INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA CRNA GORA

Program: Monitoring ljudskih prava u Crnoj Gori

LJUDSKA PRAVA U CRNOJ GORI - 2010

Podgorica, februar 2011. godine

Program monitoringa i zaštite ljudskih prava realizuje YIHR CG uz pomoć i saradnju Civil rights defender Inicijativa mladih za ljudska prava, Crna Gora Februar 2011. godine Za izdavača Boris Raonić Autori izvještaja Boris Raonić Milan Radović Edina Hasanaga Čobaj Marija Vujović Dejan Minić Denis Zvrko Lektura i korektura Jelena Vukoslavović Ristović Prevod Jelena Vukoslavović Ristović Dizajn i prelom Nikola Milenković Obrada i štampa AP print, Tiraž : 400 primjeraka Sadržaj

I Prethodne informacije...... 5 II Legislativa i institucionalni okvir zaštite u oblasti ljudskih prava...... 7 III Suočavanje s prošlošću ...... 15 IV Tortura...... 21 V Politički motivisano nasilje...... 39 VI Besplatna pravna pomoć ...... 47 VII Sloboda izražavanja ...... 53 VIII Vjerske slobode ...... 63 IX Diskriminacija ...... 67 X Manjinska prava ...... 79 XI Status raseljenih ...... 83 XII Ekonomska i socijalna prava...... 87 XIII Izvještaji o stanju ljudskih prava ...... 95 XIV Zaključci i preporuke...... 97

3

putem godišnjih i kvartalnih izvještaja. Ovaj izvještaj obuhvata oblasti koje smo kroz javnost izvještava nalazima o i Gori Crnoj u prava ljudskih poštovanja monitoring amtao e kpo 7 rdtvi d ea u 5 jh diee e s bile su jer odbijene njih 45 su čega od neaplikabilne advijesuprihvaćene idonijetesupresude protiv Crne Gore. predstavki 47 ukupno 305. je je bio Razmatrano Vijećima, sudskim dodijeljenih Gore Crne iz predstavki broj ukupan ostavku iformiranajenova Vlada načelusaIgorom Lukšićem. uslova Evropske komisije. Krajem 2010. godine, Premijer Milo Đukanović podnio je EU, ali u bez datuma otpočinjanja pregovora članstvo jer je potrebno prethodno ispuniti za sedam kandidat postala 2010. decembra 17. je Gora Crna izbjeglica. status riješavati i diskriminacije zabrane politiku primijeniti i medija slobodu obezbijediti i je potrebno a kriminala organizovanog i korupcije protiv borba prava, vladavine uspostavljanje sudstva, i uprave depolitizacija i administracije jačanje Ustavom, sa pregovora Crna Gora će morati pristupnih da ispuni sledeće obaveze: usklađivanje otpočinjanje izbornog zakonodavstva Za 2010. novembra 9. Gore Crne kandidaturi o mišljenje pozitivno saopštila i je usvojila komisija Evropska 2010. septembra do o izvještaj EU upitnik Faktografski na odgovora dodatnih komisiji dostavljanja od Evropskoj aktivnostima realizovanim svim je dostavila Gore Crne o Vlada 2010. kompromis postignut nije septembra i 6. Dana put. peti po pomjeren rok je završena pa manjina, predstavljanja modelu nije uvijek još usaglašavanju zakonodavstva o rasprava izbornog i priprema Skupštinska opština. 14 u 2010. održani maja izbori 23. Lokalni su Avganistanu. u misiju mirovnu za vojnika kontigenta dva na svih 673 dodatnih pitanja koje je zatražila Evropska komisija. Crna Gora je poslala odgovori su poslati godine Početkom integracijama. euroatlanskim u napredovanje liniju. Informacije uizvještajusuprikupljenedo31.decembra2010. radu smo koristili tehnike istraživanja na terenu, pres kliping, analize, intervjue i SOS U UNHCRa. CDT-aVita“,i „Monte NVO regionu, u YIHR-a kancelarija prava), veliku podršku Civil Right Defenders (bivšeg Švedskog helsinškog komiteta za ljudska i socijalana prava. Na istraživanju i pisanju izvještaja radio je šestočlani tim YIHR, uz diskriminacija, tortura, slobode, ekonomska i raseljenih prava,status manjinska virusom, zaraženihHIV osoba status vjerske nasilje, motivisano politički prošlošću, s suočavanje izražavanja, sloboda su to i najzabrinjavajuće kao identifikovali rad naš I Prethodne informacije Političku situaciju u 2010. godini obilježilo je ispunjavanje obaveza i dalje i obaveza ispunjavanje je obilježilo godini 2010. u situaciju Političku vrši zaredom godinu petu već (YIHR) prava ljudska za mladih Inicijativa rm Ivetj Sd z lusa rv u tabr u ou 00 godine, 2010. toku u Strazburu u prava ljudska za Suda Izvještaju Prema

I PRETHODNE INFORMACIJE 5

je usvojila ovaj zakon. Iako usvajanje Zakona o zabrani diskriminacije ohrabruje, ohrabruje, diskriminacije zabrani o Zakona usvajanje Iako zakon. ovaj usvojila je koja regionu u zemlja posljednja je Gora Crna način, taj Na godine. 2010. jula 27. odbora došli do bitno boljeg teksta od onog koji je predložen, prihvatajući jedan prihvatajući predložen, je koji onog od teksta boljeg bitno do došli odbora sjednica nekoliko na zakona predloga teksta poboljšanju na radom zajedničkim su prava, institucija ljudska ombudsmana i za predlagač Zakona Ministarstvo odbor za Skupštinskiljudska i manjinska ombudsmanu. prava o zakona limitirana novog diskriminacije donošenja zabrani do o zakona novog primjena je jer sloboda, i prava ljudskih zaštitniku o Zakon i diskriminacije zabrani o Zakon donijeti istovremeno neophodno bilo je da i kao ovlašćenja, novih primjenu za nedovoljan godinu 2011. za planiran je koji Ombudsmana kancelarije budžet je da su upozoravali Gore Crne i NVO sa saradnju Skupštini u Pojediniposlanici preciziraparlament. izvještava godišnje puta dva da zakonski medijima, da da pritužbama, prijava, anonimnim krivičnih po i podnošenjem postupa organima, pravosudnim pred prava ljudskih kršenja slučajeve procesuira da sektoru, privatnom u dešava diskriminacija se kada ljudskih prava i sloboda treba da ima sljedeće nadležnosti: da postupa i u slučajevima njegoveovognovimZaštitnikinicirali da zakonom, promjene.zakona smatra YIHR usvajanja prije bi kako klubovima, poslaničkim svim zakona prijedlog na primjedbe još uvijek neće biti primjenjiv. Javna rasprava sprovedena je u julu a YIHR je dostavila Zakonu odloženo za proljećno zasijedanje. Zbog toga, Zakon o zabrani diskriminacije Međutim, Skupština Crne Gore nije usvojila Zakon 2010. godine diskriminacije. već oblika je svih odlučivanje od o zaštitu i torture prevenciju za mehanizam nacionalni prijedlogom Zakona predložena su rješenja Ovim kojim zakona. se Nacrt utvrdila u 2010. instituciji juna 23. Zaštitnika održana uspostavlja je koja sjednici, na je Vlada i prava završilo je rad na izradi prijedloga Zakona o zaštitniku ljudskih prava i sloboda 2011. za planiran je koji godinu, nedovoljan Ombudsmana, za primjenu novih Goreovlašćenja. kancelarije Ministarstvo za budžetljudska Crne i manjinska je Skupštini da u su poslanici upozoravali Pojedini sloboda. i prava ljudskih zaštitniku o nema tenadležnosti. Ombudsman zakonu, sadašnjem po ali zakona, ovog sprovođenjem nad nadzor za ljudskih prava i sloboda. Zakonom o zabrani diskriminacije, Ombudsman je zadužen ZaštitnikuZakono i pomoći pravnoj besplatnoj Zakono na svega odnosi prije se to ovaj zakondonesezajednosasetomzakonaoljudskimpravimakojisuupripremi, a se da YIHR-a prijedlog ni usvojen Nije raspravi. javnoj u učesnika drugih i sektora civilnog primjedbe sve usvojene nijesu jer primjenjiv bio nije godine 2010. tokom II Legislativa iinstitucionalniokviruoblastiljudskihprava iitrto a jdk i ajnk paa aio e a rjdou Zakona prijedlogu na je radilo prava manjinska i ljudska za Ministarstvo Legislativa - Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o zabrani diskriminacije

II Legislativa i institucionalni okvir zaštite u oblasti ljudskih prava 7 8 II Legislativa i institucionalni okvir zaštite u oblasti ljudskih prava zjnm soa a zo zšink pai rso z kdosu kombinatoriku kadrovsku za prostor pravi predsjednika Skupštine zaštitnika oko izbora zamjenika izbor zaštitnika. Oni su za kazali da u uslova isto vrijeme izmjenom ovakvomse da namjerom sa povezuju amandman ovaj poslanici Opozicioni oblasti. koje bilo iz nego nauka, društvenih oblasti iz fakultet završen imati mora ne da i kao zamjenika zaštitnika tražilo da umjesto izbor 10 za godina uslovradnog iskustva kao ima se samo bi 5 godina, kojim partije, njegove amandman prihvaćen nije jer vratio zakon je da Skupštine predsjednika su brojem optužili poslanici velikim Opozicioni amandmana. obrazložio je Skupštine predsjednik većinom, ogromnom u načelu Skupštini u u izglasan već donijet je što nakon nije uredi ga sloboda da zakonu, predlagaču, i zakona Vraćanjegodini. ovom prava2010. ljudskih o zaštitniku odlučivanje o dozvoli Zakon da ne tako da Skupštine predsjedniku povod bili nije Zakon Istraživačuizglasan. upravosu da amandmani ti kazali su poslanici opozicioni YIHR amandmanima, prihvaćenim zahvaljujući dostigao konačno kvaliteta je nivo koji odgovarajući zakon izglasati trebalo rasprave nakon je kojoj na Gore Crne Skupštine sjednici petoj na Međutim, politike. iznad bude struka da i zakona teksta najboljeg do dođe se da cilj je da naglašavalo se odboru U sugestije. navedene prethodno naše i sadržali su koji opozicijie, iz i vlasti iz i poslanika amandmana broj javne rasprave. YIHR četiri je su dala preporuke Održane da Gori.Zakon sadrži Crnoj i sledeća u rješenja: Evrope da Savjeta pružanje i Gori Crnoj u (UNDP) razvoj za Ministarstvo pravde Crne Gore, uz podršku Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija izražavanja. Skupština jevratilapredložene izmjeneidopune Vladi nadoradu. slobodu za ograničavajuće kao izmjene najavljene lica. su kritikovale slobode organizacije Brojne ili života zaštite zbog odmah, odluči zahtjevu o se da traži se kada ili ograničen pristup je kojima informacijama o radi se zahtjev,svojkada slučajevima u navodi da se će podnosilac kome zahtjeva u za pristup informacijama, informacijama pristupu od sada slobodnom morati da o obrazloži Zakona dopunama i izmjenama nacionalni mehanizamzaprevenciju torture. i formira godine 2010. kraja do da postupaka, ili kazni ponižavajućih ili neljudskih surovih, drugih i torture protiv konvenciju uz protokola Opcionog potvrđivanja iz navedenog donošenja zakona. Neusvajanjem hitnost Zakona Crna Gora nije ispoštovalai obavezu, koja je proistekla važnost na upozoravali i zaštitniku o Zakona reda dnevnog sa skidanje za razloge osporavali su zakona predlagač i kao prava ljudska za Odbora Članovi decembru. i novembru oktobru, julu, u sjednicama na red dnevni godine, iako su ga opozicioni poslanici podsjećali na obavezu da taj predlog uvrsti na zamjenika zaštitnika koji je od institucije zaštitnika upućen Skupštini 30. juna 2010. izbor za prijedlog uvrsti proceduru skupštinsku u da odbija Skupštine predsjednik tk j ird Zkn o epanj rvo pmć, ou e iniciralo je koju pomoći, pravnoj besplatnoj o Zakona izrada je toku U o Zakona prijedlog Gore Crne Skupštini je dostavila Gore Crne Vlada pomoć pruža svim građanima koji su socijalno ugroženi a ne samo ‘najsiromašnijima’; da ispune da bi dobili besplatnu pravnu pomoć pojednostave i da se besplatna pravna su koji advokati samo ne registrovani a za pružanje subjekti besplatne pravne drugi pomoći; i zatim, da sindikati se uslovi stranke, koje političke građani ustanove,treba naučne i stručne organizacije, nevladine i obavljati mogu pomoći pravne besplatne vj prdc. eaa j zo tg npsi mnsasv, a i oo ia bio ipak potom bi da ministarstvo, napustio toga zbog je Beganaj porodicu. svoju suuslovi zaradministarstvu u dobri alida odplate od200 EUR ne može daizdržava visoko obrazovani Rom u zaposleni ovom ministarstvu, JediniSokolj Beganaj Egipćana.javno je istupio i i kazao da Aškalija Roma, prava zaštitu i unapređenje za odjeljenje i ravnopravnosti rodne poslove za odjeljenja i djeluju ministarstva sklopu U prava. ljudskihzaštitu unapređenje i za Sektor manjinskihnacionalnihizajednica drugih i ministarstva organizovan je kroz Sektor za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda pritvoru. o odluku donosi i istragu vodi koji tužiocu nadležnom preda osumnjičenog da sata četiri svega imati hapšenja nakon će korupcije, koja policije, Uprave korupcije i kriminala, zločina ratnih organizovanog suzbijanju u službenicima ulogu važnu daju Takođe,tužilac. sprovoditirješenja novaće istrage Zakonika tog osnovu na a 2010. su daAlbanciovakvim prijedlogomgubestečenaprava. istakli i prijedlozima zadovoljnidosadašnjim nijesu Gori Crnoj u zajednice albanske Političkipredstavnici godine. 2011. maja 31. do produžen je sada a pomjeran, puta usvajanja prijedloga zakona. do Rok za doveli usaglašavanje nijesu ovog zakona, zakona sa izbornog Ustavom prijedlogu je nekoliko o raspravljalo se Parlamenta kada sjednici na 2010. septembra 21. uoči uslijedili su koji partija političkih predstavnika obraćanja medijska dogovor,i na sastanci pozivi Brojni podržala. nije kasnije većina nije prihvatila predloženo rješenje već je dala svoj prijedlog ovog zakona, koji opozicija ali usklađivanje,vladajuća je završila grupa Radna donešen. nije uvijek Ustavom,još i zbogtogajeneophodnobrzodonošenjeZakona obesplatnojpravnojpomoći. u Vladinoj proceduri. Visoke advokatske tarife predstavljaju problem za pristup pravdi dobila iz Ministarstva pravde, Nacrt zakona o besplatnoj pravnoj pomoći još uvijek je YIHR je koje informacija osnovu Na regiona“. iskustva - pomoć pravna „Besplatna temu na sastanak regionalni organizovala Bečićima u je YIHR 2010. oktobra 3. do 1. od periodu U sreću. na igara prihoda sredstavaod proširendijelom bude da treba predviđenih kazni od se da predlaže Zakonom o sprječavanju diskriminacije formira Fond se besplatne pravne pomoći, koji jer sloboda, i prava ljudskih zaštitniku o Zakonom i diskriminacije sprječavanju o Zakonom sa zajedno usvoji Zakon se da Novi Zakonik o krivičnom postupku počeo se primjenjivati od 26. avgusta 26. od primjenjivati se počeo postupku krivičnom o Zakonik Novi nttcoan ovr Mnsasv z lusa mnisa prava manjinska i ljudska za Ministarstvo - okvir Institucionalni sa usklađen bude da treba koji poslanika, i odbornika izboru o Zakon Rad -

II Legislativa i institucionalni okvir zaštite u oblasti ljudskih prava 9 10 II Legislativa i institucionalni okvir zaštite u oblasti ljudskih prava vjernicimanajvećih vjerskih zajednica uCrnoj Gori dok praznikesu izostale čestitačestitke vjernicima da priliku iskoristio je Ministar mržnjom. nacionalnom i vjerskom motivisanisu koji a Cetinjuna Tivtui udogodili se su povodomincidenatakoji je nacionalnihmanjina“. Ferhat Dinoša, Ministarljudska manjinskazai prava reagovao zaštitu „Sprovođenjezakonvencije Okvirnesto okrugli mlade“; pogađa koje nasilju Crne Gore“; odštampana je i publikacija „Rod i nasilje – priručnikpolitičkomživotu ou „Učešćeženarodnozasnovanom stoRepubliciokrugli Hrvatskoj; posjetustudijsku sekreterijatu za rad, zapošljavanje, i ravnopravnost polova AP Vojvodineračunarima; studijsku posjetu uOdjeljenja Novomza poslove rodne Sadu; ravnopravnosti Pokrajinskom Zakona o zaštiti od nasilja u porodici“; organizovalo obuke nezaposlenih žena za rad na upravinacionalnojpo pripadnosti; organizovalo okruglitemu stona„Implementacija aktivizma za borbu protiv nasilja nad ženama; izvršilo danaispitivanje 16 kampanjuzaposlenih jepokrenulo u državnojgodine 2010.novembra 29. OEBS-om sa u saradnji partija; političkih iz žene za treninga tri su: što kao godine, 2010. akivnosti više realizovaloorganizovaloMinistarstvoprava.iljudskih jeoblasti iz zakonaviše izradi istraživačudajedogovor ostvaren naobostrano zadovoljstvo. Ministarstvo jeradilo na postignut dogovor i Beganaj se vratio na posao. Predstavnici ministarstva kazali su YIHR u sedam opština Crne Gore na uzorku od 350 ispitanika, po kome je veliki broj veliki je kome po ispitanika, 350 od uzorku na Gore Crne opština sedam u realizovalaistraživanje je YIHR godine, Početkom2010. građanima. dostupnija biti institucija ova će način taj na i Ombudsmanakancelarije nove kancelarije dobio je nedostupnost Ombudsman građanima. i je bio Evrope, Savjeta iz i ukazivano da je je koji na određena problema od jedan Kao Ombudsmana torture. prevenciju za mehanizam kancelarija nacionalni bude Takođe, zakona. ovog sprovođenje i usvojenog osnovu praćenje za je Naodređena Ombudsmana kancelarija diskriminacije, organa. zabrani o Zakona državnih strane od prekršena prava im su ukoliko Ombudsmana kancelariji obratiti mogu se Građani ili vlasti. radnjom oragana aktom, nepostupanjem povrijeđena su kada slobode i prava ljudska unapređuje i štiti da zadatak je čiji institucija, samostalna i nezavisna kao je definisana Ombudsmana 1.229.599.45 eura a budžet za 2011. godinu iznosi 1.260.787.21 eura. evropski i prema seksualnim manjinama. Ministarstvo je 2010. godine imalo budžet 2010.od godine, ministar je promijenio stav i kazao da će se Vlada i ministarstvo odnositi Iako je civilni sektor tražio da Vlada smijeni ministra, to se nije dogodilo. U decembru za ljudska i manjinska prava, Ferhat Dinoša je nekoliko puta iznio homofobične izjave. manjinskihprava naročitoa prava seksualnih manjina. Tokom2010. godine, ministar ljudskihoblastii drugihministarstvaravnopravnosti.aktivnostiradu iz izostale su U okruglihnacionalnihrodnestolova,konferencijapravatemeseminaramanjina ii na malih vjerskih zajednica. Ministar Dinoša i njegovi pomoćnici učestvovali su u radu više atti lusi paa sooa (Ombudsman) sloboda i prava ljudskih Zaštitnik Kancelarija – Bakoviću,izjavaFerhatahomofobičnih ministra ocjenu za vezana je koaj Dinoše, on Šućku Ombudsmanu dostavila YIHR je koju inicijative Povodom Ombudsmanu. obratiti mogu se prava ljudskih kršenja koja za i predstavku podnijeti mogu način koji na niti nalazi kancelarija se gdje znaju ne da kazali su Građani Ombudsmana. kancelariji pristupe da mogu koji na načinom sa upoznat nije da odgovorio građana ainli zjdia nioi piank u batm ncoang etničkog, nacionalnog, oblastima u pripadnika njihovih i zajednica nacionalnih razvoj manjinskih i drugih i naroda očuvanje manjinskih specifičnosti etničkih odnosno za nacionalnih, značajne su koje aktivnosti podrži da jeste Fonda Djelatnost Fonda zamanjineoraspodjelisredstava Fonda. Upravnogodbora odluke povodomnetransparentne raspravu inicira da propustio je Bijelom Polju i Baru. Odbor je u imao i građane studijsku za posjetu Parlamentutribine dvije Norveške. održali Odbor i most“ “Komanski Zavod JU i ZIKS su posjetili rada i ostvarivanja pune kontrolne funkcije Parlamenta u ovoj oblasti. Članovi Odbora društvu, a rad Odbora pokazuje transparentnost i izražava tendenciju sve kvalitenijeg oblasti ljudskih prava. Članovi Odbora pokazuju otvorenost i prepoznaju iz probleme u zakona broja velikog prijedloge i razmatrao je Odbor godine. 2009. oktobra 27. dogodio se koji incidentu i (ZIKS) sankcija krivičnih izvršenje za Zavodu u situaciji razvoju, u teškoćama sa omladine i djece pravima o i pravima raspravljalo radničkim manjinskih, se kojima na sjednice 22 je održao i godine 2010. aktivan veoma je godine bioje431.457.32eura,dokbudžet za2011.godinu485.945.97eura. uzimajući u obzir i nove nadležnosti. Budžet Zaštitnika ljudskih prava i sloboda 2010. povećanje je ispod traženih sredstava neophodnih za dalje funkcionisanje kancelarije, međutim povećati, Ombudsmana kancelariju za budžet se će da najavljeno je Vlade ovomu se Kancelarija suočavalaperiodu problemima.kapacitetskim značajnim sa Iz djecu i mlade “Ljubović“ u okviru obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava. slučaj porodičnog nasilja. YIHR je sa Ombudsmanom organizovala posjetu Centru za jedan za i poslu na diskriminaciju zatvoru, u prijavetorturu vezaniza bili građana sa pet dopisa a na svaki dopis odgovoreno je u zakonom predviđenom roku. Dopisi su YIHR je sa Ombudsmanom ostvarila kvalitetnu saradnju. YIHR se kancelariji obratila borbi za ljudska prava i povećala stepen saradnje sa civilnim sektorom. Prošle godine, u napredak godine 2010. je napravila Ombudsmana Kancelarija populacije. LGBT i prava štite da pozvani prava manjinska i ljudska za Ministarstvo i Ombudsmana ako neko pripada nekoj nesrećnim manjinskoj zajednici ili ili srećnim LGBT osjeća populaciji, te se da su da kancelarija treba ne niko Gori Crnoj u da kazao je Baković je kazao da su svi građani Crne Gore jednaki, bez obzira na njihova lična opredjeljenja. od a manjine za Fond Gore Crne Skupština Fn z mnie soaa e kptn Cn Gore. Crne Skupština je osnovala manjine za Fond – - Skupštinski Odbor za ljudska prava i slobode bio slobode i prava ljudska za Odbor Skupštinski -

II Legislativa i institucionalni okvir zaštite u oblasti ljudskih prava 11 12 II Legislativa i institucionalni okvir zaštite u oblasti ljudskih prava novi proces odlučivanja po usvojenim izmjenama Zakona o manjinskim pravima i pravima manjinskim o Zakona izmjenama pokrene usvojenim po i odlučivanja proces odluku novi poništi da Skupštine Predsjednika Krivokapića, Ranka i pozvale osudile postupanje ovakvo su organizacije druge i YIHR organizacijama. svojim Nacionalnih savjeta, koje je imenovala Skupština, donijeli lije odluku da sredstva dodijele da da ispita prilikom raspodjele prekršen Zakon o sprečavanju sukoba interesa, interesa jer su predstavnici konflikta sprečavanje za Komisiji Inicijativu podnijela 2010. decembra 21. je YIHR odbora. Upravnog članovima bliski politički su koji podijeljen je organizacijama članova Upravnog odbora i organizacijama i pojedincima saopštio datum održavanja sjednica. Novac za realizaciju projekata iz fonda za manjine nije sredstva.i dijeljena Upravnimedije pozvaosu nije kada odbor rada svog javnost obezbijedio načine druge podijeljenih na ni nakon nije odbor tek Upravni 2010. stigao decembra 13. je sredstava, odgovor a godine 2010. zahtjev novembra je 4. YIHR podnijela projektima. sa nevladinim konkurisali novacsu koji raspodijeliti pojedincima se i će organizacijama kojima na sjednicama prisustvuje je da YIHR tražila javne, odbora Upravnog sjednice Fonda propisima po su Pošto godinu. godine na netransparentan i nelegitiman način podijelio sredstva za projekte za 2010. identiteta. Upravnii vjerskog kulturnog, jezičkog Fonda odbor 2010. u decembru je manjinskih prava u oblasti kulture Centar postiže razvojno-istraživačkom djelatnošću, 184.000 eura, dok je budžet za 2011. godinu 214.000 eura. za ljudska Planirano i manjinska prava i je ima troje zaposlenih. Budžetda za 2010. godinu unapređenjeiznosio je ova odluka reaktivirana u maju 2007. godine. Centar je resorno vezan za Ministarstvo Zakonu o društvenim djelatnostima, međutim, Centar po tada godine nije 2001. profunkcionisaoosnovan je pa Centar je manjina. kulture izražavanje i osnaži razvoj očuvanje, institucionalno način taj na da i namjerom kulture oblasti sa iz Gore prava Crne manjinska unaprijedi Vlada osnovala je koju ustanova je manjina kulture dok budžet za2011.godinuiznosi947.413.24EUR. EUR, 993.169.64 je bio godinu 2010. Fondaza Budžet funkciju. kontrolnu razvila nije da komisije Evropske izvještaja iz kritike opravdala primjeru ovom na je Gore sproveden.Crnebio Skupština nije sredstavanikada trošenja i raspolaganja kontrole je već treća godina od kada se dijele sredstva iz Fonda za manjine, međutim, postupak vezane za srpsku nacionalnu zajednicu odbijene su na konkursu bez obrazloženja. Ovo projekte imale su koje organizacije Sve druge EUR. 300.000 preko projekta tri za je dobila toleranciju“ i ravnopravnost “Za NVO Ombudsmana. budžeta od iznos veći ravnopravnost i toleranciju“ dobile su 517.300 EUR za osam projekata, što je znatno odluku. Od ukupno 850.000 EUR, Srpski nacionalni savjet i jedna srpska NVO “Za ovakvu poništila niti razmatrala nije Gore Crne Skupština institucije. relevantnost i slobodama, koje predviđaju kriterijume među kojima su najvažniji kvalitet projekata Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina razvojkulture i očuvanje za Centar - Centar za očuvanje i razvoj i očuvanje za Centar - prezentacija. U toku 2010. godine, Centar je realizovao više aktivnosti kao što su: što kao aktivnosti više realizovao je Centar godine, 2010. toku U prezentacija. radionica, stolova, okruglih manifestacija, raznih organizovanjem realizuje Centar manjina kulture razvoj i čuvanje Promovisanje,podsticanje, Gore. Crne manjine za vezane umjetnosti i kulture života, oblasti svih iz bazu dokumentacionu stvarajući zatim značaj, vrijednost, osobenost, njenu naroda, manjinskih kulturu proučavajući 100.000 eura. oko od budžete imaju prava ljudskih oblasti iz NVO Najuticajnije inostranstva. iz koje dobijaju od države minimalni. Takve NVO finansiraju se uglavnom od donacija iznosi su ili pomaže ne država pravima ljudskim bave se koje organizacije nevladine najuticajne i Najveće žena. prava oblasti iz pitanjima bave se koje NVO aktivne su uslovea predstavnikazakona izbor NVOprecizirati.za jasno Posebno je neophodno izmjeni pristupiti je neophodno način kvalitetan pravima. na riješilo ljudskim pitanje ovo bave se bi ne Kako se koje NVO iz dolaze koji pojedinci biraju pravima, tijelima gdje je predviđeno mjesto za jednog predstavnika NVO državnih koje se i bave savjetima ljudskim raznim u se iz da jeste primijećen je koji organizacijama problema od jedan Kao fondova. nevladinim i sredstava države dodjele i strane sektorom načini nevladinim od sa netransparentni saradnju prava za države ljudskih spremnost oblasti loša funkcionera, za njenih razumijevanje nedovoljno su bili aktivno izuzetno mali broj organizacija. Do danas, najveći problemi u funkcionisanju organizacija, međutim mali broj njih su aktivne. U oblasti ljudskih prava konstanto je kojihjerealizovanomanjina, uokviru višeaktivnosti. kulture Dane i organizovao je Centar program. poetski - Muzičko – dijaspore Dani culture; islamske orijentalno Spomenici fotografija: Izložba - Petnjici u kuća“; naša Gora “Crna koncert etno slika, Izložba - Rožajama u Šahinpašića; VečeHamdije - Pljevljima u kuća“; naša Gora “Crna koncert etno slika naroda; Izložba manjinskih - pripadnika Polju Bijelom u su, bile nivou lokalnom na sprovedene Aktivnosti Čučića. Nikole veče Muzičko naroda; manjinskih pripadnika stvaralaštvo Likovno – sto Podgorici;Okrugli u knjiga Sajam Gore; Crne naroda manjinskih spomenika kulturno-istorijskih Prezentacija naroda; manjinskih instrumenti muzički i nošnje Okrugli sto na temu Kultura manjina, mogućnosti i perspektive; Radionica – Narodne NVO

U ro Gr j rgsrvn vš o pt ijd nevladinih hiljada pet od više registrovano je Gori Crnoj U –

II Legislativa i institucionalni okvir zaštite u oblasti ljudskih prava 13

kao saradnik Slobodana Miloševića, a na njenoj teritoriji počinjeno pet ratnih zločina, ratovima svim u učestvovala aktivno Gora Crna je Iako javnosti. fokusa adekvatnog suđenja saslušan je veliki broj svjedoka, ali ono što odvaja ovaj postupak od drugih drugih od postupak ovaj odvaja što ono ali svjedoka, broj veliki je saslušan suđenja toka naredbi dosadašnjeg toku po U Bulatovića. Pavla izvršena poslova, unutrašnjih deportacija ministra tadašnjeg je da navedeno takođe je optužnici U izbjeglica. status imali su koji BiH u građana optužnici, preseljenje Prema nezakonito je izručenje. sprovedeno njihovo1992. maju na optuženi čeka djela, se trenutno krivična i Srbiji teža u uhapšeni počinjena su za državljana ugovora ekstradiciji međudržavnog međusobnoj zaključenju o po odmah međutim, Ivanoviću, Miloradu i Bojoviću,Markoviću,MilisavuRaduloviću,BakračuDuškuBošku Radoju sudilo se i Božidar Stojović. U većem dijelu postupka pred Višim sudom u Podgorici u odsustvu sa prostora Crne Gore, optuženi su Branko Bujić, Sreten Glendža, Milorad Šljivančanin počinili su koje njegovi potčinjeni,uslučajudajepropustio daihspriječiilikazni. zločine za odgovoran nadređeni je dok nečinjenjem, nastaje koja odgovornosti krivične individualne oblik kao to i odgovornosti komandne princip predstavlja Ovo znati. morali nešto tako nesumnjivo za su ili je izvršenju o naređenje kojih doći moralo od a Policiji, i Vojsci tadašnjoj u funkcijama visokim na su bili koji nalogodavcima suđeno nije slučajeva pomenutih od jednom u Ni zločina. pomenutih procesuiranju pristupa adekvatnog bilo nije godine, 2010. kraja do sve kao i u slučaju deportacije bosanskih izbjeglica, u periodu od podizanja optužnica pa problematiku ratnihzločinauCrnoj Gori. neažurnosti i nepostojanju kapaciteta državnih organa da na kvalitetan način rješavaju o slika stiče se toga ratne Zbog odugovlačenja. bez i za roku razumnom u ovih završavali zločine, poput postupci, sudski se bi kojima reformi, predviđenih zakonom svih primjena nedovoljnaje i kvalitetno funkcionišu ne institucije Same uspješnosti. nivo adekvatan postići može ne policijom i sudovima koje sa Tužilaštvosaradnju pravde. kvalitetnu nema sprovođenje kvalitetno za značaja je državnog Vrhovnog velikog od Uloga tužilaštva pravo. humanitarno međunarodno počiva kojima na odgovornosti, komandne pravilima po odgovaraju isti da i privedu krivci svi se da Vrhovno državno tužilaštvo, tj. Specijalno tužilaštvo, nijesu uložile maksimum napora prošlošću. Državne institucije nadležne za procesuiranje ratnih zločina, u prvom redu danas sepokušava predstaviti Miloševićevog kaožrtva režima. III Suočavanje sprošlošću oo 21. oie nj uaeo oojo o iaj soaaj s suočavanja pitanju po dovoljno urađeno nije godine, 2010. Tokom van aktivnosti kontralustrativnih zbog je prošlošću s suočavanja Oblast U postupku za ratni zločin Za ratne zločine počinjene u Morinju, Bukovici, Štrpcima, Kaluđerskom lazu deportacije deportacije bosanskih izbjeglica u toku 1992. godine

III SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU 15 16 III SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU Ovo takođe ukazuje i na sadašnje nesnalaženje tužilaštva, u smislu jasnog i preciznog broj telegrama sa raznim naređenjima govori o složenosti ondašnje policijske strukture. smislu u ročištimavelikimnogim spominjao na se da činjenica ali dokumenta, tog postojanja istinitost isključuje ne To bezbjednosti. Centara između uobičajena bila suđenja, jer je u vrijeme kada je ovaj ratni zločin počinjen, prepiska putem telegrama tokom navrata više u pitanje u je dovođen telegram Pomenuti Gore. Crne poslova unutrašnjih ministar tadašnji Bulatović,Pavle potpisao je koji izvedena telegrama osnovu na deportacija je da i kao Gore Crne bezbijednosti državne Služba tadašnja bila deportacije operacije čitave mozak je da je rekao Pejović Slobodan Podgorici, u sudom Višim pred svjedočenja toku U 1992. proljeće u Gore, Crne iz izbjeglica bosansko-hercegovačkih deportacije postupku u svjedoka najbitnijih od jednog kao treba redu prvom označilo tužilaštvo Vrhovno državno U je kojeg Pejovića izbjeglica. Slobodana svjedočenje istaći deportacija desila se kada državnim periodu visokim u na funkcijama bili su koji svjedoka onih svjedočenja svakako su postupku ovom u značaja posebnog Od saznanja. bitna neka za uskraćena ostala način taj na javnost je jer nepotpunim čini ruku, jednu u postupak, sam što sudijom, istražnim pred date iskaze ranije svoje mijenjali umnogome svjedoci su što to je oblasti ove iz Crne Gore. jedan od načina kojim se želi izvršiti pritisak na njega od strane državne bezbjednosti zločinu. Pejović je ratnom ovomdemantovao u navode ljudi koje ključnih je od iznijela jedan Perovićkai potrage i kazao za da inspektor je bio ovo je samo da ispostavilo suđenja tokom se kojeg za Pejovića, Slobodana protiv postupak krivični pokrenuti godine 1992. Gore Crne iz bosansko-hercegovačkihgrađana deportovanih porodica Udruženje učini, ne to tužilaštvo Vrhovno državno ukoliko će, da je Perovićkazala Jasenka deportovanih, porodica Ispred zločina. ratnog ovog procesuiranja postupka cijelog toku u svjedoka Pejovićnajbitnijih je od da jedan zna bio se ukoliko značaja, izuzetnog od je Ovo kao Gore. Crne je MUP-a funkcionere jer mrtve prozvao sramno naredbodavce nego više ponio sudom Višim pred svjedočenja nedavnog svog tokom Pejović se da su saopštili udruženja ovog Iz godine. 1992. tokom Bošnjaka i Muslimanadeportovanju i hapšenju zločinu ratnom u učestvovao je Pejovića,koji odlučili, kako su naveli, zbog sve učestalije zloupotrebe sudbine deportovanih od strane koji je, kako tvrde, učestvovao u hapšenju Pejovića,njihovih članova porodice. SlobodanaNa tužbu su se protiv tužbe podnošenje je najavilo godine, 1992. Gore Crne iz građana bosansko-hercegovačkih deportovanih porodica Udruženje ugrožavana. puta više imovina njegova je dok prijetnje dobijao je puta više zbog svjedočenja a ranijeg Novom, Herceg u inspektor policijski bio deportacije vrijeme u je Pejović Slobodan Svjedok Bulatović. Pavle Gore, Crne poslova unutrašnjih ministar bivši određenja nalogodavaca, jer u samoj optužnici šturo stoji da je sva naređenja izdavao republike više ne postoji, te da je ovaj svjedok bio oslobođen čuvanja državne tajne državne čuvanja oslobođen bio svjedok ovaj je da te postoji, ne više republike savezne predsjednika funkciju obavljao on je kojoj u država da zna se ako čudi (ovo je jer je sudsko vijeće procijenilo da svjedok nije bio oslobođen čuvanja državne tajne odlagano svjedočenje Njegovo Gore. Crne predsjednika bivšeg Bulatovića, Momira aprilu 2010. godine, nakon petostrukog vraćanja postupka, podiglo optužnicu protiv u je tužilaštvo VrhovnoNaime, Bukovice.državno slučaj je Đeševića, Šefkije sudije imao punukontrolu nadcjelokupnom teritorijomOpštine Rožaje. nad albanskim izbjeglicama, ali da nije znao ko je to počinio jer u tom momentu nije zločini počinjeni Rožaje Opštine prostoru na su da saznanja imao je da i Strugarom sa saradnju dobru izuzetno imao je da istakao Konatara Draga sudije vijećem pred izlaganju svom u je Kalač optuženih. ostalih i Predragakao Strugara prvooptuženog račun na iznijete optužbe sve odbacio je koji Kalač, Nusret Rožaja, aktuelni gradonačelnik trenutno suđenja, i a toku tadašnji svjedočio samom 2010. septembru o u je riječ da naglasiti je je bitno Kada pritvoru. u se nalaze odlučivanja, najnižem na stepenu bili počinjen zločin ratni je kada vrijeme u su koji optuženih, sedam sporazuma Crne Gore i Srbije bio uhapšen, a na njegovo izručenje se čeka. Preostalih međudržavnog nakon tek bi da potjernica, raspisana bila je njim za i bjekstvu u bio prisustvo pravnih zastupnika oštećenih). Prvooptuženi Predrag Strugar je sve do skoro obzir u uzme se ako (osim, porodica oštećenih predstavnika odsustvo konstantno je broj veliki je dokaza da prezentovan i sudu. saslušan Jedna svjedoka od broj otežavajućih okolnosti veliki u je toku da cijelog postupka činjenici bilo uprkos napredovalo mnogo nije godine, 2010. toku u laz Kaluđerski selu u Rožaje, opštine prostoru na njih, deportovano jeizHerceg Novog. Gore, sa zahtjevima za odštetu u iznosu od oko 38 miliona eura. Najviše izbjeglica, 16 njih kasnije većina su bili ubijeni. a Njihove porodice Srpske podnijele su Republikeoko 30 tužbi vlastima protiv države Crne predati su koji Bošnjaka i Muslimana 48 najmanje je deportovano primorja, s uglavnom Gore, Crne iz godine 1992. maju U dešavanja prebacio na tadašnju republiku Crnu Goru, kao fiktivno odgovornu stranu. tako pa krupnim, je mimo pravila međunarodnog prava svu odgovornost za tadašnja isto vrijeme, Bulatović je naglasio nepotpunu spremnost države da se izbori sa nečim navrata naveo da on lično, ali i država, nijesu bili u stanju da zaustave U deportaciju. opravdalo navode optužnice i u jednom dijelu čak je potvrdilo iste, jer je svjedok u više Bulatović je svjedočio u Višem sudu u Podgorici. Njegovo svjedočenje u potpunosti je nakon što je oslobođen čuvanja državne tajne od strane Vlade Crne Gore tek Međutim,i Hagu). u Parlamenta,Jugoslaviju bivšu za sudom krivičnim Međunarodnim pred o smg uej u otpu a eotcj oijžl j i svjedočenje i je obilježilo deportacije za postupku u suđenja samog Tok Za još jedan ratni zločin, za koji je nadležan Bijelomnadležan u PoljuVišije sud koji za zločin, ratni jedan Zajoš vijeće i godine 1999. desio se koji zločin za PoljuBijelom u sudu Višem u Suđenje

III SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU 17 18 III SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU decembra 2010.godine. 31. dana dokaza nedostatka zbog jedinicama, svojim u odlučivanja lancu u najniži bio upoznat. Viši sud u Bijelom Polju oslobodio je svih sedam optuženih, koji su bili isključio mogućnost prekoračenja službenih ovlašćenja, sa kojima, kako je kazao, nije nema nijednog slučaja koji bi se mogao svrstati u ratni zločin. Veljović, međutim, nije ovompodručju na da te službe pravilima po rađeno sve pokrivao, on je koje policije da je tokom njegovog boravka u Pljevljima devedesetih godina, na mjestu komandira direktor Uprave policije, Veselin Veljović svjedočio je u ovom postupku. On je istakao određeni iznos od više miliona eura u postupku naknade nematerijalne štete. Sadašnji da je država priznala zločin, samim tim što je žrtvama i njihovim porodicama dodijelila Možekazati integritet. se tjelesni i ugrožavalizdravlje patnje, prouzrokovaliteške im području Bukovice nehumano postupali na prema godine, civilima 1993. - i Bošnjacima 1992. i BiH, Muslimanima,u sukoba teretili oružanog međunarodnog vrijeme se u su su da Optuženi Vojske Gore. Crne bivše poslova pripadnika unutrašnjih Ministarstva bivših i Šubarića,Jugoslavije Radomana i Svrkota Slaviše Brkovića, Đukovića,Radiše i Radmila Slobodanabraće Cvetkovića, Đorđija Gogića,Milorada ili hapšenju. Menzalinom raspisana je potjernica 2008. godine a ministarstvo nije obaviješteno o njegovom lociranju 1 pošto jeApelacioni presudu. sudukinuoprvostepenu ponovljenobiti suđenje ovomće u u da znači PodgoriciVišemšto u postupku, sudu u Podgorici, a na osnovu žalbe okrivljenih, donešena je odluka o ponovnom suđenju dubrovačkog ratišta. Međutim, u drugostepenom postupku pred Apelacionim sudom dovođenisu velikezarobljenicimakoji nanosili ratnim civilima, i patnje i postupali s Sabirnom u zarobljenika ratnih centru protiv Morinj. Oni su, kako je navedeno u optužnici, zločin naređivali i mučili, nečovječno ratni djela krivičnog zbog zatvora, Menzalin Ivo i tri na Gligić po Boro po, i i dvije tri na na Lučić Špiro Gonjić godine, Ivo po, i godinu na TarleZlatko godine, dvije na je osuđen Govedarica Mlađen smislu, tom U zarobljenicima. ratnim sa postupanju o opštevažeća pravila prekršili optuženi su da je jasno presudi, takvoj Shodno ratnih zarobljenika. protiv zločin ratni počinili optuženi su da utvrđeno nedvosmisleno dokaza svih analizom zločin je da ratni je navedeno presude za obrazloženju U zatvora zarobljenika. ratnih protiv godina po i 16 ukupno na osuđeni (JNA) armije narodne Jugoslovenske bivše pripadnika šestorica su kojom presudu prvostepenu je izreklo godine, 2010. maju u ŽižićMilenka sudija predsjedavalaPodgorici, je u kojim suda Za ratni zločin koji je počinjen u vojnom logoru Morinj, Specijalno vijeće Višeg a sou nomcj kj so oii d iitrta rve re oe a Ivom za Gore Crne pravde Ministarstva od dobili smo koje informacija osnovu Na 1 na četiri godine četiri na Nebojša Ranisavljević na kaznu zatvora od 15 godina i ona ističe 19. oktobra 2011. oktobra 19. ističe ona i godina 15 od zatvora kaznu na Ranisavljević Nebojšasamo je osuđen vjeroispovijesti, islamske civilima nad Štrpcima u počinjen je koji nakon zlostavljanja pogubljeni a za posmrtnim ostacima još uvijek se traga. Za zločin Beograd -Bar, izvedeno 20osoba,odkojihsu19biliislamskenacionalnosti.Oni su problematiku uCrnoj Gori. zločina. ovog nalogodavaca odgovornost ispitivala se nije i odgovornih drugih osuđivanja ili godine. U ovom procesu nije bilo drugih pomaka u smislu identifikovanja, optuživanja Dana 27. februara 1993. godine, u Štrpcima je iz voza broj 671 na relaciji na 671 broj voza iz je Štrpcima u godine, 1993. februara 27. Dana euaon zjdia e oaue oojo neeoaj z ovu za interesovanja dovoljno pokazuje ne zajednica Međunarodna

III SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU 19

predviđa kaznu zatvora do pet godina. Konvencija protiv mučenja i drugih svirepih, drugih i mučenja Konvencijaprotiv godina. pet do zatvora kaznu predviđa zakonik Krivični zlostavljanje, počinili su da utvrdi se koja za lica službena za dok 4 3 listu Službenom u (Međunarodni je ugovori) br. 9/91 Objavljena konvenciju. ovu ratifikovala i potpisala je Jugoslavija 27. članom sa skladu u godine 1987. juna 26. snagu na je Stupila godine. 1984. decembra 10. od 39/46 b. UN postupaka, usvojena je i otvorena za potpis, ratifikaciju i pristupanje Rezolucijom Generalne skupštine 2 i YIHR direktor programski Raonić, Boris prava. ljudskih zaštite kvalitetnije cilju u YIHR, sa saradnju su nastavile policije jedinice Područne i policije Uprava torture. bila je što ovlašćenja, prekoračenja zbog preporuka YIHR za efikasno otkazi rješavanje problema viška zaposlenih i za iskorjenjivanje i su uručeni a zlostavljanja zbog novih obilaska prostorija zazadržavanje,Uprava policijepozvala jeipredstavnike YIHR. organizovanja Prilikom slučajeva. prijavljenih broj veći rješavajući mjeseci. više YIHR je ostvarila nakon saradnju sa menadžmentom Uprave policije i je Unutrašnje kontrole, realizovan uprave javne na i nadležnosti poslova prenos unutrašnjih i Ministarstvo ovlašćenja primjenu transformacije i Proces kontrolu zabrinjava. unutrašnju koji za nivou Odjeljenja na je uvijek još broj ovaj napredak, od strane policijskihslužbenika. i zatvorima u mučenja i zlostavljanja slučajeve prijavljene registrovala je YIHR u problem obilježen. nije Gori Crnoj u značajan jun 25. torture, protiv borbe Svjetski predstavljaju Gori. Crnoj i zabrinjavaju uvijek još presuda pravosnažnih nestabilnost države. dozvoljeno ni pod kojim uslovima, osnovu. bilo da kom je u bilo pitanju rat, po prijetnja ratom zastrašivanje ili politička ili pritisak izvršio informacija, ili priznanje iznudilo se bi kako tortura mučenja. psihička i fizička povreda, tjelesnih i nanošenje torture službenoj na oblik licima svaki zabranjuje dužnosti postupaka ili kazni ponižavajućih ili nehumanih IV Tortura Tokom 2010. godine, donijete su i presudeprve protiv policijskih službenika YIHR je registrovala 27 prijavljenih slučajeva policijske torture. Iako je ostvaren Policijska tortura Ustav Crne Gore zabranjuje mučenje, nečovječno i ponižavajuće postupanje, lsalaj i uej, rcsiaj pialei suaea ml broj mali i slučajeva prijavljenih procesuiranja mučenje, i Zlostavljanje Ibid, član2 Ibid, član1 ili kazni ponižavajućih ili nehumanih svirepih, drugih i mučenja protiv Konvencija 4 2 o tm e orzmjv namjerno podrazumijeva se tim Pod 3 Mučenje nije Mučenje

IV TORTURA 21 22 IV TORTURA došlo dozastarijevanja ovog slučajanitijezatražiloodgovornost tužilaca. nadležnih Jovanovića iz Podgorice. Tužilaštvo nije saopštilo informacije o razlozima zbog kojih je Podgorice, 2003. godine okrivio je ove policajce zbog zlostavljanja i mučenja Milovana Velimira Rajkovića i Slavka Minića zbog zastare predmeta. Osnovni državni tužilac iz Krsmanovića,Dragana Kneževića, DarkaDelića, Darka policajce je oslobodio način na policijskeslužbenikezbogzlostavljanjainehumanogpostupanja. Beranamavrijeme, registrovalau je YIHR odnosile se su koje prijavagrađana najviše Berane, Novo Veljić a na njegovo mjesto postavljen je Miodrag Božović. U poslednje SmijenjenkadrovskeBerane. su PJ rukovodilacuslijedile u promjeneje PJ mm“ “35 neće toleristi. na je da saznala je kolegijumima Uprave policije više YIHR puta apostrofirano da se sankcionišu. tortura službenika policije prava najoštrije ljudskih službenika kršenja policijskih sva strane se od da spremnost iskazana i saradnje buduće modalitet dogovorenje kojem Veselinna sastanak su Veljović, održali Upravepolicije direktor a oiu aa onso a r gdn ztoa Nvdn lc bl s pripadnici su bili lica Specijalne antiterorističke jedinice(SAJ). Navedena zatvora. godine tri na odnosno dana, godinu na Banovića, osuđeni su i PoredPodgorice. Vuksan iz Bukilića Damjanović,Milike građanina Jugoslav mučenja Raičević i zlostavljanja i zbog Nenad Baru Krstajić u uslovno MirkoBanović Podgoriceiz predzatvora Osnovnim mjeseca tri sudom na je osuđen potom preminuo. i nedugo je koji Siništaj, Pjetar i je bio povreda.Među prilikom okrivljenima lakših nanošenja tom okrivljenih zlostavljanja zbog optuženi su bili službenici policijski Spomenuti Albanaca Gori. Crnoj grupa u pobune je oružane pripremanje uhapšena za optuženi kasnije akciji su koji toj U godine. 2006. let“ septembru ”Orlov u akcija je Policijska izvedena let“. “Orlov slučaju u Radoičića Branka i Mitrovića za policijske službenike Marka Kalezića, Darka Šekularca, Nenada Šćekića, Milorada povrede. za lakše zadobio je kojih od tijelu i glavi prostoriju po udaraca Tomviše dobio je Ristić prilikom, u uđu da licima nepoznatim zadržavanje, gdje se nalazio Ristić, na taj način što je ugasio svijetlo i otključao vrata. omogućio je da optužbi zbog suditi ponovo se će Damjanoviću godine. 2010. krajem suda Osnovnog presudu ovakvu je Podgoriciukinuo u sud Međutim,Viši PodgoričaninaRistića. Sašezlostavljanju i mučenju u pomaganja zbog zatvora mjeseci pet na Damjanovića Dejana službenika Slučaj Milovana Jovanovića - Jovanovića Milovana Slučaj NVO sa YIHR akcije zajedničke i Berana građana prijava Nakonposlednjih Slučaj Milike Bukilića – Bukilića Milike Slučaj Slučaj “Orlov let“ - Slučaj prebijanje Saše Ristića - Osnovni sud u Podgorici donio je oslobađajuću presudu Dana Osnovni sud u Podgorici osudio je policijskog son sd di j d olčj i a taj na i odlučuje da je odbio sud Osnovni

9. juna 2010. godine, policijski službenik policijski godine, 2010. juna 9. branioca, uložili okrivljeni ali i punomoćnik Pejanovića, koji tvrdi da su dvojica dvojica su da tvrdi koji preko Pejanovića, su, punomoćnik i Žalbu ali okrivljeni pritvoru. uložili u branioca, Pejanovića prebijanu u licima nepoznatim pomoći pružanja zbog Lekovića, Milanka i Kljajevića MilanaPaunovića, Ivicu službenike policijske godine 2010. juna 11. je osudio sud Osnovni Podgorice, iz Pejanovića dokumentaciji YIHR. 5 pravosnažna. Na osnovu sudske je presude, PresudaPodgorice. YIHR iz je Đokića u Prelje ovom mučenja procesu i uočila zlostavljanja nepravilnosti djela krivičnog zbog zatvora mjeseca tri na Đukića Dragana službenika policijskog godine 2010. juna 4. pretukli Pejanovića. djela.” toga postalo policije Upravu uz je saučesnik i pomagač u tužilaštvo prikrivanju krivičnog “obraća djela zlostavljanja pasivnošću i mučenja radi i učinilaca svojom nešto stvari, da U javnosti Policiji”. kod se utisak prividan ostavi da je pokušalo dok otvorena tužilaštvo krajnje bila nesaradnji, svojoj tome, u je Policija tužilaštva. ni ali jednostavne procesne radnje i informacije nije postojala zainteresovanost ni policije Za ove, krajnje uzeti i obavještenja. poslu, informacija korisnih na do te drugih doći od njih, izjave angažovani bili saznati periodu bilo kritičnom u lako jedinice je te pa pripadnici Stanković, su koji naveo je kako policije, jedinica Interventna je Gorana Stankovića apsolutno je lako bilo otkriti o kojoj se formaciji radi. U Stanković pitanju informacije ove Iz Pejanovića. Goran prebila su koja lica policije uniforme opisao precizno veoma službenik je iako izvršilaca, neposrednih otkrivanju na neuporedivo i korake viši konkretne nikakve preduzelo nije hijerarhijski Tužilaštvoovoga organ. posle odgovorniji kao ne a policije nalozima po radi da kao ponaša ili o Vladu ministra radu Tužilaštvopolicije. takvom nadležnog se obavijesti faktički da odnosno naredi, vlasti svoje autoritetom to joj da i obavezu pravo ima već uradi, nešto da policiju da moli da su ovlašten nije dužni tužilac i Dakle, tužioca. tužilaštva nalozima po postupe servis je policija a policije da iznad Toznači hijerarhiji vlasti. u izvršne tužilaštvo dio je kao uprave organ policija a vlasti, pravosudne je Tužilaštvo Naime, dio nezakonit. je stvari krivičnoj ovoj prema tužioca odnos a je, navrata prebijanje Pejanovića i dva da joj u direktor nije dostavio se za tražena nerazumljiva obavještenja, osumnjičeni su koji da policajcima NN o informacije za Podgorici, policije direktoru u obraćala nijesu tužioca danas državnog Osnovnog do “Tvrdnja istraživaču Pejanovića YIHR: je tukli kazao Pejanovića, Aleksandra i advokat Kavarić, zlostavljali Dalibor otkriveni. neposredno su koji dokazi. isti stoje Službenici njih protiv i iako oslobođeni, neosnovano potpuno policajaca Slučaj prebijanja Prelje Đokića - Đokića Prelje prebijanja Slučaj Slučaj prebijanja Aleksandra Pejanovića - zaa doaa aioa aaia dsalea 1. eeba 00 gdn nlz s u se nalazi godine 2010. decembra 10. dostavljena, Kavarića, Dalibora advokata Izjava 5 uiato o uie nj ietfkvl subnk plcj kj su koji policije službenike identifikovalo nije uvijek još Tužilaštvo Osnovni sud u Danilovgradu osudio je osudio Danilovgradu u sud Osnovni U slučaju prebijanja Aleksandra Aleksandra U prebijanja slučaju

IV TORTURA 23 24 IV TORTURA tjelesnih povreda zbog kojih je i operisan. Nikola Stajović kazao je istraživačuYIHR NikolaStajovićje operisan. kazao i je kojih povredazbog tjelesnih procesuirana. Stajović je u prijavi optužio policijske službenike zbog nanošenja teških nije uvijek još zlostavljanja, zbog službenika policijskih NN četvorice protiv podnio odležao. S druge strane, krivična prijava, koju je 18. novembra 2008. godine Stajović nije kaznu ovu pa pravde Ministarstva strane od amnestiran je Stajović službenike. policijske vrijeđao i kamenovao Gore, Crne Skupštine ispred Kosova, nezavisnost prizna da povodomprotestuodluke Vlade na je jer zatvora kaznu jednomjesečnu na na molburoditelja Prelje Đokića. kazao da nije bio na dužnosti kada se incident desio, već da je u stanicu policije došao i prijave krivične iz Veljkonavodeslužbenik, Policijski medija putem Živkovićje demantovao službi. u rad nesavjestan i položaja službenog davanjezloupotreba iskaza, djela lažnog krivična počinili prijavi policajci su u da sumnja YIHR osnovana odgovornosti. postoji da krivične navodi izbjegavanju u Đukiću da kolegi ciljem s pomognu iskaze, neistinite i smišljene dali su da konstatuje presudi u se njih Za u Podgorici protiv dvojice policijskih službenika Milenka Obrenića i Veljka Živkovića. i podnijela krivične prijave 10. avgusta 2010. godine Osnovnom državnom tužilaštvu počinio ubistvo njemačkog državljanina Klausa Dojčlendera. Rada Stošić kazala je kazala Stošić Rada Dojčlendera. Klausa državljanina njemačkog je ubistvo da počinio priznao bi da priveli ga su kada Stošića Radeta brata njenog tukla policija je dodatnihsredstavabez prinude. snagu, fizičku koristili jedino službenici policijski su da je navedeno Upravepolicije saopštenju U radnika. života i zdravlja spašavanja i bezbjednosti radi interveniše da prinuđena bila policija je da je saopšteno policije Uprave Iz štrajk. njihov prekinuli nezakonito i povrede im nanijeli bombu, šok koristili silu, primijenili njima prema su da navodeći policiju mojkovačku godine 2010. februara 17. su optužili Radović industrije iz Mojkovca, Miomir Jovanović, Dragomir Rosić, Draško Popović i Milivoje zbog preloma kostijulobanjeioštećenjamoždanih centara. incidenta nakon dana četiri nastupila je Smrt smrt. nastupila je kojih nakon povrede teške zadobio je Dedeić asfalt. na glavom udario i pao je čega nakon glavu u šakom zatvorenom Dedeića udario Dedeiću je Popovićpreminuo. Danijelu Dedeić povrede je kojih tjelesne nakon teške nanio godine 2009. juna 10. je što zato 2010. godine presudu policijskom službeniku Radu Popoviću na šest godina zatvora, da dokraja2010.godinetužilaštvo nijedonijeluodluku. kazao Stajovićje predmet. odbaci na ili optužnicu podigne da predmeta li da tome o spise odlučivanje godine 2010. oktobra 10. tužilaštvu vratio sudija istražni je da Slučaj Rade Stošić - Stošić Rade Slučaj Mojkovcaiz - radnika Slučaj Slučaj Danijela Dedeića - Slučaj prebijanja Nikole Stajovića - Rada Stošić prijavila je 14. oktobra 2010. godine da godine 2010. oktobra 14. je prijavila Stošić Rada Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je 15. decembra Predstavnici bivših radnika Kombinata drvne drvne Kombinata radnika Predstavnicibivših Nikola Stajović osuđen je 2009. godine 8 7 dokumentaciji YIHR.. 6 nije Čekić a pregled podnosio krivičnuprijavuprotiv tužilaštvu. policijskihslužbenikanadležnom medicinski je naredio sudija Istražni navode. ove negirala je tukli da bi od njega iznudili priznanje. Tom prilikom nanijete su mu povrede. Policija godine pripadnike podgoričke policije za zlostavljanje. Čekić je kazao da su ga mučili i po službenojdužnosti. elemenata krivičnog djela za koje je prijavljen, niti drugog krivičnog djela koje se goni nema je da ocijenio tužilac istrage koju sprovedenogpostupka nakon je jer Durovićpodnio prijavu krivičnu odbacio je da policije kontrolu Unutrašnju je obavijestio za utvrđivanje elemenata disciplinske ili druge odgovornosti. ima službenika policijskog imenovanog postupanju i radnjama u da osnovanostnavoda na ukazivali neosporno bi koji dokazi i činjenice utvrđene nijesu ovogOdjeljenja službenici izvršili su provjerekoju postupku u da YIHR je saopštilo nijesam mogao da vjerujem šta se dešava“. Jane’. ođe PazarNovi u dolje ponašati možeš ti se ‘Drugu tako govorećipjevati, pjesmu meni je ti ćeš Vikao pretresa. me da je Počeo auto. uz glavu je mi Pritisnuo mene. na se bacio i leđa u laktom je me Udario auto. uz prislonio je me Jako auta. našeg dijelu zadnjem prema povukao jako i zgrabio je me policajac a auta iz izađem da auta’.krenuo iz sam Jaizlazi dokon, ja sam da kažeš da meni ‘Ti riječima auta iz granicu, ja sam to prokomentarisao. Onda mi je on visokim tonom naredio da izađem vi večeras dokoni’. Nisam imao namjeru da uvrijedim. Budući da smo dva puta prešli ste ‘Što šalu kroz prokomentarisao, sam Ja dokumenta. dao mu sam Ja dokumenta. tražio i nas pozdravio prišao, je Policajacnam policija. saobraćajna je nas zaustavila Rožaje u Naulaz Rožaje. u oca njenog kod putovali smo ona i ja Rožaja, iz supruga moja je Pošto 18:30. oko veče, četvrtak godine, 2010. februar 25. je „Bio je: kazao 9 NovogPazara protivzlostavljanje, policijskog za prijavu krivičnu podnio i je optužio višemjesečne rezultat hapšenje planske akcijecrnogorskeinjemačkepolicije. njegovo je da a tukao nije niko Stošića da navela i da je vidjela brata sa brojnim povredama. Uprava policije demantovala je ove navode policijski službenik Šekib Džogović zlostavljao. službenika Šekiba Džogovića. Durović je ispričao istraživaču YIHR da ga je tog dana Slučaj Fikreta Čekića - Čekića FikretaSlučaj Slučaj Elvisa Durovića - Durovića Elvisa Slučaj Odgovor Odjeljenja zaunutrašnjukontrolu policijeod 22.decembra2010.godine Ibid u se nalazi godine, 2010. marta 2. od YIHR istraživaču dao Durović Elvis je koju Izjava Ibid 9 Fikret Čekić iz Beograda optužio je 7. marta 2010. marta 7. je optužio Beograda iz Čekić Fikret Dana 25. februara 2010. godine, Elvis Durović iz Durović Elvis godine, 2010. februara 25. Dana 7 Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije 6 8 O dešavanju tog dana Elvis Durović Osnovni državni tužilac u Rožajama

IV TORTURA 25 26 IV TORTURA da prihvati izvinjenje policijskih službenika i odustane od daljeg krivičnog postupka. odlučio Sujkovićje međuvremenu, U službenika. policijskih protiv prijavu krivičnu podnio godine 2010. aprila 6. je Sujković Bernad oslobođen. je Sujković prekršaje, godine 2010. marta 26. za vijeću Republičkom žalbe uloženeNakon zatvora. je dana 15 Sujkovićana Bernada kaznila Pantović te Branka osnovu prekršaje, Na za omalovažavanje. sudija za optužbe Sujkovića Bernada optužili tada su službenici prijaviti zlostavljanje počinjeno nad njegovim bratom vidjevši mu povrede, policijski povrede. nanijeli mu prilikom tom i policije beranske prostorijama u pretukli godine 2010. marta 25. VeselinBubanja i Tijanić Radoman službenici policijski ga su da YIHR koji biukazalinaosnovanost navoda kojejeRakočevićizniouprijavi. sudijom za prekršaje. pred izjavu netačnu dao je da VeljkaBakrača službenika policijskog i njemu prema silu upotrijebio nezakonito je da Guveljića Radana službenika policijskog optužio je kontroli policije incident koji se dogodio 14. marta 2010. godine u Kotoru. Rakočević YIHR 12 11 10 humani’.bićemotućiVojinovićudaralistisnutim nogama pesnicamame i suLjuca i da u obje noge imam metalne šine. Isti su cinično dodali ‘Dobro nećemo te po nogama da ću ih dobro zapamtiti. Ja sam ih molio da me ne biju jer sam invalid i kazao sam im Polja da će me oni naći i razbiti, da mi nema života, psujući mi majku da prostorije.će me prebitiPonašali i su se drsko, prijetili su mi da će me psi pojesti,obavještenje a akooincidentu odemod 24. aprila. iz Zatim Bijelogsu me Vojinović iLjuca uveli uslužbene sredstva prinude i fizičku silu prema meni. Zapravo sam pozvan kao građanin, da dam otpornitipreduzimao bilokakvuradnjuVojinovićbida imaorazlogaprimjenjujeda Vojinović i udario me stisnutom pesnicom u predjelu glave. Ja nijesam pružao nikakav policije.policajacBijelomIspredPolju,izAleksandarpolicijezgradeje u sačekaome pozivu pograđanina,svojstvu u izjavu dam PoljudaBijelom u prostorijepolicije u sam otišaočasova 15 oko godine2010. aprila 26. „Danaispričao:Mirković je dana nanijeliprilikomtomtjelesneteškemu povrede.ituklidešavanjima ga O sutoga da Polju.Aleksandra Vojinovićaslužbenike Mirkovićpolicijske optužio je Ljucu Ćemala i Bijelom u policije prostorijama u godine 2010. aprila 26. dogodio se koji incident YIHR jeSujkoviću besplatnupravnupomoć. pružala

Slučaj Bernarda Sujkovića - SujkovićaBernardaSlučaj - Rakočevića Igora Slučaj Slučaj Sloba Mirkovića- SlobaSlučaj Izvještaj o incidentu od 31. marta 2010. godine, SlučajSujković,dokumentaciji godine, u 2010. se nalazi marta 31. od incidentu o Izvještaj Ibid Ibid 12 Kada je Fuad Sujković policajcima saopštio da će se obratiti medijima i medijima obratiti se će da saopštio policajcima Sujković Fuad je Kada 10 Unutrašnja kontrola u postupku provjere nije došla do dokaza SloboMirković Bijelogiz Polja, prijavio jeYIHR-u Igor Rakočević iz Kotora prijavio je Unutrašnjoj je prijavio Kotora iz Rakočević Igor Bernad Sujković iz Berana kazao je istraživaču je kazao Berana iz SujkovićBernad 11 otoa aa oiie psuk pojr nj uvdl dkz n onv kjh bi kojih osnovu na dokaze utvrdila nije provjere postupku u policije rada kontrola nesanicu.“ i glavobolju mučninu osjećao sam kasnije povraćao, i svijest konstatovano medicinskim nalazima i fotografijama. Takođe, dokpotresmozga, donjojsupetoglompovredevilicizubau icijelom glavi ipotijelu, meje što tukli gubio sam sto.Tomna zadobio prilikomsamme su bacali leđa, i grudipredjeluvrata,glave, u 15 14 YIHR-a 13 od pekare. Milan Minić napolju je nastavio da viče na mene. Nedugo zatim, u pekari primjenjuje silu. Ja sam izašao napolje, Milan Minić je izašao za mnom i zalupio vrata da i mene na viče da potrebe nema da i izaći ću da rekaoJa sam napolje!’. ‘Izadji mi govorećisilu na napolje izgura me da Pokušaonekako.je iščupao se sam ali ruku za je me Uhvatio ruku. zavrne mi da pokušao i je mi pokazao legitimaciju, službenu je izvadio mene, na viče da je počeo službenik, policijski Minić, Milan trenutku, tom U Nikolom. drugom mojim sa obračuna fizički se da i krenuo toga posle odmah bi da psovke, upućujući i vičući ponaša bahato se da je Veličkovićnastavio Slobodan stanju. alkoholisanom u su da primjetili to smo reagovao.Odmah Veličkovićburno je je Nikoli Medenice. Nikole druga smetalo i lijepo je zamolio mog Slobodana Veličkovića da ugasi pored cigaretu. Na njegove riječi, cigaretu zapalio je Veličković Milan Minić, Dejan Jarčević, Slobodan muškaraca Veličkovićčetvorica su i bila jedan čije pekari ime ne u znam. UnutraSlobodan jedemo. da smo naručili toga, Nakon “Nord”. pekaru u svratili smo običaju po kući, krenuli smo Kada duže. malo ostali ranije jer su namjeravali sjutradan da putuju na more, dok smo ja i Nikola Medenica nešto su Sekulićotišli Ranko i “Makijato“.Kljajević IlijaMojabar kafe druga, dvau Polja.Bijelo iz su NikolomMedenicom koji i Sekulićem Te Rankom bili smo večeri 11. jula 2010, izašao sam sa društvom u grad. Bio sam u društvu i sa „Te10. je: Ilijomizmeđu kazao večeri, Marašević Budimir Kljajevićem, večeri, te dešavalo se što tome O u teške. kao kvalifikovali su su doktori njih Medenica od neke i a povreda više Maraševićzadobili incidentu godine. 2010. jula 11. i 10. između “Nord“ pekari u PoljuBijelom u dogodio se koji incident YIHR istraživaču su prijavili PoljaBijelog Polju. Bijelom u tužiocuodlučivanjedržavnomOsnovnom na su vraćenipredmetaspisi a ovompredmetuistražniBijelomokončanupostupakOsnovnog jePolju kod u suda dostavila nadležnom tužilaštvu u Bijelom Polju. Prema saznanjima unutrašnje kontrole, službenika. imenovanih odgovornosti disciplinske utvrđivanje za postupka pokretanja mogućnost postojala

15 lčj aaei i eeia - Medenica i Marašević Slučaj Ibid Odgovor Odjeljenja zaunutrašnjukontrolu policijeod 22.decembra2010.godine dokumentaciji u se nalazi Mirković, slučaj godine, 2010. maja 5. od incidentu o Izvještaj 14 Unutrašnja kontrolasaopštilaspisepredmeta jeje daYIHR uii Mršvć Nkl Mdnc iz Medenica Nikola i Marašević Budimir 13 Unutrašnja

IV TORTURA 27 28 IV TORTURA njemu. Demirović je kazao istraživaču YIHR da mu je carinik kazao: “Ćuti balijo, “Ćuti kazao: carinik je mu da YIHR istraživaču kazao je Demirović njemu. prema postupali ponižavajuće i maltretirali službenik policijski jedan i carinik jedan ga su da kazao je Demirović Dračenovac. prelazu graničnom na godine 2010. jula 25. i 24. između noći u dogodio se koji incident Trebinja,iz je porijeklom prijavio dokaza dajeokrivljeniMinić učiniokrivičnodjelo. nema jer gonjenja krivičnog daljeg od odustao tužilac Osnovni je državni Minićajer Bijelom Polju donio je Rješenje 23. decembra 2010. kojim se obustavlja u istraga protiv sud Osnovni Maraševićem. Budimirom nad zakonika, Krivičnog 1, st. 151 člana iz povreda, tjelesna teška djelo krivično počinio je da sumnje osnovanje Polju,zbog Bijelom u tužiocu državnom Osnovnom prijavu krivičnu podnijela Milana Minić Upravasvijest. izgubio je čega BijeloPJ policije Polje službenika protivpolicijskog je je ga je u tom trenutku, kako je kazao, policijski službenik Minić udario u glavu, zbog SlobodanVeličković.“ Dejan Jarčević stajala su iznad njega. U tom trenutku, vidio sam samo kako ga udara sam vrata od pekare i vidio sam Nikolu na podu. Dvojica ljudi, Slobodan VeličkovićOtvorio Nikolu. i druga mog tuku da pomislio odmah sam Ja lupanje. i vika čula se dokumentaciji YIHR 17 16 prisustvu u i zakonom sa Zonjićevog oca. skladu u preduzela radnje sve je da saopštila je Policija stanju. alkoholisanom u automobilom upravlja ZonjićRadovan sin njegov da kazao i pozvao je ih koji oca Zonjićevog zahtjevu po intervenisala je da saopštila i Zonjića da će podnijeti tužbu protiv policijskih službenika. Uprava policije odbacila je navode pripadnike kolašinske policije da su ga maltretirali i udarali po tijelu. Zonjić je najavio da jenjenpolicijskislužbenikprekoračio ovlašćenja. cijeli slučaj nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje. Uprava policije demantovala je je uputila carina Uprava osnovi. vjerskoj na vrijeđanja mogućnost isključili su čime nacionalnosti, muslimanske 20630 brojem registarskim sa službenik je da navodi se koji ukazuju na to da je spornog dana došlo do maltretiranja Demirovića. U saopštenju sprovela je unutrašnju kontrolu i saopštila da njihovi službenici nijesu došli do dokaza Gore Crne Carina Uprava pravosuđem. crnogorskim pred “Deportacija“ procesu u svjedoci su bili Demirović Sadik i Semir Srpske. Republike snagama godine 1992. bio 20630. Demirovićevog oca, Sadika Demirovića deportovali su crnogorski policajci Demirovićslužbenik stavio lisice na ruke. je prijavio carinika čiji je registracioni broj imam pravo da te šest sati držim na granici bez ikakvog razloga“, dok mu je policijski

lčj eia eioia - Demirovića Semira Slučaj jšne song ua Bjlm oj o 2. eeba 00 gdn nlz s u se nalazi godine 2010. decembra 23. od Polju Bijelom u suda Osnovnog Rješenje Izvještaj oincidentuod26.jula2010.godine nalaziseudokumentaciji YIHR Slučaj Radovana Zonjića - 16 O daljim dešavanjima Marašević nam nije mogao pričati jer pričati mogao nije nam Maraševićdešavanjima daljim O Radovan Zonjić optužio je 20. jula 2010. godine ei Dmrvć džvjnn Švedske, državljanin Demirović, Semir 17 Konjević je istraživaču YIHR-a kazao: “Dana 21. jula 2010. godine ujutru u 3:30 u ujutru godine 2010. jula 21. “Dana kazao: YIHR-a istraživaču je Konjević dokumentaciju. medicinsku i posjeduje šta za leđima i povredeglavi nanio po je mu da Jaukovića Božidara službenika policijskog optužio je Konjević “Lobelija“. lokala blizini u NovomHerceg u godine 2010. jula 21. dogodio se koji YIHR-u incident 20 19 18 da u radnjama službenika policije nema elemenata krivičnog djela. Naime, Novićević obrazloženje uz prijavu krivičnu godine 2010. jula 27. je Plavaodbacilo iz tužilaštvo državno Osnovno položaja. službenog zloupotrebe zbog Ljubića, Gorana i Đukića Borisa Radončića, Amera policije službenika protiv godine 2010. juna 23. prijavu Miloša Konjevića. sumnje da je policijski službenik Jauković počinio krivično djelo zlostavljanje na štetu Osnovnom sudu predlog za preduzimanje istražnih radnji, zbog postojanja osnovane prekršaj. disciplinski počinjen je kojem u mjesecu u ostvarene 30%, od plate smanjenjem sa je kažnjen Jauković Božidar službenik policijski prekršaja, disciplinskog težeg i ovlašćenja prekoračenja udarcima.“ sa prestao je on i zaustavili nekako ga su Kolege leđima. i po glavi udario me ponovo i pendrek upotrijebio ponovo je on tuče, nas zašto ga pitao i krvav sav ustao, sam Kada povredama. zadobijenim o potvrdu ljekarsku i imaju a NovomHerceg u policiji izjave su dali trojica Njih Janičića.PetraVučkovića Ilijui udara, on je krenuo prema njima i počeo i njih da udara. Udarao je Pavlame da JaukovićaObradovića, policajca spriječe da drugova mojih pokušaju U puta. 5-6 ukupno tijelu, i glavi po udara me da on počeo i pendrekizvadio je čega nakon rečenicu,ošamario, je me završio ni Nisam šamar. zalijepi mi da zašto pitao ga sam ja a šamar, pozvali.njih toga zbog Nakon Jaukovićpolicajac toga, rekaoje mi zalijepiti mi će da Božidar JaukovićPolicajac mi stražara. je rekao na da ja nisam sumnjam tu da da dijelim pravdu, i na šta sam sto ja sam odgovorio ukraden da Jasmo je problem?’.mi da je odgovorio to čemu na ‘U pitao i stražaru i meni je prišao Jauković Policajac Novi, među kojima je bio Božidar Jauković i još dvojica meni nepoznatih policajaca. policija sa kombijem iz kojeg su izašla trojica pripadnika Interventne jedinice Herceg kratke rasprave predložio sam mu da pozovemo policiju. Nakon deset minuta stigla nakon je sto, ukrao on je mi da stražara, na sumnjao Poštosam Gardašević. Božidar i lokala mog “Ambasada”. iz Sa stola mnom u društvu bi bili nestanka su Pavle razlog Obradović, kako Ilija raspravili Vučković, “Lobelije” Vidakovićem Petar Mirojem lokala Janičić stražarom susjednog sa do drugova svojih četvoricom sa sam došao

lčj ioa ojvć - Konjevića Miloša Slučaj Slučaj Miladina Novićevića - Ibid Odgovor Odjeljenja zaunutrašnjukontrolu policijeod 22.decembra2010.godine Izvještaj oincidentuod28.jula2010.godine nalaziseudokumentaciji YIHR 20 Proces je utoku. 19 Osnovni državni tužilac u Hercegu Novomtužilac Osnovni je državni podnio io Knei i Hre Nvg rjvo je prijavio Novog Herceg iz Konjević Miloš Miladin Novićević iz Plava podnio je krivičnu 18 Zbog

IV TORTURA 29 30 IV TORTURA kaei ktr Sai j pdi kiin piau alžo džvo tužiocu državnom nadležnom prijavu krivičnu podnio je Stanić skuter. ukradeni za vezane informacije iznude njega od da namjerom s zlostavljali ga su da policije, Uprave službenici su koji lice, NN i Ćetkovića Đorđija optužio je Stanić povrede. zadobio je kojem u selu u Golubovcima u godine 2010. avgusta 6. desio se Višeg suda.Novićević jenajaviožalbeUstavnom suduiuStrazburu. 2010. godine Apelacionom sudu, koji je 20. novembra 2010. oktobra godine 13. potvrdio žalbu odluku podnio Novićević je toga Zbog djela. krivičnog elemenata nema službenika policijskih radnjama u da obavijestio godine 2010. oktobra 11. je ga sud Viši sudu. Višemproslijedio predmet i službenike policijske optužene saslušao samo je već pozivao ga nije Novićevića, riječima po Plavu, u sud Osnovni Plavu. u sudu Osnovnom radnji istražnih pokretanje za zahtjev predao prijavu, krivičnu odbacilo tužilaštvo je mu što nakon je, da YIHR istraživaču kazao Novićevićje slučaj. prijavi ne i žali ne se da prijetio Ljubić Goran službenik policijski je mu Novićevićda tvrdi promila nula pokazao nalaz je iako njegovoju alkohola krvi. Tom stanju, oduzelimu su vozačkuslužbenici prilikom, dozvolu a alkoholisanom u bio je pod da sati šest sumnjom zadržali godine 2010. maja 2. ga su da policije službenike optužio je su ga u prostorijama policije pretukli i nanijeli mu povrede. Vreva je dostavio YIHR-u Vrevu je privela policija u policijske prostorije. Vreva je optužio službenike policije da lokala, ugostiteljskog obližnjeg vlasnicima sa povreda.Nakonincidenta više zadobio koji se dogodio 28. avgusta 2010. godine u bjelopoljskom naselju Lješnica, u kojem je sa FKZabjelo. Čelika optužuju službenike policije za maltretiranje i zlostavljanje kada FK Čelik igra FK navijači i igrači da put drugi je Ovo policije. prostorije u priveli njih od neke su FK navijači su da je Zabjelo izazvali istakao incident a da su policijski službenici šamarali navijače FK je Čelika i da On Zabjela. FK protiv Čelika FK lige Druge kola kazao je da su policijski službenici maltretirali navijače FK Čelika u utakmici drugog skladu sazakonom. sprovedeneradnje u su da kazali UpraveIzi vlasnika demantovalinavode policije su policije. ovlašćenjaprekoračenjaslužbenika dokazi su kojima na kamera sigurnosnih među gostima je bila i da trudnica. je Vlasnici su Saopšteno najavili eura. da će hiljada nadležnima dostaviti deset video od snimke sa više od iznosu u šteta je Pričinjena lokala. osoblje i goste maltretirali avgusta i šamarali 15. objekat, cijeli demolirali i godine, 2010. 14. između noći u racije, prilikom su da policije Uprave službenike protiv dvojice policijskihslužbenika. lčj Sat“ - ”Sparta“ Slučaj - Stanića Marija Slučaj Slučaj MuzaferaVreve Slučaj - - “Čelik“ Slučaj Fudbaler Fudbalskog kluba Čelik iz Nikšića, Luka Bakoč Luka Nikšića, iz Čelik kluba Fudbalskog Fudbaler lsii ong lb “pra i Bde puii su optužili Budve iz “Sparta“ kluba noćnog Vlasnici Mario Stanić iz Podgorice prijavio je incident koji incident je prijavio Podgorice iz Stanić Mario Muzafer Vreva iz Bijelog Polja prijavio je incident je prijavio Polja Bijelog VrevaMuzaferiz desio tog dana upoznati i Veselina Veljovića, direktora Uprave policije. Policajacse S.R. koji događaju o će da kazao Vrevaje mučenja. i zlostavljanja iskaza, iznuđivanja policajaca NN i Raičevića SlavkaUprave policije Područne jedinice Bijelo službenika Polje, zbog nanošenja teške tjelesne policijskog povrede, protiv prijavu krivičnu kopije medicinske dokumentacije i fotografije koje konstatuju povrede. On je podnio 25 24 23 22 21 upotrebu nazakonitu za Kotor Ispostave prinude prema njemu. policije službenike godine. optužio 2010. avgusta je 29. Brnović dogodio se koji incident policije kontroli unutrašnjoj Branislavu Divjaku. prema prinudu upotrijebili nezakonito Vračar i Vujovićslužbenici policijski su da kontrola policije u postupku provjera nije utvrdila činjenice i dokaze koji bi ukazivali sumnje zbog da Divjaku je napao Branislavu službena pritvor lica prilikom jednomjesečni vršenja službene je radnje odredio pretresa. KotoruUnutrašnja u sud Osnovni na službeno lice. Branislav Divjak posjeduje medicinsku dokumentaciju o povredama. Cvetanke Divjak, kada policijski službenici nijesu našli drogu, optužili su ga za napad Poprotiv“Kafetin“. tableti glavobolje,kao o poznatoj radi se da je pokazala riječima Forenzičkomu analiza međutim, centru celofanu u prah bijeli su pronašli službenici pronađudrogu.Kodnjega kod BranislavaBranislavada namjeri Divjakau policijski nanijeli mu prilikom tom povrede. i Cvetanka Divjak kazala je da su Budvi policijski službenici nasrnuli na njenog sina u Divjaka Branislava sina njenog tukli Vračar Budvi. VujovićStaniša Goran u i policajci su godine da YIHR istraživaču je 2010. kazala Divjak Cvetanka jula 26. dogodio se koji incident je prijavila Kikinde, iz preduzimalo poslužbenojdužnosti. elemenata krivičnih djela za koja su prijavljeni, niti drugih djela za koja bi se gonjenje tužilac obavijestio je unutrašnju kontrolu da u radnjama policijskih službenika nema službenika. policijskih odgovornosti vida drugog ili disciplinske elemenata postojanje na ukazivale neosporno bi koje okolnosti i činjenice utvrditi mogle nijesu se da Unutrašnjaprovjeraje YIHR postupku saopštila ruke. u kontrola na lisice stave mu da morali su koji policajcima prisutnim drugim sa i obračuna se čista mira stisnutom pesnicom udario u predjelu glave i da je nakon toga pokušao da Vrevaje ga iz da Vrevu. kazao tukao je je S.R. da optužbe odbacio i oglasio se javno

Slučaj Aleksandra Brnovića - Brnovića Aleksandra Slučaj - Divjaka Branislava Slučaj Ibid Odgovor Odjeljenja zaunutrašnjukontrolu policijeod 22.decembra2010.godine Izvještaj oincidentuod6.avgusta2010. godine,nalaziseudokumentaciji YIHR Ibid Odgovor Odjeljenja zaunutrašnjukontrolu policijeod 22.decembra2010.godine 24 25 Unutrašnja kontrola nije došla do činjenica koje bi ukazivale 22 vtna ijk mja rnsaa Divjaka Branislava majka Divjak, Cvetanka Aleksandar Brnović iz Podgorice prijavio je prijavio Podgorice iz Brnović Aleksandar 21 Osnovni državni državni Osnovni 23

IV TORTURA 31 32 IV TORTURA registrovanog vozila i prikolice. Iz Uprave policije demantovali su navode Jankovića i kazali službenika Duška Šarčevića i Gorana Jeknića incindet koji zbogse dogodio 27. oktobra maltretiranja2010. godine. Janković je optužio dvojicu policijskih i nezakonitog oduzimanja protiv prijavu krivičnu podnijeti će policijskog službenika. da najavio je Šuntić a kontroli Unutrašnjoj prijavljen povrede.je Slučajmu nanio i pretukao je ga da MališićaDarka inspektora policijskog optužio je Šuntić Beranama. u godine 2010. septembra 23. dogodio se Borislava Lazarevića uincidentukojisedogodio30.avgusta2010.godine. Podgorice iz službenika policijskog strane od sile upotrebu i postupanje nezakonito koje je podnio Stevan Zogović preko Kancelarije Ombudsmana. da supočinilikrivičnodjelozlostavljanjanaštetuAleksandraBrnovića. policijskih protiv službenika Alekse Praščevića, istrage Ilije Mijatovića otvaranjei Marka Šarovića je zbog osnovane sumnje predložio Kotoru u tužilac državni Osnovni na postojanje disciplinske odgovornosti policijskih službenika u konkretnom slučaju. osumnjicenim-se-traga_4723.html ,posjećen 8. novembra 2010.godine policijski-sluzbenik-i-jos-jedno-lice-liseni-slobode-zbog-sumnje-da-su-pocinili-otmicu--za-trecim- 30 29 28 27 26 policije Uprave iz je saopšteno eura, hiljada 30 duguje A.A. navodnoA.A. mu jer zlostavljao je B.T.Đakovice. iz A.A. štetu na “otmica“ djelo krivično izvršio lica dva još sa je da osumnjičen i PodgoriceB.T. iz službenik policijski uhapšen je na ukazivali bi osnovanu sumnjudasupolicijskislužbeniciStrunjaš iLazarevićkoji prekoračili ovlašćenja. dokaze utvrdila nije pisma iz navoda provjere postupku u policije ‘razbojništvo’ i da optuži dvije osobe inspektori daZoran StrunjašLazarevićBorosupolicijski i prijetećinjegaprizna tražilikrivičnooddasa su mu, djelo njim da učestvovalikazao je Božović u postupanje. tome.neprofesionalno Unutrašnjaza inspektora kontrola direktoru Veljoviću, Veselinu Uprave YIHR-u, policije, pismom Unutrašnjoj otvorenim kontroli medijimai godine kojemu jeoptužio dvojicu 2010. policijskih septembra posjedovao nije Janković odgovarajuću vozačku dozvolu iregistraciju zaprikolicukojujekoristio. jer zakonom sa skladu u postupili službenici policijski su da

lčj iuia ooia - Božovića Milutina Slučaj - Jankovića Slobodana Slučaj - Šuntića Muriza Slučaj Slučaj Stevana Zogovića - Slučaj “otmica“Slučaj ie ijt n sju pae oiie http://www.upravapolicije.com/uprava_policije_ policije Uprave sajtu na vidjeti Više Ibid Ibid Ibid Ibid

- Uprava policije saopštila je 7. novembra 2010. godine da godine 2010. novembra 7. je saopštila policije Uprava - ui Šni i Brn piai j icdn koji incident je prijavio Berana iz Šuntić Muriz Unutrašnja kontrola policijevršiprovjeru navoda iui Bltvć z ogrc orto e 30. se obratio Podgorice iz Bulatović Milutin lbdn akvć z ogrc piai je prijavio Podgorice iz JankovićSlobodan 27 Zogović se žalio na 26 28 30 . Od . 29

icpise doonsi bg luorb subng ooaa l prekoračenja ili položaja službenog ovlašćenja. zloupotrebe zbog odgovornosti disciplinske utvrđivanje za postupka pokretanje za predlog je dostavljen policije Uprave tužiocu disciplinskom B.T. službenika policijskog protiv rukovodioca neposrednog strane 33 32 31 je ovo direktna prijetnjazbogtogpostupka. prilikom Vasovićtom i oružje ranjeni. Vasovićsu bili građana dvoje još i da istako je protiv Babovića, zbog incidenta od prije tri godine u kom je policija koristila vatreno policiji“. prijavio sam ćemo mi tebe’. Ja opet na te njegove riječi nijesam nama, reagovao i nastavio ti sam kretanje. Slučaj platićeš jedan, majmune jorgovane, ćeš ‘Gdje riječima obratio se mi To je bio policajac Vlajko Babović, bivši zamjenik načelnika beranske policije. Vlajko trenutka, dok sam Togbio kiša. pognut premapadala sinu neko je me je jer zakačio ramenom sinu o moje mom rame. glavu na kapu stavim da savio se sam ja vrtića, iz incidentu Vasović je kazao: „Otišao sam u po vrtić svog petogodišnjeg sina. Izlaskom ovom O Beranama. u godine 2010. decembra 21. dogodio se koji incident YIHR-a policajcu je odredio Vojinović Dragan Radeviću jednomjesečnipritvor. suda, Višeg bjelopoljskog sudija Istražni Beranama. u bolnici u hospitalizovani su bili incidenta nakon a Dacić nanio je im povredekoje hapšenja akciji u su zadobili Bibić i Radević policajaca DvojicaBibiću. službeni upotrijebio je da pištolj u samoodbrani. Prilikom hapšenja Dacić je nanio povrede saopštio i policajcu Adnanu je Radević ZIKS-a. iz pobjegao je koji Dacića Asmira štetu na pokušaju, u ubistvo djelo za Rožaja iz Radevića Dejana službenika dobronamjerno ga da kazali mu su upozoravaju dasenežaliitonijedobro zanjega. da i zvali policije iz ga su da kazao je Kajević otključan. bio je da već obijen nije džip da i granicu prešao nelegalno Kajević je da istakla i demantovalanavode Policijate džip. oduzeoje nezakonito je mu da Devića kod Podgorice. Provjera ovih navoda odstraneUnutrašnje kontrole jeutoku. postupali neprofesionalno, njima nakon što su prema bili privedeni zbog su incidenta koji se da dogodio u Botunu službenike policijske godine 2010. novembra 10. su

lčj oaa Vasovića Zorana Slučaj Radevića Dejana policajca Slučaj Kajevića Enisa Slučaj Slučaj Adrović i Idrizi Kopija prijave kojuje Vasović podnioberanskoj policijinalaziseudokumentaciji YIHR-a Odgovor Odjeljenja zaunutrašnjukontrolu policijeod 22.decembra2010.godine Odgovor Odjeljenja zaunutrašnjukontrolu policijeod 22.decembra2010.godine 31

33 Vasović je pokrenuo postupak pred pravosudnim organima pravosudnim pred postupak Vasovićpokrenuo je

- Dvojica Roma, Vahid Adžović i Mentor Idrizi optužili - Enis Kajević iz Rožaja optužio je policajca Dejana policajca je optužio Rožaja iz Kajević Enis -

Zrn aoi i Brn piai j istraživaču je prijavio Berana iz Vasović Zoran -

Džvo uiato eei policijskog tereti tužilaštvo Državno - 32

IV TORTURA 33 34 IV TORTURA spornomincidentu nije bilo bitnih elemenata prijavljenog, niti drugog krivičnog djela u ZIKS-aslužbenikaradnjama u Nikezić.daTužilaštvoDalibor ocijenilo jei Milić krivičnu prijavu od 9. novembra 2010. koju su protiv službenika ZIKS-a podnijeli Igor godine. 2009. oktobra 27. od incidentu u mučenje i zlostavljanje djela krivičnog zbog ZIKS-a, službenika NN više protiv prijave krivične novembrapodnijeligodine2009.9. Dalibor Nikezić su iMilićgodine.Naime, Igor domaćih tako i međunarodnih subjekata, bio je incident koji se desio 27. oktobra 2009. napore dapopravistanje. ulaže i spremnost je to pokazala ZIKS-a Uprava ali je nivou, zadovoljavajućem na što nijesu nego ljudi, broj veći uvijek još u ZIKS-u Uslovi i stanje boravi kapacitetima. smještajnim njihovim uvijek predviđeno još ZIKS-u U licima. osuđenim ZIKS-a sa Upravom razgovori i sa ZIKS-u popravljanju posjete i omogućene su YIHR-u ZIKS-u. u su prava istraživanju ljudskih stanja doprinijeti potpisali značajno će koji YIHR saradnji o Predstavnici Memorandum ZIKS-u. ponižavajućeg i u nehumanog postupanja zlostavljanja, slučajeva prijavljenih više registrovala nasilje i besplatna pravna pomoć, YIHR, 2009. godine, možete pogledati na http://www.yihr.org/na uploads/reports/bhs/33.pdf, strana26 pogledati možete godine, 2009. YIHR, pomoć, pravna besplatna i nasilje 39 od 30.oktobra2009.godinenalazi seudokuemntaciji YIHR-a 38 2010. godine maja 14. posjećen http://www.ombudsman.co.me/aktuelnosti.php, sajtu na nalazi se godine 2009. 37 www.youtube.com/watch?v=qcdJjed1aAc ,posjećen14.maja2010.godine 36 YIHR-a 35 nalazi naweb sajtuwww.yihr.me 2009. godinu „Tortura, diskriminacija, politički motivisano nasilje i besplatna pravna pomoć“, koji se 34 istupanjajavnakroz međunarodnui javnosti detaljimadomaćuupoznala ovim o je dužnosti povrede potvrdili su Marijana Laković, zamjenik Ombudmsana postupali sa licima lišenim slobode koji nijesu pružali otpor. internetu,kojemnajasno se pokazuje višesudadesetod službenika ZIKS-a brutalno ovlašćenja. za koje se goni po službenoj dužnosti, jer su službenici postupali u granicama službenog

Jedan od incidenata u ZIKS-u koji je privukao najveće interesovanje i pažnju kako - ) (ZIKS sankcija krivičnih izvršenje za Zavodu u Incidenti oini zjša IRa a 09 gdn otr, ikiiaia pltči motivisano politički diskriminacija, Tortura, godinu 2009. za YIHR-a izvještaj Godišnji Radoviću, Milanu ZIKS-a direktoru poslao Marinović Boris advokat je koji dopisa Kopija oktobar (Ombudsmana)Broj:30. sloboda od Saopštenjepravai 05-684 Zaštitnikaljudskih http:// stranici: web na pogledati možete godine 2010. oktobra 27. od incidenta Snimak dokumentaciji u se nalazi godine, 2010. februara 12. od 189/10 Kt.br. Rješenja Kopija za prava ljudskih stanju o YIHR-a izvještaju godišnjem u vidjeti incidentu ovom o Više 38 35 i roditelji i YIHR je kasnije došla do snimka tog incidenta i objavila video snimak na 39 koji su bili u posjeti nekoliko dana nakon incidenta.YIHR nakon dananekoliko posjeti u bili su koji

34 Državnotužilaštvo odbacilo je 36 Da su ova lica imala vidne 37 advokat po službenoj

YIHR je je YIHR i Daliboru Nikeziću prekršena ljudska prava i slobode. Ombudsman je dao preporuku na kom se raspravljalo o izvještaju Ombudsmana koji je konstatovao da su Igoru Miliću partija(SNP)inicirala kontrolnoje saslušanje održalokojesemarta 31. 2010. godine narodna Socijalistička ZIKS-u. u dešavanjima o pravde, ministra Radovića, Miraša saslušanje kontrolno sprovede prava ljudska za Odbor skupštinski da smo zatražili 43 u dokumentacijiInicijative 42 YIHR-a 41 40 Nikezićem. Daliborom nad torturu novu YIHR-u je prijavila godine 2010. januara 12. majka, Igorem sa on i je što nakon Milićem prijavio nastavlja, zlostavljanje njim u oktobru nad 2009. godine. tortura Sabaedina se Nikezić, Daliborova da potvrdio je takođe Krivičnog zakonikaCrne Gore. da je počinio zlostavljanje i mučenje iz člana 167 i krivičnog djela prinude iz člana 165 prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici protiv Raša Perovića, zbog sumnje pomenutog službenika ZIKS-a. njihzatražila brzereakcije, istragepokretanjei postupakautvrđivanje za odgovornosti MirašaRadovića,Mušikuministra pravdeDujovića,i predsjednikaod teVišegsuda, ZIKS-a, direktora Radovića, Milana putem pismenim upoznala godine 2010. januara njemu. prema ruke širio i lice u unosio se mu tom izbacišposla.dasaZbogtogamožeš ovdjeglavom platiti.ijasno Miliću?”.ti Je li Pri pet nakon je, minuta,čuvarmu uputio prijeteće Zatim riječi: “Štanjom. umisliosi tvojutuu glavu, sa možešda nekog razgovor prekine da morao je čega dozvolezbog 12:31, dobijene u osnovu na godine, 2009. decembra sestrom svojom sa razgovor telefonskiobavljaoje dok grudipredjelu u rukomgurnuo ZIKS-u, Perović, u čuvar Rašo je ga da kazao YIHRadvokatici je Milićprijava. ovih institucijamapovodom informacije o prijetnjama i novom zlostavljanju. YIHR zastupa Milića saopštio predposjete, nadležnimprilikom godine, 2010. januara 15. YIHR advokatici Jasavić, Azri je Milić čuvara. strane od zlostavljanje put drugi po je prijavio godine, 2008. novembra vidusmanjenja jedneplate30%.Igor zaMilić, nalazipritvorukojiseZIKS-uu uod u kazna novčana je Izrečena službenika. četvorica kažnjena su da YIHR-u je saopštila preduzetiminformišeOmbudsmanamjerama.UpravaZIKS-adanao 20 od roku u dapokrenedisciplinske odgovornihpostupkeprotivdaslužbenikai ZIKS-u ZIKS-a

Izvještaj oincidentuod12. januara2010.godine,nalazi seudokumentaciji dokumentaciji u Krivična prijava se koju je Inicijativa podnijela 18. januara 2010. nalaze godine, slučaj Milić, nalazi se godine, 2010. januara 18. od podnesaka pismenih Kopije Izvještaj oincidentuod15.januara2010. godine,nalaziseudokumentaciji YIHR-a ZIKS-u, u kazne izdržavanju na nalazi se Podgorice,koji iz Nikezić Dalibor 43 Sabaedina je kazala istraživaču YIHR da je Dalibor pozvao mobilnim pozvao Dalibor je da YIHR istraživaču kazala je Sabaedina 41 42 YIHR je 18. januara 2010. godine podnijela i krivičnu Proces je utoku. 40 YIHR je o ovom incidentu 18. 18. incidentu ovom o je YIHR YIHR

IV TORTURA 35 36 IV TORTURA Mušiku Dujovića, predsjednika Višeg suda i od njih zatražila brze reakcije, istrage i istrage reakcije, brze zatražila njih od i suda i Višeg predsjednika Dujovića,Mušiku Radovića Miraša pravde ministra ZIKS-a, direktora Radovića, Milana dopisima po i čak bio, je kojoj u njemu. sobi u prozor kroz kiša je padala vrijeme to sve za a noći, i dana tri držali ga su položaju tom U otvoren. ostavili glave njegove iznad prozor a šipku, statičnu za ruku desnu lisicama mu vezali održava, ne higijena se kojem u WC, pored odmah podu, na dušeku na leži da ga ostavili prazna, bila kreveta četiri su kojoj u prostoriju, posebnu Veskou ga Ivančevićodveli su i Nakontoga Drljević pločice. o udarao glavom njegovom i vrat za svlačenja uhvatio prije Pavićević je Zdravko službenik ga da a golog, svukli zatvorenicma je svim što pred nešta držati, našli zabranjeno nijesu kojoj u sobe pretresa prilikom godine, 2010. januara 15. do godine 2009. decembra 23. od periodu u sprovodnika, dvadesetak još sa Šćepo Pavićević,Zdravko Bauković,Dejo VeskoDrljević,Marković,Igor sprovodnik zvani čuvari ga su da ispričao Jasavić Azri prilikom tom je Nikezić godine. 2010. januara vidjela pranje na krvi. poslao tragove sin je joj koju odjeći na je da kazala takođe istraživaču je telefonom i rekao joj kaže Marijani Laković Inicijative 48 47 46 45 2009.godine slučaj iobraćalasejavnostikada jeNikezić uoktobru prijaviotorturu 44 službenika strane od zatvorenicima nad postupanja ponižavajućeg i nehumanog više od 100 zatvorenika ZIKS-a štrajkuju glađu zbog učestalih slučajeva zlostavljanja, i Milana Radovića, direktora ZIKS-a.Uprava ZIKS-ademantovala jeove navode. ZIKS-u. Mrvaljevićke su u sa čuvari pretukli ovimŽeljka su da incidentomYIHR istraživaču godine 2010. upoznalejanuara 18. su ispričale Miraša Radovića, ministra pravde 167 KrivičnogzakonikaCrne Gore. Proces jeutoku. člana iz mučenje i zlostavljanje djelo krivično počinili su da u sumnje zbog zaposleni ZIKS-u, svi su koji Šćepo, zvanog sprovodnika Ivančevića, Baukovića, Dejana Markovića,Pavićevića,Veska Igora Zdravka Drljevića, Podgoriciprotiv u tužilaštvu državnom Osnovnom prijavu krivičnu podnijela godine 2010. januara 18. je YIHR ZIKS-a. službenika pomenutog odgovornosti utvrđivanje za postupaka pokretanje

47 Irena Mrvaljević, supruga Željka Mrvaljevića i njegova majka Jelena Mrvaljević Dana 28. januara 2010. godine podgorički mediji prenijeli su informaciju da oie imnh onsk o 1. aur 21. oie nlz s u dokumentaciji u se nalaze godine, 2010. januara 18. od podnesaka pismenih Kopije Ibid Ibid Izvještaj oincidentuod12.januara 2010. godine,vidigore pod39 ovaj istraživala je koja sloboda, i prava ljudskih zaštitnika Zamjenica je Laković Marijana YIHR je i o ovom incidentu 18. januara 2010. godine upoznala pismenim upoznala godine 2010. januara 18. incidentu ovom o i je YIHR 46 Advokatica YIHR, Azra Jasavić, posjetila je Nikezića u ZIKS-u 15. ZIKS-u u Nikezića je posjetila Jasavić, Azra YIHR, Advokatica 44 da hitno dođe da ga posjeti. 45 Sabaedina 48

lžeia o ztoa Pivrnk .. aon j uaa ztoeo šakom zatvorenom udaran je navodno M.Z. strane Pritvorenik od zatvora. pretučen Nikšića tog iz službenika M.Z. pritvorenik je da Polju Bijelom u Zatvora iz mediji tendencioznoineobjektivnoizazivaju sumnjuuzakonitradZIKS-a. ZIKS-a. 50 premlaćivanja, , Počeo štrajkglađuuZIKS-u,28.januar. 2010.godine 49 da jenesposobansam brine osebiipredlog oprekidu kazne. jede a da ga u ZIKS-u niko ne hrani. Marović je od zatvorskog ljekara dobio potvrdu ZIKS-u. Naime, Marović je saopštio da je lice sa invaliditetom te da ne može sam da ministra pravde Crne Gore da mu pomogne, kako bi prevazišao probleme koje ima u mjeseci, naosnovu amnestijekojupredviđa zakon. je obezbijedio Peraku liječenje u KBC-u a sud je njegovu kaznu smanjio sa šest na pet Crne Gore dostavio izvještaj o tome da Peraku nije potrebno bolničko liječenje. ZIKS Ministarstvu pravde. Iz ZIKS-a je uputio saopšteno da zahtjev je YIHR konzilijum taj ljekara Kliničkog ZIKS centra je Istraživaču da i odboren.kazne prekid tražio Perak nije je da ZIKS-a zahtjev iz je rečeno njegov da ali liječenje njegovo za neadekvatnog uslovi zbog glađu štrajk počeo postoje ne je ZIKS-u u što toga zbog kazne prekid tražio je da Perakkazao liječenja. je da YIHR-u je prijavio zatvora, kazne zato štojedonijetZakon oamnestijikojizadovoljava njihova očekivanja. štrajk počeli nijesu zatvorenici da je kazao ZIKS-a direktor Radović, Milan zatvoru. u uslovima boljim i amnestiji o obećana ispunjena nijesu im jer glađu štrajkuju da saopštili i ZIKS-a iz zatvorenici javili redakcijinjihovoj se su da tome o informaciju 2010. junu u je pravosuđa, prenijela IN vrhu TV ostalih. od ili pritvora iz vlasti pušteni prije bliski mnogo budu su koji zatvorenici, pojedini da ispričali ne telefona postupci sudski se da tražili odugovlače i da svi imaju jednak tretman. Mediji su navode da su im zatvorenici putem Zatvorenici glađu. su štrajkovali zatvorenika zlostavljao itukao,tedaseslužbenicizatvora prema njemuodnosekorektno. nije Kancelarija niko ga da kazao je im koji M.Z. pritvorenikom navoda.sa razgovor 2010. maja 10. su ovih obavili Ombudsmana provjeru kancelarije Službenici prijavi. po hitnu je postupila Ombudsmana zatražila i Ombudsmana kancelariju i članove njegove porodice da ne prijave slučaj. YIHR je o ovim navodima obavijestila Naosnovu povrede.istih navoda,mu uprava su zatvora nanijete nastoji da prilikom prikrije tom incident i vršeći pritisak tijelu na i M.Z. vratu po palicom i (pesnicom)

YIHR bila je obaviještena 4. maja 2010. godine od strane jednog pritvorenika Igor Marović iz Bara javno je istupio putem medija i pozvao Miraša Radovića, šestomjesečne izdržavanje na ZIKS-u u nalazi se koji Bara, iz PerakPredrag U zatvoru u Bijelom Polju, po pisanju pojedinih medija u julu 2010. stotinu OJD, avrnc tre a h taa rbj, A, oiai takj zbog štrajkuju Robijaši DAN, prebija, Reagovanje ZIKS-aod28.januara 2010.godine,DAN,Nije zatvor negohotel. straža ih da tvrde Zatvorenici , 49 Uprava ZIKS-a je tog dana demantovala ove navode ističući da pojedini da ističući navode ove demantovala dana tog je ZIKS-a Uprava 50

IV TORTURA 37 YIHR-u je u decembru 2010. godine stigla anonimna prijava sa navodima da je u zatvoru u Bijelom Polju došlo do incidenta u kom su službenici ZIKS-a zlostavljali pritvorena lica. YIHR je pokrenula postupak provjere ovih navoda na osnovu Sporazuma o saradnji između dvije organizacije. Od nadležnih iz ZIKS-a saznali smo da je u zatvoru u Bijelom Polju došlo do incidenta i da su dva osuđena lica pokušala bjekstvo. Zatvorski doktor uradio je pregled tih lica i YIHR je imala uvid u medicinsku dokumentaciju51 u kojoj se navodi povreda u vidu oguljotine kod jednog osuđenog lica. Iz ZIKS-a su saopštili da je ta povreda nastala u momentu kada su pokušali da onemoguće toj osobi da se provuče kroz otvor na zidu, koji je prethodno napravio kopajući zid. Ova dva lica dobili su i advokate po službenoj dužnosti a policijski službenici sa njima su obavili razgovor. Niko od njih nije prijavio zlostavljanje. YIHR će u narednom period tražiti posjetu ovom zatvoru i razgovor sa spomenutim pritvorenim licima. Dana 17. decembra 2010. godine takođe je stigla još jedna prijava da se u Zatvoru u Bijelom Polju desilo zlostavljanje. Jedna osoba, koja je željela da se njen identitet ne objavljuje, prijavila je da su Jasmin Zvrko, Enis Kolić i Edin Murić bili zlostavljani. Uprava zatvora negirala je ove navode i saopštila da je tom prilikom došlo do incidenta između dva pritvorena lica Jasmina Zvrka i Edina Murića, dok je Damir Martinović pokušavao da ih razdvoji. Njih trojica bili su smješteni u istoj sobi. U incidentu je jedno lice zadobilo lakšu povredu u vidu ogrebotine dok ostala dvojica nijesu imali povrede. Službenici zatvora nijesu reagovali u ovom incidentu, a zbog mirenja pomenutih lica protiv njih nije pokrenut disciplinski postupak, saopštili su iz ZIKS-a. YIHR će nastaviti da istražuje ovaj incident i u 2011. godini. Radule Popović koji se nalazi na odsluženju kazne u ZIKS-u, po riječima njegove porodice, štrajkovao je glađu u decembru 2010. godine, tražeći da mu se prekine kazna da bi se liječio van ZIKS-a. Uprava ZIKS-a saopštila je da je sve na ministru pravde a da oni nemaju nadležnost da odobre prekid kazne. Iz Ministarstva pravde saopšteno je da su molbu za prekid kazne odbili, jer je preporuka direktora ZIKS-a bila negativna. Po riječima članova porodice, zatvorska bolnica nema kapacitete za ukazivanje pomoći Popoviću a da je njemu neophodno liječenje van ZIKS-a. Predstavnici kancelarije Ombudsmana bili su u nenajavljenoj posjeti ZIKS-u povodom štrajka Popovića, kojeg su i posjetili. Predstavnici Ombudsmana razgovarali su i sa Upravom ZIKS-a. Nakon toga, Uprava ZIKS-a odobrila je da Popović bude pregledan u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od strane ljekara specijaliste a kazali su da će od nalaza zavisiti njegovo dalje liječenje. Popović je 29. decembra 2010. godine pregledan od strane specijaliste u KC, nakon čega je vraćen u ZIKS, dok ljekarska komisija ne odluči da li mu je potrebno bolničko liječenje.

51 Kopije medicinske dokumentacije ova dva lica nalaze se u dokumentaciji YIHR esoileie Rgsrvn e nž nv kmnkcj imđ političkih između komunikacije nivo se kojima sa imovine uništavanja niži i nasilja incidenti su i Prijavljeni neistomišljenika. je Registrovan neistomišljenike. zoia n nd reej polm vć kea salau a jhv uou u ulogu njihovu na stavljaju akcenat već problema rješenja nude u ne analitičara, izborima, političkih izjavama Prema kampanji su korišteni državni resursi, te politički subjekti koji učestvuju na protivnika.lokalnim političkih između krivičnih prijava broj određen između i je komunikacije Podnijet nivo kampanje. tokom niži neistomišljenika i političkih kao napada, i incidenata motivisanih politički broj veći registrovala je YIHR posmatrači. međunarodni ni domaći, ni posmatrali redu iizrekao imiru novčanu kaznuuiznosuod400eura. za organ Područni zadatak. radni prekršaje proglasio obavljali je Mugošu su krivim zbog dok prekršaja iz napad, člana 7 stav za 1 Zakona optužili o javnom Vijesti lista incidentu koji se desio 5. avgusta 2009. godine, nakon kojeg su ga novinari dnevnog Mugošu,MiomiraGradonačelnikaPodgorice, učestvovanjakrivim u zbog je oglasio kojih jejedanostaouautomobilu. da će tako i ostati. Počinioci su stakla na automobilu polomili koristeći tri kamena od automobil. Počiniocinjegov ovog nedjela do na danas nijesu identifikovani a Crnojevac vjeruje napad prijavio je pošto sata dva nakon tek uviđaj na stigla policija je da YIHR istraživaču kazao je Crnojevac lim. je ulubljen retrovizorii stakla, polomljena su bila automobilu na a oznake, hrvatske imao je AutomobilPodgorici. u fakulteta Crnojevcu 27. februara 2010. godine oštećen je automobil na parkingu kod Tehničkih na Medojevića novčanom kaznomuiznosuod900eura. Medojevića. Sud za prekršaje u Podgorici kaznio je Nenada Mićunovića zbog napada udara napadač kako se vidi butika, obližnjeg kamera zabilježila je koji snimku video napad nije ocijenilo kao krivično djelo već kršenje Zakona o javnom redu i miru. Na ovaj tužilaštvo Državno Evropu. u je Amerike Južne koji iz kokain narko-kartela, krijumčario čovjek godinama prvi je da sumnjiče vlasti srpske kojeg Šarića, Darka skriva da i Gori Crnoj čovjeku MićunovićBranislavnajmoćniji je da kazao javno je Mićunović, Nenad je MedojevićBudve. iz biznismena kontoverznogMićunovića, Branislava rođak izvršio blizak Medojevića na Napad (PZP). promjene za Pokreta strane. druge teritoriji na Netrpeljivost izmeđupristalicadvijepravoslavne crkve idaljejeprisutna. nađu se kada Hrvatske, i Gore Crne građani suočavaju V Politički motivisanonasilje Lokalni izbori održani su 23. maja 2010. godine u 14 opština. Izbore nijesu Izbore opština. 14 u godine 2010. maja 23. su održani izbori Lokalni Podgorici u prekršaje za organ Područni godine, 2010. januara 25. Dana Hrvoju Igoru MENSA, udruženja hrvatskog predsjednika Zamjeniku Dana 25. februara 2010. godine napadnut je Nebojša Medojević, predsjednik IR e eitoaa oat rj suaea aaa piiaa a političke na pritisaka i napada slučajeva broja porast registrovala je YIHR

V POLITIČKI MOTIVISANO NASILJE 39 40 V POLITIČKI MOTIVISANO NASILJE Osnovnom državnom tužiocu u Plavu protiv Husnije i Vehbije Šabović zbog postojanja rezultate. Izborna komisijaodbacilajesve žalbekojejeDPSpodniouPljevljima. Pljevljima i 20 predsjednika biračkih odbora, optužujući ih da su falsifikovali izborne u komisije izborne Opštinske predsjednika Bajića, Božidara protiv komisiji izbornoj politički pritisak vrši na njih. Zbog sumnje u regularnost Kastratovićizbora u Pljevljima, DPS je podnio žalbe Milan direktora, Odbora član da to na ukazali u su godine, kojem 2010. maja 21. dana istupanja javnog njihovog povodom odgovornost disciplinsku na pozovu Preradović) Mihailo i Cmiljanić Dobrilo Drašković, Rajko da se radnici rudnika – poslovođe (Dragiša Spajić, Radoje Zuković, Nole Stevanović, Rudnika uglja u Pljevljima i visokog funkcionera DPS-a, optužujući ga da je naredio direktora Odbora Đukanovićapredsjednika Boškovića, Predraga protiv nazvao prijavu krivičnu godine je Medojević 2010. maja 27. a je podnijela Gora“ Crna Bolja Pljevlja, laprdalom“, “Bolja “uličarem“.Koalicija “seoskim (PZP) promjene za Pokretapredsjednika Medojevića,Nebojšu nazvao DPS-a, predsjednik i Gore Crne Vlade predsjednik Đukanović, Milo je da navodimo primjer Kao neistomišljenika. rješavanju problema. U kampanji je korišten niži nivo komunikacije između političkih samoupravu. saobraćaju dogodio izmenu Milana Kneževića i Željka Vukovića, Sekretara za lokalnu u se koji incidenta nastavak već prirode političke bio nije incidenta razlog prenijeli, drugi odbornici spriječavali da dođe do fizičkog obračuna. Kako su podgorički mediji su dok guranje međusobno uz minuta nekoliko trajao je Incident Vukčevićastrani. drugoj Zorana na socijalista, partije Demokratske odbornika i Lakušića Zorana i Kneževića Milana (SNP) partije narodne Socijalističke odbornika između incidenta tom postupkunijedonijetoosuđujućerješenjesaopštili suizBošnjačkestranke. u ni ali postupak prekršajni i vođen je Šabovića ProtivVehbije Šabovića. i Husnije je da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu koju je Bošnjačka stranka podnijela protiv na jednom vozilu su polomili staklo. Iz Bošnjačke stranke istraživaču YIHR saopšteno a kolone, učesnicima psovke upućivali i prijetili učesnika, automobilima po udarali njima i zastava koplja lomili zastave, bošnjačke cijepali je, zaustavili vozila, kolonu presreli prijavi, u navodi se kako su, Šabovići Martinovići, Kada mjestu u zastave. bila kolona bošnjačke je istaknute imala je Kolona stranke. Bošnjačke promocije organizovanjaradi Gusinju ka uputila vozila organizovanakolona 18:00 oko godine vjerske mržnje, razdor i netrpeljivost. U i krivičnoj nacionalne izazivanjeprijavi djelo se krivično navodi učinili da saizvršioci kao se su 21. da maja sumnje osnovane 2010. onak srna onjl j 2. aa 00 gdn kiin prijavu krivičnu godine 2010. maja 28. je podnijela stranka Bošnjačka U Skupštini Glavnog grada Podgorica, 16. aprila 2010. godine, došlo je do je došlo godine, 2010. aprila 16. Podgorica, grada Glavnog Skupštini U nedjela dodanasnijesuidentifikovani kaonimotiviincidenta. Policijašteta. materijalna sprovodi povodomistragu ovog ovogpočinioci a incidenta velika je počinjena a bilo Povrijeđenihnije naprava. eksplozivna godine 2010. maja jer su dobili rješenje o odlasku na godišnji odmor iako ga nijesu tražili. Oni su kazali DPS-ui SDP-u. osnovupripadnosti Šest zaposlenih u šavničkoj na opštini istakli su da strahuju da će suprimljeni ostati bez posla ali po konkursu tražene kvalifikacije izjašnjava kao Srbin. Bogavac je kazao da veći broj drugih kandidata nijesu posjedovali se jer primio nije ga da i diskriminaciju političku napravio konkursu raspisanom po je da Šućura optužio je Bogavac Naime, Pljevlja. šume za Uprave direktora Šućura, Boričićke. po troje primi sa liste DPS i da SDP.naređeno je Direktor,mu Safet Lješnjaninda negirao je za i DAN ovakve navode primljena nije da je joj saopštio Lješnajnin Safet odrađivanja radi zdravlja direktorDomzdravlja, u Domdošla ponedjeljak u Međutim,je staža. kada pripravničkog zdravlja u dođe Doma godine, iz 2010. maja poziv 10. dobila ponedjeljak, u je da da kazala je Boričićka političku Naime, izvršio zapošljavanja diskriminaciju. prilikom je da Gusinju u zdravlja Doma direktora socijalno ugroženim građanimakojiihpodrženaizborima. SDP i Bošnjačka stranka (BS) optužile su DPS da u Rožajama dijele besplatne placeve porodice ostati bez ovakve vrste socijalne pomoći, ukoliko ne glasaju za DPS. Takođe, njihoveće da obezbjeđenje materijalno primaju koji građanima među strah sije DPS da to na ukazao je SDP DPS. za glasaju da građane na pritisak vrši da Rožajama u DPS je optužila nivou, nacionalnom na partije vladajuće iz stranka Takođe,manja Nusretdemantovaooveotkaz. je navode. dobiti Kalač angažmana opozicionog zbog će da nastavnik, kao radi koji opštini, toj u Šutkoviću,njihoveliste Kadaifu nosiocu Nusretaje optužio PZP izborima. predsjednikaKalača, Opštine Rožaje prijetio je da vrši pritisak i ucjenjuje građane da Bijelog PoljaDPS godine da glasaju 2010. za njihovumaja partiju 6. na lokalnim je optužila Gora“ Crna “Bolja Koalicija eura. 30 od za sudu iznosu rožajskom u kuponi izdavani PZP,DPS-u, u glas daju da spremni iz su koji građanima, prekršaje tvrdili su kako su, gdje Rožaje opština je navedena primjer Kao izbori. lokalni održani su kojima u gradovima u glasove kupuju izbora krivične prijave protiv SNP-a. glasaju za DPS. Mikan Zec, direktor Ulcinjske rivijere odbacio je te tvrdnje i najavio da zaposlene na pritisak vršila izbora lokalnih uoči je da rivijera Ulcinjskapreduzeća a uu donk DS uaa ueia Glbvia aea e 1. je bačena Golubovcima u Đuretića Dušana DPS odbornika kuću Na ioa Bgvc z oaia ono e rvču rjv poi Radoša protiv prijavu krivičnu je podnio Kolašina iz Bogavac Milorad Lješnjanin, Safeta je optužila Gusinja, iz sestra medicinska Boričić, Nataša uoči da SDP i DPS stranke vladajuće je optužio (PZP) Promjene za Pokret upravu optužila godine 2010. aprila 15. je SNP PoVijesti,dnevnika pisanju

V POLITIČKI MOTIVISANO NASILJE 41 42 V POLITIČKI MOTIVISANO NASILJE obrušio naRomeobrušio jersenjihov predstavnik nalazinalistiDPS. Medojevićse da smatraju Romskogsavjeta Iz bande. te pripadnici obučavaju se gdje italijanskom i kosovskom mafijom, te da postoji regrutni centar na Vrelimasa ribničkim veze direktne ima i kriminalom organizovanim bavi se koja bande romske velike Medojevića, predsjednika PZP, da je Rom sa Konika koji se nalazi na listi DPS, vođa Simonovićke dajesmijenjenaizpolitičkihrazloganetačniineutemeljeni. građana a zbog nesavjesnog i nestručnog obavljanja sudijske funkcije, te da su navodi Medenica kazala je da je postupak protiv Ljiljane Simonović pokrenut po pritužbama smijenjena isključivo je zbog da toga YIHR što istraživaču ona je i kazala Simonovićnjena Ljiljana porodica razloga. nijesu političkih politički iz podobni. smijenila je Vesna ju da Gore Crne suda Vrhovnog predsjednicu Medenicu, Vesnu godine, 2010. nema političkupozadinu. Predsjednik opštine Šavnik demantovao je ove navode i kazao da odluka o odmorima otkazi. uručeni biti odmora, isteka nakon im, će da i DPS-SDP koaliciju vladajuću za izborima lokalnim na glasali nijesu što zato odmor na poslati su da sumnjaju da njihovog aktiviste Bajčete i novinara Komnenića. Robert Hardh, direktor Civil Right organizovanog kriminala. MANS je obavijestio ambasadore u Crnoj protiv borbi u rezultatekonkretne obezbijede institucije da Gorizahtijevaju novinarakoji o saslušavanju i aktivista ućutkivanja i zastrašivanja vid kao ovepostupke je ocijenila NVOMANS koje je iznio na sjednici skupštinskog Odbora, povodom snimka svadbe Safeta optužbe Kalića. procesuira i argumentuje da policije Uprave direktora je pozvala MANS-a tužilaštvo i policija da a pokušavaju da odgonetnu (ANB), ko bi to mogao da bude. Vanja bezbjednost Ćalović, izvršna direktorica zloupotrijebljeni nacionalnu su za kojem Agencije na službenici Kalića Safeta svadbe materijal video iskonstruisao iz BajčetuVeselinMANS-a, VeselinaVeljović, zlonamjerno neko je da je i Upravekazao direktor policije Vijesti TV novinara Komnenića, Petra saslušavala policija je zašto Laloševića Vasilijaposlanika pitanje na godine, 2010. jula 1. održana je koja nacionalnu bezbjednost. Naza Sjednici Agencije skupštinskog Odbora za bezbjednost funkcioneri i odbranu, prisutni bili miljea kriminalnog iz ljudi društvu u ostalih, važnije ko je objavio snimak, nego da istražuju sadržaj snimka. Na svadbi su, između Veselina Bajčetu, aktivistu NVO i MANS. NovinarVijesti Komnenić kazao TV je da novinara je tužilaštvu Komnenića, Petra godine, 2010. juna Tužilaštva25. nalogu po je, ispitala policije Uprava potjernica. Interpolova raspisana je kojim za Šarićem, Darkom sa sarađuje da i kriminalom bavi se da sumnjiče mediji i kojeg političari domaći Kalića, Safeta biznismena rožajskog svadbe snimak YouTube postavio sajtu Romski savjet Crne Gore osudio je 18. maja 2010. godine, izjave Nebojše izjave godine, 2010. maja 18. je osudio Gore Crne savjet Romski aprila 23. je optužila Simonović Ljiljana Kolašina, iz suda Osnovnog Sudija Državno tužilaštvo pokrenulo je istragu s ciljem da otkriju ko je na internet na je ko otkriju da ciljem s istragu je pokrenulo tužilaštvo Državno zabranila MANS-u pristup informaciji o tome da li je Zoran Lazović, službenik ANB, protiv korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori. S obzirom na to da je ANB borbu kritikuju koji one na pritisak predstavlja postupanja način takav da i i Bajčete Komnenića saslušanja policijskog zbog zabrinutost iskazao je kojem u Brajoviću Defenders-a, uputio je otvoreno pismo premijeru Milu Đukanoviću i ministru Ivanu ne mogu dozvoliti uvid u traženu dokumentaciju jer bi objavljivanjem podataka koje im da odgovor dobili godine 2010. jula crnogorske 23. su na ANB-a Od strukture. društva bezbjednosne civilnog struktura i subjekata političkih medija, pojedinih harangu za povod pravi bili događaji određeniVeselina su da Veljovićakazao je koji njenih i države građana. interesa Povod protiv za rade ovakvim zahtjevom da MANS-a odnosno bila je struktura, izjava ili direktora Uprave službi policije, obavještajnih inostranih strane od angažovani MANS-a predstavnici pomenuti su da zaključak uputiti na mogle bi koje posjedu, njihovom u informacijama svim pristup za zahtjev zvaničan bezbjednost nacionalnu za Agenciji su podnijeli Ćeranić Zorica i Bajčeta na maloljetnogsinaNebojše Medojevića napoosammjesecizatvora. napada Stanišićzbog Radoslava i Vidojabraću osudio Sudje ponašanja. nasilničkog zbog optužnicu NebojšeMedojevićapodiglo sina maloljetnog na napadača protiv je Medojević je zahtijevao da tužilaštvo zatraži od policije nove istražne ukazuje radnje. javno Tužilaštvoorganizovanimkriminalom. da sa policije i ANB pripadnika određenih između vezeprestao na bi kako poruka prijeteća ovo je da istakao je saznanja. Medojević i sumnje njegove provjeri da Čarapić Ranke od tužiteljke, zatražio državne vrhovne i Z.L. i D.G. bezbjednost, nacionalnu za Agencije službenika dvojicu sina maloljetnog njegovog na napad za je optužio Medojević Nebojša promjene, za pozadinu, jer osumnjičeni nijesu znali političku da je imao riječ nije o sinu incident lidera da PzP.navodi policije UpravaPredsjednik ponašanje. Pokreta nasilničko djelo krivično počinili su da sumnje zbog Podgorice iz (19)., D.K. i (19). S.S. V.S.(22), je uhapsila policija Podgoričkaprava”. vladavine uspostavljanje traže da usuđuju se nevladinog afirmaciju za koji svima “poruka Mrežeorganizovanogkriminala napad je da je izjavila (MANS) sektora direktorka izvršna Ćalović, Vanja bezbjednost. njegovogna napad djelovakriminalnih poruka sina nacionalnu za Agencije i policije je da kazao je Medojević drugom. sa košarku igrao je dok godine 2010. juna 25. je interesantne.koje sepoizvještajimateagencijespominjukaobezbjednosno osoba i ANB zvaničnika visokih između vezeprivatne postoje li da znaju da građana interesu u je da su istakli PredstavniciMANS-a ograničen. ANB-a podacima tajnim UpravnomUpravnisudu. pristup obrazloženjeje uz da MANS-a tužbu odbio je sud prisustvovao svadbi Safeta Kalića u službene ili privatne svrhe, MANS je podnio tužbu Aktivisti NVO MANS, Vanja Ćalović, Dejan Milovac, Vuk Maraš, VeselinVukMaraš, Milovac, Dejan VanjaĆalović, MANS, NVO Aktivisti napadnut promjene, za Pokreta lidera Medojevića, Nebojše sin Maloljetni

V POLITIČKI MOTIVISANO NASILJE 43 44 V POLITIČKI MOTIVISANO NASILJE oe rse eortj bl j ijv peiea ia uaoia kj j tokom je koji Đukanovića, Mila premijera izjava je bila demokratije srpske Nove crnogorska policija bez dozvole prisluškuje opozicione političare. Povod za reagovanje li provjerida odgovornosti preuzme da poslovatreba unutrašnjih Brajović,ministar i daprotiv ANBa vodi neosnovanu kampanju. sektora i optužila Vanju Ćalović, direktoricu MANS-a, da iznosi neutemeljene ocjene partnerska antikorupcijska organizacija njihovau Crnoj Gori. je ANB-a je saopštila koja da ne prati MANS, rad civilnog organizacije nevladine aktiviste zaštiti da Evropske unije od je zatražio International), (Transparency Internešenala Transparensi ANB prati pripadnike nevladinog sektora. Mikloš Maršal (Miklos Marshall), direktor da navoda povodom policije, VeselinaUpraveVeljovića,i direktora ANB direktora podnijeli su da inicijativu i da Skupštinski dosijee poslanici Odbor Opozicioni tajne za dokumentaciju. njihovu bezbjednost vodi u sasluša uvid Duška njima omogući Markovića, čini, o to služba ukoliko im, ta li da tome o informiše ih da MANS-a, članova ostalih i novinara poslanika, crnogorskih ime u ANB-u, zahtjev 41 je podnio MANS toga, Nakon ANB. nadležnosti iz poslova određenih izvršenje opasnost u dovesti odnosno onemogućiti, moglo MANS-a rukovodiocima o prikuplja ANB doživljava kao direktne prijetnje. Ovakvu izjavu direktora Uprave policije osudili su i izjave ovakve da je istakao Kalač Hasbija Gore Crne partije Bošnjačke Predstavnik policije izjavio da će pratiti i eventualno sankcionisati sve one koji zagovaraju tu ideju. Veselinje da Veljović,prenijeli su direktor mediji Sandžaka, autonomije stepen veći prenošenje da znati inkriminisanih izjava može štetitičastiiugledu članova Odbora Agencije“. morali su ili znali su “jer Vijesti urednika glavnog protiv i prijavu direktora krivičnu je podnio agencije Odbor eura“. miliona za stotina Elektroprivredu nekoliko i državu oštetili su da energije, električne cijene određivanjem građane pljačka Agencije “Odbor da Radulovića poslanika tvrdnji javnih i ugleda i časti povrede zbog prijavu krivičnu podnio je Odbor godine. 2010. septembra 23. direktora Ivanovića, Željka promjene, dnevnog lista Vijesti i Ljubiše Mitrovića, glavnog urednika za Vijesti, prenijeli su mediji Pokreta poslanika Radulovića, Branka bivšeg premijera Mila Đukanovića kojitakođeimaakcijeuPrvoj banci. novacorganizovanog kriminala. Većinski Đukanović,Aco je brat Prvebanke vlasnik će učiniti jer je Medojević u Skupštini Crne Gore izjavio da se preko Prve banke prao to banke Prve iz saopšteno je Kako promjene. Pokretaza predsjednika Medojevića, crnogorsku u kabineta Tadićevog Crne Gore. struktura bezbjednosnih politiku dobioodnadležnih miješanju o informacije je da kazao kampanje Odbor Regulatorne agencije za energetiku podnio je krivičnu prijavu protiv prijavu krivičnu je podnio energetiku za agencije Regulatorne Odbor Menadžment Prve banke najavio je 22. jula 2010. godine da će tužiti Nebojšu Ivan da je kazao demokratije, srpske Nove portparol Vučurović, Jovan Povodomtražiti GoreCrneće Srbije i da iz Bošnjaka lidera političkih najava spominjao Bošnjake. nije niko da i situacija bezbjednosna tretirana policije kolegijuma sastanku na je da već naroda, bošnjačkog protiv upereni nijesu saopštili su koje stavovi da je saopštila policije Uprava izjave. ovakve pojašnjenje zatražio SDP-a, Rastoder,potpredsjednik Rifat Vesković, predsjednik Demokratske zajednice Muslimana Bošnjaka dok je Rifat da bi bilo dobro da ne izlazite na izbore zbog vaše budućnosti.“ Pošto su oni ipak izašli naizbore, uponedjeljak18.oktobra2010.dobilisuotkaze. oni su Pošto budućnosti.“ vaše zbog izbore na izlazite ne da dobro bilo bi da pozvao šef Milorad Kandić i kazao im: “Imate pozdrav od gazde i gazda vam je kazao je ih da YIHR-a istraživaču kazao je Bašanović Miloš Zeti. u godine 2010. oktobra 17. održani su koji izbore, lokalne na izašli su jer posla s otpustili ih su da “Geneks“ od zatražili i postupanje ovakvo institucijadasankcionisanjempočinilacazaštitePejovića.državnih su osudili ličnosti javnih i NVO-a Više nedjela. ovih počinioce otkrila nije sada do Policija Pejovićevautomobil. oštećuju počinioci 2010. novembru ponovou polomili staklo na njegovom automobile što je bio već peti put da nepoznati su počinioci Nepoznati godine. 2010. tokom i su nastavljeni Skupštine Crne Gore, RankoKrivokapić osudiojeovaj incident. krivično djelo povrede ugleda počinio strane države je ili da međunarodne sumnjom organizacije. pod Predsjednik prijava krivična podnijeta biće lica tog Protiv nedjelo. priznao je koji počinioca otkrila je Policija godine. 2010. oktobra 31. i 30. između počinioci nijesupronađeni. danas do ali policiji, prijavio put svaki zastave krađu je Savjet godine. 2010. tokom njihovih prostorija ukradena zastava. Iz Savjeta je saopšteno da se to desilo četiri puta io Bšnvć Dvr tnć puii u eadet rvte firme privatne menaždment su optužili Stanić Davor i Bašanović Miloš deportacijama, u Pejovića,svjedoka Slobodana imovinuključnog Napadina noći u je zapaljena Cetinju na muzeja Etnografskog zgradi na Srbije Zastava Srpski nacionalni savjet prijavio je više puta tokom 2010. godine da je sa je da godine 2010. tokom puta više je prijavio savjet nacionalni Srpski

V POLITIČKI MOTIVISANO NASILJE 45

sdk tokv. ovr nvdng rgaa psba ana ovćn je posvećena pažnja posebna programa, navedenog okviru U troškove. sudske i finansijskoj nemogućnosti da plate troškove rješavanja pravnih problema, uključujući trebalo da se pruži svim građanima koji su slabijeg imovinskog stanja, a ne samo ne a stanja, imovinskog slabijeg su koji građanima svim pruži se da trebalo imovnomsvom o stanju. dokaza Takođe,pomoć pravna besplatna bi da ističe YIHR kao dokumenata svih pribavljanje i formulara ispunjavanje samo za pomoć pravna potrebna je mu da situaciju u doći može Tako,komplikovani. građanin i rigorozni suviše pomoć pravnu besplatnu dobio bi da ispuni trebada proceduregrađanin koje pravne pomoći. Još besplatne jedna zamjerka YIHR na pružanja radnu veziju ovog zakona jeste polju to što su uslovi i u konkurencije zdrave mogućnost isključila se bi kojem u advokata položaja monopolskog jednog stvaranje za mogućnost se otvara obzir, u to Uzimajući građanima. pomoć pravnu besplatnu pružaju da željeti neće taj način, može se stvoriti opasnost da mnogi advokati zbog neisplativosti ovog posla obzir Nadostignuti. neće pomoći ovaj u način za budžeta iz se koje tarife advokatske visoke uzimajući građanima, pomoći vrste ovakve pružanje za dobrovoljnije i su građanima. pristupačnije su koje Takođe, ovakve organizacije do sada su se u organizacije svom radu bavile ovim poslom, a pritom ostale i sindikati stranke, političke se automatski isključiti stručne, naučne i obrazovne ustanove, nevladine organizacije, advokati registrovani samo će način takav Na pomoći. baviti pravne besplatne pružanje za advokata djelatnošću registar u upisani ovom se će da piše Zakonu u gdje dio na usmjereni su bili verziju u radnu godine na YIHR 2010. preporuke i maja Komentari Podgorici. 7. je održana verzije radne u rasprava Evrope javna Prva Savjeta Gori. Gori, Crnoj Crnoj u (UNDP) razvoj za nacija Ujedinjenih Kancelarije Programa podršku uz Gore, Crne pravde Ministarstvo iniciralo je NVO koju pomoći, preporuke uvrštene nijesu zakona sektora. Prijedlog procesuiranje. dalje u na YIHR, pomoći informacijama pravnoj Po besplatnoj o zakona Prijedlog politiku, spoljnu i unutrašnju sistem, politički za Komisiji Vladinoj dostavilo godine 2010. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći je u toku. Ministarstvo pravde je 24. decembra Izrada pomoći. pravne besplatne institucionalizovanpružanja postoji sistem ne Gori Crnojinteresima. U pravnim i obavezama pravima, o odlučuju koja tijelima drugim i uprave organima sudovima, pred zastupanja vidu u pisama, sastavljanju u pomoći pravne savjeta, pravnih informacija, pravnih se opštih davanja vidu pomoć u daje pravna građanima Besplatna grupama. marginalizovanim drugim i diskriminacije žrtvama nasilja, motivisanog politički slučajevima torture, policijske žrtvama nasilja, pružanju besplatne pravne pomoći pripadnicima romske populacije, ženama žrtvama VI Besplatnapravnapomoć Besplatna pravna pomoć je sistem pružanja pravne pomoći onima koji su u su koji onima pomoći pravne pružanja sistem je pomoć pravna Besplatna

a šo m vć sal, tk j ird Zkn o epanj pravnoj besplatnoj o Zakona izrada je toku u istakli, već smo što Kao

VI BESPLATNA PRAVNA POMOĆ 47 48 VI BESPLATNA PRAVNA POMOĆ raspravi predstavljene su preporuke eksperata iz Savjeta Evrope kao i analiza rodne analiza i kao Evrope Savjeta iz eksperata preporuke su predstavljene raspravi Ministarstvom sa zajedno javnoj NaGori. Crnoj organizatora, Evropeu Savjeta i UNDP Kancelarijama Gore, Crne pravde od jedan bila je YIHR pomoći. pravnoj juna 2010. godine održana četvrta javna rasprava o Radnoj verziji Zakona o besplatnoj Polju.Bijelom u Podgoricigodine U 2010. 17. maja je 19. i Kotoru u godine 2010. implementaciju 2007.do2012. za planom Akcionim i pravosuđa reformu za Strategijom i godine 2012. do 2008. od period za uniju Evropsku u Gore Crne integraciju za programom Nacionalnim treba dabudeproširen dijelomsredstava odprihodaigaranasreću. Zakonom o sprječavanju diskriminacije formira Fond besplatne pravne pomoći, koji o zaštitniku ljudskih Zakonom prava i i diskriminacije sloboda, iz sprječavanju razloga o što se Zakonom predlaže sa da se zajedno od usvojen kazni predviđenihbude da da taj je bio zakona ovog izradi u pitanja finansijskih olakšavanju troškovimaPredlogovogu postupka. služi učestvuju koji djelimično YIHR-a, stanja imovnog boljeg nešto su koji oni da mogućnošću “najsiromašniji“,sa su koji onima kojima nijesmopisaliuostalim oblastimaovog izvještaja. pred sudomsmozastupalidesetslučajeva. a savjeta, pravnih besplatnih broj veliki je dat pomoći pravne besplatne pružanjem sa počela prava ljudska za mladih Inicijativa je kada Od pomoć. pravnu besplatnu dobijaju prava ljudskih kršenja žrtve koje putem SOS, linija telefonska je otvorena Takođe, prava. ljudskih kršenja slučajevima u grupama marginalizovanim pomoći što jerazlogvišezadonošenjekvalitetnog rješenjauovoj oblasti. po najavama pojedinihpredstavnika Vlade bićedonijettokom2011.godine. funkcionisanja Zakona uregionu. doradi, čime bi se izbjegle greške i nedostaci koji su primijećeni na osnovu dosadašnjeg Zakona u zemljama iz regiona, možemo zaključiti da naš Prijedlog zakona treba da se iskustava, stavova i znanja učesnika na ovom sastanku, o dosadašnjem funkcionisanju sastanak sa temom „Besplatna pravna pomoć - iskustva regiona“. Na osnovu razmjene senzitivnosti Radneverzijeovog zakona. Nacrt Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći nalazi se u Vladinoj proceduri i proceduri Vladinoj u se nalazi pomoći pravnoj besplatnoj o Zakona Nacrt Od 1. do 3.oktobra 2010. godine, YIHR je u Bečićima organizovala regionalni maja 17. to i Zakona ovog verziji radnoj o rasprave Javne dvije su Održane Ustavom, je predviđeno pomoći pravnoj besplatnoj o Zakona Donošenje Navodimo kratak opis slučajeva koje je YIHR zastupala pred sudovima a o a sudovima pred zastupala YIHR je koje slučajeva opis kratak Navodimo pravne besplatne pružanjem sa počela je YIHR Godine, 2009. početka Od građana situaciji socijalnoj srazmjerne nijesu Gori Crnoj u tarife Advokatske

ovaj Zakon treba Zakon ovaj Policijski službenici tvrdili su da je Kočan preticao na punoj liniji u nepreglednoj u liniji punoj na preticao Kočan je da su tvrdili službenici Policijski Kolašina.Podgorice i između putu na zaustavila je Policijaga sin. i supruga njegova torturu 3. septembra 2009. godine. Upravljao je automobilom u kojem su sa njim bili poslata jepredstavka 5.septembra2009. Godine. Gore. Crne sudu Ustavnom žalbu 12. novembra 2010. godine. Advokatica je 9. novembra dana 2010. ZIKS-a godine službenika predala protiv ustavnu istrage sprovođenje za Zahtjev novi podnosi se čega zbog godine, 2010. oktobra 19. dana odbacuje istu tužilaštvo Podgorica, tužilaštvu koju je dostavio prijavi krivičnoj novoj po Postupajući Podgorici. u sudu Ustavnom žalbu ustavnu podnosi blagovremeno 2010. novembra 9. Milić Igor toga Nakon Danilovgradu. u suda Osnovnog godine 2010. aprila 22. od Rješenje na Milića žalbu odbija sud Viši Igora Milića dostavila je Osnovnom državnom tužilaštvu Podgoriceslučaja dokumentaciju na kompletnu dalji takođe postupak. a godine, Milića 2010. maja 10. advokatica žalbu je ulažila Rješenje, navedeno unaprijed Na postupak. dalji u na tužilaštvu Podgorici državnom Osnovnom dostaviti i prijavom krivičnom smatrati može od 21. februara 2010. godine za sprovođenje istrage, podnijet od strane Igora Milića, u sud Osnovni zahtjev se da odlučuje istrage, kojim godine, 2010. aprila 22. Rješenje sprovođenjeDanilovgradudonosi za zahtjev kao tretiran je koji godine, 2010. takozvanom “pretresu sobe D-2“. Postupajući februara po Optužnom predlogu 12. od 21. od februara Rješenjem inače Osnovnigodine 2010. imenovaotužilac državni učestvovalisu koji službenike kao u je koje Spužu, u ZIKS-a službenika svih protiv zakonika. NakonKrivičnog 2 toga, stava Igor vezi Milić u podnio 3 je stav 23. 167 člana februara iz 2010. zlostavljanja godine i optužni mučenja predlog djela krivičnog zbog Todorovića, Radovana i Markovića Igora Zavoda službenika protiv Godine, odbacio je krivičnu prijavu Milijane Milić, majke Igora Milića od 9. novembra 2009. odluka. godine. Čekasedrugostepena YIHR kojeg je ovlastio Kočan uložio je žalbu Vijeću za prekršaje 10. septembra Advokat 2009. krivim. proglašen Kočan je kojom odluka prvostepena je donijeta godine, i zakonu protiv Kočana, postupak na po osnovu prekršajni Zakona je o postupali pokrenut bezbjednosti saobraćaja. policije Dana nijesu prijavi 8. Poseptembra 2009. službenici procedure. policijske policijski pravilima da ocijenio je Kočan krivini. Slučaj Fehmo Kočan Rješenjem od 12. februara 2010. godine, Osnovni državni tužilac iz Podgorice Slučaj Igora Milića policijsku YIHR-u je prijavio Kočan Fehmo Britanije, Velike Državljanin Osnovni sud Danilovgrad i advokatica Jasavić Osnovnom državnom voso sd z lusa rv u Strazburu u prava ljudska za sudu Evropskom

VI BESPLATNA PRAVNA POMOĆ 49 50 VI BESPLATNA PRAVNA POMOĆ san žlu sanm uu ogrc. otpjć p nvj rvčo prijavi krivičnoj novoj koju je dostavio Osnovni sud Danilovgrad i po advokatica Jasavić Osnovnom državnom Postupajući Podgorica. godine sudu 2010. Ustavnom novembra žalbu 9. ustavnu podnosi blagovremeno Nikezić Dalibor toga Nakon Danilovgradu. u suda Osnovnog godine 2010. aprila 22. od Dalibora Rješenje žalbu na Nikezića odbija sud Viši postupak. dalji na Podgorice tužilaštvu državnom Osnovnom dostavila Nikezića Dalibora slučaja dokumentaciju kompletnu takođe a žalbu, uložila godine 2010. maja 10. je advokatica Rješenje, navedeno Naunaprijed postupak. dalji na Podgorica tužilaštvu državnom Osnovnom dostaviti i prijavom februara 2010. godine podnijet od strane Dalibora Nikezića ima smatrati krivičnom 21. od istrage sprovođenje za zahtjev se da odlučuje Rješenje kojim godine, 2010. donosi aprila 22. Danilovgradu u sud Osnovni istrage, sprovođenje za zahtjev kao godine. Postupajući po optužnom predlogu od 21. februara 2010. Krivičnog godine zakonika. Nakonkoji toga, je Dalibor podnosi tretiran optužni predlog 23. februara 2010. ZIKS-a, zbog krivičnog djela mučenja i zlostavljanja iz člana 167 stav 3 u vezi stava 2 Sabaedine prijave krivične isti uroku odjednegodinepopravosnažnosti presude neizvrši novo krivičnodjelo. dozvole i izrečena mu je uslovna osuda građevinske od tri mjeseca zatvora koja se neće bez izvršiti ako objekta građenje zakonika, Krivičnog 326 člana iz djela krivičnog Osnovnog suda u Podgorici od 27. septembra 2010. godine proglašen je krivim zbog presudomPravosnažnom predmetu. ovom u branioca za YIHR advokata ovlastio je Lukač gradnja. nedozvoljena djelo krivično za postupak krivični pokrenut objekta od Podgorici u suda Osnovnog presudom to i štetu nastalu nadoknadi da je obavezan i mjeseca tri objekat oslobođen lica i stvari. Inspektor je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od je li da provjerio nije pritom da a objekta, stambenog Lukačevog rušenje naložio je Inspektor službi. u rada nesavjesnog zbog inspektora, – lica službenog protiv prijavu ljudska prava uStrazburu. za Sudu za predstavku priprema trenutno YIHR Gore. Crne sudu Ustavnom žalbu 12. novembra 2010. godine. dana ZIKS-a službenika protiv istrage sprovođenje za Zahtjev novi podnosimo čega zbog godine 2010. oktobra 19. dana odbacuje istu tužilaštvo Podgorica, tužilaštvu Od 12. februara 2010. godine Osnovni državni tužilac Podgorica odbacuje Podgorica tužilac državni Osnovni godine 2010. februara 12. Od Slučaj Nikezić Dalibor Adnan Lukač je osoba sa invalididetom iz Podgorice. Lukač je podnio krivičnu Slučaj Adnan Lukač

23. novembra 2007. godine. Protiv Lukača je povodom izgradnje povodom je Lukača Protiv godine. 2007. novembra 23.

Advokatica je 9. novembra 2010. godine predala ustavnu iei, ak Dlbr Nkzć, rtv službenika protiv Nikezića, Dalibora majke Nikezić, je odbijena 19. novembra 2009. godine. U prekršajnom postupku, koje je policija je koje postupku, prekršajnom U godine. 2009. novembra 19. odbijena je YIHR je podnijela žalbu dana 1. jula 2009. godine, Višem sudu u Bijelom Polju. godine. 2009. aprila 2. presudu oslobađajuću Žalba je donio Plavu u Osnovnisud torture. 14. decembra 2009. godine. Viši sud u Podgorici odbacio je 2010. zahtjev 17. marta godine. 2009. novembra 24. od Rješenjem prijavu krivičnu je odbacio tužilac državni Viši Gore. Crne zakonika Krivičnog diskriminacija druga i rasna djelom krivičnim sa sticaju u netrpeljivosti i razdora mržnje, vjerske i rasne nacionalne, izazivanje djela krivičnog podnijela krivičnu prijavu Višem državnom tužiocu u Podgorici protiv više lica, zbog da će ubiti i zaklati Muslimana i Turčina”. YIHR je dana 18. novembra 2009. godine prijetnje srpovii sjekirei oštre sablje, se da osnovi,priče vjerskoj na vrijeđaju i psuju puštanje srpskih nacionalističkih pjesama i na Bajram, instruiranje djece i supruga da ulici, po svuda lete koje čaure prozora, pored“pucanje su što kao Događaji pojava. naknadu za Postupak nematerijalne štetejeutoku. presudom. pravosnažnom mjeseci šest od trajanju u kaznu zatvorsku na Stanojevića je osudio sud Osnovni mučenje. i zlostavljanje djela zbog Gore, Crne zakonika Krivičnog 167 člana osnovu na krivim, proglašen Stanojević oštećenu. zastupao je YIHR 2008. Advokat decembra pravosnažna. 30. nije dana zatvora još mjeseci Presuda 18 godine. na presudom osuđen privođenja prvostepenom nakon bjekstvu, je u godine tri skoro bio je Cigrovski Vladimir ovlastio predmeta sudska tri advokata YIHR kojigajezastupaokaooštećenog,odnosnobraniookrivljenog. sva u je Lješanin godine. 2007. juna 11. dana Plavu u suda Osnovnog Rješenjem protivje obustavljen uvrede, policajaca djela krivičnog strane zbog Lješanina, od pokrenut bio je koji postupak Krivični godine. 2007. pokrenulaprotiv Lješaninapresuda oslobađajuća je donijeta juna okrivljenog, 5. kao rvkcj n veso i ainlo onv o srn kmia tla su stalna komšija strane od osnovi nacionalnoj i vjerskoj na Provokacije eia aoi, šeea e pemt u oe j orvjn Vladan okrivljeni je kojem u predmetu u je oštećena Ramović, Behija Slučaj BehijaRamović Okrivljeni zlostavljanje. seksualno je prijavila V.G., Maloljetnica Slučaj V.G. zbog službenika policijskih protiv prijavu je podnio Plava iz Lješanin Faruk Slučaj Faruka Lješanina Slučaj Rizo Alković

Advokatica YIHR podnijela je zahtjev za sprovođenje istrage dana istrage sprovođenje za zahtjev je podnijela YIHR Advokatica

VI BESPLATNA PRAVNA POMOĆ 51 52 VI BESPLATNA PRAVNA POMOĆ Sudu zaljudskaprava uStrazburu 2011.godine. aonaćebitiposlataujanuaru predstavku piše YIHR godine. 2010. decembra 15. dana žalba ustavna je Podnijeta uslovna kazna. Uloženu žalbu odbio je Viši sud Podgorica 15. oktobra 2010. godine. je mu izrečena a krivim oglašava se Alković godine 2010. aprila 24. Podgoriciod u zbog krivičnog djela neovlašćeno snimanje i prisluškivanje. Presudom Osnovnog suda i krivični postupak po privatnoj tužbi protiv Riza Alkovića od strane Đorđije Strugara 2010. jula 19. dana godine i poslata predstavka u Strazburu dana žalba 9. novembra 2010. godine. Pokrenutustavna je je Uložena godine. 2010. maja 31. odbijena je godine nakon čega je 26. marta 2010. godine uložena žalba Apelacionom sudu. Žalba ograničiti samo pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i čast i ako se ugrožavase ako dostojanstvo,i na čast i ugled javni pravom samo ograničiti drugoga se može izražavanja Ustava,pravoNaosnovu način. drugi neki na ili slikom riječju, 2010. godine Vijesti, Dan i Monitor osuđeni su na skoro 200 hiljada eura, dok je dok eura, hiljada 200 skoro na su osuđeni Monitor i Dan Vijesti, godine 2010. do 2007. od periodu U izražavanja. slobodu i medija novinara, rad za ograničenje značajno predstavljaju presudama ranijim utvrđeni su koji zahtjevi novčani visoki odštete i registrovani su incidenti koji i dalje ugrožavaju za slobodu izražavanja. iznosima Takođe,novčanim visokim sa presude su donijete godine 2010. tokom I Bara. iz Stojovića Mladena i Berana iz Tufika Policija Softića novinare na napada. napade meta ni bioriješila nije je koji Brkovića, Jevrema književnika vozač bio je koji VojičićaSrđana ubistva slučaj ni Jovanovića,kao Duška Dan, lista urednika ubistva slučaj riješen Nije novinare. na napada i ubistava slučajeve riješile nijesu institucije uvijek još nadležne Državne nivou. zadovoljavajućem na nije Međutim, novinara. izražavanja protivsloboda klevetu za tužbama po presude oslobađajuće donosili po tužbamapolitičaraijavnihfunkcionerakojibi morali datrpeveći stepenkritike. uzme u obzir da su sudovi u ranijem se periodu izrekli ako kazne čak važno i do posebno 20 hiljada je eura i Ovoto novinara. i medija egzistenciju i funkcionisanje dalje sa skladu u nije proporcionalne ekonomskom standardu i platežnoj moći, što kako ne bi dovele u pitanje eura, hiljada 14 do čakevropskim standardima i preporukama da novčane kazne za djela klevete moraju biti kazna propisana je koje za klevete umeđunarodnimkoji susadržani dokumentimaoljudskimpravimaislobodama. standarda nivou na informisanja slobodu jamči Gora Crna da i zabranjena medija građani. kritike negodrugi predvidio da političari i ostali koji obavljaju javne funkcije, moraju da raditrpe veći stepen ili povjerenju u očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva. dobijenih Evropski sud za ljudska prava u obavještenja praksi je otkrivanja spriječavanja radi drugih, ugleda ili prava zaštite morala, ili zdravlja zaštite kriminala, ili nereda spriječavanja interesu nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bezbjednosti, radi vlasti. javne miješanja bez ideja u društvu demokratskom ovogu pravaKonvencijaograničenja neophodna predviđa i informacija saopštavanja i primanja mišljenja, sopstvenog posjedovanja slobodu uključuje pravo ovo kojoj po izražavanja, slobodu Crnemoral ilibezbjednost Gore. VII Sloboda izražavanja Iako je YIHR registrovala prve pozitivne signale, u 2010. godini sudovi su sudovi godini 2010. u signale, pozitivne prve registrovala YIHR je Iako djelo kroz izražavanja slobodu ograničava Gore Crne zakonik Krivični Zakon omedijimaCrne Gore definišedasumedijislobodni,ajecenzura svakom garantuje sloboda i prava ljudskih zaštitu za konvencija Evropska Ustava47 govorom,izražavanjaČlan slobodu GoreCrnepisanom garantuje

VII SLOBODA IZRAŽAVANJA 53 54 VII SLOBODA IZRAŽAVANJA 2008. godine “Kalić na slobodi podstanari u Spužu“. I u ovomSpužu“.Muminovićkau u tekstu I podstanari slobodi na “Kalić godine 2008. u bosova na Balkanu. Kalić je istom tužbom obuhvatio još jedan tekst od 1. septembra ostvaruje aktivnosti svoje narko koji glavnih od jedan kao označen Srbije policije akciji u Kalić je da i inostranstvu klana rožajskog pripadnik osoba, interesantna bezbjednosno kao pominje ANB dokumentima i dosijeima policijskim crnogorskim godine u tekstu “Uhapšen Sajo Kalić“ u kojem je navela da je Kalić uhapšen i da se u 2008. avgusta 21. oklevetala je ga da Muminovićku optužio je Kalić Kalića. Safeta Muminović učestvovala uubistvuJovanovića. Nadležni godine. 2004. državni organi još uvijek maja nijesu identifikovali ostala lica 27. koja su zajedno sa Mandićem ubijen je Jovanović kazne. zatvorske godina 18 na DAN, Jovanovića,lista Duškanovinara dnevnog urednikaubistva saizvršilac kao YIHR jeregistrovala iincidenteukojimajeometanradnovinara. novinara. njihovih i medija tri ova protiv postupaka 65 oko još toku u sudom pred godine. Iako je presuda 2003. donešena 15. februara 2007. godine, na adresu DAN-a stigla S.Č. Moldavke trafikingu o tekstova pisanjem kleveta, djela krivičnog zbog je Danilo Vuković, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika DAN, proglašen krivim je o presudi Višeg suda iz Podgorice koji je potvrdio presudu Osnovnog suda, kojom slobodu izražavanja, saopštavanja miješanjajavnevlasti. informacija iidejabez predviđa koja pravima ljudskim o konvencije Evropske 10 član na pozvao presude položaj i da je nesavjesno vršio službeni zloupotrijebio službenu zemljišta dužnost. opštinskog prodajeSudija postupku se u je u da obrazloženju sumnje oslobađajuće zbog 2007. godine nakon najave MANS-a da će protiv Jankovića podnijeti krivičnu prijavu Jankovića, predsjednika Opštine Cetinje. Janković je tužbu podnio početkom avgusta Milovca, razlozi presude međusobnoprotivrječni. su čemu pri presude, razlozima sa jer protivrječna suda suđenje Osnovnog presuda ponovno izrečena je na sudu Osnovnom vratio predmet je sud Viši oslobođena. Muminovićka je kojom suda Osnovnog presudu na Kalića žalba uvažava se kojim Rješenje godine 2010. septembra 13. je donio Podgorice iz sud Viši Kalića. ugledu i časti štetu nanese da umišljajem s postupala nije da i tekstu spornom u iznijela je odlučio da je Muminovićka imala opravdanih razloga da vjeruje da je istinito ono što je SudBalkanu. na bosovanarko glavnih od jedan kao označen Kalić je da navela je son sd Pdoii sooi j 5 mra 00 godine 2010. marta 5. je oslobodio Podgorici u sud Osnovni Na adresu godine 2010. februara 15. je oslobodio Podgorici u sud Osnovni Vrhovni sud Crne Gore potvrdio je kaznu je VrhovnipotvrdioGore Crne sud aktivistu nevladine organizacije MANS, optužbi za klevetu po tužbi Mila tužbi po klevetu za optužbi MANS, organizacije nevladine aktivistu nvnru eaing nviaVjsi otži a lvt p tužbi po klevetu za optužbi Vijesti, dnevnika Nezavisnog novinarku , dnevnog lista DAN stigla je još jedna presuda 2010. godine. Riječ Damiru Mandiću Damiru koji je osuđen je koji Jasminu Dejana Slavica Jovanović, takođe siguran pokazatelj korumpiranosti jednog dijela sudstva i sudstva dijela jednog korumpiranosti pokazatelj siguran takođe Jovanović,Slavica rekla je kako je, Ona Gore. Crne prostoru na medija neslobode odnosno slobode, pokazatelj presuda ova je da YIHR istraživaču je kazala Jovanović Slavica urednika DAN-a, ubijenog Supruga Đukanoviću. Milu premijeru isplatiti mora koju eura hiljada 14 od kaznu VukovićuizrekaoDanilu je godine. sud 2010. početkom tek je ukinulo 16. juna 2010. godine Rješenje Područnog organa za prekršaje u Podgoriciu prekršaje za Područnogorgana Rješenje godine 2010. je juna 16. ponovo ukinulo prekršaje za Vijeće fotoreporteri. ostali i kao udaljenosti iste sa radnika štrajk fotografisao i zadatku radnom na bio je da te stanju činjeničnom utvrđenom pogrešno na zasnovano organa Područnog Rješenje je je da tvrdeći žalbu podnio je iz Podgorice. Pejović trejd“ “Ritam firme radnika štrajka vrijeme za radnje vršenju službene u službenike policijske ometao Pejović je da kaže koje obrazloženje dao je je ukinulo eura Vijeće500 prekršaje.plati za Nakonda morao ovakve sudija odluke, je takvu odluku 22. aprila 2010. godine po drugi put. Prvu odluku, kojom je Pejović zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru. Sudija za prekršaje, Milorad Popović donio eura. jednog od Sadiković jenajaviožalbuApelacionom suduCrne nadoknadu Gore. tražio zahtjevu tužbenom u je Lazović ugleda. i časti povrede zbog bolova duševnih pretrpljenih zbog štete nematerijalne nadoknadu za sud odlučio je da se preinači presuda Osnovnog suda i usvoji tužbeni zahtjev Lazovića po tužbi Zorana Lazovića, visokog službenika ANB, zbog povrede časti i ugleda. Viši Podgorici preinačio je presudu Osnovnog suda kojom je u Sead sud VišiSadiković Sadikoviću. pomoć bio pravnu besplatnu oslobođen pružila je YIHR Kalićem. Safetom Limu“ u kojem je Sadiković napisao da je Lazović na prijatelj sa rožajskim “Kolumbijabiznismenom teksta zbog Sadikovića tužio je Lazović bezbjednost. nacionalnu za Agencije funkcionera visokog Lazovića, Zorana tužbi po kleveta djelo za Monitora, javno tvrdio dajeDanilović potkradaoSrpsko nacionalnovijeće. Nove srpske demokratije. Danilović je tužio Vuksanovića zbog toga što je Vuksanović djela krivičnog predsjednika zbog zamjeniku Daniloviću, Goranu eura hiljade tri isplati godineda mora klevete, 2010. februara 22. Danilovgradu u suda Osnovnog da ustanovio je Sud klevetu. za tužio je Andrijašević nijeoklevetao već uvrijedioĐurovića, kakojebilonavedeno utužbi. ga koji umjetnosti, i nauka akademije Andrijašević Živko biti rigorozno sankcionisan,dovoljno govori oslobodimedijauCrnoj Gori! kojoj je pisala čitava Evropa i koja je svoj epilog imala u Skupštini Crne Gore, pri tom dvostrukog aršina. Prema njenim riječima, pisati o aferi koja je potresla Crnu Goru, o Fotoreporter Boris Pejović Vuksanović,Momčilo istoričar da godine 2010. januara 27. je presudio Podgorici u sud Osnovni Osnovni sud oslobodio je 14. maja 2010. godine plati hiljadu eura Momiru Đuroviću, predsjedniku Crnogorske Đuroviću,predsjedniku Momiru eura hiljadu plati predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća, po presudi po vijeća, nacionalnog Srpskog predsjednik ponovo je osuđen na novčanu kaznu od 500 eura Seada Sadikovića , novinara

VII SLOBODA IZRAŽAVANJA 55 56 VII SLOBODA IZRAŽAVANJA ovdo e soaauu rsd nvnr Smnvć, siui a e u cijenio sud je da ističući Simonoviću, Podgorici novinaru u presudu sud oslobađajuću Viši je štete. potvrdio nematerijalne radi eura hiljada 15 dodijeli učinio sud tražio godine, mu je da 2009. Keković Filermose. februara 22. relikvije hrišćanske sa SDB“ dragulja usefu krađu za odgovornim nestao “Safir tesktu Simonovića u novinara je tužio je ga Keković jer godine. 2010. maja 10. DAN list dnevni Simonoviću krivičnu prijavuprotiv policijskogslužbenika Tajića. Proces jeutoku. podnijela ujedno Pejovićui pomoć pravnu besplatnu pružila je YIHR novinarskesudom. pred obavlja da dozvolio mu službenik Tajićpolicijski se mu izvinio pošto povukao tužbe Pejovićte aktivnosti. je nije i incident uzrokovao Pejovića po riječima je koji Tajića,Zorana policajca protiv tužbi više pokrenuo Podgorici u sudom pogrešno OsnovnimPejović je pred zastare. je zbog postupak obustavio je Područniorgan teret. jer na stavljeni mu očekivao su koji prekršaje prekršaje za dokazi zapostoje ne i Vijeća stanje činjenično utvrđeno odluku ovakvu je da kazao YIHR odgovornostiprekršajnojPejovića o zaključak je da Pejovićpreuranjen. istraživaču je navodi se obrazloženju U novopostupanje. Područnomna predmet organu vratilo i suda u Podgorici, Aleksandra Stojanovića, sa žiro-računa Veseljka Koprivice skinut je PoOsnovnogmjeseci. sudije šest nalogu prije kazne otplaćuje da počeo Koprivicaje Pobjede. urednika bivšeg Boškovića, Milorada i novina nikšićkih urednika glavnog Božidara Čolovića, bivšeg glavnog urednika TV Crne Gore, Milana Stojovića, bivšeg njegovu egzistenciju. Koprivica ovaj iznos otplaćuje polovinom svoje plate, po tužbama duševnih bolova osuđen na novčanu kaznu od oko 23 hiljade eura, ozbiljno ugrožavaju čin ocijenile i zabrinutost iskazale neizdavanja dozvole nasiljemnadslobodommedija. su koje organizacija međunarodnih više i Njemačke, zahtjeva kao i SAD-a brojnih ambasada reakcija nakon i organima je državnim uslijedila nadležnim upućenih reakcija Ovakva frekvencije. dobila godine za osumnjičenih bosanskihMuslimana.deportacije od jedan Glendža je da pisao je Adrović Ulcinju. u bezbjednosti optužbe za klevetu koju je protiv njega podnio Sreten Glendža, bivši načelnik Odjeljenja primjena materijalnogprava. utvrđenog činjeničnog stanja, te da je počinjena povreda pravila postupka i pogrešna žalbu na oslobađajuću odluku Višeg suda zbog, kako je naveo, pogrešno i nepotpuno u izražavanja slobodi o radi AdvokatEvropskomKekovića,pravima. je sa ljudskim uložio skladu o konvencijom se da te sudove vrijednosne kao Simonovića navode son sd Pdoii sooi je oslobodio Podgorici u sud Osnovni novinaru presudu oslobađajuću je potvrdio Podgorici u sud Viši zrn peue rtv novinara protiv presude Izvršne TelevizijaVijesti o ub Vaiia eoia bve fncoea D-, rno je prenio SDB-a, funkcionera bivšeg Kekovića, Vladimira tužbi po je nakon više od dvije godine čekanja 27. januara 2010. januara 27. čekanja godine dvije od više nakon je eeja Koprivice Veseljka aia Adrovića Samira kj j z nanošenje za je koji , nvnr Vijesti novinara , Budu i trojice novinara kojima sada plaća kaznu. Na izvršnu presudu po tužbi Božidara tužbi po presudu izvršnu Na kaznu. plaća sada kojima novinara kojima trojice među i novinara, crnogorskih 16 imena nalaze tribunala Haškog spisima u se da informaciju objavio godine, 1994. urednik odgovorni i glavni bio je kojem u na žiro-račun Božidara Čolovića. Koprivica je osuđen zbog toga što je u listu Liberal, uplaćen znanja njegovog bez i eura) (240,39 iznos cijeli godine 2009. septembra 3. omogući da bezbjedno obavljaju posao. Policija je saopštila da preduzimaju intezivne si sledeći“. Oni su kazali da od policije očekuju da procijeni bezbjednosni rizik i da im Popović Milan i dobili su 24. septembra 2010. godine prijeteća Brkovićpisma u kojima je pisalo: “Gotov si, ti Balša Mitrović, Ljubiša Šćekić, Slavoljub Ivanović, je incidentprijaviopljevaljskoj policiji. Jelovacrestoran. napusti bi ne da ga Jelovcuzadržavali oduzela i lica opremu NN su prisutnim osobama kazao da Jelovcu oduzmu foto aparat. Došlo je do incidenta gdje je Tufik Gadžović, je ga što nakon Jelovac fotografisao, reagovao je da način takav na da glasaju za DPS, pošao u Milet baštu da te informacije provjeri. Jelovac je kazao da građanima pare dijele DPS-a predstavnici da saznanja nakon je da YIHR istraživaču godine incidentkojisedogodiourestoranu “Milet bašta”. Naime, Jelovac jeispričao su jojoduzeli opremu izabranilijojdaljirad. da Dudića pokojnog rođake optužila je Marković Biljana Naime, Dudića. Dragana sahrane sa izvještavala je dok dogodio se koji incident godine 2010. juna 2. policiji do danasnijesuotkriveni. pri čemu je pričinjena materijalna šteta. Vukićević je slučaj prijavio policiji a počinioci na imovinu Vukićevića. Tokom prošle godine, automobil je više puta bio meta napada napad Ovogodine. 2010. prvi januara nije 11. automobilu na gume dvije su uništili kako jeRaičevićkazaoistraživaču YIHR, nijeodpolicijedobiorezultate istrage. izvještaja, objavljivanja Do analizu. na uzela policija je koji ključ automehaničarski samo zapisnički konstatovali šta se dogodilo. Raičević je u automobilu pronašao veliki kazao su već automobila pregleda je nikakvog bilo nije da kazao je On automobil. njegov Raičević na incident, ovom O IN4S. portalu istraživaču YIHR da je na policija pokazala slabo interesovanje piše u noći kada koje se desio napad tekstova zbog IN4S, portala urednika automobilu Vlade od informacije Crne Gore. dodatne zatražio slučaja ovog povodom i žalbu prihvatio je SudStrazburu. u prava ljudska za Međunarodnomsudu žalio se KoprivicaČolovića oia Jelovac, Božidar Marković, Biljana Radu Vukićeviću, na staklo je polomljeno godine 2010. januara 24. novinara, Dan Na siai klmit nzvso denk Vjsi T Vijesti, TV i Vijesti dnevnika nezavisnog kolumnisti i Osnivači oia DNa z leaj piai j 2. aa 2010. maja 23. je prijavio Pljevalja iz DAN-a novinar dopisniku beogradskog lista “Politika oiak deng it DN z ooa rjvl je prijavila Kotora iz DAN lista dnevnog novinarka Gojka Raičevića Gojka . Raičević je dobijao i prijetnje i dobijao je Raičević . “ nepoznati počinioci Željko

VII SLOBODA IZRAŽAVANJA 57 58 VII SLOBODA IZRAŽAVANJA prošlog vijeka, tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.bivše prostoru Proces na sukoba u je oružanih tokom vijeka, prošlog čiji godinaDOKUMENTI, devedesetih činjena su ediciju koja nedjelima o započela traga pisanog ostavljanje njom cilj s je i knjigu Čikićevu izdala je YIHR stvaranju na radio je da optužbi države nakon Sandžak. Tužioci godine, u tužbenom zahtjevu traže 120 1994. hiljada eura zbog klevete. zatvoru bjelopoljskom u doživio je koje zlostavljanje i torturu opisao knjizi u je Čikić 24. i 2010. jula 6. septembra je održano štete, nadoknadu za Bjelopoljaca 11 tužbi po Vijesti, listu biti upućennavještačenje. pronašla kompjuter u kesi ispred kuće, nakon čega ga je uzela policija. Kompjuter će provalnik ili je to učinjeno zbog podataka koje kompjuter u njemu posjeduje. je Plamenac je da kasnije obzorom S kompjuter.nestao s radnog stola, Plamenac ukraden je kazala da ne može kuće da tvrdi da li je iz u pitanju običan je joj da policiji godine rukopisa, osnovu Na centar. sumnja sedajepismanapisaloistolice. Forenzički u analizu na ih uputila i pisma izuzela je aktivnosti u cilju identifikovanja lica koje je napisalo i poslalo pisma. Uprava policije dugovanja prema toj instituciji. Prvi mediji koji su bili isključeni sa mreže bili su bili mreže sa isključeni bili su koji mediji Prvi instituciji. toj prema dugovanja isplate ne ukoliko isključeni biti medija elektronskih većina će da jula sredinom je je puta prijetnje. dobija više i napada meta puta više bio sektoru nevladinom u aktivnosti svojih zbog je Mitrović otkriven. je nije počinilac Mitrović danas do ali policiji opomena“. prijavio “Poslednja prijetnju ovu pisalo: je pismu U metkom. jednim sa pismo prijeteće dobio 2010. maja 11. je MitrovićGore. Crne vodoprivrede Ministarstvaod dobijen je koji novca ulaganju i Lipljan društva radu o istinu saznaju da on željeli i kao su koji građana potpisa 54 imala peticija je da kazao je ovog Mitrović rada društva. preispitivanje za peticiji na potpisa falsfikovanja zbog Soković Lipljan, Jugomir društva u sportsko-ribolovnog ZIKS-u, u predsjednik optužio izdržao je je Mitrovića koju Podgorici. kazne, svog zbog zatvorske je dana koji mjesec aktivista na ekološki osuđen prvi djelovanja on je da saopštio i 2010. jula 8. medije prestane dasebaviosjetljivimtemamauRožajama. da upozorenje kao nego drugačije shvatiti može ne incident ovaj da kazala je Ona podmetnut u noći između 4. i 5. jula 2010. godine, jer u tom periodu nije bila kući. da je u stanu gdje stanuje u Rožajama podmetnut požar. Skorupan sumnja da je požar toku. ioa Mitrović Milorad Aida Skorupan Suđenje Plamenac, Branka sluej eetosi medija elektronskih Isključenje Ibrahimu Čikiću , novinarka dnevnih novina Vijesti iz Rožaja prijavila je policiji novinarka nedjeljnika Monitor, prijavila je 1. jula 2010. jula 1. Monitor,je nedjeljnika prijavila novinarka , aktivista NVO Breznica održao je konferenciju za za konferenciju je održao Breznica NVO aktivista , , autoru knjige “Gdje sunce ne grije“ i dnevnom i dnevnom ne grije“ sunce “Gdje knjige , autoru I Rdodfzo cnr saopšteno centra Radio-difuznog Iz - iz Beograda donio je nalaz kojim se odbacuje mogućnost da je Dragan Radonjić, Dragan je da mogućnost odbacuje se kojim nalaz je donio Beograda iz emiterisuopetuključeniumrežu. difuznom centru jedini razlog isključenja ekonomske prirode. Nakon izmirenja obaveza prema Radio- je da je saopšteno centra Radio-difuznog Iz Pljevlja. RTVNikšić, RTV Elmag, TV u Beranama, a koji je postavio Jovan Lončarević. U tekstu se navodi da je Milan je da navodi Golubović narediose skidanjebilborda. tekstu U Lončarević. Jovan postavio je koji a Beranama, u naselja nekoliko o blizini u pisao deponiju na Sekulovićukazivao je je koji bilborda sa kojem postera skidanju u ruglo“ ih “Zaboljelo tekst je bio prijetnje za Motiv incidenta. ovogpovodom razgovor na ni pozivalo nije tužilaštvo ga da dodao je On da u telefonskim prijetnjama nije bilo elemenata krivičnog djela, istakao je Sekulović. obrazloženje uz prijavu je odbacilo tužilaštvo Državno Beranama. u policiji prijavio incident ovaj je Sekulović spomenuo“. jednom još bude ime mu ukoliko vremena, sva za platiti mu će „da kazao puta dva Golubović je mu da YIHR istraživaču kazao je Sekulović razgovora. telefonskog tokom prijetio godine 2010. da avgusta 11. Berana, je mu izgradnju za Agencije direktora Golubovića, Milana optužio je kojem vlasnik bilborda ineplaćanjedažbinaopštini. je koja firmom ugovorasa raskidanje tome razlog je Evropada slobodna Radio za je bilborda.postavljanje urednoplatio Vukaje Golubović,kazao Berana gradonačelnik da kazao je On vlasti. lokalnih naređenju po Berana iz vatrogasci skinuli bilbord su da kazao je Lončarević deponije. ove posljedice štetne na ukaže postupkom takvim da zakonom sa skladu u provjerioje istraživačuje li kazao da da Lončarevićje YIHR taj postavljen, bilbord na je što nego Prije Beranama. želeći u deponiju divlju Berana,na ukaže da način centru u bilbord godine 2010. avgusta početkom postavio i preuzeo nadUnutrašnjom nadležnost kontrolom radapolicije. MUPIJU je nego prije dogodio se jer slučajem, ovim bavi se da treba policije rada kontrola Unutrašnja li da procijeniti ministarstvo će da je kazao (MUPIJU) uprave javne Beograda i poslova unutrašnjih ministar Brajović, iz Ivan usvojio. sud je što vještaka nalaz, pojasni komisija da Podgorici, u sudu Osnovnom Jovovića Mihaila zadobio Radonjić je da tešku tjelesnu prijavila povredu. Ipak, lažno tužilaštvo je dostavilo prijedlog su za dopunu istrage koja protiv lica onih protiv postupak pokrene tužilaštvo da i oštećenog kao tretira sada Jovovićaod da očekuje tužilaštva od da je kazao Lutovac Jovovića,Branislav Advokat Mugoše. Miomira vozaču povrede teške nanio prilikom tom je da Jovovića Mihaila Vijesti, urednika optužilo Tužilaštvoje se dogodio 5. avgusta 2009. godine godine između gradonačelnika i novinara Vijesti. vozačPodgoricegradonačelnika Miomira Mugoše, povrijeđenteško koji incidentu u Milutin Sekulović Milutin Lončarević Jovan Slučaj Jovović – Mugoša - aeik džvjnn oielm z eaa zkpo je zakupio Berana, iz porijeklom državljanin američki , , novinar lista “Večernje novosti”, prijavio je incident u incident je prijavio novosti”,“Večernje lista novinar , Institut za sudsku medicinu „Milovan Milovanović“

VII SLOBODA IZRAŽAVANJA 59 60 VII SLOBODA IZRAŽAVANJA iznosu od dvije hiljade eura biznismenu Safetu Kaliću, zbog klevete. U obrazloženju u isplatu na osuđen Petarbio Komnenićnovinar je kojom godine, 2010. novembra ugleda tužilaca.Proces jeutoku. septembra 2010. godine u kojima je, kako se navodi u tužbi, došlo do povrede časti i Traženi iznos tužioca. je 40 hiljada pravnog eura. Tužbaličnosti prava nematerijalne je podnijeta i zbog brojeva Monitoraugleda od 3. povredei naknadu 17. i ugleda za i časti povrede “Monitor“ zbog štete nedjeljnik godine 2010. septembra 24. su unutrašnjih poslova ijavneuprave Crne Gore. kada je došlo do incidenta. Mihajlović i list Svjetlost uputili su i protest Ministarstvu trenutku Svjetlost,u nedjeljnik za reportažu pripremajući dužnost, službenu vršio je Mihajlović osnovi. nacionalnoj na psovke i prijetnje uvrede, za mjesta lice na došli incidenta nakon su koji policije službenike mu i inanijeli optužio je On povrede. napali tjelesne kafića lakše tog obezbjeđenje službenici ga su da tvrdi Mihajlović „Mahito“. kafiću u Sutomoru, u godine 2010. avgusta 17. dogodio se koji incident nije biounjegovom vlasništvutejesmatraodamunijepovrijedili častiugled. u vlasništvu Barovića. Osnovni sud saopštio je da Barović nije dokazao da automobil je koji automobil vozili ubistvo za osumnjičeni su da navedeno je tekstu U Šćekića. Slavoljuba službenika policijskog ubistvo za suđenja sa izvještaju o pisao Radević kojem je u tekst je bio tužbu za Povod ugled. i čast povrijeđeni mu su da smatrao je jer nadoknade eura hiljada stotinu tražio je Barović Barovića.Veselina biznismena i krivičnihprijava pravosudnim funkcionera. organimaodstranedržavnih jedna od nevladinih organizacija u Crnoj Gori protiv koje je podnešeno najviše tužbi je MANS demokratije’.“ ni time Gore,Crne slobodne ni nema izražavanja slobodu ulogu u zaštiti svih prava garantovanih Konvencijom, jer bez široke garancije prava na centralnu ima izražavanja ‘sloboda da prepoznao sudija presudi u je da ohrabrujuće Evropskog suda za ljudska prava, kao i na slobodu izražavanja. Ocjenjujem kao veoma MANS bila je očekivana jer je sud uvažio sve naše stavove, kao i pozivanja na presude Veselin MANS-a. protiv Željezare Bajčeta iz MANS-a menadžmenta kazao je istraživaču tužbu YIHR: “Presuda neosnovanuOsnovnog suda u kao Podgorici za godine se šta na osoba, interesantna bezbjednosno Komnenić pozvao usvom tekstuobjavljenomuMonitoru. kao opisan Kalić je kojem u ANB-a koje je naveo Viši sud stoji da je Osnovni sud propustio da provjeri istinitost izvještaja Željezara – MANS Osnovni sud iz Podgorice oslobodio je novinara PetarKomnenić - Monitor – Knežević Duško Mihajlović Dejan - Viši sud u Podgorici ukinuo presudu Osnovnog suda 5. suda Osnovnog presudu ukinuo Podgorici u sud Viši - , novinar kragujevačkog nedjeljnika “Svjetlost” prijavio je prijavio “Svjetlost” nedjeljnika kragujevačkog novinar , - Osnovni sud u Podgorici odbacio je 8. novembra 2010. uk Keei i tamn bna tužili banka Atlasmont i Knežević Duško Komnena Radevića po tužbi prilikom. tom napravljene su Pobjeda koje lista fotografije vidi da tražeći nekorektnoponašao, novinarkiprema se da a snimanje zabrani im da pokušao obezbjeđenja član jedan je da su ispričali prisutni bili su koji Novinarinovinara. i Đukanovića Mila premijera obezbjeđenja između incidenta do je Podgoricidošlo u godine 2010. decembra 24. posledice svega ovoga biti“. će kakve slutiš ne i jer se pripazi i predaleko otišao si da sam Mišljenja pravo. niko upustio”,se si šta u nema znaš to “Bićene na Gojkoda “Udarioa ljudi familije na si “Srpski slobodnim komentarima na tekst teksta psujući njegovo dijete i riječima poput: “Čuvaj se“, povodom prijetnji više nacionalni savjet sponzorisao Dojče je Telekom“. Nepoznata lica prijetnje su uputili i u uputilo lice nepoznato www.in4s.net, odluku ispoštovali nijeste predsjedništva DPS-apovodom izboragradonačelnikaMojkovca?”čega “Zbog pitanje: postavio da je i mu vrijeđao kada Ristić prijetio je je ga mu da kazao Mojkovac je opštine Baltić godine. Skupštine 2010. odbornik decembra 14. Ristić, vrijeđao Marko je ga da YIHR istraživaču stotina pristalica i da će zauzetiće da i Premapristalica televizije. stotina zgradu nezvaničnim informacijama, oktobra 2010. godine. Hajdinaga je putem telefona kazao Ramoviću da će doći sa više podjelom termina za predstavljanje političkih stranaka uoči izbora koji su održani 17. predsjednik opštine Ulcinj, Gzim Hajdinaga uputio je prijetnje jer je bio nezadovoljan okruženju. da im je tim tekstovima nanijeta velika šteta kako u porodičnom tako i u poslovnom pa i o tome da su ocjene prepravljane Bojani Lakićević. Mujović i Lakićević istakli su fakultetu Pravnom na ocjena prepravljanju o pisao je Novinar štete. nadoknadu za eura hiljada 40 tražili tužbi trećoj u su oni ugleda i časti povrede Zbog Radulovića. Lakićević bio povod ida Veselin Barović podnesetužbuprotiv Dedeića zaklevetu. “Maša“.To lokala je iza mraku Veselinau biznismena Barovića od eura hiljada 200 uzme da morao je da priznao Radunović je mu da kazao vodi je Dedeić Dedeića, Radunović protiv koji klevetu, za procesu u ročištu Na Barović. Veselin biznismen i demokratije srpske Nove potpredsjednik Radunović, Slaven su podnijeli klevetu policija jeobezbjeđivala zgradunekolikosatinakonprijetnji. Dinu Ramoviću, Dinu ak Mujović, Ranko Protiv Uoči sjednice presjedništvasjednice Uoči godine, 2010. decembra 18. Dana eei Baltić, Veselin onjl s vš tži rtv nvo lsa iet i oiaa Slavka novinara i Vijesti lista dnevnog protiv tužbi više su podnijeli Dobrila Dedeića, Dobrila oia denh oia iet i Mjoc ipčo je ispičao Mojkovca iz Vijesti novina dnevnih novinar vlasniku i glavnom uredniku televizije “Teuta“ iz Ulcinja “Teuta“iz televizije uredniku glavnom i vlasniku ea Pang autt i jgv asistentkinja njegova i fakulteta Pravnog dekan predsjednika Stranke srpskih narodnjaka tužbe za tužbe narodnjaka srpskih Stranke predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) socijalista partije Demokratske Gojku Raičeviću Gojku , uredniku web portala portala web uredniku , Bojana Bojana održane održane

VII SLOBODA IZRAŽAVANJA 61 62 VII SLOBODA IZRAŽAVANJA još uvijeknijedostavljenatakodavišeinformacijanemaju. tužba im da a medija iz upoznata ovimnavodima o njihova organizacija je da YIHR posjekao 17.000 kubika građe. Nataša Kovačević iz Green home-a kazala je istraživaču Radonjić je da saopštila NVO ta je što toga Podgorice,zbog iz Greenhome NVO i Durmitoru napravio “kasapnicu“ sječom šume. Dragišnice,Takođe, po Radonjić Radonjić je kazao zaštitu da je je tužio da medijima za davao je koje Odbora izjava zbog klevete, člana djela krivičnog zbog Kasalicu, Velizara tužio je da kazao godine 2010. decembra 15. je medijima Dragišnice, kompleksu u nalazi se koja šume sječu Vuksan Radonjić, Vuksan direktor firme “Trudbenik“, koja je dobila koncesiju za koncesiju dobila je “Trudbenik“, koja firme direktor individualno ili kolektivno. U Ustavu se vjerenavodi da ispoljavanja niko nije slobodu obavezan da na se izjašnjavapravo i uvjerenje ili vjera promijeni se da pravo i kao se gradnjom stanova i poslovnih objekata za tržište. Iz SPC saopštili su da plaćaju da su saopštili SPC Iz tržište. za objekata poslovnih i stanova gradnjom se ne državi plaća porez. Na da osnovu pisanja Vijesti, SPC ima a ugostiteljske objekte, hotele a bavila profit ubira i djelatnošću trgovačkom i ugostiteljskom bavi SPC se da saopštio i je istraživao Vijesti dnevnik Nezavisni državi. prema obaveza i poreza plaćanju i poslovanju o podatke netransparentne za zajednice vjerske su kritikovali prelaze više od godišnje 18 hiljada ako eura podliježu i plaćanju poreza. tržište Određeni za subjekti u usluga društvu i proizvoda isporuku vrše zajednice vjerske ukoliko Međutim, vjernika. svojih potrebe zadovoljavaju uslugama svojim ukoliko poreza i nevladinih organizacija da favorizuje SPC. Vjerske zajednice oslobođene su plaćanja Filip godine Početkom Vujanović, incidenata. predsjednik Crne Gore bio je kritikovan od motivisanih strane nekih političkih partija vjerski slučajeva više registrovala nekoliko manjihvjerskihzajednicakojeimajumanje odhiljaduvjernika. i registrovano postoji Gori Crnoj u a Katolici 3,5% Muslimani, 18% pravoslavci, crkva iIslamska zajednica. Srpska pravoslavna crkva (SPC), Crnogorska pravoslavna crkva (CPC), Rimokatolička su zajednice vjerske najveće četiri Gori Crnoj U posla. s odsustvo i praznika vjerskih svojih proslavljanje na pravo imaju vjernici drugi Vaskrs.Svii Božić pravoslavni praznici su Nacionalni do sada. podršku finansijsku dobijale nijesu zajednice vjerske Vlada zajednica. je finansijskivjerskih doi sadadržave podržavalaizmeđu samoodnosa četiriregulisanje najvećeza vjerske zajednice.je odgovornaManjinske Gore Crne Vlade sistem politički za sprovedeKomisija imovina. nacionalizovanase se im da vrati i traže restitucija zajednice Vjerske izmijeniti. potrebno je ga da su mišljenja i još iz 1977. godine. Predstavnici vjerskih zajednica nijesu zadovoljni ovim Zakonom vjerskih Položaj sistem. nacionalni zajednica u Crnoj obrazovniGori regulisan je Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica u uključeni nijesu koji programe i institucije obrazovne sopstvene imaju zajednica Islamska i (SPC) crkva pravoslavna postoji predmet koji bi se izučavao u redovnim osnovnim i srednjim školama. Srpska ne obrazovanje, pitanju u je Kada države. od po su odvojene i zajednice religija vjerske Ustavu državna postoji ne Gori Crnoj U Ustavom. zajamčenih prava i mira, drugih i reda javnog ljudi, zdravlja i života zaštite radi neophodno to je ako samo o svojim vjerskimuvjerenjima, dokseispoljavanje vjerskihuvjerenja može ograničiti VIII Vjerske slobode jrk sooe o uie njs n zdvlaaue nvu YH je YIHR nivou. zadovoljavajućem na nijesu uvijek još slobode Vjerske vjeroispovijesti,i savjesti misli, slobodu na pravo garantuje GoreUstavCrne rm pdcm MNTT, Cnj oi ie d 4 gaaa su građana 74% od više Gori Crnoj u MONSTATA, podacima Prema

VIII VJERSKE SLOBODE 63 64 VIII VJERSKE SLOBODE koji ćečuvati crkvu iparohijski domidaćeučinitisve dapronađu počinioce. ovog djela do danas nijesu otkriveni. Policija je najavila da će Počiniociodreditipoliciji. prijavljen bio je policijskog incident a šteta službenika materijalna pričinjena je kada mjesecu parohijskog doma Kamenovanjedešava Rožajama. se uveć crkve pravoslavnedrugi Srpske put 2010. Parohijski dom godine. jekamenovan Prvi incident dogodio se u aprilu da seradiomaleloljetnimlicimakojasudobilaukorpojačaninadzor. policija je što država. zadovoljan pravna funkcioniše dodao Perović da je žele oni da i identifikovala počinioce je da YIHR istraživaču je kazao Cetinju na Bogoslovije rektor Perović, Gojko škole. crkvene ove prostorija kamenovanje za osumnjičenih osobe kamenovale su Bogosloviju i Internat na Cetinju. Policija je uhapsila pet osoba za potrebe privrednih društava. drugih isportskih Rimokatolička crkva u centru Podgorice posjeduje sportsku dvoranu koju iznajmljuje da i navedeno je saopštenju U zajednica. vjerskih drugih poslovanjima bavili nijesu se jer selektivnim kao su Pisanjaocijenili Vijestigrađani. ostali svi i kao državi porez će se, ukoliko domaće institucije ne pruže zaštitu njihovim vjernicima i ne procesuiraju da i napad ovaj osuđuju najoštrije da YIHR istraživaču je kazao FuadČekić zajednice, su prozorska stakla i u molitvenom dijelu ubačen je svinjski izmet. Iz Mešihata2010. Islamskegodine demoliran je objekat Islamske zajednice u Tivtu. Tom prilikom polomljena protest obijecrkve. i nezadovoljstvo je izazvalo policije postupanje Ovakvo godina. ranijih i ali godine prošle desili se su koji incidente spriječili bi da urađeno to je da je saopšteno policije Uprave Iz terminima. različitim u zakazane bile su koje liturgija služenje spriječila tako i PreobraženjaGospodnjeg Hram u uđu da crkve pravoslavne dvije vjernicima informativni razgovor petlica. Policijabarikade. postavljene povratkubiti na reagovalaim je će na privela da i javio telefona putem je neko Jevriću Zvonku liturgiji, na bili su Dok automobil. njihov selu Voljevac u Manastiru Presvete u Bogorodice. Nepoznata održala lica se zasula su kamenicama koja 20. liturgije sa povratku su pri Polju Bijelom kamenovani u godine Prelević2010. septembra Rajo i Nišavić Dragoje Petrić, Aco Jeremić, Dragiša polilo benzinomizapalilo. baraku je koje lica maloljetnog strane od podmetnut požar je da je saopštio opštine avgusta 2010. godine u blizini crkve Svetog Đorđa. Velibor Džomić, sekretar Crkvene aeoaj Bgsoie - Bogoslovije Kamenovanje Oskrnavljen islamski vjerski objekat u Tivtu - aeoai rdtvii P - SPC predstavnici Kamenovani Baraka Crkvene opštine Podgorica - doma Parohijskog Kamenovanje eijk plcj zbaia e 9 agsv 21. oie všesv i sveštenstvu godine 2010. avgustva 19. je zabranila policija Cetinjska aa 9 mra 00 gdn, nepoznate godine, 2010. marta 19. Dana Dana 14. avgusta 2010. godine, u 23:30avgustagodine,2010.14.Danau rdtvii rse rvsan crkve pravoslavne Srpske Predstavnici izgorjela je u požaru koji se dogodio 24. U noći između 28. i 29. oktobra da se protiv počinioca podnese krivična prijava zbog počiniocekrivičnog i da djelaje uz uništenjekonsultaciju ili sa Osnovnimoštećenje državnim tužilaštvom otkrijuu počinioce Kotorusrazmjernoi sankcionišu.ih odlučenoUprava policije saopštila otkrilajedaje organizacije,pojedinci ipolitičke partije osudile su ovaj incident ipozvale nadležne da ovaj napad, obratiti međunarodnoj zajednici za pomoć. 52 profesionalno. i saopštili da su službenici policije po prijavama porodice Balšićpolicija reagovalinije reagovala blagovremenoadekvatno efikasno.i i da Iz Uprave ukazuju policije Navodi prijetnjama. su te navode demantovalineprijatnostima, provokacijama, omalovažavanju i različitim izloženi su Balšići medija iz navodima Po pravoslavne crkve. Crnogorske komšija na vjerskoj osnovi zbog toga što je njihov član porodice Nebojša Balšić pripadnik fizički napaoiA.A.kojijeglavniimamu ovoj džamji. je TomDž.R. polju. prilikom Karabuškom A.B. na džamiji napao u imama fizički glavnog zamjenika Dž.R. je da ukazuju Navodi Podgorice. iz A.B. i A.A. štetu na povreda slobode ispovijedanja vjere i vršenja vjerskih obreda i ugrožavanje sigurnosti, lišili su slobode Dž.R. iz Podgorice zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo u Tivtu bitrebalo daimajubarem prava kolikoikućniljubimci” ljubimciimaju pravo prostorna gdjeprovode vrijeme gdjeisahranjuju. se Muslimani hram i groblje za islamske graditivjernike. Fejzić je ćekazao kojoj na lokacijudaju Tivtu u vlasti im dainsistirati će da je kazao Gori incidenti.Fejzić,RifatCrnojpoglavarIslamskese zajednice uizbjegli slučaju bi tom pravovremeni,u bili službiopštinskih odgovor i odluka su da su ocijenilizajednice IzIslamske zajednice tvrde daimdodanas natajzahtjev nije odgovoreno. IzIslamske objekat koji bi služio za administraciju i vjerske obrede, kao i dodjelu parcele za jošgroblje. 2007. godine od opštinskih službi zatražili pismenim zahtjevom dodjelu lokacije su za da počinioce. je sankcionišu saopšteno i Takođe, identifikuju da nadležne pozvali i naseljuKalimanj. IzIslamske zajednice Crnoju Gori najoštrije suosudili ovaji napad u objekatkamenovanprostorijejeputa Islamske Tivtu.zajedniceOvogu na godine vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Još jedan napad dogodio se 4. novembra ili rasne nacionalne, 2010.izazivanje djelo krivično u stvari tuđe oštećenja ili uništenja djelo ubuduće. i Ipak,rade stvari Više slične državno da tužilaštvoispada preuzelofašističkih počiniocima je slučajbudućim motivacijakoji jesu prekvalifikovaonajbolja krivično te da se optužni prijedlog mora proširiti. U suprotnom, ovakvi stavovi organa gonjenja, tuđe stvari. YIHR je reagovala na ovakvu odluku, smatrajući da je riječ o vjerskoj mržnji

eii u rnjl d je da prenijeli su Mediji Službenici Područne jedinice policije iz Podgorice Izvještaj oincidentuod2. novembra 2010.godine nalaziseudokumentaciji YIHR ooia Balšić porodica : “ : z ieo Pla diskriminisana Polja Bijelog od iz U demokratskim zemljama i kućni 52 YIHR i druge brojne nevladine 9.decembra 2010. godine

VIII VJERSKE SLOBODE 65

ili afirmativnu akciju. U Crnoj Gori usvojen je Zakon o zabrani diskriminacije i na i diskriminacije zabrani o Zakon je usvojen Gori Crnoj U akciju. afirmativnu ili ili neposredne diskriminacije po bilo kom osnovu i predviđa pozitivnu diskriminaciju IXDiskriminacija Marijani da na svoje radno mjesto dolazi sa psom vodičem. psom sa dolazi mjesto radno svoje na da Marijani svog protiv dozvolila sporovenije grada GlavnogPodgorice. upravaNaime, grada Glavnog sudske - poslodavca je pokrenula diskriminacije, od zaštitu i rad na pravo za borbi U ćutala. Mugošanije Marijana nas. kod invaliditetom sa osoba broj veliki da je nepoznavanje svojih prava, ćutanje i nespremnost na borbu, nešto što YIHR da je uvjerena da slučajeva diskriminacije osoba sa invaliditetom ima mnogo, ali temu. ovu YIHR ćeovaj slučajpratitiiu2011.godini. aktualizovali nijesu više nadležni a počela, nije Gradnja Danilovgrada. Kako bi izbjegli izgradnju kuća za djecu, brojnihgrađani Gorice iznajmili su prostor u centru reakcija i je izostala Takođe,nevladinih organizacija koje izostala. se bave ljudskim i je dječjim pravima ali i ostalih reakcija institucija. međutim, peticije, ove povodom reaguju i odrede se da pravima, ljudskim bave se koje institucije, državne potrebama. YIHR je osudila potpisivanje peticije mještana Gorica i pozvala nadležne posebnim sa djecu za boravak dnevni i izgrađen bi bio centru ovom U potrebama. posebnim poslalo sa djecu za staranja kuće tri izgradnja socijalnog je planirana i zajedno“, “Rastimo udruženju rada Ministarstvo je koji dopisa osnovu Na Država. danilovgradska i vlast. Za gradnju ovih državna kuća sredstva je obezbijedila Ambasada Sjedinjenih ugovoriliAmeričkih su koju potrebama posebnim sa djecu za kuća blizini u gradnje protivDanilovgrada. peticiju GrađaniDanilovgradasu kod potpisali Gorice Gorica, mjestu u razvoju u teškoćama sa djecu za kuća gradnje slučaju u nerazumijevanja i predrasuda šire društvene zajednice ne ogleda što stepen Visok invaliditetom. sa se lica to imena sadrži činjenjem koja Zabrinjava podataka baza precizna i postoji invaliditetom. nečinjenjem sa lica obuku za automobil ima da trebalo bi na prilagođeni nijesu način kojim bi bili dostupni osobama sa invaliditetom. Ne uvijek postoji ni auto-škola koja još itd.) organizacije, međunarodne prevoza, javnog se suočavaju sa diskriminacijom. Brojni objekti i institucije (sudovi, fakulteti, sredstva registrovala višeslučajeva diskriminacijeadonesenajeijednapravosnažna presuda. je YIHR radnika. i žena manjina, seksualnih i nacionalnih Roma, diskriminacija i je prisutna a invaliditetom sa osoba slučaju u postoji Gori Crnoj u zakon. Diskriminacija ovaj usvojila je koja regionu u zemlja posljednja postala je država način taj Marijana Mugoša iz Udruženja mladih sa hendikepom, kazala je istraživaču je kazala hendikepom, sa mladih Udruženja iz Mugoša Marijana Diskriminacija osoba sa invaliditetom posredne oblik svaki zabranjuje diskriminaciju, zabranjuje Gore Crne Ustav

- Osobe sa invaliditetom svakodnevno O pokrenutim sudskim pokrenutim O karakteriše

IX DISKRIMINACIJA 67 68 IX DISKRIMINACIJA rdjdi Urvo obr Uržna ldh a edkpm kzo e da je kazao hendikepom, sa mladih Udruženja odbora Upravnog predsjednik godine. pola godine, odlukama. činilo prividno makar se bi da samo zaposlenu, jednu i još nju za zgradi drugoj u rada proces organizovati formalno grad Glavni sada će da im sada sud daje recept kako da postupe kasnije u izvršenju presude. Mugoša rješenjem od 14. sproveladecembra 2010. godine pravi odstupnicu Glavnom gradu i ističe nijeda država a presudi, da po mehanizme postupili nijesu Podgorice gradu Glavnom u 2008. decembra 10. do tj. posao, na dolaska zabrane do radila do i vodiča dolazak psa pratnju nesmetan uz mjesta Mugošaradnog Marijani omogući da gradu Glavnom naloženo je kojom suda, Osnovnogpresudu zabušavanja potvrdio godine 2010. juna 4. je sud Viši mjeseci“. klupko ogromno jedno dalje rješenja, prolongiranja i i je „To kaže: Marijana postupcima, aietcj. a gnrli rbe, ooiea aoi eaolns ooa sa invaliditetom. osoba nezaposlenost navodi Topovićeva kulturne problem, dešavaju generalni se Kao kojima u manifestacije. zgrade i tereni sportski rada, Biro rad, socijalni za nepristupačnost objekata od javnog značaja kao što su škole, opštine, bolnice, Centar riječima, njenim prema su, Pljevljima u invaliditetom sa osobe suočavaju se kojima sa problemi Najveći praksi. u poštuju ne propisi pravni postojeći se što to problem se koje najveći je da ali popravlja njihovinvaliditetom,položaj sa društva, osoba prava zaštitom bave civilnog organizacija brojem većim sve sa se da Topovićeva ističe diskriminacije. stepenom visokim sa suočavaju dalje i invaliditetom ali sa osobe popravlja se invaliditetom da sa osoba položaj se da YIHR istraživaču godine 2010. pristuplicimasainvaliditetom.obezbijede ne koji i preduzetnike i lica pravna za predviđaeura 16.500 do kazni novčanih vidu u prostora sankcije uređenju o Zakon invaliditetom. sa licima pristup mora upotrebi omogućiti javnoj u objekata gradnjom se da obavezu kroz objektima, javnim uređenja prostora kazala je da se licima sa invaliditetom zakonski omogućava pristup ista je situacija i sa vjerskim objektima i javnim prevozom. a invaliditetomTijana sa licima Savić pristupačni iz su Ministarstvakoji hoteli rijetki Gori Crnoj u su da kazao je Macanović samouprave. lokalne objektima sa i situacija je Slična invaliditetom. sa lica za nedostupna je koja Gore Crne Skupštine zgrada je što kao objekti brojni postoje Jošuvijek nivou. zavidnom na nije upotrebi javnoj u objekata pristupačnost Na okruglom stolu, koji se održao 6. maja 2010. godine, Goran Macanović,Goran godine, 2010. maja 6. održao se koji stolu, Na okruglom Mira Topović iz NVO Udruženje paraplegičara Pljevlja kazala je 3. septembra MarijanaMugoša predala predstavku Sudu za ljudska prava u Strazburu 1. decembra 2010. pravosnažna odluka pravosnažna gotovo svih institucija kojima sam se obraćala za ovih za obraćala se sam kojima institucija svih gotovo je zbog neizvršavanjazbog pravosnažneje presude gotovosuda bude izvršena. Marijana Mugoša smatra da sud da smatra Mugoša Marijana izvršena. bude to u to istim radnim prostorijama, u kojima je kojima u prostorijama, radnim da postupa po sudskim po postupa da Međutim, nadležni nadležni Međutim, očekuje 25 i trenutno živi od 33 eura koje dijagnozu prima od ima Zavoda i za zapošljavanje pokretan Crne teško Gore.„aralysis je cerebralis“. Rakočević je Zbog takvog da nalaza Rakočević ne navodi može rad. da ostvari se i pravo na kojem ličnu život invalidninu u samostalan za nalaz sposoban dala komisija zdravstvena je mu jer glađu štrajka cilj da građane podstaknu da bez predrasuda prihvate djecu sa fizičkim i mentalnim i fizičkim sa djecu prihvate predrasuda bez da podstaknu građane da cilj je čiji mogućnostima“ o “Govorimo kampanju godine, 2010. septembra početkom osnovu svake nadležnosti odinstitucija. na postupke inicijaraju da ih pozvalo i staranja socijalnog i rada Ministarsvo i prava manjinska i ljudska za Ministarstvo sloboda, i prava ljudskih zaštitnika Kancelariju ovomo incidentu je obavijestilo hendikepom restoran.Udruženjesa napusti mladih psom sa da restoran Samardžiću je naredio napusti Pavićević Radoš restorana da vlasnik i toga mora Nakon vodičem. da roditeljima saopštila sa konobarica je restoranu mu u kada nalazio sestrom i trenutku tom u se Samardžić pločom“. “Pod restoranu podgoričkom u i vodičem psom sa boravak zabranjen je Samardžiću dana hendikepom još jedanput se suočio sa diskriminacijom 5. sa novembra mladih Udruženja2010. Naime,iz pokretati Samardžić tog Andrija neće organima. da pravosnažnim pred kazao postupke je On izvinjenje. prihvatio je da te ljubimcu, kućnom ili vodičupsu o riječ je li da znao nije konobar što zato došlo incidenta do je da istakao je Samardžić Andrija incidenta. zbog ubuduće žaljenje izrazio se i dešavati da neće incidenti kazao takvi toga nakon i Gore Crne hendikepom sa mladih Udruženja predstavnicima sa sastanak je Popović održao Čedo sektora. NVO iz kolega drugih i pravnika uglednih brojnih Udruženja, podršku bezrezervnu uz sredstva medijska ubuduće, će i pravna da sva iskoristiti te restoran, napuste dalje, i ustanu i poniženja osjećajem s Carine da umjesto restoran u dolaziti vodiča pasa korisnici će ga da obavještavajući restorana, vlasniku je pisalo Gore Crne hendikepom sa mladih Udruženje “Carine“. restorana vlasnika Popovića, Čeda naređenje to je da mu kazao Konobar je restoran. taj u uđe da vodiča, psa koristi koji Samardžiću, Andriji je Trenutno prima68eurainvalidnine. Spasojević je obišao brojna preduzeća i firme u Nikšiću ali nije uspio da dobije posao. da došao bi posao?“. kadati će “Šta pitali ga bi mu, ili invalid“ kao “Nedjeluje im su da govorili posao, traži da rada Biro optužio je Spasojević uspio. nije danas do čemu u posao, traži godinama i invaliditeta 50% sa ekonomista je Spasojević trpi. pravde, Miraša Radovića dareaguju. ministra i Čarapić Ranku tužiteljku državnu pozvao i komisiju optužio je aa 2 speba 00 gdn, ooa rsoaa Crn“ zabranio “Carine“ restorana konobar godine, 2010. septembra 22. Dana koju diskriminaciji o medija putem je saopštio Nikšića iz Spasojević Zoran godišnjicu godine 2010. jula 7. je obilježio Mojkovca iz Rakočević Dušan ld Cn Gr, NCF cngrk Dlgcj E pkeue su pokrenule EU Delegacija crnogorska i UNICEF Gore, Crne Vlada

IX DISKRIMINACIJA 69 70 IX DISKRIMINACIJA stanju, sa svoje dvoje maloljetne djece u parku, u šatoru zbog nemogućnosti da riješi da nemogućnosti zbog šatoru parku,u u djece svojedvojemaloljetne sa stanju, djece. romske stradanje Tako drugom u dana mjesec Sofija od je provela više Murati imali posledice za su koji naseljima romskim u požari desili se su toga Zbog njima. u egzistenciju za minimum zadovoljavaju koji elemente ostale i grijanje instalacije, vodovodne da i elektro posjeduju ne koje prostorijama, nadležne stambenim montažnim u živi pozivamo Roma broj Velikiodgovornosti. eventualne Zato, elemente utvrde i stav diskriminacije. ovaj preispitaju ispoljavanja smatra YIHR oblikom nacionalnosti, romske otvorenim pripadnici koriste da u graditi moći se neće će Podgorici, koja kuhinju“, “narodnu buduću da zvaničnika pojedinih Najave razvoju budenajboljiprijateljnjihovom djetetu. njihovim djetetom. Svakom petom ispitaniku ne bi smetalo da dijete sa smetnjama u sa razred isti u ide razvoju u smetnjama sa dijete da toga protiv su građana ispitanih trećine dvije skoro a dijete, njihovo i kao školu istu pohađa razvoju u smetnjama sa Na osnovu rezultata istraživanja, samo 43% građana razvoju.Crne Gore u prihvatilo bi smetnjama da dijete sa djeci prema distancu socijalnu veliku pokazali istraživanja smetnjama u razvoju. Ova kampanja inicirana je nakon što su rezultati UNICEF-vog zaposlen je jedan pripadnik romske nacionalnosti što predstavlja pozitivan primjer pozitivan predstavlja što nacionalnosti romske pripadnik jedan je zaposlen godine početkom prava manjinska i ljudska za Ministarstvu U rada. inspekcijama i službama državnim nadležnim YIHR-u, prijave slučaje takve sve da ih pozivamo i rada oblasti u prava kršenje je što osobinu, ličnu drugu koju bilo ili etničku njihovu zakone o radu i da imaju jednak tretman prema svim zaposlenim licima, bez obzira na razbole, daju otkazi. YIHR upozorava poslodavce da su dužni da u potpunosti poštuju se kada Romima, se pa bolovanja, odnosno bolesti, zbog posla sa odsustva plaćenog prava korišćenje pitanju u je kada poslodavaca nerazumijevanje postoji YIHR, došla poslove.plaćene malo Premai je teške kojih rade Romido uglavnom informacijama riješen. problem taj je Kasnije škole. do prevoz nemaju jer školu u išlo nije djece 16 Lovanje, Tivtu, u savjeta Romskog predstavnika tvrdnjama Po društvu. u Roma i djece romske prihvaćenosti boljoj doprinijeti neće i rješenje dobro nije ovo Roma, predstavnika mišljenju PoRomi. djeca samo pohađaju Vukovićkoje Podgoričanin“ “Božidar škole Osnovne odjeljenje istureno postoji srednju Podgorici i u Koniku osnovnu Na završava školu. ne tako i školovanja od odustaje Roma upisanih broj najveći te diskriminaciju, na nailaze sistem obrazovni kroz no, sistem, obrazovni u što toga zbog prijavljeno nije njihovi roditelji djece nemaju lična dokumenta. U 140 Crnoj Gori sprovodi oko se integracija Roma savjeta, Romskog podacima Prema posjeduju. Veliki broj Roma neposjedujuličnadokumentaizdravstveno osiguranje. za Sofiju i njenu djecu, dok ne riješi problem izdavanja dokumenata koje oni sada ne stambeno pitanje. Zavod za zbrinjavanje izbjeglica obezbijedio je privremeni smještaj Diskriminacija Roma Diskriminacija - Romi su najdiskriminisanija grupa u Crnoj Gori. Crnoj u grupa najdiskriminisanija su Romi - Kako DANpiše,mještanisuprotiv mijenjanjanacionalneivjerskestrukture sela. odluke da protiv se negodujući u vlastima njihovom selu opštinskim izgrade obratili stanovi se za Romesu iz pismeno bjelopoljskog i naselja sastanaka Rakonje. nekoliko su organizovali Ribarevina naselja bjelopoljskog mještani godine, 2010. decembra 18. od DAN lista Podnevnog institucije. pisanju državne ostale slijede da treba koji to činijerjeonaSrpkinja. iako, kako kaže, posjeduje sve papire. Stankovićeva je optužila komunalnu policiju da bar zatvorinoćni joj Komunalnu želida je da optužila policiju godine 2010. avgusta V.H. je ponudila YIHR pljački. učestalih besplatnu pravnupomoć. zbog policijom s saradnji u opreznosti donešene povećane su mjere da je kazao obezbjeđenja firme vlasnik Marjanović, Marjan obezbjeđenja. radnika procjene bezbjednosne pogrešne V.M.zbog porodici i zajednici Islamskoj izvinjenje uputila je takođe MontenegroGuard)(Security gard javno je izvinjenje uputio zbog postupanja banke službenika Menadžmentunajmljenog V.M. obezbjeđenja. i Kompanija porodiciSikjuriti izvinjenje javno upute da ih pozvali i prava ljudskih oblasti poštovanjeu standardaUstavameđunarodnihna i ih pozvali i obezbjeđenja službenika postupanje ovakvo su osudili Ombudsman i Gori V.H. i E.M. kazali su da su doživjeli ogromno poniženje. Islamska zajednica u Crnoj društvu. njenom u bio je koji E.M. sa vjenča se da trebalo je kada 2010. avgusta 28. dana dogodio se Incident hidžab. nosila je jer banku u uđe da dozvolilo nije banke i institucijama. iskustvu po nivou, i organima državnim u posla lokalnom dobijanje za je uslov istraživanju, u učesnika i mišljenju (CEDEM). nacionalnom prava na ljudska vlastima i pripadnost demokratiju Politička za Centra istraživanje i potvrdilo je što diskriminacija, politička i prisutna zapošljavanja prilikom diskriminacije nacionalne pored je da su potvrdili istraživanju u Učesnici Roma. naročito a zajednica etničkih svih pripadnika zaposlenih broju malom neodgovarajuće i Crnogoraca zaposlenih procentu visokom u se ogleda etničkoj disbalans Najveći odgovara Gore. Crne ne stanovništva strukturi zaposlenih struktura etnička (www.yihr.me/wp-content/uploads/2010/03/cg-izvestaj- da je pokazalo organima“ 2010-web.pdf) državnim u Tako, istraživanje koje je YIHR realizovala na temu “Zastupljenost etničkih zajednica je u Crnoj Gori prisutna nacionalna i politička diskriminacija prilikom zapošljavanja. Slavica Stanković koja već šest godina drži ugostiteljski lokal u Gusinju 8. Gusinju u lokal ugostiteljski drži godina šest već koja Stanković Slavica V.H. iz Bijelog Polja kazala je istraživaču YIHR da joj obezbjeđenje Hipotekarne Diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi - Istraživanja pokazuju da

IX DISKRIMINACIJA 71 72 IX DISKRIMINACIJA aa i anl d i j djt hmskulc zoi 5 , o b s oo 5 % da žene 45 dvije ili oko muškarca se dva vidjeli bi bi dok kada ugroženim %, osjećali građana 75 ispitanih iznosi homoseksualac dijete je im da saznali bi kada Crne građana % se da homoseksualizam ne može izliječiti. Procenat 68,5 smatraju roditelja koji bi se osjećali neuspješnim ispitanih polovina Podgorice, dok bolest, homoseksualnost iz je da Juventas smatra Gore i CEMI organizaciej nevladine LGBT pripadnika Diskriminacija je za13,8%odplatekojuimajumuškarci. u osnovnim školama, dok tu poziciju ima 136 muškaraca. Prosječna plata žena manja žene su predsjednice sudova dok predsjednika sudova ima 20, a 26 žena su direktorice muškarca poslanika dok su u lokalnim samoupravama 92 žene i 632 muškarca. Dvije 72 i poslanica žena devet je Gore Crne Skupštini u ministara, 16 i ministarka jedna je Gore Crne Vladi U državi. u funkcije najvažnije tri od nijednu zauzima ne žena muškarce. na odnosu Tako,u diskriminisane života društvenog oblastima brojnim u žene su da je pokazala 2010“, - Gori Crnoj u muškarci i „Žene nazivom pod Gore, Crne statistiku za Zavoda Publikacija Gore. Crne statistiku za Zavoda istraživanje muškaraca. 53 pripadnika dostojanstvo Gimnaziji i podgoričkoj u psihologije profesorica emisiji, ovoj U pravamanjina. seksualnih ugrozila godine 2010. oktobra 11. emitovana koja je noir“ “Glamur emisija je li da utvrdi da Podgorice iz organizacija nevladinih ovoj manjiniodnositievropski. prema se će da i manjina seksualnih i pa svih prava za štititi prava Ministarstvomanjinska i ljudska i Vlada će da saopštio je ministar prava ljudskih Dana decembra, nestručnosti, zbog ministra smijeni 10. povodomobilježavanja stolu Na izjava.okruglom homofobičnih i netolerantnih Vlada da zatražili ostalog, između su, kojim Proglas izdali 2010. decembra 10. prava, ljudskih Dana međunarodnog povodom su (HRA) prava Dinošaljudska za Akcija i MinistarYIHR ostavku. podnese da odbio ostavku. je kategorično podnese ministar da tražilo i je koje društva civilnog iz osude oštre na naišao je Ministar etničkim. sa manjine seksualne porediti uvredljivo srećan ukoliko u Crnoj Gori postoji i jedna homoseksualna osoba, kao i da je za njega više puta javno iznio homofobične stavove. Ministar je kazao kako on lično ne bi bio od 1.049ispitanika. uzorku na Gore da Crne opština 18 u urađeno Istraživanjeje trebalohomoseksualnost. suzbija država bi da smatraju ispitanika Polovina seksualnost. izražavaju javno

Ministar za ljudska i manjinska prava,Ferhatmanjinska i Ministarljudska za godine 2010. Dinošatokom je žena Diskriminacija Zavod zastatistikuCrne Gore naosnovu popisa iz2003.godine. više pritužbi po postupak ispitni je pokrenula Ombudsmana Kancelarija 53 Ipak, žene su diskriminisane u crnogorskom društvu a to pokazuje i pokazuje to a društvu crnogorskom u diskriminisane su žene Ipak, U ro Gr ia 1.2 žn i 305.225 i žena 314.920 ima Gori Crnoj U - - Na osnovu istraživanja koje su uradile su koje istraživanja osnovuNa - u rdjšoc šo e o ceaa eldnh raiaia oan otežavajuća dodatno organizacija okolnost jersupodsticaninadiskriminaciju. nevladinih ocjenama po je što srednjoškolci su bili emisiji psihoterapijom u Gosti liječiti manjine. seksualne moguće pripadnika želja to i pristanak je postoji ukoliko da i ličnosti koje svoje osobe dijelu homoseksualci u su poremećaj imaju da je kazala Babović Biljana Škerović”, “Slobodan takvopostupanje uvijek predstavlja diskriminaciju. Osnovni princip oblastiu ljudskih ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, samo zbog toga što boluju od spomenute bolesti, uskraćuje im kada HIV-om, sa osobe tretira drugačije društvo kada Dakle, usluge. sprječavapodvrgnuseliječenjuljude datražeHIV/AIDS-amedicinskedruge da od i osjećaja izolacije,diskriminacije od Strahdruštva. njihove odbačenosti iz i vrijednosti, kriviceosjećanja do manje dovode kraju na koje neprijatnosti, doživljavaju često virusom, sa žive kojeHIV, osobe neizlječiv.na sredinedruštvene reakcijepogrešne AIDS tako Zbog je da činjenica virusa, tog prenosa načinima o bolesti, znanja nedostatak razumijevanja nedostatak najčešće pojave, razne su diskriminacije vrsti ovoj uzrok a HIV-om, sa osobama mogućnosti raznih uskraćivanja i tretmana negativnog koristi zdravstvenu zaštitu, traži posao, ostvaruje pravo na obrazovanje. Ona dovodi do raznimoblicima, adio je svakodnevnog života osobe sa HIV-om, kao na primjer kada osoba sa HIV/AIDS-om univerzalna je i postoji u svim zemljama svijeta. PojavljujediskriminacijeHIV/AIDS-om.povezanaiDiskriminacijaepidemija stigmesa i se prati u društvu jednom u HIV/AIDS-a Epidemiju period. raniji na odnosu u napredak je ostvaren težak, HIV-om sa osoba položaj dalje i je iako Kovačević,Jelene riječima Po HIV.imaju dasaznaju kadastanodavciotkaze daju im kadaprimjer na prirode,kao egzistencijalneHIV-omsuočavajusu sa osobe se kojimaeksponiraju.Problemi sase da žele ne što toga zbog i iskustvom dosadašnjim obeshrabrenost jesu prijave krivične podinijeli nijesu kojih zbog Razlozi prijavu. krivičnu podnijela HIV-omnije zaražena Kovačevićkanjihovimpoistakla informacijamadaje 2010.godinu,nijednaza osoba klijenata kojimanjihovih pružaju 25 psihosocijalnusvih se podršku su žalili dana diskriminacijuistraživačuYIHR je po kazalaviše CAZASAosnova. Kovačević iz Amela umrle. Većina osoba koje žive sa HIV-om stanovnici su Podgorice i primorskih gradova. pripadnikadviježene,5populacije, MSM sedmoroheteroseksualaca osobedvijesu a 20-49, od dobi starosne 13 njih je kojihnovoregistrovanih od slučajeva,14 je bilo osobapostavljenakojihkodje dijagnoza AIDS-a,umrlo.osoba2009.je30 godini U 50 ukupnoOd 500). - (300 388 je biogodine 2008.kraja HIV-om dosa žive koje osoba broj organizacije, zdravstvene Svjetske metodologiju koristeći zdravlje, javno HIV-om).saMeđutim,procjenama premaInstitutaza53 i AIDS-om sa (50 103 je mornar.i Dokraja2009. godine, ukupanbroj registrovanih HIV/AIDS slučajeva bio HIV u Crnoj Gori zvanično su registrovane 1989. godine – intravenski korisnik droga Status osoba zaraženih HIV virusom - Prve osobe kojima je dijagnostifikovan

IX DISKRIMINACIJA 73 74 IX DISKRIMINACIJA mogu neopravdano miješati. kodljudi, te predstavljaju dio čovjekovog privatnog života, ukoji se naravno, drugi ne tako se proširuje i njihov broj. Zajedničko im je to što su sve one lične prirode, različite jeda je nemoguće iscrpno pobrojati sva lična svojstva čovjeka, jer kako se život razvija, zakonimaličnokaosvojstvo,se izričito navodizdravstvenoi stanječovjeka. Činjenica mišljenje,novijimsvojstva.drugopolitičkoličnanacionalnadrugailiU pripadnost i samoprimjerice nabrajaju, njihuspadajupa rasa, bojakože, pol,jezik, vjeroispovjest, pravnim dokumentima, kako međunarodnim, tako i dokumentima unutrašnjeg prava, boluje od neke bolesti ili zbog nekog drugog ličnog svojstva. Lična svojstva čovjeka se u samo zbog toga prava, što druga je i druge zaštitu rase,zdravstvenu bojena obrazovanje,kože, na pola,rad, nacionalnogna pravo porijeklasu što ili kao zbog prava, toga što osnovna njegova uskraćuju čovjeku se kada uvijek postoji Ona diskriminaciji ljudi. nedopušteno principa, ovog Nepoštovanje svojstvo. razlikovanje lično ljudi, koje koje se zasniva bilo na nekom neopravdanom na jednaki,osnovu, obzira ljudivodi nedozvoljenoj svi bez su da jeste principa tog Suština vijeka. dva poslednja u usvojeni konvencijazaštitimnogobrojneljudskiho pravai konvencije (međunarodni ugovori) Evropska deklaracija, Francuskapromovišu Njega ljudi. jednakosti princip jeste prava kampanju da dijetebudeizbačenoizškole ilibarpremješteno iztogodjeljenja. pokrenuli saznanju po odmah roditelji su pa dječak, pozitivan HIV upisan je gdje školi osnovnoj beogradskoj jednoj u dogodio preporuku, se koji ovuslučaja povodom i Na je ukazano djeteta. stigmatizaciju prouzrokovati smiju ne zaštite mjere i dao preporuke, koje se odnose na prava djece koja žive s AIDS-om, s tim da prevencija te sprječavanjem diskriminacije. Primjera radi Komitet za prava djeteta je 1998.godine, međunarodne zajednice postoje i druge ustanove koje se bave zaštitom ljudskih prava, okviru u ovih, Osimprekršeno. bilo diskriminacije aktom pravo je koje obzira bez i diskriminaciju, obzira bez povodom kojeg nedopuštenog osnova je do nje došlo, kao kažnjavao i osuđivao puta više odlukama svojim u je te država, postupcima u prava povredeljudskih do došlo je li da prati da nadležan radu svom u je Komitet godine. 1966. UN-a okviru u osnovan je koji prava, ljudska za Komiteta rad i spomenuti je štetu nadoknadi da posljedice, štetne oštećenom licu. U otkloni okviru međunarodnih mehanizama zaštite da ljudskih prava, značajno državi naložiće diskriminacija, postoji da ili prava povrede do došlo je da nađe sud Ukoliko zaštitu. takvu pružio nije im poredak unutrašnji a diskriminacije, žrtve im su ukoliko ili njen pravo građani neko povrijeđeno naši je a obraćati mogu se 1950.godine, sudu Ovom pravima Gora. Crna ljudskim i je potpisnik o konvencijom Evropskom je osnovan Strazburu u prava ljudska za sud Evropski mehanizmima. pravnim svojim posebno, država svaka i kao zajednica, međunarodna cjelokupna i bori se koje protiv pojava Međunarodno – pravna zaštita pravna – Međunarodno - Diskriminacija ljudi je jedna nepoželjna jedna je ljudi Diskriminacija - zakonima, zabranjuje diskriminaciju. Tako, članu 8 Ustava, propisuje: “Zabranjena je mjere prema počiniocima diskriminacije. Crna Gora u svojim pravnim aktima, Ustavu, ima obavezu da preko svojih organa – tužilaštva, policije, sudova, primijeni zakonske posjeduje i razvija svoje pravne mehanizme kojima se štite žrtve diskriminacije. Država ostali učenici odbili da s njim idu u razred. Dakle, radi se o pravu na obrazovanje na pravu o se radi Dakle, razred. u idu njim s da odbili učenici ostali su jer učenika, tri od samo sastavljeno odjeljenje u ide dječak Ovaj zahtjevu. svom pri su ostali roditelji i djeca okolinu, po opasan nije dječak ovaj da potvrđuje koje uvjerenje ljekarsko postojalo je Iako odjeljenje. njihovo u raspoređen bude virusom HIV zaražen dječak da škole rukovodstva odluke zbog nastavu bojkotovali učenici neki su gdje Burzan» Musa «Milorad školi Osnovnoj podgoričkoj u sredini, našoj u i se HIV-adogodio od boluje koje djeteta diskriminacije Slučaj svojstva. lična na obzira bez obrazovanje na prava ostvarivanju u građana jednakost garantuje 9 članu diskriminacije. ona nesmijebitižrtva kojeg zbog svojstvo, lično njeno predstavlja osobe stanje zdravstveno da precizirano, radu o Zakonom novimUpravo posao.je dobiti će li reagovati,da poslodavac to na će kako status, HIV svoj za kažu poslodavcu svom pa posao, dobiju ukoliko desiti se će šta mislima u je uvijek HIV-om, sa žive koji Ljudima posao. izgubiti primjer na mogu diskriminacije, žrtve i biti mogu a ismijavanje, izolacija, društvena je kao što poslodavca, od i tako poslu, na mogu kolega svojih uvijek od HIV-om kako sa stigmatizaciju doživjeti žive koji ljudi okruženju, radnom osnov U kao diskriminaciju. koristiti za smije ne stanje se koje zdravstveno svojstvo, lično da njeno stanovištu predstavlja osobe, pravilnom svake na stoji Zakon svojstva. lična ostala i stanje zdravstveno starost, kože, boju vjeru, s rasu, zaposlenih, jezik, rođenje, i pol, kao na obzirom zaposlenje, traže koja lica neposredne) i tako posredne, (kako diskriminaciju, kaoizgovor zanjihovo odbacivanje iizolaciju izdruštva. njihovu za osnov kao koristiti se smije ne HIV-om), sa živjeti moraju da (činjenica osoba ovih stanje Zdravstveno građani. slobodni drugi i kao slobode, i prava svoja uživaju HIV,da država posjeduju koje osobama pristupom, omogućiti mora pravilnim društvo, cjelokupno Dakle, i ali godina. pet do mjeseca tri od zatvor službe, je vršenju u lice službeno izvršilo djelo krivično to je ako a godine, tri zatvorado kazna propisana djelo krivično Za ugovorima. međunarodnim potvrđenim ili opštim aktima ili propisima drugim ili zakonima Ustavom, utvrđena građanina i čovjeka sankcioniše onaj ko zbog bilo kojeg ličnog svojstva drugome uskrati ili ograniči prava se kojim ravnopravnosti, povrede djelo krivično propisuje 159, članu u Gore Crne svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu.” Krivični zakonik Pravo na obrazovanje Pravona Pravo na rad zaštita pravna Domaća - Novi Zakon o radu članom 5 propisuje zabranu diskriminacije -

Nadalje, Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju u vaspitanju i obrazovanju o zakon Opšti Nadalje, Oi mđnrde aenc i vk država svaka i zajednice međunarodne Osim -

IX DISKRIMINACIJA 75 76 IX DISKRIMINACIJA države donosezakonekojimasenjegova privatnost štiti. medicinskih strane od savremene i podatka prirode povjerljive jeste osobe, stanju zdravstvenom ovogPodatako radnika. povjerljivosti kršenje su pokazale Filipini) (npr.zemljamaIndonezija, Indija,nekim u Studije javnost. u procuriti statusu HIV njihovom o podatak će da bojazan postoji jer testiranju pa podvrgnu se da sistem, izbjegavaju zdravstveni u povjerenje gube čega usljed saglasnosti, na njihove testiranja bez HIV obaveza se im nameće ustanovi, zdravstvenoj pristup odbija pomoć, medicinska ljekovi, uskraćuju se im što tako diskriminaciju, doživjeti mogu HIV-a na bilo koje lično svojstvo. Čak i u okviru zdravstvenog sistema, osobe koje boluju od propisuje, da su u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu građani jednaki bez obzira vršnjaka. ostalih od odvajanje i razlikovanje njegovo za osnov nedopušten predstavlja HIV, ima dijete neko da Činjenica nastave. individualne kakve sprovođenjem i vršnjaka to i HIV-om sa uslovimajednakim njegovimpod ne dakle djeci, drugoj i kao izdvajanjem ostalih od živi koje djetetu omogućiti mora država ostvarivanje čije djeteta, obrađuje zdravstveni radnik, a zatim i u slučaju; c) kada je to neophodno radi zaštite radi neophodno to je kada c) zdravstvenislučaju; obrađuje u i zatim a radnik, bolesti i liječenja lica, kao i radi unaprjeđenja zdravstvene djelatnosti, ako te podatke kad b) dijagnostikovanja lica; i prevencije otkrivanja, radi saglasnost neophodna podataka ličnih obrada uz je a) samo: obrađivati mogu se HIV podaci od oviboluje Naime,neko li virusa. da to i dakle lica, stanju zdravstvenom o podaci i spadaju koje u podataka ličnih kategorija posebnih obradu za uslovi su regulisani Zakona, podatak, lični konkretnozdravstvenomo podatak može13. lica Članom nekog upotrijebiti. stanju se kojima pod uslove restriktivne propisujući stvarnosti, u bude da i tako treba to da garanciju predstavlja zakon ovaj Upravo zalaze. da pravo nemaju neko boluje od HIV virusa, treba da ostane dio privatne sfere pojedinca, u koju drugi da Činjenica podacima. ličnim na vrši se koja radnja svakadruga i objavljivanje,kao prikupljanje, čuvanje, vršenje uvida u iste, otkrivanje njihovo podataka i spada putem ostalog, između prenosa,podataka, ličnih obradu njihovo U podataka. ličnih obrada dozvoliti može se kojima pod uslovi određeni su Zakonom utvrđen. identitet je čiji o Podaci lice fizičko na stanje. odnose se koje informacije sve su precizira, zdravstvenozakonu u se kako ličnosti, na odnose se koji podatke lične svrstava podataka, ličnih kategoriju posebnu u Zakon svojstvo. lično drugo drugo i i političko nacionalnost uvjerenje, vjeru, jezik, pol, obzira kože, boju bez rasu, licu, prebivalište, svakom državljanstvo, ličnosti na o podataka zaštita garantuje se zakonom Ovim ličnosti. o podataka zaštiti o Zakon je usvojila Gore Crne Skupština godine, 2008. dasvn saj ko in pdtk oi žv dsrcj - Decembra - diskreciju uživa koji podatak lični kao stanje Zdravstveno zaštitu zdravstvenu na Pravo Zkn zrvteo zšii lnm 4 članom zaštiti zdravstvenoj o Zakon - prebivalištem u Crnoj Gori, koje vrši obradu ličnih podataka. Krivični zakonik Crne odnosno sjedištem sa lice, fizičko i preduzetnik društvo, privredno uprave, lokalne i samouprave lokalne organi uprave, državne organi organi, državni postupaju da su Popreciziranimslučajevima. zakonom nekim, dužni još zakonu, navedenomu i kao lica, drugog ili podaci lični odnose se koje na lica interesa drugih ili zdravlja života, ima HIV, podlećićenavedenim odredbama isankcijama. osoba određena da podatak iskoristi način drugi Gori. na ili Crnoj objavi neko u ukoliko Dakle, zarade minimalne iznosa tristostrukog do desetostrukog od kazna novčana je Propisana lica. stanju zdravstvenom o podaci spadaju koje u podataka, će se kazniti za prekršaj ko suprotno ovom zakonu obrađuje posebne kategorije ličnih godine. Osim toga i pomenuti zakon o zaštiti podataka o ličnosti, u čl.74 propisuje da koristi, a ako je djelo učinilo podatke službeno lice prikupljene u vršenju službe, tako kazniće se ili zatvorom do građana tri ličnosti o podatke prikuplja zakonu protivno novčanomkazniti se propisujućiće ko da zatvoromonaj ili godine kaznom jedne do Gore,predviđa176 članu u neovlašćenodjelo krivično podataka, ličnih prikupljanje

IX DISKRIMINACIJA 77

31% u rooc, 19% ri 50% lac, ,7 Bšjc, 3,97% Bošnjaci, 7,77% Albanci, Hrvati. 1,1% i 5,03% Romi 0,42% Muslimani, Srbi, 31,99% Crnogorci, su 43,16% uploads/2010/03/cg-izvestaj-2010-web.pdf. 55 godi%C5%A1njak%20CG.-2010,%20za%20WEB.pdf 54 pravo svega prije a uskraćena, biti mogu zajednice, kao prava, mnoga način takav na bošnjačke da i nepopisan ostao pripadnika državama drugim u radu broj na nalazi se koji veliki zajednice etničke je da YIHR istraživaču je kazao BS iz Nurković Prijedlog Zakona o popisu stanovništva, domaćinstva i stanova u 2011. godini. Osman za 2010.godinuFond jepodijelionanetransparentan način. kadrovskom nepopunjenošću, kao i način kontrole sredstava sa Fonda koji još nije usvojen. Sredstva problemi su Prisutni način. kvalitetan na profunkcionisao nije još manjine za Fond manjina. nacionalna nijesu Gori Crnoj u Srbi da smatrajući Srba, savjeta Nacionalnog postojanju se protive Parlamentu u Srba predstavnici Politički na zadovoljavajućem nivou. Ne postoje mehanizmi kontrole rada nacionalnih savjeta. Zakona o manjinskim pravima i slobodama. Uloga nacionalnih savjeta još uvijek nije nekoliko puta pomjeran. Novi rok je do 31. maja 2011. godine. Usvojene su Izmjene u državnim institucijama i organima. Rok za usaglašavanje ovog zakona sa Ustavom je Ustavom,naroda manjinskih predviđapripadnika proporcionalnukoji zastupljenost Crnogorce. U toku je proces prilagođavanja Zakona o izboru na odbornika odnosu i poslanika u sa podzastupljene zajednice etničke sve su da su pokazala Taistraživanja realizovali istraživanja o zastupljenosti manjina u organima državnim i institucijama. YIHR i Ombudsmana Kancelarija države. građanske konceptom sa kosi se koja politiku sprovodi da Dinošu ministra je kritikovao centra Demokratskog iz zakonske mogućnosti zaposlenih da zbog se ne izjašnjavaju u nacionalnom pogledu. Goranuspjeli Đurović nijesu tome u ali godine, 2003. i 1999. podatke prikupi da zastupljenosti u državnoj administraciji. Dinoša Dinoša je saopštio Ferhatda je prava, ministarstvo pokušalo manjinska saopštio i je da ljudska će to ministarstvo za do kraja Ministar 2010. godine administraciji. prikupiti podatke o državnoj nacionalnoj u pokrenulo je inicijativu za prikupljanje podataka o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih prava manjinska i ljudska za Ministarstvo standardima. evropskim prilagođen mjeri zajednica. nacionalnih drugih i naroda manjinskih identiteta očuvanja mjere detaljne razvija

X Manjinska prava onak srna B) ptl j Sušii re oe mnmn na amandmane Gore Crne Skupštini je uputila (BS) stranka Bošnjačka – manjine Nacionalne sržvne oe e IR rdl mžt nć n lnu www.yihr.me/wp-content/ linku na naći možete uradila YIHR je koje Istraživanje http://www.monstat.org/userfiles/file/publikacije/Statisticki%20 MONSTATA Podaci

Pravni okvir za oblasti prava nacionalnih manjina usvojen je i u velikoj u i je usvojen manjina nacionalnih prava oblasti za okvir Pravni U Crnoj Gori živi 620.145 građana. Od tog broja tog Od građana. 620.145 živi Gori Crnoj U 54

Član 79 Ustava Crne Gore garantuje i garantuje Gore Crne Ustava 79 Član 55 ranije su ranije

X MANJINSKA PRAVA 79 80 X MANJINSKA PRAVA ili su prinuđeni da prose po trgovimaprosepo gradovada ulicama prinuđeni i su ili CrnojGori.u Izbjegli Romi recikliraju koje sirovine i otpad sakupljaju preživjeli, bi da Romi, dokumenta. lična preko 100 njihovih sugrađana dobilo otkaz iz komunalnog preduzeća jer nijesu imali je da su Podgoricikazali u Koniku na žive koji nacionalnosti romske građani YIHR IstraživačuRoma. položaja popravljanja cilju u uložena sredstva velika su iako slabi, rezultati su da su istakli predstavnici Romski neprihvatljiva. je apsolutno društvu u savjeta naostvarivanju većeg stepenaprava etničkihzajednica. je Nurković. Ukoliko amandmani budu usvojeni ojačaće uticaj i položaj Nacionalnih dođe do podatka koliko državljana ima Crna Gora, kao i kojoj naciji pripadaju”, kazao čime bi pokazali da im je stalo da svi amandmane, građani predložene Crne prihvatiti Gore poslanici budu će popisani da i Očekujemo da Gore. se Crne konačno građana na amandmane je Zakon, koji predložila bi donekle stranka mogli da Bošnjačka otklone prevazišli,nedostatke i nedostaci doprinesu realnijem ovi popisivanju se bi da i nalaze na privremenom radu u inostranstvu, popisom 2003. godine ostao nepopisan, po saznanjima je, i da podacima činjenice sa kojim “Zbog raspolaže organima. Bočnjačka stranka, državnim veliki u broj zastupljenost građana koji proporcionalnu se na godinama u izvještaju Ombudsmana konstatuje da se okrivljeni osude ali da pomaka već se da konstataciju uz zločin, ovaj za odgovorne kazne prije što da organe sudske samo 13 osoba koje su se utopile. Crnogorski Ombudsman, Šućko Baković pozvao je identifikovanodanas je do prevrnuoa se Nekolikobrod osobe. kasnije, 122 sati i 70 i dva člana posade a prema nekim nezvaničnim informacijama na brodu je bilo između prevozeći ilegalno Rome u Italiju. Brod „Miss Pat“ registrovan je za prevoz šest putnika protiv osam lica koji se sumnjiče da su počinili krivično djelo protiv opšte sigurnosti, stradanja najmanje 37 Roma, sudski postupak još nije riješen. Optužnica je podignuta predmeta. ili romskom jeziku koje njihova djeca razumiju uz učenje crnogorskog kao posebnog albanskom na izvodi nastava se da bolje bilo školi u uspjeha boljeg postizanje za bi da Smatraju jezik. crnogorski dobro dovoljno znaju ne djeca a jeziku crnogorskom na izvodi nastava se što to jesu zamjerke glavne Roma, djece školovanje pitanju u je domovima drugim u ih zdravlja neposjedovanjazbog primaju ne Kada dokumenata. pa ukoliko ne stignu na red moraju da čekaju drugi dan da bi im se ukazala pomoć jer podne, prije sati 9 do 7 od sata, dva samo Konikuradi na Naime,centar medicinski Koniku.na dobijaju koju pomoći medicinske usluge na i upućene su Žalbe vrate. se da gdje nemaju Crnoj kažu, kako Kosovogdje, u na deportovani budu ne rad da Strahuju Gori. i boravak za dozvola pribavljanje za potrebna im su koja dobiju dokumenta da stanja, materijalnog lošeg zbog mogućnosti, u nijesu da kažu Kosova sa Položaj Roma još uvijek zabrinjava a njihova nezastupljenost i neintegrisanost Nakon jedanaest godina od nesreće i potapanja broda „Miss Pat“ u Budvi i Budvi u Pat“ „Miss broda potapanja i nesreće od godina jedanaest Nakon i NVOa kojima su dodijeljena sredstva u cilju poboljšanja položaja Roma, Aškalija Roma, položaja poboljšanja cilju u sredstva dodijeljena su kojima NVOa i romskih nevladinih organizacijaiNacionalnog savjetazaovaj nezainteresovanost incident. je Indikativna godina. 11 prije tragičnog desio procesuiranjem se sa koji događaja počnu prije što da nadležne pozvala je YIHR nema. 56 diskriminisan. biti neće Gori Crnoj u jezik nijedan da je SrbiPredsjednikvećina.su gdje opštinama onim u GoreCrne Filip Vujanovićkazao i jeziku srpskom na izvode nastavu žele, to roditelji čiji djeca, da zahtjeve su uputili Predstavnicipojedinci. Srba brojni i Gori Crnoj u crkva pravoslavna Srpska i partija srpska demokratija, Narodna stranka, Srpska narodna stranka, Socijalistička narodna NovaSrba, Nacionalnisavjet su bili usvoji ne Zakon ovaj se da zatražili i kritikovali su koji onima Među diskriminisani. Gori Crnoj u Srbi i jezik srpski način taj na su da ističući većinu kritikovaliparlamentarnu su oštro Gori Crnoj u Srbapredstavnici predviđa da se u školama u Crnoj Gori se nastava kojim izvodi vaspitanju na i obrazovanjucrnogorskom opštem jeziku, o politički Zakona usvajanja Nakon jezicima. tim su upotrebi u opštinama u kojima živi značajan broj pripadnika manjina koje govore takvu i kadrova koji znaju ovaj za jezik. Drugi jezici koji su srodni sa crnogorskim u službenoj razlog Kao upotrebljava. ne standardizovan,literaturenije nema jezik romski što to naveli su zvaničnici situaciju se jezik Romski ograničena. i nedovoljna jezika albanskog upotreba primjenu. je da najširu smatraju i ima zadovoljni nijesu jezik Albanaca Predstavnici albanski jezika, manjinskih Od Gore. Crne građana 2.791 hrvatskim i 2.602 romskim 19.906, bošnjačkim 14.172, albanskim bosanskim 32.603, 136.208, crnogorskim građana, 393.740 govori Gori Crnoj u jezikom Srpskim hrvatski. i albanski bosanski, srpski, su upotrebi službenoj u a crnogorski, pomoćnik ministraodbaciojeove optužbe. drugih romskih nevladinih organizacija u Koaliciji „Romski krug“. Sabahudin Delić, podršku nema mišljenju, njihovom po koji, Beganaju Vaseljudodjeljuju isključivo novac da i ignoriše ih da optužili su aktivisti Delića Sabahudina prava, manjinska i i iskazali nezadovoljstvo načinom dijeljenja sredstava. Pomoćnika ministra za ljudska RAE populaciju“. Aktivisti za određenog broja mjestima romskih radnim nevladinih organizacija pristupa protestovali podjednakog su „Stvaranje nazivom pod projekat više za za Gore, Crne Roma zapošljavanje za Zavodu i stipendiranje studentima i učenicima podrške projekata za Fondaciji problematike“, države stambene „Učešće nazivom regulisanju pod u projekat za krug“, „Romski NVO Koaliciji radio“, „Romski za savjetu Romskom i dodijeljena ostalih, između su, Sredstva Egipćana. i

eik manjine Jezičke prava manjinska i ljudska za Ministarstva između ugovor potpisan je julu U Zavod zastatistikuCrne Gore naosnovu popisa iz2003.godine. P Utv Cn Gr, lžei ei u ro Gr je Gori Crnoj u jezik službeni Gore, Crne Ustavu Po – 56 Jedan od problema jeste problema od Jedan

X MANJINSKA PRAVA 81 82 X MANJINSKA PRAVA oblik diskriminacije ili nasilja. Otkrivanje seksualne orijentacije se u najvećem broju najvećem u se orijentacije seksualne Otkrivanje nasilja. ili diskriminacije oblik iskažu pretrpene neki takvogčina zbog da a ljudi, širemorijentaciju krugu svojuseksualnu da mogućnosti u i ohrabrene nisu osobe LGBT Gori, Crnoj u homofobije živeda primorani su skrivenim životom.nevidljivim i „Usled izuzetno nivoavisokog YIHR da LGBT osobe u Crnoj Gori nijesu prihvaćene od strane opšte populacije i da istrage i mogućeg sudskog postupka. Jelena Čolaković iz Juventasa kazala je istraživaču zbog toga što su se žrtve plašile daljeg otkrivanja njihove seksualne orijentacije tokom slučaja dva nasilja su nad pripadnicima LGBT prijavljena populacije. Oba godine slučaja ostala 2010. su neprijavljena avgustu policiji u Juventas organizacije nevladine Kancelariji diskriminaciju. i distancu socijalnu visoku pokazuju Istraživanja nivou. javnim servisima. lokalnim i nacionalnim na zastupljeni dovoljno nijesu jezici ovi jeziku, albanskom i poput jezika drugih srspkog, hrvatskog srodnost i bosanskog tome crnogorskom na jeziku. razlog Iako postoje je sadržaja sadržaji na da nema romskom ističu Nadležni jezicima servisima. drugim javnim Na jeziku. romskom i albanskom na Postoje sadržaji Gori. Crnoj u servisa javnih preko jezicima manjinskim na informisanje i dobro skrivenih krugova“, kazalajeČolaković. i zatvorenih sistemu po funkcioniše uglavnom život socijalni i postoji ne uvijek još slučajeva svodi na užu porodicu i veoma bliske prijatelje. Zvanično mjesto okupljanja Seksualne manjine - manjine Seksualne Položaj seksualnih manjina i dalje je na zabrinjavaćem na je dalje i manjina Položajseksualnih kampovima 1 i u Koniku 2 na posebno naseljima podgoričkim su u ugroženi. nastanjeni Lokalne su koji vlasti Kosova sa u Romi Podgoriciraseljeni najavile su mogućnost z rvo cnr kzo e sržvč IR a u rbvjne aoa ztm loša zatim pasoša, pribavljanje su da YIHR istraživaču je kazao centra Pravnog iz Kovačević Luka status. regulišu i dokumenta pribave da licima raseljenim interno i otvaranje radneknjižice. za preduslov je koji broj, matični nemaju koja lica raseljena za ostaje ipak Problem zdravstva. Fonda osiguranici i kao zaštitu zdravstvenu regulišu da mogućnosti u su oni PrijavomZavodu, knjižice. radne otvaranjem zapošljavanje za Zavodu prijave se da mogu sada lica raseljena interno i raseljena da i Uredbaprimjenjuje se da uvjerio se UNHCR godine. 2012. januara 7. do najkasnije a boravkom, privremenim ili nastanjenjem stalnim sa stranca statusa dobijanja do državljani, crnogorski uživaju raseljenih lica sa Kosova, kojom se ovim licima obezbjeđuje pristup svim pravima koja o načinu ostvarivanja prava raseljenih lica iz bivših jugoslovenskih republika i interno potrebnih dokumenata. Vlada Crne Gore donijela je 4. avgusta 2010. godine Uredbu obezbijediti boravak i do mjesec dana u tim zemljama što je približan rok za izdavanje zemljama su matičnim visoke. u Ova lica dokumenta takođe potrebnih moraju izdavanjeplatiti putne za troškove takse do Međutim, matičnih država zaposlenje. i trajno njihovo za mogućnost zakonska postojala nije kada situaciji u osobi, nastanjenje po stalno za takse eura 200 plate da stanju u bili nijesu njih većina jer status novi za jedna od najvećih prepreka raseljenim i interno raseljenim licima da predaju zahtjeve je uklonjena zakonom Ovim eura. deset na smanjene ostalo, i karte lične dobijanje statusa dobijanje za stranca sa takse stalnim nastanjenjem, privremeni administrativne boravak, prijava Zavodu ostaloga, za zapošljavanje, između su, kojim ambijenta, Skupština Crne Gore donijela je u julu 2010. godine Zakon o poboljšanju poslovnog Međutim, eura. 165 rad za dozvolu za taksa a eura 200 iznosi osobi po nastanjenje stalno za taksa da bilo Predviđenoje olakša. procedura se da koraci učinjeni su iako restriktivna, je vrlo nastanjenje stalno na prava ostvarivanja mogućnosti propisuje koja legislativa Crnogorska godine. 2011. novembra 7. do odnosno godine, dvije je nastanjenje stalno za dozvolu za dokumenata svih pribavljanje i apliciranje za porijekla. Rok zemlje u povratak dobrovoljni njihov za ili Gori Crnoj u Kosova sa lica raseljenih interno i republika jugoslovenskih bivših iz lica raseljenih integraciju za sa Kosova krajemdevedesetih godina. rasformiranja ova dva naselja u kojima žive Romi i Egipćani koji su izbjegli zbog rata XI Status raseljenihlica Položaj raseljenih i interno raseljenih je na zabrinjavajućem nivou. Interno nivou. zabrinjavajućem na je raseljenih interno i raseljenih Položaj Dana 30. oktobra 2009. godine, Vlada Crne Gore donijela je Akcioni plan Akcioni je donijela Gore Crne Vlada godine, 2009. oktobra 30. Dana NVO Pravni centar iz Podgorice pruža besplatnu pravnu pomoć raseljenim pomoć pravnu besplatnu pruža Podgorice iz centar Pravni NVO

XI STATUS RASELJENIH 83 84 XI STATUS RASELJENIH mogućnosti da pribave pasoš do 7. novembra 2011. godine, da apliciraju za privremeni da pribave najvažniji dokumentuostvarivanju prava naspomenutiboravak. onemogućava licima raseljenim interno i raseljenim što pasošem, s jedino je moguće porijekla države u ulazak odnosno izlazak država, drugih i naše propisa osnovu Na pribavili. ga bi kako porijekla zemlju putovatiu moraju čega zbog pasoše, posjeduju za stalno nastanjenje. Procjenjuje se da veliki broj raseljenih i interno reseljenih lica ne dozvole dobijanje za uslova od je jedan Posjedovanjeporijekla zemlje pasoša važećeg pribavljanja potrebnih dokumenata i rokovi. Veliki broj raseljenih ne procedure same posjeduju pasoš, pribavi da može ne njih pasoše. većina što to su nastanjenje stalno za ubrzati mora odlučivanje popodnijetimzahtjevima. država da smatra Kovačević lica. raseljena suočavaju se kojima sa su neupisanost u matične knjige i procedura upisa u iste u matičnim državama problemi odlučivanja na podnesenezahtjeve uMinistarstvu unutrašnjihposlova ijavneuprave (MUPiJA), procedura duga i doksene rokovi kratki dana, mjesec do i državama dokumenta umatičnim prikupe ostajanje granice, prelazak situacija, finansijska zbrinjavanje izbjeglica (ZZZI) je tokom preregistracije pismenim putem odbio 171 odbio putem pismenim preregistracije tokom je (ZZZI) izbjeglica zbrinjavanje opravdanih 2010. godine. Na iz osnovu izvještaja, ukupno je koja 10.979 preregistrovanih lica. lica Zavod za za februara 14. je do produžen rok prijave, se što da ranije mogli nijesu tim razloga zdravstvenih s 14. godine, 2009. od oktobra trajala 14. je do Preregistracija septembra Kosova”. sa lica raseljenih interno preregistraciji kao zakonit. prizna boravak lica, raseljena za Komeserijata Vladinog izdate strane uredno od imaju legitimacije koji i godina deset od duže Gori Crnoj u borave koja licima raseljenim se da tražio je Đokić zakonit. kao prizna Gori Crnoj u raseljenih boravak odluku o utvrđivanju kriterijuma za sticanje crnogorskog državljanstva i da dosadašnji izmijeni Gore Crne Vlada da je zatražio Metohije, i Kosova Crnogoraca PredsjednikUdruženja Đokić, Aleksandar nastanjenje. koja stalno dokumenta za pribave apliciranje za da neophodna probleme su imaju da izjavilo lica raseljenih 2000 oko je da to na ukazuju podaci Dostupni ilegalnim. se smatra perioda tog nakon Gori i dokumenta potrebna sva pribavi Crnoj njegovu predviđenomroku,boravak zakonski u nastanjenje stalno za aplicira ne lice raseljeno interno ili raseljeno Ukoliko državljanstvo. crnogorsko za aplicira da moglo lice bi da neophodan je koji godina, zahtjeva morapribavitipasošilićesenjegov boravak smatratiilegalnim. boravak. Trajanje privremenog boravka je tri godine najviše, a u tom roku podnosilac Zakon omogućava svim raseljenim i interno raseljenim licima, koja nisu u nisu koja licima, raseljenim interno i raseljenim svim omogućava Zakon Najveći problemi sa kojima se ova lica i dalje suočavaju u postupku apliciranja Tek onog trenutka kada lice dobije zakonit boravak počinje da teče rok od deset ld Cn Gr j 2. at 21. oie soia Ifraiu o “Informaciju usvojila godine 2010. marta 25. je Gore Crne Vlada izbjeglih i prognanih u Crnoj Gori drastično se razlikuju od podataka Zavoda za Zavoda podataka zbrinjavanje izbjeglica. Premaod podacima Saveza, svoj raniji razlikuju raseljenički status u Crnoj se drastično Gori raseljenih, Crnoj u udruženja prognanih Savez i izbjeglih raspolaže kojima Podaci pomoći. pravne pružanje partnera za izvršnog UNHCR-ovog centra, Pravnog pomoć uz staranja, socijalnog i rada Ministarstvu žalbu su podnijeli njih 28 lica, tih Od preregistraciju. za zahtjev nh oi u o aa sjl d piue ouet vl j ml a o kj ostaje koji rok a mali je prekratak jedasviapliciraju. vrlo dokumenta prikupe da uspjeli sada do su koji onih broj lica, raseljenih interno i raseljenih hiljada 16 oko ima da pretpostavku obzir u boravak prijavilo se oko 40 lica. Do danas, nijedan zahtjev nije razmatran. Uzimajući privremeni Za zahtjeva. tri odbijeno a 349 za je Odobreno nastanjenje. stalno za se raseljenicima saKosmeta. mladim obrazovanim i uzornim o riječ je jer prije tim Gori, Crnoj u nastane stalno se da lica raseljenih više što odvraćanje i zastrašivanje cilj za imalo slučaja tri ova u urađeno je što ono da istakao Jovanovićje državljani. crnogorski su roditelji njihovi a građani uzorni su Milić i ĆorovićJovanovića, Đokić,Po riječima održalo. nije još za suđenje Milića tužbi po zahtjevase dok Ćorovića, i Đokićke odbijanju slučaju u nastanjenjem stalnim o uprave javne i poslova je unutrašnjih poništio Ministarstva sud UpravniRješenja mjeseci. pet nakon ni čak Ćoroviću, Draganu ni isti zahtjev na odgovorila nije ANB podataka. ličnih njenih evidenciju vodi ne da i njoj prikupljenu o u uvid omogući se joj da postoji dokumentaciju. ANB je odgovorila da nije preduzimala mjere prikupljanja podataka ukoliko i dosije njen postoji li da tome o informacije dostavi joj da (ANB) bezbjednost nacionalnu za Agencije od je tražila Đokić Dragana poretka. javnog i bezbjednosti nacionalne aspekta sa smetnji u su odbijena poslova,unutrašnjih Ministarstva odlukama lica u navodi se kako zbog, ovompostupku raseljena tri Naime, Milića. Rajka i Ćorovića Dragana Đokić, nastanjenja svim raseljenim licima. Kao primjer Jovanović je naveo slučajeve Dragane stalnog status omogući opredijeljenada nije da pokazuje država Metohije,da smatra položaja, nećebitipriznatstatusizbjeglice. preispitivanjeza njihovpoziv na javila nijesu se jugoslovenskihkoja republikabivših IzMinistarstva poslovaunutrašnjih iz licima raseljenim da upravesu javne saopštili i prognanih. i izbjeglih raseljenih, udruženja Saveza predsjednik Jovanović, Milenko ikakvog bez ostali su koji Kosova, sa statusa i oko 270 ljudi osoba iz Bosne i Hercegovine 760 i Hrvatske, kazao oko je istraživaču YIHR, potvrdi da uspjelo nije Gori Do 17. decembra 2010. oko 880 raseljenih i interno raseljenih lica prijavilo lica raseljenih interno i raseljenih 880 oko 2010. decembra 17. Do i Kosova sa raseljenih udruženja Saveza predsjednik Jovanović, Milenko

XI STATUS RASELJENIH 85

rv rdia a att nioi ptaiaj u lčj nsletot njihovih nesolventnosti slučaju u potraživanja njihovih zaštitu na radnika pravo zaposlenja, prestanka slučaju u zaštitu na prava garantuje povelja Evropskasocijalna ugovor je oročen na period do 31. decembra 2011. godine. Minimalna zarada po ugovoru je 141,2euraukojusuuračunati topliobrok iregres. Skupština Crne Gorezarada Minimalna godine. 2011. decembra 31. do period na oročen je ugovor Gore.kolektivni CrneOpšti sindikata predstavnikSavezasamostalnih legitimni nije Masončić da smatraju jer Masončića Zorana Gore Crne sindikata Saveza sekretara podnijelo je Upravnom sudu zahtjev za preispitivanje legitimnosti potpisa generalnog da potpiše ugovor. I podgoričko sindikalno povjereništvo koje je dio Saveza sindikata legitimitet imao nije sindikata Savezasekretar generalni da smatra ugovora.USSCG inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu zakonitosti postupka izmjena Opšteg podnijela kolektvinog je USSCG radnika. štetu na ugovor je da smatrajući potpisivanje i ugovor kritikovala je (USSCG) Gore Crne sindikata slobodnih Unija poslodavaca. Unije i je 3. novembra 2010. dofine Opšti kolektivni ugovor između Vlade, Saveza sindikata na sindikate reprezentativne za 10% nacionalnom nivou, čime od će se omogućiti pluralizam cenzus predstavljanja radnika. Potpisan predviđa se kojim sindikatima o Zakon revidirani usvojila je Vlada rada. organizacija Međunarodna i Irske Vlada je inspekcija rada koja će štititi anonimnost podnosioca prijava. Ovaj projekat podržala Podneseneosnovurada. na i razmatraće inicijativeradu u nepravilnostima drugim o i crno na rada pojavama eventualnim o inicijative podnose i javljaju svakodnevno se koji radnika interesovanje izazvao radnicima pomoći pružanja vid ovaj je istraživaču da YIHR su potvrdili kancelarije te Predstavnici radu. o Zakona iz rješenjima sa eventualnoj pojavi „rada na crno“ kao i o drugim nepravilnostima koje nijesu u skladu je 15. septembra besplatnu telefonsku liniju koja će služiti za podnošenje inicijativa o Inspekcijaotvorilarada. rada inspekciji i podnijeti mogu žalbu takođe, a pomiritelju sudu, nadležnom poslodavcu, obratiti mogu zahtjevom sa prava njihovih zaštitu za se Zaposleni organizacijama. sindikalnim ili stranci nekoj pripadnosti orijentacije, političke ili svojstava ličnih osnovu na diskriminacije oblik svaki se zabranjuje radu o Zakonom i Ustavom mjesečno. da jednom preciziranajmanje isplaćivane dalje biti radumoraju zarade o Zakon a zaradu odgovarajuću na pravo imaju zaposleni PoUstavu, nezaposlenosti. vrijeme za zaštitu na i rada uslove humane i pravične na zapošljavanja,i zanimanja propisujeizbor se svakoslobodan da pravona imarad, na Ustavom diskriminacije. i od zaštitu na siromaštva i stan od na pravo i zaštitu kao društva iz na isključivanja pravo otpuštanja, kolektivnog slučaju u konsultacije na i predstavnika radničkih pravo poslu, pravoinformisanje sleduju, na im svemu preduzimajukoje u što olakšice zaštitu na i na dostojanstvo na pravo poslodavaca, XII Ekonomska isocijalnaprava sa Cn Gr grnue knmk i oian paa građanima. prava socijalna i ekonomska garantuje Gore Crne Ustav

XII EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA 87 88 XII EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA rvi leoa ogvr n it ins d 50 ua N onv oi podataka ovih osnovu Na eura. građanima je potrebno 500 da ulože od do polovine do iznosi čak i više iste od jedne prosječne na mjesečne odgovora i sastavljanje ljekova dok pravnih eura, 200 do iznosi prijave krivične sastavljanje tarife advokatske Advokatske0,8%. regionu.Crnoju u najskupljih tarife Goriod suNajedne osnovu više su bile godine 2009. novembar na odnosu u godine 2010. novembru u cijene rekreacije, i obrazovanja, opreme pića,odjećeiobuće.Potrošačke zakuću,hraneibezalkoholnih kulture zdravstva, cijene porasle su Najviše godine. 2010. oktobar na roba i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju porasle su 0,2% u novembru u odnosu 2009. mjesec isti na godine, industrijska odnosu proizvodnja U novembra 2010. godinu. godine bilježi 2009. rast na od 48,4%. odnosu Cijene u rast bilježi Monstata, rezultatima po proizvodnja, Industrijska eura. 480 iznosila doprinosa i poreza bez plata prosječna je dok eura 754.87 je iznosila godine 2010. novembar za porodicu četvoročlanu za korpa Potrošačka 157.712. na godine kraja do je pao 172.301 od (MONSTATA)GoreCrne statistiku za Zavoda godine početka s mjesta radnih broj predviđa koje osiguranju odlazak upenzijusa67godina. invalidskom i penzijskom o Zakona izmjene je usvojila oe ie also a vosi sadria ztaeo e sgaaaj domaćih usaglašavanje je zatraženo i standardima evropskim sa saglasno nije koje juna 2010 godine u Podgorici, osnovne zamjerke bile su na crnogorsko zakonodavstvo prava naradupreduzećima gdjejeobustavljenaproizvodnja. kolektivnih ugovora od strane poslodavaca prilikom isplate otpremnina, kao i traženje nepoštovanje i zarada neisplaćivanje nezadovoljstvo svoje ispoljavali radnici su kojih sindikata Crne Gore (SSCG) istraživaču YIHR-a su kazali da su osnovni razlozi zbog Telekoma, Tehnostila - Nikšić, Radvent – Crnogorskog Nikšić, Livnice - NikšićŽeljezare, i drugih. Iz Saveza (KAP), Podgorica aluminijuma Kombinat su što kao Gori je strani na i radnike ugrožava sadašnji jer kapitala. radu o Zakona izmjene najavljene generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore, istakao je da će oni podržati zarada i pravo na rad. Najavljene su i inicirane izmjene Zakona o radu. Srđa Keković, advokatskakomora.me/advokatska_tarifa.html . ovom linku možete pogledati advokatsku tarifu Advokatske Nakomora Crne sistema. Gore www.institucije kroz prava ljudskih zaštite i procesuiranja mogućnost imaju ugrožena prava ljudska su kojima građani da tome doprinijelo značajno se bi čime pristup na pravo ograničava pravdi i sudu, što te se u narednom periodu mora uticati usluga, na smanjenje advokatskih tarifa advokatskih određenih plaćanje za plate Položaj i prava radnika u Crnoj Gori i dalje zabrinjavaju. Prema podacima Prema zabrinjavaju. dalje i Gori Crnoj u radnika prava i Položaj Na okruglom stolu Unije slobodnih sindikata Crne Gore, koji je održan 8. održan je koji Gore, Crne sindikata slobodnih Unije stolu okruglom Na Štrajkovali su ili organizovali javni protest radnici više preduzeća i firmi u Crnoj Tokom godine veliki broj radnika štrajkovao je tražeći otpremnine, isplatu otpremnine, tražeći je štrajkovao radnika broj veliki Tokomgodine rkšn rdik paa Snr Ordvć e sržvč YH- kzl d je da kazala YIHR-a istraživaču je Obradović Sandra prava. radnička prekršena strane poslodavaca. od rada procesa minimuma određivanje jednostrano na odnose se zamjerke ostalog propisa sa prihvaćenim standardima u razvijenim državama Zapadne Evrope. Između proizvodnja. Radnicisadaprimajunadoknadu uiznosuod150eura. organizovati radnici Zajedničkog održavanjaane sindikatkojinijereprezentativan.mogu štrajk da tome o informisala rada Inspekcija je saopštenju ih da U navodi 2010. se septembar 28. za najavili su koji štrajka održavanje zabranila iznosu odpethiljadaeura. rada saopštila je da je već izrekla kazne Upravi KAP-a, te da će ponovo izreći kaznu u Inspekcija platu. zaostalu jednu po primili nijesu radnika deset a dvije primili nijesu radnika četiri plata, zaostalih pet primili nijesu radnika 11 da godine 2010. avgusta krajem Vijestima je kazao KAP-a prerade Sindikata predsjednik Mašković, Borislav nijesu isplaćene. isplaćene. Međutim, do 5. avgusta 2010. kada su se radnici obratili YIHR.u, plate im izricanju kaznezaposlodavca, kojombiistimogaoisplatitidvijeodplatakojenijesu ili neće dobiti plate. Radnici su se obratili i Inspekciji rada koja je donijela zaključak o Upravižalbe podnosili ali da puta nije nekoliko bilo već rezultata. su Rečeno im da je istakli da saopštenju prihvate u da dobrovoljnosu Oninapuste KAP plate. primaju redovnoKAP-u u zaposleni ostali dok platu, primili nijesu mjeseci pet već da naveli su kom u saopštenje su izdali JovovićNovo Šušović, i Šofranac Novak Željko Bogićević, Milovan Martinović, Dragan Babačić, Tain Đurović, Zdravko Marković, njihovih rješavanje za zainteresovani problema negozarješavanje problema radnikasajugaiizcentralnogdijeladržave. manje su nadležni riječima, Peruničićevim prema ali, brojni i česti vrlo su Štrajkovi otpremnine. dobili bi kako štrajkuju na sada opština drugih i i posla bez ostali te radnici su da iz kazao je Peruničić zabrinjavajući. radnika Gore Crne sjeveru položaj je da YIHR istraživaču je kazao Polja, između Vlade, poslodavca isindikatasviotkazisupovučeni. 40 otkaza radnicima koji su štrajkovali. Vlada je intervenisala i napravljen je sporazum aktivnostima i borila za radnička prava. Pored Sandre Obradović uručeno je još skoro sindikalnim bavila se jer otkaz i uslijedio je zatim a prostora radnog bez ostala prvo adi baoi, rdjdii idkle raiaie KPu bl su bila KAP-u, u organizacije sindikalne predsjednici Obradović, Sandri idkt aenčo oraaj KPa apto e a e npkia rada Inspekcija je da je saopštio KAP-a održavanja zajedničkog Sindikat redovno. zarade primaju ne takođe KAP-a Prerade radnika tridesetak Oko Osam radnika Kovačnice Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP), Siniša Bijelog iz Gore Crne sindikata Unijeslobodnih Peruničić,predstavnik Luka anc Nkikg ensia takvl s da jsc kk b počela bi kako mjeseca dva su štrajkovali Tehnostila Nikšićkog Radnici

XII EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA 89 90 XII EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA za rješavanje stambenih pitanja. Poslovodstvo Rudnika boksita podnijelo je krivičnu Poslovodstvoje pitanja. podnijelo stambenih boksita rješavanjeRudnika za sredstva vrate se sindikatu se da da zarade, i menadžmenta zaostale dio smijeni dobiju program, socijalni da uradi su bili radnika Zahtjevi policije. podnijela Upravi agencija prijaveova je pa “Guardian“ imovine i lica zaštitu za agencije radnika ugovor.ispoštovaokolektivni nije poslodavac Tomnekoliko je povrijeđeno prilikom prava islobodaodkojih,kakojekazao,nijedobiopodršku. ljudskih Zaštitniku Podgoricii i Baru u rada Inspekciji direktora, Bordu obraćao se Bogdanović uslova. prostornih u unutrašnjih “Avaga“ kafani odnosno, zaštite, u bez periodu, stražara zimskom mjesto na ga premjestila i 2,60 na 3,10 sa koeficijent prekovremeno.umanjila radili je konobari Premamu direktorica njegovimriječima, a kazao je odmoru da je to učinjeno razloga, bez jer su u to vrijeme i stalni i sezonski radno mjesto. U vrijeme kada se obratio YIHR-u Bogdanović je još bio na prinudnom za 30%, uz objašnjenje da platu je to učinjeno zbog nemogućnosti njegovu rasporeda na odgovarajuće smanjila i odmor prinudni na poslala godine 2010. jula 11. Bar, Svetlanaje ga godine, da YIHR-u Đakonović, “Korali“Izvršnadirektoricafirme AD rv n pniu e i nj rdvo paia rdi tž pniso osiguranje. penzijsko i staž Radnicima nije biouplaćenradnistaž odokojednugodinuišest mjeseci. radni uplaćivan redovno nije im jer penziju na pravo nijesu isplaćene. rudnika su 1. novembra 2010. još jednom zauzeli upravnu zgradu jer im otpremnine prava. svoja za bori se dogovora.potpisivanja danom proizvodnjapočela Radnici je da Bojanovićistakao je da dalje kako odlučiti će povjereništvo sindikalno isplata, dogovoru, traje rok za početak isplata socijalnog programa. Ukoliko do tada ne počne potpisanom prema kada, do septembra, 25. do čekati će Radnici otpremnine. dobili nijesu uvijek preostalihjoš od dok radnika da dio, 200 poslodavcajoš i čekaju Vlade YIHR 16. septembra 2010. da su 32 radnika dobili dio otpremnine od poslodavca, te istraživaču je kazao sindikata iz Bojanović Borisav zgradu. upravnu napuste da radnici a rudnika, napuštanje za prijavili dobrovoljno se su koji radnika, isplatiti 232 će za novac da obavezao se Poslodavac 2010. avgusta 13. ostvaren ipak poslovodstva, je dogovor i Rudnika sindikata predstavnika između pregovora neuspjelih više ukupnom kaznom od 4.140 eura ili 220 eura po radniku, uz sudske troškove. Poslije sa Rudnika, radnika 18 je kaznio prekršaje za prava. organ Područninjihova tunela blokade za Zbog borbe mjera od jedna bila je što Nikšić, u ulazu na Budoš tunel zbog Krulanovića Bobana i Đilasanasilnog zauzimanja upravne zgrade. Radnici Rudnika su 11. avgusta 2010. blokirali Ilije Davidovića, Dragoja radnika i sindikata prijavu protiv Borisava Bojanovića, koji je Vršilac dužnosti predsjednika Samostalnog Radnici Rudnika boksita zauzeli su 3. juna 2010. Upravnu zgradu zato što zato zgradu Upravnu 2010. juna 3. su zauzeli boksita Rudnika Radnici 2010. avgusta 5. je prijavio Bara iz konobar VKV Bogdanović, Milorad Oko 30 radnika Željezare iz Nikšića javno su saopštili da ne mogu da ostvare su od vlasnika kompanije da garantuje redovne plate, pokrene proizvodnju, potpiše proizvodnju, pokrene plate, redovne garantuje da kompanije vlasnika od su predstavnika protiv su sindikata pokrenuti postupci kod toga tužilaštva i suda u Nikšiću.Zbog Radnici Željezare tražili zgradu. napuste da direktora od tražili i zgradu tokom kojih je došlo i do incidenta u kom su predstavnici sindikata upali u Upravnu i Snežana Domazetović tvrde da su, nakon što su se obratile Inspekciji rada, ostale rada, Inspekciji obratile se su što nakon su, da tvrde Domazetović Snežana i SalkovićSonja odmor.NadaLakićević, godišnji Radnice na prava bez rade zaredom pokretanje proizvodnje. za pripreme su počele i zarade sve isplaćene novembru u su Radnicima presudama. sudskim pravosnažnim po zarada isplate čekaju radnika 50 oko da istraživačuYIHR Nebojšapreduzeća.Advokatradnika, Vojnovićračun deblokiran bude kada je kazao presudama sudskim sa skladu u isplatiti njih i će da te kompanije, protiv podnijeli su sa spiska. Iz Uprave Vektre Jakić saopšeno je da je razlog tome tužba koju su radnici Kasnije, kada su isplaćivane zaostale zarade, radnici zarada. koji neisplaćenih zbog su kompanije protiv tužbu tužili je podnio kompaniju radnika broj Određeni izostavljeni prekovremenirad. za naknade i regres obrok, topli troškove, putne ni primili nijesu da kazali su radnici Poredplate, plata. primili deset nijesu već što primili toga nijesu predsjednikom Opštine, Tarzanom Miloševićem. i Gore Crne sindikata Saveza zastupnikom Ćulafićem, Zoranom razgovorasa nakon 2010. avgusta 20. napustili su koju Opštine, zgradu zauzeli radnici su kada se desila bude ne problem riješen, radikalizovatinjihov protest. Jednaukoliko od radikalnijih mjera će, koje su radnici da preduzimali ali obećanja izvjesna dobili su da i toku u pregovori su da YIHR istraživaču je kazala preduzeća radnica Kasumović, Mevluda posla. bez su ostali a otpremnine uzeli nijesu Radnici problemom. dugogodišnjim sa upoznali ih bi Poljei TarzanuBijelokako rada Opštine predsjedniku Miloševiću, Numanoviću, ministru rada i socijalnog staranja, Anki Stojković, glavnoj inspektorki miliona eurakojujeobezbijedila Vlada. decembra 2010. kada je počela isplata zaostalih zarada a na osnovu pozajmice od 1,2 20. štrajk prekinuli su Kvasika.Radnici Leslava direktora izvršnog prijavi po policiji sa upoznati budu Jankou VučinićŽeljezare, Predsjednik je Sindikatada programom. saslušan socijalnim i proizvodnja pokrene se da regres, i oktobar i septembar za zarade zaostale isplate se im da su zahtjevi Radnički danonoćno. boraviti zgradi u će sindikata. da odbora najavili i zgradu izvršnog upravnu zauzeli i članova štrajk generalni su 17 otpočeli Željezare Radnici protiv istrage obustavu i prijave krivične povuče da i programu socijalnom o pregovori počnu da ugovora, kolektivnog aneks Radnici Vektre Jakić obratili su se javnosti 13. avgusta 2010. i saopštili da saopštili i 2010. avgusta 13. javnosti se su obratili VektreJakić Radnici Suadu se su obratili Polja Bijelog iz “Lenka“ preduzeća radnika Osam Radnici Željezare iz Nikšića tokom godine su organizovali nekoliko štrajkova, r rdie Sak kć“ z ogrc sošie u a e teu godinu treću već da su saopštile Podgorice iz kuće“ “Slatke radnice Tri

XII EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA 91 92 XII EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA 60 dana. Kako je radnicima isplaćena po jedna zarada u tom roku, oni su odlučili da njihove zaostale plate budu isplaćene u vidu minimalnih zarada od 55 eura u roku od poslodavca sudskim putem. Oko stotinu radnika prihvatili su ponudu poslodavca da obratio oovim zahtjevima. da je poslovodstvo odlučilo da pokrene disciplinski postupak zato što se putem medija mjesta i u skladu sa njom rasporede preuzeti radnici AD “Polimka“. Dabetić je kazao radnih sistematizaciji o akta donesu godinu, 2009. za odmor iskoristi godinu, 2009. za regres isplati radnika, dokvalifikacija i prekvalifikacija izvrši plan, biznis program, socijalni radu, ispoštuje o se Zakon ispoštuje da ugovor, kolektivni tražio potpiše ugovor, je kupoprodajni da naveo je Dabetić ukoliko posla. glađu s štrajk suspenduje započeti poslovodstvo će ga da policiju beransku i Berana gradonačelnika je hiljade tri sa sankcionisana odnosno pethiljadaeura. kuće Slatke uprava je da i nepravilnosti uočene su da Filipu države, predsjedniku Vujanoviću.pisale Ministarstvo su rada i socijalnog staranja što saopštilo je da je nakon postupak u toku, tek vratile se su koji na posla, bez dobijaš otkaz’.“ Lekovićka je pokrenula dva odvojena sudska spora pred Osnovnim pred spora sudska odvojena dva pokrenula je Lekovićka otkaz’.“ dobijaš da dana, osam na pravo Imaš direktor. trebafinansijski ne više meni ‘Znaš, objašnjenje: uz analize,Referenta i mjesto plana sistematski radila Izvršna direktorica, koja mi je aprila 2009. uručila ponudu za radno što je, na kraju, dovelo u pitanje i moju profesionalnu budućnost. Sve to je smišljeno i omalovažavanju, a sve sa ciljem da se ugrozi moj ugled i nanese mi se kazala materijalna šteta, je Leković istraživaču YIHR: “Tokom Vera 2009.godine,bilasam izložena psihičkomzlostavljanjui omalovažavanje. za Bara iz “Korali” preduzeća turističkog kompanije radnici plate potrihiljadeeuranadoknadezaperiodkada fabrika nijeradila. da suda odluka poništi i program socijalni firmom obezbijedi vlasnikom “Eksal“, sa ugovor kupoprodajni raskine se da tražeći 2010. septembra se ukoliko radikalizovati i njihovi zahtjevineispoštuju. nastaviti proteste će da su najavili Saveza osiguranju. Predstavnici invalidskom i penzijskom o Zakona izmjena proces u uključeni budu o penzijskom i invalidnom osiguranju. Jedan od zahtjeva bio je da predstavnici Saveza na težak materijalni i socijalni položaj koji imaju u Crnoj Gori, uoči izmjena Zakona i socijalnog staranja 1. septembra 2010. Invalidi rada su na ovaj način željeli da ukažu sudskim putemtraže ostalezarade. Vera Leković iz Bara obratila se YIHR i optužila Izvršnu direktoricu Hotelsko Savez invalida rada Crne Gore organizovao je proteste ispred Ministarstva rada “Novafabrike Radnici od tražiti plata 28 zaostalih će da Beranka“su najavili Rade Dabetić, predsjednik Sindikata “KIPS Polimka” u Beranama obavijestio k daeea rdia ogrče leae raioai u tak 21. štrajk su organizovali Mljekare podgoričke radnika dvadesetak Oko razmisliš o ponuđenom, ako ne prihvatiš, ne ako ponuđenom, o razmisliš u saobraćaju. Bivši radnici “Radoja Dakića“ najavili su da će i pored toga nastaviti toga pored i će da su najavili Dakića“ “Radoja radnici Bivši saobraćaju. u učesnika bezbjednosti narušavanja zbog Vlade, zgrade ispred protestuju i okupljaju štete pričinjenedodonošenjaRješenjaootkazu.Procesi suutoku. nadoknadu za drugi i otkazu o rješenja spornog poništenje za jedan Baru, u sudom im sedugujujošdvije. da i plata jedna izmirena radnicima je da saopšteno je sindikata Iz Inspekcije. nalog ispoštovao nije riječima njenim po Sindikat međutim, rada Inspekciji i obratila se da istakla je Rastoder plate. tri neisplaćene štrajkovalazbog 2010. glađu decembra je decembra 2004.godine. zbog čega su odustali. Radnici okupljanje nijesu primili 19 odobrila plata i nije radni staž im policija nije uplaćivan od im ali Gore, Crne Skupštine ispred godine 2010. firma imdugujesedamplataičetiri regresa. većinskog vlasnika Gorana Kalezića da im izmiri dugovanja. Kako su radnici saopštili okupljanja. Radnicisuseokupiliprijetogavišeod130puta. Senka Rastoder, zaposlena u Savezu samostalnih sindikata Crne Gore, krajem decembar 13. za proteste su najavili Plužina iz elektroda Fabrike Radnici od tražili i su protestovali jezero“ “Plavsko AD firme radnika tri Dvadeset dase Dakić“ “Radoje firme radicima bivšim je zabranila policije Uprava

XII EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA 93

Cnj oi U zjšaia e osaoa npea ai bon olsi koje oblasti brojne i svom u ali je saopštio House) napredak (Freedom haus Fridom konstatovan godine, Početkom zabrinjavaju. je izvještajima U Gori. prava ljudska Crnoj na u odnose se koji izvještaja više je objavljeno godine 2010. Tokom nčjo ardvl u eortkm eomm zo čg j zdžl rjig iz rejting zadržala je čega zbog reformama demokratskim nije u napredovala Gora (www.freedomhouse.značajno Crna juna da je 29. navedeno 2010&catid=46:nations-in-transit&Itemid=121) objavljenog 2010“ tranziciji eu/index.php?option=com_content&view=article&id=321:nations-in-transit- u „Nacije hausa Fridom izvještaju drugom U bodova. 37 sa poziciji 80. na djelimično je Gora mediji Crna a slobodni su kojoj u država Gora Crna je da je navedeno cfm?page=533) (http://freedomhouse.org/template. svijetu u medija slobodi o izvještaju prvom U izvještaja. dva još objavio godine 2010. tokom je House) (Freedom Haus Fridom za vonenje postupaka. izvještaju, žalbe se i dalje odnose na sporost rada administracije i nepoštovanje rokova kršenja što je najčešće posljedica nedovoljne ažurnosti pojedinih državnih organa. Po ocjeni Ombudsmana, Pogeneralno, ljudska prava i slobode se poštuju, ali postoje pojedinačna (www.ombudsman.co.me/izvjestaji.php). Gore Crne Skupštini godinu Dana 31. marta 2010. godine, kancelarija Ombudsmana uputila je izvještaj za 2009. osoba, religijsku netrpeljivost, nasiljeuporodici, diskriminacijužena ihomofobiju. raseljenih i Roma položaj loš kazne klevete, djela krivičnog iprevisoke zbog medija i novinara protiv na novinare napade fizičke službenika, policijskih lica, nekažnjivost zadržavanje za prostorijama i zatvorima u uslove loše zlostavljanje, policijsko slučajeva, procesuiranih sudski bez nivou visokom na korupciju napade, i ubistva za nekažnjivost napada, motivisanih politički stepen povećan sudove, na vlasti uticaj identifikuje godine, 2010. martu u objavljen je koji hrrpt/2009/eur/136048.htm), (State Department) o stanju ljudskih prava za 2009. godinu (www.state.gov/g/drl/rls/ netačne podatke sa namjerom da se prikrije stvarno stanje. Izvještaj Stejt dipartmenta počinilaca torture. U izvještaju dalje stoji da su pojedini predstavnici institucija davali kažnjavanju vodili bi koji postupci sudski i istrage neefikasne se važan navode nedostatak Kao postupanja. degradirajućeg i nehumanog zlostavljanja, slučajevi brojni sloboda je kojima osobe zadržane kretanja biti ograničena. U izvještaju su istaknuti brojni problemi i ukazano je mogu da postoje gdje crnogorskim ili tijela nalaze ovog se gdje eksperata institucijama posjete nakon urađen je koji 03-09-eng.htm) (www.cpt.coe.int/documents/mne/2010- izvještaj godine 2010. martu u je objavio Evrope Savjeta torture sprečavanje za Komitet zemlji. u situacije stabilizacija opšta postignuta je da i zakonodavstva antikorupcijskog usvajanju izbora, parlamentarnih organizaciji u napredak ostvaren je da i zemlja slobodna Gora Crna je da izvještaju XIII Izvještaji ostanjuljudskihprava

XIII IZVJEŠTAJI O STANJU LJUDSKIH PRAVA 95 96 XIII IZVJEŠTAJI O STANJU LJUDSKIH PRAVA USAID-a o napretku nevladinih organizacija u Evro-Aziji (www.usaid.gov/locations/ klevetu dok ubistva koja su bila politički motivisana još uvijek nijesu riješena. Izvještaj za presudama po zahtjevi novčani visoki izriču uvijek još se da novinarima, prijetnje diskriminacijom i teškim uslovima, te da je sloboda sa suočava uvijek izražavanja još manjina romska se (http://thereport.amnesty.org/sites/default/files/AIR2010_AZ_da još optužnica, podizanje kroz zločina ratnih uvijek ugrožena zbog procesuiranju u napredak ostvaren je da navodi se izvještaju prava U EN.pdf#page=177). stanju o ljudskih izvještaj objavio je takođe International) (Amnesty internešenal Amnesti Roma, položaj dok Aškalija iEgipćana zabrinjava. grupa marginalizovanih i ranjivih boljoj zaštitu na za napore propisa uložiti primjeni potrebno je da navodi takođe Izvještaj pravdi. pristupa i ratifikacija sistema zatvorskog postupanja, nehumanog i torture oblastima u zakona primjenom i boljom za potreba je i iskazana Pozdravljenaje ali protokola izražavanja. opcionog i torture sloboda protiv Konvencije osigura se da napore dodatne učiniti mora sudstva, nezavisnost prava, vladavinu učvrstiti ukazano mora Gora Crna da je consilium.europa.eu/uedocs/cmsUpload/A4_HR_200pp_EN_def.pdf) (www. svijetu u prava ljudskih stanju o unije Evropske izvještaju U godine. 2008. informacijama, kontrola medija,cenzura iautocenzuraulogavlastiutome. index na osnovu više oblasti, među kojima su fizički napadi, prijetnje, pritisci, pristup (http://en.rsf.org/spip.php?page=classement&id_prošlu godinu, kada na je bila odnosu na u 77. mjestu, je značajno nazadovanje. što godinu Reporteri mjesto, bez granica 104. mjere na svrstana je 2010. Gora Crna ) rubrique=1034 za granica Reportera bez izvještaju U postoji. ne ili loša sredstava trošenja kontrola i monitoring je dok transparentnosti kriterijume osnovne zadovoljavaju ne koje organizacijama procedure neujednačene. Sredstva se u velikom broju slučajeva dodjeljuju nevladinim a transparentan nedovoljno je novca raspodjele proces Međutim, eura. miliona šest skoro je bio fondova tih iz iznos planirani a samouprava lokalnih od i kao države, nivou adresana novacviše dobijaju sa organizacije nevladine da fondovaje pokazalo za demokratsku tranziciju (CDT) o finansiranju nevladinih organizacija iz budžetskih Naglašeno je i ugrožavanje slobode izražavanja kroz tužbe aktivista. nevladinih protiv tužbe i retoriku za kroz ogleda se da i uvećan NVOsektora klevetu. Istraživanje Centra samo je da a nekoliko organizacija, stotina njih aktivno. nevladinih U izvještaju 4.500 se ističe da je oko negativan uticaj registrovano države na rad Gori Crnoj u je da je konstatovao europe_eurasia/dem_gov/ngoindex/2009/complete_document.pdf) ljudskih prava, a sa druge strane vlasti su rjeđe ignorisale prijave građana i više su više i građana prijave ignorisale poštovanju rjeđe su vlasti strane u druge sa a prava, napredak ljudskih kršenja zadovoljavajućiprijavljivali su češće i slobodniji ostvaren građani su što je nije Pozitivno prava. ljudskih godine 2010. Tokom • ukii Obr i rbl d iiia otou rjkt i oiejnh sredstava dodijeljenih i projekata kontrolu Fonda za manjine za 2009. godinu u iznosu oko 900 hiljada eura, od strane inicira Državne da trebalo bi Odbor funkciji. ostvario je napredak, ali u narednom periodu mora dodatno da poradi na kontrolnoj slobode i prava ljudska za Odbor Skupštinski sektorom. NVO sa saradnju dobru je ostvarila Ombudsmana Kancelarija osnaži. dodatno kancelarija se da je neophodno nadležnosti proširenja zbog ali Ombudsmana kancelarije napredak je Registrovan oblasti. sprječavanju pravai diskriminacije drugih iz grupa, manjinskih pravadrugih narednom periodu ministarstvo treba da pokrene više aktivnosti i projekata na zaštiti U manjina. seksualnih prava naročito a prava manjinskih drugih i ljudskih oblasti u aktivnosti izostale su dok ravnopravnosti, rodne i manjina etničkih prava oblasti u aktivnosti je sprovodilo godini 2010. u prava manjinska i ljudska za Ministarstvo lica. stručnih zapošljavanje i aktivnosti planiranih svih realizaciju za nedovoljni su uvijek još prava ljudskih zaštitom pravima ljudskim bave se bavekoje institucija Budžetizadovoljavajućemnivou. na nijesu se koje institucija državnih Kapaciteti • ljudskih prava. oblasti druge za i već manjina etničkih prava i za samo prava ne ljudskih zaposlenih senzibilisanju zaštitom bave se koje institucijama državnim na u aktivnosti zaposlenih organizovati obuci je potrebno periodu narednom U kvalitetnija. što bila strane od Zakona ovih primjena dostavljene bi kako službenika edukaciju za iskoristiti treba Zakona ovih su usvajanja do Period koje organizacija. domaćih preporuka i uvažavanje institucija međunarodnih relevantnih uz odlaganja paketu daljeg u usvojiti bez treba zakona i tri Ova poslanika. i odbornika izboru o Zakona i sloboda i prava ljudskih zaštitniku o Zakona pomoći, pravnoj besplatnoj o Zakona 2011. u i produžava usvajanjem brzim za volje političke dovoljno period postoji ne legislative, oblasti U godini. taj se godine, te 2010. Ombudsmanu, tokom o primjenjiv Zakona bio neusvajanja zbog nije diskriminacije zabrani o Zakon Zabrinjava što zadovoljavajuća. nije to praksi u okvira tog primjena ali sloboda, i prava ljudskih zaštitu za okvir institucionalni i pravni kvalitetan postoji Gori Crnoj U • Roma, statusraseljenih,porodično nasilje,ekonomskaisocijalnaprava. položaj prava, manjinska HIV-om, sa osoba status diskriminacija, tortura, slobode, vjerske nasilje, motivisano politički prošlošću, sa suočavanje izražavanja, sloboda su nivo oblastima određenim nivou. Tezabrinjavajućem na oblasti je uvijek u još prava ljudskih poštovanja i zaštite Međutim, periodu. ranijem u nego procesuirale ih XIV Zaključci ipreporuke

XIV ZAKLJUČCI I PREPORUKE 97 98 XIV ZAKLJUČCI I PREPORUKE e ie kinsi ognzvn j vš ssaaa psea rsoiaa oiie za policije prostorijama posjeta i sastanaka više je organizovano aktivnosti, više je saradnju i sa rukovodstvom Uprave policije i ZIKS-a. S Upravom policije realizovano dobru ostvario je YIHR saradnja. su dobra relativno ostvarena je YIHR pokazali sa i otvorenost kontroli Unutrašnjoj u Zaposleni uprave. javne i poslova unutrašnjih tokom prava Ministarstva nadležnost u ljudskih je prešla policije poštovanju rada kontrola Unutrašnja godine. u 2010. napredak su postigli ZIKS i policije Uprava • U Crnoj Gori postoje slučajevi zlostavljanja, nehumanog i ponižavajućeg postupanja. nalogodavce zločina. i inspiratore lanac, komandni obuhvatiti i proširene biti moraju Optužnice presude. osuđujuće dale nijesu i vođene neefikasno i su sporo istrage same i a čekalo se dugo izostalo procesuiranje nalogodavaca i inspiratora tih zločina. Na procesuiranje zločina je dok odgovornosti lancu u najniže osobe ili izvršioce samo su obuhvatili organima prostoru na pravosudnim počinjeni domaćim pred zločini ratni Procesuiranisporo. su veoma ide Gore Crne koji zločina ratnih procesuiranje gledano, Generalno • obavezujuće. Pohvalan saradnjeuOdboru. jekvalitet međupartijske manjine nije naznačio da je vršio monitoring dodijeljenih sredstava što bi trebalo biti za Fond Odboru, skupštinskom dostavio je koji izvještaju U institucije. revizorske je obavezu da do kraja 2010. godine formira nacionalni mehanizam za sprečavanje za mehanizam nacionalni formira godine 2010. kraja do da obavezu je imala Gora Crna zaposlenih. viška problema prava, rješavanju ljudska doprinijeti takođe o će ogriješili čime se su koji i i osuđeni policije su Upravukoji službenike poziva otpuste da YIHR ZIKS torture. izvršioce kao torture, izvršenju u kolege svoje spriječili nijesu koji službenike policijske i obuhvatiti moraju počinilaca Istrage torture. odgovornih voditi sankcionisanju će koje istrage i djelotvorne efikasne nijesu završene. istrage Nadležna tužilaštva za sve postupanje podnešene krivične prijave moraju sprovesti nehumano brze, i zlostavlanje za službenika policijskih protiv u se ogleda donošenju presuda a protiv prisutna, građana dalje za napad i na je službeno lice, žrtava dok Viktimizacija po postupanja. prijavi tih degradirajućeg građana i nehumanog zlostavljanja, navode sve za istrage efikasne i brze sprovedu da obavezu zakonsku imaju institucije Državne Nikezića. Dalibora i Milića Igora građana štetu na ZIKS-a službenika postupanja ponižavajućeg i zlostavljanja ponovljenog slučaju protiv presude u godine početkom podnijete su prijave krivične Državno procesuiralo nije uvijek ZIKS-u još donijete tužilaštvo u zlostavljanju godini o Navode 2010. zlostavljanje. za U službenika ZIKS-u. policijskih u istraživanja prava neposrednog ljudskih oblike druge kršenja i posjete organizuje da YIHR omogućava Područne zadržavanje za koji saradnji, prostorije o Memorandum je potpisan posjetio ZIKS-a Upravom SaPodgorica. je jedinice koji timu u su učestvovali YIHR PredstavniciBerane.Podgorica Područne rukovodiocimai jedinice i Upravepolicije zadržavanje lica. Predstavnici YIHR sastali su se sa Veselinom Veljovićem, direktorom za kršenje ljudskih prava moraju biti sudski sankcionisani. Državno tužilaštvo mora tužilaštvo Državno sankcionisani. sudski biti moraju prava ljudskih kršenje za odgovorni svi a procesuirati, ih sudski i efikasno brzo, istražiti mora prava ljudskih koji su zastarjeli. Državno tužilaštvo sve navode o torturi i drugim slučajevima kršenja tužilaštva Državnog strane ispoštovana. od istraga i procesa vođenja nije Postojeneefikasnog slučajevi obaveza ta donijet, nije Ombudsmanu o Zakon kako ali torture netrpeljivosti. doprinesu svojim izjavama razvojuda tolerancijetrebaPoglavariprisutna.crkava i prihvatanja je dalje drugihi zajednicivjernikaIslamskoj i u suzbijanjustruje dvije i kao Netrpeljivostpravoslavnecrkve,partnere.dvijepristalica kao sektornevladin uvažiti mora tužilaštvo Državno državi. i građanima aktivistima, nevladinim štetu nanosi i principima demokratskim suprotan sektoru, civilnom prema države odnos negativan takođe predstavljaju organizovanog kriminala i korupcije istraživanjem bave se koji ANB-a. Istrage koje je državno tužilaštvo vodilo o aktivnostima nevladinihorganizacija predstavnikakoji istražuju korupciju organizovanii kriminal nesmiju biti mete istraga civilnimsasektorom izgradi stepenvećipovjerenja saradnje. iPojedinci nevladinihiz razgovore.Agencija za nacionalnu bezbjednost mora da poveća stepen informativneotvorenosti na novinaraida i aktivistanevladinihprivođenje i retorikukroz ogleda se negativanodnos ugrožavanjei rada civilnog sektora odstrane državnih institucija koje mogu kojepodsticati nasilje,na izjavapodjelenetrpeljivost i međugrađanima. od suzdražavaju Tokom periodu narednomgodineuočenje u se da obavezu imaju riječi javneposlenici svigrađanima. Političari netolerancijumeđuinetrpeljivost podjele, i na podstiču istupima javnim svojim i kulture političke razvoju doprinose ne često obezbijedeslobodu kretanja i sigurnost svim građanima. Predstavnici političkih partija CrneGoremoraju uložiti dodatne naporekroz saradnjuda hrvatskih sa institucijama Institucije pojave.ove suzbijanju doprinosi ne prekršaje, za Područnimpredorganima djelo.Procesuiranje sankcionisanjei napada napolitičare drugei poslenike javne riječi koji gaje kritički odnos prema situaciji u zemlji i napade na njih kvalifikujuDPS, Dušana Đuretića. kao Nadležne krivično državne institucije imaju obavezu da zaštite pojedince efikasnu istragu i otkrije motive bacanja eksplozivne naprave u dvorištu kuće odbornikagrađanenamoraju i upoznati javnost rezultatimasa istraga. Policija trebasprovede da državnih sredstava potpisivanih u kampanji kao ranije i prijetnje otkazima, pridržavali kao sredstvom vršenja nijesu pritisaka se memoranduma o Političari fer kampanji. Nadležne izborima. institucije moraju istražiti na navode o učestvovali korišćenju su koji političkihstranesubjekatameđusobnekomunikacije,od prijave nivoincidentiiniži incidenata.političkibrojmotivisanihLokalneizboreobilježiopovećanijenapada je slučajeva politički motivisanog Procesuiranje nasilja nivou. zabrinjavajućem nije na zadovoljavajućem na je nivou. U 2010. uvijek godini još nasilje motivisano Politički • snositi odgovornost zaslučajeve zastarijevanja predmeta.

XIV ZAKLJUČCI I PREPORUKE 99 100 XIV ZAKLJUČCI I PREPORUKE ranijem periodu, novinarima i medijima ozbiljno ugrožavaju rad i egzistenciju. Sudoviegzistenciju. i rad ugrožavaju ozbiljno medijima novinarimai periodu, ranijem doprinijetislobodi izražavanja irazvoju demokratije. Izrečeni visoki novčani zahtjevi u potpunostiispoštujudapraksuznačajnoEvropskog seljudska prava,će začimesuda poslenikariječi.oslobađajućePrvejavnepozitivan presude Sudovipomak.su u treba podrazumijevajuvisoke novčane zahtjeve koji značajno opterećuju rad medija i drugih prijetećihuvijek novinarima.jošklevetu svimPresude obezbijede slanjezanesmetanrad da i pisama i napade prijetnje, za odgovornih sankcionisanjem i otkrivanjem u ranijem periodu. Nadležni moraju da sprovedu brze i efikasneu procesuiranju istrage kojeubistva ćeurednika rezultiratilista DAN, Duška Jovanovića i drugih fizičkihprijetnje, napada najavljene tužbe protiv novinara i nevadinih aktivista. SlobodaNije• izražavanja zabrinjavajućempostignutnaje nivou. napredakRegistrovani incidenti,su presude, tarife standardu građana. prilagodiAdvokatskaadvokatskeGoreprevisoke.Crnekomorada Neophodno su je usvojipreporuke koje ćeobezbijediti kvalitetniju primjenu praksi.u Advokatske tarife da donošenjaiproces ZakonaubrzaMinistarstvopravdi.pristup datreba pravdena o Zakon što Zato uređena. zakonom nijebesplatnoj pravnojpomoćiusvojen, nije veliki ostvaribrojgrađanamožeda pravo uvijekne još pomoć pravna Besplatna • koje koriste psa vodiča. Svi davaoci javnih usluga imaju obavezu da poštuju Ustav i Ustavpoštuju da obavezuimaju usluga javnih davaoci Svivodiča. psa koriste koje ulaska Andriji Samardžiću u restoran “Carine“, pravosnažnunastavljapresudu iomogući Mugoši seda se vrati na njeno radno diskriminacijamjesto. Zabranom prema osobama nadležnih u odluciGlavnom po mjesto,gradu, radno njeno nije na povratak Mugošiizvršena. Marijani omogući seGlavni da nalažegrad treba bez daljeg odlaganja da izvrši Romima,seksualnimženamai manjinama. PresudaPodgorici Višegusuda kojomse invaliditetom,sa osobama dešava se najviše i društvu u prisutnaDiskriminacija je • oduzeta imovina. vjerskim zajednicama. Neophodno imovinu nacionalizovanu vratila je da nije se što uvijek prije jošvjerskim Državazajednicama zajednica. vjerskih vrati položajau posjed inicirati i zajednicavjerskih i je državeregulisanjuodnosa o propisazakonskih Neophodno novihusvajanje zajednica. vjerskih obavezama finansijskim o i rješenjafinansiranju zakonska jasna postoje Ne predstavnika. crkvenih ostalih solidarnost je izostala objekte vjerske određene na napada Prilikom sankcionisati. propisno objekata sprovoditiefikasne istragesve napadačei predstavnikena vjerskih zajednica vjerskih i moraju institucije Nadležne počinilaca. protiv sankcije sudske adekvatne imali nijesu •Vjerske slobode daljei suugrožene. Registrovani suincidenti navjerskoj osnovi koji za rad. novinare dok obavljaju svoje službene dužnosti od prijetnji novinarii prekoračilinovinarske oduzimanjakodekse. Nadležne državneinstitucije zaštititimoraju njihove opreme su dautvrdi se kojimaslučajevima u odmjerenedonositinovčanemorajuzahtjeveu Država za sada nije preduzimala aktivnosti na edukaciji visokih državnih zvaničnikadržavnihvisokihedukaciji preduzimalanaaktivnosti nije sada za Država grupa. marginalizovanih prava i diskriminaciju za nesenzibilnost izjavama su pokazali cilju.Tokomfunkcioneribrojni tomgodine, aktivnosti upreduzme da trebadržava pokrenula aktivnosti na edukaciji svojih službenika i zaposlenih, te u narednomzakone države,periodu da edukuju svoje zaposlene i ubuduće ne vrše diskriminaciju. Država nije njegu itretman kadasuimpotrebni. društva u kojem će imati više volje da se testiraju na HIV, da otkriju svojTreba status, stvoritida ohrabrujućetraže okruženje zaljude saHIV-om, koje ćeihprihvatiti kaodio ulogu.glavnu odigra da trebaedukacijekoja putem društvenomnivou, uklanjatina se HIV-a,osnovumoradiskriminacijekorijenu po u Taj prejudiciranje,leži društvu. koje i strah u korijene pustio je koji bolesti, ovoj prema stav negativan promijeniti kaobolesti, jerupravo nedovoljnoto razumijevanje vodi stigmi diskriminaciji.i Treba pravilnorazumijevanjezabitnaširem društvenomedukacija jena HIV-anivou,koja punidoprinos u borbi protiv podiglo diskriminacije osoba zaraženih sudom HIV vrusom. Potrebna nadležnim je pred dati antidiskriminatorneprimjenjujumorajuzakone koji nije organiDržavni optužnice. lica odgovornih protiv i diskriminacije oblik ovaj procesuiralo nije Gore Crne zakonika Krivičnog osnovu na tužilaštvodržavno potpisnikapeticije, naročito aspektas listi naseda potpisnika nalaze doktori. Takođe, diskriminacije djecesafizičkimimentalnimteškoćamaurazvoju. preduzmu sve mjere i obaveze po zakonima i Ustavu Crne Gore u cilju zaštite ododlaganja dalje bez institucijeda nadležnepoziva YIHR toga, dostojanstvo. Zbog i ugled njihov zaštite i razvoju u teškoćama mentalnim i fizičkim sa djecu zaštite i reaguju da predstavljadiskriminaciju.direktnuinstitucijepropustilesu Državnezabrinjavai građana mjesta Gorica, kod Danilovgrada, koje u pojedinim izjavama mještanaškolovanjeostvare maternjempravona ozbiljnonajeziku.najoštrije YIHR osuđuje ponašanje ministarstvo mora da obezbijedi svim pripadnicima etničkih zajednica da u potpunosti kao službenog u obrazovni sistem Crne Gore, ne bi doprinijelo postojanja diskriminaciji, prihvatanja različitih nadležno politikugrupa društvuu pozivatii izgraditinatoleranciju. Kako uvođenje i crnogorskog zvaničnikejezika, visoke svoje edukovati mora razbijanju predrasuda i uspostavljanju boljeg položaja seksualnih manjina. Prvenstveno, da postoji visok stepen socijalne distance. Zbog toga institucijamadržava mora sistema.pokrenuti Seksualneaktivnosti manjine na i dalje su diskriminisanemora se obezbijeditia potpunaistraživanja integracija i afirmacijapokazuju žena u političkim i drugim javnim muškaracaplatuodnijesu zastupljenei krozinstitucije sistema.narednom U periodu žene su diskriminisane po više osnova. Po podacima MONSTATA, žene primaju manju mora Država osnovi. vjerskojpreventivno djelovati na diskriminacijakako bi preduprijedila nastavlja ovakve seslučajeve. Ucrnogorskom dalje društvu I oblasti. ovoj u jkrk kmr Cn Gr nj s ijsia rm ptcj i izjavama i peticiji prema izjasnila se nije Gore Crne komora Ljekarska

XIV ZAKLJUČCI I PREPORUKE 101 102 XIV ZAKLJUČCI I PREPORUKE oblastima. Neophodno je uvesti unaprijed definisane kriterijume odlučivanja i odlučivanja kriterijume definisane unaprijed uvesti je Neophodno oblastima. tim u upravosektorom civilnim sa saradnju i napredakzahtijevaju kojeintegracije, ljudskih prava i borbe protiv korupcije, iako su prioriteti države evropske i evroatlantske najmanjesredstava izdržavnih fondova opredjeljuje Trenutno godinu. se zaprojekte datu izoblasti demokratije, za države prioritetima sa skladu u demokratiju...), pitanja, je izdvajanja moguće Ukupna procentualnofond. jedan opredijelitiu usmjeriti za treba različitesredstva sva oblasti tj. mjesta, (za jednog manjine,sa za kulturu, za socijalna opštine.Raspodjeludržavnogvršitibudžetasredstavatrebaidržava politikama,iz su i prioritetimasvojim o računa vode organizacijamanenevladinim sredstavadodjeli pri pristup koji Gori, strateški Crnoj u organizacija. donatori imati nevladinih jedini Trenutno, finansiranju moraju opštine i Država sredstava. raspodjelu za konkursa riješi. Prioriteti se mijenjaju i oni se moraju utvrđivati za svaku godinu prije voditiraspisivanja računa o tome gdje u društvu postoji problem i koliko je bitno da se taj problem rezultatkojisu problema aktuelnihperiodu.tom u Pri opredjeljivanju sredstava treba prioriteti,definisati se Morajusektoru.nevladinom daju opštine i država koje a iznos organizacijama nevladinim sredstavapredstavljadovoljan eura miliona šest raspodjele oko od transparentne.Iznosnijesuprocedure načina problem je Prisutan • van pravne snage. nevladinih zafunkcionisanje organizacijau jedan zakon, odnosne odredbe postojećih vezanih pravnih akata bile pravila bi stavljene svih Kodifikovanjem implementaciju. organizacijama, i donošenju odgovarajućih podzakonskih akata neophodnih za njegovu preporuke,pristupitineophodnojesveobuhvatnim nevladinimizmjenamaZakonao funkcionalnu organizacionu strukturu (skupština, UO). Da bi se ispunile standarde sve navedene visoke i demokratsku imaju izvještaje, finansijske ispunjavaju transparentnosti,i programskeobjavljuju državi, prema obaveze finansijske redovno izmiruju zaposlene,funkcionišukancelarijeodređenivremenskiimajuiperiod, i postoje da – od države i opština treba da dobijaju organizacijeposlovanje nevladinihkoje organizacijazadovoljavaju koje dobijaju sredstva izodređene državnih fondova. Sredstvakriterijume kojesu dobijena sredstva. Državna revizorska institucija treba da za kontroliše aktivnosti projektnih realizacijefinansijsko monitoring za mehanizme i utvrditi je potrebno poslovanja, finansijskog kontrole nužne Pored odredbama. kaznenim sa sredstava, postoje. i uopšte ukoliko Neophodno razlikuju, je uvesti čvrste veomamehnizme za monitoring nivou i kontrolu opštinskomtrošenja opredijeljenih na organizacijama sredstava dodjeljivanja kriterijumi Trenutno opštinama. se svim u se primjenjuju i jedinstveniminimalnikriterijuminevladineorganizacije zasredstvaapliciraju koje za raspodjelu sredstava doprinosi racionalizaciji i uštedi sredstava. Takođe, treba da postoje transparentnosti i efikasnosti procesa, formiranje jedinstvene profesionalne KomisijePored povećanjaposlom. za ovim bavila se bi koja profesionalizovatiKomisiju i kontrole o uie njs ueei eaim kjm e e svrt bla otoa rada kontrola bolja ostvariti zloupotrebama. se eventualnim o spekulacije ćeotklonile se bi kojimkako vijeća, Nacionalnih mehanizmi uređeni nijesu uvijek Još manjina. pripadnika broj odgovarajući uposle institucije državne da neophodno pa je podzastupljene su manjine istraživanja, dosadašnjih osnovu Na Roma. položaj • Manjinska prava još uvijek nijesu na zadovoljavajućem nivou, a posebno zabrinjava neophodnih zaosnovnu egzistenciju. koji Kosova minimuma svih sa ispod i Podgoricizabrinjavajući Roma u kampovima u raseljenih Koniku na borave položaj je jer Kosova, Vladu i Gore Crne Vladu na odnosi se da treba svega prije Ovo Gori. Crnoj u raseljenih interno i raseljenih položaja daljeg rješavanja proces u uključe regiona vlade sve se da uniji, Evropskoj unije i EvropskeEvropske Predstavnicikomisije moraju karakter.tražiti, kao regionalni uslov daljem priključenju dobiti država Balkana mora problema ovog Rješavanje život. koji kvalitetan uslovi obezbijediti im a će koji standarde raseljenih zadovoljiti moraju saglasnost ponude se uz im biti mora rješenje Svako Goru. Crnu u lica pokrene da raseljenih interno i trebaraseljenih pitanje rješenja kvalitetnogpronalaženju na aktivnosti regiona država vladama sa Gore Crne Vlada dozvole. boravišne Veliki eura. deset po broj raseljenih na lica i dalje nije u mogućnosti da obezbijedi dokumenta za pribavljanje smanjene ostalo, i karte lične dobijanje zapošljavanje, za dobijanje statusa stranca sa stalnim za nastanjenjem, takse privremeni administrativne boravak, su prijave pa Zavodu olakšica napravljena je periodu ovom U sporo. teku dobijanje boravišnih dozvola. Registracija raseljenih lica za i ostvarivanje prava na boravište procedurei dalje olakša da načine pronaći mora Država dozvolu. boravišnu za apliciranje za dokumenata pribavljanjem sa se Veliki• suočava lica raseljenih broj njihovu implementaciju. za uređuju službenike državne edukovati koji i usvojiti Zakone prije što je standardima. neophodno prava međunarodnim manjinska i Ustavom sa uskladiti prije što je neophodno manjina prava oblasti u okvir Zakonodavni društvu. u grupama marginalizovanimsvim sloboda i prava svih uživanje puno obezbijedila bi naporeda dodatne uložiti mora Država stvoreni. nisu uvijek još identitet svoj izraze seksualnih manjina pripadnici da uslovi a nivou zabrinjavajućem na je manjina seksualnih u kojoj je došlo do potapanja u broda “Miss Pat“ i grupama stradanja najmanje 37 Roma. manjinskim Položaj svim sloboda društvu. Nadležni moraju, i bez daljih odlaganja, da pravaprocesuiraju odgovorne za nesreću uživanje punog obezbijeđivanju u u uticaj njihov i savjeta ostvarivanju Nacionalnih manjinskih prava. U narednom kapacitete periodu država bi trebalo ojačati da uloži napore dodatno je Neophodno

XIV ZAKLJUČCI I PREPORUKE 103 104 XIV ZAKLJUČCI I PREPORUKE sa prava ugrožena, pristuppravdi. skladu u su čija određivanje građanima, omogućila bi njihovokako državi u zaradom i prosječnom i minimalnom tarifa advokatskih smanjenje na uticati mora ispoštovati moraju Poslodavci situaciju. Državasindikata. predstavnicimaradničkih sa sklopljene ugovorekolektivne radu, o trenutnu promijeniti će koje aktivnosti angažovanja. Invalidi rada nalaze se u veoma teškom položaju te država mora pokrenutiprava. Sindikalni predstavnici moraju biti zaštićeni i ne smiju trpjeti zbog sindikalnog radnička prava u potpunosti poštuju i sankcionisanje svakog oblika kršenja radničkih se da i garantovati mora odmor.Država na prava neiskorištenog kupoprodajnih i uplaćeno nije koje neispunjavanja zbog organizovani osiguranja penzionog zbog su zarada, i otpremnina neisplaćivanjaugovora, kolektivnih koji štrajkovi brojni su • Ekonomska i socijalna prava u Crnoj Gori su na zabrinjavajućem nivou. Zabilježeni