Vrata Michelea Sanmichelija U Zadru1

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (93–106) Pavu{a Ve`i}: Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru

Pavu{a Ve‘i} Odjel za povijest umjetnosti Sveu~ili{ta u Zadru Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru1

Izlaganje sa znanstvenog skupa – Conference paper Predan 10. 7. 2005. – Prihva}en 24. 10. 2005. UDK: 72.034(497.5 Zadar)

Sa‘etak Godine 1537. Michele Sanmicheli dobio je nalog od mleta~ke vlade ma koji grade konstruktivnu i dekorativnu strukturu (npr. pilastri i da na kopnenoj strani Zadra izgradi nove gradske zidine i obrambe- polustupovi na rubnim dijelovima portala i klasi~na trabeacija iznad ni kanal u prostoru izme|u Grada i Varo{a, srednjovjekovnoga njega, nagla{eni dorski friz i toskanski kapitel, ili, pak, korni` s valo- predgra|a. S utvrdama su 1543. godine izgra|ena i tzv. Porta terra- vitim ornamentom, i uop}e anti~ka profilacija, te svojevrstan chiaro- ferma, monumentalna gradska vrata, koja neki pisci pripisuju scuro u skulptorskoj obradi detalja i vrlo uredan rusti~ni bunjato na Micheleu, a neki, pak, njegovu ne}aku Giangirolamu. Komunalnim oplo{ju – sve skupa elementi nagla{eno svojstveni arhitekturi portala radovima u Zadru tijekom 19. stolje}a razoren je stra‘nji dio vrata, Sanmichelijevih utvrda). Sli~na su vrata osobito Porta Nuova, a donekle te je do danas ostalo u prostoru sa~uvano tek njihovo pro~elje. Stil- i Porta di San Zeno u Veroni, te Porta di San Martino u Legnanu. skom analizom njegovih elemenata autor se priklanja uvjerenju da su Autor dr‘i da je pro~elje Kopnenih vrata u Zadru s tako karakteristi- Vrata u Fo{i zaista djelo Michelea Sanmichelija. Argumente nalazi u ~nim arhitektonskim rje~nikom, od kompozicije do pojedinih eleme- proporcijskim odnosima i arhitektonskoj kompoziciji pro~elja, s vi- nata, te izvanrednom skulptorskom obradom detalja, remek-djelo sokim lu~no nadvijenim prolazom u sredini i niskim ravno nadvije- me|u portalima na utvrdama Michelea Sanmichelija. nim bo~nim prolazima, te karakteristi~nim arhitektonskim elementi-

Klju~ne rije~i: Michele Sanmicheli, Zadar, Fo{a, vrata, portal, renesansa

Michele Sanmicheli, arhitekt vrlo vrijednih maniristi~kih vodio je Sforza Palavicino.5 U to su doba sru{ene i ~etiri gra|evina u Veroni i Veneciji,2 bio je i glavni in‘enjer za crkve koje su se nalazile u Varo{u. Jedna je bila posve}ena vojnu izgradnju na tlu Mleta~ke Republike. Godine 1537. sv. Martinu, po ~emu je predgra|e i nazivano Borgo di San dobio je nalog da u Zadru na~ini kanal izme|u gradskih zi- Martino.6 Druga bija{e posve}ena sv. Mateju. U njoj je poseb- dina i srednjovjekovnoga predgra|a, dakle u prostoru izme|u no {tovan kult Bogorodice (tzv. Varo{ka Gospa), potom prene- Grada i Varo{a, a na potezu od Crkve sv. Marije od Mora do sen u Grad, u Baziliku sv. Stjepana, koja tada bija{e posve- gradske luke, sve skupa prema zamisli urbinskoga vojvode }ena sv. Mariji (a kasnije sv. [imi).7 Tre}a je bila Crkva sv. Francesca Marije della Rovere, koji bija{e ujedno zapovjed- Kri‘a.8 Kona~no, ~etvrta bija{e crkva i samostan S. Maria de nik mleta~ke vojske, capitano generale delle milizie venete. Melta, ili S. Maria de Alta ripa, kako je navode pisani povi- U dokumentu stoji: »... far un fosso dalla banda di Santa jesni izvori srednjovjekovnoga Zadra.9 Rije~ je zacijelo o Maria del mare fino al porto con una cortina e doi bastioni, dijelu Varo{a zvanome Melta i o samostanskome sklopu u cioè uno per la banda, secondo il disegno piccolo sopra de njemu, podignutom ponad mora na uzdignutoj obali, Alta ciò fatto con il consiglio de Sua Excellentia ...«.3 ripa (otprilike na mjestu kasnije austrijske kasarne, danas U na{oj literaturi dosta se raspravljalo o tome koja bi me|u Gimnazije Vladimira Nazora).10 Mateo Pagano je na svome zadarskim crkvama posve}enima Bogorodici mogla biti Santa drvorezu zadarsko-{ibenskoga podru~ja, nastalom oko 1530. Maria del mare, odnosno gdje se nalazila. Pritom se pomi- godine (dakle, u vremenu jo{ uvijek ~uvanih srednjovjekov- {ljalo na crkve u samome Gradu,4 a ne na one u Varo{u, odnos- nih zidina oko Grada i samoga Varo{a pred njima), na tome no Borgu, kako ga navode povijesni izvori. Predgra|e bija{e polo‘aju nacrtao model bazilikalne gra|evine i obilje‘io je poru{eno u vremenu od 1567. do 1570. godine radi izgradnje inicijalima S i M.11 S obzirom na specifi~ne nazive koji go- predutvrde Forte. Razaranje naselja i podizanje predutvrde vore o karakteristi~noj dispoziciji crkve, smje{tene o~ito

93 Pavu{a Ve`i}: Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (93–106)

Plan Zadra na kraju 14. st. (N. Klai} – I. Petricioli, Pro{lost Zadra II) Zadar oko 1530. g. na drvorezu Matea Pagana (I. Map of Zadar, late 14th c. Petricioli, Stari Zadar u slici i rije~i) Zadar around 1530, woodcut by Mateo Pagani

ponad mora na visokoj obali i vrlo prisutne u vizurama s mora na Zadar, pretpostavljam da je upravo to Sv. Marija, crkva navedena u spomenutome dokumentu. Na tome mjestu i s karakteristi~nim nazivom ona zaista dobro odgovara podatcima iz naloga u kojem se navodi da novi kanal, fosso, bude prokopan na strani Svete Marije od Mora, dalla banda di Santa Maria del mare, i proveden cijelom {irinom zadarskoga poluotoka, sve do gradske luke, fino al porto. Kanal je neposredno pred novim gradskim zidom, zami{ljenim s dva bastiona i jednom kortinom, con una cortina e doi bastioni, trebao presje}i dvije dotada{nje ceste koje su iz gradskoga agera kroz predgra|e vodile izravno svaka na svoja srednjovjekovna gradska vrata na ulazu u Zadar.12 Jedna i druga vrata nalazila su se u osi svaka svoje ulice, a one su obje bile najva‘niji srednjovjekovni putovi uzdu‘ Grada. Jedna je uz Kne‘evu pala~u i Veliki trg, platea magna,13 vodila do Katedrale, i dalje prema Ka{telu, a druga izravno Tlocrt Porta terraferma u Zadru (F. Ronzani – G. Luciolli, Le fab- na srednjovjekovni campus,14 odnosno Kampu ispred Nad- briche civili, ecclesiastiche e militari di Michele Sanmicheli) biskupske pala~e, poljanu koja je upravo od 16. sve do 20. Ground plan of the Porta terraferma in Zadar stolje}a funkcionirala kao glavna gradska tr‘nica, »trbuh Zadra«, na mjestu nekada{njega foruma u rimskome Iaderu. Borave}i 1537. godine u Zadru,15 razra|uju}i della Roveri- nu ideju, Sanmicheli je predvidio da ubudu}e na kopnenoj Dapa~e, u prostoru ispred srednjovjekovnih vrata predvidio strani budu samo jedna vrata. Zamislio ih je upravo na po- je sredi{nji, vrlo sna‘an bastion, tzv. Ponton, te s njim i znat- tonjemu pravcu, koji je povezivao Kampu i Borgo, te u na- no ja~u utvrdu od one koju je della Rovere zamislio na ulazu stavku »biogradskom cestom« vodio dalje uz more. Vrata u u Grad. Dakle, {to se ti~e mjesta budu}ih gradskih vrata, San- osi paralelne ulice povezivala su Veliki trg i Pola~i{}e,16 ve- michelijeva Porta terraferma, ili Kopnena vrata u Fo{i, zaista liko raskr{}e u dnu gradske luke, s cestom koja dalje vodi nisu »otrgnuta od glavne arterije civilnog ‘ivota«, kako je prema Kotarima, u to doba zaposjednutim Turcima, zbog ~ega pomi{ljala A. Deanovi},17 ve} su kao jedina na kopnenoj je taj pravac pomalo gubio na zna~enju u mre‘i putova. ^ini strani s razlogom postavljena to~no u osi jedne od dotada se da je to moglo navesti Sanmichelija da isklju~i drugi ulaz dviju glavnih arterija, one koja je u Sanmichelijevu vremenu u Grad, ne{to {to je Zadar u svojoj matrici imao tokom cijele ocijenjena va‘nijom. Shodno tome, mogu}e je zaklju~iti da povijesti, anti~ke i srednjovjekovne, sve do 16. stolje}a. dispoziciju vrata nije odredio bilo kakav formalni stav pri

94 Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (93–106) Pavu{a Ve`i}: Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru

Pro~elje Porta terraferma u Zadru, 1543. g. (foto: P. Ve‘i}) Zabat nad tablom i korni` s valovitim ornamentom (foto: P. Ve‘i}) Front façade of the Porta terraferma in Zadar, 1543 Gable above the plaque and a cornice with curving ornaments

Polustupovi, tabla i grb nad lijevim prolazom vrata (foto: P. Ve‘i}) Grb nad desnim prolazom vrata (foto: P. Ve‘i}) Half-pillars, a plaque, and a coat of arms above the left passage in Coat of arms above the right passage in the gate the gate

95 Pavu{a Ve`i}: Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (93–106)

Tabla nad desnim prolazom vrata (foto: P. Ve‘i}) Plaque above the right passage in the gate

projektiranju prospekta gradskih zidina, ve} nu‘no prilago- |avanje stvarnim funkcijama ulica u mre‘i putova Zadra i njegova okru‘enja u prvoj polovini 16. stolje}a. Vrata su podignuta ispred starijih, koja tada bijahu razorena.18 U njihovu zi|u, pak, in turri diruta iuxta portam novam, bija{e otkriveno deset rimskih cipusa, koji su kao gra|evni materi- jal ugra|eni najprije u srednjemu vijeku u zi|e tada{njih vrata, ili kule, te potom u 16. stolje}u jo{ jednom preupotri- Lik lava sv. Marka i lik sv. Kr{evana na konju (foto: P. Ve‘i}) jebljeni supra portam qua itur ad continentem, gdje su uzi- Figures of St Mark’s lion and St Chrisogonus on horseback dani kao sidra, gvozdenim sponama vezana za stra‘nje dijelove blokova u zavr{nome vijencu na pro~elju Porta terraferma. Me|utim, netko je, zacijelo u to doba, prepisao epi- tafe na njima, tako da [ime Ljubavac stotinjak godina kas- punini opisane prostorne strukture. Zapravo, od njih danas nije zna za natpise, te njihove tekstove dostavlja Ivanu postoji tek pro~elni zid, osamljen, bez konstrukcija i prosto- Lu~i}u, odakle su dospjeli u CIL.19 ra zgrade koja se dizala iza njega. U izvornome obliku Vrata u Fo{i bijahu zapravo zasebna Stoga se Porta terraferma doimlju poput paravana, izgledaju gra|evina, o ~ijoj ukupnoj strukturi svjedo~i danas tek nji- razli~ita od svih ostalih na utvrdama Michelea Sanmichelija. hovo pro~elje s tri prolaza i tlocrt iz 19. stolje}a. No, poput »Li{ena unutra{njega dijela, vrata su sad samo kulisa s pone- ostalih monumentalnih portala na renesansnim utvrdama, i kim sanmikelijevskim ukrasom s prednje strane i bez unutra- ona su bila zaseban fortifikacijski sklop. Dva su se pokretna {nje fasade odostraga«, kao da »bijahu druga~ije zami{ljena mosta, uski s lijevoga bo~nog prolaza i {iroki sa sredi{njega, i u tlocrtu i u elevaciji i u volumetrijskoj kompoziciji«.21Ipak, spu{tala s vrata na most preko Fo{e. Desni prolaz nije funk- potrebno je jo{ izravnije naglasiti da su vrata, kao duboki cionirao kao stvarna komunikcija, ve} se na pro~elju na{ao glavni ulaz u Grad, tek komunalnim zahvatima 19. stolje}a isklju~ivo iz kompozicijskih razloga arhitekture inspirirane pretvorena u relativno tanak zid, zapravo samo monumen- {irokim rimskim slavolucima. Kompoziciju vrata tvori viso- talni portal biv{ega ulaza. Tada je nad njim nastala terasa s ki i {iroki lu~no nadvijeni prolaz u sredini pro~elja te niski i kamenom klupom i balustradom na stra‘njoj strani. Terasi se uski ravno nadvijeni prolaz na njegovim bokovima. (Tako prilazilo iz parka, koji je na Sanmichelijevu Pontonu, kasni- malene bo~ne prolaze imaju vrata u Veroni, Porta Nuova i je Bastionu Grimani, otvoren 1829. godine.22 Me|utim, F. Porta di San Zeno, te Porta di San Martino u Legnanu i Porta Ronzani i G. Luciolli arhitektonskim su crte‘ima dokumen- di San Andrea ispred Venecije, a pokretni most samo sa tirali izgled gra|evine u izvornom obliku, prije ru{enja stra‘- sredi{njega i lijevog bo~nog prolaza bio je izveden tako|er njega dijela, te gra|u objavili u knjizi koja je prakti~no prva na spomenutim vratima u Veroni.)20 U volumenu vrata sva su monografija o Micheleu Sanmicheliju i njegovim djelima.23 tri prolaza vodila prema za~elju. Srednji bija{e po du‘ini Tu su otisnuta tri crte‘a zadarskih vrata, nacrt te spomenuti podijeljen u prednji i stra‘nji dio. Prednji je bio kra}i, u tlocrtu tlocrt i nekoliko detalja. Poput ostalih u knjizi, fino su i pre- trapezast, te pilastrima odvojen od stra‘njega, koji je u tlocr- cizno izra|eni, popra}eni mjerilom i numeri~kim podatcima. tu imao kvadratnu formu. O izgledu za~elja nije mogu}e su- Posebno je va‘an tlocrt, koji je zabilje‘io opisanu op}u struk- diti. Iz tlocrta se vidi tek da su prolazi stepenasto uvu~eni u turu vrata, njihovu dubinu, oko 8,40 m, te raspored triju pro- tijelo portala. Na‘alost, zadarska vrata nisu naslije|ena u laza, kolnoga u sredini i dva pje{a~ka sa strana. Crte‘ ima

96 Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (93–106) Pavu{a Ve`i}: Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru

Trabeacija i kapiteli na lijevome rubu vrata (foto: P. Ve‘i}) Trabeacija i kapitel lijevoga polustupa u sredini vrata (foto: P. Ve‘i}) Trabeation and capitals on the left edge of the gate Trabeation and the capital of the left half-pillar in the middle of the gate iznimnu dokumentarnu vrijednost. Svjedo~i da su zadarska vrata razvijeno{}u prostorne strukture bila znatno jedno- stavnija od ostalih reprezentativnih portala na Sanmiche- lijevim utvrdama. To se ne bi moglo re}i za arhitekturu sa~uvanoga pro~elja, koje je upravo na razini umjetni~ke forme zaista uzorno razra|ena tema gradskoga portala nasta- log po shemi rimskih slavoluka i u duhu maniristi~ke arhitekture kasne renesanse. O boravku Michelea Sanmichelija u Dalmaciji ponajvi{e se zna iz podataka koje je jo{ 1568. godine tiskao G. Vasari,24 te iz mleta~kih izvje{taja koje je objavio [. Ljubi}.25 No, o autorstvu zadarskoga portala vodila se ‘iva rasprava u kojoj su neki pisci djelo pripisivali Micheleu, a neki, pak, njegovu ne}aku Giangirolamu. Potonjemu je vrata pripisao ve} G. Vasari.26 Za njim su u 18. stolje}u to poduprli B. Del Pozzo27 i T. Temanza,28 a u novije doba A. Deanovi}29 i L. Puppi.30 Me|utim, F. Ronzani i G. Luciolli nisu sumnjali u Micheleo- Trabeacija u sredi{njem dijelu vrata (foto: P. Ve‘i}) vo autorstvo te su mu Porta terraferma pripisali ve} 1823. Trabeation in the mid-section of the gate godine.31 To su zatim slijedili brojni pisci (T. G. Jackson,32 G. Sabalich,33 V. Brunelli,34 C. Ceccheli,35 ...). Me|utim, Lj. Karaman je vrata na istome mjestu pripisao jednome pa Veroni43 (natpis na njima izrijekom navodi Michelea San- drugom Sanmicheliju.36 Potom su ih E. Langenskiöld37 i P. michelija i godinu 1535.), te Porta San Martino u Legnanu iz Gazzola38 atribuirali ipak Micheleu. Takvo uvjerenje izra- 1535. godine, koja su F. Toso kao i P. Devies i D. Hemsoll zili su I. Petricioli39 i K. Prijatelj,40 te nedavno A. @mega~41 i pripisali tako|er Micheleu.44 Srodnost me|u tim portalima P. Markovi}.42 Va‘nu potkrepu u prilog toj atribuciji ~ini pokazuju njihovi proporcijski odnosi te sli~nost u kompozi- sli~nost Porta terraferma u Zadru s vratima Porta Nuova u ciji i pojedina~nim arhitektonskim oblicima.

97 Pavu{a Ve`i}: Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (93–106)

Porta terraferma u Zadru, Firenze – Gabinetto disegni e stampe degli Lijeva tre}ina vrata (foto: P. Ve‘i}) Uffizi, 1759/A (P. Davies – D. Hemsoll, Michele Sanmicheli) The leftmost third of the gate Porta terraferma in Zadar, Florence – Gabinetto disegni e stampe degli Uffizi, 1759/A

Arhitektonska kompozicija na pro~elju Vrata u Fo{i slo‘ena je metope. Zavr{ni je vijenac duboko istaknut u prostoru. Tra- struktura vodoravnih i okomitih elemenata kojima je fasada beaciju nose visoki pilastri i polustupovi, koji oplo{je portala podijeljena u odgovaraju}i raster. Na dnu, ispod hodne razine, dijele u tri okomite plohe. (Takvo rje{enje nalazi se na Porta nalazi se supstrukcija zako{ena u {karpu te poja~ana istacima Nuova u Veroni, Porta di San Martino u Legnanu i Porta di San ispod postamenata za nosa~e nadgra|a. U hodnoj je razini Andrea ispred Venecije.)47 Dakako, Porta terraferma imala su niska zona tih postamenata, koji visinom se‘u do korni`a na izvornu atiku, ali ona nije sa~uvana ve} je na njezinu mjestu niveleti vijenaca nad bo~nim vratima. Ponad njih je visoka parapet naknadno napravljene terase. U cjelini, raster arhitek- zona nadgra|a koje se‘e do trabeacije. Nadgra|e je unutar tonskih elemenata na pro~elju Vrata u Fo{i dijeli njihovo sebe podijeljeno na donji i gornji dio. Me|u njima je korni` s oplo{je, izme|u zone supstrukcije i zone trabeacije, u tri ver- vrlo plitkim valovitim ornamentom. Na donjem dijelu nalaze tikalna i dva horizontalna sloja. Njihov ukupni proporcijski se natpisne table i oblina luka nad sredi{njim prolazom vrata. odnos, dakle zajedni~ka du‘ina i visina hodne razine skupa s Na klju~nome kamenu luka istaknut je reljef s konjani~kim nadgra|em i trabeacijom, blizak je omjeru 3:2. Sli~an omjer likom sv. Kr{evana, koji je simbol zadarske komune. Na gornje- imaju tako|er spomenuta dvoja vrata u Veroni i ona tre}a u mu dijelu istaknuti su grbovi providura Marcantonija Dieda i Legnanu. Sva ~etvora kompozicijski su srodna po svojevr- kapetana Michelea Salomona a me|u njima je lik krilatoga snom vertikalnom uzgonu, te ba{ po njemu razli~ita od nagla- lava sv. Marka, simbol Republike.45 Iznad svega je visoko {eno horizontalnoga pru‘anja Porta Palio u Veroni ili Porta gre|e: arhitrav, friz i zavr{ni vijenac. (Sli~no se gre|e nalazi San Andrea ispred Venecije. nad prolazima Porta Palio u Veroni, Porta di San Andrea ispred Stilski, pak, Porta terraferma u Zadru bliska su ve}ini portala Venecije i Porta di San Martino u Legnanu.)46 Arhitrav je nizak, na utvrdama Michelea Sanmichelija. Izgra|ena su u toskan- slo‘en od svega dvije fascije. Friz ima karakteristi~ne triglife i skome redu s dorskim frizom i fino klesanim kvadrima s bu-

98 Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (93–106) Pavu{a Ve`i}: Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru

Porta terraferma u Zadru (prema: F. Ronzani – G. Luciolli, Le fabbriche civili, ecclesiastiche e militari di Michele Sanmicheli) Porta terraferma in Zadar

Porta di San Zeno u Veroni (F. Ronzani – G. Luciolli, Le fabbriche civili, ecclesiastiche e militari di Michele Sanmicheli) Porta di San Zeno in Verona

Porta di San Martino u Legnanu (F. Ronzani – G. Luciolli, Le fabbriche civili, ecclesiastiche e militari di Michele Sanmicheli) Porta di San Martino in Legnano

Porta Nuova u Veroni (F. Ronzani – G. Luciolli, Le fabbriche civili, Pro~elje Porta Nuova u Veroni (foto: P. Ve‘i}) ecclesiastiche e militari di Michele Sanmicheli) Façade of the Porta Nuova in Verona Porta Nuova in Verona

99 Pavu{a Ve`i}: Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (93–106)

Trabeacija i kapiteli pod lijevim uglom zabata na vratima (foto: P. Ve‘i}) Trabeation and capitals under the left corner of the gable

Lik Jupitera-Amona na zaglavnome kamenu luka nad sredi{njim prolazom vrata (foto: P. Ve‘i}) Figure of Jupiter-Amon on the keystone of the arch above the middle passage in the gate

Nacrt Porta di San Andrea ispred Venecije (F. Ronzani – G. Luciolli, Le fabbriche civili, ecclesiastiche e militari di Michele Sanmicheli) Plan of the Porta di San Andrea at Venice

njama na licu. Oni tvore zrnatu povr{inu oplo{ja s pravilnim kih ploha na elementima arhitekture. Taj odnos naro~ito dola- slogom blokova, koji cjelini daju strogo komponiranu zi do izra‘aja na grbovima providura Dieda i kapetana Salo- rusti~nu strukturu. Njezinoj zrnatosti pridonose lagano pro- mona te na valovitome ornamentu na korni`u ispod grbova. {ireni blokovi s malo pove}anim volumenom kvadara u sva- (Takav ornamenat nalazi se tako|er na Porta Nuova i Porta di kom drugom redu.48 K tome, Sanmicheli ne izvodi baze pod San Zeno u Veroni.)51 Klasi~nu razinu dose‘u fino odmjereni pilastrima portala na svojim utvrdama, nagla{avaju}i tako i modelirani toskanski kapiteli te nizovi ovulusa i profilacija dorski red istaknut i na frizu.49 Toj odlici mogu}e je pridru‘iti na okvirima i trokutastim zabatima iznad tabli i u podgledu jo{ jednu. Naime, Sanmicheli je »... ~ini se, prvi primijenio zavr{noga vijenca na trabeaciji. Tu su i ostali klasi~ni ele- rustiku i na pilastre i na stupove ...«, kako je uo~io ve} Lj. menti: konzolice, kasete, rozete, holedre i sl. (Srodan reper- 50 Karaman. toar arhitektonskih ornamenata i profilacija zastupljen na Skulptorskoj vrsno}i arhitektonske plastike, pak, bitno pri- svim portalima Sanmichelijevih utvrda.) Posebno je zanim- donosi kiparski rad, osobito lik lava sv. Marka posred vrata i ljiv ritam koji je autor uspostavio na frizu. On se ne sastoji niz bukranija na metopama friza te nadahnuto zami{ljen i samo od pravilne izmjene triglifa i metopa ve} i redoslijeda bri‘no izveden chiaroscuro odnos izme|u naboranih i glat- motiva na metopama. Naime, me|u njima se na svakoj drugoj

100 Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (93–106) Pavu{a Ve`i}: Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru

Klaustar Samostana sv. Frane u Zadru, 1556. g. – trijem do crkve Kapitel i pete dvaju lukova na trijemu klaustra (foto: P. Ve‘i}) (foto: P. Ve‘i}) Capital and heels of two arches on the porch of the cloister Cloister of the monastery of St Francis in Zadar, 1556 – a porch near the church

nalazi bukranij, ali je izme|u bukranija na jednoj metopi renesanse, inspirirana motivima klasi~ne kulture. Takvoj razi- stilizirani busen akantusa, a na drugoj patera s a‘uriranom ni, ali i stvarnoj arhitektonskoj plastici na Vratima u Fo{i, kalotom. Busen i patere se pravilno izmjenjuju u vlastitome posve odgovara arhitektonska kompozicija portala zabi- slijedu. Sve to tvori originalnu kompoziciju bez uzora na lje‘enog na crte‘u pohranjenu u Firenci, u Galeriji Uffizi, te nekim prethodnim rje{enjema. Uz sve spomenuto valja nave- je opravdano pomi{ljati kako je rije~ o izvornome nacrtu sti i vrsno izvedene natpise sa slovima klasi~ne kapitale upravo za Porta terraferma u Zadru.52 Naime, na crte‘u nije izlivene u olovu. Uz imena Markantuna Dieda i Michelea predo~en maskeron na ravnome nadvoju nad bo~nim prola- Salomona tu je istaknuta i godine 1543. u kojoj su izgra|ena zom, korni{ nema valoviti ornamenat, ve} ravno profilirane Vrata u Fo{i. (CVM VRBEM DALMATIAE PRINCI / PEM rubove, nad njim nema grba, lik lava sv. Marka okrenut je na OLIM P. R. COLO / NIAM. S. V. MVNTAM / AC AB OMNI suprotnu stranu, a pod njim nema lika sv. Kr{evana. Ukrasi na HOSTIVM IMPETV TVTAM RED / DERE VELLET // M. metopama ne odgovaraju stvarno izvedenu stanju. Razlike u ANTO. DIEDVS COMES / MICHAEL SALOMONVS / PRAE- svim tim detaljima pru‘aju mogu}nost za utemeljenu pret- FECTVS PORTAM / HANC SVMMA CVRA / CONSTRVI postavku o projektu, u nekim pojedinostima naknadno izmi- CVRAVERE / MDXXXXIII) jenjenu, ili dopunjenu, ali ne o crte‘u nastalu prema ve} iz- Zanimljiva je i op}a ikonografija kamene plastike na zadar- gra|enoj fasadi. skim vratima. U donjoj zoni diskretno su suprotstavljeni Modelacija, pak, donekle mo‘da vje{tija od srodnih rje{enja apolonijski i dionizijski motivi koje predo~uju idealizirano na ostalim portalima Sanmichelijevih utvrda, ukazuje na pr- lice mladi}a posred nadvratnika na lijevome prolazu (lice je vorazrednu radionicu, koju tek treba otkriti u nastavku istra- na‘alost znatno o{te}eno), odnosno satirsko lice na desnome ‘ivanja autorova opusa. Pritom, oblikovanje bukranija i lika (ono je, pak, posve uni{teno, poznato tek po staroj fotografiji). krilatoga lava govori o kiparu velike vje{tine i zrelosti. Nje- U srednjoj su zoni natpisi i grb grada na luku glavnoga pro- gov je lav prikazan u karakteristi~noj pozi uzdignuta krila i laza, a u gornjoj grbovi aktualnih mleta~kih ~inovnika i sim- glave s o{trim pogledom. Niz obraze i vrat spu{taju se uvojci bol nebeskoga za{titnika Republike. Iznad svega je friz s bogate grive. Pramenovi runa ocrtavaju liniju trbuha i pred- lubanjama ovjen~anih i ‘rtvovanih volova. Ikonografija iz- njih {apa. Stra‘nje su u raskoraku. Iza njih se do tla spu{ta ra‘ava mentalitet humanisti~ki educirana umjetnika visoke povijeni rep. Desnom prednjom {apom lav pridr‘ava otvorenu

101 Pavu{a Ve`i}: Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (93–106)

Pro~elje Gradske stra‘e u Zadru, 1564. g. (foto: P. Ve‘i}) Edikula s tablom i natpisom na Bastionu Grimani, 1573. g. (foto: P. Façade of the City Sentinel in Zadar, 1564 Ve‘i}) Edicule with a plaque and an inscription on the Grimani bastion, 1573

Trabeacija i kapiteli stupova na desnome rubu edikule (foto: Nadvratnik s trabeacijom na vratima Pala~e Civalelli u Zadru (foto: P. Ve‘i}) P. Ve‘i}) Transom with trabeation on the gate of the Civaleli Palace in Zadar Trabeation and capitals of the pillars on the right edge of the edicula knjigu s tekstom: PAX TIBI MARCE EVAGELISTA MEVS. }e na tlu povijesne Dalmacije, ujedno remek-djelo svoga Reljef svojom dubinom prerasta u gotovo punu plastiku, pravi autora. kip, uz na‘alost uni{ten Firenti~ev lik lava iz trogirske lo‘e Porta Terraferma su neupitno najbolji primjer maniristi~ke 53 svakako najbolji primjer takve skulpture u Dalmaciji. Sve arhitekture u Zadru. No, taj je stil u zadarskome graditeljstvu to govori o iznimnoj vrijednosti Kopnenih vrata i o ambici- prisutan i na ve}em broju ostalih gra|evina. Svakako, ne oznu djelu, koje ve} u 16. stolje}u bija{e ocijenjeno kao treba ga tuma~iti samo utjecajem Sanmichelijeve arhitekture rastro{no, po mi{ljenju G. Savorgnana: »... spendono piu koliko uop}e umjetno{}u visoke renesanse, odnosno mani- nell’ornamentato di una porta con tante colonne e frisi e capi- rizma kao duha vremena. Me|u njima svojim je skladom u telli che fariano due baluardi con quella spesa ...«,54 a po nizanju lukovlja i stupovlja klasi~ne profilacije osobito vri- mi{ljenju I. Petriciolija ono jest »... najvrednije arhitekton- jedan klaustar u Samostanu sv. Frane. Na stupovima je pri- sko ostvarenje {to je mleta~ka vlast ostavila u Dalmaciji ...«.55 mijenjen toskanski red s kapitelima druk~ijih proporcijskih U cjelini, mogu}e je kazati da su Vrata u Fo{i, sude}i po odnosa od onih na Vratima u Fo{i te s glatkim deblom i kompoziciji njihova pro~elja te kvaliteti klesarske i kipar- ati~kom bazom pod njim. Klaustar su 1556. godine podigli ske obrade, uz tzv. Zlatna vrata Dioklecijanove pala~e, Ivan Trifuni} i Ivan Striji}.56 Godine 1562. na zapadnoj je svakako najljep{i gradski portal me|u naslije|enima uop- strani Trga u Zadru podignuta Vela stra‘a, zgrada za gradsku

102 Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (93–106) Pavu{a Ve`i}: Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru

Portal na pro~elju Providurove pala~e u Zadru, 1607. g. (foto: P. Pro~elje Porta terraferma u Zadru s terasom nad vratima, litografija V. Ve‘i}) Poireta iz 1840. g. (I. Petricioli, Stari Zadar u slici i rije~i) Portal in the façade of the Providur Palace in Zadar, 1607 Façade of the Porta terraferma in Zadar with a terrace above the gate, lithograph by V. Poiret from 1840

vojnu posadu, a 1565. godine na isto~noj strani Gradska lo- ‘a.57 Oplo{jem jedne i druge istaknut je karakteristi~ni bu- gnato i toskanski red, ali razli~it od onoga na portalima utvrda Michelea Sanmichelija. Obje su gra|evine pripisivane njegovu ne}aku Giangirolamu.58 Na njima nema klasi~ne trabeacije svojstvene Micheleovim radovima. Me|utim, srod- no gre|e istaknuto je, u malome mjerilu, na edikuli s tablom iz 1574. godine i natpisom u ~ast providura Alvisea Grimani- ja.59 Pod njim, na bokovima table stoje u paru po dva obla stupa toskanskoga reda, ali s glatkim trupom i ati~kim baza- ma. Kapiteli imaju proporcije onih na Porta terraferma. Iste stilske odlike ima i portal na ku}i Civalelli, nedaleko Crkve sv. Mihovila, s tim da su i metope na njemu nagla{eno srodne s onima na frizu Vrata u Fo{i. Po~etkom 17. stolje}a, godine 1607., podignut je prostrani sklop Providurove pala~e u Za- dru.60 Ona na pro~elju ima portal koji je zanimljiv primjer predlo{ka sli~na upravo Kopnenim vratima. Doimlje se nji- hovom reduciranom replikom sa {irokim i visokim lu~no nadvijenim srednjim prolazom te dva uska i niska ravno nad- vijena bo~na prolaza, sve skupa na oplo{ju rusti~noga bug- nata. Kona~no, glavni ulaz na Kne‘evoj pala~i svojevremeno

Stra‘nja strana pro~elnoga zida Porta terraferma u Zadru (foto: P. Ve‘i}) Rear side of the façade wall, Porta terraferma in Zadar

103 Pavu{a Ve`i}: Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (93–106)

ko kao i oni na Vratima u Fo{i. Ipak, nije sigurno kojemu vremenu pripada taj portal.61 Nakon razaranja Sanmichelijevih vrata u 19. stolje}u, u tri je maha znatno o{te}eno i njihovo sa~uvano pro~elje. Prvi put 1944. godine za ratnih stradanja Zadra u savezni~kim bom- bardiranjima, kada su vrata o{tetili geleri. Drugi put 1953. godine, kada su u naletu ideolo{kih predrasuda stradali brojni primjeri mleta~kih lavova u Dalmaciji, pa tako i onaj na Vratima u Fo{i. Tada je otu~ena njegova glava, krilo i stra‘nja noga te lice na liku satira. Tre}i put 1991. godine, kada je u ~etni~kom bombardiranju Zadra jedna granata izravno pogo- dila portal u zoni atike, a druga je eksplodirala pred samim vratima te raspr{enim gelerima o{tetila oplo{je na desetak mjesta.62 Pri konzervatorskome zahvatu ispod plo~nika na terasi ponad vrata otkriveno je deset spomenutih cipusa. Njih Crte‘ rasporeda blokova zavr{noga vijenca i sidara koji su sponama sedam je pro~elnom stranom okrenuto prema le‘aju te im vezani za blokove; sidra su rimski cipusi s natpisima zabilje‘enima u CIL-u, Planoteka Konzervatorskoga ureda u Zadru natpise nije mogu}e provjeriti, dok su tri polo`ena po boku, Drawing of the distribution of the blocs of terminal wreath and the pa su epitafi pro~itani. Sva su tri o{te}ena i necjelovita u anchors linked to the blocs; the anchors are Roman cipi with inscrip- odnosu na tekstove objavljene u CIL-u. Rije~ je o natpisima tions noted down in CIL, Map Collection of the Institute for Monu- broj 2923, 2926 i 2955. Prvi je s Vrata u Fo{i prenesen u ment Conservation in Zadar Arheolo{ki muzej,63 dok su ostali zadr‘ani pod plo~nikom terase na pro~elju vrata. Restauratorskim radovima obnov- je nazvan »renesansnim portalom«. Zaista ima stilske sli~nosti ljeni su lik lava sv. Marka i drugi dijelovi o{te}ene arhitek- s maniristi~kom arhitekturom, u ovome slu~aju sa stupovima tonske plastike.64 jonskoga reda. Pod njima su postamenti zidani upravo jedna-

Bilje{ke 7 TOMISLAV RAUKAR – IVO PETRICIOLI – FRANJO [VELEC 1 – [IME PERI^I], Zadar pod mleta~kom upravom 1409–1797. Predavanje pod naslovom »Vrata Michelea Sanmichelija i odraz nji- (Pro{lost Zadra III), Zadar, 1987., 289. hove arhitekture u Zadru« odr‘ao sam na Danima Cvita Fiskovi}a u 8 Dubrovniku 2004. godine. Ovaj je ~lanak pismena razrada tamo NADA KLAI] – IVO PETRICIOLI, Zadar u srednjem vijeku do izre~enih misli i prikazane slikovne gra|e. 1409. (Pro{lost Zadra II), Zadar, 1976., 287. 2 9 LIONELLO PUPPI, Michele Sanmicheli architetto: opera completa, VITALIANO BRUNELLI, Storia della città di Zara, Venezia, 1913., Roma, 1986.; Michele Sanmicheli: architettura, linguaggio e cultura 407–408.; IVO PETRICIOLI, Lik Zadra u srednjem vijeku, u: Grad artistica nel Cinquecento, (ur.) Howard Burns, Christoph Luitpold Zadar – presjek kroz povijest, Zadar, 1966., 180. Frommel i Lionello Puppi, Milano, 1995.; PAUL DAVIES – DAVID HEMSOLL, Michele Sanmicheli, Milano, 2004. 10 Izraz alta ripa zaista odgovara morfolo{koj slici obale u Zadru, na 3 potezu od Fo{e do Kolovara, te dalje uz more od Karme do Punta ENNIO CONCINA – ELISABETTA MOLTENI, La fabbricha della Bailo. Tu se tlo poput niskoga klifa okomito obru{ava u more, za fortezza. L’architettura militare di Venezia, secc. XII- XVIII, Verona, razliku od onoga na suprotnoj strani, do gradske luke, gdje se tlo u 2001., 116, citirano prema: ANDREJ @MEGA^, Zadarske utvrde blagome padu spu{ta prema moru. To je ujedno razlog zbog kojeg 16. stolje}a, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 27 (2003.), Varo{ bija{e obzidan u srednjemu vijeku vlastitim zidom samo uz 109. more do luke i na kopnenoj strani poprijeko zadarskoga poluotoka, ali 4 ne i uz more do Zadarskoga kanala, gdje ga je branila prirodna visina ANA DEANOVI], Prilog Sanmichelijâ utvr|ivanju Dalmacije, u: strme obale. ANA DEANOVI], Utvrde i perivoji, Zagreb, 2001., 24–25; AN- 11 DREJ @MEGA^ (bilj. 3), 109. IVO PETRICIOLI, Stari Zadar u slici i rije~i, Zadar, 1999., 9. 5 12 IVO PETRICIOLI, Barakovi}eva Vila Slovinka kao povijesni izvor, IVO PETRICIOLI, Prinove istra‘ivanju srednjovjekovnog lika Zadra, u: Jurju Barakovi}u o tristopedesetoj obljetnici smrti (posebno izdanje u: Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 28 (1989.), 145–156. Zadarske revije), Zadar, 1979., 72–80. 13 6 PAVU[A VE@I], Platea civitatis Iadre – prostorni razvoj Narodnog IVO PETRICIOLI, Maketa Zadra u Pomorskom muzeju Venecije, u: trga u Zadru, u: Petriciolijev zbornik II – Prilozi povijesti umjetnosti u Zbornik Instituta za historijske nauke u Zadru, 2 (1958.), 121. Dalmaciji, 36 (1996.), 337–360.

104 Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (93–106) Pavu{a Ve`i}: Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru

14 Dalmazia fortificata: un concetto di Michele e Gian Girolamo San- Ivo Petricioli u: NADA KLAI] – IVO PETRICIOLI (bilj. 8), 502.; micheli, u: Castelli e città fortificate. Storia – recupero – valorizzazi- Ivo Petricioli u: TOMISLAV RAUKAR i dr. (bilj. 7) 283–284. one, Udine–Trieste, 1991., 27–36; ANA DEANOVI], Architetti ve- neti de Cinquecento impegnati nella fortificazione della costa dalmata, 15 u: L’architettura militare veneta del Cinquecento, Milano, 1988. KRUNO PRIJATELJ, Za poglavlje o manirizmu u likovnoj umjetnosti Dalmacije, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 19 (1972.), 30 99–100; ENNIO CONCINA, La macchina territoriale. La progettazi- LIONELLO PUPPI, Michele Sanmicheli architetto. Opera completa, one della difesa nel Cinquecento veneto, Roma – Bari 1983., 36, Roma, 1986., 78, 213, citirano prema: ANDREJ @MEGA^ (bilj. 3), citirano prema: ANDREJ @MEGA^ (bilj. 3), 111. 111. 16 31 PAVU[A VE@I], Crkva Sv. Ivana ispred Grada u Zadru, u: Dia- FRANCESCO RONZANI – GEROLAMO LUCIOLLI (bilj. 23), dora, 18–19 (1997.), 287; (= PAVU[A VE@I], Crkva Sv. Ivana 77–78, citirano prema: ANA DEANOVI] (bilj. 4), 24. ispred Grada, u: Iskoni be slovo: zbornik radova o glagoljici i glagolja{ima zadarskog kraja i Crkvi svetog Ivana Krstitelja, (ur.) 32 Antun Badurina, Zagreb, 2001., 221) THOMAS GRAHAM JACKSON, Dalmatia, the Quarnero and Is- tria, tom. I., Oxford, 1887. 17 ANA DEANOVI] (bilj. 4), 28. 33 GIUSEPPE SABALICH, Guida archeologica di Zara, Zara, 1897., 18 220–224. Zabilje‘ena su na planu Zadra u Dr‘avnome arhivu Torina, koji je prou~io i objavio I. Petricioli. Vidi: IVO PETRICIOLI (bilj. 12), 152, 34 bilj. 25. VITALIANO BRUNELLI, Le opere fortificatorie del Comune di Zara, u: Rivista dalmatica, 3 (1904.). 19 Corpus Inscriptionum Latinarum, 3 (u pitanju su natpisi pod brojem: 35 2916, 2919, 2923, 2924, 2926, 2930, 2947, 2948, 2955 i 2958). CARLO CECCHELLI, Catalogo delle cose d’arte e di antichità d’Italia Podatke o natpisima vidi u: BRANKA NEDVED, Stanovni{tvo Zadra – Zara, Roma, 1932. od 1. do 3. stolje}a – I. dio, u: Diadora, 14 (1992.), 109–263. 36 20 LJUBO KARAMAN, Umjetnost u Dalmaciji – XV i XVI vijek, PAUL DAVIES – DAVID HEMSOLL (bilj. 2), 243–261. Zagreb, 1933., 104–105. 21 37 ANA DEANOVI], Utvr|ena Dalmacija: Shva}anje Michelea i Gian ERIK JOHAN LANGENSKIÖLD, Michele Sanmicheli, the Archi- Girolama Sanmichelija, u: ANA DEANOVI] (bilj. 4, 2001.), 43. tect of Verona, Uppsala, 1937., 139–140, 172, 175–176; citirano prema: ANDREJ @MEGA^ (bilj. 3), 112. 22 MIRNA PETRICIOLI, Povijesni razvoj zadarskih vrtova i perivoja, 38 katalog izlo‘be odr‘ane u Narodnom muzeju u Zadru, Zadar, 1989.; PIERO GAZZOLA, Michele Sanmicheli, architetto veronese del MIRNA PETRICIOLI, Povijest zadarske botanike, u: Zadarska ‘upa- Cinquecento, katalog izlo‘be, Venezia, 1960., 86, citirano prema: ANA nija, Zadar, 2001., 66–67. DEANOVI] (bilj. 4), 24. 23 39 FRANCESCO RONZANI – GEROLAMO LUCIOLLI, Porta di Ivo Petricioli u: TOMISLAV RAUKAR i dr. (bilj. 7), 277. terraferma in Zara, u: Le fabbriche civili, ecclesiastiche e militari di 40 Michele Sanmicheli, Venezia, 1831. KRUNO PRIJATELJ, Sanmicheli e la Dalmazia, u: Michele San- 24 micheli (bilj. 2, 1995.), 222–227. GIORGIO VASARI, Le vite dei più eccelenti pittori scultori ed ar- 41 chitettori, Firenze, 1906., tom. VI. ANDREJ @MEGA^ (bilj. 3), 113. 25 [IME LJUBI], Commissiones et relationes Venetae II, Zagreb, 1877., 42 125, 150 i 185. PREDRAG MARKOVI], kat. jed. 13, u: Hrvatska renesansa – katalog, Zagreb, 2004., 241–242. 26 GIORGIO VASARI (bilj. 24), 341, citirano prema: ANA DEANOVI] 43 (bilj. 4), 24. ENNIO CONCINA, »Munire et ornare«: Sanmicheli e le porte di Verona, u: Michele Sanmicheli (bilj. 2, 1995.),198–199; PAUL 27 DAVIES – DAVID HEMSOLL (bilj. 2), 243–252. BARNABA DEL POZZO, Le vite de’ pittori, degli scultori et architetti veronesi, Verona, 1718., 47, citirano prema: ANA DEANOVI] 44 (bilj. 4), 24. FILIPPO TOSO, Porta San Martino a Legnano e Porta Nuova a Verona. Nuovi documenti sul Sanmicheli Architecto nella fabbricha 28 militare, u: Annali di architettura, 12 (2000.), 61; PAUL DAVIES – TOMMASO TEMANZA, Vite dei più celebri architetti e scultori DAVID HEMSOLL (bilj. 2), 252–253. veneziani che fioriscono nel secolo decimosesto, Milano, 1966., 163, citirano prema: ANA DEANOVI] (bilj. 4), 24. 45 Srodan raspored hodne razine i nadgra|a imaju Porta di San Zeno u 29 Veroni.; (vidi: FRANCESCO RONZANI – GEROLAMO LUCI- ANA DEANOVI], Il contributo dei Sanmicheli alla fortificazione OLLI (bilj. 23); PAUL DAVIES – DAVID HEMSOLL (bilj. 2), della Dalmazia, u: Castellum, 7 (1968.), 37–56; ANA DEANOVI], 258–261.

105 Pavu{a Ve`i}: Vrata Michelea Sanmichelija u Zadru Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (93–106)

46 56 Vidi: FRANCESCO RONZANI – GEROLAMO LUCIOLLI (bilj. JUSTIN VELNI], Samostan Sv. Frane u Zadru, povijesni prikaz 23); PAUL DAVIES – DAVID HEMSOLL (bilj. 2), 252–257. njegova ‘ivota i djelatnosti, u: Samostan Sv. Frane u Zadru, Zadar, 1980., 38–42. 47 Isto. 57 PAVU[A VE@I] (bilj. 13), 345–351. 48 To je svojstveno svim portalima Sanmichelijevih utvrda. 58 Ivo Petricioli u: TOMISLAV RAUKAR i dr. (bilj. 7), 284–285. 49 CHRISTOPH LUITPOLD FROMMEL, Roma e l’opera giovanile 59 di Sanmicheli, u: Michele Sanmicheli (bilj. 2, 1995.), 31. GIUSEPPE SABALICH (bilj. 33), 241; Ivo Petricioli u: TOMI- SLAV RAUKAR i dr. (bilj. 7), 284. 50 LJUBO KARAMAN, Umjetnost u Dalmaciji, 105. 60 Ivo Petricioli u: TOMISLAV RAUKAR i dr. (bilj. 7), 537.; MARIJA 51 STAGLIÎ], Izgradnja Providurove i Kne‘eve pala~e u Zadru, u: Vidi: FRANCESCO RONZANI – GEROLAMO LUCIOLLI (bilj. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 20 (1982.), 87–90. 23); PAUL DAVIES – DAVID HEMSOLL (bilj. 2), 243–261. 61 52 MARIJA STAGLIÎ] (bilj. 60), 79.; MARIJA STAGLIÎ], Klasi- Firenze, Gabinetto disegni e stampe degli Uffizi, 1759/A; Ivo Petrici- cizam u Zadru, Zagreb, 1996., 15. oli u: TOMISLAV RAUKAR i dr. (bilj. 7), 278 i 283; CHRISTOPH LUITPOLD FROMMEL (bilj. 49), 31; KRUNO PRIJATELJ (bilj. 62 40); PAUL DAVIES – DAVID HEMSOLL (bilj. 2), 257–258. MILJENKO DOMIJAN, Obnova graditeljske ba{tine na podru~ju djelovanja Konzervatorskog odjela u Zadru, u: Godi{njak za{tite 53 spomenika kulture Hrvatske, 24–25 (1998.–1999.), 153–154. Alberto Rizzi, marljivi istra‘iva~ mleta~ke povijesti u Dalmaciji, pret- postavlja da je autor zadarskoga lava mo‘da Paolo Sanmicheli, zabilje‘eni 63 »leonist« u Legnanu. – Vidi: ALBERTO RIZZI, I leoni di Zara, u: BRANKA NEDVED (bilj. 19), 187. Ateneo veneto, CLXXV., n. s. XXVI., vol. 26, 1–2 (1998.), 12. 64 54 Poslove je u okviru programa i stalnoga konzervatorskog nadzora ENNIO CONCINA, u: Michele Sanmicheli (bilj. 2, 1995.), 203. Zavoda za za{titu spomenika kulture izvelo poduze}e »Oblikovanje« vlasnika Milivoja [egana, akademskoga kipara i restauratora. Novac 55 za program osiguralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Ivo Petricioli u: TOMISLAV RAUKAR i dr. (bilj. 7), 277. Regija Veneto.

Summary

Pavu{a Ve‘i}

Michele Sanmicheli’s Porta Terraferma in Zadar

In 1537, Michele Sanmicheli, the chief military architect of Nuova in Verona and the Porta di San Martino in Legnano, the Venetian Republic, was commissioned by the authorities while its architectural sculpture also reminds of the Porta di to build new city fortifications and a channel (fosso) on the San Andrea at Venice. The design of the sculpture on the mainland side of Zadar, »... dalla banda di Santa Maria del Zadar gate is of a very high quality, even finer than that on mare ...«. The author identifies this church with that of S. the similar fortification portals of Sanmicheli. The execution Maria de Melta or S. Maria de Alta ripa, as it is attested in of buchrania on the metopes of the frieze, especially the fi- the sources. It was situated in front of the city walls, in the gure of St Mark’s lion, points to a first-class workshop and a medieval suburb of Borgo di San Martino, which was demoli- sculptor of great skill and maturity. Both of them must still be shed around 1570. identified by further investigating the opus of Michele San- Sanmicheli planned only one gate in the new fortifications, micheli. But even now it is possible to say that the Gate of instead of the former two in the antique and medieval walls Fo{a, with its accomplished composition of the façade, as on the mainland side of Zadar. The new Porta Terraferma well as the high quality of sculpture and stone-carving, is was constructed in 1543 as a separate building with a front certainly the most beautiful – beside the so-called Golden and a rear façade, with deep passages between them. In the Gate of Diocletian’s Palace – among the inherited city por- 19th-century public works in Zadar, the rear façade and the tals in the region of historical Dalmatia and a masterpiece of passages were destroyed, so only the front façade remained its author. preserved until today. Nevertheless, its composition and architectural elements are reminiscent of the fortification por- Key words: Michele Sanmicheli, Zadar, Fo{a, gate, portal, tals designed by Michele Sanmicheli, particularly the Porta Renaissance

106