71. DUBROVAČKE LJETNE IGRE 71st DUBROVNIK SUMME FESTIVAL 2020. HRVATSKA CROATIA SIMFONIJSKI ORKESTAR HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE CROATIAN RADIO AND TELEVISION SYMPHONY ORCHESTRA IVO LIPANOVIĆ DIRIGENT / CONDUCTOR LANA KOS SOPRAN / SOPRANO ŽELJKO LUČIĆ BARITON / BARITONE ISPRED KATEDRALE | IN FRONT OF CATHEDRAL 25. KOLOVOZA | 25 AUGUST 22.15 | 10.15 PM LUDWIG VAN BEETHOVEN: FIDELIO – UVERTIRA OVERTURE RUGGERO LEONCAVALLO: I PAGLIACCI – PROLOG PROLOGUE GIUSEPPE VERDI: ERNANI – KAVATINA ELVIRE IZ 1. ČINA ELVIRA’S CAVATINA FROM ACT 1, SURTA E LA NOTE…ERNANI INVOLAMI GIUSEPPE VERDI: UN BALLO IN MASCHERA / KRABULJNI PLES – ARIJA RENATA IZ 3. ČINA / RENATO’S ARIA FROM ACT 3, ALZATI…ERI TU GIUSEPPE VERDI: IL TROVATORE / TRUBADUR – KAVATINA LEONORE IZ 1. ČINA / LEONORA’S CAVATINA FROM ACT 1, TACEA LA NOTE PLACIDA…DI TALE AMOR GIACOMO PUCCINI: MANON LESCAUT – INTERMEZZO GIACOMO PUCCINI: MANON LESCAUT – ARIJA MANON IZ 4. ČINA / MANON’S ARIA FROM ACT 4, SOLA, PERDUTA, ABBANDONATA GIUSEPPE VERDI: RIGOLETTO – ARIJA RIGOLETTA IZ 2. ČINA / RIGOLETTO’S ARIA FROM ACT 2, CORTIGIANI, VIL RAZZA DANNATA PIETRO MASCAGNI: CAVALLERIA RUSTICANA / SEOSKO VITEŠTVO – INTERMEZZO GIUSEPPE VERDI: IL TROVATORE / TRUBADUR – DUET LEONORE I GROFA IZ 4. ČINA / LEONORA AND LUNA’S DUET FROM ACT 4, UDISTE…MIRA, DI ACERBE LAGRIME Fidelio je jedina opera koju je napisao uvertire. Tri odbačene verzije katkad se Ludwig van Beethoven (Bonn, 1770. - Beč, izvode zasebno kao dramatične uvertire 1827.), glazbeni velikan čija se obljetnica Leonora, 1, 2 i 3, a četvrtu je učinio rođenja obilježava diljem svijeta. Na djelu kraćom i jednostavnijom – i stigao ju je je radio od 1804. i više puta ga revidirao, dovršiti tek za drugu izvedbu završne do konačne verzije iz 1814. Libreto verzije Fidelija, 1814. Josepha Sonnleithnera zasniva se na francuskoj drami nastaloj prema istinitoj Na ovom opernom programu također su priči iz Francuske revolucije: U operi je ulomci iz dviju najpoznatijih verističkih glavni lik Leonora koja se prerušila u opera, djela Leoncavalla i Mascagnija. muškarca, Fidelija. Zapošljava se u Verizam je zapravo bio književni stil, zatvoru, u kojem je njezin suprug zasnovan na realističnom prikazivanju Florestan nepravedno zatočen iz života običnih ljudi, a na glazbenoj je političkih razloga, i iz kojega će ga ona, sceni značio reakciju i na Wagnerove i na hrabrošću i ustrajnošću, izbaviti. Sve su romantičke talijanske opere: želju za Beethovenove teme sadržane ovdje: odmakom od kvazihistorijskih zapleta, za ljubav, vjernost, pravda, slobodoumlje. bržim pripovijedanjem i za prikazivanjem Tijekom mukotrpnog rada na verzijama svakodnevnih strasti i lokalnoga kolorita. opere, Beethoven je napisao i četiri Ruggero Leoncavallo (Napulj, 1857. proviruje iza zastora i ruši „četvrti zid“: – Montecatini, 1918.) skladateljski se obraća nam se kako bi nam objasnio probio baš operom I pagliacci (Pajaci, skladateljeve namjere s ovim djelom i iako se u Hrvatskoj uvriježio talijanski upozorio da ono nije tek igrokaz, već naslov) iz koje večeras slušamo Prolog. stvarna priča s izvođačima pravih Bio je inspiriran Mascagnijevom emocija. Cavalleriom te je, baš kao i Mascagni dvije godine prije, djelo poslao na natječaj Pietro Mascagni (Livorno, 1863. - Rim, nakladnika Sonzogno za jednočinke i 1945.), studirao je glazbu, unatoč osvojio prvu nagradu. Prije slave bio je roditeljskom protivljenju, na nastavnik glazbe i kavanski glazbenik, u Konzervatoriju u Milanu, u klasi Italiji, ali i Marseilleu i Parizu, a neko je Amilcarea Ponchiellija. Nisu mu, međutim, vrijeme živio u Egiptu. Glazbu je učio u odgovarala tamošnja stroga pravila pa se Napulju, a književnost studirao u Bologni. pridružio putujućoj opernoj trupi. Prije Pagliaccia skladao je Napisao je petnaest opera – među kojima operu Chatterton, a poslije je namjeravao L'Amico Fritz i Le Maschere te operu skladati trilogiju o talijanskoj renesansi, Nerone, u počast Mussoliniju – no ali je napisao samo prvi dio, operu I Cavalleria je daleko najpoznatija i donijela Medici. Skladao je još i opere La Bohème, mu je uspjeh gotovo preko noći. Prerano, Zazà, Maia, Zingari, Goffredo smatrao je, rekavši, „okrunjen sam prije Mamelli, Kralj Edip, nekoliko opereta, no što sam postao kraljem“. Imao je romance, balet. zapaženu dirigentsku karijeru i bio je i Operu I pagliacci napisao je na vlastiti glazbeni ravnatelj Milanske Scale, libreto, kao i druga djela. Radnju je naslijedivši ondje Artura Toscaninija, koji osmislio prema istinitom događaju, iako je otišao 1929. iz političkih razloga. ga je francuski pisac Catulle Mendès Za operu Cavalleria rusticana Mascagni optužio za plagijat njegova djela, od čega je naručio libreto prema istoimenoj je poslije odustao. Opera bogatih verističkoj melodrami Giovannija Verge, a orkestralnih boja i stalnoga dramskog napisali su ga Giovanni Targioni-Tozzetti i intenziteta praizvedena je 1892. Njezina Guido Menasci. Na natječaj Sonzogno, za se radnja vrti oko članova kazališne trupe jednočinke, 1888., zapravo je htio poslati i njihovih strasti: Canio i Nedda su u jedan čin svoje opere Guglielmo Ratcliff, braku, Nedda ima tajnu vezu sa Silviom, no njegova je supruga u njegovo ime već no u nju je zaljubljen i Tonio. Kada Nedda poslala Cavalleriu, kojom je pobijedio odbije Tonija, on njezinu suprugu ispriča među 73 prijave. Prva veristička opera da ona ima ljubavnika. Tijekom njihova postavljena je u Rimu 1890., a njezina se nastupa, Canio napada i ubija Neddu, radnja odvija na Uskrs: Mladi seljak zatim i Silvija koji ju pokuša spasiti, a Turiddu zaveo je pa ostavio Santuzzu i publika isprva misli da je sve to dio sad je u vezi s Lolom, udanom za Alfija. predstave. U Prologu Tonio, član trupe, Kada Turiddu odbije Santuzzine molbe da joj se vrati, ona kaže Alfiju za vezu Manon koja se zaljubi u studenta des njegove supruge. U tom dijelu opere Grieuxa i s njim odlazi u Pariz, umjesto u slijedi instrumentalni Intermezzo, koji samostan, kamo je šalje otac, no zatim se donosi jednu od najpoznatijih klasičnih ipak odlučuje za luksuznu sigurnost s melodija (koja se čuje već prije, u crkvi) bogatim Geronteom. Kada se vrati prvom širokog poteza i himničnu. Mascagni je ljubavniku, Geronte je daje uhapsiti zbog želio pokazati da život ide dalje dok se u krađe te je prognana u Ameriku, a selu razvijaju strasti i sprema tragedija, pridružuje joj se i Des Grieux. Sjetan, ali Intermezzo je ujedno tek kratak dramatični Intermezzo premošćuje predah, jer Alfio će ubiti Turiddua. vremenski i prostorni skok u radnji, ujedno je i razdjelnica između vedrih dana Manon i njezinog tragičnoga kraja. U Posljednji iz duge linije talijanskih ariji „Sola, perduta…“, pod suncem opernih velikana, Giacomo Puccini Louisiane, Manon je na rubu snaga i, dok (Lucca, 1858. – Bruxelles, 1924.) potjecao Des Grieux traga za vodom, pjeva o tome je iz obitelji crkvenih glazbenika, kako je i kako je usamljena, ali ne želi umrijeti. sam počeo. Autor je nekih od najcjenjenijih svjetskih opernih djela, koja Prije Puccinija, operni je svijet osvojio čine srž repertoara opernih kuća, no nenadmašni autor Giuseppe Verdi (Le povjesničari glazbe i kritičari nisu ga Roncole, 1813. – Milano, 1901.). Autor uvijek ozbiljno shvaćali, smatrajući ga iznimno melodičnih djela i majstor komercijalnim, sklonim manipuliranju i skladateljske karakterizacije, Verdi je šokiranju publike. Njegova djela odlikuje održavao istu razinu stila u cijelom opusu, iznimna dramatičnost, prijemčiva u kojem središnje mjesto, kronološki, ali i sentimentalnost i posvećenost detaljnoj po popularnosti, ima trilogija nastala karakterizaciji likova, kao i vješta, katkad između 1851. i 1853., Rigoletto, Traviata i apartna orkestracija te dar za Trubadur (Krabuljni ples nastao je melodičnost. Većina njegovih opera nekoliko godina kasnije, 1859.). sadržava mladi ženski lik koji se žrtvuje, Prije toga, a nakon Nabucca i ili je žrtvovan zbog okrutnog muškarca. Lombardijaca, napisao je operu Ernani, Prije, danas najpoznatijih, djela La na libreto Francesca Marie Piavea i prema Bohème, Tosce, Madame Butterfly, ili romanu Victora Hugoa. U Španjolskoj u Turandot, probio se operom Manon 16. stoljeću, Elvira i Ernani zaljubljeni su, Lescaut iz 1893. U operi, na kojoj su no ona je zaručena za svojeg ujaka, Don radila petorica libretista, prema djelu Gómeza de Silvu, a u nju je zaljubljen i Antoine-Françoisa Prévosta, Puccini je kralj. U kavatini iz 1. čina Elvira kombinirao vagnerovske leitmotive i priželjkuje da se Gómez udalji kako bi je talijansku ideju dramma in musica, u Ernani mogao odvesti. kompleksnoj simfonijskoj strukturi. Krabuljni ples, o ubojstvu švedskoga Manon Lescaut opera je o šarmantnoj kralja Gustava krajem 18. stoljeća, Verdi je također napisao na Piaveov libreto. U da joj je netko pjevao serenadu, zapravo ariji „Eri tu…“ iz 3. čina opere, Renato je to bio vitez u crnome kojega je jednom shvaća da svoju ljutnju treba usmjeriti na okrunila, kao pobjednika viteškog turnira, prijatelja Riccarda, koji se udvara a njezina ljubav za njega kao da se razvija njegovoj supruzi – za što će mu se Renato u stvarnom vremenu, od mirnog početka i osvetiti – a ne na nju, Ameliu. scene do vrhunca cabalette. Na Piaveov libreto i također prema Na kraju opere Trubadur – i večerašnjeg Hugoovu djelu nastala je i opera programa i ovogodišnjih Igara – u duetu Rigoletto, o istoimenom grbavcu i „Udiste..“, u pokušaju da oslobodi dvorskoj ludi koji mrzi raskalašeni, zatočenog Manrica, Leonora se obećaje iskvareni svijet oko sebe. U ariji grofu Luni, no prije toga popije otrov. „Cortigiani..“, Rigoletto je gnjevan