400 Godina Nacionalne I Sveučilišne Knjižnice ISSN 1330-2140 ISSN

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ/NO. 4 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION TRAVANJ/APRIL 2007.

400 godina Nacionalne i sveučilišne knjižnice ISSN 1330-2140 ISSN

Hrvatski dani u SAD-u Razgovor s mons. Vladimirom Stankovićem Hrvatski vaterpolisti na vrhu svijeta UVODNIK / EDITOR'S FOREWORD

adam se hope that you enjoyed pleasant moments of toge- da ste u therness, rest and meditation in the atmosphere ozračju of the greatest of Christian holidays – Easter. And najvećega while some of you are through autumn preparing for kršćanskog winter, here in Croatia everything is already set for blagdanaN Uskrsa ugodno summer.I From the tourists who came in record numbers proveli trenutke zajedni- for the recent holiday to us here at the CHF, whose building štva, odmora i meditacije. I is getting a whirlwind interior facelift. Those who have not dok se neki od vas tijekom visited us for a few years now will certainly be pleasantly jeseni pripremaju za zimu, surprised with the new look if they drop in this summer. ovdje u Hrvatskoj sve je već The pool in front of the entrance, for years in disrepair, is u znaku ljeta. Od turista now well arranged, the fountains spewing jets of water, the koji su u rekordnome bro- yard full of flowers and greenery and benches for a quick ju došli za protekle blagda- break. The newest project is a café with a terrace on the gro- ne do nas ovdje u HMI, čija und floor of the building, slated for opening early in May. se zgrada iznutra užurbano uređuje. Oni koji nas nisu posjetili There is also a well-appointed souvenir shop on the ground nekoliko godina bit će svakako ugodno iznenađeni novim izgle- floor, while the interior decoration imparts a fresh, modern dom ako navrate ovoga ljeta. Godinama zapušteni bazen ispred look and mood. HMI-a sada je prekrasno uređen, fontane bacaju mlazove vode, And of course, Heads of our departments are busily okoliš je pun cvijeća i zelenila, tu su klupe za odmor, a najnoviji preparing a series of summer programs you can read about projekt je kafić s terasom u prizemlju naše zgrade koji će biti in this and coming issues of Matica magazine – and find otvoren početkom svibnja. U prizemlju je također i bogato opre- out more on our website which now, besides news from the mljena suvenirnica, a unutarnje uređenje daje svjež, moderniji CHF and the Croatian communities around the world, also izgled i ugođaj. brings fresh daily news from Croatia. And there is no lack A, naravno, i voditelji naših odjela s mnogo energije pri- of excitement here. The departure of the former premier premaju niz ljetnih programa, o čemu možete čitati u ovom i and leader of Social Democratic Party Ivica Račan from idućim brojevima Matice, a isto tako saznati više na našim web the political arena, the controversy surrounding appear- stranicama koje sada, osim vijesti iz HMI-a i hrvatskih zajednica ance by star Croatian singer Marko Perković-Thompson at diljem svijeta, donose i svakodnevno svježe vijesti iz Hrvatske. A a humanitarian concert in Sarajevo, the extradition of the tu nam nikada uzbuđenja ne manjka. Odlazak s političke po- war criminal “Captain” Dragan from Australia to Croatia, zornice bivšeg premijera i čelnika SDP-a Ivice Račana, bura oko the joint candidature of Croatia and Hungary to host the Thompsonova nastupa na humanitarnom koncertu u Sarajevu, European Soccer Championships in 2012, and so forth. izručenje ratnog zločinca “kapetana” Dragana iz Australije u We are covering some of current affairs in this issue, like Hrvatsku, zajednička kandidatura Hrvatske i Mađarske za EP u Croatian accession to NATO, Croatian capital markets, the nogometu 2012., i tako redom. Neke od aktualnih tema obra- “Croatia” brand and so on. For example, did you know that đujemo i mi u ovome broju, poput ulaska Hrvatske u NATO, the Croatian stock exchange is one of the most lucrative in hrvatsko tržište kapitala, brand Hrvatska itd. Primjerice, jeste Europe, and that some stocks have jumped as much as 500 li znali da je hrvatska burza jedna od najisplativijih u Europi, te percent in value!!! da su neke dionice skočile čak za 500 posto!!! Kao novinar da- As a journalist I follow all of the press on a daily basis nomice pratim sve medije i mogu odgovorno reći da se i, unatoč and can responsibly say that, besides a series of problems nizu problema, uglavnom socijalne naravi, snažno osjeća da mostly on social issues, there is a strong sense that Croatia Hrvatska zaista, slijedom one poznate krilatice iz prijašnjih go- is truly, in the spirit of a motto from a few years back – “a dina “mala zemlja velikih mogućnosti”, te mogućnosti pretvara small country with big possibilities” – turning these possi- u kvantitativnu i kvalitetnu stvarnost. bilities into real quantities and qualities. No, svima kojima je nacionalno važnije od materijalnog For all those for whom the national issues are more mnoge pojave i trendovi u društvu i politici nisu prihvatlji- important than material ones, however, many of the current vi. To, uz sve veći jaz između siromašnih i bogatih, svakako social events and trends are not acceptable. This, along with zabrinjava analitičare, pogotovo sada kada se nalazimo u the growing gap between the poor and the rich, is certainly predvorju Europe koja ima tako malo sluha za naše po- a matter of concern for analysts, especially now that we are vijesno naslijeđe, naš mentalitet i ostale naše specifično- in the lobby of EU which has shown so little consideration sti. Zaista je velika odgovornost na leđima političara koji for our historical heritage, our mentality and our other dis- ulaze u izbore potkraj ove godine. Taj će mandat, sigurno, tinct qualities. There is a truly great responsibility resting on biti jedan od najvažnijih za budućnost drage nam domovi- the shoulders of our politicians, entering the electoral fray ne. this year. The coming mandate is sure to be one of the most important for the future of our dear homeland. Urednik The Editor 2 matica travanj/april 2007. SADRŽAJ

DOMOVINA AKTUALNO / ZANIMLJIVO 6 Hrvatska – vrhunski brand za 21. stolje- 8 Što donosi Hrvatskoj članstvo u NATO će savezu? 9 Hrvatsko tržište kapitala i nova jedin- 13 Hrvatski folklorni balet “Veronika Desinić- stvena burza ka” u izvedbi LADA Mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / 12 Počela dugo očekivana gradnja Alkar- 14 Razgovor s mons. Vladimirom Stankovi- Monthly magazine of the CROATIAN HERITAGE FOUNDATION skih dvora u Sinju ćem, dugogodišnjim ravnateljem dušobriž- 20 Razgovor sa slikarom Đurom Sederom ništva za Hrvate u inozemstvu (1. dio) povodom retrospektivne izložbe 18 Četrdeseta obljetnica Deklaracije o jeziku GODIŠTE / VOLUME LVII 26 Novosti iz Projeka “Vučetić” Muzeja 22 Ramska zajednica priprema veliki huma- Broj / No. 4/2007. hrvatskog iseljeništva nitarni koncert u Zagrebu 28 Bogatstvo flore i faune hrvatskog pod- 25 Savez udruga Hrvata iz BiH podržao pro- RAVNATELJICA HMI / DIRECTOR CHF morja na fotografijama Luke Kolovrata jekt gradnje studentskog doma u Sarajevu Katarina Fuček 34 Povodom 400. obljetnice Nacionalne i 26 Promocija knjige “Hrvati u očima Mađara, sveučilišne knjižnice u Zagrebu Mađari u očima Hrvata” GLAVNI UREDNIK / CHIEF EDITOR 48 Knin – povijesni hrvatski grad nekad i 30 Razgovor s Helenom Bulajom - umjetni- Nenad Zakarija sad com čiji animirani filmovi osvajaju svijet 50 Slavonski kulen postaje izvorni hrvatski 32 Povratnička priča australske Hrvatice IZVRŠNI UREDNIK / EXECUTIVE EDITOR brand Božene Zovko Hrvoje Salopek 52 Zagrebački slatki pušlek – izvorni hrvat- 58 Razgovor sa Stankom Šarićem – frontme- ski suvenir nom Najboljih hrvatskih tamburaša POMOĆNICA GLAVNOG UREDNIKA / 53 Izložba pisanica u Galeriji grada Krapine 64 Hrvatski vaterpolisti na vrhu svijeta ASSISTANT EDITOR Diana Šimurina-Šoufek SVIJET STALNE RUBRIKE 4 Hrvatski dani za djecu, mladež, učitelje i 10 Vijesti HR – gospodarstvo, politika… 16 LEKTOR / LANGUAGE EDITOR roditelje u SAD-u Vijesti HR – kultura, zanimljivosti… 36 24 Tomislav Salopek Razgovor s Mirom Dujelom urednicom Vijesti BiH časopisa “Insieme” iz Rima 37, 41 Manjinske vijesti 39 Gradišćanski Hrvati objavili knjigu 44 Iseljeničke vijesti UREDNIŠTVO / EDITORIAL STAFF 56 Željka Lešić, Ivana Rora, Vesna Kukavica stihova bokeljskih Hrvata Nove knjige 40 Razgovor s prof. Ljerkom Drapač po- 60 Glazba + vodom 40. obljetnice Hrvatske etničke 62 CRORAMA TAJNICA / SECRETARY škole u Adelaidi 66 Športske vijesti Snježana Radoš 42 Crtice o istaknutim Hrvatima u Zapad- noj Australiji KOLUMNE DIZAJN I PRIPREMA / LAYOUT & DESIGN 43 O novozelandskoj Hrvatici Esteri Pauno- 54 U potrazi za korijenima (Hrvoje Salopek) Krunoslav Vilček vić – nekadašnjoj slavnoj športašici 55 Govorimo hrvatski (Sanja Vulić) 46 Boris Paškvan - dugogodišnji organiza- 67 Na kraju Oton (Oton Reisinger) TISAK / PRINT: Vjesnik, Zagreb tor prijema u Bijeloj kući

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia MATICA - most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam Telefax: +385 (0)1 6110-933 popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION (zračnom poštom / airmail) SAD / USA 60 USD, Kanada / Canada 65 CAD, Ime i prezime / Name and surname Australija / Australia 80 AUD, Novi Zeland / New Zealand 60 USD, Južna Afrika / South Africa 60 USD, Adresa / Address Južna Amerika / South America 60 USD (običnom poštom / regular mail) Europa / Europe 25 EUR, Hrvatska / Croatia 100 kn Grad / City

DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273 Privredna banka Zagreb, Račkog 6 Tel. Fax.

ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / E-mail DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): Acc. No. 2390001-1100021305 Hrvatska poštanska banka Datum / Date HRVATSKI DANI ZA DJECU, MLADEŽ, UČITELJE I RODITELJE U SAD-u “Ne idem inače u hrvatsku školu, al’ sada ću ić’ ”

Radionice su bile veoma zanimljive i korisne. Djeca su bila zainteresirana, a učitelji dobili nove ideje na koji način mogu raditi s djecom. Smatram da bi sljedeće godine bilo dobro da se u svakoj školi napravi i sastanak s roditeljima na kojemu će im se objasniti važnost razgovaranja na hrvatskom jeziku kako bi pomogli i djeci i hrvatskoj školi, rekla je ravnateljica Hrvatske subotnje škole, Davorka Kirinčić

iječima iz naslova Antony Šalinović iz New Yorka izrazio je svoje oduševljenje radionicama koje su u sklopu održane po drugi put u NewR Yorku, a po četvrti put u Chicagu. I ovoga su puta Hrvatski dani održani u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Generalnoga konzulata Republike Hrvat- ske u Chicagu, te suorganizaciji hrvatskih škola u Chicagu (Hrvatska škola “Kardi- nal Stepinac”, Hrvatska subotnja škola i Hrvatska škola Presvetog Srca Isusova) i New Yorku (Hrvatska škola “Bl. kardinal A. Stepinac”, Hrvatska škola Astoria) te Zajednički snimak učenika, učitelja i voditelja radionica u Hrvatskoj školi “Kardinal Stepinac”, Chicago

HMI-a, autorica projekta Hrvatski dani za školi”. Poticanje djece na sporazumijeva- djecu, mladež, učitelje i roditelje profeso- nje na hrvatskome jeziku bilo je ono što rica Lada Kanajet-Šimić po četvrti su put su redom isticali voditelji svih radionica, (od 8. do 14.ožujka) boravili među svojim jer osnovni je cilj i jezične, dramske, lut- starim znancima, sada već i prijateljima karske i radionice kulturne baštine pobu- - djecom, roditeljima i nastavnicima hr- diti ljubav, želju i volju za izražavanjem vatskih škola u Chicagu na hrvatskome, osloboditi djecu straha, Djeca su također razdragano dočeka- srama i nelagode od pogrješaka te im pola svoje stare znance. Veselili su se glumi moći da razviju sposobnost komunikacije sa Zvonkom, novim znanjima o hrvatskoj na hrvatskome. tradiciji kojima ih je učila Lada, vježbanju Tijekom Hrvatskih dana u Chicagu Čega sve ima na proljetnoj livadi? To znaju gramatike kroz igru i smijeh s Lidijom, održan je i posjet Hrvatskom etičkom Zvonko i djeca Hrvatske škole “Bl. kardinal A. Stepinac” u New Yorku a kod Livije su u lutkarskoj predstavi Tri institutu i Središnjem uredu HIŠAK-a. praščića progovorili i oni najmlađi. Na- Direktor Instituta i predsjednik HIŠAK-a Središnjeg ureda Hrvatske izvandomo- kon održanih radionica za djecu, na red fra Ljubo Krasić upoznao nas je s novina- vinske škole Amerike i Kanade, a uz fi- su došli i učitelji, jer novih ideja i razmje- ma u prikupljanju i uređivanju arhivske nancijsku potporu Ministarstva znanosti, ne iskustava nikada nije dovoljno. građe. U razgovoru o početcima orga- obrazovanja i športa RH. Ravnateljica Hrvatske subotnje škole niziranja hrvatskih škola na tlu sjeverne Malena skupina suradnika Hrvatske Davorka Kirinčić rekla nam je: “Radioni- Amerike fra Ljubo se iznova pokazao matice iseljenika, lutkarica mr. sc. Livi- ce su bile veoma zanimljive i korisne. Dje- kao vrsni poznavatelj povijesti hrvatsko- ja Kroflin, akademski glumac i dramski ca su bila zainteresirana, a učitelji dobili ga iseljeništva, ali i neizmjerni ljubitelj i pedagog Zvonko Novosel, profesorica nove ideje na koji način mogu raditi s dje- vjerni čuvar hrvatske riječi. Fra Ljubo je hrvatskoga jezika Lidija Cvikić te vodi- com. Smatram da bi sljedeće godine bilo istaknuo veliku i bitnu ulogu koju među teljica Odjela za školstvo, znanost i šport dobro da se u svakoj školi napravi i sasta- iseljenicima u Chicagu ima Generalni nak s roditeljima na kojemu će im se obja- konzulat te konzulica Marica Matković Napisala: Lidija Cvikić sniti važnost razgovaranja na hrvatskom koja je uvijek spremna pomoći i preda- Snimili: Ivan Mlinarić i Lada Kanajet Šimić jeziku kako bi pomogli i djeci i hrvatskoj na je u službi zajednici. Pohvalio je i novi 4 matica travanj/april 2007. izgled časopisa Matica koji je, kako kaže, kad se uči hrvatski.” Don Zubović još je “postao zanimljiviji i prati izbliza život za- dodao: “Pohvaljujem inicijativu Hrvatske jednice, preslikava stanje života, a izvrsno matice iseljenika. Na taj način pokazuje se je i grafički uređen”. briga i skrb Hrvatske za nas iseljenike i ne Hrvatski su dani od 14. do 18. ožujka osjećamo se ostavljenima. Ako u što treba nastavljeni u New Yorku. Naši su doma- ulagati, onda treba ulagati u našu djecu ćini u Hrvatskoj katoličkoj župi sv. Ćirila i mladež. Ovakvi nas susreti obogaćuju, i Metoda i sv. Rafaela bili fra Nikola Pa- učvršćuju naše prijateljstvo”. šalić i fra Stipe Renić, kojima Hrvatski dani 2007. završili su po- ovim putem zahva- zdravom “Do sljedeće godine!”. Napusti- ljujemo na suradnji i li smo SAD s radošću što će i djeca koja prekrasnom druženju. nisu išla u hrvatsku školu od sada s vese- Hrvatska škola “Bl. ljem ić’. Q kardinal A. Stepinac” koja djeluje u ovoj župi Potaknuti pričom o neobičnom danu ima čak 144 učenika, a viteza Janka, učenici Hrvatske škole CB March in the USA saw the Croatian Days Astoria u New Yorku su kroz igru i for Children, Youth, Teachers and Parents, orna nastavu hrvatskoga smijeh vježbali gramatiku ganised by the Croatian Heritage Foundation jezika mnoga djeca pu- and the Croatian General Consulate in Chica- tuju i dulje od sat vre- riji djece je nešto manje, no jedna- go, and co-organised by the Croatian schools mena. Čak i kada nas je ko su entuzijastična, kao i njihovi roditelji in Chicago (Cardinal Stepinac Croatian Scho- ol, Croatian Saturday School, and the Croatian snježno nevrijeme spriječilo da imamo i nastavnici. Don Rober Zubović nije skri- School of the Most Holy Heart of Jesus) and radionice u uobičajeno vrijeme - petak vao svoje zadovoljstvo održanim radioni- in New York (Blessed Cardinal A. Stepinac navečer, nakon nedjeljne se mise sakupilo cama. “Radilo se profesionalno, pokazalo Croatian School, Croatian School of Astoria) osamdesetak djece i s veseljem sudjelova- se da djeca mogu biti i tri i pol sata kon- and the Head Ofﬁce of the Croatian Schools of America and Canada, with the ﬁnancial assi- lo u programu. centrirana kad se radi organizirano i pla- stance of the Croatian Ministry of Science, Edu- U Hrvatskoj katoličkoj misiji u Asto- nirano. Vidimo da ne treba rabiti engleski cation and Sports. HRVATSKA KAO BRAND Zemlja kao rođena za 21. stoljeće

Hrvatska još nije “otkrivena” u globalnim okvirima i za mnoge je neotkrivena tajna. Sigurno je da takva neće ostati dugo jer privlači sve više stranih turista, investitora i gostiju koji traže nešto novo, drukčije, originalno...

rvatska je još uvijek relativno nepoznata zemlja u globalnim okvirima. To ne začuđuje kada se zna, da je – na- Hkon 13. stoljeća povijesnog postojanja – “uskrsnula” kao samostalna i suverena država tek prije desetljeće i pol. Od tada do danas za nju se u svijetu čulo, najprije po krvavom ratu, potom po sportskim uspjesima i odnedavno po prirodnim ljepotama, za što je dobila mnogobrojna svjetska priznanja i pohvale. Mnogi su upoznali i njezinu zanimljivu povijest, bogatu kulturnu baštinu, specifične proizvode i simbole... Međutim, Hrvatska još nije “otkrivena” u globalnim okvirima i za mnoge je neotkrivena tajna. Sigurno je da takva neće ostati dugo jer privlači sve više stranih turista, investitora i gostiju koji traže nešto novo, drukčije, originalno... S druge strane, i Hrvatska se nastoji predstaviti svijetu putem svoje turističke ponude, gospodarstvenih pohvalama nije zaostajao ni The Daily pokazala viziju i hrabrost njezinih ljudi. mogućnosti, političkih prilika i skrenuti Mail, koji je u srpnju 2005. Napisao: Stoljećima su štitili bogatstvo koje im je pozornost na svoje izuzetne potencijale... “Hrvatska obala je najspektakularnija darovano a za kojim su mnogi posezali. To čini posebno kao buduća članica Eu- u Europi... Idite tamo jer će poslije biti Kako i ne bi kad je Hrvatska uistinu ropske unije, kako bi zadobila simpatije kasno”.“Hrvatska je jedno od najljep- prirodna oaza ljepote i zasigurno jedna svojih budućih susjeda. Iako se mnogima ših europskih blaga... Sve što zahtjevni od najljepših zemalja svijeta. O njezinim od njih, na prvi pogled, čini kako ta rela- posjetitelj ili kupac nekretnine traži, ljepotama svjedoči i broj od ukupno 11% tivno mala zemlja nema što novo donijeti ovdje može naći: kristalno plavo more, zaštićenih prirodnih površina. Podsjeti- u zajednicu europskih naroda, činjenice bezvremenska ribarska sela i čiste plaže, mo, Hrvatska ima: dva stroga rezervata mogu izazvati ushićenje pa i ljubomoru. rimske ruševine, jezera i srednjovjekov- prirode, osam nacionalnih parkova te ne utvrđene gradove. Iza svakog kuta deset parkova prirode. Posjeduje jezera LJUBAV SE RAĐA NA PRVI POGLED skriva se zapanjujući pogled na skrivene iznimne ljepote, posljednje močvare u Europe Travel News svojedobno je na- uvale, male luke i mirne tirkizne vode. Europi, čiste rijeke, atraktivno priobalje, pisao kako je Hrvatska je jedan od naj- Na Jadranskom moru cijela galaktika očuvano podmorje, zdrave planine i ljepših dijelova Europe... “Unatoč ratnoj otoka sjaji se poput dragulja” - napisala šume, otoke s iznimnom kulturnom i tragediji koja je pogodila Hrvatsku, je Kathleen Peddicord u Escape Artistu u povijesnom baštinom, plodne ravnice... njezin je šarm ostao većinom netaknut” veljači prošle godine. Između Hrvatske i Tom bogatstvu znatno pridonosi i činje- - pisalo je u tom uglednom magazinu u njezinih posjetitelja ljubav se rađa na prvi nica da Hrvatska ima najveće podzemne siječnju prošle godine. Prestižni The New pogled. A tek kad bi znali sve njezine taj- zalihe zdrave pitke vode u Europi. York Times u svojem prilogu Travel iz ne, epitetima, sigurno, ne bi bilo kraja... Idealnim uvjetima življenja na tom srpnja 2005. nije našao dovoljno slikovi- prostoru pridonosi i ugodna umjerena tih riječi da opiše taj novi biser Medite- SUSRETIŠTE EUROPSKIH klima s četiri godišnja doba te bogata rana: “Plakat ćete kada vidite Hrvatsku. IDENTITETA prostorna raznolikost na tako malom Ponesite maramice. Trebat će vam...”. U Hrvatska je susretište srednjoeuropskih, prostoru (od mora i otoka, preko gora i mediteranskih i balkanskih identiteta. šuma do slavonske plodne ravnice). Hr- Napisao: Božo Skoko To je uvjetovalo i njezinu povijest koja je vatska posjeduje jednu od najosebujnijih 6 matica travanj/april 2007. i najrazvedenijih obala na svijetu s 1 185 otoka, otočića i hridi. Ima izuzetno čisto more u svjetskim razmjerima (12. po čistoći u svijetu i 1. na Sredozemlju). Prirodne prednosti dopunjuje bogato povijesno i kulturno naslijeđe, raspoređe- no u svim dijelovima zemlje (od antičkih i srednjovjekovnih gradova preko roma- ničkih, renesansnih i baroknih građevina do suvremenih umjetničkih ostvarenja). UNESCO je prepoznao hrvatske poseb- nosti pa je zaštitio 6 povijesnih cjelina (Stari grad Dubrovnik, Eufrazijeva ba- zilika u Poreču, Dioklecijanova palača u Splitu, Katedrala u Šibeniku i Romanički grad Trogir). Raznolikost biljnog i životinjskog svijeta u Hrvatskoj posebna je pak pri- ča. Hrvatska posjeduje čak 113 vrsta slatkovodnih riba (2. u Europi), 55 000 beskralježnjaka (3. u Europi), 36 vrsta gmazova (5. u Europi), 20 vrsta vodoze- maca (7. u Europi), 86 vrsta sisavaca (7. u Europi), 226 vrsta ptica gnjezdarica (13. u Europi). Zanimljivo je da ima čak 29 Hrvatska je, uz sve to, izuzetan pro- poznato hrvatsko gostoprimstvo i bogat- vrsta autohtonih vrsta domaćih životinja stor za proizvodnju zdrave hrane. Ima 1 stvo trpeze. Utjecaji Mediterana, Srednje (istarski boškarin, lička buša, turopoljska 842 954 ha obradivog zemljišta, od čega Europe i Balkana stvorili su bogatu ga- svinja, lička pramenka, zagorski puran, je 368 817 ha neiskorišteno. Ekološki stronomsku ponudu te jedinstven način lipicaneri, dalmatinski pas, tornjak, siva očuvane šume protežu se na površini od života. Dobra vina, maslinovo ulje te pčela i dr.). 2 080 000 ha ili 37% teritorija. Od toga kvalitetna i raznovrsna riba mnoge goste 95% čine prirodne šume, što je posebno na Jadranu ostavili su bez daha. Hrvat- europsko prirodno bogatstvo. ska svijetu nudi specifične autohtone proizvode koji su zahvaljujući kvaliteti i ANTISTRESNI UGOĐAJ posebnostima golem izvozni potencijal Ipak Hrvati proteklih 13 stoljeća svoga (istarski pršut, paški sir, slavonski kulen, življenja na prostorima uz Jadransko istarski tartufi, jadranski jastozi i škampi, more nisu sjedili skrštenih ruku i samo paška janjetina, malostonske kamenice, ljubomorno čuvali svoje nacionalno bo- maslinovo ulje, velebitski med, hvarska gatstvo. Spomenici njezine civilizacijske, lavanda, paška čipka, hrvatska vina...). kulturne, znanstvene i političke prošlosti Hrvatska je suprotnost uobičajenom dokaz su snažnog duha nacije i marljivog stresnom načinu života razvijenog Za- rada. Prva sveučilišta u Europi, razvijeno pada. Ona nudi antistresni ugođaj, koji obrazovanje i komunikacije govore o djeluje na sva naša osjetila – od vida i bogatoj duhovnoj kulturi njezinih gra- mirisa do sluha i okusa. Hrvatska Europi đana. Hrvati su zapadnjaci stvaralačkog i svijetu daruje iskonsku prirodu, jedin- duha, inventivni, skloni istraživanjima, stven način života, iznimne gospodarske umjetnosti, društvenosti i sportu. Svjet- potencijale te gostoljubive i marljive lju- ski su putnici, demokrati i rodoljubi... de. Nadamo se da će svijet to prepoznati More, plovidbe tuđim svjetovima i ribar- i cijeniti, a Hrvati znati sačuvati narašta- stvo utjecali su na mentalitet nacije, koji jima koji dolaze poslije nas. Hrvatska je se očituje u jednostavnom i srdačnom uistinu rođena za 21. stoljeće. Q ponašanju, gostoljubivosti i iskrenosti... Hrvatski ljudi imaju stvaralački polet, CB A Croatian expert on destination branding kreativni su i marljivi te iznimno hrabri, writes of Croatia as the country of the future, yet o čemu svjedoči i činjenica da nastanjuju to be “discovered” at a global level. It is certa- in that Croatia will not remain undiscovered for zemlje na svim meridijanima i para- long, as it is drawing a growing number of fo- lelama, gdje se obično ističu po svojoj reign tourists, investors and visitors looking for poduzetnosti i predanosti. Nadaleko je something new, different and original… 7 matica travanj/april 2007. NATO I HRVATSKA Članstvo u NATO-u donosi sigurnost i razvoj

Negativan stav prema NATO-u jednog dijela hrvatskih građana najvećim je dijelom utemeljen na nedostatku informacija i netočnih mitova

izmijenjenim sigurnosnim okolnostima. U takvim okolnostima Hrvatska može uspješno djelovati samo ako usko surađuje s drugim državama, a takva se bliska suradnja može učinkovito realizirati putem transatlantskog sustava suradnje. Trenutačno ne postoje politički i strateško-sigurnosni razlozi za gradnju novih vojnih baza na teritoriju Republike Hrvat- ske. Gradnja NATO-ovih baza jedna je od tipičnih neistinitih floskula koja nema nikakva temelja u stvarnosti. Čak i kada bi NATO izrazio želju za bazom, tavo što Hrvatska može odbiti bez posljedica za svoj položaj i status u NATO-u. Ulaskom u NATO Hrvatska će dobiti čvrsto jamstvo da će njezina suvere- nost i teritorijalna cjelovitost biti očuvane. Opasnost za turizam također ne postoji – osam od deset najuspješnijih turističkih ako raspoloženje hrvatskih građana prema ulasku Hrvat- zemalja svijeta članice su NATO-a. NATO je organizacija koja ske u NATO karakterizira uglavnom ravnodušnost ili od- nema nadnacionalni karakter. Stoga ne postoji tijelo koje bi bojnost, postoji uistinu mnogo razloga zbog kojih naša odlučivalo u ime država članica. Ulaskom u NATO Hrvatska ne zemlja treba postati punopravnom članicom saveza. gubi ni jedan dio svoje suverenosti. Ulaskom, Hrvatska bi po- NATO je prestao biti hladnoratovsko oružje Zapada stala članica organizacije u kojoj su gospodarski najnaprednije uI borbi protiv komunizma, a u globalnim uvjetima pretvorio države svijeta koje drže 70 posto svjetskog bogatstva. S obzirom se u jedinstveno političko-sigurnosnu organizaciju. Zbog tog na sve globalniji karakter sigurnosnih prijetnji, Hrvatska bi bila razloga rješenje u smjeru bilo kakve vrste neutralnosti za zemlju u nepovoljnijem položaju kada bi ostala izvan Saveza. Izostanak poput Hrvatske može donijeti samo gubitke. Negativan stav integracije u NATO Hrvatsku stavlja u isti sigurnosni i demo- prema NATO-u najvećim je dijelom utemeljen na nedostatku kratski rang sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom. Ulaskom informacija i netočnih mitova. Pozitivni učinci tiču se prije sve- u NATO Hrvatska bi dobila novu dimenziju međunarodne ga financija. Proračunski izdaci za reformu obrambenog sustava politike, novo mjesto te ulogu u svjetskom poretku, a nacionalna bit će znatno niži u slučaju pristupanja NATO-u. U suprotnom, moć Hrvatske postaje time veća i značajnija. Izvan integracije Hrvatske će se morati oslanjati isključivo na vlastite snage i Hrvatska postaje marginalna država bez mogućnosti za brži ograničene resurse. ekonomski razvoj. Kada bi i proglasila neutralnost, odluke o njoj Uključivanje u zajedničke sustave omogućuje suradnju i u NATO-u svejedno bi se donosile, no bez Hrvatske za stolom i djelomičnost razvoja vlastitih kapaciteta, ali i otvaranje radnih bilo kakva utjecaja da na tu odluku utječe. mjesta. NATO nije nikakva mašinerija za provođenje američkih odluka, kako se obično misli. Drastičnim smanjenjem vojnih SENAT POZVAO NA PRIMANJE HRVATSKE U NATO potencijala NATO se transformirao iz primarno obrambene Američki je senat sredinom ožujka prihvatio rezoluciju kojom organizacije u sigurnosnu organizaciju, stavljajući veći naglasak se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na pravodobno na nove uloge potpore miru i pružanju kolektivne sigurnosti u primanje u njegovo članstvo Hrvatske, Makedonije i Albanije, triju zemalja članica Jadranske povelje, te bivših sovjetskih re- Razlozi za ulazak u NATO publika Ukrajine i Gruzije. Prihvaćenom rezolucijom također se - Izdaci za reformu obrambenog sustava bit će znatno niži utvrđuje kako tih pet zemalja ima pravo na američku pomoć u - Čvrsto jamstvo suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti pripremi za ulazak u članstvo Sjevernoatlantskog saveza. Nakon - Članice NATO-a su gospodarski i politički najnaprednije što su rezoluciju prihvatili Predstavnički dom i Senat, ona će zemlje svijeta biti upućena na potpisivanje predsjedniku Bushu, nakon čega će - Hrvatska bi bila u nepovoljnijem položaju kada bi ostala stupiti na snagu. Q izvan NATO-a - Nacionalna moć Hrvatske postala bi veća i značajnija. CB Even though the mood of Croatian citizens regarding Croatia’s accession to NATO is characterised for the most part by indifference or aver- sion, there are truly many reasons why our country should become a full Napisao: Zlatko Tkalec member of the alliance. 8 matica travanj/april 2007. HRVATSKOTRŽIŠTE KAPITALA Jedinstvena burza nakon petnaest godina

Nakon petnaestogodišnjeg djelovanja Varaždinske i Zagrebačke burze, dva su se tržišta kapitala odlučila ujediniti i postati jedinstvena, snažna burza pod imenom Zagrebačka burza

Hrvatskoj su od sredine devedesetih godina po- stojale dvije burze, Za- grebačka i Varaždinska, koje su početkom ožujka oveU godine ostvarile dugo najavljivane planove ujedinjenje u jednu jedinstvenu burzu koja djeluje pod imenom Zagre- bačka burza. Prošlogodišnji proces preuzimanja Plive svakako je događaj koji je obilježio poslovanje na hrvatskom tržištu kapitala, a veliki interes građana i investitora za dionice Ine te najave novih privatizacija, prije svega HT-a i HEP-a, samo su ubrza- li proces ujedinjenja Zagrebačke i Varaž- dinske burze u jedno, jedinstveno mjesto trgovine vrijednosnim papirima. Najprije je Glavna skupština dioniča- moći će se pratiti isključivo putem in- se tržište počne razvijati brzinom za koju ra Varaždinske burze jednoglasno usvo- ternetskih stranica Zagrebačke burze realno ima mogućnosti. jila odluku kojom se odobrava Ugovor - www.zse.hr “Trend razvoja tržišta vidljiv je u o pripajanju Varaždinske burze Zagre- Veliki interes za dionice Ine, ali i dru- proteklih nekoliko godina, posebno u bačkoj burzi sklopljen 21. prosinca 2006. ge vrijednosne papire najbolji je poziv slučajevima Plive i Ine, te najave daljnje između Zagrebačke burze kao društva potencijalnim investitorima da se uključe privatizacije HT-a. Stvaranje jedinstve- preuzimatelja i Varaždinske burze kao u ulaganja na hrvatskom tržištu kapita- ne burze trebalo bi prije svega donijeti pripojenog društva. Isto je samo dan pola. Svoju bi ulogu ovdje mogli odigrati nastavak pozitivnih kretanja na tržištu slije učinila i Glavna skupština Zagrebač- i brojni Hrvati u dijaspori koji upravo kapitala, te jaču, jednostavniju i jeftiniju ke burze, čime su se i formalno stvorili kupnjom dionica hrvatskih tvrtki mogu promociju”, kaže Motušić. Nova infor- preduvjeti za upis navedenih odluka u svoj kapital stečen radom u inozemstvu matička platforma označuje tehnički sudske registre mjerodavnih Trgovačkih ulagati u domovinu. Mnogi su to već i napredak i pojednostavnjuje poslovanje sudova, odnosno stvaranje jedinstvene učinili, a u idućoj fazi privatizacije HT-a i korisnika, posebno onih koji se na tržištu hrvatske burze, što se realiziralo 19. ožuj- HEP-a ponovno će imati prigod da po- kapitala koriste Internetom, među ko- ka, od kada u Hrvatskoj posluje samo mognu u nastojanju da hrvatske kompa- jima su i hrvatski iseljenici koji će sada jedna burza, pod nazivom Zagrebačka nije ostanu u hrvatskome vlasništvu. moći mnogo lakše ulagati u domovinu. burza d.d. Hrvatsko jedinstveno tržište kapitala Zagrebačka će burza i dalje ostati lider u Na jedinstvenoj burzi od sredine već je sada najsnažnije u regiji, a, prema regiji i još snažniji i respektabilniji igrač ožujka svoje mjesto nalazi 426 vrijed- riječima čelnih ljudi Zagrebačke burze, na svjetskoj burzovnoj sceni. Q nosnih papira, a tržišna kapitalizacija ta bi mu pozicija trebala budućnosti biti jedinstvenoga hrvatskog tržišta kapitala još snažnija. iznosi 295 milijardi kuna. Dionice dose- Direktor Zagrebačke burze Roberto CB There have been two stock exchanges in žu vrijednost od 251 milijardu, dok 43 Motušić nakon jednoglasne potpore Croatia from the mid 1990s, the Zagreb and milijarde otpada na tržišna kapitalizacija skupštine dioničara rekao je kako je Varaždin bourses. They, in early March of this year, completed their long ago announced obveznica. Sve informacije o trgovanju Varaždinska burza odigrala svoju ulogu plans to unite into a single exchange, operating u proteklih petnaest godina, i kako je under the name Zagrebačka burza (Zagreb Napisao: Luka Capar stvaranje jedinstvene burze preduvjet da Stock Exchange). 9 matica travanj/april 2007. Vijesti HR – gospodarstvo, politika…

DALEKOVODU POSAO U NORVEŠKOJ ZAGREB - Tvrtka Dalekovod dobila je na međunarodnom natječaju posao gradnje 420 kilovoltnog dalekovoda dužine 105 kilometara, Skareheia (Evje)-Holen u Norveš- koj, vrijedan 20 milijuna eura. Očekivani početak radova je ljeto ove godine, a zavr- šetak do kraja 2008. Investitor radova je norveška kompanija Statnett. Natječaj na kojem je Dalekovod dobio posao u Norveškoj bio je pozivni, što znači da je Statnett odabrane tvrtke iz postupka pretkvalifikacije pozvala da daju svoje ponude. Dale- kovod je ujedno dobio i posao isporuke ovjesne i spojne opreme za isti dalekovod, čija se vrijednost procjenjuje na milijun eura. Uz to dobio je u veljači 80,46 milijuna dolara vrijedan posao projektiranja dalekovoda Kazahstan Sjever - Jug dugog 390 kilometara. RAJIĆ PRODAO DUKAT ZAGREB - Najveći dioničar mliječne in- OTVOREN URED HRVATSKIH REGIJA U BRUXELLESU dustrije Dukat Luka Rajić izvijestio je BRUXELLES - U Bruxellesu je sredinom ožujka otvoren Ured hrvatskih regija, koji će krajem ožujka da je postignut spora- predstavljati mnoge hrvatske županije i uspostaviti suradnju sa sličnim uredima eu- zum s grupacijom Lactalis, jednom od ropskih država koje su već članice Unije. Ured je otvorio Neven Mimica, posebni iza- vodećih svjetskih mljekarskih grupacija, slanik predsjednika Mesića, rekavši da je hrvatski interes biti nazočan u Bruxellesu, o preuzimanju 2.744.769 dionica, odno- pogotovo kada je riječ o suradnji regija. Župan Varaždinske županije Radimir Čačić je sno 91,49 posto dionica Dukata. Cijena kazao da je suradnja regija važna, jer se mi nadamo da ćemo za dvije godine postati jedne dionice u navedenoj transakciji članicom EU-a. EU je novim proračunom predvidjela čak 300 milijardi eura za razvoj iznosi 749,78 kuna, što znači da je tran- regija. sakcija vrijedna ukupno 2,06 milijardi kuna. Sporazumom je predviđena i obveza Lactalisa na daljnji razvoj poslova- ULJANIK GRADI BRODOVE nja Dukata te primarne proizvodnje mli- ZA IZGRADNJU UMJETNIH jeka, uz obvezu zadržavanja najmanje OTOKA postojećeg broja zaposlenih u Dukatu PULA - Brodogradilište Uljanik pot- i povezanim poduzećima. Menadžment pisalo je krajem ožujka s luksem- Dukata, navodi se, zadovoljan je razvo- burškom kompanijom Dredging jem događaja, jer ulazak Lactalisa kao and Maritime Management S.A. strateškog partnera predstavlja snažan Luxemburg ugovor o gradnji dva podstrek daljnjem razvoju Dukata kao specijalna broda jaružara na vla- regionalne mliječne industrije. stiti pogon. Jaružari ili dredgeri su sofisticirani i tehnički zahtjevni za ZADARSKA GAŽENICA POSTAJE izgradnju i služe za produbljivanje SREDIŠNJA LUKA ZA CRUISE plovnih putova, odnosno izgrad- ZADAR - Jedna od najvećih cruiserskih nju obala, umjetnih otoka ili pro- tvrtki, američka “Carneval cruises”, za- dubljivanje obala, a Uljanikove će interesirana je da joj luka u zadarskoj novogradnje moći raditi do 36,6 Gaženici bude tzv. home port, dolazna metara dubine mora, doznaje se iz Uljanika. Ovaj projekt predstavlja repozicioniranje i odlazna luka za njihove brodove na Uljanika na novu tržišnu nišu nakon što su se afirmirali u izgradnji najvećih svjetskih kružnim putovanjima. Luka za odlazna brodova za prijevoz automobila, te kombinirani prijevoz automobila i kamiona, s ko- i dolazna pristajanja cruisera ne znači jima su za norveške, izraelske i talijanske naručitelje zauzeli oko 12 posto svjetskog samo luku za tvrtku “Carneval cruises” tržišta, te novu poslovnu orijentaciju, koja predstavlja odgovor na zahtjeve tržišta. već bi to značilo i dodatne poslove za obližnju zračnu luku zbog dolaska gostiju koji se ukrcavaju na cruisere, kao i za DUBROVNIK – SVJETSKI GRAD POVIJESNE BAŠTINE druge prometne kapacitete. Gradnjom BERLIN - Udruženje turističkih novinara Pacifika (PATWA) sredinom je ožujka na ber- luke u Gaženici zaokružit će se veliki za- linskoj turističkoj burzi (ITB) nagradilo Dubrovnik kao najvažniji svjetski grad povi- darski projekt. Najprije je na Poluotoku jesne baštine. PATWA okuplja članove iz sedamdeset država, a nagradu je primila izgrađena luka za cruisere, a sad se ure- dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica. “Velika je čast ne samo za mene već i đuju Liburnska i Istarska obala. Završet- za građane Dubrovnika, ali i Hrvatske što smo dobili ovu prestižnu nagradu. Radi se kom toga posla doći će do preregulacije o vrlo moćnoj svjetskoj organizaciji koji pokriva veliki dio svijeta. Ta je organizacija prometa na Poluotoku, a s dovršetkom prepoznala važnost Dubrovnika, što znači da je Dubrovnik ujedno i promoviran te luke u Gaženici trajekti će se preseliti u bi mogao postati jedna od prihvaćenih destinacija i kod ljudi iz tog dijela svijeta”, tu luku. Time će se gradska jezgra oslo- izjavila je dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica. Istaknula je kako Dubrovčani boditi gustog automobilskog i kamion- intenzivno rade na očuvanju svoje baštine. skog prometa, što će odteretiti i luku. 10 matica travanj/april 2007. OPATIJA PONOVNO TURISTIČKI HIT OPATIJA - Opatija je u prva dva mjeseca ove godine imala 17 posto više turista nego lani i 16 posto više noćenja, što je dokaz da destinacije mogu živjeti svih 12 mjeseci u godini ako imaju što ponuditi. “Prva su dva mjeseca znatno bolja nego lani. Rezultat je to wellness sadržaja u našim hotelima, ali i niza događaja. Stvari su se napokon dobro posložile”, rekla nam je Jasna Doričić Sanković, direktorica opatijske turistič- ke zajednice. “Uvjerili smo se da možemo raditi cijelu godinu. Protekli smo tjedan PERSPEKTIVE ŠKOLJKARSTVA imali 3000 gostiju, sljedeći očekujemo isto toliko. Zahvaljujući novim autocestama, STON - U Dubrovačko-neretvanskoj žu- lako smo dostupni i počele su se događati odlične stvari”, ističe naša sugovornica. Na paniji egzistira 99 obrtnika i šest trgo- opatijski wellness najbolje reagiraju Slovenci. Ove su godine ostvarili čak 41 posto vačkih društava koja se bave uzgojem više noćenja, odnosno 34 posto više dolazaka, te i u predsezoni i u posezoni postaju školjaka. Usprkos tome, uzgoj školjaka “najjači” kvarnerski gosti. u Malostonskom zaljevu i Malom moru sve donedavno nije bio zakonski ure- đen. Međutim, nedavno su tamošnji UMJESTO ROČNIKA U HV-U 2000 DRAGOVOLJACA školjkari, nakon višegodišnjeg čekanja, ZAGREB - Umjesto male, mobilne i profesionalne vojske, HV bi, ako ostane izvan potpisali petnaestogodišnje koncesije NATO-a, morao razvijati sve vojne sposobnosti, ali u puno većem opsegu jer Hrvat- o uzgoju. Idući je korak, prema riječima ska ne bi mogla računati na pomoć Saveza. Potvrdio je to nedavno ministar obrane državnog tajnika za more Branka Bačića, Berislav Rončević. Sada je jasno da bez tog našeg cilja ne bi bilo govora ni o smanje- izgradnja otpremnog centra za školjke, nju broja ročnika sa sadašnjih 16.000 ročnika na godinu i prijelazu na model sa samo koji će država subvencionirati u gotovo 2000 dragovoljaca kojima će obuka u HV-u biti vlastiti izbor. Izmjene nema nikakve stopostotnom iznosu. Preostaje samo veze niti znači ukidanje vojnog izbor između dviju lokacija za budući roka. Naprotiv, riječ je o prijedlo- centar koji će zadovoljavati sve standar- gu prema kojem bi Hrvatski sa- de Europske unije. Ostvarenjem Nacio- bor, mogao odlučiti da se novake nalne strategije marikulture na područ- ne poziva na obvezu služenja i to ju Dubrovačko-neretvanske županije samo ako to dopuste sigurnosne do 2010. otvorilo bi se 500 novih radnih procjene. Kako bi to izgledalo u mjesta, što bi u potpunosti izmijenilo praksi? Novaci, kada napune 18 demografsku sliku područja, posebno godina, obvezno se kao dosad, na otocima i priobalju. upisuju u vojnu evidenciju. No- vost je to što će referentu u nad- HRVATSKA IZNIMNO BOGATA ležnom uredu za obranu izravno OBNOVLJIVIM ZALIHAMA VODE reći žele li služiti vojni rok ili ne. ZAGREB - Hrvatska je po obnovljivim zalihama vode na petom mjestu u Eu- ropi i 42. u svijetu, a možemo se pohva- CROATIA BOAT SHOW liti i činjenicom da još uvijek, za razliku ZAGREB - Na konferenciji za novinare u Zagrebu predstavljen je 9. međunarodni sa- od drugih država, u najvećem dijelu jam nautike “Croatia Boat Show” koji se od 14. do 22. travnja održava u Splitu, pod zemlje pijemo vodu iz slavine, ističu u pokroviteljstvom premijera Ive Sanadera. Sajam pozicioniran među vodeće svjetske Hrvatskim vodama. To potvrđuje da je nautičke sajmove održat će se na 120.000 metara četvornih i imat će čak dvije svjet- kakvoća vode u vodoopskrbi uglavnom ske premijere: model Pershing 72 tvrtke Fernetti, i Mondial 54, domaće tvrtke Marine dobra. Najsigurniju vodu piju oni koji 3000 (najskuplje plovilo za razonodu dosad proizvedeno u Hrvatskoj). Glavna atrakci- imaju priključak na javne vodovodne ja sajma bit će noćna parada brodova u splitskoj luci i veliki vatromet, velika zanimlji- sustave (oko 76 posto stanovništva) i to vost regata Croatia Boat Show RC 44 Cu - četverodnevni jedriličarski spektakl s legen- one veće, zbog strožeg režima kontrole darnim Russellom Coutsom, uzastopnim pobjednikom America’s Cupa, a oplemenit vode. Lošija je situacija u nekim manjim će ga i humanitarna regata za promociju udruge Mirno more. (Reportažu sa sajma nerijetko nedovoljno kontroliranim su- pročitajte u sljedećem broju Matice.) stavima, a posebno u privatnim buna- rima.

LUKA “BROD” POČINJE RADITI HRVATSKI BDP NAJVIŠI U SLAVONSKI BROD - Prvi pretovari u luci “Brod” očekuju POSLJEDNJE TRI GODINE se već u rujnu, što će pridonijeti razvoju Brodsko-po- ZAGREB - Hrvatski bruto domaći proi- savske županije – izjavio je sredinom ožujka ministar zvod u četvrtom tromjesečju prošle go- turizma, pomorstva i veza Božidar Kalmeta tijekom dine porastao je 4,8 posto u odnosu na boravka u Slavonskom Brodu. Ministar je podsjetio da isto razdoblje 2005. Na razini cijele proš- je država u Luku dosad investirala 28 milijuna kuna, a le godine BDP je realno porastao tako- osam milijuna je osigurano i u ovogodišnjem Držav- đer 4,8 posto, što je0,5 posto više nego nom proračunu. Obilazeći zapadnu veznu cestu mini- prethodne godine. To je ujedno najviša star je najavio njen dovršetak u roku od mjesec dana. stopa rasta u posljednje tri godine. 11 matica travanj/april 2007. SINJ: POČELA DUGO OČEKIVANA GRADNJA ALKARSKIH DVORA Naš dug prema onima koji su ovdje bili prije nas

“Alkarski dvori su naša baština, dio našeg identiteta, dio naše tradicije s kojom ćemo ući u Europsku uniju 2009. godine, do kada ćemo ih i završiti”, naglasio je hrvatski premijer u prigodi polaganja kamena temeljca

Hrvatskog sabora Luke Bebića, splitsko-dalmatinskog župana Ante Sanadera, saborskih zastupnika i dr. Sanadera, u starim Alkarskim dvorima nazočili alkari i alkarski momci, te njihov alkarski vojvoda Ivan Čikara, sinjski gradonačelnik Nikola Toma- šević, uprava VAD-a, predstavnici Crkve, odnosno Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja te više stotina građana Sinja i cetinskoga kraja. Taj će događaj mnogima od njih, napose Sinjanima i VAD- u, ostati u trajnoj uspomeni, to više što će za dvije godine dobiti Alkarske dvore i Muzej alke nakon višestrukih pokušaja. Jer, postavljanjem temeljnog kamena za taj višenamjenski objekt san se Sinjana napokon počeo ostvarivati. Po projektu splitskog arhitekta Ante Kuzmanića na četiri kata budućih Alkarskih dvora izvođač radova “Alkom” izgradit će i multimedijsku dvo- ranu s više postojećih uslužnih prostora. No, ukupna je površina objekta, prema nacrtu, 6 714 metara četvornih, od čega se 5 040 kvadrata odnosi na natkriveni prostor i 1 674 metara četvornih na dvorište. Projekt je ‘težak’ oko 70 milijuna kuna, a samo prva faza gradnje (građevinski radovi) stajat će oko 40 milijuna kuna. Sredstva su osigurali Vlada RH, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Sinj i Viteško alkarsko društvo. “Ovaj današnji dan nije ništa drugo nego naš dug prema onima koji su ovdje bili prije nas; naš dug prema sjajnim i časnim Dr. Sanader simbolično označio gradnju Alkarskih dvora u Sinju hrvatskim sinovima i kćerima, koji su u prošlosti sačuvali ono da (18. ožujka 2007.) bismo danas mogli živjeti u slobodi. Zato naš dug, dakle, počinje redsjednik hrvatske Vlade dr. Ivo Sanader u nedjelju današnjim danom – početkom izgradnje Alkarskih dvora koje 18. ožujka u Sinju, zajedno s predsjednikom Viteš- ćemo završiti za dvije godine. I, gle slučaja, Alkarske dvore, kao kog alkarskog društva dr. Stipom Jukićem, svečano simbol našeg identiteta, završit ćemo iste godine kada budemo je položio temeljni kamen za izgradnju Alkarskih ušli u Europsku uniju. I to je ta spojnica: Alkarski dvori kao naša dvora – na radost Sinjana i Cetinjana koji su taj baština, kao dio našeg identiteta, kao dio naše tradicije. A hoće povijesniP događaj strpljivo čekali gotovo osamdeset godina – uz li ih otvoriti ovaj premijer, to ovisi o vama”, naglasio je u prigod- buran pljesak nazočnih. Do obilježena građevinskog mjesta, nom govoru predsjednik hrvatske Vlade dr. Ivo Sanader u Sinju u jame, temeljni kamen s natpisom izvođača radova “Alkom 2007” povodu polaganja temeljnog kamena i početka gradnje Dvora. donijeli su stasiti alkari. Pozivajući se na zajedništvo na dobrobit domovine, dr. Sana- Kamen budućih velebnih Dvora, koji se podiže temeljnom der je tom prigodom podsjetio i na činjenicu kako je do ostvare- rekonstrukcijom i dogradnjom povijesnih nja hrvatske države došlo pomirbom ljudi, mletačkih Kvartira (konjušnice) zapadno a ne nikakvom ideologijom, dodavši da će od Kamička podno slavne Tvrđave, u sa- hrvatska Vlada pomoći i u gospodarskom mom srcu grada, blagoslovio je gvardijan razvoju grada Sinja. Q sinjskoga franjevačkog samostana fra Bože Vuleta. Tom su činu, osim suradnika CB Croatian Prime Minister Ivo Sanader was premijera Vlade RH, ministara Božidara joined in Sinj on March 18th by the President of the Alkar Chivalric Society Stipe Jukić in a foun- Kalmete i Ivana Šukera, potpredsjednika dation-stone laying ceremony for the future Alkar Palace, situated in the centre of this historic Cro- Napisao i snimio: Nedjeljko Musulin Maketa budućih Alkarskih dvora u Sinju atian town. 12 matica travanj/april 2007. HRVATSKI FOLKLORNI BALET

Veronika Desinićka u izvedbi LADA

Poznati varaždinski skladatelj Davor Bobić, inspiriran povijesnom legendom, napisao je glazbu temeljenu na hrvatskom folkloru upravo za ansambl LADO, spojivši prvi put različite zvukove, klasične i tradicijske, folklorne pjesme

ragična hrvatska povijesna legenda o zabranjenoj ljubavi Veronike, lijepe seoske djevojke iz Desinića, i plemića Fridrika, sina moćnogT grofa Hermana II. Celjskog koji je stolovao u Velikom Taboru, pamti se u narodu još od 15. stoljeća. A legenda kaže da je mladi plemić Fridrik II. Celjski, jašući očevim posjedi- ma, ugledao ljepoticu Veroniku i u nju se zaljubio. Premda okrivljen za ubojstvo svoje prve žene, Elizabete Frankopan, Fridrik vođen iskrenom ljubavlju bježi s Veronikom i ženi se njome. Njegov otac doznaje za to i razljućen šalje vojnike koji hvataju ljubavnike. Fridrika bacaju u tamnicu, gdje, unatoč molbama i zauzi- manju Fridrikove sestre, Barbare Celjske “Crne kraljice”, provodi pet godina. Vero- niku grof optužuje da je svojim vještičjim Plesači Lada na pozornici varaždinskog HNK čarima zavela njegova sina i, premda je suci oslobađaju krivnje, on naređuje dvorskom kaštelanu da nesretnu ženu njarski asnambl “Rudiment” iz Varaž- dić kao Fridrik, Miljenko Piškorić kao udave. Prema predanju, mrtvo tijelo dina. Ugledni baletni koreograf Dinko Herman II. Celjski, Irena Matica kao Veronikino bilo je tada zazidano u zid Bogdanić je pak, slijedeći glazbu i sadržaj Crna kraljica i Tamara Horvat kao Eliza- koji spaja kulu s ulaznim dijelom dvorca legende, vrlo uspješno pronašao plesna beta Frankopan. Velikog Tabora. rješenja, koristeći se elementima folklora, Nema dvojbe da je ovaj zajednički Priča o tužnoj sudbini pučanke Ve- baleta i suvremenoga plesa i prilago- rad vrhunskih umjetnika rezultirao zai- ronike Desinićke oživjela je ovih dana divši ih vrhunskoj profesionalnosti i sta sjajnom predstavom koja je izazvala na hrvatskim pozornicama u obliku osobnostima plesača LADA. “Veronika velike ovacije publike na premijerama u folklornog baleta s pjevanjem u izvedbi Desinićka” izvedena je pod dirigentskom Hrvatskom narodnom kazalištu u Va- Ansambla narodnih plesova i pjesama palicom Dražena Kurilovčana, inače raždinu i Koncertnoj dvorani Vatroslava Hrvatske LADO. Sadržaj je ispričan u pet voditelja zbora ansambla LADO. Scen- Lisinskog u Zagrebu. Recimo još i to da slika koje svojim naslovima objašnjavaju skoj dojmljivosti svakako su pridonijele se ovo jedinstveno djelo, temeljeno na najvažnije dijelove legende: proštenje, i kostimografkinje Ika Škomrlj i Diana nacionalnoj glazbenoj baštini i folklorno- Elizabetina smrt, vjenčanje, pogubljenje i Kosec-Bourek te scenograf Žorž Dra- baletnom plesnom izrazu, pojavilo na hr- oproštaj. ušnik. vatskoj sceni kao prvo u razdoblju nakon Poznati varaždinski skladatelj Davor Plesači i pjevači našega nacional- više desetljeća i kao takvo zaista zavri- Bobić, inspiriran ovom legendom, na- nog ansambla LADO koje smo do sada jedilo pozornost publike te dug život na pisao je glazbu temeljenu na hrvatskom poznavali po izvođenju naše folklorne pozornicama Hrvatske i svijeta. Q folkloru upravo za ansambl LADO, narodne baštine, uspješno su odgovorili spojivši prvi put različite zvukove, kla- novim izazovima i vrlo dojmljivo ot- CB The Hrvatsko zagorje region legend of Ve- sične i tradicijske, folklorne pjesme i čak plesali zahtjevne plesne uloge, svladavši ronika of Desinec came to life these days on tri različita orkestra: orkestar ansambla besprijekorno nove plesne tehnike. Croatian stages in the form of a folklore ballet sung by the LADO Croatian Folk Dance and LADO, orkestar Hrvatske vojske i bub- Solisti su se vrlo uspješno snašli u Song Ensemble. Well-known Varaždin compo- plesno-glumačkim ulogama, Iva Sekula ser Davor Bobić wrote the score for the work, Napisala: Srebrenka Šeravić kao Veronika Desinićka, Dubravko Ra- inspired by Croatian folklore. 13 matica travanj/april 2007. RAZGOVOR S MSGR. VLADIMIROM STANKOVIĆEM (1)

“IZMEĐU ČEKIĆA I NAKOVNJA”

pastoral migranata, s nakanom da se bu- dući svećenici pripreme za pastoralni rad među iseljenicima, kojih ima u svakom narodu. U tu su svrhu u Vatikanu izdali brojne knjige kao priručnike za studente teologije. Neke smo od tih važnijih knjiga mi preveli i objavili kod Kršćanske sadaš- njosti i davali ih studentima, ali smo ih slali i našim svećenicima u iseljeništvu s nakanom da nadopune svoje teoretsko i praktično obrazovanje na tom području. A te su knjige dobro došle i svećenicima u domovini, jer praktično iz svake naše župe ima dosta vjernika u inozemstvu. Pa tako sam i ja ovo svoje petoknjižje o kardinalu Kuhariću poslao svim župnim knjižnicama u zagrebačkoj nadbiskupiji, varaždinskoj i požeškoj biskupiji, a i na mnoge druge adrese. Naime, poznato je da je pitanje migracija i iseljeništva već desetljećima pravi globalni problem i da to nije samo neko hrvatsko pitanje, pa zato i Crkva treba stalno biti u trendu pra- teći svoje brojno katoličko iseljeništvo.

Vi govorite u prošlom vremenu. Znači li to da toga izdavaštva više nema? edavno smo u Matici moderator Nadbiskupskoga duhovnog sto- — Toga ima i danas, i to upravo u po- donijeli osvrt na knjigu la, a trenutačno obnaša dužnost kanonika sljednje vrijeme. Kršćanska sadašnjost – a msgr. Vladimira Stanko- kustosa i predsjednika Odbora za obnovu ja sam u upravi te izdavačke kuće u ime vića, posljednju u njego- zagrebačke katedrale. Nadbiskupije zagrebačke - i danas objav- vu “malom petoknjižju” Autor je niza knjiga, a posebno je za- ljuje razne dokumente Svete Stolice. Tako podN naslovom: “Kardinal Kuharić u paženo njegovo kapitalno djelo zbornik: je bio objavljen i najnoviji dokument, koji hrvatskom iseljeništvu-Zapadna Europa”. “Katolička crkva i Hrvati izvan domovi- je zamijenio “Uputu o pastoralnoj brizi Bio je to povod, ali ne i jedini, za razne” iz 1980. godine. No za iseljene Hrvate za migrante” iz 1969. godine, a zove se: govor s jednim od malobrojnh još živih ostao je posebno zapamćen kao ravnatelj “Erga migrantes caritas Christi - Ljubav ključnih svjedoka onog vremena u kojem dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Kristova prema migrantima”. Pa i ova se Katolička crkva u Hrvata, a posebno od 1969. do 1999. godine. Dakle, punih 30 moja najnovija knjiga o kardinalu Kuha- u odnosu na inozemnu pastvu, kako godina. S tom smo temom i započeli naš riću ima i posebno poglavlje koje nosi na- on sam u knjizi kaže, nalazila između razgovor: slov: “Studijski sastanci među hrvatskim “čekića i nakovnja”. Stoga i ovaj razgovor dušobrižnicima u Zapadnoj Europi”. To donosimo u nekoliko nastavaka. Kad ste već spomenuli knjige, ja bih je zapravo cijeli priručnik za studij pro- odmah na početku dao jednu dopunu. blematike pastorala migracija. A takve Msgr. Stanković prošle je godine obi- U tom razdoblju, tijekom 30 godina bio su sastanke tada vodili naši vrhunski lježio zlatni jubilej - 50 godina svećeništva. sam pokretač, a negdje i autor cijelog niza teolozi, kao Tomislav Šagi-Bunić, Josip Osim toga što je pet godina bio osobni taj- knjiga o problemu iseljeništva koje su naj- Turčinović, Vjekoslav Bajsić i drugi, a ta nik kardinala Šepera, a zatim i još mnogo većim dijelom bile prijevodi vatikanskih praksa studijskih susreta postoji i danas. više godina bio uz kardinala Kuharića, bio izdanja o pitanjima pastorala emigracije. Naime, uprava Hrvatske inozemne pastve je i prvi predsjednik Hrvatskog Caritasa, A tijekom 20 godina svoje službe bio sam i Hrvatski naddušobrižnički ured u Fran- generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije, i honorarni predavač na Bogoslovnom fa- kfurtu nastavljaju tradiciju organiziranja kultetu u Zagrebu. Naime, na poticaj Sve- permanentnog obrazovanja pa te vrijed- Razgovarao: Nenad Zakarija Snimke: Arhiv te Stolice teološka su učilišta u cijelome ne referate objavljuju u obliku knjiga. Bilo Glasa koncila i zbirka msgr. Stankovića svijetu uvela novi predmet, koji se zvao bi dobro kad bi se neke institucije u Hr- 14 matica travanj/april 2007. vatskoj koje se bave tom problematikom mnogo toga rečeno u ovoj knjizi – da na te kako morali voditi računa. Uostalom, kao što je HMI bolje povezale s uredom u neki način budemo pružena ruka jugosla- stav naše Crkve, posebno kardinala Ku- Frankfurtu. venske politike u iseljeništvu, s druge su harića, pa, prema tome, i svih misionara strane jake političke snage u emigraciji bio je taj da ne treba prekidati veze s do- S obzirom na to da ste Vi možda željele da naše misije budu na neki način movinom pa makar kakav u njoj režim zadnji živući svjedok onih, olovnih dio njihove, protujugoslavenske politike. vladao. Zanimljivo da je vrijedna knjiga vremena, kao osobni tajnik kardinala Crkveni dokumenti govore da je inoze- “Iseljena Hrvatska” u izdanju instituta Šepera, a poslije i pratitelj kardinala mna pastva vjerska, crkvena institucija. U “Ivo Pilar” upravo u toj stvari odala veli- Kuharića i dugogodišnji ravnatelj za isto vrijeme govore i da Crkva mora po- ko priznanje hrvatskoj inozemnoj pastvi. inozemnu pastvu, dakle vremena štovati sve kulturne vrijednosti iseljeničke Uistinu, godinama je, pa i desetljećima, “između čekića i nakovnja”, što može- zajednice. Tu su se te reći o tome? naš episkopat koji Msgr. Stanković predaje papi Ivanu Pavlom II. svoju knjigu — Da, tako sam nazvao jedno od de- je davao smjernice “Zapisi o kard. Šeperu” set poglavlja ove svoje knjige, koje ima i naša iseljenička (Vatikan, 30.11.2001.) više od stotinu stranica. Tom sam uzreči- pastva doslovce com htio istaknuti da se djelovanje hrvat- držali tih propisa, skih svećenika u iseljeništvu u vremenu odnosno uputa Sve- prije uspostave hrvatske države nalazilo te Stolice da među između dviju vatri. Jedna je bila jugosla- iseljenicima treba venska komunistička država iz koje je više čuvati sve elemente od 90% naših svećenika došlo u inoze- nacionalne kulture, mnu pastvu. S druge je strane bilo brojno a posebno narod- hrvatsko iseljeništvo, i to ne samo u jedni jezik. Službena nom etničkom nego i u državotvornom, jugoslavenska po- to jest političkom pogledu. litika nikako nije A ta je državotvorna emigracija bila mogla shvatiti da vrlo aktivna i ona se također okupljala je to sastavni, nuž- oko naših inozemnih pastoralnih središta ni dio pastoralnoga djelovanja. S druge samo Katolička crkva bila legalna i služ- u koja su dolazili i svi drugi vjernici bez strane, političku emigraciju teško se mo- bena veza između iseljene i domovinske obzira na svoju ikakvu ili nikakvu poli- glo uvjeriti da je očuvanje jezika i kulture Hrvatske. I to usprkos mnogih teškoćama tičku opredijeljenost. U smislu crkvenih jedna stvar, a drugo da je politička borba i neugodnostima s raznih strana. propisa i u duhu tamošnjih demokratskih za ostvarenje sna hrvatskog naroda za načela naši su misionari morali poštovati osamostaljenje i stvaranje vlastite hrvat- Vi ste kao ravnatelj inozemne pastve svačije uvjerenje. I dok je jugoslavenska ske države. Naši svećenici u inozemstvu bili u središtu tih zbivanja, čak možda država pravila pritiske na hrvatske bisku- nisu ni malo priječili političko djelovanje i više od blagopokojnog kardinala pe, na redovničke poglavare, na pojedine državotvornih Hrvata, ali se sami, u ve- Kuharića? misionare i na mene osobno – o čemu je likoj većini, nisu upuštali u izrazite po- — Naravno. Naši su biskupi davali litičke aktivnosti, smjernice, a mi smo ih svećenici provo- što im, uostalom, dili na terenu. No moram reći da kardi- ne bi dopustili ni nal Kuharić nije smjernice samo davao mjesni biskupi koji nego je i sam ulazio u vatru. Tu bih su im bili nadležni. podsjetio na naše putovanje u Australiju Zbog toga smo mi 1980. Godine, kad neki u tom dijelu hr- bili između Scile i vatskog iseljeništva kardinala nisu doče- Haribde. Velika ve- kali sa simpatijom, a kad smo se vratili ćina Hrvata u Za- u domovinu, žestoko ga je napao Jakov padnoj Europi bili Blažević i općenito jugoslavenske vlasti. su “gastarbajteri” s No kardinal je svima otvoreno govorio: jugoslavenskim pa- mene osobno i Katoličku crkvu nitko ne sošem koji su redo- treba učiti rodoljublju. Q vito komunicirali s domovinom, i zato (nastavak u idućem broju) su morali biti vrlo CB An interview with Monsignor Vladimir Stan- oprezni da ne osta- ković, one of the few still living key witnesses of nu bez putovnice the times in which the Catholic Church in Croatia ili da čak ne završe found itself, in his own words, between the ham- mer and the anvil. Among emigrant Croatians he Proslava 30. obljetnice Hrvatske inozemne pastve i rastanak s njenim i u zatvoru. O tome is remembered as the director of the pastorate ravnateljem msgr. Vladimirom Stankovićem su naši misionari i for the faithful abroad from 1969 to 1999. 15 matica travanj/april 2007. Vijesti HR – kultura, zanimljivosti…

PREMINUO MONS. FRANE FRANIĆ SPLIT – U Splitu je 17. ožujka u 95. godini preminuo umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Frane Franić. Rođen je u Kaštel Kambelovcu, za biskupa je posvećen 1950., a metropolitom splitske metropolije i rezidencijalnim nadbi- skupom splitsko-makarske nadbiskupije postao je 1969. Splitskom nadbiskupijom upravljao je do svojeg umirovljenja 1988. godine. Kao dugogodišnji profesor do- gmatske teologije bio je aktivan sudionik Drugog vatikanskog sabora, učvršćivao je vjernost Evanđelju te promicao ekumenizam i dijalog u društvu. Nadbiskup Frane Franić pokopan je 21. ožujka u konkatedrali sv. Petra u Splitu.

GORANOV VIJENAC MILI STOJIĆU SOLIDARNOST I ZAJEDNIŠTVO S LUKOVDOL – Nisam očekivao ovako ve- HRVATIMA U BIH liku čast, nositi priznanje s Goranovim ZAGREB - “Hrvati u BiH ne trebaju nikakvu imenom znači zastupati narod Abe- milostinju, oni trebaju respekt, poštovanje lov. Ja za to nisam imao snage, ali sam i partnerstvo. Oni su konstitutivan i suve- zato osluškivao ljude oko sebe, ljude ren narod bez kojeg ne bi bilo Bosne i Her- koji su patili i zato se usuđujem primiti cegovine”, poručio je predsjednik Vlade Goranov lovorov vijenac na svoja krhka Ivo Sanader na konferenciji “Solidarnost i pleća, rekao je Mile Stojić, pjesnik, ese- zajedništvo s Crkvom i ljudima u BiH” odr- jist, antologičar i prevodilac, primajući žanoj sredinom ožujka u Zagrebu u orga- krajem ožujka u Lukovdolu, rodnome nizaciji Hrvatskoga Caritasa. Premijer je istaknuo da BiH treba biti održiva zemlja, te mjestu Ivana Gorana Kovačića, Goranov je dodao kako će ulaskom u EU nestati granice koje nas razdvajaju. Zagrebački nad- vijenac za 2007. godinu za cjelokupni biskup kardinal Josip Bozanić ustvrdio je da su se solidarnost i zajedništvo hrvatskih pjesnički opus i ukupni prinos hrvat- građana i Crkve s hrvatskim narodom i Crkvom u BiH ostvarivali još od Domovinskog skoj književnosti. Obrazlažući odluku rata. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić zahvalio je braći koja su imala srca žirija o dodjeli najdugovječnije hrvatske pomoći kad je bilo najteže. “Ako Europa osjeća potrebu da se ujedini, nemojmo se pjesničke nagrade, koja se sastoji od bojati ni mi Hrvati ujedinjavanja i preko granice”, rekao je kardinal Puljić. rada akademskog kipara Vojina Bakića, diplome i iznosa od 20.000 kuna, predsjednik žirija Krešimir Bagić istaknuo je ČESTITKE REDATELJU SCHMIDTU I FILMU “PUT LUBENICA” kako je riječ o autoru jednoga od naj- ZAGREB – Ministar kulture Božo Biškupić čestitao je početkom travnja hrvatskom re- provokativnijih i najzanimljivijih opusa datelju Branku Schmidtu na filmu “Put lubenica” koji je nakon glavnih nagrada na suvremenog hrvatskog i bosanskoher- festivalu u Clevelandu u SAD-u i Montpellieru u Francuskoj osvojio i glavnu nagradu cegovačkog pjesništva. na festivalu u marokanskom gradu Tetouanu. – Vaš film “Put lubenica” postao je jedan od važnih promicatelja hrvatske kulture, stoji u čestit- SEDAM GODINA ki Bože Biškupića, koju je u ime Ministartsva uputio redatelju Branku HRVATSKO-ŠVEDSKOG Schmidtu, producentu Telefilmu, glumcu Krešimiru Mikiću koji je na- DRUŠTVA građen za najbolju mušku ulogu, te cijeloj filmskoj ekipi. ZAGREB - Hrvatsko-švedsko društvo Zagreb održalo je 27. ožujka svoju osmu godišnju LOVCIMA DOZVOLA ZA skupština u prostorijama ODSTRJEL 70 MEDVJEDA HMI-a. Izvješće za 2006. go- Povjerenstvo za gospodare- dinu o radu i financijskom nje medvjedom predložilo je poslovanju Društva, te iz- izlučenje 100 medvjeda u Hr- vješće Nadzornog odbora vatskoj u ovoj godini, od kojih podnijeli su: predsjednik bi 70 trebali ubiti lovci, dok će Društva Mirko Hrupelj, blagajnik ih, prema procjeni, 30 stradati u prometu. Vladimir Ivanišević a za Nadzorni odbor Đuro Huber, predsjednik Povjerenstva za Vinko Pipić. Društvo je u posljednje dvi- gospodarenje medvjedom kaže da je ista je godine izdalo sedam brojeva svojih kvota za odstrjel medvjeda bila i posljed- NOVINA. Osim izdavanja lista “klasičan” nje dvije godine, ali “nije bila iskorištena”. “Povjerenstvo drži da medvjeđa populacija, godišnji program rada Društva sastoji koja u Hrvatskoj ima od 600 do 1000 medvjeda, može podnijeti gubitak 100 jedinki”, se od jednog studijskog izleta članova u kazao je Huber. Prema njegovim riječima, lani je na razne načine usmrćeno 86 med- prirodu, predavanja, obilježavanja šved- vjeda, od čega je njih čak 35 stradalo u prometu. “Cilj je utvrditi zajedničku izlovnu skih praznika, tematske izložbe članova kvotu za populaciju medvjeda u 2008. godini”, zaključuje Huber. likovne sekcije Društva itd. 16 matica travanj/april 2007. WINNETOU SE VRAĆA U HRVATSKU STARIGRAD - Filmski lik indijanskog poglavice Winnetoua iz popularnih knjiga Karla Maya na najboljem je putu da preraste u novi turistički brend Zadarske županije. Po- dručje Starigrada je od 26. do 28. svibnja domaćin prve međunarodne Konvencije lju- bitelja filmova o Winnetouu, na platou kod Jasenica u planu je obnova originalnoga filmskog seta iz 60-ih - indijanskoga sela Pueblo - u kojem je “rođen” Winnetou, dok je koproducent serijala, Jadran film, pokrenuo inicijativu da na istom mjestu podigne spomenik liku kojeg je nezaboravno utjelovio Pierre Brice. - Potencijal za turističku PREMINUO AKADEMIK IVAN priču definitivno postoji. Samo u Njemačkoj postoji više od 150 klubova koji oku- SUPEK pljaju tisuće zaljubljenika u serijal - kaže Zvonko Šupe, direktor zadarske Turističke ZAGREB - Ivan Supek, hrvatski fizičar, fi- zajednice. U Hrvatskoj je od 1962. do lozof, pisac te borac za mir i humanist, 1969. na oko 500 lokacija snimljeno preminuo je 5. ožujka u 92. godini živo- 10 filmova o avanturama Winnetoua ta. Ovaj je autor brojnih romana i drama prema pričama Karla Maya. Najviše se s filozofskim, političkim i znanstveno- snimalo na lokacijama Velebita, Dinare, fantastičnim temama tako pokopan, Mosora, Vranskom jezeru, Cetini, Zrma- prema njegovoj želji, samo u krugu uže nji, Plitvicama i kanjonu Krke. obitelji. Akademik Supek nakon studija na Sveučilištu u Zagrebu, studij je nastavio u Beču, a doktorat fizike završava REANIMIRANI PROFESOR BALTAZAR u Zürichu. Iako je jedan od utemelji- ZAGREB –Od nedavno se provodi digitalna restauracija cjelokupnog seri- telja Instituta Ruđer Bošković, s istoga jala o Profesoru Baltazaru, kultnog hrvatskog crtića koji je stekao svjetsku je 1958. godine isključen zbog svog slavu. Projekt su pokrenuli Zagreb film i DVDlab iz Rima, a zadovoljstvo je protivljenja jugoslavenskoj Federalnoj očito obostrano. Zlatko Bourek, jedan od Baltazarovih autora, nije skrivao Komisiji za Nuklearnu energiju protiv zadovoljstvo onim što je vidio: “To je pravo čudo”, rekao je Bourek uživa- planirane izrade atomske bombe. Tako- jući u filmu koji je preporođen, i nastavio: “Prema onome što smo vidjeli, đer je među osnivačima svjetskih orga- Baltazara sada ništa ne priječi da ponovno krene u osvajanje Europe, pr- nizacija Pugwash i Svijet bez bombe. Bio venstveno skandinavskih zemalja, ali i Italije, za čije je tržište distribuciju je profesor teorijske fizike na Sveučilištu preuzeo upravo DVDlab.” u Zagrebu, a 1969. postao rektor Sveu- čilišta u Zagrebu. 1970. godine inicirao je osnivanje Interuniverzitetskog centra HRVATSKA POMORSKA BAŠTINA U BARCELONI u Dubrovniku (IUC). Bio je predsjednik BARCELONA - Veliku izložbu “Pomorstvo na hrvatskom Jadranu” u Pomorskom muze- JAZU-a od 1991. do 1997. ju u Barceloni (Museu Maritim de Barcelona) otvorio je krajem ožujka ministar kulture mr. Božo Biškupić, a u prigodnom programu nastupila je klapa Trogir. Do 30. lipnja moći će se razgledati bogatstvo hrvatskog pomorstva te njegova živopisna tradicija, običaji i materijalni izlošci. Aktivnosti vezane uz organizaciju izložbe vodi Arheološki muzej Istre u Puli, a koordinatorica je ravnateljica tog muzeja mr. Kristina Džin. Au- torica likovnog postava je Nikolina Jelavić Mitrović. Izložba se sastoji od 26 cjelina, putem kojih je predstavljen povijesni razvoj pomorstva na hrvatskom Jadranu od prapovijesti do početka 20. stoljeća.

MONS. MRZLJAK S RADOŠĆU IDE U VARAŽDIN ZAGREBAČKI HISTRIONI DOBILI ZAGREB - Novi varaždinski biskup, dosadašnji pomoćni biskup zagrebački mons. Jo- KROV NAD GLAVOM sip Mrzljak, koji je na ovu katedru imenovan sedam mjeseci nakon preminuća pret- ZAGREB – Na Svjetski dan kazališta jedna hodnog varaždinskog ordinarija mons. Marka Culeja, tim je povodom kazao da je je zagrebačka kazališna družina nakon s radošću primio poziv za biskupa u Varaždin. Posebno je zahvalio nadbiskupu za- trideset godina postojanja uselila u prvi grebačkom mons. Bozaniću, jer je uz njega, pravi dom. Riječ je o Histrionima Zlatka kako kaže, mnogo naučio o vođenju bisku- Viteza, koji su krajem ožujka, svečanim pije. Biskup Mrzljak ustoličen je 31. ožujka otvorenjem preuređenoga prostora ne- u varaždinskoj katedrali. Mons. Mrzljak je kadašnjega kina “Apolo” u Ilici broj 90, rekao da će zadržati svoje biskupsko geslo: proslavili ostvarenje dugogodišnjega “Činiti dobro!”, a što se tiče grba, na kojem sna o pravom krovu nad glavom. Bili su je do sada bila zagrebačka katedrala s kri- tu i ministar kulture Božo Biškupić i za- žem, rekao je da će ostati isti, samo što će grebački gradonačelnik Milan Bandić sa zagrebačku zamijeniti varaždinska katedra- svojim izaslanstvima, obojica čestitavši la. Također je napomenuo kako će i nakon Vitezu i Glumačkoj družini Histrion dugo imenovanja za varaždinskog biskupa ostati opstojanje i zahvalivši im na prinosu hr- predsjednik Hrvatskoga caritasa. vatskomu kazalištu i kulturi. 17 matica travanj/april 2007. ČETRDESETA OBLJETNICA DEKLARACIJE O JEZIKU Vizionari Hrvatskoga proljeća

Deklaracija je zatražila da se Ustavom jugoslavenske federacije utvrdi i zajamči da su u njoj ravnopravna četiri jezika – srpski, hrvatski, slovenski i makedonski, i da se u javnom životu osigura dosljedna upotreba hrvatskog jezika

duha i značenja, zajedno s različitim metodama političkoga ušutkavanja njezinih začetnika i potpisnika trebala je odmah u korijenu sasjeći svaku ideju nacionalne emancipacije.

DEKLARACIJA I ISELJENA HRVATSKA Iseljena je Hrvatska iz slobodnoga za- padnoga svijeta bezrezervno poduprla Deklaraciju. Među udrugama koje su odmah podržale Deklaraciju valja izdvojiti Hrvatsku akademiju Amerike (HAA) iz New Yorka kojom je tada predsjedao Karlo Mirth. HAA, utemeljena 1953., aktivno je sudjelovala u težnji našega naroda za nacionalnom emancipacijom. U prvim desetljećima svojega postoja- Ministar kulture Božo Biškupić prigodom svečanog otvaranja izložbe u Hrvatskom državnom arhivu nja HAA uspostavlja na visokoj razini

seljena Hrvatska i Deklaracija bu na kojoj je prvi put javnosti predstav- o nazivu i položaju hrvatskoga ljeno stotinjak originalnih dokumenta književnoga jezika u direktnoj su iz fondova HDA-a, a mogu se razgledati povijesnoj sinkronijskoj i dijakro- do kraja travnja. - Objavljivanje toga nijskoj relaciji zahvaljujući djelo- dokumenta kojim se tražio ravnopravni vanjuI povjesničara i direktora Instituta za položaj hrvatskoga jezika u ondašnjoj historiju radničkog pokreta i onodobnog jugoslavenskoj federaciji odmah se pre- člana Odbora Matice iseljenika Hrvat- tvorio u prvorazredan politički događaj, ske dr. Franje Tuđmana, te omiljenoga kaže autorica izložbe Marina Škalić, zagrebačkoga gradonačelnika Većeslava arhivska savjetnica. Izložba na osnovi Holjevca koji je u to vrijeme obnašao i izvornih dokumenta tadašnjih vlasti, kao dužnost predsjednika Matice iseljenika i društveno-političkih organizacija, ra- Hrvatske, kao i predsjednika Hrvatske sprava, zaključaka i odluka, kako dodaje, Miroslav Krleža akademije Amerike Karla Mirtha. Ta pokazuje način na koji se tijekom ožujka su trojica intelektualaca, sa svojim su- i travnja 1967. na svim republičkim razi- kulturne veze unutar američkog društva radnicima, bila u središtu integracijskih nama provodilo političko nasilje. i s matičnom zemljom. Tako su članovi procesa iseljene i domovinske Hrvatske Deklaracija je objavljena 17. ožujka HAA pozvani na simpozij posvećen 130. sedamdesetih godina, u vrijeme ko- 1967. u tjedniku Telegram nakon što je obljetnici Hrvatskog narodnog preporoda munističke vlasti u Jugoslaviji u čijem tekst oblikovan u Matici hrvatskoj i na- u ožujku 1966. u organizaciji Matice je sastavu bila Hrvatska do proglašenja kon što su ga potpisale mnoge hrvatske hrvatske i JAZU, uz sudjelovanje najpo- neovisnosti 1991. znanstvene i kulturne ustanove i poje- znatijega hrvatskoga pisca 20. stoljeća Naime, u povodu 40. obljetnice De- dinci. Pojava Deklaracije kao poticaja, ne Miroslava Krleža, te najvišega pred- klaracije o nazivu i položaju hrvatskoga samo na području jezika nego i cjelovi- stavnika Katoličke crkve u Hrvatskoj, književnoga jezika, Hrvatski državni toga kulturnoga, javnoga i političkoga kardinala Franja Šepera. Miroslav Krleža arhiv (HDA) priredio je 15. ožujka izlož- života, smatra se kao stvarni početak također je bio član Odbora Matice ise- Hrvatskoga proljeća. Silovita reakcija koja ljenika. Simpozij je doživljen kao želja za Napisala: Vesna Kukavica je uslijedila protiv Deklaracije, njezina oživljavanjem političkoga pluralizma u 18 matica travanj/april 2007. komunističkoj Hrvatskoj, te manifestaci- Miroslav Krleža bio je član CK SKH. tzv. Novosadskog srpsko-hrvatskog do- ja hrvatske nacionalne solidarnosti. Kad je krenula hajka na Deklaraciju i sve govora o jeziku (iz 1954.). Deklaracija je No, simpozij je odmah ožigosala njezine potpisnike Krleža će se odreći zapravo odbacila srpsko-hrvatsko jezično jugoslavenska vlast. Hrvatski intelektu- članstva u CK-u, ali ne i svoje potpore jedinstvo i unifikaciju, što je – prema alci okupljeni oko Akademije pokušali Deklaraciji. Unatoč toj činjenici hrvatski zamislima jugoslavenskih integralista su, unatoč okolnostima, sredinom šez- je iseljenički tisak u Americi sa žaljenjem – imalo biti okosnicom u izgradnji ju- desetih godina nastaviti suradnju s inte- pisao kako Krleža nema hrabrosti postati goslavenske kulture kao nadnacionalne i lektualcima u Hrvatskoj. Glavni poticaj hrvatski Solženjicin, nobelovac - simbol jugoslavenstva kao konačnoga cilja. povezivanju iseljeničkih i domovinskih književnoga otpora sovjetskom totalita- intelektualaca dao je povjesničar Franjo rizmu. POLITIČKO NASILJE Tuđman (1922.-2000.), kasniji utemelji- Po svome značaju Deklaracija je U svim onodobnim jugoslavenskim telj i prvi predsjednik neovisne Hrvatske, bila istodobno znanstveni, kulturni i službenim institucijama Deklaracija je koji je kao ondašnji direktor zagrebač- politički dokument, kojim je zahtijevan osuđena kao čin hrvatskog nacionalizma. koga Instituta za historiju radničkog ravnopravni položaj hrvatskoga jezika Široka kampanja koja je povedena protiv pokreta i član Odbora Matice iseljenika u ondašnjoj jugoslavenskoj federaciji. S deklaracionista rezultirala je raznovrsnim posjetio HAA u New Yorku u ljeto 1966. koje god strane razmotrili ovaj događaj, političkim nasiljem: javnim osudama, i sastao se s njezinim vodstvom, u kojem on u datiranju fenomena koji nazivamo moralnim difamacijama, smjenama s jav- su bili Karlo Mirth, Jere Jareb i Mato Hrvatskim proljećem ostaje prvi datum, a nih položaja i drugim metodama politič- Meštrović te s predstavnicima hrvatskih potrajalo je gotovo pet godina – do kraja kog ušutkavanja i onemogućivanja. Afera uglednika iz Clevelanda. Tada je dogovo- 1971. Njezini su protagonisti ušutkani, u vezi s Deklaracijom o jeziku duboko rena ozbiljna suradnja s iseljeništvom, no zatvoreni i iseljeni. Deklaracija je zatra- je uzdrmala ondašnji politički i kulturni brzo je spriječena progonima i Tuđma- novim zatvaranjem.

ULOGA MATICE ISELJENIKA HRVATSKE I Većeslav Holjevac, poznati zagrebački gradonačelnik i predsjednik Matice iseljenika, u svojoj knjizi Hrvati izvan domovine (1967.) opisao je američku Aka- demiji kao vrlo važnu iseljeničku organizaciju te je zbog toga poslije prozivan kao osoba koja održava veze s neprijateljskom emigracijom. Svi kontakti koji su djelat- nici Akademije uspostavili s Maticom iseljenika Hrvatske jednostavno su pre- kinuti nakon što je tadašnji jugoslavenski režim odlučio nasilno ugušiti Hrvatsko proljeće. Tim Hrvatski državni arhiv u Zagrebu je povodom Hrvatska akademija Amerike žila da se Ustavom život u Hrvatskoj, a snažno je odjeknula stala u obranu prava in- jugoslavenske federa- i u hrvatskome iseljeništvu, koje je bilo telektualaca u Hrvatskoj cije utvrdi i zajamči aktivno u različitim udrugama i orga- znamenitim proglasom, da su u njoj ravno- nizacijama, osobito onima s političkim koji je snažno odjeknuo pravna četiri jezika ciljevima kao primarnima. Zbog svega u američkim političkim – srpski, hrvatski, što je izazvala u odnosu političkih snaga krugovima. HAA je 19. slovenski i make- u domovini i iseljeništvu, a osobito zbog travnja 1967. objavila donski, i da se u dugoročnih učinaka na hrvatsku kulturu Izjavu kojom je podržana javnom životu – dr- i politiku, Deklaracija je bitan datum u Deklaracija, koju je mje- žavnoj upravi, ško- kronici suvremene Hrvatske. Q sec dana prije u Zagrebu lama, novinstvu, na potpisalo osamnaest ista- radiju i televiziji i u CB It is the fortieth anniversary of the 1967 Declaration On The Language, a historic ini- knutih institucija Hrvatske svim drugim jav- tiative in the struggle to preserve and protect koje su se bavile hrvatskim nim sferama u Hr- the equal status of the Croatian language in the jezikom, te 140 najistaknu- vatskoj, osigura dosljedna upotreba former Yugoslavia. The Declaration was adop- tiji pisaca i jezikoslovaca u Hrvatskoj. hrvatskog jezika, i imenom i sadržajem, ted at a session of the Steering Committee of the Matrix Croatica (Matica hrvatska ) and was U trenutku davanja suglasnosti za onako kako ga je hrvatska jezikoslovna supported by the vast majority of Croatia’s sci- Deklaraciju bard hrvatske književnosti znanost normirala nakon odbacivanja entiﬁc and cultural institutions. 19 matica travanj/april 2007. RAZGOVOR – SLIKAR ĐURO SEDER Slikarstvo kao sretno sužanjstvo

Volim sukob silnica na slici, moćne sudare tonova i gesta koji samim rukopisom govore o drami teme koju slikam – kaže Seder

tekstovima: Nemogućnost slike (1971.) i ‘Mogućnost slike’ doima se pak kao Mogućnost slike iz 1981. obračun sa samim sobom (Dosta mi je Sederov slikarski kredo, ujedno i avangarde koja vodi u entropiju, apsurda, moto izložbe, najbolje sažima fra Mirko: asketizma...), što je rijetkost: u nas se svi Slikarstvo je nemoguće. Slikarstvo je uglavnom obračunavaju s drugima? nužno. Nemoguće slikarsrtvo jest jedina - Tekst Mogućnost slike je neka vrsta mogućnost slikarstva. manifesta napisanog za izložbu u Galeriji suvremene umjetnosti na Katarinskom U POČETKU TAMA I CRNINA trgu, deset godina nakon teksta Nemo- U tekstu ‘Nemogućnost slike’ zapisali ste gućnost slike. Doista se obračunavam “U početku bijaše opčinjenost, sretna s vlastitom prošlošću, želeći sam sebe glad”. Što se događalo u međuvremenu? ohrabriti za skok u željeno slikarstvo, u - U međuvremenu se događao život. spontanost, u ekspresiju, u slobodu ko- Sučeljavanje sa samim sobom. Zdvajanje. lora i geste. I napokon, u slobodu izbora Akademik Đuro Seder Dolaženje do zida. Kriza. Kriza u sferi figurativnih tema. umjetnosti. I najzad ipak: slikarstvo. Ono Je li za Vas ekspresija trajna odredni- slikarstvu Đure Sedera traje do danas. ca, prije i poslije svih drugih određenja? nema ničega površnog, U početku su platna bila zastrta ta- - Na neki način, ekspresija je uvijek jeftinog, dekorativnog, mom, crninom… ono krajnje čemu umjetnik teži. Borba prilagođenog trenutku; - Doista, u šezdesetim godinama je, međutim, za ono ŠTO i ono KAKO to je slikarstvo tmastih, slikao sam crne, nefigurativne slike. Tra- te ekspresije. Umjetnik želi maksimalno gustihU boja i dubokih emocija, teško i jalo je to dugo, više od jednog desetljeća. reći, želi reći na najbolji mogući način, i zapitano, dramatično, elementarno. Her- Zatim sam okrenuo stranicu. Otvorio se dakako na svoj način. Naravno, i ne želi metično je, možda pomalo divlje i, kao svjetlu i bojama, nadajući se da ću pro- se ponavljati. i svako snažno autorstvo, bez odmaka i naći drukčijega sebe. Danas je na mojim Fra Mirko Jozić je u monografiji odgode traži su-dioništvo, sučeljavanje. slikama često lik Krista... “Borba s anđelom” zapisao da ste i snagu Ove godine Seder navršava 80 godina života i 50 godina samostalnog izlaganja; o kvaliteti dosadašnjeg opusa odlično svjedoči velika retrospektivna izložba Lica beskonačnoga u Galeriji Klovićevi dvori čiji je likovni postav i stručnu kon- cepciju osmislio povjesničar umjetnosti fra Mirko Jozić, ponajbolji poznavatelj Sederova slikarskog rukopisa, i autor izvrsne monografije Borba s anđelom. Seder je slikar, i filozof, i pjesnik. Bio je član grupe Gorgona, objavljivao poezi- ju u više časopisa, tiskao i zbirku pjesama Otac iz lonca. Danas je profesor emeritus na Likovnoj akademiji u Zagrebu, član HAZU, djela mu se nalaze u galerijama širom Hrvatske, u crkvama i samostani- ma u BiH, nešto po Europi i New Yorku, u privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu. Povijest hrvatskoga slikarstva pamti ga i po dvama gotovo manifestnim “Dvoje” Napisala: Ksenija Erceg

20 matica travanj/april 2007. i sredstva mogli tražiti samo jedino u obasjanju života. sebi. Je li slikarstvo istodobno i sužanj- Ali, više ne pišete... stvo i nadilaženje toga istog sužanjstva? - Svaka predanost nekom cilju koji DANAS PRIPADAM SLIKARSTVU nije u sebi dovršen, nego zahtijeva napor - Nažalost, vrlo malo i rijetko. Potpuno da bismo ga dostigli, zapravo je neko sam uronjen u slikarstvo, ono traži cijelo- sužanjstvo. Slikarstvo je dobrovoljno ga čovjeka. sužanjstvo, slikar je sužanj svoga posla. Koliko i danas osjećate ono što ste Doduše, možda sretan sužanj, jer zna da davno definirali kao “jaz između ruke i na kraju puta slijedi oslobođenje, odno- platna”? sno dovršeno djelo. Ostvarenje sebe u - Misao o jazu između ruke i platna djelu nadilaženje je toga sužanjstva. nastala je nakon nekih radikalnih ne- gacija vlastitih umjetničkih stajališta. JOBOVSKO U NAMA Pripadao sam radikalnom informelu, Simbolizira li starozavjetni Job u Vašem minimalizmu, monokromiji, grupi Gor- slikarstvu ‘jobovsko’ u nama kao životnu gona... Danas pripadam jednostavno neminovnost? SLIKARSTVU. Ipak, jaz između ruke i - Naslikao sam jednu sliku koja se platna još postoji, i uvijek iznova treba ga zove “Job”. To je čovjek s uzdignutim premostiti. Uskoro se navršava 50 godina rukama, patnik. Neki su mi rekli da su otkako samostalno izlažete. Jeste li uspje- ljudski likovi na mojim slikama, a možda li predstaviti nepredstavljivo ili, kako i slike same, zapravo teški, kao izudarani bi to lijepo definirao fra Mirko, izraziti sudbinom, površina slike doima se kao “Uskrsnuće” tri velike čežnje: za susretom, ljubavlju, da je izudarana. Ja bih rekao da je to u spasenjem? naravi mojega slikarskog rukopisa, koji - Cijeli svoj slikarski vijek slikam opet izlazi iz mene i sigurno govori o - Velika je to i stara mudrost – da upravo te tri velike čežnje koje se preple- tom ‘jobovskom’ u nama. Zapravo, ne nema olake sreće, do pravih stvari ne ću, spajaju, razdvajaju, susreću, sjedinju- volim glatke, mirne površine. Volim su- može se doći bez muke i istinskoga ulo- ju... Dakako da nisam uspio predstaviti kob silnica na slici, moćne sudare tonova ga cijeloga sebe. To posebno vrijedi za nepredstavljivo, svaki pokušaj uvijek je i gesta koji samim rukopisom govore o umjetnost. Moje slike ne zrače lakoćom, samo pokušaj dohvaćanja nedohvatljivo- drami teme koju slikam. što i Vi primjećujete. Štoviše, one su ga. Na kraju toga truda ostaje slika Krista Cijeli bi se izložbeni postav “Lica stvarno teške, opterećene materijom boja – utjelovljenoga, raspetoga, uskrsloga. Tu beskonačnoga” mogao ‘supotpisati’ stiho- koju treba svladati da bi se postigla uvjer- su riječi nemoćne, kao i slike. vima S. S. Kranjčevića “da ne može nikad ljivost ekspresije. Slika naslovljena “Ne boj se Mari- biti bez Golgote uskrsnuća”? Uznemirava li Vas činjenica da tzv. jo” izabrana je kao plakat izložbe “Lica klasično slikarstvo pred naletom sva- beskonačnoga”. Je li to ujedno i Vaše kojakih ‘novih izričaja’ postaje gotovo osjećanje stvari, zaključak o strahu, muci atavizam? i izdržavanju života? - Slikanje je na neki način alat moga - Scena iz Biblije “Marija Magdalena duha koji mi dosta dobro služi i nemam susreće Isusa pred praznim grobom” nakanu mijenjati ga za nešto tobože izuzetno me je ponijela. Marija plače suvremenije. Uznemirava me, međutim, jer u grobu ne nalazi Isusovo tijelo, kad pogled na suvremenu umjetnost, ali ne odjednom ugleda čovjeka kojeg ne pre- zbog novih tehnologija – to je dio razvoja poznaje. Isus je zazove baš tim riječima suvremenoga svijeta. Mislim na pustoš - “Ne boj se Marijo!” i tada dolazi do smisla u suvremenoj umjetnosti, razlije- prepoznavanja i najdublje radosti zbog vanje po površini, zadovoljstvo dosjet- susreta s uskrslim voljenim Gospodi- kama, šokiranje, namjernu destrukciju. nom. Taj prizor negacije smrti i apoteoze Ali, čini se da je umjetnost takva kakav života i ljubavi neka bude zaključak i je i svijet. moje izložbe. Q U zbirci poezije “Otac iz lonca” na- CB pisali ste “zapravo je šum jedino što nam An interview with painter Đuro Seder, this year in the 80th year of his life and 50th year preostade od toliko junački obećanih of solo exhibitions; an excellent witness to the stvari”... calibre of his works to date is a large retros- - Poezija je onaj ‘šum’ što me tajno i pective exhibition entitled Lica beskonačnoga trajno prati od mladosti do danas, poezi- (Face of the Endless) at the Klovićevi dvori Gallery whose visual design and expert con- “Gospa s kamenitih vrata” ja je ono što tražim od sebe, očekujem u ceptualisation was conceived by art historian slikarstvu, u susretima, u svakom pravom Friar Mirko Jozić. 21 matica travanj/april 2007. RAMSKA ZAJEDNICA PRIPREMA HUMANITARNI KONCERT U ZAGREBU “Vran planino, ispod tebe Rama, tu me moja odgojila mama”

Ulaznice će se prodavati putem naših brojnih ogranaka diljem Hrvatske, BiH i inozemstva, a povjerenici će pripremiti organizirani dolazak na koncert. Ovim putem pozivam sve vaše čitatelje da nam se pridruže na ovoj veličanstvenoj večeri i zahvaljujem Matici koja je jedan od medijskih pokrovitelja koncerta

Maroslavac, a dopredsjednik dr. Antun Vladić. Sabor ima tridesetak članova, iz- vršnog je karaktera i u sklopu njega dje- luju razni Odjeli. U RH živi petnaestak tisuća Ramljaka svih generacija, otprilike koliko i u samoj ramskoj regiji. Najviše ih ima u pleterničkom kraju, Zlatna dolina, oko 5 000.

Koliko mi je poznato, vaša udruga prilično je vezana uz Crkvu? — Tako je, počevši od franjevaca u samostanu Šćit gvardijana fra Mate To- pića, bivšeg gvardijana fra Mije Džolana koji je sada provinicijal u Sarajevu, pa do don Ante Jelića- Balte. Tu su razne obljetnice, izdavanje knjiga i ostalih ti- skanih materijala itd. ... Evo, u ovom smo Josip Vidović, dopredsjednik, Nenad Zakarija, glavni urednik Matice, i mr. Branislav Brizar, predsjednik Ramske zajednice sazivu obilježili 150 godina župe Svetog Ivana Krstitelja na Uzdolu, stotu obljet- MI je nedavno posjetilo pljala je oko 300-350 članova. Tijekom nicu župe u Uzdolu, a sada imamo dvije izaslanstvo udruge Ram- rata bila je uspješni organizator humani- obljetnice na Šćitu. ska zajednica –Zagreb u tarne pomoći. Nakon rata i službeno je povodu suradnje na nji- registrirana na adresi HMI-a. Na osni- hovu do sada najvećem vačkom saboru 1999. donesen je statut i Hprojektu, humanitarnom koncertu koji sve ostalo potrebno za život udruge. Za će se 20. svibnja održati u velikoj dvorani predsjednika je bio izabran Šimun Pena- “Vatroslav Lisinski”. U izaslanstvu su bili va. Udruga je preuzela organizaciju go- predsjednik mr. Branislav Brizar, do- dišnjih Ramskih susreta diljem Hrvatske, predsjednik Josip Vidović i tajnik Mirko pokrenuto je glasilo Rama, organizirana Marić, te član Sabora udruge i scenarist je večer ramskih poduzetnika, a 2000. g. koncerta, poznati stručnjak za folklor izlazi Ramski zbornik. Iz godine u godinu Vlado Kuraja. rastao je broj članova diljem Hrvatske, pa Bila je to prigoda da više saznamo o i izvan nje, a povećavao se i broj akcija. ovoj vrijednoj udruzi, pa smo zamolili Mijenjao se i dopunjavao Statut udruge u najprije predsjednika mr. Brizara, inače skladu s vremenom i potrebama, a iza- vrlo uglednoga poslovnog čovjeka, vla- brano je i novo čelništvo, pa sam se tako snika velike tvrtke ING-GRAD, da nam nakon sabora zajednice u lipnju 2005. ja kaže najprije nešto o udruzi. našao na čelu Upravnog odbora zajedno — Ramska zajednica kao zavičajno sa zamjenicima Josipom Vidovićem i Ši- društvo osnovana je 1990. godine, a tada munom Babićem, te članovima Tomisla- joj je na čelu bio dr. Ivan Radić. Oku- vom Jelićem, Šimunom Penavom, Ilijom Radićem i dr. Vladom Vladićem, dok Napisao i snimio: Nenad Zakarija je predsjednica našeg sabora gđa Željka 22 matica travanj/april 2007. Vratimo se radu ovog saziva čelnih Vlč. Zdenko koncerta ići će za kupnju jednog vrlo ljudi, koji je sada negdje na pola man- Perija modernog i skupog inkubatora. Naime, data? kao predsjednik Zajednice želim da se — Moram reći da je ovaj saziv otvo- mi involviramo u hrvatsko društvo, u rio sve stavke glede promocije ramske grad Zagreb i zato smo humanitarnu kulture, što je upisano i u prvom članku akciju vezalo za bolnicu Rebro. našeg statuta Odlična ideja, vrlo zahtjevan projekt. U tom je smislu vjerojatno i ovaj kon- Kako ga financirate i kakvom se posje- cert koji planirate u Lisinskom? tu nadate? — Tako je. Projekt Ramske zajedni- — Za financijsku konstrukciju i lo- ce pod nazivom “Ramska večer - Vran gistiku brine se poseban odbor sa Šimu- planino, ispod tebe Rama, tu me moja nom Babićem na čelu. Dvorana prima odgojila mama” u ovih je petnaestak 1 860 posjetitelja, oko stotinu mjesta je godina našega rada središnji, povijesni rezervirano za goste, a ostalo se prodaje događaj i glede programa i glede prostora po cijeni od 150 kuna, što uključuje i do- u kojemu će se održati. Koncertna dvo- mjenak i zabavu. Ulaznice će se prodava- rana V. Lisinskog kultni je prostor svih ti putem naših brojnih ogranaka diljem Hrvata. Dakle, 20. svibnja počinje ova Hrvatske, BiH i inozemstva, a povjere- večer programom koji će biti mozaičnog nici će pripremiti organizirani dolazak tipa. U prvom će dijelu biti jedan glaz- na koncert. Ovim putem pozivamo i beno-scenski nastup koji će biti vezan uz sve vaše čitatelje da nam se pridruže na tradiciju, folklor, i bit će prožet proznim ovoj veličanstvenoj večeri. Zahvaljujem i i poetskim ulomcima na temu Rame. HMI-u, kao i vašem časopisu Matica koji Sudjelovat će četiri izvorne skupine iz je jedan od medijskih pokrovitelja kon- Rame i zagrebački folklorni ansambl dr. certa zajedno s Radio Ramom, Obitelj- Ivana Ivančana, zatim naši poznati glum- skim radijem, Narodnim radijem, NET ci, prvaci HNK Goran Grgić i Zrinka TV-om te možda OTV-om i Z1TV-om. Cvitešić. Taj, prvi dio programa osmislili Koncert kanimo snimiti na DVD kako su Vladimir Kuraja, Miroslav Šilić i dr. bismo ga sačuvali za sve one koji ga budu Vlado Vladić koji je odabrao prozne i htjeli imati, pogotovo Hrvati u dijaspori. poetske ulomke. Pomoć župi zagrebačke U drugom dijelu večeri na početku će bolnice Rebro Imate li potporu grada Zagreba? gvardijan Šćita fra Mato Topić predstaviti Dio prihoda s dobrotvornog koncer- — Grad Zagreb imao je sluha i ovim dvije obljetnice Katoličke crkve u Rami: ta Ramske zajednice namijenjen je putem im zahvaljujem, a potpota se i 450 godina ramskih mučenika i 150. crkvici i župom domu župe svete Bar- dalje očekuje. Treba naglasiti da smo obljetnicu povratka franjevaca na Šćit. bare u zagrebačkoj bolnici Rebro. Ova nedavno od Gradskog poglavarstva do- Zatim, tu je i film koji će imati svoju pra- po mnogočemu neobična župa bit će bili na uporabu prostorije na adresi Vu- izvedbu.Taj film govori o Rami iz raznih tema jedne od budućih reportaža, kovarska 235. Trenutačno uređujemo taj aspekata, od onih vjerskih i duhovnih pa no ovom prigodom treba spomenuti prostor, a nadamo se useliti neposredno do statističkih. Scenaristi su prof. Ivan da u sklopu župe djeluje i najbrojni- pred koncert. Tako da su to dva udarna Šarčević i fra Mato Topić. Nakon toga ja međunarodna katolička socijalna događaja u 2007. godini. slijedi domoljubni program. Tu će biti udruga Kolping. Župnik vlč. Perija na- dogradnjom kata na župnom domu naši pjevači Dražen Žanko, Ivan Mi- Sigurno da vaša zajednica putem sagradio je pet malih apartmana s kulić i Marko Perković-Thompson koji pratećim prostorom za roditelje bole- svojih raznih odbora ima i niz drugih će zajedno sa Zagrebačkim folklornim sne djece koja su došla na liječenje na djelatnosti o kojima ćemo čuti više u ansamblom izvoditi sve one domoljubne Rebro. Smještaj je besplatan bez obzi- jednom od idućih brojeva. pjesme “Od stoljeća sedmog”, “Herce- ra na to koliko dugo trajao, a “stanari” — Tako je, od športa, izdavaštva, pa govina u srcu” i “Lijepa li si” u obradbi dolaze iz svih krajeva Hrvatske i BiH. do gospodarskih projekata. Hvala Vam profesora Marijana Makara. Moram na mogućnosti da predstavimo našu spomenuti umjetničkog voditelja prof. zajednicu Hrvatima diljem svijeta, koje Andriju Ivančana koji je i redatelj ove naše udruge tijekom petnaest godina, a ujedno i srdačno pozdravljam u ime priredbe, a scenarist je Vladimir Kuraja. drugi pokazati vrijednosti naše, ramske Ramske zajednice. Q Treba napomenuti da nakon programa kulture gradu Zagrebu. Naravno, tu slijede bogati domjenak uz catering i je i vrlo bitan humanitarni aspekt. U CB The CHF was recently visited by a delegation of the Rama Community of Zagreb leading up to zabava sve do 1 h idućeg dana. suradnji sa župom svete Barbare koju their largest project to date, a humanitarian con- Htio bi naglasiti dva cilja ovoga provodi vlč. Zdenko Perija i župnog Ca- cert that is to be held May 20th at the large hall of jekta. Prvi je pokazati kontinuitet rada ritasa bolnice Rebro dio prihoda od the Vatroslav Lisinski Concert Hall. 23 matica travanj/april 2007. Vijesti BiH

NOVA VLADA FEDERACIJE BIH SARAJEVO - Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH potvrdio je konačno novi saziv Vlade Federacije BiH koja će ovaj entitet voditi u sljedeće četiri godine. Novi premijer je Nedžad Branković (SDA). Za njegovog zamjenika i ministra financija imenovan je Vjekoslav Bevanda (stručni kandidat, prijedlog HDZ-a BiH), dok je za drugog zamjenika i ministra kulture i sporta imenovan Gavrilo Grahovac (Stranka za BiH). Za ministra unutarnjih poslova imenovan je Muhidin Alić (Stranka za BiH), a Feliks PREMIJER SANADER U BIH Vidović (HDZ BiH) za ministra pravde. Vahid Hećo (Stranka za BiH) imenovan je za SARAJEVO - Prvi službeni susret tijekom ministra energije, rudarstva i industrije. Nail Šećkanović (SDA) za ministra prometa i svoga dvodnevnog posjeta Bosni i Her- komunikacija, dok su za ministre cegovini premijer Sanader je iskoristio za rada i socijalne politike, te rase- razgovor s predsjedateljem Vijeća mini- ljenih osoba i izbjeglica imeno- stara BiH Nikolom Špirićem. Nakon toga vani Perica Jelečević (HDZ 1990) je bio susret dvaju državnih izaslanstava i Edin Mušić (SDA). Za ministra za i potpisivanje sporazuma o dvojnom dr- boračka pitanja ponovno je ime- žavljanstvu i suradnji u nadzoru granice. novan Zahid Crnkić (SDA), Safet On se susreo i s članovima Predsjedniš- Omerović (Stranka za BiH) novi tva BiH i čelništvom državnog Parlamen- je ministar zdravstva, Meliha Alić ta, obišao Katoličku bogosloviju, gdje je (Stranka za BiH) ministrica obra- prisustvovao otvaranju nove knjižnice. zovanja i znanosti, a Desnica Ra- Posjetio je i Caritasov dječji vrtić u sara- divojević (SDA) ministar trgovine. jevskom naselju Stup, kao i franjevački Salko Obhođaš (SDA) imenovan Međunarodni studentski centar “Bosna je za ministra prostornog uređe- Srebrena”. Hrvatski premijer Ivo Sanader nja, dok su Velimir Kunić (SNSD) i razgovarao je i s visokim predstavnikom Nevenko Herceg (HDZ BiH) imenovani na čelne pozicije Ministarstva razvoja, podu- međunarodne zajednice Christianom zetništva i obrta, odnosno Ministarstva okoliša i turizma. Damir Ljubić (HDZ 1990) Schwarzom-Schillingom, a posjetio je novi je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. i HKD Napredak. Sastankom s general- nim konzulima Republike Hrvatske u BiH završio je Sanaderov boravak u Sa- AKCIJA HERCEGOVAČKIH STUDENATA U ZAGREBU rajevu. Prije povratka u Zagreb premi- ZAGREB - "Pružimo ruku prijateljstva i ljubavi" ideja je nekolicine humanitaraca koja jer Sanader posjetio je Središnju Bosnu je pala na plodno tlo. Cilj ove sve popularnije akcije jest prikupiti novac za kupovinu - bolnicu “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj mobilnog mamografa za Hercegovinu. Za početak akcije Zavičajni klub hercegovač- Biloj, kao i rodnu kuću Ive Andrića u kih studenata u Zagrebu, na čelu kojeg je agilni predsjednik Ante Škegro, upriličen je Travniku, susreo se s načelnikom općine veliki glazbeno - sportski spektakl u Domu odbojke u Zagrebu na kojem su posjetitelji Travnik i obišao Katolički školski centar mogli uživati u nogometnim majstorijama nogometaša Dinama i Zagreba, ministra u tome gradu. Iz Travnika je Sanader oti- Dragana Primorca, gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, saborskih zastupnika šao posjetiti Žepče i Usoru, gdje i završio Franje Arapovića i Ivana Bagarića, nogometnih legendi Bobana, Prosinečkog, Vlaovi- njegov prvi službeni posjet BiH. ća, Marića, zatim Mate Bulića. Drugi događaj u okviru akcije je popularna "Hercego- vačka noć" u The Bestu. Ni igla nije mogla stati koliko je gostiju bilo na koncertu Mate HERCEGOVAČKA TELEVIZIJA - Bulića. Akcija je završila koncertom klapa "Ne damo te pismo naša" u Ljubuškom 9. ŽUPANIJAMA travnja. Zavičajni klub hercegovačkih studenata sudjelovat će i u organizaciji mara- MOSTAR – Gradsko vijeće Mostara na- tona mira "Trčimo Gospi", koji će se 19. svibnja održati u Hercegovini. Maraton se trči kon višegodišnjeg odgađanja i pod od Gruda do Međugorja. pritiskom OHR-a donijelo je odluku o prijenosu osnivačkih udjela HRT-a d.o.o. Mostar. Odlukom 19 vijećnika, SAJAM GOSPODARSTVA - najveći dio, 45 posto, prenesen je na MOSTAR 2007. Hercegovačko-neretvansku županiju, MOSTAR - Deseti jubilarni međunarodni 40 posto vlasničkog udjela pripalo je sajam gospodarstva Mostar 2007. ove Zapadnohercegovačkoj županiji, a Her- je godine okupio više od 600 izlagača cegbosanskoj županiji 15 posto. Time je iz 34 zemlje koji su predstavili progra- riješen opstanak jedine televizije u BiH me iz svih gospodarskih grana. Sajam je na hrvatskom jeziku. Tri županije, pre- otvorio državni premijer Nikola Špirić. uzimanjem vlasničkih prava i obveza, Zemlja partner sajma u Mostaru ove go- preuzet će i dug HRT-a od 1,2 milijuna dine bila je Austrija. KM, a Grad Mostar više neće imati obvezu financiranja te medijske kuće, koja je Pripremio: Tihomir Begić godišnje iznosila 318.000 KM. 24 matica travanj/april 2007. SAVEZ UDRUGA HRVATA IZ BIH važnosti za sve Hrvate u BiH. Tolić uz ostalo je najavio skoro pokreta- PODRŽAO PROJEKT GRADNJE Predsjednik Saveza Drago Marić i tajnik nje Zaklade za stipendiranje studenata, STUDENTSKOG DOMA U Ivica Bikić, izrazivši potporu projektu i u kojoj se samo u prvoj godini predvi- SARAJEVU koncertu, zatim su podijelili omotnice s đa fond od oko 500-700 000 kuna, pa i U četvrtak 22. ožujka u dvorani HMI-a pismom HKDD-a - Zamolbom za spon- u tom smislu može doći do suradnje s Savez udruga Hrvata iz BiH održao je zorstvo koncerta koji će se, usput reče- projektom HKKD-a. okrugli stol u povodu akcije Hrvatskoga no, održati upravo na 10. obljetnicu po- I na kraju Josip Vidović, glasnogovornik katoličkog dobrotvornog društva za iz- sjeta pape Ivana Pavla II. Sarajevu. Čel- Saveza, zahvalio je HMI-u na ustupanju gradnju studentskog doma za hrvatske nici udruga pojedinačno su iznijeli svoja dvorane, te časopisu Matica na dosa- studente iz BiH, čiji je temeljni kamen razmišljanja i prijedloge, no svi su bili dašnjoj potpori i praćenju zbivanja važ- nedavno položen jedinstveni u potpori tom povijesnom nih za Hrvate BiH. Sve u svemu, bio je u Sarajevu. Predsjednik HKDD-a don projektu izgradnje studentskog doma. ovo koristan i konstruktivan sastanak u Anto Jelić najprije je nazočne dužnosni- Predsjednik udruge “Prsten” (o kojoj smo nadi da će se i u buduće nastaviti održa- ke udruga ukratko upoznao s dosadaš- pisali u prošlom broju Matice) ing. Ilija vati. (Nenad Zakarija) njim radom društva (o čemu smo više puta pisali u Matici), a zatim ih je pozvao da svojim prijedlozima i potporom po- mognu da se ovaj projekt vrijedan oko 3 milijuna eura koji je, kako je on naglasio, od strateške važnosti za Hrvate i ostva- ri do kraja. Jedna akcija u tom projektu jest i veliki humanitarni koncert koji će se održati 10. svibnja 2007. u sarajevskoj dvorani Zetra, a sudjelovat će Marko Perković Thompson i folklorna društva iz BiH. Don Anto je naglasio da je, uz financijsku korist, ovaj koncert od velike

5(38%/,&2)&52$7,$0,1,675<2)6&,(1&(('8&$7,21$1'632576 5(38%/,&2)&52$7,$0,1,675<2)6&,(1&(('8&$7,21$1'632576 8QLW\WKURXJK.QRZOHGJH)XQG ZZZXNIKU 8QLW\WKURXJK.QRZOHGJH)XQG ZZZXNIKU 3ODQLQVND=DJUHE&URDWLD 3ODQLQVND=DJUHE&URDWLD

)RQGª-HGLQVWYRX]SRPRü]QDQMD©RWYRUHQLSUYLQDWMHþDML]D 8QLW\WKURXJK.QRZOHGJH)XQGILUVW&DOOVIRU3URSRVDOVRSHQ ILQDQFLUDQMH 8QLW\WKURXJK.QRZOHGJH)XQGKDVUHFHQWO\ODXQFKHGLWVILUVWSURJUDPDQG DQQRXQFHGWKH&DOOVIRU3URSRVDOVIRUILQDQFLQJMRLQWUHVHDUFKSURMHFWVRI&URDWLDQ )RQGª-HGLQVWYRX]SRPRü]QDQMD©XSUDYRMHRWYRULRSUYHQDWMHþDMH]D H[SDWULDWHVFLHQWLVWVDQGH[SHUWVZLWKWKHLU&URDWLDQFROOHDJXHV ILQDQFLUDQMH]DMHGQLþNLKLVWUDåLYDQMD]QDQVWYHQLNDLVWUXþQMDNDL]GLMDVSRUHV 7KH)XQGKDVEHHQFUHDWHGE\WKH&URDWLDQ0LQLVWU\RI6FLHQFH7HFKQRORJ\DQG SDUWQHULPDXGRPRYLQL 6SRUWVZLWKWKHDLPWRXVHSRWHQWLDODQGHVWDEOLVKFRRSHUDWLRQEHWZHHQWKH &LOMRYRJ)RQGDNRMHJDMHSRNUHQXOR0LQLVWDUVWYR]QDQRVWLREUD]RYDQMDLãSRUWD &URDWLDQVFLHQWLILFDQGSURIHVVLRQDO'LDVSRUD7KH)XQGLVJRLQJWRILQDQFH MHVWSRWLFDQMHVXUDGQMHVKUYDWVNRP]QDQVWYHQRPLVWUXþQRPGLMDVSRURP)RQG FROODERUDWLYHUHVHDUFKSURMHFWVDQGNQRZOHGJHEDVHGEXVLQHVVDFWLYLWLHVRI ILQDQFLUD]QDQVWYHQHSURMHNWHLQD]QDQMXXWHPHOMHQHJRVSRGDUVNHDNWLYQRVWL H[SDWULDWHVDQG&URDWLDQUHVHDUFKHUVLQVWLWXWLRQVDQGFRPSDQLHV KUYDWVNLK]QDQVWYHQLNDXLQR]HPVWYXVD]QDQVWYHQLFLPDLQVWLWXFLMDPDLWYUWNDPD %RWKUHVHDUFKHUVIURP'LDVSRUDDQG&URDWLDPD\DSSO\IRUILQDQFLDOVXSSRUWRI XGRPRYLQL WKHSURMHFWVWKDWDUHWREHEDVHGRQ&URDWLDQRUJDQL]DWLRQV7KH)XQGZLOO =QDQVWYHQLFLLVWUXþQMDFLNDNRL]GLMDVSRUHWDNRL]GRPRYLQHPRJXVHQDWMHFDWL]D VXSSRUWRQO\WKRVHSURMHFWVWKDWFUHDWHDGGHGYDOXHVWR&URDWLDQHFRQRP\DQG SRWSRUXLVWUDåLYDQMDNRMDüHVHSURYRGLWLQDKUYDWVNLPLQVWLWXFLMDPDLWYUWNDPD VRFLHW\DQGWKRVHWKDWVWLPXODWHWUDQVIHURINQRZOHGJHDQGLQYHVWPHQWVWR 3RGXSLUDWüHVHLVNOMXþLYRSURMHNWLNRMLVWYDUDMXQRYHYULMHGQRVWLXKUYDWVNRP &URDWLD JRVSRGDUVWYXLGUXãWYXRGQRVQRNRMLGRSULQRVHSULOMHYX]QDQMDLLQYHVWLFLMD 7ZR&RPPLWWHHVLQFKDUJHRIWKH)XQGZKLFKLQFOXGHWKHHPLQHQWVFLHQWLVWVDQG 3RYMHUHQVWYD)RQGDNRMDþLQHXJOHGQLKUYDWVNLVWUXþQMDFLL]QDQVWYHQLFLRGDELUDW H[SHUWVZLOOEHGHFLGLQJDERXWWKHDOORFDWLRQRIWKHVXSSRUW7KH\ZLOOXVHWKH üHQDMEROMHSURMHNWH]DILQDQFLUDQMHX]SRPRüQH]DYLVQRJLDQRQLPQRJ DVVLVWDQFHRIWKHSHHUUHYLHZRILQWHUQDWLRQDOLQGHSHQGHQWH[SHUWV7RWDO PHÿXQDURGQRJYUHGQRYDQMD8NXSQDVUHGVWYD)RQGDSUHGYLÿHQD]DVOMHGHüHWUL UHVRXUFHVSODQQHGIRUWKHQH[WWKUHH\HDUVDPRXQWWRPLOOLRQHXURVLQFOXGLQJD JRGLQHL]QRVHPLOLMXQDNXQDRGNRMLKMHGLRRGPLOLMXQDNXQDRVLJXUDQL] PLOOLRQHXURVIURPWKH:RUOG%DQNFUHGLW0RUHLQIRUPDWLRQDERXWWKHRSHQ NUHGLWD6YMHWVNHEDQNH9LãHLQIRUPDFLMDRUDVSLVDQLPSUYLPMDYQLPQDWMHþDMLPD FDOOVWKH)XQG VSURFHGXUHVDQGJXLGHOLQHVIRUDSSOLFDWLRQVFDQEHIRXQGRQWKH )RQGDNDRLSODQUDGD)RQGDLVPMHUQLFH]DSULMDYXPRåHVHSURQDüLQD ZHEVLWHVRIWKH)XQG ZZZXNIKU RUWKH0LQLVWU\ ZZZP]RVKU LQWHUQHWVNLPVWUDQLFDPD)RQGD ZZZXNIKU L0LQLVWDUVWYD ZZZP]RVKU &XUUHQWO\RSHQFDOOVDUHLQWHQGHGHLWKHUIRUWKHH[FHOOHQWUHVHDUFKHUVZKRPDGH 7UHQXWQRRWYRUHQHSRWSRUHQDPLMHQMHQHVXLXVSMHãQLP]QDQVWYHQLFLPDX WKHLUFDUHHUVDEURDGLQRUGHUWRHVWDEOLVKQHZSURMHFWVLQ&URDWLD +RPHZDUG LQR]HPVWYX]DSRNUHWDQMHQRYLKSURMHNDWDX+UYDWVNRM SRWSRUDª1DSXWXNXüL© *UDQW RUIRUWKHH[FHOOHQW&URDWLDQUHVHDUFKHUVZKRZLVKWRFUHDWHD DOLLL]YUVQLP]QDQVWYHQLFLPDXGRPRYLQLNRMLåHOHXVSRVWDYLWLVXUDGQMXV FRRSHUDWLRQZLWKSDUWQHUVDEURDG &URVVLQJ%RUGHUV*UDQW ,QGLYLGXDOJUDQWVFDQ SDUWQHULPD KUYDWVNRJSRULMHNOD XLQR]HPVWYX SRWSRUDª3UHNRJUDQLFH© DPRXQWXSWR(85IRUDWKUHH\HDUSHULRGDQGFDQFRYHUPD[LPXP 3RWSRUH]DSRMHGLQDþQLSURMHNWPRJXL]QRVLWLGRPLOLMXQLSRONXQD]DWURJRGLãQMH SHUFHQWRIWKHWRWDOSURMHFWFRVWV3URSRVDOVFDQEHVXEPLWWHGXQWLOWKHHQGRI UD]GREOMHLSRNULYDWüHGRSRVWRXNXSQLKWURãNRYDLVWUDåLYDQMD5RN]DSULMDYX 0D\ WUDMHGRNUDMDVYLEQMD $IWHUWKHODXQFKLQJRIWKHILUVWSURJUDPWKH)XQGZLOOVRRQRSHQFDOOVRWKHUW\SHV 1DNRQSUYRJNUXJD)RQGüHXVNRURUDVSLVDWLLGUXJHQDWMHþDMHQDPLMHQMHQH RIJUDQWVWRRDLPHGDW\RXQJUHVHDUFKHUVFRPPHUFLDOL]DWLRQRIUHVHDUFK PODGLP]QDQVWYHQLFLPDNRPHUFLMDOL]DFLMLLVWUDåLYDQMD]DãWLWLLQWHOHNWXDOQRJ LQWHOOHFWXDOSURSHUW\SURWHFWLRQDQGHQKDQFLQJLQWHUQDWLRQDOPRELOLW\RI&URDWLDQ YODVQLãWYDLSRYHüDYDQMXPHÿXQDURGQHSRNUHWOMLYRVWL]QDQVWYHQLNDVFLOMHP VFLHQWLVWV$OOVXSSRUWHGSURMHFWVZLOOFRQWULEXWHWRWKH)XQG¶VPLVVLRQRIXQLI\LQJ LVNRULãWDYDQMDSRWHQFLMDODKUYDWVNH]QDQVWYHQHLVWUXþQHGLMDVSRUH]DUD]YRM VFLHQWLILFDQGSURIHVVLRQDOSRWHQWLDORI&URDWLDDQG'LDVSRUDLQWKHGHYHORSPHQW GUXãWYDXWHPHOMHQRJQD]QDQMX RIWKHNQRZOHGJHEDVHGVRFLHW\ =DJUHEVWRI0DUFK

+UYRMH0HãWULü3K' 3URJUDPPDQDJHU GUVF+UYRMH0HãWULü YRGLWHOMSURJUDPD VIJESTI IZ HMI-a

Gradovi Hvar, Pula i Opatija aktivno se uključuju u projekt “Vučetić”

ijekom ožujka i travnja obavljeni su dogovori s gradona- Opatija čelnicima Hvara P. Bebićem i Opatije A. Muzurom, te pro- čelnicom za kulturu grada Pule K. Udovičić i zamjenikom pulskog MUP-a B. Kirinom, te konkretizirani termini i ostali detalji vezani za uključivanje spomenutih gradova u projektT “Vučetić”. Pored ugošćavanja izložbe, koja kreće iz Zagreba, gradovi će ponaosob pridonijeti obilježavanju 150.godišnjice rođenja svaki na svoj način u okviru interesnog djelokruga povezanog s Ivanom Vuče- tićem. S obzirom na to da je I. Vučetić služio austro-ugarsku mornaricu u Puli, grad će, između ostalog, pokrenuti inicijativu za postavljanje spomen-ploče, dok će Grad-Muzej Opatija dočarati atmosferu s kraja 19.stoljeća. Prostori u kojima će se izložba održavati, također vremenski odgovaraju Vučetićevoj epohi. Slični razgovori obavljeni su i s čelnicima Vukovarsko-srijemske županije, za koju vjerujemo da će izložbu ugostiti u drugoj polovici 2008.godine. Q

Napisala: Ljerka Galic Promocija knjige “Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata” daje sasvim novu vizuru načina na koji su Hrvati doživljavali svoje mađarske susjede i obratno. Tema koja je zaokupila autora – zadnjih stotinu i osam stotina godina hrvatsko-mađarskoga suživota u okviru iste državne zajednice – jedna je od najzanimljivijih pojava u kulturno-povijesnom kontekstu u Europi. Dr. Šokčević predavač je na kroatističkoj katedri Pečuškoga sveučili- šta i gostujući profesor na Zagrebačkom sveučilištu. Povjesničar Đuro Vidmarović u svojem je izlaganju naglasio kako je knjiga stručno, a ne publicističko djelo i kako je temeljna intencija autora razbijanje nekih uvriježenih stereotipova u odnosima obaju naroda. Šokčevićeva knjiga, smatra Promocija u prepunoj dvorani HMI-a Vidmarović, inicijalno je, pionirsko djelo jer se nitko dosad tom njiga “Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima tematikom i na taj način nije bavio. Drugi predstavljač, docent Hrvata” dr. Dinka Šokčevića, Hrvata iz Pečuha, Željko Holjevac, smatra knjigu svoga kolege, koji se u njoj bavi promovirana je 23. ožujka u Hrvatskoj matici razdobljem od preporoda do 1918., a koju je, i sam radeći na iseljenika. U nazočnosti brojnih uzvanika, čla- njezinoj pripremi, temeljito iščitao, djelom koje će zaintrigirati nova Hrvatsko-mađarskoga društva i Udruge za javnost i potaknuti na višestruko promišljanje o nekim temama potporuK bačkim Hrvatima te studenata promovirala su je dva povjesničare obiju zemalja. Utjecaj na stvaranje stereotipova, ugledna povjesničara, prof. Đuro Vidmarović i dr. Željko Ho- smatra dr. Dinko Šokčević, ima politika, ali i osobno iskustvo ljevac. Pozdravnu riječ okupljenima, uz čestitku autoru, uputila pojedinaca. Danas zahvaljujući ljetovanju na Jadranu iskustva je ravnateljica HMI-a Katarina Fuček. Predstavljanje je vodio Mađara s obzirom na Hrvate uglavnom su pozitivna. Nada se publicist Naco Zelić. kako će knjiga pozitivno djelovati na razvoj historiografije obaju Nova knjiga dr. Dinka Šokčevića, u nakladi Pavičić, općenito naroda, čiji znanstvenici moraju rasvijetliti mnoge dileme, ali i, usporedbom dosadašnjih rezultata, uzeti u obzir napore i posti- Napisala: Diana Šimurina-Šoufek gnuće druge strane. Q 26 matica travanj/april 2007.

PODMORSKE FOTOGRAFIJE LUKE KOLOVRATA Bogatstvo flore i faune hrvatskog podmorja u Lukinu objektivu

More ne miruje, ono je u pokretu i kao da zapljuskuje prostor u kojemu obitavamo, radimo… Nakon razgledavanja fotografija Luke Kolovrata čovjek usebi osjeti udaranje valova, miris mora, hrvatskog podmorja

ronilačkog kluba “Crveno jezero”. Moji Primjerak faune hrvatskog podmorja na 40 metara roditelji u Njemačkoj (Ditzenbach) rade dubine - Rak-baba i obećali su mi kako će se napokon vratiti u domovinu nakon 37 godina. Nestr- pljivo očekujem njihov povratak, ali to neće učiniti moj brat koji će tamo ostati na poslu, i, koji se, nažalost, uopće još ne planira vratiti”, iz svojeg nam je zgodopi- sa tek djelić istrgnuo Kolovrat. Ističe kako se ronjenjem aktivno bavi osamnaest godina, od kojih je posljednjih nekoliko proveo snimajući podvodne fotografije u podmorju i Crve- nom jezeru. Napominje kako mu je bila žarka želja djelić doživljenoga u morskim i jezerskim dubinama iznijeti na svjetlo dana, pokazati i drugima. Luka priznaje kako i nije baš uobičajeno da se netko iz imotskoga kraja odnosno Imotskog, valjda zato što tamo nema mora, bavi tim hobijem.

ladi fotograf prof. podmorju i fotografiji. Luka Kolovrat, inače “Rodio sam se 2. studenoga 1971. u imotski dogradona- njemačkom gradu Langenu. Kad sam čelnik, posljednjih se imao tek godinu dana, roditelji su me iz godina bavi snima- Njemačke donijeli u Imotski, gdje sam Mnjem bogatstva flore i faune hrvatskog odrastao s bakom i djedom, koji su se podmorja. Zapravo, Kolovrat na svojim brinuli o meni. U tom sam gradu završio fotografijama iz podmorja javnosti pre- osnovnu i srednju školu, a potom Fa- dočuje dio biljnog i životinjskog svijeta kultet informatike u Varaždinu. Nakon kakav se malokad može vidjeti i na vi- diplomiranja u Imotskom sam deset go- deozapisima i znanstveno-popularnim dina radio kao prof. informatike u Eko- filmovima. Vrijedne fotografije rezultat nomskoj školi. Od 1992. član sam HSLS- su uspješnoga spoja njegova višegodiš- a. Predsjednik sam gradskog ogranka te njeg iskustva u ronjenju i ljubavi prema stranke i član Predsjedništva HSLS-a, te aktualni dogradonačelnik Imotskog. Tre- Napisao: Nedjeljko Musulin nutačno sam direktor ureda Turističke Snimke: Zbirka Luke Kolovrata zajednice u gradu, a član sam i imotskog Luka Kolovrat, Crveno jezero kod Imotskog 28 matica travanj/april 2007. Na njegovim fotografijama prikazani su mnogi morski rakovi, ribe, moruzgve, glavonošci, cjevaši iz hrvatskog Jadra- na… te bogatstvo flore. Inače, ispod svake fotografije ukratko je napisana legenda, te je s nekoliko rečenica na njoj opisan svaki organizam kako bi se posjetitelji mogli lakše upoznati s onim što razgledavaju. Vjerojatno će neke od tih fotografija zahvaljujući motivima postati i razglednice, ali će, zasigurno, mnoge biti uvrštene u turističke prospekte i vodiče o hrvatskom turizmu. Janolus Cristatus “Izložene fotografije snimio sam u Muraena Helena snimljena u hrvatskom podmorju Korčule, Brela i Lastova, na Jadranu na dubini do 40 metara dubinama od 20 do 40 metara. Izložba će, nakon Imotskog, biti otvorena u Spli- tu, zatim će krenuti na Korčulu. Tamo bih želio izložiti sve fotografije jer ih je većina nastala upravo u podmorju Kor- čule, a kamo dalje, sad ne mogu sigurno reći. Tijekom proljeća i ljeta najvjerojat- nije će obići sve gradove na hrvatskom Klobuk u Podmorju Jadranu, vjerojatno i neke veće u unu- trašnjosti Hrvatske, no volio bih kad bih Lignja snimljena u dubinama Raskošna flora hrvatskog Jadrana hrvatskog je mogao otvoriti i u Njemačkoj. Izložba podmorja će biti zanimljiva stranim turistima, ali i stručnjacima podmorja, ponajprije bo- taničarima i zoolozima”, tvrdi prof. Luka Kolovrat. Zato se i ne treba čuditi što njegove izložbe postižu odličan uspjeh i veliku gledanost. Poslije Imotskog Kolovratove će fotografije će biti izložene u Splitu, Korčuli, Sinju, Zagrebu…, a vjerojatno i Flabellina babai Snimljeno u hrvatskom u inozemstvu, primjerice u Njemačkoj, Jadranu kod Korčule gdje je rođen taj mladi imotski intelektualac. Dio Lukinih fotografija zainteresira- ni mogu vidjeti i na stranicama Gorgonije (www.gorgonija.com) koje i sam uređuje. Na kraju recimo kako podvodni život mora, prenesen na tim fotografijama, zacijelo odražava svu njegovu skrivenu ljepotu, kao i snagu. More ne miruje, ono je u pokretu i kao da zapljuskuje prostor u kojemu obitavamo, radimo… Nakon razgledavanja fotografija Luke Kolovrata čovjek u sebi osjeti udaranje valova, miris mora, hrvatskog Podmorja. Dakako, trebalo je biti spreman zagrliti taj svijet intimnosti podmorja, prepustiti mu se i pretočiti sivilo zimske zbilje u tople boje nepoznatoga hrvatskog juga… Q

CB Young photographer Luka Kolovrat, also serving as deputy mayor of Imotski, has been involved in recent years with the photographing of the wealth of ﬂora and fauna in the Croatia Adriatic Sea. These valuable photographs are the result of a fruitful melding of his many years of experience in diving and his love of the sea Riba modrak and of photography. 29 matica travanj/april 2007. RAZGOVOR: HELENA BULAJA, UMJETNICA ČIJI ANIMIRANI FILMOVI OSVAJAJU SVIJET Kako vedrinom osvojiti svijet

Tvrtka “Alt F4 d.o.o. - Bulaja naklada” postoji od 1998. i specijalizirala se za elektroničko izdavanje knjiga, edukativnih i kulturnih sadržaja. Uglavnom se bavi produkcijom i izdavanjem CD-ROM-ova, a najpoznatiji su po nagrađivanom međunarodnom projektu “Priče iz davnine”, nastalom prema glasovitim bajkama Ivane Brlić-Mažuranić

inspiriramo i odabiremo teme koje su bliske tom senzibilitetu.

Kako tumačite svoj odabir upravo začudnoga svijeta bajkovitih priča Ivane Brlić Mažuranić? Je li to zbog mogućnosti lijepe animacije, zbog posredovanja pozitivnih po(r)uka o životu ili nešto treće? — Potpuni bi odgovor bio sve to zajedno. Naime, kada smo kretali u taj projekt, ideja je bila da nastavimo s izdavanjem knjiga u novom, digitalnom ruhu. Noi, u odnosu na više-manje arhivski karakter edicije elektroničkih knjiga Klasici hrvatske književnosti, objavljenog na 3 CD-ROM-a s više od 150 cjelovitih Helena Bulaja djela hrvatske književne baštine, ideja za novi projekt bila je stvaranje istinske interaktivne knjige. I tu se Priče iz dav- aša sugovornica Helena pozitivne životne vrijednosti”. Ponos, nine nude same kao savršen predložak. Bulaja ovih je dana bora- sreća, zadovoljstvo, što prevladava u A i sjećam se da sam još davno, čitajući vila na Novom Zelandu, Naknadi Bulaja čiju okosnicu činite Vi Ivaninu autobiografiju, u sjećanju saču- točnije, u Aucklandu radi i Vaš suprug kao kreativna i uspješna vala njenu želju da jednog dana ovi likovi predstavljanja animira- obitelj ožive u nekom “novom-starom” svijetu. nihN Priča iz davnine i rada na projektu o — Hvala na komplimentima, i da: Naravno, mislim da je ovaj svijet u koji Nikoli Tesli. Zadovoljstvo je predstaviti posebno se veselimo nagradama koje, uz smo ih mi odveli jednako tako zabavan u Matici ovu uspješnu umjetnicu i po- umjetnički i kreativni dio našeg uratka, i začudan kao i njezine priče koje su nas duzetnicu, koja ne samo što promovira kao jednu od važnih karakteristika ve- inspirirale.... sebe, supruga i ostale iz ekipe Naklade zuju i vrijednosti skromnog obiteljskog Bulaja, nego predstavlja Zagreb i Hrvat- života. Premda na prvi Vaš uspjeh u svijetu znači dobru kul- sku na najbolji pogled mi ne izgle- turnu promociju Zagreba i domovine mogući način damo kao neka Hrvatske. Jeste li, putujući po svijetu, širom svijeta uobičajena obitelj i imali dobre i korisne susrete s našim mnogi se iznenade iseljenicima? Kakvu pomoć imate od Nedavno ste kad nas vide na državnih institucija? dobili nagradu okupu s Irmom, — Od 2002. do danas naša obrad- u Hollywoodu Ivorom, Vinkom ba Priča iz davnine gostovala je na 38 (najbolji strani i Lovrom, ipak kratki animi- Regoč razlog zbog kojeg rani film!) s smo ovo odabrali Potjeh bajkom Regoč, kao profesiju bio je prije dijelom međunarodnoga projekta svega taj jer smo htjeli imati veliku obitelj Priče iz davnine. Riječ je o festivalu i provoditi s djecom 24 sata na dan, u koji promovira “filmove koji prenose čemu smo, eto, čini se, i uspjeli. Tako da je naša vedrina neizostavno vidljiva u Napisala: Anči Fabijanović poslu koji radimo, pa se zbog toga valjda 30 matica travanj/april 2007. pojedinci koji su u svojem životu i radu inspirirani Teslom. Obično su ti pojedinci i sami na vrhu kreativne piramide, pa smo tako imali čast da nam o Tesli “govore” Terry Gilliam, Laurie Anderson, Marina Abramović, Andy Serkis, Chri- stopher Priest, Eric Orr, Peter Roche, Douglas Rushkoff, Rade Šerbedžija ... . Njihove misli okupljene na jednom mjestu čine se kao niti Tesline zavojnice, poput čiste energije inspiriraju na jedno novo promišljanje o Tesli koje ćemo, nadam se, ovim projektom uspjeti preni- jeti široj publici. Najopćenitije rečeno, to će biti priča o vremenu u kojem je živio i stvarao Nikola Tesla - od Smiljana, preko New Yorka do Novog Zelanda - ispričana putem 16 kratkih filmova povezanih s interaktivnim sadržajem na Webu, u

Jagor

međunarodnih festivala, konferencija POSTIGNUĆA I PLANOVI i sajmova diljem svijeta, od Italije do Novog Zelanda. Gotovo svaki drugi Tvrtka “Alt F4 d.o.o. - Bulaja naklada” postoji od 1998. i specijalizirala se za elek- troničko izdavanje knjiga, edukativnih i kulturnih sadržaja. Uglavnom se bavi pro- mjesec Malik Tintilinić, Potjeh, Neva, dukcijom i izdavanjem CD-ROM-ova, a najpoznatiji su po nagrađivanom međuna- Regoč, Toporko, Jaglenac, Rutvica, Jagor, rodnom projektu “Priče iz davnine”, nastalom prema glasovitim bajkama Ivane Brlić- Palunko promovirali su hrvatsku kulturu Mažuranić. u svijetu, a je li u publici bilo i hrvatskih Tvrtka ima dvoje stalno zaposlenih, Helenu i Zvonimira Bulaju - dakle, to je obi- iseljenika, ne bih znala. Neke posebne teljski biznis. No, aktivno surađuju sa stotinama vanjskih suradnika - renomiranim kontakte i odnose nismo nikad ostvarili, umjetnicima, animatorima, ilustratorima, glazbenicima, dizajnerima, programeri- premda je projekt trojezičan te se sadržaj ma i drugim stručnjacima iz cijeloga svijeta. Upravo zato nižu se uspjesi. Tako je može pregledavati i na hrvatskom, en- multimedijalni projekt interaktivnih “Priča iz davnine” odveo Bulaja nakladu korak gleskom i njemačkom jeziku i idealan je, dalje ne samo u istraživanju suodnosa digitalnih medija i književnosti nego i u šire- ako ni za što drugo, onda bar za očuvanje nju produkcije na međunarodne suradnike. To se pokazalo kao iznimno kreativan jezika u mlađim generacijama hrvatskih iskorak na svim područjima, a projekt je realiziran u programu Macromedia Flash. iseljenika. Ali, nažalost, odnos hrvatske U Bulaja nakladi rade i na kineskoj inačici animiranih interaktivnih priča iz projekta dijaspore prema ovom projektu jednak “Priče iz davnine”. U Kini bi se uskoro na CD-ima i DVD-u mogle objaviti njihove animacije, slikovnice, ali i izvorna knjiga Ivane Brlić-Mažuranić. U pregovorima su i za je onom državnih institucija u Hrvatskoj. objavljivanje japanskih, ali i talijanskih multimedijskih Priča... Ako i postoje interes i potpora, to je uvijek vrlo individualno. svoju postprodukcijsku fazu, što znači da stvaranju kojeg će moći sudjelovati i Projekt o Nikoli Tesli značajan je i veliki posao stvaranja i konačnog obliko- slučajni posjetitelji... Q zbog ideje i zbog načina obradbe vanja sadržaja tek predstoji i sigurno će teme. Tu su zastupljeni web stranica, trajati najmanje godinu dana. Snimanje CB An interview with Helen Bulaja, an artist igrano-dokumentarno-animirani na Novom Zelandu bilo je iznimno intri- and director of animated ﬁlms involved in pro- film i scenska izvedba. Kako je prote- gantno i zanimljivo je da se, ma koliko se duction and releasing CD-ROMs, who earned international acclaim with her award winning klo snimanje na Novom Zelandu? misli da je Tesla zaboravljen, u svakom international project Tales from the past (Pri- — Naš novi projekt interaktivnog filma kutku zemaljske kugle, pa tako i na No- če iz davnine), based on the renowned fairy inspiriranog Nikolom Teslom ulazi u vom Zelandu, nalaze iznimno kreativni tales*fables by Ivana Brlić Mažuranić. 31 matica travanj/april 2007. POVRATNIČKA PRIČA – BOŽENA ZOVKO Dobrota je najveća životna snaga

Zahvalnicu bračnom paru Zovko za tvarni i duhovni doprinos hrvatskom preporodu i uspostavi suverene Republike Hrvatske još je 1990. uručio predsjednik Franjo Tuđman

judska je inteligencija u tome koliko znaš slušati, a ne koliko možeš govoriti, ne pamtim više tko je to rekao, ali se potpuno slažem – kaže gospođaL Božena Zovko, simpatična dobrodržeća 80-godišnjakinja koja se nakon 45 godina iseljeničkoga života iz Australije vratila u Hrvatsku. Sve što je činila i za što se zalagala stalo je u tu mudru rečenicu kao zajednički nazivnik zanimljivog i smislenog životnog puta. Pune 42 godine dijelila ga je s pokojnim suprugom Ivanom Zovkom, uglednim hrvatskim iseljenikom koji je u vrijeme Domovinskoga rata dao veliku novčanu pomoć za obranu Hrvatske, a cijeloga je života prikupljao i čuvao raznovrsnu “građu” s hrvatskim biljegom – numiz- matičku, filatelističku, etnološku... Kad je godine 1996. (i novčano!) vrlo vrijednu numizmatičku zbirku od stotinjak odli- kovanja, medalja, plaketa donirao Hrvat- Božena Zovko sa sinom Ivanom skom povijesnom muzeju, zabilježeno je u svom zagrebačkom domu da su pak “kulturno-povijesna vrijednost donacije i njezino značenje za hrvatski narod i Republiku Hrvatsku neprocje- TRIDESET GODINA I - TRI DANA! nju pozvao na nogometnu utakmicu, a njivi i ne mogu se izraziti u novčanoj Ivan Zovko krenuo je u svijet iz rodnoga nakon dva-tri mjeseca i da ga posjeti u vrijednosti”. sela Gornjeg Crnača na Širokom Brijegu Adelaideu, gdje je tada živio. Predlagao Gospođa Božena prepoznala je davne, 1937. kao šesnaestogodišnjak s joj je da zajednički krenu u biznis! I “patriotske prstene” iz te zbirke, izloške posuđenim drvenim kovčegom u kojem nakon otprilike pola godine to se i dogo- s nedavno otvorene izložbe u HPM-u je, uz posuđeno odijelo, bila još samo dilo; u Adelaideu su otvorili mesnicu za Hrvati u Prvom svjetskom ratu, o kojoj četkica za zube i komad kruha. Najprije suhomesnate proizvode i postali ozbiljni smo pisali u prošlom broju Matice. u Banat, pa u Njemačku, pa iz Europe partneri u poslu koji se dobro razvijao. Djelić zahvalnosti bračnom paru na drugi kraj svijeta, 1949. u Australiju. Skladno poslovno partnerstvo rezultiralo Zovko za njihov dugogodišnji angažman Gospođa Božena, rođena u Hrvatskome je nakon četiri godine i brakom koji je, u pomoći Hrvatskoj i njezinoj afirmaciji zagorju, doselila se kao dvogodišnja kako Božena danas kaže, u harmoniji i u iseljeništvu stigao je još 1990. u obliku curica u Zagreb, a u Australiju je otpu- slozi potrajao sve do Ivanove smrti prije Zahvalnice za tvarni i duhovni doprinos tovala 1959. s tadašnjim suprugom i s dvije godine, kad se definitivno oprostila hrvatskom preporodu i uspostavi suverene nakanom da nešto zarade i da se vrate od Australije i vratila u Zagreb. Republike Hrvatske koju im je uručio dr. natrag. Bila je jedina osoba na brodu Prvi ondašnji zajednički dolazak iz Franjo Tuđman. Gospođa Božena čuva koja cijelim putem nije povratila i koju Australije i danas pamti po svojem posje- i zahvalnicu koju je njezin suprug 1994. je, kao takvu posebnost, kapetan osobno tu Hercegovini i dirljivoj reakciji Ivanove dobio za “požrtvovni rad i materijalnu došao upoznati, pozdraviti i čestitati joj! majke. Na njegove riječi “Evo me, majko, pomoć pri kupnji i uređenju prostorija Ivan i Božena upoznali su se u Sydneyu prošlo je 30 godina otkako sam otišao”, Generalnog konzulata RH u Melbour- 1963., kad je Ivan došao kupiti kuću koju majka je dodala: “Sinko moj, 30 godina i neu”. je Božena prodavala nakon smrti prijaš- tri dana!”. Impresionirali su je tada srdač- njega supruga. Bio je prehlađen, pozvala nost i poštenje žitelja, njihovo umijeće Napisala: Ksenija Erceg ga je na čaj; nakon nekoliko dana Ivan je ganganja i – kamen na sve strane! A onaj 32 matica travanj/april 2007. posuđeni prazni kovčeg s kojim je kre- đivala je suvenire, Ivan i Božena Zovko nuo u svijet, Ivan Zovko će mnogo go- ukrase, šivala odje- koncem 60-ih u Adelaidei dina nakon toga, 1996. napunjen vratiti ću; smisao za detalje vlasnikovu sinu fra Vendelinu Karačiću. i estetiku vidljiv je i U njemu je bila zbirka hrvatskih poštan- u njezinu današnjem skih maraka iz razdoblja 1918.- 1945., zagrebačkom domu. teška 27 kg raspoređenih u 10 albuma, s Cijelo je vrijeme nekim svjetskim unikatima iz serije ma- bila vrlo aktivna u raka koje prikazuju Šibenik. Vrijednost Hrvatskoj zajednici zbirke procijenjena je na milijun dolara, u Adelaideu, organi- poklonio ju je franjevačkom samostanu zirala razna kulturna na Širokome Brijegu. U jednom razgo- događanja za naše voru za novine Zovko je rekao da je de- iseljenike, nastojeći setljećima na raznim dražbama kupovao istodobno hrvat- raritete i dragocjenosti hrvatskoga podri- sku etnobaštinu i jetla želeći ih darovati svojem narodu kao osobito hrvatsku muzejsku građu i svjedočanstvo bogate literaturu prezen- hrvatske baštine. Danas je dio u Zagrebu, tirati domicilnoj dio u Hercegovini, dio je još neraspaki- zajednici. Tamošnjoj knjižnici poklonjen u vrtu, sve životinje na farmi, kućne ran i neraspoređen u kartonskim kutija- je veći broj knjiga koje su o Hrvatskoj ljubimce, čak i žabe koje su kreketale ma kod gospođe Božene u Zagrebu. napisane na engleskom jeziku, mnogo u obližnjoj bari. Mislim da je u životu je hrvatskih knjiga donirano Hrvatskom najvažnije voljeti, i mnogo davati ljudima BARUN TRENK KOD BANA domu, nešto je ostavljeno svećenicima s kojima živiš. Nisam osoba iz “prvog JELAČIĆA po župama. Čitavoga života zaljubljena plana”, nisam se voljela pokazivati, ali Gospođa Božena posebno je ponosna u knjige, katkad je i supruga Ivana us- kad god sam mogla pomoći, ja sam to na odoru baruna Trenka koju je sama pavljivala čitajući mu – Bibliju! Iako su učinila. I našim ljudima koji su često izradila u Australiji, a njezin ju je suprug mnogo radili na velikoj farmi na kojoj su dolazili kao sirotinja i svima drugima odjenuo na otvaranju hrvatskoga velepo- se bavili i zemljoradnjom i stočarstvom, i jer je Australija zapravo svijet u malom. slanstva u Australiji, na svečanosti vra- upošljavali radnike sa svih strana svijeta, Čitav život izbjegavam svađu i konflikte, ćanja spomenika bana Jelačića na glavni gospođa Božena uvijek je nalazila vreme- možda je to odgovor na vaše pitanje u zagrebački trg, i na primanju kod pred- na za te “posvećene ure s knjigom”. Teško čemu je moja snaga - nisam činila zlo, a sjednika Tuđmana. Još čuva i cijeli niz je reći je li mudrost crpila više iz njih ili mene je dobrota prema drugima činila uzoraka s narodnih nošnji iz svih krajeva iz svakodnevnoga životnog gradiva, ali sretnom osobom. Hrvatske, tu zanimljivu i zaboravljenu je sasvim lako prepoznati da je ima i da Oni koji je poznaju kažu da zapravo ornamentiku koju je Ivan kupovao često joj upravo to i u poodmaklim godinama i nema toga što gospođa Božena ne voli, već u dotrajalom stanju, a ona je vještim daje lakoću i osobit ljudski šarm. da ima izrazitu socijalnu osjetljivost, rukama restaurirala i pripremala za izlož- blagu narav i pametno, mudro srce. I da bene prilike. U Australiji je, među osta- SMIJTE SE, I NE PSUJTE! je, unatoč bolesti i otežanom kretanju, lim, radila i kao dizajnerica izloga, izra- - Obožavala sam i svaku travčicu i cvijet još boemski tip. A ona sama kaže da je povremeno ipak iznervira kad vidi kako se naši političari svađaju oko gluposti Jedna od prvih zajedničkih fotografija (Sydney, 1963.) pokazujući da ih uopće nije briga za opće dobro i za boljitak svoga naroda. I da joj nije drago što su Hrvati toliko namrgo- đeni i nesusretljivi jedni prema drugima, rijetko se smiju, mnogo psuju i ne drže se - prometnih propisa! Zaključak: u društvu s Boženom Zovkom čovjeku se učini da bi i sam mogao biti bolja prilika i sebi i drugima, treba samo početi. Q

CB Božena Zovko, an 80-year-old returnee from Australia, led an exceptionally interesting and active emigrant life. Her late husband Ivan, gave generous ﬁnancial aid for the Croatian defence effort during the Homeland War, and donated his very valuable numismatic collection to the Croatian Museum of History. 33 matica travanj/april 2007. 400. OBLJETNICA NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE Riznica pisane riječi s modernim informacijskim sustavom

Isključivo iz hrvatskih javnih sredstava u 20. su stoljeću za NSK u Zagrebu učilišne knjižnice” - te je tiskana mono- sagrađene čak dvije velebne građevine: prva, raskošna secesijska grafija o “NSK-a u Zagrebu 1607 – 2007.”, koju je uredio Aleksandar Stipčević. palača na Marulićevu trgu 21, dovršena 1913., i druga, monumentalna Na prijedlog ministara Bože Biš- višekatnica u Ulici Hrvatske bratske zajednice 4, dovršena 1995. godine kupića i Dragana Primorca Vlada je za novog glavnog ravnatelja NSK imenovala dr. Tihomila Maštrovića (Zadar, 1952.). Maštrović je plodan znanstvenik i kulturni djelatnik, a na dužnost u NSK stupio je 1. ožujka, kada je raniji ravnatelj nedvoj- benih zasluga dr. Josip Stipanov otišao u redovnu mirovinu.

BLAGO NSK Izložba “Blago NSK”, na kojoj je izloženo 258 izložaka najvrjednijega dijela iz fonda četiriju Zbirka građe posebne vrste, na najbolji nas način uvodi u probrane knjige koje su obilježile hrvatsku povijest, od kojih su akademici Josip Bratulić, Stjepan Damjanović i Radoslav Katičić izdvojili tek deset najznačajnijih za cjelogodišnji slavljenički ciklus tribina. U ime hrvatske Vlade središnji je skup pozdravio ministar kulture Božo Biškupić rekavši da je NSK-a živući most između bogate baštine i potrebe modernog informacijskog društva, o čemu svjedoči i njezino članstvo u Europskoj digitalnoj knjižnici. NSK je već dvije godine uključena u projekt digitalizacije građe u zemljama Europske unije (i prije ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU) i nećemo u tome zaostajati, potvrdio je i ministar kulture Božo Biškupić. Pokrovitelj proslave predsjednik države Stjepan Mesić istaknuo je kako su se od gornjogradskoga isusovačkog Kolegija (1607.) do suvremenog zdanja NSK u zagrebačkom Trnju pod njezinim kro- acionalna i sveučilišna je prije pola milenija tiskana prva hrvat- vom sakupila i očuvala djela koja čine knjižnica glavna je, naj- ska knjiga glagoljski “Misal po zakonu temelj naše nacionalne kulture i znanosti. veća znanstvena, knjižni- Rimskoga dvora”, u nazočnosti najviših Nakon ukinuća Isusovačkog reda preda- ca u Hrvatskoj koja ove predstavnika državnih vlasti s predsjed- na je godine 1776. Kraljevskoj akademiji. godine slavi 400. obljet- nikom Stjepanom Mesićem na čelu, te Od 1818. godine postaje javnom knjiž- nicuN svojega neprekidnoga postojanja i uglednika iz znanstvenih, kulturnih i jav- nicom. Nacionalno značenje knjižnica djelovanja. Središnja proslava održana je nih institucija, kao i diplomatskog zbora. je službeno počela stjecati odredbama 22. veljače 2007. u Zagrebu, na dan kada U sklopu svečanosti otvorene su dvije o obveznom primjerku (1816. i 1837.). izložbe - “Blago Nacionalne i sveučilišne Antun Kukuljević je 1837. godine naziva Napisala: Vesna Kukavica knjižnice” i “Povijest Nacionalne i sve- Nationalis Academica Bibliotheka, na- 34 matica travanj/april 2007. Izložba u NSK okupila je visoke goste iz politike i kulture zivom koji upućuje na dvojnost njenih staklenom opnom, jednostavno se na- striranih korisnika, kojima se godišnje funkcija - kao obrazovne i nacionalne metnula kao važan element u vizualnom pridružuje više od pola milijuna virtu- knjižnice, a te su se obje funkcije razvijale identitetu grada Zagreba. Biblioteka alnih korisnika, instalirano je manje od komplementarno sve do danas. Od 1914. raspolaže s 38 tisuća četvornih metara, 300 računala pomoću kojih je pretraživa- u njoj je pohranjena Biblioteka Metropo- a ima ukupno osam etaža i mezanin, od nje kataloga NSK vrlo jednostavno. litana Zagrebačke nadbiskupije. Nacio- čega su dvije etaže ispod glavnog ulaza. Knjižnica raspolaže s 1 100 upotreb- nalni knjižni fond do početka 21. stoljeća U tim dvjema etažama smještena su nih mjesta i ima za sada tristo djelatnika sabrao je dva i pol milijuna svezaka koji zatvorena spremišta za knjige, tehnički koji su kao pravi virtuozi u kratkom roku su raspoređeni na 114 kilometara polica. odjel, elektronički računski centar te ulaz NSK preobrazili iz tradicionalne biblio- Godišnje se fond dopuni s oko 17 000 građe i osoblja. Čitaonica rijetkih knjiga teke u moderno informacijsko i komu- novih knjiga, 4 800 naslova periodike, 8 i rukopisa jednu je etažu niže od glavnog nikacijsko središte Hrvatske u kojem 800 jedinica neknjižne građe i prosječno ulaza. Rijetke knjige i rukopisi pohranje- realno i virtualno vrijeme spaja stotine 1 000 jedinica elektroničke građe. ni su u Trezoru, a, ako kliknete mišem tisuća ljudi na dan. Budući da je Hrvatska do osamosta- iza zaslona svojeg računala, ta će se čude- Unutarnje uređenje NSK-a s nizom ljenja 1991. godine bila dio širih državnih sna riznica otvoriti u digitalnom obliku i biranih detalja - igrom kamena, drveta integracija, zanimljiva je kontinuirana u vašem iseljeničkom domu. i metala - odaje posve specifičan biblio- prisutnost svijesti hrvatskoga naroda o tečni ugođaj koji upotpunjuju posebno značenju višefunkcionalne knjižnice. OKO 18 TISUĆA REGISTRIRANIH tkani tapisoni oslikani znakom biblioteke Naime, isključivo iz hrvatskih javnih KORISNIKA - glagoljičnim slovom. To je glagoljično sredstava u 20. su stoljeću za NSK u Za- Glavna etaža uz ulaz sadrži i atrij, garde- slovo, znak prve hrvatske pismenosti, grebu sagrađene čak dvije velebne gra- robe, izložbeni i glazbeno-scenski pro- ugravirano i na staklo iznad glavnoga đevine: prva, raskošna secesijska palača stor, kafeteriju te glavni Informacijsko- ulaza. na Marulićevu trgu 21, dovršena 1913., i referalni centar kroz koji svakodnevno Digitalizacija knjižnične građe osmi- druga, monumentalna višekatnica u Uli- prođe tisuće studenata. Informacijsko re- šljena je u nacionalnom projektu “Hr- ci Hrvatske bratske zajednice 4, dovršena feralni centar NSK-a središnja je hrvatska vatska kulturna baština” koji je sastavni 1995. godine. Preseljenje NSK iz središta knjižničarska banka mreža i podataka s dio strateških ciljeva razvoja Hrvatske. Zagreba u novosagrađeno zdanje u Trnju katalozima knjižnice, bogatom zbirkom Biblioteka je već napravila niz poslova u omogućilo je da se fond prvi put u povi- bibliografskih izvora i općih priručnika, digitalizaciji najvažnije kulturno-povije- jesti ujedini na jednom mjestu. izdavanjem knjiga na posudbu u kući sne baštine, pa je tako digitalizirano 60 Plavičasta prozračnost arhitektonskih te međuknjižničnom posudbom i nudi tisuća stranica knjižne građe. Digitaliza- volumena NSK-a, stvorena čeličnom široki spektar usluga namijenjenih svim cija hrvatske kulturne baštine omogućit rešetkastom konstrukcijom obloženom kategorijama korisnika. Za 17 729 regi- će da se najvažniji dokumenti hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta pre- Portal Nacionalne i sveučilišne knjižnice: www.nsk.hr zentiraju na odgovarajući način dostupan Digitalizirana baština: Misal po zakonu rimskoga dvora prva je hrvatska tiskana knjiga, oti- svakom zainteresiranom korisniku bilo snuta 1483., samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Oda- bir najznačajnijih starih hrvatskih knjiga u Digitaliziranoj baštini sačinio je mr. sc. Ivan Kosić. gdje u svijetu. Q Inozemna Croatica Zbirka iseljeničkog tiska u NSK utemeljena je 1988. Pisani trag hrvatskih migrantskih putova tijekom stoljećâ iz tridesetak zemalja svijeta zasad je u nacionalni knjižni CB The National & University Library, founded fond sabrao 4 000 svezaka i oko 180 naslova serijskih publikacija. On-line je dostupna samo in Zagreb 400 years ago, is an institution of na- Bibliografija Hrvatske revije Vinka Nikolića 1951-2000 urednice dr. Nataše Bašić. Najznačajniji ise- tional importance that serves as the Republic of ljenički časopis i njegov knjižni niz znanstvenici i bibliotekari približili su javnosti s više od 33 Croatia’s national library and information centre 000 iščitanih stranica, više od 11 600 leksikografsko-bibliografsko obrađenih jedinica, četiri and as the central library of the University of Za- kazala (autorsko, predmetno osobno i pojmovno te kazalo knjiga) s 1 200 autorskih imena, 8 greb, with a collection of 2 and a half million 400 osobnih imena, 3 000 pojmova i 1 700 naslova recenziranih knjiga. volumes. 35 matica travanj/april 2007. UREDNICA ČASOPISA INSIEME U MATICI Hrvati u Italiji – velika zajednica o kojoj se malo govori

Naziv Insieme na hrvatskome znači “zajedno”. Zajedno da budu sve hrvatske udruge u Italiji, zajedno za promidžbu hrvatske kulture, hrvatskog jezika i posebno hrvatske povijesti, zajedno da bi promovirali i dali mogućnost Talijani- ma da upoznaju našu kulturu i naš jezik, i ne samo Talijanima nego i Hrvatima koji mnogo toga ne znaju

ira Dujela rodila se u janska udruga iz Rima, Hrvatska zajedni- no za to treba vremena zbog procedure. Zadru 1977. g., a s ro- ca iz Milana, Hrvatska zajednica iz Trsta diteljima živi u Rimu i Fondazione Agostino Piccoli iz Molisea, Govoreći u brojevima, koliko ima Hr- praktički cijeli svoj gdje živi jedina hrvatska, i to jezična, a vata u Italiji? život. Zapravo do prije ne nacionalna manjina. U zadnje vrijeme — Otprilike oko 60 000. Nisu svi Moko pet mjeseci, kada je dobila posao u stvaraju se nove zajednice diljem Italije, aktivni ili deklarirani članovi zajednice, talijanskom veleposlanstvu u Sarajevu kao u Udinama, Padovi, regiji Puglia i Friuli- ali kao primjer naša udruga u Rimu njihova osoba za odnose s javnošću. Inače Venezia-Giulia, a i u regiji Molise pa ih ima i oko 500 registriranih članova, uz je diplomirala na rimskom sveučilištu “La nastojim pridobiti za ulazak u naš Savez, napomenu da ima mnogo više Hrvata, a Sapienza” iz komunikacija i massmedija, u Trstu još i više. Savez udruga ima oko a diplomski joj je rad bio “Uloga Hrvat- dvije tisuće članova. skog radija za vrijeme Domovinskog rata”. Zahvaljujući tomu postala je i dopisnica Imaju li Hrvati u Italiji neke specifične Hrvatskog radija probleme s obzirom na međudržavne (Glas Hrvatske) iz odnose, politiku itd.? Dobivate li neku Rima, a nada se financijsku pomoć od vlasti? jednoga dana objaviti — Što se tiče priznanja i Savez i i knjigu na tu temu. udruge upisane su u sve službene regi- Nakon završetka rada stre. Što se financijske pomoći tiče, mi u Sarajevu želi nasta- možemo samo konkurirati na natječaji- viti raditi u talijan- ma za neke projekte. Nažalost, uvijek skom MVP-u. Mira nam nekako nedostaje jedan ili dva odlično govori hrvat- boda da dobijemo sredstva. Primje- ski, a, kao što kaže, to rice, htjeli smo dovesti ansambl Lado je zahvaljujući rodite- pa smo pokušali preko vlade, preko ljima koji su uvijek s regionalnih vlasti itd., ali bez uspjeha. njom govorili hrvatski, Jedini način na koji smo uspjeli dobiti a i vrlo često je dolazila novac je putem projekta civilnog služenja u Zadar i za vrijeme Domovinskog rata. vojnog roka, i to za časopis “Insieme”, Mira, koja je, uz niz društvenih djelatnosti u svrhu širenja hrvatske kulture, jezika u zajednici, i glavna urednica časopisa In- i slično. Talijanska vlada plaća četiri sieme, ovih se dana nalazila na godišnjoj novinara koji rade u časopisu: četiristo konvenciji Hrvatskog svjetskog kongresa eura mjesečno na rok od godinu dana, uz koja se održavala ovdje u HMI-u, pa sam napomenu da se ugovor može obnoviti je zamolio za kraći razgovor. ako se ponovo dobije projekt. Eto, od Italije smo do sada samo to dobili kao Kažite nam najprije nešto o Hrvatima zajednica. u Italiji. — U Italiji postoji krovna organizaci- Može se to tumačiti i kao nedostatak ja koja se zove Savez hrvatskih zajednica, političke volje? a osnovana je 2001.godine. Četiri udruge — Da. Osnova toga je Ugovor o koje su stvorile savez jesu: Hrvatsko-tali- kulturnoj suradnji između Hrvatske i Italije koji je potpisan davno, a Razgovarao: Nenad Zakarija Urednica sada se treba potpisati i za 2007. g.. Mira Dujela Snimio: Žorži Paro Mi kao Savez hrvatskih zajednica jesmo 36 matica travanj/april 2007. Mira Dujela u razgovoru Manjinske vijesti s Nenadom Zakarijom u Matici TREBAJU LI GRADIŠĆANSKI HRVATI ZAŠTITU? AUSTRIJA - U Gradišćansko-hrvatskom centru u Beču u ožujku održana je tribina Trebaju li manjine u Beču zaštitnu silu?(arhaizam Schutzmacht u istome značenju danas zamjenjuje izraz Schutzfunktion). Uz moderatora Franju Schruiffa, sudjelovali su mr. Robert Su- čić, predsjednik Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, prof. dr Zoran na istoj razini kao Talijanska unija u Istri, znači “zajedno”. Zajedno da budu sve Jašić, hrvatski veleposlanik u Austriji, ali nemamo nikakav reciprocitet, jer sve hrvatske udruge u Italiji, zajedno za dr. Ludwig Adamovich, umirovljeni povlastice, sva financijska sredstva, sve promidžbu hrvatske kulture, hrvatskog sudac Ustavnoga suda i savjetnik au- ono što Talijani dobivaju u Hrvatskoj mi jezika i posebno hrvatske povijesti, za- strijskoga predsjednika, Georg Heindl, to ni izdaleka nemamo. jedno da bi promovirali i dali mogućnost ministar savjetnik u Odjelu za ljudska Talijanima da upoznaju našu kulturu i prava i prava manjina austrijskoga Mi- Hoćete li lobirati, radite li na tome? naš jezik, a ne samo Talijanima nego i nistarstva vanjskih poslova i dr. Hubert — Da, radimo na tome. Pokušavamo Hrvatima koji mnogo toga ne znaju. Frasnelli, manjinski savjetnik stranke objavljivati neke članke, bilo što, samo da Zelenih. Sudionici panela bavili su se se čuje da mi postojimo i da treba posto- Kako vidite budućnost, pogotovo s položajem manjina u Republici Austriji, jati i taj reciprocitet. obzirom na to da ste u Sarajevu i da gradišćankih Hrvata i koruških Slovena- svoju karijeru gradite u pravcu vanj- ca, i njihovim suodnosom sa zemljama I na hrvatskoj strani? skih poslova? podrijetla. Veleposlanik Jašić kazao je — Naravno. Sve što od Hrvatske — Ja ću uvijek to voditi! S prije- kako se zaštita naše manjine u susjednoj dobijemo jest 1 000 eura godišnje, svaka nosnim računalom, laptopom, to sada Austriji može očekivati isključivo putem zajednica, a to nije ni za trošak pola na- radim iz Sarajeva. pomoći pri čuvanju hrvatskoga jezika u šeg časopisa. Imam odličnu ekipu suradnika, iz školama, upućivanju lektora za hrvatski Trsta, Milana i svih ostalih zajednica, pa i jezik i nadarenih mladih na studij jezi- Kako se onda pokrivate? ovih novih Udine, Padova, Veneto... koji ka/nacionalne grupe predmeta u staru — Članovi plaćaju članarinu, ako mi šalju materijale, vijesti, slike itd. Teško domovinu. dobijemo neki mali novac za druge pro- jest, ali dobra volja... jekte, dio odvojimo za časopis, imamo i MINISTRI PRIMORAC I BIŠKUPIĆ neke aktivnosti... A i plaćeni ste za to? S MAKEDONSKIM HRVATIMA — Do prije godinu dana bila sam, MAKEDONIJA - Tijekom posjete Ma- A sada, o časopisu Insieme kojem ste a onda je istekao ugovor o projektu. kedoniji ministar prosvjete i športa Vi glavna urednica! Sada smo ponovno ispunili molbu za isti Dragan Primorac susreo se 7. ožujka — Časopis je nastao 1996., a pokre- projekt i čekamo da bude odobren. U s predstavnicima makedonskih Hrva- nula ga je Hrvatsko-talijanska udruga. svakom slučaju, iste osobe ne mogu rata u prostorijama Zajednice Hrvata u Izlazio je tri godine u crno-bijelom diti ponovno. Dakle, sada će to biti nove Republici Makedoniji (ZHRM). Isto je formatu na 16 stranica. Nakon toga je osobe, ali ja ću ostati urednica jer ću učinio i ministar kulture Božo Bišku- prestao izlaziti, jer nismo imali nikakve raditi besplatno. Nove ljude treba upo- pić 16. ožujka. financijske pomoći. No, mnogi su tražili znati s poslom, pa uz njih uvijek treba Visokim gosti- da ponovno počne izlaziti, a prigoda se biti netko s iskustvom... ma iz Hrvatske pružila kada smo dobili novac iz projekta Ostaje samo zaželjeti ovoj mladoj, dobrodošlicu civilnog služenja vojnog roka o kojem ponosnoj Hrvatici s toliko ljubavi prema poželjela je sam govorila. Počeli smo ponovno izlazi- domovini u kojoj se samo rodila, ali za predsjedni- ti, i to u boji 2004., na 22 stranice, u 2 000 koju je očito trajno vezana, kao i cijeloj ca ZHRM mr. primjeraka. Tekstovi su na hrvatskome ekipi časopisa INSIEME mnogo uspjeha Snježana Tro- i talijanskom jeziku. To je dvomjesečnik na tome teškom i nezahvalnom poslu. A jačanec i iznijela tekuće probleme s koji se e u Italiji i Hrvatskoj šalje na sve hrvatskoj zajednici u Italiji da uspije u kojima se suočava Zajednica, a koji se institucije, ministarstva, pa i vama u Ma- borbi za bolju afirmaciju i ravnopravnost uglavnom odnose na materijalnu pot- tici. Ne prodajemo ga, besplatan je i, ako u svojoj sredini. Q poru RM u sklopu bilateralnih odnosa ga tko želi dobiti, slobodno nam se može o zaštiti manjina između Makedonije i obratiti. Imamo i oglašavanje u obliku Hrvatske. Počasni konzul RH u Bitoli i kontribucije, trenutačno imamo Croatia CB An interview with Mira Dujela, the Editor in koordinator ogranka ZHRM-a u Bitoli chief of Insieme magazine, a periodical targeted to Airlines i City Express koji nam zauzvrat Italy’s Croatian community. The bi-monthly maga- dr. Branko Maretić upoznao je nazoč- besplatno raspačava časopis u Hrvatskoj. zine was launched in 1996 by the Croatian-Italian ne sa aktivnostima Hrvata u Bitoli. A naziv Insieme, što na hrvatskome Association with texts in both Croatian and Italian. 37 matica travanj/april 2007. Manjinske vijesti

MUŠKI ZBOR LADA U GRADIŠĆU AUSTRIJA - Na poziv vlč. Josipa Banfića i vlč. Stipe Mlikotića, hrvatskih svećenika u Gradi- šću, i u organizaciji Ronalda Šubošića, muški PROLJETNI KONCERT pjevački zbor Ansambla LADO održao je sre- PANDROFACA dinom ožujka tri koncerta u gradišćanskohr- AUSTRIJA – Tamburaški orkestar “Ivan vatskim selima: Vincjetu, Vulkaprodrštofu i Vuković” iz gradišćanskohrvatskog Malom Borištofu. Zbor našeg proslavljenog sela Pandrofa nedaleko Beča održao folklornog ansambla s 13 pjevača predstavio je nedavno svoj tradicionalni proljetni je svojim nastupom pod nazivom “Počinje koncert u auli tamošnje osnovne škole. plač” bogatstvo hrvatskih korizmenih napje- Prvi dio koncerta bio je ustvari general- va iz raznih krajeva naše domovine. na proba programa kojeg orkestar pod ravnanjem Hanzija Maszla priprema za Tamburaški festival u Osijeku koji se MIRJANA BOHANEC-VIDOVIĆ S VOJVOĐANSKIM HRVATIMA održava sredinom svibnja. Zanimljivo VOJVODINA - Pomoćnica ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Repu- da je za ovaj ambiciozan gradišćanski blike Hrvatske Mirjana Bohanec-Vidović posjetila je 15. ožujka Suboticu i Sombor, te sastav naš poznati kompozitor Julije Nji- institucije hrvatske zajednice u Vojvodini. Na sastanku izaslanstva Republike Hrvat- koš skladao pjesmu “Lijepa Gradišćanka” ske s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća zaključeno je kako bi od sljedeće koja je također izvedena na oduševlje- školske godine trebala početi raditi hrvatska gimnazija, čime bi se kompletirao sustav nje brojne publike. obrazovanja na hrvatskom jeziku u Vojvodini. Prilikom posjeta Domu Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, razgovaralo se o nedavno završenim republičkim izborima i zastupanju interesa Hrvata u republičkoj Skupštini.

MIŠO HEPP NOVI PREDSJEDNIK DRŽAVNE SAMOUPRAVE MAĐARSKA - U Budimpešti je 24. ožujka održana osnivačka Skupština Hrvatske dr- žavne samouprave (HDS). Dosadašnji predsjednik dr. Mijo Karagić, koji se nije kandi- dirao za novi mandat, u svom govoru poručio je zastupnicima da nikada ne zaborave da su izabrani da zastupaju interese svih Hrvata i to politički složno i jedinstveno, jer će samo tako doprinijeti opstanku Hrvata u Mađarskoj. Novi veleposlanik RH U Budimpešti Ivan Bandić pozdravio je nazočne, uputio čestitke novoizabranim zastupnicima te im ponudio svoju svesrdnu pomoć. Nakon svečane prisege, 39 zastupnika je tajnim glasovanjem za novoga predsjednika Skupštine izabralo Mišu Heppa, dugogodišnjega ravnatelja Hrvatske kulturne udruge August Šenoa u Pečuhu, inicijatora brojnih civilnih događanja među Hrvatima u Pečuhu, županiji i šire, te aktivnoga na hrvatskoj političkoj sceni i nositelja brojnih priznanja RIJEKA DRAVA SPOJILA HRVATE i nagrada za rad. Hepp je na izborima imao samo jed- HRVATSKA/MAĐARSKA - Uz sudjelo- nog protukandidata, Stipana Karagića, dosadašnjeg vanje hrvatskih folkloraša iz Mađar- potpredsjednika HDS-a. Za potpredsjednike su izabra- ske - KUD-a “Tanac”iz Pečuha i “Bisera ni Mate Šmatović iz Bizonje (Gradišće) i Đuso Dudaš iz Podravine”iz Starina, te KUD “Seljačka Šeljina (Podravina). sloga”iz Turanovca, Pjevačke skupine “Kuda kolo”iz Donje Bebrine, Pave Ga- danjija i njegovih gajdaša, te domaćeg, BITOLSKA PRIZNANJA ZASLUŽNIM HRVATIMA KUD “Podravac”iz Sopje, održano je već MAKEDONIJA - Prigodom svoje službene posjete Republici Makedoniji, krajem 2006. tradicionalno 14. Dravsko proljeće, fol- predsjednik RH Stjepan Mesić otvorio je hrvatski konzulat u Bitoli. Tom prigodom za klorna manifestacija koja je ove godine počasnoga konzula imenovan je dr. sc. Branko Maretić, predsjednik Makedonsko hr- imala poseban karakter jer je brodom vatskoga društva “Marko Marulić” u Bitoli i predsjednik tamošnjeg ogranka Zajednice spojila dvije obale, dvije države, ali jedan Hrvata u Makedoniji. Svojim dosadašnjim radom, rođeni Splićanin koji od 1986. živi u jezik, Hrvate iz Hrvatske i Mađarske. Ma- Makedoniji, zaslužan je za poboljšanje makedonsko-hrvatskih odnosima, stoga je na nifestaciju je uz nazočnost velikog broja osmoj tradicionalnoj akciji novina Bitolski vesnik, prilikom proglašenja najuspješnijih gostiju iz Hrvatske i Mađarske otvorio Bitolčana za 2006. skupa s veleposlanikom RH u Skoplju Ivom Kujundžićem, dobio župan Virovitičko-podravske županije, 23. veljače posebno priznanje. dr. Stjepan Feketić. 38 matica travanj/april 2007. PREDSTAVLJAMO ZANIMLJIVO GRADIŠĆANSKOHRVATSKO IZDANJE

Gradišćanski Hrvati objavili knjigu stihova bokeljskih Hrvata

Desanka Matijević i Miroslav Sindik: Sjaj korijena, Nakladnik: “Panonski Institut / Pannonisches Institut”, Pinkovac – Güttenbach (Austrija), 2006

odine 2006. narodnosna tužne suvremenosti u kojoj kao konstanta kulturno-znanstvena traju: gašenje stoljetnih ognjišta, propada- ustanova “Panonski nje velebnih kapetanskih zdanja i cijelih stare, gotovo prastare hrvatske tivatske Institut” iz gradišćansko- urbanih cjelina, prekid komunikacije s obitelji, a svim Bokeljima Gospa od Škr- hrvatskog sela Pinkovca matičnim narodom, izumiranje pučan- pijela najsvetije je mjesto. –G Güttenbach u Austriji, koji vodi ugled- stva, sve do vrijeđanja na nacionalnoj U pjesmi ‘’Hvala’’ Sindik se obraća ni hrvatski manjinski intelektualac dr. osnovi, negiranje autohtonosti i etničke Bogorodici: Robert Hajszan, objavio je zbirku stihova samobitnosti, omalovažavanje i protjeri- dvoje pjesnika, pripadnika hrvatske naci- vanja u najnovije vrijeme. Bogorodice onalne manjine iz Boke kotorske, Desan- Možda, najpotresnije stihove u ko- hvala... ke Matijević i Miroslava Sindika. Zbirka jima se zrcali sudbina bokeljskih Hrvata Hvala Ti nosi karakterističan naslov “Sjaj korijena”, nalazimo u pjesmi “Baštinit ću ime”: što mi podari snagu i podnaslov “Antologija suvremenog olovke i pera! hrvatskog pjesništva u Boki Kotorskoj”. Ostaviste me, Stavljam je ljepotici Boki Desanka Matijević i Miroslav Sindik Okamenjenu na vjetrometini, na grudi, vrlo su radini autori. Do sada su objavili S istinom trešnjinoga cvijeta, da Tvoj dar desetak književnih zbirki i još toliko knji- Nesretnu i usamljenu... u tragove cvijeta. ževnih zbornika. Njihovo je pjesništvo Odletjeste malo poznato u sredini matičnog naroda. Poput ptica Na kraju treba kazati da je “Panonski U predgovoru knjizi dr. Sanja Vulić uo- Iz dvorišta, institut”, s doktorom Robertom Hajsza- čila je vrijednosti i dosege ove pjesničke A meni ostaviste zgarišta, nom na čelu, učinio pionirski pothvat. zbirke: ‘’Pjesnici koji su pripadnici manji- I u amanet Dvije su se manjine zahvaljujući entu- na uvijek su most među narodima, most vijeće ljubavi da raste, zijazmu vrijednih ljudi našle u suradnji, koji povezuje s jedne strane većinski na- I jabuke rumene, premostile državne međe i uspostavile rod s kojim žive u istoj državi, a s druge Da mirišu na ognjištu, neposredne literarne dodire. Takvi dodiri matični narod kojemu svojim korijenima I orahe da zriju – za postojanje. koriste i jednoj i drugoj strani, poglavito pripadaju. Među takve mostograditelje Samu na vjetrometini bola Hrvatima u Boki kotorskoj, gdje će knjiga nedvojbeno pripadaju i dvoje suvremenih Ostaviste me... ‘’Sjaj korijena’’ pomoći ne samo afirmaci- bokeljskih pjesnika po rođenju Hrvata: ji Desanke Matijević i Miroslava Sindika Desanka (Desa) Matijević i Miroslav Sin- Miroslav Sindik, rođen u Tivtu, svo- nego i čuvanju etničke samobitnosti za- dik iz Tivta’’. je je pjesme u knjizi koju predstavljamo jednice kojoj pripadaju. Q Pjesnički je glas Kotoranke Dese Ma- stavio pod zajednički naslov “Plava ma- tijević prodorniji, tonalitet viši, emocio- rama”. Njegova je poezija stišanija. On CB The Pannonian Institute, a Gradišće Croat nalni naboj snažniji, a poruke neposred- nastoji na što je moguće suptilni način organisation based in the village of Pinkovac* nije. Njezino pjevanje izranja iz slavne iskazati osobne nijanse u doživljaju svi- in Austria, published a collection of poetry entitled Sjaj korijena (The Brilliance of Roots) in povijesti bokeljskih Hrvata, ali i iz njihove jeta. Sklon je sentencioznosti i narodnoj 2006 by Desanka Matijević and Miroslav Sindi- mudrosti koje proizlaze iz kulturne bašti- ka*, two poets from the Croatian national mino- Napisao: Đuro Vidmarović ne bokeljskih Hrvata. Sindik je potomak rity in Boka Kotorska. 39 matica travanj/april 2007. 40 GODINA HRVATSKE ETNIČKE ŠKOLE U ADELAIDEI

Hrvatski jezik očuvao nam je identitet

“Vjerujem da će ta dječja ljubav uz roditeljski odgoj i požrtvovnost učitelja osigurati budućnost našega dragog hrvatskog jezika”

identiteta ovisi najviše o učenju hrvatskog jezika. Tako se već ranih 60-ih godina javila ideja o osnivanju Hrvatske škole (prva učiteljica bila je pokojna Amalija Rutar), no zbog maloga broja djece nastava je bila obustavljena. Go- dine 1966. Anđelko Tomasović, predsjednik Hrvatskog doma, ponovno otvara školu u Hrvatskom domu i postaje njezin prvi ravnatelj. Ispočetka smo imali jedan razred, no, kako se broj učenika naglo povećao morali smo naći prikladnije prostorije. Selili smo se više puta po državnim i katoličkim školama dok se konačno nismo ‘usidrili’ – smjestili u našemu novom Hrvat- skom domu godine 1980., gdje su uz pomoć Roditeljskog odbora bile sagrađene školske prostorije. Od godine 1966. pa do danas Hrvatska škola djeluje bez prekida. Nakon Anđelka Tomasovića ravnatelji škole bili su don Nikica Dušević sve do odlaska u domovinu 1996., zatim vlč. Ilija Jokić, vlč. Luka Pranjič i od godine 2005. mlada profesorica hrvatskog jezika Karmen Petrić. Predmeti u Hrvatskoj školi, uz hrvatski jezik, bili su ze- Prof. Ljerka Drapač mljopis i povijest za starije učenike, i pjevanje koje je uvijek bilo

rujnu prošle godine Hrvatska etnička škola Ade- laide svečano je obilježila 40. obljetnicu svojeg rada. U toj prigodi dodijeljena su priznanja nastavnicima s dugim stažem, a među njima i prof. Ljerki Drapač, koja od početka radi u školi aU i inače je vrlo djelatna mnoge godine u hrvatskoj zajednici. To je bio i povod našem razgovoru. Moj rodni grad je Zagreb, gdje sam provela svoje djetinjstvo i gdje sam se školovala. Maturirala sam na Klasičnoj gimnaziji, završila Srednju muzičku na Glazbenom zavodu i dvije godine Klasične filologije na Filozofskom fakultetu. Nakon dolaska u Australiju 1954. godine moj život se znatno promijenio, no mladost i optimizam pridonijeli su asimilaciji koja mi je pomogla da prihvatim i zavolim Australiju i grad Adelaide kao svoju drugu domovinu. Ubrzo sam se uključila u život hrvatske zajednice svira- njem u Hrvatskoj crkvi, te radom u Hrvatskoj školi (1966.) i Hrvatskom radiju (1976.). U tim aktivnostima, kao, naravno, i u obitelji i podučavanju klavira i teorije, našla sam zadovoljstvo i veselje. Godine 1996. od australske sam vlade dobila visoko odličje (OAM, Medal of the Order of Australia) za svoj rad u hrvatskoj zajednici. Život hrvatske zajednice Adelaidea 50-ih i 60-ih godina bio je sličan mnogim drugim hrvatskim zajednicama tih godina. Borba za svakidašnji život u onim teškim poslijeratnim godinama nije mogla ugušiti težnju i ljubav hrvatskog čovjeka za domovinu Hrvatsku, kao i spoznaju da očuvanje hrvatskog

Australski grad Adelaide Razgovarao: Nenad Zakarija Fotografije iz arhivaLjerke Drapač

40 matica travanj/april 2007. Manjinske vijesti važan dio nastave tako da su učenici svojim zborskim pjesmi- SASTANAK HRVATSKIH UDRUGA U SRIJEMU cama i recitacijama redovito nastupali na koncertima za Majčin VOJVODINA – Novoizabrani predsjednik Hrvatskog naci- dan, Očev dan i Završni koncert na kraju godine uz proslavu onalnog vijeća (HNV) Branko Horvat sastao se 20. ožujka Nikolinja. u Novom Slankamenu s predstavnicima šest hrvatskih Hrvatske časne sestre svojim dolaskom 1974. uključile su se udruga iz Srijema u okviru obilaska vojvođanskih regija. u rad škole predajući vjeronauk te pripremajući naše djevojčice i Na sastanku se razgovaralo o funkcioniranju HNV-a, radu dječake za prvu svetu pričest i krizmu. srijemskih udruga i o pripremama za sljedeće izbore u HNV-u. Govoreći o radu hrvatskih udruga iz Srijema, duž- Kakvih ste problema imali? nosnici udruga su istaknuli financijske probleme. Vijećnici — Školske knjige oduvijek su bile problem. Snalazili smo trebaju i s dužnosnicima i članovima udruga raspravljati o se kako smo mogli. Pomogla su nam izdanja iz Kanade (Stje- Statutu HNV-a i u što skorije vrijeme dostaviti primjedbe pan Vasari, vlč. Vidov, Vinko Grubišić i Ljubo Krasić u nakladi na Statut, rekao je predsjednik HNV-a Branko Horvat. HIŠAK). Neki su udžbenici bili tiskani u Australiji (Melbourne i Sydney) te nakon 1991. Hrvatske čitanke u izdanju Školske knjige. Pa i danas knjige kojima se služimo još uvijek nisu pri- kladne za djecu treće generacije emigranata čiji roditelji rođeni u Australiji imaju slabo znanje hrvatskog. Kontakt s učiteljima hrvatskih škola u Australiji održavali smo godišnjim seminarima na kojima su se pripremali progra- mi i izmjenjivala iskustva. Prvi je seminar organizirao pokojni vlč. Josip Kasić 1975. god. Te su godine bile posebno teške za hrvatsku emigraciju u Australiji, koja se neprestano morala boriti za priznanje hrvatskog jezika i hrvatskog identiteta, pa je zato uloga Hrvatskih škola tih godina bila toliko važna. To se vidjelo i po broju djece koji je tada bio najveći, više od 150, što je za manji grad kao Adelaide vrlo mnogo. Godine 1984. počelo se s vrlo uspješnim Ljetnim školama HRVATSKI FORUM – NOVA hrvatskog jezika i kulture koje su počele u Melbourneu pa onda GRADIŠĆANSKOHRVATSKA INICIJATIVA u Perthu, Adelaideu, Sydneyu, Canberri, Brisbaneu i posljednja AUSTRIJA - Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (HKD) u Geelongu 1990. održalo je sredinom ožujka svoju klauzurnu sjednicu u Otavi na sjeveru Gradišća. Na sjednici koju je vodio pred- Kakva je situacija u školama u posljednje vrijeme i kako sjednik mr. Robert Sučić, diskutiralo se na temu “Kamo, gledate na budućnost? kako…”. Tako je uže vodstvo tog najbrojnijeg gradišćan- — Nakon Domovinskog rata broj učenika u hrvatskim skohrvatskog društva razmatralo svoje djelovanje u proš- školama u Australiji naglo se smanjio. Roditelji su mislili da do- losti i perspektive budućnosti. Jedna od glavnih inicijati- bivanjem slobode i priznanjem nacionalnosti i identiteta učenje va skupa je utemeljenje”Hrvatskog foruma”, tijelo koje bi jezika nije više bilo toliko važno. Ipak, sretni smo što se danas okupilo zastupnike svih gradišćanskohrvatskih udruga broj učenika ponovno povećava. u Austriji. Na Forumu bi se donio jedinstven program za Važnu ulogu u učenju hrvatskog ima i Adelaide School of rješavanje glavnih manjinskih pitanja, kao što je očuvanje Languages, gdje se hrvatski predaje na višem stupnju za gimna- materinskog jezika, kulture i identiteta. Na ovaj prijedlog zijalce. Naći učitelje za hrvatske škole teško je. Financijska po- HKD-a već je stigla pozitivna reakcija iz bečkog Hrvatskog moć etničkim školama u Australiji nije dovoljna da se učiteljima centra. plaća kao i u vanjskim školama, a prošla su vremena kada su učitelji u hrvatskoj školi (14 godina) radili dobrovoljno. Kako gledamo na budućnost ? Najvažniju ulogu u očuvanju NATJECANJE UČENIKA U LUKOVIŠĆU hrvatskoga jezika svakako imaju roditelji. Njihova je dužnost MAĐARSKA – U podravskom selu Lukovišću održano u djeci probuditi želju i ljubav za jezik. To ne bi smio biti veliki je 14. ožujka regionalno natjecanje hrvatskih učenika u problem kada znamo, i drago nam je, da naše djevojčice i dječaci glasnom čitanju i razumijevanju tekstova. Sudionici su vole razgovarati i slušati o Hrvatskoj. Vole posjetiti svoju rodbi- bili podijeljeni u dvije kategorije 5.-6- razred i 7.-8. razred. nu i ponosni su kada se mogu s njima sporazumjeti. Uz to, va- Natjecanje se odazvalo deset škola iz regije s ukupno 32 žan je također materijal kojim se učitelji mogu služiti. Zato vje- natjecatelja. Članovi žirija, Đuro Franković, Klaudija Čonka rujem da će ta dječja ljubav uz roditeljski odgoj i požrtvovnost i Đurđa Bellai-Rajbar nisu imali nimalo lak posao odabrati učitelja osigurati budućnost našega dragog hrvatskog jezika. Q najbolje učenike. Dok je žiri vijećao učenici iz Lukovišća izveli su za sve posjetitelje lijep folklroni program kojim su CB An interview with Prof. Ljerka Drapač, a teacher for many years at the Croatian ethnic school in Adelaide – the oldest Croatian education predstavili tamošnju podravsku nošnju, plesove i pjesme. institution there, which in September of last year celebrated its 40th anni- Najbolja natjecateljka u mlađoj kategoriji je Naomi Kuku- versary. ružnjak iz Izvara a u starijoj Patrik Nemeth iz Senđuda.

41 matica travanj/april 2007. CRTICE O HRVATIMA U ZAPADNOJ AUSTRALIJI “Hrvati u Perthu su, vjerujte, najbolji radnici…”

Australci hrvatskoga podrijetla koji se bave poduzetništvom intenzivno razmišljaju o ulaganjima u Hrvatskoj

rvati su oko 1800. na australski kontinent dolazili s priobalja i otoka, te iz zaleđa od Istre do Du- brovnika, i to u potrazi Hza poslom i boljim životom, a u drugoj polovici 20. st. i za slobodom govora i djelovanja te pravednijim, liberalnijim društvom. U Zapadnu Australiju, točnije, u njezinu glavnu luku Fremantle, prvi je doplovio Vicko Vuković sa Šipana, po- Brian Rakich slije poznati brodovlasnik. Nakon 1890. uslijedilo je organizirano doseljavanje mu čudno izgledalo – najbolji radnici”, šljaju o ulaganjima u Hrvatskoj. Hrvata u sve dijelove Australije. U stati- tvrdi iskusni obrtnik Trlin. Domaća riječ čuje se, i njeguje, u stikama australskoga Državnoga zavoda, Ulagačke projekte u staroj domovini obiteljima, crkvi i po iseljeničkim klu- prema popisu, doseljenici s naših obala koje potiče Zapadnoaustralsko-hrvatska bovima. Iz domovine povremeno stižu evidentirani su po svojemu stvarnome gospodarska komora (WACCC), kojoj je glazbenici, glumci, folklorni ansambli, nacionalnome podrijetlu od 1991. od osnutka 2003. na čelu biznismen Bri- ali u Perth dolaze tek nakon Canberre, Danas 30 000 naših ljudi Zapadnu an Rakich, podržala je i Hrvatska obrt- Sydneya i Melbournea. Hrvatsko povije- Australiju smatraju svojom domovinom, nička komora s kojom je 2004. potpisala sno društvo u Perthu niz godina bavi se a najpoznatija među njima je svakako ugovor Rakich o tome kaže: “Izaslanstvo istraživanjima o doseljavanju naših ljudi, ministrica u zapadnoaustralskoj vladi WACCC-a posjetilo je Hrvatsku u rujnu a uz Nevena Smoju, utemeljitelja i člana, Ljiljanna Ravlich. Jedan od mnogih 2004. i 2006., a i hrvatski su poduzetnici u Društvu su okupljeni i drugi hrvatski tamošnjih Korčulana jest i sveučilišni bili ovdje. Među australskim gospodar- Australci, Maria Della-Bona, Leonore Si- profesor David Andrić koji živi i radi u stvenicima vlada veliko zanimanje za kirich, Norm Marinovich, Zarka Sumich, Perthu. Trideset godina u istome gra- ulaganje u hrvatski turizam, ali i u brojna Joe Antunovich, Nada Zuvela, Steve Siki- du ribarstvom se bavi i Blaćanin Petar druga područja”, kazuje predsjednik rich i Tony Parentich. Smoje, zabrinut za Zaknich, vlasnik nekoliko ribarskih Komore. Australci hrvatskoga podrijetla mlađe naraštaje Hrvata kojima, kako se brodova, koji kani osnovati tvrtku koja koji se bave biznisom intenzivno razmi- čini, ozbiljno prijeti asimilacija, komen- bi se bavila predstavljanjem hrvatskih tira: “Čini mi se da bi Hrvatska mogla Spomenik prvim proizvoda. Tvrtka bi pokrivala područje doseljenicima u i trebala učiniti više da našu zajednicu Australije, Novoga Zelanda i Azije. Steve Zapadnu ovdje, pogotovo u Zapadnoj Australiji, Erceg, vlasnik triju velikih kompanija, i Australiju ohrabri i potakne na suradnju, ponajprije njegov prezimenjak, vjerojatno najboga- kulturnu”, misli taj aktivni član Društva. tiji tamošnji Hrvat Ivan Erceg, čija tvrtka Bude li više stranih ulaganja u domovini, servisira goleme kamione po australskim pa i onih australskih, bit će, zasigurno, i rudnicima, uspješni su, poduzetni ljudi, više ‘sluha’, tj. prijeko potrebnog novca za ali - unatoč tomu- svjesni vlastitih kori- potrebe i želje naših iseljenih sunarod- jena. Ante Trlin, podrijetlom iz Vrgorca, njaka. Q u Perthu je jedan od poznatijih građe- vinskih poduzetnika. Dosada je izgradio CB There are some 30,000 Croatians living više od 1 500 obiteljskih kuća pojedi- in Western Australia, many serving in top po- načno vrijednih između pola i milijun sts in the local political, private sector, science australskih dolara. “Hrvati su, vjerujte, and culture scenes (including Ljiljanna Ravlich, najbolji majstori i – koliko god to neko- Prof. David Andrić, Petar Zaknich, Steve Erceg, Ivan Erceg, Ante Trlin, Brian Rakich…). Many Croatians wish to expand their bussiness acti- Pripremila: Diana Šimurina-Šoufek vities to Croatia. 42 matica travanj/april 2007. NOVOZELANDSKA HRVATICA ESTERA PAUNOVIĆ – SLAVNA ŠPORTAŠICA “Doznajte tko je s nama!”

Mlada, lijepa i poletna Estera uspješno je svladala prepreke izlažući se čak opasnom, gotovo kaskaderskom zanimanju dublirajući razmažene glumice u prvim hrvatskim filmovima i izvodeći izvanredne skokove u vodu

rodica “Makarski Jadran” uputila se toga kolovoš- kog jutra puna stalnih i povremenih stanovnica iz Makarske i Makarskog primorjaB na jednodnevni izlet na Pe- lješac u Korčulu. Vesele su se putnice otisnule od podbiokovskog grada ispraćene pr- skanjem fontane s ruba poluotoka Sv. Petra, uz obalu ljupkih mjestašca podno zaštitničkog Biokova, pod vodstvom duhovitog kapetana i D. J.-a do otoka Pelješca u milenijsku Korčulu. Kapetan Mito je uz svako mjestašce Makarskog primorja pozdravljao zvučnim razgla- som pojedine mještane, koji su se rado- sno odazivali iz mora (s brodica), s obala. Sve je bilo u moru, na moru i pod morem. Odjednom je kapetan Mito zamolio za pozornost raspjevanu dijete Joze i Ivke Paunović koji su svijetu podarili petnaestero brodicu, kliknuvši: ”DOZNAJTE TKO JE S NAMA!”. Utihnu- potomaka. Nakon osnovne škole i boravka u logoru u El Shatu, le smo dok nas je D. J. Mito poticao da pozdravimo uglednu u Egiptu, došla je u Zagreb, gdje je, školujući se na Fiskulturnoj suputnicu koja je bila višekratna prvakinja nekadašnje države školi, postizala izvrsne rezultate na spravama u dvorani, a do u skokovima u vodu, i to 1952., 1953., 1954. i l955. – ESTERU samog vrha dovela je rezultate u skokovima u vodu, te osvajala PAUNOVIĆ, rođenu u Makarskoj nekoliko godina prije počet- prva mjesta za svoju Republiku Hrvatsku i tri godine zaredom ka užasa Drugoga svjetskog rata. Na brodici je nastao urnebes za ondašnju Jugoslaviju. Nakon Drugoga svjetskog rata školovati se i živjeti u Zagrebu nije bilo lako. Estera pamti okus prve mor- tadele, mirise ukusne, iako oskudne, hrane. Ali mlada, lijepa i poletna Estera uspješno je svladala prepreke izlažući se čak opasnom gotovo kaskaderskom zanimanju dublirajući razmažene glumice u prvim hrvatskim filmovima, što svjedoči film “Mala Jole”, u kojemu je mlada Esterica izvela sve izvanredne skokove u vodu. Životni je put usmjerio Esteru do Novog Zelanda, gdje je također u istoj disciplini osvojila prvo mjesto, kao što su pisale novozelandske novine o mladoj Hrvatici. Estera je upoznala svoga životnog partnera Šimuna Ujdura (gle, ne lezi vraže!), također s obala Jadrana, s Makarskog primorja, iz Gradca. Stvorili su troje krasne i uspješne djece, koja su ih obdarila dvje unučicama i dvama unucima. Estera, koju Estera Paunović penje se s kćerkom po unuci u Novom Zelandu zovu Baba s velikim B, spretno i danas sydneyjskom mostu uskoči u more s nekog rta u Makarskoj, a dok odvodi svoga unuka Petera na plivanje po novozelandskim bazenima, zasja veselog odobravanja i prepoznavanja uz rukovet prelijepih dal- sjajem koji joj se odrazi na licu, jer djelić nje same pliva u dru- matinskih pjesama. Nakon više od pola stoljeća Estera nije zabo- gim uvjetima. Njezin prvorođeni ugledni sin kupio je u rodno- ravljena u svojemu kraju, a putnice su je pozdravljale ponosne me kraju svojih roditelja krov za svoje roditelje, pa vjerujem da što su u njenoj blizini. ćemo našu dragu Esteru češće viđati u Makarskoj i u Zagrebu, Estera Paunović rođena je u Makarskoj kao jedanaesto gdje je provela dane svojega obrazovanja, i sjećati se dragih dana naše mladosti, radujući se susretima, jer ovo razdoblje koje nas Napisala: Gordana Bunčić-Zambeli je rastavilo bilo je, očito, namijenjeno nekomu drugomu. Q 43 matica travanj/april 2007. Iseljeničke vijesti SABOR SAVEZA HRVATSKIH DRUŠTAVA U ŠVEDSKOJ DAN HRVATSKE KULTURE I ŠVEDSKA - U prostorijama “Velebita”, TURIZMA U DETROITU najvećega hrvatskoga iseljeničkoga SAD - Tradicionalni Dan hrvatske društva u Švedskoj održan je 24. ožujka kulture i turizma u Detroitu su 18. godišnji sabor Saveza hrvatskih dru- ožujka organizirali AMAC, Ogra- štava. Skup u Göteborgu pozdravio je nak 351 Hrvatske bratske zajedni- savjetnik Krešimir Kedmenec, privre- ce “Zora” i “Hrvatska žena” - grana meni otpravnik poslova našega vele- br. 32. Predstavljanje je u prostori- poslanstva. Predsjednica Saveza Diana jama Američko-hrvatskoga kluba Vukušić upoznala je prisutne s radom okupilo 50-tak naših ljudi, a pri- Saveza u posljednje dvije godine koji je, kupljen je i novac namijenjen učenju hrvatskoga jezika na detroitskom Sveučilištu usprkos teškoćama, uspio ostvariti svoj Mercy. Tom prigodom održano je i predavanje i životu i radu Nikole Tesle i prikazan program. Savez djeluje već 29 godina, a film Krste Papića “Tajna Nikole Tesle”. Prisutne je s novostima u carinskim propisima, čini ga 26 hrvatskih društava u Švedskoj uvjetima i duljini boravka upoznala generalna konzulica Marica Matković. s oko 35.000 aktivnih članova. Ove godine Savez je ponovno dobio potporu Migrationsverka, švedske vladine orga- HRVATI MÜNCHENA SVEČANO PROSLAVILI USKRS nizacije za migrante koja je donedavno NJEMAČKA – Hrvati Münchena i bližnje okolice koji nisu otišli izostajala zbog toga što se Hrvati ovdje u domovinu redovito su posjećivali Crkve kroz vazmeno smatraju 'dobro integriranom skupi- trodnevlje u kojima su se svete mise služile na hrvatskom jezi- nom'. Okupljeni delegati za predsjed- ku. Crkva sv. Michaela na Uskrs u Münchenu bila je preplavljena nicu Saveza izabrali su, kao i u travnju hrvatskim vjernicima. Fra Tomislav Dukić, župnik i voditelj HKM- 2005., Dianu Vukušić. a, koji je svečano koncelebrirao poručio svim vjernicima da je Isus uskrsnuo i da je među nama. Nakon mise župnik se susreo s uglednicima hrvatske zajednice a i među njima i s novim ge- neralnim poslanikom RH Vladimirom Duvnjakom. Kroz dane Velikog tjedna korizmeno pjevanje i čitanje Muke Isusove na sv. misama pratili su vjerno muška klapa i mješoviti pjevački zbor HKM-a pod ravnanjem časne sestre Nikoline Bilić i Florijana Šibenika, ministranti, te članovi Misijskog vijeća.

MINISTAR BIŠKUPIĆ U ČILEU PETA OBLJETNICA IMAS-a ČILE - Ministar kulture Božo Biškupić susreo se 13. travnja u Valparaisu s predsjednikom SAD - Prije pet godina iseljenici s cresko- čileanskoga Senata i bivšim čileanskim predsjednikom Eduardom Freyom Ruiz-Tagle- lošinjskoga akvatorija osnovali su u New om, a razgovoru je nazočio i senator hrvatskih korijena Baldo Prokurica. U razgovorima Yorku dobrotvornu i neprofitnu udrugu je, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo kulture, istaknut doprinos hrvatskih useljenika i IMAS s ciljem da potpomognu pružanju njihovih potomaka razvoju suvremenoga Čilea. Potomci doseljenih Hrvata danas su zdravstvenih usluga stanovnicima sta- ondje ugledni gospodarstvenici, umjetnici, profesori i političari koji svojim radom i rog zavičaj. Obilježavajući petu obljet- ugledom jamče nastavak dobrih veza između Hrvatske i dalekoga Čilea. U održanome nicu djelovanja, na kojoj su se također razgovoru obje strane su poduprle jačanje međusobne kulturne suradnje. prikupljala sredstva, mnogim okupljenim obratila se predsjednica IMAS-a Rose Maračić te se zahvalila svima na DUHOVNA OBNOVA U SCHAFFHAUSENU učinjenom. Članovi odbora Maria Civi- ŠVICARSKA - Od 16. do 18. ožujka održana je u Schaffhausenu, u St.Peterskirche du- dini, Nikola Morin, Anton Benvin i drugi hovna obnova. Obnovu je vodio fra Ljubo Kurtović, svećenik koji nekoliko zadnjih dali su svoj obol u pripremama uspjele godina djeluje u Međugorju. Do sada je održao brojne duhovne obnove i seminare svečanosti. Generalni konzul Republike posta i molitve. Inače, cijela duhovna obnova bila je u duhu međugorske pobožnosti. Hrvatske u New York, Petar Ljubičić i vlč. Nakon krunice ili puta križa slijedilo je predavanje (“Gos- Robert Zubović iz HKM bl. Ivana Mertza podine, nauči nas moliti!”, “Ozdravljujuća snaga molitve”, iz Astorije pribivali su svečanosti. Tom “Korizma – borba za slobodu”), potom sveta misa i na prigodom, uz hrvatsku i američku hi- koncu euharistijsko klanjanje, molitva za oslobođenje mnu, nezaobilazan je bio stari susački od zla i molitva za ozdravljenje. U petak je umjesto kla- ples kojeg su izveli iseljenici otoka Suska njanja bilo čašćenje križa Kristova; pobožnost koja je i u svojim prekrasnim nošnjama. Uz zaba- oživjela u Međugorju. Članovi misijskog vijeća i nekoli- vu i ples, prikupljajući sredstva, još jed- ko obitelji iz Schaffhausena pobrinuli su se da svi vjerni- nom su IMAS-ovci pokazali svoju ljubav ci (mnogi su došli i iz udaljenih krajeva Švicarske) dobiju za stari kraj i ljude koji žive na otocima. dostojnu okrjepu svake večeri. 44 matica travanj/april 2007. AKTIVNA HRVATSKA ŠKOLSKA ZAKLADA SAD - U Sacramentu, glavnome kalifor- nijskome gradu 24. ožujka održana je svečana večera Hrvatske školske zaklade (Croatian Scholarship Fund / CSF). Veče- ra Zaklade sa sjedištem u obližnjem San Ramonu okupila je u Hrvatskom kultur- IZLOŽBA HRVATSKE SVJETSKE BAŠTINE U MINNEAPOLISU nom centru oko 400 hrvatskih iseljenika. SAD – Izložba hrvatske svjetske baštine Ministarstva kulture RH 30. ožujka svečano je Okupljenim Hrvatima obratio se prigod- otvorena u galeriji Northrup King Building u centru Minneapolisa u Minnesoti. Pokro- nim govorom i generalni konzul RH Ante vitelj izložbe bilo je Hrvatsko društvo Minnesote, a postavili su je Olga Mikšić Bonc, Barbir. CSF utemeljen je 1990., a tijekom hrvatsko-američka umjetnica i David Monson, slobodni umjetnik iz Minneapolisa. Na petnaestogodišnjega rada stipendija- otvorenju je govorila prof. Ivančica Schrunk, članica Hrvatskoga društva Minnesote ma je pomogao tristotinjak hrvatskih sa Sveučilišta St. Thomas, te hrvatska generalna konzulica Marica Matković. Postav studenata. Glavni kriterij pri odabiru sti- tvori 47 fotografija s opisom i slikama Dubrovnika, Splita, Plitvičkih jezera, Poreča, pendista, kako je naglasila predsjednica Šibenika, Trogira koje će se moći razgledati do 28. travnja. Zaklade Nina Jurjević, bio je uspjeh i na- darenost kandidata te slabije imovinsko stanje. Rečeno je kako je do sada diplo- NAGRADE HARTMUTU KOSCHYKU I miralo oko 90 hrvatskih stipendista CSF- ZORANU JAŠIĆU a. Neposredno prije ove, na imanju jed- NJEMAČKA - Njemačko-hrvatsko društvo iz Bonna je nog od najbogatijih hrvatskih iseljenika u suradnji sa Njemačko-hrvatskim savezom iz Berlina u ovome dijelu SAD-a Johna Vidovicha, i pod pokroviteljstvom Saveza njemačkih posloda- održana je dobrotvorna večera čiji je pri- vaca, na svečanosti u Zastupništvu Slobodne države hod, kao i prethodnih godina, bio nami- Bavarske u Berlinu, dodijelilo ju u ožujku po prvi puta jenjen upravo Hrvatskoj školskoj zakladi. nagradu “Franjo Basić“. Ova nagrada nosi ime po utemeljitelju Njemačko-hrvatskog društva iz Bonna, dr. Franji Basiću, svećeniku na službi u tamošnjoj njemačkoj župi. Prvi nositelji tek utemeljene nagrade koja se dodjeljuje za istaknuti angažman u izgradnji njemačko-hrvatskih odnosa i zalaganje za strukture civilnog društva su Hartmut Koschyk i prof. dr. Zoran Jašić. Svečanost dodjele nagrade okupila brojne Nijemce i Hrvate, predstavnike hrvatske i njemačke države, mješovitih nje- mačko-hrvatskih udruga, predstavnike njemačkog kulturnog i političkog života kao i hrvatskih udruga i društava te Hrvatske katoličke misije.

VELIKI JUBILEJ CROATIJE IZ HOBARTA AUSTRALIJA – Nema puno iseljeničkih nogometnih klubova koji se mogu pohvali- ti 50. obljetnicom svog djelovanja poput Croatije iz Hobarta (Glenorchy Knights) u Tasmaniji. Velikoj obljetnici, koja je proslavljena gala večerom sredinom ožujka u SEMINAR ZA PASTORALNE klupskim prostorijama, nazočili su mnogi navijači i podupiratelji kluba iz Hobarta kao DJELATNIKE I DUHOVNE VJEŽBE i mnogi gosti iz Melbournea, Sydneyja, Bsrisbanea i Canberre, sveukupno oko 400 ZA SVEĆENIKE uzvanika. Glavni organizatori svečanosti bili su upravitelj kluba Žarko Baltić, Vjekoslav NJEMAČKA - Seminar za pastoralne su- Sterpin i Mirko Furjanić. radnice i suradnike, njih 37, iz hrvatskih katoličkih misija iz Njemačke o temi kako odgajati mlade u vjeri održan je od PROMOCIJA KNJIGE “KROZ RAJSKA 5. do 9. ožujka u Schöneicheu nedaleko VRATA” od Berlina, u organizaciji Hrvatskoga HRVATSKA - U Puli je 26. ožujka u Gradskoj dušobrižničkog ureda iz Frankfurta. Tje- čitaonici održana promocija knjige poezije dan dana poslije održane su Duhovne Franice Srhoj Kumlanc. Podružnica HMI je, uz vježbe za hrvatske svećenike i đakone Gradsku knjižnicu, bila suorganizator pred- iz Zapadne Europe koje je predvodio stavljanja knjige poezije “Kroz zlatna vrata”, dr. Tonči Matulić iz Zagreba u Kući za pete knjige ove pulske učiteljice koja već se- daljnja usavršavanja u Schmerlenbachu damnaest godina živi u Italiji. Svoju prethod- kod Aschaffenburga, u organizaciji Hr- nu knjigu s naslovom “Providnost” ispunila je vatskoga dušobrižničkog ureda iz Fran- istinitim pričama o iseljavanju otočana, a naj- kfurta. Na duhovnim vježbama okupila noviju je posvetila velikom hrvatskom pjesni- su se 72 svećenika i dva stalna đakona. ku i prijatelju Dragutinu Tadijanoviću. 45 matica travanj/april 2007. ZANIMLJIVA ISELJENIČKA PRIČA BORISA PAŠKVANA

U društvu sedam američkih predsjednika

Popis osoba koje je, radeći u Bijeloj kući, susretao kao organizator primanja vrijedan je divljenja - predsjednici država i vlada, veleposlanici, glumci, glazbenici…

Uz svoj redoviti posao, zaokupila ga je i strast prema restauriranju. Radio je s poznatim američkim restauratorom A. Baxterom, i za Bijelu kuću, ali i na obno- vi i uređenju hrvatskoga veleposlanstva u Washingtonu, Meštrovićeve skulpture, Jelačićeva spomenika. Počeo je raditi 1973., kada je već godinu dana radio kao organizator primanja kod Armenca Bo- jagiua. Poslije je kupio njegovu radionicu i bavio se uspješno tim poslom idućih desetak godina, pa je tako obavljao neke radove i za znameniti Hillwood Museum & Gardens u posjedu Marjorie Merriwe- ather Post. Imala je najbogatiju rusku kolekciju predmeta koje je zajedno sa suprugom diplomatom jeftino otkupila. Tako su u Borisove ruke došla i Faberge- ova jaja kojima je udahnuo, kao i brojnim srebrnim i pozlaćenim predmetima, novi život. Jedno takvo carsko uskršnje jaje draguljara Fabergea na njujorškoj Boris Paškvan u društvu Richarda Nixona i Elizabeth Taylor aukciji doseglo je cijenu od čak pet milijuna američkih dolara. U Bijeloj kući i u iječanin Boris Paškvan, ro- predsjednika, i to R. M. Nixona, G. R. parkovima oko nje za restauratora Paš- đen u Zagrebu 1942., svoje Forda, J. Cartera, R. Reagana, G. Busha, kvana uvijek je bilo posla. umirovljeničke dane provo- W. J. Clintona i G. W. Busha jr. Sa svim Radio je do mirovine i poslije 40 godi u šetnji obalom Jadrana predsjednicima i njihovim suprugama dina izbivanja, 17. prosinca 2005., vratio i s uspomenama na trideset imao je korektan, istodobno i prijateljski se u Rijeku. Vedrina i optimizam nisu ga Ri šest godina života u Americi. Iako iz odnos, ali najviše je cijenio Nixona. Popis nikad napuštali, a o svojim doživljajima i poznate pomoračke obitelji, nakon zavr- osoba koje je, radeći u Bijeloj kući, su- sada rado priča. Q šene elektroškole u Rijeci i prvoga zapo- sretao vrijedan je divljenja; predsjednici slenja, 1965., Paškvan odlazi u Švedsku, država i vlada, veleposlanici, glumci i CB Rijeka native Boris Paškvan has lived an excep- a nekoliko godina poslije u Ameriku. glazbenici. O nekim susretima svjedoče tionally fascinating emigrant life working as head reception organiser at the White House, where he Radio je dvije godine kao električar dok i brojne fotografije s kojih se smiješi naš rubbed elbows with seven US Presidents, promi- nije, pri gradnji kuće kćeri vrhovnoga Paškvan, u mlađim ili kasnijim godinama. nent actors, musicians and many others. državnoga suca SAD-a Erica Warrena, i to zahvaljujući sučevoj kućnoj pomoćnici Španjolki ‘otkrio’ novi i unosniji posao – organiziranje primanja bogatim Ame- rikancima. Prijateljstvo s obitelji Warren i sučeva preporuka otvorili su mu vrata Bijele kuće. Paškvan je gledao, pratio svu dostupnu literaturu, učio i malo-pomalo napredovao do glavnoga voditelja organizacije primanja White Housea. U godinama koje je proživio u Was- hingtonu, radio je za sedam američkih

Pripremila: Diana Šimurina–Šoufek S predsjednicima Geraldom Fordom i Georgom Bushom 46 matica travanj/april 2007. www.posta.hr ilinazovite +38514839 166 Za dodatneinformacije posjetite Brz ipouzdan transfernovca.

Razotkrivena tobožnja zavjera

Prije tisuću godina naš kralj protiv Svetog Rimskog Carstva Njemačkog Naroda. A danas!?

suverenoj Hrvatskoj Knin kancelara, ujedno i kninskog biskupa. tar Zvonimir. se nekako, učinilo mi se, Okrijepljen tom činjenicom, gotovo Zanimljiva konstatacija - progovaram često nalazi u središtu sam zanemario bradatog čovjeka na sebi. - Prije tisuću godina naš kralj protiv javnog interesa. I koliko novinskoj fotografiji koji, ispred velikoga Svetog Rimskog Carstva Njemačkog Naro- god sam pokušavao po- drvenog trupca, s oružjem u ruci, zau- da. A danas!? bjećiU od zanemarivanja te činjenice, ona stavlja vozila. Mnoge današnje dvojbe upućuju me me neprestano proganjala. Stoga sam - Rat je! - vičem u radnoj sobi. na zaključak kako današnja Hrvatska odlučio ući u tajnu zvanu Knin. Onda su se novine raspisale o pro- nije onako sjajna kakva bijaše ona u gnanima, poginulima, otuđenom hrvat- vrijeme Zvonimira. Zastajem, gledajući LAŽI I ZAVJERE skom teritoriju i drugim nepodopština- ostatke temelja Stupova – druge crkve u Nakon Svetoslava i Držislava, čija sam ma za Lijepu našu. Sve dok ne uhvatih Biskupiji. Nakon te konstatacije nameće imena pročitao na ostatku dijela oltarske naslov: “Oslobođen Knin”. se pitanje: Zašto nije nitko danas, toliko pregrade iz Kapitula nadomak Kninu, - Ovo je tek sloboda - viknuo sam, godina nakon neovisnosti, smogao snage svi su me povijesni putovi usmjerivali u gledajući plutej pregrade s likom hrvat- izgraditi jedan tako veličanstven spome- Biskupiju i crkvu sv. Marije, poznatiju skog vladara, plemića i sluge. nik, poput te - najveće crkve za ono doba kao Crkvina. A danas - ponovno sam mislima u na prostoru Hrvatske. Tu je - pomislih - povijesni izvor “Oluji” - Knin otvori cjelovitu, samostalnu Ali Zvonimir je bio istinski pobjed- prvoga reda, bez kojega neće biti rezultata. i punopravnu domovinu. nik te je njemu Gebizon, u znak zahval- Doista, prema rekonstrukciji ostata- Sad me je Knin – “ključ Hrvatske” nosti od pape, u Solinu 1075. postavio ka, a na osnovi istraživanja starohrvatske još više privlačio. Ali hrpa građe, što se na glavu kraljevsku krunu, dok nama arhitekture,zaključujem da crkva pripada neprestano množila, nije me ostavljala danas… Ponovno se vrtim oko novin- prvoj polovici XI. st. To potvrđuje kako ravnodušnim i već sam u europskom skih naslova. je najmoćniji hrvatski vladar – Petar kontekstu srednjovjekovne borbe za pre- Krešimir IV. u Biskupiju smjestio svojeg vlast između njemačkog cara Henrika IV. ZVONIMIROVO PROKLETSTVO i pape Grgura VII. Rat bjesni, a u njemu Prokletstvo je to – pomislih, dok preli- Napisao i snimio: Zvonko Madunić jedan od saveznika papi je naš kralj Dmi- stavam naslove s optužbama na račun 48 matica travanj/april 2007. Domovinskog rata. - Prokletstvo! – go- u ime svoga neprijatelja pape Grgura VII., amnestija prema važećim hrvatskim tovo me pljusne ta riječ. - Zvonimirovo Zvonimira na križarsku vojnu. Ma je li to zakonima… prokletstvo - proradi mi u glavi. moguće? Križarska vojna!? - novi je unu- Hrvat, hrvatski predsjednik, govori I evo ga na!? Taman kad sam obra- tarnji usklik. – Godine 1095. papa Urban na hrvatskom jeziku – nakratko se vratih zložio veličinu Hrvatske u vrijeme na- II. na saboru u Clermontu vatrenim govo- u prošlost - suprotno od one - tobožnje rodnih vladara, pojavilo se Zvonimirovo rom traži odlazak Europljana u križarski Zvonimirove kletve. Ali propaganda je prokletstvo. rat. Dakle, dio umetka u hrvatsku redak- snažnija i plan paklen! Literatura je opet u igri. Čita se. Slažu ciju “Ljetopisa” nije točan jer je u vrijeme Onda su lažne isprave, neosnovane se dojmovi i … Gle: “Ljetopis popa Dulje- početka prvog križarskog rata Zvonimir pobune i ini uroci pali. Kolone su u zbje- nina”!. Djelo je nastalo u drugoj polovici već mrtav i kao takav nije mogao sudjelo- gu. “Prevareni” ljudi odlaze u neku svoju XII. st., a njegova su prva 23 poglavlja vati u ratu. latinske redakcije u XV. st. slobodno Osokoljen vratio sam se novinskim prevedena na hrvatski jezik, a tomu je člancima o Kninu. Čitam: prijevodu nepoznati prevodilac domet- - U crkvi svetog Ante čudo! Svaki nuo legendu o smrti kralja Zvonimira. U dan se održava po nekoliko misa. A svat- dodatku stoji kako jerimski car (godine ko tko uđe u nju miran je, tih, te kao kip 1088.), u ime pape, uputio izaslanike sklopljenih ruku stoji u klupi ne mičući kralju Zvonimiru, pozivajući ga da po- se ni lijevo ni desno. šalje vojsku na križarsku vojnu protiv Taj tekst kao i uloga crkve u vrijeme Saracena u Palestinu. narodnih vladara ponovno u meni pomi- Zvonimir je sazvao sabor “u petih riše dva vremena. Ali onda me napadnu crikvah v Kosovi” . No, nakon pročita- pitanja: na pisma, sakupljeni velikaši napali su A nakon Zvonimira, s kim, kako i što kralja, kako je napisano u navedenoj dalje? redakciji popa Dukljanina, i “nere kako Arpadovića Kolomana predstavnici domovinu, zastrašeni možda pričom o psi na vuke lajući kada idu tako oni na hrvatskoga plemstva prihvaćaju za hrvat- životu u središtu Hrvatskog Kraljevstva. dobroga kralja Zvonimira, komu ne daše skoga kralja, a zauzvrat oni i dalje uživaju Oni danas, iz neke druge – izgubljene ni prigovoriti, nere z bukom i oružjem svoje posjede, oslobođeni su poreza i perspektive, viču: počeše sići i tilo njegovo raniti i krv pro- idu o svojem trošku samo u obrambene - To je genocid! Zločin! Nacionalna livati svoga dobroga kralja i gospodina, ratove do rijeke Drave. struktura je poremećena jer od 15 190 koji ležeći u krvi izranjen … prokle tadaj Ali tu ne završava samo čin vladarske stanovnika Knina 75, 5 % su Hrvati, a nevirne Hrvate i ostatak njih Bogom i promjene, mijenja se središte. Knin je nas Srba tek je 20,8%. svetim njegovim, i sobom, i nedostojnom u sjeni – daleko, Slavonija se otvara kao U prvi tren sam se zabrinuo nad smrtju njegovom, i da vazda tuju jaziku novo sjedište preostale hrvatske držav- izgovorenom optužbom, svjestan činjeni- podložni bili…”. nosti. ce kako pripadam nemilitantnom dijelu Nakon ovoga, počeo sam sumnjati u vlastita naroda, ali… veličinu narodnih vladara i njihovu zna- HRVATSKI PREDSJEDNIK Onaj bradati iz prvog susreta s no- čenju u europskom srednjem vijeku. Čak Knin će od tada samo biti naglašen kao vinama, balvan i oružje – odmahujem sam iz vida istiskivao Knin i Biskupiju “ključ koji otvara Hrvatsku” - more. S te rukom. kao važne točke na povijesnom zemljo- pozicije valja gledati i turske provale, na- Nisam više nalakćen na gomilu knji- vidu. Ali … seljavanje pravoslavnih Vlaha i promjene ga i novinskih članaka. Zabrinutost je Tako nagli preokret!? - kopkalo me nacionalne strukture, o čemu govori i splasnula jer, s 1 186 učenika u osnovnim pitanje. - Rimski car – Henrik IV. poziva, podatak s Interneta kako je 1991. godine i 815 u srednjoj školi, Knin je danas po u Kninu živio 12 331 stanovnik, od kojih strukturi stanovništva najmlađi grad u je 79 % srpske nacionalnosti, 20% Hrvata Hrvatskoj. i 1% ostalih. S tim mladenačkim nabojem – laknu- Onda se odnekud pojavila novinska lo mi je – iako je metropola u političkom naslovnica sa slikama kuća u plamenu. smislu negdje drugdje, ovaj grad ovdje Katastrofa je - pomislih u prvi mah. – hvatam lijevi dio prsa – ponovno mami – Zauvijek izgubljeni kraljevski grad Knin. kraljevski – zvonimirovski. Q - Ne! – izleti mi nesuvislo. Sad sam se zagledao u novine iz ko- CB The town of Knin in the Dalmatian hinter- lovoza 1995.: land has always been considered the “key that - Stoga u ime demokratske vlasti opens Croatia”. The Turkish incursions should Hrvatske – čitam – Pozivam pripadnike be regarded with this aspect in mind, and its srpskih paravojnih postrojba, koji su colonisation with an Orthodox Vlach population and the ensuing changes in its ethnic structure, svojevoljno ili prisilno mobilizirani … the Serbian occupation of the early 1990s and da predaju oružje hrvatskim vlastima ﬁnally the triumphant liberation of this historic Crkvina kod Knina uz jamstvo da će im biti udovoljena Croatian town in the 1995 Operation Storm. 49 matica travanj/april 2007. SLAVONSKI KULEN - IZVORNI HRVATSKI PROIZVOD

KULEN - ZAŠTITNI ZNAK SLAVONIJE

Slavonski domaći kulen / kulin prvi je hrvatski zaštićeni prehrambeni proizvod. Zaštićen je godine 1997. i od tada je svrstan među vrhunske svjetske delicije kao što su šampanjac, meksička tequila, kubanski duhan, kenijski i cejlonski čajevi…

širokoj lepezi gastronomske ponude koju Hrvat- ska može ponuditi svijetu, zasigurno, posebno mjesto zauzima slavonski kulen / kulin. Jer, prvi je to hrvatski zaštićeni prehrambeni hrvatski proizvod u kojem Slavonci uživaju i kojim se diče.U Zaštićen je godine 1997. i prvi je hrvatski proizvod zaštiće- nog podrijetla. Od tada je svrstan među vrhunske svjetske delicije kao što su: francuski šampanjac, meksička tequila, kubanski duhan, kenijski i cejlonski čaj… O toj specifičnoj slavonskoj deliciji pročulo se i u svijetu, pa svojim primamljivim mirisom i okusom, te posebice kvalitetom osvaja i europska tržišta. Svjesni činjenice kako se na zahtjevno europsko tržište pojedinačno Vjenceslav Hruška svakodnevno prati zrenje svojih kulena teško mogu probijati, slavonski su se proizvođači kulena me- proizvodnje i zrenja, nego mnogo više od toga”, vele u Udruzi. đusobno udružili. Tako su prije Naime, prigodom proizvodnje kulena potrebno je imati domaću pet godina okupljeni u Udruzi sirovinu, svinju čije se podrijetlo zna najmanje tri godine, do- slavonski domaći kulen / kulin, maću prehranu na otvorenom. Da bi se dobilo kvalitetno meso slavonski su proizvođači u Vinkovcima 11. travnja uz pomoć uz zdravu domaću hranu, bez industrijskih primjesa, svinje se njemačkog GTZ-a osnovali Centar za kulen d.o.o. Udruženi moraju slobodno kretati. Istaknimo kako Slavonci inzistiraju na slavonski proizvođači, njih oko 130, putem vinkovačkog centra tome da meso za proizvodnju kulena bude od autohtone crne kane poboljšati marketing, kao i stručno praćenje proizvodnje slavonske svinje. ove jedinstvene delicije. “Pojedinac sam u proizvodnji kulena ne Što se tiče recepta za izradbu domaćega slavonskog kulena, samo zbog nedostatka kapitala nego i zbog niza drugih obveza valja napomenuti kako se stari recepti za njegovu proizvodnju koje iz tog proizlaze, ne stigne i ne može sve učiniti. Stoga smo ne odaju. Uz najkvalitetnije svinjsko meso za preradu, još su osnovali Udrugu i putem nje se izborili za nadzornu stanicu, a potrebni: papar, sol, češnjak, paprika. Bitno je istaknuti kako se evo sada i Centar u Vinkovcima u kojem će stručnjaci biti na nikakav umjetni aditiv ne smije dodavati smjesi za kulen, te da usluzi članovima”, kaže predsjednik Udruge Vjenceslav Hruša iz se cijeli proces proizvodnje obavlja ručno. Uz sastojke važno je Bjeliševaca kod Kutine. još niz detalja do njegova sušenja, pri čemu se za sušenje upo- Doznajemo kako se za poznati slavonski specijalitet zain- trebljava određena vrsta drveta (bukva ili grab). Iz priloženog teresirao i njemački GTZ, te da se vidi kako je svaki detalj bitan u su Nijemci spremni pomoći pri nizu tradicionalne proizvodnje, te, plasiranju ove slavonske delicije ako zakaže jedan od njih, osjeti se na njemačko tržište. Ondje sla- u kvaliteti ove nadaleko poznate vonski kulen doseže cijenu od delicije koja se u Slavoniji izrađuje 50 eura po kilogramu. No, da više od 200 godina. Q bi taj specijalitet zauzeo svoje mjesto na europskom tržištu, uz CB In the wide range of culinary deli- ghts Croatia can offer the world, a spe- geografsko podrijetlo, treba zašti- cial place is certainly held by Slavonia’s titi i izvornost, na čemu članovi kulen. Fully aware that they have little Udruge intenzivno rade. No, ne chance of breaking into the demanding ide baš lako jer “izvornost podra- European and global markets as indivi- dual producers, Slavonia’s kulen pro- zumijeva ne samo domaći način ducers, about 130 all told, have joined forces in the Vinkovci-based Centar za Napisala: Željka Lešić kulen d.o.o. (Kulen Centre Ltd.).

50 matica travanj/april 2007.

ZAGREBAČKI SLATKI PUŠLEK - IZVORNI HRVATSKI SUVENIR Hrvatski cvjetovi postali jedinstvena slastica

“Zagrebački slatki pušlek” ili hrvatska kandirana kitica sastoji se od jestivoga ušećerenog cvijeća, a izgled mu, s obzirom na vrste cvijeća koje koristimo, određuju godišnja doba. U njemu se najčešće nađu latice i cvjetovi maćuhica, jaglaca, ljubica, nevena, ivančica, ruža koje berem u Markuševcu, istaknula je priznata inovatorica Višnja McMaster

cvijeća iz tradicionalnoga bakinog vrta, Višnja istaknula kako je dugo proučavala a izgled mu, s obzirom na vrste cvijeća različite metode kandiranja cvijeća, te kojima koristimo, određuju godišnja kako je poslije počela eksperimentirati s doba”, istaknula je inovatorica Višnja Mc kandiranjima, sve dok nije izumila svoju Master, i dodala: “U pušleku se najčešće vlastitu recepturu za kandiranje i stvorila nađu latice i cvjetovi maćuhica, jaglaca, prvu kutiju jestivoga kandiranog cvijeća ivančica, nevena, ljubica i ruža”. Cvijeće Zagrebačko proljeće, a potom je uslijedi- Višnja zajedno sa svojim suradnicama la i kandirana kitica. bere u Markuševcu, a poslije ga u svo- “Sretna sam i ispunjena jer u svojoj joj kućnoj ženskoj manufakturi koju manufakturi upošljavam žene s naših sama financira prirodnim putem suše i brega, tu u Markuševcu a, uz to, radimo konzerviraju šećerom. U razgovoru je to što volimo. Cvijeće beremo samo na

agrebačka poduzetnica i svjetski priznata izumiteljica Višnja McMaster dobila je niz međunarodnih nagrada za svoje zanimljive izumiteljskeZ i poduzetničke aktivnosti. Istaknimo kako joj je u Singapuru kao jednoj od deset najboljih inovatorica u svijetu dodijeljena nagrada GWIIN Top Ten Women Inventor / Innovator Award. Također je i vlasnica UNECE-ova certi- fikata “odlične poduzetnice” Ex-cellent Woman Entrepreneur (iz 2002.), zlatne medalje za inovacije na Arhimedu u Moskvi, te svjetske nagrade EXPO 2005. Eco-Tech Award za primjenjivu eko- tehnologiju u Japanu. U lepezi njezinih profesionalnih aktivnosti valja istaknuti da je kao nastavnica engleskog jezika Višnja McMaster predavala na sveučili- štima u Iranu i Poljskoj, a provela je i 11 godina radeći na japanskim sveučilištima u Sendaiju. Zagrebačka je poduzetnica stvorila i prvi hrvatski jestivi suvenir – “Zagrebački slatki pušlek” ili hrvatsku kandiranu kiticu. No, od čega se sastoji spomenuti slatki pušlek? “Moj se slatki pušlek sastoji od jestivoga ušećerenog

Napisala: Željka Lešić

52 matica travanj/april 2007. stička zajednica grada Zagreba” pušlek svrsta- la u izvorni zagrebački suvenir. No, inovatorica Mc- Master nije zado- voljna zanimanjem za svoj pušlek na prostorima Lijepe naše. “U počecima mi je bilo vrlo teško ljudima predočiti Višnja McMaster sa svojim cvjetnim slasticama što je uopće slatki pušlek i zašto je Milana, a otvara mu se i austrijsko i on kao uporabni njemačko tržište. “Pušlek se primjerice suvenir zanimljiv. prodaje i u berlinskoj galeriji Lafayette, Razmišljala sam o a vode se pregovori s plasmanom putem tome da ga paten- istoimene galerije u Parizu. U Beču je ekološki prihvatljivim, čistim mjestima. tiram u inozemstvu, gdje je interes za Pušlek predložen kao slastičarska tema Nakon toga svaki pojedini pušlek ručno njega kudikamo veći, no ti su troškovi na Opernbalu 2008.”, veli Višnja McMa- kandiramo i slažemo u unikatni primje- ipak previsoki za moju malu markuše- ster. Q rak. Osim za dekoraciju, naš se pušlek vačku manufakturu. I dalje radim sama možete iskoristiti na različite načine sa suradnicima i zasad nisam pronašla CB Zagreb entrepreneur and globally reco- – nek vas mašta vodi!” kaže o svojem značajnijeg ulagača u zemlji. gnised inventor Višnja McMaster has created Croatia’s ﬁrst edible souvenir, unique in the jestivom suveniru njegova autorica. Ističe Od samog početka priče o Pušleku world, called the Zagrebački slatki pušlek kako je posao zaista inspirativan, te da valja istaknuti kako se Pušlek prodaje u (Zagreb’s sweet bunch) and made of candied odmara dušu. Istaknimo kako je “Turi- Guccijevu dizajnerskom baru u središtu ﬂowers gathered in our meadows.

Izložba pisanica u Galeriji grada Krapine oči najvećega kršćanskog blagdana Uskrsa, u Galeriji grada Krapine u petak 30. ožujka 2007. otvorena je već tradicionalna, ove godine deseta po redu izložba pisanica u orgnizaciji Pučkog učilišta. Svoje uratke izložila su djeca iz dječjih vrtićaU iz Krapine, učenici osnovnih škola Krapinsko zagorske i Varaždinske županije, Škole za umjetnost, grafiku, dizajn i odje- ću Zabok, Društvo za mentalno retardirane osobe iz Krapine, korisnici doma umirovljenika Sv. Nikola iz Krapine, kao i likovni umjetnici iz Varaždina, Zagreba, Samobora, Siska i pojedinci iz Krapine, Sv. Križa Začretja, Križevaca i Stubičkih Toplica koji se u slobodno vrijeme bave oslikavanjem jaja. Pisanice su izra- đene ne samo od prirodnih nojevih, kokošjih i guščih jaja nego i od drva, glinamola i keramike. U prigodnom programu na otvorenju izložbe nastupila je folklorna skupina “Viline” iz Krapine i klapa “Bistrica” iz Marije Uz desetu obljetnicu dodijeljene su i posebne zahvalnice Bistrice koje su izvodile korizmene napjeve. Zoranu Babiću za inicijativu pokretanja izložbe pisanica i origi- Učenice etnoskupine “Škrinjica” iz Osnovne škole Donja nalnost ideje i Snježani Štefek Borovčak, voditeljici etnoskupine Stubica demonstrirale su šaranje pisanica na tradicionalan način “Škrinjica” i etnoskupini “Škrinjica” za sudjelovanje na svih voskom i lukom. deset izložbi i originalnost izložaka od prirodnih materijala. Zahvalnice za sudjelovanje na 10. izložbi pisanica dobili su i svi Napisala: Vesna Kunštek Snimio: Nenad Zakarija izlagači. Q

53 matica travanj/april 2007. U POTRAZI ZA KORIJENIMA Jedinstveni rodoslovni WEB portal

Veliku važnost ovoga portala vidim ponajprije za naše iseljeništvo koje će na taj način moći istraživati svoju baštinu i korijene bez obzira na udaljenost od domovine svojih predaka i na eventualno nepoznavanje hrvatskoga jezika

zanimljive sadržaje iz svoga života, povijesti svoje obitelji, svojeg Ivica Sušac (sjedi) i Damir Konjevod u rodoslovlja i naslijeđa, pa i šire, odnosno iz lokalne i nacionalne uredu Hereditasa u baštine, da bi se te vrijednosti sačuvale za sebe, za svoje bližnje zagrebačkom naselju Lučko i svoje potomke. Krajnji cilj može, ali ne mora, biti lijepo obli- kovana knjiga koja sadrži sve navedene vrijednosti iz baštine pojedinca ili skupine. No, kako bi otklonio sve tračke sumnje posjetio sam tvrtku i tim koji radi na cijelom projektu. Tvrtka “Hereditas” d.o.o. (latinska riječ – baština) nalazi se u Lučkom kod Zagreba u moderno opremljenim uredskim prostorijama. Vlasnik tvrtke i direktor je Ivica Sušac, četrdesetogodišnjak koji ima zanimljivu iseljeničko-povratničku životnu priču. Iz rodnoga Sarajeva odlazi potkraj 80-ih u inozemstvo. Živi nekoliko godina u Fran- cuskoj, a zatim se seli u SAD, gdje radi u više tvrtki. Nostalgija za domovinom i njemu tuđi način života u Americi, kako kaže, nagnali su ga 2000. na povratak. I nije požalio. Naprotiv, s inoze- mnom ušteđevinom započinje u Zagrebu vlastiti biznis. Otvara tvrtku koja se bavi prodajom informatičke opreme. Posao lijepo napreduje i danas Ivičina tvrtka ima desetak zaposlenih. Povra- tak u domovinu bio je za njega vrlo uspješan i na privatnome planu – 2001. se oženio, a nedavno je postao i po treći put sretni otac. Uz poduzetničku karijeru, kaže, htio se oduvijek baviti ne- čim što ima “postojanu vrijednost”. Ideju za takvo što dao mu je prijatelj Damir Konjevod. Ta dvojca aktivnih vjernika upoznala su se na projektima jedne katoličke udruge. Mladi informatičar Damir imao je, naime, ideju stvoriti upravo spomenuti WEB portal, a na to ga je potaknula knjiga o njegovu rodu pod naslovom “Konjevodi”. Damirova je ideja pala na plodno tlo kad je za nju čuo Ivica koji je bio voljan investirati u nju. Tako se dvojac dao na posao. Prije četiri godine obavili su istraživanje tržišta koje je pokazalo da bi za takav WEB portal vladalo veliko ad je nedavno Maticu posjetio predstavnik neke zanimanje svih dobnih skupina. Prije dvije godine, nakon što je privatne tvrtke s nakanom da predstavi i ponudi izrađen detaljni plan, angažirali su jednu varaždinsku informa- svoj “proizvod” kolegica me pozvala da se pri- tičku tvrtku koja je izradila vrlo sofisticirani portal koji je konač- družim sastanku jer je, kako je rekla, riječ o temi no, potkraj prošle godine, pušten u rad. koja bi i mene mogla zanimati. Priznajem da sam I tako su svima postale dostupne stranice koje se odlikuju Kreagirao skeptično, kao mnogo puta u takvim situacijama, mi- atraktivnim dizajnom, velikim kapacitetom, interaktivnošću i sleći: još jedan trgovac koji nam želi nešto “uvaliti”. jednostavnošću, što je možda i najvažnije jer se njima i prosječ- No, slušajući prezentaciju, pretvarao sam se od sumnjičavca u sve zainteresiranijega slušatelja, a na kraju sam bio poprilično Glavne usluge koje nudi portal Moja baština jesu: uvjeren da bi ‘stvar’ trebalo predstaviti u rubrici U potrazi za - alati za jednostavnu izradbu i oblikovanje rodoslovnih stabala korijenima. - kvalitetno i profesionalno tiskanje rodoslovnih stabala Dakle, da ne duljim, riječ je o novom WEB portalu “Moja | - alati i usluge za lako sastavljanje knjiga rodoslovlja BAŠTINA”. Spomenute internetske stranice imaju za cilj pružati - tiskanje knjiga rodoslovlja svekoliku pomoć i usluge onima koji nastoje sakupiti i obraditi - osobne web stranice sa životopisima - genealoška istraživanja i istraživanja značenja prezimena. Napisao: Hrvoje Salopek

54 matica travanj/april 2007. GOVORIMO HRVATSKI no informatički obrazovani korisnik računala s lakoćom može samostalno koristiti. Vrlo bitnim smatram i činjenicu da je portal dvojezičan – hrvatski i engleski, s nakanom da se Leksikografsko prevede po potrebi i na druge svjetske jezike. Dakle, i potomci naših iseljenika koji više ne govore hrvatski moći će se nesmetano njime koristiti. Otkako je “Moja | BAŠTINA” virtualno oživjela, tvrtka kukavičje jaje prima brojne pohvale korisnika – kako laika, tako i struč- njaka. Hereditas postupno gradi mrežu suradnika koja već obuhvaća niz institucija kao i dvadesetak vrhunskih struč- njaka, priča Sušac. Ivica i Damir tvrde da ne žele brzati, pa će nastojati postupno i temeljito graditi svoj započeti projekt u nadi da jednog dana postanu referenti centar za obiteljsku baštinu i rodoslovlje. Kažu da im nije u prvom planu zarada već stvaranje nečega što ima postojanu vrijednost za pojedince, obitelji pa i cijeli narod.

ubrovački je govor, pod krinkom znanstveno- ga pristupa, često bio predmetom političkih spletkarenja i teritorijalnih svojatanja. Da se i u današnje vrijeme događa isto, jasno nam pokazuje Rječnik dubrovačkog govora, koji je prije Dpet godina, tj. 2002., objavljen u Beogradu, u nakladi Srpske akademije nauka i umetnosti i njezina Instituta za srpski jezik. Taj rječnik, koji je tiskan kao 49. knjiga Srpskoga dijalektološkoga zbornika, hrvatska je javnost uglavnom prešutjela, dijelom zbog neobaviještenosti o njegovu postojanju, a dijelom zbog nemar- nosti, premda je bilo objavljeno nekoliko kraćih osvrta. Autorstvo toga opsežnoga rječnika, tiskanoga ćirilicom i az- bučnim redoslijedom, potpisuju Mihailo Bojanić i Rastislava Tri- vunac. Već letimičan pregled pokazuje da je to zapravo rječnik govora srpske manjine u Dubrovniku (kojoj autori rječnika i pripadaju), a ne autohtonoga dubrovačkoga govora. Tako su npr. u taj rječnik uvršteni turcizmi avlijica (u značenju dvorište) i glagol begenisat. Uobičajeni uzvik iz katoličkoga bogoslužja amen, koji se u prenesenu značenju rabi u svakodnevnom govoru, u rječnik nije uvršten nego samo pravoslavna inačica amin. Rječnik obiluje primjerima toga tipa, a ovom ih je prigodom odabrano tek nekoliko. Proglašavanje rječničkoga fonda jedne nacionalne manjine u nekom gradu rječnikom govora toga grada tipičan je primjer leksikografskoga kukavičjega jajeta. Naravno, iza prisvajanja go- I uistinu, onaj tko posjeti stranice Moje baštine uočit će vora slavnoga grada krije se neskriveno teritorijalno svojatanje, da je riječ o vrhunskom portalu za rodoslovna istraživanja što jasno pokazuje rečenični primjer uz riječ Hrvaska koji doslov- kakvih je malo u svijetu – uz napomenu da pruža i sadržaje ce glasi: U nas (tj. u Dubrovniku) nema kiše ni za lijeka, a govoru koji ga čine jedinstvenim. da tamo po Hrvaskoj pada već deset dana. Tako to leksikografsko Kako rekoh, veliku važnost ovog portala vidim ponaj- kukavičje jaje, koje je, sigurno, razaslano slavistima cijeloga svije- prije za naše iseljeništvo koje će na taj način moći istraživati ta, nedvosmisleno poručuje da Dubrovnik nije u Hrvatskoj. Naj- svoju baštinu i korijene bez obzira na udaljenost od domovi- bolji bi odgovor pružila izradba pravoga rječnika dubrovačkoga ne svojih predaka i na eventualno nepoznavanje hrvatskoga govora, kakav još uvijek nemamo. Q jezika. Stoga posjetite www.mojabastina.com i uvjerite se i sami. Q Napisala: Sanja Vulić 55 matica travanj/april 2007. NOVE KNJIGE

Grupa autora Božica Mirić, Drago Vukušić STVARANJE HRVATSKE HRVATSKA REGIONALNA KUHARICA DRŽAVE I DOMOVINSKI RAT Nakladnik: Mozaik knjiga, Zagreb, 2006. Nakladnik: Školska knjiga, Zagreb, 2006. U ovoj su knjizi autori na jedno- Pred čitateljem se nalaze tekstovi ve- me mjestu ponudili velik izbor ćinom nastali u sklopu projekta Stva- autohtonih jela iz svih hrvatskih ranje Republike Hrvatske i Domovin- regija. Sabrali su višestoljetna ski rat (1991. — 1995. — 1998.), koji je iskustva u pripremanju hrane, pokrenut 2002. u Hrvatskom institutu koja pokazuju mudrost i umijeće za povijest, a novčano gaje potpomo- naroda da u uvjetima, nerijetko glo Ministarstvo znanosti, tehnologi- i posvemašnje oskudice i siro- je i športa. Njihovi autori su, prema redu zastupljenim u knjizi, maštva kreira maštovita, ukusna Zdenko Radelić, Davor Marijan, Nikica Barić i Albert Bing, djelat- i zdrava jela. Autori su, uz neznat- nici Instituta, i vanjski suradnik Dražen Zivić, demograf iz instituta ne intervencije, s obzirom na bo- Ivo Pilar, koji se odazvao molbi da nam se pridruži u objavljivanju gatstvo ponude i tehnologiju pripreme, nastojali sačuvati to zajedničke knjige. Uobličili smo svoja višegodišnja istraživanja, a narodno iskustvo i izvornost. Knjiga je podijeljena na poglavlja ovom knjigom zaključujemo projekt koji se pod novim imenom o istarskoj kuhinji, primorsko-otočnoj, dalmatinskoj, dubrovač- i djelomično u promijenjenom kadrovskom sastavu nastavlja i u ko-neretvanskoj, slavonsko-baranjskoj, međimursko-podrav- idućem razdoblju. Teme su posložene prema kronološkom redu skoj, ličko-goranskoj, zagorsko-prigorskoj kuhinji te kuhinji i tematskoj logici, a takvim redom autori su i spomenuti na ko- Zagreba i zagrebačke regije. Posebna su poglavlja posvećena ricama knjige. Kao stoje vidljivo iz kazala sadržaja, pokrivena je salatama i tradicionalnim jelovnicima tijekom blagdana. Knji- povijest Hrvatske od 1945. do 1991. i Domovinski rat od 1991. ga će biti zanimljiva kako domicilnom stanovništvu, tako i sve do 1995., napose pregledom vojnih događaja, vanjske politike, brojnijim strancima koji u našoj zemlji borave poslovno, dulje stanja na području pod agresijom Srbije, Crne Gore i JNA i pobu- ili kraće, ili je posjećuju kao turisti. Jela naših regija su kao na- ne hrvatskih Srba te prikaza demografskih promjena i ljudskih rodne pjesme: iz naroda su, za narod i teško im je naći autora. gubitaka Hrvatske u razdoblju do kraja 20. stoljeća.

Milana Černelić Vinko Žganec (ured.: Zvonimir Bartolić i Tomo Blažeka) BUNJEVAČKE STUDIJE PUČKE POPIJEVKE HRVATA IZ OKOLICE VELIKE Nakladnik: Sveučilište u Zagrebu, Filo- KANIŽE U MAĐARSKOJ zofski fakultet, Odsjek za etnologiju i Matica hrvatska, Čakovec, 2006. kulturnu antropologiju, Zagreb, 2006.

Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu ponovo je iznenadio hr- Najnovija knjiga dr. sc. Milane Čer- vatsku kulturnu javnost: u povodu 30. obljetnice smrti zname- nelić posvećena bunjevačkoj etno- nitoga hrvatskog etnomuzikologa i skladatelja dr. Vinka Žgan- genezi, kao i sve koje su joj pret- ca Matica je izdala pretisak jednog od njegovih kapitalnih djela hodile, plod su dugogodišnjega “Pučke popijevke Hrvata iz okolice Velike Kaniže u Mađarskoj” znanstveno-istraživačkoga rada. te posebno osmu knjigu “Sjeverno hrvatskih tema” dr. Zvoni- Nastala u vrijeme kada je “potraga mira Bartolića posvećenu pučkom pjesništvu pomurskih Hr- za identitetom”, u zadnjih nekoliko desetljeća, rezultirala mno- vata. Riječ je o skupini Hrvata u desetak sela na lijevoj strani gim djelima i teorijama i ova knjiga podastire sadržaj autoriči- Mure, dakle s mađarske strane od Letine do Velike Kaniže, sku- na istraživačkoga rada smještajući ga u njegov metodološki, pine koja je našoj javnosti malo poznata premda teorijski i terminološki okvir. Povijesna i kulturna sudbina Bu- se izravno oslanja na svoj matični narod. Kako njevaca zaokuplja znanstvenicu Černelić, Bunjevku po majci u predgovoru ističe Bartolić, iz roda gospićkih Zubčića, od najranijih dana pa do studija novo izdanje Žgančeve knjige etnologije nadalje. U knjizi, podijeljenoj u pet cjelina, argu- novim je naraštajima pomur- mentima potkrepljuje pretpostavku da su se počeci procesa skih Hrvata, koji su izloženi etnogeneze Bunjevaca mogli zbivati negdje na jugoistočnim stalnoj asimilaciji, isto tako dinarsko-jadranskim graničnim područjima. Tu su se prožimali potrebno, ako ne i potrebnije vlaški i hrvatski utjecaji u oblikovanju hrvatske skupine pozna- nego što je bilo ono prije 32 te pod imenom Bunjevci. Nadalje, autorica smatra kako začet- godine. Istraživači etnogene- ke nastajanja bunjevačkih Hrvata valja tražiti na prostorima ze pomurskih Hrvata ističu da povijesne Crvene Hrvatske, južno od Neretve prema Albaniji. su oni jednaki međimurskim Izvođenje njihova etnika od imena rijeke Bune dobiva posve Hrvatima, odnosno Hrvatima novu dimenziju, jer se više ne veže uz mostarsku rječicu Bunu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. već rijeku Bunë/Bojanu na današnjoj crnogorsko – albanskoj granici. (Diana Šimurina-Šoufek) 56 matica travanj/april 2007. TOP lista

Ivana Bendow knjiga ENGLESKOHRVATSKI FRAZEOLOŠKI RJEČNIK Deset najprodavanijih knjiga naših Nakladnik: Školska knjiga, Zagreb, 2007. U izdanju Školske knjige pojavio se priručnik koji pomaže onima koji autora u hrvatskim knjižarama su engleske riječi već naučili, ali žele shvatiti i njihovo pravo značenje u 1. Drugi poljubac Gite Danon, konstrukcijama koje obilježavaju svaki jezik na specifičan način. Riječ 390 Miljenko Jergović, je o prvom Englesko-hrvatskom frazeološkom rječniku autorice Ivane 183 str. Bendow, profesorice stranih jezika s dugogodišnjim iskustvom. Rječnik sadrži 3300 višesložnih izraza, složenih po abecednom redu u odnosu 2. Ljubav na drugi pogled, na prvu imenicu u frazemu, s hrvatskim prijevodom i, gdje je to moguće, ekvivalentom. 353 Stanislav Feldman, Bez znanja frazema strani se jezik može govoriti, baš kao i materinji, ali se ne može slušati 120 str. i čitati s razumijevanjem, tvrdi Ivana Bendow objašnjavajući potrebu za ovakvom vrstom jezičnog priručnika. Razlog leži u tome što govornik svoj govor može kontrolirati, ali bez 3. Mediteranski brevijar, poznavanje frazema teško može razumjeti jezični materijal koji prima. Autorica je građu 280 Predrag Matvejević, za prvi Englesko-hrvatski frazeološki rječnik skupljala zapravo tijekom cijele svoje karije- 202 str. re profesorice stranih jezika, ali joj je rad na usustavljivanju građe prikupljene najviše iz medija uzeo dvije godine. Rezultat je, skromno kaže, tek dobar priručnik, ne za sladokus- 4. Klonovi nastupaju, ce nego za one koji se u engleskom žele jednostavno – ne izgubiti. 169 Davor Domazet-Lošo, 650 str. Hrvoje Kačić U SLUŽBI DOMOVINE  CROATIA REDIVIVA 5. Pričaj mi o njoj, HRVATSKO DRUGO, ENGLESKO TREĆE I NJEMAČKO 168 Renato Baretić, PRVO IZDANJE Nakladnik: Matica hrvatska, Zagreb, 2006. 211 str. Kačić je knjigu koncipirao gotovo kao zbornik, s mnoštvom čla- naka, govora, apela, razgovora u kritičnom razdoblju do oslobo- 6. Tragom duha kroz divljinu, dilačkih akcija, a svoja gledišta i djelovanje potkrijepio je doku- 157 Ivan Supek, mentima. Većinom se radi o godinama 1991. i 1992, a tek poneki 250 str. dokument je iz sljedeće dvije godine. “Kao političar, Hrvoje Kačić je u predratnim godinama, kao i za vrijeme rata, bio aktivan ne samo 7. Historijska čitanka 1, u Dubrovniku nego i u cijeloj Hrvatskoj, često prateći poglavare 152 Miljenko Jergović, država, ministre vanjskih poslova iz raznih zemalja, veleposlanike, 220 str. diplomate. Isto tako, zalagao se u Haagu i Beogradu, obraćao se Europskom parlamentu, Vijeću Europe, razgovarao s parlamentarcima zemalja članica NATO-a..., bio je “putujući 8. Sebi pod kožu, ambasador” služeći svojoj domovini Hrvatskoj i Dubrovniku posebno.... Mogu reći da su 130 Igor Mandić, bilješke sastavljene poput dnevnika o ratu koji se vodio protiv Hrvatske. Važno je čita- 345 str. ti svako pojedino poglavlje u kontekstu vremena kada je bilo napisano ili izgovoreno”, Građanin pokorni, zapisala je svoje viđenje knjige U službi domovine velika prijateljica Hrvatske Kathleen 9. Wilkes. 128 Ante Tomić, 224 str.

10. Godine prve – zašto su važne, Ana Došen TO JE BILO ONDA 126 Milivoj Jovančević, TO JE BILO ONDA 255 str. Vlastita naklada Knjiga “To je bilo onda” autorice Ane Došen, 87. godišnje umirovljene profesorice, svjedoči o stradanju i protjeri- Tri najprodavanija strana naslova u hrvatskim knjižarama vanju ličkih i bosanskih Hrvata uz rijeku Unu za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Prije Drugog svjetskog rata 1. 90-dnevna dijeta, u hrvatskoj enklavi oko rijeke Une živjelo je oko 2500 Hr- 4.143 Mojca Poljanšek i Breda Hrobat, vata, a kraj rata nije dočekao nijedan. Oko 1000 je ljudi 90 str. likvidirano, a ostali su morali otići u progonstvo. - Pišući

' (3' ovu knjigu, osjećala sam da vraćam dio duga nekima od 2. 90-dnevna dijeta - Dio 2, neimenovanih, stradalih u nesretnom II. svjetskom ratu ,ka- 1.527 Priručnik za održavanje težine, zala je na zagrebačkoj promociji Ana Došen. Predstavljanju Mojca Poljanšek i Breda Hrobat, nazočio je i Ivan Hodak, časnik HV-a, jer se knjizi govori i o stradanju njegove obitelji. 90 str. Uglednu obitelj njegova djeda Ivana Ivče Hodaka likvidirali su 1941. ustanici. “Formal- no su se borili protiv ustaša, a stvarno im je bilo stalo samo do obračuna s ličkim Hrva- 3. Šangaj baby, tima. Istina, “ustanici” tada nisu bili jedinstveni neki su na kapama imali zvijezde, neki 547 Wei Hui, kokarde, neki ništa ali su svi složno palili hrvatska sela”, objašnjava publicist Josip Pavičić. 212 str. Ivču Hodaka su ustrijelili, a njegovu ženu i djecu zaklali. - Mi smo to znali, jedino što se nije službeno govorilo, rekao je Ivan Hodak, koji rijetko ide u rodno mjesto svoga oca. (ožujak 2007. - anketu prikuplja i obrađuje KIS ~ knjižni informacijski sustav) 57 matica travanj/april 2007. INTERVJU: STANKO ŠARIĆ, VODITELJ NAJBOLJIH HRVATSKIH TAMBURAŠA

“ŽELIMO SVOJE IME ZLATNI DUKATI”

“Kad iseljenicima dođete iz Hrvatske, oni pokažu mnogo srca. Zaista nas žele čuti i nemam pravo nikoga posebno izdvojiti. Ostala mi je u sjećanju kako prva generacija naših iseljenika bolje razumije što im pjevamo, jer još uvijek tinjaju osjećaji za domovinom, no dirljivo je kako druga i treća generacija osjeća zvuke svojih korijena”, rekao je Stanko Šarić

mo da će sud uspjeti završiti taj mučan spor. Naime, Ivanković je mišljenja kako nam je on dao naziv “Zlatni dukati”, no, ako već moramo o tome govoriti, rekao bih kako smo ga zajedničkim razgovorima iznjedrili. Nije previše ni važno tko je ime izmislio. Važno je da smo ga mi zajednički deset godina branili. Svatko je tom imenu nešto pridonio, kako Josip Ivanković, tako i svi mi ostali. Istaknuo bih ovom prigodom kako ćemo u povodu dvadesetog rođendana sastava objaviti novi album, koji upravo ovih dana dovršavamo. Album nosi naziv “Nostalgija”, a najzastupljeniji autor na njemu je Županjac, Mario Vestić, svestrani mladi tekstopisac koji uspješno može pisati i za tamburaše i za rokere. Uz to, popularna Severina pozvala nas je “Najbolji hrvatski tamburaši”: da s dvije pjesme sudjelujemo na njezinu M. Miličević, S. Šarić, M. Gašparović, M. Lukačević, K. Golubičić i D. Špegelj (slijeva nadesno) novom albumu.

ajbolji hrvatski kasnije pridružio i sada pokojni Hrvoje Kada smo kod albuma, koliko ste ih tamburaši”, Majić, nastavili smo djelovati pod nazi- do sada objavili i koji je album poseb- javnosti pozna- vom “Zlatni dukati”. Nakon godinu dana no obilježio vašu karijeru? tiji pod imenom nekakvog pokusnog rada, svi smo dali — Do sada smo obvili 20 albuma: “Zlatni dukati”, otkaze u svojim tvrtkama i profesionalno Nek zvone tambure (1988.), Pjevaj kad “Nuskoro obilježavaju dvadesetu obljetnicu se posvetili slavonskoj pjesmi i tambura- duša boli (1989.), Dao bih zlatne dukate uspješnoga djelovanja. Ususret velikom ma. Prvi značajniji datum naše profesio- (1990.), Horvatska domovina (1990.), U jubileju, razgovarali smo s Stankom Ša- nalne karijere vežemo uz prvi dan srpnja meni Hrvatska (1991.), Klasika (1992.), rićem, frontmenom poznatih hrvatskih 1987. godine. Uskoro, dakle, obilježava- Da su meni krila laka (1993.), Sretan tamburaša iz Štitara kod Županje. mo 20. obljetnicu djelovanja. Božić (1993.), Starogradska pjesmarica (1994.), Od dvora do dvora (1994.), Su- Kada je započela Vaša profesionalna Pripremate li rođendansko slavlje? život (1995.), Vranac (1998.), Hrvatske karijera? — Nadam se da ćemo obilježiti pjesme iz Bosne i Hercegovine (1999.), Se- — Ideja o osnivanju tamburaškog dvadesetu obljetnicu našega uspješnog dam dana (2001.), Divne godine (2003.), sastava koji bi svirao pjesme folklornog djelovanja. No u tom jubileju je i velika Tamburica od javora suva (2004.), te sadržaja krenula je još davne, 1982. sjeta, i nije nam baš previše do slavlja, Sretan Božić (2005.). Najprodavaniji nam godine, kada se na glazbenoj sceni po- jer imamo mali hendikep. Ime “Zlatni je album Hrvatska pjesmarica, s budni- javljujemo s albumom “Ni sokaci nisu dukati”, kojim smo deset godina koristili, cama i hrvatskim pjesmama koje su bile što su nekad bili”. No, u tom sastavu, tragom nesretnih okolnosti i pravnih zabranjivane, i koje su s oduševljenjem djelovali smo tek jednu sezonu. Nekoliko smicalica, nakon razlaza s menedžerom dočekane u Hrvatskoj, a posebice u godina poslije, 1986./1987. godine, Mato Josipom Ivankovićem oduzeto nam je. iseljeništvu. Album je prodan u platina- Lukačević i ja udruženi sa skupinom Smatrali smo da će “Najbolji hrvatski stoj nakladi i od tada su nas počeli svi tamburaša iz rodnog kraja, kojima se tamburaši” biti samo privremeno rješe- slušati. U to vrijeme nismo bili svjesni nje, no potrajalo je do današnjih dana. što smo napravili. Uz te pjesme pratili su Napisala: Željka Lešić Nadao sam se da ćemo pregovorima nas i problemi jer nas je policija pratila i Snimio: Igor Kelčec, Žorži Paro riješiti taj problem, no nije išlo. Vjeruje- preslušavala. Nismo ni shvaćali koliko je 58 matica travanj/april 2007. to tada bilo ozbiljno pitanje. No, nakon vrijednost u svojem vremenu. No, ipak, nekoliko mjeseci od izlaženja albuma, ne možemo zaobići pjesme kao što su došlo je do osnivanja političkih stranaka Tena, Širok šor, Zbog tebe… Mnogi ljudi i sve je krenulo k hrvatskoj samostalno- te pjesme pamte do danas i, pjevušeći ih, sti. Ideja o izdavanju albuma rađala se prate naš rad od samih početaka, čemu u iseljeništvu, i ondje smo osjetili da te se uistinu jako radujemo. pjesme moramo snimiti. Naime, turneja po SAD-u i Kanadi u organizaciji HBZ-a Među navedenima niste spomenuli i HMI-a davne, 1989. godine i priče na- pjesmu “Ne dirajte mi ravnicu” koju ših iseljenika potaknule su nas za snima- ste upravo vi popularizirali. nja albuma s domoljubnim pjesmama. — Zanimljivo je napomenuti da je Shvatili smo tada i kolika je nostalgija tih pjesmu “Ne dirajte mi ravnicu” Škoro na- naših ljudi za domovinom. Među prvima pisao za vrijeme boravka u Americi gdje smo koji su objavili pjesme o Hrvatskoj. je bio do 1992. godine. Snimku pjesme Frontmen NHT, Stanko Šarić u razgovoru s Potom je došlo vrijeme Domovinskog koju je napravio u suradnji s Jerryem Matičinom novinarkom rata i u to vrijeme je HTV mnogo objav- Grcevichem tada je poslao u Croatia ljivao naše spotove, jer trebalo je nekako Recodrs koji ju je tada odbio. No zahva- prisutnost Hrvata u toj zemlji. Obišli smo ljude pjesmom ohrabriti. ljujući velikom kolekcionaru tamburaš- cijelu Europu od Njemačke, Švicarske, U meni Hrvatska je album koji je kih pjesama, Vladi Smiljaniću, pjesma Francuske, pa sve do Engleske, Kanade, također mnogo učinio za našu karijeru. je sačuvana. U to vrijeme rata osnovan Amerike i Australije. Ne mogu izdvojiti Te su pjesme mnogo učinile za oslobađa- je tamburaški Band aid, pa je Smiljanić neki nastup, jer, kad našim iseljenicima nje Hrvatske, a također su mnogo značile novim pjesmama pridružio i pjesmu Ne netko dođe iz Hrvatske, oni pokažu i našim braniteljima. I dandanas čujem dirajte mi ravnicu. Pjesmu smo uz Škori- mnogo srca. Zaista nas žele čuti i nemam kako se ljudi suznih očiju prisjećaju tih no odobrenje objavili, a potom i snimili pravo nikoga posebno izdvojiti. Svatko pjesama. Album je po mišljenju vojnih spot s kadrovima iz filma “Sokol ga nije nam je na svoj način dao dušu. stratega u to vrijeme djelovao poput volio”. Šovagovićev lik sa suzom u oku Ostalo mi je u sjećanju kako smo “topovskih bitnica” i hrabrio hrvatske poklopio se s ratnim danima, tako da je posebice u Americi i Kanadi lakše komu- branitelje. Dugo nismo znali da smo bili pjesma postala i ostala svojevrsna himna nicirali s prvom generacijom iseljenika. najtiražniji izvođači Croatia Recordsa. Slavoniji. Bolje su razumjeli što im pjevamo. Kod njih još uvijek tinjaju osjećaji iz njihova Koja vas je pjesma, po vašem mišlje- Mnogo ste nastupali u izvandomo- kraja. Sjećam se kako su nakon svirke nju, najviše proslavila? vinstvu. Možete li posebno izdvojiti htjeli razgovarati s nama, družiti se, jer — Na to mi je pitanje vrlo teško neki nastup? osjećali su da smo im donijeli dio domo- odgovoriti, jer svaka pjesma ima svoju — Naši vanjski nastupi vezani su uz vine. Dirljivo je također kako i druga i treća generacija naših iseljenika osjećaju zvuke svojih korijena, premda mnogi ne govore hrvatski.

Koja bi bila Vaša poruka publici u domovini i iseljeništvu? — Prije svega, pozdravljam našu publiku, posebice onu u iseljeništvu, jer sam osjetio kolika je njihova ljubav i nostalgija za domovinom i hrvatskim pjesmama. Zahvaljujem svima na velikoj potpori, jer, da nije bilo naše publike, ne bismo ni mi opstali 20 godina. Žao mi je što obljetnicu nećemo moći primjereno označiti, a rođendanska mi je želja da djelujemo još mnogo godina. Q CB An interview with Stanko Šarić, the fron- tman of the Najbolji hrvatski tamburaši (Best Croatian Tamburitza Band), better known to the public as Zlatni dukati (Golden Ducats), on the occasion of the upcoming celebration of the band’s twentieth anniversary. The band enjoys high popularity both at home and among Croa- Prigodom nastupa u Hrvatskom domu “Kralj Tomislav” u Sydneyju početkom 90-ih tians living abroad. 59 matica travanj/april 2007. Glazba+

Klapa Intrade u Pragu i Kijevu Nakon niza koncerata po Hrvatskoj, klapa Intrade je krajem ožujka krenula na kraću turneju koja je započela u Pragu gdje su u dva dana pokazati sve vrline hrvatskog klapskog pjevanja. Odmah potom krenuli su put Kijeva gdje su također održali za- pažen koncert. Podsjećamo da je klapa Intrade nominirana za Porin u kategoriji Naj- bolji album kalpske glazbe i u kategoriji Najbolja klapska izvedba folklorne glazbe u suradnji s Marijom Husar i Ivanom Husar Mlinac. U sklopu svečanosti Porina pojavit će se i kao izvođači. Povratak Majki Sedam godina nakon prestanka zajed- ničkog rada jedna od najznačajnijih hrvatskih rock grupa devedesetih “Majke”, održala je u ožujku povratnički koncert u zagrebačkoj Tvornici kulture. U raspro- danoj dvorani pred oko 1800 posjetitelja sviračka postava iz vremena albuma “Vrijeme je da se krene” nizom pjesama podsjetila je na vrijeme koje je pretho- dilo samostalnoj karijeri vođe sastava Gorana Bare. Nakon lošeg trećeg albuma i nedavnog debakla na solističkom nastupu u Vidri, u starom društvu Goran Bare danas se vjerojatno osjeća bolje nego kad je rasformirao sastav. Bez obzira na očiti poslovni kompromis, eufo- rične reakcije raspoložene publike na odličnu gitarističku svirku i niz klasičnih rock hitova dovele su do najave novih koncerata “Majki”.

Niko Bulić pri vrhu top-liste Odlazak Starog Pjera Vjerojatno će neupućeni či- Rođen prvoga dana prijelomne 1945. godine, Ivan Ivica Percl tatelj smatrati da je fotogra- kao svestrani je umjetnik na raznovrsne načine obilježio sveu- fija Nike Bulića, predsjednika kupnu hrvatsku društvenu sredinu, do posljednjega trenutka Hrvatske turističke zajednice, dajući najviše od svojih mogućnosti pogrješkom zalutala na “glaz- kao skladatelj, gitarist, pjevač, šanso- bene stranice” Matice. Među- nijer, pjesnik, karikaturist, slikar, orga- tim, o Bulićevim glazbenim nizator i voditelj. Preminuvši 16. ožuj- afinitetima počelo se češće ka u Zagrebu, iza sebe je ostavio neiz- pisati od prošlog ljeta kad su brisive tragove istaknutoga umjetni- na Splitskom festivalu njegovu ka. Skladao je više od 250 šansona na skladbu “E, moj gosparu” izveli vlastite stihove te stihove hrvatskih Berekini i klapa Maestral. Od pjesnika. Uvijek će biti pamćen po nedavno se na vrhu naših top šansoni “Stari Pjer” Đorđa Novkovića, lista nalazi “Vila s Jadrana” pjesmu koju izvodi Oliver Dragoje- s kojom je na Zagrebačkome festivalu vić, a za koju je stihove i glazbu napisao Niko Bulić. Spomenuta 1968. osvojio prvo mjesto stručnoga se pjesma nalazi na novom Bulićevom albumu “Stranice ljeta” žirija. Na probleme i ljudsku patnju na kojem nastupaju poznati hrvatski zabavnjaci: Oliver Drago- uvijek je odgovarao aktivnim osob- jević, Mladen Grdović, Berekini, Davor Radolfi, Tereza Kesovija nim angažmanom, pa je tako i njego- … Niko Bulić velik je ljubitelj glazbe, piše pjesme već 35 godi- vo uključenje u Domovinski rat već na, inspiracija mu je njegov rodni grad Dubrovnik. 1991. godine bilo samorazumljivo. Sjećat ćemo ga se kao staroga Pjera s Pripremio: Toni Kovač gitarom i usnom harmonikom. 60 matica travanj/april 2007. Ivana i Marija pop&rock E.N.I. - Traži se dečko Husar opet na 1 album: Oči Su Ti Ocean, 2007. / Dallas početku Dragonﬂy feat. Dado Topić 2 - Vjerujem u ljubav I ako su iza njih godine bavljenja album: Dora, 2007. / Dora 2007. glazbom, sestre Husar se sad Vanna - Početak i kraj pojavljuju na glezbenoj sceni 3 album: Ledeno Doba, 2007. samo sa svojim imenom bez / Croatia Records okrilja skupine Divas. Zaokret u Toše Proeski - Veži me za sebe 4 album: HRF, 2007. karijeri proizašao je vjerojatno / HRF 2007. i iz niza promjena koje su im se Ivana Banﬁć & Tony Cetinski posljednjih mjeseci dogodile u 5 - To je vrijedilo čekati privatnom životu. Ivana je, na- album: Vjerujem, 2006. / Dallas ime, prije godinu dana postala Ivana & Marija Husar - Božji dar 6 album: Familija, 2007. majkom, nedavno umro im je / Aquarius Records otac, a sada su suočene s baki- Ruswaj - Sada znam, to je ljubav nom bolešću. Obitelj im je uvijek 7 album: HRF, 2007. bila jako važna što su pokazale i / HRF 2007. nazivom novog albuma “Famili- Gibonni ft. Goran Bare 8 - Anđeo u tebi ja”, kojeg su nedavno objavile. Riječ je o pjesmama sa svojih autorskih albuma objavljenih album: Unca Fibre, 2006. / Dallas u obliku dvostrukog CD izdanja. Nakon “Sve što se izgubilo” i “Božji dar”, treći singl “Fami- Hladno Pivo - lije” je još jedan duet Marije i Ivane. Radi se o pjesmi “Ljubav zaslužuje to”, s kojom su se 9 Sreća uspjele plasirati u ovogodišnji Radijski festival. Menart Colonia - Pogledom me skini 10 album: Do Kraja, 2006 Album skupine E.N.I. / Menart konačno u prodaji Novi album skupine E.N.I., konačno je u prodaji. Na albumu “Oči su ti ocean” okupljena je jaka producentsko aranžerska ekipa u kojoj su Dejan Orešković, Neno Belan, Zoran Predin, Dejan Radičević, Svadbas, Ivan Bajsar, Naim Ayra, Vava, a i djevojke se po prvi puta na svome albumu potpisuju i kao autorice nekoliko pjesama. U godini kada E.N.I.-ce obilježavaju 10 godina rada na glazbenoj sceni, album “Oči su ti ocean” predstavlja krunu njihove dosa- zabavna dašnje karijere. Oliver Dragojević - Vila s Jadrana 1 album: Stranice ljeta, 2007. / Hit Records Thompson - Moj dida i ja 2 album: Bilo Jednom U Hrvatskoj, 2006. Knjiga žalbe Hladnog piva / Croatia Records Hadno Pivo je u ožujku u Zagrebu nastupom uživo pred- Miroslav Škoro - Heroji ne plaču 3 album: Svetinja, 2005. stavilo novi studijski album ‘Knjiga žalbe’. Radilo se nastu- / Hit Records pu za novinare i okorjele fanove ‘Piva’. Mile i ekipa doka- Baruni - Kao nekad zali su svoju zrelost i potvrdili da jedna od najcjenjenijih 4 album: HRF, 2007. rock institucija novije hrvatske povijesti nije zakazala. / HRF 2007. Ostali su vjerni sebi i svojoj publici i, na kraju krajeva, to Hari Mata Hari - 5 Zar je to još od nas ostalo je još uvijek jedino pivo nakon kojeg konzument nema album: HRF, 2007. / HRF 2007. mamurluk. Album je stvaran na nekoliko lokacija, od Like Giuliano prošlog ljeta, do neizbježnog Strmca pored Samobora, 6 - Pismom te ljubi milijun mandolina gdje je Danyken, doveo miks albuma do savršenstva. Po album: Dora, 2007. / Dora 2007. prvi put mastering za album Hladnog piva napravljen je u Americi, Memphis, Tennessee, Siniša Vuco 7 - Ne mogu ti to oprostiti točnije potpisuje ga Brad Blackwood, poznat po suradnji sa teksaškim rockerima ZZ Top, je Hit Records rezultiralo impresivnim finalnim zvukom albuma. Tematski se album nastavlja na već uspo- Sarr-e Roma - Breza stavljene obrasce Miletove škole antikonzumerizma, opore ljubavi i socijalne osjetljivosti. 8 album: HRF, 2007. Kuriozitet novoga albuma je tisak limitiranog bogato opremljenog albuma u posebnom / HRF 2007. kožnom omotu, sa knjižicom od 46 stranica u 7500 primjeraka!! Nakon što se ista tiraža Sms 9 - Dobro došla tugo proda, album u tako ekskluzivnom izdanju neće biti nanovo tiskan – već samo jednom. Hit Records 61 Kraljevi ulice matica travanj/april 2007. 10 - Pjesma za novčić album: Dora, 2007. / Dora 2007. CRORAMA

“Piramida” postigla svjetski uspjeh Popularni talk show HTV-a “Piramida” nedavno je u Londonu dobio veliko priznanje – nominiran je za “Zlatnu ružu”, uglednu me- đunarodnu nagradu u televizijskoj industriji zabave. Od stotina emisija iz 32 zemlje žiri je među konkurente najteže i najzahtjevnije kategorije – show – uvrstio i “piramidu”, što je doista velik svjetski uspjeh. “s nestrpljenjem očekujemo 9. svibanj kad će u Luzernu na svečanoj ceremoniji biti proglašeni pobjed- nici svih kategorija “Zlatne ruže” - ozarena lica kazao je na prigodnoj konferenciji za novinare Dubravko Merlić, autor “Piramide” u društvu supruge Željke Ogreste koja je vo- diteljica showa.

Janičin salon ljepote Snježna kraljica Janica Kostelić od ožujka je u novoj struci. U nedavno kupljenom stanu na riječkom Korzu otvorila je salon ljepote “Fei-Fei”. Janica će zasada samo “šefovati” u salonu, no uskoro se sprema na edukaciju za manikuru pa će se možda pridružiti trima djevojkama koje je zaposlila. Veliku podršku u novom pothvatu Janici daje dečko Boris Ivančić. “Jedva sam čekala da krenem s novim poslom”, poručuje orna Janica, a na pitanje o mogućem dolasku njezinih kolegica Anje Pärson i Marlies Schild sa skijaških staza u salon ljepote odgovara krat- ko “samo nek’ dođu”.

Slika za uspomenu Koncem ožujka glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić napustio je svoje radno mjesto na Prisavlju jer odlazi u Pariz gdje će pre- uzeti mjesto veleposlanika. S dosadašnje funkcije Galić odlazi godinu dana prije isteka svog ravnateljskog mandata. Bivšem su šefu novinari Informativnog programa tim povodom za oproštaj darovali sliku Mladena Veže, a Vladimir Rončević, glavni urednik Informativnog programa, kazao je kako se njome zahvaljuju na sedam ne dugih, nego dobrih zajedničkih pro- ljeća, u kojima je Galić ravnao i danas najgledanijom televizij- skom kućom u nas.

Pripremila: Mirna Jagodić

62 matica travanj/april 2007. Ispunjavaju me meditacija i molitva Atraktivan pjevačica skupine Dragonfly Iva Gluhak predstavljat će nas uz Dadu Topića na ovogodišnjem Eurosongu. Ta se dvatesetčetverogodišnjakinja raduje svemu što joj se ovih dana događa, ali joj slava nipošto nije udarila u glavu. Sa- svim na zemlji Iva se rado prisjeća svega čime se dosad bavila, od au paira u Lon- donu, preko rada u videoteci i pjevanja na ulici do nastupa u mjuziklu “Kosa” u zagrebačkoj komediji. Na pitanje kako se opušta pred nastup odgovara: “Medi- tiram. To sam naučila u Komediji, uvijek sam meditirala prije “Kose”. Meditacija i molitva me smiruju i ispunjavaju.”

Nepresušna Bez obitelji više ne inspiracija etnom putujem Modna dizajnerica Ruža Hodak nastavlja modnu priču u kojoj uspješno spa- Zagrebački redatelj svjetskog glasa Kre- ja tradicijsko i suvremeno. Inspirirana šimir Dolenčić, koji je primjerice posta- nošnjama jaskanskog i samoborskog vio u Pekingu Verdijevu “Aidu” s ansam- kraja, dizajnerica je stvorila dojmljivu blom od preko dvije tisuće članova, u kolekciju kojom se kao nit vodilja pro- posljednje vrijeme svoj obiteljski dom vlači plisirana tkanina. “Otišla sam malo napušta samo kada je to nužno. Bez u boju i ubacila elemente crvene. Kada supruge Ane, a prije svega sedmogo- se pogledaju hrvatske nošnje, vidi se da dišnje Marte i četiri godine starog Đure, upravo ta boja dominira i ima višestruku jako mu je teško. “Nastojim da što manje ulogu”, objašnjava dizajnerica koja se u pate, pa putujem samo ako oni idu sa modu zaljubila još kao mala. No životni mnom. Mnogo je ljepše i važnije gledati ju je put odveo na Filozofski fakultet, Martu i Đuru kako odrastaju, nego zujati točnije na otsjek povijesti i arheologije po hotelskim sobama. S njima upozna- gdje je i apsolvirala. Pred kraj studija vanje svijeta iznova doživljavam”, riječi upisala je i dizajn tekstila i odjeće i tako su ponosnoga tate Kreše. se vratila svojoj prvoj ljubavi.

Maratonci Degert i Bandić Tradicionalni 32. Međunarodni atletski supermaraton od Zagreba do Čazme pod sloganom “Od Kaptola do Kapto- la” poklopio se terminski sa zagrebačkom proslavom 50. obljetnice Europske unije. Stoga su se brojnim natjeca- teljima iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Poljske i Rusije priklju- čili i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i Šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert odjeven u prikladnu majicu EU-a. Međutim svoje su kolege trkače dvojica političara napustila već u Sesvetama. HRVATSKIVATERPOLISTI - SVJETSKI PRVACI Hrvati osvojili zlato u Melbourneu

Na finalnu utakmicu u Melbourne Sports and Aquastic Centru doputovali su Hrvati iz Sydneyja, Canberre, Pertha, iz gradova udaljenih tisuće kilometara. Ništa ih nije moglo spriječiti da ne budu na poprištu velikoga slavlja hrvatskih vaterpolista, hrvatskoga športa..

Oduševljenju naših vaterpolista u Melbourneu nije bilo kraja

rvi put u povijesti naše samo- su podvig dostojan divljenja i priznanja. skih reprezentativaca uoči i nakon sluša- stalnosti, Hrvatska je prvak Pogodak odluke postigao je 22-godišnji nja Lijepe naše i podjele zlatnih kolajni. svijeta u vaterpolu. Športu Dubrovčanin Pavo Marković nakon dva Naši su vaterpolisti ushićeno odgovarali koji se desetljećima smatrao produžetka u 37. minuti. na skandiranje brojnih hrvatskih navi- tipično hrvatskim športom, Ratko Rudić najtrofejniji svjetski jača. Te nezaboravne nedjelje, 1. travnja čijiP su najbolji reprezentativci godinama vaterpolski stručnjak dao si je oduška. Melbourneom, pjevala se “Moja domo- osvajali odličja za bivšu državu. Nakon Blistajući od sreće i zadovoljstva skočio vina”, “Zovi, samo zovi” i “U boj, u boj”. što su naši zlatni vaterpolisti u polufina- je u bazen i zajedno s Franom Vićanom, Teško je procijeniti koliko je hrvatskih lu na Prvenstvu svijeta u Melbourneu Zdeslavom Vrdoljakom, Milom Smod- navijača uživo nazočilo velikoj pobjedi pobijedili branitelje naslova svjetskih lakom, Damirom Burićem, Androm Hrvatske u finalu protiv Mađarske. Me- prvaka, Srbe, u finalu su do zlata došli Bušljom, Aljošom Kuncem, Pavom đutim , australski Hrvati bili su većina preko aktualnih olimpijskih pobjednika Markovićem, Samirom Baračem, Igorom na tribinama, iako su i navijači mađarske Mađara. Pobjedom 9:8 u dramatičnoj Hinićem, Teom Đogašem , Josipom reprezentacije bili glasni. završnici ovogodišnjeg SP –a izabranici Pavićem i Mihom Boškovićem proslavio Niti najmanji incident naši grlati Ratka Rudića ostvarili su najveći uspjeh u najveći uspjeh hrvatskoga vaterpola. navijači nisu izazvali i bio ih je užitak povijesti hrvatskoga vaterpola. Ostvarili Nakon pobjedničkoga kupanja u bazenu, slušati i gledati. poslije fantastične pobjede u Melboureu, U dosadašnja trinaest dvoboja s Ma- Napisao: Fredi Kramer gotovo je sat vremena trajala fešta hrvat- đarima na olimpijskim igrama, europ- 64 matica travanj/april 2007. skim i svjetskim prvenstvima, do velikog najnagrađivaniji, vaterpolski stručnjak cijelom turniru bila naše najjače oružje. slavlja u Melbourneu, naši su vaterpolisti na svijetu koji u svojoj riznici trofeja ima Pobijedila je vjera koju su dečki imali u imali samo dvije pobjede i dva neod- čak tri naslova svjetskih prvaka (1986. sebe i svoje mogućnosti. Ova momčad je lučena susreta. 2007. godine su svjetski u Madridu, 1994. u Rimu i 2007. u Mel- ispunila sve što sam od nje tražio.” prvaci, stoga zaboravimo na statistiku u bourneu), tri zlatne olimpijske medalje Veličanstvenim uspjehom hrvatske mečevima s igračima svjetske vaterpolske (1984. u Los Angelesu, 1988. u Seulu, vaterpolske reprezentacije bio je odušev- sile. Sada je statistika naše zlato. Dobili 1992. u Barceloni), dvije zlatne medalje ljen i ponosan i Veselin Đuho, još jedan smo zlatnu generaciju hrvatskog vater- na europskom prvenstvu (1993. u Sheffi- od naših vrhunskih stručnjaka koji je pola pred kojom je velika budućnost s eldu i 1995. u Beču). sudjelovao u izboru i razvoju karijere obzirom na odličan prosjek godina naših Svjetsko prvenstvo u Melbourneu je mnogih sadašnjih zlatnih reprezenta- izabranika. Naša reprezentacija je pravi pokazalo da nijedna reprezentacija nije tivaca Hrvatske. Prvo je čestitao Ratku spoj mladosti i iskustva. Sjajni momci imala toliko motiva kao naša, nijedna Rudiću na nekoliko odlučujućih, kruci- ostvarili su želje generacija i generacija nije bila tako spremna niti je uložila jalnih poteza koje je napravio prilikom hrvatskih vaterpolista, koji nisu imali tu toliko truda kao naša. Nitko nije imao u stvaranja ove reprezentacije. čast biti prvaci svijeta u crveno-bijelim momčad tako odličnu atmosferu i samo Naši svjetski prvaci bili su odušev- kapicama od Mire Mihovilovića, Ive zato smo pobijedili u tako jakoj konku- ljeno dočekani u Zagrebu, Dubrovniku,

Više desetaka tisuća Zagrepčana dočekalo je naše zlatne vaterpoliste na Trgu bana Jelačića

Giovanelija, Luke Ciganovića, Ivice Kur- renciji. Splitu i Rijeci, gradovima koji su uvijek tinija, Ćire Kovačića, Zdravka Ježića, Ive Ratko Rudić, proslavljeni trener : bili i naši najjači vaterpolski centri. Mala Štakule, Hrvoja Kačića, Zlatka Šimenca, “Najslađa je uspomena s ovog Svjetskog zemlja s bogatim zlatnim sportašima. Marijana Žužeja, Ozrena Bonačića, Karla prvenstva spoznaja o načinu na koji smo Janici Kostelić, zlatnim rukometašima, Stipanića, Ronija Lopatnyja, Boška Lozi- došli do zlata. Mnogi nisu vjerovali u nas, prvacima i olimpijskim pobjednicima, ce do Veselina Đuhe, Tomislava Paškvali- a mi smo “rasli” iz utakmice u utakmicu. tenisačima Ivanu Ljubičiću i Mariju An- na, Dubravka Šimenca i ostalih suigrača, Dobili smo Južnu Afriku, Australiju i čiću, pobjednicima Davis cupa, bronča- vaterpolista koji su s velikim uspjehom SAD. Zgazili smo Rusiju, a onda je usli- nim nogometašima iz Francuske, pridru- branili boje bivše države. jedio rasplet kao iz snova. Srbija je bila žili su se i naši fantastični vaterpolisti. Na putu do zlatne krune na prven- potpuno nemoćna u polufinalu, a u fina- Uoči Svjetskog prvenstva u Montrea- stvu svijeta redom su pobjeđivani Južna lu su pali Mađari. Nije bilo tako lako, no lu 2005. plan je bio ući među osam, za- Afrika 13:5, Australija 10:9, SAD 10:8, upravo zbog toga je i puno slađe. Da smo tim na sljedećem natjecanju u polufinale, Rusija 13:3, Srbija 10:7 i na kraju, u veli- mogli zamisliti idealniji rasplet , poželjeli a onda u Pekingu među tri najbolja sa- koj igri u finalu Mađarska 9:8. bismo ga baš ovakvog. Gubili smo s dva stava sa Srbijom i Mađarskom, a mi smo Osim u Melbourneu, hrvatski vater- razlike pred kraj, pa smo i to stigli. Pre- već sada prvaci svijeta. I Melbourne je polisti su dva puta nastupili na Svjetskom sudio je naš kolektivni duh. Kao i druge pokazao da su hrvatski športaši najbolji prvenstvu 1994. u Rimu kada su bili velike momčadi, kao Srbija i Mađarska, i promicatelji Hrvatske u svijetu. Ambasa- četvrti i 2005. u Montrealu kada su tako- mi smo imali velike pojedince no to nije dori bez presedana. Q đer bili četvrti. presudilo. Presudilo je što su igrači i u Hrvatski izbornik Ratko Rudić naj- fizičkom i u psihičkom smislu odgovorili CB At the recent World Swimming Champi- onships held in Melbourne(Australia) Croatian trofejniji je trener u povijesti vaterpola. na sve zahtjeve modernog vaterpola. team for the first time became world champi- U Melbourneu je osvojio dvadesetprvu Nitko to u Melbourneu nije imao u toj ons. After winning in semifinals against the title medalju na velikim međunarodnim mjeri kao mi. Presudila je momčad koja holders Serbia, in the finals they also won aga- natjecanjima. Rudić je daleko najbolji, i je igrala fenomenalno u obrani, koja je na inst the current Olympics champions Hungary thus winning the gold medal. 65 matica travanj/april 2007. ŠPORTSKEVIJESTI

STOLNOTENISAČIMA DVA SREBRA Hrvatska muška stolnoteniska reprezentacija osvojila je srebrnu medalju na Europ- skom prvenstvu u Beogradu, a bolji od njih u finalu bili su igrači Njemačke sa 0-3. U konkurenciji parova Kinez s hrvatskom putovnicom Tan Ruiwu osvojio je srebrnu medalju. Tan je u paru s Poljakom Lucjanom Blaszczykom izgubio finalni dvoboj od Nijemaca Tima Bolla i Christiana Suessa.

ZAGREBAŠI KRATKI ZA 7 SEKUNDI Rukometašima Zagreb Croatia osigu- ranja nažalost ni šest golova prednosti iz prvog susreta polufinala Kupa pobjednika kupova nije bilo dovoljno za prolaz dalje protiv španjolskog Ade- mar Leona. U infarktnoj završnici Špa- njolci su osigurali prolaz dalje samo 7 KARLOVIĆ OSVOJIO HOUSTON sekundi prije kraja utakmice, golom iz U svom trećem finalu Ivo Karlović do- sedmerca. Tako je pokazalo da mladoj šao je do svog prvijenca na ATP Touru. ekipi Zagreb još uvijek nedostaje do- Osvojio ga je u Houstonu (nagradni voljno iskustva, no povratkom Mirze fond 416.000 USD), pobijedivši u finalu Džombe, Kire Lazarova i drugih isku- Argentinca Mariana Zabaletu sa 6:4, 6:1, snih igrača sljedeće godine Zagreb će što znači da je Karlo osvojio turnir bez sigurno igrati jednu od najznačajnijih izgubljenog seta. – Ne mogu vjerovati uloga u europskim kupovima. da sam svoj prvi turnir osvojio na zemlji. Ovo ću pamtiti cijeli život – kazao je pre- sretni Karlo. Ulaskom u treći finale u ka- VATRENI I DALJE 'GAZE' rijeri (Queen's 2005., San Jose i Houston U kvalifikacijskoj utakmici za Europsko prvenstvo, nogometaši Hrvatske pobijedili su 2007.) Karlo je dokazao da nije slučajni Makedonija rezultatom 2:1 i tako nastavili sjajan niz pobjeda te gotovo osigurali pla- prolaznik na ATP Touru. Div sa Šalate do- sman na EP. Ponajbolji u kockastim dresovima ponovno su bili 'dinamovci' Eduardo lazio je do finala na tri različite podloge da Silva (strijelac odlučujućeg pogotka) i Luka Modrić te Dario Srna koji je fantastič- (trava, beton, zemlja) te time pokazao nim 'slobodnjakom' matirao makedonskog vratara pri vodstvu Makedonije 1:0. da je univerzalac koji u svakom trenutku, na svakoj podlozi, može pobijediti svakoga (šest pobjeda nad igračima iz Topa 10). Nitko ne može biti siguran u pobjedu nad Karlovićem i to ga čini vrlo opasnim na Touru. Naslov u Houstonu donio je Karloviću 65.850 USD i 175 ATP bodova, što će mu donijeti napredak od 40-ak mjesta na ATP listi. Trenutačno je 108., a najbolji plasman mu je 48. mjesto iz svibnja prošle godine.

TREĆI HRVAT U UTRCI OSMERACA U 153. utrci osmeraca dva najpoznatija engleska sveučilišta, koja je održana na rijeci Temzi, veslački osmerac Cambrid- gea je pobijedio Oxford. Ove godine boje Oxforda branio je i hrvatski veslač Ante Kušurin, koji je tako postao treći Hrvat na jednoj od najuglednijih veslač- kih utrka na svijetu. Prije njega u utrci osmeraca koja se prvi put održala 1829. godine nastupili su Marko Banović i Luka Grubor.

Pripremila: Nikolina Petan Šutalo

66 matica travanj/april 2007. DINAMO PRED TITULOM PRVAKA Nakon 25.- kola Prve HNL Dinamo i dalje uvjerljivo vodi ispred drugoplasiranog Hajduka, koji zaostaje velikih 11 bodova, a trećeplasirani Zagreb n ačelu s Ćirom Blažević 'lovi' Hajduk sa Posjetite stranice web portala 7 bodova manjka. Tako je izgledno da će Dinamo obraniti naslov prvaka Hrvatske, dok će Hajduk utjehu pokušati pronaći Hrvatske matice iseljenika! nastupom u Kupu UEFA. Zagreb će vrlo vjerojatno predstavljati Hrvatsku u Intertoto kupu, dok nastup u Kupu Kupova smiješi nogometašima Slaven Belupa. Naime, u polufinalnim utakmi- Web stranice cama hrvatskog Kupa, Dinamo je izbacio Hajduk, a Slaven Be- HMI čitaju se diljem lupo prošlogodišnjeg pobjednika Rijeku. svijeta, dostupne su na tri jezika (hrvatski, engleski, U DAVIS KUPU PROTIV VELIKE BRITANIJE španjolski) i bilježe Hrvatska reprezentacija nije imala previše sreće na izvlačenju stalan porast parova kvalifikacija za Svjetsku skupinu Davis Cupa. Hrvatski tenisači će krajem rujna tražiti povratak u elitno društvo na posjećenosti. gostovanju u Velikoj Britaniji, kod jedne od najjačih reprezentacija koje nisu bile među nositeljima. Izabranici Gorana Prpića Sadrže 24 će se 21. - 23. rujna boriti za plasman u Svjetsku skupinu protiv rubrike - vijesti, reprezentacije koju predvodi sve bolji mladi Škot Andy Murray, projekti HMI, trenutno 11. na svijetu i iskusni Tim Henman. No, s obzirom da najave događanja, je naš najbolji reket Ivan Ljubičić izrazio želju da nastavi igra- kalendar, brojne ti za reprezentaciju, te ako se mArio Ančić (nakon preboljene mononukleoze) vrati svojoj najboljoj igri tijekom ljeta, sumnja- foto-galerije … a u mo da će Englezi i na domećem terenu imati uspjeha. Tome pripremi su i dvije svakako u prilog idu i sve bolje igre Ive Karlovića i mladog Ma- nove: Info centar i rina Čilića na teniskim terenima diljem svijeta. A da o buduć- Muzej hrvatskoga nosti hrvatskog tenisa uopće ne trebamo brinuti govori i sjajan iseljeništva! uspjeh hrvatske juniorske reprezentacije koja je krajem veljače osvojila Europsko dvoransko ekipno prvenstvo u konkurenciji Više od 1 200 000 igrača do 16 godina starosti. klikova mjesečno iz Hrvatske i cijeloga NA KRAJU OTON Budite korak ispred ostalih svijeta izvrstan su i predstavite se hrvatskim izbor za oglašavanje iseljeničkim zajednicama, na našem web uglednim poslovnim Hrvatima u portalu svijetu i njihovim partnerima. www.matis.hr!

Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: • BANERI, • SPONZORIRANI ČLANAK, • SPONZORIRANE RUBRIKE

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA / Odjel za marketing i promociju tel. (+385 1) 61 15 116 Q fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 Q E-mail: [email protected] - Kao aktivni ljubitelj parole “Kupujmo Hrvatsko”, Trg Stjepana Radića 3, 10 000 ZAGREB, gospodin Max pita biste li prodali ovaj školjić? HRVATSKA / CROATIA

67 matica travanj/april 2007.