INSAIT: PNGDF holim Iligel fising bot- P3 Palamen Nius - P4 Mauten Tavurvur K1 tasol Namba 2088 Septemba 11 - 17, 2014 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! belhat na pairap - P14

Oposisen- 14namba T.H.E Pati MP joinim Namah - Oposisen lukluk long moa MP - Rispektim disisen bilong lida: O’Neill

Stanley Nondol i raitim

NAMBA bilong oposisen i go antap long 17 gobihain long Praim Minista, Peterantap O’Neill, i rausim T.H.E Pati long kolisin gavman long SENISIM LAIP... las wik. Oposisen i gat tripela memba tasol na i tok welkam long 14-pela memba bilong pati bilong , T.H.E Pati, long joinim ol na strongim namba na wok bilong oposisen. Tasol Praim Minista, Peter O’Neill, i tok ol 4- pela minista bilong T.H.E Pati i lusim pati bi- long Don Polye pinis, na nogat wanpela i go bek. Foapela em long Benjamin Poponawa( Leba Minista), Sohe MP Delailah Gore (Komyuniti Divelopmen), Is Nu Briten (Deputi PM) na Memba Chuave, Vera Mori (Vais Min- ista bilong Maining). Praim Minista O’Neill i tok i gat mendet bilong lida na i mas i gat rispek long disisen bilong ol long wanem hap ol i laik sanap long en. Oposisen i singaut long ol memba i stap long gavman sait long lukim olsem gavman i no ranim kantri gut, na long joinim ol (oposisen) long gutpela bilong kantri. Ol 4-pela memba bilong T.H.E Pati i holim minista posisen tu bai muv wantaim lida bilong ol, Don Polye na joinim oposisen. I no long taim i go pinis, 4-pela minista wan- taim sampela memba bilong T.H.E Pati i bin tokaut olsem ol i laik joinim narapela pati, tasol T.H.E Pati i tok ol i stap yet long pati aninit long konstitusen bilong pati we i kam aninit long loa bilongPolitikel Pati na Kendidet. Wanpela Kaunsil memba bilong THE Pati i tok Pati bin miting na strongim tok orait pinis OL MANGI BILONG BANIS: Long las wik ol mangi bilong banis long Bomana haus kalabus husat i senisim laip na givim aninit long konstitusen bilong pati olsem ol bai laip i go long Papa God i kam mekim kristen autris na givim testimoni long Rainbow maket long Gerehu ananit long nonap givim tok orait long ol memba bilong ol long joinim narapela pati. lukaut bilong Sinia opisa bilong Koreksinel Sevis long Bomana. Wanpela mun nau ol i wok long mekim dispela wok long wan wan hap long Pot Mosbi siti. Poto: Jada Wilson I go moa long pes 2... P2 Wantok Septemba 11 - 17, 2014 nius Kantri nidim stebol ACP Tokura tok lukaut

ASISTENlong Komisina ol bilong polis rikrut Polis Human Risos, Francis politikel pati: PM Tokurai tokim ol nupela polis rikrut long Bomana PM na Basil opim Politikel Pati opis Polis Koles dispela wik long Stanley Nondol i raitim Australia. no save stap longpela taim ol i mas senisim pasin bi- Mista O’Neill i tok opis bi- long opis long menesim long ol long kamap gutpela PRAIM Minista Peter long politikel pati i gat wok kantri gut bikos ol politikel- lain bilong bihainim disiplin O’Neill i tok politikel ste- long menesim na strongim pati i save kalap go long o stretpela pasin. biliti bai helpim ikonomi ol pati long mekim gut wok. narapela pati na lusim gav- Em i tokim 318 rikrut long long gro na kantri i nidim Em i tok planti politikel man. Bomana long Mande dispela politikel pati long stap pati i no stap strong na i no Rejista bilong Politikel wik olsem polis wok i gat strong long helpim gro bikos ol lida i gat pe- Pati na Kendidet, Dokta planti gutpela samting, tasol ikonomi long gro long ol senel intres i wok long Alphonse Gelu i tok opis bi- rot ol bai bihainim i gat planti Asisten Komisa Polis Fos Tokura i sanap namba wan long le- pipel bai kisim gutpela lusim pati na daunim pati. long em i wok long wan- traim i stap. phan. sevis. Em i tok dispela i bin pela nupela long long “Long ekspiriens bilong long APEC miting long 2018. nupela wok long kamap ol Praim Minista O’Neill i kamap long planti yia na palamen bai oraitim long mipela, mipela i bin lukim Wok bilong rikrutmen i wok konstebol, trening bilong yu- tok Papua Niugini i gat nau em i taim bilong stretim strongim ol politikel pati sis- planti komplen na sutim tok i long go gut na Konstebuleri i pela bai go moa long narapela planti politikel pati i lo, menesim pati gut, tem insait long kantri. kam long ol polisman na meri, lukluk olsem inap long kisim 18 mun Kompitensi Akwisisen kamapim wanpela Praim kamapim stebol gavman Ol memba bilong politikel bilong wanem ol i lusim tingt- 8,000 mak kam yia 2015,” em Program (CAP). Long dispela Minista, na planti politikel na groim ikonomi. pati i no save stap pas ing pinis long ol disiplin veliu i tok. taim wan wan bilong yupela i pati i wok long go daun. Opis bilong Politikel na wantaim wanpela politikel- bilong ol na i abrusim mak. “Mipela save senisim ol mas wok hat long winim mak Na planti i wok long Kendidet i opim nupela pati na i wok long kalap na Tasol mi mas tok lukaut long yangpela mangi i kamap bilong kamap pul memba bi- kamap, tasol ol lida husat i opis, nupela kopret plen bi- joinim narapela pati bihain yupela olsem em i isi long bikpela man na ol yangpela long Konstebuleri. menesim ol pati i mas wok long 2013-2017 na lonsim long Suprim Kot i rausim rausim yu tasol bai hat tru meri i go kamap bikpela meri “Mipela bai skelim wok bi- strong long groim pati na nupela websait bilong ri- OLIPAC lo long yia 2010. long kisim yu kam insait bek hia long Bomana, long sanap long yu na givim tok orait i go helpim gavman long pipel jistri. Mista Gelu i tok opis bi- long Konstebuleri,” Mista na winim ol salens bihain. Ol long Komisina bilong Polis bai kisim sevis. Deputi lida bilong opo- long em i wok long sam- Tokura i tok. pipel bai kam long yu long sapos yu bai stap long fos o Mista i’Neill i mekim dis- sisen na lida bilong Pangu pela senis insait long “Konstebuleri i wok long helpim ol bikos yu wanpela nogat,” ACP tokura i tok. pela toktok long taim bilong Pati, Sam Basil i opim ogenik lo long strongim pati kisim ol nupela man na meri polisman o polismeri, olsem Em i tok moa olsem ol opim nupela opis bilong kooret plen bilong pati na sistem na dispela bai klostu long strongim polis fos nau i na mi laik strongim yupela probeseneri konstabol husat i Politikel Pati na Knedidet pastaim rejista bilong Poli- taim go long palamen long stap long 5000 mak, tasol long lainim gut ol samting yu- abrusim mak bai pinis stret long Pot Mosbi aste. tikel Pati na Kendidet, Paul kisim tok orait. gavman i laik bringim namba i pela bai kisim long Koles,” long wok na bai i no gat nara- Mista O’Neill i tok em i Bengo i opim websait. Mista Gelu i tok i gat nid go antap long 10,000 pastaim Mista Tokura i tok. pela sans moa. gat rispek long ol olpela Praim Minista O’Neill i long menpawa na mani long 2017 Nesenel Ileksen na “Taim yupela i go aut long politikel pati olsem Pangu tok PNG em wanpela kantri long stretim planti wok long Pati we i go pas long PNG we i gat planti politikel pati opis na singaut long gav- i kisim indpendens long na sampela taim gavman i man long lukluk dispela. Parkop toktok long daunim vailens Isaac Liri i raitim bikos ekspiriens bilong vailens em i pas pinis long LONG bihainim het tok bi- tingting bilong planti pipel long Indipendens long dis- long kantri. pela yia, “Unity in Diversity, Gavana i tok yumi ol pipel prosperity without violence.” i mas luksave long dispela Gavana bilong NCD, Powes na traim long senisim tingt- Parkop i toktok strong long ing bilong yumi. ol manmeri bilong NCD long Em i tok sapos yumi daunim ol pasin no gut. senisim tingting bilong yumi, Em i tok ol planti wok planti gutpela samting bai painim aut i soim olsem kamap long laip bilong yumi vailens em i wanpela long komyuniti na bai kantri bikpela asua we i save i go het. bagarap sindaun long ol Indipendens long dispela komyuniti, na bagarapim ol yia bai lukim wanpela “Unity wok bisnis insait long kantri. Walk”. Gavana Parkop i tok Em i tok edministresen bi- dispela wokabaut em i wan- PM O’Neill i katim kek long makim opim bilong websait, kopretplen na nupela opis. (L-R) long em i kamapim planti pela rot long helpim ol man- Minista bilong Fiseris, Mao Zeming, deputi lida bilong opisisen na lida bilong PANGU program pinis long daunim meri long stap gut olsem Pati, Sam Basil na Rejista bilong Politikel Pati na Kendidet, Dokta Alphonse Gelu i sanap Gavana bilong NCD, Powes ol bikhet pasin tasol ol man- wan famili na daunim Parkop. long baksait. Poto Nicky Bernard. meri i gat fret tingting yet vailens.

Na THE Pati i gat 14-pela memba bilong O’Neill wantaim 14 –pela long ol THE Pat memba long bekim. i stap yet, na ol bai joinim opo- memba. Tupela bilong ol em meri. sidaun wantaim oposisen long Polye i salensim O’Neill olsem Oposisen sisen. Em long Delialah Gore ( Sohe Palamen. dinau bilong kantri O’Neill gav- Pati lida Don Polye i stap long MP), na Julie Soso (Isten Hailens Taim Praim Minista O’Neill i bin- man kisim i go antap long K9 ovasis na bai tokaut long tingting gavana). Pati lida, Mista Polyeolsem min- bilien na planti salens em i putim namba bilong em taim em i kam bek long Deputi Oposisen na Lida bilong ista bilong Tresari, em i bin mekim long Praim Minista O’Neill. kantri. Pangu Pati, Sam Basil i tok ol strongpela tok pait egensim Praim Minista O’Neill i tok em i Praim Minista Peter O’Neill long welkam long ol T.H.E Pati memba wok bilong gavman. no gutpela long pati bilong Polye las wik i raitim pas i go long Lida, wantaim lida Don Polye. Mista Polye i bin salensim i stap long gavman na salensim go Don Polye na tokim em olsem Em i tok wok bilong oposisen O’Neill long UBS K3 bilien dinau wok bilong gavman na i no gat gavman bilong em i rausim THE em i bikpela long demokretik na long Ombusman na long Nesenel gutpela tingting long wok wantaim Pati long kolisin gavman. weminista sistem bilong gavman. Kot long baim sea bilong Oil gavman na divelopim kantri. antap Mista O’Neill i tok Polye i no gat Em i tok oposisen i nidim Search. Praim Minista long leta bilong wankain tingting olsem gavman strongpela lidasip long long putim Polye i tok pait moa long O’Neill em i tok tenkyu long long Don I kam long pes 1... na i no gutpela long pati bilong was long wok bilong gavman na i no menesim ikonomi gut. Polye na THE Pati long ol wok na em i stap long gavman. pait egensim korapsen. Em bin tok gavman bilong taim bilong ol wantaim O’Neill T.H.E Pati em i namba tu Lida bilong Gavman Bisnis, O’Neill i kisim planti dinau na gavman. bikpela pati long kolisin gavman James Marape bai stetim sia bi- kantri bai kisim mani we na nius Septemba 11 - 17, 2014 Wantok P3 Nevi sip bilong PNGDF i patrol long Manus na i holim ol dispela iligel PNGDF holim fising bot. Poto:Australia Hai iligel fising bot komisina …Tasol ol i larim i go

Stanley Nondol i raitim

PAPUA Niugini Difens Fos (PNGDF) na Nesenel Fiseris Atoriti (NFA) i holim pasim tupela bikpela fising bot kisim pis long solwara long Bismak Sea long Manus long las mun. Tasol ol i larim ol i go na laikim ol i stretim ausait long kot. PNGDF na NFA i mekim maritaim seveilens o wok bilong was na sekim long Ogas 13 i go long Ogas 22 long Manus Provins long solwara bilong Bismark sea. Dispela em hap wok bilong Operation Island Chief, em i ri- jonal seveilens wok we Forum Fiseris long Honiara i kodine- tim long daunim pasin bilong stilim pis insait long wara bilong Pasifik. Tupela PNGSF patrol boti bin raun na putim was long Bis- mark Sea long Not Wes Eksklusiv Ikonomik Zon. PNGDF na NFA wokman i bin holim dispela tupela sip bi- long painim pis na i painim aut olsem tupela bot i no bin gat laisens long kisim pis long solwara bilong PNG, na em i asua long loa bilong kantri. Ol i kisim dispela lain i mekim iligel bisnis na sasim ol long peim K3milen fain. Memba bilong Manus, Ronney Knight, i tok bilong wanem na ol PNGDF na NFA i larim ol dispela lain i go na i no givim mekim save long loa bilong kantri. Mista Knight i askim Minista bilong Fiseris sapos gavman bai mekim sampela samting long sasim ol dispela lain. Em i tokim Palamen olsem PNGDF na NFA i laikm ol bai stretim ausait long kot. Mista Knight i tok dispela em i wanpela bikpela hevi na husat i mekim dispela stil pasin long solwara bilong yumi i mas kisim mekim save bilong loa. Minista bilong Fiseris, Mao Zeming, i tok gavman i no kisim ripot yet long dispela hevi Em i tok em Minista bilong Fiseris bai lukluk long dispela taim ripot i kamap long opis bilong em. Long wankain taim, Hai Komisina bilong Australia, Debor- rah Stoke i tok tenkyu long gutpela wok PNGDF na NFA imekim long holim pasim tupela fising bot. Mis Stoke i tok Australia gavman i sapotim dispela wok- Operation Island Chief long Australian Fiseris Menesmen Atoriti na Australia Difens Fos. Mis Stoke i tok Australia gavman i sapotim PNG long mar- itaim sekyuriti na lukautim marin risos. Tupela Australian FISERIS Menesmen Atoriti i bin stap long dispela operesen. Palamen oraitim Pablik Praivet Patnasip Ekt Stanley Nondol i raitim dispela nupela Loa bilong PPP long daunim ol dispela PALAMEN i kamapim nupela hevi. Pablik Praivet Patnasip Ekt Ol intanesenel divelopmen wantaim 67-0 vot long patna olsem Esian Divelop- strongim wok divelopmen na men Benk (ADB) i bin givim daunim pasin asua i save edvais na ol polisi gaidlain na kamap long ol wok kontrak sapot long kamapim nupela bilong bikpela divelopmen loa we i lukim Palamen i long kantri. mekim kamap loa long dis- Aninit long dispela nupela pela mun. loa, baigat Pablik-Patnasip Dispela em i wanpela rifom Senta long helpim gavman long strongim wok bilong long divelopim, putim wok string praivet invesmen long long tenda na implementim stretim ol infrastraksa projek. ol wok insait long Pablik Dispela bai lukim gavman Praivet Patnasip. i mekim planti wok wantaim Planti komplen i save liklik risos,na gavman bai no kamap olsem bikpela milien inap yusim planti pablik mani kina pablikmani i save lus long mekim liklik wok olsem i long pasin korapsen taim bin kamap long ol planti yia i gavman i givim wok kontrak go pinis. long ol praivet kampani Dispela nupela loa i stretim olsem rot, bris, ples balus na trensperensi, na bai pulim ol arapela infrastraksa pro- planti praivet invesmen i kam jek. long kantri long nem bilong Ol intanesenel divelopmen divelopmen. patna olsem Japan aninit Palamen i tokaut olsem long program bilong ol JICA, wok aninit long nupela PPP Esian Divelopmen Benk na Ekt bai kamap kwiktaim wan- Intanesenel Moniteri Fan na taim sapot bilong ol praivet Wol Benk i bin tokim PNG divelopmen patna. gavman long stretim proku- Disapela bai lukim gavman men sistem o rot bilong na ol praivet divelopmen bai givim wok kontrak long ol di- putim PPP Senat na divelop- velopmen projek. men bilong PPP projek O’Neill gavman i kamapim paiplain. P4 Wantok Septemba 11 - 17, 2014 nius Nupela Lae Siti Komisin stap long palamen petisen Yakam Kelo i raitim Kouza i tok Komisin em i wan- Palamen i yesa long dispela pe- pela samting bai sevimi tru intres tisen we i kamap olsem bisnis bi- MEMBA bilong Lae, Loujaya Kouza na sindaun bilong ol dispela papa- long Palamen nau long lukluk long i givim petisen long Palamen long graun na klen long nau bihainim ol em na stretim. kamapim nupela Lae Siti Komisin bikpela senis na divelopmen we i Nesenel Ekesekyutiv Kaunsel long las wik. wok long kamap na daunim tru ol (NEC) bin givim dispela luksave Dispela petisen i tok long gav- papagraun long Lae siti. long Misis Kouza long kamap man i mas givim luksave long ol pa- na Em askim palamen long givim olsem siaman bilong dispela In- pagraun bilong Butibam na blesing na luksave long dispela pe- terim Komisin inap olgeta pepa Kamkumung (Ahi papagraun) long Yakam Kelo tisen na kamapim dispela singaut wok na lo i kamap na givim luksave Lae siti bihainim Suprim Kot di- bilong ol papagraun long kompens- long em olsem wanpela lo bilong sisen long 1973 we i luksave long esen, kamapim Lae Siti Komisin na palamen. (Ekt ov Palamen). olsem olsem papagraun bilong Lae em olsem memba bilong Lae long Kouza i kamapim dispela petisen siti. kamap Siaman bilong nupela Lae go pas long palamen bihain long Kouza i tok ol klen o wanpisin Siti Komisin. Morobe Provinsel Gavman tu i tok lida bilong dispela tupela bikples i Sia bilong siaman i mas go long long kisim wanpela petisen bilong sainim dispela petisen long ne- papagraun bilong Ahi we memba ol go long palamen long stopim na ol bihainim dispela kot oda na su- senel gavman i mas luksave long bilong Lae em pikinini Ahi, petisen rausim dispela senis bilong rukim Lae siti i kamap olsem MEMBA bilong Lae, Loujaya Kouza. ol na givim gut kompensesen long i tok. kamapim Lae Siti Komisin. Komisin. Stretim polis fos em Kamapim senis long Maining bikpela wok, Minista i tok MINISTA bilong Polis, Robert Atiyafa Minista i askim olgeta memba bi- i tok wok bilong skelim gut ol polis long Palamen long luksave long hevi Ekt long 2015 opisa insait long olgeta provins na bilong ranim wok bilong polis fos na distrik i no isi wok. wanbel wantaim em long nau yet taim Stanley Nondol i raitim dastri Woking Grup- PNG Semba - Jiotemel na of-so maining Mista Atiyafa i tokim Palamen ol traim long stretim ol plen na pro- bilong Mains na Petrolium i nau polisi. olsem nau yet kantri i gat 5000 polis gram bilong ol we ol laik karimaut in- MINISTA bilong Maining, Byron wok long dispela draf long Tupela woking grup i bin toktok manmeri na ol wok hat yet long kisim sait long 10-pela krismas olgeta. Chan, i tok klostu bai draf bilong kamapim sampela senis. olsem ol polisi bai pinis long mun moa yangpela manmeri long kam Taim dispela plen i redi bai wok i Maining Ekt 1992 bai pinis na em Minista Chan i tok wok bilong Oktoba na long mun Novemba joinim polis fos. stat long karimaut olsem long sait bi- bai kisim i go long Nesenel Ek- Woking Grup i go orait na klostu maining minista bai kisim i go long Dispela em long traim long senisim long haus, men pawa o polis fos, sektiv Kaunsil (NEC) long lukluk bai pinis. NEC long kisim tok orait na senis planti olpela na ol lapun polis fos ritrensmen o senisim ol lapun wan- na kisim tokorait long em bai Long wanpela konsultatesen bilong maining ekt bai minista i wanpela taim na tu, namba bai inap taim ol yangpela polisman na ol ara- tebolim long palamen long senis miting long las Fridae namel long tebolim long Palamen long long skelim gut long olgeta provins na pela bikpela senis we bai ron inap i ken kamap long sampela seksen MRA bosman Philip Samar na Februeri long 2015. distrik insait long kantri. 10-pela krismas olgeta. bilong Ekt. Gred Anderson bilong Semba bi- Tupela grup i tok tupela i nidim sampela moa taim long woking Nau yet, haus bilong ol polis man- Olsem na em askim ol memba long Wanpela Woking Grup – i gat ol long Mains na Petrolium long Pot tim bai lkilik long ol tripela polisi. meri tu em bikpela hevi na ol wok wanbel na bel isi bilong ol long nau opisel bilong Dipatmen bilong Mosbi, ol memba bilong Woking Minerel Polisi na Jiohajad Menes- Grup i tokim Minista Chan olsem Em long jiotemel polisi, sasten- long stretim insait long wanpela inap em givim aut ful ripot long wok abel maining na involanteri polisi. bikpela plen ol gat pinis long karimaut bilong polis fos long palamen. men (DMPGM) na Minerels Risos wok long rivais Maining Ekt Polisi Minista Chan long miting bilong ol wok bilong polis insait long kantri. Atoriti wantaim helpim bilong in- long kamapim draf i go orait. ol long las wik Fraide i tok tenkyu Wol Benk i sponsaim dispela long gutpela wok i kamap na rivyu long lukluk long ol sampela givim wanpela moa mun long tu- ki eria bilong ekt we i olpela pinis pela grup long pinisim ol wok bi- long Maining Ekt bilong 1992 bi- long senism Maining Ekt 1992. Palamen i oraitim SME Bil hain long DMPGM i tokaut taim Minista Chan i tok Maining Ekt em i mekim konsultesen long em i bikpela isu na ol woking grup …SME Ekt rausim SBDC 2013 long ol 4-pela rijon long i nidim moa taim long stretim gut kantri. long senis bai kamap. no gat spes na save go aninit long nupela SME SME Kaunsil bai lukluk Stanley Nondol i raitim Ol sampela eria we DMPGM i Em i tok long 2015 kantri bek long ples long wan- Polisi nn Masta Plen em long givim mani sapot toktok long sampela senis i mas baigat gutpela polis bilong mineral PALAMEN i kamapim nu- wan yia, na 40 pesen bi- long groim na apim long ol SEM bisnis. kamap em; na lejisletiv fremwok. pela Small Medium Enter- long PNG populesen i namba bilong SME sekta SME Polisi na Masta - Maining Ekt regulesen; Long wankain taim Gavana bi- prise (SME ) bil 2014 long stap aninit long poveti long 49,000 i go antap Plen bai redi klostu taim, - Maining (Sefti) Ekt regulesen; long Nu Ailan Sir Julus Chan, i bin dispela mun . lain. Wanpela tok piksa long 500,000 long yia na gavman bai lonsim - Sastenabel maining givim notis pinis long palamen Dispela nupela ekt i moa long 2 milien i no gat 2030. long mekim wok aninit divelopmen polisi; long senis bai kamap long Main- kisim ples bilong Small K2 long wanpela wik. Sapos dispela tingting long SME ekt. - Involuntri risetelmen polisi; ing Ekt 1992. Business Development O’Neill gavman i lukluk na plen i karim kaikai, bai - Maining klosa polisi; na Corporation (SBDC). long groim PNG SME i lukim SEM Sekta i gat Bai i gat nupela SME Sekta long kamapim bikpela namba bilong Kopresen na bai go pas planti wok insait long wokfos insait long kantri, long mekim wok bilong kantri long ol sitisen bi- na winim ol arapela sekta. Bam long wan nupela SME Polisi, na long PNG. Praim Minista Peter SME Masta Plen 2014- Bisnis long kantri i gro O’Neill i tok em bai wok we rot... 2030. tasol long planti yia long bilong SME Kopresen Palamen i tokaut olsem taim bilong independens i long mekim plen bilong em i kamapim nupela ekt kam inap nau i bin lukluk gavman i karim kaikai. long rausim SBDC bikos tasol i stap na ol bisnis bi- Mista O’Neill i tok gav- SBDC aninit long ligel na long ausait iakam pulap man bilong em i lukluk gavenens straksa long na mekim planti mani. long stretim dispela long mekim gut wok bilong Ol ausait kantri i kisim ol pipel bilong kantri i ken SME sekta long las 10- planti ol liklik bisnis long kisim gutpela sapot bilong pela yia. kantri na ol sitisen bilong gavman na mekim bisnis Long pinis bilong 2013, PNG i wok aninit long ol bilong ol yet, na i gat mani PNG i bin gat 49,000 na kisim liklik pe tasol. long stretim sidaun bilong SME bisnis tasol. Gavman i kamapim dis- famili na sevim bilong bi- Na taim yumi lukluk pela ekt long helpim ol hain taim. long ol kantri olsem Nu PNG sitisen long kamap SME Kopresen bai kam Silan ol i gat 500,000 papa bilong ol bisnis. aninit long SME Polisi na SME na kamapim moa Bikpela as tingting bi- siaman bilong SME long 2 milien wok. long dispela SME bil em Kaunsil em praim minista Na SME Sekta long long sapotim PNG sitisen Ai bilong yu bai paul taim yu lukim dispela eksiden. Bikpela jinka trak i bamim wanpela liklik kar na ol sampela minista PNG i givim 200,000 wok long groim SME na long wan wei mein rot long Rainbow i go long PomNats skul. Lukim, liklik teksi kar i laik go we na wantaim ol stekholda bai PNG manmeri. kamap papa na mama bi- stap long SME Kaunsil bikpela trak i bamim em. Ating em laik sot kat i go long narapela rot i go bek long Gerehu. Nogat Moa long 66 pesen bi- long bisnis. memba. man i kisim bagarap long dispela eksiden. Poto: Jada Wilson long Gred 12 long kantri i Plen bilong gavman nius Septemba 11 - 17, 2014 Wantok P5 Ol wokmanmeri bilong TISA kisim nupela yunifom Isaac Liri i raitim bilong ol. yunifom bikos em bai TISA i gat 15-pela helpim kampani long TEACHERS Sav- senta long kantri. Em go het wantaim wok ings and Loans long Pot Mosbi, Lae, bilong en long stret- (TISA), em i wan- Maun Hagen, pela rot. pela praivet kam- Kokopo, Goroka, Disisen em i kam pani we i save go Alotau, Madang, aninit long bikpela pas long givim Kavieng, Wewak, plen bilong ol long fainensel na Buka, Manus, Kimbe, kamapim gutpela menesmen sapot Vanimo na Popon- sevis long ol memba long ol tisa insait detta. bilong TISA husat i long kantri. Jenerel Menesa bi- save kisim helpim Long las wik, ol long Riteil Fainensel long kampani. wokmanmeri bilong Sevis, Ariel Carpio, i TISA i stap insait TISA i kisim ol nupela tok olsem dispela nu- long kantri moa long yunifom long mekim pela yunifom bai 40 yia pinis na em i wok bilong ol long helpim ol wokman- wanpela bikpela helpim ol tisa husat i meri bilong TISA i kampani we i save memba bilong TISA. mekim wok bilong ol helpim ol tisa. Ol dispela nupela gut, na helpim ol “Mi gat strongpela yunifom i bin kam memba bilong TISA tingting olsem ol dis- long Australia na ol long luksave long ol pela nupela yunifom wokmanmeri bilong wokmanmeri, na wok bai kamapim bikpela TISA long Pot Mosbi gut wantaim ol. senis long TISA na ol Ol wokmanmeri bilong TISA long Pot Mosbi i amamas tru wantaim nupela yunifom bilong ol. na ol arapela senta i TISA i bin mekim memba bilong TISA,” kisim pinis ol yunifom disisen long senisim Mista Carpio i tok. Ol Lae polis kisim ol nupela gan Bustin Anzu i raitim sambi, na ol narapela bos bilong polis tu i witnesim dispela hand GAVANA bilong Morobe, Kasiga over-take over. Kelly Naru i bin presenim Lae polis Dispela em i antap long 5-pela wantaim ol nupela gan,na mekim 10-sita polis kar em baim long bikpela tok lukaut long ol i mas mani mak bilong K500, 000 long yusim long wok bilong ol. Sapos ol Provinsel Sevis Impruvmen Pro- i no mekim olsem, em bai rausim gram (PSIP) long las yia, aninit sapot bilong em long wok bilong long PSIP lo na oda wok. polis. Aninit long sem program, em Naru i tok wok bilong polis em baim wanpela polis kar na bot bi- long givim gutpela sevis long ol long Siassi. manmeri long raun fri, kaikai na Em i tok insait long narapela 3- slip gut na i no wantaim kainkain yia aninit long PSIP lo na oda, em hevi. bai mekim olsem long ol 9-pela “Mi no givim ol dispela gan long distrik hetkwata bai karim aut wok yu yusim wantaim yunifom na bilong lo na oda. kamap olsem ol kauboi. Mi mas “Nau mi amamas long givim ol tokaut na tok klia long bos bilong dispela gan i go long polis insait polis long Lae olsem sapos mi long Lae siti. Lo na oda em i wan- Gavana Naru i sanap wantaim ol polisman na soim ol nupela gan bilong ol. harim olsem ol polis i karim gan na pela bikpela samting insait long Poto: Bustin Anzu bagarapim ol pablik. kantri. “Sapos yu olsem bos bilong ol i Long ol bikpela siti olsem Lae, no mekim wanpela samting long we em kamap olsem wanpela disiplinim ol wokman meri bilong bikpela indastrial siti, ol i mas yu, bai mi stopim sapot bilong mi lukautim ol bisnis na dispela bai Em 100 yia nau HMAS AE1 long polis,” Naru i tok. lukim ol bisnis i ron gut,” Gavana Em i mekim dispela strongpela Naru i tok. tok lukaut bihain long baim 13-pela Gavana Naru i tok tu olsem sapmarin i lus yet long Nu Briten gan wantaim 4000 katres i go long givim ol gan long polis long Lae na AUSTRALIA na Papua bin gat ol liklik nevi sip. namba wan long 60,000 “Wol Wo 1 i bin polis long las mun. long narapela hap polis bilong Niugini bai holim ol lotu Long stopim Jemani nevi bilong ol lain soldia bilong karamapim olgeta hap bi- Gavana i wokim dispela presen- kantri, em long mekim gut wok bi- sevis long Septemba bi- long yusim ol liklik baisis Australians husat i bin dai long graun i karamapim long ol. Wok bilong ol em long tesen long ai bilong Siaman bilong long tingim na givim luk- long dispela hap, Briten i long dispela bikpela pait. 100 kantri. Em i bikpela lukautim ol manmeri na ol samting lo na oda na presiden bilong o propeti bilong ol. save long ol soldia man askim Australia na Nu Namba wan sab marin samting long tingting gen, Burum/Kuat Lokol Level Gavman Na dispela bai mekim ol slip husat i bin dai long Wol Silan long salim ol ami bi- bilong Royol Australia na lainim sampela samt- long Finsafen Ali Hetuke, Meya bi- wantaim amamas na wok gut. Wo 1 o namba wan long ol long i go stap long Nevi, AE1 i bin lus long ing long sakrifais bilong ol long Lae Siti,Trulie Koime Leahy Lae Siti polis bos Sif Superinten- bikpela pait long graun na ol dispela hap. 14 Septemba bihain long dispela lain insait long na siaman bilong Sios Patnasip dent Iven Lakatani i amamas long wanem samting i bin Na long Septemba 11 ol i lukim em long Duke of pait bilong 4-pela yia, Program na presiden bilong ol dispela gan long wanem, em bai kamap long Nu Briten 1914, ol soldia bilong York Ailan insait long Sen 1914 – 1918,” Ms Stokes Erap/Wain Lokol Level Gavman, givim ol strong long mekim wok bi- 100 yia i go pinis. Australian Nevi Militri Pos George basis. I no gat i tok. Charlie Foike. long ol insait long siti na long Ol lotu sevis long i kamap long Rabaul long wanpela sain bilong AE1 OL pablik i welkam long Siaman bilong Human Risos na provins tu. Kokopo na Rabaul long painim na bagarapim ol o ol kru bilong em i bin go long ol sevis bilong Presiden bilong Ahi Lokol Level- Em i tok Lae i stap long senta dispela wik bai makim redio stesen bilong Je- kamap. Ol i ting AE1 i tingim bek. Sevis em bi- long tingim gen Bikpela Gavman, James Agi, na siaman bi- hap na planti wok divelopmen i taim bilong pait i bin mani. Wanpela grup pa- mas bam long wanpela long Helt na Presiden bilong kamap long Bita Paka trol wantaim 25 Australia rip na i go daun long sol- pait bilong Bita Paka na wok long kamap. Na dispela i soim em bai kamap long Bita Kapao long Menyamya Zepkty long Septemba 11 na ami soldia i bungim ol wara. olsem ol hevi tu i go wantaim. Na Paka Woa Semetri, Yokito, tu i bin stap long dispela dispela ol gan na sapot bilong Ga- taim Royol Australia Nevi risev soldia bilong Jemani Australia Hai Komisina Kokopo long 10 kilok long bung. vana long bihaintaim bai givim ol sapmarin, HMAS AE1 i na sampela Niugini polis- long Papua Niugini, Deb- Septemba 11. Dispela Australia Federal Polis Inspekta strong long wok. lus long Septemba 14. man long Bita Paka. Sik- orah Stokes, i tok ol dis- sevis em bilong tingim Peter Murphy, bos bilong Opresen Polis bos i tok ol bai yusim long Taim namba wan spela Australia, wanpela pela sevis bai luksave gen taim AE1 i lus na ol bilong Polis Sif Inspekta Thomas wok bilong polis na ino inap yusim bikpela pait (WWI) i bin Jeman na 30 Niugini polis long wok sakrifais na bai holim long Montev- Pomoso, Lae polis stesin Ko- long ol narapela rot bilong bringim bruk, Jemeni i bin lukau- i dai long dispela eksen strong bilong ol man ideo-Maru Memorial Site, manda Sif Inspekta, Kiveri Ke- hevi igo insait long polis. tim planti teritori long saut taim. Ol Australia husat i husat i dai long kantri bi- Rabaul, long 10 kilok long na sentral Pasifik na em i dai long Bita Paka i bin long ol. de 14 Septemba, 2014. P6 Wantok Septemba 11 - 17, 2014 nius Simposium i lukluk Sandaun Provinsel Helt SANDAUNAtoriti Provinsal Helt taim sapotim tingting bilong helti gat sioswok long mekim gut Atoriti iluksaveolsemem i ailan long stretim ol hevi dispela eria na klostu mas patnawantaim- bilong helt long wanem taim bai ol i kamapim SiosHeltSevis long em i soim mipela i wok plen bilong Helti Ailan kamapim gutpela helt long edresim olgeta eria long olgeta provins wan- longSape Metta i raitim daunimopim simposium. olSimposium sik i bin toktok planti sevis i go long ol rurel bilong kisim helt sevis i taim sios helt sevis net- Sir Puka i tokim ol ges na ol tu long ol isu bilong ol bikpela eria. go aut,” Mauri Nemantu, wok. MEDIKEL Sosaiti bilong bikman-meri bilong Medikel So- sik olsem Numonia, TB, Nau ol i luksave olsem Provinsal Famili helt Trening i toktok moa Papua Niugini i selebretim 50 saiti olsem ol pipel long kantir i HIV/AIDS, malaria na ol nara- em i gutpela long wok Kodineta bilong Nuku dis- long kuretiv sevis (trit- yia anivesari bilong em long nidim tru planti samting long pela nupela sik i wok long bung wantaim ol sios na trik i tok. men) na i no toktok dispela yia. helpim ol long sait bilong helt, kamap nau long kantri. ol i ken kamapim ol “Mipela i mas senisim tumas long awenes Na selebresen i bin go het long wanem, planti ol kainkain Ol presenta i toktok tu long bikpela tingting bilong pasin long mekim wok. (privensen) na wantaim helt sekta i mas kamapim ol in- wantaim simposium o bikpela sik i wok long kamap. Nesenel Helt Plen 2011 – Insait long Sandaun, dispel trening, ol helt frastraksa divelopmen bilong ol bung bilong ol nesenel dokta na Na ol memba bilong sosaiti 2020. mipela i no gat banis woka bai lainim moa rot helt fesiliti, helt fakalti na tu ki- ol sinia helt woka bilong Papua wantaim ol helt woka i mas Sandaun Provinsal namel long gavman na bilong stopim ol sik. Niugini n,a ol lain long Saut wokbung wantaim long daunim rapim ol nupela medikel insti- tusen long skulim na lainim ol Helt Atoriti i putim sios.Olgeta lain i wok Ol lain i kisim trening i Pasifik na Australia tu husat i ol dispela sik na ol narapela isu medikel sumatin long karim aut K60,000 bilong helpim long lukautim helt bilong kisim gutpela toktok bi- bin kamap na sindaun long 3- bilong helt tu. wok risets bilong ol sik we i wok Kristen Helt Sevis (CHS), komyuniti, na mipela bai long balensim taim bilong pela de bung. “Olsem ol lida long wok bilong long kamap bikpela tru, na tu, we i save lukautim olgeta wok patna wantaim,” ol long mekim kuretiv na Institut ov Medikel Risets helt, yumi mas wokbung na kilim idai planti manmeri na sios helt sevis long rurel Mista Nemantu i tok. priventiv sevis. (PNGIMR) i bin i go pas lukau- kamap gutpela wok edvokesi pikinini. eria long strongim tingt- Em i tok 70 pesen bi- Provinsel Helt Pro- tim bung long Mark Solon Odi- long lukautim na givim gutpela Dispela em i bikpela isu ing bilong Helti Ailan tren- long ol helt senta na ol mosens Kodineta, torium long Yunivesiti ov sevis i go long ol pipel bilong olsem na Medikel Sosaiti i apil i ing. haus insait long Sandaun Moses Mimat i tok gav- Goroka, Isten Hailans Provins. yumi,” Sir Puka i tok. go long nesenel gavman long I gat 4-pela CHS ejensi em ol sios i save lukautim man i bin givim wankain Sosaiti i bin statim selebresen Long wankain taim tu, Ga- lukluk long ol dispela samting insait long Sandaun, na na 30 pesen tasol istap trening 10-pela yia i go wantaim bikpela bung long Bird vana bilong provins, Julie Soso we i ken kamapim sampela gut- em long Katolik helt sevis long han bilong gavman, pinis long Sandaun, na ol pela impruvmen long helt sevis of Paradise hotel long las i bin wokim wankain toktok Vanimo, Katolik helt sevis olsem na provinsal helt i bin statim gut tasol bikos bilong Papua Niugini. Sande nait, we Sir natu, em i komitim K200, 000)i Aitape Daiosis, Kristen atoriti i gat wok long i no gat gutpela tok stia husat i bin kamap na kisim ples go long sapotim wok bilong Het tok bilong dispela sympo- Brotherhood sios (CBC) helpim ol sios helt sevis na sapot i kam long ol bilong Praim Minista Peter Papua Niugini Medikel Sosaiti. sium em ‘Achievements of the helt sevis na Baptis helt deliveri long provins. distrik na provinsel level O’Neil long opim 50 yia Ol presenta long bung i bin past 50 years and future chal- sevis. “Helt promosen em i olsem na ol komyuniti i enivesari selebresen na tu, long toktok planti long ol medikel isu. lengers.’ Wan wan long ol dis- gutpela we long stretim les na lusim. pela sios helt sevis bai planti ol hevi bilong helt “Mipela i nidim dispel kisim K10, 000 nanara- na gavman nau i wok trening olsem na gavman pelaK20,000 moa long long putim ol tingting bi- na sios i mas wok bung Namah, Polye salensim PM karamapim ol wok bilong long em i go stret,” em wantaim. trening long bihain taim. itok. Aninit long ol sios, Long las wik, ol i bin Tingting bilong Helti mipela i ken mekim dis- long teroris toktok holim trening long Aitape, Ailan i bilong bihainim pela na provinsal helt Sandaun Provins. Ol helt toktok bilong kirisal eria 7 Stanley Nondol i raitim Praim Minista O’Neill i tok wok Em i tok dispela kampani i bin atoriti bai sapotim ol sios woka, nes, helt ek- bilong Nesenel helt Plen painim bai kamap na sapos ol mekim bisnis long kantri long las long ranim dispela pro- stensen opisa na ol nara- we em i toktok long pro- OPOSISEN lida, dispela kampani i asua bai gav- 10-pela yia. gram,” Mista Mimat i tok. pela helt woka bilong mosen helti laip stail na na memba bilong Kandep Don man i rausim bisnis bilong ol Em i tok O’Neill i mas lukaut Ol lain i kisim trening tu 4-pela CHS ejensi insait long mekim wan wan Polye i singaut long Praim Min- long PNG. long ol toktok bilong sutim tok i amamas na i tok trening long provins na tu sam- komyuniti na wan wan ista Peter O’Neill long lukaut Mista Polye i tok Australia i nating long ol investa. i kam long CHS i givim ol pela lain i makim provin- manmeri long lukautim long ol pablik toktok em i mekim gat bikpela hanmak long PNG Long wankain taim Oposisen moa save long wok i sal helt atoriti i bin stap helt bilong ol yet. long Australia investa i gat na em (Australia) i gat strong- lida, Belden Namah i tok praim karamapim olgeta eria bi- long dispel trening. Helt Promosen opis bi- koneksen long teroris na mekim pela save long painimaut na minista i mas yusim ol intelejen long helt insait long “Em i gutpela we long long Kristen Helt Sevis i bisnis long PNG. daunim wok bilong teroris na ol netwok long kantri long wok komyuniti bilong ol. mipela i wok patna wan- luksave pinis olsem ol i Mista Polye i tok pablik toktok bai save long dispela. strong long ol dispela kain hevi. bilong O’Neill long sutim tok long Australia investa long kantri i no stret. Em i tok Mista O’Neill i mas kamapim gut wok painimaut Australia stretim ol rot long Bogenvil long ol toktok i kamaut long AUSTRALIA Hai Komisina Ol meri lida bilong Bo- mida pastaim, na i mas gat evi- long Papua Niugini, Debo- genvil i sanap wan- dens long toktok. rah Stokes i bin go long Bo- taim Australia Hai Tupela bikpela lida bilong genvil long las wik long oposisen i mekim dispela toktok lukluk long ol nupela rot sefti Komisina long PNG, bihain long Mista O’Neill li kempein wantaim Atonomas Deborah Stokes. mekim toktok long palamen Bogenvil Gavman na Bo- olsem sampela lida bilong kantri genvil Polis Sevis. i wok wantaim ol sampela bisnis Mis Stokes i bin go long bilong ol ausait kantri i gat nem holim miting wantaim ABG, no gut long teroris, na ol i kisim tasol em i bin lukluk tu long i kam insait long nem bilong bis- ran bilong Bogenvil Wimens nis na ol i mekim bisnis I stap. Federesen Infomesen Mista O’Neill i mekim dispela Senta, kiosk long Buka toktok bihain long Gavana bi- Maket, em Australia Gav- long Enga, Peter Ipatas i tok man wantaim Bogenvil Riji- gavman bai mekim wanem nol Memba, Joe Lera i wok samting long daunim hevi bilong long en. teroris. Bogenvil Polis Sevis nau i meri i dai o painim bagarap. i wok bilong olgeta lain,” “Em i gutpela long lukim na gud oda long komyuniti Mista Ipatas i mekim dispela wok long wanpela “Stap Mis Stokes i go wantaim Asisten Komisina Kamuai i olsem Bogenvil Polis Sevis i na Bogenvil. Planti bilong ol toktok bihain long Post Courier Gut: Draiv wantaim Senia Konstabol Albert tok. wok wantaim komyuniti long rikrut klostu taim bai i go niuspepa i tok ol man i gat nem hamams’ o ‘Stay Safe”Enjoy Gonu long sekim Bogenvil “Ol draiva husat i save go kamapim gutpela rot sefti,” long ol nupela polis stesen long teroris i wokim invesmen the Ride’ operesen we o i Polis Sevis i wokim namba hariap tumas, na ol husat i em i tok. ol long Sentral na Saut Bo- long PNG bisnis. wok long stop long rot na wan bilong ol tripela rijinol save dring bia na draiv, o Dispela operesen i lukim genvil. trefik operesen long Mande 20 nupela probeseneri kon- Mista O’Neill i go het na tok ol skulim ol komyuniti na ol lain husat i save karim planti BPS ‘Stap gut: Draiv wan- 1 Septemba long Buka. stabol i kamap long Bo- sampela lida bilong kantri i bin skul long kamapim gutpela pasindia tumas em ol i save taim amamas’ trafik opere- “Olgeta lain long Bogenvil genvil long las mun. salim wanpela K200 milien bi- rot sefti long Bongenvil. putim ol pasindia bilong ol, sen bai stap yet long Buka i mas save long ol lo bilong olyet na ol lain long rot long Ol dispela nupela rikrut i long PNG long K40 milien long Dispela operesen i bi- inap long 13 Septemba, na rot na lo bilong draiv gut. kisim birua. bin pinisim indaksen trening dispela kampani we ripot long hainim planti birua i bin bai stat long Arawa long 14 Rot seft em i bikpela samt- Ol i save bringim hevi na bilong ol we i bin gat komuta niuspepa i tok, na ol i kam insait kamap long rot we ol kar i Septemba na bai i pinis long long nem bilong bisnis. ing long komyuniti sefti. Em wari nating long ol famili na trening na ol i gat bikpela bam o kapsait, na ol man- komyuniti,” Mis Stokes i tok. tingting long lukautim sefti 27 Septemba 2014. PIH heltnius Septemba 11 - 17, 2014 Wantok P7

“I kam long Pacific International Hospital Port Moresby” PIHPIHPh: (675) SavemanSaveman 323 4400 Fax: (675) 323 4600 Website: www.pih.com.pg NiusNius Bik“C”birua bilong olgeta meri eptemba em i mun bilong in- Long olgeta yia, ol i makim Oktoba “Ol meri i mas kam long skrinim o han sangana long kensa hariap. Meri mas stat dipendens na yumi harim planti olsem em i mun bilong Susu Kensa. Ol sekim long mammogram, long luksave Sampela taim dispela kain senis i mekim dispela long taim em i kisim 21 toktok bilong indipendens, na i save toktok planti long dispela kain long ol hap blut i gat sik long en,” em i ken soim mak bilong sampela narapela krismas. Sdispela mun tu i stat wantaim singaut kensa tasol em i no wanpela kain kensa tok. sik tasol i no kensa. Olsem na yu mas Bihain long namba wan tes: bilong sapotim ol meri moa long PNG tasol i stap birua long ol meri. Em i tok, ol meri i mas sekim ol yet lukim dokta hariap sapos yu lukim l Yu mas kisim Pap smear bihain bikos long sik kensa i kamap planti. EHP Gavana, i tok tu olsem ol kensa pastaim, tasol ol i mas save tu olsem i senis long susu bilong yu. long olgeta 3-pela yia long sekim Wanpela bilong ol lain husat i i save kamap long hap bilong bodi gat ol dokta na masin i stap long sevaikel kensa. mekim singaut bilong sapotim ol meri aninit long beli baten (Gynecological helpim ol wantaim mammogram bi- Ol sain bilong Sevaikel Kensa l Sapos krismas bilong yu i winim moa long abrusim dai wantaim sik Kensa) kain olsem sevaikel kensa, long susu kensa na pap smear bilong Sevaikel Kensa em i wanpela sik we 30 yia na yu bin wokim HPV tes, kensa em, Isten Hailans (EHP) Gavana, ovarien, vaginal na vulvar em ol sik sua sevaikel kensa long PIH. yu ken stopim long kamap tasol em i na em wantaim Pap smear tes i Julie Soso-Akeke husat i bin mekim i save kamap long bilum bilong bebi in- save bagarapim laip bilong ol meri na soim yu no gat sik, orait yu ken toktok bilong em long 50 yia eniveseri sait long bel bilong meri, long kiau bi- Wanpela taim long mun yu mas ol i save dai taim ol i yangpela yet bikos mekim tes gen bihain long 5-pela simposium bilong Medikol Sosaiti bi- long kamapim pikinini na long rot sekim susu bilong yu yet na yu mas go ol i no luksave hariap na kisim marasin. krismas. (HPV em human papillo- bilong pispis na karim bebi. Ol lukim dokta sapos yu lukim sampela Yu no inap long luksave hariap long mavirus, the virus that causes saveman bilong wol i tok ol dispela senis i kamap long susu bilong yu. sain bilong kensa tasol taim sik i go genital warts and cervical cancer.) kain sik long ol meri nau i wok long Sapos krismas bilong yu i winim 40 yia bikpela na i bagarap moa, olsem blut kamap planti hariap tru, wankain o yu ting yu ken kisim kensa, yu mas go i ran nating olsem lukim sik tasol olsem olgeta narapela sik. long sekim yu yet long mammogram mun. Mun Septemba bai i gat planti wanpela taim long wanwan yia long Ol kiau bilong blut (cell) i tok save long pablik long ol dispela masin na tu lukim wanpela dokta long senis i no save soim sain. Tasol kain kensa i stap; Globe-athon em sekim bodi bilong yu. Sapos masin i sapos ol dispela senis long kiau i wanpela taim long wol we ol i lukim mak bilong susu kensa hariap, yu bilong blut i go bikpela bai ol i makim bilong tok save long ol meri bai gat sans long kilim i dai. kamapim sevaikel kensa. Sapos long wanem samting ol i mas yu gat sevaikel kensa bai dispela mekim long luksave long dispela Ol sain bilong Susu Kensa samting i kamap: sik hariap pastaim long em i kamap Namba wan sain bilong susu kensa l Meri i lusim blut nating bikpela. em i wanpela solap long susu na dis- olsem sik mun tasol i no PNG bai holim wanpela wokaton pela em yu yet o dokta i ken pilim em taim em long kisim sik long Pot Mosbi long de 28 Sep- i strong na ol arere bilong en i no stret. mun, bihain long meri slip temba stat long 3-Mail PIK Speselis Dispela em i mak bilong kensa. Tasol wantaim man o taim meri Klinik long hap pas 7 na Pasifik sampela taim kensa solap bai i winim 40 yia krismas. long Papua Niugini, long Septemba 1- Intenesenel Haus sik (PIH) bai i go pas malumalu na i raun. Olsem na sapos l Pilim pen long as bilong bel 3 long Goroka. long en. yu lukim wanpela kain solap o senis l Pilim pen long taim yu slip wan- Insait long PNG, 1,500 meri i save Bai i no gat sas long ol lain i wok- long skin o bodi bilong yu, hariap long Ol skrin o sekap na Tes taim man bilong yu Ol tes ol i yusim long skrinim o sekim dai olgeta yia long sik i sevaikel kensa. abaut o grup. Husat i laik mekim dis- go lukim dokta long sekim. l Susu no gut i kam long rot bilong na givim diagnosis, na monitoring, em Long lukluk long wol, biknem ekta pela, ol i mas salim email long Kensa Sosaiti bilong Amerika i tok, pispis. ol mammograms, ultrasound, MRI, meri, Angelina Jolie, long 2013 i [email protected] o SMS ol dispela kain senis long bodi i ken Wanpela pap smear tes bai i ken CAT scans, PET scans, na sampela moa. bringim nem bilong Hollywood long 71558866. soim sain bilong susu kensa: painimaut ol senis long kiau bilong blut Yes, na planti bilong ol dispela masin pablik wantaim toktok bilong susu Dokta Pius Umo bilong PIH i tok em l Olgeta hap o wanpela hap bilong long rot bilong bebi o cervical cells pas- na tes ol i ken mekim long hia tasol kensa. Planti toktok i bin raun long wol i gutpela long stopim sik pastaim long susu i solap taim long ol i kamap kensa blut. long PIH. long ol i mastectomy sejeri we dokta i em i kamap na yu laik traim long l I gat skin ret na i hat o liklik buk- Yu ken askim long save moa long katim hap susu bilong em tupela taim stopim. Em i laik strongim ol meri buk i kamap long skin Pap smear PIH Klinik insait long Vision City o bilong rausim binatang bilong susu husat i stap long mak bilong ol i nap l Susu i pen Pap smear em i tes bilong sekim se- ringim Tel: 343-1582 o 7100-2873. O kensa bikos famili bilong em bilong em kisim sik kensa isi, olsem sapos kris- l Ai bilong susu o nipple i pen o i go vaikel kensa. Dokta bai skrapim sam- yu ken ring long PIH long Tel: 323-4400 i gat stori bilong kensa na em tu inap mas bilong ol i go moa long 40 yia o insait long susu. pela doti long rot bilong bebi na lukim o salim SMS long 7155-8866. long kisim dispela sik. Angelina Jolie i wanpela long famili bilong ol i bin gat l Ai bilong susu o skin bilong susu i aninit long maikroskop o masin bilong Ol medikal wok lain bilong mipela mekim dispela long soim ol meri long susu kensa, long go na mekim tes long go ret, o olsem grile, o solap, lukim ol liklik binatang o blut long long dispela tripela hap bai amamas wol long ol i mas sekim hariap na mammogram, em wanpela masin inap l Susu no gut i kamaut long ai bi- sekim kensa. tasol long toksave long yu long olgeta mekim olsem long ol i no ken i dai long long kisim piksa bilong binatang bilong long susu Sapos meri i save sekim planti taim kain sekap mipela i gat. sik susu kensa. kensa. l Wanpela buk i kamap aninit long wantaim Pap smear em i ken luksave Fi bilong sekap i no winim K150, long yu ken kisim wanpela Pap smear tes bilong sekim Meri i no ken sevaikel kensa, na em i ken luksave long planti narapela ol binantang bilong sik sapos i stap. wari na tingting tumas! Join wantaim wolwaid wokabaut long 28 Sep- temba, 2014 long soim wanbel pasin long pait egensim birua bilong Kensa i kamap aninit long as bilong bel.

Long PNG, salim email: [email protected] long Pacific Internation Hospital: kisim moa toksave o salim SMS i 4-mile ( Boroko bus stop) - 323 4400, Specialty Clinic (3-mile) 311 3000 kam long 71558866 and Vision City - 310 0485 Website: www.pih.com.pg Text line (for SMS inquiries ONLY) - 7155 8866 P8 Wantok Septemba 11 - 17, 2014 nius PNG Tred deligesen go BSP mekim K369.3m long Nu Kaledonia WANPELA deligesen i makim PNG bai holim namba tu miting gavman na praivet sekta na ol bilong MSG Invesmen na Rotso wokman bilong Dipatmen bilong na Tred long Novemba 3 na 4 Tred, Komes na Indastri i go long Pot Mosbi. Em bai wanpela kamap long Noumea, Nu Kaledo- bikpela miting bilong ol kantri winmaniStanley Nondol i raitim i kam inap long Jun 30. nia long miting bilong Melanesian long Pasifik, Fiji, Solomon Ailan, I bin gat wari long PNG kina i bin Spiahet Grup. Vanuatu, Nu Kaledonia, bai kam BIKPELA komesel benk long go daun egensim US na Australia Ol i kamap long invesmen mit- long PNG. kantri, Bank South Pasific (BSP) i dola. Na i bin gat wari bikos taim ing long 19-20 Ogas 2014. Bisnis Plening Komiti na Sekreteriet i tokaut olsem em i mekim K369.3 wok konstraksen bilong LNG bin konprens tu bin kamap wantaim wok nau long mekim wok redi milien winmani long pinis bilong pinis long las yia, i bin gat ripot Tred Eksabisin long Noumea. long dispela miting. mun Jun 2014. olsem strong bilong kina i bin pun- Siaman na ol Bod ov Dairekta i daun bikos i no bin gat bikpela in- tokaut long dispela wik olsem benk i vesmen i kam long ausait kantri. kontrolim gut rot bilong givim dinau Sif Ekseketiv Opisa bilong BSP, Ol sumatin selebretim mani na strong bilong foren karensi Robin Fleming i tok strong bilong inkam i helpim benk long kisim gut- Kina i bin pundaun long las 17 o 18 Kalsa wik long Pot Mosbi pela risal long 31.3 pesen. Na em i mun tasol BSP i katim kos bilong MOA long 2,500 sumatin i kam we, stori bilong ol i go wantaim K281.2 milien moa i winim wankain bisnis na kisim planti mani i kam in- long olgeta hap bilong Nesenel ol bus, diwai na enimol. taim long 2013. sait long dispela taim bilong Kina i Sif Eksektiv Opisa bilong BSP Kepital Distrik (NCD) i bin go long Pot Mosbi Nesa Pak Edukesen Benk i mekim strong long wok bis- pundaun i kam inap nau. Robin Fleming. Pot Mosbi Nesa Pak long las wik Supevaisa, Amos Babaga i tok, nis na mekim 38.7 pesen moa long BSP i bin tokaut long Jun 10, 2014 long makim kalsa wik bilong “Long olgeta program bilong operating profit o winmani bipo long olsem Benk bilong Papua Niugini i sekyuriti senta long Gordons, Pot Nesa Pak Edukesen Dipatmen. mipela, mipela i tok save olsem takis long wankain taim long las yia. putim mak long foren eksens Mosbi. As tingting bilong dispela kalsa olgeta bus, diwai na enimol na Bihain long takis benk i mekim trenseksen long mak bilong 75 poin, BSP Grup total aset i go antap lik- wik em long luksave long PNG kalsa i save wok bung wantaim, K262.5 milien long dispela yia na winmani bilong benk bai bungim lik long namba wan hap bilong 2014. Indipendens De, na mekim ol na sapos wanpela bilong dispela K204.5 milien long 2013. sampela hevi long namba tu hap bi- i bin go antap liklik tasol long 2013 sumatin i luksave long mining bi- i painim bagarap, ol narapela tu Konsolidetet reveniu o mani i kam long 2014, tasol bai go orait long long K13.333 bilien long pinis bilong long kalsa long ol bus, diwai na bai kisim hevi.” long bikpela akaun bilong benk i gro 2015. Wantaim dispela, menesmen 2012 long K15.480 bilien long mun ol enimal, na long ol i mas lain “Mipela i ting em i bikpela long 15 pesen i kamap taim benk i bilong benk i kamapim rot bilong Desemba 2013 na i bin go antap lik- long lukautim ol dispela samting samting long selebretim nesa en- kontrolim gut rot bilong givim dinau katim ol kos long namba tu hap bi- lik long K15.740 bilien. long tingim bihain taim. vaironmen bilong mipela bikos mani long kastoma. Dispela i lukim long 2014 na bikpela impek bai Kastoma lon na net lon na ol pot- Long wan wan de, ol sumatin em i wanpela narapela kain stret intres inkam i gro long gutpela rot. kamap long 2015. polio benk i kisim na stap long i lainim ol pasin kalsa long lukau- na em i mekim yumi kamap nara- Benk i tok bisnis doman bilong Benk i tokaut olsem kepitel ek- K5.966 bilien na maket sea i no tim gut ol diwai, bus na enimol bi- pela kain pipel. Olsem na yumi kredit i bin go antap long namba wan spendisa mani benk i yusim i sanap senis na i stap wankain yet. long ol i ken stap gut long bihain mas tingting gut na lukautim en- hap bilong 2014. Na i bin go antap long K134.5 milien long namba wan Benk i tok em i gat bilip long go taim. Ol i lainim sampela kalsa i vaironmen bilong yumi taim yumi moa long mun Me 2014. Na bisnis hap bilong 2014 bikos em i komitim het long gutpela wok long bungim ol stap long ol kaving long katim yusim,” Mista Babaga i tok. long foren karensi o mani bilong ara- ol bikpela projek olsem Lae komesel salens long maket na lukluk long piksa bilong enimol, bus na diwai Pot Mosbi Nesa Pak tasol i gat pela kantri, i bin kamap gut na apim senta na Pasifik operesen senta kamapim gutpela risal long ol yia i long bihain taim ol tumbuna inap wanpela fomol skul ekskesen winmani bilong benk long dispela yia long Waigani na nupela data na kam. long lukim na save. program ol i kolim, ‘Come Ex- NCDC na Nesenel Musium i plore With Us’ we i gat ol tisa na patna wantaim Nesa Pak long gaid i save long dispela kain wok. taim bilong Kalsa Wik we NCDC Ol i kisim sapot i kam long Exxon Ikonomi bilong Manus kamap strong i givim tupela bikpela bas long Mobil, NCDC na Zoos Victoria. karim ol sumatin i go long pak na Long yia bihain, Nesa Pak bai WANPELA wok painim aut Nesenel Musium i soim sampela gat pablik open de wantaim kalsa i tok olsem ikonomi bilong atifek o kaving long ol sumatin wik. Manus i wok long kamap strong bikos long Rijonal Prosesing Senta (RPC) na ol manmeri bilong Manus i lukim senis i kamap long ol provins bilong ol. Dispela wok painim aut i bin kisim helpim long gav- man, ol non-gavman oge- naisesen (NGO), ol bisnis, na sampela grup na man- meri long ol komyuniti long provins. Kontrakta husat i go pas long wok painim aut em Adam Smith International. Wok painim aut i tok RPC i mekim na planti wok kontraksen i kamap long provins, helpim long kamapim divelopmen i planti, moa long 1000 wok i kamap long givim wok long ol pipel bilong Manus, na tu, 110 bilong ol arapela pipel bilong ol arapela Wanpela mama i salim pis long Lorengau maket. Dispela maket em Australia i givim provins long PNG. helpim long stretim. Dispela i lukim 70 pesen senis i kamap long sait bi- painim aut i tok ol bisnis in- long ol akaun bilong ol pela mun, na klostu long long givim wok long ol sait long provins i tok bis- moa long 30 pesen stat K10 milien ol i bin yusim pipel long provins. nis ektiviti i go antap namel long las yia i kam inap long long las yia. Taim planti wok i kamap long 60 pesen na 200 mun Me long dispela yia. Hai Komisina bilong long Manus, planti man- pesen. Ol ektiviti long RPC na Australia i kam long Papua meri long hap i wok long Wok painim aut i tok tu ol arapela kontraksen ek- Niugini, Deborah Stokes, i baim ol samting, na level olsem planti pipel long tiviti i wok long baim ol amamas long dispela wok bilong sevis i go antap we Manus i wok long savim samting na ol sevis long ol painim aut na em i gat bilip i lukim bisnis ektiviti long mani, na ol benk i tok lokel saplaia long Manus. olsem ikonomi bilong provins i kamap bikpela. olsem planti kastoma i wok Ol i wok long yusim mani Manus i ken kamap strong Ol pikinini i lukim kaving long Pot Mosbi Nesa Pak long Kalsa Wik. Stetistiks long wok long putim mani i go insait olsem K3 milien long wan- moa long taim bihain. NCDC bas helpim ol sumatin long go long Nesa Pak Kalsa Wik edukesen Septemba 11 - 17, 2014 Wantok P9 Pot Mosbi Not Wes helpim Parkop opim program ol TVET sumatin bilongIsaac Liri i raitim indipendens Frieda Sila Kana i raitim INDIPENDENS em i wanpela MEMBA bilong Pot Mosbi Not Wes na Minista taim we olgeta manmeri bi- bilong Helt na HIV/AIDS, Michael Malabag na long Papua Niugini i mas luk- Join Divelopmen Program Komiti (JDP), i laik save long kantri olsem helpim ol yangpela sumatin bilong ol 13 TVET wanpela kantri we i stap in- skul wantaim mani mak long K191,472.84. Ol dipenden, na i lukautim em dispela sumatin em i kam long famili i sot long yet long planti rot. mani long helpim ol long pinisim ol skul bilong Dispela em tok bilong Ga- ol. vana bilong Nesenel Kapital Opis bilong Memba i tok, planti sumatin i stap, Distrik (NCD), Powes Parkop, tasol ol i helpim tasol husat aplai na tu ol i glasim long las wik long Pot Mosbi, gut na lukim ol lain i no gat narapela rot stret na taim em i opim independens ol i helpim ol. program we bai stat long Ol JDP memba i bin stap long witnesim dis- namba 13- 16 Septemba. pela. I gat 25 skul na 209 sumatin i kisim helpim Gavana Parkop i tok nau em long dispela yia. K542,000 i go pinis long ol skul i namba 39 yia long Papua Ni- fi bilong ol sumatin. Ol lain husat i laikim helpim ugini i stap olsem wanpela in- bai rait i go long JDP komiti na bai ol i glasim ol dipenden kantri, na olsem lida, na selektim ol. em i laikim ol pipel bilong Fes Seketeri, Guba Daera i tok 50 pesen o Papua Niugini long amamas NCD Gavana Powes Parkop i givim sek mani long sumatin bilong UPNG. hap mani bai ol sumatin yet o papamama i baim wantaim trupela spirit bilong in- na JDP baim narapela hap. Dispela skim em bi- dipendens. pasin no gut i wok long kamap wantaim, na wokabout wantaim ini (UPNG), na Pasifik Adventis long helpim ol famili i sot tru long mani na ino “Trupela spirit bilong indipen- inap long helpim ol yet. TEVET stap long namba insait long komyuniti, na long soim gutpela pren. Yunivesiti (PAU). dens bai lukim ol pipel i ama- wan praioriti long dispela taim. bagarapim nem na divelopmen “Papua Niugini i gat planti NCD i givim sek mani long Ol memba bilong JDP wod memba bilong mas gut na daunim ol bikhet bilong Papua Niugini. kalsa tumas, na yumi i no wan wan grup long helpim ol Wod 7,8 na 10 i bin stap long witnesim presen- pasin nabaut,” Gavana Parkop i Em i tok tu olsem neks yia, wankain. long go pas. PNGDF kisim tesen bilong ol. tok. kantri i bai amamasim 40 yia Dispela wokabaut bai helpim K50,000, Polis i kisim K20, 000, Wanpela maus meri bilong Pasifik Edventis Het tok bilong indipendens long stap olsem wanpela in- yumi long stap olsem wan famili UPNG kisim K20,000 na PAU Yunivesiti (PAU), Esther Ravugamin bilong Skul long dispela yia em “Unity in Di- dipenden kantri, na em i laikim na wan kantri,” Gavana Parkop kisim K10,000. bilong Ats na Humanities i bin kamap tu long versity, Prosperity without vio- ol manmeri long yusim dispela i tok. Gavana Parkop i tok tu olsem kisim skul fi helpim sek bilong wanpela sumatin lence.” Long Tok pisin bai yumi yia long redi long neks yia bikos Gavana Parkop i bin tok tenk Hiri Moale festival bai kamap bilong Basela ov Ats Year 2, Hamaru Turia. tok, sanap wantaim na wok- selebresen bilong neks yia bai yu long ol grup husat bai go pas long wankain taim wantaim In- “Hamaru em i wanpela gutpela sumatin i gat about na daunim ol pasin no bikpela tru. long kamapim ol ektiviti long dipendens, na em i givim bikpela save na PAU Skul bilong Humanitis i no gut. Long dispela yia, bai gat amamas 39 yia bilong kantri. K600,000 i go long ol Motu- laik bai em i lusim skul nating. Mipela i tok Gavana Parkop i tok ol i wanpela “Unity Walk.” Dispela Ol dispela grup em Papua Ni- Koitabu long go pas long tenkyu tru long Minista Malabag long givim dis- kamap wantaim dispela het tok wokabaut bai lukim ol manmeri ugini Difens Fos (PNGDF), ol kamapim dispela festival. pela gutpela helpim. bikos ol i lukim olsem planti bilong kain kain ples i kam bung Polis, Yunivesiti ov Papua Niug- 4 milien PNG pipel i no save long rit na rait SAMTING olsem 4 mi- Literesi De. go daun pipel long dis- Mista Kuman i tok lien pipel long PNG i no Yia 2000 Nesenel pela kantri i save long rit kantri i mas edresim save long rit na rait. Sensus ripot i soim na rait, taim bikpela mak pasin we planti pipel Na tri milien tasol i ken olsem literesi level bi- olsem 4 milien i go long dispela kantri i no rit na rait we i makim long PNG i stap long 56 antap i no save long rit save long rit na rait literesi level o mak long pesen mak, tasol ol nu- na rait. bikos sapos no gat, pipel i ken rit na rait bi- pela wok sevei we in- “Sevei i soim tu olsem PNG bai no inapim ol long PNG long 41 dipenden ogenaisesen 19 pesen ol pikinini i pin- plen long gat gutpela bi- pesen. PNG Edukesne Ed- isim praimeri skul level i hain taim. Edukesen Minista, vokesi Netwok (PEAN) i ken rit na rait gut, na 23 Mista Kuman i tok rot Nick Kuman, i autim ol bin mekim long 2007- pesen long ol dispela i long edresim literesi dispela long opim Adal 2012 long Nesenel pinisim sekenderi skul i level i go antap na dau- Literesi Nesenel Kem- Kapitel Distrik, Nu Ailan, ken rit na rait gut. nim pasin bilong mak pein 2014 long PNG Galp, Sandaun, Simbu “Dispela i min olsem long planti pipel long Edukesen Institut long na Madang i soim olsem long 5-pela pikinini i pin- PNG i no save long rit dispela wik Mande. literesi level i stap long isim praimeri skul, wan- na rait em long Adal Esther Ravugamin bilong PAU i kisim sek bilong skul fi long Elektorel opisa bi- Dispela de tu i bin 41 pesen. pela tasol i ken rit na rait Edukesen. long Pot Mosbi Not Wes. Poto: Frieda Sila Kana makim Intanesenel “Mak long tri milien i gut. Na long 4-pela “Ol litersi program i no sumatin i pinisim sek- bilong rit na rait tasol, no enderi skul, wanpela gat. Ol literesi program i tasol i ken rit na rait gut. ken senisim man long “Dispela i no gutpela,” stap wetim ol narapela i Minista Kuman i tok. givim em ol samting Em i tok Visen 2050 long go hetim laip i go bilong PNG i laikim bai long man i mekim ol kantri i smat, gat save, samting em yet long fea, helt na hepi sosait lukautim em long laip na tasol taikm planti pipel i sindaun bilong em. no save long rit na rait, “Em i ken mekim man bikpela salens i stap. i kisim ol nupela save Em i tok populesen i long mekim na lainim ol wok long gro hariap long samting na em i ken 2.7 pesen mak long wan mekim wok long wan yia we i antap kamapim mani, ol nu- winim gro insait long pela ekspiriens, ritim ol Pasifik rijon, korapsen instraksen na bihainim, na lo na oda hevi i go save long senisim ol bikpela em ol narapela mani long ol liklik wok samting i mekim wok bisnis na lukautim na long strongim na dau- menesim mani,” Mista LITERESI MAS: Mesej long bena i askim gavman long sapotim adalt literesi. Ol Poto: PEAN Midia nim mak bilong literesi Kuman i tok. level i go antap. P10 Wantok Septemba 11 - 17, 2014 heltnius Ol dokta i askim gavman long ORO amamas long Medikal Sip – putim moa kensa yunit

OL Dokta bilong Papua New MVOL pipel long Pasifik Oro Bei insait long Link Guinea i askim strong gavman Oro Provins i bin amamas na long putim tupela moa Kensa Yunit bung long Oro Bei long ama- long kantri long helpim ol pipel i gat masim namba wan taim long Yut kisim sik kensa. Wantai Misin (YWAM) Medikal Ol i mekim dispela askim long Sip bilong Australia, MV Pacific bikpela bung bilong ol dokta na helt Link, i go insait long Oro Provins woka long PNG ol i kolim long long las mun. Medikel Simposium we i go het Ol i go stap tupela wik long Oro nau long Institute of Medical Re- long redim ples na tingting bilong ol search (PNGIMR) long Goroka pipel na gavman bilong Oro long long Isten Hailans Provins. wetim nupela sip bilong YWAM, Dispela miting i harim olsem MV Ammari long kam bihain long planti kain kain sik kensa nau i wok mekim helt wok insait long provins. long kilim planti pipel long PNG, na Oro Provinsel Gavman i bin go wanpela long ol em sevikel kensa pas long welkam seremoni we 500 we i save kilim planti mama. lokal pipel na 48 YWAM MSA Profesa Peter Siba, em Dairekta volantia i bin stap. Ol pipel i bin bilong PNGIMR i tok PNG i gat danis, na givim bikpela kaikai we ol wanpela kensa yunit tasol i stap Provinsel Gavman na Provinel Helt long Lae, na dispela ino nap. lain i bin stap long kisim. Em i tok tu olsem bai gutpela Insait long tupela wik autris ol bai sapos gavman i lukluk long putim wokim sampela praimeri helt kea ol kensa yunit long makim tripela wok, dentis wok bilong stretim ol tit, hap bilong kantri olsem long wok long ol ai na givim trening long Oro meri i amamas long ol wokman bilong sip YWAM. Sauten, Momase na Niugini Ailans ol helt woka insait long Oro Bei, rijon. Tufi na ol komyuniti i stap klostu. long kamapim wantok sistem wan- dum ov Andestending (MOU) wan- Em i laspela yia long MV Pacific PNG Autris Menesa, Hannah taim ol lokal helt provaida, provin- taim Oro Provinsel Gavman pas- Link bai stap long PNG, na bihain Peart, i tok bikpela selebresen in sel gavman na ol lida bilong ples,” taim long stat bilong dispela yia long pinis bilong 2014 em bai pinis kamap long taim sip i go insait long Mis Peart i tok. long wok bung wantaim long long wok bilong YWAM MSA. OTML helpim basis. “Wok lukluk raun bilong Pacific bringim ol bikpela helt sevis na Nesenel Helt Dipatmen, Oro “Pastaim mipela i save salim ol Link long Oro’s insait long tupela trening long Oro Provins. Provinsel Gavman, InterOil, Stim- helt woka i go pas long mekim rurel haus sik wik i givim sans long divelopim dis- Oro Provinsel Gavana, Gary sip Treding Kampani na PNG Pots praimeri helt kea wok insait long pela patnasip bilong strateji long Juffa i tok dispela bikpela wok bi- Kopresen i helpim wokabaut bilong Oro Provins long tupela yia nau. Ol mipela mekim wok i go bikpela long YWAM MSA i go wantaim di- YWAM MSA sip i go long Oro wantaim tim i go bilong luksave long wanem long Sauten rijon.” em i tok. velopmen praioriti bilong gavman Provins. kain praimeri helt kea nid i stap na YWAM MSA i sainim Memoran- bilong PNG. sola pawa RUMGINAE Rurel Haus sik, wan- pela haus sik aninit long ECPNG medikal sevis insait long Not Flai YWAM sip bai go long Morobe Provins Distrik bilong Westen Provins Morobe Deputi Ga- nau i laki long kisim wanpela sola vana Nalau i sainim pawa jenereta i kam long Ok Tedi MOU wantaim ol lain Maining Limited (OTML). Dispela sola pawa sistem i gat 90 bilong YWAM MSA sola penel, tupela potovoltaik o PV antap long MV Am- inveta, tripela batri inveta na wan- mari long Cairns, pela stenbai 15-kilowatt (kW) Australia. jenereta. Em i wok long 23 kW sola pawa sistem na i konek wantaim batri benk long givim 90kW bilong holim batri pawa. OTML Teks Kredit program i bin baim wantaim mani mak bilong K370, 000.00. OTML Komyuniti Rilesens Menesa, Kuam Sanewai i bin makim kampani long givim dispela sola pawa sistem long haus sik in- sait long wanpela seremoni long Rumginae las mun. Mista Sanewai i tokim menesmen na woklain bilong haus sik long ol i mas lukautim gut dispela nupela pawa saplai sistem na long mekim yet wok poroman wantaim OTML long bringim gutpela helt sevis i go long ol rurel pipel. DEPUTI gavana bilong Morobe YWAM MSA Petron, Mike taim pinis.” Dokta Sara Dunn i tok. sevis i go long ol ples i stap longwe Rumginae Haus sik Medikal Provins Judas Nalau, i bin go long Reynolds, i tok wok bilong YWAM Tiam bilong MOU bai i stap inap tru,” Mista Nalau i tok. Suprintenden, Dokta Adeline Sitther Cairns, Australia na sainim wan- MSA long go moa long Morobe 5-pela yia stat long 2014 wantaim Ol i bin sainim MOU long taim tenkim OTML long putim dispela pela wanbel pepa (MOU) wantaim Provins bai helpim long strongim mak bilong strongim ol komyuniti YWAM MSA i wok long mekim pawa saplai sistem long helpim Yut Wantaim Misin Medikal Sip – sista siti rilesensip namel long wanpela 5-pela lukluk raun long insait long provins long kamap haus sik. Australia (YWAM MSA) long Cairns na Lae. Cairns wantaim nupela sip MV Am- papa bilong ol wok bilong YWAM Em i tok ol i bin gat wanpela disel bringim wok i go long Morobe “Cairns i gat susa siti wok poro- mari, long mekim ol pablik bilong Is pawa jenereta tasol we i save givim provins stat long yia bihain. man wantaim Lae inap 30 yia nau. MSA. Kos bilong Australia i luksave long Mista Nalau, i tok olsem Morobe olgeta pawa long Rumginae stesin Dispela wok bilong MOU namel Raun bilong sip i go long Cairns i wok bilong YWAM MSA. Provins em namba tu bikpela na planti taim em i no save wok long YWAM MSA, na Morobe givim gutpela sans long strongim Namba wan objektiv bilong pab- provins long kantri na ol ples bilong bikos ol i save sot long piul o no gat Provinsel Gavman na Angau Mem- dispela famili laip namel long tu- em i stap longwe long hatpela ples lik awenes lukluk raun em i bilong mani long baim piul. oriel Jeneral Haus sik i karamapim pela,” em i tok. na long bringim ol sevis em i hat painim moa mani bilong baim nu- Dispela sios haus sik bilong ol tingting bilong wok bung wan- “Mi bilip olsem em i bikpela tru. pela sip, MV Ammari na long kisim Evangelikel Sios bilong Papua Ni- taim long bringim helt kea, eduke- samting long mipela i ken mekim “Sainim bilong dispela MOU em ol nupela volantia, na long toksave ugini i save helpim ol pipel bilong sen na medikal saplai i go long ol dispela wok poroman i kamap i olsem han bilong God. Wok bung long ol hevi bilong helt i stap long Rumginae na olgeta narapela hap bilong provins i stap longwe strong tude bikos Cairns na Lae wantaim bilong yumi i ken bringim PNG. komyuniti bilong Not Flai distrik. long taun. Siti i bin stap wantaim longpela merinius Septemba 11 - 17, 2014 Wantok P11 Yut, Meri na Famili Nupela plantinum Pastor Barbara Lunge

Taitim bun bilong karim ol promis bilong God membaEkspres Freit Menesmen bilong BbPbin gat gutpela sans long stap INSAIT long Nupela Testamen yumi ritim stori bi- (EFM) na Seafast i helpim long bod ov dairekta long long ensel Gabriel i kamap long Maria na i tokim BPL long bringim 300,000 kamap memba bilong Rens em olsem em bai karim wanpela bebi boi na bai moa buk i kam long Papua grup long go pas long sampela em i givim nem Jisas long em. Niugini. gutpela fanresa. Mi hop BPL i Maria i bekim tok bilong ensel na i tok, “Mi wok- BUK bilong Pikinini Laibreri ken wokim dispela gutpela wok meri bilong Bikpela. Larim em i mekim long mi (BbPL) long Lawes Road long i go yet,” Mis White i tok. olsem yu tok,” (Luk 1:38). Pot Mosbi i selebretim dispela Anne-Sophie Hermann, Holi Spirit i wok long soim mi olsem maski ol- sapot bilong tupela kampani Faunda bilong BbP i tok: “Buk geta man i karim promis bilong God, sampela bi- EFM, Seafast wantaim BPL bilong Pikinini i amamas long long yumi em spirit bilong yumi i les pinis na yumi long 2008 i kam inap nau. ol gutpela lain long Seafast na no inap long sanap strong moa. Taim bilong karim bel long ol promis bilong God bai i luk BPL i tok moa long 300,000 EFM long helpim mipela long givim gutpela sans bilong olsem longpela taim tumas na yumi bai les long buk bai i kam long sip nating lainim samting i go long ol liklik wet, tasol yu mas no ken les long wet. Wanpela long PNG wantaim dispela wok pikinini husat i stap long ol ples meri i karim bel i save kam long tripela hap ol i bung. we i hat long kisim sevis.” kolim trimesters. Ol buk Seafast i givim long Mipela bai helpim yet planti Planti bilong yupela i stap long namba 3 BPL em ol gutpela buk tru i moa long ol rijon bilong PNG trimester. No ken rausim bebi hariap tumas kam long ol pablising haus na wantaim gutpela kwaliti literesi bikos taim bilong yu long karim i wok long ol buk dona long olgeta hap bi- matiriel long ol pikinini i ken gat kam klostu nau. God em i redi long pusim long Australia, wantaim 4-pela bebi bilong promis bilong em i kamaut. sans long save long rit na rait, ples bilong holim ol donesen “Dispela em i namba 9 mun bilong yia na na ol i ken laikim pasin bilong buk na long karim buk nating wantaim moa long 3000 gut- salim ol kago na wokim kas- bebi i save stap 9 mun long bel bilong yu. Em rit long laip taim bilong ol. long sip. pela buk long mak bilong ol toms kliarens, mi toktok wan- i taim bilong em stret nau long dispela mun!!!! “Buk bilong Pikinini i save Bikpela i tok, “Wara bilong bebi i laik bruk na Taim ol buk i kamap long Pot pikinini stret long givim aut long taim EFM Menesing Dairekta, wok gut bikos long ol gutpela yu bai karim klostu. Stap strong na ai bilong yu i Mosbi, EFM bai stretim olgeta ol skul long PNG. Bob Howden, long lukim sapos donesen i save kam long ol no ken go nabaut. I gat ol presen bilong yu i slip kastoms kliarens na lojistik na Hellen White, Menesa bilong BPL i ken kamap wok bilong bisnis sapota,” em i tok. nating i insait long bel bilong yu. Nau em i taim bi- bai ol i go givim long BPL stua EFM, i wok longpela taim wan- mipela. Buk bilong Pikinini i gat long karim. Ol dua bai op long wanem samting haus long Hastings Deering. taim BPL, i bin statim dispela “Taim mipela i lukim ama- bikpela laik long mekim ol mi singautim yu long en.” Sapos i no gat dispela kain sevis. Mis White i tok, “Taim mi mas long pes bilong ol liklik Jon 16:21 Taim wanpela meri, i pilim pen bi- pikinini long Papua Niugini helpim i kam long EFM na harim namba wan taim long pikinini taim ol i lainim long rit long karim pikinini, em i save wari bikos taim bi- long laikim pasin bilong ritim Seafast, BPL yet bai no inap wok bilong BPL na mi luksave dispela em i kirapim bel bilong long em i kamap; tasol bihain tasol long em i tru long pulimapim 16 laibreri olsem ol i no gat save long mipela long helpim ol moa. Mi buk. rausim bebi long bel, em i no save tingim moa wanem kain pen em i pilim pastaim long em i karim, bikos amamas bilong bringim wanpela moa man i kam long wol i winim pen bilong em. Ol meri bilong Evanjelikel Luteran sios redi long bikpela bung Long namba 6 mun God i salim ensel Gabriel i go long wanpela siti bilong Galilee ol i kolim NAMBA 14 ELCPNG Nesenol Wokmeri hainim nupela wokabut bilong ol meri in- presenim wanpela 5-yia stratejik plen na Nazareth, long wanpela yangpela meri husat ol i Konprens bai kamap long Boana stesen sait long Evangelikel Luteran Sios Bilong lonsim Wimens Program Gaid buk. Long promis long em bai maritim man nem bilong em long Septemba 20 i go long 26 de. PNG. dispela taim tu bai ol i lonsim ol sampela Joseph, em bilong haus bilong David. Nem bilong ELC-Boana Distrik i go pas long dispela Bai gat olsem 2,000 o 3,000 o meri bai Trening manuel long ol sampela arapela yangpela meri em Maria. Ensel i kam insait na i konprens we bai lukim planti meri bai kam kamap long dispela bung. Ol bai i kam program. tokim em, “Yu mas amamas, Bikpela i amamas long yu, na em i bin blesim yu na mekim gut long long olgeta hap bilong Papua Niugini long 17-pela distrik bilong Evanjelikal Opening bilong dispela bung bai kamap yu!” Luk 1:26-28 (PNG) long bung wantaim aninit long het Luteran Sios bilong Papua Niugini. Sande 21 Septemba wantaim lonsing bi- Long wankain we olsem ensel Gabriel i tokim tok, “Laip Bilong Jisas Pulap Long Laip Bi- Bai i gat presentesen bilong stia tok bi- long ol stiatok na stretijik plen bilong ol Maria, mi laik tokim yu tu olsem God i amamas long Mi". long ol meri bilong ELCPNG we ol i bin riv- meri. long yu na em i laik blesim yu. Yu no kisim bel Long dispela konfrens ol meri i laik bi- ium pinis. Long wankain taim bai ol i long Spirit bilong God. “Olsem kandre bilong Maria, Elizabeth i bin gat bel na bebi i bin kalap taim em i harim Maria, mi bai bringim ol narapela husat i karim tok promis Nupela Togoba Sekenderi skul haus slip bilong yu i kam. Mi bai putim ol lain husat i gat EMBESI bilong Amerika Ol skul meri pela domitori bilong ol bel long wankain visen i kam wantaim yu. Ol nau i amamas long sin- long Togoba meri skul sumatin long lain husat i gat wankain driman na tingting. gautim olgeta lain long go Sekenderi wan- Koroba Sekenderi Skul Yupela bai bung wantaim na bai i no gat bel hevi. “ witnesim seremoni long taim tupela long Maun Hagen. pasim Pasifik Yuniti Togoba Sekenderi John 3:6 Bodi i save karim samting bilong meri soldia bi- bodi, na Spirit i save karim samting bilong spirit. bailaterel enjinia kopre- Skul nau bai kisim moa Bikpela i tok, “Putim bilip long mi taim yu pilim sen projek na long opim long Pasifik Yu- pikinini meri long skul niti Program. wokabaut i go hat tumas. Yu mas save olsem mi tupela haus slip bilong To- bikos ol i kisim gutpela tasol i save mekim wok long yu long laikim long goba Sekenderi Skul long haus bilong slip wantaim mekim samting bilong mekim mi amamas. No Hagen, long Septemba helpim bilong Pasifik Yu- ken tok dispela ples i no gutpela, tasol yu mas 12. niti operesen. save olsem mi mas bringim yu kam insait long U.S. Chargé d’Affaires, I gat bikpela nid long laik bilong mi long kisim promis bilong mi long laip Melanie Higgins, na givim edukesen long bilong yu.” Westen Hailans Gavana, moa pikinini meri long God i makim ol nes na ol speselais dokta long bai stap long sentral hailans. helpim yu long karim bebi bilong yu. Tingim, bet givim toktok long dispela Pasifik Yuniti em i i redi na ol famili i wet tasol long harim wanem seremoni long tumora. Tupela nupela baileteral Enjinia Sivik nupela bebi boi o gel na ol i laik welkamim yutu- Pasifik Yuniti operesen domitori bi- Eksen Pasifik Program pela long haus. Wankain we tasol God i makim em i U.S na Papua Niug- long ol meri ol i save wokim long ol pipel long patna wantaim yu, ol ensel em ol lain ini join sivel militri opere- nau i pinis Esia-Pasifik rijon, na emi i gat wok long mekim na Holi Spirit tu i gat wok bi- sen i save lukluk long long Togoba save wok wantaim ol long em yet long mekim long laip bilong yu. humanitarian eria, disasta Sekenderi kantri ol i stap long en. “Nau i no taim bilong givap. Em i taim bilong rilif na sivel militri opere- Dispela em i namba 4 Skul. redi long taitim bun long pusim aut samting sen konstraksen, na stre- yia bilong program i stap bilong inapim promis bilong God long laip bi- tim olpela haus. long Pasifik we ol i wok long yu,” Bikpela i tok olsem. I gat 6-pela meri opisa long ol skul na klinik Sapos yu nidim prea, yu ken rait long: Evan- insait long 2014 Pasifik haus, wokim nupela ol gelis, Barbara Lunge, ROGIM, P.O. Box 3063. Yuniti projek we 36 U.S. haus bilong ol pablik in- Boroko. NCD. PNG, o ring long 70995378 o Ea Fos opisa, i kam wok stitusen na long senisim salim email long: bung wantaim ol PNG ol wok bilong difens [email protected] Difens Fos long wokim tu- namel long tupela kantri. P12 Wantok Septemba 11 - 17, 2014 siosnius Ol pipel i no ken les long

helpimBustin Anzu i raitim “Mi laik sios salensim yu- sios long- wokNaru bung wan- Lae distrik, Timbing Ka- Menesa bilong CCPP, pela ol manmeri olsem taim gavman long hata i bin bung long dis- Piriepe Firenoka, i tok WANEM kain helpim dispela mani bilong gav- strongim wok bilong sios pela ples long las wik Morobe provins em gavman i givim i go man i go long sios em insait long provins. Sarere. wanpela provins tasol i long wok bilong sios i long strongim wok bi- Tasol dispela kain Gavana Naru na Sin- save luksave long wok no ken mekim ol Kris- long sios i go het yet. helpim i no ken mekim ol guwat i givim moa long bilong ol sios insait long ten i les na stap nating. Em i no ken mekim ol i i kamap les lain na laik K50, 000 long dispela provins. Long wanem Dispela helpim em kamap les lain,” Naru i askim yet. bung bilong Lae seket. liklik mani bilong takis ol long strongim wok bi- mekim dispela toktok Em i tok long mekim Naru i givim K33, 000 i kisim insait long long sios i go moa yet. long namba 22 Sam Ka- wok bilong sios na kisim na Singuwat i putim provins, ol i givim 1/10 i Gavana bilong Mo- tong o seket konprens sampela kain helpim, ol K20, 000. Tenpela peris i go bek long wok bilong robe, Kelly Naru, i tokim long ples Kemeng long yet mas wok pastaim na kisimK500 wan wan na God na dispela em wan- ol 10-pela peris bilong Nabak Lokal Level Gav- wanem hap ol i kam sot K20, 000 i go long ples pela nupela rot we Mo- Lae Seket bilong Evan- man long Nawaeb dis- long en, ol i ken helpim Kemen long wokim nu- robeProvinsal Gavman, jelikel Luteran Sios bi- trik. ol. pela St. Stevens Luteran aninit long Gavana Bubu Amasuk Aladu i sanap wantaim Gavana long Papua Niugini (ELC Naru i tok aninit long Gavana Naru, memba Haus lotu taim Singuwat Naru. Naru long ples Taemigidu ples. PNG) olsem ol i mas Kristen sios patnasip bilong Nawaeb Siniwin i putim K10, 000 long Kahata i tok amamas kisim dispela helpim na program o CCPP bilong Singuwat, Het bisop haus lotu na narapela long tupela memba long skruim wok bilong sios i Morobe Provinsal Gav- Giegere Wenge na K10, 000 long dispela kam soim pes long dis- Aladui wari long go het yet. man em long helpim ol Seket Presiden bilong sam taking. pela bung. olpela sios bilding Bustin Anzu i raitim Sen Peter Sanel wokim klaimet senis awenes LONG Sarere wik i go pinis, nau long kantri na wol bikos ol- Skul awenes i bin autim askim Katolik Sios long wanem TAIM dispela haus lotu bilong Taemigidu i kam wanpela envairomen awenes geta dispela hevi i kamap long olsem i gat planti rot we yumi rot bai em i wokbung wantaim daun, wanpela lapun meri i sanap na lukluk. kibung i bin kamap long Sen wok bilong yumi yet ol manmeri ken wokbung wantaim long OCCD long adresim isu bilong Insait long em, bel bilong em i bruk. Tasol em I Peter Sanel Sios long Erima, bilong dispela graun. daunim ol hevi na em ; klaimet senis long PNG. no soim sampela filing olsem em bai krai o no gat. 1. Adaptesen – pastaim tru yu Nesenel Kapital Distrik. Ol kain wok olsem, smuk bi- Sampela bekim i bin kamap Em i sanap na lukluk na bihain em i sindaun. mas save long dispela nu- Ol lain bilong Opisbilong long ol indastri oi ol bikpela bis- em long Sios i mas sainim Dispela meri em Minawe Amasuk Aladu. Em i pela eria yu bai go long em; Klaimet Senis naDivelopmen nis, smuk bilong kar, katim ol MoU, mekim awenes long wan gat 98-pela krismas. 2.Mitigesen – we bilong dau- Em i bilong ples Barim long Siassi, tasol em i (OCCD) i bin wok bung wan- diwai, forestri na egrikalsa na wan hap ol i stap long en, nim hevi bilong Green kam olsem wanpela pikinini bilong ol misineri taim taim ol lain bilong Asdaosis ov planti moa. mekim edukesenel wok insait House Effect o ol smok no em i liklik meri na kam stap long Taemigdu. Pot Mosbi long karimaut dis- Ol dispela kain samting long Rilijes lesen bilong ol tisa, gut; Dispela haus lotu we em yet i bin putim mak long pela awenes program. olsem i kontribiut long senis bi- ol mama grup o yut grup insait - Putim lait i go aut taim yu wokim bai I go daun nau. Het Tok bilong dispela kibung long klaimet. Olsem tasol yumi long ministri bilong ol, fainensal lusim rum, Ol i bin statim long yia 1928 na pinisim long 1930 em; “Greater Awareness and lukim sampela senis i kamap sapot bilong mekim wok long - Ran long wilwil o wokabaut na i sanap long 86 yia olgeta. Responsibility for the Environ- olsem, solwara i solap, tait- skulim pipel long envairomen, wara, graun i bruk, esid ren long hap i klostu na maski Aladu i tokim Wantok Niuspepa olsem taim em i ment o “Bikpela moa awenes mes midia- long niuspepa o gat 12-pela krismas, em i helpim ol man long (acid rain) o taim bilong san na yusim kar; na wok long envairomen.” redio na wok wantaim ol pas- wokim dispela haus lotu. Em i bin pulumapim wara ren i senis, sik i kamap, senis - Planim planti diwai(man- Planti ol arapela Katolik Sios toral plan na pastoral ektiviti. long wokim simen na drink tu. Em i helpim ol long long teis bilong kaikai na ol ara- groves); manmeri long Pot Mosbi tu i bin Plant samting i kamap nau kisim ston na wesan bilong wokim simen. pela. - Lukautim rip (reef); kam harim, serim toktok na Dispela bung tu i kamap long na, klaimet senis em i bikpela Bihain em i maritim wanpela pikinini man bilong - Mekim awenes bilong iko- lainim rot bilong mekim wok soim ol manmeri long rot bilong wari long sindaun bilong yumi namba wan odain Pasto bilong dispela ples, Elias turisim; Goi. Pikinini man bilong en em Aludu Goi. awenes long klaimet senis, we helpim na go insait long wok bi- nau na bihain taim. - Yusim sola lait (Solar Sys- Tupela i bin kamapim 12- pela pikinini na ol i yumi lukim olsem em i wanpela long daunim ol hevi i wok long I moabeta long yumi olgeta i tem) na kamapim 36 tumbuna bilong em. Ol dispela tum- bikpela samting tru long kantri kamap na bagarapim sindaun mas wok bung wantaim long - Lukautim pipia bilong yumi buna bilong em i kamapim narapela 78 tumbuna bilong yumi na wol tude. bilong ol nau na long bihain daunim dispela hevi, skul na putim ol gut long stret- gen. Ol dispela tumbuna i bungim na kamapim Ol skul awenes i bin autim taim bilong ol pikinini bilong awenes i bin tok. pela hap. narapela 5-pela tumbuna. Em i gat namba foa olsem senis i wok long kamap yumi. jeneresen pikinini bilong em. Long dispela taim tu, ol i TTaaeemmiiggiidduu hhaauuss lloottuu ggoo ddaauunn Bustin Anzu i raitim taim ol niuslain i go na wit- Planti manmeri bilong ples nesim. klostu olsem Bukawa, Buac, WANPELA olpela na brukim Ol perisina bilong Deinzer Singawa, Tami Ailan na ol bus haus lotu bilong Taemigidu Hill long Deka seket long ples narapela ples i go long wit- Luteran Sios long ples klostu Tameigidu i krai na sori long nesim. long Bukawa long Morobe lukim dispela haus lotu ol i bin Dispela haus lotu i kisim tu- Provins i go daun. dikomisinim. pela yia long wokim. Ol i statim Dispela haus lotu i sanap Planti i rausim ai wara taim wok long 1928 na long 1930, 86-pela krismas na em namba ol i rausim ol samting bilong haus lotu i pinis. Dispela em i 4 haus lotu we ol i bin wokim lotu i go aut na bai i no inap namba 4 misin stesin long bihain tasol long ol German yusim dispela haus lotu gen. kamap. misineri i go stap long Helds- Wanpela meri i bin stap liklik Planti ol yangpela bilong dis- bach, Finschhafen long 1886. na helpim ol lain long wokim pela hap ples i skul long Baibel Dispela haus lotu i gat librum haus lotu i stap laip yet na iu tok ples skul na bihain i go wok wol na ol diwai bilong wokim bin kamap long dispela tisa long ol narapela hap ples. sia bilong sindaun na ol kapa, dikomisining seremoni. Olsem papa bilong Anna em em olpela tru na ras. Minawe Amasuk Aladu, hu- Nawi bilong ples Buac. sait i gat 98 krismas i bin gat Na nau yet, ol i yusim sam- Papa bilong em i bin wan- 12-pela krismas na em bin pela namba wan pikinini long pela diwai long sapotim em helpim ol man long pulumapim long sanap strong na i no ken dispela hap i go wok tisa long wara long drink na miksim ples Yalu, em asples bilong pundaun. simen. Long las mun, Gavana bi- Gavana Naru. Planti bilong ol dispela lain i Ol i bin rausim ol samting bi- long Morobe, Kasiga Kelly no bin stap na wokim haus lotu long lotu na putim long nara- Naru na distrik presiden bilong o lukim ol lain i wokim. Tasol Yabem long Evanjelikol pela haus lotu na tu, Gavana em i stap long ples bilong ol na Naru i mekim graun breking Luteran Sios bilong Papua Ni- haus lotu we i mekim ol kamap ugini, Pasto David Dani wan- seremoni bilong nupela haus bikpela. lotu. Taemigidu Luteran haus lotu, we bai go daun long kamapim nupela. komentri Septemba 11 - 17, 2014 Wantok P13 Rausim tudak na givim save i go KOMENTRI long ol pikinini bilong PNG Sapos yumi ol pipel inap long rit kaunim namba. I Edukesen i tokaut olsem 19 pesen rait na kaunim namba, bai yumi gat planti as bi- long ol pikinini husat i pinisim inap skruim savei go moa long dispela hevi. praimeri edukesen na 23 pesen yet.Bai yumi yet i klia long ol Sapela taim i no long sekenderi skul tasol inap long samting na i no inap wetim gat tisa bilong rit rait na kaunim namba, o ol narapela man i kam soim yu skulim pikinini, o iliteret. Na olsem wanem long ol long rot. pikinini i no go narapela? Sapos dispela namba i Bai yumi inap long luksave long skul gut, o papa- no senis long wan wan yia, ating ol senis i kamap long komyuniti na mama i no wari bihain long 20 o 30 yia, bai PNG i kantri na autim tingting na paitim sapos pikinini i pulap long ol pipel husat i no gat toktok wantaim ol arapela man- lusim wanpela de planti save tumas na oI no inap meri na ol lain husat i laik o wanpela wik long bosim laip bilong ol yet. kamapim senis. long skul. Sam- I mas gat senis i kamap nau. Yumi olgeta i luksave long pawa pela taim i no gat Helpim olliklik pikinini long skul bilong rit rait na wanem kain rot buk o ol arapela wok. Givim sans long ol bikpela em inap long opim long laip bilong material bilong manmeri husat i no inap long rit yumi wan wan. Olsem na olgeta helpim pikinini. rait long kisim save. Wan wan skul papamama i strong long ol pikininii Dispela em ol ek- i mas gat ol gutpela tisa na skul mas go skul na kisim save long rit skius tasol long laibreri na larim ol pikinini go ritim rait na kaunim namba. karamapim ol les buk o kisim buk i go long haus. Olgeta yia, Papua Niugini i save papa na mama. Planti skul i no gat laibreri o ol i no makim Literesi De long Septemba Bikpela wok bi- gat man o meri bilong lukautim 8 wantaim ol arapela kantri long long givim save laibreri na kirapim tingting bilong ol wol. Yunaitet Nesen i luksave long na mekim pikinini i pikinini long ritim buk. dispela de long 1965 na han bi- klia long rit rait na Yumi ken senisim dispela ripot long en, UNESCO, i save go pas kisim save, i stap nogut na kamapim gen gutpela longmakim het tok bilong wan wan long han bilong pasin bilong skruim save bilong ol yia na givim sapot long ol kantri papamama pas- pikinini bilong yumi. Nau em i taim long selebretim dispela bikpela de. taim. Ol i namba bilong planim gen gutpela tingting Gavman bilong yumi i skruim i wan tisa. Skul tisa na save long het bilong ol na bai ol go inap wan wik olgeta – Sep- em i stap wantaim i ken karim gutpela kaikai long bi- temba 8 i go inap 12 long dispela pikinini inap 6- hain taim. yia. I bin gat bikpela selebresen i Jada 014 pela aua tasol. PNG i redi nau long amamasim kamap long Malalaua, Galp Taim pikinini i go 39 yia bilong independens long Provins we ol bikmanmeri na ol bek long haus, pa- neks wik. Yumi lukim bikpela divel- lida i toktok long strongim wok bi- pamama i mas opmen i wok long kamap long ol long givim save bilong rit rait na sindaun wantaim kain siti olsem Mosi na Lae. Tasol kaunim namba i go long ol pipel bi- pikinini na helpim sapos ol pipel bilongyumi i no di- long kantri. em long skul wok velop na istap yet long tudak, bai Planti skul i kamapim ol program sapos em i no klia yumi i no independen tru – bai long tok savegen long ol pikinini gut. Planti i save yumi hangamap oltaim long ol ara- napapamama nakomyuniti long Papua Niugini i laki tru olsem bikpela manmeri tu i mas save bisi long mekim ol arapela samting pela lain i bosim yumi, bikos yumi impotensamting edukesen nesenel gavman i luksave long long rit na rait na kaunim namba. na lus ting long wok bilong ol long no gat save long lukautim sindaun ikamapim long laip bilong wan dispela na i givim fri edukesen i go Tasol i gat planti salens i kamap givim gutpela stia long laip bilong bilong yumi yet. Yumi skelim tingt- wan pikinini na ol bikpela manmeri long ol pikinini bilong yumi. Gav- yet we ol pikinini husat i go skul i pikinini. ing long taim yumi amamasim in- tu. man i laik olgeta pikinini na ol no kisim gut save bilong rit rit na Long dispela wik, Minista bilong dependens bilong PNG.

NEKSHepi wik Tunde em 39 bikpela Independensolsem gavman i tokaut long long putim mani PNG olgeta taim long de bilong tingim 39 krismas fri helt sevis. Ol manmeri i go wokim rot go long ol ples i bilong Independens insait long haus sik bai i no inap stap baksait long maunten long Papua Niugini we i soim baim marasin. Em narapela na hap sait long bikpela olsem PNG em i kantri bilong bikpela na gutpela senis bi- wara. em yet. No gat wanpela long kantri. Fi bilong haus sik Sampela bikpela maining kantri i bosim mipela olsem tu em wanpela bikpela na loging kampani wok long sampela kantri we ol bikpela salens long ol pipel na planti kamap insait long planti ples kantri i wok long go pas long na no ken stap long haus manmeri save sik na stap na ol tu helpim long wokim ol. bikos no gat skul fi. long haus go na sik i winim ol rot olsem na i no longtaim Dispela i soim tu olsem Bipo planti pikinini i no na ol lusim laip. Olsem na bai planti ples i gat rot i go PNG em 39 krismas nau we save go long skul bikos pa- em gutpela nius tru. long taun na gavman sevis yumi save makim betde bi- pamama i save painim hat Em ol bikpela sevis bilong inap go long ol. long yumi. Olsem na yumi long baim skul fi. Mak bilong sevim laip bilong yumi ol Ating long bilong bisnis na ken tok Hepi Betde long planti pikinini go long skul pipel na gutpela long gav- ekonomi em PNG em no tu- Websait: www.wantokniuspepa.com PNG. em long gret 6 tasol. Maski ol man i mekim isi long yumi rangu lain moa. PNG gat Pe bilong wanpela yia, 52 niuspepa Planti bikpela hat taim na pas long go long gret 7, ol kisim kain sevis olsem. plant mani bikos long ol salens yumi bin kam long en save bam long skul fi tasol Long lukim planti gutpela bikpela maining bilong oil na long sait bilong painim gut- na go bek long ples. Orait ol samting i kamap long ol ples ges, gol na kopa, timba na fis pela sindaun na amamas liklik lain tu save go long gret em yumi mas gat ol gutpela na ol kes krop olsem kopi, long ol bikpela sevis na di- 10 na i no inap go moa long rot bilong kar i ron go kam kakao na kopra. Em laki taim velopmen olsem edukesen, ol teknikel kolis o sinia hai long en. Planti ples nau i gat bilong PNG long gat inap haus sik, rot na bris, ples skul bikos long skul fi i antap han rot i go pinis na jonim mani nau long karimaut ol balus, lo na oda na planti tumas. Olsem na planti save bikpela haiwe na go long bikpela sevis na divelopmen arapela. Planti samting i no go bek long ples. taun. Planti em hat yet bikos ol pipel i wok long sot long bin kamap gut long bipo i Fri Edukesen em i wan- long ol bikpela maunten na en yet. kam, tasol yumi wok long pela bikpela senis long laip wara. DIspela em bikpela Em 39 yias nau olsem na Editor kisim isi isi i kam inap nau. na histori bilong Papua Niug- salens bikos kos bilong opim tingim pipel na yumi serim Veronica Hatutasi BIkpela na gutpela senis ini we yumi kisim na ama- rot long planti longwe ples gut ol amamas mani na risos tru yumi kisim nau em long fri mas long en tude. Em em bai planti milien kina wantaim na yumi ken gro isi edukesen. Olgeta pikinini bi- gutpela senis bilong kantri stret. Tasol gutpela long gav- isi insait long bikpela grup bi- Published at long yumi i skul fri na yumi ol we yumi kirapim yumen risos man ken isi isi long surukim long globol komyuniti we ol Able Building papamama i no moa baim na moa save manmeri bilong rot go inap wanpela taim arapela kantri long wol tu i Complex, skul fi. Em gutpela senis yumi long ranim kantri bilong bikpela rot ken kamap. Em stap. Sec 58 Lot 02, bikos em i givim sans long ol yumi. samting bilong tromoi mani Hepi 39 Independens long Waigani Drive. pikinini long go gut long skul Las yia tasol yumi harim tasol moabeta gavman mas PNG. P14 Wantok Septemba 11 - 17, 2014 laipstail Maunten Tavurvur i belhat na pairap

Michael Novingu i raitim

AUNTEN Tavurvur i wok long belhat na kros yet long pipel bilong Is Nu Briten. Long 1994 em i bin bagarapim MRabaul Taun na ol ples i stap insait long Rabaul Distrik. Dispela kros bilong em i stap yet, na 20 krismas i kam inap nau i lukim long Fraide Ogas 29, 2014 long 4 klok moning, em i pairap gen na tromoi das na ol hotpela ston i bagarapim ol man- meri long Rabaul Distrik. Taim em i pairap em kamapim hevi long samting olsem 20,000 manmeri i stap long Rabaul Distrik, na long sam- pela hap bilong Gesel Distrik. Ol ples i stap long Rabaul distrik i kisim taim no gut long maunten paia Poto i soim Maun Tavurvur i pairap long em long Malaguna 1,2 na 3, Rapolo, 29th Ogas 2014. Tavana, Ratung, Pilapila,na sampela Poto: Michael Novingu hap bilong Gesel Distrik long Reimber Livuan Lokel Level Gavman Kaunsel. Ol bisnis haus na skul i pasim opis bilong ol long dispela de na tu, ol Tavurvur i go daun pinis na no gat long gaden kaikai i ken kisim i go long tim taim long sekim. sumatin i no go skul. Ol i wetim tok pairap bai kamap gen long tromoi das Kurakakaul gavman opis, na ol bai Tupela i stap long Rabaul long mon- orait long ol edukesen atoriti long ol long bagarapim sindaun bilong ol skelim gut na tilim i go long ol lain ing bilong 29th Ogas, 2014 long lukim bai go bek long skul. manmeri long Rabaul Distrik. kisim bagarap long maunten paia. olsem no gat raskol pasin i kamap Kokopo Distrik, Warangoi, Kerevat Taim Tavurvur i pairap, Rabaul Dis- Tasol helpim i no stop yet, nesenel long ol manmeri i stilim ol samting. na ol arapela hap long Is Nu Briten i trik Edministresen i no westim taim gavman we O’Neill Dion i go pas long Long dispela taim yet, ol i putim no gat das i pundaun, na ol i stap orait. long givim helpim i go long ol manmeri em, i tok long givim mani mak long kefiu long Rabaul Taun na husat man- Ol gaden kaikai, wara bilong dring i kisim taim no gut long das bilong K1milien long helpim sindaun bilong ol meri i laik mekim pasin no gut, polis na kuk i bagarap long das bilong maunten paia. manmeri i kisim bagarap long maun- bai givim em mekim save, Wagambie maunten paia i karamapim ol. Yu bai Rabaul distrik edministreta, tain paia. i tok. lukim ples olsem deset o wesan. Marakan Uvano, i tok ol woklain bilong Praim Minista Peter O’Neill i tok em Mista Tubal i tok ripot em i kisim Nogat manmeri o pikinini i dai taim em na ol disasta woklain i mekim wok i tok orait pinis, na Deputi Praim Min- long Rabaul Haus Guria i soim ol kain Maunten Tavurvur i pairap. painimaut na sekim ol lain i kisim taim ista, Leo Dion yet bai kisim i go na pairap i kam bai ino nap stap longpela Ripot Wantok Niuspepa i kisim long no gut. givim long ol pipel bilong em. taim tasol em bai pinis hariap. Rabaul Haus Guria i soim olsem Uvano i tok bihain long wok paini- Nesenel Gavman i wetim yet ripot Long wankain taim 500 manmeri pairap i stat isi isi, na bihain bikpela maut, ol i givim ol manmeri bilong Bal- na bihain long dispela, em bai givim long Matupit Ailan i kisim taim no gut pairap i kamap long 4 klok moning anataman LLG ol 1,000 lita kontena moa helpim i go long Rabaul distrik na taim Maunten Tavurvur i pairap long long 29th Ogas, 2014. Maunten paia i bilong pulumapim wara long kukim ol hap bilong Gesel Distrik i kisim taim 29th Ogas, 2014. tromoi ol hotpela ston wantaim hot- kaikai na was was long en. no gut long maunten paia. Planti bilong ol manmeri long wara na blekpela na waitpela das i go Moa yet, em i tok ol i givim tu ol rais, Mista Dion i tok ol bai givim helpim Matupit i kisim blok long Sikut na ol i antap olsem 1500 mita mak. tinpis na ol arapela kaikai na samting yet. M stap. Wanpela saveman bilong maunten long helpim sindaun bilong ol pipel we Em i tok mani mak long K1 milien ol Komyuniti lidaman long Matupit paia long Rabaul Haus Guria, i bungim hevi long maunten paia i givim pinis. Ailan, Benedict John, i tok bikpla Jonathan Kundon i tok taim Tavurvur i pairap. Dion i tok helt bilong ol manmeri i pairap i kamap i sek sekim ol haus na pairap na i tromoi smok i go antap long Long wankain taim, Rabaul Distrik bikpla samting long taim das i pun- brukim ol glas bilong ol haus. 1500 mita mak na win i kisim i go pun- Baset Prioriti Komiti (JDBPC) i sin- daun na i bagarapim wara, gaden Benedict i tok ol manmeri bilong en daunim long Rabaul taun na ol ples daun long wanpela kibung long kaikai na ol arapela samting. i no pret, na tu dispela i no fes taim bi- klostu long en. Mande na paitim toktok long helpim ol Em i tokim ol pipel long lukautim ol long ol. Tasol o i lusim ailan na ronawe Mista Kundon i tok displa kain pipel long Rabaul distrik i kisim taim yet gut long taim das i pundaun na ol i go bikos ol i pret long ol pikinini na ol pairap bai no nap stap longpela taim nogut. bai no nap kisim sik. lapun manmeri, no gut ol i kisim taim na bai pinis hariap. Siaman bilong JDBPC na memba Dion i tok long taim bilong skelim ol no gut long das bilong maunten paia. Em i tok taim Tavurvur i pairap, em i bilong Rabaul, Dokta Allen Marat, i tok kaikai na ol arapela samting, ol i mas Planti manmeri i no pret na ronawe kamapim planti bel wari long ol provin- ol bai givim helpim long ol pipel bilong bihain stretpela pasin, na maski long bikos Matupit em i as ples bilong ol we sel edministresen na ol atoriti bikos em i kisim taim no gut long maunten wokim paul pasin na bai sampela lain ol i save laikim tumas, John i tok. das i pundaun i bagarapim sindaun bi- paia. i no nap long kisim kaikai. Presiden bilong Kombiu LLG Komit, long ol manmeri na tu, gavman bai tro- Dokta Marat i no westim taim, no Bihain long ol i karimaut moa wok Kunai i tok ol manmeri husat i kisim moim planti mani long stretim ol gat. Em i wanpela eksen lida man na painimaut, o li painim olsem ol dispela blok long Sikut long taim maunten paia samting i bagarap. em i mekim samting stret taim em i tok ples i kisim taim no gut long das bilong i bin bagarapim ol long 1994 i mas go Kundon i tok ol save manmeri bilong oraitim K5000,000 long helpim long maunten paia, em long Malaguna 1,2 bek long ol blok bilong ol na stap. maunten paia i stap long Darwin long kirapim gutpela sindaun long ol pipel na 3,Ratavul, Pilapila, Ratung, Em i tok ol lain i no gat blok i mas Australia tu i putim was i stap long das bilong em. Yawaka, Kurakakaul, na ol ples i stap stap wantaim ol wanpisin bilong ol na bilong maunten paia i wok long tromoi Long wankain taim, ol manmeri bi- long Not Kos rot em long Raluan bihain bai ol i painim ol blok bilong ol. das i go antap olsem long 1500 mita long Is Nu Briten em ol manmeri bi- Namba 3, Toboina, Vunapaka,Totovel, Ripot Wantok Niuspepa i kisim i mak. long sori na ol i gat daun pasin. Iatapal, Ramale, Ramalmal, Kuraip, kam long Rabaul Haus Guria i soim “Sapos bikpela bagarap i laik Ol i givim ol kaikai na ol arapela Raburbur,Raluan, na Lalat,Tavuliu, olsem Maunten Tavurvur i tromoi liklik kamap, ol bai toksave na mipela bai samting long helpim sindaun bilong ol Malmaluan, Navunaram na sampela smok na bai i no nap pairap gen. toksave na ol manmeri bai ronawe i go laini kisim taim no gut long das bilong ples i stap long Gesel Distrik. Ripot i tok ol manmeri mas putim stap long ol seif ples,” Kundon i tok. maunten paia. Bosman bilong polis long ENB, An- was na no ken go raun klostu long hap Kundon i tok no ken pret na wari Uvano i singaut long husat manmeri thony Wagambie Junia na Provinsel bilong maunten paia. bikos nau, kros bilong Maunten bilong Is Nu Briten i laik givim helpim Edministreta, Akuila Tubal, i no wes- laipstail Septemba 11 - 17, 2014 Wantok P15 Liklik Fadas De selebresen long Rainbow Tenkyu long mada...

Mada Carol Jada stretim liklik bariwa bilong fada.

Jada Wilson i raitim

AS wik Sande Septemba 7, 2014 em Fadas De. Mi save, planti ol mama i lus tingting long dispela de bikos ol i save tingim Madas De tasol. LBikos het bilong ol mama i pas pinis long de bi- long ol tasol, we ol papa na pikinini i save baim ol kainkain presen na kukim bikpela kaikai bilong ol long de bilong ol. Tasol long las wik Sande 7 Septemba, 2014, em de bilong ol papa. Long lukluk bilong mi long dispela de long hap ples mi stap long en, no gat wanpela luksave i kamap. Em i olsem wanpela nomol de we ol spak man i pinisim ol las dring bilong Sarere i kam long Sande moning na mekim planti nois. Pait i bruk long bik moning Sande long strit bi- long mi we wanpela yangpela mangi i spak long Sarere i kam Sande moning na go tok nogutim ol arapela neba husat tu i dring long Sarere nait i kam Sande moning. Na bikpela pait i bruk. Stori bilong mi i go olsem, mi wanpela fada tu na mi tu lus tingting long ol dispela de. Tok tru long mi tu i olsem, mi no save long ol dispela spesel de olsem Madas De, Fadas De na Liklik bubu Haylee Henry Junia i helpim bubu meri bilong em long stretim kaikai. bonde bilong mi tu. Ol poto: Jada Wilson Madas spesel dis kaikai i kuk Mi no save wanem taim stret mi bin bon. Mama gut tru i stap.. bilong mi i paul long det na mun stret em i karim maus nogut tru! Klostu han bilong mi go Mi no gat moa tok, mi sindaun na kaikai mi, ating em i Janueri o Februari. pas long pes bilong mada, tasol mi lukim gut tru wantaim famili bilong mi. Olsem na mi save selebret long olgeta Janueri gut em plastik brandy dring na coke bilong No gat bikpela famili. Bik boi bilong mi na Februari long makim bonde bilong mi. mi. Junia, liklik bebi gel bilong em, Haylee Tasol mada (misis) i no save wanbel long mi. Hariap tru mi tok tenkyu long mada na (Bubu), Gloria, meri bilong Junia, mada na Emi save tok bonde bilong mi i luk olsem olgeta tok, “hoi lewa, tude i no Fadas De.” mi tasol. Kaikai i go daun gut tru na mi tinting long potnait!! Maski long giaman!!! Tok i dai... “ Yes, em tumora, tasol nau yu dring. salim Junia i go daun long baim foapela lus Long dispela de namba 7 bilong Septemba, Tumora long Fadas De, yu bai no inap botol long daunim kaikai , tasol mada i tok, misis i no lus tingting. dring. Bai mi mekim liklik kaikai bilong yu,” Tasol bipo long en long Sarere nait, misis i misis i tok. sori tru, yu dring pinis long aste. salim Junia em bikpela boi bilong mi i go daun Tru tok, misis i kisim liklik helpim long ol Em i orait, Sande i no de bilong dring tu. long bikpela stua, Stop N Shop Rainbow, daubilo, neba long kompaun, em tupela mada, Tasol dispela em i wanpela gutpela na baim tupela liklik brandy botol dring, em Gazella na Vero, long liklik wansiling na em Fadas De selebresen mi bin gat wantaim feveret bilong mi, na 1lita Coke dring, na kam isi i go daun long Rainbow maket long Sande famili na ol dring na kaikai misis i redim. tasol na givim mada. moning. Bikpela samting em tingting i go wan- Mi turangu mi sindaun na watsim DVD wantaim Em i baim ol gaden kaikai olsem kaukau, taim we misis bilong mi yet i no lusim tingt- liklik bubu bilong mi Haylee. poteto, mau banana, kokonas na ol kumu. ing long dispela de na em yet i wokim Wanpela pani katun DVD na mitupela bubu i Mipela i kuk ausait long paia. Kaikai i tan samting long luksave na mipela i selebre- sindaun na lap i stap taim mada i kam insait wan- olsem em i kuk long ol ston (aigir). tim dispela de wantaim feveret dring na taim plastik dring na subim long sait bilong mi, na Ol kakaruk i tan gut na malumalu tru. Mi kaikai wantaim. mekim wanpela kain pret singaut, “Heeeepiii kaikai na bel i tait tru. Bihain em i mekim Mi bilip olsem ol famili i bin tingim yupela Faaadaas Deee!!” bariwa( Mau banana na saksak wantaim ol narapela papa long dispela kantri long Mi ting snek o wanpela pret samting na mi bik- kokonas krim). spesel de bilong yumi. P16 Wantok Septemba 11 - 17, 2014 entatenmen

Program bilong Tasol 2:00pm – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius 6:10pm – 7:00pm Mon kamap sho Sarere belo cruz – Host: Tuluvan Vitz Wanwan De 9:30am – Final aua cruz 2:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 6:45pm – Komiuniti Notis Bod 1pm – 2pm – Sarere Belo Taim Dedikesen 10am – 3pm – Monin Trek na Belo Pack 2:45pm – YUMI PAINIM WOK Segment 7:00pm – 9:00pm – COCA COLA GARAMUT 2:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta – Host: Mummy DASH 3pm – 7pm – Avinun Draiv Taim – Host: Vaviessie – Host: Angra Kennedy 2pm – 6pm - Sarere Avinun Cruz De - Mande – Fraide 10:00am - Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 3:00pm – Nius – YUMIFM Nius Senta 7:00pm - Nius – YUMIFM NIUS SENTA 6:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta 6am – 10am – Sankamap show – Host: Kas.T 10:05am – YU TOK – komiuniti awenes program 3:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 7:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 6pm – 00:00am - Nait beat 6:00am – Major Nius Bulletin 10:15am – Kona b’long yu. 3:10pm – Avinun cruz 9:00pm – 00am - Nait Beat – Isi Cruz long nait 7pm – 9pm - Coca Cola Garamut 6:15am – Komiuniti Notis Bod 10:45am – YUMI PAINIM WOK Segment 4:00pm – NIUS - YUMIFM Senta 00am – 6am – BRUKIM TULAIT SHOW – Host: Tuluvan 9pm – 00:00am - Nait cruz 6:25am – Taim Bifo – wanpela singsing b’long bifo. 11:00am – Nius – YUMIFM Nius Senta 4:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program Vitz/Talaigu Sopi/Bata Rat 00:00am – 6am - Brukim Tulait Show 6:30am – Nius Hetlains 11:05am – YU TOK – komiuniti awenes program 4:10pm – FOAPELA KAM GUD LONG 4 – foapela 00:00 – Early Monin Taim Cruz ( ol lain brukim tulait shift) Wiken - Sandei 6:45am – Bonde gritins 11:10am – Lukautim yu yet - Helt toktok singsing - Miusik / Request / Tok pilai 6am – 10am – Wiken Sanrais / Sandei Monin 7:00am – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 11:30am – Nius Hetlains b’long Belo Taim 4:30pm – Nius Hetlains - Kipim Kampani long ol nait shift. wokabaut Muisik 7:05am – YU TOK – komiuniti awenes program - Laik b’long yu – Niupela singsing previu 4:45pm – YUMI PANIM WOK Segment Wikens – Sarere 10am – 12noon – Monin Treks 7:15am – WAN 4 DA ROAD – Hit Prediction 12:00pm – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 5:00pm – Major Nius Hetlains – YUMIFM Nius Senta 6am – 10:00am – Wiken Sanrais Host: Talaigu Sopie 12noon NIUS – YUMIFM Nius Senta – niupela singsing 12:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 5:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 7am – 9am – Sarere Monin Cruz 12 – 2pm – Sandei Belo Taim Music 12:10pm – BELO Pack – Belo taim rekwes na dedikesen 5:10pm – 6:00pm – KULCHA Musik (1 hr) skelim lokal 9am – 11am - Monin Treks 2:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta 7:30am – Tok Pilai – stori b’long putim smail long nus pes. 2pm – 6pm – Sandei Avinun Draiv Music 8:00am – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 12:15pm – Komiuniti Notis Bod musik 6pm – 7pm 11am – 1pm - National Weekly Hit Parade – Host: 12:20pm – BELO Pack – Belo taim rekwes na dedikesen – NAIT BEAT – Host: Vaviessie Kasty - 1st aua NWHP 6pm - Nius – YUMIFM Nius Senta 8:05am – YU TOK – komiuniti awenes program 6pm – 8pm – GOSPEL REKWES AUA 8:15am – “Papa Heni Fuka Show”. 1:00pm – Nius – YUMIFM Nius Senta 6:00pm – MAJOR NIUS BULLETIN 12:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta 8pm – 00:00am - Late Nait Cruz – Poroman Aua 9:00am – Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 1:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program – YUMIFM NIUS Senta 12pm – 1pm - 2nd aua NWHP 00:00am – 6am - Brukim Tulait Show 9:15am – Luksave long Komiuniti (Redio Pilai) Fraidei 1:10pm – BELO Pack - Belo taim rekwes na dedikasen 6:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program Program Director – YUMIFM – Kasty

RADIO AUSTRALIA TOK PISIN PROGRAM HARIM LONG: 101.9 FM 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op Raun wantaim Wantok kru ... 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Spots 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Helt 8.15PM Musik 8.30PM NIUS Skul kalsa so pulim planti spak sumatin 8.40PM Spots Riplei 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas TUNDE - Moning - Nait Nicky Bernard i raitim long wanem, taim bilong so long ol PNG sumatin. Sekenderi bin bilas long tum- 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes narapela de, ol i save spak na Long las wiken, tupela bikpela buna bilas long soim kalsa bilong 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op OL Kalsa so bilong ol sek- sampela taim, ol save paul long skul long Pot Mosbi bin holim ol long ol papamama wantaim ol 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Musik na Chit-Chat enderi skul i wok long long mekim gut kalsa danis bi- kalsa so bilong ol. Pot Mosbi In- narapela sumatin bilong nara- 7.30PM Nius na Karen Afeas long ol. tanesenel o Skul o POMIS na pela skul. Tasol planti spak 8PM Mama Graun kamapim planti spak sumatin 8.15PM Musik/Spots long go soim kalsa bilong ples Ol narapela intanesenel skul i Gerehu Sekenderi Skul. sumatin na ol pablik tu bin stap 8.30PM NIUS 8.40PM Helt Riplei bilong ol. save mekim gut tru, long kalsa POMIS bin kamapim gut tru so insait long dispela kalsa so na i 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas Planti sekenderi skul long Pot de bilong ol. Ol i save go long bilong ol long wanem, ol i save bagarapim so. TRINDE - Moning - Nait Mosbi i wok long kamapim kalsa grup long ples o provins bilong ol tingim kalsa bilong ol long taim Ol papamama nau i mas tingt- 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes so bilong ol long dispela yia. na bilas gut tru, na mekim danis bilong skul. ing long senisim pasin bilong 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op Taim ol go long kem long redi ol bilong ol long soim ol wan skul bi- Gerehu Sekenderi bin kem bipo long kalsa so i kamap. 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Musik na Chit-Chat yet long bilas, ol i save dring bia long long narapela kantri long kamapim gut tasol, planti spak Dispela bai mekim ol pikinini long 7.30PM Nius na Karen Afeas long mekim ol danis gut o rausim kalsa bilong ol. Ol narapela sumatin bagarapim so na pait i stap gut, long haus na bilas gut 8PM Focus 8.15PM Musik/Spots sem bilong ol. sumatin bilong ol narapela kantri bin kamap taim so klostu pinis. na bihain go long skul long soim 8.30PM NIUS 8.40PM Mama Graun Riplei Tasol dispela i no save kamap tu save soim kalsa bilong ol long Planti sumatin long Gerehu tru kala long kalsa bilong ol. 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas FONDE - Moning - Nait 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Musik na Chit-Chat 7.30PM Nius na Karen Afeas Dona wantaim 8PM Youth 8.15PM Musik/Spots pes bilong 8.30PM NIUS 8.40PM Focus Riplei Wabag 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas FRAIDE - Moning - Nait 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Musik na Chit-Chat 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Wantok 8.15PM Musik Pino wantaim stail 8.30PM NIUS 8.40PM Youth Riplei bilas bilong em. 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas SARERE - Nait 7PM Stesen op - Ol Nius Hetlain/Progrem Priviu 7.05PM Musik na Chit Chat 7.30PM Nius 7.40PM Wantok 8PM Lokal Ben 8.30PM Nius 8.40PM Musik/Chit Chat 9PM Stesen Pas SANDE - Nait 7PM Stesen op - Ol Nius Hetlain/Progrem Priviu 7.05PM Musik na Chit Chat 7.30PM Nius 7.40PM Femili Blong Serah (Redio Plei) Grup bilong Wabag redi long klinim POMIS. 8PM Lukluk Bek Long Wik 8.30PM Nius 8.40PM Musik/Chit Chat 9PM Stesen Pas

EMTV Television Guide FONDE SEPTEMBA 11, 2014 10:30 PM G SOKA XTRA EP#24 5:30 PM G SKIPPY –MAGGIE 8:30 AM G SKILLICIOUS S1. EP#7/7 - Finale 6:30 AM G EMTV NEWS REPLAY 10:40 PM G HOT SPOT EP#29 5:55 PM G CRIME STOPPERS 9:00 AM G DANI’S HOUSE S1 EP#8/12 7:00 AMG HILLSONG 914 11:00 PM PG NRL FOOTY SHOW Ep#25 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 9:30 AM G ULTIMATE GUINNESS WORLD 7:30 AM G AUSTRALIA NETWORK 4:30 AM G AUSTRALIA NETWORK 12:30 AM G EMTV NEWS REPLAY 7:00 PM G IN MORESBY TONIGHT – 10:00 AM G PACIFIC WAY EP#09 8:30 AM G BUSINESS PNG YR.3 EP#29 rpt. 5:00 AM G JOYCE MEYER 1092-4 ………followed by the Australia Network 7:30 PM G 2014 NRL – ROUND 24 10:30 AM G SKIPPY– MAGGIE Rpt. 5:30 AM G EMTV NEWS REPLAY EELS vs. SEA EAGLES 11:00 AM G AUSTRALIA NETWORK 9:00 AM G TOTALLY SPIES EP#24 – RE-RUN 6:30 AM G TODAY 9:30 PM PG MOVIE – ADDICTED TO LOVE 5:30 PM G OLSEM WANEM EP#32 9:30 AM G OLSEM WANEM EP#32– RPT FRAIDE SEPTEBA 12, 2014 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 09:00 am G CLASSROOM BROADCASTS 11:30 PM G EMTV NEWS REPLAY 10:00 AM G RESOURCE PNG EP#30 – Rpt 3:30 PM G KIDS KONA ………followed by the Australia Network 6:30 PM G 2014 NRL – ROUND 24 HI 5 S11 EP#46/43 BRONCOS vs. KNIGHTS 10:30 AM G Wildlife of Tim Faulkner Ep9 8:30 PM G 2014 NRL – ROUND 24 NEW MACDONALDS EP#15/52 4:00 AM G AUSTRALIA NETWORK 11:00 AM G RAMSAY’S COOKING SHOW – RABBITOHS vs. COWBOYS PYRAMID S3 EP#42/68 5:00 AM G JOYCE MEYER 1092-5 EP#1 & 2/20 THE SHAK S4 – EP#64/66 5:30 AM G EMTV NEWS REPLAY SARARE SEPTEMBA 13, 2014 10:30 PM G EMTV NEWS REPLAY 12:00 PM G 2014 NRL – ROUND 24 5:30 PM G PACIFIC WAY EP#9 6:30 AM G TODAY ………followed by the Australia Network WARRIORS vs. ROOSTERS 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 09:00 am G CLASSROOM BROADCASTS 2:00 PM G 2014 NRL – ROUND 24 7:00 PM G RESOURCE PNG Ep#30 3:30PM G KIDS KONA SHARKS vs. RAIDERS 7:30 PM G 2014 – NRL GAMES – ROUND 24 HI 5 S11 EP#47/43 SANDE SEPTEMBA 14, 2014 4:30 AM G AUSTRALIA NETWORK 4:00 PM G 2004 NRL – ROUND 24 BULLDOGS vs. WEST TIGERS NEW MACDONALDS EP#16/52 6:00 AM G EMTV NEWS REPLAY DRAGONS vs. TITANS 9:30 PM G RAIT MUSIK EP#225 PYRAMID S3 EP#43/68 7:00 AM G IN HIS STEPS EP#29 THE SHAK S4 – EP#65/66 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 7:30 AM G AUSTRALIA NETWORK 3:30 AM G AUSTRALIA NETWORK komik Septemba 11 - 17, 2014 Wantok P17 TORO SUDOKU

BIABIA Ansa bilong las wik Sudoku # 60

Ansa bilong Sudoku # 61 neks isu KANAGE

Ansa bilong las wik kroswod, isu # 2084 KROSWOD Akros 29 Strongpela samting 22 Namba seven mun 1 Nupela provins 30 Wantok bilong karakum 23 Namba 4 ______yu kam gud ya! 25 Ol soldia 8 Givim glori i go long God Daun 27 Wankain olsem 8 10 Painim long Lihir 2 Namba bilong PNG 11 No 3 Painapol 13 I no hatwok 5 Gavana bilong Saten 14 Marasin frut Hailans 16 Minista bilong ekstenal 6 I save kamap long ain na Teritori long taim Australia kapa lukautim PNG 7 Ailan long Sandaun 18 Ailan long Manus 12 Pawa lait long taim swis i 20 Politikal Pati stap olsem 21 Kain kain pilai 15 Gaden kaikai 24 Nem bilong meri 17 Soim amamas 26 Kamap bikpela 19 Siti long Hailans 28 Mak bilong luksave 21 I lait long skai EMTV Television Guide 6:30 PM G VOCAL FUSION SEASON 1 – MANDE SEPTEMBA 8, 2014 9:00 PM G COCA-COLA SPORTS SCENE EP 7:00 PM G HAUS & HOME Ep#27 5:30 PM G ULTIMATE GUINNESS WORLD EP#4 10:30 PM G EMTV NEWS REPLAY 8:00 PM G BUSINESS PNG YR.3 – 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS ………followed by the Australia Network 8:30 PM G MERLIN SEASON 4 – EP#1/13 7:00 PM G FACT FILES – SKY WALKER – 7:30 PM G TOK PIKSA - EP#2014/36 10:00 PM G EMTV NEWS REPLAY 8:00 PM G OUR PORT MORESBY EP#43 8:00 PM G QRL INTRUST CUP – ROUND 25 ………followed by the Australia Network 8:30 PM G VOCAL FUSION S1 – EP#3 – 4:00 AM G AUSTRALIA NETWORK TUNDE SEPTEMBA 9, 2014 9:30 PM G TOK PIKSA Ep#35 Rpt. SOUTH LOGAN MAGPIES vs. 5:00 AM G JOYCE MEYER – 1092-1 10:00 PM MA DALLAS S2 – EP#15/15 5:30 AM G EMTV NEWS REPLAY PNG HUNTERS – Davies Park – Legacies FINALE 6:00 AM G TODAY 11:00 PM G EMTV NEWS REPLAY 10:00 PM G 60 MINUTES 09:00 amG CLASSROOM BROADCASTS 5:00 AM JOYCE MEYER 1092-2 TRINDE SEPTEMBA 10, 2014 5:30 AM G NATIONAL EMTV NEWS REPLAY ………followed by the Australia Network 10:30 PM G HILLSONG 914 Rpt. 3:30PM G KIDS KONA HI 5 S11 EP#43/43 6:30 AM G TODAY 00:00 AM G EMTV NEWS REPLAY 09:00 am G CLASSROOM BROADCASTS NEW MACDONALD’S FARM S1 5:00 AM G JOYCE MEYER – 1092 – 3 3:30 PM G KIDS KONA ……… EP#12/52 5:30 AM G EMTV NEWS REPLAY followed by the Australia Network HI 5 S11 EP#44/43 PYRAMID S3 EP#39/68 6:30 AM G TODAY NEW MACDONALD’S FARM S1 THE SHAK S4 – EP#61/66 09:00 am G CLASSROOM BROADCASTS EP#13/52 5:30 PM G SKILLICIOUS SEASON 1 – EP# 3:30PM G KIDS KONA PYRAMID S3 EP#40/68 5:55 PM G CRIME STOPPERS HI 5 S11 EP#45/43 THE SHAK S4 – EP#62/66 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS NEW MACDONALD’S FARM S1 5:30 PM PG DANI’S HOUSE – SEASON 1 – Ol Progrem na Kilok i 7:00 PM G 2014 NRL ROUND 23 PYRAMID S3 EP#41/68 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS PANTHERS vs. COWBOYS “LIVE” THE SHAK S4 – EP#63/66 ken senis oltaim... P18 Wantok Septemba 11 - 17, 2014 olpotokanagelaiplain Raun nabaut long Raun wantaim Kanage olgeta wik kantri poto:

BUBU NA MAMA: Morobe Gavana Kelly Naru i sanap wantaim Minawe Mi gat wari na mi laikim helpim Amasuk Aladu, i gat 98-pela krismas na ol arapela mama na kongrikesen memba bilong Taemigidu Luteran Sios long Bukawa, Morobe Provins. Ol Dia Laiplain i wokim long yu, dispela bai helpim ol i witnesim brukim bilong wanpela olpela haus lotu long sanapim nupela WANPELA hauslain famili i bin kisim brata na susa bilong yu tu. Sapos yu sios bilding wantaim mani helpim bilong Gavana Naru. Lapun Amasuk mi olsem namba wan pikinini bilong bilip olsem pasin bilong ol i no stret, Aladu i bilong ples Barim long Siassi tasol em i kam olsem wanpela ol taim mi gat tupela krismas tasol. em bai gutpela long helpim ol i stretim Mama i kisim mi em i wanblut susa dispela. pikinini bilong ol misineri taim em i liklik meri na kam stap long Taemigidu. bilong papa tru bilong mi. Taim mi Pren, yu wok pinis na yu tingting tu wok long groap, mi lukim olsem dis- long painim haus bilong ol singel pela famili i no mekim gut long mi, woklain i stap long en? Dispela i ken skelim wantaim ol pikinini stret bilong go insait long family bilong ol olsem helpim yu long i lukautim yu yet na ol. Tasol mi no bisi long dispela bikos yu. helpim papamama wantaim ol nara- mi luksave long ol sakrifais nau papa- Famili bilong susa bilong papa stret pela pikinini na long dispela rot tu, mama i mekim long putim mi i go bilong yu i bin kisim yu olsem wan- abrusim pasin bilong feveretisim. long skul na mi pinisim skul bilong mi. pela famili memba bilong ol taim yu Tasol ol i mas larim yu i go wantaim Na nau mi gat wok na mi wok i stap. gat tupela krismas. Ol i baim skul bi- wanbel na gutpela tingting. Yu ken Mi wok long helpim baim skul fi long yu na yu go skul, pinisim skul na raun i go lukim ol yet . long ol brata na susa bilong mi go nau yu wok i stap. Tasol taim yu wok Mipela i bilip olsem nogat samting long ol teseri skul. Na taim ol samting long groap, yu luksave olsem nau i rong long kontektim trupela papa- i kamap na famili i laikim helpim wan- mama i no mekim gut long yu olsem mama bilong yu. i gutpela long toktok taim mani, mi save givim long ol. ol trupela pikinini bilong em. Em i wantaim ol na sapos nau papamama Tasol mi pilim olsem i nogat luk- sapotim ol taim ol i wokim rong. bilong yu i tok orait long dispela. Yu save long hatwok bilong mi long kon- Tasol yu no bisi long pasin nogut gat sampela narapela hauslain husat tribiut na helpim famili. Na mi lukim mama i mekim long yu bikos ol bin yu ken serim wari bilong yu wantaim? olsem mama i save sapotim tasol ol sapotim yu long skul nay u wok i stap I moabeta yu sea wantaim pipel yu pikinini tru bilong em, maski samting nau. Nau ol brata na susa bilong yu i trastim o ol i save gut long yu. ol i mekim i no stret. Mi pilim olsem save olsem yu na ol i kamap long God i laikim yu na i laikim yu gat dispela i no fea o stret long mi. Tasol wanpela mama na papa na olsem, gutpela bihain taim. Mipela i bilip taim ol i laikim helpim, ol i save kam lukluk bilong ol i no wankain olsem olsem ol nau papamama i laikim yu long mi. taim yupela i wok long groap. Yu soim long gat gutpela bihain taim, tasol BRUKIM GRAUN: Gavana Kelly Naru i go pas na brukim graun we ol Nau ol brata na susa i save olsem laik pasin bilong yu na yu helpim ol, nogut ol i no save na ol i wokim pasin bai sanapim nupela Luteran Sios haus lotu bilding long Taemigidu klostu mi no pikinini stret tasol ol i kisim mi i baim ol skul fi bilong ol na taim famili we ol i no bisi long yu. Kisim dispela long Bukawa, Morobe Provins. Wanpela pasto i wokim prea na blesim go insait long famili bilong ol na ol i i laikim helpim. Tasol ol i no givim yu olsem salens long muv fowed taim yu hap graun we ol bai sanapim nupela sios. Olpela sios ol i rausim i gat no lukluk gut long mi. Taim mipela i luksave long sapot yu wok long givimi gro long tingting na laip bilong yu. 86 krismas we ol German misinari bilong bipo taim i bin bilding long en. wok long groap, ol no bin save na i go long ol. God i save wanem i gutpela long yu. no bin mekim olsem. Nau ol i no save Pren, mipela i bilip i gat sampela Ritim Romans 8:28. wokim gut long mi na mipela i no stap famili na ol papamama husat i save Sapos yu laikim moa tok strongim, gut olsem famili i mas stap long en. sapotim ol pikinini na i no mekim gut i moabeta yu ringim opis bilong Mi no amamas long dispela bikos mi long ol adoptet pikinini bilong ol. mipela long wokim apoinmen. Dis- no save bai mi lukluk i go long husat Mipela i bilip i gat sampela as tingting pela em ol namba bilong mipela: taim mi bungim wari na hevi long watpo ol i mekim olsem. 3266660011/ 3405832. wanem, dispela em famili tasol mi gat Mipela i lukim olsem maski ol i no God i ken blesim yu na givim yu na mi save gut long ol. Famili mi mekim gut long yu, yu no bisi tasol gutpela tingting. groap na laikim tumas i no moa bikos yu gat bikpela laik long ol, yu Pren bilong yu lukautim ol gut, baim skul fi bilong ol wankain. Ating dispela em bikos ol i Laiplain no gat ol samting we mi gat long en brata na susa na helpim ol taim ol i laikim helpim wantaim mani samting. nau. Mi Pren bilong yu, Laiplain Tru tru papamama bilong mi i stap Tasol ol i no luksave na dispela pasin i hat tru. laip yet, tasol mi no save kontekim ol. Sapos yu gat wari o hevi, rait i Pren, i moabeta yu toktok long was Mi lus na mi paul long husat bai mi go kam long dispela etres: Lifeline papamama bilong yu. Em i gutpela long en taim mi laikim helpim. Counselling Services, P O box long autim wari bilong yu i go long ol CONFUSED CHILD 6047, BOROKO, National Capital na toktok wantaim ol long en. i no gut- District, PNG. Yu ken ringim opis pela long yu holim ol wari long bel bi- Dia Pren long telepon namba 3260011 o long yu na wari tumas long ol. Ating ol Tenkyu long serim wari bilong yu 3261680. O sapos yu stap long no save long ol wari na hevi yu gat wantaim mipela. NCD, kam na lukim mipela long long en na taim yu toktok wantaim ol, Mipela i sori long ritim pas long wari opis bilong mipela long Waigani. yu bai pilim gut. na hevi yu wok long bungim wantaim Mipela i no inap putim trupela LAE POLIS: Sampela ol polis manmeri bilong Lae, Morobe Provins Mipela i enkarijim yu long veluim yu ol adoptet famili bilong yu. Sori long nem bilong yu long niuspepa, bihain long wanpela seremoni we Gavana Kelly Naru i givim ol sapot yet na tingting gut tasol long yu yet. tok olsem mipela i save kisim ol tasol mipela bai putim ol wari na gan na kar long mekim ol wok long lukautim gut lo na oda na ol hevim Sapos yu toktok wantaim tupela pa- wankain pas olsem i kam long ol hevi bilong yu. pamama long ol samting i no stret ol pipel, komyuniti na kantri. Ol Poto: Bustin Anzu pikinini we narapela famili i kisim ol i Laiplain abcpasifiknius Septemba 11 - 17, 2014 Wantok P19 Ol Poto nabaut

:OL BILUM: Sampela ol naispela bilum ol meri Hailans i wokim. Poto: Scott Tim- SIL

Nikel bisnis i kamap bikpela moa long Solomon Ailan. Poto: ABC

Wes Papua indipendens tingting long go toktok stret wantaim ol papagraun long gutpela wei. lida i dai long Vanuatu OL pipel bilong Wes Papua i lusim wanpela gut- Praim Minista O'Neill i pela na strongpela indipendens lida bihain long rausim THE Party Dokta John Ondowame i bin dai long Vanuatu long wiken. PRAIM Minista, Peter O'Neill i rausim Triumph Dokta Ondowame husat i bin indipendens lida Heritage Empowerment Party ol i save kolim tu long longpela taim tru i bin wanpela politikal sain- long THE Party long gavman. tis na em i bin holim wok olsem Vais Siaman bilong Lida bilong THE Party we Kandep MP, Don West Papua National Coalition for Liberation. Polye i go pas long en, em i namba tu bikpela poli- Dokta Ondowame i kam long hailans rijon tikel pati insait long Koalition gavman. bilong Wes Papua klostu long ples we bikpela gol Praim minista i bin rausim pinis Don Polye main ol i kolim Freeport gold mine i stap long en. olsem Tresera long samting olsem 6-pela mun i go Em i bin helpim ol wok bilong mekim West pinis. Papua Koalition long kamap memba bilong Praim Minista O'Neill i tok aut long midia olsem Melanesian Spearhead Group. em i rausim ol memba bilong THE Party long Ben Bohane, wanpela poto jenelis husat i save wanem ol i no wok bung wantaim gavman long stap long Vanuatu i save long Dokta Ondowame sampela polisi bilong gavman blong en. long moa long tupla 10-pela yia nau. Dispela i afektim tu ol memba bilong THE Party Mista Bohane i tok tu olsem bai o li planim Dokta husat i holim ol posisen olsem Kabinet Minista. Ondowame long Vanuatu tude, na bai ol i putim em pastaim long wanpela miting haus o Nakamal long Port Vila na bihain bai ol i karim em i go long Solomon pipol i dai long haus lotu. solwara Em i tok tu olsem planti pipel bilong Wes Papua 5-pela long sevenpela pipel i go long wanpela bai go long Vanuatu long soim sore bilong ol. bot we i kapsait long solwara long Solomon Ailan i dai pinis. Ol i bin bungim birua long Solwara namel long Bikpela laik long kamapim Gizo na Kolombangara Ailan we bot i kapsait . nikel maining long Solomon Ol polis long Solomon Ailan i ting olsem ol 4-pela pipel husat i bin lus taim bot bilong ol i kapsait long Ailan solwara long Westen Provins long Julai 31 i dai pinis. PAIAWUD: Mama ya i bungim na stretim gut tru na karim ol paiawut i go long ples NIKEL prais na intres i go antap na i mekim intres long sait bilong nikel bisnis i kamap bikpela Sevenpela pipel i bin lusim Gizo long go long bilong famili i yusim. Poto: Scott Tim-SIL moa long Solomon Ailan. Choiseul taim faibaglas bot bilong ol i kapsait Dispela intres i kamap long taim ol i wok long namel long ailan bilong Vella Lavella na wetim yet kot disisen namel long wanpela liklik Kolombangara. maining kampani bilong Australia na bikpela kam- Godfrey Abia bilong Police Media i tok tupela pani bilong Japan, em Sumitomo. long ol 7 pela ol i painim i stap laip yet long sol- Tupela i go long kot long rait long wokim main- wara, na ol i lukim bodi bilong narapela long sol- ing long ol ris nickel diposit long Isabel Provins wara sampela wik bihain. long Solomon Ailan. Dispela i wanpela long ol ekspensiv kot keis i Sik misel i kilim 10-pela kamap long Solomon Ailan. Ol i ting disisan long kot keis namel long moa PNG pikinini Australian kampani Axiom maining na Sumitomo Sik misels i kilim 10-pela PNG pikinini na moa bai kamap long dispela mun. long 1,700 pipel i kisim dispela sik long Madang Peter Strachan, bilong Stock Analysis, i tok dis- provins. pela nickel diposit we tupela kampani ya i wok long Marcus Kachau em Dairekta bilong Helt long pait long en i bikpela. Madang Provins long i mekim Nickel em i impoten hap long wokim stainless bikpela askim i go long ol pipel long hariap i go steel. Dispela deposit long Isabel Provins ol i ting long haus sik o ol klinik sapos ol i kisim sik misels. em i stap insait long ol top 15 long wol. Mista Kachau i mekim dispela toktok bihain long Sumitomo i bin stap long Solomon Islands long dai bilong 10-pela yangpela pipel, stat long mun 10-pela yia pinis na ibin traim long kisim tok orait Mas i kam inap nau. long mekim eksploresen wok, na em i bin winim Mista Kachau i tok mak bilong ol pipel i kisim dis- wanpela intanesenel tenda long dispela. pela sik i winim pinis 1,700. Axiom Mining bilong Australia i kamap bihain na Em i tok tu olsem ol i nidim mani long helpim ol i go stret long ol lenona na toktok wantaim ol. wok manmeri bilong mekim wok long provins. OL OGENIK KAIKAI: Kaikai ol gaden kaikai na ol prut em i bikpela samting bikos Mista Kachau i tok em i ting dispela sik bai go Axiom CEO, Ryan Mount i tok em i lukluk long bai yumi stap helti. Hia em ol gaden kaikai na ol dispela long botol em ol jem na ol maining projek we i feil long Melanesia, olsem antap moa yet winim mun Desemba, tasol em i long Bogenvil na Ok Tedi long Papua New Guinea askim strong ol pipel long no ken sindaun nating ol narapela moa we ol i wokim long ol gaden kaikai na prut olsem ol painap, na long Gold Ridge long Solomon Ailan, - na i I long ples taim ol i lukim sik misels i kamap long ol. mango, banana, muli na moa. Poto: SPC Seketeriet P20 Wantok Septemba 11 - 17, 2014 bisnisnius Tenspot kos i dia Prais bilong puel i kam 2014Stanley Nondol i raitim basetlong kantri. salensmekim wok long ol ki pro- long ol rurel distrik Ol sampela salens Mista gram na projek. Stanley Nondol i raitim yusim long dispela hevi. daun GAVMAN i bin tokaut long Prauitch i tokaut long en em: Em i tok i gat salens long Minista Mirism i tok sapos mekim wok bilong 2014 gavman i gat plen long moa long K15 bilien mani -Planti gavman ejensi bin WAN WAN Open memba bi- INDEPENDEN Konsuma baset na em i bikpela moa putim dispela rurel sabsidi plen bilong 2014, tasol em i givim sabmisin let long kisim long Palamen i kisim K10 na Kompetisen Komisin long olgeta ejensi bilong gav- long 2015 baset long helpim bungim bikpela salens mani long mekim wok long milien na wan wan rijonal (ICC) i tokaut olsem man i mas wok bung long ol pipel long rurel eria long long wok bilong em long 2014; memba i save kisim K5 mi- praims bilong petrol , disil givim sevis long ol pipel bi- trenspot bilong ol. givim sevis long 7.8 milien -Moa long 40 pesen long ol lien long wanwan yia long na kerosin long mun Ogas long kantri. pipel long kantri. ejensi bilong gavaman i feil mekim wok divelopmen. Minista Davis i tok dispela bai kam daun. Na long wankain taim, gav- tu i kam aninit long wanpela Planti pipel i bin amamas long bihainim kwateli ripoting Tasol kos bilong mekim ol ICCC i tokaut long dis- man i mas wok hat long hevi na Polisi Femwok we taim O’Neill gavman i sistem bilong gavman; wok i no wankain long olgeta pela bihain long em i kisim yusim mani na wok aninit dipatmen bilong em i wok tokaut olsem 2014 baset -Planti provins i no givim distrik na provins. toksave long bikpela piul long fiskel risponsibili ekt. long en bai lukluk long stre- bai go stret long givim akuitel i kam bek long gav- Sampela provins na distrik saplaia, interOil, olsem tim. sevis long ol manmeri long man aninit long darek fanding Em i tok aninit long lo, gav- long kantri i no gat rot bilong kampani i tok aut long ples. i go long ol provins; man i mas kisim dinau mani kar i go insait. Mista Mirism i bin baim prais bilong piul bihain Minista bilong Tresari, -Dipatmen bilong Tresari i long mak bilong 35 pesen Sampela hap ol pipel i balus wantaim DSIP mani long ol impot Parity Prais Patrick Pruaitch i tokaut long save bungim kes flo o mani i long 2013 na i mas go bek yusim balus olsem wanpela long las mun. Dispela balus (IPP) olsem prais bilong palamen long las wik olsem save sot na kisim taim long long 30 pesen long 2014. trenspot tasol, olsem Kara- i nau stap long kantri long petrol, disil na kerosin long gavman i bungim planti menesim ol dinau bilong gav- Mista Pruaitch i tok moa mui distrik long Simbu na helpim ol pasendia long dis- mun Septemba bai kam salens long mekim wok aninit man; na olsem i gat nid long politikel Telefoimin long Sandaun trik na provins. daun. long 2014 baset. -Tresari i kisim taim long sapot long gavman long: provins. Dispela hevi bilong kos Sif Eksektiv Opisa bilong Long mekim wok aninit menesim bikpela dinau bi- -Kontrolim ekspendisa na Na sampela i save yusim em i bikpela na planti ICCC, Dokta Billy Manoka long 2014 baset, dinau bilong long gavmna long daunim ol stap insait long baset bilong sip long karim kago na man. memba bilong Palamen i i tokaut olsem prais bilong save yusim bikpela mani gavman i ken go antap long hevi bilong fainansel risk na kantri; Dispela em i wari bilonn petrol i kam daun long 6 long kisim ol wok samting i K7,829.3 bilien long 2014. kos. - No ken kisim dinau long memba bilong Telefomin, toea, disil kam daun long 8 go long distrik bilong ol. Long dispela mani, 70 pesen Tasol long narapela sait, 30 pesen mak na i no ken Sulan Mirism. toea na kerosin long 8 o moa long K5 bilien gavman Sampel distrik i stap long em i tok gavman i bin mekim abrusim 30 pesen na Em i bin askim memba bi- toea tu. yusim long bekim dinau 30 siti olsem Mosbi, Hagen na planti bikpela wok aninit long -Ministri na ol ejensi bilong long Sivil Aviesen, Steven Nupela prais long mun pesen o K2 bilien gavman i Lae i kisim wankain mani 2014 baset bilong kantri. gavman i mas givim kwateli Davis long tok klia sapos Ogas em; yusim long ol projek inasait em K10 milien long DSIP. Mista Pruaitch i tok gavman i ripot long taim stret. gavman i gat plen long dau- Petrol praise m K1.89 Tasol ol memba long bus nim kos bilong nalus na sip long wan wan lita, long ples i save mekim wok long long ol kain ples olsem Tele- Ogas i bin K2.04 liklik mani bikos bikpela fomin na Karamui. Disil K1.99 long wanwan Westpac na DFAT i sainim MOU mani i save go long trenspo- WESTPA i sainim MOU long Australia bai wok bung Minista Bishop i tok he- Mista Mirism i tok em i lita, i bin K2.02 long mun tim ol masin na ol samting wantaim Dipatmen bilong long helpim laip bilong ol lipim ol meri long Pasifik kisim K10 milien long wok Ogas na bilong wok. Foren Afes na Tred (DFAT) manmeri long: long luksave long eria bilong divelopmen aninit long DSIP kerosin K 1.97 long wan Singaut nau i go long gav- long helpim ol manmeri in- -Givim ol nupela sevis bi- fainens em i bikpela lukluk long wanwan yia tasol moa wan lita, K1.99 long Ogas man long lukluk long em i sait long Pasifik long opim long fainensel inklusen na ol bilong MOU. long K6 milien i save go long skelim mani long 2015 baset Dokta Mankoa i tok prais rot bilong mani long ol i ken narapela tekoloji olsem Bikpela fainensel inklusen kos bilong muvim ol wok long mun Novemba. bilong piul i kam daun stretim laip na sindaun gut. mobail benking; em i ki samting long ol meri samting bilong wok divelop- bikos prais bilong krud oil i Patnasip bilong mipela -Painim rot bilong daunim i gat bikpela sans long stap men i go long distrik. kam daun. Na go antap bi- wantaim DFAT i makim wan- kos bilong intanesenel na insait long bisnis, ikonomik, Mista Mirism i tok gavman long kina egensim US dola pela step fowet long sapo- domestik remitens- daunim politikel na sosel laip. i mas putim sampela mani long mun Julai, na i kam tim ikonomik divelopmen, hevi bilong kos bilong ol Minista Bishop i tok olsem sabsidi long balus na daun bilong intanesenel daunim poveti na apim living Pasifik i salim mani go aut welkam long gavman bai sip kampani long ol i ken siping reit long mun Ogas. stended o gutpela sindaun long kantri na tu,kisim mani wok bung wanataim West- daunim kos bilong muvim ol Em i tok fainol IPP prais long Pasifik, Sif Eksektiv, i kam autsait long kantri; pac Benk long stretim sam- wok samting na tu, ol pasin- i kam daun long prais bi- Gali Kelly i tok taim em i -Painim aut ol rot bilong pela hevi we i save daunim dia. long ritel maket. sainim agrimen wantaim helpim ol pipel long ol wok bilong ol meri. Minista Davis i tok dispela Dokta Manoka i tok taim Australian Foren Minista komesel lon na ol gren fand- Jenerel Menesa bilong hevi bilong gavman bai Komisin i lukluk long ol Julie Bishop long Sydney ing long helpim ol pipel; Westpac Pasifik, Greg Paw- putim mani olsem sabsidi senis long IPP, eksens reit, long Mande dispela wik. -Kamapim ol sampela rot son i tok dispela patnasip i long daunim kos long ol rurel domestik freit reit bilong Mou em i bilong ol Pasifik long helpim ol meri long kamap antap long ol pro- ples em i wanpela bikpela namba tri kwata bilong kantri- PNG na Fiji long mekim bisnis; gram benk i gat pinis long hevi. Ol gavman long bipo i 2014, domestik ritel prais painimaut long ol eria we -Painim sampela rot long helpim ol pipel long gat save no bin lukluk long dispela bilong petrol, disil na DFAT na Westpac bai yusim givim sevis bilong maikro- long fainens long Pasifik. hevi long planti yia. kerosin bai kam daun long save na strong bilong tupela fainens sevis long ol lokol Em i tok Westpac bai go Em i tok dipatmen bilong dispela mun. wantaim ekspiriens na risos bisnis na het long givim ol sevis em bin sainim wanpela pepa long helpim o sapotim gro -Givim helpim bilong olsem Mobail Sevis na ol Em i tok domestik prais pinis long stretim na ol wok em bilong olgeta sevis bilong ikonomi na fainensel komesel fainens long ol arapela sevis olsem instoa man i wok long polisi frem- inklusen. fomol bisnis sekta insait na ol arapela long Pasifik stesen long kantri we bai wok. Taim dispela polisi frem Telefomin MP, Solan Mirisim lukim prais i kam daun. Westpac na gavman bi- long Pasifik Bisnis Fun. Ailan kantri. wok i pinis bai dipatmen i

MainingStanley Nondol i raitim daksen na na ekspot gas bilong Emsekta i tok domestik inflesen i groTasol pastaim minista bi- PNG LNG gas projek. o ol prais bilong ol samting long Tresari, Don Polye i bin BISNIS long kantri i gro na Mista Pruaitch i tok bisnis insait long kantri i stap orait tokim Palamen olsem kantri apim ikonomi long dispela long maining sekta i gro tu na bai stap long gutpela mak. bai kisim hevi long winmani yia na bai gro moa yet ol yia long 2014 wantaim operesen Em i tok wantaim ol dis- bilong LNG bihain long sam- i kam. bilong sampela maining i pela grot, Benk bilong Papua pela yia bikos gavman bai bekim planti dinau bilong au- Gavman bai yusim sam- kam bek long nomol long Niugini i strongim maneteri sait olsem UBS K3 bilien pela mani long projek long 2014 bihian long ol bungim polisi wantaim Kina Fesiliti dinau. bekim dinau bilong ausait. ol sampela hevi long 2013 na reit long 6.25 pesen. Mista Polye i tok gavman i Minista bilong Tresari, ol yia i go pinis. Nickel pro- Mista Pruaitch i tok akaun no stretim straksa na i no Patrick Pruaitch, i tok bisnis i duksen tu i gro. bilong kantri bai lukim win- kamapim yet loa bilong Sov- gro bikpela moa long Oil na Egrikalsa, forestri, wantaim mani bai go antap long 2015 eren Wel Fan (SWF) long Gas sekta na apim ikonomi fising sekta na non-minerel taim LNG projek i go long ful menesim winmani bilong bilong kantri long 6.2 pesen, sekta i gro gut long 2014, na prodaksen. LNG. we i makim 14 –pela yia bi- bai gro moa yet long ol yia i Bisnis i gro na kantri bai long gro. kam. gat planti mani, na gavman Em i tok long wanem tras akuan bai gavman i men- Mista Pruaitch i tok strong- Minista Pruaitch i mekim bai menesim winmani bilong esim bikos kantri i salim ges pela ikonomik i gro wantaim dispela toktok long Palamen LNG projek aninit long Sov- long wol maket pinis na i wok sapot bilong namba wan pro- las wik. eren Wel Fan. long salim olgeta wik. bisnisnius Septemba 11 - 17, 2014 Wantok P21 Ramu Nico helpim

USINOBundi Bundi distrik long Madang kopiIndastri Kopresen i givim projekekspot Ramu NiCo i bin wok klostu provins i bin kisim K5,000 i kam laisens bilong kopi i go long ol aninit long Praivet Pablik Patnasip long Ramu Nico Menesmen pipel bilong Bundi antap long (PPP) wantaim ol gavman opis na (MCC) long statim ol bikpela kopi sampela mani we memba Anton ejensi long strongim ol kain wok neseri long Ogas 20, 2014. Yagama i givim mak olsem K2 mi- olsem insait long Ramu NiCo pro- Deputi Jenerel Menesa bilong lien bilong kamapim bikpela kopi jek eria long Basamuk long Rai Kurumbukari Main, Charlie Hu, i neseri. Kos Distrik go long KBD main givim dispela mani long makim Dispela bai mekim ol pipel bi- long Bundi long Kakao Pod Bora kampani long fran bilong Usino long Bundu i kamap namba wan projek na tu long rais projek long Bundi memba Anton Yagama, lain long Papua Niugini long hap. Agrikalsa Minista Tommy Tomm- planim na kisim nupela kain kopi Aninit long program, ol kakao scoll, Kopi Indastri Kopresen CEO ol i kolim Niugini Geisa. Ol saintis fama long Basamuk Raikos distrik na arapela bikman na ol manmeri i testim olsem dispela nupela kopi i bin namba wan lain insait long Charlie Hu na Usino Bundi member, Anton Yagama i sanap long Bundi stesin bilong Bundi stesin. i ken gro antap long ol hailans na kantri long kisim ol 10,000 CPB long taim ol bin givim Kopi Ekspoting Laisens go long ol pipel bilong Bundi. Insait long dispela bung, Kopi maunten ples. sid long stat bilong dispela yia. Gavman bai sekim maining lis graun long Milen Be Allcom PNG bai stretim Stanley Nondol i raitim aninit long loa bilong Kastomari Len (graun) Ekt we Dipatmen bilong IT Sistem bilong NAC MINISTA bilong Lens na Pisikel Lens i wok yet long klerim stet len NESENEL Eapot Kopresen (NAC) Plening, Benny Allan, i tokim Pala- long Woodlark Ailan, na bai givim i sainim pinis wanpela kontrak long men olsem Milen Be Provinsal Gav- bek i go long ol papagraun . senisim na apgredim seva infra- man na ol papagraun long Woodlark Mista Allan i tok posin 138, 139 na straksa bilong bisnis sistem na ed- Ailan bai kisim sampela hap graun 140 i kisim olsem 70 pesen bilong ministretiv opis wok bilong en. bilong ol benk long maining lis ol i ailan na i karamapim Woodlark Sistem Integreta, Allcom PNG bin sainim pinis. Maining lis we gavman i mas kisim bilong Pot Mosbi bai senisim seva Minista Allan i mekim dispela tok- bek bipo long ol i tanim i go kastom- bilong NAC i go long VMsare Virtu- tok long bekim askim bilong Gavana ari graun. alised Envairenmen wantaim bilong Milen Be, Titus Philemon. Minista Allan i tok dispelabai Cisco Sistem Yunifaid Komputing Mista Philemon i bin tok ol papa- kamap bikos gavman i painim aut Sistem (UCS) hadwea. graun long Woodlark i sainim main- olsem dispela graun em i bilong Bisnis Divelopmen Menesa bi- ing lis na givim bikpela hap graun i wanpela kampani, Vitroplant Limited long Allcom PNG, Glynn Low i tok, go long gavman. we em i bin kisim laisens long 2006 NAC em i wanpela nupela SOE Em i askim sapos gavman bai aninit long egrikalsa lis long wokim we i wok long kamap bikpela lukluk long stretim dispela na givim bikpela oilpam projek. Dispela lis i hariap. Olsem na ol plen bilong ol sampela graun i go bek long ol pa- no pinis na stap yet. long apgredim ol sistem na wok bi- pagraun. Em i tok dipatmen i givim wanpela long ol i mas sanap antap long Mista Allan i tok i gat rot i stap pas long dispela divelopa long kisim strongpela teknoloji disain long laisens long tokim gavman bilong givim aut strongpela na gutpela wanem na em i no wokim divelop- sistem inap long strongim wok Glynn Low, Bisnis Divelopmen Menesa bilong Allcom PNG (lephan) i men aninit long seksen 122 bilong bisnis bilong ol long nau na bihain sekhan wantaim Joseph Tupiri, MD & CEO bilong Nesenel Eapot Kopre- Baim Len Ekt.] tu. sen. Em i tok long tok klia long dispela Menesing Dairekta bilong All- lukautim ol ples balus bai stap klin ples balus bilong mipela,” Mista na kisim graun bek, inspeksen i mas com PNG, Luke Byer, tu i tok, All- na seif. Mipela i kisim wanpela Tupiri. WANTOK kamap na provinsal na distrik ed- com PNG i gat strongpela wok program bai stretim ol sistem na ol Mista Tupiri i tok ol i gat wanpela Niuspepa ministresen na bai tok save long bilong IT sistem long PNG na em pipel bilong mipela na kamap long CISCO insfrastraksa pinis na nau Len Alieneted Divisen. Dispela bai i amamas long wok wantaim NAC wankain level wantaim mak bilong dispela apgred bai helpim ol long lukim gavman i givim notis long di- long dispela projek. wol na bai mekim infrastraksa bi- mekim bikpela wok moa bilong Today! velopa na i ken kisim bek graun. Menesing Dairekta na Sif Ek- long mipela i gro isi isi long kamap kamap long mak wantaim intene- K1 tasol long Dairekta bilong Kastomari Lend seketiv Opisa bilong NAC, Joseph long namba wan mak. Mipela i nesenel stended na long mekim ol Sevis, Lazarus Malesa, i tok projek Tupiri i tok NAC i amamas long mas putim mani long strongpela IT kain wok olsem baio-metrik sekin, olgeta hap!! divisin i wok wantaim MRA, Milen wok wantaim Allcom PNG long pletfom long helpim mipela na luksave long ol lain i brukim sekyu- Be Provinsal gavman na Woodlark dispela projek. mipela i ken givim gutpela kas- riti sistem na long imejensi Maining i wokim disisen. “NAC i gat bikpela tingting long toma kea, sefti na sekyuriti long ol rispons. P22 Wantok Septemba 11 - 17, 2014 ramunius

Ramu NiCo givim moa long K125 milion long lokal ekonomi

AMU NiCo Projek insait long las 12-pela mun i givimaut moa long K125 milien long sapotim lokal Ramu NiCo givim rot kontrak long Maigari Ltd. ekonomi bilong kantri. RRamu NiCo Menesmen (MCC) em di- velopa bilong namba wan nikel/kobalt projek long kantri na ol wok operesen bilong en i stap long Madang provins. Deputi Jeneral Menesa bilong Komuniti Afes Dipatmen bilong Ramu NiCo (MCC), Stotick Kamya i bin tokaut long dispela long Ramu Projek Seken Kwata Riviu Miting long Fraide Agus 29 long Kokopo, Is Nu Briten provins. Mista Kamya i tokaut olsem kontribusen o mani i go aut long Ramu NiCo (MCC) long baim ol samting insait long kantri stat long Julai 2013 inap long mun Jun 2014 em K125,182,233.97 olgeta. Dispela mani i go aut long ol lokal sapla- ias, kontrakta na ol lain i givim sevis i go long Projek. Mista Kamya i tokaut long dispela infome- sen taim em i givim toktok makim Ramu NiCo we ol lain stekholda i bung. Dispela riviu miting long Kokopo i stat long Ogas 27 na pinis long 29. Em i tokaut long samari ripot long Guds na Sevises long sait long lokal samting Kampani i save baim we i karamapim ol lenona kampani we em save baim long Madang na arapela provins na tu mani i go long ol arapela kampani, ol sevis lain na ol gavman ogenaisesin. Mista Kamya i tokaut olsem dispela inves- men bilong MCC-Ramu Nico i kamapim bikpela dimand o askim i kam long ol lokal bisnis long Madang na arapela hap long kantri, na ol mani kampani i peim i goaut long ol komyuniti na ol Projek eria karamapim ol lenona kampani na ol gavman institusen. Em i salensim foapela Ramu Projek lenona asosesin (LOA) na ol lenona kampani (LANCO) long sanap strong na go pas long kisim helpim i kam long ol mani Ramu NiCo i givimaut. Long dispela mani we kampani i spendim, Seken kota riviu i kamap long Kokopo. ol papagraun kampani i bin kisim benefit long mak olsem K194,468.60, karamapim KBK Ramu NiCo sainim rot kontrak i go long KBK Ltd. Ltd, Maigari Ltd, Wass Matau Ltd na Basamuk Entapraisis Ltd. “Mipela long Ramu NiCo (MCC) tok tenkyu DEC kisim moa long K39,000., Fainens Di- lukim tu foapela LOA siaman na ol ekseku- Mista Kamya i salensim ol long menesim long ol sapot yupela ol LOA na LANCO i patmen i kisim moa long K394,000., Leba tiv bilong ol, ol opisa bilong Mineral Risoses gut ol lenona kampani bilong ol na mekim ol save givim long ol yia i go pinis taim mipela i Dipatment kisim moa long K376,000., DOW Atoriti (MRA), Highlands Pacific na ol ara- i gro long helpim ol liklik manmeri long ples stap long hevi na taim nogut. Dispela sapot i kism moa long K548,000., Polis i kisim pela. na komyuniti insait long Projek eria. bilong yupela i helpim mipela i kam inap long moa long K530,000., na ol narapela gava- MRA Ramu Projek kodineta, Carter Oiee Mista Kamya i tok olsem Ramu NiCo taim bilong prodaksen,” Mista Kamya i tok. man dipatmen i kisim moa long K292,000. i tok tenkyu long olgeta stekholda husat i (MCC) insait long las mun i go pinis i bin Long Julai 2013 i kam inap Jun 2014, ol we olgeta total mani i sanap moa long K12 bin stap long dispela gutpela Kwatali Riviu givim aut sampela bisnis long ol LANCO na gavaman department tu i benefit long milion. miting long Kokopo. tu i gat ol arapela i stap yet long givim. Tasol Ramu NiCo Projek long ol kain sevis ol i Dispela 2014 Seken Kwata Projek Riviu Mista Oiee i tokim olgeta lain stekholda em i askim ol LOA siaman na ol LANCO long givim long Ramu NiCo. IRC i kisim moa Mting long Kokopo em Vais Presiden bilong long sapotim Ramu NiCo Projek long lukim sanap baksait na sapotim projek na lukim long K8 milion, MRA kisim more long K1 Ramu Nico, Mista Wang Baowen i makim moa helpim i kam long divelopa na tu long olsem dispela ol projek i kamap gut. milion, NAQIA kisim moa long K42,000., kampani long go stap long en. Miting i bin Nesenel Gavman aninit long MRA.

salens bilong graun na masin bilong mekim wok.

Ol dispela namba i soim klia mak bilong wok mipela i pinisim: InsaitRamu long moa long NiCo tupela yia, Ramuredi NiCo ilong sanapim pinis givim malti bilian Kina Ramu Nikel Projek, na nau mipela i redi long komisinim. n Moa long 4.5 milian kubik mita bilong graun wok i pinis Bihain long mipela i kisim olgeta tok orait na stretim ol teknikal wok redi, n ‘Wanpela Ramu NiCo i go het wantaim bikpela wok konstraksen long namba tu hap bi- Klostu 195,000 kubik mita simen i silip pinis n long 2008. I kam inap nau, olgeta bikpela konstraksen wok long Krumbukari Klostu 48,000 tan stil bilding i sanap, hap long ol em ol nupela Ramu NiCo, main sait na Basamuk rifaineri i pinis, na projek i stap redi long kisim komisin n Moa long 2,000 yunit masin i sanap redi Wanpela o tok orait long mekim wok. Long wol tu, dispela kain hariap sanapim em i no n Moa long 227 kilomita bilong baret na proses paip i silip (antap kamap bipo long wanpela kain bikpela projek olsem, na i daunim olgeta long 135 kilomita slari paiplain) Komyuniti’ ruralindastri Septemba 11 - 17, 2014 Wantok P23 Ol Pasifik lida sapotim riniuwabel

pawaStori na poto i kam long divelopmenem `SIDS Dock.” tim na sainim dispela triti o Secretariat of the Pacific Dispela bodi bai go pas agrimen we bai senisim na Community long divelopim na lukim kamapim ol gutpela samt- olsem mani ol i wokim long ing long laip bilong moa WANPELA bikpela samt- eneji o pawa ol i wokim long 20 milien pipel long ol ing i kamap long wanpela long ol riniuwabel risos i liklik ailan kantri long Pasi- wik bung bilong ol memba kamap na gro insait long fik. bilong Saut Pasifik ol SIDS kantri long Pasifik. Namba tu bikpela samt- Komyuniti (SPC) las wik Gol bilong SIDS Dock ing i bin kamap long bung long Apia, Samoa em long em long mekim ol kantri i em long lonsim Pasifik Riji- ol Smol Ailans Divelopmen kam aninit long ambrela nol Data Repositori (PRDR) Stet (SIDS) i mas bilong em i mekim na we bai strongim Pasifik long kamapim divelopmen bi- yusim moa pawa ol i data na infomesen senis. long riniuwabel eneji o mekim long ol riniuwabel PRDR em i “one stop” pawa inap long saplaim I risos long mak bilong 50 websait we bai menesim ol go long ol ples. pesen o hap, na daunim data beis menesmen sys- Riniuwabel eneji o pawa disel o oil piul long 30 tem long sapotim ol Pasifik em pawa ol i mekim long pesen kam yia 2033. gavman na ol divelopmen ol arapela rot olsem oil bi- Ol lida i bin sainim dis- patna i wok long eneji long kokonas, tapioka na pela namba wan agrimen sekta. Dispela bodi bai ol arapela diwai o gaden long fokas long ol salens lukautim na apdetim ol in- kaikai i gro long gaden o we SIDS i gat long sas- fomesen long eneji data o bus. tenebol eneji. ripot na ol projek infome- Long dispela riniuwabel Moa long 150 deleget na sen. pawa wok, ol lida bilong ol ol memba long ol intane- Long Epril dispela yia, ol MERI KIRIBATI I KUK STAP. Klostu paiawut bai pinis long ol sampela liklik Pasifik Ailan kantri olsem SIDS kantri i bin givim ful senel divelopmen komyuniti eneji minista long Pasifik i sapot long en. bilong moa long 45 kantri i bin bung na wanbel long Kiribati, Tuvalu, Niue na moa bikos pipel i wok long katim ol paiawut long kuk. Long sevim ol diwai na Bodi ol i sanapim long bin amamas stret long kamapim PRDR we ol i lon- tu, long daunim ol sik ol meri na pikinini i bungim long ol smok taim ol i mekim paia, riniuwabel eneji o go pas long dispela wok lukim ol Pasifik lida i sapo- sim long las wik. pawa i wanpela rot. Kokonas piul i wok gut long Koro Ailan …Koro Ailan i go pas OL ailan komyuniti long kopra na i operet long 240 gat pawa long skruim ol Pasifik na PNG i wok long de insait long wanpela yia. awa long pawa i stap on. painim ol rot long helpim Menesa bilong Mil, Em i tok ailan bilong em ol yet na kamapim pawa Iowane Bale i tok 10-pela na pipel i laki long gat baio long ol naturel samting na man ol bin kisim trening piul Mil bikos ol i tromoim lukautim ol yet, komyuniti long yusim mil i bin save liklik mani long baim na na ol famili bilong ol. wok long Mil, tasol nau ol i yusim long kisim pawa, Koro Ailan long Fiji i katim i go daun long 5- skelim wantaim disel piul. wanpela long ol. pela man tasol.Ol i kam Na sapos ol sip i no Ol i kamap olsem long 5-pela liklik viles yunit kamap long ples long Fiji, namba wan lain long Fiji long Nacamaki. ol ples i gat baio piul long long yusim ol kokonas Dispela Mil i save kisim pawa samting long long mekim baio piul long kamapim inap baio disel en. ples na mekim laip na stap piul bilong ol pleslain bi- Koro i wanpela long long ples i gutpela moa. long Koro Ailan. Ol i salim tripela projek eria long Fiji Ol pleslain bilong Koro i long ol pleslain long we i kamapim baio piul yusim save bilong ol long FJ$2.45 long wan wan lita. long kopra. Ol narapela mekim kopra na yusim Long klostu 300 pipel em long Rotuma na Cicia. planti ol kokonas i pulap long tripela viles long Ol narapela ol i wet long Ol lain bilong Kokoda, Oro Provins i kisim ol sid na ol narapela samting bilong planim i kam long long ailan long kamapim Nacamaki long Koro Ailan, kisim projek em long Gau, ol NARI opisa. Poto: NARI eneji long yusim olsem lait ol i save kisim pawa long Vanuabalavu, Rabi na na ol narapela samting ol i 5-pela awa long nait na tu, Lakeba. nidim pawa long en. ol i ken yusim TV, sasim ol Ol baio mil gavman i Long dispela rot, dispela mobail pon na long sam- fanim i hap bilong riniuwa- rurel komyuniti i kamap in- pela, ol i ken yusim was- bel eneji plen bilong Fiji dipenden long yusim ing masin long wasim ol Riniuwabel Eneji Pawa Ol Hap Hap Nius: kokonas pawa o eneji long klos. Aninit long Fiji Rurelk Projek (FREPP) we Global ISRAEL i gat gutpela wok grem we PNG i laik kamapim namba wan prut na kumu lait na ol arapela wok Ilektrifikesen Polisi, sten- Environment Facility i kamap long egrikalsa we i bai helpim ol yut long helpim program long Tari las moa, na sevim piul bilong det lo em long wanpela fanim, na Yunaitet Nesens ken helpim PNG long en. ol yet na tu, long bildim wik.Fres Produs Divelopmen diwai. haus i mas gat wanpela Divelopmen Progrem Olsem na long toktok namel kantri. Mista O’Neill i tok tren- Ejensi (FPDA)I bin kisim Long dispela yia mun pawa poin na tupela lait. (UNDP) i patna wantaim long Praim Minista, Peter ing na save long egrikalsa tripela yia long divelopim prut Mas, ples Nacamai i bin Hetman bilong ples, FREPP long go hetim. O’Neill na Ben-Shmuel em sait i bikpela samting long na vejetebol sekta long Hela. opim namba wan baio piul Malakai Salabula i tok wan Gol bilong dispela pro- Embaseda bilong Israel long PNG. Samting olsem 1124 fama i mil we i bin kostim wan haus i save tromoi jek em long daunim ol hevi las wik, ol yut bilong PNG i OL pipel bilong Hela bai bin kisim ol setifiket long 12- Fiji$435,856. Ol narapela FJ$.50 long pawa insait we grinhaus ges i kisim trening long egrikalsa lukim senis long sait bilong pela modol fam aninit long ples we baio piul projek long wanpela de na kamapim long pawa sekta long Israel em wanpela long kamapim ol prut na kumu na FPDA viles ekstensen woka bai kamap long en em FJ$3.50 long wanpela wik. long Fiji taim ol i yusim ol ol bikpela samting we tupela kisim ol gutpela samting long program long Komo-Maga- Taveuni na Vanuabalavu. Em i tok dispela inap narapela kain rot long bikman i bin glasim. Israel i laip na sindaun bilog ol. Dis- rima, Tari-Pori na Leik Kopi- Mil i save kamapim 520 long ples, na sapos ol i kisim pawa olsem sapotim Nesenel Sevis Pro- pela em bihain ol i lonsim ago Distrik. lita pilta oil insait long holim fansen o bikpela se- baiomes. wanpela de long 1.2 ton lebresen long ples, em i P24 Wantok Septemba 11 - 17, 2014 spotnius

Baramandi:OL PNG Baramandi, Ne- long em bikos ol i bin pilai wanpela win, wanpela lus senel Kriket tim bilong strong tu egensim sampela Papua Niugini, i winim ol top pilaia bilong Saut wanpela pilai bilong ol, na Australia. i lus long arapela pilai bi- Ol beta bilong Baramandi long ol long Gol Kos long olsem Assad Vala na Lega Australia. Siaka i bin kisim planti rans Ol i bin pilai egensim Saut na helpim ol long salensim Australia Kriket Asosieisen ol Saut Australia na putim tim namba 11 (SACA All presa antap long ol. Stars XI) long las wiken na Ol Barramandi nau i stap ol i lus long namba wan long Darwin long Australia gem na win long namba tu na i wok long redi long pilai gem. long ol trail gem egensim Is SACA All Stars XI i bin gat Esia Pasifik (EAP) na Aus- sampela ol top kriket pilaia tralia Indijines Skwat. husat i save pilai long Bihain ol bai go daun long bikpela tim bilong ol Saut Adelaide long Saut Australia Australia ol i kolim Red- long pilai long SACA Primia backs. Lig Kompetisen. Asisten kosa bilong ol Digicel em i stap olsem Baramandi, Rarua Dikana, i namba wan sponsa bilong tok em i amamas tru long ol Baramandi long raun bi- pefomens bilong ol pilaia bi- long ol long Australia. Ol Barramandi long Gol Kos long Australia Poto Cricket PNG. Wimens Yut Soka Tonamen bai kamap long neks wik OLGETA pilai bilong NCD kamapim dispela tonamen Pablik Sevens soka long NCD aninit long lukaut Asosieisen bai no inap long bilong NCDPSSA. kamap long dispela wiken. Olgeta memba asosieisen Dispela disisen i kamap husat bai pilai long dispela bikos NCDPSSA bai go pas tonamen i mas kontektim long hostim Wimens Yut siaman bilong NCDPSSA Soka Tonamen stat long sapos ol i bungim sampela neks wik Mande na pinis hevi nabaut. Kontek namba long Fraide. em 72110382 na kontek Olgeta fainel pilai bilong email em NCDPSSA bai kamap long [email protected] o tk- Oktoba bihain long Wimens [email protected]. Ol i mekim plen bilong kamapim gutpela sekyuriti long 2015 Pasifik Gems. Yut Soka Tonamen i pinis. Dispela tonamen bai Presiden bilong lukim ol memba asosieisen NCDPSSA, Vonnie Kapi bilong Momase olsem LAHI, Natto, i tok bikpela tok tenk LFA na Madang. Long PNGDF bai helpim long 2015 Pasifik Gems yu i go long ol bikpela Sauten Rijon em PMSA na NCDPSSA. OL Papua Niugini Difens Fos Gems Viles, na tu, kamapim bilong dispela bikpela pilai. men long Pot Mosbi, na ol sponsa olsem Niugini Tablebirds long sapotim di- NCDPSSA i tok bikpela (PNGDF) i tokaut olsem ol bai ol patrol long wan wan hap in- spesolis long Ea na Mari- Em i tok ol opisa bilong em velopmen bilong soka tenk yu tu long menesmen givim helpim long sait bilong sait long Pot Mosbi siti. taim,” Leftenen Kenel Aseavu nau i gat gutpela save long namel long ol yangpela tim bilong PNGIPA long sekyuriti long 2015 Pasifik Leftenen Kenel Tony wok ol bai mekim long dispela i tok. mangi na meri. givim bikpela tok orait long Gems. Aseavu i tok ol opisa bilong taim, na rot long wok bung Sif Eksekyutiv Opisa (CEO) Presiden Natto i tok tenk yusim spot fasiliti bilong ol. Ol PNGDF i tok ol bai em i kisim tupela wik long wantaim ol polis. bilong Gems Komiti, Peter yu tu long Papua Niugini NCDPSSA i laikim dispela helpim ol polis na ol arapela wok klostu wantaim ol ara- “Planti bilong ol trup husat Stewart, i tok PNGDF i mekim Futbal Asosieisen (PNGFA) wok pren long stap nau na sekyuriti long lukim olsem ol- pela sivilen sekyuriti kampani bai wok long givim sekyuriti planti wok pinis long wok redi long givim tok orait long long taim bihain tu. geta samting i ran gut. na ol Gems komiti long long 2015 Pasifik Gems em ol long dispela bikpela pilai, na Ol bai givim 300 opisa long kamapim gutpela plen long lain bilong namba wan batal- em i gat bilip olsem ol bai lukautim ol ples bilong pilai, strongim sekyuriti long taim ion, Royel Pasifik Ailan Reji- mekim wok bilong ol stret. Ol Sentral lida sapotim ragbi lig GAVANA bilong Sentral William Walimu bilong Total go long ol arapela lida bilong na givim sans long ol long Provins, Kila Haoda, i soim Constructions Solutions provins long givim sapot bi- pilai ragbi lig long wanpela sapot bilong em olsem lida husat i givim yunifom bilong long ol na helpim long di- lig we i rejista na kam aninit na i givim K200, 000 long ol referi na Ian Gapi bilong velopim ragbi lig insait long long luksave bilong PN- sapotim Sentral Provins Gapi Consultants. provins. GRFL na PNGNRL. Supa Lig. Ol arapela bikman husat i “Puka Temu bilong Abau, Goilala Pandanas em Dispela mani bai helpim bin stap long lukim Gavana Ano Pala bilong Rigo na wanpela tim we bai pilai long long painim ol ragbi pilaia in- Haoda na Mista Mona givim Peter Isoaimo bilong Kairuku dispela Sentral Provins sait long provins husat i gat mani em Sif Eksekyutiv Hiri mas givim sapot bilong Supa Lig na memba bilong talen long pilai ragbi lig. Opisa (CEO) bilong Papua ol tu,” Gavana Haoda i tok. Goilala Daniel Mona i givim Gavana Haoda i bin kisim Niugini Ragbi Futbal Lig Gavana Haoda i tok bikpela sapot long dispela sapot bilong memba bilong (PNGRFL), Brad Tassell na bikpela tenk yu long faunda tim. Goilala Daniel Mona tu. Siaman bilong Papua Niug- bilong Sentral Primia Supa Em i amamas olsem ol Mista Mona i givim K10,000. ini Nesenel Ragbi Lig Lig, Jack Kedea, long pipel bilong em bai pilai long Ol arapela bisnis man (PNGNRL), Sudir Guru. kamapim dispela tingting dispela lig bikos em i ken husat i givim sapot tu em Gavana Haoda i singaut i long helpim ol grasrut pipel helpim ol long planti rot. Lida meri bilong NCDPSSA Vonnie Kapi Natto spotnius Septemba 11 - 17 , 2014 Wantok P25

BiallaOL sumatin bilong Bialla sumatin,kisim ol tisa, na ol man- nupela basketbal kot Praimeri Skul i amamas tru meri bilong komyuniti. Em i bihain long Bank South tokim ol olsem BSP bai go Pacific (BSP) i helpim ol het long sapotim ol. long kamapim nupela bas- “Mipela long BSP i no benk ketbal kot. tasol, nogat, mipela i save Dispela helpim i kam aninit helpim komyuniti tu,” Mista long Komyuniti Inisitiv Pro- Loverock i tok. gram bilong BSP. Mista Loverock i tok spot Ol grup husat i wok wan- em i wanpela bikpela samt- taim long kamapim dispela ing long laip bilong ol man- nupela basketbal kot em ol meri long ol komyuniti, na wok manmeri bilong BSP mipela bai go het long sapo- long Bialla, ol sumatin na tisa tim spot bikos em i ken bilong Bialla Praimeri skul, helpim ol yangpela long na ol manmeri long ol kamap gutpela spot manmeri komyuniti i stap klostu. long taim bihain. Ol manmeri husat i save Mista Loverock i tok tenk stap long Bialla na i bikpela yu long olgeta manmeri na long hap, i tok dispela em pikinini husat i helpim long namba wan taim bilong skul kamapim dispela nupela long kisim wanpela basket- basketbal fasiliti. bal kot. Alaba Divelopmen Kopere- Bialla Praimeri Skul i bin sen i bin go pas long mekim kamap long 1978. wok long putim simen. Ol i BSP Deputi Jenerel bin kisim sampela helpim Menesa (Sekyuriti Sevis), long ol wok manmeri bilong George Loverock, i bin stap BSP, na ol i bin kisim tripela long opim dispela nupela mun long pinisim wok bilong basketbal kot wantaim ol putim simen. George Loverock i helpim wanpela sumatin long tromoi bal i go insait long hup. sponsa husat i save stap long Tura raun Wewak, na tu, raun i go long Ol bodibilda redi long Esia Sempionsip ol skul. Isaac Liri i raitim Tim lida bilong raun bilong long Wewak Tura, Ken Siminji, i tok ol MASKOT bilong 2015 Pasifik memba bilong Pasifik Gems BODIBILDING tim bilong Gems, Tura Kokomo, i bin Ogenaising Komiti (GOC), i Papua Niugini aninit long raun long Wewak long las bin bungim Provinsal Edmin- Papua Niugini Bodibildas wiken long mekim awenes, istreta bilong ESP, Otto Federesen (PNGBBF) i redi na tok aut long ol manmeri Ganai, na toktok wantaim long Esia Sempionsip we bai long hap long bikpela pilai we em. Ol i bin toktok long putim kamap long Singapore long bai kamap long kantri, na ol bikpela TV long wan wan 20-21 Septemba. pulim ol kain kain manmeri eria long provins long givim Bodibilding tim bilong bilong Pasifik i kam. sans long ol manmeri bilong Tura i raun pinis long 7- ESP long pilim ekspiriens bi- PNG bai lusim kantri long 18 pela provins insait long kantri. long 2015 Pasifik Gems. Septemba na kam bek long Bihain long em i kam bek Mista Ganai i tokim ol 22 Septemba. Tim i gat 13- long Kerema, em i kalap long memba bilong GOC olsem pela bodibilda na tripela balus na i go long Wewak em i amamas tru long wanem opisal. long Is Sepik Provins (ESP). wok ol i wokim long helpim ol Dispela em namba wan Long Wewak, Tura i bin pipel bilong olgeta hap insait Tura wantaim ol lain long taim bilong PNG bodibilding raun long ol liklik eria insait long kantri long pilim ek- tim long pilai long dispela long taun, na tu, long ol spiriens bilong dispela Wewak. sempionsip. komyuniti long Maprik. bikpela pilai. long GOC i pilaim Pasifik Ol manmeri long ESP, ol Moa long 700 yangpela Gems singsing. Sampela ol Nau yet ol bodibilda i wok yangpela na ol lapun, i bin meri bilong ol skul long yangpela meri i bin danis long trening long jim long Iso Finch em wanpela memba bilong dispela 13-pela bodibilda long amamas tru long lukim Tura. Wewak i bin amamas wan- wantaim Tura taim ol i lukim Holiday Inn long Pot Mosbi go long Singapore Poto Nicky Bernard. Tura i bin raun i go long ol taim Tura taim ol memba bi- em i danis. aninit long lukaut bilong PNGBBF Presiden Cosmos kantri. PNGBBF i givim tren- tasol sapos i gat spes long Hannette. ing long ol na redim ol long kam insait long skwat. Mista Hannette i tok 11- pilai long intenesenel level. Em i tok disiplin em i wan- pela bodibilda bai salens “Ol arapela 50 pesen bi- pela bikpela samting we ol i long anda 70kg, anda 75kg long ol bodibilda i kam long lukluk long en, na ol bodi- na anda 75+kg. Man husat ol nesenel sempionsip long bilda husat i no bihainim gut bai stap olsem kepten o lida Goroka,” Mista Hannette i ol polisi bai aut long skwat. bilong olgeta bodibilda bi- tok. “Husat i bikhet bai no gat long PNG em Jack Viufa, Faivpela bodibilda i kam sans long makim kantri,” husat i holim taitel bilong long NCD, tripela long Isten Mista Hannette i tok. Mista PNG, Mista Saut Pasi- Hailens, foapela long Ji- Mista Hannette i tok dis- Top swima fik, na Mista Esia-Pasifik. waka, na wanpela long Bo- pela 13-pela bodibilda ol i bilong PNG Mista Hannette i tok 50 genvil. makim long salens long Esia Ryan Pini pesen bilong ol bodibilda i Mista Hannette i tok i gat Sempionsip bai gat sans wantaim ol kam long ol grasrut program sampela bodibilda husat i long makim kantri tu long yangpela bilong bodibilding insait long stap sambai, na ol bai lukluk 2015 Pasifik Gems. swima long Komonwelt Gems long Swiming sempionsip bai dispela yia. i gat strongpela bilip olsem kisim ol nupela rekot, na tu, kisim amamas tingting na i bai gat sampela gutpela pe- resis long stap insait long putim bikpela tingting bi- kamap long NCD fomens long dispela sempi- skwat long makim PNG long ol long win o kisim 2014 Theodist Nesenel Sot sait long kantri, na tu, long pela em ol swima husat i onsip. long FINA Wol Sot Kos sampela nupela rekot. Kos Swiming Sempionsip ovasis. gat ekspiriens long swim Dispela sempionsip bai Sempionsip we bai kamap Ol swima husat i kisim bai kamap long dispela Planti ol swima husat i long nesenel na intene- lukim 50 mita, 100 mita, long Doha long United Arab gutpela rekot bai gat sans mun, stat long de namba gat talen bai soim trupela senel level. 400 mita, 800 mita na 1500 Emirates (UAE). tu long stap insait long 19 na pinis long de namba kala bilong ol long dispela Boroko Amateur Swiming mita fristail, 50 mita, 100 Ol swima bilong ol swim- PNGSI National BSP 21 long Ela Murray Intene- taim. Sampela bilong ol Klap bai go pas long dis- mita na 200 mita breststrok, ing klap long Boroko na Aquatic Excellence Squad. senel Skul. dispela swima em bai pela sempionsip. bekstrok na bataflai, 200 Lae i redi pinis na ol i wok Dispela skwat i save givim Dispela swiming sempi- namba wan taim bilong ol Ol manmeri o ogenais- mita na 400 mita medli, na long trening strong wantaim sans long ol yangpela long onsip bai lukim ol swima i long swim long wanpela esen husat i go pas long ol rilei. ol kosa bilong ol. kisim sapot long trening na kam long kain kain hap in- nesenel tonamen, na sam- kamapim dispela tonamen Ol swima bai resis long Planti bilong ol swima i kamap ol gutpela swima. P26 Wantok Septemba 11 - 17, 2014 nrlnaintrastkapnius SPOTS DR0 Ol poto na stori i kam long NRL websait FAINALS WIK WAN

Fraide: Septemba 12, 2014

TAIM: 7.55pm

Allianz Stedium S/ Eagles Vs Rabbitohs

Sarare: Septemba 13, 2014

TAIM: 5.50pm

Allianz Stedium Roosters Vs Panthers

NRL FAINEL: Ol kepten bilong ol NRL tim husat i stap insait long top 8 na i redi long pilai long ol fainel. Cooper Cronk bilong Storms i TAIM: 7.55pm makim Cameroon Smith bikos em i no bin stap long dispela taim. SONNY BILL WILLIAMS: 1300 Smiles Stedium Sampela i tok dispela yia s em i laspela taim bilong Cowboys V Broncos em long pilai wantaim Roosters long NRL. Roosters bai nidim em bikos em i wanpela strongpela pilaia, na em i gat planti ekspiriens. Sande: Septemba 14, 2014

TAIM: 4.10pm

AAMI Park

Storm Vs Bulldogs

Raun 26 Poins Lata Pos Tim WB L D Pts 1. Roosters 16 28 36 2. Sea Eagles 16 28 36 COOPER CRONK: Hapbek bilong Melbourne Storms, Cooper 3. Rabbitohs 15 29 34 Cronk, em i wanpela pilaia husat i ken helpim Storms long taim ol i 4. Panthers 15 29 34 pilai long ol fainel. 5. Cowboys 142 10 32 6. Storm 142 10 32 7. Bulldogs 132 11 30 8. Broncos 122 12 28 9. Warriors 122 12 28 10. Eels 12 2 12 28 11. Dragons 112 13 26 12. Knights 102 14 24 13. W/Tigers 102 14 24 14. Titans 92 15 22 15. Raiders 82 16 20 16. Sharks 52 19 14

TUPELA BRATA: Tupela brata husat i pilai wantaim Newcastle Knights, Sione na Chanel Mata'utia, bai pilai wantaim Samoa long 4 Nesen tonamen. olspotpoto Septemba 11 - 17, 2014 Wantok P27

TURA! Maskot bilong 2015 Pasifik Gems i nau long 7-pela provins pinis long Papua Niugini. Raun bilong em i bilong Ol spot givim awenes long ol pipel long 2015 Pasifik Gems. poto long

wikeOl Poto nIsaac Liri....

Murray Bareks spot fasiliti em i namba wan spot fasiliti long pinis bipo long Pasifik Gems i stat. Ol manmeri bilong pablik bai gat sans long yusim dispela fasiliti tu.

Ol yangpela skul pikinini long ol skul long Pot Mosbi i save amamas stret taim ol i kisim trening long Cricket PNG.

Pablik Sevans Soka long Pot Mosbi bai no inap kamap long Ol Digicel Baramandi i lusim kantri na i stap pinis long Saut Australia long pilai long wanpela dispela wiken bikos long Wimens Yut soka tonamen. bikpela tonamen long hap. TOKSAVE: Salim ol spots dro bilong yu kam long Feks; 325 2579, e-mel;[email protected] o kam lusim long Wantok Niuspepa opis long Able Building Complex long Central Waigani, NCD. Isu 2088 Wan wik: Fonde, Septemba 11 - 17, 2014.

Isaac Liri i raitim long wanpela gem bilong ol, na mi laik tok tenk yu DISPELA yia em i namba long olgeta manmeri husat wan taim bilong Nesenel i givim sapot na helpim,” Wimens Ragbi Lig Jon Mista Mairi i tok. Ol Sauten meri winim Sempionsip long kamap Long ol arapela divisen long kantri. long Nesenel Sempionsip, Papua Niugini Ragbi pilai bilong ol anda 16 na Futbal Lig (PNGRFL) i 18 bai stat long Fonde, na amamas tru long lukim ol sinia bai kamap long dispela i kamap, long Sarere na Sande. Nesenel Sempionsip wanem, em i soim olsem Long opening seremoni ragbi lig i wok long divelop bilong dispela sempionsip, moa yet na i pulim intres Siaman bilong PNGRFL bilong ol meri long kantri. Sandis Tsaka i tok em i Wimens Nesenel Sem- laikim ol meri long putim pionsip i lukim foapela tim sapot long dispela spot. i kam long wan wan rijon Ol tupela tim husat i insait long Papua Niugini. pilai long Wimens gren Sauten, Hailens, Momase fainel long Nesenel Sem- na Niugini Ailans. pionsip bai pilai egensim Ol Sauten meri i bin pilai ol yet long taim ol PNG long wanpela strongpela Praim Minista 13 i pilai gren fainel egensim wantaim Australia Praim Hailen rijon, na ol i win 8- Minista 13 long Kokopo 4. long Oktoba. Arapela gem Dairekta bilong ragbi lig we bai kamap long dispela long Sauten, Gwaibo taim em ol PNG anda 16 Mairi, i tok em i amamas egensim Nu Saut Wels tru wantaim pefomens bi- anda 16, na ol Nesenel long ol pilaia, kosa na ol- Sempionsip sta pilaia geta lain long menesmen. egensim ol Digicel Kap sta Em i tok olgeta i bin wok pilaia. hat long stat i kam inap Ol selekta bai makim nau, na ol i lukim gutpela skwat bilong ol Nesenel bilong en taim ol i winim Sempionsip sta pilaia na dispela sempionsip. PNG anda 16 skwat bihain “Mi amamas tru olsem long Nesenel Sempionsip STRONGIM RAGBI LIG: Ol lida bilong Sentral Provins i putim mani long strongim ragbi lig. Poto Nicky Bernard. Stori long pes 24 tim Saunten i no bin lus i pinis.

Publisher of the newspaper operates at Able Building Complex, Sec 58 Lot 02, Waigani Drive.