ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA UZ ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE S IZVORA RIJEKE JADRO

VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O. - SPLIT

VELJAČA, 2020.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

NARUČITELJ VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O. SPLIT HERCEGOVAČKA 8, 21 000 SPLIT

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA UZ ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE PREDMET UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE S IZVORA RIJEKE JADRO

OZNAKA DOKUMENTA RN/2019/0066

IZRAĐIVAČ DLS D.O.O. RIJEKA

ODITELJ IZRADE V MR.SC. ZLATKO PEROVIĆ , DIPL.ING.POM..

STRUČNJACI ZORAN POLJANEC MAG.EDUC.BIOL. (DLS D.O.O.)

HRVOJE PANDŽA MAG.ING.TRAFF.

NIKOLINA BAKŠIĆ PAVLOVIĆ MAG.ING.GEOL. CE

ANITA KULUŠIĆ MAG.GEOL.

SURADNICI KARLO FANUKO ING.EL. (DLS D.O.O.)

JOSIPA ZARIĆ STRUČ. SPEC. ING. SEC

HEDA ČABRIJAN

DATUM IZRADE VELJAČA, 2020.

DATUM REVIZIJE

M.P.

ODGOVORNA OSOBA IGOR MEIXNER, DIPL.ING.KEM.TEHN.

Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo tvrtke Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split, te je zabranjeno kopiranje, umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe iz predmetne tvrtke.

Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.

2 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

S A D R Ž A J

1 UVOD 5

2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 6

2.1 UVOD 6 2.2 POSTOJEĆE STANJE VODOOPSKRBE 6 2.3 ZAHTJEVI VEZANI ZA PROJEKT 11 2.4 DEFINIRANJE ULAZNIH PARAMETARA ZA ZAHVAT 14 2.4.1 POTREBAN KAPACITET KONDICIONIRANJA PITKE VODE 14 2.4.2 OČEKIVANA KVALITETA VODE NA IZVORIŠTU JADRO 15 2.4.3 PREGLED MOGUĆIH TEHNOLOGIJA PRIPREME PITKE VODE 17 2.5 OPIS ZAHVATA 18 2.5.1 DOVOD SIROVE VODE IZ IZVORIŠTA JADRO POSTOJEĆIM GRAVITACIJSKIM KANALIMA 18 2.5.2 ZAHVATNA GRAĐEVINA 18 2.5.3 UKPV MAJDAN 19 2.5.4 POSTROJENJE MEMBRANSKE ULTRAFILTRACIJE 20 2.5.5 OTPREMA PROČIŠĆENE VODE 26 2.5.6 PROCES OBRADE OTPADNIH VODA I MULJA 26 2.5.7 POVRATNA GRAĐEVINA 29 2.5.8 ISPUST VODA OD PRANJA 30 2.6 PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA 36 2.6.1 OPCIJSKA ANALIZA TEHNOLOGIJA PROČIŠĆAVANJA PTKE VODE 36 2.6.2 OPCIJSKA ANALIZA POTENCIJALNIH LOKACIJA IZGRADNJE UREĐAJA 44

3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 49

3.1 ANALIZA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE 50 3.2 KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE 59 3.2.1 KLIMATSKE PROMJENE 59 3.2.2 SCENARIJ KLIMATSKIH PROMJENA 62 3.3 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE 63 3.4 OSJETLJIVOST PODRČJA, VODNA TIJELA I POPLAVNA PODRUČJA 66 3.4.1 OSJETLJIVOST PODRUČJA 66 3.4.2 VODNA TIJELA 67 3.4.3 ZONE SANITARNE ZAŠTITE 72

3 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

3.4.4 POPLAVNA PODRUČJA 72 3.5 KLASIFIKACIJA STANIŠTA 74 3.6 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE 75 3.7 EKOLOŠKA MREŽA 77 3.8 PEDOLOŠKE ZNAČAJKE 80 3.9 ŠUME 81 3.10 KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA 81 3.11 KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE 84 3.12 PROMETNA MREŽA 85

4 OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 86

4.1 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA SASTAVNICE OKOLIŠA I OPTEREĆENJA OKOLIŠA 86 4.1.1 UTJECAJ NA TLO 86 4.1.2 UTJECAJ NA VODE 86 4.1.3 UTJECAJ NA PRIRODU 88 4.1.4 UTJECAJ NA ŠUME 89 4.1.5 UTJECAJ NA KRAJOBRAZ 89 4.1.6 UTJECAJ NA KULTURNA DOBRA 90 4.1.7 UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA 91 4.1.8 KLIMATSKE PROMJENE 92 4.1.9 UTJECAJI BUKE 97 4.1.10 GOSPODARENJE OTPADOM 97 4.1.11 UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO 99 4.1.12 AKCIDENTNE SITUACIJE 99 4.1.13 OBILJEŽJA UTJECAJA 101 4.2 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA 102 4.3 VJEROJATNOST NASTANKA KUMULATIVNIH UTJECAJA 102

5 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 103

6 ZAKONSKI PROPISI I IZVORI PODATAKA 104

7 PRILOZI 107

4 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

1 UVOD

Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša uz postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš jest zahvat izgradnje centralnog uređaja za kondicioniranjem pitke vode s izvora rijeke Jadro, tehnologijom memabranske ultrafiltracije nazivnog kapaciteta 2.000 l/s na lokaciji Majdan u Gradu Solinu.

Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne Novine“ br. 61/14 i 3/17) planirani zahvat nalazi se unutar Priloga II. (Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike), gdje pripada skupini zahvata 9.1.„Zahvati urbanog razvoja“.

Realizacijom projekta izgradnje uređaja za kondicioniranje pitke vode će se osigurati odgovarajuća kvaliteta vode u vodoopskrbnom području u nadležnosti tvrtke Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split, sukladno relavantnom zakonodavnom okviru. Nadalje, zajedno s učincima Projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split – Solin, smanjit će se gubici vode u odnosu na zahvaćene količine za vodouslužno područje koje iznose neprihvatljivih 69%, a sastoje se od gubitaka u dovodu (25%) i gubitaka u distrbutivnom sustavu (44%). Time će se smanjiti potencijalni rizik od nedovoljne dostupnosti vode s izvora Jadro i omogućiti neometana vodoopskrba područja aglomeracije.

Na temelju navedenog, a za potrebe daljnjeg postupka ishođenja potrebnih dozvola, nositelj zahvata podnosi Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, čiji je sastavni dio i ovaj Elaborat zaštite okoliša.

Podaci o nositelju zahvata

NOSITELJ ZAHVATA: Vodovod i kanalizacija d.o.o.Split OIB: 56826138353

SJEDIŠTE: Hercegovačka 8, 21000 Split

ODGOVORNA OSOBA: Tomislav Šuta, dipl.oec., Direktor Vesna Mašić, Voditelj službe investicija i izgradnje Koordinator JPP KONTAKT OSOBA: aglomeracija Kaštela-Trogir i Split-Solin TEL/MOB: +385 (0) 21/ 546 206

FAX: +385 (0) 21/ 343-554

E- MAIL: [email protected]

Predmetni Elaborat zaštite okoliša izradila je tvrtka DLS d.o.o., Spinčićeva 2, Rijeka, koja je sukladno Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I 351-02/13-08/112, UR.BROJ: 517-03-2-1-19-16, 23. rujna 2019.) ovlaštena za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, pod točkom 2. Izrada studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš. Navedeno Rješenje Ministarstva nalazi se u Prilogu 7.1 ovog Elaborata.

5 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1 UVOD

Predmet ovog elaborata zaštite okoliša je zahvat izgradnje uređaja za kondicioniranje pitke vode s izvora rijeke Jadro. Za predmetni zahvat izrađena je Opcijska analiza lokacija i tehnologija pročišćavanja vode za piće s izradom idejnog rješenja za uređaj za kondicioniranje pitke vode (Ekonomsko tehnički projekt d.o.o., 2020). Opis postojećeg stanja vodoopskrbe i planiranog zahvata u nastavku preuzet je iz ovog dokumenta.

2.2 POSTOJEĆE STANJE VODOOPSKRBE

Vodovod i kanalizacija d.o.o.Split (u nastavku VIK Split) pruža uslugu isporuke pitke vode na području gradova Split, Solin, Kaštela i Trogir, te općina Podstrana, Marina, Okrug, Seget, Klis, Muć, Lećevica i Šolta. Na tim područjima postoji više od deset vodoopskrbnih sustava i podsustava, koji se opskrbljuju vodom s tri izvora: Jadro, Žrnovnica i Orlovac (Ruda).

Slika 2.2-1. Vodoopskrbni sustavi na promatranom području (iz Studije izvedivosti, GRONTMIJ A/S Danska, HIDROPROJEKT- CONSULT d.o.o. Zagreb i PRONING-DHI d.o.o., Zagreb, ožujak 2018.)

6 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Vodom iz izvorišta Jadro, koje se nalazi na 35 m nadmorske visine i formira rijeku Jadro, opskrbljuje se područje gradova Splita, Solina, Kaštela i Trogira, te općina Podstrana, Klis, Seget i Okrug, što ovaj izvor čini najznačajnijim objektom u vodoopskrbnom sustavu grada Splita.

Izvor Žrnovnica koji opskrbljuje vodom naselja Žrnovnica i Donje Sitno je male izdašnosti, ali je značajan zbog svog položaja na 80 m nadmorske visine, što omogućuje njegovo gravitacijsko uključivanje u sustav.

S izvora Orlovac (Ruda) opskrbljuje se sustav kojim upravlja Vodovod Sinj koji isporučuje vodu ViK-u Split za potrebe sjevernog dijela vodoopskrbnog područja (Dugopolje).

Izvor rijeke Jadro

Rijeka Jadro izvire na području Klisa u podnožju planine Mosor i teče solinskim poljem. Duljine je 4,5 km, iznimno je bogata vodom, a ulijeva se u Kaštelanski zaljev sjeverno od Splitskog polutoka. Izdašnost izvora u direktnoj je vezi sa padalinama, pa se kreće od minimalnih 3,7 m3/s do maksimalnih 70,1 m3/s, s godišnjim prosjekom od 9,9 m3/s.

Slika 2.2-2. Izvor rijeke Jadro na području Klisa u podnožju planine Mosor

Izvor rijeke Jadro koristi se u vodoopskrbi još od rimskog doba. Velika dostupnost vode zadovoljavajuće kvalitete bila je pokretač razvoja Splita.

Drevni rimski sustav vodovoda zahvaća vodu neposredno na izvoru a transport vode odvijao se kanalom, djelomično izgrađenim u obliku akvadukta, do Dioklecijanove palače na udaljenosti od cca 9,5 km. Kako bi se osigurao kontinuirani pad od izvora Jadro prema palači, tzv. Dioklecijanov kanal sagrađen je s građevinama na i ispod tla (7.100 m), u usjecima (100 m), u tunelima (1.700 m) i na mostovima (600 m). Vodovod je sagrađen krajem 3. stoljeća, uništen velikim dijelom tijekom 7. stoljeća i obnovljen krajem 19. stoljeća. Od ukupne duljine,

7 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

35% sačuvano je u izvornom stanju, 25% je ponovo izgrađeno (1878. do 1879.), a 40% je obnovljeno. Dioklecijanov kanal još uvijek je u upotrebi za vodoopskrbu u duljini od 5.125 m. Općenito, kanal ima dimenzije 60x120 cm. Procjenjuje se da je izvorni kapacitet kanala iznosio oko 715 l/s. Trenutačni kapacitet je smanjen na oko 470 l/s kao posljedica neadekvatnog održavanja i rezultirajućeg gubitka vode. Godine 1956. izgrađen je novi "Splitski kanal", paralelno sa Dioklecijanim kanalom od izvora rijeke Jadro do točke gdje počinje prva dionica akvadukta. Na tom mjestu Splitski kanal prijelazi u cjevovod DN 1200 do crpne stanice Ravne Njive. U prvih 2 km, do CS Kunčeva Greda, Splitski kanal ima dimenzije 160x135 cm i kapacitet od 1.700-2.000 l/s. Nakon CS Kunčeva Greda kanal ima dimenzije 110x135 cm i kapacitet od 1.350 l/s.

Slika 2.2-3. Dioklecijanov kanal (poprečni presjek

Zahvaćanje i distribucija vode se odvija na sljedeći način:

1) Zahvaćanje na izvoru rijeke Jadro; CS Jadro crpi vodu u vodovodni sustav Klisa;

2) Dioklecijanov i Splitski kanal distribuiraju vodu u tri točke:

a) Na 2,0 km nizvodno CS Kunčeva Greda stara precrpljuje vodu u sustav opskrbe vodom naselja Mravince;

b) Na 2,0 km CS Kunčeva Greda precrpljuje vodu u sustav Solina i sustav Kaštela-Trogir

c) Na 5,1 km CS Ravne Njive precrpljuje vodu u četiri vodoopskrbne zone Splita preko 3 paralelna i neovisna crpna agregata. CS Ravne Njive je središnja vodoopskrbna crpna stanica grada Splita.

8 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Na donjoj slici je prikazana shema glavnih objekata vodoopskrbnog sustava koji se opskrbljuje s izvora rijeke Jadro.

Slika 2.2-4. Shematski prikaz vodoopskrbe s izvora Jadro

Vodopravna dozvola

Prema važećoj Vodopravnoj dozvoli (Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova – Split; Klasa: UPI -325 -03/99 -01/0083; Ur.broj: 374 -24 -3-99 -2/TC; Split, 05.10. 1999.g.) nositelju zahvata je odobreno zahvaćanje 2.000 l/s, odnosno 31.000.000 m3/god vode na izvorištu.

Prema Vodopravnoj dozvoli nositelj zahvata treba osigurati ekološki prihvatljiv protok (biološki minimum) od 1,8 m3/s (što odgovara vodostaju od 30 cm) za srednji dnevni protok rijeke Jadro, odnosno 2 m3/s za srednji mjesečni protok. U slučaju nemogućnosti osiguravanja navedenih protoka, nositelj zahvata dužan je smanjiti zahvaćene količine i reducirati potrošnju (prvenstveno potrošnju za potrebe poljoprivrede), odnosno osigurati vodoopskrbu s drugih zahvata.

Podaci iz 2017. pokazuju da:

 Sadašnja ukupna godišnja količina zahvaćene vode iz Jadra iznosi 59,2 milijuna m3/god, što praktički dvostruko premašuje najveću dopuštenu količinu od 31 milijuna m3/god.  Maksimalne trenutne količine zahvaćanja (2.000 l/s) premašuju se tijekom dužih razdoblja, što je razvidno iz izračuna: max. precrpljene količine * faktor dnevne neravnomjernosti + prosječni gubici na dovodu = 1.600 * 1,5 + 634 = ~ 3.000 l/s, dakle prijelaze maksimalnu trenutnu količinu zahvaćanja za minimalno 1,5 puta.

Kvaliteta pitke vode

Kvaliteta pitke vode s izvora rijeke Jadro je uz primjenu postupka kloriranja potpuno u skladu s odredbama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15, 104/17, 115/18) i Pravilnika o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne

9 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT vodoopskrbe (NN 125/17), osim parametra mutnoće koja je povremeno malo do znatno povećana u odnosu na dopuštene vrijednosti (MDK1 = 4 NTU2), do čega dolazi iznenada nakon velikih padalina i traje nekoliko dana.

Trajanje mutnoće veće od 4 NTU se razlikuje po godinama i općenito se do sada vladalo informacijom da to traje oko 10% dana godišnje (36 dana). Međutim, podaci za 2017. godinu govore da je mutnoća veća od 4 NTU trajala samo 17 dana (5% dana godišnje), ali su pojave bile dosta intenzivne. Tako je 7. ožujka 2017. godine zabilježena maksimalna mutnoća od 42 NTU trajanja cca 3 sata. Prosjek mutnoće toga dana je bio 23 NTU. U 2017. godini je zabilježeno 3 razdoblja povećane mutnoće (ožujak, studeni, prosinac). Mutnoća veća od 4 NTU je ukupno trajala 17 dana, a od toga je mutnoća veća od 10 NTU trajala 8 dana. U 2018. godini je do 31.03.2018. zabilježeno mutnoća veća od 4 NTU u čak 5 puta ukupnog trajanja 12 dana. Veća od 10 NTU je bila 2 dana. Ukoliko ove podatke objedinimo u kišnu sezonu listopad 2017. – ožujak 2018., onda se može uočiti da je od ukupno 182 dana, povećana mutnoća trajala 29 dana u 9 pojava. Inače, razina mutnoće je većim dijelom godine ispod 1 NTU (oko 6 mjeseci).

Mutnoća vode se postepeno smanjuje i dok ne postigne zakonom propisanu vrijednost na snazi je zabrana upotrebe te vode za ljudsku potrošnju. Povećanjem mutnoće vode izvora rijeke Jadro, povećava se sadržaj suspendiranih tvari i mijenja se mikrobiološka kvaliteta vode.

Kako je moguće primijetiti, značajna povećanja mutnoće izvorišta Jadro javljaju se kod padalina koje slijede nakon dužeg suhog perioda. Razlog tomu mogu biti i procesi desikacije. Naime, desikacija je proces potpunog ili gotovo potpunog gubljenja vode iz pornog prostora u tlu ili talogu kao posljedica ishlapljivanja vodnog tijela u aridnim (sušnim) uvjetima. U sedimentima se nalaze različiti zapisi toga procesa (višekutne pukotine i brečiranje). Uslijed takve pojave tlo gubi na rahlosti te onemogućuje ujednačen protok padaline kroz tijelo tla. Izvjesno je da baš pojava desikacije te povećane padaline nakon te pojave, uzrokuju povećanje mutnoće izvorišta Jadro.

Učestaliji poremećaji mutnoće vode izvorišta Jadro mogli bi se pripisati klimatskim promjenama koje se očituju u višim temperaturama, duljim razdobljima suše te obilnim padalinama.

Tablica 1: Maksimalno dozvoljene vrijednosti kritičnih parametara u vodi za ljudsku potrošnju za izvorište Jadro, sukladno Pravilniku o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe (NN 125/17)

Pokazatelj mjerna jedinica MDK

Mutnoća NTU 4,0

Aluminij mg/L 0,2

Željezo mg/L 0,2

Mangan mg/L 0,05

1 MDK – maksimalna dozvoljena koncentracija 2 NTU – engl. Nephelometric Turbiditty Unit, odnosno jedinica nefelometrične mutnoće

10 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Krom mg/L 0,05

Permanganatni broj mg/L O₂ 5

Mikrobiološki parametri

Broj kolonija 22 °C Broj / 1 mL 100

Broj kolonija 37 °C Broj / 1 mL 20

Escherichia coli Broj / 100 mL 0

Enterokoki Broj / 100 mL 0

Ukupni koliformi Broj / 100 mL 0

Pseudomonas sp Broj / 100 mL 0

Clostridium perfringens Broj / 100 mL 0

2.3 ZAHTJEVI VEZANI ZA PROJEKT

Sustav vodoopskrbe šireg područja Splita i Solina dio je regionalnog vodoopskrbnog sustava koji obuhvaća podsustave Split – Solin – Klis – Podstrana i Kaštela – Trogir. Sustav se opskrbljuje vodom s izvora Jadro.

Za Projekt poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije SPLIT – SOLIN 2018. godine izrađena je Studija izvedivosti, ali Uređaj za obradu pitke vode Jadro nije bio obrađen kao sastavni dio tog projekta pa ni Studije. Naime, izgradnja Uređaja će se vršiti odvojeno od ostalih dijelova Projekta aglomeracije.

Temeljeno na rezultatima rada „pilot“ uređaja te podacima o kvaliteti vode potrebno je analizirati opcije i odabrati rješenje koje će:

• zahvaćenu vodu s izvora Jadra pročistiti na razinu propisanu važećom zakonskom regulativom Republike Hrvatske.

U prosincu 2019. godine Europsko vijeće i parlament su postigli privremeni sporazum o izmijenjenoj Direktivi za pitku vodu (Drinking Water Directive – provisional agreement) koji je na snazi do formalnog usvajanja u Europskom vijeću i parlamentu. U članku 11. ovog sporazuma propisan je obavezan monitoring sukladno Dodatku 2, prema kojem treba pratiti efikasnost procesa pripreme pitke vode (filtracije), a sukladno kojem mutnoća ne bi smjela biti veća od 0,3 NTU u 95% vremena i ne veća od 0,5 NTU u 15 uzastopnih minuta.

Tablica 2: Propisane dozvoljene vrijednosti mutnoće pitke vode nakon obrade

Parametar Vrijednost parametra

0,3 NTU (95%) i ne > 0,5 NTU Mutnoća u 15 uzastopnih minuta

11 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Pri odabiru tehnologije za obradu pitke vode, posebnu pažnju treba posvetiti objektivnoj analizi učinkovitosti pojedine tehnologije pri mutnoćama većim od 30 NTU.

Kakvoća otpadne tehnološke vode od ispiranja mora se odrediti u skladu s važećom zakonskom regulativom. Opterećenja u otpadnoj vodi koja će se ispuštati moraju osigurati najmanje dobro stanje prijemnika, ne pogoršavajući ga.

Prijedlog optimalne tehnologije treba biti rezultat tehno-ekonomske analize investicijskih i operativnih troškova.

Predložena tehnička rješenja trebaju biti tehnički i financijski usporediva te nuditi istu ili sličnu (prihvatljivu) razinu kvalitete. Očekuje se da će Izvršitelj izraditi tehničko-ekonomsku analizu koja će obuhvatiti: analizu predložene tehnologije i materijala te predložiti optimalnu varijantu. Rezultati i konačni prijedlozi moraju biti jasno definirani i prezentirani.

Kapacitet uređaja mora zadovoljavati na način da u slučaju zamućenja korisnici „ne osjete“ problem u distribuciji vodom ispravnom za piće, odnosno da je ona zadovoljavajuća u razdoblju redovitih mjera štednje uslijed ekstremne mutnoće.

Ključno pitanje je određivanje kapaciteta uređaja. Pri tome treba koristiti podatke postojeće Studije izvedivosti (studeni 2018.) a prema kojoj je maksimalno zahvaćanje vode s izvora Jadra sukladno podacima iz 2017. cca 2.100 l/s, a ukupno crpljenje preko CS Ravne njive i CS Kunčeva greda nešto manje od 1.700 l/s.

Zakonodavni okvir

Priprema i provedba infrastrukturnih projekata ključna je za postizanje ciljeva Strategije upravljanja vodama, obveza proizašlih iz usklađivanja nacionalnoga zakonodavstva s europskim, povlačenje sredstava Strukturnih i Kohezijskoga fonda Europske Unije.

Opći ciljevi projekta proizlaze iz strateških dokumenata i EU Direktiva:

 Direktiva o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju 1998/83/EZ Osnovni cilj ovoga projekta je usklađenje područja s više od 50 osoba ili s potrošnjom vode većom od 10 m3/dan, te područja s komercijalnom ili javnom vodoopskrbom s manje od 50 osoba ili potrošnjom manjom od 10 m3/dan, sa zahtjevima Direktive o vodi za piće 1998/83/EZ.

 Direktiva za pitku vodu – privremeni sporazum U prosincu 2019. godine Europsko vijeće i parlament su postigli privremeni sporazum o izmijenjenoj Direktivi za pitku vodu (Drinking Water Directive – provisional agreement) koji je na snazi do formalnog usvajanja u Europskom vijeću i parlamentu. Nakon usvajanja i službene objave Direktive, države članice će imati dvije godine za njenu implementaciju u svoje zakonodavstvo. Cilj Direktive je poboljšati kvalitetu i pristupačnost pitke vode te omogućiti bolju informiranost građana.

 Operativni program Konkretnost i kohezija 2014-2020. Ciljevi koji su relevantni za ovaj projekt su 6ii1- Poboljšanje javnoga vodoopskrbnog sustava u svrhu osiguranja kvalitete i sigurnosti opskrbe pitkom vodom, što uključuje izgradnju, rekonstrukciju, odnosno dogradnju sustava vodoopskrbe, te smanjivanje gubitaka iz vodoopskrbnih sustava.

12 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

 Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Iz Strategije upravljanja vodama ciljevi koji su bitni za ovaj projekt su:

 Povećanje priključenosti na vodoopskrbu na 75 – 90%.  Smanjenje vodnih gubitaka u vodoopskrbnim sustavima sa 70% na 45%.  Uključivanje područja s lokalnim vodovodima u sustave javne vodoopskrbe.  Regionalizacija vodoopskrbnih sustava i optimalizacija poslovanja.  Povećanje sigurnosti zahvata vode uspostavom rezervnih izvora/smjerova dobave vode.  Povećanje sigurnosti zahvata vode uspostavom rezervnih izvora/smjerova dobave vode.

Ciljevi

Cilj Idejnog rješenja je bio utvrditi najoptimalnije rješenje za uređaj za kondicioniranje vode za piće, s naglaskom na održanje kvalitete u razdobljima kad je voda zbog velike količine padalina zamućena.

Provođenjem aktivnosti predviđenih ovim projektom stvara se kvalitetna stručna i tehnička osnova za izradu prijedloga i odabira najpovoljnijeg rješenja daljnjega razvoja vodo- opskrbnoga sustava, koji će odgovoriti svim izazovima klimatskih promjena (uvažavajući i valorizirajući postojeće planske tehničke, studijske i druge dokumente). Odabrano rješenje treba biti u tehničkom i operativnom smislu usklađeno s postojećim Hrvatskim i EU zakonodavnim okvirom te u ekonomskom i poslovnom smislu održivo i socijalno prihvatljivo u hrvatskim uvjetima.

Konačni cilj je stvaranje dugoročno učinkovitoga sustava za pružanje vodnih usluga na području Splita koji će biti robustan za sve vanjske utjecaje, a posebice utjecaje klimatskih promjena koje postaju sve izraženije. Izrađivač je zato trebao predložiti između alternativnih tehničkih rješenja koja osiguravaju dugoročnu održivost i robusnost na utjecaj klimatskih promjena, ono rješenje koje će biti najisplativije u ekonomskom vijeku korištenja građevina i za koje je razumno očekivati da će biti prihvaćeno za sufinanciranje od strane Europske Unije.

Očekivani rezultati

Konačni rezultat aktivnosti predviđenih Opcijskom analizom lokacija i tehnologija pročišćavanja vode za piće s izradom idejnog rješenja za uređaj za kondicioniranje pitke vode (Ekonomsko tehnički projekt d.o.o., 2020) je izrada najoptimalnijeg Idejnog rješenje do kojeg se došlo temeljem:  Opcijske analize najmanje dvije lokacije, te  Opcijske analize najmanje dvije tehnologije pročišćavanja pitke vode. Provedene opcijske analize rezultirale su Idejnim rješenjem za odabrani Uređaj za kondicioniranje vode s izvora Jadra sa svim potrebnim drugim građevinama, pristupnom prometnicom i cjevovodima koje uključuje kratki opis zahvata i prikaz situacije na preslici katastarskog plana.

13 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Idejno rješenje predstavlja tehničku podlogu za kasniju izradu Idejnog projekta, a zajedno sa Studijom izvedivosti predstavljat će stručnu podlogu za realizaciju projekta za koji će se aplicirati za sufinanciranje iz EU-Kohezijskog fonda. Temeljem njega će se ugovoriti projektiranje glavnog projekta izvođenje radova, što će se sufinancirati iz sredstava EBRD-a.

Idejno rješenje je ujedno bila podloga za izradu predmetnog elaborata zaštite okoliša.

2.4 DEFINIRANJE ULAZNIH PARAMETARA ZA ZAHVAT

2.4.1 POTREBAN KAPACITET KONDICIONIRANJA PITKE VODE

Kapacitet uređaja mora zadovoljavati na način da u slučaju zamućenja korisnici „ne osjete“ problem u distribuciji vodom ispravnom za piće, odnosno da je ona zadovoljavajuća u razdoblju redovitih mjera štednje uslijed ekstremne mutnoće.

Ključno pitanje je određivanje kapaciteta uređaja. Pri tom su korišteni podaci postojeće Studije izvedivosti (studeni 2018.), a prema kojoj je maksimalno zahvaćanje vode s izvora Jadra sukladno podacima iz 2017. cca 2.100 l/s, a ukupno crpljenje preko CS Ravne njive i CS Kunčeva greda nešto manje od 1.700 l/s.

Tablica 3: Crpljene količine vode preko CS Kunčeva greda (mjesečni prosjek na osnovi podataka iz 2016., 2017. i 2018. godine)

GODINA siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac Nova C.S. 2016. 353 356 372 412 422 459 552 532 437 374 358 361 2017. 374 365 376 394 426 496 559 565 417 384 358 351 2018. 349 351 368 408 437 472 538 546 457 400 364 368 Stara C.S. 2016. 42 35 35 37 37 41 45 44 41 45 41 42 2017. 44 45 46 45 41 41 51 50 43 43 40 39 2018. 39 42 42 43 45 47 56 57 55 53 48 45 C.S. Kunčeva Greda sumarno 2016. 395 391 407 449 459 500 597 576 478 419 399 403 2017. 418 410 422 439 467 537 610 615 460 427 398 390 2018. 388 393 410 451 482 519 594 603 512 453 412 413 Analitika Min. 388 391 407 439 459 500 594 576 460 419 398 390 Prosječno 401 398 413 447 470 519 601 598 484 433 403 402 Maks. 418 410 422 451 482 537 610 615 512 453 412 413

14 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Tablica 4: Crpljene količine vode preko CS Ravne njive (mjesečni prosjek na osnovi podataka iz 2016., 2017. i 2018. godine)

GODINA siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac Nova C.S. 2016. 833 829 842 878 883 941 1.017 986 921 868 882 848 2017. 865 863 860 870 908 980 1.023 1.023 915 877 853 825 2018. 824 882 850 870 904 951 1.008 1.024 964 899 896 858 Analitika Min. 825 829 843 870 883 942 1.008 986 915 869 854 826 Prosječno 841 858 851 873 899 958 1.016 1.012 934 882 878 844 Maks. 866 882 860 878 909 981 1.024 1.025 965 899 896 858

Tablica 5: Crpljene količine vode preko CS Kunčeva greda i CS Ravne njive (mjesečni prosjek na osnovi podataka iz 2016., 2017. i 2018. godine)

GODINA siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

C.S. Kunčeva Greda + C.S. Ravne njive

2016. 1.228 1.220 1.249 1.327 1.342 1.441 1.614 1.562 1.399 1.287 1.281 1.251

2017. 1.283 1.273 1.282 1.309 1.375 1.517 1.633 1.638 1.375 1.304 1.251 1.215

2018. 1.212 1.275 1.260 1.321 1.386 1.470 1.602 1.627 1.476 1.352 1.308 1.271

Analitika

Min. 1.213 1.220 1.250 1.310 1.342 1.442 1.602 1.562 1.375 1.288 1.252 1.216

Prosječno 1.242 1.256 1.264 1.319 1.368 1.477 1.617 1.610 1.417 1.315 1.281 1.246

Maks. 1.284 1.275 1.282 1.327 1.387 1.518 1.634 1.639 1.477 1.352 1.308 1.271

Obzirom na raspoložive podatke o crpljenim količinama vode na pojedinačnim crpnim stanicama (mjesečni prosjeci prikazani su u gornjim tablicama) zaključuje se da su potrebni sljedeći kapaciteti:

 CS Kunčeva Greda : 650 l/s  CS Ravne njive : 1.100 l/s  Kumulativno : 1.750 l/s

2.4.2 OČEKIVANA KVALITETA VODE NA IZVORIŠTU JADRO

Fizikalno-kemijski i mikrobiološki sastav vode Jadra u direktnoj je vezi s padalinama. Naime, kod značajnijih oborina dolazi do promjene sadržaja vode Jadra uslijed utjecaja okoliša.

Prilikom značajnih oborina, voda izvorišta Jadro ima povećane vrijednosti mutnoće. Promjenu u vrijednosti mutnoće prati promjena sljedećih sadržaja vode:  Željezo  Aluminij  Mangan

15 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

 Organska tvar  Mikrobiološki sastav

Značajno je za naglasiti kako za vrijeme povećane mutnoće niti jedan od navedenih parametara, osim mikrobiološkog sastava, nije iznad maksimalno dozvoljenih vrijednosti u vodi, no njihovim zbirnim vrijednostima čine promjenu koja se vidi na povećanju mutnoće vode.

Pojava mutnoće razlikuje se po godinama, no u prosijeku se može zaključiti sljedeće trajanje mutnoće:

 Manje od 0,3 NTU oko 14% godine (53 dana u godini),  Između 0,3 i 4,0 NTU oko 73% godine (265 dana u godini),  Između 4,0 i 10 NTU oko 7% godine (26 dana u godini),  Između 10 i 20 NTU oko 5% godine (17 dana u godini),  Veće od 20 NTU oko 1% godine (4 dana u godini).

Tablica 6: Očekivana kvaliteta voda na izvorištu Jadro kroz kalendarsku godinu.

Mutnoća (NTU) < 0,3 0,3 - 4,0 4,0 - 10 10 - 20 20 - 30 30 - 40 40 - 50

Razdoblje 03. - 12. 2017

Udio godine 13,9% 66,5% 9,7% 8,3% 1,1% 0,3% 0,2%

Broj dana u god. 50,9 242,6 35,4 30,5 4,1 0,9 0,7

Broj sati u god. 1.222 5.822 850 732 98 22 17

Razdoblje 01. - 12. 2018

Udio godine 15,2% 79,1% 4,4% 1,2% 0,1% 0,1% 0,0%

Broj dana u god. 55,4 288,6 16,0 4,5 0,4 0,2 0,0

Broj sati u god. 1.330 6.926 384 108 10 5 0

Razdoblje Ukupno

Udio godine 14,6% 72,7% 7,0% 4,8% 0,6% 0,2% 0,1%

Broj dana u god. 53,1 265,5 25,7 17,5 2,2 0,6 0,4

Broj sati u god. 2.552 12.748 1.234 840 108 27 17

Na osnovi tih podataka određene su 4 karakteristične situacije za koje trebaju biti dimenzionirani procesi. Ovakva procjena kvalitete voda sa izvorišta Jadro koristit će se za potrebe dimenzioniranja procesa te određivanja godišnjih troškova pogona i održavanja.

16 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Tablica 7: Karakteristične situacije za koje trebaju biti dimenzionirani procesi i određeni troškovi pogona i održavanja.

Mutnoća (raspon) < 0,3 0,3 - 5,0 5,0 - 20 20 - 50

Mutnoća (prosijek) 0,3 3 13 35

Razdoblje 03. - 12. 2017

Udio godine 13,9% 69,3% 15,2% 1,6%

Broj dana u god. 51,0 253,0 55,0 6,0

Broj sati u god. 1.224 6.072 1.320 144

Razdoblje 01. - 12. 2018

Udio godine 15,2% 80,7% 3,9% 0,2%

Broj dana u god. 55,0 295,0 14,0 1,0

Broj sati u god. 1.320 7.080 336 24

Razdoblje Ukupno

Udio godine 14,5% 75,0% 9,4% 1,0%

Broj dana u god. 53,0 273,9 34,5 3,5

Broj sati u god. 2.544 13.152 1.656 168

2.4.3 PREGLED MOGUĆIH TEHNOLOGIJA PRIPREME PITKE VODE

Za pripremu pitke vode upotrebljavaju se brojni tehnološki postupci, ovisno o onečišćenju izvora pitke vode i tražene kvalitete pitke vode.

Na osnovi mogućih tehnoloških postupaka i kakvoće sirove pitke vode za predmetni uređaj za pripremu/pročišćavanje pitke vode (UKPV) obavljena su ispitivanja s pilotnim postrojenjima na izvoru Jadro za sljedeće varijante:

1) Koagulacija/flokulacija, filtracija na gravitacijskim filterima, dezinfekcija klorom, 2) Ultrafiltracija, dezinfekcija klorom. Kao optimalna tehnologija odabrana je varijanta tehničko-tehnološkog rješenja pročišćavanja membranskom ultrafiltracijom.

17 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

2.5 OPIS ZAHVATA

Nakon provedene opcijske analize lokacija i tehnologija pročišćavanja pitke vode odabrano je tehničko-tehnološko rješenje pročišćavanja membranskom ultrafiltracijom na centralnom uređaju na lokaciji Majdan nazivnog kapaciteta 2.000 l/s.

Prema Idejnom rješenju, uređaj za kondicioniranje pitke vode (UKPV) Jadro-Split na lokaciji Majdan se sastoji od sljedećih objekata:

1. Dovod sirove vode iz izvorišta Jadro postojećim gravitacijskim kanalima (stari Dioklecijanov i novi Splitki kanal) 2. Zahvatna građevina pozicionirana na postojećim gravitacijskim kanalima na stacionaži 0+229,78 iz koje se dobava sirove vode na UKPV vrši sa spojnim cjevovodom DN 1600. Višak vode iz zahvatne građevine se rasterećuje na preljevu unutar objekta i voda se odvodi preljevnim cjevovodom DN 1200 do ispusta u rijeku Jadro. 3. UKPV Majdan s osnovnim tehnološkim sklopovima: 3.1. Prihvat i dobava sirove vode na pročišćavanje 3.2. Postrojenje membranske ultrafiltracije 3.3. Otprema pročišćene vode 3.4. Proces obrade otpadnih voda i mulja 4. Povratna građevina pozicionirana uz Zahvatnu građevinu. Pročišćena voda se dobavlja iz UKPV spojnim cjevovodom DN 1000. 5. Ispust voda od pranja iz UKPV spojnim cjevovodom spajanjem na preljevni cjevovod DN 1200.

2.5.1 DOVOD SIROVE VODE IZ IZVORIŠTA JADRO POSTOJEĆIM GRAVITACIJSKIM KANALIMA

Dovod sirove vode iz izvorišta Jadro predviđen je postojećim gravitacijskim kanalima stari Dioklecijanov i novi Splitki kanal do lokacije Zahvatne građevine prema rješenju Zahvatne građevine iz Glavnog projekta - Hidrotehnički tunel s priključnim vodoopskrbnim cjevovodom Jadro – Ravne Njive.

2.5.2 ZAHVATNA GRAĐEVINA

Obzirom da je Glavnim projektom - Hidrotehnički tunel s priključnim vodoopskrbnim cjevovodom Jadro – Ravne Njive, definirana Zahvatna građevina i lokacija predviđene parcele za izgradnju UKPV na lokaciji Majdan, zadržano je tehničko rješenje Zahvatne građevine.

U fazi izrade Idejnog projekta Zahvatnu građevinu će se trebati tehnički prilagoditi manjim izmjenama, koje neće odstupati od osnovnih elemenata već definirane Zahvatne građevine. Bit će potrebno prilagoditi preljev i ispust preljevnog cjevovoda novom objektu Prihvatne građevine.

18 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

U smislu lokacije Zahvatne građevine i hidrauličkih karakteristika Zahvatna građevina neće odstupati od postojećeg rješenja. Odstupanja su moguća samo u okviru gabarita, bez izmjene volumena.

Tehničko rješenje Zahvatne građevine zadržat će dva spojna cjevovoda DN 1200 prema UKPV, preljev i cjevovod za preljevne vode, a izbacit će se dva izlazna cjevovoda DN 1200, obzirom da su ti cjevovodi predviđeni za daljnji odvod vode prema CS Ravne Njive i CS Kunčeva Greda u okviru rješenja s hidrotehničkim tunelom.

Slika 2.5-1. Oblik i dimenzije zahvatne građevine iz GP - Hidrotehnički tunel

2.5.3 UKPV MAJDAN

Pretpostavljena je lokacija Majdan za UKPV, koja je udaljena cca. 300 m od lokacije izvorišta Jadro. Spojna građevina za dovod vode iz postojećeg Splitskog kanala i Dioklecijanovog kanala može biti izvedena u potpunosti jednako kao što je predviđena Zahvatna građevina u okviru GP Hidrotehnički tunel s priključnim vodoopskrbnim cjevovodima Jadro – Ravne Njive (Građevinski fakultet Sveučilište u Splitu, 2016. godina).

19 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Različiti scenariji (Tablica 8) odgovaraju analizi kvalitete sirove vode, prikazani u Tablica 7 u poglavlju 2.5.2. Količine zahvaćene vode rezultat su proračuna potrebnih količina voda za daljnju distribuciju u VS Split-Solin kao i za potrebe pranja filtera. Količine za pranje modula određene su u sklopu dimenzioniranja modula.

Tablica 8: Karakteristike dovoda vode iz izvorišta do UKPV za različite scenarije (kvalitete sirove vode na ulazu)

Situacija [Godišnje] < 0,3 NTU 0,3 - 5,0 NTU 5,0 - 20 NTU > 20 NTU

Postotak vrjemena u godini 15% 75% 10% 1% d/god.

Broja dana 366 53 274 35 4 d

Maksimalni potreban dotok vode 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 l/s

Dnevna potrebna količina vode 54.4 mil. 149.000 149.000 149.000 149.000 m³/d

Dnevna zahvačena količina vode 54.9 mil. 149.800 150.300 152.400 154.300 m³/d

Maksimalni zahvačen dotok vode 7.240 7.260 7.360 7.460 m³/h

2.5.4 POSTROJENJE MEMBRANSKE ULTRAFILTRACIJE

Sirova voda se iz dovodnog cjevovoda ulijeva u usisni dio crpki, koje će tlačiti vodu na ultrafiltraciju.

Da bi voda prošla kroz module UF treba tlak da se savlada otpor membrana (tz. TMP = trans membrane pressure). Taj tlak se kreće od 0,3 bar za čistu membranu do 0,5 bar kada se uključi automatski povratno pranje membrana. To se je potvrdilo i tijekom provedenog Pilot testiranja UF na izvoru Jadro. Realno to znači, da je potrebno za pogon UF postrojenja na lokaciji Majdan: • Za mikrofiltere i cjevovodi / instalacije = 0,3 bar, • UF module = 0,3 – 0,5 bar (zavisi od zagađenja modula), • Na izlazu trebamo tlak od 0,25 bar da se vrati nazad u kanale (obzirom da smo već na visini +2 m, obzirom da filtrat izlazi na vrhu modula), • Ukupni potreban tlak je stoga 0,85 – 1,05 bar. Ali, obzirom da kompletno postrojenje ultrafiltracije radi pod tlakom, može se iskoristiti još hidrostatičku visinu sirove vode na ulazu (4,5 m, odnosno 0,45 bar), tako da je realno za crpnu stanicu potrebnih također samo 0,4 do 0,6 bar.

Na taj način zadrži se tlačna visina vode, tako da crpke trebaju samo dodati tlak za pokrivanje gubitaka u sustavu filtracije (TMP je oko 0,3 bar), tako da je potrebnih između 140 i 220 kW snage za to. Predviđene su četiri centrifugalne crpke, tri crpke su radne a jedna je pričuvna. Svaka crpka ima po 74 kW i frekventnu regulaciju rada. Crpke se naizmjenično uključuju i isključuju, tako da sve crpke imaju otprilike jednaki broj radnih sati. Radni tlak crpki je dovoljan za rad automatskih filtera i ultrafiltraciju te za crpljenje pročišćene pitke vode direktno nazad u postojeći akvadukt.

Sirova voda se najprije crpi na automatske filtre za filtraciju pitke vode. Ugrađeno je četero filtera, tri su radna a jedan je pričuvni. Veličina filtracije je oko 200 µm. Filtri imaju ugrađen sistem za automatsko čišćenje filtera bez prekida rada filtracije pitke vode. Automatsko čišćenje filtera se uključuje kada naraste diferencijalni tlak preko dozvoljenog, odnosno u

20 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT redovitom vremenskim intervalima. Filteri imaju automatski ventil za pranje. Ispred i iza svakog filtera ugrađen je mjerač tlaka. Otpadna voda od pranja filtera skuplja se u spremniku otpadne vode. Upravljanje filtera nadzire se sa centralnog PLC-a3.

Tablica 9: Karakteristike crpljenja kroz postrojenje ultrafiltracije za različite scenarije (kvalitete sirove vode na ulazu)

Situacija [Godišnje] < 0,3 NTU 0,3 - 5,0 NTU 5,0 - 20 NTU > 20 NTU

Postotak vrjemena u godini 15% 75% 10% 1% d/god.

Broja dana 366 53 274 35 4 d

Dn. zahvačena količina vode 149.800 150.300 152.400 154.300 m³/d

Maks. zahvačen dotok vode 7.240 7.260 7.360 7.460 m³/h

Potrebna visina crpanja 0,40 0,45 0,50 0,60 bar

Tlak na ulazu u crpke -0,45 -0,45 -0,45 -0,45 bar

Mikrofilteri i cjevovodi 0,30 0,30 0,30 0,30 bar

Tlak preko membrana (TMP) 0,30 0,35 0,40 0,50 bar

Tlak filtrata 0,25 0,25 0,25 0,25 bar

Snaga crpki 141 160 178 217 kW

dnevna potrošnja elektrike 2.920 3.310 3.680 4.500 kWh/d

godišnja potrošnja elektrike 1.205.200 154.500 906.300 127.700 16.700 kWh/god

Za potrebe ovog rješenje kroišteni su membranski moduli IntegraPac™ IP 77 XP, proizvođača DOW. Treba naglasiti da ViK Split ne favorizira nijednog od dobavljača te da namjerava ostaviti otvorene tehničke uvjete (specifične zahtjeve Naručitelja) da mogu svi potencijalni dobavljači nuditi svoje rješenje kroz proces javne nabave!

Ultrafiltracija sastoji se od 24 jednakih linija (blokova). Svaki blok ima po 3 skidova, a na svakom od njih je po 20 vertikalnih modula. Moduli imaju površinu od 77 m² tako da je uskupna raspoloživa površina membrana 110.880 m². Smjer strujanja vode membranskog sustava je izvana prema unutra, materijal membrana je PVDF. Nominalna veličina pora membrana je 10- 100 nm. Dozvoljena forma membrane je šuplje vlakno s jednom ili više šupljina. Za membranske module mora se priložiti valjani EU važeći certifikat za primjenu za pitke vode.

Na dotoku u svaku liniju ugrađen je regulacijski ventil, mjerač tlaka i protoka otpadne vode, koji kontrolira rad regulacijskog ventila. Regulacijski ventil regulira protok sirove pitke vode na svaku liniju. Svaka membranska jedinica sadrži sustav za ravnomjernu raspodjelu protoka vode u paralelnom radu linija, unatoč nejednolikim otporima na membranama membranskih jedinica u paralelnom radu (regulacijski ventil sa regulacijom-20 mA). Ventil mora biti pneumatski i normalno zatvoren u slučaju ispada struje ili komprimiranog zraka. Svaku od 24 ultrafiltracijskih linija moguće je potpuno izdvojiti iz rada pomoću ručnih i pneumatskih ventila.

Obzirom da se ne očekuju iznimno visokih vrijednosti mutnoće u sirovoj vodi (maksimalno 50 NTU), nije predviđeno da bi se na početku svake UF linije ugrađio tlačni spremnik za in-line

3 PLC – sustav za automatsko upravljanje procesom filtracje vode i memoriranja podataka o učestalosti protustrujnog pranja, CEB i CIP pranja , protoka i tlakova UF filtrata i permeabilnosti membrana.

21 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT koagulaciju kako bi se mogao dodavati koagulant. U redovitom radu, kad je mutnoća ispod 50 NTU, dodavanje koagulanta nije potrebno.

Tablica 10: Karakteristike postrojenja membranske ultrafiltracije za različite scenarije (kvalitete sirove vode na ulazu)

Situacija [God.] < 0,3 NTU 0,3 - 5,0 NTU 5,0 - 20 NTU > 20 NTU

max. protok 7.240 7.260 7.360 7.460 m³/h

raspon fluksa kroz membrane 40-110 40-110 40-110 40-110 l/m²h

radni fluks kroz membrane 75 73 71 69 l/m²h

ukupna potrebna površina membrana 96.533 99.452 103.662 108.116 m²

Površina membrana / modul 77 77 77 77 m²/mod.

Broj modula - potreban 1.254 1.292 1.347 1.405 [broj]

Broj modula / skid 20 20 20 20 [broj]

Površina membrana / skid 1.540 1.540 1.540 1.540 m²/skid

Broj skidova 63 65 68 71 [broj]

Odabran broj skidova na blok 3 3 3 3 [broj]

Broj blokova (u pogonu) 21 22 23 24 [broj]

Ukupna raspoloživa površina memb. 97.020 101.640 106.260 110.880 m²

Svaki modul ima na permeatnoj strani ugrađen ventil za izolaciju modula u slučaju kapilarnih pucanja na jednom od modula.

Svaka UF linija je opremljena mjernim uređajima za sljedeće veličine: na dotoku tlak i protok sirove vode, tlak permeata, mutnoća permeata, pH na koncentratnom dijelu (kontrola, da je koncentracija kemikalija za CEB dovoljno velika).

Mjerač pH vrijednosti automatski preusmjerava putem automatskih ventila otpadnu vodu od pranja tako da se otpadna voda od kemijskog pranja skuplja u posebnom spremniku za neutralizaciju, a otpadna voda od povratnog pranja se skuplja u spremniku otpadnih voda.

Svaka linija je opremljena sustavom za rad pri povišenoj mutnoći - dodatna crpka za internu recirkulaciju sirove vode na koncentratnoj strani sa donje strane modula, prema gore. Na ovaj način je omogućeno ravnomjerno opterećenje membranskog modula.

Radni ciklus ultrafiltracije sastavljen je iz različitih sekvenci, koje kontrolni sistem izvodi automatski. Voda tijekom filtracije kompletno prolazi kroz membrane, dok se suspendirane tvari izdvajaju iz vode na površini membrana. Redovito povratno pranje membrana je potrebno kako bi se suspendirane tvari eliminirale sa površine membrana i osiguravali optimalni uvjeti filtracije. Vrijeme rada filtracije ovisi naročito od kvalitete sirove pitke vode. Uobičajeno vrijeme filtracije je od 30 do 150 minuta, nakon čega je potrebno povratno pranje membrana. Svaka linija UF se posebno čisti.

U vrijeme povratnog pranja, voda za pranje prolazi kroz membrane suprotno toku vode u vrijeme filtracije. To omogućava da se naslagani materijal ukloni sa površine membrana. Ovisno o kvaliteti sirove pitke vode povratno pranje membrana traje od 30 do 60 sekundi. Vrijeme povratnog pranja membrana prilagođava se stvarnoj mutnoći sirove otpadne vode.

22 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Ovisno od kvalitete i sastava pitke vode moguće je poboljšati učinak povratnog pranja dodavanjem kemikalija za pranje (CEB = Chemical Enchanced Backwash). Kemijsko pranje se vrši kod nižih protoka kao povratno pranje kako bi se osigurala ravnomjerna podjela kemikalija unutar jednog bloka (linije). Predviđeno vrijeme za namakanje UF membrana u rastopini kemikalija je do nekoliko minuta. Tipično kemijsko pranje vrši se tako da se najprije vrši povratno pranje bez kemikalija, potom se vrši pranje s kemikalijama a na kraju se membrane operu sa čistom vodom. Za uklanjanje bioloških naslaga (fouling) i za dezinfekciju membrana upotrebljava se za kemijsko pranje otopina NaOCl. Za uklanjanje kemijskih naslaga (scaling) upotrebljava se otopina kiseline (HCl) i lužine (NaOH).

Ovisno o kvaliteti sirove otpadne vode kemijsko pranje je potrebno svakih nekoliko sati ili uopće nije potrebno. Kemijsko pranje membrane vrši se potpuno automatski. Začepljenost membrana prati se putem transmembranskog tlaka odnosno protoka pročišćene vode koja teče kroz membrane.

Dio proočišćene pitke vode skuplja se u spremniku permeata volumena 500 m³. Spremnik permeata opremljen je mjeračem razine vode, koji regulira otvaranje automatskog ventila do cjevovodu permeata iz UF i time punjenje spremnika. Pročišćena pitka voda se iz spremnika permeata upotrebljava za povratno i CEB pranje membrana i za ostale interne potrošače pitke vode. Spremnik permeata ima ugrađen i temeljni ispust.

Tablica 11: Karakteristike procesa povratnog pranja membrana UF za različite scenarije (kvalitete sirove vode na ulazu)

Situacija [Godišnje] < 0,3 NTU 0,3 - 5,0 NTU 5,0 - 20 NTU > 20 NTU

max. protok 7.360 7.380 7.450 7.580 m³/h

vrijeme između pranja modula 360 240 90 60 min

obrada sa zrakom 20 20 20 20 s

Pražnenje (dreniranje modula) 30 30 30 30 s

Povratno pranje 50 50 50 50 s

Ispiranje 40 40 40 40 s

Neoperativnost modula 140 150 150 150 s/cikl.

trajanje kompletnog ciklusa 362,3 242,5 92,5 62,5 min/cikl

broj ciklusa na dan 4,0 5,9 15,6 23,0 cikl/d

Neoperativnost modula 9 15 39 58 min/dan

Fluks kroz memb. za povratno pranje 115 115 115 115 l/m²h

Protok kod povratnog pranje linije 531 531 531 531 m³/h

Otpadna voda od pranja linije 9,6 9,6 9,6 9,6

Otpadna voda od pranja svih linije 801 1.253 3.435 5.304 m³/dan

godišnja količina otpadne vode 524.300 42.400 343.100 119.200 19.600 m³/god

efikasnost procesa 99,5% 99,1% 97,8% 96,6%

Snaga crpke 18 18 18 18 kW

dnevna potrošnja elektrike 21 33 90 138 kWh/d

godišnja potrošnja elektrike 13.600 1.100 8.900 3.100 500 kWh/god

vrijeme obrade modula zrakom 1,3 2,0 5,2 7,7 min/dan

23 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Situacija [Godišnje] < 0,3 NTU 0,3 - 5,0 NTU 5,0 - 20 NTU > 20 NTU

Snaga puhala (500 mbar) 45 45 45 45 kW

dnevna potrošnja elektrike 1,0 1,5 3,9 5,8 kWh/d

godišnja potrošnja elektrike 600 100 400 100 0 kWh/god

Iz spremnika permeata crpi se pročišćena pitka voda za povratno pranje i za CEB pranje UF modula. Ugrađene su tri centrifugalne crpke za povratno pranje, dvije radne i treća pričuvna. Sve crpke imaju frekventnu regulaciju rada. Crpke se naizmjenično uključuju i isključuju tako da sve crpke imaju otprilike jednaki broj radnih sati.

Tablica 12: Karakteristike procesa kemijskog pranja membrana UF za različite scenarije (kvalitete sirove vode na ulazu)

< 0,3 0,3 - 5,0 5,0 - 20 > 20 Situacija [Godišnje] NTU NTU NTU NTU

Trajanje filtr. između pranja modula 4.320 2.880 1.440 360 min

Obrada sa zrakom 20 20 20 20 s

Pražnenje (dreniranje modula) 30 30 30 30 s

Natapanje modula 600 600 600 600 s

Povratno pranje 50 50 50 50 s

Ispiranje 40 40 40 40 s

Neoperativnost modula 740 750 750 750 s/ciklus

min/ciklu trajanje kompletnog ciklusa 4.332,3 2.892,5 1.452,5 372,5 s

broj ciklusa na dan 0,3 0,5 1,0 3,9 ciklusa/d

Neoperativnost modula 4 6 12 48 min/dan

fluks kroz membrane za povr. pranje 115 115 115 115 l/m²h

Protok vode kod povrat. pranje linije 107 168 453 691 m³/h

Otpadna voda od pranja linije 1,9 3,0 8,2 12,5 m³/pranje

Otpadna voda od pranja svih linije 1 2 32 278 m³/dan

godišnja količina otpadne vode 2.700 0 600 1.100 1.000 m³/god

Snaga crpke 18 18 18 18 kW

dnevna potrošnja elektrike 0 0 1 6 kWh/d

godišnja potrošnja elektrike 100 0 100 0 0 kWh/god

vrijeme obrade modula zrakom 0,1 0,2 0,3 1,3 min/dan

Snaga puhala (500 mbar) 45 45 45 45 kW

dnevna potrošnja elektrike 0,1 0,1 0,2 1,0 kWh/d

godišnja potrošnja elektrike 0 0 0 0 0 kWh/god

dnevna potrošnja otop. HCl (32%) 8,4 13,1 27,4 111,3 kg/god

godišnja potrošnja otop. HCl (32%) 5.400 440 3.600 950 410 kg/god

dnevna potrošnja otop. NaOCl (12%) 5,2 8,2 17,1 69,6 kg/god

godišnja potrošnja otop. NaOCl 3.380 280 2.250 590 260 kg/god (12%)

24 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Sastavni dio ultrafiltracije je i sistem za provjeru integriteta membrana s mjerenjem protoka zraka. S testom integriteta membrana provjerava se da li su membrane oštećene i da li propuštaju vodu. Mjeri se protok zraka kod fiksnog tlaka. Membrane su hidrofilne i ne propuštaju zrak, osim male difuzije. Kod puštanja jedne ili više kapilara protok se drastično povećava. To je znak za alarm da membrane nisu bez kapilarnih oštećenja.

Za test integriteta membrana upotrebljava se komprimirani zrak. Dio opreme je instaliran na svakoj od jedinica (pneumatske armature za punjenje zrakom i prozračivanje, indikacija razine vode u modulu), dok je dio opreme instaliran za sve jedinice (priprema zraka, regulacijski ventil za tlak zraka, automatski ventil za zrak, mjerač protoka zraka sa signalom 4-20mA). Cijeli sistem mora raditi automatski, vođen iz PLC. Uspješnost testa se automatski zabilježi u PC-u.

U skladištu za kemikalije nalaze se kemikalije za CEB pranje UF (teh. otopina NaOH, HCl i

NaOCl), kemikalije za neutralizaciju i redukciju otpadnih voda (teh. rastopina NaHSO3), kemikalije za flokulaciju otpadnih voda (rastopina polielektrolita).

Sustav za CEB uključuje opremu i uređaje za kemijski potpomognuto pranje (engl. chemically enhanced backwash- CEB) u što su uključeni spremnici za kemikalije, dozirne posude i dozirne crpke uz 100% suhu rezervu (za svaki tip crpke po jedna rezerva). Dozirne crpke moraju imati automatsko daljinsko podešavanje kapaciteta iz PLCa (pulsni ili analogni signal). Dozirne crpke moraju biti dimenzionirane tako da je kapacitet min s 40-50 % rezerve! Dozirne posude sadrže alarme niske razine za zaštitu crpki od rada na suho. Oprema mora odgovarati zahtjevima o sigurnosti i zaštiti na radu. Minimalni kapacitet spremnika za kemikalije je 1000 l za svaki od medija (min. dvomjesečni rad). Mora biti postavljen u zaštitnu kadu. Posude moraju biti opremljene s opremom za hvatanje para kemikalija. Skladište mora biti odvojeno od ostalog postrojenja i imati odvojenu ventilaciju s kemijskim ventilatorom. Dozirne crpke moraju biti ugrađene u zatvorene ormare s vratima, kako bi se onemogućila korozija i provela zaštita ljudi kod potencijalnog puštanja. Sve moraju imati opremu za bespulsni rad i zaštitnu opremu (sigurnosne ventile, manometre, priključke za ispiranje vodom u slučaju servisa). Prostor mora biti opremljen sa SOS tušem za lice i tijelo. Prostor s kemikalijama mora biti u zimskom periodu grijan na min. 15 °C.

Kemikalije za CEB doziraju se direktno u tlačni cjevovod vode za pranje, gdje se u in-line mikseru razrijede. Dozirne crpke moraju imati automatsko daljinsko podešavanje kapaciteta iz PLCa (pulsni ili analogni signal). Dozirne crpke moraju biti dimenzionirane tako da je kapacitet min. s 40-50 % rezerve!

Neovisno o odabranom tehnološkom procesu potrebno je izmjestiti postojeći sustav proizvodnje dezinfekcijskog sredstva. Treba napomenuti da za razliku od pješčane filtracije, kod ultrafiltracije nije potrebno vršiti dezinfekciju same pitke vode, obzirom da je ona već dezinficirana kroz sam proces filtracije jer ultrafiltracija uklanja također mikroorganizme. Sukladno navedenom, unutar objekta filtracije nužno je predvidjeti i prostor za postojeći sustav proizvodnje natrijevog hipoklorita elektrolizom iz zasićene otopine natrijeva klorida. Za navedeno potrebno je osigurati prostor od 50 m2 koji je prisilno ventiliran. Postojeći sustav proizvodi 3% otopinu natrijevog hipoklorita odnosno za protok od 1.500 l/s 0,66 mg/L Cl₂.

25 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

2.5.5 OTPREMA PROČIŠĆENE VODE

Otpremna crpna stanica nije potrebna, obzirom da je kompletan ultrafiltracijski sustav zatvoren te radi pod tlakom, koji je dostatan da se filtrat može direktno dozirati nazad u dovodni cjevovod koji ide prema crpnim stanicama Kunčeva Greda i Ravne Njive.

2.5.6 PROCES OBRADE OTPADNIH VODA I MULJA

Kod ultrafiltracije, kao i kod pješčane filtracije nastaju tehnološke otpadne vode uslijed pranja filtra čistom vodom i zrakom. To za posljedicu ima stvaranje tehnološke otpadne vode koja sadrži povećane koncentracije uklonjenih elemenata i spojeva. Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16) propisani su uvjeti za ispuštanje voda u prirodni recipijent ili odvodnju. Procesom koagulacije i flokulacije s taloženjem moguće je postići kvalitetu obrade otpadne vode na razini vode koja se može ispuštati u prirodni recipijent sukladno Pravilniku.

Otpadna voda sakuplja se u spremniku gdje se dodaje otopina koagulanta. Zapremina spremnika otpadne vode mora biti dovoljna za dva uzastopna pranja ultrafiltracijskih linija, odnosno 400 m3. Iz spremnika se otpadna voda usmjerava kroz proces koagulacije i nakon toga se prelijeva u kadu za flokulaciju (za poboljšanje taloženja), gdje se dodaje rastopina flokulanta - polielektrolita. Kade za koagulaciju i flokulaciju opremljene su miješalicom. Iz kade za flokulaciju otpadna voda se prelijeva u lamelnu taložnicu, gdje se suspendirane tvari istalože na dnu taložnice, a pročišćena otpadna voda se prelijeva u cjevovod za ispust otpadne vode. Istaloženi mulj se iz taložnice crpi u spremnik mulja.

Tablica 13: Karakteristike sustava obrade otpadnih voda za različite scenarije (kvalitete sirove vode na ulazu)

< 0,3 0,3 - 5,0 5,0 - 20 > 20 Situacija [Godišnje] NTU NTU NTU NTU

Spremnik otpadne vode

Volumen spremnika 400 400 400 400 m³

količina otpadne vode na pranje 801 1.253 3.435 5.304 m³

Koagulacija

broj linija 1 1 1 1 [broj]

maks. protok po liniji 30 50 140 220 m³/h

vrijeme zadržavanja 3 3 3 3 min

volumen bazena 2 3 7 11 m³

širina bazena 2,0 2,0 2,0 2,0 m

dužina bazena 0,3 0,4 1,2 1,8 m

visina vode u bazenu 3,0 3,0 3,0 3,0 m

doziranje koagulanta (Fe³⁺) 0,0 0,5 0,5 0,5 mg/l

dnevna potrošnja koagulanta (Fe³⁺) 0 1 2 3 kg/dan

godišnja potrošnja koagulanta (Fe³⁺) 300 0 200 100 0 kg/god

potrošnja otopine koag. (FeCl₃) 2.200 0 1.500 700 0 kg/god

dnvna potrošnja otopine koag. (FeCl₃) 0 0 10 0 l/d

26 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

< 0,3 0,3 - 5,0 5,0 - 20 > 20 Situacija [Godišnje] NTU NTU NTU NTU

broj miješala po liniji 1 1 1 1 [broj]

snaga miješala 1,5 1,5 1,5 1,5 kW

dnevna potrošnja elektrike 0 27 27 27 kWh/d

godišnja potrošnja elektrike 8.400 0 7.400 900 100 kWh/god

Flokulacija

broj linija 1 1 1 1 [broj]

max. protok po liniji 30 50 140 220 m³/h

vrijeme zadržavanja 5 5 5 5 min

volumen bazena 3 4 12 18 m³

širina bazena 2,0 2,0 2,0 2,0 m

dužina bazena 0,4 0,7 1,9 3,1 m

visina vode u bazenu 3,0 3,0 3,0 3,0 m

doziranje flokulanta 0 0,3 0,3 0,3 mg/l

dnevna potrošnja 0,0 0,3 0,9 1,3 kg/dan

godišnja potrošnja 120 0 90 30 0 kg/god

Broj mješala po liniji 1 1 1 1 [broj]

Snaga mješala 1,5 1,5 1,5 1,5 kW

dnevna potrošnja elektrike 0 27 27 27 kWh/d

godišnja potrošnja elektrike 8.400 0 7.400 900 100 kWh/god

Lamelni taložnik

broj linija 1 1 1 1 [broj]

max. protok po liniji 30 50 140 220 m³/h

površinsko opterećenje 1 1 1 1 m/h

potrebna površina 30 50 140 220 m²

nagib lamela 60 60 60 60 °

širina lamela 6,0 6,0 6,0 6,0 m

dužina lamela 3,0 3,0 3,0 3,0 m

razmak između lamela 0,1 0,1 0,1 0,1 m

broj lamela 0 10 10 20 [broj]

dužina taložnika 0,0 1,0 1,0 2,0 m²

širina taložnika 6,0 6,0 6,0 6,0 m

Obrađena otpadna voda ima praktički isti sastav kao što ju je imala sirova voda preuzeta iz izvorišta Jadro – suspendirane tvari su bile maknute procesom taloženja, dok je potrošnja kemikalija za povremeno pranje membrana vrlo mala tako da su koncentracije generiranih soli (nus proizvod neutralizacije kiselina i baza koje se koriste kod pranja) tako niske da ne predstavljaju nikakav teret za okoliš. Iz tog razloga, obrađena otpadna voda će se najvjerojatnije moći vraćati direktno u rijeku Jadro. U slučaju da to ipak ne bi bilo prihvatljivo

27 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, otpadne vode se mogu ispuštati u sustav javne odvodnje aglomeracije Split-Solin, koji se nalazi u blizini.

Mulj s dna taložnice potrebno je povremeno evakuirati muljnim pumpama i odvesti ga u spremnik/ugušćivač mulja. Procijenjeni sadržaj suhe tvari u ugušćivaču mulja je maksimalno 3%. Višak vode iz ugušćivača cijevnim sustavom vraća se gravitacijskih u taložnicu. Spremnik za ugušćivanje mulja treba biti korisne zapremine od 200 m3, računajući s izdvajanjem mulja s 3% suhe tvari kod najveće mutnoće sirove vode.

Objekt dehidracije mora sadržavati prostor za smještaj spremnika s polielektrolitom za flokulaciju i rad postrojenja s vrećastim filterima ili filter preše s dozirnim pumpama nužnim za proces. Unutar samog objekta potrebno je smjestiti spremnik ugušćenog mulja i sustav dehidracije. Objekt mora biti povezan na vodoopskrbi sustav u svrhu odražavanja sustava dehidracije.

Sustav za dehidraciju mulja mora biti tako dimenzioniran na način da u redovnim uvjetima vrijednosti mutnoće sirove vode, radi minimalno jedan (1) puta mjesečno kako se ne bi trebao konzervirati. Istovremeno potrebno je osigurati kapacitet postrojenja s vrećastim filterima ili filter preše pri poremećajima u sirovoj vodi na način da dnevno sva dehidracija mulja bude moguća unutar radnog vremena zaposlenika, odnosno maksimalno tri serije prešanja (tprešanja=2,5 sati).

Kako bi se nastali mulj mogao odložiti na odlagalište neopasnog otpada, potrebno ga je dehidrirati do minimalno 35% suhe tvari. Takav proces uobičajeno se izvodi filtar prešama uz dodatak flokulanata. Filtar prešom, ovisno o vođenju sustava moguće je osigurati i daleko veće udijele suhe tvari u filtar kolaču.

Tablica 14: Karakteristike sustava obrade / dehidracije mulja za različite scenarije (kvalitete sirove vode na ulazu)

Situacija [Godišnje] < 0,3 NTU 0,3 - 5,0 NTU 5,0 - 20 NTU > 20 NTU

Obrada mulja

koncentracija suspendirane tvari 1 6 18 25 kg/dan

dnevna suhe tvari 0 902 2.743 3.858

godišnja količina suhe tvari 356 0,0 247 95 14 t/god.

koncentracija mulja - 3% 3% 3% % ST

dnevna količina mulja - 30 91 129 m³/dan

sušina dehidriranog mulja - 35% 35% 35% % ST

dnevna količina dehidriranog mulja - 2.577 7.838 11.021 kg/dan

godišnja količina dehidriranog mulja 1.018 - 705 272 41 t/god.

doziranje flokulanta 0 2,0 2,0 2,0 g/kgST

dnevna potrošnja 0,0 1,8 5,5 7,7 kg/dan

godišnja potrošnja 710 0 490 190 30 kg/god

kapacitet filter preše 20,0 20,0 20,0 20,0 t/h

broj radnih sati 0 410 160 20 h/god.

snaga filter preše 30 30 30 30 kW

godišnja potrošnja elektrike 17.700 0 12.300 4.800 600 kWh/god

28 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

2.5.7 POVRATNA GRAĐEVINA

Povratna građevina pozicionirana je nizvodno od Zahvatne građevine u vidu dilatacijski spojenih objekata. Idejnim projektom će biti potrebno sagledati da se te dvije građevine tehnički objedine u jednu građevinu s dilatacijskim spojevima, a sve u svrhu izrade najboljeg tehničkog rješenja za izvođenje, obzirom da je tijekom izvođenja nužno osigurati kontinuiranu dobavu vode postojećim kanalima prema CS Ravne Njive i CS Kunčeva Greda. Idejnim rješenjem dano je načelno tehničko rješenje Prihvatne građevine, a konačno rješenje Zahvatne i Prihvatne građevine koje će se dati Idejnim projektom zadržat će osnovne gabarite dane na situacijskom prikazu.

a.

b. a.

Slika 2.5-2. Tehničko rješenje Povratne građevine (a. presjek; b. situacijski prikaz)

29 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

2.5.8 ISPUST VODA OD PRANJA

Ispust voda od pranja iz UKPV vršit će se spojnim cjevovodom spajanjem na ispusni cjevovod DN 1200 koji odvodi višak zahvaćenih voda iz Zahvatne građevine do ispusta u rijeku Jadro. Na mjestu križanja s postojećim Splitskim i Dioklecijanovim kanalom, ispusni cjevovod će se postaviti ispod njih.

30 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODO VOD I KANALIZACIJA S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

a

Jugozapadno i jugoistočno pročelje

b

Sjeverozapadno i sjeveroistočno pročelje

31 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

c

3D prikaz uređaja

Slika 2.5-3. Prikaz Idejnog rješenja uređaja za kondicioniranje pitke vode ultrafiltracijskom tehnologijom

32 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Slika 2.5-4. Situacijski prikaz uređaja na lokaciji Majdan uključivo zahvatna i povratna građevina sa spojnim cjevovodima i preljevnim cjevovodom s ispustom u Jadro (prikaz u većem mjerilu je u Prilogu 7.2)

33 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Slika 2.5-5. Situacijski prikaz uređaja s ultrafiltracijom na lokaciji Majdan

34 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Slika 2.5-6. 3-D situacijski prikaz uređaja s ultrafiltracijom na lokaciji Majdan

35 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

2.6 PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA

U sklopu Opcijske analize lokacija i tehnologija pročišćavanja pitke vode s izradom idejnog rješenja za uređaj za kondicioniranje pitke vode (ETP d.o.o., 2020), analizirane su dvije tehnologije pročišćavanja pitke vode i potencijalne lokacije izgradnje uređaja. U nastavku dajemo kratki pregled provedene analize.

2.6.1 OPCIJSKA ANALIZA TEHNOLOGIJA PROČIŠĆAVANJA PTKE VODE

2.6.1.1 Gravitacijska pješčana filtracija

Pješčana filtracija je često korištena i vrlo robusna metoda koja služi za uklanjanje suspendiranih čestica iz vode uslijed veličine pora filtarskog medija propuštaju čestice željene veličine, a zadržavaju čestice veće od propusnosti filtarskog medija. Iz tog razloga, s obzirom na sastav sirove vode, odabiru se slojevi pješčanog filtri koji mogu biti od različitih granulacija pijeska te po potrebi od slojeva ugljena. Problem mogu predstavljati koloidne čestice kao i manje koncentracije suspendiranih tvari kod niskih vrijednosti mutnoća.

Kako se filtracijski medij ne bi mijenjao, potrebno je osigurati njegovo održavanje u smislu dugoročnog rada. Pješčani filtri održavaju se protustrujnim pranjem filtra čistom vodom i zrakom. To za posljedicu ima stvaranje tehnološke otpadne vode koja sadrži povećane koncentracije uklonjenih elemenata i spojeva. Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16) propisani su uvjeti ispuštanje voda u prirodni recipijent ili sustav javne odvodnje.

Istraživanje pilot postrojenjem

Na temelju istraživanja pilot postrojenjem koje je bilo postavljeno na izvorištu Jadro u razdoblju od 15.11.2018. do 03.06.2019. zaključeno je sljedeće:

Učinkovitost pješčane (odnosno multimedijalne) filtracije ispitivana je na pilot postrojenju, kod mutnoća veličine od 0,3 do 43 NTU.

Kod pješčanih filtra treba koristiti sljedeće upute za dimenzioniranje:

• Potrebna visina filtarske ispune je 125 cm od čega 100 cm kvarcnog pijeska (0,5-1,5 mm) i 25 cm antracita (granulacija nije data). Na podnicama filtarskih polja nalaze se sapnice za distribuciju vode s nadslojem nosivog sloja pijeska (5-15 mm) od 15 cm.

• Ukupna potrebna visina filtarskog polja je 200 cm.

• Potrebnu površinu pješčanih filtera dimenzionira se za brzinu filtracije od 9 m/h s mogućnošću rada pri brzini filtracije do 10 m/h.

Prilikom pojave mutnoće sirove vode, filtracija kroz pješčani medij provodi se uz dodavanje koagulanta na bazi željezovih iona. Obzirom na navedene rezultate tijekom pilot ispitivanja, kod daljnjih analiza u sklopu ovog idejnog rješenja, radi sigurnosti koristili smo koncentraciju koagulanta od 0,75 mg/L Fe za određivanje operativnih troškova rada postrojenja. To je također sukladno struci, obzirom da se najčešće koriste koncentracije koagulanta oko 1 ppm (1 mg/l) ili veće.

36 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Tijekom pilot ispitivanja za koagulaciju korišten je linijski mješač. Obzirom da je do sada na industriskim postrojenjima standardna praksa bila korištenje namjenskog postrojenja za koagulaciju (komora s mješalom, koja osigura dovoljno vrijeme zadržavanja, barem nekoliko minuta), trebalo bi provesti daljnja ispitivanja dali je korištenje linijskih mješača prikladno za postrojenja kapacitete oko 2.000 l/s.

Nije sasvim jasno dali se može pješčanom filtracijom pročistiti vodu na traženu razinu od 0,3 NTU (95%, i ne>0,5 NTU u 15 uzastopnih minuta) za vrijeme pojava vrlo visokih mutnoća iznenada. Zato bi trebalo prije potvrde o konačne prihvatljivosti pješčane filtracija za uklanjanje mutnoće obaviti još jedan set pilot ispitivanja na pilot postrojenju većih dimenzija. Ako je prvi set ispitivanja bio obavljen na postrojenju s promjerom od oko 0,4 m, što znači da je bila površina od oko 0,125 m², odnosno 1:400 u odnosu na planiranu površinu filtera na konačnom uređaju (50 m²), dobro bi bilo da je sljedeći set pilot istraživanja obavljen na postrojenju s površinom filtera oko 2,5 m², što bi značilo omjer oko 1:20 u odnosu na planiranu površinu filtera na konačnom uređaju (50 m²).

Koncept procesa

Koncept procesa s koagulacijom i filtracijom na pješčanim (odnosno multimedijalnim filterima) sadrži sljedeće sklopove:

1. Dovod sirove vode iz postojećeg izvorišta vode na UKPV 2. Sustav za koagulaciju 3. Pješčani filteri (sa sustavom za pranje) 4. Dezinfekcija pitke vode 5. Otpremna crpna stanica pročišćene pitke vode 6. Obrada otpadnih voda 7. Dehidracija mulja

 Dovod sirove vode iz postojećeg izvorišta vode do UKPV Pretpostavljena je lokacija Majdan za UKPV; koja je udaljena cca. 300 m od lokacije izvorišta Jadro. Spojna građevina za dovod vode iz postojećeg Splitskog kanala i Dioklecijanovog kanala može biti izvedena u potpunosti jednako kao što je predviđena Zahvatna građevina u okviru GP Hidrotehnički tunel s priključnim vodoopskrbnim cjevovodima Jadro – Ravne Njive (Građevinski fakultet Sveučilište u Splitu, 2016. godina).

 Sustav za koagulaciju (i flokulaciju te taložnica kao opcija) Priprema pitke vode se sastoji iz dvije jednake paralelne tehnološke linije. Svaka linija sastoji se od bazena za koagulaciju, dok dodatna flokulacija i taloženje mulja u (primarnim) taložnicam nisu potrebne. Sirova pitka voda dolazi s dovoljne visine, tako da nastavno kroz cijeli proces pripreme teče gravitacijski.

Iz postojećeg izvorišta sirova pitka voda usmjerava se najprije u bazen za koagulacije, gdje se pitkoj vodi dodaje koagulant (FeCl₃). Doziranje koagulanta se regulira prema izmjerenom protoku pitke vode i mutnoće sirove pitke vode. Obzirom na zaključke na osnovi provedenih

37 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT pilot ispitivanja, kod daljnjih analiza u sklopu ovog idejnog rješenja, radi sigurnosti koristili smo koncentraciju koagulanta od 0,75 mg/L Fe za određivanje operativnih troškova rada postrojenja. U bazenu za koagulaciju ugrađena je brzo rotirajuća miješalica. Iz bazena za koagulaciju voda se prelijeva u pješčanu filtraciju.

Obzirom na predviđenu dnevnu potrošnju koagulanta, spremnik koagulanta s volumnom od 4 m³ bio bi dostatan za nekih 7 tjedana autonomnosti. Dozirne pumpe su membranske s kapacitetom do 8 l/h. Membranske pumpe moguće je korigirati sukladno broju udaraca i količini tj. pomaku membrane. Potrebno je instalirati 2 radne i 2 rezervne dozirne pumpe.

 Pješčani filteri (sa sustavom za pranje) Iz bazena za koagulaciju obrađena pitka voda gravitacijski teče distribucijskim kanalom na pješčane filtere.

S obzirom na sastava sirove vode izvorišta Jadro odabrani pješčani filtar sastoji se od dva medija, pijeska i antracita. Filtarski medij nalazi se na podnici na kojoj su sapnice koje služe pravilnoj distribuciji vode za vrijeme filtracije te vode i zraka za vrijeme protustrujnog pranja filtarskog medija. Odabrani slojevi filtra su: a. 15 cm - pijesak granulacije 5 - 15 cm – nosivi sloj b. 100 cm - kvarcni pijesak 0,5 - 1,5 cm – filtarski medij c. 25 cm – antracit – filtarski medij Ukupna visina filtarske ispune je 140 cm. Visina stupca vode iznad filtarske ispune mora biti minimalno 20 cm što se regulira sa stupnjem otvorenosti ventila na ispustu iz filtarskog polja i senzorom stupca vode u filtarskom polju. Preljevni kanal za odvodnju tehnološke vode nastale protustrujnim pranjem filtarskog medija mora biti na 40% ukupne visine ispune filtra. Ukupna visina filtarskog polja je 200 cm.

Postrojenje se sastoji od filtarskih polja, dubine 2 m od podnice do preljevnog kanala, te ukupne površine 50 m². S obzirom na zahtijevani kapacitet postrojenja, koji određuje potrebnu površinu, potrebno je izgraditi 16 filtarskih polja po 50 m² kako bi se zadovoljio kapacitet postrojenja od 2.000 l/s za sve uvjete rada.

Na dotoku u svaki filtar ugrađena je elektromotorna zapornica kojom se regulira protok vode na pojedini filtar. Voda se gravitacijski filtrira preko sloja pijeska i preko sloja antracita, gdje se odvajaju suspendirane tvari. Pročišćena voda prolazi kroz mlaznice ugrađene na dnu filtera. Iz dna filtera pročišćena voda teče sabirnim cjevovodom u bazen pročišćene vode.

U procesu filtracije se izdvojene suspendirane tvari polako akumuliraju u sloju pijeska i time raste otpor za filtraciju, što rezultira smanjenju protoka i rastu razine vode nad slojem filtra. Zbog toga je predviđeno da se povremeno izvodi pranje filtera. Pranje filtera uključuje se potpuno automatski kada padne protok kroz filter odnosno naraste nivo vode iznad filternog sloja. Ovim rješenjem je predviđeno pranje filtera na 3 dana kada nema pojave mutnoće, na 2 dana kada je mutnoća ispod 5 NTU te odmah nakon pojave (i ponovnog smirenja) mutnoće veće od 5 NTU – što znači praktički jedan put dnevno.

Na početku pranja zatvori se zapornica na dotoku sirove vode i ventil na ispustu pročišćene vode iz filtera. Za pranje se uzima pročišćena voda iz bazena za pročišćenu vodu, koja se crpi crpkama za pranje. Pranje se izvodi vodom za pranje ili komprimiranim zrakom ili kombinacijom zraka i vode. U fazi pranje se nivo voda u filteru digne i otpadna voda od filtracije

38 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT se prelijeva u kanal otpadne vode, koji skuplja otpadnu vodu od pranje filtera i gravitacijski ju vodi u bazen otpadne vode.

Filtri se održavaju protustrujnim pranjem čistom kloriranom vodom (koncentracija slobodnog klora ≤ 0,55 mg/L) i rahljenjem zrakom na sljedeći način:

1. Rahljenje zrakom brzinom od 40 m/h u trajanju od 1-2 minute

2. Protustrujno pranje vodom brzinom od 35 m/h u trajanju od 3-5 minuta

Vodosprema pročišćene vode ujedno je i vodosprema vode za pranje filtara, nalazi se ispod etaže postrojenja sa filtarskim poljima. Obzirom da razlike u količini otpadne vode od pranja filtera nisu velike, korištena je zapremnina vodospreme pročišćene vode koje su predvidjeli Ignjatić Zokić i suradnici: da mora osigurati količinu vode za pranje 4 filtarska polja u trajanju od 10 minuta. Pranje filtarskih polja može biti pojedinačno ili u parovima, po dva filtarska polja. Dok je jedan filtar ili kombinacija dva filtra, u pranju, ostali filtri su u redovnom radu. Dakle vodosprema pročišćene vode je korisne zapremnine od 1.450 m³, odnosno dimenzija 35 × 18 × 2,3 m s nagibom dna prema pumpama.

Pranje filtarskih polja bit će brzinom 35 m/h što za filtarsko polje površine 50 m² odgovara protoku pranja od 1.750 m³/h. Procijenjena visina dizanja prilikom pranja tim protokom je najviše 12 m visine stupca vode. Planira se pranje izvoditi putem dvije iste pumpe, svaka kapaciteta 900 m³/h kod visine dizanja od 12 m. Dakle snaga potrebna za pumpe za pranje pojedinog polja je 75 kW.

Puhala služe rahljenju filtarske ispune kako bi se količina vode za pranje filtra smanjila te kako bi se osigurala rahlost filtarske ispune. Rahljenje nije nužno potrebno pri svakom pranju filtarske ispune no uputno je korištenje kod povećanih vrijednosti mutnoće sirove vode pri svakom pranju filtra. Za rahljenje filtarske ispune potrebno je predvidjeti puhala s protokom odgovarajućem protoku pranja vodom, dakle cca. 1.800 Nm³/h. Procijenjeni potreban pretlak je 500 mbar. Snaga elektromotora puhala odgovara 45 kW. Iz razloga sigurnosti predviđa je 1 radno + 1 rezervo puhalo.

 Sustav dezinfekcije vode Neovisno o odabranom tehnološkom procesu potrebno je izmjestiti postojeći sustav proizvodnje dezinfekcijskog sredstva. Sukladno navedenom, unutar objekta filtracije nužno je predvidjeti prostor i za postojeći sustav proizvodnje natrijevog hipoklorita elektrolizom iz zasićene otopine natrijeva klorida. Za navedeno potrebno je osigurati prostor od 150 m² koji je prisilno ventiliran. Postojeći sustav proizvodi 3% otopinu natrijevog hipoklorita, odnosno za protok od 1.500 l/s 0,66 mg/L Cl₂.

 Otpremna crpna stanica pročišćene pitke vode Pročišćenu vodu je iz vodospreme potrebno vratiti u akvadukt. Za otpremu je moguće koristiti iste pumpe kao za pranje. S obzirom da je potrebna visina dobave cca. 6 m, kod te visine pumpa će imati kapacitet od 300 l/s. Potrebna snaga po pumpi je cca. 35 kW preuzete iz mreže. Kako je za maksimalni kapacitet od 2.100 l/s potrebno 7 pumpi, dok je ukupna snaga potrebna za otpremu 235 kW. U slučaju da se koriste iste pumpe za pranje i otpremu, a s aspekta sigurnosti potrebno je predvidjeti 7 radnih i 2 rezervne pumpe. U svrhu precizne regulacije pranja i otpreme potrebno je predvidjeti upravljanje pumpama putem promjene broja okretaja.

39 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

 Obrada otpadnih voda Svakom tehnologijom baziranoj na filtraciji nastaju tehnološke otpadne vode. Naime, filtracija (pješčana ili membranska) je proces kojim se uslijed veličine pora filtarskog medija propuštaju čestice željene veličine, a zadržavaju čestice veće od propusnosti filtarskog medija. Kako se filtracijski medij ne bi mijenjao, potrebno je osigurati njegovo održavanje u smislu dugoročnog rada. Pješčani filtri održavaju se protustrujnim pranjem filtra čistom vodom i zrakom. To za posljedicu ima stvaranje tehnološke otpadne vode koja sadrži povećane koncentracije uklonjenih elemenata i spojeva. Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16) propisani su uvjeti ispuštanje voda u prirodni recipijent ili odvodnju. Procesom koagulacije i flokulacije sa taloženjem moguće je postići kvalitetu obrade otpadne vode na razini vode koja se može ispuštati u prirodi recipijent sukladno Pravilniku.

Otpadna voda sakuplja se u spremniku gdje se dodaje otopina koagulanta. Zapremnina spremnika otpadne vode mora biti dovoljna za dva uzastopna pranja filtra, odnosno 300 m³. Za brzinu pražnjenja spremnika otpadne vode od 32 l/s osigurava se učestalost pranja filtarskih polja u razmaku od 150 minuta. Iz koagulacije se otpadna voda preljeva u kadu za flokulaciju (za poboljšanje taloženja) gdje se dodaje rastopina flokulanta - polielektrolita. Kade za koagulaciju i flokulaciju opremljene su miješalicom. Iz kade za flokulaciju otpadna voda prelijeva se u lamelnu taložnicu, gdje se suspendirane tvari istalože na dnu taložnice a pročišćena otpadna voda prelijeva se u cjevovod za ispust otpadne vode. Istaloženi mulj se iz taložnice crpi u spremnik mulja.

 Dehidracija mulja Mulj s dna taložnice potrebno je povremeno evakuirati muljnim pumpama i odvesti ga u spremnik/ugušćivač mulja. Procijenjeni sadržaj suhe tvari u ugušćivaču mulja je maksimalno 3%. Višak vode iz ugušćivača cijevnim sustavom vraća se gravitacijskih u taložnicu. Spremnik za ugušćivanje mulja treba biti korisne zapremine od 200 m³, računajući s izdvajanjem mulja s 3% suhe tvari kod najveće mutnoće sirove vode.

Objekt dehidracije mora sadržavati prostor za smještaj spremnika s polielektrolitom za flokulaciju i rad filtar preše s dozirnim pumpama nužnim za proces. Unutar samog objekta potrebno je smjestiti spremnik ugušćenog mulja i sustav dehidracije. Objekt mora biti povezan na vodoopskrbi sustav u svrhu odražavanja sustava dehidracije.

Sustav za dehidraciju mulja mora biti tako dimenzioniran da u redovnim uvjetima vrijednosti mutnoće sirove vode radi minimalno jedan (1) puta mjesečno kako se ne bi trebao konzervirati. Istovremeno potrebno je osigurati kapacitet filtar preše pri poremećajima u sirovoj vodi na način da dnevno sva dehidracija mulja bude moguća unutar radnog vremena zaposlenika, odnosno maksimalno tri serije prešanja (tprešanja=2,5 sati).

Kako bi se nastali mulj mogao odložiti na odlagalište neopasnog otpada potrebno ga je dehidrirati do minimalno 35% suhe tvari. Takav proces uobičajeno se izvodi filtar prešama uz dodatak flokulanata. Filtar prešom, ovisno o vođenju sustava moguće je osigurati i daleko veće udijele suhe tvari u filtar kolaču.

40 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Slika 2.6-1. Situacija uređaja sa pješčanom filtracijom na lokaciji Majdan

 Ostali objekti Računajući s potrebnim prostorom za manipulaciju između filtarskih polja te stepeništem, veličina građevine za filtarska polja na jednoj etaži je 35 × 45 m, odnosno 1.600 m² kao industrijskog objekta. Visina dovoda vode na filtarska polja je oko 5,5 m u odnosu na dno objekta odnosno ona mora biti položajem minimalno 1,5 m od visine vode u Akvaduktu u odnosu na lice vode na filtarskim poljima, kako bi voda gravitacijski dolazila na filtarska polja s tlakom dovoljnim za filtraciju. Navedeno znači da se objekt treba ukopati oko 3,5 m. Radi jednostavnije dopreme kemikalija u vidu koagulanta, prostoriju za doziranje koagulanta moguće je postaviti i u razini filtarskih polja. To bi značilo da za potrebnih 30 m² prostorije za doziranje, operativno korektnim prostorom, treba povećati građevinu sukladno potrebnom prostoru.

Prostor s filtarskim poljima mora biti ventiliran prisilnom ventilacijom, radi sprječavanja stvaranja visokog sadržaja vlage i kondenzacije u prostoru te opremljen sjenilima na prozorima radi sprječavanja stvaranja algi na zidovima filtarskih polja.

Materijal za oblaganje filtarskih polja, cjevovodi, ventili, pumpe i miješala te svi ostali materijali koji dolaze u kontakt s vodom moraju biti sukladni sa Zakonom o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom (NN RH 25/13, 41/14), Pravilnikom o zdravstvenoj

41 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom (NN RH 125/09, 31/11) i Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15, 104/17, 115/18).

2.6.1.2 Membranska ultrafiltracija

Membranski procesi ultrafiltracije imaju široku primjenu u tehnologiji pripreme vode za ljudsku potrošnju. Prednost membranskih procesa nad ostalim procesima u tehnologiji pripreme vode za ljudsku potrošnju je u tome što se na malom prostoru mogu obraditi velike količine vode, dobivena voda je vrlo visoke kakvoće, bakteriološki ispravna, a ujedno proces troši male količine servisne vode. Ostale prednosti membranskih ultafiltracijskih procesa su još:

 kompaktnost i mala tlocrtna veličina samog uređaja,  lako vođenje procesa pripreme vode za piće zbog visoke automatiziranosti i male ovisnost o ljudskom faktoru rada,  kvaliteta vode je konstantna i neovisna je o ulaznim karakteristikama sirove vode koja se obrađuje,  uklanjanje bakterija 99.99 %,  nema emisije neugodnih mirisa i buke,  zbog relativno male veličine uređaja moguća je brza izgradnja,  reducira količinu kemikalija u tehnološkom procesu pripreme vode za piće,  fleksibilan s obzirom na maksimalne i minimalne dotoke unutar zadanih parametara,  uređaji spadaju u tzv. Green Technology (zelenu tehnologiju).

Istraživanje pilot postrojenjem

Istraživanje je provedeno na dva različita pilotna potrojenja tj. testirana su dva membranska modula:

1. IPD-51XP (DOW), materiala PVDF sa površinom membrane od 51 m2, način filtracije izvana / unutra, 2. PES (Inge), materiala PES sa površinom membrane od 10 m2, način filtracije iznutra / van. Usporedbom materijala membrana i sustava rada zaključeno je sljedeće:

 Obje testirane membrane imaju NSF certifikat da se mogu primijeniti u pripremi vode za ljudsko potrošnju.  PVDF materijal je robusniji od PES materijala (tj. bolja kombinacija vlačne čvrstoće i napetosti, dakle bolja mehanička otpornost) i djelomično bolja tolerancija prema oksidansima kao što je klor (> 10×) u usporedbi s PES membranama. To je velika prednost, jer omogućuje učinkovito korištenje klora za dezinfekciju i kontrolu organskog blokiranja površine membrana.  Za UF membrane od PVDF materijala s načinom filtracije Izvana → unutra potrebno je manje servisne vode za pranje od UF membrana od PES materijala koje rade u sistemu iznutra → vani. Za PVDF membrane obično se koristi fluks od 100-120 LMH, dok PES membrana zahtijeva fluks > 230 LMH povratnog protoka pri pranju membrane. To ima

42 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

značajan utjecaj na brzinu i troškove pranja (CAPEX – Investicijski troškovi), učinkovitost sustava i potrošnju energije (OPEX – Operativni troškovi).  Ultrafiltracijske membrane od PES materijala obično koriste sistem rada iznutra → vani, dok ultrafiltracijske membrane od PVDF materijala koriste sistem rada izvana → unutra.  Konfiguracija izvana >> unutra se je pokazala bolja za opterećene vode. Manja opasnost od začepljenja membrane. Mutnoća i TSS u ulaznoj vodi mogu biti znatno viši. Iskustva su s vodom i do 1000 TSS / NTU. Konfiguracija Izvana → unutra također omogućava korištenje zraka kod čišćenja površine membrane, što smanjuje korištenje servisne vode, a time i veću učinkovitost čišćenja površine ultrafiltracijske membrane kao cijelog postrojenja.  Ultrafiltracijske membrane s tehnologijom filtracije unutra/vani kod mutnoće >10 NTU zahtijevaju sistem recirkulacije što uzrokuje veće protoke vode kroz ultrafiltracijsku membranu. Na ovaj način se zahtijevaju i velike crpke s većom potrošnjom el. energije kao instaliranom snagom i to do 12× više od primjene tehnologije filtracije izvana/unutra.  Tipično je potrošnja kemikalija (frekvencija CEB-a) kod PES materijala u načinu filtracije iznutra / vani veća kako bi se održao stabilan protok UF filtrata. Oni također imaju tendenciju da koriste in-line koagulaciju a time se povećavaju operativni troškovi. Rezultati testiranja s IPD-51XP (DOW):

 Optimalni flux i permeabilnost membrana : 58,82 L/m2h (LMH)  Iskoristivost membrana i učestalost začepljenja : o Protok filtracije : 3000 l/h x 24 h = 72.000 l/dan o Protok pranja : 534 l/dan o Iskorištenje membranskog procesa: 99.25 % o Do začepljenja površine UF membrana tijekom vremena pilotiranja nije došlo tako, da nema empirijskih podataka.  Učestalost mehaničkog protustrujnog pranja-BW i CEB pranja o Protustrujno pranje – BW se je izvodilo prema programskom algoritmu na svakih 9.000 sekundi. o Do začepljenja površine UF membrana tijekom vremena pilotiranja nije došlo tako da nema empirijskih podataka učestalosti CEB pranja.

Koncepcija procesa

Predložena tehnologija ultrafiltracijom obuhvaća sljedeće sklopove:

1. Dovod sirove vode iz postojećeg izvorišta vode na UPPV 2. Crpna stanica UF 3. Automatski mikrofilteri 4. Membranska ultrafiltracija (sa sustavom za pranje) 5. Obrada otpadnih voda 6. Dehidracija mulja

43 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Nakon provedene opcijske analize tehnologija pročišćavanja pitke vode odabrano je tehničko- tehnološko rješenje pročišćavanja membranskom ultrafiltracijom. Ova tehnologija je detaljno opisana u poglavlju 2.6.

2.6.2 OPCIJSKA ANALIZA POTENCIJALNIH LOKACIJA IZGRADNJE UREĐAJA

Dvije potencijalne lokacije, koje su proizašle iz prethodno izrađenih analiza, u ovom slučaju konkretno iz Idejnog rješenja Dovod vode s izvora rijeke Jadro do CS Kunčeva greda i CS Ravne njive, separat 1 – preliminarne analize (HIDROING d.o.o. Split, 2011. godina), naknadno su dodatno analizirane kroz Koncepcijsko rješenje Sustava vodoopskrbe aglomeracije Split - Solin (Grontmij A/G DAnska, Hidroprojekt Consult d.o.o. Zagreb i Proning- DHI d.o.o. Zagreb).

 Lokacija 1 o nalazi se na lokaciji "Majdan" o planirani uređaj lociran je cca. 250 m od izvora Jadro  Lokacija 2 o nalazi se u blizini CS Kunčeva Greda o planirani uređaj lociran je na česticama istočno od CS Kunčeva Greda

U nastavku je analiza potencijalnih lokacija u tabličnom prikazu s usporedbom bitnih elemenata.

Za svaku od analiziranih lokacija navedeno je područje jedinice lokalne samouprave (JLS) na kojoj se nalazi. Kod analize prostorno-planske dukumentacije, bitno je da je objekt uređaja za kondicioniranje vode predviđen u prostornom planu grada na kojem se području nalazi. Tu je bitno navesti da bi oba prostorna plana i PPU Grada Solina i PPU Grada Splita trebali biti usklađeni obzirom da se radi o cjelovitom sustavu javne vodoopskrbe, sustav VS Split – Solin, ali u smislu analize lokacija za izgradnju manje je bitan PPU koji samo opisuje konačan sustav, od PPU na kojem se planira izgradnja uređaja.

44 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Slika 2.6-2. Prikaz potencijalnih lokacija za smještaj centralnog uređaja za kondicioniranje pitke vode

45 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODO VOD I KANALIZACIJA S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Tablica 15: Analiza potencijalnih lokacija uređaja

Tip uređaja Prostorno planska Troškovni Prihvatljivost R.b. Lokacija JLS Objekti Mogućnosti izvedbe / dokumentacija rang rješenja kapacitet A B A + B . Predviđeno PPU Grada Solina. Bitan podatak, . Zahvatna građevina – izdvajanje obzirom da definira lokaciju sirove vode iz postojećih kanala uređaja za kondicioniranje (Dioklecijanov i Splitski) . Moguć je smještaj I izgradnja CUKPV vode na točno predviđenoj . Dovodni cjevovod DN 1600 svih potrebnih objekata na Na lokaciji Grad Split-  PRIHVATLJIVO 1. lokaciji. L=220 m  OPTIMALNO predmetnoj lokaciji. “Majdan” Solin Solin RJEŠENJE . Nije navedeno u PPU . CUKPV 2000 l/s . Potrebno hitno rješavanja 2000 l/s Grada Splita kao dio . Povratna građevina – povrat imovinsko – pravnih odnosa. cjelovitog sustava javne kondicionirane vode u postojeće vodoopskrbe VS Split – kanale (Dioklecijanov i Splitski) Solin. . Zahvatna građevina – izdvajanje sirove vode iz postojećih kanala . Nije predviđeno u PPU (Dioklecijanov i Splitski) Grada Solina. U slučaju . Dovodni cjevovod DN 1600 NIJE . Potrebno je hitno izvršiti izmjene odabira lokacije potrebne L=2.100 m OPTIMALNO u PPU Grada Solina, a tek onda Zapadno CUKPV su izmjene prostorno . CUKPV 2000 l/s (dužina . Moguć je smještaj I izgradnja NIJE od CS Grad Split- planske dokumentacije. . Spojni cjevovod CUKPV – CS spojnog 2. svih potrebnih objekata na PRIHVATLJIVO Kunčeva Solin Solin . Nije navedeno u PPU Kunčeva Greda DN 800 L=100 m cjevovod predmetnoj lokaciji. RJEŠENJE Greda 2000 l/s Grada Splita kao dio . Spojni cjevovod CUKPV – generira . Potrebno hitno rješavanja cjelovitog sustava javne Povratna građevina DN 1200 dodatan imovinsko – pravnih odnosa. vodoopskrbe VS Split – L=150 m trošak) Solin. . Povratna građevina – povrat kondicionirane vode u postojeći kanal (Splitski kanal)

46 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Tip uređaja Prostorno planska Troškovni Prihvatljivost R.b. Lokacija JLS Objekti Mogućnosti izvedbe / dokumentacija rang rješenja kapacitet A B A + B . Zahvatna građevina – izdvajanje sirove vode iz postojećih kanala . Nije predviđeno u PPU (Dioklecijanov i Splitski) Grada Solina. U slučaju . Dovodni cjevovod DN 1600 NIJE . Potrebno je hitno izvršiti izmjene odabira lokacije potrebne L=1.800 m OPTIMALNO u PPU Grada Solina, a tek onda Istočno od CUKPV su izmjene prostorno . CUKPV 2000 l/s (dužina . Moguć je smještaj I izgradnja NIJE CS Grad Split- planske dokumentacije. . Spojni cjevovod CUKPV – CS spojnog 3. svih potrebnih objekata na PRIHVATLJIVO Kunčeva Solin Solin . Nije navedeno u PPU Kunčeva Greda DN 800 L=200 m cjevovod predmetnoj lokaciji. RJEŠENJE Greda 2000 l/s Grada Splita kao dio . Spojni cjevovod CUKPV – generira . Potrebno hitno rješavanja cjelovitog sustava javne Povratna građevina DN 1200 dodatan imovinsko – pravnih odnosa. vodoopskrbe VS Split – L=100 m trošak) Solin. . Povratna građevina – povrat kondicionirane vode u postojeći kanal (Splitski kanal) . Nije predviđeno u PPU . Nije moguć smještaj i izgradnja Grada Solina. U slučaju svih potrebnih objekata na odabira lokacije potrebne predmetnoj lokaciji. NIJE Na lokaciji su izmjene prostorno . UKPV 750 l/s UKPV . Nije predviđeno PPU Grada PRIHVATLJIVO CS Grad planske dokumentacije. . Spojni cjevovodi CUKPV – CS 4. Solin  OPTIMALNO Solina RJEŠENJE Kunčeva Solin . Nije navedeno u PPU Kunčeva Greda unutar lokacije 750 l/s . Neriješeni imovinsko – Pravni (problem Greda Grada Splita kao dio CS odnosi na postojećem objektu. izvedivosti) cjelovitog sustava javne Potrebno hitno riješiti neriješena vodoopskrbe VS Split – pitanja. Solin. . Nije moguć smještaj i izgradnja svih potrebnih objekata na predmetnoj lokaciji nadzemno. . Predviđeno je u PPU Grada Moguća je izgradnju uz uvjet da Splita. NIJE se u skladu sa DPU object Na lokaciji UKPV . Nije navedeno u PPU . UKPV 1260 l/s PRIHVATLJIVO Grad predvidi 90% podzemno, što 5. CS Ravne Split Grada Solina kao dio . Spojni cjevovodi CUKPV – CS  OPTIMALNO RJEŠENJE Split značajno povećava troškove Njive 1260 l/s cjelovitog sustava javne Ravne Njive unutar lokacije CS (problem građevinskih radova. vodoopskrbe VS Split – izvedivosti) . Neriješeni imovinsko – Pravni Solin. odnosi na postojećem objektu. Potrebno hitno riješiti neriješena pitanja.

47 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Prethodno prikazanom tablicom nisu iskazivani troškovi s konkretnim cijenama obzirom da analiza nije uzimala u obzir tehnologiju pročišćavanja. U biti iz same tablice je jasno da se iz stupca Objekti jasno vidi da određena varijanta generira dodatne troškove bez obzira na samu cijenu uređaja za kondicioniranje vode. Također je jasno da se prilikom usporedbe dvije varijante u biti jednaki troškovi „pobijaju“, a da razliku čine upravo dodatni troškovi koji čine varijantu drugačijom. Lokacija „MAJDAN“ odabrana je kao OPTIMALNA lokacija. Predmetna lokacija ima svoje prednosti i mane, koje je bitno sagledati: PREDNOSTI: . Usklađena je s PPU Grada Solina; . Zahtijeva najmanje ulaganje u dovodne i odvodne cjevovode, obzirom da je varijanta Hidrotehničkog tunela odbačena u smislu EU sufinanciranja; . Blizina Izvora Jadro povoljno utječe na lokaciju centralnog uređaja za kondicioniranje vode; . Ispravnim odabirom konačnog tehničko-tehnološkog rješenja moguće je riješiti trenutačni problem prekomjernog zahvaćanja sirove vode, odnosno problem zadržavanja biološkog minimuma u rijeci Jadro koji je u analizi postojećeg stanja detaljno opisan. MANE:

 Lokacija Majdan, odnosno lokacija bivšeg tupinoloma prilično je velika površina, ali obzirom na projekt koji je u izgradnji, Projekt „Jadro-izvor života“ značajno je smanjila raspoloživu površinu za izgradnju centralnog uređaja za kondicioniranje vode CUKPV Majdan.  Predmetno područje spada u područje ekološke mreže i arheološko područje (Dioklecijanov vodovod), što zahtijeva dodatne troškove i vrijeme vezano i za pripremu i za izvedbu projekta.  Nepovoljna konfiguracija terena na preostalom raspoloživom dijelu lokacije sa strmim stjenovitim obroncima. Potrebno je ozbiljno pristupiti značajnijim građevinskim radovima da se na naruši stabilnost potencijalno nestabilnih blokova stijenske mase u širem području, a što bi moglo u konačnici ugroziti sam postojeći zahvat na izvorištu rijeke Jadro. Prethodno navedene prednosti i mane treba uzeti u obzir kod izrade konačnog tehničko- tehnološkog rješenja, jer kao što je prethodno prikazano i dokazano, predmetna lokacija Majdan je jedino relano i optimalno rješenje za izgradnju CUKPV Majdan za potrebe VS Split – Solin.

48 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

Zahvat se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na području naselja Mravince u Gradu Solinu (Slika 3-1). Grad Solin ima ukupnu površinu od 18,37 km2, što čini 0,4 % površine Splitsko- dalmatinske županije, a sastoji se od 6 naselja. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Gradu je živjelo 23.926 stanovnika, od toga u naselju Mravince 1.628 stanovnika.

Općina Klis

Zahvat

Grad Solin

Grad Split

Slika 3-1. Prikaz položaja zahvata na području Grada Solina (podloga: HAOP, 2019)

Inače, izvor rijeke Jadro koristi se u vodoopskrbi još od rimskog doba, a velika dostupnost vode zadovoljavajuće kvalitete bila je pokretač razvoja Splita. Danas ovaj izvor predstavlja jedan od tri izvora s kojih se opskrbljuju vodoopkrbni sustavi na širem splitskom području koje uključjuje gradove Split, Solin, Kaštela i Trogir, te općine Podstrana, Marina, Okrug, Seget, Klis, Muć, Lećevica i Šolta.

49 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

3.1 ANALIZA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

Prema upravno–teritorijalnom ustroju RH lokacija zahvata nalazi se na području Grada Solina. Za područje zahvata na snazi su:

 Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije br. 01/03, 08/04, 05/05, 05/06, 13/07, 09/13, 147/15)  Prostorni plan uređenja Grada Solina (Službeni glasnik Grada Solina br. 04/06, 04/08, 06/10, 05/14, 06/15, 05/17, 12/17) U nastavku se daje kratki pregled uvjeta iz županijskog i gradskog prostornog plana, na temelju čega se može zaključiti da je planirani zahvat u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom.

PROSTORNI PLAN SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije br. 01/03, 08/04, 05/05, 05/06, 13/07, 09/13, 147/15) Iz Odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Splitsko-dalmatinske županije (PPSDŽ) izdvajamo sljedeće: U članku 52. navode se građevine od važnosti za Državu. Na popisu građevina za korištenje voda je i vodoopskrbni sustav Split – Solin – Kaštela – Trogir. U članku 53. navode se građevine i zahvati od važnosti za Županiju. Na popisu zahvata voda nalazi se izvorište Jadro, minimalne izdašnosti 3.980 l/s, instaliranog kapaciteta 2.000 l/s, izgrađen prije 1.700 godina.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SOLINA

(Službeni glasnik Grada Solina br. 04/06, 04/08, 06/10, 05/14, 06/15, 05/17, 12/17)

Iz Odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Solina (PPUGS) izdvajamo sljedeće: U članku 23. navode se građevine od važnosti za Državu. Na popisu građevina od važnosti za Državu je i vodoopskrbni sustav Split – Solin – Kaštela – Trogir, koji predstavlja vodnu građevinu i to građevinu za korištenje voda. Nadalje, u članku 24. su navedene građevine od važnosti za Županiju, među kojima je i vodna građevina – zahvat voda: Izvor Jadra. U poglavlju 5.4 Vodoopskrba (Članak 51.) navodi se sljedeće: Prostorni plan predviđa rješavanje vodoopskrbe grada Solina korištenjem izvora Jadra prema “Koncepcijskom rješenju sustava vodoopskrbe” iz srpnja 2016., izrađenom u sklopu studijske dokumentacije projekta vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Split - Solin. Dovod vode u pravcu Solin - Kaštela - Trogir zadržava se sukladno ranijem rješenju vodoopskrbe područja Splita, Solina, Kaštela i Trogira iz 1996. godine, izrađenom u sklopu Integralnog projekta zaštite Kaštelanskog zaljeva i temelji se na glavnoj CS Kunčeva Greda,

50 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT koja vodu precrpljuje u VS Sutikva - nova (k.d. = 60 m.n.m., V = 5000 m3 ) i VS Sutikva - postojeća. Iz VS Sutikva - nova pruža se 15 km dug glavni cjevovod profi la 800/700 mm. Glavni cjevovod prolazi kroz područje Solina i Kaštela, ima tranzitni karakter. Na glavni cjevovod se nadovezuju lokalni podsustavi koji čine crpne stanice Solin, Sv. Kajo, Kaštel Sućurac i Kaštel Lukšić. Izravnavanje neravnomjernosti potrošnje postiže se izgrađenim vodospremama. Dovod vode do zahvatne građevine “Vidovića Most” ispred CS Kunčeva Greda, odvija se putem Dioklecijanovog i Splitskog kanala. Na ovoj lokaciji razdvaja se vodoopskrba Solina, Kaštela i Trogira od vodoopskrbe Splita, koja se temelji na nastavku transporta vode kanalima do glavne crpne stanice Splita na lokaciji Ravne Njive. Novim “Koncepcijskim rješenjem sustava vodopskrbe” planirano je napuštanje postojećeg kanalskog dovoda vode do Kunčeve Grede u Solinu i Ravnih Njiva u Splitu, gdje se nalaze ključni objekti vodoopskrbe oba grada. Dovod pitke vode planira se novim tlačnim cjevovodima što će povečati sigurnost vodoopskrbe, osigurati sanitarnu ispravnost vode i spriječiti prekomjerno zahvaćanje vode na izvoru rijeke Jadro. Razdvajanje vodoopskrbnog sustava za smjer Split i smjer Solin – Kaštela – Trogir planira se prebaciti s lokacije Kunčeva greda (Vidovića most) na lokaciju Majdan, približno 300 m od samog izvorišta Jadra, gdje se stoga prebacuje i planirana lokacija uređaja za kondicioniranje pitke vode. Za realizaciju nove koncepcije vodoopskrbnog sustava planira se: – nova zahvatna građevina na Dioklecijanovom i Splitskom kanalu na lokaciji Majdan – nova razdjelna građevina na lokaciji Majdan kojom se zahvaćena voda preusmjerava u smjeru Splita (Ravne njive) i prema Solinu, Kaštelima, Trogiru (Kunčeva greda) – hidrotehnički tunel Majdan – Ravne njive duljine oko 4 km – priključni cjevovodi u svrhu povezivanja navedenih objekata. Da bi se ovi objekti mogli graditi i funkcionirati potrebno je rezervirati prostor i prostorne koridore, uključujući i potrebni prostor sanitarne zaštite. To se prije svega odnosi na područje Kunčeve grede, Majdana i zonu uz izvorište Jadra gdje se lociraju najvažniji objekti i gdje je granica sanitarne zaštite minimalno 10 m od ruba objekata. Trase glavnog dovodnog i opskrbnog cjevovoda moraju se zaštititi sanitarnim koridorom po 5 metara sa svake strane od osi cjevovoda, a svako uređivanje prostora u ovom koridoru uvjetuje se ishođenjem suglasnosti od nadležne vodoprivredne organizacije.

U poglavlju 8.1. Zaštita voda (Članak 60.) navode se odredbe vezane uz I., II., i III. zonu sanitarne zaštite slivnog područja rijeke Jadro. Područje izgradnje uređaja za kondicioniranje pitke vode se nalazi izvan zona zaštite, ali je dovodnim cjevovodom spojeno s izvorištem tj. I. zonom koje predstavlja zonu strogog ograničenja i nadzora. U predmetnom članku 60. se navode sljedeće odredbe vezane uz prvu zonu sanitarne zaštite: Prva zona sanitarne zaštite obuhvaća područje izvorišta, u krugu polumjera 150 m. U ovoj zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane uz zahvaćanje, kondicioniranje i transport vode u vodoopskrbni sustav. Područje prve zone mora biti ograđeno. Pristup u ovu zonu dozvoljen je samo osobama koje obavljaju djelatnosti vezane uz vodoopskrbu i koje su pod zdravstvenim nadzorom, te inspekcijskim organima.

51 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Na području prve zone zabranjena je izgradnja i korištenje bilo kakvih objekata, osim onih koji su potrebni za pogon, održavanje i čuvanje crpilišta i vodosprema. U prvu zonu sanitarne zaštite ulaze i objekti crpne stanice, vodospreme, postrojenja za preradu vode, objekti neophodni za pogon, održavanje i čuvanje ovih objekata kao i područje 5 m od ruba objekata.

Prema kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina, zahvat se nalazi na području s oznakom IS – površine infrastrukturnih sustava (Slika 3.1-1). Područje oko zahvata ma oznaku Š2 – zaštitne šume, a okružuje ga područje Š1 – gospodarske šume s istočne i južne strane, R3 – sportsko-zabavni centar s istočne i javne zelene površine parkovske i zaštitne sa sjeverozapadne strae. Prema kartografskom prikazu br. 2.b. Vodnogospodarski sustav, vodoopskrba, obrada, skladištenje i odlaganje otpada, za planirani zahvata je stavljena oznaka: uređaj za kondicioniranje vode. Od ostalih sadržaja vodnogospodarskog sustava u blizini je vodozahvat (izvor Jadra), crpna stanica i magistralni vodoopskrbni cjevovod (Slika 3.1-2). Prema kartografskom prikazu br. 3.a. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (Uvjeti korištenja – Područja posebnih uvjeta korištenja; Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite), zahvat se nalazi izvan područja posebnih uvjeta korištenja (zaštićeni dijelovi prirode, arheološka baština) i područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite. U neposrednoj blizini zahvata prolazi Dioklecijanov vodovod (oznaka 37), a tu je još i arheološki pojedinačni lokalitet Solin – vodovod, ostaci starohrvatskog groblja (oznaka 33). Od zaštićenih dijelova prirode, u blizini se nalazi posebni rezervat – ihtiološki Gornji tok rijeke Jadro (Slika 3.1-3). Prema kartografskom prikazu br. 3.b. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (Uvjeti korištenja – Područja posebnih ograničenja u korištenju), zahvat se nalazi izvan područja posebnih ograničenja u korištenju, ali u blizini vodozaštitnog područja – izvorišta (IZ) (Slika 3.1-4). Prema kartografskom prikazu br. 3.c. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (Ekološka mreža), zahvat se nalazi unutar međunarodno značajnog područja za ptice HR10000027 bMosor, Kozjak i Trogirska zagora. Nadalje, zahvat se nalazi izvan područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove, uz napomenu da je u blizini područja HR20000931 Jadro sa zapadne i HR2001352 Mosor s istočne strane (Slika 3.1-5). Prema kartografskom prikazu br. 3.d. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite), zahvat se nalazi izvan područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite (Slika 3.1-6).

52 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Zahvat

Slika 3.1-1. Izvod iz PPUGS: dio kartografskog prikaza oznake 1. Korištenje i namjena površina, s označenom lokacijom zahvata

53 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Zahvat

Slika 3.1-2. Izvod iz PPUGS: dio kartografskog prikaza oznake 2b. Vodnogospodarski sustav, vodoopskrba, obrada, skladištenje i odlaganje otpada, s označenom lokacijom zahvata

54 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Zahvat

Slika 3.1-3. Izvod iz PPUGS: dio kartografskog prikaza oznake 3a. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (Uvjeti korištenja – Područja posebnih uvjeta korištenja), s označenom lokacijom zahvata

55 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Zahvat

Slika 3.1-4. Izvod iz PPUGS: dio kartografskog prikaza oznake 3b. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (Uvjeti korištenja – Područja posebnih ograničenja u korištenju), s označenom lokacijom zahvata

56 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Zahvat

Slika 3.1-5. Izvod iz PPUGS: dio kartografskog prikaza oznake 3c. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (Ekološka mreža), s označenom lokacijom zahvata

57 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Zahvat

Slika 3.1-6. Izvod iz PPUGS: dio kartografskog prikaza oznake 3d. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite), s označenom lokacijom zahvata

58 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

3.2 KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE

Cijela Splitsko-dalmatinska županija nalazi se u zoni jadranskog tipa mediteranske klime (semiaridni tip klime). Jadransko more, kao prirodni rezervoar relativno tople vode s temperaturom od 10-26°C, najvažniji je indikator klimatskih karakteristika na širem području Županije. Klimu karakteriziraju vruća i suha ljeta, blage i vlažne zime te veliki broj sunčanih sati (iznad 2.500) i izražena vjetrovitost (iznad 100 dana godišnje s jakim i u prosjeku više od 30 dana s olujnim vjetrom). Veliki broj vedrih i sunčanih dana i temperature koje rijetko padnu ispod nule karakteriziraju klimu i priobalnog i otočnog dijela županije s tom razlikom da priobalni dio karakterizira nešto veća količina oborine u hladno doba godine. Planinske barijere priobalja priječe veći utjecaj mediteranske klime na „zagorsko” područje. Stoga se u unutrašnjosti zaobalnog područja, na područjima na kojima mediteranska klima nema utjecaja zbog prirodnih barijera, javljaju elementi kontinentalne, a u najvišim područjima i planinske klime. Temperaturni režim promatranog područja usko je povezan s utjecajem mora i visokom insolacijom. Povećanje srednjih mjesečnih temperatura u razdoblju 1995.-2013.g. u odnosu na posljednje standardno klimatološko razdoblje 1961.-1990.g. uočava se tijekom 11 mjeseci i iznosi od 0,2°C za veljaču do 1,8°C za lipanj. Samo se rujanska srednja mjesečna temperatura novijeg razdoblja u odnosu na posljednje standardno klimatološko razdoblje smanjila za 0,1°C.

Srednja godišnja količina oborine iznosi oko 830 mm, no ona varira od preko 1.100 mm u 2010.g. (1.126 mm), do ispod 550 mm 2003.g. (521 mm). Količina oborine se postupno povećava od otoka prema obali, a također se povećava i s nadmorskom visinom. Oborinski režim na području Solina ima sve karakteristike maritimnog sredozemnog kišnog tipa. U ljetnim mjesecima (lipanj-kolovoz) padne manje od 15% godišnjih količina oborine, tako da ljetna polovica godine oskudijeva kišom, što često izaziva ljetne suše.

Područje Splitsko-dalmatinske županije je izrazito vjetrovito područje. Na splitskom području tijekom godine ima u prosjeku oko 100 dana s jakim vjetrom (od 6 do 8 Bf) te ko 20 dana s olujnim vjetrom (preko 62 km/sat). Bura i jugo su dominantni vjetrovi i mogu puhati tijekom cijele godine, dok tijekom ljeta ipak najčešće puše osvježavajući maestral. Bura donosi hladno, ali suho i vedro vrijeme. Olujnoj buri, koja se češće pojavljuje zimi, posebno je izloženo obalno područje, a maksimalni udari bure mogu biti i veći od 48,5 m/s. Jugo je u prosjeku nešto slabijeg intenziteta, a donosi kišu i sparno vrijeme. Jugo također može zapuhati olujnom jačinom, a udari po snazi mogu dostići udare bure.

3.2.1 KLIMATSKE PROMJENE

Za analizu klimatskih promjena na području Grada Solina korišteno je Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, 2014. godine) i Sedmo nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2018.). Klimatske promjene u Hrvatskoj u razdoblju 1961.-2010. godine analizirane su pomoću trendova godišnjih i sezonskih srednjih, srednjih minimalnih i srednjih maksimalnih temperatura zraka i indeksa temperaturnih ekstrema, zatim godišnjih i sezonskih količina oborine i oborinskih indeksa kao i sušnih i kišnih razdoblja.

59 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Temperatura - Tijekom nedavnog 50-godišnjeg razdoblja (1961.-2010.) trendovi temperature zraka pokazuju zatopljenje u cijeloj RH. Trendovi godišnje temperature zraka su pozitivni i signifikantni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. Najvećim promjena bila je izložena maksimalna temperatura zraka s najvećom učestalošću trendova u klasi 0,3 - 0,4°C na 10 godina, dok su trendovi srednje i srednje minimalne temperature zraka bile najčešće između 0,2 i 0,3°C. Najveći doprinos ukupnom pozitivnom trendu temperature zraka dali su ljetni trendovi, a porastu srednjih maksimalnih temperatura podjednako su doprinijeli i trendovi za zimu i proljeće. Uočeno zatopljenje očituje se i u svim indeksima temperaturnih ekstrema pozitivnim trendovima toplih temperaturnih indeksa (topli dani i noći te trajanje toplih razdoblja) te s negativnim trendovima hladnih temperaturnih indeksa (hladni dani i hladne noći te duljina hladnih razdoblja). Trendovi indeksa toplih temperaturnih ekstrema statistički su značajni za sve trendove što potvrđuje i sveukupna značajnost trenda. Zatopljenje se očituje i u negativnom trendu indeksa hladnih temperaturnih ekstrema, ali su oni manji od trendova toplih indeksa. U klimatološkom razdoblju 1961.-2010. područje Grada Solina pokazuje sljedeće promjene dekadnih trendova temperature zraka:

SREDNJA TEMPERATURA SREDNJA MINIMALNA SREDNJA MAKSIMALNA

ZRAKA (t) TEMPERATURA ZRAKA (tmin) TEMPERATURA ZRAKA (tmax) statistički značajan statistički značajan statistički značajan GODINA pozitivan trend pozitivan trend pozitivan trend statistički značajan DJF (ZIMA) pozitivan trend pozitivan trend pozitivan trend MAM statistički značajan statistički značajan statistički značajan (PROLJEĆE) pozitivan trend pozitivan trend pozitivan trend statistički značajan statistički značajan statistički značajan JJA (LJETO) pozitivan trend pozitivan trend pozitivan trend

SON (JESEN) pozitivan trend pozitivan trend pozitivan trend

Oborina - Tijekom nedavnog 50-godišnjeg razdoblja (1961.-2010. godine), godišnje količine oborine (R) pokazuju prevladavajuće nesignifikantne trendove, koji su pozitivni u istočnim ravničarskim krajevima i negativni u ostalim područjima RH. Statistički značajno smanjenje utvrđeno je na postajama u planinskom području Gorskog kotara i u Istri, kao i na južnom priobalju. Izraženo na desetljeće kao postotak odgovarajućih prosječnih vrijednosti. Ta smanjenja kreću se između -7% i -2%. Godišnje negativne trendove uglavnom su uzrokovali trendovi smanjenja ljetnih količina (R - JJA ), koji su statistički značajni na većini postaja u gorskom području i na nekim postajama na Jadranu i njegovom zaleđu. Pozitivni godišnji trendovi oborine u istočnom nizinskom području, prvenstveno su uzrokovani značajnim povećanjem oborine u jesen i u manjoj mjeri u proljeće i ljeto. Ljetna oborina ima jasno istaknut negativni trend u cijeloj zemlji, i tu je jedan broj postaja za koje je to smanjenje statistički značajno, s relativnim promjenama između -11% i -6% na desetljeće. U jesen trendovi su slabi i miješanog predznaka, osim u istočnom nizinskom području gdje neke postaje pokazuju značajan trend porasta oborine. U proljeće rezultati ne pokazuju signal u južnom i istočnom dijelu zemlje, dok je negativni trend prisutan u preostalom području, značajan samo u Istri i Gorskom kotaru. Tijekom zime trendovi oborine nisu značajni i kreću se između -11% i 8%.

60 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Oni su uglavnom negativni u južnim i istočnim krajevima kao i u Istri. U preostalom dijelu zemlje su mješovitog predznaka.

Regionalna raspodjela trendova oborinskih indeksa, koji definiraju veličinu i učestalost oborinskih ekstrema, pokazuje složenu strukturu, kao što je također nađeno u nekim mediteranskim regijama. Trendovi suhih dana (DD) su uglavnom slabi, ali statistički značajni pozitivni trendovi (1% do 2%) javljaju se na nekim postajama u Gorskom kotaru, Istri i južnom priobalju. Svojstvo trenda umjereno vlažnih dana (R75) je prostorno vrlo slično onome godišnjih količina oborine. Regionalna raspodjela trendova vrlo vlažnih dana (R95) ne pokazuje signal na većem dijelu zemlje. Povećanje količina oborine u jesen u unutrašnjosti uglavnom uzrokovano porastom broja dana s velikim dnevnim količinama oborine. U klimatološkom razdoblju 1961.-2010. godine za šire područje Grada Solina dekadni trendovi (%/10 god) sezonskih i godišnjih količina oborine pokazuju sljedeće:

DEKADNI TRENDOVI SEZONSKIH I GODIŠNJIH KOLIČINA OBORINE GODINA negativan trend R-DJF (ZIMA) negativan trend R-MAM (PROLJEĆE) negativan trend R-JJA (LJETO) negativan trend R-SON (JESEN) pozitivan trend DEKADNI TRENDOVI OBORINSKIH INDEKSA Rx1d (mm) negativan trend Rx5d (mm) negativan trend SDII (mm/dan) negativan trend R75 (dani) negativan trend R95 (dani) potitivan trend R25T (%) statistički značajan negativan trend R25-75T (%) negativan trend R75-95T (%) negativan trend R95T (%) statistički značajan pozitivan trend DD (dani) statistički značajan pozitivan trend

Sušna i kišna razdoblja - Vremenske promjene sušnih i kišnih razdoblja u Hrvatskoj prikazane su pomoću godišnjeg i sezonskog trenda njihovih maksimalnih trajanja. Sušno (kišno) razdoblje je definirano kao uzastopni slijed dana s dnevnom količinom oborine manjom (većom) od određenog praga: 1 mm i 10 mm. Te kategorije su označene sa CDD1 i CDD10 za sušna razdoblja (od engl. consecutive dry days) odnosno s CWD1 i CWD10 za kišna razdoblja (eng. consectuive wet days). Trend je izražen kao odstupanje po dekadi u odnosu na srednjak iz klimatološkog razdoblja 1961.-1990. (%/10god). Prema rezultatima trenda najizraženije su promjene sušnih razdoblja u jesenskim mjesecima (SON) kada je u cijeloj Hrvatskoj uočen statistički značajan negativan trend. U ostalim sezonama je trend sušnih razdoblja za obje kategorije slabije izražen od jesenskog. Ljeti se uočava statistički značajan trend sušnih razdoblja prve kategorije (CDD1) i u istočnoj Slavoniji (od 4%/10god do 7%/10god). Za razliku od sušnih razdoblja, kišna razdoblja ne pokazuju prostornu konzistentnost trenda niti u jednoj sezoni. Ipak, može se uočiti tendencija povećanja CWD1 u istočnoj Slavoniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj ljeti (do 9%/10god) i u jesen (do 6%/10god). Zimi je trend CWD1

61 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT uglavnom miješanog predznaka, a samo u sjeverozapadnoj unutrašnjosti Hrvatske prevladava statistički značajan pozitivan trend (do 15%/10god). U klimatološkom razdoblju 1961.-1990. za šire područje Grada Solina u sušnom razdoblju očitavaju se sljedeći trendovi slijeda dana s dnevnom količinom oborine manjom od 1 mm (CDD1) i slijeda dana s dnevnom količinom oborine većom od 10 mm (CDD10):

CDD1 CDD10 DJF (ZIMA) pozitivan trend negativan trend MAM (PROLJEĆE) pozitivan trend pozitivan trend JJA (LJETO) statistički značajan pozitivan trend statistički značajan pozitivan trend SON (JESEN) statistički značajan negativan trend statistički značajan negativan trend GODINA statistički značajan pozitivan trend statistički značajan pozitivan trend

Dekadni trendovi (%/10god) maksimalnih kišnih razdoblja za kategorije 1mm i 10 mm (CWD1, CWD10) pokazuju slijedeće trendove:

CWD1 CWD10 DJF (ZIMA) statistički značajan pozitivan trend pozitivan trend MAM (PROLJEĆE) pozitivan trend pozitivan trend JJA (LJETO) pozitivan trend negativan trend SON (JESEN) negativan trend pozitivan trend GODINA statistički značajan negativan trend statistički značajan negativan trend

3.2.2 SCENARIJ KLIMATSKIH PROMJENA

U Šestom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), DHMZ (Branković i sur. 2013.), opisani su rezultati budućih klimatskih promjena za područje Hrvatske za dva osnovna meteorološka parametra: temperaturu na visini od 2 m (T2m) i oborinu. Za svaki od navedenih parametara rezultati se odnose na dva izvora podataka:

a) dinamičku prilagodbu regionalnim klimatskim modelom RegCM urađenu u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) po IPCC scenariju A2, i

b) dinamičke prilagodbe raznih regionalnih klimatskih modela iz europskog projekta ENSEMBLES po IPCC scenariju A1B.

Klimatske promjene za T2m i oborinu u DHMZ RegCM simulacijama analizirane su iz razlika sezonskih srednjaka dobivenih iz dva razdoblja: sadašnju klimu (1961-1990.; P0) i (neposredno) buduće razdoblje (2011-2040.; P1). U ENSEMBLES simulacijama sadašnja klima (P0) također je definirana za razdoblje 1961-1990. u kojem su regionalni klimatski modeli forsirani s globalnim klimatskim modelima i mjerenim koncentracijama plinova staklenika. Za buduću klimu (21. stoljeće) rezultati simulacija podijeljeni su u tri razdoblja: 2011-2040. (P1), 2041-2070. (P2), te 2071-2099. (P3).

Prema projekcijama promjene temperature zraka na području zahvata u DHMZ RegCM modelu, u prvom razdoblju (2011.-2040.) najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi temperatura mogla porasti od oko 0,8-1,0°C u odnosu na razdoblje 1961. – 1990. godine. U jesen očekivana promjena temperature zraka iznosi oko 0,8°C, a zimi i u proljeće 0,2°C-0,4°C. U drugom razdoblju (2041.-2070.) očekuje se porast temperature 2,0-

62 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

2,5°C tijekom zime i 3,0-3,5°C tijekom ljeta, a u trećem razdoblju (2071.-2099.) 3,0-3,5°C tijekom zime i 4,0-4,5°C tijekom ljeta.

Prema projekcijama promjene oborine na području zahvata (ENSEMBLES simulacije - Branković i sur., 2013), promjene u sezonskoj količini oborine u bližoj budućnosti (2011.-2040.) projicirane su za proljeće i ljeto kada se može očekivati smanjenje od oko -5% u odnosu na razdoblje 1961. – 1990. godine, dok u ostalim sezonama model ne projicira promjene. Za drugo razdoblje (2041.-2070.) na području zahvata projiciran je zimski i jesenski porast količine oborine između 5% i 15%, a smanjenje oborine od oko -15% očekuje se tijekom ljeta. U trećem razdoblju (2071.-2099.), tijekom zime je također projiciran porast količine oborine između 5% i 15% te znatnije smanjenje oborine tijekom ljeta od oko -30%.

3.3 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE

Uvidom u literaturne podatke Osnovne geološke karte mjerila 1:100.000, list Split i list Omiš te na temelju preliminarne analize litostratigrafskih i strukturno tektonskih, hidrogeoloških, te inženjersko-geoloških i seizmoloških značajki predmetnog područja utvrđeno je da šire predmetno područje grade karbonatne stijene visokog stupnja okršenosti koje su razlomljene tektonskim procesima i vodopropusne zbog poroznosti koja je nastala uslijed djelovanja vode.

Prema MARINČIĆ et al. (1971) i MAGAŠ et al. (1973) područje predmetnog zahvata izgrađuju flišni sedimenti srednjeg i gornjeg eocena (E2,3) zastupljeni izmjenom lapora i pješčenjaka s lećama vapnenačkih breča.

Flišni sedimenti (E2,3) su različitih debljina slojeva i sastoje se od izmjena krupno zrnatih (brečokonglomerati, breče i pješčenjaci) i sitno zrnatih (pješčenjaci, laporoviti vapnenci i lapori) materijala.

Lapori su zastupljeni različitim sadržajem CaCO3 komponente. U onima s manjim postotkom karbonatne komponente je izrazito zastupljeno kemijsko raspadanje uslijed kojeg nastaju glinovito-prašinaste naslage (eluvij). Flišne su naslage u gornjem dijelu prekrivene eluvijem različitih debljina dok se na strmim padinama ne formira zbog izraženog procesa ispiranja.

Cijelo područje je okarakterizirano visokim stupnjem tektonske poremećenosti i vrlo složenim tektonskim odnosima.

Na području sliva izvora Jadra zastupljene su stijene vapnenci, dolomiti i laporoviti vapnenci mezozojske, eocenske starosti te prostorno vrlo male rasprostranjenosti – vapnenci perma. Klastične naslage u slivu su fliške naslage eocena, klastiti trijasa i paleocenski lapori. Stratigrafski najmlađe naslage su kvartarni deluvijalni sedimenti krških polja, pretežito siltozno- pjeskovitoga sastava s različitim udjelom ulomaka kršja karbonatnih stijena.

Izvor Jadra nalazi se na približno 35 m nadmorske visine, u zoni dodira karbonatnih naslaga splitske Zagore i obalnoga fliškog pojasa. U morfološkom smislu jasno je uočljiva pojava izrazito raščlanjenog reljefa, posebno u području rasprostranjenja karbonatnih stijena. Između niza vrhova kojima koji su nadmorske visine od 550 do 680 m nalazi se više krških polja, uvala i zaravni na nadmorskim visinama od 300 – 350 m.

U morfološkim depresijama koje uglavnom izgrađuju klastične prašinasto glinovite naslage različite vrste i starosti mogu se uočiti manji terasni odsjeci, zatim pojave povremenih tokova i

63 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT ponora, posebno u rubnim dijelovima polja. Također su karakteristična i brojna sufozijska uleknuća u klastičnim naslagama krških polja. Vapnenci mezozoika i eocena su uglavnom dobro propusne stijene i imaju funkciju vodonosnika.

Ovisno o zastupljenosti dolomitne i laporovite komponente smanjuje se propusnost vapnenaca u srednje propusne do slabo propusne stijene. Klastične naslage eocenskoga fliša, klastiti trijasa i paleocenski lapori su nepropusne stijene pa imaju funkciju potpunih ili relativnih hidrogeoloških barijera ovisno o njihovu prostornom položaju. Potpune hidrogeološke barijere usmjeravaju tokove podzemne vode, a ispod relativnih barijera podzemne vode nesmetano teku. Propusnost deluvijalnih sedimenata krških polja ovisi o njihovom pretežitom granulometrijskom sastavu, odnosno udjelu krupnozrnatih i sitnozrnatih čestica, fragmenata stijena i sadržaju glinovite komponente. Stoga zbog lateralne i vertikalne nehomogenosti sedimente krških polja u hidrogeološkom smislu smatramo propusnim naslagama.

Litološke oznake - List Split Litološke oznake – List Omiš

Breče i brečokonglomerati s Slabosortirane vapnenačke ulošcima vapnenaca i lapora polimiktne breče

Leće biokalkarenita i Prominski lapori s lećama biokalkrudita u flišu brečokonglomerata

64 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Flišoliki laporoviti vapnenci s Prominske breče nodulama i proslojcima rožnaca

Fliš: lapor s interkalacijama Fliš: pješčenjaci u izmjeni s silificiranih kalkarenita laporima

Gomoljasti laporoviti vapnenci Tankouslojni kalkareniti i lapon s gaukonitom

Foraminiferski vapnenci Breče s fragmentima foraminiferskog vapnenca

Gromadasti te uslojeni Slabouslojeni bioakumulirani vapnenac i vapneni dolomiti vapnenci - senon

Os prevrnute ili polegle Rasjed bez oznake karaktera: sinklinale i antiklinale utvrđen i pokriven ili nesigurno lociran

Rasjed bez oznale karaktera i Čelo ljuske prekriven il aproksimativno lociran

Reversni rasjed Čelo navlake

Slika 3.3-1. Geološka građa šireg predmetnog područja (isječak iz OGK M 1:100 000, List Split i list Omiš)

U hidrogeološkom pogledu područje planiranog zahvata u širem smislu pripada slivu rijeke Cetine i priobalnog područja, koje uz drenažno područje rijeke Cetine pokriva i važne izvore Splitskog područja Jadro i Žrnovnicu, a priključeno mu je i priobalno područje podbiokovskog kraja od uvale Dubac do Gradca (Biondić i Brkić, 2001). U užem smislu područje zahvata pripada slivu velikog krškog izvora Jadro.

Sliv Jadra izgrađuju stijene taložene na karbonatnoj platformi. Jurske naslage (oolitični vapnenci) nalazimo na Mosoru, donjokredne naslage (dolomiti i breče) na jugozapadnim padinama Mosora, naslage donje krede (vapnenci) u ostalim dijelovima Mosora. Naslage gornje krede zastupljenje su dolomitima i pločastim vapnencima. Palegonske naslage slijede transgresivno na starijim stijenama, a zastupljenje su eocenskim vapnencima i flišem. Sjevernu granicu sliva određuje navlaka Svilaje (topografska i hidrogeološka barijera sjeverno od Mućkog polja). Krajnji sjeveroistočni dio sliva doseže do rijeke Cetine. Zapadna granica je određena na osnovi manje značajnih hidrogeoloških pokazatelja (pružanje struktura,

65 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT morfološka cjelina i sl.) kao zonarna podzemna razvodnica prema slivu izvoru Pantan. Južnu granicu određuje kontakt propusnih stijena Zagore i nepropusnih stijena priobalnog pojasa. Raniji prirodni uvjeti istjecanja podzemne vode na izvorima Jadro i Žrnovnica promijenjeni su izgradnjom akumulacija na rijeci Cetini. Primjerice, nakon izgradnje akumulacije Prančevići izvor Žrnovnice više ne presušuje.

SEIZMOLOŠKI PODACI

Prema Karti potresnih područja RH s usporednim vršnim ubrzanjem tla tipa A uz vjerojatnost premašaja od 10% u 50 godina za povratna razdoblja od 95 i 475 godina na području aglomeracije Split-Solin za povratno razdoblje od 95 godina pri seizmičkom udaru može očekivati maksimalno ubrzanje tla od agR = 0,12 g, s intenzitetom potresa Io = VII°MCS. Za povratno razdoblje od 475 godina maksimalno ubrzanje tla, uvjetovano potresom na lokaciji zahvata iznosi od agR = 0,22 g do agR = 0,24 g. Taj bi, najjači očekivani potres za navedeno povratno razdoblje, na promatranom području imao intenzitet Io = VIII°MCS.

3.4 OSJETLJIVOST PODRČJA, VODNA TIJELA I POPLAVNA PODRUČJA

3.4.1 OSJETLJIVOST PODRUČJA

Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15), lokacija zahvata nalazi se unutar osjetljivog područja namjenjenog zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju Jadranski sliv – kopneni dio (ID 71005000, oznaka 60) (Slika 3.4-1). Kriterij određivanja osjetljivosti područja je članak 65. stavak 1. točka 3. Uredbe o standardu kakvoće voda (NN 96/19). Ujedno se radi o slivu osjetljivog područja. Nadalje, rijeka Jadro utječe u osjetljivo područje Kaštelanski zaljev (ID 41011018, oznaka 19), u kojem su onečišćujuće tvari čije se ispuštanje ograničava dušik i fosfor.

Zahvat

Slika 3.4-1. Isječak iz Kartografskog prikaza osjetljivih područja u RH (izvor: Odluka o određivanju osjetljivih područja, NN 81/10, 141/15)

66 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

3.4.2 VODNA TIJELA

Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16), područje zahvata pripada grupiranom vodnom tijelu podzemne vode JKGI_11 – Cetina (Slika 3.4-2). Radi se o grupiranom vodnom tijelu pukotinsko-kaverozne poroznosti, površine 3.088 km2 i s 1.825 * 106 m3/god. obnovljivih zaliha podzemne vode. Razmatrajući prirodnu ranjivost, 14,3% područja je srednje, 24,3% visoke i 6,4% vrlo visoke ranjivosti. Stanje tijela podzemne vode JKGI_11 – Cetina je dobro (Tablica 16).

Tablica 16: Stanje tijela podzemne vode JKGI_11 – CETINA

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje Dobro Količinsko stanje Dobro Ukupno stanje Dobro

JKGI_11 – CETINA JKRN0302_001

JKRN0067_001

P2_2-JAP zahvat O313-KASP

O313-KZ P1_2-JA

JKRN0046_001

O423-BSK Vodno tijelo podzemne vode: JKGI_11 Cetina Vodna tijela površinskih voda: Slika 3.4-2. Prikaz vodnih tijela na široj JKRN0067_001 Jadro lokaciji zahvata JKRN0302_001 Ozrnski potok (izvor: Hrvatske vode, 2019) JKRN0046_001 Žrnovnica Prijelazna vodna tijela: P2_3-ZR P1_2-JA P2_2-JAP

Priobalna vodna tijela: O313-KASP Sjeverni rub Kaštelanskog zaljeva, Trogirski zaljev, Marinski zaljev O313-KZ Središnji dio Kaštelanskog zaljeva O423-BSK Brački i Splitski kanal

67 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Zahvat je smješten uz tijelo površinskih voda JKRN0067_001 Jadro. Na udaljenosti od oko 0,6 km sjeverno od lokacije zahvata nalazi se površinsko vodno tijelo JKRN0302_001 Ozrnski potok, dok se na udaljenosti 3 km jugoistočno od lokacije zahvata nalazi površinsko vodno tijelo JKRN0046_001 Žrnovnica. Ozrnski potok pritoka je rijeke Jadro. Opći podaci površinskog vodnog tijela JKRN0067_001 Jadro i njegovo stanje dani su u nastavku.

Vodno tijelo JKRN0067_001 Jadro

Slika 3.4-3. Prikaz vodnog tijela površinskih voda JKRN0067_001 Jadro (Izvor: Hrvatske vode)

Tijelo površinskih voda JKRN0067_001 Jadro pripada Jadranskom vodnom području, Dinaridskoj ekoregiji te ekotipu nizinske tekućice kratkih tokova s padom >5‰ (14).

68 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Za daljnje razvrstavanje unutar ekoregije/subekoregije koristi se određeni broj abiotičkih čimbenika koji određuju osnovna obilježja vodenih staništa i, posljedično, uvjetuju sastav i strukturu vodenih zajednica. U Hrvatskoj je primijenjen tipizacijski sustav B, jer je fleksibilniji i omogućuje definiranje tipologije koja bolje opisuje biološku raznolikost površinskih voda. Ako dodatno testiranje abiotičke tipologije pomoću bioloških podataka sugerira da pojedini „abiotički tipovi“ imaju vrlo slične vodene biocenoze, oni će se grupirati u jedan „biotički tip“.

Osnovne karakteristike tijela površinskih voda JKRN0067_001 Jadro dane su sljedećom tablicom.

Tablica 17: Opći podaci vodnog tijela JKRN0067_001 Jadro (Izvor: Hrvatske vode)

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0139_001

Šifra vodnog tijela: JKRN0067_001 Naziv vodnog tijela Jadro Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske tekućice kratkih tokova s padom >5‰ (14) Dužina vodnog tijela 3.5 km + 7.71 km Izmijenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tijela podzemne vode JKGI-11 Zaštićena područja HR53010037, HR2000931, HR378031*, HR81101*, HRCM_41031018*, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 40121 (izvorište, Jadro)

Svakom izdvojenom tipu površinske vode pridružuju se tip-specifične referentne vrijednosti i granice klasa za relevantne elemente kakvoće, koje će biti uporište za ocjenu i razvrstavanje (klasifikaciju) površinskih voda u klase ekološkoga stanja. Riječ je o skupu bioloških i podržavajućih fizikalnokemijskih i kemijskih te hidromorfoloških elemenata koji u potpunosti definiraju kakvoću strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava. Biološki elementi kakvoće se odnose na stanje vodene flore (fitoplankton, makrofita i fitobentos), faune bentičkih beskralježnjaka i riblje faune. Osnovni fizikalnokemijski i kemijski elementi u velikoj mjeri obuhvaćaju pokazatelje koji se tradicionalno koriste za ocjenu kakvoće voda izloženih unosu onečišćenja, uključujući onečišćenje specifičnim onečišćujućim tvarima koje se ispuštaju u znatnijim količinama. Hidromorfološki elementi kakvoće se odnose na glavne hidrološke i morfološke preduvjete razvoja biotičkih zajednica u vodenim staništima.

Odabirom bioloških i pratećih fizikalno-kemijskih, kemijskih i hidromorfoloških elemenata i pokazatelja kakvoće razvijene su metode koje će se koristiti za praćenje i ocjenu ekološkog stanja rijeka.

69 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Tablica 18: Stanje vodnog tijela površinskih voda JKRN0067_001 Jadro (Izvor: Hrvatske vode) STANJE VODNOG TIJELA JKRN0067_001

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ekolosko stanje dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Biološki elementi kakvoće dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana BPK5 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima

Na kontaktnim područjima priobalnog mora i kopna, gdje more značajno utječe na dinamiku kretanja i na kemijske i ekološke značajke slatkih voda javljaju se tzv. prijelazne ili boćate vode. To su vodna tijela kopnenih voda u blizini riječnih ušća, koja su djelomično slana uslijed blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova. Prijelazne vode na ušću rijeke Jadro su P1_2-JA i P2_2-JAP, čije karakteristike navodimo u nastavku. U istoj

70 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT tablici navodimo i karakteristike priobalnog vodnog tijela O313-KASP Sjeverni rub Kaštelanskog zaljeva, Trogirski zaljev, Marinski zaljev. Radi se o polihalinom plitkom priobalnom moru sitnozrnatog sedimenta s dubinama manjim od 40 m i srednjim godišnjim salinitetom manjim od 36 PSU.

Tablica 19: Stanje prijelaznih i priobalnih vodnih tijela

VODNO TIJELO P1_2-JA P2_2-JAP O313-KASP PROZIRNOST UMJERENO LOŠE / VRLO DOBRO STANJE DOBRO STANJE LOŠE STANJE OTOPLJENI KISIK U VRLO DOBRO STANJE VRLO DOBRO STANJE VRLO DOBRO STANJE POVRŠINSKOM SLOJU OTOPLJENI KISIK U VRLO DOBRO STANJE VRLO DOBRO STANJE VRLO DOBRO STANJE PRIDNENOM SLOJU UKUPNI ANORGANSKI DUŠIK VRLO DOBRO STANJE VRLO DOBRO STANJE DOBRO STANJE ORTOFOSFATI UMJERENO LOŠE / VRLO VRLO DOBRO STANJE VRLO DOBRO STANJE LOŠE STANJE UKUPNI FOSFOR DOBRO STANJE VRLO DOBRO STANJE VRLO DOBRO STANJE KLOROFIL A VRLO DOBRO STANJE VRLO DOBRO STANJE VRLO DOBRO STANJE FITOPLANKTON DOBRO STANJE DOBRO STANJE DOBRO STANJE MAKROFITA - UMJERENO STANJE

MAKROALGE - BENTIČKI - DOBRO STANJE VRLO DOBRO STANJE BESKRALJEŠNJACI (MAKROZOOBENTOS) MORSKE CVJETNICE - RIBE DOBRO STANJE DOBRO STANJE BIOLOŠKO STANJE DOBRO STANJE DOBRO STANJE DOBRO STANJE SPECIFIČNE ONEČIŠĆUJUĆE VRLO DOBRO STANJE VRLO DOBRO STANJE VRLO DOBRO STANJE TVARI HIDROMORFOLOŠKO DOBRO STANJE UMJERENO STANJE UMJERENO STANJE STANJE EKOLOŠKO STANJE DOBRO STANJE UMJERENO STANJE UMJERENO STANJE KEMIJSKO STANJE NIJE POSTIGNUTO DOBRO STANJE DOBRO STANJE DOBRO STANJE (ZA UKUPNO (ZA UKUPNO STANJE=VRLO DOBRO/ STANJE=UMJERENO DOBRO STANJE) STANJE) UKUPNO STANJE UMJERENO STANJE DOBRO STANJE UMJERENO STANJE

71 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

3.4.3 ZONE SANITARNE ZAŠTITE

Prema preglednoj karti granica obuhvata zona sanitarne zaštite, zahvat se nalazi se izvan zone sanitarne zaštite, uz napomenu da se nalazi oko 170 m jugozapadno od izvorišta Jadro i oko 130 m jugozapadno od granice II. zone zaštite izvorišta Jadro i Žrnovnica. Mjere zaštite izvorišta od onečišćenja te sanitarni i drugi uvjeti utvrđeni su Odlukom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta javne vodoopskrbe izvora Jadra i Žrnovnice (Odluka Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije na 15. sjednici,održanoj 18.12.2014.).

IV. zona zaštite

II. zona zaštite

zahvat

Slika 3.4-4. Zone sanitarne zaštite izvorišta na širem području zahvata (Izvor: Hrvatske vode)

3.4.4 POPLAVNA PODRUČJA

Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava (2018.) planirani zahvat pripada branjenom Sektoru F – Južni Jadran. U Sektoru F pripada branjenom području 29: područje malog sliva Srednjodalmatinsko primorje i otoci.

Vode s predmetnog slivnog područja rijeke Jadro i Ozrnskog potoka ugrožavaju dijelove gradova Solin i Klis nizvodno od planiranog zahvata.

Mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija i to po vjerojatnosti pojavljivanja prikazane su na kartama opasnosti od poplava izrađenim od strane Hrvatskih voda. Iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (Slika 3.4-5) vidljivo je da na području zahvata ne postoji opasnost od poplavljivanja.

72 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

zahvat

Slika 3.4-5. Izvod iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja na širem području zahvata (izvor: Hrvatske vode, 2019.)

73 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

3.5 KLASIFIKACIJA STANIŠTA

Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. zahvat je planiran na području sljedećih stanišnih tipova 4 (Slika 3.5-1):  A.4.1./B.1.4. Tršćaci, rogoznici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Tirensko-vapnenačke stijene,  A.4.1./E/I.2.1. Tršćaci, rogoznici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Šume / Mozaici kultiviranih površina,  E Šume, a sam ispust u rijeku Jadro je na području stanišnog tipa:  A.2.3./A.4.1./E. Stalni vodotoci / Tršćaci, rogoznici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Šume.

zahvat

A23/A41/E

E

A41/E/I21

Legenda: A41/B14 A.2.3./A.4.1./E. Stalni vodotoci / Tršćaci, rogoznici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Šume A.4.1./B.1.4. Tršćaci, rogoznici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Tirensko-vapnenačke stijene A.4.1./E/I.2.1. Tršćaci, rogoznici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Šume / Mozaici kultiviranih površina

E Šume

Slika 3.5-1. Izvod iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. na području zahvata (izvor: HAOP, 2019.)

4 Kodovi Nacionalne klasifikacije staništa (NKS) navedeni u Karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016. odnose se na novi, revidirani NKS koji će postati važeći tek po svojoj službenoj objavi u Narodnim novinama. Do objavljivanja novog Pravilnika važeći NKS je onaj objavljen u Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14).

74 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

U Tablica 20 su navedeni ugroženi i rijetki stanišni tipovi na području planiranog zahvata, sve prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14).

Tablica 20. Pregled ugroženih i rijetkih stanišnih tipova na (širem) području zahvata prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) Kriteriji uvrštavanja na popis Direktiva o Bernska ugrožena i Ugrožena i rijetka staništa staništima konvencija. rijetka (NATURA) Rezolucija 4 staništa na razini RH A. A.4. Obrasle Površinske obale staništa s A.4.1. Tršćaci, kopnene površinskih brojnim rogozici, visoki šiljevi vode i kopnenih voda ugroženim i visoki šaševi močvarna i močvarna vrstama staništa staništa B. B.1. Neobrasle Neobrasle i i slabo obrasle B.1.4. Tirensko- slabo stijene jadranske vapnenačke 8210 obrasle stijene kopnene površine E. E.8. Primorske E.8.2.8. Šuma Šume vazdazelene alepskog bora s šume i makije tršljom 9540

* prioritetni stanišni tip NATURA - stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima s odgovarajućim oznakama BERN - Res.4 - stanišni tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije HRVATSKA - stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske

3.6 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

Prema izvodu iz Karte zaštićenih područja Republike Hrvatske, a sukladno Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19), zahvat se manjim dijelom nalazi na području posebnog rezervata (ihtiološki) Jadro – gornji tok (Slika 3.6-1.). Naime, područje izgradnje uređaja za kondicioniranje pitke vode je izvan posebnog rezervata. Granice obaju područja su na minimalnoj udaljenosti od 13 m. Međutim, ispust/preljev (DN 1200) u rijeku Jadro se jednim svojim dijelom, u duljini od oko 50 m, nalazi unutar posebnog rezervata (ihtiološki) Jadro – gornji tok.

Granica posebnog rezervata ide od Uvodić mosta uzvodno cestom na lijevoj obali sve do ograde kaptaže pa tom ogradom do kanala hidroelektrane, zatim desno obalom do Uvodić mosta prateći obalu rijeke na udaljenost od deset metara.

Temeljni fenomen zaštite je solinska podvrsta dinarskog endema mekousne pastrve, a koje podvrste ima jedino tu (i umjetno introducirane u gornjem toku Žrnovnice).

75 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Površina rezervata obuhvaća gornji tok rijeke, posebno značajan za mriješćenje, koji je objektivno najmanje pod ljudskim utjecajem, premda i ne posve lišen njega. Sama površina je apsolutno nedovoljno velika za provođenje efikasne zaštite, ali povoljna je okolnost činjenica da je Jadro izvor pitke vode za više stotina tisuća ljudi, što posredno čuva vodu od onečišćenja. Unutar područja pod zaštitom je i zgrada stare hidroelektrane, koja ima kulturnu vrijednost. Tu je, također, i manja površina koja je postala relativno popularno lokalno izletište. U neposrednoj blizini su i cementna i druga industrija s područjem neposrednog utjecaja, te Dioklecijanov vodovod, kao prvorazredna kulturna vrijednost. Određene intervencije su izvedene i u koritu i na obalama rijeke, što sigurno nije povoljno za njezinu prirodnost.

Kao potencijalne ugroze mogu se još izdvojiti introducirane vrste (kalifornijska i potočna pastrva, ali konkretan utjecaj nije poznat), mogući krivolov i sama činjenica vrlo malog ograničenog staništa, koje lako može cijelo biti uništeno nekim incidentom.

Jadro – gornji tok

zahvat

Slika 3.6-1. Izvod iz Karte zaštićenih područja Republike Hrvatske na području zahvata (izvor: HAOP, 2019.)

76 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

3.7 EKOLOŠKA MREŽA

Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske, zahvat se nalazi na području očuvanja značajnom za ptice (POP) HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora. Nadalje, zahvat se nalazi izvan područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), s time da se u blizini zahvata nalaze sljedeća područja:

 HR2000931 Jadro – ispust/preljev (DN 1200) se ulijeva u rijeku Jadro, dok je najmanja udaljenost granice uređaja oko 20 m jugoistočno od područja,

 HR2001352 Mosor – najmanja udaljenost granice uređaja je oko 130 m sjeverozapadno od područja.

S obzirom na karakter i prostornu udaljenost predmetnog zahvata kao i doseg mogućih utjecaja samog zahvata, u tablicama su dane specifikacije navedenih područja ekološke mreže na koje zahvat može imati eventualnih utjecaja.

HR2000931

HR2001352 HR1000027

zahvat

Slika 3.7-1. Izvod iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske na području zahvata (izvor: HAOP, 2019.)

77 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Tablica 21: Specifikacija područja ekološke mreže HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora

HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora (POP)

Kserično stjenovito područje s liticama pogodno je za razmnožavanje ptica grabljivica. Otvorena staništa i mozaici jedno su od najvažnijih područja gniježđenja voljića maslinara u Hrvatskoj. Šumska staništa predstavljena su mladim submediteranskim šumama i grmljem. Litostratigrafske jedinice zastupljene na ovom području su: rudistni vapnenci (cenomansko-maastricht - K21-6), vapnenac i dolomit (donja kreda - K1), flišni sedimenti (srednji i gornji eocen - E2, 3), vapnenac i dolomit (gornja jura - J3). Tla: plitka i srednje duboka crvenica, smeđe tlo na vapnencu, vapnenac i dolomitno crno tlo, kamenito tlo. Planinski masivi Kozjak i Mosor nastali su alpskom orogenezom; ima puno speleoloških objekata i drugih krških formacij; ovo područje ima složenu strukturu morfogenetskih tipova reljefa i složenu orografsku strukturu kao rezultat dinamičnih geotektonskih odnosa, hidrogeoloških uvjeta, klimatskih i antropogenih utjecaja.

Status kategorija za (G=gnjezdarica; znanstveni naziv vrste hrvatski naziv vrste ciljnu vrstu P=preletnica; Z=zimovalica) 1 Alectoris graeca jarebica kamenjarka G 1 Anthus campestris primorska trepteljka G 1 Aquila chrysaetos suri orao G 1 Bubo bubo ušara G 1 Caprimulgus europaeus leganj G 1 Circaetus gallicus zmijar G 1 Circus cyaneus eja strnjarica Z 1 Emberiza hortulana vrtna strnadica G 1 Falco peregrinus sivi sokol Grus grus G 1 Grus grus ždral P 2 Hippolais olivetorum voljić maslinar G 1 Lanius collurio rusi svračak G 1 Lanius minor sivi svračak G 1 Lullula arborea ševa krunica G 1 Pernis apivorus škanjac osaš G

Kategorija za ciljnu vrstu: 1=međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ; 2=redovne migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ. Izvor: Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19)

Tablica 22: Specifikacija područja ekološke mreže HR2000931 Jadro

HR2000931 Jadro (POVS)

Područje obuhvaća gornji i srednji tok rijeke Jadro u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Jadro je tipična krška rijeka u Dalmaciji. Izvire u blizini Klisa i protiče kroz Solin. Vrlo je kratka (oko 4,5 km), s prosječnim protokom od 9 m3/s. Izuzetno je bogata vodom i opskrbljuje vodom gradove Split, Trogir i Kaštela. Ulijeva se u Kaštelanski zaljev. U Solinu se račva u dva dijela između kojih se nalazi otok Gospa, gdje je hrvatski povjesničar i arheolog Frane Bulić otkrio niz nalaza iz ranohrvatskog razdoblja. Zbog izoliranosti, Jadro ima endemsku podvrstu jadranske mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostris salonitana), koja živi samo na ovom mjestu i zbog toga je vrijedna, rijetka i potencijalno ugrožena. Gornji tok rijeke Jadro zaštićen je 1984. godine kao posebni ihtiološki rezervat. Površina ihtiološkog rezervata iznosi oko 78.000 m2.

kategorija za znanstveni naziv vrste/ ciljnu vrstu/ hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa šifra stanišnog tipa stanišni tip 1 mekousna pastrva Salmothymus obtusirostris

78 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

* prioritetni stanišni tipovi / prioritetne vrste Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1=međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ

Tablica 23: Specifikacija područja ekološke mreže HR2001352 Mosor

HR2001352 Mosor

Područje obuhvaća planinu Mosor u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja spada u srednjodalmatinske dinaride. Proteže se od gradova Splita i Klisa na sjeverozapadu do donjeg toka rijeke Cetine na jugoistoku, a duga je oko 30 km. Najviši vrh je Veliki Kabal (1340 m). Mosor ima tipičnu mediteransku klimu. Južne padine Mosora uglavnom su gole, brežuljkaste, prekrivene kamenitom vegetacijom, a sjeverne su obrasle šumom (mješovita hrastova šuma s crnim jasenom, miješane šume hrasta i graba, miješane šume hrasta i crnog jasena). Mosor karakterizira velika raznolikost flore. Do sada je pronađeno oko 968 biljnih vrsta. Ciljna staništa su karbonatne stijene s hazmofitnom vegetacijom, otvorene ksero-termofilske pionirske zajednice na vapnenastom tlu i na istočnim submediteranskim suhim travnjacima (Scorzoneratalia villosae). Mosor ima mnogo špilja i jama i vrlo raznoliku faunu. Godine 1979. u jami Đuderina kod Dugopolja pronađena je čovječja ribica (Proteus anguinus), a na većim visinama živi endemični gušter (Dinarolacerta mosorensis).

kategorija za znanstveni naziv vrste/ ciljnu vrstu/ hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa šifra stanišnog tipa stanišni tip 1 jelenak Lucanus cervus 1 čovječja ribica Proteus anguinus* 1 žuti mukač Bombina variegata 1 vuk Canis lupus* 1 mosorska gušterica Dinarolacerta mosorensis 1 dinarski voluhar Dinaromys bogdanovi Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia 1 62A0 villosae) 1 Istočnomediteranska točila 8140 1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310 1 Otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na 6110* karbonatnom kamenitom tlu 1 Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom 8210

* prioritetni stanišni tipovi / prioritetne vrste Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1=međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ

79 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

3.8 PEDOLOŠKE ZNAČAJKE

Prema izvodu iz Pedološke karte (HAOP, 2019), zahvat se pretežno nalazi na području kartirane jedinice 57 (Smeđe na vapnencu, Crvenica tipična i lesivirana, Crnica vapnenačko dolomitna) i manjim dijelom na području kartirane jedinice 17 (Rendzina na laporu (flišu) ili mekim vapnencima, Rigolana tla vinograda) (Slika 3.8-1). Razmatrajući pogodnost korištenja u poljoprivredi, tlo kartirane jedinice 57 predstavlja trajno nepogodno tlo (N-2), dok tlo kartirane jedinice 17 predstavlja ostala obradiva tla (P-3).

57

17 61

zahvat

broj pogodnost opis kartirane jedinice tla stjenovitost kamenitost nagib dubina kartirane tla (%) (%) (%) (cm) jedinice tla 17 P-3 Rendzina na laporu (flišu) ili mekim 0 0 8-30 30-150 vapnencima, Rigolana tla vinograda 57 N-2 Smeđe na vapnencu, Crvenica tipična i 50-70 10-30 3-30 30-70 lesivirana, Crnica vapnenačko dolomitna 61 N-2 Crnica vapnenačko dolomitna, Smeđe tlo 30-50 20-40 16-45 10-30 na vapnencu P-3 ostala obradiva zemljišta N-2 trajno nepogodno tlo Slika 3.8-1. Izvod iz pedološke karte na području zahvata (izvor: HAOP, 2019.)

80 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

3.9 ŠUME

Šire područje zahvata pripada Gospodarskoj jedinici Mosor - Perun (oznaka 844), kojom upravljaju Hrvatske šume, Uprava šuma podružnica Split, Šumarija Split. Na području ove gospodarske jedinice zastupljene su gospodarske šume (ukupno 3.899,62 ha, od toga obraslo 1.879,70 ha) i šume s posebnom namjenom (ukupno 126,87 ha, od toga obraslo 22,74 ha). Prevladavajuća vrsta drveća je alepski bor.

Zahvat se nalazi na šumskom području i to na području odjela br. 5, odsjeka br. 5m, 5n i 5o (Slika 3.9-1.).

Slika 3.9-1. Položaj zahvata u odnosu na državne (zeleno) šume (Izvor: Hrvatske šume, 2019)

3.10 KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

U skladu s dostupnim podacima inventarizirani su zaštićeni i evidentirani elementi kulturne baštine u radijusu od 500 m od lokacije zahvata. Kao grafička osnova poslužili su izvadci iz Prostornog plana uređenja Grada Solina („Službeni vjesnik Grada Solina“ br. 4/06, 6/10, 5/14, 6/15, 5/17 12/17), kartografski prikaz 3A. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora", te Prostornog plana uređenja Općine Klis (“Službeni vjesnik Općine Klis” br. 4/00, 2/09 i 5/17), kartografski prikaz 3A. "Uvjeti korištenja i zaštita prostora".

81 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Slika 3.10-1. Položaj zahvata u odnosu na kulturno-povijesnu baštinu (Izvor: Informacijski sustav prostornog uređenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, aktivni slojevi - PPU Grada Solina i PPU Općine Klis, 2019)

Na širem području zahvata, u obuhvatnoj zoni do 500 m, nalaze se sljedeći kulturno-povijesni lokaliteti:

- Unutar obuhvata Prostornog plana uređenja Općine Klis (“Službeni vjesnik Općine Klis” br. 4/00, 2/09 i 5/17) - sakralna građevina - Crkva sv. Jure na brežuljku iznad izvora rijeke Jadra (na udaljenosti od oko 350 m od perimetra planiranog zahvata);

- Unutar obuhvata Grada Solina („Službeni vjesnik Grada Solina“ br. 4/06, 6/10, 5/14, 6/15, 5/17 12/2017) - arheološki pojedinačni lokalitet - tvrđava Kuk (na udaljenosti od oko 450 m od perimetra planiranog zahvata); - civilna građevina - Majdan, vila rustica i starohrvatsko groblje (na udaljenosti od oko 450 m od perimetra planiranog zahvata); arheološki pojedinačni lokalitet - Solin vodovod, ostaci starohrvatskog groblja (na udaljenosti od oko 100 m od perimetra planiranog zahvata) i arheološki pojedinačni lokalitet - Dioklecijanov akvadukt (na samom kontaktnom području s perimetrom planiranog zahvata).

U zonama izravnog odnosno neizravnog utjecaja, na samom kontaktnom području s perimetrom planiranog zahvata, kako je prethodno spomenuto, nalazi se trasa Dioklecijanovog akvadukta (vodovoda) - nepokretno kulturno dobro – kulturno-povijesna cjelina (oznaka dobra: Z-6026).

Organizirano korištenje vode s izvora Jadra za potrebe gradnje vodoopskrbnih sustava dijeli se u dva razdoblja. Prvo je razdoblje antike, i to od 1. st. pr. Kr. do 7. st. kada su funkcionirala dva rimska vodovoda, salonitanski položen desnom obalom rijeke Jadro te od 305. godine i Dioklecijanov položen na lijevoj obali. U drugom povijesnom razdoblju, od 1880. do danas u funkciji je rekonstruirani Dioklecijanov vodovod uz stalne dogradnje i povećanje kapaciteta.

82 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

U 1. st. pr .Kr. sagrađen je vodoopskrbni sustav Salone, uključujući akvadukt dužine oko 5 km od izvora do Salone. Dimenzije kanala variraju od 62 do 100 cm u širini i od 72 do 121 cm u visini, a kapacitet kod vode visoke od 50 cm iznosio je oko 450 l/s. Taj je sustav sedam stoljeća pitkom vodom opskrbljivao oko 60.000 stanovnika Salone. Salonitanski vodovod sastojao se od triju osnovnih dijelova: zahvata, glavnog odvodnika koji od zahvata kanalom sa slobodnim vodnim licem dovodi vodu do glavnog vodorazdjelnog rezervoara u najvišoj točki grada Salone i gravitacijske raspodjele vode unutar grada tlačnim, uglavnom olovnim cijevima.

Godine 305. izgrađen je vodovod Dioklecijanove palače. Dioklecijanov vodovod gravitacijski je kanal, dug 9 kilometara, koji se proteže od izvora rijeke Jadro u Solinu do Dioklecijanove palače u Splitu. Građen je istovremeno s Palačom ili ubrzo nakon nje, krajem 3. i početkom 4. stoljeća, te je jedan od najreprezentativnijih i najbolje sačuvanih kasnoantičkih vodovoda. Koristio je slobodan pad s 33 m visokog izvora rijeke Jadro, te kroz usjeke, tunele, nadzemno preko lukova ili ukopavanjem gravitacijskog kanala u prirodnu stijenu donosio vodu za potrebe Palače. Profil dovodnog kanala iznosi u prosjeku 0,70 x 1, 60 m, ovisno o području kojim je bio trasiran, a nagib kanala varira od 0, 78% do 0, 65% u prednjem dijelu proticanja, do lukova na predjelu Karabaši i Bilice, zatim iznosi 2,38 % na Mostinama, 2,25% u tunelu na Ravnim njivama, 0,9% i 0,88 je nagib u Kopilici do završnih 1,18% kojim dolazi do vodospremišta u gradu. Dioklecijanov vodovod je davao 13 m3 vode na sekundu što znači 1,100 000 m3 na dan, što je bilo i više nego dovoljno za potrebe stanovnika Palače, te je po kapacitetu bio najsnažniji na području rimske provincije Dalmacije.

Dioklecijanov kao i Salonitanski vodovod funkcionirali su sve do dolaska Avara i Slavena u 7. st. U razdoblju od 7. do kraja 19. st., do vremena druge austrougarske uprave (1813. – 1918.), na tome području nije postojao vodoopskrbni sustav. U Splitu se uglavnom koristila kišnica, javni i privatni bunari na Dobriću, Klačini, Manušu, Lučcu i na brojnim drugim lokacijama (više od 30), kojima bi se ljeti znatno smanjili kapacitet i kakvoća vode. Jedini izvor i kratki potok koji ni ljeti ne bi presušio bilo je Kraljevo vrilo u uvali Trstenik. Zbog toga se ljeti voda dovozila s tog izvora ili s rijeke Jadro i skupo se prodavala. U tom je razdoblju vodoopskrba nazadovala, a količine vode bile su nedovoljne.

Prvi prijedlog izgradnje vodovoda Splita izrađen je 1845. i u njemu su predložena četiri različita rješenja vodoopskrbe: objedinjavanje lokalnih bunara, gradnja novog dovodnika s izvora, zahvat rijeke Jadro nizvodno od izvora i rekonstrukcija Dioklecijanova dovoda. Tu je posljednju gorljivo zastupao arhitekt Vicko Andrić, prvi splitski konzervator. Posebno je isticao važnost tog pothvata kao važnog kulturnog doprinosa Carstvu. Njemu je 1855. gradonačelnik Splita Šimun Michieli Vitturi povjerio obnovu vodovoda, a na tom ga je poslu 1859. zamijenio općinski inženjer Locati.

Kada se krajem 19. st. rekonstruirao Dioklecijanov akvadukt, 35% kanala bilo je u cijelosti sačuvano (zajedno s izvornom antičkom žbukom), 25% trebalo je presvoditi, a 40% rekonstruirati.

83 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

3.11 KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE

Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja (Bralić, 1995), zahvat se nalazi na Obalnom području Srednje i Južne Dalmacije (br. 15). Glavne krajobrazne vrijednosti ovog područja čini priobalni planinski lanac, niz velikih otoka i poluotok Pelješac te njihova šumovitost. Prostorne degradacije uzrokuju česti šumski požari, neplanska gradnja duž obalnih linija i narušavanje fizionomije starih naselja.

Prema Karti pokrova zemljišta (Slika 3.11-1) – “CORINE land cover” zahvat je planiran na sljedećim površinama:  crnogorična šuma (oznaka 312),  sukcesija šume (zemljište u zarastanju) (oznaka 324), Prema Prostornom planu uređenja Grada Solina (Službeni glasnik Grada Solina br. 04/06, 04/08, 06/10, 05/14, 06/15, 05/17, 12/17; vidi Slika 3.11-1), zahvat se nalazi izvan područja posebnih ograničenja u korištenju koji se odnose na krajobraz.

324

312 131

321

zahvat

324 Legenda: 112 – Nepovezana gradska područja 131 – Mjesta eksploatacije mineralnih sirovina 312 – Crnogorična šuma 321 – Prirodni travnjaci 112 324 – Sukcesija šume (zemljišta u zarastanju)

Slika 3.11-1: Pokrov zemljišta na području zahvata prema “CORINE land cover” bazi podataka (izvor: HAOP, 2019)

84 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

3.12 PROMETNA MREŽA

Na širem području zahvata prometna mreža se sastoji od velikog broja prometnica, od kojih je najvišeg ranga državna cesta DC 1 koja prolazi na udaljenosti oko 120 m jugoistočno od zahvata, uz napomenu da zahvat nije direktno povezan na nju. Zahvat je smješten na području naselja Mravince unutar Grada Solina, u blizini prometnice Put Majdana. Neposredni pristup zahvatu je trenutno moguć preko makadamske ceste.

zahvat

zahvat

Slika 3.12-1: Prometna mreža na području zahvata (izvor: HAK, 2019)

85 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

4 OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA SASTAVNICE OKOLIŠA I OPTEREĆENJA OKOLIŠA

U nastavku poglavlja procijenjen je utjecaj zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša.

4.1.1 UTJECAJ NA TLO

UTJECAJ TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA

Prema izvodu iz Pedološke karte, zahvat se nalazi pretežno nalazi na području kartirane jedinice 57 (Smeđe na vapnencu, Crvenica tipična i lesivirana, Crnica vapnenačko dolomitna) i manjim dijelom na području kartirane jedinice 17 (Rendzina na laporu (flišu) ili mekim vapnencima, Rigolana tla vinograda) (Slika 3.8-1). Razmatrajući pogodnost korištenja u poljoprivredi, tlo kartirane jedinice 57 predstavlja trajno nepogodno tlo (N-2), dok tlo kartirane jedinice 17 predstavlja ostala obradiva tla (P-3.

Predmetni zahvat će se realizirati na površini od oko 12.100 m2. Pri tom će doći do trajne prenamjene tla na području izgradnje uređaja, dok će se ispust/preljev (DN 1200) ukopati u tlo i potom će se tlo vratiti u stanje blisko prvobitnom. Za pristup zahvatu tijekom izgradnje koristit će se makadamski put s jugozapadne strane.

UTJECAJ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Utjecaji na tlo se ne očekuju tijekom korištenja.

4.1.2 UTJECAJ NA VODE

Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15), lokacija zahvata nalazi se unutar osjetljivog područja namjenjenog zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju Jadranski sliv – kopneni dio (ID 71005000, oznaka 60). Kriterij određivanja osjetljivosti područja je članak 65. stavak 1. točka 3. Uredbe o standardu kakvoće voda (NN 96/19). Ujedno se radi o slivu osjetljivog područja. Nadalje, rijeka Jadro utječe u osjetljivo područje Kaštelanski zaljev (ID 41011018, oznaka 19), u kojem su onečišćujuće tvari čije se ispuštanje ograničava dušik i fosfor.

Područje zahvata nalazi se izvan zona sanitarne zaštite, uz napomenu da se nalazi oko 170 m jugozapadno od izvorišta Jadro i oko 130 m jugozapadno od granice II. zone zaštite izvorišta Jadro i Žrnovnica.

Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16), područje zahvata pripada grupiranom vodnom tijelu podzemne vode JKGI_11 – Cetina. Radi se o grupiranom vodnom tijelu pukotinsko-kaverozne poroznosti koje je u dobrom stanju. Nadalje, zahvat se nalazi uz tijelo površinskih voda JKRN0067_001 Jadro, koje je u ukupno vrlo lošem stanju zbog degradiranih hidromorfoloških elemenata. Prema idejnom projektu za predmetni zahvat, ispust/preljev se ulijeva u rijeku Jadro, dok je najbliža sjeverozapadna granica uređaja udaljena od 70 – 90 m od rijeke Jadro.

86 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja vidljivo je da na području zahvata ne postoji opasnost od poplavljivanja.

UTJECAJ TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA (UKLJUČIVO UTJECAJI OD AKCIDENTA)

Tijekom izgradnje završne dionice ispusta/preljeva u rijeku Jadro (profil cjevovoda DN 1200) zahvata doći će do manjeg utjecaja na hidromorfološko stanje tijela površinskih voda JKRN0067_001 Jadro. Također, doći će do privremenog zamućenja vodotoka tj. do utjecaja na fizikalno-kemijske pokazatelje na lokaciji izvođenja radova. Radove je potrebno izvoditi tijekom povoljnih hidroloških uvjeta, a nakon postavljanja ispusta/preljeva, korito rijeke na mjestu izvođenja radova je potrebno zaštititi od erozije. Navedeni utjecaji su ograničenog vremena trajanja i prostorno ograničeni te se smatraju prihvatljivima.

Nadalje, tijekom izgradnje može doći do onečišćenja tijela površinskih voda JKRN0067_001 Jadro i grupiranog vodnog tijela podzemne vode JKGI_11 – Cetina uslijed neodgovarajuće organizacije građenja odnosno akcidenata (izlijevanje maziva iz građevinskih strojeva, izlijevanje goriva tijekom pretakanja, nepropisno skladištenje otpada - istrošena ulja, iskopani materijal, itd). U slučaju akcidenata na gradilištu tijekom izgradnje, utjecaj je moguć na navedena tijela površinske i podzemne vode u smislu utjecaja na kemijsko stanje. Utjecaje koji se mogu javiti uslijed neodgovarajuće organizacije gradilišta moguće je spriječiti pravilnom organizacijom gradilišta i zakonom propisanim mjerama zaštite.

UTJECAJ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Tijekom korištenja doći će do ispuštanja pročišćene vode od pranja uređaja (UKPV), putem ispusnog cjevovoda DN 1200 (ispust/preljev). Projektom je predviđena godišnja količina otpadne vode od 1.392.800 m3/god.

Obrađena otpadna voda imat će praktički isti sastav kao što ju je imala sirova voda preuzeta iz izvorišta Jadro. Naime, suspendirane tvari će se ukloniti procesom taloženja, dok će potrošnja kemikalija biti vrlo mala i koristit će se za povremeno pranje membrana. Zato je predviđeno da su koncentracije generiranih soli (nus proizvod neutralizacije kiselina i baza koje se koriste kod pranja) vrlo niske tako da ne predstavlaju nikakav teret za okoliš. Iz tog razloga, predviđeno je da se ispuštaju direktno u rijeku Jadro. U slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti emisije onečišćujućih tvari za ispuštanje u površinske vode sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15, 3/16), predviđeno je ispuštanje otpadne vode u sustav odvodnje aglomeracije Split-Solin.

Istim cjevovodom (ispust/preljev) će se odvoditi višak zahvaćenih voda iz Zahvatne građevine u rijeku Jadro.

Količine zahvaćene vode tijekom korištenja trebaju biti u skladu s važećom Vodopravnom dozvolom (Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova – Split; Klasa: UPI -325 -03/99 -01/0083; Ur.broj: 374 -24 -3-99 -2/TC; Split, 05.10. 1999.g.). Naime, prema Vodopravnoj dozvoli nositelju zahvata je odobreno zahvaćanje 2.000 l/s, odnosno 31.000.000 m3/god vode na izvorištu, kako bi se osigurao ekološki prihvatljiv protok (biološki minimum) od 1,8 m3/s (što odgovara vodostaju od 30 cm) za srednji dnevni protok rijeke Jadro, odnosno 2 m3/s za srednji mjesečni protok.

87 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

4.1.3 UTJECAJ NA PRIRODU

UTJECAJ TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA

Zahvat se manjim dijelom nalazi na području zaštićenom Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) i to na području posebnog rezervata (ihtiološki) Jadro – gornji tok. Naime, područje izgradnje uređaja za kondicioniranje pitke vode je izvan posebnog rezervata. Granice obaju područja su na minimalnoj udaljenosti od 13 m. Međutim, ispust/preljev (DN 1200) u rijeku Jadro se jednim svojim dijelom, u duljini od oko 50 m, nalazi unutar posebnog rezervata.

Zahvat se nalazi na području očuvanja značajnom za ptice (POP) HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora, te je smješten u blizini sljedećih područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS): HR2000931 Jadro (ispust/preljev se ulijeva u rijeku Jadro, dok je najmanja udaljenost granice uređaja oko 20 m jugoistočno od područja) i HR2001352 Mosor (najmanja udaljenost granice uređaja je oko 130 m sjeverozapadno od područja).

Područje HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora kao ciljeve očuvanja ima 13 vrsta gnjezdećih ptica, jednu zimovalicu i jednu preletnicu. Ciljne vrste navedenog područja većinom koriste kserično stjenovito područje s liticama (pogodno je za razmnožavanje ptica gnjezdarica), a za gnježđenje voljića maslinara (Hippolais olivetorum) značajna su otvorena staništa i mozaici. S obzirom na lokaciju predmetnog zahvata, ne očekuje se značajan utjecaj na ciljeve očuvanja područja HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora.

Utjecaj zahvata na ciljeve očuvanja POVS HR2000931 Jadro tj. na ciljnu vrstu jadranska ili mekousna pastrva (Salmothymus obtusirostris) moguć tijekom izvođenja radova na postavljanju završne dionice ispusta/preljeva (DN 1200) u rijeke Jadro. Kako bi se ovaj utjecaj sveo na najmanju moguću mjeru potrebno je projektnu dokumentaciju i izvođenje radova u zoni utjecaja zahvata na posebni rezervat (ihtiološki) Jadro – gornji tok uskladiti s posebnim uvjetima izdanim od strane Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije „More i krš“.

Zahvat neće imati nikakav utjecaj na ciljeve očuvanja područja HR2001352 Mosor, niti na ostala udaljena područja ekološke mreže.

Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016., zahvat je planiran na području stanišnih tipova:  A.4.1./B.1.4. Tršćaci, rogoznici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Tirensko-vapnenačke stijene – na površini od oko 3.570 m2,  A.4.1./E/I.2.1. Tršćaci, rogoznici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Šume / Mozaici kultiviranih površina - na površini od oko 2.300 m2,  E. Šume – na površini od oko 6.230 m2, a sam ispust u rijeku Jadro je na području stanišnog tipa A.2.3./A.4.1./E. Stalni vodotoci / Tršćaci, rogoznici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Šume. Ukupna površina na kojoj će se izgraditi planirani uređaj iznosi oko 12.000 m2 te ima gotovo pravokutan oblik približnih dimenzija 133 m x 90 m.

Od stanišnih tipova na kojima će biti izveden zahvat, u ugrožena i rijetka staništa prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) spadaju A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi, B.1.4. Tirensko-

88 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT jadranske vapnenačke stijene i E.8.2.8. Šuma alepskog bora s tršljom. Stoga je moguće da će se izgradnjom zahvata zauzeti neki od navedenih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova najviše na površini cjelovitog zahvata od oko 12.100 m2. Kako bi se utjecaj na staništa (posebno rijetka i ugrožena) minimalizirao, potrebno je da izvođač pravilno organizira građenje i ograniči izvođenje radova na uski radni pojas.

Utjecaji na faunu općenito će se očitovati u privremenoj promjeni stanišnih uvjeta u zoni zahvata. Utjecaj povećane razine buke te povećanih emisija prašine i ispušnih plinova ocjenjuje se kao kratkotrajan i privremen utjecaj ograničen na vrijeme izvođenja radova tijekom dana, kada će se koristiti vozila i mehanizacija.

UTJECAJ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Tijekom korištnja moguć je utjecaj na ciljeve očuvanja POVS HR2000931 Jadro tj. na ciljnu vrstu jadranska ili mekousna pastrva (Salmothymus obtusirostris) u slučaju zahvaćanja veće količine vode od ekološki prihvatljivog protoka (biološkog minimuma), što nije predviđeno projektom. Naime, prema Vodopravnoj dozvoli nositelj zahvata treba osigurati ekološki prihvatljiv protok (biološki minimum) od 1,8 m3/s (što odgovara vodostaju od 30 cm) za srednji dnevni protok rijeke Jadro, odnosno 2 m3/s za srednji mjesečni protok. Ostali utjecaji na prirodu se tijekom korištenja zahvata ne očekuju.

4.1.4 UTJECAJ NA ŠUME

UTJECAJ TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA

Šire područje zahvata pripada Gospodarskoj jedinici Mosor - Perun (oznaka 844), kojom upravljaju Hrvatske šume, Uprava šuma podružnica Split, Šumarija Split. Sam zahvat se nalazi na šumskom području i to na području odjela br. 5, odsjeka br. 5m, 5n i 5o. Prevladavajuća vrsta drveća je alepski bor. Kako bi se utjecaj na šume minimalizirao, potrebno je ograničiti izvođenje radova na uski radni pojas i sačuvati postojeća stabla prilikom gradnje u najvećoj mogućoj mjeri. Rizik od požara moguće je izbjeći pravilnom organizacijom gradilišta i pridržavanjem uobičajenih mjera zaštite od požara na gradilištu.

UTJECAJ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Tijekom korištenja ne očekuje se utjecaj zahvata na šume.

4.1.5 UTJECAJ NA KRAJOBRAZ

UTJECAJ TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA

Prema Karti pokrova zemljišta – “CORINE land cover” zahvat je planiran na sljedećim površinama: crnogorična šuma (oznaka 312) i sukcesija šume (zemljište u zarastanju) (oznaka 324).

Prema Prostornom planu uređenja Grada Solina (Službeni glasnik Grada Solina br. 04/06, 04/08, 06/10, 05/14, 06/15, 05/17, 12/17), zahvat se nalazi izvan područja posebnih ograničenja u korištenju koji se odnose na krajobraz.

89 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Tijekom pripreme i izgradnje zahvata neizbježan je negativni vizualni utjecaj zbog prisutnosti strojeva, opreme i građevinskog materijala na području zahvata koji će privremeno promijeniti vizualnu i estetsku kvalitetu krajobraza u zoni izvedbe radova (kratkotrajan, lokalni utjecaj). Na području radnog pojasa na površini od oko 12.100 m2, uklonit će se postojeća vegetacija, uključivo i površina prekrivena šumom alepskog bora. Razmatrajući utjecaj na krajobraz možemo zaključiti da će on biti prihvatljiv, uz uvjet da se radovi ograniče isključivo na radni pojas.

UTJECAJ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Nakon izgradnje zahvata bit će vidljiva zgrada uređaja za kondicioniranje pitke vode, dimenzija 120 m x 40 m i visine 7,4 m iznad tla. Prma tome, planiranim zahvatom će se utjecati na promjenu vizualnog identiteta prostora u neposrednoj blizini zahvata, kao i ambijentalnih krajobraznih vrijednosti.

4.1.6 UTJECAJ NA KULTURNA DOBRA

UTJECAJ TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA

Tijekom izrade projektne dokumentacije predviđa se identifikacija svih sačuvanih kulturno- povijesnih vrijednosti unutar šireg područja obuhvata radova. Na taj način se uočavaju svi utjecaji izgradnje na kulturnu baštinu, i predlažu mjere zaštite evidentiranih kulturnih dobara. Utjecaj gradnje na kulturno-povijesne lokalitete promatra se na sljedeći način:  prostor unutar 0 - 6 m razmatra se kao zona izravnog utjecaja,  prostor od 6 - 12 m neizravna zona utjecaja. Na osnovi analize utjecaja izgradnje zahvata na kulturno-povijesne vrijednosti utvrđuje se njihova ugroženost i primjenjuje sljedeći sustav mjera zaštite:

 Izmještanje zahvata – za sve slučajeve fizičkog uništenja te ugrožavanja temeljnih vrijednosti kulturnog dobra.  Preseljenje kulturnog dobra – za sve slučajeve kad je navedena radnja moguća, bez narušavanja temeljnih vrijednosti kulturnog dobra.  Zaštita kulturnog dobra in situ – za sve slučajeve kad je kulturno dobro i njegove temeljne vrijednosti posebnim mjerama zaštite moguće zaštititi na postojećoj lokaciji.  Istraživanje i dokumentiranje kulturnih dobara – mjere koje se provode za sva ugrožena kulturna dobra, a uključuju i konzervaciju pokretnih arheoloških nalaza s ugroženih nalazišta i zona.  Stručni nadzor tijekom gradnje odnosno izvedbe zahvata – arheološki i konzervatorski nadzor, stalan ili povremen, u zoni izravnoga, odnosno neizravnoga utjecaja. Planirani zahvat nalazi se u zoni neizravnog utjecaja na kulturno-povijesni lokalitet - arheološki pojedinačni lokalitet - Dioklecijanov akvadukt (na samom kontaktnom području s perimetrom planiranog zahvata).

Mogući su sljedeći negativni utjecaji na kulturno-povijesni lokalitet:

 direktno oštećenje objekta uslijed izgradnje ulazno-izlazne građevine te izgradnje ispusta/preljeva u rijeku Jadro,

90 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

 indirektno oštećenje uzrokovano vibracijama kao posljedicom prolaska građevinske mehanizacije uz kulturno-povijesni lokalitet Ovi utjecaji smanjit će se na najmanju moguću mjeru ili u potpunosti eliminirati provedbom mjera zaštite kulturnog dobra:

 unutar zaštićenog arheološkog lokaliteta (Dioklecijanov akadukt) svim građevinskim i drugim radovima obavezno prethode zaštitna arheološka istraživanja. Projektom je predviđeno da se unutar ovog lokaliteta dijelom izgradi ulazno-izlazna građevina te da se postavi ispusni cjevovod ispod Splitskog kanala i Dioklecijanovog akvadukta na mjestu križanja s njima;  u razradi projektne dokumentacije višeg reda sudjeluju projektanti konstrukcije koji imaju dopuštenje Ministarstva kulture za rad na kulturnim dobrima;  u razradi projektne dokumentacije višeg reda i postupku izdavanja građevinskih dozvola sudjeluje i nadležni Konzervatorski odjel koji mora dati suglasnost na izvođenje radova;  tijekom radova na izgradnji zahvata vode iz Dioklecijanovog kanala osigurati stalan arheološki nadzor. Mjere zaštite arheološkog pojedinačnog lokaliteta - Dioklecijanov akvadukt, propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18) i ostalim propisima te važećom prostorno-planskom dokumentacijom. Za navedeno kulturno dobro propisana je obveza ishođenja posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra i prethodnog odobrenja od strane nadležnog tijela te stalan arheološki nadzor prilikom izvođenja.

Pridržavanjem svih propisanih mjera izdanih od strane nadležnih tijela u svim fazama provedbe projekta očekuje se da će mogućnost potencijalnih negativnih utjecaja na elemente kulturne baštine biti svedena na minimum.

UTJECAJ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Tijekom korištenja ne očekuje se utjecaj zahvata na kulturna dobra. Mogući negativni utjecaji na kulturno-povijesne lokalitete mogući su isključivo u slučaju akcidenta s opasnim tvarima na lokaciji, ili namjernog čina vandalizma.

4.1.7 UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA

UTJECAJ TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA

Tijekom radova na zahvatu do utjecaja na kvalitetu zraka može doći prvenstveno zbog građevinskih radova. Najveći doprinos smanjenju kvalitete zraka tijekom izgradnje imaju:

- emisije prašine koja nastaje kao posljedica manipulacije rastresitim materijalom (iskopavanja, nasipavanja,…) te sa površina po kojima se kreće mehanizacija neophodna za izvršavanje građevinskih radova - produkti izgaranja fosilnih goriva u motorima mehanizacije, vozila koja se koriste za prijevoz radnika i materijala i sl. Emisija prašine koja nastaje kao posljedica manipulacije rastresitim materijalom, kao i emisija prašine s površina po kojima se kreće mehanizacija izuzetno je vremenski i prostorno promjenjiva veličina. Disperzija ukupno emitirane prašine ovisi prije svega o intenzitetu

91 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT izvođenja radova, ali uvelike i o vlazi materijala i o trenutnim meteorološkim uvjetima na gradilištu, posebice vjetru i vlažnosti zraka.

Radovi će se izvoditi u skladu s detaljno razrađenim projektom izvođenja radova kojim će se između ostalog definirati unutarnji transport na gradilištu i odabir potrebne gradilišne mehanizacije.

Drugi najveći izvori onečišćenja zraka tijekom radova na zahvatu su produkti izgaranja fosilnih goriva. Da bi gradilište funkcioniralo nužno je potrebna mehanizacija koja kao pokretačko gorivo koristi fosilna goriva, najčešće dizel. Izgaranjem fosilnih goriva nastaju ispušni plinovi koji u sebi sadrže: sumporov dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), ugljikove okside (CO, CO2), krute čestice (PM10,5,2.5), hlapive organske spojeve (VOC) i policikličke ugljikovodike (PAH). Radi se o privremenim lokalnim utjecajima koji se mogu smanjiti dobrom organizacijom gradilišta.

UTJECAJ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

S obzirom na karakter predmetnog zahvata neće biti utjecaja na zatečenu kvalitetu zraka.

4.1.8 KLIMATSKE PROMJENE

UTJECAJ ZAHVATA NA KLIMATSKE PROMJENE

Utjecaj zahvata na klimatske promjene razmatra se sa stajališta udjela zahvata u emisiji stakleničkih plinova. U predmetnom slučaju radi se o minimalnom ispuštanju pojedinih stakleničkih plinova koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva tijekom izgradnje zahvata. Nadalje, tijekom korištenja zahvata doći će do nastanka stakleničkih plinova za potrebe proizvodnje električne energije koja će se trošiti za potrebe rada uređaja. Uz godišnju potrošnju električne energije od 1.205.200 kWh/god. očekuje se oko 382.048 kgCO₂-e/god5.

UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA ZAHVAT

Europska komisija izdala je Smjernice o prilagodbi projekata klimatskim promjenama (Non- paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient) u kojima putem modula objašnjavaju kako prepoznati koje klimatske značajke i njihove promjene u budućnosti mogu imati utjecaj na projekt/zahvat te kako ga prilagoditi tim promjenama.

Modul 1 – Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene

Osjetljivost zahvata na ključne klimatske čimbenike procjenjuje se kroz četiri teme: imovina i procesi na lokaciji, ulaz (voda, energija i dr.), izlaz (proizvodi i dr.) i prometna povezanost, te se vrednuje ocjenama 2-visoko osjetljivo, 1-umjereno osjetljivo i 0-zanemariva osjetljivost.

5 procjena ukupnih emisija stakleničkih plinova izraženih kao ekvivalent emisija CO2 (CO2e). Prema European Investment Bank (2014): The carbon footprint of projects financed by the Bank, Annex 2, emisijski faktor za srednje naponsku mrežu +4% za Hrvatsku iznosi 317 gCO2/kWh.

92 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Osjetljivost na klimatske promjene 2 Visoka 1 Umjerena 0 Zanemariva

U Tablica 24 ocjenjena je osjetljivost predmetnog zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti, kroz spomenute teme.

Tablica 24: Osjetljivost zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti

Vrsta zahvata Uređaj za KPV

TEMA OSJETLJIVOSTI

Ulaz

Izlaz

Prometna

na lokaciji

povezanost

Imovina i procesi

Primarni klimatski učinci Povećanje prosječnih temperatura zraka 1 Povećanje ekstremnih temperatura zraka 2 Promjena prosječnih količina oborina 3 Povećanje ekstremnih oborina 4 Promjena prosječne brzine vjetra 5 Promjena maksimalne brzine vjetra 6 Vlažnost 7 Sunčevo zračenje 8 Sekundarni učinci/povezane opasnosti Povećanje temperature vode 9 Dostupnost vode/suše 10 Oluje 11 Poplave 12 Erozija tla 13 Zaslanjivanje tla 14 Šumski požari 15 Kvaliteta zraka 16 Nestabilnost tla/klizišta 17 Koncentracija topline urbanih središta 18

Modul 2 – Procjena izloženosti projekta/zahvata sadašnjim klimatskim uvjetima, odnosno promjenama u budućnosti

Ova procjena odnosi se na izloženost opasnostima koje mogu biti prouzrokovane klimom, a proizlaze iz lokacije zahvata. U sljedećoj tablici prikazana je sadašnja i buduća izloženost zahvata prema klimatskim varijablama i s njima povezanim opasnostima.

93 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Tablica 25: Izloženost zahvata prema klimatskim varijablama i s njima povezanim opasnostima (razmatrani su učinci iz prethodne tablice koji imaju umjerenu i visoku osjetljivost

Izloženost lokacije — sadašnje Osjetljivost Izloženost lokacije — buduće stanje stanje

Primarni učinci

Maksimalne temperature zraka Povećanje mogu dosegnuti do 40°C. Moguća je pojava ekstremnih vremenskih uvjeta, koji ekstremnih Posljednjih godina zabilježen je uključuju povećanje broja i trajanja toplinskih udara temperatura porast ekstremnih temperatura i toplinskih udara. Prema projekcijama promjene oborine na području zahvata, u bližoj budućnosti (2011.-2040.) očekuje se Na području zahvata godišnje smanjenje od oko -5% u proljeće i ljeto u odnosu na Promjena padne u prosjeku 830 mm oborine. razdoblje 1961.-1990., dok u ostalim sezonama prosječnih Najviše oborine padne u studenom model ne projicira promjene. Za drugo razdoblje količina (102 mm), a najmanje u srpnju (26 (2041.-2070.) na području zahvata projiciran je oborina mm). zimski i jesenski porast količine oborine između 5% i 15%, a smanjenje oborine od oko -15% očekuje se tijekom ljeta. Najveća dnevna količina oborine u razdoblju od 1971. do 2000. Prema projekcijama broja dana s oborinama većim Povećanje iznosila je 131,6 mm (u kolovozu). od 20 mm, na području zahvata se ne očekuju ekstremnih Vjerojatnost pojave godišnjeg promjene u bližoj budućnosti (2011-2040.) u odnosu oborina dnevnog maksimuma najveća je u na razdoblje 1961-1990. (Branković i sur. 2012). lipnju, kolovozu, listopadu i studenom. Na splitskom području tijekom godine ima u prosjeku oko 100 Promjena dana s jakim vjetrom (od 6 do 8 Bf), Ne očekuju se promjene izloženosti za buduće maksimalne te oko 20 dana s olujnim vjetrom razdoblje. brzine vjetra (preko 62 km/sat). Bura i jugo su dominantni vjetrovi. Prema Klimatskom atlasu Hrvatske, srednja godišnja dozračena sunčeva energija na Sunčevo području zahvata iznosi oko 5.500 Očekuje se lagani porast sunčevog zračenja. zračenje MJm-2, s osunčavanjem od oko 2.600 h. Sunčeva zračenja izraženija su u proljetnom i ljetnom periodu. Sekundarni učinci i opasnosti

Povećanje S obzirom na predviđeno povećanje temperature Prosječna temperatura vode u temperature zraka, moguće je blago povećanje temperature vode rijeci Jadro iznosi 13,2 °C. vode rijeka. Srednji godišnji protok rijeke Jadro S obzirom na predviđeno smanjenje prosječne Dostupnost iznosi 9,7 m3/s, a minimalna količine oborina u proljeće i ljeto u bližoj budućnosti,

vode/suše ukupna izdašnost izvora je oko 3,5 moguće je manje smanjenje dostupnosti vodnih m3/s. izvora.

Pojava nevremena i oluja s materijalnim posljedicama u Zbog klimatskih promjena za očekivati je učestalije Oluje prosjeku pogađa splitsko područje vremenske nepogode na širem području zahvata. 2 puta godišnje.

Zahvat se ne nalazi na području opasnosti od poplava, prema Karti Ne očekuju se promjene izloženosti za buduće Poplave opasnosti od poplava po razdoblje. vjerojatnosti poplavljivanja.

94 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

U slučaju požara može doći do degradacije i erozije Na području zahvata nije značajna Erozija tla tla.Pojava erozije moguća je i u slučaju ekstremnih, opasnost od erozije. što se ne očekuje. Zahvat se nalazi pretežno na Šumski šumskom području, uz napomenu Uslijed povećanja ekstremnih temperatura i suša,

požari da na samoj lokaciji zahvata nisu moguća je povećana opasnost od požara. evidentirani požari.

Nestabilnost Na području zahvata ne postoji Ne očekuje se promjena izloženosti. tla / klizišta klizište.

Modul 3 – Procjena ranjivosti projekta/zahvata (V - vulnerability) Ranjivost (V) se računa prema izrazu V = S x E, gdje je S osjetljivost, a E izloženost koju klimatski utjecaj ima na zahvat. Ranjivost zahvata iskazuje se prema sljedećoj klasifikacijskoj matrici:

Izloženost lokacije zahvata (Modul 2)

Zanemariva Umjerena Visoka Osjetljivost Zanemariva zahvata Umjerena (Modul 1) Visoka Razina ranjivosti Visoka Umjerena Zanemariva

U Tablica 26 prikazana je analiza ranjivosti zahvata na sadašnje (Modul 3a) i buduće (Modul 3b) klimatske varijable/opasnosti dobivena na temelju rezultata analize osjetljivosti zahvatana klimatske varijable i s njima povezane opasnosti (Modul 1) i procjene izloženosti lokacije zahvata klimatskim opasnostima (Modul 2).

Tablica 26: Ranjivost zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti

Vrsta zahvata Uređaj za KPV Uređaj za KPV Uređaj za KPV

BUDUĆE BUDUĆE

SADAŠNJE SADAŠNJE

–

–

TEMA OSJETLJIVOSTI

Ulaz Ulaz Ulaz

Izlaz Izlaz Izlaz

STANJE STANJE

Imovina na lokaciji na Imovina lokaciji na Imovina lokaciji na Imovina

Prometna povezanost Prometna povezanost Prometna povezanost Prometna

IZLOŽENOST IZLOŽENOST

IZLOŽENOST IZLOŽENOST KLIMATSKE VARIJABLE I S NJIMA POVEZANE RANJIVOST RANJIVOST OPASNOSTI Primarni klimatski učinci Povećanje ekstremnih 2 temperatura zraka Promjena prosječnih 3 količina oborina Povećanje ekstremnih 4 oborina Promjena maksimalne 6 brzine vjetra

95 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Sunčevo zračenje 8 Sekundarni učinci/povezane opasnosti Povećanje temperature 9 vode Dostupnost vode/suše 10 Oluje 11 Poplave 12 Erozija tla 13 Šumski požari 15 Nestabilnost tla/klizišta 17

Modul 4 – Procjena rizika Procjena rizika proizlazi iz analize ranjivosti s fokusom na identifikaciju rizika koji proizlaze iz visoko i umjereno ranjivih aspekata zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti. Rizik (R) je definiran kao kombinacija vjerojatnosti pojave događaja i posljedice povezane s tim događajem, a računa se prema izrazu R = P x S, gdje je P vjerojatnost pojavljivanja, a S jačina posljedica pojedine opasnosti koja utječe na zahvat.

Tablica 27: Procjena razine rizika za planirani zahvat (s razvrstanim rizicima)

OPSEG POSLJEDICE

BEZNAČAJNE MANJE SREDNJE ZNATNE KATASTROFALNE

1 2 3 4 5 GOTOVO 5 95 % SIGURNO

4 VJEROJATNO 80 %

SREDNJE 3 50 % 2, 4, 3, 10 VJEROJATNO

IZGLEDI MALO 2 20 % 8, 9, 13 6, 11 15 VJEROJATNO

VJEROJATNOST/ VJEROJATNOST/ 1 RIJETKO 5 % 12, 17

Rizik br. Opis rizika Stupanj rizika 2 Povećanje ekstremnih temperatura zraka Nizak rizik 3 Promjena prosječnih količina oborina Srednji rizik 4 Povećanje ekstremnih oborina Nizak rizik 6 Promjena maksimalne brzine vjetra Nizak rizik 8 Sunčevo zračenje Nizak rizik 9 Povećanje temperature vode Nizak rizik 10 Dostupnost vode/suše Srednji rizik 11 Oluje Nizak rizik 12 Poplave Nizak rizik 13 Erozija tla Nizak rizik 15 Šumski požari Srednji rizik 17 Nestabilnost tla / klizište Nizak rizik

Temeljem dobivenih vrijednosti faktora rizika za ključne utjecaje visoke ranjivosti, izvršena je ocjena i odluka o potrebi identifikacije dodatnih potrebnih mjera smanjenja utjecaja klimatskih promjena u okviru ovog projekta. S obzirom na dobivene vrijednosti faktora rizika (nizak do srednji), može se zaključiti da nema potrebe za primjenom dodatnih mjera smanjenja utjecaja. Naime, samim zahvatom će se osigurati odgovarajuća kvaliteta vode u vodoopskrbnom

96 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT području u nadležnosti VIK-a Split. Nadalje, zajedno s učincima Projekta poboljšanja vodno- komunalne infrastrukture aglomeracije Split – Solin, smanjit će se gubici vode u odnosu na zahvaćene količine te će se smanjiti rizik od nedovoljne dostupnosti vode i omogućiti neometana vodoopskrba područja aglomeracije. Provedba daljnje analize varijanti i implementacija dodatnih mjera (modula 5, 6 i 7) nije potrebna u okviru ovog zahvata.

4.1.9 UTJECAJI BUKE

UTJECAJ TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA

Tijekom rada građevinskih strojeva i vozila doći će do povećanja razine buke u području zahvata. Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), članak 17, tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke na gradilištu iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri obavljaju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednost od 40 dB(A) u zoni namijenjenoj samo stanovanju i boravku. Iznimno dopušteno je prekoračenje navedenih dopuštenih razina buke za 10 dB(A), u slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć, odnosno dva dana tijekom razdoblja od trideset dana. Uz poštivanje ograničenja određenih Pravilnikom (članci 5. i 17.), utjecaj zahvata na razinu buke je prihvatljiv.

UTJECAJ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Ne očekuje se utjecaj zahvata na povećanje razine buke u okolišu.

4.1.10 GOSPODARENJE OTPADOM

UTJECAJ TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA

Tijekom izvođenja građevinskih radova na gradilištu će nastajati otpad koji se prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) može svrstati unutar jedne od podgrupa iz Tablica 28. Organizacija gradilišta treba biti takva da se omogući gospodarenje otpadom sukladno propisima. Sakupljeni otpad predavat će se ovlaštenim sakupljačima otpada sukladno člancima 11. i 44. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19). Radi se o manjim količinama otpada koji će se moći zbrinuti unutar postojećeg sustava gospodarenja otpadom Grada Solina.

Tablica 28: Popis otpada koji će nastati tijekom izgradnje zahvata razvrstan prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15)

KLJUČNI BROJ NAZIV OTPADA MJESTO NASTANKA OTPADA OTPADA 13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19) Gradilište odnosno parkiralište i 13 01 otpadna hidraulična ulja servisna zona za vozila i strojeve 13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja koji sudjeluju u izvođenju radova 13 08 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način

97 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

KLJUČNI BROJ NAZIV OTPADA MJESTO NASTANKA OTPADA OTPADA 15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN 15 01 ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu ambalažu iz Gradilište komunalnog otpada) 15 02 apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća 17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH LOKACIJA) 17 01 beton, cigle, crijep/pločice i keramika 17 02 drvo, staklo i plastika Gradilište 17 04 metali (uključujući njihove legure) 17 05 zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja 17 06 izolacijski materijali i građevinski materijali koji sadrži azbest 17 09 ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata 20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ OBRTA, INDUSTRIJE I USTANOVA) Gradilište, uključivo gradilišni UKLJUČUJUĆI ODVOJENO SKUPLJENE SASTOJKE ured 20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01) 20 03 ostali komunalni otpad

UTJECAJ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Tijekom korištenja zahvata nastat će otpadne tvari koje se prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) mogu svrstati unutar jedne od podgrupa iz donje tablice. Sukladno projektu (vidi poglavlje 2.6.6), tijekom korištenja će nastajati 1.018 t/god dehidriranog mulja, s minimalno 35% suhe tvari. Sakupljeni otpad predavat će se ovlaštenim sakupljačima otpada sukladno člancima 11. i 44. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19).

Tablica 29: Popis otpada koji će nastati tijekom korištenja zahvata razvrstan prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15)

KLJUČNI BROJ NAZIV OTPADA MJESTO NASTANKA OTPADA OTPADA

13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19) 13 01 otpadna hidraulična ulja Uređaj za KPV 13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja 13 08 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN Uređaj za KPV 15 02 apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća 19 OTPAD IZ GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA IZVAN

98 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

MJESTA NASTANKA I PRIPREMU PITKE VODE I VODE ZA INDUSTRIJSKU UPORABU Uređaj za KPV 19 09 otpad od pripreme vode za piće ili vode za industrijsku uporabu

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ OBRTA, INDUSTRIJE I USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO SKUPLJENE SASTOJKE Uređaj za KPV 20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01) 20 03 ostali komunalni otpad

4.1.11 UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO

UTJECAJ TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA

U zoni izgradnje zahvata radovi će utjecati na život lokalnog stanovništva u smislu utjecaja na prometne tokove, utjecaja buke i prašine. Radi se o prihvatljivom kratkotrajnom utjecaju lokalnog karaktera koji će prestati nakon završetka građevinskih radova.

UTJECAJ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Najznačajniji očekivani utjecaj na stanovništvo je osiguranje odgovarajuće kvalitete vode u vodoopskrbnom području u nadležnosti tvrtke Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split. Nadalje, zajedno s učincima Projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split – Solin, smanjit će se gubici vode u odnosu na zahvaćene količine te će se smanjiti rizik od nedovoljne dostupnosti vode i omogućiti neometana vodoopskrba područja aglomeracije

4.1.12 AKCIDENTNE SITUACIJE

UTJECAJ TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA

Sagledavajući sve elemente planiranog zahvata, do akcidentnih situacija tijekom izvedbe zahvata može doći uslijed:  požara na otvorenim površinama,  požara vozila ili mehanizacije,  nesreće uslijed sudara, prevrtanja strojeva i mehanizacije,  onečišćenja tla i/ili mora gorivom, mazivima i uljima,  nesreće uzrokovane višom silom, kao što su ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti,  nesreće uzrokovane tehničkim kvarom ili ljudskom greškom. Mogućnosti nastanka akcidentnih situacija u tijeku izvođenja radova mogu se smanjiti ili potpuno ukloniti uz pridržavanje mjera zaštite okoliša, dobrom graditeljskom praksom te dobrom edukacijom i organizacijom gradilišta i svih zaposlenika.

UTJECAJ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA Uz tehnološki proces pročišćavanja vode za piće, na lokaciji zahvata se planira pozicionirati i postojeći sustav proizvodnje dezinfekcijskog sredstva. Za razliku od pješčane filtracije, kod ultrafiltracije nije potrebno vršiti dezinfekciju same pitke vode, obzirom da je ona već dezinficirana kroz sam proces filtracije jer ultrafiltracija uklanja također mikroorganizme.

99 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Sukladno navedenom, unutar objekta filtracije nužno je predvidjeti prostor i za postojeći sustav proizvodnje natrijevog hipoklorita elektrolizom iz zasićene otopine natrijeva klorida. Za navedeno je potrebno osigurati prostor od 50 m² koji je prisilno ventiliran. Planirani sustav proizvodi 3% otopinu natrijevog hipoklorita odnosno 0,66 mg/L Cl₂ za protok od 1.500 l/s. Pravne osobe koje u području postrojenja imaju prisutnost opasnih tvari jednako ili iznad donjih graničnih količina iz Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari („Narodne novine“ br. 44/14, 31/17, 45/17) dužne su izraditi Procjenu rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari i Operativni plan. Procjenom rizika utvrđuju se moguće prirodne (poplave, potresi, olujno i orkansko nevrijeme, poledica, tuča, snježne oborine, suša) i tehničko-tehnološke opasnosti (nesreće s opasnim tvarima, nesreće u prometu) na tvrtku i njihov utjecaj na djelatnost tvrtke, sigurnost djelatnika, okolnog stanovništva i sastavnica okoliša uključujući i kulturnu baštinu. Analizom ugroza i provedbom preventivnih i kurativnih mjera propisanih Procjenom rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari kao što su:  pažljivo prostorno planiranje,  strogi uvjeti izdavanja dozvola,  kontrola i provedba uz primjenu zahtjeva proizašlih iz važećih propisa i dozvola,  procjena trenutnih i potencijalnih prijetnji,  minimiziranje mogućih prijetnji onečišćenja opasnim tvarima,  minimizacija / uklanjanje zbrinjavanja otpada, očekuje da će mogućnost nastanka ili potencijalnih negativnih utjecaja akcidenta biti svedeni na minimum.

100 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

4.1.13 OBILJEŽJA UTJECAJA

Tablica 30: Pregled mogućih utjecaja planiranog zahvata na okoliš

ODLIKA (pozitivan/ UTJECAJ KARAKTER JAKOST TRAJNOST REVERZIBILNOST negativan utjecaj) Utjecaj na tlo tijekom - IZRAVAN SLAB TRAJAN IREVERZIBILAN izgradnje Utjecaj na tlo tijekom 0 korištenja Utjecaj na vode tijekom - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN izgradnje Utjecaj na vode tijekom + IZRAVAN SLAB TRAJAN IREVERZIBILAN korištenja Utjecaj na prirodu tijekom - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN izgradnje Utjecaj na prirodu tijekom 0 - - - - korištenja Utjecaj na krajobraz - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN tijekom izgradnje Utjecaj na krajobraz - IZRAVAN SLAB TRAJAN IREVERZIBILAN tijekom korištenja Utjecaj na kulturna dobra - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN tijekom izgradnje Utjecaj na kulturna dobra 0 - - - - tijekom korištenja Utjecaj na zrak tijekom - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN izgradnje Utjecaj na zrak tijekom 0 - - - - korištenja Utjecaj na razinu buke - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN tijekom izgradnje Utjecaj na razinu buke 0 - - - - tijekom korištenja Utjecaj od nastajanja - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN IREVERZIBILAN otpada tijekom izgradnje Utjecaj od nastajanja - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN IREVERZIBILAN otpada tijekom korištenja Utjecaj na druge + IZRAVAN SLAB TRAJAN IREVERZIBILAN infrastrukturne objekte Utjecaj na stanovništvo - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN tijekom izgradnje Utjecaj na stanovništvo + IZRAVAN UMJEREN TRAJAN IREVERZIBILAN tijekom korištenja Utjecaj od akcidenta - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN tijekom izgradnje Utjecaj od akcidenta 0 - - - - tijekom korištenja

101 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

4.2 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

S obzirom na karakter zahvata, prostorni obuhvat i geografski položaj, tijekom izvedbe radova i pri korištenju zahvata ne očekuju se prekogranični utjecaji.

4.3 VJEROJATNOST NASTANKA KUMULATIVNIH UTJECAJA

U poglavlju 4.1.12 su opisani planirani zahvati na području zahvata. U slučaju istovremenog izvođenja radova može doći do kumulativnog utjecaja na prometno opterećenje, povećanje razine buke i utjecaja na zrak, vode i kulturnu baštinu u neposrednoj blizini zahvata. Ovi utjecaji će biti privremenog karaktera te su prihvatljivi uz dobru organizaciju građenja i pridržavanje propisanih mjera zaštite.

102 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

5 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Tijekom pripreme, izvođenja i korištenja zahvata nositelj zahvata dužan je pridržavati se mjera koje su propisane važećom zakonskom regulativom iz područja zaštite okoliša i njegovih sastavnica te zaštite od opterećenja okoliša, kao i iz drugih područja koja se tiču izvođenja radova. Također, nositelj zahvata je dužan pridržavati se uvjeta definiranih Prostornim planom uređenja Grada Solina (Službeni glasnik Grada Solina br. 04/06, 04/08, 06/10, 05/14, 06/15, 05/17, 12/17) te posebnih uvjeta nadležnih tijela.

Analiza mogućih utjecaja zahvata na okoliš tijekom izgradnje i korištenja pokazala je da, pored primjene mjera propisanih važećom zakonskom regulativom, prostorno-planskom dokumentacijom i posebnim uvjetima nadležnih tijela, treba posebno naglasiti provođenje sljedećih mjera tijekom izgradnje zahvata:

Mjera zaštite kulturno-povijesne baštine

 Tijekom izvođenja radova u zoni utjecaja zahvata na Dioklecijanov kanal provoditi stalni arheološki nadzor. Mjera zaštite krajobraza

 U Projektu krajobraznog uređenja voditi računa o uklapanju objekta unutar autohtonog okoliša.

103 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

6 ZAKONSKI PROPISI I IZVORI PODATAKA

Propisi

Bioraznolikost 1. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) 2. Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19) 3. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) 4. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) 5. Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/14) 6. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16)

Buka 1. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) 2. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) 3. Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom mjestu (NN 156/08)

Krajobraz 1. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) 2. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/17)

Kulturno-povijesna baština 1. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18) 2. Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10). 3. Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 89/11, 130/13)

Mineralne sirovine 1. Zakon o rudarstvu (NN 56/13, 14/14) 2. Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14)

Okoliš 1. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) 2. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18) 3. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17)

Otpad 1. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. do 2022. godine (NN 3/17) 2. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) 3. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15, 132/15) 4. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) 5. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15) 6. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13)

104 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

Prostorna obilježja 1. Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 112/18, 39/19) 2. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19)

Vode 1. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11) 2. Zakon o vodama (NN 66/19) 3. Zakon o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15, 104/17, 115/18) 4. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 96/19) 5. Pravilnik o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe (NN 125/17) 6. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (80/13, 43/14, 27/15, 3/16) 7. Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15) 8. Plan upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (NN 66/16)

Zrak 1. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17) 2. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17) 3. Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14) 4. Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj (NN 05/17) 5. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13) 6. Odluka o donošenju Šestog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 18/14)

Prostorno-planska dokumentacija

1. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije br. 01/03, 08/04, 05/05, 05/06, 13/07, 09/13, 147/15) 2. Prostorni plan uređenja Grada Solina (Službeni glasnik Grada Solina br. 04/06, 04/08, 06/10, 05/14, 06/15, 05/17, 12/17)

Reference (projekti, studije, stručna literatura)

1. Branković, Č., Patarčić, M., Gϋttler, I., Srnec, L. 2012. Near-future climate change over Europe with focus on Croatia in an ensemble of regional climate model simulations, Climate Research 52: 227 – 251. 2. Branković, B., Cindrić, K., Gajić-Čapka, M., Guttler, I., Pandžić, K., Patarčić, M., Srnec, L., Tomašević, I., Vučetić, V., Zaninović, K. 2013. Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). DHMZ 3. Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, mrežna stranica. http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm 4. DUZS. 2013. Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, Zagreb, 98 str. 5. Dvokut Ecro d.o.o. 2016. Studija o utjecaju na okoliš aglomeracije Split – Solin, Zagreb 6. Dvokut Ecro d.o.o. 2018. Elaborat zaštite okoliša za postupak ocjene o potrebi procjeneutjecaja na okoliš za II. izmjene zahvata: rekonstrukcija i dogradnja sustava javne

105 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Split – Solin, Zagreb, 49 str. 7. Ekonomsko tehnički projekt d.o.o., 2020. Opcijska analiza lokacija i tehnologija pročišćavanja vode za piće s izradom idejnog rješenja za uređaj za kondicioniranje pitke vode, Broj T.D.: 001/19; 13.01.2010. – konačna verzija 8. Europska komisija. 2013. Smjernice za uključivanje klimatskih promjena i bioraznlikosti u procjene utjecaja na okoliš. http://www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_ukljucivanje_klimatskih_ promjena_i_bioraznolikosti_u_procjene_utjecaja_na_okolis.pdf 9. Europska komisija. 2013. Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene. www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_voditelje_projekta.pdf 10. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2019. Bioportal – Ekološka mreža Natura 2000. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: studeni 2019. 11. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2019. Bioportal – Karta staništa. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: studeni 2019. 12. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2019. Bioportal – Središnji registar prostornih jedinica. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: studeni 2019. 13. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2019. Bioportal – Zaštićena područja. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: studeni 2019. 14. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2019. ENVI atlas okoliša - Priroda. Dostupno na http://envi.azo.hr/. Pristupljeno: studeni 2019. 15. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2019. ENVI atlas okoliša – Pedosfera i litosfera. Dostupno na http://envi.azo.hr/. Pristupljeno: studeni 2019. 16. Hrvatske šume. 2018. Javni podaci o šumama. Dostupno na http://javni-podaci.hrsume.hr/ . Pristupljeno: studeni 2019. 17. Hrvatske vode. 2018. Glavni provedbeni plan obrane od poplava 18. Hrvatske vode. 2018. Izvadak iz Registra vodnih tijela, Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. Priređeno: studeni 2019. 19. Hrvatske vode. 2016. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja. Dostupno na http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti- poplavljivanja. Pristupljeno: studeni 2019. 20. Marinčić, S., Magaš, N., Borović, I. 1971. Osnovna geološka karta, M 1: 100 000, List Split, Savezni geološki zavod, Beograd 21. Marinčić, S., Magaš, N., Borović, I. 1973. Osnovna geološka karta, M 1: 100 000, List Split, Tumač za listove Split i Primošten K 33.20 i K 33-21, Savezni geološki zavod, Beograd 22. Marinčić, S., Korolija, B., Majcen, Ž. 1976. Osnovna geološka karta, M 1: 100 000, List Omiš, Savezni geološki zavod, Beograd 23. Marinčić, S., Korolija, B., Majcen, Ž. 1977. Osnovna geološka karta, M 1: 100 000, List Omiš, Tumač za list Omiš K 33-22, Savezni geološki zavod, Beograd 24. Ministarstvo kulture RH. 2019. Registar kulturnih dobara. Dostupno na http://www.min- kulture.hr. Pristupljeno: studeni 2019. 25. Splitsko-dalmatinska županija. 2015. Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Splitsko-dalmatinske županije, 569 str. 26. Zaninović, K., M. Gajić-Čapka, M. Perčec Tadić, et al. 2008. Klimatski atlas Hrvatske 1961- 1990., 1971-2000. Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 200 str.

106 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

7 PRILOZI

7.1. OVLAŠTENJE TVRTKE DLS d.o.o

107 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

108 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

109 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

110 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

111 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

112 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE VODOVOD I KANALIZACIJA

S IZVORA RIJEKE JADRO D.O.O. SPLIT

7.2. SITUACIJSKI PRIKAZ UREĐAJA ZA KONDICIONIRANJE PITKE VODE NA LOKACIJI MAJDAN

113 od 113

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

Obuhvat zahvata:

Ograda UKPV

Ispust/preljev u rijeku Jadro