Predstave za djecu Božina arolija u Koromanu i Zagrebu
Nove investicije u Koromanom
Naši umirovljenici Izlet u Veneciju
Sajam knjiga u Puli Eko radionice Profila i Holcima
Stvarajmo zajedno Djeca u Labinu i Zaboku prodavala svoje radove UVODNIK
EKO DOSTAVA DO VAŠIH VRATA ROBERT FARAGUNA - predsjednik brdsko-biciklističkog kluba “Istra bike” Labin Punom brzinom u Novu godinu! druge načine. Tako smo u suradnji s Hol- cimom i Turističkom zajednicom Grada Labina imali akciju čišćenja plaža u Prtlo- gu, a ružno nas je vrijeme omelo u na- mjeri da isto učinimo i u Ravnima. U sklo- pu borbe protiv ovisnosti i u suradnji s Labin Zdravim gradom 15. prosinca smo organizirali biciklijadu "Zdravi đir". U Novu, 2004. ulazimo punom brzinom! Ponosni smo izjaviti da 8. ko- lovoza organiziramo utrku koja se bodu- je za svjetske UCI bodove. Za uspore- dbu, to je kao ATP bodovi u tenisu. U suradnji s Turističkom zajednicom Gra- Dragi čitatelji "Ca je novega", da Labina u turističkoj ćemo sezoni or- Svim čitateljima želimo vesele božićne blagdane ganizirati turističke biciklijade Labinšti- i puno uspjeha u Novoj 2004. godini! prije nego Vam poželim sretan Bo- nom. Osim toga, bit će nas znatno više: žić i Novu godinu želim zahvaliti Vama osnivamo podružnice u Kršanu i Rovi- nju tako da ćemo s novim članstvom Srdačno se zahvaljujemo na marljivom radu i kreativnosti koju je i Holcimu što ste nam omogućili rado- pokazalo 1.000 djece iz osnovnih škola u okolici Labina i na velikom imati natjecatelje u svim kategorijama sne trenutke provedene na biciklu tije- trudu Crvenog križa Labin i svih nastavnika. Oni su za naše radnike što malo koji klub u Hrvatskoj ima. kom raznošenja ovog Vašeg i našeg lista! i poslovne partnere izradili 1.000 novogodišnjih čestitki i drago nam Tijekom godine koje je na izmaku Do sljedećeg broja "Ca je novega" je da smo kroz ovaj projekt u suradnji s Crvenim križem i školama, nastojali smo biti ekološki korisni i na sretan Božić i Nova godina! doprinijeli ure enju dječjeg igrališta u Labinu.
SADRŽAJ
Predstavljamo Odjel investicija i razvoja u Holcimu Hrvatska i njihove projekte ...... 3
Holcim Pratite nas kroz 2004. s novim kalendarom ...... 4
Eko radionice na Sajmu knjiga u Puli ...... 5
Naše mjesto Dani vina u Brovinju ...... 6
Božićna čarolija u Koromačnu “CA JE NOVEGA?” Djed Božićnjak darivao djecu radnika Holcima i tromjesečne novine svu djecu lokalne zajednice oko Koromačna ...... 8
Nakladnik Plavi snijeg poklon Djeda Božićnjaka u Zagrebu ...... 9 Holcim (Hrvatska) d.o.o. Koromačno bb, 52222 Koromačno Naši umirovljenici u Veneciji ...... 12 tel.: 052 876 900 fax: 052 876 240 Korak bliže prema oživljavanju Skitače ...... 14 e-mail: [email protected] www.holcim.hr Općina Raša dobila novi grb Rudarska svjetiljka kao putokaz za bolju budućnost ...... 16 Grafička priprema Ova je publikacija Borovac i Bence d.o.o. tiskana na recikliranom papiru.
2 Holcim - prosinac 2003. INTERVIEW IGOR SANTRO, AN1ELO VIŠKOVI3, MILJENKO MIŠKULIN I MORENO FONOVI3 Predstavljamo Odjel investicija i razvoja u Holcimu Hrvatska i njihove projekte
Novi silos i novo skladište - dva velika ovogodišnja projekta od 4,4 milijuna eura tekst i fotografije: Robi Selan
Između plana – onoga što želimo u Koromačnu izgradi novi silos kapacite- 24 sata na dan. Na taj način silos raste dište i radionice održavanja. Smatramo postići i sadašanjeg stanja uvijek postoji ta 10 tisuća tona. Izgradnja je u tijeku, 2,50-3 metra na dan, ovisno o vlagi i da će se na taj način povećati efikasnost neki raskorak, neki jaz koji treba pre- dovršetak se planira do 10. travnja, a vanjskoj temperaturi, što znači da će se i uvjeti rada. Napominjemo da će skla- valadati. Znamo da možemo naprijed, puštanje u rad 15. travnja 2004. godine. na njemu raditi 14 dana po 24 sata na dište biti “kompjuterizirano”" što će uve- samo je pitanje kako. Zato se svaka Tada će ukupni prostor za skladištenje dan! Valja napomenuti i da su silosi opre- like ubrzati i olakšati rad. tvrtka suočava s potrebom investiranja, cementa uz terminale u Jastrebarskom i mljeni vrećastim otprašivačima koji za- Moreno Fonović je administrator razvoja proizvodnje i proizvodnih kap- Zadru biti 17 tisuća tona što se ocjenjuje dovoljavaju najstrože europske norme čija uloga više dolazi do izražaja kod aciteta. U Holcimu postoji Odjel za in- sasvim dostatnim za proizvodnju cemen- glede razine emisije praškastih tvari, a to onih brojnijih, manjih projekata, ali i vesticije i razvoj kojeg čine Igor Santro, ta od 750 tisuća tona godišnje. je manje od 30 miligrama po kubnom kod većih gdje je neophodan kao od- Miljenko Miškulin, Anđelo Višković i Silos će biti visok 52 metra ili oko 2 metru, ispričao nam je Miljenko. govarajuća logistika: “Moji poslovi su ve- Moreno Fonović. metra niži od postojećeg silosa. Intere- – Postojeće skladište i radionice na zani uz dnevne potrebe. Uglavnom ra- Igor Santro je voditelj Odjela: “Mi santno je da se betoniranje silosa kad je- održavanju su u vrlo lošem stanju, ne od- dim u SAP-u, kompjuterskog programu smo zaduženi za tzv. Plant master plan dnom počne ne smije zaustavljati. Nai- govaraju današnjim zahtjevima po opre- kojim su povezani svi dijelovi poslovanja. razvoja tvornice i izvođenje pojednih inve- me, za betoniranje stijenki silosa koristi mljenosti i uvjetima za siguran rad. Zbog Pored ostalih poslova kreiram nabavne sticija kako bi se ispunili zahtjevi postavlje- se klizna oplata koja se ne smije zausta- toga želimo na jednom mjestu izgraditi zahtjeve za sve ugovorene poslove.” ni u poslovnom planu. Godišnje imamo vljati, tako da mikseri s betonom dolaze novu građevinu koja će objediniti skla- 30-ak projekata od čega je većina manjih koji se uglavnom svode na nabavu potre- bne opreme i uređaja te nekoliko većih projekata gdje pored ostalog treba voditi brigu o terminskom planu i budgetu." Dva takva veća projekta koji se izvode ove godine su izgradnja novog silosa za skladištenje cementa u koji se ulaže 3,4 milijuna EUR i izgradnja novog skladišta i radionica održavanja, u vrijednosti od 1 milijun EUR. Project manager prvog projekta je Miljenko Miškulin, a drugog Anđelo Višković. – Uprava je ocijenila da je postojeći skladišni prostor za cement od 5.000 tona u Koromačnu, te skladišni prostori po tisuću tona u Jastrebarskom i Zadru, nedostatan, pa je donijela odluku da se broj 3 3 HOLCIM Pratite nas kroz 2004. s novim kalendarom Vrijedan podsjetnik na ostvarene uspjehe i zacrtane planove
Izdvajamo nekoliko važnijih Holcimovih projekata i aktivnosti:
Natječaj za sponzoriranje projekata:
Natječaj za prijavu projekata ne- vladinih udruga i ustanova za spon- zoriranje bit će objavljujen 17. siječ- nja. Rezultati natječaja bit će poznati brane projekte predstaviti na zajed- početkom travnja, a na Dan planeta ničkom sastanku pod nazivom Sajam Zemlje, tj. 22. travnja udruge će iza- dobrih ideja.
Dan otvorenih vrata:
Već tradicionalni Dan otvorenih vrata, sljedeće će godine u Koromač- nu biti organiziran po 9-ti put, a plani- ran je za 14. svibnja. Ove je godine na tom događaju, koji je istovremeno U rujnu ove godine je organiziran u bio i proslava prelaska na novo ime, Zaboku, a sljedeće će se godine, osim u Koromačnu prisustvovalo više od u Zaboku, zasigurno organizirati i u 1.500 ljudi. Želja je da se Dan otvo- još nekoj od pet betonara. renih vrata organizira i u betonarama.
Holcimov obiteljski dan:
I na internoj fešti, o kojoj smo pi- sali u našem prošlom broju, i na Hol- cimovoj božićnoj fešti, atmosfera je bila toliko vesela i radnici su bili to- liko zadovoljni, da je Holcim odlučio nici, supruge, supružnici i djeca, druži- Ne pripremate li se za kviz “Mili- Fotografije su tematski vezane uz održati tradiciju. Tako će se iduće go- ti se, igrati i zajedno zabavljati na Hol- junaš”, teško da će vam podatak o op- radnike, kupce kao i neke od prijašnjih dine u nedjelju, 4. srpnja okupiti rad- cimovom Obiteljskom danu. segu Zemlje, koji inače iznosi oko 40 projekata. Predstavljen je tako Klub tisuća kilometara, biti poznat. Poveže- “Istra Bike”, s kojim Holcim ostvaruje te li ga međutim, s podatkom od 700 niz uspješnih projekata i koji vam “Ca Dan umirovljenika: tisuća prijeđenih kilometara, koliko će je novega?” biciklima raznosi od vrata vozači tvrtke Transplus, koja za Holcim do vrata, zatim plakat akcije “Ne ba- Izlet umirovljenika je za Holcim kupcima prevozi cement, prijeći u godi- cajmo gume u šume” provedene s već postao tradicionalan: prije tri go- nu dana svog postojanja, zapitate se je Udrugom “Zelena Istra”, kao i Krčki dine se išlo na Plitvička jezera, pa u li nam naša draga planeta postala od- most, u čije su temelje dio svog stva- Beč, a ove godine u Veneciju. Više o jednom jako mala ili su se svi ti vozači ranja uložili i radnici iz Koromačna. doživljajima umirovljenika u Veneciji dine? Sigurno je samo da će se izlet svojski naradili. Znajući da se u našoj Na drugoj polovici ovog kalen- možete pročitati u ovom broju “Ca dogovoriti s Klubom Holcimovih umi- okolici sve više gradi, uviđamo da za dara velikog formata nalazi se popis je novega” na 12. stranici. A tko zna rovljenika koji će biti osnovan sljede- prelazak udaljenosti jednakoj kilome- događaja karakterističan za pojedini kamo će ih put odvesti sljedeće go- će godine. traži potrebnoj za gotovo 18 putova- mjesec. Možemo tako iščitati i neke nja oko svijeta, čovjek zaista mora ima- novosti, kao što su redovite kvartalne ti tri karakteristike: snagu, strast i želju konferencije za novinare. Navedeni su za stvaranjem. Upravo taj Holcimov i datumi izlaženja listova “Feralić”, na- Dan kupaca: moto ujedno je i poruka koju novim mijenjenog radnicima i umirovljenicima, kalendarom šalje dragim osobama i su- i “Ca je novega” za mještane, ali i sve Uspjeh naših kupaca je i naš us- radnicima. U njemu, osim zanimljivog druge koje zanima čime se sve bavi pjeh pa ćemo se i sljedeće godine u podatka o jubilarnim Transplusovim jedna od najuspješnjijih ovdašnjih tvrt- rujnu svi zajedno okupiti na tradicional- kilometrima, možemo pronaći i pre- ki. Ovaj će kalendar poslužiti kao još nom Danu kupaca uz mnoštvo igara, za- gršt korisnih informacija o planovima, jedan podsjetnik na godinu u kojoj je bave i druženja. Svake godine održa- lijepe naše, a gdje će se održati ove go- u kojima svatko može za sebe iskopati Holcim istrajao u svom radu, poštujući va se na nekom drugom mjestu diljem dine neka još malo ostane iznenađenje. zrnce zadovoljstva. opredjeljenje za održivi razvoj.
4 Holcim - prosinac 2003. Eko radionice na Sajmu knjiga u Puli tekst i fotografije: Radenko Vadanjel
žaju žabe", krevelje se, međusobno na- vlače i naravno, uživaju. – Mi smo podstanari, pa ne mogu tako šarati i ljepiti kamenčiće kod kuće – objašnjava nam svoje oduševljenje lje- pljenjem sitnih kamenčića Doris. – Ja lijepim i kod kuće kamenčiće – nadovezuje se njezina najbolja prijate- ljica Mateja. – Moja mama radi u vrtiću pa ima više razumjevanja – zaključuje ozbiljno. Mala oaza kartonskih kutija, mreža, likovnih radova, odolijeva rijeci posjetite- lja koji zadubljeno prevrću po stalaža- ma prepunim knjiga ili umorni sjedaju za improvizirane stolove ispijajući jutar- mlje spas”, a izdavačka kuća “Profil” iz Za- je modrolike, plavičaste crteže. Na dnu nju kavu. Sajamska strka kao da, uopće, greba je organizirala voditelje radionica, mora, u okruženju vilin konjica i neobi- ne ugrožava ovu neobičnu zajednicu i odnosno nas – pokazuje prstom na sebe i čnih hobotnica spava potonuli brod. harmoniju koja u njoj vlada. kolegicu, voditeljica radionice Krisitna. On čak i plače. A suze su mu neobično – Ja se zovem Kristina. Zajedno s ko- Od Ane i Krisitne saznajemo još i crne. Saznanjemo da se radi o brodu legicom Anom vodim eko radionice. Ukra- da je danas u gostima OŠ Šijana iz Pule, koji je uistinu davno potonuo u riječkoj Dvanaesti je mjesec vrijeme dariva- tko, dvije su se velike firme udružile da točnije 2b razred. U vrijeme Sajma iz- luci. A suze su crne jer taj brod, upravo nja. Ipak, prva polovica prosinca u Puli, ovih dana, ispušta naftu koja onečišćuje prije velikih praznika, u velikom je zna- more u riječkoj luci. ku Sajma knjiga. – On plače jer su svi bili zaboravili na U najglamuroznijem, “Crvenom sa- njega – otkriva nam veliku tajnu Ljiljana. lonu”, redaju se promocije ovogodišnjih – Evo, ovo je pijesak na dnu mora – književnih zvijezda: Irene Vrkljan iz Ber- stručno posipa pijesak površinom pre- lina, Petera Esterhazya iz Budimpešte, mazanom ljepilom, i odjednom, crtež Ede Popovića iz Zagreba, Rujane Jeger poprima neobičnu reljefnost. Brodu uo- iz Beča ... Gosti, primjereno trenutku, pće nije loše u Ljiljaninom podmorju – zrače veoma uzbuđeno, svečano. Foto- zaključujemo. reporteri neprimjetno škljocaju malim digitalcima, novinari zapisuju “prohodni- – Mi ne čekamo samo Dan planete je” rečenice, kamermani tegle svoje, još Zemlje, već čistimo okoliš kroz cijelu go- uvijek, nezgrapne kamere, razdragana dinu. Čistimo oko škole, školsko dvorište publika pijucka ponuđeno vino i kono- i obližnju šumicu. Naravno u rukavicama bari diskretno odnose prazne čaše... I ta- – ponosno nam opisuje radne navike ko iz dana u dan. svojih učenika učiteljica Miroslava. Ali u jednom drugom, manje “ušmi- A mi možemo samo nadodati da nkanom” odjelu Sajma, ispod velikog ako učenici OŠ Šijana upola tako pažlji- prozora još iz vremena Austro-Ugar- vo čiste svoju radnu sredinu kao što izra- ske, dešava se neobična scena. Mališa- ova akcija uspije. Holcim je potaknuo or- redat će se devet osnovnih škola iz Pu- đuju prekrasne crteže, tete čistačice te- ni, zadubljeni u rastegnute hamer-papi- ganizaciju eko-radionica, i svakom djete- le. Tema eko radionica je “Spasimo na- bale bi se i malko zabrinuti za svoja ra- re valjaju se po podu, odmaraju u “polo- tu poklonio po jednu knjigu “Glas za ze- še more”. dna mjesta. – Mi volimo dinosaure – bez suvišnih uvoda, podastire nam svoju opsjednu- tost pradavnim bićima mali Dino. Na lančiću, oko vrata, naravno visi žućkasti Tyrannosaurus. – U mraku svjetli. Floroscentan je – prevrće jezikom složeni pojam, a oko njega interesna skupina skupljača sličica i figurica razdragano podržava taj jedno- strani životni stav. – I mi volimo dinosaure – podilazimo trenutnom sustavu vrijednosti i razgo- vor zaokreće u prisnije vode. – I ja sam iz Koparske kao i Doris i Mateja – priznaje Dino. – Imamo park pored “Konzuma” i tamo se igramo – zaključuje. Djevojčice, nasuprot sličicama op- sjednutim dječacima, udubile su se u svo- broj 3 5 NAŠE MJESTO
Dani vina u Brovinju tekst i fotografije: Radenko Vadanjel
toploj prostoriji. Dugačak, rastegnuti stol prepun je hrane i pića. – Da li smo zabunom zalutali u neki paralelni svijet, zemlju dembeliju ili nam se od hladnoće i gladi to sve samo pričinja?! – u čudu se pogledavamo. Nevjerojatne poslastice i delikate- se oplemenjuju ovaj neobičan prostor nakrcan raznim spravama, strojevima, tokarskim napravama … Pucketanje žara s roštilja uvjerava nas ipak da smo na pravom mjestu. – 25 kg pidoć, 2,5 kg bakaloj na su- ho, 7 kg kalamari, 5 kg solpi – slavodo- bitno raportira večerašnji menu doma- ćin i vlasnik ovog polivalentnog prosto- no je ispljunuvši u mali kanistar, zaklju- tu u Brovinju – objašnjava i dalje ozbiljan ra: tokarsko bravarske radionice – re- čuje Aldo. Đani istu tekućinu primiče gsp. Dobrić. storana, gospodin Lino Dobrić. svjetlu. Uzimamo plastični “mižol” i nalije- Bez puno dvoumljenja hvatamo se – Specifičan buke – mrmlja Elvis vamo brovinjsku “pucovinu”, bez mućka- u koštac s iznijetim jelovnikom. I dok ra- zabijena nosa u duguljastoj čaši. Onda nja i traženja bukea. Ugodno smo izne- zdragano srčemo pedoće, mažemo ba- se svi, kao po dogovoru, prihvaćaju pa- nađeni. Chardonnay, malvazija, somelijeri, kalar na kruh slušajući usput stare vice- pira i nešto upisuju. Povlačeći se tiho, – Stvarno je dobra. Skroz neobična – vinske ceste... egzotični su turistički “smje- vce o Muji i Hasi, u jednoj drugoj, izdvo- na prstima, ostavljamo ih u neoskrvnu- priznajemo, nalijevajući iznova da na- rokazi” po kojima, rastežući gastrono- jenoj prostoriji, skrivenoj od očiju jav- toj, zagrobnoj tišini. A u svečanoj sali novo “utvrdimo gradivo”. msku kartu Istre, u jeku sezone, na vi- – Aj, zaspal Pave; maa…. aj, zaspal sokim ljetnim temperaturama, bauljaju Pave pod jorihom hlaade ma ni ne najjjj – gladni turisti. Pridodamo li tome rafiole braća Fonović na “tanko i debelo” pre- s naribanim tartufima, kobasice i ostale usmjeravaju pažnju sudionika na sebe. delicije, dobivamo nevjerojatnu kulina- Milina ih je slušati. Uzdišemo. Toplo nam rsku ponudu Istre koja se može mjeri- je oko srca. ti i s mnogo poznatijim svjetskim kuhi- Malo kasnije, svečanim koracima njama. izlazi iz “laboratorija” komisija za ocje- U selu Brovinje, u vrletima ponad nu kvalitete vina. Naizgled, nikoga pre- Koromačnog, bura brije i potiskuje nas više ne uzbuđuje njihovo prisustvo. u zaklonjeni prostor. Probijajući se kroz Reklo bi se, nitko ozbiljno ne doživljava labirint usječenih staza zaštićenih ogro- ovo neformalno, seosko druženje. Ali mnim kamenim suhozidima, približava- nosti, zasjeda tročlana komisija. A gdje družina je sve bučnija i razdraganija. kada predsjednik komisije gsp. Aldo, pre- mo se našem cilju. Iz mraka izranja os- ima komisije tu su i pravila, strogi pog- – Su rivali bijelo? – pita nas gospo- mještajući u rukama podugački arak vijetljena, naizgled mala, improvizirana ledi, olovka i papir. din Eler Dobrić. papira, započne čitanje imena natjeca- potleušica, a oko nje hitro se vrzmaju Nizovi uredno poredanih boca s – Već su na crnom – odgovaramo. telja s popisa, napetost u maloj tokarsko- neobični likovi nabijenih vunenih kapa takmičarskim rednim brojevima, zapra- – To ni crno, to je rose. Pucovina! – bravarskoj radionici dramatično raste. i vratova uvučenih u tople kapute. vo, glavni su razlog ovog pomalo neuo- objašnjava nam gsp. Dobrić. – Sipe Milkin, Đentile Direktor, Milio – Brzo, brzo, unutra – trlja ruke “šef bičajenog subotnjeg druženja bez plesa, – Pucovina?! – ponavljamo u Bepin, Đino Pijanta, Bruno Matić, Anđel- protokola” odškrinuvši velika željezna muzike i žena. nevjerici. o Ureha, Nelo Bužor, Aldo Krocić, Dino Šo- vrata. – Eee, ovo je pravo – mučkajući za- – Pucovina je naše autohtono vino. ldić, Renato Rene, Karlo Išić, Silvano Le- I odjednom, nalazimo se u velikoj mišljeno tekućinu u ustima i neočekiva- Ja ne znon da ga ima gde drugdje osim mešić, Milio Lemešić, Brunić Dobrić, Že- ljko Radivoj, Eler Bužor, Vlado Mikulov, Li- no Dobrić-Korejac, Đani Lemešić – odzva- nja zapušenom prostorijom. Natjecate- lji se u iščekivanju pogledavaju, kiselo se smješeći. Biti prvi u Brovinju i nije ta- ko bezazleno, zaključujemo. A tko je pobijedio nije presudno važno. Odnosno, onome tko se malo “navukao” na ovo neobično primorsko mjestašce nadomak Koromačnom, predlažemo da ga osobno posjeti, i sam, na licu mjesta, isproba brovinjska vina. Tako će najpreciznije, uostalom kao i sami mještani, pronaći svoga favorita.
6 Holcim - prosinac 2003. MLADI U KOROMA * Čime se još baviš u slobodno vri- jeme? – Nemam nekih slobodnih aktivno- sti jer živim u Koromačnu i "bad" mi je zbog prijevoza – dok dođem iz škole kući i dok jedam već su četiri sata. * To je nezgodno, ali ima li život u Koromačnu nekih prednosti? – Dobro je to što smo veliko društvo pa nam nije dosadno, ali opet je problem što se nemamo gdje družiti. Dobro, ljeti imamo more, ali gdje se zimi možemo – Najvjerojatnije ću studirati engle- okupiti? Kad bi nam obnovili kino salu koja ski i hrvatski, možda i njemački uz to, ali ne služi ničemu, zapravo kad bi nam sa- još ću razmisliti. Druga opcija mi je logo- mo dali stolove mogli bismo se normalno pedija u Zagrebu jer većinom prijemni is- okuplljati i provoditi vrijeme. Dobro je da pit bude isti dan kad i na Filozofskom fa- su mladi, oni stariji od dvadeset godina, Dajmi mola pit kafe kultetu, odgovorila nam je Katja Dobrić pokrenili inicativu za njenu obnovu. Bit ću s tobom po noće na pitanje koji će fakultet upisati nakon Dajmi mola jest pršuta, što sljedećeg proljeća maturira. Ovu po- * Kaže se da su ljudi danas otuđe- Bušat ću te sve do jutra. laznicu jezične gimnazije u Srednjoj školi ni – mobitelom mogu uvijek svakoga Mate Blažine u Labinu stariji će prepo- zvati, ali su ipak usamljeni i željni druže- znati kao kćer Silvana i Zlate Dobrić iz nja. Primjećuješ li da ste vi u Koroma- STARI ĐOGI Koromačna, oboje zaposlenih u Holci- čnu sretniji zbog toga što ste očuvali to neko normalno druženje i komunikaciju? ĐOG S KOLONBARI: mu – tata je vođa smjene, a mama radi Za igrat nam robi jena palica duga poli jenega metra i dese- u laboratoriju. Za labinske srednjoškol- – Mislim da je to točno. Imam puno tak drvenih kolonbari. Ta palica se zabije u tlo, a oni ki igraju sto- ce ona je Katja iz 4. L razreda. prijetelja iz okolice Labina i znam da čak je por metar dugo od palice i moraju ca više kolonbari hitit na pa- – Oduvijek sam voljela jezike i zato ako i imaju neki drugi krug prijatelja, ve- licu. Na kraju će dobit onaj ki je najviše kolonbari zade na palicu. sam se odlučila za jezičnu gimnaziju. En- ćinom se druže s prijateljima iz škole. Mi gleski i talijanski sam učila u osnovnoj š- dolje smo uvijek složni. Kad treba izaći van, koli, sad u srednjoj njemački, a i latinski skupa tražimo prijevoz i ne odvajamo se. prve dvije godine, priča Katja o svojoj lju- Zato neke moje prijeteljice iz razreda ko- bavi prema jezicima. Engleski najbolje je žive u Labinu izlaze sa mnom i mojim poznajem jer sam ga učila od pet do os- društvom od dolje. mog razreda i sad u srednjoj. Osim toga imam više prilika susretati se tim jezikom Katjin je razred izradio knjižicu "Ka- nego s njemačkim koji ima i težu gramatiku. ko so živeli naši stori" iz koje vam, u ov- om broju donosimo recept za bakalar * Želja ti je, dakle, biti profesor hr- na bijelo. Zanimljivo je da je taj recept vatskog i engleskog jezika. To znači da upravo ona zapisala. I posljednje, ali ne puno čitaš? i najmanje važno, uskoro ćete Katji mo- tekst i fotografija: srednja škola Mate Blažine Labin – Volim beletristiku – Shelldona, Gr- ći čestitati rođendan – pretposljednjeg ishama, upravo čitam jednu knjigu Danielle dana u godini. broj 3 7 DOGA1AJI Božina arolija u Koromanu Djed Božinjak darivao djecu radnika Holcima i svu djecu lokalne zajednice oko Koromana Nino Catela Nikola Čuljak Meg Hasani Mateo Jugovac Lelis Hrvatin Antonio Jukić šenje. Zajedno s njima naučili smo čarobnu riječ “Simsalabim” i iskori- stili je da bismo “iščarobirali” Djeda Božićnjaka. A koji je njegov posao, zna se: podijeliti djeci pakete. Čeka- li su ispred pozornice i bili su popri- lično veliki tako da su Djedu poma- gali Hokus, Pokusica i Patatrak. U kino dvorani skupilo se dvje- stotinjak djece i njihovih roditelja, stanovnika Koromačna i okolice te zaposlenika u Holcimu. Pokušali smo od djece saznati kako im se predstava svidjela. Katka- da je to bilo bezuspješno jer je sva koncentracija bila usmjerena na Dje- da Božićnjaka, ali nešto smo ipak sa- znali. Jedan zajednički veliki: “Simsala- vori riječima već pokretima (panto- Krupan momak Antonio Jukić bim!” i na pozornici kino dvorane mima) idu u školu kod čarobnjaka smatra da je predstava “dobra, sim- u Koromačnu stvorio se Djed Bo- doktora Frika del Trika. I kao i svi patična i za djecu”, a mala Lelis Hr- žićnjak! učenici misle da znaju više nego što vatin je na pitanje je li joj se predstav- Bilo je to na kraju predstave “Si- doista znaju, a katkada budu nesta- a svidjela odgovorila: “Mhm” i “Da.” msalabim doktora Frika del Trika” u šni pa zabrljaju, a to može biti po- Nino Catela nije odgovorio ništa, lijepo, a Mateo Jugovac i Nikola Ču- izvođenju pulskog kazališta Milk. T- sebno nezgodno kad se radi o ča- ali nam je uputio jedan znakoviti po- ljak zapamtili su čaroliju s kišobra- roje klaunova: Hokus, Pokusica i P- rolijama. Ali, tu je njihov učitelj do- gled čime je bilo sve rečeno. Megi nima po čemu smo zaključili da je atatrak, koji, usput rečeno, ne go- ktor Frik del Trik koji za sve ima rje- Hasani nam rekla je da je bilo jako to za njih bio najbolji dio predstave. 8 Holcim - prosinac 2003. Plavi snijeg poklon Djeda Božinjaka u Zagrebu Po prvi put Holcim je organizirao božinu predstavu i za djecu radnika koji rade u uredu u Zagrebu i betonarama u okolici Zagreba jeće dobiva najviše ocjene pred samrtničku postelju, ali Razbino- najiskrenijom publikom – djecom. sovu urotu vješto spriječi mudra Na dvoru blentavoga kralja dvorska luda, te na kraju pobije- Blentoslava živi: mudra dvorska lu- de ljubav i dobrota. da, lijepa kraljeva kći Krizantema, Nakon predstave na pozorni- grubi i okrutni general Razbinos, ci se pojavio Djed Božićnjak i pitao nježni pastir Lakoper, kraljev sa- djecu da li su mame i tate bili do- vjetnik Kladevalj i smiješni stražar. bri i da li su radili puno, da li su Kralj Blentoslav želi zadiviti svoj djeca redovito odlazila u vrtić i u puk, pa na nagovor mudraca Kla- školu. I ne samo to – djeca, mame devalja zapovjedi da pada plavi sni- i tate dobro znali su riješiti sve za- jeg. Pastir Lakoper žarko ljubi Kri- datke iz matematike (osim jednog zantemu, a ona mu nježno uzvra- tate, ali to se ne važi). Djed Božić- Mame i tate zaposlenici tvrt- gu u Zagrebu. ća ljubav. General Razbinos mrzi njak, sretan i ponosan na sve pri- ke Holcim ove godine su bili jako Plavi snijeg, prilagođeni tekst Lakopera te želi Krizantemu i kra- sutne, darivao je svako djete na dobri (Djed Božićnjak je rekao da prema djelu Grigora Viteza (1911.- ljevstvo. Razbinosovoj nakani pri- pozornici prekrasnim paketom. su im u tome najviše pomogla nji- 1966.), hrvatskoga pisca za djecu. pomogne Lakoperova nevjerica Uz mali “vatromet” rastali hova djeca), pa su patuljci organi- U predstavi govore i pjevaju čla- u plavi snijeg, a bijesni kralj osudi smo se do iduće godine. zirali dječju predstavu čak na dva novi glumačkog ansambla Grad- pastira na smrt. Očajna Krizante- Srdačno Vaša, mjesta: jednu u Koromačnu i dru- skoga kazališta “Trešnja”, čije umi- ma prepusti se patnji i padne u Pomoćnica Djeda Božićnjaka broj 3 9 NAŠE ŠKOLE POTAKNIMO KREATIVNOST DJECE Ogledalce, ogledalce, reci mi ije su naušnice najljepše na svijetu tekst i fotografije: Kristian Stepčić Reisman čenika, a nakon toga angažirano je još kupili po 1.200 kuna, a ona u Koroma- nekoliko talentiranih učenica, kojima je čnu čak 1.555 kn, što će im sigurno do- Holcimova prodajna izložba s korisnim bro doći u ostvarenju planova. ciljem bila dodatni poticaj. Kameri Hol- Izložbom je zadovoljna i jedna od cimovog snimatelja nije odoljela učeni- organizatorica iz Holcima, Julija Škoro, ca Damira Omanović, koja je manirom no nada se da će drugi put ipak više lju- prave buduće voditeljice pojasnila rođe- di pokazati senzibilitet za dobrotvorne nje svih tih novogodišnjih ukrasa. Mo- priredbe. gli smo tako saznati da se materijal naj- – Djeca uživaju u stvaranju, ali i či- prije razvlačio i valjao, potom oblikovao, njenici da mogu sami nešto učiniti za svo- pa pekao 30 minuta na 130 stupnjeva ju školu, nešto zaraditi vlastitim radom i i na kraju prekrivao zakovicama i perli- zalaganjem. Željeli bi se zahvaliti Gradu cama. Čestitke su rađene od hamera, Labinu što je školama na raspolaganje s- ali su se u ukrašavanju domišljate krea- tavio galeriju. Zahvaljujemo se svim uče- tivke služile čak i voskom. nicima i nastavnicima na trudu i iskreno Čak su i tako sitan, naoko nevažan love labinske galerije jabukama i drugim Slično kao Ana osjećala se i Enisa se nadamo da su zadovoljni, te Ivanu P- detalj, kao što je ogledalo, učenici OŠ plodovima jeseni. Osim Rašana i njiho- Huseinović, iz raške škole, kojoj je ta- erku koji je pripremio izvrstan kolač i “Ivana Batelića” stigli uzeti, kako bi što vih kolega iz Koromačna, prigodne no- kođer bio najveći gušt raditi naušnice. kompot od jabuka, zaključila je Julija. bolje predstavili svoje radove na izložbi vogodišnje radove izložili su i učenici U slikarice ipak neće, već će kad nara- “Stvarajmo zajedno” u Gradskoj galeriji OŠ “Ivo Lola Ribar” i “Matija Vlačić”. ste postati frizerka. Rašani su si među- 14. prosinca. Jer, osim čestitki posutih tim dali truda i radeći u gipsu, pa su ta- srebrnim i zlatnim prahom, šarenih crte- ko iz njihove radionice izašli bijeli anđeli ža i akvarela, bile su tu i maštovite naušni- i Djeda Mrazovi, i prelijepi sprejani svijeć- ce, čiju pravu vrijednost – složit ćete se, njaci, koji su, vjerovali ili ne, prema ri- možete uvidjeti tek uz prethodno ispro- ječima učenice Željane Gregov izrađe- bavanje i smiješenje pred ogledalcem. ni od raznih otpadaka pronađenih u A nije da niste imali što probati. Ovak- školskom dvorištu. Dakle, još jedan do- vog izbora ne bi se posramili ni pravi kaz da se ugodno može spojiti s koris- profesionalci. Materijal za radove školama nim, te da se i od starih drangulija može je kupio Holcim, a i njegovi su radnici bili “iskemijati” oku ugodan predmet. U zasigurno među najbrojnijim kupcima. radu su sudjelovali uglavnom učenici sed- Većina je škola već odlučila što će mih i osmih razreda. Vrlo mnogo razlo- s novcem zarađenim na izložbi. Učeni- ga za zadovoljstvo učeničkim trudom ci područne škole “Ivana Batelića” iz imaju i nastavnice iz Koromačna Alma Koromačna na izlet će u Zagreb, dok Poljak i Lorena Dobrić, čija škola u Ko- će njihova matična škola iz Raše nabav- romačnu ima samo 12 đaka u dobi od iti materijal za likovni odgoj te vjerojat- 1. do 4. razreda. no također krenuti put nekog turistič- – Dosta smo se dugo pripremali za – Djeca su svaki slobodni trenutak kog odredišta. izložbu, ali stvarno je bilo vrijedno truda. iskoristila za rad, često i sama preuzima- Ivan Perko je u prizemlju galerije Sviđa mi se i ono što smo napravili, ali i jući inicijativu. Nikad im nije bilo teško po- predstavio je svoj rezervat magaraca “Li- sam rad. Najljepše mi je bilo raditi nau- segnuti za komadom papira ili kakvom burna”, nakrcavši usput decentne sto- šnice od Fimo mase, ispričala nam je Ana perlom, kako bi izradila narukvicu ili ukras Tavić iz OŠ “Ivo Lola Ribar” iz Labina. za bor, ističe Alma. Dodajmo da su uče- Nju i njene prijateljice vodila je profeso- nici osnovnih škola iz Raše i Labina pri- rica likovne kulture Anessa Alagić Ne- gri, koja bi im najprije pojasnila što će se raditi, zatim razgovarala o prijedlo- zima za pojedine motive, a potom pre- pustila učenicima da sami izraze svoju kreativnost. – Vrlo sam zadovoljna. Bilo bi ljepše kad bi imali još više vremena u izvanškol- skim aktivnostima. Ima tu i talenata me- đu kojima bi moglo biti i budućih slikara- , ali treba im posvetiti više vremena. Ot- kako radim u prosvjeti, već su dvije uče- nice upisale Školu za primijenjenu umjet- nost i dizajn u Puli, veli Anessa. U liko- vnoj radionici, dodat će, radilo je 15 u- 10 Holcim - prosinac 2003. Božini sajam djejih radova u Zaboku Izvještavaju nas novinari OŠ Ksaver Šandor Đalski iz Zaboka dolaze samo kukati i "žicati" pomoć, na- na trgu, smrzavati se i nuditi prolaznici- zredne nastave sa svojim učiteljicama valio na kupovinu. Kupio je razne pred- ma učeničke maštarije. Ali, nije bilo tako! iskoristili za izradu raznih božićnih ukrasa. mete za svoju kuću, neke za poklone, a Sutradan, 9. prosinca krenuli smo S tim ukrasima krenuli su učenici neke jednostavno za uspomenu. Nije iz škole u četiri grupe po troje učenika- petih i osmih razreda po našem gradu mogao da ne prokomentira kako smo trgovaca. Dobili smo točan popis mje- u ponedjeljak 8. prosinca 2003. Cilj je profesionalno opremljeni, na što smo sta kamo moramo ići. bio pokazati što umijemo napraviti od mu mi objasnili da su i kamera i fotić Nas tri smo dobile FINU, Poreznu darovanih materijala te prodajom sku- naši privatni i da škola i naša novinarska upravu, Grad Zabok (točnije – gradona- piti novac za dobrotvorne svrhe. grupa zapravo nema ništa osim diktafona. čelnika) i Čokoladnu zgradu. Imali smo Nismo preskočili niti jednu ustano- On nam je odmah ponudio pomoć u ograničeno vrijeme: morali smo se vra- vu u našem gradu. Obišli smo Poštu, ra- opremanju i obećao kupiti digitalni foto- titi prije 6. sata! dio, Sud, Hrvatski telekom, Policiju, Ban- aparat s priključnim kablom i kompju Krenuli smo puni dobre volje. Na- ku i još neke druge te zaposlenicima pro- Kad se mnogo malih složi... objasnila mu je da u školi nemamo ni še raspoloženje je podiglo još i to što davali nakit, ukrase za bor, oslikane bo- Mi, dakle naša škola, pravi smo bok- jedan pisač u boji, pa je obećao i da će su se ljudi divili učeničkoj mašti s kojom ce, velike i male pepeljare, magnete i ci. Zato su naše učiteljice uz pomoć Hol- nam pokloniti pisač koji je njima prema- su izradili prekrasne božićne ukrase (če- drugo. cima odlučile popraviti stvar. Holcim je len, a nama će biti od velike pomoći. šere, magnetiće, ukrase za bor), nakit Za novce koje smo prikupili škola dao materijal, učiteljice znanje i vrijeme, Ne smijem zaboraviti reći da nam je kod (ogrlice, narukvice, naušnice), prelijepe će kupiti potreban materijal za nastavu. a djeca su tu i tam umjesto matematike njega bilo sjajno. Nismo smjeli izaći iz čestitke, te obojene flašice koje su mo- Možemo se pohvaliti da smo sakupili ili prirode farbala koješta. Kad su "mali" ureda dok nismo popili sokove, a to nam gle poslužiti za vaze ili kao kutijice za više od 2.000 kuna. završili svoje ručne radove, netko je to nije baš teško palo! Stvarno nam je bilo olovke! Na kraju smo svi bili umorni i gladni, trebao i prodati. super! Nije bilo niti jednog čovjeka kod ko- ali i veoma uzbuđeni jer smo uspješno E, tu su na scenu stupili veliki. Tako I na kraju još i ovo: prodaja je uspjela jeg smo bili a da nije nešto kupio, pa obavili zadatak. su, podijeljeni u grupe krenuli u akciju. iznad svakog očekivanja! Prodali smo makar sitnicu! Dario Vrbanec, 5.c Kad su već bili na vratima, pedagogici je sve što smo imali, a da smo imali više Kod gradonačelnika nam je bilo naj- pala na pamet ideja da bi sve to skupa toga i to bismo prodali. Ljudi su bili zaista ljepše. Pitate se zašto? Pedagogica škole, gđa Ružica trebalo snimiti za vječnost (i Lahor). I divni i puno su nam pomogli. Zato hvala Kad smo se nadivili njegovom lije- Kotarski kaže: onda je nastala panika: gdje je kamera, svima i sretan Božić i uspješnu i veselu pom uredu, ponudili smo mu mobil ko- Učenici su ukupno zaradili 5- gdje je fotoaparat, gdje je diktafon, i na novu 2004. godinu prije svega našem ji je bio namijenjen baš njemu. A on nas .307 kn i za prikupljena sreds- kraju gdje su oni koji bi to sve trebali gradonačelniku gospodinu Ivici Hanžeku, nije odbio, već je spremno izvadio iz dže- tva smo kupili: obaviti. djelatnicima gradskog poglavarstva, Suda, pa 50 kuna, s čim smo bili prezadovoljni. – 2 televizora, 51 cm ekran Kako smo mi, novinari osmog b, Croatia osiguranja, Elektre, FINE, Zagre- Ah, bilo je i takvih koji su nam nu- – 2 DVD / MP3 playera bez kojih to nikako nije moglo, bili na bačke banke, Policijske uprave, svima dili novac, a da nisu ništa kupili! Nama – 1 CD player satu povijesti, morali smo žrtvovati, teška koje sam slučajno zaboravio i hvala na- se to nije sviđalo iz dva razloga: – 1 videorecorder srca, naredna dva-tri sata i krenuti u stva- šim učiteljicama koje su uložile puno svo- 1. osjećali smo se kao da nam daju – 5 sobnih televizijskih antena ranje novinarske karijere. Kako nam je jeg znanja i vremena da nam pomognu milostinju s pojačalima prvo odredište bila Croatia osiguranje, i na kraju Holcimu bez čije donacije ne 2. željeli smo biti pošteni i imati čist – nastavna sredstva za filmsku "usput" smo svratili k meni doma po ka- bi čitav projekt bio ostvaren. račun kulturu Hrvatskog jezika: 2 meru. To kaj je Croatia na jednom, a Sven Plečko, 8.b Kada smo bili gotovi s prodajom, a DVD crtana filma, 3 video moj stan na drugom kraju svijeta, za ovu ujedno i zabavom, vratili smo se u filma, audio priče za školsku priču nije važno! Božićni sajam – prodaja ukrasa i nakita školu. Od pedagogice smo dobili pohva- lektiru, prazne VHS i audio Na Croatiji je probijen led i prodani Bio je uobičajen sat hrvatskog jezika, le koje su nam puno značile. Sakupili kazete za snimanje. su prvi primjerci nakita za novogodišnje razrednica nas je provjeravala lektiru, a smo lijepih 550 kuna! Sva kupljena nastavna sredstva drvce, mobila, čestitaka, ogrlica i naušnica, onda je Tamaru i mene u jednom tre- Na kraju ni mi nismo ostale praznih i pomagala ćemo instalirati u obojanih boca, zdjelica i još koječega. nutku poslala k pedagogici. ruku. Mogle smo si nešto kupiti uz mali učionice razredne nastave, če- Ljudi su vrlo pohvalno govorili o našim Kad smo ušle u pedagogičinu so- popust! Mislite da nismo iskoristile šansu? mu će se naši učenici jako ra- nastojanjima da opremimo školu opre- bu, imale smo što vidjeti! Na svim poli- Uz to što smo pomogli školi, usput dovati i što im je vrijedan bo- mom koja nam je potrebna da bi što cama i ormarićima bilo je izloženo pu- smo sreli mnoge zanimljive ljude (pose- žićni poklon za koji su se sami bolje i lakše učili, a mnogi od njih su ku- no božićnih ukrasa, čestitaka i raznog bno bih istakla uvijek nasmiješenog za- potrudili. pili stvari koje inače u nekoj drugoj prilici "ludog" nakita. štitara u FINI), pokazali smo građanima sigurno ne bi. Nakit su učenici razredne nastave Zaboka što osnovnoškolci mogu napra- Odatle smo otišli na Sud gdje su sa svojim učiteljicama izradili od mate- viti svojim rukama uz pomoć svoje ve- nas jednako tako srdačno dočekali i vrlo rijala koje nam je darovao Holcim, koji like dječje mašte! rado kupili naše predmete. Željeli smo između ostalih lokacija ima betonaru i Tina Marušić, 8.b od zaposlenika suda saznati što misle o u Zaboku. našoj prodaji, a oni su rekli da je vrlo lije- Pedagogica nas je upoznala da će Božićna prodajna izložba – betonara po što se i mi zalažemo za opremanje nakon kratke prodajne izložbe u zbor- Holcim donirala materijale naše škole i nastojimo je što ljepše ure- nici škole, ovaj nakit krenuti u zabočke Dan otvorenih vrata Betonare Hol- diti i što bolje opremiti. ustanove. Prodavačice ćemo biti nas cim u Zaboku 16. rujna 2003. godine Prava kruna svemu bio je odlazak k dvije, a pridružit će nam se Mateja. bio je vrlo značajan za našu školu. gradonačelniku. Kad smo mu se predsta- Prvi trenutak nam je to bilo smije- Ne samo da smo na novinarskom vili i rekli zbog čega smo došli, on je, odu- šno. Mi prodavačice?! Svašta nam je pa- zadatku puno naučili o betonima, lijepo ševljen što je konačno netko nešto na- dalo na pamet. Prvo što smo pomislile se zabavili i bili bogato počašćeni, već pravio sam za razliku od svih onih koji bilo je kako ćemo stajati uz neki štand smo dobili materijale koje su učenici ra- broj 3 11 AKTIVNOSTI Naši umirovljenici u Veneciji tekst i fotografije: Radenko Vadanjel reno more, i Venecija nam se, okupana na zubatom jesenjem suncu, ukazuje kao blještava slika skupe bombonjere napunjene slatkim čokolatinima. Trg sv. Marka prepun je golubova. Gospodin Milan iz Rapca širi ruke. Na- mrvio je podosta kruha i čeka da ga pre- kriju lukavi golubovi. – Fotografiraj, foto- grafiraj – grca od težine gospodin Milan. Šta mu vrijedi njemačka i hrvatska pen- zija zajedno, ako sad ne uspije ova slika s golubovima na najljepšem trgu na svi- jetu. Većina nas je prvi put u ovom baj- U gluho doba noći, kad je san naj Koromačnog, Tunarice, Rapca, Salako- cimov penzioner. kovitom gradu. Krivimo vratove smiju- slađi a magličasta rasvjeta žmirka opu- vci... Uglavnom opuštena, domaćinska – I sam Trg sv. Marka izgrađen je ći se, usporavajući, pa ubrzavajući korak stjelim četvrtima Labina, niz ulicu se hi- atmosfera. Umirujući glasovi organiza- na isti način. To je najniža točka u Vene- naizmjenice. Venecija je sjecište raznih trim koracima slijevaju male grupice lju- tora, Julije Škoro i turističkog vodiča La- ciji. To je i prvo mjesto koje tone pod vodu kultura, vjera i rasa. Šaroliki konglome- di. Tko su ovi neobični putnici i gdje su rija, nadglasavaju žamor ponekim pra- kada dođe "Aqua alta".. – rasteže se au- rat putnika – namjernika iz cjeloga svije- se uputili u sitne sate? Možda idu u Trst ktičnim savjetom ili neobičnom pričom tobusom glas vodiča Larija. ta. Pomalo smo zbunjeni. Držimo se je- u šoping, ili rade u Italiji? Ili je to dio ne- vezanom za predstojeći susret s Vene- – Niman veturu, ali sin ima. Va ne- dan drugoga, osupnuti blještavilom i ve- ke šire protupožarne vježbe? cijom. delju nikad ne igramo na horte ili moru, ličinom svega oko nas. Na autobusnoj stanici parkiran je – Venecija je osnovana krajem 6. ali zato sopemo na roženice – sramežlji- – Ovo je legendarni café bar “Florian” veliki autobus. Odmah do vozačeva sje- stoljeća... da bi se zaštitili od germanskih vo zaključuje gospodin Đino. iz 1725. godine – upozoravajući, vodič dišta zakačena je tabla: Labin – Venecija. plemena... otočje venecijanske lagune ve- Prolazeći Mestre, dugim nasipom Lari, pruža ruku prema jednom malo A u autobusu vlada neobično razdraga- oma je plitko... dno lagune je glineno... koji spaja kopno s "gradom na moru", ukrašenijem izlogu u podnožju Dužde- na atmosfera. ve palače. – Tu je kava, kao što znate, – Žao mi je što nisan bija prošlo leto 14 eura! – u Beču. Pretprošlo leto smo bili na Plitvica- Kiseli osmjesi, puni nevjerice i gnu- ma, a danas gremo u Veneciju. I tako je šanja, odražavaju naše iskreno čuđenje. to već pomalo postalo tradicija da nas fi- – Četrnaest eura – ne vjerujući, još rma pelje negdje svako leto – objašnjava dugo kasnije, mrmljamo sebi u bradu. nam neobičnu uviđajnost svoje firme, se- Vrijeme je ručka. U jeftinom, ali vrlo damdesettrogodišnji Dobrić Livio. urednom restoranu prikupljamo snagu – U Koromačnom, sadašnjem Hol- za preostali dio dana. Konačno nešto cimu, dela sam jušto 40 godina i tri mise- toplo. Pašta, gulaš, salata, vino, minera- ca … – nastavlja svoju priču gospodin lna voda i postepeno nam se vraća sa- Livio, ali autobus kreće i mi, još pomalo mopouzdanje. pospani, naslanjamo glave na orošena Obavili smo i blitz posjet improvi- stakla buljeći u prirodu koja usnulo pro- ziranoj manufakturi “Murano” u kojoj se lazi pored nas. trupci su dovlačeni iz Dalmacije i Istre... približavamo se Veneciji. Ogromno pa- na stari, tradicionalan način, proizvodi Prolazimo Učku, Lupoglav, Buzet... – ili – ako slučajno zalutate uvijek pita- rkiralište neobično je pusto. Dan je pre- poznato venecijansko staklo. Uspore- Sunce već promalja na horizontu. Svje- jte za “Piazza San Marco”, ili jednostav- krasan, sunčan. Jedanaesti mjesec idea- dili smo naše kuhinjske čaše i one izlo- tla se u autobusu gase. Vade se prvi se- no pratite putokaze za “Piazza San Mar- lan je za posjet Veneciji. Sad smo već žene u vitrinama, slatko se smješeći i iza- ndviči napunjeni parizerom, mortadel- co” – upozorava nas vodič. pored gata i čekamo svoj brodić koji šli na ulicu. om ili pršutom (?!). Ljudi se razdragano – Ja san iz Gora Glušići, blizu Sala- nas treba odvesti ravno do Trga svetog Sada smo već na brodu. Sunce za- ogledavaju. Prelazimo slovensku, a on- kovci, 12 kilometara od Koromačna – Marka. lazi, a Venecija je još ljepša, još tajanstve- da i talijansku granicu. U autobusu su detektira nam svoje mjesto boravka – Kakva je to voda muljava i prljava nija. Zasjeli smo mjesta na pramcu bro- Holcimovi penzioneri iz Labina, Krnice, gospodin Bučić Đino, novopečeni Hol- – komentira Mijo Adžijević iz “novog da. Gledamo zadivljeno. Pred nama se naselja” kod Tunarice. – Meni sin radi pale raznobojna svjetla, neonska rekla- ko konobar tu blizu… Grad ko grad, ali ma “Campari” na otoku Lidu. Brodovi malo je čudan. Malo je i prljav. U Tunarici presjecaju našu brazdu. Zaobilazimo je mnogo bolja voda! - zaključuje namr- ogromne trupce zabodene u dno lagu- šteno gospodin Mijo. Njegova bolja po- ne. Nosevi su nam već promrzli, kosa lovica, gospođa Gracijela, bila je čista- je razbarušena, stisli smo se u svoje ja- čica u tvornici cementa, a Mijo je tova- knice i kapute. Ali svi smo neobično sre- rio cement na brodove, kako on kaže tni i razdragani. “sve je bilo na mišiće”. – Izlet je bija super. Jako san zado- – Ni lepo, ni lepo – rezignirano gle- voljna. Sve ča san vidjela, sve mi je bilo dajući žućkastu vodu prihvaća Mijino sta- novo, i jako, jako lepo – držeći čvrsto u jalište i gospodin Romano iz Koroma- ruci malu “gondolu” priznala je na po- čnog. vratu gospođa Marija Dobrić iz Koro- Brod kreće, a nakon malog velesla- mačna. A njeno mišljenje zasigurno smo loma uskim kanalima, izlazimo na otvo- dijelili i svi mi drugi. 12 Holcim - prosinac 2003. Društvo športova na moru 'Koromano' kroz 2003. godinu Na osnovu Pravilnika Hrvatskog ribolova te rješavanju problema koji Saveza organizirana su kvalifikacijska muče ovaj sport i većinu klubova. Po- klupska natjecanja u svim kategorijama, seban problem predstavlja veliki pad a najuspješniji su se natjecali u višem r- članova, uvjetovan novim Pravilnikom angu, od međuopćinskog do županijs- o sportskim ribolovnim dozvolama pre- kog prvenstva. Nažalost, sportska ribi- ma kojem se one mogu ishodovati u čka sreća nije nam bila naklonjena ta- mnogobrojnim ovlaštenim insititucija- ko da se nisu uspjeli kvalificirati za me- ma, a ne, kao do sad, samo putem klu- đužupanijska i državna prvenstva. bova. Smanjenjem broja članova, sma- Od 80-ak članova našeg kluba naj- njuje se broj natjecatelja, tako da je te- uspješniji su bili juniori. Posebno je ugod- ško izvršiti plan rada. Od ostalih proble- no iznenadio Woren Načinović, koji je ma izdvajamo već standardne financij- sudjelovao na međuopćinskom prven- e, nedovoljno slobodnog vremena čla- stvu u Puli, i sa svojih 6 godina osvojio nova koji sudjeluju u natjecanjima i sve 6. mjesto i posebnu nagradu kao naj- skuplje kotizacije. mlađi sudionik. Bravo, Woren! Bez obzira na sve poteškoće, DŠM Pored službenih natjecanja DŠM je ipak uspio održati svoju aktivnost za- “Koromačno” je sudjelovalo i na ostalim hvaljujući brojnim sponzorima, pose- prigodnim i međunarodnim natjecanji- bno zahvaljujući Holcimu, konobi “U- ma, iz kojih izdvajamo sudjelovanje na baš”, trgovini “Dobro”, pizzeriji “Cali- međunarodnom Kupu Županije Istars- mero”, Istrametalu, ribarnici “Mirna”, ke, trofejima “Plomin”, “Galeb” u Raši, uzgajalištu pedoći Đani Zupičić, obrtu “Zlatni Ribon” u Rovinju, “Kvarner” u “Nives”, Željku Radivoju, Ivici Radoni- Rapcu, “Baraj” u Vrsaru i na Kupu Sveti ću, Borisu Bevakvi (Istrapilot), Remiđu Mauro u Poreču, na kojima su natjeca- Gregoriniću i Anđelu Viškoviću. Svima telji postigli solidan uspjeh. njima veliko hvala! Pod pokroviteljstvom Holcima, su- Približava se kraj godine i DŠM se djelovali smo u svim eko-akcijama, od priprema za aktivnosti u sljedećoj go- uređenja okoliša, čišćenja i saniranja dini. Između ostalog pozivamo vas da plaža do uveličavanja proslave povo- na stranicama sljedećih brojeva “Ca je dom preimenovanja Tvornice cemen- novega?” pratite Malu školu ribolova. ta Koromačno u Holcim. Uz srdačne želje za čestit Božić i Sa svojim predstavnicima pri Žu- uspješnu Novu Godinu. Rogi ribari!!! panijskom i Hrvatskom Savezu aktivno smo sudjelovali u unapređenju sportskog Vinicio Cavenago, tajnik kluba Poribljavanje U Tunarici u more pušteno dvjestotinjak mladih brancina Prirodi treba i davati, a ne samo uzimati. Zaključile su to i članice Spo- rtsko ribolovnog društva “Adria” La- bin (gotovo u potpunosti ženski klub) koje su u rujnu zajedno sa Savezom za sportski ribolov na moru Istarske žu- panije u Tunarici priredile Peti među- narodni kup u udičarenju Istarske županije. Tim povodom obratile su se Hol- cimu sa zamolbom da podupre akciju poribljavanja. Holcim se odazvao, rib- lja mlađ se nabavila u uzgajalištu Marimirna Rovinj, koje se također že- ljelo uključiti u akciju, pa je tako iz Ro- vinja stiglo, i na opće oduševljenje u more pušteno, dvjestotinjak komada mladih brancina. broj 3 13 OP3INA RAŠA Korak bliže prema oživljavanju Skitae tekst: Kristian Stepčić Reisman Rajko Tasić, prvi predsjednik društva – Društvo smo osnovali 1993. godine, no još smo ranije bili “za- raženi” hodanjem i odlascima u prirodu. Osamdesetih smo godina splavarili na rijeci Tari, a kao svi pravi planinari pohodili smo i Triglav. Po- taknula nas je zapravo želja da sve to omasovimo, da se upotpunimo novim članstvom, da Labinjani po- čnu drugačije razmišljati. Bili je dos- ta teško jer nije bilo tradicije planina- renja. Naišli smo na razumijevanje biskupa Antuna Bogetića, s kojim smo potpisali ugovor o korištenju bi- Izgleda da je i onaj veliki svemoćni, najavivši da će Dom biti u potpunosti ćen oblik aktivnog provođenja godišnjeg všeg župnog stana u funkciji doma koji caruje na nebu i zemlji, a nije vaš gotov na proljeće. Uređeno je prize- odmora. Skitača je nezaobilazni dio La- na dvadeset godina. Imamo dosta šef, direktor ili nastavnik, odlučio 13. pro- mlje, kuharin, obavljeno unutrašnje žbu- binskog planinarskog puta, čija krajnja članova, ali malo mladih, pa se na- sinca na svečanosti završetka prve faze kanje te popravljen krov s pripadajućim istočna točka seže sve do gore iznad dam da će se to kasnije promijeniti. uređenja Planinarskog doma na Skitači olucima. Cijela prva faza koštala je oko Brseča, ali i mjesto sa slavnom poviješ- nagraditi prisutne. Na plavom nebu ni- 180 tisuća kuna, a Holcim, koji je poklo- ću. Prije stotinjak godina Skitača je bila ti oblačka, zrak svjež i bistar kao na na- nio više od 50 tisuća kuna, dobio je od gusto naseljena, te se mogla podičiti za jvišem proplanku, vjetra također niot- planinara titulu “Zlatni sponzor”. to doba vrlo visokim komunalnim stan- kud, a zna se kako nemilosrdno hladno Ovaj je dom jedan od najzanimlji- dardom. Tu je i legenda o obližnjem iz- u ovo doba godine zna biti na najvišoj vijih projekata ovdašnjih planinara, koji voru Sv. Lucije, čija voda djeluje blago- Alan Šišinački, direktor mar- točki Labinšćine, čak i za najdobroćud- su već nebrojeno puta u njemu našli po- tvorno na vid. ketinga i prodaje u Holcimu nijeg povjetarca. Zaslužili su labinski pla- čivalište nakon dugotrajnih pješačenja. Planinarski dom, oko čijeg su se ninari ovaj sunčan i topao blagoslov, ali Svakoga ljeta “Skitaci” s labinskog Tito- kuharina razmjenjivala iskustva s prijaš- – Lijepo je vidjeti kako je grupa i svi oni koji su im pomogli u obnovi vog trga kreću na tradicionalni pohod njih pohoda, nekad je bio župni stan, entuzijasta pokrenula ovakav proje- zgrade, stjecišta brojnih budućih gene- na Skitaču, obično praćeni brojnim tu- ali je predan na korištenje “Skitacima”. kt oživljavanja jednog ovako lijepog racija. ristima. Tako se i rodila ideja o uklapa- Nadajmo se da će i Skitača dobiti da- prostora. Drago nam je da smo s Dok se pedesetak prisutnih, što u nju ovakvih atrakcija u buduću turisti- šak novog života s modernim nomadi- njima krenuli u ovaj projekt, te da domu, što podno obližnjih stabala, kri- čku ponudu, posebno stoga jer nisu ne- ma, hodočasnicima našeg krajolika. smo, naravno, zajedno s drugim jepilo toplim čajem i vinom, zahvalnost poznate u drugim krajevima. U Irskoj sponzorima, uspjeli doći i do dana- šnjeg otvorenja. Uvjereni smo da će sponzorima, među kojima je najveći se na St. Patrcik’s Day organiziraju do- Evo što su o otvorenju planinarskog ovaj objekt privlačiti ljude u Skitaču, Holcim, iskazao je predsjednik Planinar- bro posjećena višednevna pješačenja, Doma rekli neki od nazočnih: ali ćemo i mi kao Holcim našim po- skog društva “Skitaci” Željko Ernečić, dok su kraći “trekinzi” već opće prihva- slovnim partnerima moći pokazati što smo dosad radili. Mladi ljudi ko- ji su sudjelovali u projektu, poput Vedrana Kosa, i dalje će imati našu podršku, i nadam se da će što pri- je krenuti druga faza, u koju ćemo se također uključiti. Josip Pino Knapić, načelnik Općine Raša – Ovo je sigurno veliki korak za Rašu. Nadam se da će nakon gra- dnje Doma i ta lokacija biti uvrštena u županijske turističke vodiče, pose- bno stoga što se ovdje za vedrih no- ći može vidjeti i Venecija. 14 Holcim - prosinac 2003. Urs Fankhauser, predsjednik Uprave Holcima – Lijepo je vidjeti što ljudi mo- OTPAD KROZ POVIJEST gu postići ako se fokusiraju da se stvari obave u grupi. I dalje ćemo tekst: Lori Luketa Dagostin pomagati takve projekte, kao i osta- le inicijative koje dolaze od samih mještana. Zato smo uostalom ov- PROŠLOST dje, zato provodimo vrijeme s ovim ljudima, pokazujući da cijenimo nji- hove napore i želimo biti predani Tek su 1400. godine rimski Sve- stoljeća, tj. do pojave velikih znan- Ubrzo zatim počinje korištenje društvu i njegovoj dobrobiti. Važno ti oci (pape) započeli uspostavljati i stvenih otkrića i tehnoloških izuma. naftnih derivata i ugljena kao pogon- je, međutim, da ljudi sami dođu s proširivati sustav kanalizacije, ali je Proces koji je omogućio korištenje skog goriva za termoelektrane i prve prijedlozima, planovima i idejama, problem neugodnog mirisa na ulica- novih izvora energije za pogon stro- motore. Godine 1850. Young po- da se organiziraju, a ne da im po- ma i dalje prisutan. jeva, nazvan industrijska revolucija, stavlja temelje za dobivanje benzina duzeća nešto nameću. Imat ćemo S porastom stanovništva, a time dovodi do novih ekonomskih i soci- iz nafte, a 1860. usavršen je prvi ben- planinarski dom na Skitači, izviđački i delikvencije i razbojništva, ruralno jalnih promjena. Godine 1765. J. zinski motor nakon čega 1885. godine centar u Tunarici, a ako se stano- je stanovništvo zbog straha bilo pri- Watt je u Engleskoj izradio prvi par- započinje proizvodnja automobila. vnici organiziraju i društveni dom u siljeno skloniti se u unutrašnjost grad- ni stroj koji je ubrzo našao primjenu U isto vrijeme raste i količina in- bivšem kinu u Koromačnu. To mo- skih zidina pa su gradski parkovi u industriji tekstila, u metalurgiji, ti- dustrijskog otpada. žemo povezati s rezervatom ma- zamijenjeni novim visokim zgrada- pografiji... Na sreću, sve do sredine XX. garaca “Liburna”, gdje se provodi ma da se što bolje iskoristi postojeći Industrijski razvoj dovodi do de- stoljeća najčešći kućni otpad bio je obrazovanje za okoliš i ovdašnjim prostor. mografskog porasta i nastanka zna- pepeo i ostaci hrane. Naši djedovi i arheološkim nalazištima, dakle Dok su se prije organski otpaci čajnih gradova. pradjedovi pridavali su više pažnje i imamo prostora za suradnju. koristili za gnojidbu polja i parkova, Usponu bogate građanske kla- razumijevanja rabljenim stvarima i sada bivaju bacani kroz prozor na se, čiji su predstavnici industrijalci i dva su puta razmislili prije nego li što ulice i čine ogromne količine smeća. bankari, suprotstavila se velika masa su nešto odbacili. Najboljim načinom za rješenje najamnih radnika – proletarijat, koji Organske otpatke koristili su za tog problema smatrali su da čistače rade u nesnosnim uvjetima. Tome ishranu domaćih životinja i gnojidbu Tulio Demetlika, ulica zamijene – svinjama! One su se pridružuju i loši higijenski uvjeti u vrtova, a ostali su se predmeti po- gradonačelnik slobodno šetale ulicama, čistile ih od kojima se nalaze gradovi. pravljali kod spretnih obrtnika: koža- – Postoji veliko zanimanje za kuhinjskih ostataka, ali i onečišćavale Industrijski objekti i tvornice ri su popravljali torbe, brusači nože- pješačenje i planinarenje, pa smo svojim izmetom. grade se uz tokove rijeka u koje se ve, krojačice prekrajale odjeću... htjeli potpomoći ovu inicijativu “Skita- U pojedinim slučajevima grad- izravno ispuštao otpad. Na taj su na- Ovakvim postupanjem ograni- ca”. Svake je godine sve veći i veći ske su vlasti bile prisiljene ograničiti čin čisti vodeni tokovi ubrzo postali čavalo se stvaranje većih količina ot- broj planinara koji se 16. kolovoza broj svinja, ili ograničiti ovu “aktiv- kaljuže. Uz to, sve se više ljudi seli u pada pa se sve do 60-ih godina u uključuju u tradicionalni pohod na nost” na nekoliko sati dnevno. gradove napuštajući poljoprivredu, mnogim općinama nisu postojale po- Skitaču. I strani se turisti tako upo- Još uvijek se sadržaj iz noćnih čime se povećavao broj stanovnika, sebne službe za zbrinjavanje otpada. znaju s našim čistim okolišem i pri- posuda bacao kroz prozor, a kućni a time i količina otpada. tekući otpad slijevao se izravno na Epidemije kolere i tifusa bile su rodom, pa je Grad odlučio pomoći NASTAVLJA SE U SLJEDEĆEM BROJU... takvom vidu promocije. U sklopu ulicu. Samo su dobrostojeći građani česta pojava i ubirale su velik broj žr- posljednje akcije financirali smo imali ispod svojih kuća iskopane tava, sve dok se nije otkrilo da su uz- žbukanje i radove u unutrašnjosti u jame u kojima su skupljali otpad. rok epidemijama zagađene vode. Kraj vrijednosti od 24 tisuće kuna, iako U to doba nitko nije bio zabri- XIX. Stoljeća označava druga indus- je i ranije bilo donacija. nut zbog činjenice da ulično smeće trijska revolucija koja se oslanja na ko- može dospjeti do gradskih izvora pit- rištenju električne energije. Godine ! Znate li da… ke vode i time izazvati opasne epi- 1830. Faraday otkriva dobivanje elek- … je Holcim, u želji da demije. trične energije okretanjem bakrenog potiče edukaciju djece i Ovakvo stanje potrajalo je sve diska između magnetnih polova. Ti- razvijanje svijesti o brizi Nenad Jelača, donedavni do kraja XVII. i početka XVIII. me se rađa nova industrijska grana za okoliš, ove godine predsjednik Društva “Skitaci” za proizvodnju električne energije, koja 1880. pomogao da Udruga – Drago mi je što se poklopilo godine Edisonovim “Put” napravi interak- nekoliko faza. Dovršetak dijela do- izumom elektri- tivni CD, koji djeci na ma, blagdan Sv. Lucije, na otvorenje čne žarulje do- zabavan način objašnja- su došli gotovo svi sponzori. Na nji- biva dodatni va što znači selektivno hovim licima mogu iščitati znakove impuls. zadovoljstva, ali i nevjerice što se vi- sakupljanje otpada. še ljudi nije našlo koji bi potpomogli Kako bi djeca prošla ovakav projekt. Nečeg ovakvo lije- kroz cjelokupnu pog odista nigdje u Hrvatskoj nema. edukaciju, za iduću je Ostvarit ćemo zacrtano i kad jednog godinu predviđeno da dana dovršimo dom, zlatnim ćemo se u osnovnim školama slovima ispisati imena sponzora. Si- u nekoliko gradova Istre gurno će im biti drago, jer je to pro- organizira edukacija i jekt koji će živjeti u srcima mnogih generacija. ekološke radionice. broj 3 15 VA KANTUNE OP3INA RAŠA DOBILA NOVI GRB Rudarska svjetiljka kao putokaz za bolju budunost Sjećanje na težak, gotovo muče- dlogu i svjetiljku, dok su njihovoj nički rudarski posao, ali i bolju budu- svečanoj, tzv. “gonfalon” inačici pri- ćnost osnovna je simbolika koju Opći- dodane grančice lipe i masline, koje na Raša svojim novim grbom preno- simboliziraju mir, ljekovitost i okrepu. si žiteljima i gostima. Znakovlje tog - Raša je jedino mjesto u Hrvatskoj u kako ga mnogi nazivaju - najmlađeg čijem je znakovlju svjetiljka, što će, grada u Istri, izgrađenog za talijanske smatra načelnik, dodatno doprinijeti vladavine 1937. godine, usvojeno je njenoj prepoznatljivosti. Sam postu- na nedavnoj sjednici Općinskog vije- pak odlučivanja bio je ponešto ote- ća. Novi grb sastoji se od plave po- žan činjenicom što zbog svoje “mla- dloge s rudarskom svjetiljkom. dosti” to mjesto nije posjedovalo Taj poznati rudarski rekvizit, ka- povijesni grb. zao je načelnik Općine Raša Josip Pi- Općina Raša imala je, doduše, i no Knapić na prijamu povodom bla- ranije svoj zaštitni znak, koji nije mo- gdana zaštitnice rudara sv. Barbare, gao dobiti potvrdu nadležnog Povje- 4. prosinca, naglašava bolji, ljepši, svje- renstva Ministarstva pravosuđa zbog tliji dio rudarstva. Predmet je to ko- odsustva heraldičkih elemenata i ji je rudarima ukazivao na svjetlo, iz- prestiliziranosti. Kao takav, rečeno je laz iz tame odnosno bolju budućnost; na posljednjoj sjednici Vijeća, mogao predskazivao susret s najmilijima, du- se upotrebljavati samo kao obilježje go žuđeni počinak i označavao kraj udruga i tvrtki, ali ne i jedinice loka- još jednog radnog dana. lne samouprave. Sastojao se od sti- Likovno rješenje izradila je rije- lizirane obrade motiva Crkve sv. Ba- čka tvrtka Heraldic Art, predvidjevši rbare s raškog trga i bijele podloge. tri moguća načina primjene. Redo- vni grb i zastava nose samo plavu po- Kristian Stepčić Reisman Dva deca vode Priša Vlah va oštarijo, se za stol i zavopi konobarice: "Mala, daj dva deca vode!" I konobarica mu donese dvo deca vodi. "Ma, ne dva deca vode!" rece Vlah "Nego daj dva deca vina vode!" pripremio Robi Selan Boh pomoga! Sacega se more trefit po pute Jedon šlovek je trdo verva va Boga, sako nedeljo je hodi va cre- kvo, se je prečišćeva i je dava limozino i za radi tega je verva nake Na ceste med Labin i Rašo, na đire ozgora Krapna je spomenik da će ga Bog pomoć kada mu bude robilo. Tako se trefilo da je mo- partizanan ki su tuka kvarnor i trete napali na jeno nemaško kolono. ra na svojega tovara nakrcat jeno velo i teško vrećo ku je z obemi Ni bilo leto, a ni Nemci ne so bili turisti. Posakrivaju se naši lepo po rukami moga jušto malo dignut s tla, a blizu ni bilo jedinega ki bi mu busah i zoda stenah i s puškami cekajo Nemci. Muce, situacija je na- pomoga. I ca je moga? Se je dobro namesti poli tovara, je reka:"Boh peta i samo cekajo. pomoga!", zgrabi ono vrećo i so moći zamohnu z njo tovaro na život! I cekajo. Vreća je šla na tovara, ma je zajno na drugo bondo spuznula no- I cekajo i cekajo – Nemci nikakor da prido! tla. Šlovek je šo z druge bondi, se je namesti i je reka: "Boh pomoga, Najzod se je jedon jovi: "Ma, da njin se ni co trefilo po pute?" ma ne previše!"…. 16 Holcim - prosinac 2003.