ZADARSKI FILATELIST Glasilo Hrvatskog ﬁ Latelističkog Društva Zadar

ZADARSKI FILATELIST Glasilo Hrvatskog ﬁ latelističkog društva Zadar

Izdavač: Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar, Ulica don Ive Prodana 1, 23000 Zadar, p.p. 183. Internet: www.fi latelija.net Glavni urednik: Ante Murn Uredništvo: Romeo Visković, Igor Černigoj, Jurica Vučetić Oblikovanje: Igor Černigoj, Jurica Vučetić Grafi čka priprema i tisak: JELICA knjigovežnica i tisak, Zadar, www. jelica.hr Naklada: 170 primjeraka

Glasilo izlazi dva puta godišnje i dostavlja se svim članicama Hrvatskog ﬁ latelističkog saveza besplatno

SADRŽAJ

Jurica Vučetić Povijest pošte i poštanskog prometa u Zadru i okolici (XIII.) ...... 2

Romeo Visković, Ivo Visković Oni su dizajnirali hrvatske marke 1918. - 1919. i 1941. - 1945. (III.) ...... 7

Mauricij Frka Petešić Hrvatska – Hrvati i njihovi potomci na poštanskim markama ...... 17

Nova “iznenađenja” iz Hrvatske pošte (Jurica Vučetić) ...... 23

Nova prigodna izdanja ((Igor Černigoj) ...... 24

Nova medalja za Zadarsk ﬁ latelist (Jurica Vučetić) ...... 26

Izložbe u Zadru (Ante Murn) ...... 28 Iz povijesti FD Zadar (Zdenko Škarpa) ...... 39 Iz svijeta organizirane ﬁ latelije i druge zanimljivosti (Igor Černigoj) ...... 41

Zadar na starim razglednicama (iz zbirke zadarskog kolekcionara Zvonimira Šuljka) POVIJEST POŠTE I POŠTANSKOG PROMETA U ZADRU I OKOLICI ( XIII. ) RAZDOBLJE DRUGE AUSTRIJSKE UPRAVE ( X. ) Poštanske tarife i načini plaćanja poštanskih usluga nakon uvođenja poštanskih maraka

vođenje poštanskih maraka u austrij- način obračuna po težini, ali su dotadašnji izno- Uski poštanski sustav povuklo je za so- si u kruzerima zamijenjeni s helerima. Spome- bom niz reformi. Do 1. lipnja 1850. na sna- nutom reformom uvedena je opća dodatna po- zi je bila poštanska tarifa od 1. lipnja 1848., a štarina u iznosu od 3 helera do 50 g, 5 helera osnovna jedinica težine bila je 1/2 lota. Udalje- do 100 g, 10 helera do 250 g, 20 helera do 500 nost se računala u austrijskim miljama, a cije- g i 30 helera do 1 kg. Tarifom od 1. listopada lo je Carstvo bilo podijeljeno na tri zone (do 10 1916. obračun je znatno olakšan tako da je 20 milja, 10-30 milja i više od 30 milja). Poštari- g i dalje ostala kao opća minimalna težina, ali na za inozemstvo je bila vrlo komplicirana i ra- se dodatna poštarina za pisma plaćala za svakih čunala se za svaku destinaciju posebno, sve do daljnih 20 g u iznosu od 5 helera, a za tiskanice 1. siječnja 1900. kada je uvedena jedinstvena i uzorke za svakih daljnjih 50 g. Tarifom od 1. poštarina za sve inozemne destinacije, osim za rujna 1918. poštarina za obično i preporučeno Srbiju koja je do početka Prvog svjetskog rata pismo te povratnicu i odgovor u međunarod- imala povlaštenu poštarinu za obična pisma. nom prometu, svakih novih 20 g se naplaćuje u Novom poštanskom reformom od 1. lipnja iznosu 25 helera. 1850. uvedena je za pisma i tiskanice osnovna Što se tiče promjena u načinu računanja jedinica težine 1 lot (17.5 g), a za uzorke 2 lota. udaljenosti, također dolazi do znatnijih izmje- Od 1. siječnja 1866. kao nova jedinica težine na, pa se npr. od 1. lipnja 1850. za pisma uvode uvodi se 1 Zoll-lot (16.67 g), a od 1. listopada četiri kategorije udaljenosti za pisma poslana 1866. propisano je plaćanje dodatne poštarine unutar Carstva: unutar mjesta odnosno loco, do od 2 kreuzera za svakih daljnjih 2.5 Zoll-lota. 10 milja, do 20 milja i tzv. Fernbriefe odnosno Od 1. siječnja 1868. propisane su samo neznat- za pisma poslana preko 20 milja. Od 1. siječnja ne izmjene, a od 1. lipnja 1872. uvedeno je pla- 1866. dolazi do pojednostavljenja računanja ćanje dodatne poštarine od 2 kreuzera za svakih udaljenosti te je propisana poštarina za pisma daljnjih 50 grama. Od 1. lipnja 1873. uvedena poslana unutar mjesta te za pisma poslana na je minimalna težina od 15 grama, a dupla po- ostale adrese bilo gdje unutar Carstva. Od 15. štarina se obračunavala do težine 250 g. Od 1. siječnja 1907. ukida se način računanja udalje- lipnja 1875. uvedene je dodatna poštarina za pi- nosti unutar mjesta za obična pisma i za prepo- sma i tiskanice u iznosu od 2 kreuzera do 50 g, ručeno rukovanje. Međutim, cijelo ovo razdo- 5 kreuzera do 250 g, 10 kreuzera do 500 g i 15 blje je obilježeno uvođenjem novih poštanskih kreuzera do 1 kg. Za uzorke je uvedena dodatna usluga, kao što je slanje dopisnica, novina, ti- poštarina u iznosu od 5 kreuzera za maskimal- skanica i sl. Te će poštarine biti najjednostavni- no 250 g. Od 1. siječnja 1883. uvedena je mini- je prikazati tablično. malna težina 20 g, a plaćanje dodatne poštari- Pred sam kraj rata, točnije 31. ožujka 1918., ne za veću težinu je ostalo kao prije. Prelaskom uvedena je i poštarina za zračni promet, među- u novi monetarni sustav (1 kruna = 100 hele- tim kako Zadar i zadarsko područje nisu ima- ra umjesto dotadašnjih 1 gulden = 100 kreuze- li mogućnosti koristiti taj oblik slanja poštan- ra) dolazi i do promjene u poštanskim tarifama. skih pošiljki, u ovom tekstu ne će biti prikazane Tako je tarifom od 1. siječnja 1900. zadržan isti spomenute tarife.

2 Tablica poštarina u unutrašnjem poštanskom prometu

KREUZER HELER Početak primjene tarife 1. VI. 1850. 1. XI. 1. I. 1.I. 1. X. 1. IX. 1858. 1866. 1900. 1916. 1918. Pismo unutar mjesta - loco 2 3 3 6 (do 15.1.1907.) Pismo do 10 milja 3 5 Pismo do 20 milja 6 10 5101520 Pismo preko 20 milja 9 15 Novine 0,6 1,05 1 (od 1.1.1868.) 2 2 2 Tiskanice 1 2 2 3 3 3 Uzorci U visini porto poštarine za pisma 10 5 (min. 10 komada) Preporučeno rukovanje - loco 3 5 5 25 25 25 Preporučeno rukovanje 6 10 10 Povratnica 6 (od 10 25 25 25 Povratnica preko 20 milja 1.7.1850)

Žurno rukovanje danju 15 15 30 30 60 (od 1.5.1869) Žurno rukovanje noću3(od 1.10. 0 1859.) Naručeno žurno rukovanje 15 0 --- Poseban nosač – svakih 7.5 km 50 50 100 150 200 Žurno rukovanje tiskanicom - - - - 2 2 Dodatne usluge 0.5 1 0.5 (od 1.1.1868) - - - Porto poštarina - općenita 3 5

Porto poštarina - loco 3 6 Od 16.1.1907. dupli Porto poštarina - ostalo 5 10 iznos nedostajuće Dopisnice (od 1.10.1869.) 2 5 10 10 Cjeline-dopisnice 8 10

KREUZER HELER Početak primjene tarife 1. VI. 1850. 1. XI. 1. I. 1.I. 1. X. 1. IX. 1858. 1866. 1900. 1916. 1918. Pismo 25 25 25 Preporučeno rukovanje 25 25 25 Povratnica 25 25 25 Plaćeni odgovor 25 25 25 Žurno rukovanje 30 30 60 Dopisnica 10 10 10 Pismo za Srbiju 15

3 Računanje porto poštarine u tom razdoblju u ovisnosti porto poštarine u ovisnosti o težini, je također prošlo kroz različite izmjene. Tako ali iznosi od 3 i 5 kreuzera ostaju nepromijenje- se od 1. lipnja 1850. na iznos porto poštarine ni. Od 1899. godine za nefrankirane dopisnice plaćalo 3 kreuzera za svaki započeti lot teži- zaračunava se dupla poštarina, a od 1900. godine, a onda je od 1. studenoga 1858. taj iznos ne porto poštarina za pisma unutar mjesta izno- bio povećan na 5 kreuzera. Od 1860. godine za si 6 helera, odnosno 10 helera za ostala pisma. svaki neplaćeni lot naplaćuje se iznos od 5 kre- Od 16. siječnja 1907. porto poštarina za sve po- uzera, a od listopada 1867. porto poštarina za štanske usluge iznosi dupli iznos nedostajuće pisma unutar mjesta je iznosila 3 kreuzera, a za poštarine. ostala 5 kreuzera, dakako i dalje za svaki nepla- ćeni lot. Od srpnja 1873. ukida se naplaćivanje Jurica Vučetić

Pismo poslano iz Zadra 15. rujna 1857. u Pordenone (tada dio Austrije). Poštarina je naplaćena u iznosu od 9 kreuzera, a što je odgovaralo tariﬁ za obično pismo koje je upućeno na odredište udaljeno preko 20 milja od mjesta slanja.

4 Memorandum dopisnica poslana iz Zadra 29. listopada 1910. u Novigrad. Poštarina je naplaćena u iznosu od 5 hellera, a što je odgovaralo tariﬁ za dopisnicu poslanu unutar Carstva.

Pismo poslano iz Zadra 9. rujna 1871. u Beč. Poštarina je naplaćena u iznosu od 5 krezuera, a što je odgovaralo tariﬁ za obično pismo koje je upućeno unutar Carstva.

5 HISTORY OF MAIL AND POSTAL SERVICE IN TOWN OF ZADAR AND ZADAR`S AREA (VIII.) PERIOD OF SECOND AUTRIAN DOMINATION (IX.) Postage fees and payment of postal services after the introduction of postage stamps

Summary

The introduction of postage stamps in Austrian postal system scotched the series of reforms. Till 1st June 1850 in effect was a postal tariffs from 1st June 1848, a basic unit of weight was 1/2 lots. Distance was countered in the Austrian miles, and the whole Empire was divided into three zones (up to 10 miles, 10-30 miles and more than 30 miles). Calculating postage for foreign States has been very complicated, and the calculating for each destination was separately until 1st Ja- nuary 1900 when it was introduced a single postage to all foreign destinations except for Serbia, who had, to the beginning of World War II, a preferential postage. With new postal reform on 1st June 1850 for letters and forms were introduced new basic unit of weight – 1 loth (17.5 g) and for samples 2 lots. From 1st January 1866 as a new unit of weight was introduced an inch-lot (16.67 g) and from 1st October 1866, for each additional 2.5-inch lots, was provided payment of additional 2 Kreuzers. From 1st January 1868 only minor changes was introduced and from 1st June 1872 was introduced to pay additional postage of 2 Kreuzers for each additional 50 grams. From 1st June 1873 was introduced a minimum weight of 15 grams, and double postage is calculated till weighing of 250 g. From 1st June 1875 there is an additional postage for letters and stationery amounting to 2 Kreuzers to 50 g, 5 Kreuzers to 250 g, 10 Kre- uzers to 500 g and 15 Kreuzers to 1 kg. For samples was introduced additional postage fee of 5 Kreuzers for a maximum of 250 g. From 1st January 1883 was introduced a minimum weight of 20 g and additional postage for the weight remained as before. Moving to a new monetary system (1 Crown = 100 Hellers instead of previous 1 Gulden = 100 Kreuzers) leads to the changes in postal rates. Thus, the rates from 1st Juanuary 1900 retained the same method of calculation by weight. The said reforms introduced a general additional postage in the amount of 3 Hellers till 50 g, 5 Hellers till 100 g, 10 Hellers till 250 g, 20 Hellers till 500 g and 30 Hellers till 1 kg. With rates from 1st October 1916, the calculation is greatly facilitated and 20 g remained as a general minimum weight, but the additional postage for a letter paid for each further 20 g in the amount of 5 Heller, and for stationery and samples for each additional 50 g. With rates from 1st September 1918 postage for ordinary and registered letters and return receipt and response in international trafﬁ c, every new 20 g is charged in the amount of 25 Hellers.

6 ONI SU “DIZAJNIRALI” HRVATSKE MARKE 1918. – 1919. I 1941. – 1945. (III.) KARL SEIZINGER

arl Seizinger došao je u Zagreb, kao om odredio je njegov daljnji životni put. Pišući Kproslavljeni graver, do tada radeći u njegov životopis i slušajući njegova zapažanja više europskih zemalja. Rudolf Fischer iz če- s putovanja diljem svijeta, u mladom petnae- hoslovačkih dana opisuje Karla Seizingera: stogodišnjem dječaku pobudio je interes za ne- “predstavnik graverske struke, po nacional- što što bi trebalo istražiti, te pokrenulo kasnija nosti Nijemac, Čeh u duši i građanin Praga u Karlova lutanja po mnogim državama Europe. srcu”. Nepoznati autor s interneta rođenje Kar- Hildburghausen napušta 1909., odlazi u la Seizingera ovako opisuje: “Rođen prve go- Berlin na rad u Karthographisces institut. U dine vladavine Cara Wilhelma II. i početka ere Berlinu upoznaje buduću suprugu Elisabeth ro- njemačkog imperijalizma u malom rezidencij- đenu 22. ožujka 1894. u Berlinu. Početkom Pr- skom gradiću Hildburghausen u vojvodstvu vog svjetskog rata priključen je vojsci u Pots- Sachsen - Meiningen, samo 500 km južnije u damu, potom odlazi u Francusku, gdje se bori austrijskom gradiću Braunau rođen je četiri na zapadnoj bojišnjici, kao gardiski lovac (gre- tjedna kasnije Adolf Hitler, koji je utjecao na nadir). Iz Francuske prebačen je u Tursku na Karlov životni put, iako se nisu nikada osob- Crno more, kao pilot u “Kaiserlich Osmanis- no sreli, a samo četiri mjeseca kasnije rođen je chen Fliegertruppe”. Bori se u Mezopotamiji, i poglavnik NDH Ante Pavelić u čijoj je državi odlazi sve do Bagdada gdje upoznaje švedskog Karlo živio i radio nekoliko godina”. istraživača Sven Hedina (1865. – 1952.), s ko- Karl Friedrich Wilhelm Seizinger rodio se jim zajedno radi na knjizi “Babilon – Bagdad – 23. ožujka 1889. u Hildburghausen-u gradu u Ninive”. Po svršetku rata Karl Seizinger vraća južnoj Thuringia. se u rodni grad, ali graverstvo u Hildburghau- senu nije više na cijeni kao prije, posla u struci nema. Poslije tri godine lutanja Karl Seizinger prihvaća 1921. ponudu Finske Narodne banke i odlazi u Helsinki. U 32. godini života započinje lutanje K. Seizingera po europskim državama, jer nikada više nije radio u Njemačkoj.

Finsko razdoblje Karl Sazinger s autogramom U Finskoj radi na izradi novčanica, surađuje Otac Heinrich bio je fotograf, ali Karl nije s Gottlieb Eliel Saarinenom najpoznatijim fi n- otišao očevim stopama, jer nije volio fotografi - skim dizajnerom maraka i novčanica, a kasni- ju. Hildburghausen početkom 19. stoljeća po- je i priznatim svjetskim arhitektom u SAD-u. znat je po graverstvu u kojem je Bibliografski Po posebnoj tehnici dizajna i graviranja G. E. institut (Konversationslexikon) Carla Josep- Saarinena, K. Seizinger gravira 1922. novča- ha – Meyera imao svoju podružnicu. Osnovno nicu od 1000 fi nskih maraka za Finsku Držav- školovanje završio je u rodnom mjestu 1903. nu banku. Mladi Karl oduševljen je graviranjem, pa u gra- U Finskoj se zadržava tek tri godine, a kada fi čkom institutu Metzeroth daljnjih šest godina je Narodna banka Čehoslovačke 1924. raspisa- uči grafi čki obrt. Susret u institutu s vremešnim la natječaj za gravera javlja se zajedno sa suna- osamdesetgodišnjim graverom Platon Abrens- rodnjakom Karl Wolfom. 7 Počevši od lipnja 1926. i sljedećih dvadeset godina K. Seizinger čehoslovačkoj fi lateliji daje visoku reputaciju, te dobiva laskava priznanja, kao “izvanredan umjetnik”, “nova zvijezda na nebu u usponu u graverskoj umjetnosti”, “ministar maraka Čehoslovačke”, a njegove marke tih godina ubrajaju se u najljepše europske marke. Čehoslovačka 1928. slavi 10. godišnjicu postojanja, te pošta izdaje niz od deset maraka, gdje K. Seizinger jednu marku niza Novčanica od 1000 fi nskih maraka posvećuje prvom predsjedniku Čehoslovačke Tomaž – Garrigue – Amaryk Masaryku . Čehoslovačko razdoblje K. Seizinger za Narodnu banku Čehoslo- vačke gravira novčanice i dionice. Usporedno zbog daljnje izobrazbe i usavršavanja upisu- je studij (tri godine) na Umjetničkoj likovnoj Akademiji u Pragu kod grafi čara Max Šva- binskyog, velikog umjetnika Čehoslovačke 20. stoljeća, koji dizajnira i gravira novčanice i marke. Na Akademiji bio je jedini polaznik Nijemac i daleko najstariji od svih ostalih po- laznika. Max Švabinsky odmah je uočio da K. Seizinger ima veću sklonost za krajolike, nego za portrete, pa je osobno s njim radio na por- Tomaž - Garigue - Amaruk Masaryk, tretima izvan redovnoga školovanja. Kasnije će prvi predsjednik Čehoslovačke se pokazati, što priznaje i sam K. Seizinger, da je bio skloniji izradi krajolika. Od 65 izdanih Tijekom 1929. K. Seizinger gravira tri niza maraka u Čehoslovačkoj samo je pet portreta, (Mi. 277-82, 283-87, 291-94). Sljedeče godi- dok je u NDH od deset maraka omjer istovje- ne gravira niz od osam maraka za zračnu poštu tan (5+5). (Mi. 303-10). Za svoje radove koristi slike s Godine 1926./1927. Karl Seizinger gravi- fotografi ja, te radove poznatih umjetnika oso- ra svoje prve marke u Čehoslovačkoj temati- bito poznatih čeških slikara Aleš Mikolaša, Jo- ke “Hrady, Krajiny, Mesta” – dvorci, krajolici, sef Manesa i Felix von Jeneweina. Razilazi se gradovi (Michel 245-6, 253-6) 1930. s Državnom bankom, te djeluje kao slo- bodni umjetnik u tiskari “Unie”. Do tada ima monopol za graviranje čehoslovačkih maraka, te dalje nastavlja suradnju, iako je dobio velikog konkurenta u Čehoslovaku Bogomilu He- inzu, pa je od tada prisiljen javljati se na raspi- sane natječaje. Slijedi u 1932. niz na temu dvorci (Mi. 311- 13) i niz poznatih Čehoslovaka (Mi. 314-17). Dvorci su tema i u 1933. (Mi. 319-20), glaz- benika Friedrich Smetane (Mi. 321), legionara 1934. (Mi. 322-25), 100-godišnjica čeho- Dvorac i Karlov most u Pragu slovačke nacionalne himne s naglaskom “Kde domov muj” (Mi. 330- 31) , 20 godina Arrasa 8 1935. (Mi. 336-37), gradova i karajolika 1936. Radio je samo tri sata dnevno, pa mu je (Mi. 351 –59), dvorac 1937. (Mi. 375-6), kra- ostajalo više vremena za druge aktivnosti. Vo- jolici (Mi. blok 1.), dvorac (Mi. 386). te tije- lio je životinje i kuhati tipična njemačka jela kom 1938. Filatelistička izložba u Pragu (Mi:. za čehoslovačke prijatelje. K. Seizinger živio blok 4.), Škoda u Pilsenu (Mi. 400), i Košice je sa ženom i sinom u Pragu ulica Ružova bli- (Mi. 401). zu izdavačke kuče u kojoj je radio. Sin Heinz dobio je ime po djedu (ocu Karla) Heinrichu. Heinz Seizinger pohađao je njemačku srednju školu u Pragu, a poslije i čehoslovačku visoku školu. Kako je imao njemačko državljanstvo, pozvan je u vojsku na početku Drugog svjetskog rata 1939. Stradao je prvog dana napada na Poljsku. Karl Seizinger u jesen 1938. naglo odlazi iz Čehoslovačke, gdje je imao bogat, lagodan i uspješan život i gdje je po njegovim riječima Gdje je moj dom proveo najbolje godine svog života. Konačnu odluku o odlasku donio je poslije Munchen- Prijatelj Vaclav Fiala iz čehoslovačkih dana skog sporazuma 30. rujna i okupacije Sudeta 1. zajedničkog druženja K. Seizingera opisuje listopada, a vjerojatno i ranije jer je trebalo pri- ovako: “Srednje visine, tamne kose, simpatič- premiti dolazak u Beograd, što nije bio tek neki nog lica, hoda, izražajnih očiju, crvenih obraza, izlet. Kao mogući razlozi navode se neslaganje duple brade, vrlo zabavan i ironičan”. Pušio je s nacistima, jer je bio dobar prijatelj sa Židovi- dobre cigare, kockao se i lagodno živio. Dru- ma, na što Njemačko veleposlanstvo u Pragu gi ga opisuju kao podvojenu osobu, veoma po- nije dobro gledalo. Tu tezu opovrgava kasnije slovan, principjelan, pošten i pedantan, ustvari življenje u NDH, sklonoj nacistima. K. Seizin- tipičan Nijemac. Češki nikada nije naučio do- ger sigurno nije bio antifašist, bio je jednostav- bro govoriti, radije se služio njemačkim, a rado no apolitičan, a vjerojatno su trzavice između je prihvatio ime Karel. Rudolf Fischer, koji ga pravih Nijemaca i rodoljuba Čehoslovaka u je upoznao na izložbi Amphilex 1974. u Brnu predvečerje rata pridonijele tome. Možda naj- opisuje ga : “smiješan, uvijek orginalan, neka- više i realnost da je K. Seizinger izgubio mono- da sarkastičan, nekima sentimentalan, sretan, u pol prvog gravera maraka u Čehoslovačkoj. smeđem odijelu sa šeširom i cigarom, malo tra- Poslije okupacije Čehoslovačke poštanski gičan s tračkom osamljenosti” ured okupacijskih vlasti preuzeo je neka rje- šenja maraka, koje je dizajnirao K. Seizinger. Tako su uzeli tri ploče u Državnoj tiskari, iz- brisali njegov potpis, dodali ime nove države “Böhmen und Mahren” i tiskali kao redovna izdanja.

Jugoslavensko razdoblje Sljedeća životna postaja K. Seizingera je Jugoslavija i Beograd u studenome 1938. U Beogradu nije bilo uvjeta za njegov rad, pa se obraća prijateljima u Pragu da mu nabave ne- ophodan materijal za rad. Zaslugom K. Seizin- Karikatura dr. Jan Fischera iz 1974. gera proradio je stroj u beogradskoj markarnici 9 za prelazak na novu tehniku gravure. Po želja- ma HFS-a K. Seizinger trebao je izraditi gravure s hrvatskim motivima za Poštansku zadrugu i Euharistijski kongres (te marke radi politič- kih razloga nikada nisu tiskane). Nakon godinu dana priprema 6. rujna 1939., neposredno nakon što je započeo Drugi svijetski rat, izdan je niz od četiri maraka, što je prva tehnika gravure u bakru na Balkanu (Mi. 485-88).

Stara zagrebačka katedrala

Hrvatsko razdoblje

Prve kontakte s Hrvatskom K. Seizinger napravio je slučajno, kada je došao u Zagreb s lje- tovanja na Jadranu. Sljedeći kontakt zbio se na Drugoj fi latelističkoj izložbi u Zagrebu, kojoj je prisustovao tri dana, kao graver izložbenih maraka Kamenita vrata i stara porušena katedrala. U vitrinama 16 – 22 K. Seizinger izložio je po- Niz Jadranska straža kusne eseje svojih čehoslovačkih marka, zašto je nagrađen zlatnom plaketom. Prije okupacije Drugo izdanje koje je K. Seizinger gravi- Jugoslavije sklonio se neko vrijeme u Njemač- rao u Beogradu je izdanje predviđeno za fi nan- koj. Glavni ravnatelj Hrvatske Državne tiska- ciranje Druge fi latelističke izložbe u Zagrebu re, Jure Pavelić, na temelju prijašnjih kontaka- (16. - 24. ožujka 1941., također po željama ta primio ga je u Zavod i uredio novi prostor za HFS-a (Mi. 437-38), na sliku Otta Antonini- rad u markarnici Hrvatske Državne tiskare. K. ja. K. Seizinger nastavio je praksu iz Čehoslo- Seizinger u Zagreb dolazi s reputacijom umjet- vačke, tj. da marku potpisuje svojim inicijalima nika svjetskog glasa koji marke “reže prema “K. S.” ili samo “S”, što je napravio i kod Ka- dobrim nacrtima”. Nije bio fi latelist. menitih vrata.

Kamenita vrata Karl Seizinger iz zagrebačkih dana

10 Prva gravirana marka K. Sezingera u NDH je niz “Znameniti Hrvati” (Mi. 103-5) s por- tretima plemićkih obitelji Zrinski i Frankopan, izdan 7. lipnja 1943. Nedugo zatim 13. lipnja tiskana je marka povodom imendana dr. Ante Pavelića (Mi. 106), gravirana od K. Seizinge- ra.

Dr. Ante Pavelić Suvenir otisak Stari Zagreb (Kamenita vrata, ručni prigodni žig, autogram) Povodom Treće ﬁ latelističke izložbe u Za- grebu (5.-12. rujna 1943.) K. Seizinger gravira marku, blok, maksimum kartu i prigodnu omotnicu (Mi. 115-6) na crtež V. Kirina “Sta- ri Dolac”

Stari Zagreb kao uskrsna čestitka

Stari Dolac i crkva sv. Marije Suvenir karte pojavljuje se u smeđo – crnoj, zelenoj i crnoj boji, a sačuvano je samo po par Znak gravera “S” obilježen je na marci i primjeraka po uzorku. Za izradu suvenir oti- bloku, a posebni otisak s punim potpisom K. saka koristi se i japanski papir. Karikatura K. Seizingera dijeljen je izlagačima na izložbi od Seizingera posebno je nacrtana za ovu priliku, kojih je danas sačuvano samo nekoliko pri- predviđena je za Ministarski album, a sačuvano mjerka, a neke autor u foliji koristi kao uskr- je samo jedan ili dva primjerka. snu čestitku.

11 K. Seizingeru povjerena je izrada novih novčanica, ali je tiskanje onemogućio skori kraj rata. Surađuje s Njemačkim poštanskim uredom u Poljskoj (Generalgouernement), dizajnira četri marke, koje nisu službeno prihva- čene. U intervju Hrvatskoj fi latelistici 1943. K. Seizinger objašnjava postupak gravure maraka. Za dobru gravuru potreban je dobar origi- nal priznatog slikarskog umjetnika nacrtano u tušu, olovkom, bojom ili ugljenom. Tada nasta- je fi ligramski rad, prvo se izradi okvir s orna- Karikatura K. Seizinger za Ministarski album mentom, oznaka vrijednosti nominale i natpisi. Posljie se od motiva marke izradi okosnica, pa Mnogi fi latelisti ovu marku (Stari Dolac i sve do najsitnijih detalja. K. Seizinger reže na crkva sv. Marije) ubrajaju u jednu od najljep- bakrenoj ploči u veličini buduće marke, oštrim ših graviranih maraka u Europi. Istoga dana iz- noževima izrezuje najmanje detalje, pa makar dana je marka (Mi. 117) istog sadržaja i oblika bili u veličini glave igle ili debljine najtanje s crvenim pretiskom “Hrvatsko more – 8. IX. niti. Slijedi pokusni otisak, koji se uspoređuje 1943.” Od 1943. do 1944. tiskan je niz na te- s orginalom, a dalnji postupak je čisto tehnički. melju ideje i gravure K. Seizingera od dvadeset Na pitanje kako se snašao u Hrvatskoj odgova- maraka (Mi. 128- 47) s porteretom poglavnika ra: “Ja se među Vama osjećam dobro i kao kod dr. Ante Pavelića. Krajem godine, 13. prosin- kuće. Da nisu tako ozbiljna vremena bilo bi mi ca, izdane su dvije marke (Mi. 148-9) R. Boš- kao u zemlji Slarafa” (Schlaraffenland – Nje- kovića kao nastavak niza Znameniti Hrvati. Te mačka bajka). godine K. Seizinger za umjetnički doprinos u Uspostavom nove Jugoslavije K. Seizinger izradi poštanskih maraka NDH dobiva titulu opet se našao u problemima, kao Nijemac mo- profesora. Na crtež O. Antoninija, K. Seizinger rao je napustiti Zagreb, ostao je bez svih mate- gravira niz od četri marke (u tri zupčanja) s do- rijalnih dobara, koje je bio do tada svojim ra- platom u korist Državne radne službe (Mi. 162- dom stekao, kao i svu umjetničku ostavštinu 65), izdane 20. kolovoza 1944. Na istu temu, stvorenu i sačuvanu do tada, kolekciju svojih istog dana izdan je i blok (Mi. 7), na jednu od grafi ka i svega dizajniranoga. Poslije je izjavio: maraka iz toga niza. ”Na žalost sva moja djela i grafi ke su u Jugo- slaviji jer sam izgubio sve i nisam mogao uzeti ništa sa sobom”. Kratko boravi u Klagenfurtu u Austriji i u 57. godini života vraća se u rodno mjesto – Hildburghausen (1946. – 1948.) na Trgu Marienplatz br.1.

Nizozemsko razdoblje Kako je Hildburghausen potpao pod so- vjetsku okupacijsku zonu, politička zbilja nije bila povoljna za K. Seizingera. Podnosi zahtjev za novo radno mjesto 1947. u poznatoj tiskari “John Enschende en Zonen” u Haarlemu u Nizozemskoj. Od sljedeće 1948., za tu tiska- ru gravira novčanice i marke za Nizozemsku, Blok Državna radna služba Antile, Portugal, Curacao, Siriju, Indonezi- 12 ju, Novu Gvineju i UN-New York. Umro je 4. K. Seizinger je izlagao na velikim međuna- svibnja 1978. u Haarlemu u 88. godini života. rodnim izložbama u Barceloni, Beču, Berlinu, K. Seizinger nije se bavio politikom, živio Bratislavi, Melburneu, Pragu, Varšavi i Zagre- je samo za svoju umjetnost, ali je ipak stalno bu, gdje je nagrađivan i odlikovan, a ﬁ lateli- dolazio u dodir s problematičnim državama stički tisak tih vremena piše o njemu sve najpo- i okrutnom zbiljom Europe 20. stoljeća, (od hvalnije. U gradskom muzeju Hildburghausena Njemačke, Finske, Čehoslovačke, Jugoslavi- od kraja šezdesetih godina postoji brošura u koje, NDH do Nizozemske). Poslije rata Nijemci joj K. Seizinger piše o sebi i svom radu te izla- koji su živjeli u Čehoslovačkoj, također su mo- že razni ﬁ latelistički materijal, bakrene ploče i rali napustiti zemlju. To i vladavina komunista eseje od izrada maraka i novčanica, koje je po- bili su vjerojatno razlog zašto K. Seizinger nije klonio svom rodnom gradu. navraćao u Čehoslovačku. Neko vrijeme poslije rata vodila se rasprava o radu K. Seizingera u Čehoslovačkoj. Samo jednom, poslije 35 godina, vratio se u Čehoslovačku kada je imao 85 godina na Filatelističku izložbu u Brnu 1975. Slikom iz tog vremena izdanoj na prigodnoj marci 1983. (Mi. 2747), čehoslovačka pošta posrmtno je odala priznanje K. Seizingeru pro- slavljenom europskom graveru. Prigodna marka čehoslovačke pošte 1983.

RUDOLF VALIĆ

Akademski slikar, litograf i kipar Rudolf Va- Za kratkotrajnoga trajanja države SHS, Ru- lić rođen je u Zemunu 23. ožujka 1882. Likov- dolf Valić oblikuje hrvatski grb (vjerojatno ne- nu akademiju pohađa u Beču i Pragu, a usavrša- služben) sličan prijašnjem grbu (1867. – 1918.) va se u ateljeu A. Bourdellea u Parizu. Prisutan bez krune i gornjeg dijela grba. Rudolfa Vali- je u Osijeku (1910.), Sarajevu (1912.) i Zagre- ća mnogi smatraju “poduzetikom”, koji je na- bu. Slika fi gure, mrtvu prirodu, krajolike i por- pravio više štete nego koristi u fi latelji, počevši trete, pa izlaže u Zemunu, Đakovu i Sarajevu. već od prvih izdanja u SHS-u. Koautor je hr- Predaje na grafi čkom odjelu Obrtne škole u Za- vatske prigodne marke “29. listopad 1918.” u grebu. Rudolf Valić umro je 2. svibnja 1952. u spomen na proglašenje nezavisnosti Hrvatske Zagrebu. od Austro–Ugarske monarhije. Rudolf Sabljak, autor je alegorijskog prikaza oslobađanja klečećeg roba, koji kida lance, a R. Valić autor je likovnog rješenja okvira i teksta. Autor je kontraverzog “drugog kamena” izdanja “29. listopad 1918.”, gdje su došle do izražaja Valičeve “nedopustive” radnje i poslije čega se na tržištu pojavilo mnoštvo makula- ture. Upitni su crni i plavi esej mađarskih maraka s pretiscima SHS u kamenotisku tijekom 1919., koje je, kao i pretiske prof. dr. Gavazzia i J. Martinovića, svojatao. Prigodna marka “29. listopad 1918.” Za NDH Rudolf Valić više se angažira na grafi čkim rješenjima, likovnih rješenja drugih 13 autora, a neke i svojata. Zajedno sa S. Miro- R. Valić autor je dobrotvornog izdanja s do- savljevićem i Tomšićem autor je prigodnog platom (1943.) u korist udovica, djece i obitelji dobrotvornog izdanja s doplatom u korist or- hrvatskih legionara na Istočnom bojištu. Ovo ganizacije “Hrvatska krila” (1942.) u povodu izdanje također se odlikuje bogatom makulatu- održavanja zrakoplovne izložbe u Zagrebu. rom, gdje se vidi da je autor “stručna osoba” za Kod ovog izdanja R. Valić se proslavio ubaciv- takve rabote. ši prilikom obrade i tiskanja brojeve 1, 9, 2 i 4 u marke, svoje inicijale (R. V.) u blokove, te “crt- kasto bušenje arčića 2+2 kune” .

Hrvatski legionari na istočnoj bojišnici

Hrvatska krila

MILAN VULPE

Akademski slikar, arhitekt, ilustrator i indu- ca, kao i turističkog plakata “1000 otoka” 1960. strijski dizajner Milan Vulpe rodio se 22. ve- u Opatiji. Dobitnik je nagrade Vladimir Nazor ljače 1918. u Dubrovniku. Diplomirao na Aka- za područje likovne umjetnosti 1980. Umro je demiji likovnih umjetnosti 1943. u Zagrebu. u Zagrebu 21. listopada 1990. Pionir je propagandnog grafi čkog dizajna u Hr- Zajedno s Baldasarom, za vrijeme studija vatskoj. Industrijski dizajn M. Vulpe, osobito u arhitekture, oblikuje prigodno izdanje (1942.) prvim godinama poslije Drugog svjetskog rata, u korist “Ustaške mladež” poznatije kao Senj- odlikuje se jednostavnošću rješenja za značaj ske žrtve – 9. V. 1937. proizvoda koji se reklamira. Eksperementirao je fotografi jom u grafi čkom oblikovanju. Veo- ma rano u njegovim crtežima nailazimo poru- ke pritajenih erotskih elemenata. Suradnik je u OZEHI, INTERPUBLICI, CHROMOSU i PLIVI. Izrađuje vinjete, oglase, plakate, spo- menike, kataloge, prospekte, svjetleće reklame, ambalažu i uređuje izložbene paviljone na saj- movima. Autor je svima poznate reklame neon- skog ličioca koji se pokreće na trgu bana Jelači- Senjske žrtve 14 Za malobrojne autore dizajna maraka SHS i (Matija Gubec) te bloka zajedno s kolegom sa NDH nema mnogo izvornih podataka, pa ćemo studija Milanom Vulpeom. ih samo kratko naznačiti u vremenu kada su Hinko Beranek iz Zagreba, autor je manjeg djelovali. dijela niza Krajobraza, vrijednosti nominale Litograf Zemaljske tiskare u Zagrebu, Ste- 3.50 i 12.50 kuna (Trakoščan i Veliki Tabor) inbauer, dao je likovno rješenje pretiska (SHS početkom 1943. + Hrvatska) za provizorno izdanje SHS-a na Filatelist i trgovac maraka iz Zagreba, Vo- Redovna izdanja mađarskih maraka: žeteoci, lođa Kočiš, autor je naljepnice br. 2 (Jablanica parlament, alegorija krune i turul, Karlo i Zita, na Neretvi) za vojne pakete od 2 do 5 kg, s pre- žrtve rata, krunidbeni Karlo i Zita, novinska, tiskom i bez njega “Feldpost” koju nije izdala ekspresna i porto marka (sve krajem 1918.). Vojna pošta, nego privatni biznis (krajem trav- Rudolf Sabljak iz Zagreba, autor je alego- nja 1945.). Volođa Kočiš, autor je i marke “Mo- rijskog prikaza roba koji kleči i kida lance, na star” u dvije boje (nominale 500 kuna), koja je marci povodom proglašenja nezavisnosti Hr- trebala biti zadnja marka niza Krajobrazi. vatske od Austro – Ugarske (krajem 1918.). Student arhikteture u Zagrebu, Baldasar, koautor je dizajna niza u spomen na Senjske Romeo Visković žrtve krajem 1942. Autor je prve marke u nizu Ivo Visković

Literatura: 1. Darko Stuparić: Tko je tko u NDH, Zagreb, 1997. 2. Đuro Vanđura : Eros i Pornos – erotska i pornografska djela Hrvatskih umjetnika, Zagreb 2010. 3. Enciklopedija Jugoslavije: Jugoslavenski leksikografski zavod, br.1, str. 662, Zagreb, 1966. 4. Enciklopedija Jugoslavije: Jugoslavenski leksikografski zavod, br.3, str. 484, Zagreb, 1967. 5. Enciklopedija Jugoslavije: Jugoslavenski leksikografski zavod, br.5, str. 459, Zagreb, 1969. 6. Ernest Pichler: Kritički osvrt na izdanja maraka Hrvatskih legionara, Hrvatska fi latelistika br. 9 – 10, str. 146 – 7, Zagreb, 1943. 7. Hrvatska enciklopedija: Naklada konzorcija Hrvatske enciklopedije, br. 1, str. 492, Zagreb, 1941. 8. Hrvatska enciklopedija: Naklada konzorcija Hrvatske enciklopedije, br. 2, str. 128, Zagreb, 1942. 9. Hrvatska enciklopedija: leksikografski zavod Miroslav Krleža, br. 1, str. 447, Zagreb, 1999. 10. Hrvatska enciklopedija: leksikografski zavod Miroslav Krleža, br. 2, str. 611, Zagreb, 2000. 11. Hrvatska enciklopedija: leksikografski zavod Miroslav Krleža, br. 5, str. 679, Zagreb, 2003. 12. Hrvatska enciklopedija: leksikografski zavod Miroslav Krleža, br. 9, str. 317, Zagreb. 2007. 13. Hrvatska enciklopedija: leksikografski zavod Miroslav Krleža, br. 11, str. 541- 2 Zagreb, 2009. 14. Hrvatski biografski leksikon: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, br. 5, str. 656 – 7, Zagreb, 2002. 15. Hrvatski biografski leksikon: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, br. 7, str. 464, Zagreb, 2009. 16. Hrvatski leksikon: Naklada leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, str. 619 – 20, Zagreb, 1997. 17. Internet: http://de.wikipedia.org/wiki/karl seizinger 18. Internet:http://www.batz-hausen.de/seizinger 19. Katalog poštanskih maraka jugoslavenskih zemalja: br. 1, str. 81 i 87, Beograd, 1985. 20. M. Matijević: Uloga fi latelije u ekonomskom životu naroda, Hrvatska fi latelija, br. 9 – 10, str. 143 – 5, Zagreb, 1941. 21. Petar Giunio: Koristan utjecaj fi latelije na odgoj naše omladine, Hrvatska fi latelija, br. 9 – 10, str. 145 – 7, Zagreb, 1941. 22. Sudovečki: Druga fi latelistička izložba Banovine Hrvatske, Hrvatska fi latelija, br. 4 – 8, str. 59 – 69, Zagreb, 1941. 23. Sudovečki: Izložbene marke Hrvatskog fi latelističkog saveza, Hravtska fi latelija, br. 4 – 8, str. 69, Zagreb, 1941. 24. Sudovečki: Oto Antonini i Karlo Seizinger, Hrvatska fi latelija, br. 4 – 8, str. 78 – 91, Zagreb, 1941. 25. Velimir Ercegović: Autori likovnih rješenja za Hrvatske marke, str. 598 –9, Zagreb, 1995. 26. Vilim Gregorčić: Poštanske marke s Hrvatskim obilježjima, Hrvatska fi latelija, br. 9 – 10, str. 140 – 3, Zagreb, 1941. 15 THEY DESIGNED CROATIAN POSTAGE STAMPS FROM YEARS 1918 TILL 1919 AND FROM YEARS 1941 TILL 1945

Summary

The famous and renowned academic painters, lithographers, architects, illustrators, industri- al designers, sculptors and cartoonists design stamps. The making of design of stamps is a fi li- gram work and backbone to the fi nal solutions brands and is a little piece of art. The study of postage stamps has a formative and instructive infl uence, expanding knowledge of the geography, history, ethnography and culture of many nations. There is also and economic and charitable be- nefi ts. Stamps are also part of the sovereignty of every independent state, as well as all other national characteristics. In time from between year 1918 and year 1919 and time between year 1941 and year 1945, Croatian stamps were designed by some of the most famous Croatian artists like Otto Anto- nini, Robert Auer, Muhamed Bravo, Anton Brilly, Lina Crnčić-Virant, Vladimir Kirin, Anton Ko- želj, Ivo Režek, Rudolf Valić, Milan Vulpe. Also that job was done by librarians, publishers, stamp collector and entrepreneur Radoslav Horvat. The most famous was world known engraver Karl Sezinger, who was from Germany but was citizen of Finland, Czechoslovakia, Yugoslavija, Inde- pendent State of Croatia and The Netherlands.

16 HRVATSKA – HRVATI I NJIHOVI POTOMCI NA STRANIM POŠTANSKIM MARKAMA Tragom jednog napisa

ovom članku nastavljam pisati o na- otvorenju s novog aerodroma u Avordu kraj U šem sunarodnjaku, zrakoplovcu Ivanu grada Bourgesa (200 km južno od Pariza). Bilo Bjelovučiću. je to 20. listopada 1910. na mitingu koji se za tu Preletjevši prvi relaciju Pariz-Bordeaux, prigodu održavao od 20. do 25. listopada pred Ivan Bjelovučić je samo u jednom danu prele- 40.000 ljudi. Sudjelovalo je pet poznatih pilota. tio 295 km, i time postigao novi rekord koji je Tada je Bjelovučić obletio katedralu u Bourge- do tada držao njegov učitelj Louis Paulhan. Na su, što je ovjekovječeno razglednicom. Tko je Velikom tjednu zrakoplovstva u Bordeauxu (od u to vrijeme slutio, da će se tu, dvije godine ka- 11. do 18. rujna 1910.), među 29 prijavljenih snije, graditi zrakoplovna baza, a 1928. započe- pilota, Bjelovučić je bio najmlađi, a natjecalo ti zrakoplovna industrija ? ih se je 21. Najprije je letio na otvaranju mitinga u grupi od osam zrakoplova na zrakoplovu Sommer II. Popodne istoga dana osvaja prvo mjesto u disciplini polijetanja. Trećega dana dobiva nagradu za najduži let. Kasnije još po- bjeđuje u letu s dvoje putnika, a za ukupnu du- žinu leta od 850 km, zauzima 5. mjesto sa zrakoplovom Voisin I.

Bjelovučić za upravljačem zrakoplova Voisin Bjelovučić nadlijeće katedralu u Orleansu (Francuska)

Dana 18. rujna Bjelovučić se rukuje s predsjednikom Francuske, Armandom Fallièresom, U Peruu, domovini Bjelovučićeva rođenja, koji je predsjedao zatvaranju mitinga. sve više raste oduševljenje njegovim uspjesima Od 25. rujna do 1. listopada sudjeluje na u Europi. Već u studenome 1910. dobiva na- Međunarodnom zrakoplovnom natjecanju u rudžbu od predsjednika peruanske Lige za zra- Milanu (Circuito Internationale Aero di Mila- koplovstvo, generala Pedra E. Muñiza, za dva no), gdje osvaja “Veliku nagradu” zrakoplov- zrakoplova i za putne troškove dolaska u Peru. nog jedrenja u teškoj konkurenciji među 25 Bjelovučić javlja generalu Muñizu brzojavom pilota te zauzima peto mjesto na svjetskoj rang- od 25. studenoga, da zrakoplovi kreću bro- -listi udaljenosti. dom 1. prosinca. Sa zrakoplovima su krenula Prvi je pilot koji je poletio na svečanom dva francuska tehničara, pilot Henry Chailley i 17 mehaničar René Stucke. Bjelovučić je stigao u nja) nije imao sreće, jer mu je zakazao motor, Peru 8. siječnja 1911. i iskrcao se u luci Callao, pa je morao sletjeti u mjestu Juvisy kraj Pariza. gdje mu je priređen veličanstveni doček, kao i Isto mu se dogodilo s motorom u lipnju, na Eu- istoga dana u Limi. Upriličena su mu mnoga ropskom krugu. primanja, a u vladinoj palači primio ga je predsjednik države Augusto B. Leguia. Dana 14. siječnja u 16 sati izveo je prvi (probni) let na hipodromu Santa Beatriz u Limi (koji je prikazan na peruanskoj marci 1937.), a sutradan (u nedjelju) 15. siječnja letio je na službenom otvaranju zrakoplovnog letenja u Peruu uz nazočnost predsjednika države i mnoštvo naroda.

Ivan Bjelovučić u zrakoplovu Voisin

Zatim sudjeluje na mitingu u Saint-Etie- nneu od 29. srpnja do 7. kolovoza u grupi od osam pilota i tu, poslije duže vremena, sre- će svoga školskog kolegu Rolanda Garrosa. S njim obnavlja staro prijateljstvo, te ga upoznaje i povezuje s Charlesom Voisinom, koji već vodi njegove poslove. Zahvaljujući Bjelovučiću, iz- među Garrosa i Voisina se razviju prisni odno- si, tako da ga Voisin uzima u svoju školu i odmah počinje pripremati za daljnje nastupe. To

Središnji motiv marke prikazuje Bjelovučićev je kod nadarena mladića brzo urodilo plodom, prvi let na hopodromu Santa Beatriz u Limi pa već 4. rujna letom iznad Saint-Maloa posti- 14. siječnja 1911. že rekordnu visinu od 3910 metara. Od tada Garros počinje obarati mnoge rekorde i više Let je započeo u 11 sati i 15 minuta, tako nije “vječiti drugi”, kako su ga novinari podru- je Ivan Bjelovučić postao prvi pilot Perua i ci- gljivo zvali. Tijekom 1911. Bjelovučić je među jelog južnoameričkog kontinenta. U Peruu je ostalim uspjesima 9. prosinca postigao visinu ostao tri mjeseca obučavajući buduće letače, od 1300 metara, leteći s jednim putnikom iznad bio je instruktor i ravnatelj prve zrakoplovne Pariza. škole. Uoči povratka u Europu imenovan je re- Godine 1912. leti širom Francuske i Euro- zervnim potporučnikom i vojnim predstavni- pe. Od 11.do 14. travnja sudjeluje na Zrako- kom Perua u Francuskoj za zrakoplovstvo. Na plovnoj svečanosti u Toulu, onda leti od Bar- put je krenuo 11. travnja i stigao u Pariz 5. svib- de-Duca do Pariza, a krajem travnja preletio je nja 1911. Tada je u Parizu živio na adresi 3, rue 325 km za samo 2 sata i 35 minuta na relaciji du Bac. Reims – Nogent-le-Retrou. Dolaskom u Pariz odmah je nastavio s lete- Početkom lipnja se natječe u Beču, a od 16. njem. Tako mu se 12. svibnja prilikom polije- do 17 lipnja u Prvoj velikoj utrci Francuskog tanja s aerodroma Issy-les-Moulineaux zapalio Aerokluba (Circuit d’Anjou), na liniji Angers – zrakoplov, ali se na sreću spasio kuražnim sko- Cholet – Saumur. U kolovozu, na francuskom kom. Prvog dana utrke Pariz – Rim (28. svib- vojnom natjecanju, zrakoplovom Hanriot po- 18 bjeđuje u brzinskom letu. Istog je mjeseca je- slije Gabya sam prepoznao svoj put i bez okli- dan od laureata na engleskom vojnom natjeca- jevanja ubrzao ravno, paralelno s lancem Flets- nju, tj. u svim disciplinama postiže briljantne chorn. Od tog trenutka osjetio sam dojam koji rezultate. Krajem 1912. Berliotovim dvokril- me ne će nikad napustiti. Prije zaobilaska lanca cem za 12 minuta dostiže visinu od 2200 m. Pa- Laquinhorna dominirao sam cijelim Alpama. riški dnevnik Le Matin proglašava Bjelovučića Sam, a Mont Leone sa svojim vrhovima dizao najboljim francuskim pilotom godine. se prijeteći iza mene. Gledajući odatle, Sim- plon je izgledao kao staza između dva ledenja- ka, a dolina Gondo kao mala crna vrpca. Istom jasno primjetih Domodossolu i odmah započeh spuštanjem jedrećim letom. Barometar se po- čeo još brže spuštati, ali termometar je ostao od početka na 5 stupnjeva ispod ništice. Atmosfe- ra je bila toliko bistra, da sam lako primijetio zastavu koju razviše za doček moji prijatelji. Približujući se tlu, kad sam bio na 100 metara, osjetih strašno strujanje zraka, koje je ubi- lo Chaveza. Kada sam se spustio, moje veliko uzbuđenje bila je uspomena na moga nesretnog prijatelja, a moj prvi poklik bio je : “Slava Cha- vezu !”. Nijednog trenutka tijekom leta nisam pomislio na neuspjeh. Zrakoplov i motor su me odlično služili. Saznali ste za oduševljeni do- ček pri mojem slijetanju. Doček se ponovio u Brigueu, Ženevi i Milanu. Svugdje sam čuo kli- canje Francuskoj, jer sam s francuskom pticom Lijepi primjerak pisma s markom posvećenom svladao Alpe”. Godine 1945. o tom je prelijeta- Ivanu Bjelovučiću nju još rekao: “S moje desne strane Alpe su se protezale sve do Sredozmlja, ispred mene jeze- ro Maggiore i u daljini lombardijska nizina sve Jedan od najvećih uspjeha Bjelovučić posti- do Milana” (Audiosnimka njegova glasa). že u nedjelju, 25. siječnja 1913. kada prelijeće Bjelovučić je preletio Alpe za 26 minuta, Alpe. O tome idućeg tjedna, među ostalim go- zrakoplovom Hanriot koji je napravljen spe- vori za novine L’Auto: “Gledajući kako stalno cijalno za taj let, a bio je opremljen motorom vlada loše vrijeme, naglo se jednog jutra odlu- Gnom od 80 KS. Za taj uspjeh tvornica Han- čih poletjeti. Tako sam prošle nedjelje točno u riot mu dodjeljuje nagradu od 50.000 franaka. podne krenuo iz Briguea. Prije toga mi je 60 Tako je postao drugi čovjek u povijesti letenja ljudi očistilo 300 kubika snijega. Poslije 17 mi- koji je preletio Alpe, ali prvi koji je to učinio nuta leta dostigao sam visinu od 1200 m, pošto bez posljedica (jer je Géo Chavez smrtno stra- sam napravio dvije spirale iznad ledenjakâ. Ali dao prilikom slijetanja 1910.). Još iste godine, iznenada mi se ugasio motor, jer sam nehotice 3. listopada, postiže novi rekord, i za samo 150 gurnuo ručicu od gasa. Ne gubeći prisebnost, sekundi doseže visinu od 1000 m zrakoplo- pokrenuo sam sve što treba i spasonosni šum vom Ponnier opremljenim motorom Le Rhône motora se ponovo čuo. Nastavljajuć uzlet, do- od 60 KS. U srpnju 1914. sudjeluje na mitin- stigoh brzo 2500, pa 3200 m nad Monserom. gu u Beču, a francuskom ratnom zrakoplovstvu Iznad Simplona osjetih snažno strujanje zra- (2. grupa) pristupa dobrovoljno odmah počet- ka, i učini mi se da propadaju Alpe. Taj strašan kom Prvog svjetskog rata (20. kolovoza 1914.) osjećaj je nestao kad sam bio iznad Gabya. Po- kao francuski i peruanski časnik te se priklju- 19 čuje borbenoj eskadrili M.S. 26 iz Dunkerqu- erre, u Neuilly sur Seine (u utorak 18. siječnja). ea, zvanoj Les Cigognes (Rode). Za svoje izvi- Pokopan je bio u kripti iste crkve. Majka mu je đačke akcije duboko iznad okupirane Belgije, umrla tri mjeseca kasnije u Evreuxu, a posmrtni posebice iznad Furnesa, koji je bio danonoćno ostatci su joj preneseni u « Nouveau cimetière bombardiran, dobio je odlikovanja belgijskog de Neuilly », blizu Pariza u novu grobnicu (12. i francuskog Ratnog križa (Croix de guerre) i svibnja 1949). Adresa groblja je Rue de Vimy, francuske Legije časti (Légion d’honneur). 92000 NANTERRE. Točno dvije godine posli- U ratnim operacijama je bio ranjen, a zatim je Ivanova pogreba, preneseni su njegovi po- je, zbog svojih izvanrednih kvaliteta kao pilot smrtni ostatci pored majke u istu grobnicu (u van norme, imenovan časnikom instruktorom u četvrtak, 18. siječnja 1951.) Grobnica se nala- Avordu, gdje jedne večeri pri obavljanju služ- zi nedaleko od glavnog ulaza na parceli (divi- be, postaje žrtvom teške automobilske nesreće, sion D21), u redu (ligne L6), grob (tombe T2). u kojoj mu strada desna ruka do te mjere da se Na nadgrobnoj betonskoj ploči s gornje strane s njom jedva mogao služiti. Letenjem se ipak nema nikakva znaka ni imena, a na desnoj boč- pomalo bavio do 1920. U Peru se vraća na duže noj strani stoji natpis : vrijeme 9. ožujka 1930. Prigodom umirovljenja unaprijeđen je 7. travnja u počasnog rezervnog poručnika i zapovjednika peruanskih zrako- plovnih snaga. Posljednji put ide u Peru 1937. te 8. rujna dobiva Orden peruanskog križa pr- Juan BIELOVUCIC vog stupnja za zrakoplovstvo.Tada izlazi po- štanska marka posvećena njegovu prvom letu Adrienne BIELOVUCIC u Peruu. Prije povratka u Francusku, predsjednik Perua, general Oskar R. Benavides, imenu- Née CAVALIE je Bjelovučića (dekretom od 8. ožujka 1938.) počasnim povjerenikom za Europu radi poma- ganja svojoj domovini i cijelom kontinentu u razvoju zrakoplovstva. Bjelovučić je bio strastveni fi latelist o čemu Tijekom Drugog svjetskog rata, na sjeveru svjedoči članak u reviji L’ECHO DE LA TIM- Francuske sudjeluje u organiziranju Pokreta ot- BROLOGIE od 1. srpnja 1985. u kojem jedan pora. Za života je dobio mnoga priznanja i od- njegov znanac opisuje kako je naš pilot dolazio likovanja. Tako je među ostalim dobio Križ ta- kupovati marke na poznati pariški Carré Ma- lijanske krune i Križ belgijske krune, francuski rigny, gdje fi latelisti mimohode tri puta tjedno Ratni križ s palmom i kolajnu boraca Ysera. kupovati i razmijenjivati marke. Odmah poslije rata (17. svibnja 1945.) regi- Ovime završavam prikaz života zanimljivo- striran je njegov glas u trajanju od 1’23’’, kada ga i izvanrednog čovjeka, čovjeka našega po- je govorio o prelijetanju Alpa 1913. Posljednji drijetla s prijedlogom da Hrvatska pošta godine podvig napravio je u 57. godini života skočivši 2013. izda prigodnu marku uz stotu obljetni- padobranom s Eiffelovog tornja. cu Bjelovučićeva uspješnog prelijetanja Alpa. Ivan Bjelovučić je pred kraj života stanovao Htio bih napomenuti da je u prvom dijelu ovo- na adresi 69, boulevard du Commandant Char- ga članka (vidi Zadarski fi latelist br. 13, str. 14, cot, 92200 NEUILLY sur SEINE. Umro je 14. 1. stupac, 5. red odozdo) krivo navedeno mje- siječnja 1949. u bolnici Chaillot, na adresi 15, sto smrti Ivanova oca Mihe Bjelovučića. Točno rue Boissière, 75016 Paris. Ta je bolnica danas je da je umro 29. 7. 1894., ali ne u Limi, kako to preuređena u Dom za starije osobe. Bjelovučić navodi u svojoj knjizi Milivoj Petković, nego je pred samu smrt primio svete sakramente u u Grazu, a pokopan je 6. kolovoza u svom rod- nazočnosti svoje sestre Ivanke udane La Cha- nom mjestu Mokošici. Pokopao ga je don Ivo pelle. Pogrebni obred bio je u crkvi Saint Pi- Ipšić. 20 I na kraju zahvaljujem gg. Franu Glavini, šice te don Ivanu Šimiću, kapelanu dubrovačke Nenadu Vekariću i Viniciju Lupisu na drago- biskupije, za pristup matičnim knjigama Mo- cjenim podatcima o rodoslovlju obitelji Bjelo- košice. vučić, kao i don Stipi Kordiću, župniku Moko- Mauricij Frka Petešić

Grobnica u kojoj je pokopan Ivan Bjelovučić i njegova majka.

Izvori : 1. Marcel Catillon: “Qui était Qui, Mémorial de l’aéronautique” Nouvelles éditions Latines, Pa- ris, 1997. 2. Leonard Eleršek : “ Homo volans, rani hrvatski avijatičari 1554.-1927. ” vlastita naklada, Za- dar 2009. 3. Milivoj Petković : “Tjelesno vježbanje i šport u Dubrovniku od 14. stoljeća do 1941.”. Matica hrvatska Dubrovnik i Dubrovački športski savez, Dubrovnik, 1993. 4. José Zlatar Stambuk :“Bielovucic, pionero de la aeronautica castrense”, vlastita naklada, Lima, 1990. 5. Hrvatski biografski leksikon, svezak 2., Leksikografski zavod “Miroslav Krleža ”, Zagreb, 1989. 6. Audiosnimka Bjelovučićeva glasa “Jes voux de l’aviation française”, Institut Des Archives Sonores 1997./Groupe Frémaux Colombini SAS, 2007. La libraire sonore (na CD-u). Adresa distribucije: Frémeaux & associes, 20, rue Robert Giraudineau, 94300 Vincenes, Francuska. 7. The New York Times (od 10. rujna 1910.). 8. Le Figaro (od 26 siječnja 1913.). 9. Razne internetske stranice. 10. Matični ured opčine Evrux. 11. Matični ured opčine Paris XVI. 12. Matični ured opčine Neuilly sur Seine. 13. Arhiv crkve Saint Pierre, Neuilly sur Seine. 14. Arhiv groblja “Nouveau cimetière deNeuilly” u Nanterreu. 15. Arhiv škole Janson de Sailly. 21 CROATIA - CROATS AND THEIR DESCENDANTS IN FOREIGN STAMPS

Summary

Born in Lima on the streets of The Nazarene on July 30, 1889, was educated in France where he learned to fl y and was enshrined among the great airmen at the time. In 1910 he had formed in Peru National League Pro-Aviation, headed by General. Pedro Muñiz. On January 8, 1911, aboard the Ucayali vapor above the port of Callao from France. Bielovucic graduated a year before the driving license No. 87 which was later validated in Peru brevet of honor, it was one of the fi rst aviators worldwide. Already installed fi le its airfi eld in Santa Beatriz racetrack, where the January 15, 1911, at 11 and 51 hrs made a fl ight of 1 minute at a height of 40 meters. in his Voi- sin airplane. Days later, on January 29, 1911, crossing the sky towards Ancon Lima on a journey of 36 km in 23 minutes. After this he was appointed reserve lieutenant and fl ight instructor begins in Santa Beatriz since 1911. In 1912 he returned to Europe and performed in a plane raid Duperdussin the Paris - Bordeaux covering a distance of 500 km. On January 25, 1913 at 12.00 following the path of Chavez, does not cross the Alps with a height of 3,200 mts. Domodosola landing on after 28 minutes of fl ight and with a distance of 25 km participated in the First World War as a pilot for the French aviation observation and reconnaissance missions, which was a new tactic of aerial war- fare. For their participation was awarded the “French Legion” Great Flying Cross. “ For their knowledge was appointed Director of the School Reims Aviation. Return to Peru in 1930 after 18 year absence. Subsequently returned to Europe where he died on January 14, 1949 in Paris.

Poštanske marke

22 NOVA “IZNENAĐENJA” IZ HRVATSKE POŠTE

akon niza ovogodišnjih “izvanrednih” čekala na prodajnom mjestu. Teze o razlozima Nizdanja prigodnih poštanskih maraka ovakve odluke su različite, ali sve tvrdnje kreću Hrvatske pošte, krajem studenoga u promet je od jedne činjenice. Naime, svi uspješni športaši pušteno najveće ovogodišnje “iznenađenje”: imaju ugovore sa sponzorima koji novčano fi - 23. studenoga 2011. prigodna poštanska mar- nanciraju njihov rad. Tako je jedan od glavnih ka u čast našeg najboljeg skijaša Ivice Koste- sponzora Ivice Kostelića RBA banka, a najoči- lića i ovogodišnje osvajanje Velikog kristalnog tija obveza športaša prema svojim sponzorima globusa. Marka vrlo uspjela dizajna tiskana u je nošenje njihova logotipa na odjeći. Prilikom već poznatom duguljastom arčiću od deset po- uručenja Velikog kristalnog globusa, Ivica je na lja (2x5) s privjeskom na prvom polju i nomi- glavi nosio crnu traku s logotipom spomenu- nale 7.10 kuna. Na prvi pogled ništa neobično te banke te je tada nastala i fotografi ja koja je ni sporno, međutim… bila predložak za izradu privjeska spomenute Svoju dosadašnju skijašku karijeru Ivica prigodne poštanske marke. Međutim, na slici Kostelić okrunio je Velikim kristalnim globu- na privjesku kao ni na slici na prigodnoj omot- som za uspjeh u skijaškoj sezoni 2010./2011. nici na crnoj traci se ne nalazi spomenuti logo- Spomenuta skijaška sezona završila je još u tip (očito da je on uklonjen). Iako RBA ban- ožujku 2011. te je bilo logično da se ovako ka i Hrvatski skijaški savez decidirano tvrde da velikom športskom uspjehu posveti prigodna nisu utjecali na povlačenje spornih fi latelistič- poštanska marka. Kako je Ivica još u veljači kih objekata, a Hrvatska pošta to i potvrđuje, iz bodovima u poretku “osigurao” spomenuti ski- fi latelističkih kuloara se čuje da je upravo to ra- jaški trofej, bilo je sasvim logično da se spome- zlog ovakvome “fi latelističkom iznenađenju”. nuta prigodna poštanska marka izda već krajem Bilo kako bilo, od 25. studenoga u prometu ožujka ili najkasnije u prvoj polovici travnja su samo spomenute prigodne poštanske marke, 2011. Međutim, od spomenute marke tada nije dok su privjesci i prigodne omotnice povuče- bilo ništa, a onda nas je svih iznenadila u stu- ni iz prodaje. Pretpostavka je da su zbog toga denome 2011. svi neprodani arčići raskidani, odnosno da im Samo dva dana nakon što je marka puštena u je svima odstranjeno prvo polje na kojem se na- promet, HP donosi odluku o povlačenju privje- lazio privjesak. Zbog svega iznesenog fi lateli- ska, plakata te prigodne omotnice (FDC). Sre- stičko tržište je obogaćeno jednim novim “spe- ćom, HFD Zadar za svoje članove prima marke cijalitetom”, a cijene već opasno divljaju. u pretplati tako da je naručena količina za nas Jurica Vučetić

Sporni privjesak (lijevo) 23 NOVA PRIGODNO IZDANJA

Svjetsko prvenstvo u jedrenju do 19 godina

večanom dodjelom medalja u Zadru je Od hrvatskih jedriličara najbolje je jedri- S15. srpnja završeno 41. svjetsko prven- la Puljanka Ana Sandrić koja je osvojila osmo stvo u jedrenju do 19 godina, koje su grad Za- mjesto u ženskom samcu te Zadrani Lovro Iva- dar i jedriličarski klub „Uskok“ organizirali od nov i Marko Carić kojima je pripalo 14. mjesto 7. do 15. srpnja. Na prvenstvu je sudjelovalo u skiffu. 260 natjecateljskih jedrilica, 350 jedriličara iz Jedriličarski klub Uskok i grad Zadar još 58 zemalja svijeta dok je boje Hrvatske branilo jednom su se pokazali kao odlični domaćini njih dvanaest. Zajedno s trenerima, predstavni- i organizatori velikih športskih događaja. Jer, cima zemalja, gostima, organizatorima, sucima Svjetsko juniorsko prvenstvo ISAF smatra se i volonterima ISAF Youth 2011. brojio je goto- probnim ogledom za najperspektivnije mlade vo 700 sudionika. jedriličare današnjice, od kojih se očekuje da će Jedrilo se u osam disciplina, juniorskih ina- u budućnosti osvajati olimpijske medalje i kro- čica olimpijskih klasa. Nakon osam dana na- jiti razvoj olimpijskog jedrenja. tjecanja 15. srpnja, na zadarskom Forumu pro- Ovaj značajan športski događaj HFD Zadar glašeni su najbolji na Svjetskom prvenstvu u obilježilo je izdavanjem prigodne omotnice i jedrenju do 19 godina, čime je ovo natjecanje prigodnog poštanskog žiga koji je bio u upora- završeno. Naslovi svjetskih prvaka otišli su u bi 8. 7. 2011. u poštanskom uredu 23104 Zadar. Brazil, Južnu Koreju, Španjolsku, Norvešku, Autor žiga i omotnice je Igor Černigoj. Nakla- Italiju, Francusku i Austriju, a trofej za naju- da iznosi 80 komada. spješniju naciju osvojila je Francuska.

Omotnica i žig Svjetsko juniorsko prvenstvo u jedrenju do 19 godina (br.90)

24 Filatelistička izložba Zadru na dar

U sklopu obilježavanja Dana grada Zadra, poštanska marka na svijetu, legendarni Crni Hrvatsko ﬁ latelističko društvo Zadar i Narodni penny. Ovom prigodom posjetitelji su mogli muzej Zadar priredili su u Gradskoj loži ﬁ late- nešto više saznati i o Rowlandu Hilly, idejnom lističku izložbu pod nazivom “Zadru na dar”. tvorcu prve poštanske marke i njegovoj poštan- Izložbu je svečano otvorila ravnateljica Narod- skoj reformi koja je provedena u Velikoj Brita- nog muzeja gđa Renata Peroš. niji 1840. godine. Autori izložbe su Igor Černi- Na izložbi su posjetitelji mogli vidjeti po- goj i Jurica Vučetić. Izložba je bila otvorena od štanske marke posvećene Zadru i zadarskom 2. do 10. prosinca 2011. godine kraju, odnosno, njegovim kulturnim i povije- Otvaranje ove zanimljive filatelističke snim znamenitostima, važnim događajima, te izložbe HFD Zadar obilježilo je izdavanjem poznatim i zaslužnim ljudima ovoga kraja, kao prigodne omotnice i prigodnog poštanskog žiga i poštanske žigove koji su bili u uporabi u po- koji je bio u uporabi na dan otvaranja izložbe štanskom prometu u Zadru i okolici, od Mle- 2. prosinca 2011. u pošti 23103 Zadar. Autor tačke Republike pa do kapitulacije Kraljevi- žiga i omotnice je Igor Černigoj. Naklada izno- ne Italije, odnosno do 10. rujna 1943. godine. si 80 komada. Osim toga, na izložbi je predstavljena i prva Igor Černigoj

Omotnica i žig izdani povodom otvaranja ﬁ latelističke izložbe Zadru na dar (br. 91)

25 NOVA MEDALJA ZA ZADARSKI FILATELIST

a kraju 2011. godine sa zadovoljstvom možemo konstatirati da je naš časopis Zadarski Nﬁ latelist i ove godine na natjecateljskim izložbama brodio vrlo uspješno. Na četiri izlož- be osvojio je isto toliko medalja - u New Delhiju (Indija) posrebrenu, Balatonfüredu (Mađarska) pozlaćenu, Graz-Seiersbergu (Austrija) veliku srebrnu i našoj Opatiji također veliku srebrnu medalju. Lijep je to uspjeh našeg Društva, ali i poticaj da časopis sadržajno bude još bolji i zanimlji- viji. Budući da u prošlom broju nismo bili u mogućnosti prikazati diplomu sa izložbe HUNFILA 2011, te medalju sa izložbe ALPE-ADRIA 2011, to činimo sada, jer je praksa da sve medalje i di- plome sa izložbi zabilježimo u našem časopisu.

Diploma sa izložbe HUNFLA 2011 (Mađarska)

Velika srebrna medalja sa izložbe ALPE - ADRIA PHILA 2011 (Opatija) 26 Međunarodna ﬁ latelistička izložba ÖVEBRIA 2011

Ovogodišnja među- četiri izložbena razreda (po jedan u razredu po- narodna fi latelistička štanske povijesti i razredu cjelina te po četiri u izložba Övebria 2011 jednovitrinskom razredu i razredu fi latelističke održana je od 13. do literature). Uspjeh naših izlagača je bio zado- 15. svibnja 2011. u Športskoj dvorani Graz – voljavajući: po dva izloška su ocijenjena zlat- Seiersberg, a povodom 20. obljetnice poznatog nom i pozlaćenom medaljom, četiri srebrnom fi latelističkog sajma “Marke+Münze”. Na uku- te po jedan posrebrenom i brončanom meda- pno 439 izložbenih vitrina izloženo je 86 izlo- ljom. Najbolji su bili izložci g. Željka Ređepa žaka, od toga 6 u razredu fi latelističke literatu- “Bosna i Hercegovina, izdanje 1900/1901” te re. Gotovo trećina izložaka je bila posvećena g. Krešimira Botkovića “Pregled dopisnica ko- tematici astro i aerofi latelije, s obzirom na to rištenih u Hrvatskoj od 1869.”. da se u isto vrijeme održavao i Kongres FISA Naš izložak, časopis “Zadarski fi latelist”, u – Međunarodni savez aero i astrofi latelističkih razredu fi latelističke literature ocijenjen je sre- društava. brnom medaljom. Hrvatsku su na ovoj izložbi predstavljala osmorica izlagača s ukupno deset izložaka u Jurica Vučetić

Diploma i srebrna medalja sa izložbe ÖVEBRIA 2011 27 IZLOŽBE U ZADRU Izložba ZADRU NA DAR Izložak S poštanskim markama kroz Zadar i zadarski kraj

vaj izložak je opsežan prikaz uloge po- Tekstovi ovog izloška vrlo su inspirativni, Oštanske marke u promicanju uže sre- katkada širi, ponekad sažeti a nadasve vrlo pre- dine Republike Hrvatske, zapravo, to je puto- gledni. Izlagač, naime, u prvom redu informira, vanje – s poštanskim markama – kroz povijest precizno i točno, o svrsi svake marke, a potom grada, njegove kulture, njegove pisane riječi i daje osnovne podatke o marki. Na listovima se njegova umjetničkoga stvaralaštva. ne osjeća prenatrpanost, čak ni ondje gdje je S druge strane, marke upućuju na ono što teksta samo na prvi pogled malko više. Marka je stvoreno/izgrađeno (naša baština), po kome je minijatura koja se najbolje promatra poveća- jesmo ono što uistinu jesmo, predstavlja nas u lom pa ju je zbog toga katkada potrebno i opi- svijetu (do onih krajeva do kojih dođe pismo s sati. Jer ona je vazda poruka, podsjećanje, uka- markom) i potvrđuje našu prisutnost u njemu. zivanje na nešto, praćenje slijeda događaja koji Na ovim prostorima događala se povijest su osobina neke države, sredine ili pak odska- koja je grad (sa svojom okolicom) upisala u eu- ču od svega toga po svom nadznačenju, svojoj ropsku povijest (i povijest Mediterana), pa ovaj univerzalnosti. naš mikrokozmos (sa svim prirodnim, kultur- Filatelističko gradivo ovdje izloženo nasta- nim, umjetničkim, društvenim, gospodarskom i lo je u dvjema državama (tek manji dio u biv- inim događajima koji se više ili manje isprepli- šoj državi), tj. u razdoblju druge polovice 20. ću) istodobno postaje i odraz svih tih pojava na st. i prvog desetljeća našega stoljeća (zaključno našem kontinentu zadnjih desetak stoljeća. s godinom 2010.), a znatan udio u cjelokupnoj Izložene marke prikazuju Sv. Donat, Veće- izdavačkoj politici dao je i naš Zadar. negin evanđelistar, Red i zakon sestara domini- Prvi put u Zadru su prikazane marke kojima kanki, spomen na milenij ribarstva u nas, spo- se daje atribut da su zadarske: to je njemačko men na stvaranje Europe (Karlo Veliki), Pacta špekulativno izdanje, tj. pretisak postojećih ta- conventa, 550 godina grada Paga, 600. obljet- lijanskih maraka s natpisom u tri reda – Deuts- nica veleučilišta dominikanskog reda, zadarski che/Besetzung/Zara – marke koje su puštene u renesansni pisci (Zoranić, Baraković), zoolog promet 9. listopada 1943. (vrijedile su isklju- Spiridon Brusina, pojava časopisa Zora dalma- čivo za frankiranje od 16. listopada te godine). tinska, Hrvatska gimnazija u Zadru, ujedinjenje Pretisak je obavljen u tiskari Schönfeld (vodio Istre, Rijeke Zadra i otoka s Hrvatskom, Bar- ju je tada Barone iz Bologne) prema naredbi dr. tol Kašić, autor prve hrvatske gimnazije, posjet Kleinenberga, njemačkog zapovjednika grada pape Ivana Pavla II., svjetionici (Tajer, Vir, Veli (Nijemci su ušli u Zadar 10. rujna), koji je to rat), paška čipka, pregača iz Ravnih kotara, ko- povjerio natporučnicima W. Eggeru i H. Mülle- šarkaš Krešimir Čosić, slikar Ferdo Quiquerez ru, dobrim poznavaocima maraka/fi latelije. Da- i njegova Porta Terraferma u Zadru, Murtićeva kle, kontrolu pretisaka obavljao je, kako se ka- slika “Zadar 1950.”, dio grada na marki turi- snije vidjelo, vrlo uspješno, H. Müller, učinivši stičkih mjesta i ponovno Sv. Donat. od tih izdanja dobar trgovački posao i netipična Naoko, malo materijala za predstavljenih izdanja nekih vrednota, npr. na zadnje tri no- stotinu sedamdeset i osam listova! No, autor minale (20, 35 i 50 lira) pretisak je učinjen na izloška g. Igor Černigoj je sve to znatno dopu- samo 71, 32 i 47 primjeraka, što je podatak koji nio i proširio s nizom popratnih fi latelističkih sam po sebi sve kazuje. Taj natpis (njemačka/ izdanja HP (FDC, karte, arčići, arci, prigodni okupacija/Zadra) obuhvaća 45 maraka (franko listovi) te sve opisao, rastumačio i ilustrirao. marke, marke s propagandističkim privjeskom, 28 ekspresne marke, avionske marke, jednu avion- i ekspresne marke, s većom nakladom) i, da- sku ekspresnu marku i porto marke) s više po- kako, ponovno s pogrješkom u arku: Z A A A grješaka koje je namjerno učinio “špekulantski (umjesto ZARA). Slučajno!! konzorcij” – kako ih naziva g. Dragan Novak u Izložene su falsifi cirane marke (vrlo uspješ- zagrebačkoj Filateliji br. 3,X/1950., str. 70 – te no falsifi cirane, koje se prodaju kao takve), ali kasnije to prodavao za dobar novac. Potom su to ne umanjuje značaj izloška jer možemo vi- pustili u promet još jedno izdanje (2. studeno- djeti ono što nikako ne služi na čast fi lateliji, ga 1943.) s crnim pretiskom Z A R A u okviru ono što je, nažalost, poznato i u drugim sluča- od vodoravnih crta (ukupno 13 maraka: franko jevima.

Izložbu je otvorila ravnateljica Narodnog muzeja Renata Peroš Lijevo je Igor Černigoj, predsjednik, a desno Jurica Vučetić, tajnik HFD Zadar

29 Nekoliko listova izloška S poštanskim markama kroz Zadar i zadarski kraj

30 Izložak Zadarski poštanski žigovi kroz povijest

S druge strane, izložak Zadarski poštanski ni postupak država sudionica sukoba. No, jed- žigovi kroz povijest (na 79 listova) prati raz- naku zanimljivost pobuđuju adrese primatelja, doblje od Mletačke Republike do kapitulacije način pisanja (rukopis) i papir (omotnice), da- Italije (10. rujna 1943.). Poštanski promet za kako, uz marke i žigove (s kojih čitamo vrijeme mletačke vladavine prvi put je organiziran na putovanja pisma, grad odakle dolazi). području Zadra i Dalmacije, ali još nije bilo po- Naše doba skoro da zaboravlja pisani oblik štanskih žigova. Oni će se pojaviti za francuske razgovora, dopisivanje i, posebice, pisanje na- uprave nad Zadrom (1806. – 1813.) i ostati u livperom. Ljudi su zaboravili taj prastari oblik uporabi i pod austrijskom vlašću, sve do 1813., veza, povezanosti, izmjenjivanja misli, dobiva- a austrijski će se pojaviti oko 1830. (ime grada nja pisma i odgovora na nj. To nije moderno! I je na talijanskom jeziku, bez datuma), potom u toj modernosti izgubio se i smisao i sposob- 1873. s talijanskim i hrvatskim , a 1881. s hr- nost sastavljanja rečenica, jezična izražavanja, vatskim i talijanskim nazivom. kazivanja onoga što je u nama, reagiranja na Povijest žigova zapravo je i povijest prekra- ono što je oko nas. Postali smo polupismeni, janja granica, prisvajanja tuđih teritorija, pri- neki i unatoč školama. silna ili politička okupacija, a naš je grad obi- Ima li ovaj izložak veze s tim? Ima, i te kako lovao tim “bogatstvima”. Osobito od 1918. do ima. Jer onaj papir u omotnici, nečije pismo, svršetka Drugog svjetskog rata. Tako je talijan- vjerojatno govori o svim onim problemima, po- ska okupacija od 1918. do 10 rujna 1943., kad javama i stresovima koje i mi danas proživlja- su rabljene pretiskane talijanske marke i žigovi vamo, premda u drugim vremenima i golemom kojima je uklonjen natpis grada na hrvatskom napretku tehnike, ali ništa manje intenzivno i jeziku, a zatim samo talijanski žigovi, koji će ništa manje veselo ili tragično. od 1937. nositi i oznaku fašističke godine. Autor ovog zanimljivog i vrijednog izloška Izložena su i pisma koja su prošla cenzuru je g. Jurica Vučetić. – u Prvom i Drugom svjetskom ratu – uobičaje-

31 Nekoliko listova izloška Zadarski poštanski žigovi kroz povijest

32 Izložak Crni penny – prva poštanska marka Treći izložak ove izložbe pod nazivom Crni uporabi (pismo poslano bez marke primatelj će penny (Penny Black) s podnaslovom Zanimlji- platiti dvostrukom cijenom pošiljke. Slijedi pri- va priča o prvoj poštanskoj marki (autora Igora kaz natječaja za prvu marku (2600 prijedloga!), Černigoja) uistinu je priča o ideji da se poštan- pripreme za tisak, poštanski cjenik, pismonoše ski promet učini ne samo suvremenijim nego i i prvi poštanski sandučići. praktičnijim, jednostavnijim i lakšim. Tako je s prvom markom istodobno započe- Premda je prvu ideju o poštanskoj marki la i njezina povijest, ali i Hillova dalekovidnost dao Slovenac Lovrenc Košir (1836.), ondašnji i praktičnost, što pokazuje i naše doba (tiska- poštanski službenik u Beču (i koja nije usvoje- nje na gumiranoj podlozi, vodeni znak-zaštitni na!), Englez Rowland Hill uspio je naići na ra- znak,linijska gravura, nezupčanost, i zupčanost zumijevanje svoje vlade, pa je 1. svibnja 1840. od 1854., visoka naklada za redovito izdanje – puštena u promet prva poštanska marka na svi- čak 68.808.000 maraka). Do danas je ostalo da jetu – crni peni (s likom kraljice Viktorije). engleske marke imaju samo lik vladara (jer su Autor izloška sustavno prati rađanje ideje u onda bile jedine na svijetu) bez natpisa zemlje. o pojednostavljenju slanja pisama, pokazujući Izložak je pokazao rađanje poštanske mar- to s primjerom Hillove brošure Poštanska re- ke, koja je postala ne samo obvezatno sredstvo forma, njezina usluga i značaj (1837.), u kojoj plaćanja poštarine nego i golemi hobi širom se predlaže: brži, redovniji i učestaliji prijenos svijeta, veliki izvor prihod u državni budžet, a pošiljaka na cijelom području, naplaćivanje po- ﬁ latelija pridonijela popularizaciji gotovo svih štarine prema težini pošiljke; poštarinu će pla- grana ljudske djelatnosti. ćati pošiljatelj s poštanskom markom koja je u

33 Nekoliko listova izloška Crni penny, prva poštanska marka

34 U ime HFD Zadar, ravnateljici Narodnog muzeja, Renati Peroš, darovana je uokvirena prigodna omotnica posvećena izložbi ZADRU NA DAR

35 Izložba Peter Paul Rubens Skoro istodobno s izložbom u Gradskoj loži “Najveća tajna Rubensove umjetnosti – nje- odvijala se druga izložba u Gradskoj knjižni- gova magična vještina da dade život, stvaran, ci s jednostavnim naslovom Petar Paul Rubens intenzivan i radostan život, svemu što dotakne” (1577. – 1640.) (Gombrich) djelomično se može promatrati na Teško bi bilo tvrditi koja je grana ljudske ovom izlošku, koji žari snažnim ljudskim ﬁ gu- djelatnosti najuspješnije prenesena na poštan- rama, mitom i stvarnošću, a krajolik, npr. na ske marke, ali činjenice govore da je slikarstvo slici “Pejzaž s dvorcem Steenom”, postaje ra- i te kako prisutno na mnogim markama i europ- spjevano mjesto “govora svjetlosti i boja” (Jan- skih i prekomorskih zemalja, posebice tzv. ma- son). lih zemalja koje se natječu u izdavanju maraka Mogli bismo reći da je izložak pokazao, s tom tematikom. ako je to moguće razumjeti, veliku količinu Dio te stvarnosti pokušao nam je prikaza- strpljivosti, truda i umijeća da bi se složila tati, na osnovi materijala koji postoji u ﬁ lateliji, kva cjelina (iz golema broja izdanja o tom sli- Milenko Radović, član našeg Društva. Naime, karu), uobličila, dotjerala i opisala onako kako svojim rasporedom slikarskih djela, ilustrativ- je to učinio izlagač. I, dakako, riječ je o većem nim i tekstualnim podatcima (FDC, pisma, blo- broju maraka raznih zemalja, raznih kvaliteta kovi, žigovi) uspio je dočarati Rubensov svijet izrade, raznih formata, katkada i o dupliranim onakav kako su nam ga ostavili moderni dizaj- motivima, ali te manjkavosti u izdavačkoj poli- neri poštanskih maraka. I nije pretjerano reći da tici neke zemlje ovdje gotovo i nisu značajne (a smo imali priliku razgledati galerijski postav u najmanje da bi umanjile smisao izložene cjeli- minijaturnom obliku (izdanja raznih zemalja i ne na 134 lista). isto toliko načina prenošenja djela na taj koma- Izložba je bila otvorena od 5. do 10. prosin- dić papira koji se zove marka). ca 2011.

Ante Murn

Izložbu je predstavio Igor Černigoj, predsjednik HFD Zadar. Desno je autor izložbe Milenko Radović

36 37 Nekoliko listova izloška Peter Paul Rubens

38 IZ POVIJESTI FILATELISTIČKOG DRUŠTVA ZADAR (XII.)

1978. a korištenje će se naplaćivati 10 dinara za 7 dana. Članstvo : 43 seniora i 6 juniora Izabran je novi Upravni odbor: XXIX. redovita godišnja skupština održana g. Josip Himmelreich – predsjednik je 21. ožujka 1978. u dvorani Zadarske revije s g. Ante Murn – tajnik početkom u 18 sati. g. Zdenko Škarpa – blagajnik Skupštinu je otvorio predsjednik društva g. gg. Damir Kožul, Dragan Lukić i Klement Josip Himmelreich te nakon izbora tijela skup- Sikirić – odbornici štine i prihvaćanja dnevnog reda, tajnik društva U novi Nadzorni odbor su izabrani gg. Slav- g. Ante Murn podnosi izvješće o radu tijekom ko Perović, Dušan Blidović i Žarko Grzunov. 1977. godine. Za potrebe održavanja sastana- G. Ante Murn zadužen je na godišnjoj skup- ka od 7. lipnja 1977. osigurana je dvorana Za- štini HFS-a iznjeti primjedbe na račun časopisa darske revije, a sastanci se održavaju u 17 sati. „Filatelija“. Donjeta je odluka o raprodaji maraka SFRJ od 1974. godine po nominalnoj vrijednosti, a s ob- 1979. zirom da nije bilo smisla da se društvena zbir- ka SFRJ počme sakupljati od te godine, kada Članstvo : 49 seniora i 4 juniora je to propušteno od samoga početka, odnosno XXX. redovita godišnja skupština održana od 1945. godine. Za društvene potrebe nabav- je 31. siječnja 1979. u prostorijama Zadarske ljen je mali ormarić. Priređena je i mala fi late- revije u 18 sati. listička izložba povodom rođenja Josipa Broza Skupštinu je otvorio predsjednik društva g. Tita, a izlagač je bio g. Dragan Lukić koji je na Josip Himmelreich te nakon izbora tijela skup- tu temu priredio 108 izložbenih listova. Izložba štine i prihvaćanja dnevnog reda, tajnik druš- je bila dobro posjećena te je o njoj objavljeno i tva g. Ante Murn podnosi izvješće o radu ti- u javnom glasilu. jekom 1978. godine. Sastanci su se održavali Na rang listi najboljih članica HFS-a, druš- redovito, redovno su primane marke SFRJ te tvo je osvojilo 10 mjesto, a g. Ante Murn je na- marke OUN na koje se pretplatilo 12 članova. građen „Priznanjem HFS-a za posebne zaslu- Nabavljeni su katalozi „Zumstein“ i „Yvert“ te ge“ zbog svojih članaka u rubrici „Filatelija“ u Yvertov mjesečni magazin. Za korištnje dvora- Narodnom listu. ne Zadarske revije ugovorena je najamnina od Završni račun te prijedlog prihoda i rasho- 200 dinara mjesečno. U društvo je upisano 18 da podnio je g. Klement Sikirić koji je vodio fi - novih članova – seniora, a ispisala su se dva ju- nancijsko knjigovodtsvo društva. niora. Planirana izložba nije održana zbog ne- Prijedlog novog „Statuta“, „Pravilnika o fi - dostatka fi nancijskih sredstava. Od 1. svibnja nancijsko-materijalnom poslovanju“ i „Odluke 1979. „Narodni list“ je ukinuo rubriku „Filate- o naknadi putnih troškova“ nazočnima je pro- lija“ koju je uređivao g. Ante Murn. tumačio i obrazložio g. Zdenko Škarpa. Nave- Izvješće o fi nancijsko-materijalnom poslo- deni akti prihvaćeni su uz manje korekcije. Pre- vanju društva nije podneseno jer je g. Klement ma novom „Statutu“ mandat dužnosnika traje 2 Sikirić bio službeno odsutan te je izvješće bilo godine bez ograničenja ponovnog biranja. podneseno kasnije. Pod točkom razno iznesen je problem po- Pod točkom razno iznesen je problem struč- sudbe kataloga s obzirom na vrijemenski rok ne literature te je odlučeno da se nabave kata- trajanja posudbe te je g. Zdenko Škarpa pred- lozi „Zumstein“ za Europu i „Yvert“ za Preko- ložio da rok posudbe ostane 7 dana, ali da se morje. Briga o katalozima je povjerena tajniku, 39 nakon toga vremena katalog mora donjeti na a 5 dinara za juniore. Također, predloženo je da sastanak pa ako nema drugog zainteresirano se za novog predsjednika izabere g. Jovan Ver- člana, može se zadržati sljedećih 7 dana. Izne- tovšek, a s obzirom da g. Josip Himmelreich seni prijedlog je prihvaćen s time da se posud- odlazi. Spomenuti prijedlog je prihvaćen, ali je ba od 7 dana naplaćivala 5 dinara, a 14 dana u nejasno kako je predsjednikom i dalje ostao g. iznosu od 10 dinara. Josip Himmelreich koji je i 1980. godine otvo- Kako su i numizmatičari u isto vrijeme dr- rio godišnju skupštinu. žali sastanak na istom mjestu, predloženo je da Kako ova Skupštna nije bila izborna, Uprav- plaćaju članarinu fi latelističkom društvu kako ni odbor izabran 1979. godine, ostao je isti. bi se lakše plaćala najamnina prostora. Tajnik g. Ante Murn predložio je da člana- Zdenko Škarpa rina za 1979. godinu bude 15 dinara za seniore,

FILATELIJA = Hobi kraljeva = kralj hobija

Hrvatsko ﬁ latelističko društvo Zadar

40 IZ SVIJETA ORGANIZIRANE FILATELIJE I DRUGE ZANIMLJIVOSTI otkraj ove godine (17. prosinca) u šez- reje, dok su milijuni građana, najviše djeca, do- Pdesetdevetoj godini života umro je lider slovno umirali od gladi. Prosječan životni vijek komunističke Sjeverne Koreje, Kim Jong Il . građana Sjeverne Koreje kraći je za tri i po go- Službena sjevernokorejska novinska agencija dine u odnosu na vrijeme kada je vladao osni- i televizija objavili su da je Kim Jong Il umro vač države Kim Il Sung, djed novog vođe, koji od pretjeranog ﬁ zičkog i mentalnog napora, ka- je umro 1994. godine, navodi se u podatcima sno u subotu, u svom oklopnom vlaku obilaze- UN. ći, kako su rekli, zemlju i narod. Objavljeno je da će se pokop sjevernokorejskog lidera održa- ti 28. prosinca. U spomen na svog preminulog Dragog Vođu pošta Sjeverne Koreje 31. prosinca pustila je u promet nekoliko prigodnih izdanja (blokova) s njegovim likom.

Nasmiješeni Kim Jong Il-a (desno) i njegov treći sin i nasljednik Kim Jong Un u zimskim kaputima. U donjem dijelu bloka prikazana je planina Baek- du za koju Pyongyang tvrdi da je rodno mjesto Kim Jong Il-a.Vjeruje se da je ovo prva poštanska mar- Nasmiješeni sjevernokorejskog vođe. Iznad marka na kojoj je prikazan njegov sin Kim Jong Un. ke piše: “Veliki vođa drug Kim Jong-il uvijek će biti s nama”. Krajem prošle godine Kim Jong Il unapri- Kim Jong Il (rođen kao Jurij Irsenovič Kim jedio je svog sina Kim Jong Un-a u čin genera- (ruski: Юрий Ирсенович Ким) je na vlast dola s četiri zvjezdice, što je bio jasan znak da je šao nakon što je umro tzv. otac nacije, Kim Il planirao ostaviti vladavinu u rukama svoje obi- Sung (1994.). Biografski podatci kojima se telji nakon svoje smrti. Human Rights Watchs može vjerovati, kao i većina ostaloga što dola- smatra ga odgovornim za smrti stotine tisuća, a zi iz ove u svijetu najviše izolirane zemlje, vrlo možda i milijun Korejaca tijekom svoje vlada- su rijetki i do njih je teško, ako ne i nemogu- vine zbog rasprostranjene gladi koja se mogla će doći. On se rijetko pojavljivao u javnosti, a spriječiti, javnih smaknuća i stravičnih uvjeta rijetko je i govorio za sjevernokorejski radio i u koncentracijskim logorima. Inače, svoju prvu televiziju. Ipak, svijet će ga najviše pamtiti po poštansku marku Sjeverna Koreja izdala je 12. velikom jačanju nuklearne moći Sjeverne Ko- ožujka 1946. godine. 41 avne 1982. godine pošta Velike Brita- neobičnom tiskarskom pogreškom koja je do Dnije izdala je vrlo lijepu seriju od če- tada u ﬁ lateliji bila sasvim nepoznata i koja je tiri marke posvećene britansko automobilskoj odmah zagolicala mnogobrojne sakupljače po- industriji koje prikazuju njihove najpoznatije štanskih maraka s pogreškom. U arku na čak automobile: Austin Seven i Metro, Ford model dvanaest maraka vidljiv je dvostruki sivi otisak T i Escort, Jaguar SS-1 i XJ-6, te Rolls Royce motiva, koje je Ryan Epps, akcionar kuće Stan- Silver Ghost i Silver Spirit. I ništa, zapravo, ne ley Gibbons nazvao “zapanjujućom vizualnom bi bilo čudno da potkraj prošle godine dilerska pogreškom”. Arak je na aukciji postigao cijenu kuća Stanley Gibbons nije ponudila na proda- od 10.925 £, što je 3000 puta više od njezine ju jedan arak od 20 maraka, nominalne 19 ½ nominalne vrijednosti. p (motiv- automobil Ford, Model T i Eskort) s

Arak s tiskarskom pogreškom koje je vlasnik držao u tajnosti sve do potkraj prošle godine.

42 ve godine, točnije 30. rujna, pošta Ve- Machin je reljef kraljičina lika izradio od Olike Britanije obilježila je 100. obljet- gipsa u kombinaciji različitih boja, te je njegov nicu rođenja poznatog britanskog umjetnika i dizajn prvi put korišten na marki nominalne 4D kipara Arnolda Machina koji je dizajnirao por- koja je izdana 5. lipnja 1967. Njegov dizajn ko- tret kraljice Elizabete II. koji je poslužio za ti- rišten je na svim britanskim redovnim marka- skanje marke s njezinim likom. U spomen na ma sve do danas. Računa se da se lik kraljice ovog velikog umjetnika britanska pošta izdala Elizabete II. može vidjeti na preko 320 milijar- je i niz prigodnih izdanja. di kopija, što je čini najvećim reproduciranim Arnold Machin je rođen u gradu Stoke-on- umjetničkim djelom u povijesti. Arnold Mac- Trent u Velikoj Britaniji 1911. Počeo je raditi hin umro je 1999., u starosti od 87 godina. kada mu je bilo četrnaest godina kao slikar. Po- hađao je umjetničku školu, a zatim je studirao na umjetničkoj akademiji u Londonu. Godine 1946. izabran je za pridruženog člana Royal akademije, te je uskoro proglašen magistrom kiparstva i akademikom. Od 1951. radio je kao učitelj na Kraljevskoj školi za umjetnost i dizajn (Royal College of Art). Godine 1964. Mac- hin je dizajnirao britanski novac s novim likom kraljice koji je uveden 1968. i bio u uporabi na svim britanskim kovanicama do 1984., kovanicama Novog Zelanda i Australije do 1986. i Kanade do 1989. Po kraljičinu odobrenju Machin je 1966. izradio i dizajn s kraljičinim likom za serije re- dovitih poštanskih maraka (kasnije poznatih pod nazivom “Machinove serije”).

Arnold Machin

Fotograﬁ ja kraljice Elizabete II., originalni odljev njezina lika od gipsa, skica marke koju je Machin nacrtao u siječnju 1966. koristeći se dizajnom za marku Crni penny, te izgled gotove marke.

43 Prigodni list izdan 16. srpnja 2011. povodom 100. obljetnice rođenja Arnolda Machina. Na listu su prikana sva izdanja na kojima se nalazi lik kraljice Elizabete II. a čiji je autor Arnold Machin.

Igor Černigoj