Pinocchio, Put Od Drvenog Lutka Do Dječaka
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Pinocchio, put od drvenog lutka do dječaka Božac, Elena Undergraduate thesis / Završni rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Pula / Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:744407 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-29 Repository / Repozitorij: Digital Repository Juraj Dobrila University of Pula Sveuĉilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti ELENA BOŢAC PINOCCHIO, put od drvenog lutka do djeĉaka Završni rad Pula, oţujak 2017. Sveuĉilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti ELENA BOŢAC PINOCCHIO, put od drvenog lutka do djeĉaka Završni rad JMBAG: 2424007935, izvanredni student Studijski smjer: Preddiplomski struĉni studij predškolski odgoj Predmet: Dječja knjiţevnost Znanstveno područje: Humanističke znanosti Znanstveno polje: Filologija Znanstvena grana: Teorija i povijest knjiţevnosti Mentor: doc. dr. sc. Vjekoslava Jurdana Pula, oţujak 2017. IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, dolje potpisana, Elena Boţac kandidatkinja za prvostupnicu predškolskog odgoja ovime izjavljujem da je ovaj Završni rad rezultat iskljuĉivo mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraţivanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao što to pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio Završnog rada nije napisan na nedozvoljen naĉin, odnosno da je prepisan iz kojega necitiranog rada, te da ikoji dio rada krši bilo ĉija autorska prava. Izjavljujem, takoĊer, da nijedan dio rada nije iskorišten za koji drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi. Studentica ______________________ U Puli, _________, ________ godine IZJAVA o korištenju autorskog djela Ja, Elena Boţac dajem odobrenje Sveuĉilištu Jurja Dobrile u Puli, kao nositelju prava iskorištavanja, da moj završni rad pod nazivom Pinocchio, put od drvenog lutka do dječaka koristi na naĉin da gore navedeno autorsko djelo, kao cjeloviti tekst trajno objavi u javnoj internetskoj bazi Sveuĉilišne knjiţnice Sveuĉilišta Jurja Dobrile u Puli te kopira u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveuĉilišne knjiţnice (stavljanje na raspolaganje javnosti), sve u skladu s Zakonom o autorskom pravu i drugim srodnim pravima i dobrom akademskom praksom, a radi promicanja otvorenoga, slobodnoga pristupa znanstvenim informacijama. Za korištenje autorskog djela na gore navedeni naĉin ne potraţujem naknadu. U Puli, _______________(datum) Potpis ___________________ SADRŢAJ 1. UVOD ................................................................................................................ 6 2. POJAM UMJETNOSTI I NJEN IZRAŢAJ ......................................................... 8 2.1. Djeĉja knjiţevnost ............................................................................................ 9 2.2. Uloga knjiţevnih sadrţaja u djetetovom razvoju .............................................10 3. CARLO COLLODI I KNJIŢEVNO–DRUŠTVENI KONTEKST NJEGOVA STVARALAŠTVA .............................................................................................12 3.1. Društveno ureĊenje Italije u 19. stoljeću .........................................................12 3.2. Zaĉetak djeĉje knjiţevnosti u Italiji ..................................................................13 3.3. Carlo Collodi, bilješke o piscu .........................................................................15 4. OD DRVENOG LUTKA DO DJEČAKA ............................................................17 4.1. Pinocchio u kontekstu fantastiĉne priĉe ..........................................................26 4.2. Utjecaj Pinocchija na druge autore, multikulturalne verzije priĉe ....................30 5. PINOCCHIO U PREDŠKOLSKOM ODGOJU ..................................................33 5.1. Pinokijevsko u odgojno-obrazovnom pristupu djeci ........................................33 5.2. Primjena priĉe i korelacija u svim aspektima djetetova razvoja, odgojni i obrazovni zadaci u predškolskom odgoju ..............................................................37 6. ZAKLJUČAK ....................................................................................................40 7. LITERATURA ...................................................................................................42 8. PRILOZI: ..........................................................................................................45 8.1. Prilog br. 1 ......................................................................................................46 8.2. Prilog br. 2 ......................................................................................................47 8.3. Prilog br. 3 ......................................................................................................50 8.4. Prilog br. 4 ......................................................................................................51 SAŢETAK............................................................................................................52 1. UVOD „Bio jednom... - Jedan kralj! – reći će odmah moji maleni ĉitatelji. Ne, djeco, pogriješili ste. Bio jednom jedan komad drva.“ (Collodi, 2003:9) Tako poĉinje priĉa o Pinocchiju talijanskog autora Carla Lorenzinija, poznatijeg kao Collodi. Priĉa je to o drvenom lutku dugog nosa ĉiji je karakter postao prepoznatljiv u cijelom svijetu. Ĉudnovati Pinocchijevi doţivljaji zapoĉinju u prvom dijelu knjige u kojem saznajemo kako je majstor Trešnjić pronašao komad drva (cjepanicu) koji se smije i plaĉe, a završavaju lutkovom transformacijom u pravog djeĉaka. Pinocchijeve avanture odgajaju nestašnog djeĉaka u kompletnu liĉnost s prihvatljivim ţivotnim vrijednostima te su Collodijev prikaz djetinjstva, odnosno odrastanja. Collodijev Pinocchio sadrţi, kako pozitivne, tako i negativne, obrazovne, pedagoške i moralne elemente koji su isprepleteni bajkovitim prikazima, kao i onima fantastiĉnih razmjera, te tako stvaraju neobiĉan svijet koji potiĉe djeĉju maštu i znatiţelju ĉineći nelogiĉno prihvatljivim, a ĉudesno uobiĉajenim. Na odabir teme ovog rada utjecao je Collodijev pristup temeljnim vrijednostima odgoja, prikazan kroz pustolovine drvenog lutka na putu odrastanja i sazrijevanja, kao i utjecaj priĉe i njene poruke, kako na djeĉju, tako i na odraslu publiku. U prvom dijelu ovog rada govori se o pojmu umjetnosti i njenom izraţaju, o djeĉjoj knjiţevnosti te ulozi knjiţevnih sadrţaja u djetetovu razvoju. Knjiţevnost, uz ostale umjetnosti, oplemenjuje i obogaćuje unutarnji ţivot djece. Upoznavanje djece sa svijetom koji ih okruţuje predstavljajući im knjiţevne likove, jedan je od prvih koraka kojima im pomaţemo u njihovom shvaćanju ĉovjeĉanstva. Knjiţevno-društveni kontekst Collodijeva stvaralaštva opisan je u sljedećem poglavlju. Njegovo djelo o lutku Pinocchiju predstavlja novi stil pisanja unutar okvira literature namijenjene djeci, te se oĉituje u prekidu dotadašnjeg didaktiĉkog i moralizatorskog pripovijedanja. Središnji se dio rada bavi analizom i interpretacijom Collodijeva Pinocchija te o utjecaju romana na druge autore. Završno poglavlje govori o Pinocchiju i primjeni priĉe u radu s djecom predškolske dobi. Dok i sami otkrivaju svoje postojanje, hrabro koraĉajući putem svog djetinjstva, djeca ĉesto ulaze u svijet mašte zamišljajući ono što ih ĉeka na tom putu, odnosno 6 upoznajući ţivot ispriĉan priĉom, uĉe o sebi samima i svijetu koji ih okruţuje. Djeca istraţuju ţivot kroz priĉe koje im pomaţu u shvaćanju njihova vlastitog ţivotnog iskustva pruţajući im prihvatljiviju kontrolu nad njim. Na taj naĉin djeĉja knjiţevnost posjeduje snagu u kreiranju samopouzdanja u djece. Nadalje, ĉitanjem djetetu od najranije dobi, odnosno njegovim slušanjem knjiţevnoumjetniĉke rijeĉi, stvara se posebna emocionalna veza izmeĊu odraslog i djeteta te se dijete uvodi u svijet umjetnosti i knjiţevnosti sa svrhom razvijanja ĉitateljske sposobnosti, osjećaja za ljepotu literarnog stila, odnosno pruţanja motivacije za estetsko ĉitanje i razvijanje potrebe za posezanjem za umjetniĉkimxtekstom. 7 2. POJAM UMJETNOSTI I NJEN IZRAŢAJ Umjetnost karakterizira ĉovjekova teţnja da svoj ţivot uljepša i produhovi, a stara je koliko i samo ĉovjeĉanstvo. Izraz je ljudske prirode i potrebe za izraţavanjem osjećaja ĉiji smisao leţi u onom dijelu ljudskog duševnog ţivota po kojem se ĉovjek poĉeo razlikovati od iskljuĉivo nagonskog bića. Stvaralac je onaj koji u sebi nosi neodoljivu teţnju za ostvarenjem originalnog umjetniĉkog djela i koji tu teţnju i ostvaruje. On emitira svoje osjećaje i zapaţanja te, u sloţenom komunikacijskom procesu izmeĊu umjetnika i publike, publika zadovoljava svoje teţnje za umjetnošću primanjem dojmova iz djela razliĉitih stupnjeva umjetniĉke vrijednosti. Smisao umjetniĉkog izraţavanja, za one koji ga prihvaćaju, ovisi o utjecaju mnogih faktora koji karakteriziraju neko umjetniĉko djelo, a svrha umjetnikova kazivanja stvaranje je novog svijeta i njegova pokušaja obuhvaćanja ţivota u cjelini, pruţajući ţivotu osobit i veliĉanstven smisao. Kroz povijest, razna su se podruĉja umjetnosti meĊusobno proţimala do najvišeg stupnja te su s vremenom sve više stjecala svoju samostalnost i usavršavala svoja specifiĉna izraţajna sredstva. Svako povijesno razdoblje pruţilo je umjetnosti poseban peĉat, ovisno o društvenim uvjetima, povijesnim zbivanjima, razvoju opće kulture, znanosti, religije i odnosa meĊu ljudima. Pod umjetnošću podrazumijevamo knjiţevnost, glazbu, likovnu