DOCSLIB.ORG

Zaboravljeni Hrvati U Rumunjskoj Keči

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Zaboravljeni Hrvati U Rumunjskoj Keči Kultura zaborava i Hrvati iz Pokuplja i Turopolja u Banatu Znanstveno-stručni skup Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi Hrvatsko katoličko sveučilište Zagreb – Subotica, 9. – 13.10.2019. Prof. dr. sc. Vladimir Čavrak Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu E-mail: [email protected] Web: vladimir-cavrak.from.hr Dileme o naslovu – opravdanje za dramatiku Što znači „zaborav”? A što „sjećanje”? „Zaborav” - prestanak sjećanja na koga ili što; iščezavanje, nestajanje iz sjećanja (Anić) „Sjećanje” – manje dramatično Nešto Sjećanje Ništa Zaborav Subotica, 11. listopada 2019. 2 Rani primjer „humanog preseljenja” Kolektivno preseljenje 98 obitelji (cca 1000 osoba) Razlozi: povijesne promjene statusa teritorija (granice, vojne i političke uprave) Obitelji plemića „predijalaca” zbog stvaranja Vojne Krajine izgubile povlastice i status Subotica, 11. listopada 2019. 3 Povlastice plemića predijalaca („crkveni plemići”- nobiles praediales) Povelja Andrije II, 29.5.1211. Opatiji u Topuskom darovao imanja, posebne privilegije i prihode. ◦ Opat dobio privilegij da može neke podanike staviti u vazalni odnos prema sebi POVLASTICE PREDIJALACA: Nisu plaćali porez na zemljišni posjed Oslobođeni plaćanja carine i maltarine Imali vlastite suce Posjede (predije) uživali su nasljedno U slučaju rata imali vojne obaveze Imali kmetove - podložnike Subotica, 11. listopada 2019. 4 Od kuda su i zašto iselili plemići predijalci? 1750. – diploma o regulaciji Banske krajine Uključenje biskupovih posjeda u Vojnu krajinu 1778. – u zamjenu za prekokupske posjede Zagrebačkoj biskupiji dodijeljeni su posjedi u Banatu oko rijeke Tamiša ◦ - počinju dugotrajni sporovi o vrijednosti imanja 1784. – ekskorporacija (izvlaštenje) 1788. riješeno pitanje ekvivalenata – prvo masovnije iseljenje (u Boku) 1801. zadnje preseljenje Subotica, 11. listopada 2019. 5 Imanje zagrebačkog biskupa Banska krajina 1790. Subotica,Izvor: 11.Nadbiskupski listopada 2019. arhiv 6 Mjesta i obitelji iseljenika! Primjer: iseljeni u Keču: Kaurići – Pokupsko Mikšići – Slatina (D. Lukavec) Delimanići – Stankovac Bužan –Vratečko Bedeković – Hotnja Uzbašić – Glinska Poljana Svi rodovi s ovim prezimenima nalaze se i danas u Pokuplju i Turopolju Subotica, 11. listopada 2019. 7 Popis podjele zemlje Izvor: Nadbiskupski arhiv Prezimena iseljenika Žunac, Matanović, Filković, Bančak, Lukinić, Luketić, Ilijević, Pozojević, Milošić, Kaurić, Mikšić, Novaković, Berković, Uzbašić, Delimanić, Bužan, Jelačić, Slavić, Radošević, Bedeković, Parčetić, Crnolatac, Kovačić, Žužić … Subotica, 11. listopada 2019. 8 Identificirana mjesta iseljenja Slatina, Stankovac, Jame, Vratečko, Hotnja, Pokupsko, Glinska Poljana (Šišak, Šimunova poljana, Žunac), Slana, Degoj, Topusko, Hruševec, Lukinić-brdo, Strezojevo, Brkiševina … Subotica, 11. listopada 2019. 9 Grbovnice – potvrda hrvatskog plemstva Subotica, 11. listopada 2019. 10 Checea Topuska opatija Boka Neuzina Klarija Subotica, 11. listopada 2019. 11 Torontalska županija Glavni grad: Veliki Bečkerek (Zrenjanin) Nakon I. svj. rata podijeljena između Rumunjske i Kraljevine Jugoslavije Subotica, 11. listopada 2019. 12 Kako su se preseljavali? Izlazak iz Egipta Pokupsko – Sisak – Brod –Vukovar – Bečej Putovanje konjskom zapregom - 500 km, tjedan dana Subotica, 11. listopada 2019. 13 Broj Hrvata koji su iselili i dobiveni posjedi Naselje Broj obitelji Primljeno Vrijednost Plaćeni porez naseljenika lanaca zemlje (forinte) (kanon) u forintama Boka 44 13055 86520 1427,00 Neuzina 28 11933 90323 1157,00 Klarija 13 5031 66067 374,10 Keča 13 8011 82503 1109,59 Ukupno: 98 38030 325413 4067,69 Kečani najbolje prošli – dobili 616 lanaca/obitelji (lanac ≈ 0,72ha) Ostali dobili prosječno 350 lanaca/obitelji Subotica, 11. listopada 2019. 14 Život u novom svijetu – rast i nestajanje Već 1806. po nalogu biskupa Vrhovca gradi se škola i crkva u Boki Konfesionalne škole sve do 1930-ih Hrvatske općine Čitaonice Gospodarska udruženja Tamburaški zborovi Lovačke udruge Lijepo uređena groblja Subotica, 11. listopada 2019. 15 Boka, Neuzina, Radojevo, Keča Vojvodina Zrenjanin Rumunjska Izvor: Brabec, 1971 Subotica, 11. listopada 2019. 16 Katolička crkva u Boki Župni dvor BOKA 83 Hrvata (2002.) Subotica, 11. listopada 2019. 17 Neuzina Subotica, 11. listopada 2019. 18 Klarija (Radojevo) Crkva Sv. Urbana – zaštitnik vinogradara (kultura sjećanja starog kraja) Subotica, 11. listopada 2019. 19 Kulturno povijesno blago Prim. dr. Gaja pl. Pozojević Otilija Pozojević (Lukinić) Subotica, 11. listopada 2019. 20 Subotica, 11. listopada 2019. 21 Checea (RO) - Keča Crkva Sv. Katarine u Keči Subotica, 11. listopada 2019. 22 Interijer crkve Sv. Katarine u Keči Križni put – tekst na hrvatskom jeziku Zidna slika: „Pokrštavanje Hrvata”, Sinković i Varady Subotica, 11. listopada 2019. 23 Subotica, 11. listopada 2019. 24 Subotica, 11. listopada 2019. 25 Subotica, 11. listopada 2019. 26 1927. Subotica, 11. listopada 2019. 27 2016. Subotica, 11. listopada 2019. 28 Subotica, 11. listopada 2019. 29 Hrvati iz Keče (RO) u komunističkom logoru, Brates, 1951.-55 Audio-baka Julika Mikšić Jezik – arhiv starih govora Do danas malo poznat Izvor: A. Mixich, Tako je bilo dio povijesti Hrvata u Rumunjskoj. Subotica, 11. listopada 2019. 30 Matične knjige List iz matične knjige Subotica, 11. listopada 2019. 31 Nadgrobni spomenik kroničara hrvatskih plemića u Keči Katoličko groblje u Keči Subotica, 11. listopada 2019. 32 Arhiv Temišvarske biskupije Subotica, 11. listopada 2019. 33 Zaključak Prijelomni događaji: ◦ Vojna krajina – preseljenje ◦ 1848 – ukidanje kmetstva – promjena statusa plemića ◦ 1. svj. rat – podijeljeni u dvije države ◦ Informbiro – logor i nestanak Hrvata u Keči (RO) ◦ Dugoročni proces asimilacije i demografske devastacije Što činiti?: ◦ Pomoć njihovim institucijama ◦ Zaštita i briga o kulturnoj i crkvenoj baštini ◦ Ostvarivanje veze s maticom ◦ Nova istraživanja – kultura pamćenja Subotica, 11. listopada 2019. 34.
Load more

Recommended publications
  • Nadmorska Visina GMRS Na Sistemu JP "Srbijagas"
    Nadmorska visina GMRS na sistemu JP "Srbijagas" Izračunati Šifra Nadmorska Naziv GMRS Izlazne tačke sa transporta Vrsta Naziv distributera atmosferski izlaza visina (m) pritisak GMRS ELEMIR POLJEZR-173-1 SS I ELEMIR Proizvođač 74 1008,0 GMRS RGE FR-15ZR-175-1 RGE FR-15 ENERGETIKA Proizvođač 78 1007,6 GMRS MELENCIZR-76-1 ŠP MELENCI Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 76 1007,8 ZR-76-2 ŠP KUMANE Distributer JP "KOMUNALAC" NOVI BEČEJ 76 1007,8 ZR-76-3 MELENCI SREDNJI Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 76 1007,8 GMRS ELEMIR+ARAD+MIHAJLOVOZR-77-2 ŠP ELEMIR Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 78 1007,6 GMRS FSKZR-78-1 PETROHEMIJA-FSK ELEMIR Krajnji kupac 75 1007,9 GMRS BANATSKI DVORZR-79-1 ŠP BANATSKI DVOR Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 74 1008,0 GMRS BANATSKI DVOR-FARMAZR-80-1 ŠP TORDA Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 74 1008,0 ZR-80-2 FARMA BANATSKI DVOR Krajnji kupac 74 1008,0 GMRS BAN KARAĐORĐEVOZR-81-1 D GMRS BAN. KARAĐORĐEVO Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 72 1008,2 GMRS BEGEJCIZR-82-1 D GMRS BEGEJCI Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 75 1007,9 GMRS SRPSKI ITEBEJZR-83-1 D GMRS SRPSKI ITEBEJ Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 77 1007,7 ZR-83-2 ŠP SRPSKI ITEBEJ Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 77 1007,7 GMRS MEĐAZR-84-1 ŠP MEĐA Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 74 1008,0 GMRS CIGLANA NEIMARZR-85-1 IGM NEIMAR Krajnji kupac 78 1007,6 ZR-85-2 D GMRS NEIMAR Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 78 1007,6 GMRS KLEKZR-86-1 ŠP KLEK Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 78 1007,6 GMRS PROLETERZR-87-1 DN GMRS
    [Show full text]
  • Prethodna Studija Izvodljivosti Izgradnje RVS Dubovac-Zrenjanin-Kikinda-Knjiga 2
    Prethodna Studija izvodljivosti izgradnje RVS Dubovac-Zrenjanin-Kikinda-Knjiga 2 1. Uvod Brz razvoj privrede i društva i urbanizacija naselja u proteklom periodu na području Vojvodine nije uporedo pratila izgradnja infrastrukturnih objekata koji obezbeđuju stabilno i kvalitetno vodosnabdevanje. Neadekvatno rešenje vodosnabdevanja ogleda se pre svega u nestašici vode pri čemu posebno treba istaći neadekvatan kvalitet isporučene vode, koji u pojedinim regionima Vojvodine predstavlja osnovni problem vodovodnih sistema. Javno snabdevanje vodom u Vojvodini je orijentisano isključivo na korišćenje podzemnih voda iz različitih vodonosnih sredina: aluvijalnih sedimenata u priobalju Save i Dunava - "prva" izdan (dubine bunara do 50 m), osnovnog vodonosnog kompleksa - osnovna izdan (dubine bunara od 50-250m) i subarteske i arteske izdani - duboka izdan (dubine bunara od 250m do 350m) Problemi koji se javljaju u vodosnabdevanju prema svojoj prirodi mogu se generalno svrstati u dve grupe: 1. problemi vezani za resurs podzemnih voda 2. problemi vezani za vodovodne sisteme Problemi vezani za resurs podzemnih voda se mogu svrstati u dve kategorije: problemi nedovoljnih količina podzemnih voda i problemi neodgovarajućeg kvaliteta. Period od početka organizovanog vodosnabdevanja 60-tih godina prošlog veka do danas karakteriše se izrazitim porastom eksploatacije podzemnih voda na području cele Vojvodine (Zahvaćene količine podzemnih voda iz izdani koje se sporo obnavljaju (osnovne i duboke izdani) su znatno veće (4600 l/s) od količina zahvaćenih iz relativno brzo obnovljive izdani ("prve" izdani) - oko 1900 l/s. S obzirom na činjenicu da su izvorišta formirana u naseljima ili u njihovoj neposrednoj blizini, eksploatacija podzemnih voda se vrši na malom prostoru što je dovelo do sniženja nivoa podzemnih voda, kako lokalno tako i na širem području.
    [Show full text]
  • Rezultati Ogleda SREDNJI BANAT
    Rezultati ogleda SREDNJI BANAT Izvođač ogleda I Atila Miler Prinos je izražen sa 14% vlage Lokacija I Neuzina Hibrid FAO Sklop biljaka u žetvi Vlaga (%) Prinos (kg/ha) Datum setve: 08.04.2020. KWS SMARAGD 350 71.000 11,8 8.750 Datum žetve: 21.09.2020. KWS KASHMIR 400 72.000 11,1 9.312 KONFITES 430 66.000 11,2 8.364 Predusev: Pšenica KOLUMBARIS 460 66.000 10,9 8.551 ĐUBRENJE KOLLEGAS 480 67.000 11,4 9.500 16:16:16 200 kg/ha KWS PHILIP 510 67.000 12,3 9.510 KLEOPATRAS 600 63.000 13,6 9.568 KWS LUKAS 600 63.000 16,0 9.690 Izvođač ogleda I Dalibor Paskulov Lokacija I Botoš Hibrid FAO Sklop biljaka u žetvi Vlaga (%) Prinos (kg/ha) Datum setve: 10.04.2020. KWS SMARAGD 350 69.000 13,4 9.148 Datum žetve: 23.09.2020. KWS KASHMIR 400 67.000 13,0 10.094 KONFITES 430 66.000 13,3 9.817 Predusev: Pšenica KOLUMBARIS 460 66.000 14,0 10.931 ĐUBRENJE KOLLEGAS 480 65.000 14,4 9.669 UREA 250 kg/ha Starter fertil 3 l/ha Timac Izvođač ogleda I Marinel Damjan Lokacija I Torak Hibrid FAO Sklop biljaka u žetvi Vlaga (%) Prinos (kg/ha) Datum setve: 08.04.2020. KWS SMARAGD 350 72.000 12,8 7.906 Datum žetve: 14.09.2020. KWS KASHMIR 400 72.000 12,0 9.075 KONFITES 430 66.000 13,0 8.370 Predusev: Pšenica KOLUMBARIS 460 67.000 13,1 8.601 ĐUBRENJE KOLLEGAS 480 65.000 13,0 9.394 NPK 200 kg/ha UREA 190 kg/ha KWS PHILIP 510 67.000 14,8 8.150 KWS LUKAS 600 64.000 19,5 8.592 KLEOPATRAS 600 65.000 18,5 9.183 Izvođač ogleda I Mirčea Bugar Lokacija I Ečka Hibrid FAO Sklop biljaka u žetvi Vlaga (%) Prinos (kg/ha) Datum setve: 07.04.2020.
    [Show full text]
  • Democratic League of Tie Croats in Vojvodina
    I DEMOCRATIC LEAGUE OF TIE CROATS IN VOJVODINA DOCUMENTS January 1994 Address: Democratic League of the Croats in Vojvodina Trg Lazara Nesica 1/X 24000 Subotica Yugoslavia Tel/fax: (381) 24 51 348 39 459 a CONTENTS I. MAPS OF THE EX FORMER SOCIALIST FEDERAL REPUBLIC OF YUGOSLAVIA II. INTRODUCTION III. BACKGROUND INFORMATION IV. POPULATION V. CULTURAL AND SOCIAL INSTITUTIONS VI. HISTORICAL EVENTS VII. THE CROATS IN VOJVODINA VIII. JURIDICAL SITUATION OF CROATS IN VOJVODINA IX. VIOLATION OF HUMAN CIVIL AND COLLECTIVE RIGHTS EX SFR Yugoslavia ~F_. HUNGARY. ROMANIA Belgrade CROATS IN BACKA, SRIJEM AND BANAT (VOJVODINA) POSITION OF CROATS IN VOJVODINA REGARDING THEIR CULTURAL, POLITICAL, AND OTHER FUNDAMENTAL AND HUMAN RIGHTS Introduction As a result of the Croats in Vojvodina being deprived of their rights and the assimilatory policies which have calculatedly been implemented for over 70 years, the Croatian population has constantly been in decline. The war against Croatia and the destruction the war has caused directly reflect upon the status of Croats in Vojvodina. All too often they are insulted and taunted. They are attacked through public media, the Croatian media are blocked, they are mistreated by Serbian government authorities and rendered powerless in all areas of public life. Croatian cultural and historic monuments are being destroyed (Baa, Subotica, among others), and Croatian homes in Novi Slankamen have been blasted by machine gun fire, besides a whole line of similar occurrences. With that kind of politics, Serbia, especially after the cessation of the constitutional autonomy of Vojvodina, would like to destroy the will of the Croats to live in the areas of Barka, Banat, and Srijem, where Croats had already been living for thirteen hundred years.
    [Show full text]
  • Rb Ime Prodavnice Ulica I Broj Poštanski Broj Mesto 1 BBT44 N.Tesle 46 Aleksandrovo 2 BBT50 Sturova 10 Aradac 3 BBT02 Zeljeznic
    rb Ime prodavnice Ulica I broj Poštanski broj Mesto 1 BBT44 N.Tesle 46 23217 Aleksandrovo 2 BBT50 Sturova 10 23207 Aradac 3 BBT02 Zeljeznicka br.4 23213 B. Dvor 4 BBT12 Djure Jaksica bb 23216 B. Karadjordjevo 5 BBT01 10.Oktobra br.2 23237 B. Visnjicevo 6 BBT27 B.Vojvode Misica 49 23216 B.Karadjordjevo 7 BBT43 Glavna 10 21217 Bačko Gradište 8 BBT31 Vuka Karadžića 19 23315 Banatska Topola 9 BBT70 Vojvođanska 58 23316 Bašaid 10 BBT58 Zmaj Jovina 3 23274 Bočar 11 BBT73 Gospodjinacka 18 21238 Curug 12 BBT82 Svetog Save 82 21238 Curug 13 BBT95 Stefana Nemanje 8 21238 Curug 14 BBTT108 Lazara Pauca 20 21238 Curug 15 BBT03 Marsala Tita bb 23215 Čestereg 16 BBT83 Kralja Petra I 29 21239 Djurdjevo 17 BBT89 Svetosavska 2 21239 Djurdjevo 18 BBT97 Kralja Petra I bb 21239 Djurdjevo 19 BBT57 Zrdavka Celara 91 23218 Elemir 20 BBT86 Kralja Petra I 41 21247 Gardinovci 21 BBT90 Kralja Petra I 59 21237 Gospodjinci 22 BBT98 Kralja Petra I 39 21237 Gospodjinci 23 BBTT109 Kralja Petra I 26 21237 Gospodjinci 24 BBT26 J.J.Zmaja 47 23323 Iđoš 25 BBT79 Tot Frica 1 26343 Izbište 26 BBT96 Brace Bogarosi 199/1 23300 Kikinda 27 BBTT100 Partizanska 39 23300 Kikinda 28 BBTT102 Generala Drapsina 49 23300 Kikinda 29 BBT18 S. Kovacevica br.68 23211 Klek 30 BBT19 S. Kovacevica bb 23211 Klek 31 BBT65 Voj. St. Knicanina 89 23265 Knicanin 32 BBT25 Ž.Zrenjanina br.13 23231 Krajisnik 33 BBT78 Veljka Vlahovica 42 25230 Kula 34 BBT09 Trg Slobode 1 23271 Kumane 35 BBT80 Marsala Tita 23/a 21248 Lok 36 BBT69 Zeleznicka 24 23261 Lukicevo 37 BBT06 JNA 23234 Medja 38 BBT35 JNA 6 23234 Medja 39 BBT10 Zorana Mirosavljeva bb 23270 Melenci 40 BBT11 Vladimira Nazora 58 23270 Melenci 41 BBT52 Srpskih Vladara 60 23270 Melenci 42 BBTT105 Zarka Zrenjanina 33 23305 Mokrin 43 BBT99 Svetozara Miletica 77 21245 Mosorin 44 BBTT101 Jovanoviceva 20 21245 Mosorin 45 BBT15 Marsala Tita br.31 23236 N.
    [Show full text]
  • Kajkavsko Narječje / Kajkavian
    HRVATSKI DIJALEKTOLOŠKI ZBORNIK 24 (2020) DOI https://dx.doi.org/10.21857/y26kec4wv9 UDK 811.163.42'282.3:001.8 Pregledni rad Rukopis primljen 27. VI. 2020. Prihvaćen za tisak 28. IX. 2020. AnitA Celinić Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb [email protected] KAJKAVSKO NARJEČJE / KAJKAVIAN Rad1 donosi pregled temeljnih spoznaja o kajkavskom narječju hrvatskoga je- zika u sažetu, enciklopedijskom formatu. Nastao je na temelju podataka iz li- terature i analize dostupne rukopisne građe. Opisi su potkrijepljeni primjeri- ma iz građe. Kajkavsko narječje skupina je dijalekata hrvatskoga jezika južnoslavenske grane slavenskih jezika. Uz kajkavštinu hrvatski jezik čine i čakavština te, dije- lom, štokavština, tvoreći tako njegovu tronarječnu organsku osnovu. Naziv potje- če od upitno-odnosne zamjenice kaj ‘quid’ (lokalno i koj, kuj, kj,2 ka, ke i dr.). Kajkavštinom govore Hrvati na sjeverozapadu Republike Hrvatske. Prosti- re se na dvama područjima razdvojenima užim pojasom nekajkavskih govora; taj teritorijalni diskontinuitet posljedica je migracija potaknutih osmanlijskim osva- 1 Rad je napisan u okviru projekta »Lingvistička geografija Hrvatske u europskome okružju (LinGeH)« koji pri HAZU financira Hrvatska zaklada za znanost pod brojem HRZZ 3688. 2 U radu se za vokalizam rabi sljedeća transkripcija: 1 Anita Celinić: Kajkavsko narječje / Kajkavian HDZ 24 (2020), 1–37 janjima 15. – 17. stoljeća. Izvan spomenutoga područja u Hrvatskoj postoje dva kajkavska otoka, okružena štokavskim govorima: Hrvatsko Selo (na Banovini) i Vaška (u Podravini). Kajkavštini kompaktno pripada nekoliko područja u susjed- noj Mađarskoj: više sela u Pomurju južno od Nađkaniže, od kojih je najveće Ser- dahel (Tótszerdahely), područje Breznice (Berzencze) i Bobovca (Babócsa) te Lukovišća (Lakócsa) u Podravini.
    [Show full text]
  • Postal Code Post Office Name Post Office Address 11000
    POSTAL POST OFFICE POST OFFICE POSTAL POST OFFICE POST OFFICE CODE NAME ADDRESS CODE NAME ADDRESS 11000 BEOGRAD 6 SAVSKA 2 11161 BEOGRAD 16 MIJE KOVACEVICA 7B (STUD.DOM) 11010 BEOGRAD 48 KUMODRASKA 153 11162 BEOGRAD 18 VISNJICKA 110V 11011 BEOGRAD 145 ZAPLANJSKA 32 (STADION SHOPING CENTAR) 11163 BEOGRAD 107 BACVANSKA 21 11050 BEOGRAD 22 USTANICKA 182 11164 BEOGRAD 106 SALVADORA ALJENDEA 18 11051 BEOGRAD 130 VELJKA DUGOSEVICA 19 11166 BEOGRAD 112 KRALJA MILANA 14 11052 BEOGRAD 141 BULEVAR KRALJA ALEKSANDRA 516/Z 11167 BEOGRAD 113 NJEGOSEVA 7 11060 BEOGRAD 38 PATRISA LUMUMBE 50 11168 BEOGRAD 114 KNEZA MILOSA 24 11061 BEOGRAD 139 TAKOVSKA 2 11169 BEOGRAD 115 KNEZA MILOSA 81 11101 BEOGRAD 1 TAKOVSKA 2 11210 BEOGRAD 26 ZRENJANINSKI PUT BB (KRNJACA) 11102 BEOGRAD 3 ZMAJ JOVINA 17 11211 BORCA VALJEVSKOG ODREDA 15 11103 BEOGRAD 4 NUSICEVA 16 11212 OVCA MIHAJA EMINESKUA 80 11104 BEOGRAD 5 BEOGRADSKA 8 11213 PADINSKA SKELA PADINSKA SKELA BB 11106 BEOGRAD 10 CARA DUSANA 14-16 11214 BORCA RATKA MILJICA 81 11107 BEOGRAD 11 USTANICKA 79 11215 SLANCI MARSALA TITA 50 11108 BEOGRAD 12 BULEVAR DESPOTA STEFANA 68/A 11224 VRCIN SAVE KOVACEVICA 2 11109 BEOGRAD 14 BULEVAR KRALJA ALEKSANDRA 121 11306 GROCKA BULEVAR OSLOBODJENJA 24 11110 BEOGRAD 15 MAKSIMA GORKOG 2 11307 BOLEC SMEDEREVSKI PUT BB 11111 BEOGRAD 17 BULEVAR KRALJA ALEKSANDRA 84 11308 BEGALJICA BORISA KIDRICA 211 11112 BEOGRAD 19 LOMINA 7 11309 LESTANE MARSALA TITA 60 11113 BEOGRAD 20 SAVSKA 17/A 11350 BEOGRAD 120 KATICEVA 14-18 11114 BEOGRAD 21 UCITELJSKA 60 11351 VINCA PROFESORA VASICA 172 11115 BEOGRAD 23 BULEVAR OSLOBODJENJA 51 11430 UMCARI TRG REPUBLIKE 1 11116 BEOGRAD 28 RUZVELTOVA 21 11030 BEOGRAD 8 SUMADIJSKI TRG 2/A 11117 BEOGRAD 29 GOSPODAR JEVREMOVA 17 11031 BEOGRAD 131 BULEVAR VOJVODE MISICA 12 (EUROSALON) 11118 BEOGRAD 32 MAKSIMA GORKOG 89 11040 BEOGRAD 33 NEZNANOG JUNAKA 2/A 11119 BEOGRAD 34 MILESEVSKA 66 11090 BEOGRAD 75 PILOTA MIHAJLA PETROVICA 8-12 11120 BEOGRAD 35 KRALJICE MARIJE 5 11091 BEOGRAD 109 17.
    [Show full text]
  • Rezultati Prinosa Kukuruz 2020
    Rezultati prinosa kukuruz 2020. Elitna selekcija – nova klasa hibrida Kako nedostatak vode utiče Kako ArtesianTM hibridi optimalno Efikasno na razvoj kukuruza: koriste dostupnu vlagu: Dolazi do nepotpunog Poboljšana sinhronizacija pretvaranje ili nepravovremenog otpuštanja polena i svilanja formiranja/izlaska svile što garantuje bolju oplodnju dostupne vodi ka lošijoj oplodnji Višestruki Mnogo više vode u Smanjena sinteza Optimalnim i efikasnim načini borbe sa od zaštite od ugljenih hidrata dovodi korišćenjem vode i distribucijom do lošijeg završavanja hranjivih resursa kroz biljke nedostatkom vlage nedostatka vlage klipova i formiranja zrna pospešuje se bolje formiranje tokom vegetacije zrno! klipova i zrna (prinos) Nedostatak vode vodi ka Jak korenov sistem uz Hibridi sa Efikasnije Stresni uslovi, uključujući sušu, uvijanju biljaka i listova što optimalno korišćenje narušava proces fotosinteze dostupne vode obezbeđuje izvanrednim pretvaranje u bilo kojoj fazi razvoja biljke i pravilan razvoj pravilan razvoj biljaka mogu dovesti do smanjenja agronomskim dostupne prinosa. ARTESIANTM hibridi karakteristikama Usporavanje procesa razvoja Optimizacija porasta i vode u zrno kompanije SYNGENTA pomažu u i borba sa stresom negativno održavanje dobrog optimizaciji upotrebe raspoloživih utiču na porast i pravilan opšteg zdravstvenog stanja razvoj biljaka biljaka predstavlja jedan od vodnih resursa tokom vegetacije. ključnih faktora u borbi sa ARTESIANTM pretvara vodu u nedostatkom vlage Osiguranje U optimalnim uslovima zrno efikasnije od drugih
    [Show full text]
  • TO Sečanj Predstavila Potencijale Opštine Sreda, 29 Februar 2012 22:44
    TO Sečanj predstavila potencijale opštine sreda, 29 februar 2012 22:44 Po prvi put na 34. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, učestvovala je mlada Turistička organizacija opštine Sečanj, registrovana avgusta 2011. godine. Njena v.d. direktorica, mlađana i profesionalna Miljana Popara, ukratko je predstavila opštinu Sečanj i njene velike turističke potencijale. - Na ovaj sajam smo doneli turističke vodiče, flajere, dosta propagandnog materijala sa ciljem da ukažemo, pre svega na ribolovne i lovne kapacitete našeg područja, na kulturne i sakralne objekte, koji svedoče o burnoj i interesantnoj istoriji ovog kraja, na brojne kulturno – zabavne manifestacije tokom godine, koje mogu biti jako interesantne posetiocima iz drugih područja. Osim toga, na našem štandu, tokom sva četiri dana trajanja sajma je predstavljena tradicionalna banatska kuhinja – izjavila je Miljana Popara i nastavila:. – Prirodni ambijent opštine Sečanj čine aluvijalne šume, barske biljke, stepska vegetacija i vodena prostranstva te tako daju osnovu za formiranje staništa velikog broja životinja. Prostire se na 523 km², a Lovačko udruženje opštine Sečanj gazduje na 52.220 hektara i ima 10 lovačkih društava u svom sastavu. Lovni potencijal predstavlja najatraktivniji turistički resurs, kojim opština Sečanj raspolaže. -A kada je ribolov u pitanju, u opštini postoje šest ribolovačkih udruženja, reka Tamiš prolazi kroz našu opštinu, a tu su još i Brzava , Stari Tamiš i kanal DTD, svi veoma bogati ribom. Imamo pet veštačkih jezera, ribnjaka za uzgoj konzumnog šarana, površine 3.000 hektara, i ovo vodeno bogatstvo pruža mogućnost za razvoj osim ribolovnog i sportsko- rekreativni turizam, kako za decu tako i za odrasle. -Posebnost ovog kraja su i bogat kalendar priredbi, raspoređenih tokom cele godine.
    [Show full text]
  • Kompatabilnost Regionalnih Sistema Za Vodosnabdevanje I Lokalnih Postrojenja Za Pripremu Vode Za Piće
    ARSENICPLATFORM HUSRB/1002/121/075 KOMPATABILNOST REGIONALNIH SISTEMA ZA VODOSNABDEVANJE I LOKALNIH POSTROJENJA ZA PRIPREMU VODE ZA PIĆE Profesor dr Božo Dalmacija Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine Prirodno‐matematički fakultet u Novom Sadu Újvidéki Tudományegyetem, Természettudományi‐matematikai Kar Novi Sad, 05‐06 septembar 2013. 1 Teme • DfiiijDefinicijamalih sistema za vodbdjdosnabdevanje. • Koji su problemi malih vodovodnih sistema • Definicija regionalnih sistema za vodosnabevanje. • Prednost i nedostaci regionalnih vodovodnih sistema • Primer kompatabilnost malih i regionalnih sistema. Novi Sad, 05‐06 septembar 2013. 2 Gradovi u kojima stišttanovništvo pije vodu rizičnog kvaliteta Városok melyekben a lakosság kiváló minőségű viztet fogyaszt. Novi Sad, 05‐06 septembar 2013. 3 Šta karakteriše male vodovodne sisteme • Kapacitet vode za piće kod malih vodovoda može da varira od 1 L/s do nekoliko desetina litara u sekundi. – Za potrebe ovog predavanja usvojeno je da je kapacitet malih postrojenja do 2 L/s (oko 1200 ES). – Za veoma ugrožena naselja koja se snadevaju vodom za piće koja sadrži toksične materije i do 20 L/s (10‐ 12 hiljada ES) • Bez obzira na kapacitet, voda proizvedena na malim vodovodima mora da bude potpuno bezbedna za piće. • Mali vodovodni sistemi se suočavaju sa tehničkim i sanitarnim problemima kao i veliki sistemi. Novi Sad, 05‐06 septembar 2013. 4 Prema Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vodezapiće (Sl. list SRJ br. 42/98) • “Javno snabdevanje” stanovništva vodom za pićeje snabdevanje vodom višeod pet domaćinstava, odnosno više od 20 stanovnika” (0,035 L/s) • Prema tome nameće se potreba Hitnog razvijanja strategije za obezbeđivanje kvalitetne vode za male vodovode i Projektovanje najekonomičnijeg monitoringa malih vodovodnih sistema za dobijanje informacije za preduzimanje neophodnih mera; Razvoj regionalinih ili mikroregionalih sistema kako bi se smanjio bjbroj malih voddihdovodnih siitstema.
    [Show full text]
  • Age-Gender Structure of Croats in Vojvodina Province1
    HUMAN GEOGRAPHIES – Journal of Studies and Research in Human Geography (2010) 4.2, 63-78 www.humangeographies.org.ro AGE-GENDER STRUCTURE OF CROATS IN VOJVODINA PROVINCE1 Tamara Kovačevića*, Lolita Zakića, Milka Bubalo-Živkovića aUniversity of Novi Sad, Faculty of Science, Department of Geography, Tourism and Hotel Management, Novi Sad, Serbia Abstract: The paper elaborates the age - gender structure of Croats in Vojvodina and gives insight how old is the Croatian population and does it in general older than population of Vojvodina. Particular attention was given to the period after the Second World War, e.g. on the second half of 20th and at the beginning of 21st century. The main task of the paper was the identification of tendencies in age structure of Croats. Statistical methods and mathematics proceeding are used to compare different parameters of age structure (e.g. middle age, index of ageing etc). The paper proves that Croats are one of the oldest ethnic groups among the population of Vojvodina province. The results of the study will enhance the knowledge about demographic characteristics of Croats in Vojvodina and therefore might be useful for further research in the field. Key words: Age structure, Gender structure, Croats, Vojvodina Introduction census 2002, Croats had a portion of 2.8% in total population of Vojvodina region. The Serbia in terms of ethno-demographic Age-gender structure of Croats in processes is one of the most complex entities Vojvodina is elaborated in the paper. Special in Europe (Vojkovic, 2003, 28). The attention is given to the second half of the demographic and socio-cultural terms of 20th and the beginning of the 21st century.
    [Show full text]
  • Integration Stalled
    12 March 2013 SERBIA Integration stalled In 1999, over 245,000 members of local minority communities fled from or within Kosovo in fear of reprisals from the ma- jority Albanian population after NATO air strikes had forced the withdrawal of Yugoslav troops and ended years of op- pression of ethnic Albanians. As of December 2012, there were an esti- mated 225,000 internally displaced people (IDPs) from Kosovo within Serbia, including an estimated 15,000 displaced Roma who have never been registered as displaced. In addition, around 17,000 remain displaced An internally displaced family in Kraljevo built this home with materials it received within Kosovo. in kind from UNHCR. This new housing helps them integrate in the area they were displaced to. (Photo: UNHCR, 2011) One in five IDPs are from minority commu- nities. Roma are the most vulnerable IDPs. They tend to lack documentation which then limits their access to basic services such as educa- tion, health and social security. They frequently endure extreme poverty in squalid informal set- tlements and have been subject to evictions. Thirteen years after the conflict the prospects for return in Kosovo remain limited due to security concerns, discrimination and difficulties in repossessing property and obtaining legal documen- tation. The rate of return continued to remain very low in 2012. According to estimates by Serb IDP associations, as few as three per cent of those displaced may have actually achieved sustain- able return in the decade since 1999. The Serbian authorities have consistently emphasised return rather than explicitly seeking to provide IDPs with other durable solutions.
    [Show full text]