Elaborat Zaštite Okoliša Za Postupak Ocjene O Potrebi Procjene Utjecaja Zahvata Na Okoliš

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

IZMJENA ZAHVATA SUSTAVA JAVNE VODOPSKRBE, ODVODNJE I UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA S TURBINOM ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE -AGLOMERACIJA LABIN-RAŠA-

Zagreb, srpanj 2020. godine

Naziv dokumenta Elaborat zaštite okoliša za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Zahvat Izmjena zahvata sustava javne vodopskrbe, odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s turbinom za proizvodnju električne energije -Aglomeracija Labin-Raša- Vodovod Labin d.o.o. Nositelj zahvata Slobode 6. 52 220 Labin Kaina d.o.o. Oporovečki omajek 2 Izrađivač elaborata 10 040 Zagreb Tel: 01/2985-860 Fax: 01/2983-533 katarina.knezevic©zg.t-com.hr

Voditelj izrade elaborata Mr.sc. Katarina Knežević Jurić, prof.biol. Suradnik na izradi elaborata

Marina Bašić Končar, dipl.ing.agr. Suradnik iz

Kaina d.o.o. Ivan Hovezak, dipl.ing.arh. Damir Jurić, dipl.ing.građ.

Dr.sc. Domagoj Nakić, Emma Zimprich, mag.geol. Vanjski suradnici iz mag.ing.aedif. WYG savjetovanje d.o.o.

Josip Jozić, dipl.ing.građ. Gorana Ernečić, mag.geol.

Vanjski suradnik Maja Kerovec, dipl.ing.biol.

Vanjski suradnici iz Hidroeko d.o.o. Nikolina Anić, mag.ing.aedif. Marin Mijalić, mag.ing.aedif. Direktor

Mr. sc. Katarina Knežević Jurić, prof. biol. Zagreb, srpanj 2020.

Sadržaj Uvod...... 5 1. Podaci o izmjeni zahvata i opis obilježja zahvata ...... 8 1.1 Postojeće stanje ...... 8 1.2 Planirano stanje ...... 13 1.3 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ...... 31 1.4 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš 31 1.5 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ...... 31 2. Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata ...... 32 2.1 Usklađenost zahvata s važećom prostorno-planskom dokumentacijom...... 34 2.1.1 Usklađenost zahvata s Prostornim planom Istarske županije ...... 34 2.1.2 Usklađenost zahvata s Prostornim planom uređenja Grada Labina ...... 38 2.1.3 Usklađenost zahvata s Prostornim planom uređenja Općine Raša ...... 40 2.1.4 Usklađenost zahvata s Prostornim planom uređenja Općine Kršan ...... 42 2.1.5 Usklađenost zahvata s Prostornim planom uređenja Općine Pićan ...... 45 2.1.6 Usklađenost zahvata s Prostornim planom uređenja Općine Sveta Nedelja ...... 51 2.2 Opis okoliša lokacije i područja utjecaja zahvata ...... 54 2.2.1 Klimatska obilježja ...... 54 2.2.2 Krajobrazna obilježja ...... 58 2.2.3 Šume i šumarstvo ...... 60 2.2.4 Geološka, tektonska i hidrogeološka obilježja ...... 64 2.2.5 Hidrografska i hidrološka obilježja i vodna tijela ...... 68 2.2.6 Procjena rizika od poplava ...... 103 2.2.7 Sanitarna kakvoća mora na plažama ...... 105 2.2.8 Kvaliteta zraka ...... 107 2.2.9 Pedološka obilježja ...... 111 2.2.10 Bioekološka obilježja ...... 113 2.2.11 Zaštićena područja prirode i kulturno - povijesna baština ...... 116 2.2.12 Zahvat u odnosu na područja ekološke mreže Natura 2000 ...... 120 3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš ...... 123 3.1 Mogući utjecaji zahvata na okoliš za vrijeme izgradnje ...... 123 3.1.1 Zrak ...... 123 3.1.2 Tlo ...... 123 3.1.3 Vode i vodna tijela ...... 123

3.1.4 Staništa, zaštićena područja, ekološka mreža i kulturno povijesne vrijednosti ...... 125 3.1.5 Krajobraz ...... 125 3.1.6 Buka i vibracije ...... 126 3.1.7 Postupanje s otpadom ...... 126 3.2 Mogući utjecaji zahvata na okoliš za vrijeme korištenja ...... 127 3.2.1 Zrak i neugodni mirisi...... 127 3.2.2 Tlo ...... 128 3.2.3 Vode i vodna tijela ...... 128 3.2.4 Staništa, zaštićena područja, ekološka mreža i kulturno – povijesna baština ...... 134 3.2.5 Krajobraz ...... 134 3.2.6 Buka i vibracije ...... 134 3.2.7 Postupanje s otpadom ...... 135 3.2.8 Utjecaji nakon prestanka korištenja ...... 135 3.3 Klimatske promjene ...... 135 3.3.1 Utjecaj klimatskih promjena na projekt ...... 135 3.3.2 Utjecaj projekta na klimatske promjene ...... 143 3.4 Mogući utjecaji u slučaju akcidentnih situacija ...... 144 3.5 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ...... 144 3.6 Kumulativni utjecaji ...... 144 4. Prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša ..... 145 5. Izvori podataka ...... 146

Uvod

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odnosi se na zahvat: " Izmjena zahvata sustava javne vodopskrbe, odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s turbinom za proizvodnju električne energije". Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je 27. veljače 2020. donijelo Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 26/20) prema kojem se komunalne otpadne vode prije ispuštanja u vodu u osjetljivom području pročišćavaju trećim stupnjem pročišćavanja za ispuštanja iz aglomeracija s opterećenjem većim od 10.000 ES. Područje preliminarnih aglomeracija Labin i Raša se Odlukom o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i 141/15) nalazi u osjetljivom području (s obzirom na osjetljivost prijemnika). Prema Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva (dalje u tekstu: PPVKD) na području preliminarne aglomeracije Labin nalazi se javni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (u daljnjem tekstu UPOV) Labin trenutnog kapaciteta 12.932 ES i II. stupnja pročišćavanja s ispustom u vodotok Krapanja, dok se otpadne vode preliminarne aglomeracije Raša trenutnog kapaciteta oko 2.000 ES ispuštaju uglavnom direktno u vodotok Krapanj. Planirana je izgradnja novih uređaja i promjena kapaciteta. Za aglomeraciju Labin stopa priključenosti iznosi 81%, a za aglomeraciju Raša 89%. Planirano opterećenje za aglomeraciju Labin prema PPVKD iznosi 15.000 ES i planiran je III. stupanj pročišćavanja s rokom ispunjenja Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda do 31.12.2020, a za aglomeraciju Raša planirano opterećenje iznosi 2.400 ES i II. stupanj pročišćavanja s rokom ispunjenja Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda do 31.12.2023.). Republika Hrvatska kao država članica Europske Unije ima pravo pristupa Strukturnim i Kohezijskim fondovima EU. Osnovna namjena ovih sredstava je osigurati financijsku pomoć u ispunjavanju zahtjeva koje proizlaze iz zakonodavstva Europske unije koje je Republika Hrvatska preuzela u svoje nacionalno zakonodavstvo. Priprema i provedba infrastrukturnih projekata ključna je za postizanje ciljeva Strategije upravljanja vodama, obveza proizašlih iz usklađivanja nacionalne legislative s europskom, povlačenje sredstava Strukturnih i Kohezijskih fondova Europske Unije. U okviru ovog projekta obrađuje se problematika odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području aglomeracije Labin - Raša, sve s osnovnim ciljem zaštite zdravstvenog stanja i poboljšanja uvjeta života stanovnika na projektnom području te zaštite okoliša. U prosincu 2014. godine Vlada RH je prihvatila prijedlog Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za financijsko razdoblje Europske unije 2014. – 2020. te je nedugo zatim Europska komisija donijela odluku o odobrenju ovog programa. Operativnim programom „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020., tematski cilj 06 - Očuvanje i zaštita okoliša i promocija učinkovitosti resursa, Investicijski prioritet 6ii - Ulaganje u vodni sektor kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve, su definirani prioriteti za financiranje s ciljem ispunjenja zahtjeva pravne stečevine EU u području okoliša i dostizanje sukladnosti s direktivama EU-a o vodoopskrbi (Direktiva o kakvoći vode za piće i Direktiva o pročišćavanju gradskih otpadnih voda) u smislu postizanja ciljeva kakvoće vode za piće do kraja 2018. godine te uspostavljanja odgovarajućeg postupka prikupljanja i obrade otpadnih voda u aglomeracijama iznad populacijskog ekvivalenta od 2.000 do kraja 2023. godine (s posrednim rokovima u 2018. i 2020., ovisno o veličini aglomeracije i osjetljivosti područja). Investicijski prioritet 6ii unutar Operativnog programa ima dva specifična cilja:

 6ii1 - Poboljšanje javnog vodoopskrbnog sustava sa svrhom osiguranja kvalitete i sigurnosti opskrbe pitkom vodom,  6ii2 - Razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja vode. Svrha zahvata je izgradnja i rekonstrukcija, sustava javne vodoopskrbe i odvodnje na području grada Labina i Općine Raša s ciljem povećanja stope priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje i očuvanja kakvoće voda, ali i ljudskog zdravlja i okoliša kao i postizanje i održavanje dobrog stanja voda, s ciljem da upravljanje vodama bude održivo za plansko korištenje kroz ulaganja u pogone za sakupljanje i obradu otpadnih voda. Svrha poduzimanja zahvata je i smanjenje infiltracije kanalizacijskih voda u podzemlje kroz unaprjeđenje i proširenje kanalizacijske mreže i povećanje priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje. Sanirat će se i postojeći sustavi javne odvodnje znatne vodopropusnosti. Vezano za vodoopskrbni sustav, potrebno je osigurati uštede na upravljanju vodoopskrbnim sustavom i omogućiti kvalitetnu opskrbu vodom tokom cijele godine, s obzirom na veliku starost cjevovoda, veliki broj puknuća te posljedično značajne gubitke vode. Planirana je izgradnja zajedničkog UPOV-a konačne aglomeracije Labin-Raša na lokaciji termoelektrane Vlaška, kapaciteta 20.100 ES i III. stupnja pročišćavanja, izgradnja te dogradnja i izmještanje UPOV-a Plomin Luka kapaciteta 700 ES i II. stupnja pročišćavanja. Nizvodno od lokacije postojećeg UPOV-a Labin predviđena je izgradnja turbine snage oko 17,5 kW za proizvodnju električne energije. Predviđena je rekonstrukcija/izgradnja 42.370 m postojećeg sustava odvodnje u sklopu razdjeljivanja postojeće sustava (postojeći mješoviti sustav odvodnje preuzima ulogu oborinske odvodnje, dok se paralelno s njim izvodi novi sustav sanitarno-fekalne odvodnje), nadogradnja sustava odvodnje ukupne duljine 46.061 m' i 11 crpnih stanica s 9.557 m' tlačnih cjevovoda. Vezano za vodoopskrbu, planirana je izgradnja UPPV-a Breg kapaciteta postrojenja 190 l/s, rekonstrukcija 15.127 m' postojećeg sustava vodoopskrbe te rekonstrukcija pojedinih postojećih objekata na sustavu vodoopskrbe (crpnih stanica). Potrebno je rekonstruirati i spojni cjevovod između vodosprema (u daljnjem tekstu VS) Brdo i Raša u duljini od oko 2.300 m i izgradnja novih cjevovoda; do UPOV-a termoelektrane Vlaška (u daljnjem tekstu UPOV TE Vlaška) 2.415 m, do UPOV-a Girandella (Rabac) 1.685 m i do UPOV-a Plomin Luka 2.005 m. S obzirom na probleme sa zamućivanjem glavnih izvorišta za vodoopskrbu Labinštine (Fonte Gaja, Kokoti, Mutvica) te uzimajući u obzir najave o postroženju kriterija za pojedine parametre kakvoće vode za piće pa tako i za parametar mutnoće, kao što je navedeno, projektom se predviđa izgradnja novog postrojenja za pročišćavanje pitke vode na lokaciji postojeće vodospreme Breg. Predviđeni kapacitet postrojenja iznosi 190 l/s, a predviđena tehnologija bazira se na ultrafiltraciji. Uz izvedbu samog postrojenja, potrebno je urediti i pristupni put.. Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EZ) s izmjenama Europske komisije (98/15/EZ) nameće obaveze na države članice da osiguraju prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda u urbanim aglomeracijama većim od 2.000 ES. Zahtjevi za stupnjem pročišćavanja se razlikuju u ovisnosti o veličini aglomeracije. Planom provedbe vodno-komunalnih Direktiva na području obuhvata definirane su sljedeće preliminarne aglomeracije prikazane u tablici u nastavku.

Tablica 0-1 Planirano opterećenje za aglomeraciju Labin i Raša prema PPVKD PLAN PROVEDBE VODNO-KOMUNALNIH DIREKTIVA (2014.godina) Planirani Predviđeni Aglomeracija Recipijent Područje Rok 31.12 kapacitet UPOV- stupanj a pročišćavanja Labin Vodotok Krapanj osjetljivo 2020 15.000 3 Raša Vodotok Krapanj osjetljivo 2020 2.400 3

Za planirani zahvat je potrebno provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, sukladno Prilogu II.:  točki 2.2. Hidroelektrane  točki 9.1 Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo)  točki 10.4. Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje  točki 12 Zahvati urbanog razvoja i drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš.  točki 13 Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. S obzirom da je za dio namjeravanog zahvata već provedena ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš - Izgradnja sustava javne odvodnje i zaštite voda Istarske županije - 1B faza, Rješenje MZOE KLASA: UP/I-351-03/17-08/21 URBROJ: 517-06-2-1-1-18-29 Zagreb, 9. veljače 2018.. Sukladno navedenom, za predmetni zahvat je nositelj zahvata obavezan podnijeti zahtjev nadležnom tijelu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš koja uključuje i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu. Uz zahtjev se prilaže predmetni Elaborat zaštite okoliša koji je izradila je tvrtka Kaina d.o.o., Oporovečki omajek 2., Zagreb koja je prema Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode (KLASA: UP/I 351-02/16-08/43, URBROJ: 517-06-2-1-1-16-2, 23. kolovoz 2016. godine) ovlaštena za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, pod točkom 2. Izrada studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš (Dodatak 1.).

1. Podaci o izmjeni zahvata i opis obilježja zahvata

Nositelj zahvata je tvrtka Vodovod Labin d.o.o. nadležna za sustav javne vodoopskrbe i odvodnje na cjelokupnoj lokaciji obuhavata predmetnog zahvata. Lokacija zahvata obuhvaća Grad Labin i okolne općine Raša, Kršan, Sveta Nedelja i Pićan, koje se nalaze uz istočnu obalu Istre. 1.1 Postojeće stanje ODVODNJA Postojeće stanje sustava javne odvodnje na području kojim upravlja Vodovod Labin d.o.o. podijeljeno je na 11 odvojenih sustava odvodnje (oko 80 km mreže) te 7 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (u daljnjem tekstu UPOV) i 3 taložnice. Na području obuhvata projekta izgrađeni su sljedeći sustavi odvodnje: 1. Sustav Labin – obuhvaća sustav javne odvodnje u starom gradu Labinu, starom centru Podlabinu (Vilete, Nove zgrade, Kazarmon, Kazakape), na Katurama, Marcilnici, Starcima, Vinežu i servisnoj zoni Vinež i UPOV TE Vlaška; 2. Sustav Raša – obuhvaća naselje Raša; 3. Sustav Plomin Luka – obuhvaća naselje Plomin Luka i UPOV Plomin Luka;

U nastavku su prikazana naselja koja obuhvaća predmetni zahvat. Sustav Labin Sustav odvodnje na području grada Labina je mješovit. Područje kanalizacijskog sustava obuhvaća stari grad Labin, stari centar Podlabin (Vilete, Nove zgrade, Kazarmon, Kazakape), Kature, Marcilnicu, Starci, Vinež i servisnu zonu Vinež. Na taj sustav je priključena industrijska zona na Dubrovi i dio naselja Štrmac. Ukupna dužina cjevovoda iznosi 40 km. Sva ova postojeća kanalizacija je mješovitog tipa sa starim i dotrajalim gravitacijskim kolektorima (promjera cijevi ϕ300 do ϕ1.000) kojima se zajednički odvode sanitarne otpadne vode i oborinske vode, osim stambene zone Kature koja ima planski postavljeno rješenje kanalizacije - kao razdjelni sustav, što je u velikom djelu i realizirano u toku etapne izgradnje naselja Kature. Glavni kolektor koji prikuplja sanitarne otpadne vode i oborinske vode s područja starog grada i Podlabina se nalazi u Rudarskoj ulici. To je jajoliki betonski kanal dimenzija 70/105 cm. Na početnom dijelu trase kolektor je manjih dimenzija 40/60 cm, a kako raste broj priključenih sekundarnih kolektora, tako se i prema kraju povećavaju njegove dimenzije. Na kraju ovog kolektora postoji preljevno okno, od kojeg k uređaju za pročišćavanje vodi cjevovod promjera cijevi ϕ400 mm. Razrijeđena otpadna voda koja se preljeva u oknu odvodi se u vodotok Krapanj. U Krapanj se slijevaju i oborinske vode iz naselja Kature preko izgrađene zasebne kanalizacije.

o UPOV TE Vlaška Postojeći UPOV je kapaciteta 8.000 ES. Uređaj je izgrađen 1979. godine, a 1996. godine uređaj je rekonstruiran dogradnjom građevina s opremom za mehanički predtretman otpadne vode, prihvat otpada i sabirnih jama te kišnog bazena i polja za sušenje odbačenog viška mulja. 1999. godine ugrađen je sustav za strojnu dehidraciju mulja, a 2003. godine izvedena je zamjena aeracijskog sustava u okviru koje je ugrađena nova strojarska i mjerno regulacijska oprema za upuhivanje zraka u aeracijske bazene.

Protok otpadnih voda u sušnom periodu kreće se do maksimalnih 20 l/s, a maksimalni protok kroz uređaj limitiran je na 80 l/s ugradnjom mehaničkog regulatora protoka, koji u kišnom razdoblju, usmjerava svu količinu oborinske otpadne vode veću od 80 l/s u kišni bazen, volumena V=128 m3 i preko preljeva bazena u izlazni kanal uređaja. Mehanički predtretman otpadne vode osiguravaju rešetka - sito (5 mm) i pjeskolov mastolov, volumena V=40 m3. Otpadna voda preko preljeva bazena odlazi u izlazni kanal uređaja. Biološka prerada otpadne vode obavlja se u aeracijskom bazenu čiji korisni volumen iznosi 836,6 m3, a unos zraka osigurava oprema za upuhivanje zraka. Sekundarna taložnica je cilindričnog oblika, volumen joj je 481 m3, a opremljena je pridnenim zgrtačem istaloženog mulja i površinskim zgrtačem flotata. Preko preljeva taložnice izbistrena voda otječe mjernim kanalom (kapaciteta 320 m3/h) preko bazena u kojem se dodatno obogaćuje kisikom u ispust uređaja. Istaloženi mulj koji se skuplja u konusnom dnu sekundarne taložnice, ispušta se u zdenac iz kojega se muljnim crpkama, kapaciteta 30 l/s, recirkulira u aeracijski bazen ili odvodi u bazen za stabilizaciju mulja. Aerobna stabilizacija mulja odvija se u bazenu čiji je volumen V=520 m3, odbacuje na polja za sušenje i procjeđivanje mulja. Kapacitet polja za sušenje mulja je 260 m3. Izbistrena voda iz stabilizacijskog bazena i zgušnjača, kao i voda koja se na poljima procjeđuje iz odloženog mulja, vraća se u bioreaktor na ponovnu biološku preradu. Pročišćena otpadna voda istječe iz uređaja ispusnim cjevovodom do potoka Krapanj, a konačni recipijent je rijeka Raša. Na temelju postignutih rezultata uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda grada Labina zaključak je da uređaj radi s visokim stupnjem pročišćavanja (od 90-99%). Uređaj je potkapacitiran što se tiče hidrauličkog i biološkog opterećenja. S obzirom da se planira proširenje sustava nužna je rekonstrukcija UPOV-a. Sustav Raša Postojeći sustav javne odvodnje naselja Raša izgrađen je kada i naselje Raša. Zbog starosti i neadekvatnog održavanja sustav ne funkcionira tridesetak godina. Crpna stanica na dnu Raše i uređaj za pročišćavanje više ne postoje, a cjevovod je u veoma lošem stanju. U cilju cjelovite zaštite područja Labina i Raše od onečišćenja, kao i usvojenom prostorno-planskom dokumentacijom pokrenute su aktivnosti za izgradnju sustava sanitarne kanalizacije naselja Raša. Pod time se podrazumijeva izrada projekata te nakon toga gradnja sustava kanalizacijskih kolektora za sanitarnu odvodnju, kao i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Sustav Plomin Luka Odvodnja naselja Plomin Luke je riješena razdjelnim kanalizacijskim sustavom, tj. oborinske otpadne vode su odvojene od sanitarnih otpadnih potrošnih voda te se ispuštaju u Plominski zaljev putem uređaja za pročišćavanje „bloxy“ kapaciteta 300 ES. o UPOV Plomin Luka Uređaj za pročišćavanje ne funkcionira dobro zbog visokog razrjeđenja sanitarne otpadne vode podzemnom čistom vodom koje količinama premašuju sanitarne otpadne vode. Zbog lošeg stanja ovaj sustav odvodnje nije preuzet od strane isporučitelja vodne usluge Vodovod Labin d.o.o., ali postoji ugovor o održavanju sustava s Općinom Kršan. Prijemnik efluenta ovog uređaja je Jadransko more, odnosno duboki Plominski zaljev.

Problemi na postojećem sustavu odvodnje te stanje mreže sustava na području obuhvata zahvata prikazani su u tablicama u nastavku (Tablica 1-1 i Tablica 1-2).

Tablica 1-1 Problemi na postojećem sustavu odvodnje

Nedostaci na sustavu Rb Komponente Objašnjenje odvodnje Pokrivenost infrastrukturom sustava javne odvodnje na području aglomeracije Nedostatna 1 Pokrivenost Labin - Raša je 70% odnosno oko 6.497 stanovnika ima mogućnost priključenja pokrivenost na sustav dok oko 5.000 stanovnika nema tu mogućnost. Obzirom na pokrivenost sustavom odvodnje priključenost na području 2 Priključenost / aglomeracija Labin - Raša je 55% ( 2.550 priključaka) Postojeći sustav je mješoviti. Zaključak provedene CCTV inspekcije kompletnog sustava je da je nužna rekonstrukcija/sanacija dijela sustava. Jedna Dotrajalost i od posljedica velikih oštećenja je infiltracija podzemnih voda u sustav, statička oštećenosti Glavni / i dinamička nestabilnost cjevovoda. Potrebna je rekonstrukcija kolektorske 3 Sekundarni mreže sustava odvodnje. kolektori Postojeći sustav je mješoviti. Neki od kolektora su zbog slijeganja određenih Taloženje mulja u dionica zadobili kontra padove nivelete cijevi. Na tim dionicama dolazi do kolektorima taloženja kanalizacijskih muljeva i otpada, smanjuje se protočna moć profila temeljem slijeganja cjevovoda i dodatno se pogoršavaju hidrauličke sposobnosti sustava u cjelini. CS Plomin Luka Predviđa se zamjena crpnih agregata (jače crpke) uslijed izmještanja UPOV-a s 4 Crpne stanice (neposredno prije postojeće lokacije. postojećeg UPOV-a) Neodgovarajući stupanj pročišćavanja i podkapacitiranost UPOV-a TE Vlaška i 5 Pročišćavanje Nema pročišćavanja nepostojanje UPOV-a u Raši, nefunkcionalnost UPOV-a Plomin Luka Tablica 1-2 Stanje mreže i UPOV-a na postojećem sustavu javne odvodnje SUSTAV STANJE MREŽE STANJE UPOV –a KOMENTAR Potrebna djelomična Potrebna rekonstrukcija Labin - rekonstrukcija i dogradnja UPOV-a Raša Potrebna izgradnja nove mreže NEMA UPOV - Potrebna rekonstrukcija Potrebna rekonstrukcija i Sustav i UPOV su u Plomin Luka UPOV-a i podmorskog dogradnja mreže vlasništvu Općine Kršan ispusta Granične vrijednosti pokazatelja u efluentu na uređajima različitog stupnja pročišćavanja prikazane su u Tablica 1-3. Tablica 1-3 Granične vrijednosti pokazatelja u efluentu za aglomeraciju Labin-Raša koja je prema izračunima biološkog opterećenja > 10.000 ES –a i nalazi se u osjetljivom području Granična Najmanje smanjenje Stupanj pročišćavanja Pokazatelj vrijednost ulaznog opterećenja I. Suspendirane tvari - 50% (prvi stupanj pročišćavanja) Biokemijska potrošnja kisika BPK5 - 20% II. Suspendirane tvari 35 mg/l 90 % (drugi stupanj pročišćavanja < Biokemijska potrošnja kisika BPK5 25 mg/l 70 % 10.000 ES) Kemijska potrošnja kisika – KPK 125 mg/l 75 % III. Ukupni fosfor 2 mg/l 80 % (treći stupanj pročišćavanja od 10.000 do 100.000 ES) Ukupni dušik 15 mg/l 70% Sukladno svemu navedenom, aglomeracija Labin – Raša se nalazi u osjetljivom području, veća je od 10.000 ES te sukladno zahtjevima Direktive 91/271/EEZ otpadne vode s područja aglomeracije je potrebno pročišćavati trećim stupnjem pročišćavanja.

Tehničke karakteristike postojećeg sustava odvodnje Kolektorska mreža Na analiziranom području izgrađeno je 80 kilometara kolektora od kojih se 30 km odnosi na glavne kolektore, a 50 km na sekundarne kolektore. Također, na području projekta je prisutno 10 crpnih stanica (u daljnjem tekstu CS). Načelno su crpne stanice u zadovoljavajućem stanju, te se uglavnom predviđaju zamjene crpnih agregata ili nadogradnje havarijskih ispusta, dok se za CS Maslinica predviđa kompletna rekonstrukcija. Na području obuhvata zahvata najveća priključenost na sustav javne odvodnje je na području grada Labina (55%), tj. priključeno je oko 6.700 stanovnika. Tablica 1.1 Crpne stanice na sustavu odvodnje Lokacija Q H P Komentar/ Naziv crpne stanice (naselje) (l/s) (m) (Kw) Ocjena stanja CS Stari grad Labin 300 20 7,45 Potrebna rekonstrukcija CS Riva Rabac Rabac 120 18 13,6 Potrebna rekonstrukcija CS Maslinica Rabac 110 40,3 25 Potrebna rekonstrukcija CS Maslinica 2 Rabac 50 42 17 Potrebna rekonstrukcija CS Adoral Rabac 28 20 2,4 Potrebna rekonstrukcija CS Plomin Luka 1 Plomin Luka 105 3 2,51 Potrebna rekonstrukcija CS Plomin Luka 1 Plomin Luka 97 3 2,5 Potrebna rekonstrukcija CS Plomin Luka 2 Plomin Luka 105 4,7 2,51 Potrebna rekonstrukcija CS Plomin Luka 2 Plomin Luka 97 4,7 2,5 Potrebna rekonstrukcija CS Koromačno Koromačno 8,5 17,2 3,6 zadovoljavajuće Količine otpadnih voda Od isporučitelja vodne usluge su prikupljeni podaci o količinama vode u sustavu, odnosno količini vode koja dolazi na UPOV (Tablica 1-4). Ukupna količina otpadne vode koja je došla na UPOV TE Vlaška u 2017. godini iznosi 430.228 m3. Također su dobivene i količine ispumpanih voda iz sabirnih/septičkih jama (Tablica 1-4). Područja s kojih se prikupljaju otpadne vode su: Grad Labin, Općine Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedelja. Tablica 1-4 Količine otpadnih voda iz sabirnih/septičkih jama

2015. Količina (m3) DOMAĆINSTVA 7.724,50 INDUSTRIJA 1.303,00 2016. KATEGORIJA Količina (m3) DOMAĆINSTVA 7.987,50 INDUSTRIJA 2.287,50 2017. KATEGORIJA Količina (m3) DOMAĆINSTVA 8.818,00 INDUSTRIJA 2.710,50 2018. KATEGORIJA Količina (m3) DOMAĆINSTVA 10.938,50 INDUSTRIJA 2.519,00 2019. KATEGORIJA Količina (m3) DOMAĆINSTVA 12.357,70 INDUSTRIJA 2.214,00

VODOOPSKRBA Na području obuhvata prisutno je 5 izvorišta s ukupnim kapacitetom od 293 l/s: Fonte Gaja, Kokoti, Mutvica, Kožljak i Plomin (Tablica 1.2). Tablica 1.2 Planirane i ostvarene količine po izvorima PROIZVODNJA PO IZVORIMA (2018.) IZVOR Planirano Ostvareno m3 % m3 % F. Gaja - Kokoti - Mutvica 1.780.000 74,17% 1.911.817 77,10% Plomin 165.000 6,88% 171.130 6,90% Kožljak 455.000 18,96% 396.577 15,99% UKUPNO 2.400.000 100,00% 2.479.524 100,00% Najveći dio odnosi se na dva izvorišta Fonte Gaja i Kokoti (70,7%) te Kožljak (16,0%). Bitno je napomenuti da postoji tendencija za povećanje udjela vode iz izvora Plomin i Kožljak, odnosno smanjenja zahvaćenih količina iz izvora Fonte Gaja - Kokoti. Povećanje količina vode iz Plomina i Kožljaka dovelo bi do smanjenja troška za ukupno potrošenu struju za pogon crpnih stanica te posljedično do povećanja ekonomičnosti poslovanja. Na području kojim upravlja Vodovod Labin postoji izgrađeno ukupno 463 km vodoopskrbnih cijevi od kojih se oko 40% odnosi na magistralne cjevovode, a oko 60% na distribucijske cjevovode. U odnosu na materijal cijevi, najveći dio otpada na PVC (31,4%) i nodularni lijev (24,3%). Najmanje je zastupljen čelik s 2,6% (11,8 km). U odnosu na starosti cijevi, prema dostupnim podacima, prisutna je izrazita starost (blizu 50 godina) azbest cementnih cijevi profila DN 300 kojih je na mreži postavljeno oko 46 km.

Vodospreme Nositelj zahvata raspolaže s 10 vodosprema: 1) KATUN, 2) PLOMIN, 3) BREG, 4) RAŠA, 5) VIDIKOVAC 350 m3, 6) POTPIĆAN 150 m3, 7) DRAGA 470 m3, 8) RABAC 3000 m3, 9) PRESIKA 500 m3, 10) KOROMAČNO 250 m3. Navedene vodospreme su generalno u zadovoljavajućem stanju. U tablici u nastavku prikazane su crpne stanice na sustavu vodoopskrbe. Prema saznanjima konzultanta određeni broj crpnih stanica nije u zadovoljavajućem stanju te je potrebna njihova rekonstrukcija. Evidentno je da su ključne crpne stanice upravo one koje su instalirane prije gotovo 50 godina. Tablica 1.3 Crpne stanice na sustavu vodoopskrbe Lokacija Q H P Komentar/ Naziv crpne stanice (naselje) (l/s) (m) (Kw) Ocjena stanja CS Fonte Gaja Raša 100 26,5 14,2 Potrebna rekonstrukcija (izvorište-rez. sirove vode)

Lokacija Q H P Komentar/ Naziv crpne stanice (naselje) (l/s) (m) (Kw) Ocjena stanja CS Fonte Gaja - smjer VS Raša Raša 45 85 80 Potrebna rekonstrukcija CS Fonte Gaja - smjer VS Breg Raša 250 297 1.200 Potrebna rekonstrukcija CS Kokoti Raša 300 12 90 Potrebna rekonstrukcija CS Mutvica dolina rijeke Raše 160 50 125 zadovoljavajuće CS Štrmac Štrmac 20 95 30 Potrebna rekonstrukcija CS Draga Draga - Vinež 105 118 180 zadovoljavajuće CS Brdo Labin - Brdo 20 80 33 Potrebna rekonstrukcija CS Plomin - smjer VS Plomin Plomin 30 65 44 Potrebna rekonstrukcija CS Plomin - smjer Vidikovac II Plomin 3 100 11 Potrebna rekonstrukcija CS Plomin - smjer Vidikovac II (nova) Plomin 22 198 90 nije u funkciji HS Martinski Martinski 13 73 3,0 zadovoljavajuće HS Breg-Salakovci Breg 5,5 41 1,1 Potrebna rekonstrukcija HS Gornji Labin Labin 12 45 9,0 zadovoljavajuće HS Ripenda Breg Ripenda Breg 11 50 9,0 zadovoljavajuće HS Ripenda Bembići Ripenda Bembići 10 75 11,0 zadovoljavajuće HS Tupljak Tupljak 14,5 121 16,0 zadovoljavajuće HS Letaj Letaj 5,5 108,5 3,0 Potrebna rekonstrukcija HS Škrbanski Breg Škrbanski Breg 14 50 16,5 zadovoljavajuće HS Markoči Markoči 13 141 25,0 zadovoljavajuće HS Presika Presika 15 122 16,0 zadovoljavajuće

Obzirom na stanje crpnih stanica potrebna je rekonstrukcija/nadogradnja crpnih stanica prema gornjoj tablici.

1.2 Planirano stanje ODVODNJA Za predmetni zahvat u sklopu šireg obuhvata izrađen je Elaborat zaštite okoliša u postupku OPPU – Sustav javne odvodnje i zaštite voda Istarske županije – 1B faza kojega je izradio IGH u siječnju 2017. godine. Na temelju navedenog elaborata proveden je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te je izdano Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike (Klasa: UP/I-351-03/17-08/21, Urbroj: 517-06-2-1-1-18-29) od 09. veljače 2018. godine (Dodatak 2). Rješenjem predloženim u sklopu ovog elaborata predviđene su sljedeće Izmjene zahvata definiranog prethodno spomenutim Elaboratom i Rješenjem: 1. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Nedešćina Prethodnim rješenjem predviđeno je da se naselje Nedešćina priključuje na postojeći sustav odvodnje grada Labina kojim se zajednički s preostalim otpadnim vodama otpadne vode naselja Nedešćina odvode na postojeći UPOV Labin. Pojedinačne objekte ili manje skupine objekata koji su jako udaljeni od sustava odvodnje ili za koje nije ekonomski opravdano graditi sustav odvodnje, moguće je priključiti na pojedinačne vlastite sabirne jame za prihvat otpadnih voda. Izgradnjom spojnog kolektora Nedešćina – Labin riješit će se otpadne vode uz glavnu prometnicu te otpadne vode naselja Vrećari. U daljnjim tehničkim rješenjima postavit će se kanalizacijska mreža odvodnje otpadnih voda u Vrećarima.

Novim rješenjem zadržava se inicijalno planirana koncepcija sustava odvodnje naselja Nedešćina (trasa planiranih kanala ostaje nepromijenjena), a jedina Izmjena zahvata ogleda se u dislociranju postojećeg UPOV-a Labin na novu lokaciju TE Vlaška u Općini Raša na kojem će se zajednički pročišćavati otpadne vode Grada Labina te Općina Raša i Sveta Nedjelja budući da je takvo rješenje dokazano kao najisplativije u sklopu Studije izvedivosti. 2. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Vicani (Sv. Bartul) Predmetno naselje nalazi se u obuhvatu područja Općine Raša i u njemu ne postoji izgrađeni sustav javne kanalizacije. Otpadne vode iz objekata zbrinjavaju se priključenjem na septičke (uglavnom crne) jame, iz kojih se otpadna voda disponira izravno u teren. Prethodnim rješenjem predviđeno je da planirani zahvat sustava odvodnje naselja obuhvati dvije osnovne cjeline: kanalizacijsku mrežu s crpnim stanicama i UPOV. Novim rješenjem definirana je Izmjena zahvata kojom se mijenja planirana koncepcija sustava odvodnje naselja Vicani tako da nema izgradnje malog UPOV-a Vicani, već se planirani sustav odvodnje naselja Vicani spaja na postojeći sustav odvodnje Labin te se cjelokupne prikupljene otpadne vode zajednički odvode do lokacije novoplaniranog UPOV-a TE Vlaška. Tlocrtna dispozicija, odnosno trasa planiranih kolektora ostaje ista, uz promjenu nagiba (smjera tečenja otpadne vode) u odnosu na inicijalno planirano na dionicama duljine oko 350 m, a zbog činjenice da se ne izvodi UPOV Vicani već se planirani sustav odvodnje naselja Vicani spaja na postojeći sustav Labin. 3. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Vozilići – Stepčići Predmetna naselja nalaze se u obuhvatu područja Općine Kršan. U naseljima ne postoji izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. Zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda rješava se pojedinačno upotrebom septičkih jama koje su u većini slučajeva dotrajale, oštećene i propusne te je stoga nužna izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje sanitarnih otpadnih voda koji će se priključiti na postojeći sustav odvodnje naselja Plomin i Plomin luka, koji obuhvaća mrežu kanalizacije s lokalnom crpnom stanicom i UPOV-om (II. stupanj) s ispustom u more. Novim rješenjem zadržava se inicijalno planirana koncepcija sustava odvodnje naselja Vozilići-Stepčići (trasa planiranih kanala ostaje nepromijenjena), a jedina Izmjena zahvata ogleda se u dislociranju postojećeg UPOV-a Plomin Luka na novu lokaciju na ulasku u Plominski kanal na kojem će se zajednički pročišćavati otpadne vode naselja Plomin, Plomin Luka te Vozilići-Stepčići budući da je takvo rješenje dokazano kao najisplativije u sklopu Studije izvedivosti. Od nove lokacije displociranog UPOV-a Plomin Luka planira se i izgradnja novog podmorskog ispusta. 4. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Veli i Mali Golji – Markoči Naselja Veli i Mali Golji te Markoči u sastavu su Općine Sv. Nedelja. Predmetna naselja nemaju izgrađen kanalizacijski sustav pa se otpadne vode uglavnom priključuju na vlastite septičke jame, koje su dotrajale, oštećene i propusne te je stoga nužno stvaranje centralnog sustava odvodnje i zbrinjavanja sanitarnih otpadnih voda. Prethodnim rješenjem predviđeno je da planirani zahvat sustava odvodnje naselja obuhvati dvije osnovne cjeline: kanalizacijsku mrežu s crpnim stanicama i UPOV. Novim rješenjem definirana je Izmjena zahvata kojom se mijenja planirana koncepcija sustava odvodnje naselja Veli i Mali Golji – Markoči tako da nema izgradnje malog UPOV-a Golji i

Markoči, već se na istoj lokaciji gradi nova crpna stanica kojom se cjelokupne otpadne vode prikupljene na području predmetnih naselja (i svih uzvodno postavljenih naselja s obzirom na izmjenu koncepcije i tih dijelova sustava) novim tlačnim cjevovodom transportiraju do planiranog sustava odvodnje naselja Marceljani, koji se dalje direktno spaja na postojeći sustav odvodnje Labin te se cjelokupne prikupljene otpadne vode zajednički odvode do lokacije novoplaniranog UPOV-a TE Vlaška. Cjelokupna tlocrtna dispozicija ostaje dakle nepromijenjena u odnosu na inicijalno rješenje uz razliku što se umjesto UPOV-a gradi crpna stanica od koje ide novi tlačni cjevovod trasom postojeće prometnice do naselja Marceljani. 5. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Županići Predmetno naselje nalazi se u obuhvatu područja u Općini Sv. Nedelja. U naselju ne postoji izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. Zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda rješava se pojedinačno upotrebom septičkih jama koje su u većini slučajeva dotrajale, propusne i tek mali dio njih zadovoljava standard vodonepropusnosti. stoga je nužno stvaranje centralnog sustava odvodnje i zbrinjavanja sanitarnih otpadnih voda. Prethodnim rješenjem predviđeno je da planirani zahvat sustava odvodnje naselja obuhvati dvije osnovne cjeline: kanalizacijsku mrežu s crpnim stanicama i UPOV. Novim rješenjem definirana je Izmjena zahvata kojom se mijenja planirana koncepcija sustava odvodnje naselja Županići tako da nema izgradnje malog UPOV-a Županići već se na najnižoj točki planiranog sustava (nedaleko od lokacije inicijalno planiranog UPOV-a) predviđa nova crpna stanica koja tlačnim cjeovodom cjelokupne otpadne vode naselja Županići transportira do sustava odvodnje naselja Martinski. Dalje se cjelokupno prikupljene otpadne vode naselja Županići i Martinski zajednički transportiraju novom crpnom stanicom do planiranog sustava odvodnje naselja Markoči, Mali i Veliki Golji, a odakle se sve zajedno transportiraju dalje do novoplaniranog sustava odvodnje naselja Marceljani, koji se spaja na postojeći sustav odvodnje Labin te se cjelokupne prikupljene otpadne vode zajednički odvode do lokacije novoplaniranog UPOV-a TE Vlaška. Cjelokupna tlocrtna dispozicija (trasa planiranih kanala) na području naselja Županići ostaje dakle nepromijenjena u odnosu na inicijalno rješenje, uz razliku što se umjesto UPOV-a gradi crpna stanica od koje ide novi tlačni cjevovod trasom postojeće prometnice do naselja Martinski. 6. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Martinski Predmetno naselje nalazi se u obuhvatu područja u Općini Sv. Nedelja. U naselju ne postoji izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. Zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda rješava se pojedinačno upotrebom septičkih jama koje su u većini slučajeva dotrajale, propusne i tek mali dio njih zadovoljava standard vodonepropusnosti te je stoga nužno stvaranje centralnog sustava odvodnje i zbrinjavanja sanitarnih otpadnih voda. Prethodnim rješenjem predviđeno je da planirani zahvat sustava odvodnje naselja obuhvati dvije osnovne cjeline: kanalizacijsku mrežu s crpnim stanicama i UPOV. Novim rješenjem definirana je Izmjena zahvata kojom se mijenja planirana koncepcija sustava odvodnje naselja Martinski tako da nema izgradnje malog UPOV-a Martinski već se na istoj lokaciji predviđa nova crpna stanica koja tlačnim cjevovodom cjelokupne otpadne vode naselja Martinski (zajedno s uzvodno prikupljenim otpadnim vodama naselja Županići) transportira do planiranog sustava odvodnje naselja Markoči, Mali i Veliki Golji, a odakle se sve zajedno transportiraju dalje do novoplaniranog sustava odvodnje naselja Marceljani, koji se spaja na

postojeći sustav odvodnje Labin te se cjelokupne prikupljene otpadne vode zajednički odvode do lokacije novoplaniranog UPOV-a TE Vlaška. Cjelokupna tlocrtna dispozicija (trasa planiranih kanala) na području naselja Martinski ostaje dakle nepromijenjena u odnosu na inicijalno rješenje, uz razliku što se umjesto UPOV-a gradi crpna stanica od koje ide novi tlačni cjevovod trasom postojeće prometnice do naselja Markoči. 7. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Marceljani Predmetno naselje nalazi se u obuhvatu područja Grada Labina. U naselju ne postoji izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. Zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda rješava se pojedinačno upotrebom septičkih jama koje su u većini slučajeva dotrajale, propusne i tek mali dio njih zadovoljava standarde vodonepropusnosti te je stoga nužna izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje sanitarnih otpadnih voda koji će se priključiti na postojeći sustav odvodnje i odvoditi na centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Labina. Planirani zahvat sustava odvodnje naselja obuhvaća kanalizacijsku mrežu s crpnom stanicom. Otpadne vode će se pročišćavati na UPOV-u Labin. Novim rješenjem zadržava se inicijalno planirana koncepcija sustav odvodnje naselja Marceljani (trasa planiranih kanala ostaje nepromijenjena), uz dodatak kanala iz smjera naselja Štemberger u duljini oko 1.000 m. Izmjena zahvata ogleda se u činjenici da se na uzvodnom kraju sustava odvodnje naselja Marceljani spaja tlačni cjevovod kojim se dovode otpadne vode iz smjera naselja Veliki i Mali Golji, Markoči, Martinski i Županići te se dalje zajedno s otpadnim vodama prikupljenim na području naselja Marceljani transportiaju prema postojećem sustavu odvodnje Labin. Izmjena zahvata ogleda se i u dislociranju postojećeg UPOV-a Labin na novu lokaciju TE Vlaška u Općini Raša na kojem će se zajednički pročišćavati otpadne vode Grada Labina te Općina Raša i Sveta Nedjelja budući da je takvo rješenje dokazano kao najisplativije u sklopu Studije izvedivosti.

UPOV TE Vlaška Tehničkim rješenjem se predviđa rekonstrukcija UPOV-a TE Vlaška na čijoj lokaciji bi ostao mehanički predtretman i biološki bazeni bi se preuredili u retencijske bazene iz kojih bi se tlačnim lijevano željeznim cjevovodom otpadne vode transportirale do hidroenergetskog postrojenja. Retencijski bazeni bi služili za zadržavanje oborinskog dotoka. Iz postrojenja gravitacijskim cjevovodom bi se otpadne vode transportirale do nove lokacije UPOV-a (Slika 1-5). Planirani kapacitet UPOV-a TE Vlaška je 20.100 ES te on pokriva potrebe za projektirano razdoblje od 30 godina. Predviđeno je pročišćavanje otpadnih voda trećim stupnjem pročišćavanja. Recipijent otpadnih voda postojećeg UPOV-a je kanal Krapanj koji je određen kao tip površinske vode HR-R_19 s oznakom vodnog tijela JKRN0135_001. Kanal Krapanj nadalje se ulijeva u rijeku Rašu koja potom dolazi do zatvorenog akvatorija Raškog zaljeva koji je određen kao osjetljivo područje. Određivanje opterećenja UPOV-a TE Vlaška U tablici niže (Tablica 1-5) je prikaz glavnih izlaznih parametara izračuna biološkog i hidrauličkog opterećenja UPOV-a TE Vlaška.

Tablica 1-5 Ukupno biološko i hidrauličko opterećenje UPOV-a TE Vlaška

PARAMETRI JED. 2019. 2025. 2051. Ukupni broj ekvivalent stanovnika ES 10.211 19.584 20.056 Kućanstva ES 7.307 16.710 17.033 Privreda ES 881 1.880 2.140 Septičke/sabirne jame ES 2.093 994 883 3 Ukupne količine otpadnih voda QWW,aM m /god 289.030 660.724 699.203 3 Kućanstva QD,aM m /god 216.884 495.502 511.238 3 Privreda Qind,aM m /god 71.024 164.690 187.492 3 Kućanstva QD,h,max m /h 42 97 100 3 Privreda Qind,h,max m /h 16 38 43 3 Septičke/sabirne jame Qsep,h,max m /h 6 3 2 3 Infiltracija tuđih voda Qinf,aM m /god 107.680 247.464 265.867 3 Infiltracija tuđih voda (ukupna) Qinf,h m /h 20 45 48 3 Maksimalni sušni protok QDW,h,max m /h 84 182 193 3 Maksimalni kišni protok Qcomb,h,max m /h 201 452 479 Kemijska potrošnja kisika KPK kg/d 1.264 2.440 2.510 Biokemijska potrošnja kisika BPK5 kg/d 613 1.175 1.203 Suspendirane tvari TSS kg/d 704 1.369 1.403 Ukupni dušik TN kg/d 106 214 220 Ukupni fosfor TP kg/d 20 37 38

Na temelju prikazanih rezultata može se zaključiti da 85% ukupnog opterećenja UPOV-a čini opterećenje generirano otpadnim vodama iz kućanstva. Izgradnjom sustava javne odvodnje će se smanjiti opterećenje generirano sabirnim i septičkim jamama. Predviđena su tri zasebna koraka pročišćavanja otpadnih voda:  Prethodno čišćenje (I.stupanj),  Biološko pročišćavanje (II. stupanj),  Treći stupanj pročišćavanja koji znači obradu komunalnih otpadnih voda procesom kojim se uz drugi stupanj pročišćavanja još dodatno uklanja fosfor i/ili dušik (70-80%) sukladno propisanom u Tablici 2a Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/2020),  Obrada viška mulja.

Prethodno čišćenje Svrha prethodnog čišćenja otpadne vode je odstraniti iz otpadnih voda kruti otpad različitih veličina te pijesak i masti, koji bi mogli raditi probleme u daljnjim procesima pročišćavanja otpadnih voda. Ovi postupci uključuju uklanjanje različitih vrsta i veličina krupnijeg otpada pomoću grube rešetke, finim sitima uklanjanje sitnijeg otpada koji je zajedno s otpadnom vodom prošao kroz grube rešetke te uklanjanje pijeska i masti s pjeskolovom i mastolovom. Otpadnu vodu nužno je pročistiti od spomenutog otpada kako bi se spriječila moguća šteta na ugrađenoj opremi UPOV-a i problemi s taloženjem u bazenima za biološko pročišćavanje. Na Slika 1-1 nastavno shematski je prikazan predloženi mehanički predtretman.

Slika 1-1 Shematski prikaz prethodnog čišćenja otpadne vode na UPOV-u TE Vlaška Uklanjanje otpada Otpad, koji završi u kanalizacijskom sustavu zbog različitih razloga treba odstraniti da bi se spriječila moguća šteta na ugrađenoj opremi UPOV-a. Krupni otpad može se odstraniti ugradnjom grube rešetke s razmakom rešetki od 30 mm u kanal širine 1 m prije ulaza u crpnu stanicu UPOV-a. Moguće su različite varijante čišćenja takve rešetke (od jednostavnog ručnog čišćenja do sofisticiranog automatskog koji radi kontinuirano). Obzirom da se radi o relativno maloj aglomeraciji s velikim udjelom sustava odvodnje razdjelnog tipa (osim postojećih dijelova sustava u Labina koji su mješovitog tipa), ne očekuju se velike dnevne količine krutog otpada pa se može zato upotrijebiti jednostavniji automatski način čišćenja rešetke s dizanjem košare jedan put dnevno i automatskim pražnjenjem sadržaja košare u kontejner. Sa stacionarnom rešetkom uklanja se samo otpad većih dimenzija (da bi se spriječila šteta na pumpama), dok otpad manjih dimenzija još uvijek prolazi. Zato je praksa da se iza crpne stanice za podizanje vode na viši nivo ugradi još dodatna oprema za uklanjanje otpada manjih dimenzija. To se može postići ugradnjom fine rešetke ili finog rotacijskog sita. Obje varijante mogu odstraniti većinu otpada manjih dimenzija i rade s automatskim čišćenjem rešetke odnosno sita. Uklanjanje pijeska i masti Poslije uklanjanja krutog otpada slijedi uklanjanje po specifičnoj težini težih tvari od vode koje su sklone taloženju (pijesak) te po specifičnoj težini lakših tvari od vode, koje se mogu akumulirati na površini vode u bazenima za biološko pročišćavanje (masti). Prema tome otpadna voda nakon što je prošla kroz grube rešetke te nakon što je u crpnoj stanici dignuta na veću visinu i prošla kroz fino sito, otpadna voda gravitacijski teče u aerirani pjeskolov- mastolov. Aerirani pjeskolov-mastolov, koji se sastoji od dvije paralelne radne linije, potrebno je opremiti s mostom zgrtača koji prikuplja istaloženi pijesak s dna pomoću uronjenih pumpi izravno priključenih na most. Uzdužni pjeskolov je dimenzioniran tako da može ukloniti barem 92% pijeska, veličine zrna od 0,16-0,20 mm. Dovod zraka u pjeskolov-mastolov osiguravaju dva manja puhala. Obično je jedno od njih radno, a drugo pričuvno. No, u slučaju većih dotoka, obje linije mogu raditi istodobno. Cijevi za razvod zraka opremljene su ručnim ventilima za reguliranje dovoda zraka ili čak zatvaranje jedne ili više linija dovoda zraka. Pijesak će se putem sabirnih kanala transportirati izravno u uređaj za ispiranje pijeska opremljen miješalicom, gdje se pijesak ispire vodom i zatim transportira pomoću transportera u prijenosni spremnik (kontejner). Voda od ispiranja prikuplja se u sifon i vraća u ulaznu crpnu stanicu.

Mast i drugi otpad se uklanjaju iz mastolova pomoću motorne zapornice. Otpad gravitacijski otječe u ulaznu crpnu stanicu zajedno s vodom iz uređaja za ispiranje pijeska. Prihvat septike Osim otpadne vode prikupljene sustavom odvodnje, na UPOV-u će se također pročišćavati sadržaj septičkih i sabirnih jama kućanstva, koja neće biti spojena na sustav odvodnje. Prije biološkog pročišćavanja, sadržaj septičkih jama također je potrebno provesti kroz mehanički tretman. Mehanički predtretman i stanica za prihvat septike izvest će se kao jedinstveni objekt. Vozila za prikupljanje sadržaja septičkih jama izravno se crijevom spajaju na kompaktnu prihvatnu stanicu smještenu u građevini, gdje se mjeri i bilježi protok. Stanica ima integrirano fino sito opremljeno transporterom za uklanjanje izdvojenog materijala, koji se odlaže u prijenosni spremnik. Transportirani materijal raspršivači ispiru vodom tijekom transporta na transporteru te se potom odlaže u spremnik zajedno s otpadnom vodom iz septičkih jama. Spremnik je opremljen uronjenom miješalicom i uronjenom potisnom pumpom koja transportira sadržaj septičkih jama nizvodno od finih sita. Biološko pročišćavanje Biološko pročišćavanje namijenjeno je uklanjanju organskih zagađivala iz otpadne vode, kao i hranjivih tvari. U principu poznajemo dvije vrste tehnologije: s fiksiranom biomasom i sa suspendiranom biomasom. Kod fiksirane biomase površina na kojoj je biomasa fiksirana može biti stacionarna (prokapnici) ili mobilna (rotacioni diskovi). Vrlo rijetko se bilo koje od dva nabrojana rješenja fiksirane biomase upotrebljava za veće komunalne UPOV-e pa se zato neće ni uzeti u obzir kao ozbiljnija mogućnost u ovome slučaju. Najčešće se za komunalne UPOV- e upotrebljava tehnologija na osnovu suspendirane biomase (postupci s aktivnim muljem). Razlikujemo dvije mogućnosti: • protočni sistemi (gdje se različite faze biološkog pročišćavanja i taloženje viška mulja provodi u zasebnim bazenima), • šaržni sistemi (gdje se svi procesi, uključujući naknadno taloženje mulja, odvijaju u jednom bazenu). Budući da se radi o ključnom dijelu pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, za biološko pročišćavanje postupkom s aktivnim muljem, razmatrno je nekoliko rješenja. Za biološko pročišćavanje otpadnih voda analizirane su i kasnije vrednovane slijedeće varijante pročišćavanja: CAS tehnologija - Postupak s produženim prozračivanjem (konvencionalni postupak), CAS tehnologija - Postupak s produženim prozračivanjem (kompaktni postupak), SBR tehnologija – Postupak s primjenom šaržnog sistema i MBR tehnologija – Postupak s primjenom membranskog pročišćavanja. Predložena varijanta biološkog pročišćavanja MBR tehnologija – Postupak s primjenom membranskog pročišćavanja MBR (Membranski Bio Reaktor) tehnologija pripada grupi separacijskih procesa s biološkom obradom pomoću aktivnog mulja. Izvodi se kao kombinacija spremnika s aktivnim muljem i jedinice za membransku filtraciju u svrhu odvajanja aktivnog mulja. Odvajanje aktivnog mulja iz pročišćene vode ne ovisi o sedimentacijskim kvalitetama aktivnog mulja, već isključivo o korištenim membranama. Membransko pročišćavanje otpadnih voda trenutno osigurava neusporedivo najbolju učinkovitost čišćenja među postojećim tehnologijama. Veličine hidrauličkog i organskog opterećenja ne predstavljaju ograničavajući faktor, a tehnologija se odlikuje izuzetnom fleksibilnošću u pogonu i eventualnim proširenjima sustava.

Primjena MBR procesa kod obrade komunalnih otpadnih voda je, gledano s mehaničkog aspekta i aspekta pogonskih uvjeta, vrlo jednostavna zbog činjenice da korištenje membrana zamjenjuje čitav niz postupaka karakterističnih za konvencionalne načine obrade otpadnih voda čime je omogućena znatno smanjenje potrebnog prostora za smještaj uređaja i potrošnje kemijskih sredstava. Povrh toga MBR proces ima visoki stupanj efikasnosti. MBR proces za obradu komunalnih otpadnih voda zahtjeva pripremljeni influent na ulazu u reaktor i onoliko MBR reakcijskih bazena koliko nalaže proračun procesnih uvjeta. Osnovna prednost primjene MBR tehnologije je u činjenici da se radi o volumno relativno malim uređajima koji na razini primijenjene tehnologije imaju ugrađenu mogućnost tercijarne obrade otpadnih voda, s niskim izlaznim koncentracijama suspendiranih tvari, KPK, BPK5, amonijaka, TKN i TP (III. stupanj pročišćavanja). Zbog uklanjanja bakterija, nutrijenata, hranjivih soli fosfora i dušika, uklanja se glavni uzrok eutrofikacije recipijenta.

Slika 1-2 Shematski prikaz MBR postupka s aktivnim muljem Biološki dio MBR uređaja se sastoji od: • egalizacijskog bazena, • bioaeracijskog bazena (denitrifikacija i nitrifikacija), • membranske filtracije, • spremnika viška procesnog mulja, • spremnika obrađene (čiste) vode. U egalizacijskom spremniku ostvaruje se uravnoteženje hidrauličkih varijacija količina influenta i ujednačavanje karakteristika influenta. Opremljen je sustavom za miješanje te potopnim crpkama koje prebacuju vodu u linije bioreaktora. Bioreaktor je podijenjen u dvije linije, svaka kapaciteta 7.600 ES. Bazeni bioreaktora podijeljeni su preljevnom pregradom na zonu denitrifikacije, zonu nitrifikacije (aeracije) te filtracijskim dijelom s uronjenim membranama. Bazen denitrifikacije čini anoksičnu zonu, a opremljen je sustavom miješanja u svrhu ostvarivanja homogenih uvjeta. Voda se preljevom prebacuje u zonu nitrifikacije opremljenu aeracijskim sustavom. Koncentracija mulja (MLSS) kod MBR-a je višestruko veća (preporučeno 10-12 g/l) u odnosu na ostale tehnologije aktivnog

mulja što čini potreban volumen za obradu 3-4 puta manjim u usporedbi s ostalim tehnologijama. Mikroorganizmi (tzv. aktivni mulj) u bioreaktoru pročišćavaju otpadnu vodu. Osim uklanjanja organskog onečišćenja (BPK5) pravilnim proračunom i odgovarajućim vođenjem procesa moguće je ukloniti i pretežni dio dušika. Dodavanjem odabranih kemikalija uklanja se i višak fosfora. Redukcija organskog opterećenja i dušika i fosfora predstavlja III. stupanj pročišćavanja. Filtracija može biti s ugrađenim potopnim membranama u samom bioaeracijskom bazenu ili u zasebnom bazenu. Sam odabir tipa membranske filtracije nema utjecaja na kvalitetu izlazne obrađene vode. Odabir tipa membrana je predmet projekta UPOV-a, jer nema utjecaja na odabir tehnologije pročišćavanja. Recirkulacija, odnosno povrat mulja u zonu denitrifikacije odvija se potopnom centrifugalnom pumpom. Recirkulacijska pumpa ujedno služi i za prebacivanje viška procesnog mulja u spremnik viška mulja. MBR proces podrazumijeva istovremenu stabilizaciju biološkog mulja. Norma ATV 131-2000 predviđa minimalnu starost mulja tTS = 25 dana. Stoga je i uređaj proračunat da radi kao uređaj s istovremenom stabilizacijom i mineralizacijom mulja. Veća starost mulja ima utjecaja na količinu viška stabiliziranog i mineraliziranog bio mulja, ali i na nešto povećanu potrošnju energije za dodatno aeriranje. Činjenica da je mulj već stabiliziran u bioreaktoru omogućuje primjenu obrade otpadnog bio mulja, kao npr. postupak cijeđenja u vrećama. Obzirom na visoki stupanj obrade vode i mulja primjenom MBR tehnologije, predlaže se da se razmotri i mogućnost ponovne uporabe obrađene vode (zalijevanje zelenih površina, tehnološka voda, pranje ulica i sl.).

UPOV-a Plomin Luka UPOV kapaciteta 450 ES je potrebno rekonstruirati, planirano je povećanje na 700 ES. Analizirane su sljedeće tehnološke varijante: • UPOV - SBR tipa na bazi aktivnog mulja s istovremenom stabilizacijom mulja i • UPOV - tipski uređaj za biološko pročišćavanje. Tablica 1-6 Ukupno biološko i hidrauličko opterećenje UPOV-a Plomin Luka PARAMETRI JED. 2019. 2025. 2051. Ukupni broj ekvivalent stanovnika ES 0 625 670 Kućanstva ES 0 404 419 Privreda ES 0 220 251 Septičke/sabirne jame ES 0 0 0 3 Ukupne količine otpadnih voda QWW,aM m /god 0 27.024 30.014 3 Kućanstva QD,aM m /god 0 7.710 8.025 3 Privreda Qind,aM m /god 0 19.314 21.988 3 Kućanstva QD,h,max m /h 0 2 2 3 Privreda Qind,h,max m /h 0 4 5 3 Septičke/sabirne jame Qsep,h,max m /h 0 0 0 3 Infiltracija tuđih voda Qinf,aM m /god 0 13.901 15.601 3 Infiltracija tuđih voda (ukupna) Qinf,h m /h 0 2 2 3 Maksimalni sušni protok QDW,h,max m /h 0 8 9

3 Maksimalni kišni protok Qcomb,h,max m /h 0 20 22 Kemijska potrošnja kisika KPK kg/d 0 86 92 Biokemijska potrošnja kisika BPK5 kg/d 0 37 40 Suspendirane tvari TSS kg/d 0 44 47 Ukupni dušik TN kg/d 0 7 8 Ukupni fosfor TP kg/d 0 1 1

Na temelju prikazanih rezultata može se zaključiti da 70% ukupnog opterećenja UPOV-a čini opterećenje generirano otpadnim vodama iz kućanstava.

Tehnološke varijante UPOV-a Plomin Luka 1.UPOV SBR tipa na bazi aktivnog mulja s istovremenom stabilizacijom mulja Komunalne otpadne vode dolaze do mehaničkog predtretmana za koji se koristi automatsko fino pužno sito za ugradnju u otvoreni betonski kanal koje služi za izdvajanje svih krutih čestica promjera većeg od 5 mm iz otpadne vode i odlaganje u vreću. Mehanički pročišćena voda odlazi zatim u podzemni buffer spremnik. On je izrađen od polipropilena i služi za prikupljanje otpadne vode tijekom dana i slanja dalje na biološko pročišćavanje. Buffer spremnik je opremljen sustavom za aeraciju koji služi za miješanje otpadne vode umjesto miješala. U spremniku se nalazi i 5 električnih pumpi koje služe za napajanje bioloških SBR reaktora. SBR reaktori rade zasebno i pune se naizmjenično otpadnom vodom iz buffer spremnika prema programu iz upravljačke jedinice. Biološki reaktori izrađeni su od polipropilena i ugrađuju se podzemno. Pročišćavanje otpadne vode u SBR reaktorima obavlja se u ciklusima. Navedene četiri faze čine jedan ciklus pročišćavanja otpadne vode. Standardno, jedan ciklus pročišćavanja traje oko 8 sati.  Faza punjenja – Pomoću pumpe, otpadna voda se iz buffer spremnika prebacuje u SBR reaktor.  Faza pročišćavanja – Otpadna voda se intenzivno miješa i aerira pomoću aeratora i opskrbljuje bakterije s kisikom. Aeracija se vrši u intervalima u zavisnosti o programu upravljačke jedinice.  Faza taloženja – U ovoj fazi prestaje aeracija, voda miruje i dolazi do razdvajanja aktivnog mulja (pada na dno spremnika) i pročišćene vode (sloj vode na vrhu).  Faza pražnjenja – Kada je završena faza taloženja, sloj pročišćene vode se ispumpava iz uređaja, a višak istaloženog aktivnog mulja se pomoću pumpe prebacuje u spremnik za višak mulja. Zbrinjavanje mulja Postoje dva spremnika za mulj koja su izrađena od polipropilena i ugrađuju se podzemno. Spremnici za mulj služe za stabilizaciju i zgušnjavanje aktivnog mulja na konc. 3 - 5 % suhe tvari. Potrebno je u vremenskom intervalu od oko 1 x mjesečno odvesti višak aktivnog mulja na obližnji gradski pročistač na zbrinjavanje (na dehidraciju). 2.UPOV - tipski uređaj za biološko pročišćavanje Tipski uređaj za potpuno biološko pročišćavanje otpadnih voda iz manjih naselja, hotela, odmarališta, vojarni, kampova, škola, prehrambene industrije i sl. Stupanj pročišćavanja je više od 95% razgradnje organske tvari, a po zahtjevu se može izvesti i postupak s dodatnim uklanjanjem dušika i fosfora.

Rad uređaja je potpuno automatiziran s minimalnim troškovima pogona i održavanja. Uređaj se izvodi kao ukopani kružni bazen prekriven nagaznom rešetkom, smješten na smjeru kanalizacije kada nema potrebe izvođenja crpne stanice. Na uređaju nema pokretnih dijelova (puhalo i elektro ormarić su smješteni u posebnoj prostoriji) radi čega je trajnost neograničena, a svi materijali su otporni na agresivne medije. Uređaj čini aeracijski bazen okruglog oblika u kojemu se nalazi sekundarni taložnik s preljevnim križem, zračna “mamut” crpka, aeratori i razvodni cjevovod zraka. Bazen je pokriven nagaznom rešetkom koja se oslanja na nosive profile. Za pogon kompletnog uređaja koristi se komprimirani zrak koji se dobavlja uz pomoć niskotlačnih kompresora koji su smješteni u posebnoj prostoriji gdje se nalazi i elektrokomandni ormarić. Svježa otpadna voda ulazi u aeracijski bazen gravitacijom ili uz pomoć crpki iz crpnog bazena. U otpadnu vodu se intenzivno upuhuje komprimirani zrak kroz membranske aeratore koji stvaraju fine mjehuriće. Svježa otpadna voda se miješa s finim mjehurićima zraka, a kisik iz zraka se otapa u vodi. Iz sekundarnog taložnika se mamut crpkom povremeno u aeracijski bazen prebacuje i “aktivni” mulj kojega čine flokule mikroorganizama (bakterije, alge, protozoe). Mikroorganizmi za svoj život trebaju hranu i kisik. Hranu uzimaju iz otpadne vode (organske tvari) i na taj način je pročišćavaju, a kisik dobivaju iz zraka koji se upuhuje u vodu. Mješavina otpadne vode, mjehurića zraka i mikroorganizama prelazi u sekundarni taložnik gdje se aktivni mulj odvaja od izbistrene vode koja odlazi u preljev. Aktivni mulj se ponovo vraća u aeracijski bazen i time se proces kontinuirano obnavlja. Izbistrena i biološki pročišćena voda odlazi u recipijent. Nakon određenog vremena dio mikroorganizama ugiba i stvara se biomasa čija se koncentracija u otpadnoj vodi povećava. Međutim, proces je tako dimenzioniran da se ta biomasa dodatno oksidira i mineralizira (engl. extended aeration) i proces se vodi do faze endogene respiracije. Time se smanjuje volumen viška mulja i potreba izvlačenja viška mulja se produžuje na duže vrijeme. Zbrinjavanje mulja U praksi, izvlačenje viška mulja se vrši jedanput u 6 mjeseci do 2 godine. Izlazna voda ima manje od 25 mg (BPK5)/l što čini stupanj pročišćavanja veći od 95% razgradnje organske tvari. To se postiže dimenzioniranjem aeracijskog bazena na opterećenje volumena manje od 0,2 kg(BPK5)/m³/d, zadržavanjem vode u sekundarnom taložniku većem od 4 sata i unošenjem kisika od najmanje 3,0 kg O₂/kg(BPK5). OBRADA VIŠKA MULJA I GOSPODARENJE SUŠENIM MULJEM Tijekom biološkog pročišćavanja, mulj nastaje iz sljedećih izvora:  primarni mulj prisutan u samoj otpadnoj vodi,  aktivni mulj nastao kao rezultat različitih postupaka biološkog pročišćavanja,  istaloženi mulj nastao kao rezultat taloženja fosfora pomoću željeznog klorida. Načelno, linija mulja ovisi o konačno odabranoj tehnologiji, naročito vezano na starost viška mulja u biološkim bazenima. Ukoliko je starost mulja u biološkim bazenima manja od 25 dana, potrebno je mulj dodatno stabilizirati u bazenu za naknadnu aerobnu stabilizaciju mulja kako bi se postigla ukupna starost mulja od 25 dana. Zbrinjavanje mulja Tehničko rješenje odvodnje u aglomeraciji Labin - Raša je koncipirano tako da Labin, Raša i Sveta Nedjelja imaju zajednički uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji TE Vlaška (20.100 ES, treći stupanj pročišćavanja MBR tehnologija) uz termalno sušenje mulja (postrojenje za obradu mulja služilo bi za obradu mulja sa svih manjih UPOV-a s područja

Labinštine termalnim sušenjem), dok je za zbrinjavanje osušenog mulja predviđeno sklopit ugovor s ovlaštenom tvrtkom. Za bilo koju od prethodno opisanih opcija, ukupna količina, kao i sastav mulja je jednak, obzirom da se kao konačni objekt na liniji mulja predviđa dehidracija mulja, koja kao izlaz osigurava minimalno 23-25 % ST. Daljnja obrada mulja na lokaciji TE Vlaška predviđa se termalnim sušenjem do razine iznad 90% suhe tvari te peletiranje. Toplinska obrada Toplinska obrada za oporabu energije moguća je u termoelektranama i cementnim pećima, što često zahtijeva prethodno sušenje mulja. U Hrvatskoj bi suspaljivanje mulja moglo biti moguće u elektrani Plomin na ugljen i u cementnim pećima. Ne postoje spalionice komunalnog otpada koje bi omogućile suspaljivanje mulja zajedno s komunalnim otpadom. Mogućnost za suspaljivanje mulja u elektrani Plomin i cementnim pećima treba ocijeniti na regionalnoj ili državnoj razini i u suradnji s relevantnim vlasnicima/upraviteljima. S obzirom na gore navedeno, ukupno je planirano: Dogradnja sustava  Izgradnjom sustava će se povećati mogućnost priključenja u sklopu aglomeracije Labin – Raša (koju čine naselja Labin, Vinež, Kapelica - 70% naselja, Presika, Štrmac, Krapan i Raša) na 100% što uz adekvatne mjere može povećati i priključenost stanovništva na sustav javne odvodnje na zadovoljavajućih 90%. Predviđa se izgradnja ukupno 2.800 novih priključaka.  Naselja gdje se planira dogradnja postojećeg kanalizacijskog sustava su slijedeća: Labin, Vinež i Raša. Rekonstrukcija sustava (glavni/sekundarni kolektori)  razdjeljivanje cjelokupnog postojećeg sustava odvodnje u Labinu, odnosno izgradnja novog sustava za sanitarne (fekalne) otpadne vode paralelno s postojećim mješovitim sustavom koji u tom slučaju preuzima ulogu oborinske odvodnje. Razdjeljivanje (izgradnja novih sanitarnih kolektora paralelno s postojećim kolektorima) predviđena je u ukupnoj duljini od 42.370 m' - cjelokupni postojeći sustav, izuzev starog grada i naselja Kature. U naselju Kature postojeći sustav već je izveden kao razdjelni, dok se za područje starog grada, zbog složenosti terenskih prilika, izvedba razdjeljivanja postojećeg sustava predviđa u sklopu zasebnog projekta kojim će biti obuhvaćene rekonstrukcije i nadogradnje cjelokupne infrastrukture na predmetnom području. Postojeći preljev u Labinu, na nizvodnom kraju Rudarske ulice, u cijelosti se ukida. Izgradnja kolektorske mreže sustava odvodnje  Izgradnja 46.061 m gravitacijskih cjevovoda i 9.557 m tlačnih cjevovoda.  Naselja gdje se planira izgradnja novog kanalizacijskog sustava su slijedeća: Breg, Kapelica, Kranjci, Presika, Salakovci, Gondolići, Ripenda Verbanci i Krapan. Izgradnja novih crpnih stanica  Izgradnja 11 crpnih stanica

Rekonstrukcija crpnih stanica  Predviđena je kompletna rekonstrukcija CS Maslenica uz izmještanje mikrolokacije te izgradnja havarijskog ispusta (CS se nalazi u dubokom zaljevu, u izrazito naseljenom i turistički atraktivnom području).  Predviđena je zamjena crpnih agregata (jače crpke) uslijed izmještanja UPOV-a s postojeće lokacije. Izgradnja/rekonstrukcija UPOV-a  Izgradnja UPOV-a TE Vlaška 20.100 ES, III. stupanj pročišćavanja. Predviđa se i rekonstrukcija (natkrivanje objekata) postojećeg UPOV-a čiji će objekti služiti kao retencijski bazeni za zadržavanje oborinskog dotoka te je nizvodno od lokacije postojećeg UPOV-a predviđena izgradnja hidroenergetskog postrojenja (predmet zasebnog elaborata). UPOV-a Plomin Luka kapaciteta 450 ES je potrebno rekonstruirati, planirano je povećanje na 700 ES.

Slika 1-3 Konačni obuhvat zahvata

VODOOPSKRBA Za sustav vodoopskrbe planirano je sljedeće: UPPV Breg S obzirom na probleme sa zamućivanjem glavnih izvorišta za vodoopskrbu Labinštine (Fonte Gaja, Kokoti, Mutvica) te uzimajući u obzir najave o postroženju kriterija za pojedine parametre kakvoće vode za piće pa tako i za parametar mutnoće, projektom se predviđa izgradnja novog postrojenja za pročišćavanje pitke vode na lokaciji postojeće vodospreme Breg. Predviđeni kapacitet postrojenja iznosi 190 l/s, a predviđena tehnologija bazira se na ultrafiltraciji. Uz izvedbu samog postrojenja, potrebno je urediti i pristupni put. Također, kako bi se opskrba pročišćenom pitkom vodom omogućila za sve korisnike (konkretno za stanovnike naselja Raša i Krapan), potrebno je rekonstruirati i spojni cjevovod između vodosprema VS Brdo i VS Raša u duljini od oko 2.300 m.

Crpne stanice Pojedine crpne stanice na području obuhvata projekta su u odgovarajućem stanju, dok je za pojedine zabilježeno relativno loše stanje (primjerice crpne stanice Brdo – Presika koja je instalirana 1937. godine i zahtjeva cjelokupnu rekonstrukciju). Predviđene rekonstrukcije najvećim dijelom odnose se na zamjenu dotrajalih crpnih agregata, fazonskih i spojnih komada, elektro-ormara i druge elektro-strojarske opreme, poput primjerice ugradnje mosnih dizalica u najvećim CS. Ipak, na pojedinim CS zabilježeni su i ozbiljniji problemi na građevinskim dijelovima (pucanje zida, naginjanje konstrukcije i sl.). Dodatno je predviđeno opremanje i manjih crpnih stanica (hidrofori) optikom i daljinskim stanicama s komplet opremom. Predviđa se rekonstrukcija: CS Brdo – Presika, CS Plomin, HS Letaj, CS Fonte Gaja (smjer Raša, Breg i Breg 2), HS Breg-Salakovci, CS Kokoti te CS Štrmac. Dodatno se na pojednim crpnim (hidroforskim) stanicama predviđa ugradnja optike i daljinske stanice s komplet opremom.  Planira se rekonstrukcija CS Brdo – Presika u dijelu koji se odnosi na strojarske radove.  U CS Plomin planira se zamjena crpnih agregata, elektroormara, fazonske i aramturne opreme te nadogradnja telemetrije.  Predviđen manji obim građ. radova, zamjena fazonske i aramaturne opreme.  U CS Fonte Gaja (za sva tri smjera opskrbe vodom) predviđa se kompletna rekonstrukcija + ugradnja mosnih dizalica.  U HS Breg-Salakovci predviđa se rekosntrukcija u dijelu koji se odnosi na stroajrsku opremu.  U CS Kokoti predviđa se kompletna rekonstrukcija + ugradnja mosnih dizalica.  U CS Štrmac predviđa se rekonstrukcija kako građevinskog, tako i strojarskog dijela. Transportni cjevovodi i distribucijska mreža Planira se rekonstrukcija distributivne mreže i transportnih pravaca, a odnosi se uglavnom na stare cjevovode od azbest cementa. Ukupna duljina planirane rekonstrukcije iznosi 15.127 m'. Također, planira se i izgradnja novih transportnih cjevovoda i to:  do UPOV-a TE Vlaška 2.415 m  do UPOV-a Girandella (Rabac) 1.685 m  do UPOV-a Plomin Luka 2.005 m.

Lokacija planiranog UPPV Breg

Slika 1-4 Postojeći sustav vodoopskrbe s označenom lokacijom planiranog UPPV Breg na lokaciji uz postojeću vodospremu Breg

Slika 1-5 Konačni obuhvat planiranog zahvata

TURBINA ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE

Uzimajući u obzir reljefne prilike na terenu, gdje se postojeći UPOV Labin nalazi na oko 196 m n.m., od kuda se novoplanirani cjevovod prema lokaciji novog UPOV-a TE Vlaška strmo spušta do visine od oko 118 m n.m. Na uzvodnom dijelu naselja Krapan, moguće je iskoristiti snagu otpadne vode za dobivanje električne energije na hidroenergetskom postrojenju na lokaciji prema slici 1.6.. Dakle, planira se iskoristiti visinka razlika od oko 78 m tako da se na lokaciji postojećeg UPOV-a zadrži samo objekt grube rešetke, dok se cjelokupni dotok propušta nizvodno u količinama koje su optimalne za maksimalno iskorištavanje potencijalne energije i njezinu transformaciju u električnu energiju putem turbine unutar same kanalizacijske cijevi (Slika 1.7 i slika 1.8). Na ovaj način nositelj zahvata ima direktan benefit u vidu električne energije koju se planira koristiti prije svega za pogon strojeva na novom UPOV-u TE Vlaška, ali ovisno o količini proizvedene električne energije i drugdje na sustavu.

Slika 1-6 Shematski smještaj predviđenog HE postrojenja na katastarskoj podlozi

Slika 1-7 Shematski prikaz funkcioniranja HE postrojenja (turbina unutar zatvorene kanalizacijske cijevi)

cca 78 m

Slika 1-8 Shematski prikaz smještaja HE postrojenja u sklopu koncepcije sustava odvodnje u budućem stanju Najpovoljniji tip turbine i detaljni proračuni trebaju se definirati u sklopu izrade detaljne projektne dokumentacije (idejni i glavni projekti), a u nastavku su prikazana neka od mogućih rješenja izvedbe HE postrojenja u obliku turbine unutar zatvorene kanalizacijske cijevi (Slika 1.9).

Slika 1-9 Mogući načini izvedbe HE postrojenja u ovisnosti o tipu odabrane turbine Očekivani benefit od HE postrojenja, u odnosu na prizvedenu električnu energiju, procijenjen je s iznosom od oko 125.000 HRK godišnje. U sklopu izrade detaljnije projektne dokumentacije razmotrit će se i definirati ključni detalji poput mikrolokacije postrojenja) i sl. U nastavku je dan proračun očekivanih benefita, odnosno proizvedena električna energija na HE postrojenju na godišnjoj razini. Kao ulazni podaci korišteni su podaci o prosječnim godišnjim oborinama na području Labinštine s iznosom od 1.200 mm godišnje. S prethodno izrađenog hidrauličko-hidrološkog matematičkog modela preuzeti su podaci o slivnim površinama, a na temelju izrađene analize potreba definirani su dotoci od stanovništva, industrije i infiltracije s prosječnim godišnjim iznosima trijekom projektnog perioda. Pretpostavljena je cijena 0,50 i 1,00 HRK/kWh proizvedene električne energije u ovisnosti o tarifi (jeftina/skupa struja). Tablica 1.4 Proračun benefita (količine proizvedene el. en. na HE postrojenju) PRORAČUN PROIZVEDENE EL. EN. NA HE POSTROJENJU Godišnja količina oborina 1.400 mm/god 0,45 l/s/ha Slivne površine ukupna slivna površina - A 38,5 ha srednji koeficijent otjecanja - c 0,15

reducirana slivna površina - Ac = A∙c 5,78 ha Oborinski dotok Q = god. kol. oborina ∙ Ac Suhi dotok 3 dotok od stanovništva - Qst 450.000 m /god 3 dotok od industrije - Qind 130.000 m /god 3 dotok od infiltracije - Qinf 260.000 m /god uk. suhi dotok - Quk = Qst + Qind + Qinf 840. 000 m3/god Ukupni dotok Quk = Qob + Quk. suhi - mješoviti 920.000 m3/god Visinska razlika ∆H 78 m Snaga turbine iskoristivost - η 0,85 - 0,90 P = η ∙ δ ∙ g ∙ Quk ∙ ∆H - razdjelni sustav 17,32 kW P = η ∙ δ ∙ g ∙ Quk ∙ ∆H - mješoviti sustav 20,11 kW Ušteda na godišnjoj razini jedinična cijena el. en. - skupa tarifa 1,00 HRK/kWh jedinična cijena el. en. - jeftina tarifa 0,50 HRK/kWh proizvedeno el. en. godišnje - mješoviti sustav 176.000 kWh proizvedeno el. en. godišnje - razdjelni sustav 151.000 kWh Ušteda na godišnjoj razini = proizvedena el. en. ∙ jed. cijena el. en. Ušteda na godišnjoj razini - razdjelni sustav 125.000 HRK Ušteda na godišnjoj razini - mješoviti sustav 150.000 HRK S obzirom da navedena turbina predstavlja dodanu vrijednost projekta te s obzirom na njenu veličinu i smještaj unutar predviđene cijevi, ne očekuje se nikakav dodatan negativan utjecaj te se on ne procjenjuje dodatno u sklopu ovog elaborata.

1.3 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces Razmatrani zahvat izgradnje sustava javne odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Labin-Raša te kasnije korištenje građevina infrastrukturne namjene ne predstavlja proizvodni ili slični postupak kojim se uspostavlja tehnološki proces pa se u ovome slučaju ne razmatraju vrste i količine tvari koje bi ulazile u tehnološki proces.

1.4 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš Razmatrani zahvat ne predstavlja proizvodni ili slični postupak kojim se uspostavlja tehnološki proces pa se u ovom slučaju ne razmatraju vrste i količine tvari koje bi ostale nakon tehnološkog procesa. Utjecaji zbog nastajanja otpada koji će se na lokaciji zahvata pojaviti tijekom gradnje i kasnije u korištenju planiranog zahvata detaljnije su opisani u poglavlju 4.1.7 i 4.2.7 Postupanje s otpadom. Emisije u zrak (zrak voda, tlo, buka) također su detaljnije pojašnjene u poglavlju 4. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš u sklopu elaborata.

1.5 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata Za realizaciju zahvata nisu potrebne druge aktivnosti.

2. Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata

Lokacija obuhvata je Grad Labin i okolne općine na vodoopskrbnom području Vodovod Labin d.o.o. (općine Raša, Kršan, Sveta Nedjelja i Pićan) uz istočnu obalu Istre (Slika 2-1). Istočna je obala, zajedno s otočićima, duga 212 kilometara. U gradu Labinu (uključivo prigradska naselja) evidentirano je ukupno 11.642 stanovnika. Najveći je grad i središte istočnog dijela Istre koji obuhvaća grad Labin i općine Raša, Sv.Nedjelja, Kršan i Pićan. Prostor grada Labina zauzima tri osnovna prostorna obilježja: prostor urbane aglomeracije grada Labina, prostor izdvojenog turističkog naselja Rabac i prostor raspršenih i usitnjenih ruralnih jezgri koje su smještene na reljefnim uzvišenjima. Labin je smješten na brežuljku visokom 320 m, na 3 km udaljenosti od mora.Obalna duljina grada Labina iznosi 19,75 km. Geografski položaj Grada Labina uvjetovao je trajno naseljavanje od najstarijih vremena. Morfološka izdvojenost prostora (udolinama Raše i Plomina, strme obale prema Kvarneru, uzvišeni platoi (Standara i Goli) te istovremena pristupačnost uzduž prostora na prapovijesnoj komunikacijskoj trasi od sjeveroistoka prema jugozapadu (Vozilići, Podlabin, Raša), osigurala je strateške položaje pojedinih mjesta (gradina Labin, Kunci), kao i trajne tokove ljudi, gospodarske razmjene i uravnoteženog korištenja prostora. Labin se smjestio na točki koja u svom radijusu od 100 km dotiče gradove Karlovac, Ljubljanu i Veneciju. Na dohvatu je županijskih središta Pazina i Rijeke. Od većih gradova, blizu su Pula i Rijeka, a veliki europski gradovi kao Trst te naročito oni u zapadnom prekoalpskom pojasu, imaju ovdje povoljan prirodni izlaz na Jadran.

Slika 2-1 Lokacija predmetnog zahvata

Istarska županija, smještena na istarskom poluotoku, zauzima površinu od 2.813 km2, što čini 4,98% ukupne površine Republike Hrvatske te predstavlja njenu najzapadniju županiju. Duljina obalne crte Istarske županije iznosi 570 km. Obalna je crta vrlo razvedena na zapadnoj i južnoj obali županije, s nekoliko većih zaljeva (Piranski zaljev, Luka Mirna, Limski zaljev, Pulska luka, Medulinski zaljev) i otočnim skupinama i hridima. Istočna obala županije je strma i slabije razvedena, a u kopno se duboko usijecaju Raški i Plominski zaljev. Grad Labin smješten je na istočnoj obali Istarskog poluotoka, udaljen je 5 km od Rapca, a prostire se na površini od 71,85 km2 (Slika 3.10). Labin je smješten na brežuljku visokom 320 m, na 3 km udaljenosti od mora. U podnožju brežuljka nalazi se poznato turističko ljetovalište Rabac. Područje grada Labina čini 17 naselja, a to su: Bartići, Breg, Duga Luka, Gondolići, Gora Glušići, Kapelica, Kranjci, Labin, Marceljani, Presika, Rabac, Ripenda Kosi, Ripenda Kras, Ripenda Verbanci, Rogočana, Salakovci i Vinež. Prostor je morfološki izdvojen udolinama Raše i Plomina, strme obale prema Kvarneru te uzvišenim platoima Standara i Goli, ali je ujedno i pristupačan jer se nalazi na prapovijesnoj komunikacijskoj trasi od sjeveroistoka prema jugozapadu (Vozilići, Podlabin, Raša), koja osigurava trajne tokove ljudi, gospodarske razmjene i uravnoteženog korištenja prostora. Osim što se nalazi u blizini Pazina te Pule i Rijeke kao većih gradova i županijskih središta, u radijusu od 100 km dotiče gradove Karlovac, Ljubljanu i Veneciju, a veliki europski gradovi kao Trst te gradovi u zapadnom prekoalpskom pojasu ovdje imaju prirodni izlaz na Jadran.

Piranski zaljev

Plominski zaljev Limski zaljev

Raški zaljev

Pulska luka

Medulinski zaljev

Slika 2-2 Prikaz lokacije predmetnog zahvata

2.1 Usklađenost zahvata s važećom prostorno-planskom dokumentacijom

Na području obuhvata zahvata za prostorno uređenje relevantni su sljedeći dokumenti:  Prostorni plan Istarske županije (Službene novine 02/02, 01/05, 04/05, 14/05 – pročišćeni tekst, 10/08, 07/10, 16/11 – pročišćeni tekst, 13/12, 09/16, 14/16-pročišćeni tekst);  Prostorni plan uređenja Grada Labina (Službene novine 15/04, 04/05, 17/07, 09/11, 01/12);  Urbanistički plan uređenja Labina i Presike („Službene novine Grada Labina“, 17/07, 07/13 i 11/15);  Prostorni plan uređenja Općine Raša (Službene novine 12/11, 06/16 i 08/16 – pročišćeni tekst);  Prostorni plan uređenja Općine Kršan (Službene novine 06/02, 18/10, 14/12, 23/12 – pročišćeni tekst, 6/14, 11/14 – pročišćeni tekst, 06/17, 07/17 – pročišćeni tekst);  Prostorni plan uređenja Općine Pićan (Službene novine 10/05, 02/09, 5/15, 6/15 i 3/17)  Prostorni plan uređenja Općine Sveta Nedelja (Službene novine 03/05, 05/06, 02/08, 04/08 – pročišćeni tekst, 10/12, 14/15, 16/15 – pročišćeni tekst, 19/15, 03/16 – ispravak i 04/16 – pročišćeni tekst).

2.1.1 Usklađenost zahvata s Prostornim planom Istarske županije

Prostorni plan Istarske županije donijela je Županijska skupština Istarske županije, na sjednici 18. veljače 2002. godine. Odluka o donošenju Plana objavljena je u Službenim novinama Istarske županije (SNIŽ 2/02). Prostorni plan Istarske županije je od dana donošenja prošao određene izmjene i dopune, za koje su Odluke također objavljene u Službenim novinama, kao i pročišćen tekst Odluke, kako slijedi: 01/05, 04/05, 14/05, 10/08, 07/10, 13/12, 09/16 i 14/16. Građevine od važnosti za Županiju - Članak38. g)vodne građevine za zaštitu voda, kapaciteta manjeg od 100.000 ekvivalentnih stanovnika kojeosiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za područje dviju iliviše jedinica lokalne samoupraveili osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za više od 2.000 ES: -UPOV Buje (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Buje -UPOV Savudrija (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Savudrija -UPOVUmag (postojeći/planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Umag -UPOV Novigrad (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Novigrad -UPOV Lanterna (postojeći/planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Lanterna -UPOV Červar Porat (postojeći) kao dio sustava odvodnje aglomeracije Poreč-sjever -UPOV Poreč sjever (Materada)(postojeći/planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Poreč-sjever -UPOV Poreč-jug (Debeli rt) (postojeći/planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Poreč jug -UPOV Petalon (postojeći/planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Vrsar -UPOV Kuvi (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Rovinj -UPOV Peroj (postojeći/planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Pula sjever -UPOV Valkane (postojeći/planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Pula-centar -UPOV Bumbište (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Banjole -UPOV Premantura (planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Premantura -UPOV Medulin (planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Medulin -UPOV Raša (planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Raša -UPOV Rabac (planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Rabac -UPOV Labin (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Labin -UPOV Pazin (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Pazin -UPOV Buzet (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Buzet

Dokumentacija je izrađena u skladu s člankom 123., kako slijedi:

„Odvodnja otpadnih vodarješava se unutar sustava javne odvodnje otpadnih voda, a iznimno, kad nema opravdanosti za uspostavu sustava javne odvodnje, može se rješavati i drugim odgovarajućim manjim sustavima, kojima se mora postići ista razina zaštite vodnog okoliša. Osnovna jedinica za obavljanje djelatnosti javne odvodnje je „aglomeracija“ (pojam u smislu Zakona o vodama) -područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja u prijemnik.Prostorni obuhvat „aglomeracija“ prikazan je u kartografskom prikazu 2.3.2. „Odvodnja otpadnih voda i sustav gospodarenja otpadom“.

Prostorni obuhvat i opterećenje pojedine „aglomeracije“ mogu se mijenjati sukladno promjeni prostorne koncentracije broja korisnika, a na temelju detaljnih stručnih analiza. Odvodnja otpadnih voda na prostoru Županije određena je modelom razdjelne kanalizacije, što znači da će se oborinske vode odvoditi odvojeno od ostalih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških idrugih potencijalno onečišćenih voda).Iznimno, prilikom rekonstrukcije (zamjene i/ili dogradnje) postojećegmješovitog sustava odvodnje, ne obvezuje se razdjelni sustav.Građevine za javnu odvodnju oborinskih voda određuju se prostornim planovima lokalne razine, sukladno posebnim propisima te lokalnim uvjetima. Prije ispuštanja u prijemnik, a ovisno o mjestu ispuštanja, onečišćene oborinske vode potrebno je pročistiti na način da onečišćujuće tvari u tim vodama ne prelaze granične vrijednosti emisija propisane posebnim propisom.Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos s sustavom vodoopskrbe.Uređaji za pročišćavanje otpadnih vodaprije ispuštanja u prijemnik, moraju zadovoljiti drugi (II) ili treći (III) stupanj pročišćavanja, ovisno o „osjetljivosti područja“ prijemnika, opterećenja „aglomeracije“ te zahtijevanih odgovarajućih ciljeva kakvoće vode. Određuje se obveza primjene trećeg (III) stupnja pročišćavanja za ispuštanje u vode u „osjetljivom području, iz „aglomeracija“ s opterećenjem većim od 10.000 ES (pojam „osjetljivo područje“ u smislu Odluke o određivanju osjetljivih područja).Prilikom određivanja opterećenja iz „aglomeracija“ (u ES), potrebno je uzeti u obzir sezonsko variranje opterećenja priobalnih naselja, odnosno povećano opterećenje za vrijeme ljetne turističke sezone.

Građevine za javnu odvodnju u zonama sanitarne zaštite, kao i građevine za javnu odvodnju iz kojih se otpadne vode ispuštaju u zone sanitarne zaštite, moraju zadovoljiti uvjete Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih vodaiOdluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.Prilikom tretmana tehnoloških, sanitarnih, oborinskih i drugih otpadnih voda uređajem za pročišćavanje otpadnih voda,unutar II. i III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće obavezno je planiranje ponovne uporabe tako pročišćenih voda ili odvođenje istih izvan područja navedenih zona, a na ostalim područjimaponovnu uporabu treba planirati gdje god je to moguće. Pročišćena otpadna voda može se ponovno upotrijebiti za hortikulturno održavanje, pranje prometnica, ispiranje sanitarnih čvorova, podzemno navodnjavanje rekreativnih površina kao što su: golf, nogometna igrališta i sl.

U prostornim planovima uređenja gradova/općina dozvoljava se planiranje novih, prihvatljivijih lokacijauređaja za pročišćavanje otpadnih voda od onih određenihovim Planom. Preporuča se novu lokaciju odrediti unutar područja proizvodne i/ili poslovne namjene izvan zaštićenog obalnog područja morai omogućiti ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda.Industrijski pogoni se, u pravilu, moraju priključiti na građevine javne odvodnje, a samo iznimno, kada zbog udaljenosti nema ekonomske opravdanosti za uspostavu sustava javne odvodnje, mogu se priključiti na građevine vlastitih malih sustava odvodnje. Otpadne vode koje nastaju u tehnološkim postupcimau industrijskim građevinama(tehnološke otpadne vode)moraju se, prije ispuštanja u sustav javne odvodnje, prethodno pročistiti predobradom na način da koncentracija onečišćujućihtvari i /ili opterećenje u otpadnim vodama ne prelazi dozvoljene vrijednosti propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

Mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba prethodno, prije zbrinjavanja, obraditi na lokacijama centralnih uređaja, a konačno zbrinuti unutar sustava gospodarenja otpadom.Prostornim planovima uređenja gradova i općina pojedini se elementi sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda mogu mijenjati ili dopunjavati sukladno novijim tehnološkim rješenjima, uz uvjet očuvanja osnovne razvojne koncepcije.

U kartografskom prikazu 2.3.2.ovog Plana prikazani su sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda ispustom u more, kanalizacijski sustavi s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda središnjih naselja gradova i općina, a u ostalim naseljima prikazani su samo uređaji za pročišćavanje bez pripadajućih kanalizacijskih sustava.

U kartografskom prikazu koji slijedi (Slika 2-3) prikazani su sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s ispustom u more, kanalizacijski sustavi s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda središnjih naselja gradova i općina, a u ostalim naseljima prikazani su samo uređaji za pročišćavanje bez pripadajućih kanalizacijskih sustava.

Slika 2-3 Kartografski prikaz vodnogospodarskog sustava prema Prostornom planu Istarske županije – odvodnja otpadnih voda i sustav gospodarenja otpadom

2.1.2 Usklađenost zahvata s Prostornim planom uređenja Grada Labina

Gradsko vijeće Grada Labina donijelo je Prostorni plan uređenja Grada Labina na sjednici održanoj 15. lipnja 2004. Odredbe iz Prostornog plana uređenja Grada Labina (Službene novine 15/04, 04/05, 17/07, 09/11 i 01/12) koje se odnose na organizaciju sustava javne odvodnje na području Grada Labina prikazane su u nastavku.

Što se tiče odvodnje na području Grada Labina, postojeće stanje opisano je u prostornom planu kako slijedi:  „Područje kanalizacijskog sustava Labina obuhvaća Stari grad Labin, Podlabin, stambenu zonu na Katurama te naselje Vinež. Novoizgrađeni dio Labina – stambena zona Kature ima planski postavljeno rješenje kanalizacijskog sustava kao separatni sustav koje je u velikom dijelu i realizirano.  Na području Grada Labina postoji izgrađena kanalizacijska mreža koja je većim dijelom u centru grada mješovitog tipa te se zajedničkim sustavom prikupljaju sanitarne i oborinske otpadne vode i odvode na gradski uređaj za pročišćavanje. Na krajnjim točkama kolektora, oborinske vode se odvajaju putem preljevnih okana i odvode u prirodne vodotoke i kanale (npr. potok Krapanj).  Postojeća kanalizacijska mreža u Starom gradu i Podlabinu je mješovitog tipa, a gravitacijskim se kolektorom otpadne vode usmjeravaju u biološki centralni uređaj za pročišćavanje. Ispust pročišćenih voda izveden je u vodotok koji vodi kroz Rašu u more.  Na području Presike ne postoji izgrađena kanalizacijska mreža, već se sanitarne otpadne vode iz pojedinih objekata odvode internim kanalizacionim priključcima u lokalne septičke taložnice, a pretpostavlja se i da neki objekti imaju ispuste otpadnih voda u podzemlje, direktnim upojem preko "veternica" ili preko lokalnih propusnih septičkih jama.  Što se tiče oborinske kanalizacije, može se reći da ne postoji, te se oborinske vode sa krovova kuća većinom sakupljaju u cisternama ili se ispuštaju u okolni teren, ili se odvode postojećim rigolima i slivnicima uglavnom sa prometnica i to slobodnim padom u obližnje kanale i potoke.“

Projektna dokumentacija izrađena je u skladu s člankom 135. prostornog plana: „Odvodnja na području obuhvata Plana određena je modelom razdjelne kanalizacije. Oborinske vode rješavaju se prema lokalnim uvjetima, a odvodnja otpadnih komunalnih voda putem javnih sustava odvodnje. Izuzetno od odredbe prethodnog stavka ovog članka za dijelove starih gradskih jezgri pod zaštitom mogu se primijeniti i mješovita rješenja odvodnje. U naseljima unutar ZOP-a odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.“ i člankom 136.: „Rubne dijelove grada Labina kao što su Streljana, Škrilice i dio Vineža obvezno treba priključiti na kanalizacijski sustav Labina. U naseljima Presika i Kapelica potrebno je izgraditi sistem odvodnje fekalnih voda. Naselja uz gradsku aglomeraciju (Rogočana, Salakovci) potrebno je priključiti na kanalizacijski sustav Labina, Presike ili Kapelice, a dozvoljava se i izgradnja samostalnih manjih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.“

“Prema članku 138. „Otpadne komunalne vode grada Labina odvode se gradskom mrežom odvodnje u Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda – Labin.“ Nadalje, projektna dokumentacija u skladu je s člankom 138.a., „Trasu mreže za odvodnju voda preporuča se voditi javnim površinama. Gradnju pumpnih stanica potrebno je predvidjeti ukoliko konfiguracija terena onemogućuje gravitacijski spoj na glavnu uličnu mrežu.“ i člankom 138 b. „Infrastrukturne građevine odnosno nadzemne dijelove pojedinih infrastrukturnih građevina potrebno je oblikovati u skladu sa funkcijom i tehnološkim procesom uz primjenu suvremenog arhitektonskog izraza prilagođenog namjeni i okruženju. Veće građevine moraju se svojom visinom, gabaritima, oblikovanjem, bojom i uređenjem okoliša uklopiti u ambijent.“ Slika 2-4 daje kartografski prikaz vodnogospodarskog sustava prema Prostornom planu uređenja Grada Labina.

Slika 2-4 Kartografski prikaz vodnogospodarskog sustava prema Prostornom planu uređenja Grada Labina

2.1.3 Usklađenost zahvata s Prostornim planom uređenja Općine Raša

Općinsko vijeće Općine Raša donijelo je Odluku o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Raša na sjednici održanoj 29. kolovoza 2016. Odredbe iz Prostornog plana uređenja Općine Raša. U prostornom planu Općine Raša („Službene novine Općine Raša“ broj 12/11, 06/16 i pročišćeni tekst 08/16), članku 86., navedene su odredbe koje se odnose na organizaciju sustava javne odvodnje:

(1) Trase odvodnih kanala te položaji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sustava javne odvodnje, prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. "Infrastrukturni sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav". (2) Osim odvodnih kanala prikazanih na kartografskom prikazu, moguće je graditi i ostale odvodne kanale za povezivanje građevinskih područja na sustav javne odvodnje te za prikupljanje otpadnih voda unutar građevinskih područja. (3) Osim uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prikazanih na kartografskom prikazu, unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja je moguće graditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda za potrebe sustava odvodnje tog građevinskog područja. (4) Oborinske vode se odvode odvojeno od ostalih otpadnih voda te se pri njihovom odvođenju i ispuštanju mora osigurati da nemaju negativan utjecaj na građevine i površine te na način njihovog korištenja, kao i da način njihove odvodnje bude u skladu s ograničenjima za zone sanitarne zaštite izvorišta. (5) Oborinske voda s prometnih površina, čestica proizvodnih građevina te benzinskih postaja pri ispuštanju s tih površina moraju odgovarati vrijednostima iz posebnog propisa o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. (6) Građevine odvodnje otpadnih voda moraju biti u skladu s posebnim propisom o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje i osigurati da otpadne vode odgovaraju vrijednostima iz posebnog propisa o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. (7) Građevine odvodnje trebaju biti u skladu s uvjetima članka 73. ovoga Plana.

Članak 73.glasi:

(1) Položaj građevina infrastrukturnih sustava, prikazanih na kartografskim prikazima ovog Plana, utvrđen je u skladu s mjerilom kartografskog prikaza, pa se njihov točni položaj utvrđuje lokacijskom dozvolom na osnovi detaljnih studijskih ili projektnih istraživanja trasa i lokacija tih građevina, pri čemu se prikazani položaj može prilagoditi stanju na terenu, prema uvjetima utvrđivanja koridora ili trasa i površinautvrđenih ovim Planom za predmetni sustav, uzimajući u obzir tehničke ili tehnološke mogućnosti gradnje te vrijednost i kvalitete prostora, kao i mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, mjere zaštite kulturnih dobara te mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. (2) U zaštitnim koridorima planiranih infrastrukturnih građevina, izvan građevinskog područja nisu do njihove izgradnje dozvoljeni zahvati u prostoru, osim rekonstrukcije ili održavanja postojećih građevina te gradnje drugih infrastrukturnih građevina čije postojanje neće onemogućiti izgradnju planirane infrastrukturne građevine. (3) Položaj infrastrukturnih građevina i površina državnog i županijskog značaja je preuzet iz prostornog plana više razine i prilagođen mjerilu kartografskog prikaza i postojećem stanju. Ako se položaj tih građevina u tom planu promijeni, ograničenja iz stavka (2) ovog članka se više neće primjenjivati na njihov položaj prikazan ovim Planom. (4) Gdje god je moguće, potrebno je infrastrukturne vodove graditi u zajedničkim koridorima. (5) Pri gradnji i korištenju infrastrukturnih građevina, potrebno je poštivati mjere zaštite određene u sljedećim poglavljima ovog Plana: 1. 6.1. Mjere zaštite prirode 2. 6.2. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti 3. 6.3. Mjere zaštite kulturnih dobara 4. 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 5. 9.2.1. Mjere za zaštitu od požara te prirodnih i drugih nesreća.

Slika 2-5 Kartografski prikaz izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Raša – Infrastrukturni sustavi i mreže; vodnogospodarski sustav

2.1.4 Usklađenost zahvata s Prostornim planom uređenja Općine Kršan Općinsko vijeće Kršana donijelo je Prostorni plan uređenja Općine Kršan na sjednici održanoj 28. lipnja 2002. Odredbe iz Prostornog plana uređenja Općine Kršan, kao i njegove izmjene i dopune objavljene su u Službenim novinama Općine Kršan br. 06/02, 18/10, 14/12, 23/12 – pročišćeni tekst, 6/14, 11/14 – pročišćeni tekst, 06/17, 07/17 – pročišćeni tekst. U prostornom planu Općine Kršan, poglavlju 5.2.2.2., članak 169. navodi: Ovim se planom određuju slijedeći koridori kanalizacije:  Planirana (neizgrađena) mreža – infrastrukturni koridori ukupno 10 m,  Postojeća (izgrađena) mreža – zaštitni koridori – ne utvrđuje se koridor. Članak 170. navodi: U Općini Kršan gradit će se razdjelni kanalizacijski sustav, tj. zaseban sustav kanalizacije sanitarno ‐ potrošnih voda (fekalna kanalizacija) i zaseban sustav oborinske kanalizacije. Kanalizacijski sustav potrebno je planirati u skladu s odredbama Zakona o vodama (NN 153/09,63/11,130/11,56/13 i 14/14), Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) te graničnim vrijednostima sukladno posebnom propisu (Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, NN 80/13, 43/14, 27/15, 3/16). Iznimno se kao prijelazno rješenje dozvoljava rješavanje odvodnje fekalnih otpadnih voda putem zbrinjavanja u septičkim jamama, koje moraju biti izvedene u skladu s važećim zakonima i pravilnicima te pravilima struke. Industrijski pogoni se, u pravilu, moraju priključiti na građevine javne odvodnje, a samo iznimno, kada zbog udaljenosti nema ekonomske opravdanosti za uspostavu sustava javne odvodnje, mogu se priključiti na građevine vlastitih malih sustava odvodnje. Otpadne vode koje nastaju u tehnološkim postupcima u industrijskim građevinama (tehnološke otpadne vode) moraju se, prije ispuštanja u sustav javne odvodnje, prethodno pročistiti predobradom na način da koncentracija onečišćujućih tvari i/ili opterećenje u otpadnim vodama ne prelazi dozvoljene vrijednosti propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. Unutar II. i III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće obavezno je, a gdje god je to moguće preporuča se, nakon tretmana tehnoloških, fekalnih, oborinskih i drugih otpadnih voda uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, njena ponovna uporaba. Pročišćena otpadna voda može se ponovno upotrijebiti za hortikulturno održavanje, pranje prometnica, ispiranje sanitarnih čvorova, podzemno navodnjavanje rekreativnih površina i sl. Članak 171. (fekalna kanalizacija) navodi: Fekalne otpadne vode tretirat će se na uređaju za pročišćavanje koji će se sastojati od potrebnog stupnja pročišćavanja (obavezno biološki, a po potrebi i tercijarni stupanj). Nakon tretmana na uređaju, pročišćena voda ispustit će se u teren preko upojnog bunara ili u prirodni vodotok, ili u priobalno more podmorskim cjevovodom. Unutar ZOP‐a ne dozvoljava se rješavanje odvodnje otpadnih voda putem zbrinjavanja u septičkim jamama, već isključivo priključivanjem na izgrađeni sustav odvodnje otpadnih voda. Iznimno stavku 2. ovoga članka, kod gradnje građevina isključivo stambene namjene pojedinačnog kapaciteta do 10 ES u sklopu građevinskog područja naselja, zbrinjavanje otpadnih voda moguće je tretiranjem u sabirnim jamama, isključivo kao prijelazna faza do izgradnje sustava odvodnje. Članak 172. (oborinska kanalizacija) navodi: Odvodnja oborinskih voda s krovnih površina rješava se u sklopu pojedine građevne čestice i upušta u javni sustav odvodnje, a do izgradnje javnog sustava raspršuje se na okolni teren građevne čestice. Predlaže se sakupljanje oborinskih voda s krovnih površina uz filtraciju kroz biljni pročistač te njihova oporaba. Oborinske otpadne vode s cesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u javni sustav odvodnje nakonpročišćavanja na taložniku ‐ separatoru. Za parkirne površine do deset parking mjestadozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje, a za površine veće od deset parkirnih mjesta, do izgradnje javnog sustava, upuštaju se u podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja. Upravljanje oborinskim vodama s prometnih površina preporuča se usmjeriti na izradu bioloških pročistača voda prije slijevanja u sustav, tlo ili vodne površine. Prema članku 202. u sferi komunalne djelatnosti potrebno je poduzeti slijedeće:

“- u području III. zone, potrebno je da se sustavi javne odvodnje privedu drugom stupnju pročišćavanja, - daljnje proširenje vodoopskrbe javnim vodovodima za sva naselja, koja to do danas nisu ostvarila, bezuvjetno spriječiti ukoliko izvedbeni projekat vodoopskrbe ne sadrži i cjelovitu prostorno-plansku dokumentaciju za istovremeno zbrinjavanje vode koja se vodoopskrbnim sustavom planira dopremati ovim naseljima, - u područjima II. i III. zone zaštite izvršiti rekonstrukciju postoje ih objekata i to u dijelu kojim se rješava pitanje zbrinjavanja otpadnih voda, što podrazumijeva priključenje na sustav javne odvodnje ukoliko je to moguće, a u slučajevima gdje to nije moguće izgraditi ili rekonstruirati sabirne jame kao dislociran sustav javne odvodnje. To znači da o njima vodi računa ovlaštena tvrtka.” Članak 208. (zaštita mora) navodi: Obalno more na području Općine Kršan je ovim planom kategorizirano u II. kategoriju. Osnovna zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se izradom planova užih područja. Dijelovi zatvorenog mora, kao što je to Plominski zaljev, sa slabom izmjenom vodene mase, predstavlja osjetljivo područje i za istu je potrebna sveobuhvatna studija koja mora definirati prihvatni kapacitet bez degradacije kakvoće mora propisane ovim Planom. Članak 209. navodi: Da bi se provela zaštita potrebno je poduzeti sljedeće mjere za sprječavanje I smanjivanje onečišćenja s kopna:  Izgraditi sustav javne odvodnje s adekvatnim stupnjem pročišćavanja prije upuštanja otpadnih voda u recipijent uz adekvatnu obradu otpadnog mulja,  Provesti rekonstrukciju s posebnim mjerama osiguranja ili uklanjanje skladišta tekućih goriva I mineralnih ulja u cijelom obalnom području,  Stimulirati u industrijskim pogonima uvođenje tehnologija s manjim potrebama po vodi kao I pročišćavanje iste na kakvoću za ponovnu uporabu, Opasni otpad zbrinjavati sukladno zakonskoj regulative. Članak 213. navodi: Zabranjuje se ispuštanje otpadnih voda u obalno more bliže od 300 m od obale, uključujući sve uvale i zavale.

Slika 2-6 Općina Kršan – infrastrukturni sustav – vodnogospodarski sustav (odvodnja i uređenja vodotoka i voda)

2.1.5 Usklađenost zahvata s Prostornim planom uređenja Općine Pićan

Općinsko vijeće Pićna donijelo je Prostorni plan uređenja Općine Pićan na sjednici održanoj 29. srpnja 2005. Odredbe iz Prostornog plana uređenja Općine Pićan, kao i njegove izmjene i dopune objavljene su u Službenim novinama Općine Pićan br. 10/05, 02/09, 5/15, 6/15 i 3/17. Što se tiče odvodnje na području Općine Pićan, postojeće stanje opisano je u prostornom planu (I. Polazišta) kako slijedi:

Članak 148. navodi:

(1) Položaj trasa kanalizacionih vodova određen je na grafičkom listu 2B1. -Infrastrukturni sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav –Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda u mjerilu 1:25.000. (2) Predmetno područje nalazi se unutar III zone sanitarne zaštite i van zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN 12/05 i 2/11). Dio područja unutar III zone nalazi se rezervirani prostor za II. zonu zaštite. (3) Prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10) predmetno područje nalazi se unutar Jadranskog vodnog područja, a prema Pravilniku o granicama područja podlivova i malih slivova i sektora (NN 97/2010) područje zahvata nalazi se unutar Područja malog sliva Raša-Boljunčica koje pripada sektoru E. (4) Odvodnja otpadnih voda na području Općine Pićan vrši se u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće i Istarskoj županiji (SNIŽ 12/05 i 02/11). (5) U skladu s Odlukom iz stavka 2., u grafičkom prikazu list br. 3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju određene s granice dijelova područja obuhvata Plana koji se nalaze unutar III i izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Označeno je i područje unutar III. zone koje je rezervirani prostor za II. zonu zaštite. (6) Djelatnosti unutar postojećih građevina i planiranih zahvata, kao i izgradnja, mogu se obavljati ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama Odluke iz stavka 2.

Članak 149. navodi:

(1) Sustav odvodnje otpadnih voda definiran je kao razdjelni što znači da je potrebno posebno obraditi odvodnju oborinskih i sanitarno–tehničkih otpadnih voda u skladu sa važećim Zakonom o vodama, osim u područjima povijesne jezgre naselja gdje nije moguće izgraditi razdjelni sustav, dopušta se djelomično mješoviti sustav, vodeći računa o Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13). (2) Prema čl.49. Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) donesen je akt o određivanju osjetljivih i manje osjetljivih područja-Odluka određivanju osjetljivosti područja (NN 83/10) na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda od propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija u otpadnim vodama (NN 87/2010), predmetno područje nalazi se u slivu osjetljivog područja. (3) U skladu s člankom 2. i 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu te čl.125. Zakona o vodama za odvodnju oborinskih voda s javnih površina, nadležan je upravitelj sustavom za odvodnju oborinske vode s nerazvrstanih, lokalnih, prometnica odnosno jedinic lokalne samouprave ili komunalno društvo. (4) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno čl.122. Zakona o vodama. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene čl.5. Pravilnika o izdavanju vodopravih akata (NN 78/2010).

Članak 150. navodi:

(1) Tehničko-tehnološki uvjeti za izgradnju infrastrukturnih sustava sanitarnih otpanih voda i oborinske odvodnje:

-minimalna dubina polaganja sanitarne kanalizacije je 1,20m,

-minimalna dubina polaganja oborinske kanalizacije određena je promjerom cijevi tako da nadsloj iznad tjemena cijevi ne bude manji od 1,00 m,

-dubina polaganja kolektora javnog sustava odvodnje otpadnih voda određena je maksimalnom dubinom kućnih priključaka od 0,80 m koji će se spojiti gravitacijski na sanitarne kanalizacijske kolektore (prema posebnim uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća); odvodnja nižih etaža rješavat će se internim prepumpavanjem, osim ako je projektirana ili izvedena javna kanalizacija s obzirom na uvjete na terenu dublja, te dozvoljava i spajanje na većim dubinama,

-sanitarnu i oborinsku kanalizaciju, gdje god je to moguće, voditi po javnim površinama, odnosno, smjestiti ih u trup prometnice; sanitarnu kanalizaciju načelno smjestiti u os prometnog traka, a oborinsku kanalizaciju u os prometnice; predvidjeti mogućnost izvođenja oborinske i sanitarne kanalizacije u zajedničkom rovu.

Članak 151. navodi:

(1) Odvodnja sanitarnih otpadnih voda naselja Pićan, Kukurini, Orič, Jakomići, Sveta Katarina, Montovani-Petrinčići, Tupljak i Zajci rješavat će se zasebnim sustavima odvodnj i biološkim uređajima za pročišćavanje.

(2) Otpadne vode s područja iz stavka 1. ovog članka ispuštaju se u sustave javne odvodnje, iste se dovode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i po obradi ispuštaju u prijemnik –tlo, putem upojne drenažne građevine. Objekti unutar unutar navedenih naselja koji nisu priključeni na sustav javne sanitarne odvodnje, objekti u navedenim naseljima do izgradnje sustava javne odvodnje i objekti u naseljima bez sustava javne odvodnje, svoje otpadne vode zbrinjavaju putem internog sustava odvodnje i pročišćavanja, s kontrolom pražnjenja putem ovlaštenih institucija, ukoliko je to u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.

(3) Mikrolokacije kolektora, crpnih stanica i ostalih građevina i uređaja definir se prostornim planovima užih područja, odnosno lokacijskom dozvolom i/ili drugim aktom kojim se odobrava gradnja, neposrednom provedbom ovoga Plana.

(4) Iznimno, kod gradnje građevina stambene namjene pojedinačnog kapaciteta do 10 ES zbrinjavanje otpadnih voda moguće je tretiranjem u vodonepropusnim sabirnim jamama, kao prijelazna faza do izgradnje sustava odvodnje. Pražnjenje sabirnih jama mora biti kontrolirano ovlaštenog komunalnog društava i sadržane otpadne vode odvežene na odgovarajuće, za to predviđeno odlagalište, putem ovlaštenog komunalnog društava.

(5) Za građevine koje uključuju gospodarske i pomoćne građevine, a većim su dijelom namjenjene stanovanju, u ostalim naseljima (ili izdvojenim dijelovima naselja) u obuhvatu Plana gdje nema opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje zbog znatne udaljenosti od centralnog dijela naselja i/ili malog broj stanovnika, određuje se rješvanje odvodnje sanitarnih otpadnih voda putem internog sustava odvodnje i pročišćavanja, s kontrolom pražnjenja putem ovlaštenih institucija, ukoliko je to u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji, odnosno u vodonepropusnim sabirnim jamama za građevine do 10 ES, sve u skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka.

(6) Za građevine ugostiteljsko turističke namjene u sklopu zone TZ u građevinskom području naselja gdje nema opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje zbog znatne udaljenosti od centralnog dijela naselja i/ili malog broj korisnika, određuje se rješavanje odvodnje sanitarnih otpadnih voda putem internog sustava odvodnje i pročišćavanja, s kontrolom pražnjenja putem ovlaštenih institucija, ukoliko je to u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.

(7) Do izgradnje sustava javne odvodnje sanitarnih otpadnih voda za gospodarske proizvodne, poslovne i ugostiteljsko turističke građevine u sklopu naselja, dopušta se privremena odvodnja sanitarnih otpadnih voda preko zasebnog (internog) uređaja za pročišćavanje u sabirnu jamu, prijemnik ili se koriste za navodnjavanje. Sanitarne otpadne vode moraju biti pročišćene na kakvoću definiranu posebnim propisima.

(8) Pročišćene otpadne vode mogu se ponovno koristiti kao tehnološke vode ili za potrebe navodnjavanja.

(9) Mreža odvodnje otpadnih voda u cjelini mora biti tako izgrađena da osigura pravilnu i sigurnu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Građevine sustava javne odvodnje otpadnih voda moraju se projektirati i graditi sukladno Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11).

(10) Sve otpadne vode prije priključenja na javni sustav odvodnje moraju biti svedene na nivo kućanskih otpadnih voda odnosno moraju zadovoljavati parametre prema važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br.80/13, 43/14 i 27/15).

(11) Ne dozvoljava se ispuštanje ni pročišćenih otpadnih voda u području druge zone sanitarne zaštite osim za mala naselja do 2.000 ES, a sve u skladu sa važećim propisima o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

(12) Planskim rješenjem u PP - u dan je načelni položaj mreže javne odvodnje otpadnih voda, dok će se točan položaj utvrditi u postupku izdavanja akata provedbe plana.

(13)Moguće je i drugačije povezivanje pojedinih naselja na uređaj za pročišćavanje, ako se prethodno dokaže studijom odvodnje da je to bolje rješenje.

(14) Prilikom izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda unutar općine Pićan, a temeljem studije "Organizacija, izgradnja i održavanje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za mala naselja u obuhvatu vodozaštitnih područja u Istarskoj županiji", Teh projekt hidro d.o.o. Rijeka, 2000. god, biti će potrebno iste uskladiti sa navedenim Pravilnikom odnosno točkom D-VIII Državnog plana za zaštitu voda (NN 8/99).

Članak 152. navodi:

(1) Onečišćene oborinske vode s prometnica, parkirališta, manipulativnih i drugih površina prije ispusta u kolektore treba pročistiti na separatorima ulja i pijeska. Iznimno, s parkirališta, manipulativnih i drugih površina veličine do 400 m2moguće je oborinske vode odvesti raspršeno u okolni teren.

(2) Prostornim planovima užih područja, kao i prilikom projektiranja odvodnje oborinskih otpadnih voda, mogu se utvrditi dodatna ograničenja i smjernice za smještaj infrastrukturnih građevina bujične i oborinske odvodnje, temeljem ukupnih odredaba ovog Plana.

(3) Planom su dani načelni pravci odvodnje oborinskih voda, dok će se točan položaj i profili odrediti prostornim planovima užih područja odnosno lokacijskom dozvolom i/ili drugim aktom kojim se odobrava gradnja, neposrednom provedbom ovoga Plana, a nakon detaljne geodetske izmjere, u skladu s važećim propisima i odredbama ovog Plana.

 „Veći dio naselja u općini Pićan nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta ili izvan zona sanitarne zaštite. Dio statističkih naselja Orič, Montovani i Sveta Katarina nalaze se u području rezervacije prostora II. zone sanitarne zaštite izvorišta planiranih za javnu vodoopskrbu (Bolobani i Sveti Antun).  Na području općine Pićan, izuzev za naselje Pićan, ne postoji izgrađena kanalizacijska mreža, već se odvodnja otpadnih voda vrši u postojeće septičke jame upitne vodotjesnosti.  Na području naselja Pićan izvedena je I faza kanalizacijskog sustava koja obuhvaća izgradnju glavnog kanalizacijskog kolektora i biološkog uređaja za pročišćavanjej veličine N= 250 ES koji zadovoljava tražene uvjete što se tiče veličine i stupnja pročišćavanja.  Za predmetno područje ne postoje ograničenja u razvoju vezano na vodnogospodarski sustav. Na predmetnom području dozvoljava se izgradnja sustava javne odvodnje na način da se predvidi uređaj za pročišćavanje min 95%.  ...  Prema prostornom planu Istarske županije sva veća naselja moraju u budućnosti izgraditi kanalizacijsku mrežu s pripadajućim uređajem za pročišćavanje.  Naselje Pićan nalazi se manjim dijelom u III zoni sanitarne zaštite, a većim dijelom izvan zona sanitarne zaštite, sa ukupno 144 stanovnika koji će se objediniti spajanjem na kanalizacijski sustav.

 Na području naselja Pićan izvedena je I faza kanalizacijskog sustava koja obuhvaća izgradnju glavnog kanalizacijskog kolektora i biološkog uređaja za pročišćavanjej veličine N= 250 ES.  Naselje Kukurini nalazi se u III zoni sanitarne zaštite, sa ukupno 192 stanovnika. Situacija na terenu potencira koncepciju odvodnje prema jedinstvenom uređaju veličine 250 ES. Stupanj pročišćavanja predviđa se 95%. Dispozicija pročišćenih voda u podzemlje predviđa se putem upojnih bunara u III zonu sanitarne zaštite.  Naselje Orič nalazi se u većim dijelom u III zoni, a manjim dijelom u području rezervacije prostora II. zone sanitarne zaštite izvorišta planiranog za javnu vodoopskrbu (izvorište Sveti Antun), većim dijelom u III zoni sanitarne zaštite, sa ukupno 187 stanovnika. Situacija na terenu potencira koncepciju odvodnje prema jedinstvenom uređaju veličine 200 ES. Stupanj pročišćavanja predviđa se 95%. Dispozicija pročišćenih voda u podzemlje predviđa se putem upojnih bunara u III zonu sanitarne zaštite.  Naselje Jakomići nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, sa ukupno 236 stanovnika. Situacija na terenu potencira koncepciju odvodnje prema jedinstvenom uređaju veličine 250 ES. Stupanj pročišćavanja predviđa se 95%. Dispozicija pročišćenih voda u podzemlje predviđa se putem upojnih bunara izvan zona saniterne zaštite.  Naselja Sveta Katarina nalazi se u većim dijelom u području rezervacije prostora II. zone sanitarne zaštite izvorišta planiranog za javnu vodoopskrbu (izvorište Bolobani), sa ukupno 403 stanovnika. Situacija na terenu potencira koncepciju odvodnje prema jedinstvenom uređaju veličine 500 ES. Unutar zone predviđa se izgradnja dvije crpne stanice fekalnih voda. Stupanj pročišćavanja predviđa se 98%. Dispozicija pročišćenih voda u podzemlje predviđa se putem upojnih bunara u II III zonu sanitarne zaštite.  Naselje Montovani nalazi se većim dijelom na području rezervacije prostora II. zone sanitarne zaštite izvorišta planiranog za javnu vodoopskrbu (izvorište Bolobani), a manjim dijelom u III. zoni sanitarne zaštite, sa ukupno 100 stanovnika. Situacija na terenu potencira koncepciju odvodnje prema jedinstvenom uređaju veličine 100 ES. Stupanj pročišćavanja predviđa se 98%. Dispozicija pročišćenih voda u podzemlje predviđa se putem upojnih bunara u III zonu sanitarne zaštite.  Naselje Tupljak nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, sa ukupno 140 stanovnika. Situacija na terenu potencira koncepciju odvodnje prema jedinstvenom uređaju veličine 200 ES. Stupanj pročišćavanja predviđa se 95%. Dispozicija pročišćenih voda u podzemlje predviđa se putem upojnih bunara izvan zona saniotarne zaštite.  Naselje Zajci nalazi se većim dijelom u III zoni sanitarne zaštite, a manjim dijelom izvan zona sanitarne zaštite, sa ukupno 200 stanovnika. Situacija na terenu potencira koncepciju odvodnje prema jedinstvenom uređaju veličine 200 ES. Stupanj pročišćavanja predviđa se 95%. Dispozicija pročišćenih voda u podzemlje predviđa se putem upojnih bunara izvan zona saniterne zaštite.  Zbog znatne udaljenosti ostalih manjih naselja odvodnja otpadnih voda rješavat će se preko vodonepropusnih sabirnih jama s kontrolom pražnjena putem ovlaštenih institucija.  Odvodnja oborinskih voda rješavat će se putem oborinske kanalizacije na način da se prije ispuštanja u podzemlje se predvidi separator ulja i masti veličine 20% mjerodavnog protoka oborinskih voda.  Posebne vodozaštitne radove potrebno je izvesti za zaštitu Poduzetničku zonu Pićan u Tupljaku kojim će se sanirati postojeća erozija i spriječiti daljnje naplavine na tom području.  Do izgradnje sustava za odvodnju otpadnih voda postupat će se po članku 83. Odredbi za provođenje.  ...  Ovim se planom stoga predviđa izgradnja kanalizacijske mreže s pripadajućim uređajem za pročišćavanje za sva veća naselja, odnosno rješavanje odvodnje otpadnih voda preko vodonepropusnih sabirnih jama za ostala manja naselja te s prometnih površina sakupljanje u sustav odvojen od fekalne kanalizacije i odvođenje u upojne bunare.“

U prostornom planu Općine Pićan, članku 83., navedene su odredbe koje se odnose na organizaciju sustava javne odvodnje, a u skladu s kojima je izrađena studijska dokumentacija:

 „Odvodnja otpadnih voda naselja Pićan, Kukurini, Orič, Jakomići, Katarina, Montovani-Petrinčići, Tupljak i Zajci rješavat će se zasebnim sustavima odvodnje i biološkim uređajima za pročišćavanje.  Do izgradnje zasebnih sustava javne odvodnje, u naseljima iz prethodnog stavka može se primijeniti slijedeće privremeno-prijelazno rješenje odvodnje otpadnih voda:

 Dozvoljava se upuštanje otpadnih voda samo u vodonepropusne sabirne jame s kontrolom pražnjenja i odvoženja sadržanih otpadnih voda na odgovarajuće, za to predviđeno odlagalište, putem ovlaštenog komunalnog društava, samo za slijedeće zgrade i zahvate (pojam "zgrada" u smislu Zakona o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07):  za zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgradu čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m2, uključujući gospodarske i pomoćne građevine, većim dijelom namjenjenu stanovanju  za malu poslovnu zgradu (definiranu odredbama ovog Plana) čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2,  za rekonstrukciju (dogradnju, nadogradnju i sl.) na postojećoj (legalno izgrađenoj) poslovnoj građevini javne i društvene namjene (škola, vrtić i sl.).  Sabirne jame iz prethodnog stavka moraju biti održavane od strane ovlaštenog komunalnog društva na način da se osigura njihova vodonepropusnost.  Način odvodnje za građevine iz stavka 2, odredit će se temeljem Vodopravnih uvjeta koje je investitor dužan ishoditi shodno Zakonu o vodama (NN 107/95 i 150/05), ovisno o vrsti djelatnosti koja se u njima obavlja.  Za zgrade koje uključuju gospodarske i pomoćne građevine, a većim su dijelom namjenjene stanovanju (pojam "zgrada" u smislu Zakona o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07), u ostalim naseljima (ili izdvojenim dijelovima naselja) u obuhvatu PPUO-a gdje nema opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje zbog znatne udaljenosti od centralnog dijela naselja i/ili malog broj stanovnika, određuje se obaveza izgradnje vodonepropusnih sabirnih jama s kontrolom pražnjenja i odvoženja sadržanih otpadnih voda na odgovarajuće, za to predviđeno odlagalište, putem ovlaštenog komunalnog društava.  Sabirne jame iz prethodnog stavka moraju biti održavane od strane ovlaštenog komunalnog društva na način da se osigura njihova vodonepropusnost.

Sve trase fekalne i oborinske kanalizacije odrediti će se na bazi glavnih projekata kanalizacijske mreže. Prilikom izrade glavnih i izvedbenih projekata kanalizacijske mreže odrediti točan položaj svih instalacija infrastrukture kako situacijski tako i visinski a u ovisnosti o postojećim instalacijama. Za kanalizacijsku mrežu nije potrebno osiguravati poseban koridor zaštite cjevovoda.

Veličina parcele za smještaj uređaja za pročišćavanje utvrdit će se na bazi glavnih projekata tog uređaja. Uvjeti ispuštanja otpadne vode nakon pročišćavanja utvrdit će se ovisno o vodozaštitnoj zoni u kojoj se uređaj nalazi i vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda.

U glavnim projektima moguće je i drugačije povezivanje pojedinih naselja na uređaj za pročišćavanje, ako se prethodno dokaže studijom odvodnje da je to bolje rješenje.

Prilikom dimenzioniranja pojedinih dionica kanalizacije potrebno je hidraulički proračun izraditi na bazi krivulje oborina - Mjerodavni intenzitet oborina ITP krivulja Hrvatskih voda-Rijeka za dvogodišnji povratni period vodeći računa o ukupnoj slivnoj površini.

Prije ispuštanja svih otpadnih voda u fekalnu kanalizaciju potrebno je iste svesti na nivo kućnih otpadnih voda. U fekalnu kanalizaciju nije dozvoljeno ispuštati zauljene otpadne vode, kao ni kisele i lužnate otpadne vode, što znači da je sve eventualne tehnološke vode iz radionica i kuhinja potrebno prethodno pročistiti i dovesti kvalitetu ispuštene vode na nivo kvalitete kućnih otpadnih voda. Sva fekalna kanalizacija treba biti izvedena od vodonepropusnih cijevi odgovarajućih profila.“

Slika 2-7 Prostorni plan Općine Pićan: Infrastrukturni sustavi – Vodnogospodarski sustav

2.1.6 Usklađenost zahvata s Prostornim planom uređenja Općine Sveta Nedelja

Općinsko vijeće Svete Nedelje donijelo je Prostorni plan uređenja Općine Svete Nedelja na sjednici održanoj 7. travnja 2005. Odredbe iz Prostornog plana uređenja Općine Svete Nedelja, kao i njegove izmjene i dopune objavljene su u Službenim novinama Općine Svete Nedelje br. 03/05, 05/06, 02/08, 04/08-pročišćeni tekst, 10/12, 14/15, 16/15-pročišćeni tekst, 19/15, 03/16- ispravak i 04/16-pročišćeni tekst, 6/20.

U prostornom planu Općine Sveta Nedelja, članku 149., navedene su odredbe koje se odnose na organizaciju sustava javne odvodnje, a u skladu s kojima je izrađena studijska dokumentacija:

(1) Prostornim planom utvrđen je sustav i način odvodnje, sabiranja i pročišćavanja otpadnih voda. (2) Plansko rješenje odvodnje otpadnih voda temelji se na „Studiji izvodljivosti prema „ETAPI I“ projektnog zadatka za aglomeracije Labin-Raša-Rabac“ , koja kao optimalno rješenje predviđa da se otpadne vode Grada Labina, Općine Sv.Nedelja i Općine Raša obrađuju i pročišćavaju na zajedničkom uređaju (UPOV) na prostoru Općine Raša te da će u sklopu UPOV-a u Općini Raša biti i stanica za prihvat septika te mulja s okolnih UPOV-a Labinštine. (3) U sklopu projekta Sustava odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Labin-Raša-Rabac iz stavka 2. planirano je unutar Komunalno servisne zone Cere (K3) privremeno ili trajno zbrinjavanje obrađenog osušenog mulja iz centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji TE Vlaška u Općini Raša, (4) Planom se kao prihvatljiva varijanta rješenja odvodnje otpadnih voda smatra objedinjavanje većeg dijela ili cijelog sustava odvodnje otpadnih voda Općine Sveta Nedelja sa sustavom odvodnje cijele aglomeracije. Dio područja Općine (Štrmac i Dubrova) već je spojen na javni sustav odvodnje Grada Labina. U planskom rješenju je izdvojeno od jedinstvenog sustava odvodnje prikazan izdvojeni sustav Šumber i sustav Santalezi. Neovisno od planskog prikaza, dozvoljeno je spajanje dvaju izdvojenih sustava sa jedinstvenim Sustavom odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Labin-Raša-Rabac. (5) Kao fazno rješenje dozvoljava se prethodna izvedba dijelova planirane mreže odvodnje otpadnih voda pojedinih naselja ili dijelova naselja, sa internim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda (po potrebi), na način koji omogućava spajanje na planirani zajednički sustav, kada dođe do njegove izvedbe. Izvedba takvih dijelova mreže sa potrebnim uređajima neće se smatrati odstupanjem od ovoga Plana.

Članak 150. navodi: (1) Postojeće i planirane građevine unutar II zone sanitarne zaštite moraju otpadne vode ispustiti u sustav javne odvodnje i iste odvesti van II zone te ih pročistiti na uređeju za pročićavanje otpadnih voda. (2) Dozvole za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka izdavati će se do izgradnje sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, uz obvezu izgradnje vodonepropusnih sabirnih jama samo za građevine od 10-15 ES, a većih građevina uz obvezu priključenja na sustav javne odvodnje. (3) Otpadne vode ostalih stambenih naselja na području Općine Sveta Nedelja sakupljaju se u vodonepropusnim sabirnim jamama ili samostalnim uređajima s biološkim i drugim odgovarajućim postupcima, a ovisno o mjesnim prilikama i posebnim uvjetima tijela nadležnog za zaštitu voda. (4) Oborinske vode iz stambenih naselja i s prometnih površina sakupljaju se u sustav oborinske odvodnje odvojen od fekalne kanalizcije i sakupljaju u spremnike ili se odvode u upojne bunare. (5) Sve trase fekalne i oborinske kanalizacije, koje su shematski definirane u ovom Planu, odrediti će se na bazi glavnih projekata kanalizacijske mreže. Prilikom izrade glavnih i izvedbenih projekata kanalizacijske mreže odrediti točan položaj svih instalacija infrastrukture kako situacijsko tako i visinski a u ovisnosti o postojećim instalacijama. Za kanalizacijsku mrežu nije potrebno osiguravati poseban koridor zaštite cjevovoda. (6) Veličina građevne čestice za smještaj uređaja za pročišćavanje/ crpne stanice kanalizacije utvrdit će se na bazi glavnih projekata tog uređaja. Uvjeti ispuštanja otpadne vode nakon pročišćavanja utvrdit će se ovisno o vodozaštitnoj zoni u kojoj se uređaj nalazi i vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda. (7) U glavnim projektima moguće je i drugačije povezivanje pojedinih naselja na središnji uređaj za pročišćavanje, ako se prethodno dokaže studijom odvodnje da je to bolje rješenje. (8) Prilikom dimenzioniranja pojedinih dionica kanalizacije potrebno je hidraulički proračun izraditi na bazi krivulje

oborina - Mjerodavni intenzitet oborina ITP krivulja Hrvatskih voda-Rijeka za dvogodišnji povratni period vodeći računa o ukupnoj slivnoj površini. (9) Prije ispuštanja svih otpadnih voda u fekalnu kanalizaciju potrebno je iste svesti na nivo kućnih otpadnih voda. U fekalnu kanalizaciju nije dozvoljeno ispuštati zauljene otpadne vode, kao ni kisele ilužnate otpadne vode, što znači da je sve eventualne tehnološke vode iz radionica i kuhinja potrebno prethodno pročistiti i dovesti kvalitetu ispuštene vode na nivo kvalitete kućnih otpadnih voda. Sva fekalna kanalizacija treba biti izvedena od vodonepropusnih cijevi odgovarajućih profila. (10) Obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti mora se uskladiti s važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Istarske županije.

Slika 2-8 Prostorni plan Općine Sveta Nedelja: Infrastrukturni sustavi, Vodnogospodarski sustav i obrada, skladištenje i odlaganje otpada

2.2 Opis okoliša lokacije i područja utjecaja zahvata

2.2.1 Klimatska obilježja

Šire područje zahvata ima sredozemnu klimu s toplim i suhim ljetom te blagom i ugodnom zimom (Cs po Köppenovoj klimatskoj klasifikaciji) koju karakteriziraju najviše temperature i najmanje količine oborina. Bitno klimatsko obilježje je postojanje pravilnog ritma izmjene godišnjih doba. Prema podacima Državnog meteorološkog zavoda za razdoblje od 1994. do 2000. godine, srednja godišnja temperatura zraka u Labinu iznosi 13,3°C (Tablica 2-1). Tijekom 7-godišnjeg razdoblja, srednje godišnje vrijednosti kretale su se od 12,5°C do 14,2°C, što ukazuje na vrlo malu promjenjivost od godine do godine. Srednja mjesečna temperatura zraka postiže maksimum u kolovozu (23,1°C), ali je i srednja temperatura prethodnog srpnja približno ista (23,0°C). Najhladniji je siječanj, s prosječnom temperaturom zraka od 5,0°C. Temperatura mora je najniža u ožujku kada se kreće od 9,3C do 11,1C, a najviša u kolovozu od 23,3C do 24,1C. Sredozemna klima duž obale se postupno mijenja prema unutrašnjosti i prelazi u kontinentalnu radi hladnog zraka koji struji s planina i zbog blizine Alpa. Količina padalina se povećava od zapadne obale prema unutrašnjosti. Karakteristični vjetrovi su bura, jugo i maestral. Temperatura mora je najniža u ožujku (između 9 i 11 °C), a najviša u kolovozu (24 °C). Zaleđivanje obalnog ruba u malim i plitkim uvalama vrlo je rijetka pojava. Salinitet mora prosječno iznosi od 36 do 38 promila. Na širem području zahvata godišnje u prosjeku padne oko 1.240 mm oborine. Tijekom godine obilnije oborine padnu od rujna do siječnja (hladni dio godine), s maksimumom u studenom (199 mm). Mjeseci s manjom količinom oborine javljaju se u toplom dijelu godine (od svibnja do kolovoza). U travnju nastupa proljetni maksimum oborine. Mjesec s najmanjom količinom oborine je veljača (59 mm). Srednje mjesečne vrijednosti relativne vlažnosti zraka u Labinu su visoke te se tijekom cijele godine kreću između 69 i 86 %, dok srednja godišnja vrijednost iznosi 78%.

Prosječne godišnje količine oborina duž istočne obale Istre iznose između 1.000 do 1.200 mm, a na obroncima Učke dostignu i do 1.800 mm godišnje. Maksimum padalina nastupa krajem jeseni, a minimum sredinom ljeta. Snijeg pada rijetko i brzo se topi, tako da ga na obali ima prosječno 2 do 3 dana godišnje. Najčešće pušu vjetrovi iz smjerova sjeveroistoka i istoka (bura) te jugoistoka (jugo). Danju s mora puše maestral, a noću kad se kopno ohladi više od mora, obrnuti vjetar – burin.

Tablica 2-1 Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka (tsred), i pripadne standardne devijacije (sd). Labin, 1994-2000. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god t red (°C) 5.0 5.6 8.0 11.4 16.9 20.6 23.0 23.1 17.8 13.7 9.0 5.8 13.3 sd (°C) 1.2 1.6 1.7 1.6 1.0 1.3 1.7 1.6 1.8 1.2 1.6 1.2 0.6 Prosječne temperature i oborine za Republiku Hrvatsku, s označenom lokacijom predmetnog zahvata prikazane su na Slici 2-12 i Slici 2-13. Klimatske promjene Državni hidrometeorološki zavod je obradio projekcije promjene klime na području Republike Hrvatske koristeći regionalne modele (DHMZ, Branković i sur., 2012.). Klimatske promjene u budućoj klimi na području Hrvatske dobivene simulacijama klime regionalnim klimatskim modelom RegCM prema A2 scenariju analizirane su za dva 30- godišnja razdoblja (Izvor: Državni hidrometeorološki zavod-DHMZ):

1. Razdoblje od 2011. - 2040. - bliža budućnost od najvećeg je interesa za korisnike klimatskih informacija u dugoročnom planiranju prilagodbe na klimatske promjene. 2. Razdoblje od 2041. - 2070. godine - sredinu 21. stoljeća u kojem je prema A2 scenariju predviđen daljnji porast koncentracije ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferi te je signal klimatskih promjena jači. Projicirane promjene temperature zraka Prema rezultatima RegCM-a za područje Hrvatske, srednjak ansambla simulacija upućuje na povećanje temperature zraka u oba razdoblja i u svim sezonama. Amplituda porasta veća je u drugom nego u prvom razdoblju, ali je statistički značajna u oba razdoblja. Povećanje srednje dnevne temperature zraka veće je ljeti (lipanj-kolovoz) nego zimi (prosinac-veljača). U prvom razdoblju buduće klime (2011-2040) na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0,6°C, a ljeti do 1°C (Branković i sur. 2012).

Slika 2-9 Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011-2040. u odnosu na razdoblje 1961-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno) U drugom razdoblju buduće klime (2041-2070) očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi iznosi do 2°C u kontinentalnom dijelu i do 1,6°C na jugu, a ljeti do 2,4°C u kontinentalom dijelu Hrvatske, odnosno do 3°C u priobalnom pojasu (Branković i sur. 2010).

Slika 2-10 Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2041-2070. u odnosu na razdoblje 1961-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno). Projicirane promjene oborine Promjene količine oborine u bližoj budućnosti (2011-2040) su vrlo male i ograničene samo na manja područja te variraju u predznaku ovisno o sezoni. Najveća promjena oborine, prema A2 scenariju, može se očekivati na Jadranu u jesen kada RegCM upućuje na smanjenje oborine s maksimumom od približno 45-50 mm na južnom dijelu Jadrana. Međutim, ovo smanjenje jesenske količine oborine nije statistički značajno.

Slika 2-11 Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2011-2040. u odnosu na razdoblje 1961-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za jesen U drugom razdoblju buduće klime (2041-2070) promjene oborine u Hrvatskoj su nešto jače izražene. Tako se ljeti u gorskoj Hrvatskoj te u obalnom području očekuje smanjenje oborine. Smanjenja dosižu vrijednost od 45-50 mm i statistički su značajna. Zimi se može očekivati povećanje oborine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te na Jadranu, međutim to povećanje nije statistički značajno.

Slika 2-12 Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2041-2070. u odnosu na razdoblje 1961-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno)

Slika 2-13 Srednja godišnja oborina u Republici Hrvatskoj, razdoblje 1971.-2000.g. s označenom lokacijom zahvata

Slika 2-14 Srednja godišnja temperatura zraka u Republici Hrvatskoj, razdoblje 1961.-2000.g. s označenom lokacijom zahvata

2.2.2 Krajobrazna obilježja Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske (Bralić, I. 1995), područje lokacije zahvata pripada 9. krajobraznoj jedinici Istra. Osnovnu fizionomiju Istarske krajobrazne regije karakteriziraju tri geološko-morfološka i krajobrazna dijela: planinski rub Učka-Ćićarija (Bijela Istra), disecirani flišni reljef središnje Istre (Siva Istra) i vapnenački, crvenicom pokriveni ravnjak zapadne Istre (Crvena Istra). Siva i Crvena Istra su pretežito agrarni krajobraz. Podjela istarskog poluotoka na Bijelu, Sivu i Crvenu Istru ilustrativno ukazuje na njezine krajobrazne karakteristike, ali i reljefne, geološke, hidrološke, pedološke te vegetacijske vegetacijske kao i morfologiju naselja (Slika 2-15). Obuhvat zahvata spada u područje Sive i Crvene Istre. Istočna granica područja Sive Istre prati obalnu crtu od uvale Rabac do rta Mašnjak kraj Plomina, odnosno pretpostavljeni rasjed u moru, koji je paralelan sa smjerom pružanja obale, dok zapadnu granicu čine strme, mjestimično liticama obilježene padine južnog dijela Učke. One duž kontakata sa zavalom Čepićkoga polja prate morfološki nagib, na kojem su naselja Plomin, Vozilići i Šušnjevica, a duž kontakata sa zavalom Boljunskoga polja crtu koja povezuje naselja Boljun i Vranja. Važan element reljefa tog dijela Istre je kompozitna (složena) dolina rijeke Raše s pritocima, a njeno je oblikovanje uvjetovano sastavom stijena. U predjelima u čijem sastavu prevladavaju mekše stijene (flišne naslage), rijeka ima razgranatu mrežu pritoka, s kojima je oblikovala prostrana proširenja. U predjelima u čijem sastavu prevladavaju tvrđe (karbonatne) stijene, rijeka je uz pomoć vodom nošenoga materijala usjekla duboke i strme kanjone (kanjonske doline). Tragovi erozije su mnogobrojni, a vidljivi su u suhim potočnim koritima (npr. pritoci

Raše s nekoliko desetaka potoka) te na golim flišnim pristrancima izbrazdanim mnoštvom vododerina i jaruga. Selektivnom denudacijom (ogolićivanjem) flišnih naslaga zaostale su uzvišice od čvrstih prislojaka u sadržaju fliša. Tijekom prošlosti na njima su izgrađena akropolska naselja. Crvena Istra predstavlja jugozapadni i zapadni dio Istarskog poluotoka, a svoju boju duguje velikoj količini zemlje crvenice koja prekriva zaravan izgrađenu od jurskih i krednih karbonatnih stijena. Radi se o blago valovitoj zaravni koja se postupno izdiže od zapada prema istoku do visine 400 m. S obzirom na vapnenačku podlogu i podložnost kemijskom trošenju, nastaju mnogobrojne pukotine, škrape, ponikve, uvale, špilje, jame i ponori. Prevladavaju blagi nagibi koji omogućuju ispiranje tla pa dolazi do nakupljanja zemlje crvenice. Područje Crvene Istre se dijeli na kontinentalni i primorski dio. Kontinentalni dio Crvene Istre obuhvaća središnje područje Županije koje je obilježeno slabijom morfološkom dinamikom, ali i velikim brojem krških pojava kao što su udoline, jame i vrtače i bez površinskih vodotoka, relativno velikim brojem naselja i dobrm i vrlo dobrim prometnim vezama s ostatkom Županije. Primorski dio Crvene Istre obuhvaća priobalno područje Županije koje je obilježeno različitim geomorfološkim obilježjima, ali je jedinstveno po uzajamnosti djelovanja mora i kopna s vrlo dobrim i odličnim prometnim vezama s ostatkom Županije. Područje Sive Istre je izgrađeno od naslaga fliša. Glavna reljefno- krajobrazna karakteristika Sive Istre je velika diseciranost flišnih naslaga. Naslage su najveći dijelom nepropusne i zato podložne površinskom ispiranju pa se u okolišu na strmim padinama pojavljuju kao naslage sivih lapora, vapnenaca i pješćenjaka, tj. krajobrazom dominiraju karakteristični reljefni oblici tzv. tašel, piski, pustinje. Uz geomorfologiju terena u krajobrazu dominantna su naselja koja su se smjestila na visokim, krajobrazno dominantnim točkama. Budući da je ovo područje nepropusnih flišnih naslaga, ovdje dolazi do formiranja stalnih i bujičnih vodotoka Istre: Mirna, Dragonja i Raša. Zbog geološkog sastava terena mreža površinskih vodnih tokova je vrlo razvedena. Područje Sive Istre na osnovu hidrogeologije i morfologije moguće je podijeliti na više krajobraznih podcjelina: sjeverno područje – Momjan – slivno područje Dragonje, dolina rijeke Mirne sa sjevernim i južnim obroncima kanjona Mirne: Grožnjan-Motovun- Završje/Oprtalj-Zrenj, središnje područje oko akumulacije Butoniga – slivno područje Butoniga, zapadno podnožje Ćićarije u Učke – Buzet- Roč-Lupoglav-Hum-Kotli-slivno područje Mirne i istočno područje Gračišće-Pićan-Gologorica-Boljun-Čepić-Kršan- slivno područje Raše. Krajobraz Bijele Istre je definiran brdsko-planinskim područjem Ćićarije prosječne visine 1.000 m i Učke 1.396 m koje se nalazi na sjeveroistoku istarskog poluotoka, sjeverno od Buzeta do Plomina. Glavna reljefno – krajobrazna karakteristika su ogoljeli vrhovi i strme litice bijelih vapnenačkih stijena čije je temeljno obilježje krš, s nizom geomorfoloških pojava – krških polja, dolaca, tornjastih stijena, jama, škrapa. Prema geološkom sastavu to su kredno paleogenski vapnenci.

U području Istarskog priobalja na području obuhvata zahvata izdvajaju se slijedeće krajobrazne cjeline: • poluotok Ubaš koji duboko zadire u more, s vrlo gustim sklopom hrasta crnike na blago položenom terenu, • područje između Rapca i Labina, s gustom vegetacijom na strmo položenim padinama, iznad kojih dominira silueta Labina, • područje hridinastih i sipinastih strmih obala između Rapca i Brestove.

LOKACIJA UPOV-a PLOMIN LUKA

LOKACIJA UPOV-a TE VLAŠKA

Slika 2-15 Geomorfologija Istre

2.2.3 Šume i šumarstvo

Šumskim površinama u državnom vlasništvu na području obuhvata zahvata gospodare Hrvatske šume, Uprava šuma podružnica Buzet, Šumarija Labin (Slika 2-16). Podaci o šumskoj vegetaciji i šumarstvu na području obuhvata zahvata temelje se na Krajobraznoj osnovi južnog priobalja Grada Labina (Oikon, 2018). Šume na promatranom području zahvata su dijelom državne, a dijelom privatne. Državnim šumama upravljaju Hrvatske šume d.o.o. a privatnim vlasnici/posjednici uz stručnu pomoć Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe. Šume na području obuhvata zahvata, vegetacijski gledano, pripadaju mediteranskoj i submediteranskoj šumskoj regiji. Raspored šumskih zajednica je uvjetovan prvenstveno litološkom podlogom, tlom i reljefom. Na manjim područjima moguće je pronaći i panjače/makije crnike i panjače/šikare medunca, a isto tako i prijelazne stadije s zimzelenim elementima makije i listopadnim elementima šikara. U Tablica 2-2 je prikazana razdioba površina s obzirom na uređajne razrede za državne šume, dok je u Tablica 2-3 prikazana ta razdioba za privatne šume.

Tablica 2-2 Struktura uređajnih razreda državnih šuma Područje obuhvata Uređajni razred ha % Sjemenjača crnog bora 7.10 4.59 Sjemenjača alepskog bora 2.83 1.83 Panjača crnike 46.34 30 Makija 56.16 36.36 Šikara 37.61 24.34 Neplodno 4.46 2.88 Ukupno državne šume 154.50 100.00 Tablica 2-3 Struktura uređajnih razreda privatnih šuma Područje obuhvata Uređajni razred ha % Panjača crnike 77.13 69.09 Panjača medunca 34.51 30.91 Ukupno privatne šume 111.64 100.00 Kulture crnog i alepskog bora U gospodarskoj jedinici na nekadašnjim pašnjacima pošumljavanjem su podignute kulture crnog i alepskog bora. Ove kulture se dobro razvijaju i šire na susjedne pašnjačke površine. U ovim sastojinama se redovito susreću i pojedinačna stabla crnike, medunca, bjelograbića, klena. Šuma i šikara medunca i bijelog graba Zajednica raste na širokom rasponu tala od kalkomelanosola, preko kalkokambisola i crvenice do rendzina. Matičnu podlogu uglavnom čine čvrsti vapnenci i dolomiti, a rjeđe dolomitna tršina. Dolazi u uvjetima umjereno tople i perhumidne klime submediteranske vegetacijske zone. Razvija se od razine mora do nekih 250-300 m nm. Zajednicu rijetko čine suvisle proizvode šumske sastojine. Većinom ih tvore velike površine različitih degradacijskih stadija, zbog stoljetnog iskorištavanja ovih šuma za ogrjev, pašarenje i druge potrebe. Danas su ti negativni utjecaji mnogo manji pa se najveći dio šuma nalazi u progresiji. Od drvenastih vrsta se ističu Acer monspessulanum, Carpinus orientalis, Fraxinus ornus, Quercus cerris, Quercus pubescens i Sorbus aria, dok su u sloju grmlja česti Juniperus oxycedrus, Coronilla emeroides, Lonicera etrusca, vazdazeleni elementi Asparagus acutifolius, Ruscus aculeatus, Smilax aspera, a u sloju niskog raslinja Sesleria autumnalis, Festuca heterophylla, Luzula forsteri, Helleborus multifidus, Dictamnus albus, Clematis flammula, Tamus communis, Trifolium rubens, Vincetoxicum hirundinaria i Viola hirt i dr. Mješovita šuma i makija hrasta crnike s crnim jasenom U području rasprostiranja te zajednice temperatura je nešto niža nego u južnom dijelu eumediterana s šumom hrasta crnike i mirte, ali je i veća količina oborina s nešto povoljnijim rasporedom ljeti. Prosječna temperatura se kreće od 14,6 do 15,7 ºC, a količina padalina od 902 do 1.100 mm. Tla su najčešće kalkomelanosol, kalkokambisol na vapnencu, plitki i srednje duboki, crvenica tipična i srednje duboka te u vrtačama luvisol. Florni sastav u sloju drveća i grmlja čine: Arbutus unedo, Carpinus orientalis, Coronilla emeroides, Erica arborea, Fraxinus ornus, Laurus nobili, Lonicera etrusca, Lonicera implexa, Myrtus communis, Palurius spina-christi, Philyrea latifolia, Pistacia lentiscus, Quercus ilex, Ouercus pubescens, Rosa sempervirens, Rubia peregrina, Rubus ulmifolius i Viburnum tinus. Sloj prizemnog

raslinja čine: Asparagus acutifolius, Asplenium onopteris, Brachypodium retusum, Clematis flammula, Cyclamen repandum, Ruscus aculeatus i Smilax aspera. Vrlo je malo sastojina u strukturi i izgledu visoke šume, uglavnom su degradacijski stadiji makije, gariga i kamenjare. Degradacije su uglavnom nastale stalnim čistim sječama na površinama na kojima zbog suše i topline nije moguće zadržavanje tla i ponovni rast vegetacije, a veliki dio degradirane površine ostane i nakon požara.

Slika 2-16 Šumske sastojine na području obuhvata predloženog zahvata (izvor: http://javni-podaci- karta.hrsume.hr/) Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda TE Vlaška se nalazi djelomično na području označenom kao pretežno poljoprivredno zemljište, s značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova; ekstenzivno obrađivane oranice a djelomično na području označenom kao bjelogorična šuma; termofilna miješana šuma.

LOKACIJA UPOV-a TE VLAŠKA

Slika 2-17 ENVI atlas okoliša (poljoprivreda i šumarstvo) (izvor: http://envi.azo.hr/?topic=10)

Nasadi četinjača; Crnogorična šuma Nepovezana gradska područja

Pretežno poljoprivredno zemljište, s značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova; ekstenzivno obrađivane oranice Mješovita šuma; šuma crnike Quercus ilex

Bjelogorična šuma; termofilne miješane šume

Sukcesija šume (zemljišta u zarastanju); Subkontinentalne i kontinentalne listopadne šikare

Intenzivno njegovani i gnojeni travnjaci, uključujući sportske

2.2.4 Geološka, tektonska i hidrogeološka obilježja

Već i sama podjela Istre na tzv. Bijelu, Sivu i Crvenu ukazuje na jasnu morfološku raznolikost i različite geološke građe. Bijela Istra predstavlja izdignuto, okršeno, kamenito područje Učke i Ćićarije (sjeverna-sjeveroistočna Istra), građeno od okršenih krednih i paleogenskih vapnenaca. Siva Istra je središnje područje Istre koje predstavlja depresiju zapunjenu flišnim materijalom, a Crvena istra predstavlja jugozapadni i zapadni dio Istarskog poluotoka, a svoju boju duguje velikoj količini zemlje crvenice koja prekriva zaravan izgrađen od jurskih i krednih karbonatnih stijena. Kao dio Jadranske karbonatne platforme, koja je egzistirala kroz dulje razdoblje mezozoika, Istra je izgrađena od plitkovodnih karbonatnih naslaga, čiji površinski raspon pratimo od mlađe srednje jure do paleogena.

Prema geološkoj građi istarski poluotok može se podijeliti na tri područja: jursko-kredno- paleogenski karbonatni ravnjak južne i zapadne Istre, kredno-paleogenski karbonatno-klastični pojas s ljuskavom građom u istočnoj i sjeveroistočnoj Istri te paleogenski flišni bazen središnje Istre. Područje zahvata djelomično spada u paleogenski flišni bazen središnje Istre, a djelomično u kredno-paleogenski karbonatno-klastični pojas s ljuskavom građom. Šire područje grada Labina, prema OGK (Slika 2-18), list Labin L 33-101 (Savezni geološki zavod Beograd, 1969.) izgrađuju naslage donje krede, paleocena, eocena te kvartara (Slika 2.18). Na užem području zahvata prevladavaju sivi i smeđi pločasti do dobro uslojeni vapnenci 2,3 s lećama bijelih jedrih vapnenaca (K2 ), a na širem okolnom području prevladavaju foraminiferski vapnenci eocena (numulitni E1,2 i alveolinski E1) te miliolidni vapnenci (Pc,E1), lapori i pješčenjaci (E2,3), a manjim dijelom zastupljene su paleocenske liburnijske naslage (Pc) i laporoviti vapnenci (E2). Na istočnom, zapadnom i južnom dijelu prisutni su gornjokredni 1,2 2,3 vapnenci (K2 ,K2 ). Na širem okolnom području prisutne su još i kvartarne naslage: ilovine, gline i pijesci (j), ilovine, pijesci i šljunci te crne i sive zemlje (al), siparišno kršje i breče (s) i crvenica (ts). Istra pripada sjeverozapadnom dijelu Jadranske karbonatne platforme. Naslage Istre moguće je podijeliti u četiri sedimentacijske cjeline međusobno odijeljene emerzijama različitog trajanja. Najstarija taložna cjelina (jedinica I) obuhvaća jezgru zapadnoistarske antiklinale, a karakterizirana je različitim tipovima plitkovodnih vapnenaca taloženih u razdoblju od srednje jure do starijeg dijela gornje jure. Druga taložna cjelina (jedinica II) je transgresivno- regresivna. Sadrži naslage taložene u razdoblju od najmlađe jure do mlađeg dijela donje krede. Obilježavaju ju različiti tipovi peritajdalnih vapnenaca, emerzijske breče te rano i kasnodijagenetski dolomiti. Treća taložna cjelina (jedinica III) je transgresivna, karakteristična po plitkomorskim taložnim sustavima, o čemu svjedoče pukotine isušivanja, stromatolita, plimnih kanala i tragova dinosaura. Četvrta taložna cjelina (jedinica IV) je veoma promjenjiva s obzirom na promjenu uvjeta taloženja u paleogenskim marinskim okolišima. Paleogenske naslage obuhvaćaju Liburnijske naslage, foraminiferske vapnence, prijelazne naslage i flišne naslage, transgresivno taložene na različite članove kredne podloge (Istarska enciklopedija, 2005.). Na području zahvata prevladavaju vapnenci donje krede taloženi u trećoj sedimentacijskoj cjelini te paleogenske naslage taložene u četvrtoj sedimentacijskoj cjelini. Istra je na temelju hidrogeoloških karakteristika podijeljena na tri područja: područje izgrađeno od karbonatnih naslaga (s južne strane fliškog bazena), područje izgrađeno od naslaga fliša (fliški bazen) i područje izgrađeno od izmjene karbonatnih naslaga i naslaga fliša (sa sjeveroistočne strane fliškog bazena). Područje zahvata smješteno je u području izgrađenom od karbonatnih naslaga koje predstavljaju tipični krški vodonosnik te na području izgrađenom od fliša koji predstavlja nepropusnu podlogu. Litostratigrafski članovi uglavnom se prostiru u

smjeru S-J, što je i glavni smjer kretanja podzemne vode. Značajna hidrogeološka pojava na površini je rijeka Raša.

LOKACIJA UPOV-a TE VLAŠKA

Slika 2-18 Prikaz geološke građe na području zahvata prema OGK SFRJ 1:100.000 list Labin L 33-101 s ucrtanom lokacijom predmetnog zahvata

Hidrogeologija Hidrogeološke karakteristike istarskog poluotoka podudaraju se s geološkim rasporedom karbonata na širem prostoru vapnenačkoga sastava, uz određene litostratigrafske i sedimentološke specifičnosti geološke građe jadranske karbonatne platforme. Geološku građu istarskog poluotoka određuju tri specifična područja: jursko-kredno-paleogenski karbonatni ravnjak južne i zapadne Istre, kredno-paleogenski karbonatno-klastični pojas s ljuskavom građom u istočnoj i sjeveroistočnoj Istri (od Plomina preko Učke u Ćićariju) te paleogenski flišni bazen središnje Istre (prema: I. Veliću, J. Tišljaru, D.Matičecu i I. Vlahoviću). Hidrogeološke karakteristike prostora istarskog poluotoka ovise i o dubini na kojoj se nalaze podzemni tokovi voda. Dubina manja od 50 m zailježena je na prostoru oko Pule i zapadne obale Istre. Podzemni tokovi voda na dubinama od 50 do 200 m se nalaze u središnjoj Istri, a podzemni tokovi voda na dubini većoj od 200 m u istočnom i sjevernom dijelu Istre na ćićarijskom prostoru. Podzemna vodna mreža je mnogo bogatija od nadzemne, a raspored voda u podzemlju nepravila. Površinski tok rijeke Mirne, a području zapadne i srednje Ćićarije je najstalniji, najduži i najizdašniji vodotok istarskog poluotoka. Drugi stalni površinski vodotok jest rijeka Raša, koja izvire u flišnim naslagama sjeverno od Podpićna s pritocima Krbunskim i Vlapkim potokom te potokom Krapnjem, koji dotječe od rudarskog naselja Raše. Povremeni površinski bujični potoci postoje u tom dijelu istarskog polutoka na istočnim i zapadnim padinama planine Učke (Vranjska draga, Leskova draga, draga Rastočina i Studena draga te Mošćenička, Lovranska i draga potoka Banine). Promatrano s hidrogeološkog stajališta, sve navedene karbonatne i klastične naslage imaju i svoje hidrogeološke osobine, tj.veću ili manju vodopropusnost ili nepropusnost pa uvjetuju tektonskim pokretima stvorenu podzemnu ili viseću barijeru i za površinske i za podzemne vodene tokove. Pritom je važan i litološki sastav, tanja ili deblja uslojenost, odnosno kompaktnost te pukotinska razlomljenost ili raspucalost vapnenaca kao posljedica tektonskih pokreta koji su doveli do veće ili manje dubine okršavanja, uz brži ili polaganiji prodor vode s površine u vapnenačke naslage. Površinska erozija zbog djelovanja atmosferilija izraženija je u klastičnim flišolikim naslagama, dok na prostoru vapnenačkih sedimenata korozijski procesi dovode do stvaranja obronačnih siparišta. Aluvijalni nanosi u riječnim dolinama naneseni iz prostora klastičnih naslaga, talože se kao šljunak, pijesak pjeskovite gline i gline te na određenim lokalitetima postaju i nepropusna barijera, na kojoj se pojavljuju uzlazna krška vrela. Hidrogeološke karakteristike prostora istarkog poluotoka ovise i o dubini na kojoj se nalaze podzemni tokovi voda. Dubina manja od 50 m zabilježena je na prostoru oko Pule i zapadne obale Istre. Podzemni tokovi voda na dubinama od 50 do 200 m nalaze se u središnjoj Istri, a podzemni tokovi voda na dubini većoj od 200 m u istočnom i sjevernom dijelu Istre na ćićarijskom prostoru. Tektonika Tektonika istarskog poluotoka je relativno jednostavna. Moguće je izdvojiti dvije glavne tektonske jedinice. Na području jugozapadne Istre, u koje spada područje obuhvata zahvata, nema intenzivnih tektonskih pokreta. Slojevi su slabije poremećeni, relativno slabije nagnuti, a slijed naslaga je superpozicijski. Drugoj jedinici pripada područje sjeveroistočnog dijela Istre koju karakteriziraju izrazite ljuskave i navlačne strukture nastale intenzivnim tektonskim gibanjima. Unutar Pazinskog bazena pod horizontalnim slojevima flišolikih naslaga nalaze se prijelazni oblici struktura između istočnog i zapadnog dijela poluotoka. Mikrolokacija zahvata se nalazi daleko od značajnijih epicentralnih područja. Najbliža epicentralna područja pojačane seizmičnosti su riječko, ljubljansko i furlansko područje.

Zahvat spada u područje smanjene seizmičke aktivnosti tako da je ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrste gradnje i rabljeni građevinski materijala vrlo mala. Za područje Labina je predviđena mogućnost pojave potresa do maksimum VIIº MCS, ali je ta mogućnost vrlo mala, posebno zbog konfiguracije tla. U slučaju pojave potresa intenziteta Vº do VIº MCS nastala bi lakša do umjerena oštećenja. Prema seizmološkoj karti republike Hrvatske izraženoj u jedinicama gravitacijskog ubrzanja tla, za povratno razdoblje Tp=475 godina, s vjerojatnošću premašaja 10% u 50 godina, lokacija zahvata se nalazi u području gravitacijskog ubrzanja između vrijednosti agR=0,14 i 0,12 (Slika 2-19). Prema seizmološkoj karti republike Hrvatske izraženoj u jedinicama gravitacijskog ubrzanja tla, za povratno razdoblje Tp=95 godina, s vjerojatnošću premašaja 10% u 10 godina, lokacija zahvata se nalazi u području gravitacijskog ubrzanja agR=0,06 (Slika 2-20).

LOKACIJA UPOV-a TE VLAŠKA

Slika 2-19 Karta potresnih područja Republike Hrvatske (povratno razdoblje 95 godina); ubrzanje tla izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja, g (izradio: M. Herak, Geofizički odsjek PMF-a)

LOKACIJA UPOV-a TE VLAŠKA

Slika 2-20 Karta potresnih područja Republike Hrvatske (povratno razdoblje 475 godina); ubrzanje tla izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja, g (izradio: M. Herak, Geofizički odsjek PMF-a)

2.2.5 Hidrografska i hidrološka obilježja i vodna tijela

Na području Županije osnovnu hidrografsku mrežu čine vode sllivova državnih vodotoka (Kupa, Čabranka, dobra, Rječina i Senjska Bujica) te manjih vodotoka i bujica (Kupica, Ličanka, Lepenica, Lokvarka, Dubračina, Novljanska Ričina, bujice Liburnijske obale i dr.). Područje Županije dijelom pripada Jadranskom, a dijelom Crnomorskom slivu. Zahvaljujući nepropusnim fliškim naslagama, Istra ne oskudjeva vodom. Najznačajniji površinski vodotoci na području Istarske županije su Mirna, Raša, Boljunčica, Dragonja te ponornica Pazinčica. U vodoopskrbnom smislu značajnu funkciju imaju površinske akumulacije Butoniga i Boljunčica. Kroz područje zahvata protječe rijeka Raša (Slika 2-21). Spomenutim glavnim istarskim vodotocima prikupljaju se vode s oko 1.100 km2, tj. s oko 40% od ukupne površine istarskih slivova.

LOKACIJA UPOV-a TE VLAŠKA

Slika 2-21 Površinske vode u Istarskoj županiji (izvor: Program zaštite okoliša Istarske županije (2006.)) Na području obuhvata zahvata je prisutno 5 izvorišta (Kokoti, Fonte Gaja, Mutvica, Kožljak i Plomin) s ukupnim kapacitetom od 293 l/s (Slika 2.22). Izvori Fonte Gaja i Kokoti napajaju se uglavnom padalinama koje se infiltriraju kroz karbonantne naslage u podzemlje u neposrednom zaleđu, vodom iz navedenih izvorišta snabdijeva se preko 80% Labinštine. Svim izvorištima u Istarskoj županiji određene su zone sanitarne zaštite "Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji" („Službene novine IŽ“, br. 12/05).

Slika 2-22 Izvorišta pitke vode kojima raspolaže IVU Vodovod Labin d.o.o. (izvor: studija izvodljivosti) Područje Labina je kao i skoro cijeli dio Istre je izgrađeno od izmjene karbonatnih naslaga i naslaga fliša. Zbog navlačne tektonike i litoloških promjena je složenih karakteristka. To je krško područje, a rasjednut Labinsko-Raški bazen ima navlačne strukture. U tom bazenu se podzemna voda javlja vrlo duboko u rudnicima, a prodor slatke i morske vode vezan je uz vrlo duboke rasjede. Glavno labinsko izvorište je Fonte Gaja – Kokoti koje se nalazi u mjestu Raši. Sliv izvora na lijevoj (istočnoj) obali rijeke Raše se nalazi u jednom dijelu i na području Grada Labina. Taj se ukupni sliv sastoji iz nekoliko slivova koji su međusobno povezani. Na području bivše općine Labin se nalazi izvor Kožljak koji je također kaptiran za Vodovod Labin. Izdašnost mu je 14,5 l/s, a za vodoopskrbu se koristi samo 7 l/s. Na kartografskom prikazu zona sanitarne zaštite izvorišta vode za ljudsku potrošnju (Slika 2-22) u Istarskoj županiji vidljivo je za se predmetni zahvat nalazi izvan zaštićene zone izvorišta vode za ljudsku potrošnju.

LOKACIJA UPOV-a TE VLAŠKA

Slika 2-23 Kartografski prikaz zona sanitarne zaštite izvorišta vode za ljudsku potrošnju u Istarskoj županiji (izvor: Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji – Sl.novine IŽ br.12/05) Na širem području zahvata nalaze se površinska vodna tijela, JKRN0032_002 Raša, JKRN0032_001 Raša, JKRN0051_002 Boljunčica – retencija, JKRN0051_001 Boljunčica, JKRN0135_001 Obuhvatni kanal Krapanj, JKRN0150_001 Sušica, JKRN0199_001 Obuhvatni kanala br.5, JKRN0243_001 Plomin, JKRN0252_001 Obuhvatni kanal br.3,

JKRN0274_001 Obuhvatni kanal Krajdraga, JKRN0280_001 Obuhvatni kanal br.2, JKRN0316_001 Češljari i JKRN0320_001 Tupaljski potok (Slika 2-25). Sva vodna tijela prikazana su na slikama u nastavku (Slika 2-26 do Slika 2-39), opći podaci o vodnim tijelima kao i detaljan pregled karakteristika vodnih tijela je prikazan u Tablica 2-4 do Tablica 2-31, prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021.; Izvadak iz Registra vodnih tijela (Klasa: 008-02/16-02/754, Ur.br: 15-16-1). Od podzemnih vodnih tijela, ovdje se nalazi JKGN_02 Središnja Istra čije je stanje procijenjeno kao dobro (Tablica 2-32). U području obuhvata nalaze se dva vodna tijela priobalnih voda, O413-RAZ i O423-KVA koja su u umjerenom stanju (Tablica 2-33). U području obuhvata nalaze se dva vodna tijela prijelaznih voda, P1_3-RAP i P2-3-RA koja su u umjerenom stanju (Tablica 2-34).

LOKACIJA UPOV-a TE VLAŠKA

Slika 2-24 Priobalna i prijelazna vodna tijela na području zahvata

Slika 2-25 Pregledna karta površinskih vodnih tijela i planiranog zahvata

Vodno tijelo JKRN0032_002 Raša

Tablica 2-4 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0032_002 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0032_002 Šifra vodnog tijela: JKRN0032_002 Naziv vodnog tijela Raša Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Povremene tekućice Istre (19) Dužina vodnog tijela 16.5 km + 181 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HR53010027, HR2001349, HR2001365, HRNVZ_41020107*, HR81169*, HRCM_62011002*, HRCM_62011030*, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 31021 (most Potpićan, Raša)

Slika 2-26 Vodno tijelo JKRN0032_002

Tablica 2-5 Stanje vodnog tijela JKRN0032_002 STANJE VODNOG TIJELA JKRN0032_002 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN NAKON STANJE 2021. CILJEVA 73/2013* 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ekolosko stanje loše loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kemijsko stanje nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro procjena nije pouzdana

Ekolosko stanje loše loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Biološki elementi kakvoće loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Biološki elementi kakvoće loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrofiti loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve BPK5 umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX)vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Hidrološki režim dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Kontinuitet toka dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Morfološki uvjeti dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro procjena nije pouzdana Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Živa i njezini spojevi nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro procjena nije pouzdana NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0032_001, Raša

Tablica 2-6 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0032_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0032_001 Šifra vodnog tijela: JKRN0032_001 Naziv vodnog tijela Raša Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske srednje velike tekućice Istre (18) Dužina vodnog tijela 17.2 km + 45.8 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HR53010027, HR2001238, HR2001349, HRNVZ_41020107*, HR81169*, HRCM_62011002*, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 31024 (ušće, most Mutvica, Raša) 31053 (izvorište, Rakonek)

Slika 2-27 Vodno tijelo JKRN0032_001

Tablica 2-7 Stanje vodnog tijela JKRN0032_001 STANJE VODNOG TIJELA JKRN0032_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN NAKON STANJE 2021. CILJEVA 73/2013* 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kemijsko stanje nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro procjena nije pouzdana

Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana BPK5 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Hidrološki režim umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kontinuitet toka umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Morfološki uvjeti umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro procjena nije pouzdana Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Živa i njezini spojevi nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro procjena nije pouzdana Pentaklorbenzen nije dobro nije dobro dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0051_002, Boljunčica – retencija

Tablica 2-8 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0051_002 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0051_002 Šifra vodnog tijela: JKRN0051_002 Naziv vodnog tijela Boljunčica - retencija Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske srednje velike tekućice Istre (18) Dužina vodnog tijela 4.38 km + 4.99 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HR2001215, HRNVZ_41020107, HRCM_62011030, HROT_71005000 Mjerne postaje kakvoće

Slika 2-28 Vodno tijelo JKRN0051_002

Tablica 2-9 Stanje vodnog tijela JKRN0051_002 STANJE VODNOG TIJELA JKRN0051_002 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN NAKON STANJE 2021. CILJEVA 73/2013* 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana

Ekolosko stanje umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve BPK5 loše loše loše loše ne postiže ciljeve Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Hidrološki režim dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Živa i njezini spojevi dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0051_001, Boljunčica

Tablica 2-10 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0051_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0051_001 Šifra vodnog tijela: JKRN0051_001 Naziv vodnog tijela Boljunčica Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske srednje velike tekućice Istre (18) Dužina vodnog tijela 17.4 km + 37.6 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HR2001215, HRNVZ_41020107, HRCM_62011002, HRCM_62011030*, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

Slika 2-29 Vodno tijelo JKRN0051_001

Tablica 2-11 Stanje vodnog tijela JKRN0051_001 STANJE VODNOG TIJELA JKRN0051_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN NAKON STANJE 2021. CILJEVA 73/2013* 2021. OKOLIŠA

Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana BPK5 umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni dušik dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Hidrološki režim umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kontinuitet toka umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Morfološki uvjeti umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Kemijsko stanje nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro ne postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Živa i njezini spojevi nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro ne postiže ciljeve NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0097_001, Vranjska Boljunčica

Table 2-12 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0097_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0097_001 Šifra vodnog tijela: JKRN0097_001 Naziv vodnog tijela Vranjska Boljunčica Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Prigorske i nizinske male tekućice Istre (17) Dužina vodnog tijela 6.24 km + 30.4 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGI-04, JKGN-02 Zaštićena područja HR2000601, HR2001215, HRNVZ_41020107, HR378034*, HRCM_62011030*, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

Slika 2-30 Vodno tijelo JKRN0097_001

Tablica 2-13 Stanje vodnog tijela JKRN0097_001 STANJE VODNOG TIJELA JKRN0097_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN NAKON STANJE 2021. CILJEVA 73/2013* 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve BPK5 vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ukupni dušik loše loše loše loše ne postiže ciljeve Ukupni fosfor vrlo loše vrlo loše vrlo loše loše ne postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0135_001, Obuhvatni kanal Krapanj

Tablica 2-14 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0135_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0135_001 Šifra vodnog tijela: JKRN0135_001 Naziv vodnog tijela Obuhvatni kanal Krapanj Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Povremene tekućice Istre (19) Dužina vodnog tijela 7.91 km + 8.48 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HR2001239, HR3000432, HRNVZ_41020107, HRCM_62011002*, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 31025 (most u naselju, Obuhvatni kanal Krapanj)

Slika 2-31 Vodno tijelo JKRN0135_001

Tablica 2-15 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0135_001 STANJE VODNOG TIJELA JKRN0135_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN NAKON STANJE 2021. CILJEVA 73/2013* 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno loše loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Ekolosko stanje loše loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje loše loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Biološki elementi kakvoće loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Biološki elementi kakvoće loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve BPK5 umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Ukupni dušik loše loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Ukupni fosfor loše loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX)vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Hidrološki režim umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Kontinuitet toka umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Morfološki uvjeti umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0150_001, Sušica

Tablica 2-16 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0150_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0150_001 Šifra vodnog tijela: JKRN0150_001 Naziv vodnog tijela Sušica Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Povremene tekućice Istre (19) Dužina vodnog tijela 2.27 km + 0.794 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HR2001349, HRNVZ_41020107, HRCM_62011002, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

Slika 2-32 Vodno tijelo JKRN0150_001

Tablica 2-17 Stanje vodnog tijela JKRN0150_001 STANJE VODNOG TIJELA JKRN0150_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN NAKON STANJE 2021. CILJEVA 73/2013* 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve BPK5 dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ukupni dušik vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Vodno tijelo JKRN0199_001, Obuhvatni kanal br.5

Tablica 2-18 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0199_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0199_001 Šifra vodnog tijela: JKRN0199_001 Naziv vodnog tijela Obuhvatni kanal br.5 Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske srednje velike tekućice Istre (18) Dužina vodnog tijela 4.35 km + 16.9 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HR2001349, HRNVZ_41020107, HRCM_62011002, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

Slika 2-33 Vodno tijelo JKRN0199_001

Tablica 2-19 Stanje vodnog tijela JKRN0199_001 STANJE VODNOG TIJELA JKRN0199_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN NAKON STANJE 2021. CILJEVA 73/2013* 2021. OKOLIŠA

Ekolosko stanje umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro loše loše loše ne postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana BPK5 umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni dušik dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Hidromorfološki elementi dobro loše loše loše ne postiže ciljeve Hidrološki režim loše loše loše loše ne postiže ciljeve Kontinuitet toka umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Morfološki uvjeti loše loše loše loše ne postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0243_001, Plomin

Tablica 2-20 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0243_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0243_001 Šifra vodnog tijela: JKRN0243_001 Naziv vodnog tijela Plomin Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Povremene tekućice Istre (19) Dužina vodnog tijela 1.38 km + 1.68 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HRNVZ_41020107, HRCM_62011030, HROT_71005000 Mjerne postaje kakvoće

Slika 2-34 Vodno tijelo JKRN0243_001

Tablica 2-21 Stanje vodnog tijela JKRN0243_001 STANJE VODNOG TIJELA JKRN0243_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN NAKON STANJE 2021. CILJEVA 73/2013* 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana BPK5 dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Ukupni dušik vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Hidrološki režim dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0252_001, Obuhvatni kanal br.3

Table 2-22 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0252_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0252_001 Šifra vodnog tijela: JKRN0252_001 Naziv vodnog tijela Obuhvatni kanal br.3 Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Povremene tekućice Istre (19) Dužina vodnog tijela 0.835 km + 19.5 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HR2000601, HRNVZ_41020107, HR378034, HRCM_62011030*, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

Slika 2-35 Vodno tijelo JKRN0252_001

Tablica 2-23 Stanje vodnog tijela JKRN0252_001 STANJE VODNOG TIJELA JKRN0252_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN NAKON STANJE 2021. CILJEVA 73/2013* 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ekolosko stanje dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana BPK5 dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ukupni dušik dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Hidrološki režim dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Kontinuitet toka dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Morfološki uvjeti dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Indeks korištenja (ikv) umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0274_001, Obuhvatni kanal Krajdraga

Tablica 2-24 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0274_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0274_001 Šifra vodnog tijela: JKRN0274_001 Naziv vodnog tijela Obuhvatni kanal Krajdraga Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Povremene tekućice Istre (19) Dužina vodnog tijela 2.81 km + 1.53 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HR2001349, HRNVZ_41020107, HRCM_62011002, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

Slika 2-36 Vodno tijelo JKRN0274_001

Tablica 2-25 Stanje vodnog tijela JKRN0274_001 STANJE VODNOG TIJELA JKRN0274_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN NAKON STANJE 2021. CILJEVA 73/2013* 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Ekolosko stanje dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve BPK5 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Hidrološki režim umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kontinuitet toka dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0280_001, Obuhvatni kanal br.2

Tablica 2-26 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0280_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0280_001 Šifra vodnog tijela: JKRN0280_001 Naziv vodnog tijela Obuhvatni kanal br.2 Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske srednje velike tekućice Istre (18) Dužina vodnog tijela 2.56 km + 15.0 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HR3000432, HRNVZ_41020107, HRCM_62011002, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

Slika 2-37 Vodno tijelo JKRN0280_001

Tablica 2-27 Stanje vodnog tijela JKRN0280_001 STANJE VODNOG TIJELA JKRN0280_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN NAKON STANJE 2021. CILJEVA 73/2013* 2021. OKOLIŠA

Ekolosko stanje umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana BPK5 umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni dušik vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno dobro procjena nije pouzdana

Hidromorfološki elementi dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Hidrološki režim umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kontinuitet toka umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Morfološki uvjeti umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0316_001, Češljari

Tablica 2-28 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0316_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0316_001 Šifra vodnog tijela: JKRN0316_001 Naziv vodnog tijela Češljari Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Povremene tekućice Istre (19) Dužina vodnog tijela 1.43 km + 0.0 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HR2001349, HRNVZ_41020107, HRCM_62011002, HROT_71005000 Mjerne postaje kakvoće

Slika 2-38 Vodno tijelo JKRN0316_001

Tablica 2-29 Stanje vodnog tijela JKRN0316_001 STANJE VODNOG TIJELA JKRN0316_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN NAKON STANJE 2021. CILJEVA 73/2013* 2021. OKOLIŠA

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Hidrološki režim dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Vodno tijelo JKRN0320_001, Tupaljski potok

Tablica 2-30 Opći podaci o vodnom tijelu JKRN0320_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0320_001 Šifra vodnog tijela: JKRN0320_001 Naziv vodnog tijela Tupaljski potok Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Prigorske i nizinske male tekućice Istre (17) Dužina vodnog tijela 0.876 km + 29.5 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HR2001365, HRNVZ_41020107, HR81169, HRCM_62011002*, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

Slika 2-39 Vodno tijelo JKRN0320_001

100

Tablica 2-31 Stanje vodnog tijela JKRN0320_001 STANJE VODNOG TIJELA JKRN0320_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN NAKON STANJE 2021. CILJEVA 73/2013* 2021. OKOLIŠA

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Živa i njezini spojevi dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Stanje tijela podzemne vode JKGN_02 – SREDIŠNJA ISTRA

Tablica 2-32 Stanje tijela podzemne vode JKGN_02 – SREDIŠNJA ISTRA

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

101

Stanje priobalnih vodnih tijela

Tablica 2-33 Stanje priobalnih vodnih tijela

Otopljeni Otopljeni Ukupni Bentički Specifične VODNO kisik u kisik u Ukupni Morske Biološko Hidromorfološko Ekološko Kemijsko Ukupno Prozirnost anorganski Ortofosfati Klorofil a Fitoplankton Makroalge beskralješnjaci onečišćujuće TIJELO površinskom pridnenom fosfor cvjetnice stanje stanje stanje stanje stanje dušik (makrozoobentos) tvari sloju sloju

dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno vrlo dobro umjereno dobro umjereno O413-RAZ dobro stanje dobro stanje - - vrlo dobro stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje

dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno vrlo dobro umjereno dobro umjereno O423-KVA dobro stanje - - vrlo dobro stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje

Stanje prijelaznih vodnih tijela

Tablica 2-34 Stanje prijelaznih vodnih tijela

Otopljeni Otopljeni Ukupni Bentički Specifične Hidromorf VODNO kisik u kisik u Biološko Ekološko Ukupno Prozirnost anorganski Ortofosfati Ukupni fosfor Klorofil a Fitoplankton Makrofita beskralješnjaci Ribe onečišćujuće ološko Kemijsko stanje TIJELO površinskom pridnenom stanje stanje stanje dušik (makrozoobentos) tvari stanje sloju sloju

nije postignuto umjereno/loše umjereno/loše umjereno/loše/ dobro stanje (za vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro umjereno umjereno umjereno P1_3-RAP /vrlo loše /vrlo loše vrlo loše dobro stanje - - ukupno stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje=umjereno stanje)

nije postignuto umjereno/loše dobro stanje (za vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro dobro umjereno P2-3-RA /vrlo loše dobro stanje dobro stanje dobro stanje - - ukupno stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje=umjereno stanje)

102

2.2.6 Procjena rizika od poplava

Sukladno prethodnoj procjeni rizika od poplava (Hrvatske vode, 2013) područje zahvata najvećim dijelom pripada u područje koje je proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“ sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava. Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava su izrađene u okviru Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Sukladno odredbama članaka 111. i 112. Zakona o vodama („Narodne novine“ br. 153/09, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18). Mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija i to po vjerojatnosti pojavljivanja prikazane su na kartama opasnosti od poplava izrađenim od strane Hrvatskih voda. Prema kartama opasnosti od poplava, predmetni zahvat se nalazi na području poplavljenom poplavom scenarija male vjerojatnosti, srednje vjerojatnosti i djelomično poplavom scenarija velike vjerojatnosti (Slika 2-40, Slika 2-41, Slika 2-42). Lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kao i svih crpnih stanica, su odabrane kako se ne bi dogodilo plavljenje, tj.visina terena je dovoljna da spriječi plavljenje od mora, a objekti i instalacije su vodonepropusni.

LOKACIJA UPOV-a TE Vlaška

Slika 2-40 Područje poplavljeno poplavom scenarija male vjerojatnosti i planirani zahvat (izvor: Hrvatske vode - (http://korp.voda.hr/))

103

LOKACIJA UPOV-a TE Vlaška

Slika 2-41 Područje poplavljeno poplavom scenarija srednje vjerojatnosti i planirani zahvat (izvor: Hrvatske vode - (http://korp.voda.hr/))

104

LOKACIJA UPOV-a TE Vlaška

Slika 2-42 Područje poplavljeno poplavom scenarija velike vjerojatnosti i planirani zahvat (izvor: Hrvatske vode - (http://korp.voda.hr/))

2.2.7 Sanitarna kakvoća mora na plažama

Zavod za javno zdravstvo Istarske županije je, od 24. do 28. kolovoza 2018. godine, proveo VIII ispitivanje kakvoće mora na plažama u Istarskoj županiji. Ukupno je uzorkovano more na 210 mjernih točaka. Na temelju pojedinačnih rezultata ispitivanja mikrobioloških pokazatelja na 207 mjernih točaka ili u 98,57 % uzoraka zabilježena je izvrsna kakvoća mora za kupanje, a na 3 mjerne točke (Duga uvala – Hotel Croatia, Općina Marčana; Barban – Blaz, Općina Barban; Trget – Get, Općina Raša) ili u 1,43 % uzoraka zabilježena je dobra kakvoća. Tijekom uzorkovanja zabilježena je i temperatura mora koja se kretala od 22,0 °C do 27,6 °C, dok se temperatura zraka kretala od 19,0 °C do 32,0 °C.

Na području obuhvata ukupna ocjena kakvoće morske vode, odnosno mora za kupanje, ocijenjena je kao izvrsna, a ocjene se određuju na temelju kriterija definiranih Uredbom o kakvoći mora za kupanje (“Narodne novine” br. 73/08) i EU direktivom o upravljanju kakvoćom vode za kupanje (br. 2006/7/EZ).

Ispust od lokacije UPOV-a TE Vlaška izveden je kopnenom dionicom do Bršice s kraćim podmorskim ispustom. Najbliža analizirana postaja je Raša AC Tunarica, Slika 2-43.

105

Tehničko rješenje odvodnje u aglomeracijama Labin-Raša je koncipirano tako da Labin, Raša i Sveta Nedjelja imaju zajednički uređaj za pročišćavanje otpadnih voda TE Vlaška na lokaciji Bršica (18.000 ES, treći stupanj pročišćavanja i ispust duljine 2 km u Raškom zaljevu na dubini od oko 20 m).

UPOV TE Vlaška

Slika 2-43 Lokacije plaža na kojima se prati kakvoća mora za kupanje (izvor: http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca)

106

2.2.8 Kvaliteta zraka

Člankom 5. Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 1/14) je na teritoriju Republike Hrvatske određeno 4 aglomeracija i 5 zona. Lokacija planiranog zahvata se nalazi u zoni oznake HR4 koja obuhvaća Istarsku županiju. Razine onečišćenosti zraka su određene prema donjim i gornjim pragovima procjene za onečišćujuće tvari s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi te s obzirom na zaštitu vegetacije (Tablica 2-35). Tablica 2-35 Donji i gornji pragovi procjene za onečišćujuće tvari s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi te s obzirom na zaštitu vegetacije

Oznaka zone i aglomeracije Razina onečišćenosti zraka s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi

SO2 NO2 PM10 Benzen, Benzo(a)piren Pb, As, Cd, Ni CO O3 Hg CV

SO2 NOx AOT40 parametar CV*

*oznake: DPP-donji prag procjene, GPP-gornji prag procjene, CV-ciljna vrijednost za prizemni ozon, CV*-ciljna vrijednost za prizemni ozon AOT40 parametar, GV-granična vrijednost

Aglomeracija HR4 s obzirom na SO2, NO2, PM10, PM2,5, CO, benzen, Pb u PM10, Cd u PM10, Ni i As u PM10 i B(a)P u PM10 ocijenjena je kao čista, a jedino je s obzirom na O3 ocijenjena kao onečišćena (izvor: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2016. godinu, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu).

Odjel za zaštitu i unapređenje okoliša Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije organizirano prati kvalitetu zraka na mjernim mrežama Općine Raša, Općine Sv. Nedelja, TE Plomina i Rockwool Adriatic-a. Na postajama s ručnim posluživanjem uređaja (Most Raša, Koromačno) mjeri se sumporov dioksid, dim i ukupno taloženje. Automatske mjerne postaje vezane za potencijalne zagađivače postavljenje su u okolici TE Plomin (četiri imisijske stanice te jedna meteorološka stanica na lokaciji Štrmac), u okolici tvornice cementa u Koromačnu (Brovinje) te dvije u okolici tvornice kamene vune Rockwool.

Najbliže mjerna postaje za praćenje kvalitete zraka u odnosu na lokaciju predmetnog zahvata (područje grada Labina i Rapca) su mjerne postaje Ripenda, Plomin i Borovinje. Ciljevi mjerenja kvalitete zraka na mjernim postajama su procjena utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš te praćenje trendova promjene podataka. Podaci za navedene mjerne postaje su preuzeti sa službenih stranica Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

107

Automatske mjerne postaje

Na području Istarske županije koncentracije sumporova dioksida, dušikovog dioksida, lebdećih čestica PM10, ozona, ugljikovog monoksida i sumporovodika u 2018. godini praćena je na mjernim postajama obuhvaćenih mjernim mrežama TE Plomin, Rockwool - Pićan i Koromačno (Slika 2.43).

LOKACIJA UPOV-a TE Vlaška

Slika 2-44 Najbliže automatske mjerne postaje u blizini obuhvata zahvata na području Istarske županije

108

Mreža za praćenje kakvoće zraka Rockwool – Pićan

Tablica 2-36 Mreža za praćenje kakvoće zraka na mjernoj postaji Rockwool – Pićan

Mjerna mreža Termoelektrane Plomin

Tablica 2-37 Mreža za praćenje kakvoće zraka na mjernoj postaji TE Plomin

109

Mjerna mreža Koromačno

Tablica 2-38 Mreža za praćenje kakvoće zraka na mjernoj postaji Koromačno

110

2.2.9 Pedološka obilježja

Pedološke cjeline okvirno odgovaraju i tradicionalnoj podjeli Istre: Crvenu Istru (ravnjak, karakteriziran tlom “crvenicom”, krški porozan pa nema površinskih vodotoka), Sivu Istru (središnji dio “siva” flišna tla, vodonepropusna tla, erozija, površinski (bujični) vodotoci, razvijen reljef te Bijelu Istru (reljefno najviše područje Ćićarije i Učke, s vapnenačkim “bijelim” grebenima, vodopropusni krš)). Crvenu, Bijelu i Sivu istru, karakteriziraju redom: crvenica; vapneno dolomitne crnice i smeđa tla te razna tla na flišu (rendzina, koluviji, lesivirana tla). Međutim, osim ovih kategorija, izdvajaju se još i brdovito labinsko područje s vapnenačko-dolomitnim crnicama i smeđim tlima na dolomitu i vapnencu; istočni i središnji dio južne Istre s crvenicom i smeđim tlom na vapnencu te područja dolina i rijeka s hidromorfnim glejnim i aluvijalno-koluvijalnim tlima. S obzirom da je litološka podloga promatranog područja homogena te ju čine vapnenci, najzastupljeniji tip tla je smeđe tlo na vapnencu (crnica vapnenačko-dolomitna, rendzina, lesivirano tlo na vapnencu, crvenica, rigolano tlo krša i eutročno smeđe tlo).

Lokacija predmetnog zahvata se djelomično nalazi na području označenom kao smeđe tlo na vapnencu, crnica vapnenačko dolomitna, rendzina, lesivirano na vapnencu, a djelomično na tlu označenom kao hidromeliolirano, aluvijalno tlo (fluvisol) (Slika 2-45). Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol) Smeđe tlo je kambično, najčešće jako stjenovito šumsko tlo stvoreno na čistim, često karstificiranim vapnencima i dolomitima. Matična podloga su čisti i čvrsti vapnenci i dolomiti i vapnenačke breče i konglomerati. Radi se o nekarbonatnim tlima, slabo kisele do neutralne reakcije, ali i alkalne uz prisutnost vapnenačkog skeleta. Tlo je krško, izrazito stjenovito/kamenito. Radi se o pretežito šumskim tlima i pašnjacima, znatno rijeđe oranicama. Prirodnu vegetaciju čine bjelogorične, mješovite i crnogorične i travne zajednice, a vrlo je malo zaravnjenih nižih pozicija koje su obradive. Vapneno dolomitna crnica Crnice su plitka i stjenovita tla s humusnim horizontom koji leži izravno na čvrstoj stijeni – vapnencu i dolomitu. Tla imaju visok sadržaj humusa, tamnosmeđu do crnu boju, neutralnu do kiselu reakciju tla. Matična podloga su čisti i tvrdi vapnenci i dolomiti. Navedena tla su bezkarbonatna i bogata humusom, plitka, vodopropusna i stjenovita. Radi se pretežito o šumskim tlima i pašnjacima. Nepogodno je za oraničnu biljnu proizvodnju uslijed: visoke stjenovitosti/kamenitosti, male dubine tla i velikog nagiba terena. Rendzina Rendzina je humusno-akumulativno tlo koje se razvija na rastresitim i fizikalno lako trošivim karbonatnim sedimentima. Matična podloga su lapor i meki vapnenci, flišni sediment, deluvijalni i proluvijalni nanosi, sipari, trošive karbonatne breče i kristalasti dolomiti. Radi se o karbonatnom tlu, alkaline reakcije i velikog raspona sadržaja humusa i biljci pristupačnih hranjiva. Ovisno o dubini tla, podlozi i nagibu terena imaju širok raspon pogodnosti korištenja i poljoprivredi i šumarstvu. Visoki sadržaj vapna može biti ograničavajući faktor za uzgoj kalcifobnih kultura. Lesivirano tlo na vapnencu (luvisol) Stvara se na ilovastim supstratima ili stijenama čijim se raspadanjem može nastati dublji ilovasti profil. Luvisoli su vezani za humidna područja u kojima se mogu formirati descedentni tokovi vode.

111

Hidromeliolirano, aluvijalno tlo (fluvisol) Dolaze u najnižim reljefnim formama, u poplavnim područjima uz rijeke, potoke, mora i jezera. To su racentni, vodom deponirani sedimenti na poplavnim zaravnima, deltama rijeka ili malih potoka. Matična podloga su recentni riječni, jezerski ili morski depoziti. Od izvora prema ušću sedimentirane čestice su sve sitnije (od kamena i šljunka do praha i gline). Radi se o propusim, prozračnim, rahlim i lako obradivim tlima varijabilne teksture (od šljunka i pijeska do gline) i slabo razvijene strukture. Radi se o pretežito karbonatnim tlima alkalne reakcije i visokog stupnja zasićenosti bazama. Niskog su sadržaja humusa (i dušika) i varijabilnog, pretežito osrednjeg sadržaja hranjiva.

LOKACIJA UPOV-a TE Vlaška

Slika 2-45 Pedološka karta promatranog područja s ucrtanom lokacijom predmetnog zahvata (izvor: http://envi.azo.hr/) Rendzina na laporu (flišu) ili mekim vapnencima, Rigolana tla vinograda

Crvenica lesivirana, Kiselo smeđe na reliktnoj crvenici, Smeđe na vapnencu

Crvenica lesivirana i tipična duboka, Smeđe na vapnencu, Crnica vapnenačko dolomitna

Hidromeliolirano, aluvijalno (fluvisol)

Smeđe na vapnencu, Crnica vapnenačko dolomitna, Rendzina, Lesivirano na vapnencu

Crnica vapnenačko dolomitna, smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, rendzina na trošini vapnenca

Veća naselja

Antropogena tla flišnih i krških sinklinala i koluvija, Rendzina na flišu (laporu)

112

2.2.10 Bioekološka obilježja

Osnovne opće značajke bioekoloških obilježja u području obuhvata zahvata opisane su u Prostornom planu uređanja Grada Labina. Prema navedenom izvoru, na području Labina zastupljene su šume eumediteranske i submediteranske zone. U eumediteranskoj zoni uskog obalnog pojasa prevladavaju šume vazdazelenih vrsta zajednice hrasta crnike i crnog jasena (As. Orno - Quercetum ilicis). Dio šuma je pod makijom. Osim hrasta crnike (Quercus ilex) javlja se i zelenika (Phillyrea latifolia), planika (Arbutus unedo), veliki vrijes (Erica arborea), lempirka (Viburnum tinus), mirta (Myrtus comunis), brnistra (Spartium junceum) i tršlja (Pistacia lentiscus).

Drugo područje čine listopadne šume submediteranske zone zajednice hrasta medunca i bijelog graba (As. Ostryo-Quercetum pubescentis). Zajednicu čine hrast medunac (Quercus pubescens) uz koji se javljaju i bijeli grab (Carpinus orientalis), šmrika (Juniperus sp.), drača (Paliurus acculentus), a ponegdje se pojavljuje i pitomi kesten (Castanea sativa). Najveći dio ovih šuma je u niskom uzgojnom obliku. Iskorištavane su u kratkim ophodnjama i obnavljane vegetativnim putem (panjače).

Na većem dijelu područja prisutan je degradacijski stadij šuma i makije eumediteranske zone - garig. U garigu prevladavaju vrste zelenika, planika, veliki vrijes u grmolikoj formi, povijuše kao kozokrvina, tetivka i pavit.

Dio područja uz obalu čine i kamenjare. Zajednice ljekovite kadulje i kolovija (As. Stipo- Salvietum officinalis), uz obilno pojavljivanje smilja (Helichrystum italicum).

Krajnje degradirani stadiji pošumljavani su raznim vrstama borova. Na rabačkoj rivijeri najviše je zastupljena vrsta alepskog bora, brucijskog bora i čempresa, a manje su zastupljeni pinij i primorski bor.

Travnjačku vegetaciju eumediteranske zone čini travnjak rosulje na pjeskuljama povrh dubokih tla (As. Agrostetum maritimae arenosum). Kao košanica i pašnjak iskorištava se Chrysopogoni - Euphorbietum nicaensis te pašnjak kršina i vlasaste metlače (As. Chrysopogoni - Airetum capillaris). Ti travnjaci se razvijaju na relativno dubokim i ispranim tlima, ali se zbog smanjene ispaše razvijaju u pravcu gariga Cistio - Ericetum arborae. Karakteristične vrste za raspoznavanje su vlasasta metlača, obična mirisavka, čupava bjeloglavica i trepavički brčak.

U pukotinama okomitih vapnenačkih stijena pojavljuje se zajednica istarskog zvončića (As. Campanulo - Centauretum dalmaticae). Ona se pojavljuje i na obalnim grebenima izvan dosega valova. To je endemična kvarnersko - liburnijska zajednica koja ima veliku prirodno znanstvenu važnost. Raspoznaje se po istarskom zvončiću (Campanula istriaca).

Na sjeveroistočnom dijelu Labinštine na staništima u blizini mora izloženim prskanju valova javlja se pašnjak sunovrata i čepljeza (As. Narcisso - Asphodeletum microcarpi) uz koji se još javlja i leptirasti kačun (Orchis papilionacea).

Travnjak murave i šiljke (As. Danthonio - Scorzoneretum villosae) je zajednica koja se razvija povrh dubokih i suhih, smeđih i crvenih tala. Dominira uspravni ovisk (Bromus erectus), murava (Scorzonera villosa), gomoljasta končara (Filipendula hexapetala), velecvjetna graholika (Lathyrus megalanthus), srednji turputec (Plantago media), kostrika (Brachypodium pinnatum), svinjđuša (Lotus corniculatus) i dr. Zajednica se javlja kao livada ili travnjak.

113

Šumskim površinama u državnom vlasništvu na području obuhvata zahvata gospodare Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Buzet, Šumarija Labin.

Slika 2-46 donosi prikaz stanišnih tipova na području obuhvata predloženoga zahvata prema Pravilniku i popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“ br. 88/14) u kojima se prema predloženom zahvatu planira polaganje kolektora javne odvodnje. Sukladno Prilogu II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (“Narodne novine” br. 88/14) navedeni stanišni tip se ne nalazi na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske.

114

Slika 2-46 Karta staništa na području obuhvata predloženog zahvata

115

Tablica 2-39 Stanišni tipovi na području obuhvata predloženoga zahvata Stanišni tip KOD (NKS) IME (NKS) A.2.4. Kanali A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi B.2.2.1. Ilirsko-jadranska, primorska točila C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone C.3.5.2. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske zone C.3.5.3. Travnjaci vlasastog zmijka D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice E. Šume I.1.4. Ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine I.2.1. Mozaici kultiviranih površina I.5.1. Voćnjaci I.5.2. Maslinici I.5.3. Vinogradi J. Izgrađena i industrijska staništa

2.2.11 Zaštićena područja prirode i kulturno - povijesna baština

Radovi u okviru predloženog zahvata izgradnje javne odvodnje ne odvijaju se unutar granica zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13, 15/18). Najbliža zaštićena prirodna dobra u užoj okolici zahvata unutar kojih se odvijaju radovi (do 5 km) su područje u kategoriji značajnog krajobraza: područje između Labina, Rapca i uvale Prklog (4,5 km istočno od lokacije predmetnog zahvata) i dva stable glicinije u Labinu zaštićene u kategoriji spomenika parkovne arhitekture (5,5 km sjeveroistočno od lokacije predmetnog zahvata) (Tablica 2-40, Slika 2-47).

Tablica 2-40 Zaštićena područja prirode na širem području grada Labina (www.bioportal.hr) Površina Broj Godina Naziv zaštićenog područja Kategorija (ha) registra zaštite Područje između Labina, Rapca i uvale Prklog značajni krajobraz 1346.52 286 1973 Dva stable glicinije (Wistaria sinensis Sweet.) u Labinu 0 283 1972 Spomenik Nedešćina – park oko dvorca parkovne 1974 arhitekture

116

Registrirani spomenici kulturne baštine državne i županijske razine značaja na području Grada Labina jesu kako slijedi: REGISTRIRANE URBANE CJELINE: reg. Broj CJELINA 38 Labin - Stari grad

REGISTRIRANI HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI: reg. Broj LOKACIJA OPIS Rabac 112 hidroarheološka zona s pripadajućim dijelom kopna (rimski arheološki nalazi) REGISTRIRANE SAKRALNE GRAĐEVINE: reg. Broj MJESTO OBJEKT Z-355 (56) Labin crkva Sv. Marije Magdalene Z-352 (76) Labin-Dubrova kapela Sv. Nikole (Sv.MIkule) na Katurama Z-354 (78) Labin crkva Sv. Kuzme i Damjana Z-579 (239) Labin Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije Z-870(240) Rabac kapela Sv. Andrije

REGISTRIRANE CIVILNE GRAĐEVINE: reg. broj MJESTO OBJEKTI Z-356 (5) Labin Palača Battiala-Lazzarini (danas Narodni muzej Labin) Z-353 (57) Labin gradska loža Z-357 (58) Labin gradska vrata Sv. Flora Z-577 (236) Labin palača Scampicchio Z-576(256) Labin palača Franković-Vlačić Z-578 (266) Labin Rodna kuća Giuseppine Martinuzzi 422 Labin Naša kuća ( Časa nostra ) 439 Labin Izvozni toranj (“šoht”) s “toplom vezom” i podzemne jamske prostorije bivšeg IU “Raša”

ARHEOLOŠKI POJEDINAČNI LOKALITETI: ARHEOLOŠKI LOKALITETI - KOPNENI Status zaštite Status zaštite postojeći planirani prapovijesna nalazišta i lokacije: 1 Labin - gradina R R 2 Sv. Gal (Gračište) - gradina ZPP 3 Kunci - gradina PR 4 Duga Luka - gradina ZPP 5 Buligrad - hipotetička gradina ZPP 6 Gradište (Kršuli) - gradina ZPP

117

7 Trdačina - pećina, neolit, brončano doba ZPP 8 Pervodraze - brončano doba ZPP 9 Boboki - prahistorijski tumul, brončano doba ZPP 10 Goli - hipotetička gradina ZPP antička nalazišta i lokacije: 11 Labin - rimski municipij Albona R R 12 Marcilnica - rimska villa rustica ZPP 13 Sv. Gal - rimski natpis ZPP 14 Sv. Andrija - rimska villa rustica R R 15 Podlabin (prema Bregu) - rimski grobovi (urne) ZPP 16 Sv. Mavar - urne, rimski natpisi ZPP 17 Markulini - rimski grobovi (urne) ZPP srednjovjekovna nalazišta i lokacije: 18 Kature - Sv. Mikula R R 19 Kature - samostan i crkva Sv.Vida i Modesta ZPP 20 Ripenda - kapela Sv. Mikule ZPP 21 kapela Sv. Adrijana nad Rapcem PR 22 Rabac - kapela Sv. Andrije R R 23 Rabac - fortifikacija - rt Sv. Andrije R R 24 Labin - kapela Sv. Gala ZPP 25 Kranjci - kapela Sv. Florijana R 26 Krajnica - kapela Sv. Jurja ZPP 27 Presika - kapela Sv. Duha ZPP 28 Labin - kapela Sv. Ivana ZPP 29 Rogočana - kapela Sv. Ivana ZPP 30 Rogočana - groblje u zaseoku Paliski ZPP 31 šira starogradska jezgra s kapelama: Sv. Kuzma R R i Damjan Sv. Marija Magdalena 32 Labin - kapela Sv. Mavra ZPP 32a Rabac - antička nekropola i ostaci antičke PPZ arhitekture 78 kapela Sv. Justa, Labin- ranokršćanska kapela R R ARHEOLOŠKI LOKALITETI PODMORSKI 33 Rabac - rimski hidroarheološki lokalitet s R R pripadajućim dijelom kopna 34 Zaljev Prklog s pripadajućim dijelom kopna - PR podvodni nalazi amfora

Legenda: R kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara PPZ prijedlog za preventivnu zaštitu PR prijedlog za upis u Registar ZPP zaštita Prostornim planom

118

Slika 2-47 Zaštićena područja prirode na širem području zahvata

119

2.2.12 Zahvat u odnosu na područja ekološke mreže Natura 2000

Predloženi zahvat se ne nalazi u područjima ekološke mreže Natura 2000. Kolektori sustava odvodnje na predmetnom području će se polagati u trase postojećih prometnica. U široj okolici zahvata su prisutna slijedeća područja ekološke mreže značajna za vrste i stanišne tipove (POVS):  HR2001349 Dolina Raše,  HR2000601 Park prirode Učka,  HR3000002 Plomin-Moščenička draga,  HR3000432 Ušće Raše,  HR3000463 Uvala Remac,  HR3000470 Podmorje kod Rabca,  HR3000471 Uvala Škvaranska – Uvala Sv. Marina i  HR2001365 Pazinština; te jedno područje očuvanja značajno za ptice (POP):  HR1000018 Učka i Ćićarija.

120

Slika 3-50 NATURA područja u blizini zahvata – POVS (područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove)

121

Slika 3-52-1 NATURA područja u blizini zahvata – POP (područja očuvanja značajna za ptice)

122

3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš

3.1 Mogući utjecaji zahvata na okoliš za vrijeme izgradnje

3.1.1 Zrak

Tijekom izgradnje i/ili dogradnje planiranog sustava javne vodoopskrbe i odvodnje s turbinom za proizvodnju električne energije te UPOV-a, u neposrednom području gradilišta može doći do povećane emisije čestica prašine u zrak uslijed zemljanih i drugih radova na gradilištu, rada građevinske mehanizacije i prijevoza potrebnog građevinskog materijala. Moguće onečišćenje je privremenog i kratkotrajnog karaktera te je ograničeno na prostor same lokacije zahvata. Opterećenje zraka emisijom prašine je kratkotrajno i bez daljnjih trajnih posljedica na kakvoću zraka. Intenzitet onečišćenja ovisi o vremenskim prilikama – jačini vjetra i oborinama, ali je generalno mali. Također, povećani promet vozila i rad građevinskih strojeva koji se pogone naftnim derivatima proizvodit će dodatne ispušne plinove. Navedeni utjecaji su neizbježni i nije ih moguće ograničiti. Ovaj je utjecaj negativan, ali kratkotrajan, lokalnog karaktera i manjeg intenziteta.

3.1.2 Tlo

Izgradnja i/ili dogradnja sustava javne vodoopskrbe i odvodnje s turbinom za proizvodnju električne energije, odnosno polaganje novih kolektora u potpunosti će se odvijati u cestovnom koridoru. Polaganjem cijevi u cestovni koridor neće doći do krčenja postojeće vegetacije niti do narušavanja ili trajnog gubitka tla. Onečišćenje tla može nastati uslijed prosipanja materijala s vozila na kolnike prometnica i područje gradilišta, pri čemu se očekuje veći utjecaj kod izgradnje novih kolektora zbog veće duljine prometnica pokraj kojih će se odvijati radovi. Za vrijeme kiše blato s gradilišta može dospjeti na prometnice. Daljnje onečišćenje tla može nastati u slučaju odlaganja viška iskopa, neupotrijebljenog i otpadnog materijala na tlo koje nije službeno predviđeno za odlaganje. Ovaj je utjecaj negativan, kratkotrajan i izrazito lokalnog karaktera te se može okarakterizirati kao zanemariv. Onečišćenje tla može nastati i uslijed primjene gradiva topivih u vodi, ako takva gradiva sadrže štetne tvari, kao i od raznih vrsta otpada koji se stvara na gradilištu. Otpad koji nastaje tijekom građenja, kao što je višak iskopa, otpad betona, drveta i drugih materijala, zatim ambalaža i ambalažni otpad, osim estetskog utjecaja, može imati utjecaj i na onečišćenje podzemnih voda. Ovaj je utjecaj negativan, ali kratkotrajan, izrazito lokalnog karaktera i manjeg intenziteta.

3.1.3 Vode i vodna tijela

Na širem području obuhvata zahvata nalaze se površinska vodna tijela: JKRN0032_002 Raša, JKRN0032_001 Raša, JKRN0051_002 Boljunčica, JKRN0051_001 Boljunčica, JKRN0097_001 Vranjska Boljunčica, JKRN0135_001 Obuhvatni kanal Krapanj, JKRN0150_001 Sušica, JKRN0199_001 Obuhvatni kanal br.5, JKRN0243_001 Plomin, JKRN0252_001 Obuhvatni kanal br.3, JKRN0274_001 Obuhvatni kanal Krajdraga, JKRN0280_001 Obuhvatni kanal br.2, JKRN0316_001 Češljari i JKRN0320_001 Tupaljski potok. Kemijsko i količinsko stanje tijela podzemne vode JKGN_02 Središnja Istra ocijenjeno je kao dobro. Priobalno vodno tijelo O413-RAZ (Raški zaljev) ocijenjeno je kao „umjereno“ za ekološko i „dobro“ za kemijsko stanje, dok je hidromorfološko ocijenjeno kao „vrlo dobro“.

123

Priobalno vodno tijelo O423-KVA (Kvarner) ocijenjeno je kao „umjereno“ za ekološko i „dobro“ za kemijsko stanje, dok je hidromorfološko ocijenjeno kao „vrlo dobro“. Stanje prijelaznog vodnog tijela P1_3-RAP ocijenjeno je kao „umjereno“ za ekološko stanje i za kemijsko stanje, a stanje priobalnog vodnog tijela P2-3-RA ocijenjeno je kao dobro za ekološko stanje i umjereno za kemijsko stanje. Eventualna onečišćenja moguća su prilikom pretakanja goriva, promjene ulja i korištenja maziva za građevinske strojeve ili istjecanjem otpada skladištenog na tlo koje nije službeno predviđeno za privremeno skladištenje. Uz pravilnu organizaciju gradilišta i pridržavanja uputa proizvođača o održavanju radnih strojeva i opreme, ne očekuje se negativan utjecaj na grupirano vodno tijelo podzemne vode uslijed izvođenja građevinskih radova. Očekuje se poboljšanje stanja podzemnog vodnog tijela jer će se proširenjem sustav javne odvodnje smanjiti upotreba septičkih jama koje su često propusne. Za vrijeme izvođenja zahvata će doći do privremenog zamućenja vodenog stupca prijelaznog vodnog tijela P2-3-RA uslijed postavljanja novog podmorskog cijevovoda što može dovesti do privremenog narušavanja kakvoće morske vode na području zahvata, ponajprije zbog smanjenja prozirnosti. Navedeni utjecaji su ograničenog vremena trajanja i prostorno su ograničeni. Nakon završetka izvođenja radova očekuje se povratak prozirnosti vodenog stupca i kakvoće morske vode u prvobitno stanje pa se stoga utjecaj ne smatra značajnim. Za vrijeme izvođenja radova očekuje se privremeni utjecaj na morska staništa. Privremena promjena staništa će biti posljedica podizanja sedimenta i zamućenja vodenog stupca te privremenog negativnog utjecaja na staništa bentosih zajednica na trasi ispusta. Tijekom izgradnje zahvata može doći do negativnog utjecaja na vode u slučaju odnošenja iskopanog materijala u površinske vode. Odnošenje iskopanog materijala može biti uzrokovano pojavom velike količine oborina, jakim vjetrom i nemarom radnika. No, kako se radovi u okviru ovoga zahvata ne obavljaju u blizini vodnih tijela površinskih voda, ne očekuju se negativni utjecaji. Novi cjevovodi će se postavljati u trase postojećih prometnica, a uz pravilnu organizaciju građenja neće biti negativnog utjecaja na navedena vodna tijela. Ostala površinska vodna tijela se ne nalaze u blizini zahvata pa zahvat na njih neće imati negativan utjecaj. S obzirom na prethodnu procjenu rizika od poplava, planirani zahvat najvećim dijelom spada u područje koje je proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, kao i lokacije svih crpnih stanica su odabrane kako se ne bi dogodilo plavljenje, tj. visina terena je dovoljna da spriječi plavljenje od mora, a objekti i instalacije sustava javne odvodnje će biti izvedeni vodonepropusno. Crpne stanice će biti izvedene kao podzemne građevine s vodonepropusnim crpnim bazenom. Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“ br. 81/10 i 141/15), akvatorij područja zahvata se nalazi u osjetljivom području. Tijekom provedbe planiranih aktivnosti mogući su akcidentni događaji u obliku nenamjernog ispuštanja ili izlijevanja veće količine štetnih kemijskih tvari u okoliš. Uz pretpostavku izvedbe planiranih aktivnosti primjenom dobre inženjerske prakse i uobičajenih mjera da se takav događaj izbjegne, vjerojatnost akcidentnih događaja ocijenjena je kao vrlo mala ili zanemariva, stoga je rizik prihvatljiv. Takve mjere obuhvaćaju ponajprije predostrožnost pri postupanju s opremom i mehanizacijom, odnosno gorivom, motornim uljima te drugim štetnim i/ili zapaljivim kemikalijama.

124

3.1.4 Staništa, zaštićena područja, ekološka mreža i kulturno povijesne vrijednosti

Radovi u okviru predloženog zahvata ne odvijaju se unutar granica zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13, 15/18) samo manjim dijelom. Najbliža zaštićena prirodna dobra u užoj okolici zahvata unutar kojih se odvijaju radovi (do 5 km) su područje u kategoriji značajnog krajobraza: područje između Labina, Rapca i uvale Prklog (4,5 km istočno od lokacije predmetnog zahvata) i dva stable glicinije u Labinu zaštićene u kategoriji spomenika parkovne arhitekture (5,5 km sjeveroistočno od lokacije predmetnog zahvata). Izgradnja zahvata u najvećoj mjeri će se odvijati u urbaniziranim sredinama i staništima. Manjim dijelom, polaganje novih kolektora će se odvijati izvan urbanih područja. Međutim, kako se i u tome slučaju kolektori polažu u trasu prometnice, neće doći do negativnoga utjecaja zaposjedanja prirodnih staništa. Glavni negativni utjecaji na floru i faunu vezani su za vrijeme dogradnje planiranog zahvata kada će doći do trajnog i privremenog gubitka tla i pojedinih stanišnih tipova. Trajna prenamjena, odnosno gubitak površina, odnosi se na vrlo ograničen prostor na kojemu će biti dograđen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te je ovaj utjecaj po značenju mali. Tijekom rekonstrukcije postojećih dijelova sustava, odnosno izgradnjom novih doći će do kratkotrajnog utjecaja na mali dio okolnih staništa koja će se privremeno i u maloj mjeri degradirati radnom mehanizacijom uslijed iskopa i polaganja cjevovoda.

Predloženi zahvat se ne nalazi u područjima ekološke mreže Natura 2000. U široj okolici zahvata su prisutna slijedeća područja ekološke mreže značajna za vrste i stanišne tipove (POVS): HR2001349 Dolina Raše, HR2000601 Park prirode Učka, HR3000002 Plomin- Moščenička draga, HR3000432 Ušće Raše, HR3000463 Uvala Remac, HR3000470 Podmorje kod Rabca, HR3000471 Uvala Škvaranska – Uvala Sv. Marina i HR2001365 Pazinština i jedno područje očuvanja značajno za ptice (POP): HR1000018 Učka i Ćićarija. Navedeni utjecaj je trajan i negativan, ali lokalnog karaktera i po značenju mali jer će se kolektori sustava odvodnje polagati u trase postojećih prometnica. Potencijalni negativni utjecaj na navedena staništa mogu nastati i pod utjecajem prašine koja će se tijekom izvođenja radova taložiti na lišću biljaka koje se nalaze u blizini zahvata te će uzrokovati smanjenu fotosintetsku aktivnost i transpiraciju. Ovaj utjecaj je negativan, a s obzirom da je privremen ne očekuje se značajan negativan utjecaj. Tijekom izvođenja radova javljat će se buka koja potječe od rada građevinske mehanizacije i strojeva, a koja može negativno djelovati na životinjske vrste prisutne u blizini lokacije zahvata. Pod utjecajem buke, pojedine jedinke mogu privremeno napustiti lokaciju obitavanja. S obzirom da je pojava buke privremena, ne očekuju se značajni negativni utjecaji. Vezano za kulturono – povijesnu baštinu, tijekom pripreme, rekonstrukcije i izgradnje zahvata ne očekuju se utjecaj s obzirom da se radovi odvijaju u koridorima postojećih prometnica, a na području dogradnje nema evidentiranih kulturno – povijesnih vrijednosti.

3.1.5 Krajobraz

Tijekom pripreme, rekonstrukcije i izgradnje zahvata, prisutnost građevinske mehanizacije, strojeva i transportnih sredstava kao i samo izvođenje radova negativno će utjecati na vizualnu kvalitetu prostora. Navedeni negativan utjecaj bit će privremen odnosno bit će prisutan samo za vrijeme izvođenja radova i ograničen na lokaciju izvođenja radova.

125

Polaganje cjevovoda sustava javne vodoopskrbe i odvodnje linijskog je karaktera, a planirano je u postojećim infrastrukturnim koridorima, postojećim cestama i putevima. S obzirom na navedeno, polaganjem cjevovoda se ne zadire u postojeće strukture krajobraza. Nove CS i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i UPPV će predstavljati nove elemente u prostoru. UPOV će se ograditi na način da se što bolje uklopi u okoliš, a projektom krajobraznog uređenja, okoliš će se urediti na način da se sadnjom živice ili autohtonog drveća uz ogradu zakloni pogled na iste.

3.1.6 Buka i vibracije

Tijekom dogradnje planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđeno je korištenje mehanizacije i transportnih sredstava uobičajenih prilikom dogradnje na krškom području. Navedeno uključuje korištenje pneumatskih čekića prilikom iskopa u stijenskom materijalu, obzirom da zbog blizine naselja miniranje nije prihvatljivo. Iako važeći propisi (Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave – „Narodne novine“ br. 145/04) ograničava razinu buke na gradilištu na 70 dB(A), u trenutku rada pneumatskih čekića ova razina je znatno viša – preko 100 dB(A), a smanjuje se s udaljenošću od samog čekića. Pridržavajući se ograničenja propisanih navedenim Pravilnikom, utjecaj zahvata na razinu buke je prihvatljiv. Buka pneumatskih čekića je najviša razina buke koja se očekuje na gradilištu, svi drugi strojevi i transportna sredstva su tiši. Ovaj utjecaj može se ocijeniti značajno negativnim, lokalnog djelovanja i povremenog trajanja, a bit će mu izloženi stanovnici prvih kuća (oko 500 m od lokacije). Noćni rad je zabranjen. Ovaj je utjecaj privremen, a po značaju je mali i lokalnog je karaktera. Tijekom izgradnje sustava javne vodoopskrbe i odvodnje s turbinom za proizvodnju električne energije javljat će se buka koja potječe od građevinske mehanizacije, strojeva i transportnih sredstava. Buka koja će nastajati bit će privremena, odnosno prisutna samo za vrijeme trajanja radova kao i ograničena na lokaciju zahvata. Prilikom radova na polaganju i rekonstrukciji cjevovoda u naseljenim djelovima obuhvata zahvata, buci će biti izložen veći broj stanovnika, ali će taj utjecaj trajati kraće nego za vrijeme izgradnje UPOV-a.

3.1.7 Postupanje s otpadom

Tijekom izgradnje nastajat će u pravilu građevinski otpad (17 05 04) i to otpad nastao raskopavanjem ceste i otpad od otkopavanja tla. Navedeni građevinski otpad se, prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15), kategorizira kao: 17 01 01 – beton, 17 03 02 – mješavine bitumena koje nisu navedene pod 17 03 01*, 17 05 04 – zemlja i kamenje koje nisu navedene pod 17 05 03*. Od otpada očekuje se još i miješani komunalni otpad (20 03 01) i miješana ambalaža (15 01 06), koji će se odvojeno prikupljati u posebno označenim spremnicima i predavati ovlaštenim pravnim osobama na zbrinjavanje. Nastali otpad će se odvojeno prikupljati na mjestu nastanka. Otpad od betona i bitumena će se nakon završetka radova zbrinuti u skladu s Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom („Narodne novine“ br. 38/08), odnosno predati ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje. Dio zemljanog otpada će se iskoristiti prilikom zatrpavanja rovova, a eventualni višak će se zbrinuti u skladu s Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom („Narodne novine“ br. 38/08), odnosno predati ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje. Odvojenim prikupljanjem otpada i adekvatnim zbrinjavanjem neće doći do negativnog utjecaja na okoliš.

126

3.2 Mogući utjecaji zahvata na okoliš za vrijeme korištenja

3.2.1 Zrak i neugodni mirisi

Tijekom korištenja zahvata dolaziti će do nastajanja neugodnih mirisa na crpnim stanicama i u kanalizacijskim cijevima. Neugodni mirisi utječu na kvalitetu življenja (dodijavanje mirisom), a zakonski okvir za njihovo razmatranje predstavlja Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“ br. 117/12, 84/17, Tablica 3-1 Granične vrijednosti koncentracije onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na kvalitetu življenja (dodijavanje mirisom) prema Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“ br. 117/12, 84/17). Glavni sastav neugodnog mirisa otpadnih voda predstavljaju dušikovi spojevi (amini i amonijak), sumporni spojevi (sumporovodik, disulfidi i merkaptani), ugljikovodici, metan te drugi spojevi ugljikovodika s funkcionalnim grupama (organske kiseline). Tijekom korištenja sustava javne odvodnje stvaranje neugodnih mirisa će ovisiti o količini i karakteristikama otpadne vode. U kanalizacijskim cijevima će se stvarati neugodni mirisi posebno na onim dijelovima trase gdje zbog naglog pada i protoka može dolaziti do zadržavanja otpadne vode. Kako bi se ovo svelo na najmanju mjeru predviđeno je odzračivanje kanalizacije biofilterima. Prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“ br. 87/17) sumporovodik spada u II.razred štetnosti – GVE (granična vrijednost emisije) iznosi 3 mg/m3 pri masenom protoku od 15 g/h ili više. Tablica 3-1 Granične vrijednosti koncentracije onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na kvalitetu življenja (dodijavanje mirisom) prema Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“ br. 117/12, 84/17) Vrijeme Granična Onečišćujuća tvar Učestalost dozvoljenih prekoračenja usrednjavanja vrijednost (GV) GV ne smije biti prekoračena više od 24 puta 1 sat 7 µg/m3 Sumporovodik tijekom kalendarske godine (H2S) 24 sata 5 µg/m3 GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta t.k.g Merkaptani 24 sata 3 µg/m3 GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta t.k.g 3 Amonijak (NH3) 24 sata 100 µg/m GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta t.k.g Metanal 24 sata 30 µg/m3 (formaldehid) Uz pretpostavku da će projektanti voditi računa o izbjegavanju „mrtvih zona“ u kanalizacijskim cijevima kako bi otpadna voda ostala svježa i kako bi se osigurala aerobna razgradnja i da će predvidjeti biofiltere na odzračnicima iz crpnih stanica, ne očekuju se značajni utjecaji sustava odvodnje na kvalitetu zraka, uključivo stvaranje neugodnih mirisa. Nakon izgradnje sustava javne odvodnje povremeno se mogu očekivati zanemarivi negativni utjecaji na zrak koji potječu od emisije prašine i štetnih plinova iz vozila tijekom održavanja istih. Koristit će se transportna vozila koja su izvor emisija sumporovih oksida, dušikovih oksida, nemetanskih hlapivih organskih spojeva, ugljičnog dioksida i lebdećih čestica. Prema članku 9. Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“ br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) transportna vozila moraju se održavati na način da ne ispuštaju onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije propisane Pravilnikom o mjerama za sprečavanje emisije plinovitih onečišćivača i onečišćivaća u obliku čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve tpv 401 („Narodne novine“ br. 113/15). Postupajući na navedeni način, utjecaj na zrak iz navedenog izvora je zanemariv. Za vrijeme rada sustava javne vodoopskrbe te turbine za proizvodnju električne energije, ne očekuju se negativni utjecaji.

127

3.2.2 Tlo

Pri dimenzioniranju sustava javne odvodnje koji uključuje sustav odvodnje i precrpne stanice, uzeto je u obzir maksimalno moguće opterećenje sustava, stoga je mogućnost prelijevanja svedena na minimum. Provođenjem redovitog održavanja sustava, kontinuiranog mjerenja protoka i ostalih parametara pojave nekontroliranog izlijevanja mogu biti uočene i otklonjene u vrlo kratkom roku. Zbog loše izvedbe priključnih sustava na UPOV-u i ne provođenja provjere sustava na vodonepropusnost moguće je istjecanje otpadne vode u tlo. Provjerom vodonepropusnosti sustava prije početka rada i za vrijeme rada ovaj je utjecaj minimalan. Tijekom rada UPOV-a, nepovoljni utjecaj na tlo moguć je uslijed nepravilnog privremenog skladištenja otpadnog mulja nastalog tijekom rada (skladištenje mulja, otpada s rešetki, pjeskolova i mastolova). Primjenom adekvatnih propisanih mjera zaštite mogućnost ovog utjecaja je minimalna. Procjeđivanje otpadne vode u tlo moguće je i kao posljedica loše izvedenih dijelova uređaja, korištenja neadekvatnih građevinskih materijala te trošenja materijala i mjesta spojeva. Primjenom adekvatnih propisanih mjera zaštite mogućnost ovog utjecaja je minimalna. U normalnim uvjetima rada sustava javne odvodnje ne očekuju se negativni utjecaji na tlo. Negativni utjecaji mogući su u slučaju akcidentnih situacija, a njihov pregled dan je u potpoglavlju 4.4. „Mogući utjecaji u slučaju akcidentnih situacija“. Također, ne očekuju se utjecaji tiejko rada i korištenja sustava vodoopskrbe te turbine za proizvodnju električne energje.

3.2.3 Vode i vodna tijela

Radovi na sustavu javne odvodnje predloženi u okviru ovoga zahvata imat će značajan pozitivan utjecaj na priobalna i podzemna vodna tijela područja. Cijeli sustav javne odvodnje izvodi se vodonepropusno, a otpadne se vode odvode na postojeći uređaj za pročišćavanje. Na taj način je spriječeno ispuštanje i izlijevanje otpadnih voda u okoliš te se očekuje poboljšanje kvalitete stanja priobalnih i podzemnih vodnih tijela. U uvjetima poremećenog rada uređaja za pročišćavanje, odnosno puštanja većih količina otpadne vode mimo uređaja ili rada koji ne daje očekivane učinke pročišćavanja moglo bi doći do privremenog ili trajnog pogoršanja kakvoće vode recipijenta. Ove promjene su moguće samo u slučaju rada UPOV-a u poremećenim uvjetima ili dužeg prekida rada. U normalnim uvjetima rada kakvoća efluenta mora se održavati u granicama propisane. Planiranim III. stupnjem pročišćavanja, pročišćena voda će biti bolje kakvoće nego sada te će stoga izgradnja UPOV-a predstavljati trajan pozitivan utjecaj na kakvoću vode recipijenta, vodotoka Krapanj, rijeke Raše i mora kao krajnjeg recipijenta. Prema članku 4. i članku 5. Pravilnika o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda („Narodne novine“ br. 03/11), nositelj zahtjeva je obvezan obavljati ispitivanja vodonepropusnosti te kontrolirati strukturalnu stabilnost i funkcionalnost. Prema članku 6., stavak 4 navedenog Pravilnika, kontrola ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti obavlja se jedanput godišnje. Recipijent otpadnih voda postojećeg UPOV-a TE Vlaška je kanal Krapanj koji je određen kao tip površinske vode HR-R_19 s oznakom vodnog tijela JKRN0135_001. U spomenutom kanalu, uz pročišćene otpadne vode s UPOV-a TE Vlaška završavaju i preljevne vode s preljeva

128

na nizvodnom dijelu Rudarske ulice, budući da je sustav odvodnje grada Labina izgrađen kao mješoviti te se u samom sustavu obavljaju rasterećenja otpadnih voda u kišnom razdoblju. Potrebno je naglasiti da postojeći preljev ne funkcionira optimalno te ne zadovoljava postavljene uvjete budući da pri pojavi jačih oborina dolazi do istjecanja fekalnog dotoka na ovoj lokaciji što u konačnici rezultira lošim ekološkim stanjem vodotoka Krapanj, a koji kao otvoreni kanal prolazi kroz naselja Krapan i Raša direktno utječući na sigurnost i zdravlje izloženog stanovništva. Stoga je budućem stanju predviđeno izdizanje krune postojećeg preljeva koji će funkcionirati kao sigurnosni, isključivo za oborinske događaje većeg povratnog perioda. Nadalje je predviđeno saniranje i zatvaranje nekontroliranih ispusta u predmetni kanal na području naselja Krapan i Raša što će sve zajedno pozitivno djelovati na ekološko stanje vodotka Krapanj i omogućiti njegovo razmatranje kao prihvatljivog prijamnika za visoko pročišćene vode s planiranog UPOV-a TE Vlaška. Kanal Krapanj se dalje ulijeva u rijeku Rašu koja potom dolazi do zatvorenog akvatorija Raškog zaljeva koji je određen kao osjetljivo područje. Granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari navedene u Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16) primjenjuju se kao osnovna mjera zaštite voda. U slučaju da se utvrdi kako primjenom osnovnih mjera nije moguće postići ciljeve zaštite okoliša, propisuju se dopunske mjere određene planom upravljanja vodnim područjima kao što su strože granične vrijednosti emisija određene na temelju metodologije primjene kombiniranog pristupa i druge mjere. Cilj primjene kombiniranog pristupa je odrediti granične vrijednosti emisije (GVE), odnosno opterećenja onečišćujućih tvari u pročišćenim otpadnim vodama, uzimajući u obzir postojeće stanje vodotoka te granične vrijednosti kategorija ekološkog stanja (GVK) za osnovne fizikalno-kemijske pokazatelje, kako bi se postigli ciljevi zaštite okoliša. Utjecaj pročišćenih otpadnih voda na stanje vodnog tijela u koje će se ispuštati pročišćene otpadne vode planiranog UPOV-a TE Vlaška je proveden u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16) i Uredbom o standardu kakvoće voda („Narodne novine“ br. 73/13, 151/14, 78/15, 61/16 i 80/18), Za potrebe primjene kombiniranog pristupa su korišteni podaci zaprimljeni od nadležnih tijela: 1. Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. – Izvadak iz Registra vodnih tijela (Hrvatske vode), 2. Hidrološki podaci za vodotoke (Hrvatske vode), 3. Monitoring analize s mjernih postaja na predmetnom području (Hrvatske vode). Prema izvatku iz registra vodnih tijela za kanal Krapanj (JKRN0135_001, tip površinske vode HR-R_19) ocijenjeno je da je u lošem stanju. Tablica 3-2 Stanje vodnih tijela prema fizikalno-kemijskim pokazateljima

Stanje prema Planu Vodno tijelo TIP

BPK5 TN TP

Obuhvatni kanal Krapanj HR-R_19 umjereno loše loše

Prema kvalitativnoj ocjeni stanja vodnog tijela, budući da od Hrvatskih voda nisu zaprimljeni mjereni podaci s relevantnih postaja, konzultant je dao kvantitivnu procjenu vrijednosti fizikalno kemijskih pokazatelja kakvoće vode. Po završetku radova na dogradnji i rekonstrukciji postojećeg sustava javne odvodnje te zatvaranju postojećeg UPOV-a TE Vlaška

129

i rekonstrukciji kišnog preljeva na nizvodnom kraju Rudarske ulice, moguće je očekivati i značajnije popravljanje ekološkog stanja kanala Krapanj. Na temelju Tablica 3-3 i pretpostavljenog postizanja dobrog ekološkog stanja kanala Krapanj po završetku opisanih radova, konzultant je dao očekivane vrijednosti osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja, a koje zadovoljavaju kategoriju dobrog ekološkog stanja.

Tablica 3-3 Granične vrijdnosti kategorija ekološkog stanja za osnove fizikalno-kemijske pokazatelje

Granična vrijednost ekološkog stanja za osnovne fizikalno-kemijske pokazetelje - vrijednosti 50-og percentila Zakiseljenost Režim kisika Hranjive tvari

Kat. pH BPK5 KPK- Mn Amonij Nitrati TN Ortofosfati TP stanja

Ekoregija mg mg ekološkog

Oznaka Oznaka tipa - mgO2/l mgO2/l mgN/l mgN/l mgP/l N/l P/l vrlo 7,4-8,5 1,00 1,60 0,02 0,70 1,00 0,02 0,05 HR- dobro Istra R_19 7,0-7,4; 8,5- dobro 2,00 3,20 0,07 1,20 1,50 0,04 0,11 9,0

Za mjerodavne vrijednosti protoka prijamnika uzeta je registrirana vrijednost Q90 na mjernoj postaji Fonte Gaja. 3 Quzv=2.419 m /dan Planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta je 20.100 ES. Analizom potreba procijenjene su karakteristike otpadnih voda koje će dolaziti na UPOV TE Vlaška, kao i njihove količine, prema vrijednostima u nastavku. 3 Qef-max = 3.082 m /dan 3 Qef-sr = 1.933 m /dan BPK5 = 390,0 mg/l KPK = 455,0 mg/l TN = 71,0 mg/l TP = 12,00 mg/l S obzirom na definiranu membransku (MBR) tehnologiju pročišćavanja otpadnih voda, upravo zbog osjetljivosti recipijenta pročišćenih otpadnih voda i cjelokupnog Raškog zaljeva, postavljeni su i relativno visoki zahtjevi za efluent. U nastavku su dane očekivane izlazne vrijednosti fizikalno-kemijskih parametara u efluentu. Nadalje, pročišćena voda zadovoljava sve uvjete da se može i nakandno koristiti kao tehnološka, odnosno za zalijevanje parkova i nasada, pranje ulica i sl.

BPK5 = 2,00 mg/l KPK = 3,00 mg/l TN = 1,50 mg/l TP = 0,10 mg/l Sukladno metodologiji primjene kombiniranog pristupa potrebno je provjeriti jesu li granične vrijednosti onečišćujućih tvari iz priloga 1.-19. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 26/20) prihvatljive za ispuštanje u prijemnik, odnosno odrediti koncentracije prihvatljive za prijemnik (sukladno Metodologiji primjene kombiniranog pristupa, Hrvatske vode, lipanj 2015). Postupak određivanja prihvatljivih koncentracija opisan je u nastavku.

130

Koncentracija onečišćujuće tvari u prijemniku nizvodno od mjesta ispuštanja efluenta, pod pretpostavkom potpunog miješanja u prijemniku provodi se prema slijedećem izrazu:

푐 × 푄 + 푐 × 푄 푐 = 푄 gdje je: vrijednost 50-og percentila koncentracije onečišćujuće tvari u prijemniku 푐 uzvodno od mjesta ispuštanja efluenta iz monitoringa stanja površinskih voda, izražena u mg/l koncentracija onečišćujuće tvari iz priloga 1.-19. Pravilnika o graničnim 푐 vrijednostima emisija otpadnih voda, izražena u mg/l protok prijemnika koji odgovara protoku trajnosti 90% (Q ) uzvodno od mjesta 푄 90 ispuštanja izražen u m3/dan maksimalna dnevna količina ispuštene otpadne vode izmjerenim tijekom razdoblja od posljednjih 5 godina, odnosno planirane maksimalne dnevne 푄 količine ispuštene otpadne vode u slučaju povećanja proizvodnje, izražen u m3/dan protok prijemnika nizvodno od mjesta ispuštanja dobiven zbrojem 푄 i 푄 3 푄, izražen u m /dan Za slučaj da je koncentracija onečišćujuće tvari u prijemniku nizvodno od mjesta ispuštanja (Cniz) manja ili jednaka od granične vrijednosti fizikalno-kemijskih pokazatelja za dobro stanje voda (GVFK), odnosno da je izraz nastavno zadovoljen. 푐 ≤ 퐺푉퐹퐾(퐺푉퐾)

Tada se granične vrijednosti emisija onečišćujuće tvari (Cgve) iz priloga 1.-19. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda smatraju prihvatljivima za ispuštanje u prijemnik, a dozvoljena opterećenja onečišćujućim tvarima prema formulama u nastavku.

푂 = 푐 × 푄

U slučaju da koncentracija onečišćujuće tvari u prijemniku nizvodno od mjesta ispuštanja (Cniz) veća od granične vrijednosti fizikalno-kemijskih pokazatelja za dobro stanje voda (GVFK), odnosno da je izraz nastavno zadovoljen.

푐 > 퐺푉퐹퐾(퐺푉퐾)

Potrebno je izračunati dnevnu koncentraciju onečišćujuće tvari u efluentu (Cdozd) koja je prihvatljiva za ispuštanje u prijemnik prema izrazu:

푐 × 푄 − 푐 × 푄 푐 = 푄 gdje je:

푐 vrijednost GVFK (GVK) za umjereno stanje voda

Granične vrijednosti emisija onečišćujuće tvari (Cgve) iz priloga 1.-19. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/2020) ne smatraju prihvatljivima za ispuštanje u

131

prijemnik već se propisuju izračunate Cdozd vrijednosti, a dozvoljena opterećenja onečišćujućim tvarima prema formulama u nastavku:

푂 = 푐 × 푄

Proračun Uzimajući u obzir prethodno definirane protoke (uzvodni protok u prijamniku i mjerodavni dotoci na UPOV) te očekivane vrijednosti osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja za kanal Krapanj u budućem stanju, određene su dozvoljene koncentracije onečišćujućih tvari u efluentu.

BPK5 = 2,16 mg/l KPK = 3,36 mg/l TN = 1,74 mg/l TP = 0,12 mg/l Budući da su sve dobivene vrijednosti manje od prethodno definiranih izlaznih vrijednosti fizikalno-kemijskih parametara u efluentu, može se zaključiti da je prijamnik prihvatljiv. U nastavku su dani i rezultati proračuna u odnosu na godišnje opterećenje onečišćujućih tvari. Godišnje opterećenje onečišćujućih tvari i dozvoljeno godišnje opterećenje onečišćujućih tvari Godišnje opterećenje onečišćujućih tvari u efluentu iznosi:

Oefd BPK5 = 5,89 kg/dan Oefd KPK = 9,25 kg/dan Oefd TN = 4,22 kg/dan Oefd TP = 0,31 kg/dan, odnosno:

Oefg BPK5 = 1.349 kg/god Oefg KPK = 2.117 kg/god Oefg TN = 965 kg/god Oefg TP = 71 kg/god. Uzimajući u obzir prethodno definirane protoke (uzvodni protok u prijamniku i mjerodavni dotoci na UPOV) te očekivane vrijednosti osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja za kanal Krapanj u budućem stanju, određeno je i dozvoljeno godišnje opterećenje onečišćujućih tvari te ono iznosi:

Oefd BPK5 = 6,65 kg/dan Oefd KPK = 10,35 kg/dan Oefd TN = 5,35 kg/dan Oefd TP = 0,36 kg/dan, odnosno:

Oefg BPK5 = 1.522 kg/god Oefg KPK = 2.368 kg/god Oefg TN = 1.224 kg/god

132

Oefg TP = 83 kg/god. Na temelju prikazanih vrijednosti može se zaključiti da su za analizirane fizikalno-kemijske pokazatelje količine godišnjeg opterećenja onečišćujućih tvari u efluentu manje od maksimalno dozvoljenih na osnovi prethodno definiranih ulaznih parametara. Stoga se zaključuje da prema metodologiji primjene kombiniranog pristupa kanal Krapanj predstavlja prihvatljiv prijamnik za ispuštanje efluenta usvojenih vrijednosti fizikalno-kemijskih pokazatelja. Na temelju prikazanih vrijednosti može se zaključiti da su za analizirane fizikalno-kemijske pokazatelje UPOV Plomin Luka Ocjena o stanju vodnog tijela za fizikalno-kemijske pokazatelje u koje se planira ispustiti pročišćene otpadne vode UPOV-a Plomin Luka preuzeta je iz Plana upravlja vodnim područjima 2016.-2021. Prijamnik je vodno tijelo oznake O423-KVA, koje se prema podacima nalazi u vrlo dobrom stanju kako u odnosu na koncentracije anorganskog dušika, tako i u odnosu na koncentracije ukupnog fosfora. Budući da mjereni podaci monitoring postaja o fizikalno-kemijskim pokazateljima nisu zaprimljeni od Hrvatskih voda, usvojene su procjene o koncentracijama ovih pokazatelja u predmetnom vodnom tijelu tipa HR-O423 (euhalino priobalno more sitnozrnatog sedimenta). Planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta je 700 ES. Analizom potreba procijenjene su karakteristike otpadnih voda koje će dolaziti na UPOV Plomin Luka, kao i njihove količine, prema vrijednostima u nastavku: 3 Qef-LJETO = 82 m /dan 3 Qef-ZIMA = 82 m /dan N = 2,47 mg N/l P = 0,44 mg P/l. U nastavku su dane očekivane izlazne vrijednosti predmetnih parametara u efluentu (iako se radi o uređaju II. stupnja pročišćavanja na kojemu se ciljano ne uklanjaju hranjiva, odnosno dušik i fosfor, ipak se i na takvim uređajima može očekivati blago uklanjanje ovih onečišćujućih tvari): N = 2,00 mg/l P = 0,35 mg/l U prvom koraku proračuna potrebno je ispitati značajnost ispusta pročišćenih voda u odnosu količine unesenih onečišćujućih tvari, odnosno anorganskog dušika i ukupnog fosfora, a u skladu s metodologijom primjene kombiniranog pristupa. 3 Qef = 0,00095 m /s Cef (N) = 2.000 µg/l Cef (P) = 350 µg/l Kada je efektivni volumen protoka EFV ≤ 5 m3/s, odnosno EFV ≤ 2 m3/s za osjetljiva područja, ispust se ne smatra značajnim te se u vodopravnim aktima propisuju granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari sukladno pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. U slučajevima kada je EFV > 5 m3/s, odnosno EFV > 2 m3/s za osjetljiva područja, ispust se smatra značajnim te se određuje početno hidrauličko razrijeđenije (S1).

SKVOPGK(GVK) (N) = 140,07 µg/l SKVOPGK(GVK) (P) = 18,58 µg/l EFV (N) = 0,0136 m3/s

133

EFV (P) = 0,0179 m3/s → ISPUST SE NE SMATRA ZNAČAJNIM Budući da je prikazanim proračunom ustanovljeno da se predmetni ispust ne smatra značajnim, granična vrijednost za onečišćujuće tvari propisuje se prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, bez potrebe za određivanjem hidrauličkog razrjeđenja. Za vrijeme rada sustava javne vodoopskrbe te turbine za proizvodnju električne energije, ne očekuju se negativni utjecaji.

3.2.4 Staništa, zaštićena područja, ekološka mreža i kulturno – povijesna baština

Za vrijeme normalnog pogona, učinkovitost uklanjanja otpadnih tvari uz primjenu trećeg stupnja pročišćavanja osigurat će poboljšanje uvjeta staništa. Količina hranjivih tvari koje će se unositi u rijeku, zatim u more, ispuštanjem pročišćene vode je razmjerno mala tako da se ne mogu očekivati utjecaji u smislu povećanja trofije, a time ni utjecaji na biljne i životinjske vrste. Pod određenim okolnostima otpadna voda je vrlo prikladna za razvoj insekata. Takva pojava je naročito podobna u toplijim razdobljima godina i to u ljetnom periodu. Pojava muha, komaraca i drugih insekta osim što je neugodna za radnike na uređaju, kao i u okolici uređaja može prouzročiti prijenos bolesti. Naime, u otpadnoj vodi nalazi se uvijek značajan broj mikroorganizama koji izazivaju bolesti, a insekti mogu biti njihovi prijenosnici. Pogodna mjesta za razvoj insekata su mirnije vodne površine, mjesto gdje se odlaže otpad s uređaja, oko uređaja na radnim ili zelenim površinama, gdje otpadna voda dospijeva procjeđivanjem ili uslijed neodgovarajućeg održavanja. Uz redovne mjere deratizacije i dezinsekcije, ovaj je utjecaj minimalan. Tijekom izgrađenog sustava javne odvodnje ne očekuju se negativni utjecaji na staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu i bioraznolikost te kulturno povijesne vrijednosti. Negativni utjecaji koji su bili prisutni tijekom izgradnje kao što su pojava prašine i buke – prestaju. U slučaju održavanja i popravljanja sustava mogu se javiti isti negativni utjecaji kao oni koji se javljaju tijekom izradnje, no oni su privremeni i kratkotrajni. Priključenje dijelova aglomeracije na sustav javne odvodnje imat će pozitivan utjecaj na kakvoću podzemnih i površinskih voda, budući će se otpadne vode, umjesto u okoliš, kontrolirano odvoditi na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Navedeno će za posljedicu imati bolju kakvoću voda na području aglomeracija, što će pozitivno utjecati na biljni i životinjski svijet vezan uz vodena staništa i staništa uz vodu. Za vrijeme rada sustava javne vodoopskrbe te turbine za proizvodnju električne energije, ne očekuju se negativni utjecaji.

3.2.5 Krajobraz

Nisu utvrđeni značajni utjecaji na krajobraz tijekom rada izgrađenoga zahvata.

3.2.6 Buka i vibracije

Na UPOV-u se može pojaviti buka veće jakosti. Utjecaj buke mora se promatrati dvojako i to: na lokaciji UPOV-a buka izaziva neugodnosti za radnike pogona i održavanja uređaja; izvan lokacije UPOV-a buka djeluje nelagodno na stanovnike i turiste u okolici, a naročito u noćnim satima, kad se smanji jačina buke iz drugih izvora. Najveća buka prilikom korištenja UPOV-a

134

proizlazit će iz rada crpki, kompresora, uređaja za aeraciju, uređaja za cijeđenje mulja i drugih bučnih dijelova opreme uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, koja se može kretati u rasponu od 82 - 111 dB(A) ovisno o proizvođaču i literaturnom izvoru. Povišene razine buke mogu se očekivati i od rada diesel agregata (za slučaj nestanka električne energije) odnosno kao posljedica prometa osobnih i teretnih vozila vezanih za rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, koja se može kretati u rasponu od 60 - 95 dB(A). Izvor buke može potjecati i od rada crpnih stanica odvodnje. Budući da se radi lokaliziranom utjecaju u neposrednoj blizini samih crpnih stanica, utjecaj se ne procjenjuje kao značajan. Za vrijeme rada sustava javne vodoopskrbe te turbine za proizvodnju električne energije, ne očekuju se negativni utjecaji u smislu pojačane buke ili vibracija.

3.2.7 Postupanje s otpadom

Tijekom rada sustava javne odvodnje povremeno će se javljati otpad koji potječe od radova na održavanju istog. Otpad nastao tijekom održavanja će se predavati ovlaštenom sakupljaču otpada. Za vrijeme rada sustava javne vodoopskrbe te turbine za proizvodnju električne energije, ne očekuju se dodatno javljanje otpada. Postupanjem s otpadom na gore navedeni način ne očekuju se negativni utjecaji na okoliš.

3.2.8 Utjecaji nakon prestanka korištenja

Kanalizacijska i vooopskrbna mreža, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te turbina za proizvodnju električne energije predviđeni su kao trajne građevine te se ne očekuje prestanak njihova korištenja.

3.3 Klimatske promjene

3.3.1 Utjecaj klimatskih promjena na projekt

Vezano uz predmetni projekt, utjecaj klimatskih promjena očituje se u sljedećim elementima: suša, visoke temperature, razvoj termičkih padalina (velika količina padalina u kratkom vremenu), nedovoljne količine vode, smanjenje rezervi pitke vode. S obzirom na nedostatak istraživanja vezanih na utjecaj klimatskih promjena na sustave odvodnje i uređaje, utjecaji su predviđeni općenito i ne mogu se konkretno odrediti za pojedine mikro-lokacije. Konkretni utjecaji koji se mogu pojaviti u budućnosti za vrijeme rada uređaja, a vezano uz navedene klimatske promjene navedeni su niže u tekstu:  Povećanje učestalosti i intenziteta padalina može vrlo negativno utjecati na infrastrukturu, posebno oborinsku odvodnju. S obzirom na lokaciju projekta, ne očekuju se značajne promjene oborine u obalnom području tako da je ovaj utjecaj zanemariv.  Povećanje emisije stakleničkih plinova (CO2, CH4 i N2O) - emisije stakleničkih plinova je potrebno pratiti te adekvatno reagirati u trenutku kad one više ne budu odgovarajuće. Moguć je veći značaj utjecaja, no trenutno ga je teško procijeniti.  Zbog smanjenja izdašnosti izvora vode, ponovna upotreba pročišćene vode može dobiti na značaju, tako da je utjecaj projekta u ovome aspektu pozitivan.  Zbog porasta temperature zraka raste i temperatura otpadne vode te dolazi do ubrzavanja bioloških i kemijskih reakcija. Posebno se povećava biološka potrošnja kisika (BPK). Čak i manji porasti temperature imaju značajan utjecaj na odvijanje

135

procesa na UPOV-u tako da se oni ubrzavaju. Sukladno tome, potrebno je povećati aeraciju.  Zbog porasta temperature otpadne vode, povećava se brzina reakcije povezana s bakterijama što za posljedicu može imati smanjenje gustoće mulja. S druge strane, zbog povećanog isparavanja, sadržaj vode u mulju će se brže smanjivati te će biti potrebno manje energije za njegovo sušenje i daljnju obradu. Ovaj je utjecaj teško definirati te je također teško odrediti njegov značaj.  Zbog porasta razine mora, moguće je da objekti budu poplavljeni, ovisno o veličini, odnosno visini promjene. Sam UPOV neće biti pod utjecajem, s obzirom da se nalazi dovoljno daleko od obalne linije, no moguć je utjecaj slane vode na ostale dijelove sustava (npr. kolektori).

Temeljem dokumenta „Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient“, osjetljivost ovog projekta na klimatske promjene je analizirana na 8 primarnih klimatskih aspekata i 13 sekundarnih aspekata u odnosu na 4 osnovna aspekta projektnih aktivnosti kako za trenutno stanje tako i za buduće stanje klimatskih promjena.

Tablica 3-4 Osnovni aspekti projektnih aktivnosti Osnovni aspekti projektnih Odvodnja i pročišćavanje otpadnih aktivnosti voda Transportni elementi Kolektori i crpne stanice Ulazni parametri El. energija Izlazni parametri Kakvoća pročišćenih voda Procesi i postrojenja Uređaj pročišćavanje otpadnih voda Tablica 3-5 Aspekti projektnih aktivnosti – primarni i sekundarni Efekti Tip Promjene prosječnih temperatura Povećanje ekstremnih temperatura Promjene prosječnih oborina Povećanje ekstremnih oborina Promjene prosječne brzina vjetra Povećanje maksimalnih brzina vjetra Primarni Vlažnost zraka Sunčeva zračenja Promjena količine i kakvoće recipijenta Suše Dostupnost vodnih resursa Klimatske nepogode (oluje) Poplave Porast razine mora Erozija tla

Požari Sekundarni Nestabilnosti tla / klizišta Kvaliteta zraka Koncentracija topline urbanih središta Kakvoća vode za kupanje Procjena osjetljivosti, izloženosti i ranjivosti projekta na klimatske promjene prikazan je u tablicama u nastavku (Tablica 3-6, Tablica 3-7, Tablica 3-8 i Tablica 3-9).

136

Osjetljivost je vrednovana u 3 klase: 0 = nema osjetljivosti 1 = srednja osjetljivost 2 = visoka osjetljivost Nadalje, izloženost projekta prema klimatskim efektima vrednovana je za trenutno stanje i buduće stanje. Izloženost je vrednovana u 3 klase: 1 = nema izloženosti 2 = srednja izloženost 3 = visoka izloženost Ranjivost projekta na klimatske promjene je stoga računata na osnovu formule: Ranjivost = Osjetljivost ∗ Izloženost Rezultat je matrica ranjivosti koja je dana u nastavku: Izloženost Osjetljivost 0 1 2 1 0 1 2 2 0 2 4 3 0 3 6 Izloženost projekta u postojećem i planiranom stanju analizirana je u nastavku te je prezentirana ranjivost pojedinih komponenti projekta s raznih aspekata (transportni elementi, ulazni elementi, izlazni parametri i procesi/postrojenja) također u postojećem i planiranom stanju. Zaključuje se da je projekt ranjiv na slijedeće efekte klimatskih promjena: 14 – Plavljenja u priobalnom pojasu, 18 – Požari. Tablica 3-6 Ocjena osjetljivosti projekta na klimatske promjene (visoka - crveno, umjerena - žuto, zanemariva – zeleno) Odvodnja Transport Izlaz Ulaz situ Postrojenja i procesi in

Osjetljivost

Primarni utjecaji OD Promjene prosječnih temperatura 1 Povećanje ekstremnih temperatura 2 Promjene prosječnih oborina 3 Povećanje ekstremnih oborina 4 Promjene prosječne brzine vjetra 5 Povećanje maksimalnih brzina vjetra 6

137

Vlažnost 7 Sunčeva zračenja 8 Sekundarni utjecaji OD Promjene količina i kakvoće recipijenta 9 Suše 10 Dostupnost vodnih resursa 11 Klimatske nepogode (oluje) 12 Poplave 13 Porast razine mora 14 Erozija tla 15 Požar 16 Nestabilna tla / klizišta 17 Kvaliteta zraka 18 Koncentracija topline urbanih središta 19 Kakvoća vode za kupanje 20

Tablica 3-7 Pregled izloženosti lokacije (umjerena - žuto, zanemariva – zeleno) IZLOŽENOST LOKACIJE - IZLOŽENOST LOKACIJE - OSJETLJIVOST POSTOJEĆE STANJE BUDUĆE STANJE Primarni utjecaji Šire područje zahvata ima sredozemnu klimu s toplim i suhim ljetom te blagom i ugodnom Početkom 21. stoljeća zabilježeno je i zimom (Cs po Köppenovoj klimatskoj lagano povećanje trendova porasta klasifikaciji) koju karakteriziraju najviše Promjene temperature. Prema objavljenim stručnim temperature i najmanje količine oborina. prosječnih radovima (izvor: DHMZ) predviđeni rast Bitno klimatsko obilježje je postojanje temperatura prosječne temperature do 2100 g. varira pravilnog ritma izmjene godišnjih doba. kod različitih prognostičkih modela od 1.8 Na razini RH tijekom 20-tog stoljeća do 4°C. izmjeren je kontinuirani porast prosječne temperature od 0,02 - 0,07°C po desetljeću. Zbog porasta temperature zraka raste i Povećanje Prema dostupnim podacima nije zabilježen temperatura otpadne vode te dolazi do ekstremnih porast ekstremnih temperatura i toplotnih ubrzavanja bioloških i kemijskih reakcija temperatura udara. zbog čega može biti potrebno povećati aeraciju na UPOV-u. Povećanje učestalosti i intenziteta padalina Na razini RH tijekom 20-og stoljeća može vrlo negativno utjecati na zabilježen je negativni trend količine infrastrukturu, posebno oborinsku Promjene godišnje prosječne oborine. Za područje odvodnju. S obzirom na lokaciju projekta, prosječnih oborina Jadrana iznosi -1,2% po desetljeću, dok je u ne očekuju se značajne promjene oborine u unutrašnjosti slabije izraženo. obalnom području tako da je ovaj utjecaj zanemariv. Analiza pojave ekstremnih oborina izvršena Nema dovoljno podataka za analizu, niti Povećanje usporedbom dvaju nizova 1955. – 1980. i rezultata provedenih analiza i procjena ekstremnih 1981. – 2010. nije za rezultat pokazala budućih trendova povećanja ekstremnih oborina povećanje intenziteta i učestalosti pojava oborina. ekstremnih oborina. Promjene Nisu očekivane promjene izloženosti za prosječne brzine Izloženost lokacije nije zabilježena budući period. vjetra Povećanje Nisu očekivane promjene izloženosti za maksimalnih Izloženost lokacije nije zabilježena budući period. brzina vjetra Nisu očekivane promjene izloženosti za Vlažnost Izloženost lokacije nije zabilježena budući period.

138

IZLOŽENOST LOKACIJE - IZLOŽENOST LOKACIJE - OSJETLJIVOST POSTOJEĆE STANJE BUDUĆE STANJE Sunčevo zračenje izraženije je u proljetnom Sunčevo zračenje izraženija su u Sunčeva zračenja i ljetnom periodu. proljetnom i ljetnom periodu. Sekund. utjecaji Postojeće stanje recipijenta - Jadranskog Očekuje se daljnje smanjenje emisija mora, svojim značajnim količinama i Promjene količina otpadnih voda, implementacijom projekata dobrom kakvoćom ostavlja veliku rezervu i kakvoće odvodnje. Manje promjene vodnog režima prijemnog kapaciteta s obzirom na veličinu recipijenta uslijed klimatskih promjena mogu se aglomeracije te mogućnosti autopurifikacije očekivati u budućem periodu. mora. S obzirom na klimatske promjene moguće Značajnije pojave sušnih perioda nisu su učestalije pojave značajnih suša u Suše zabilježene. budućnosti. Podaci i analize praćenja pojava suša nisu dostupni. Voda se zahvaća s tri izvora: „Fonte Gaja- Kokoti“, „Kožljak“ i „Plomin“, a po potrebi i s izvora „Mutvica“. Godišnje se u sustav isporuči cca 2.500.000 m3 vode. Izvor "Fonte Gaja" kaptiran je 1937., a u eksploataciji je od 1940. god., dok je izvor "Kokoti" kaptiran 1980. i od tada je i u eksploataciji. Kod pojave velikih kiša postoji mogućnost kratkotrajnih zamućenja vode na izvoru, a za vrijeme većeg sušnog razdoblja moguće je zaslanjenje vode. Iz izvora se snabdijeva cijelo područje bivše općine Labin, osim Čepića, Kožljaka i Plomina. Nema potrebe Sa stajališta izdašnosti izvorišta valja za pročišćavanjem vode već se ona napomenuti kako su ona slabije izdašnosti, dezinficira plinovitim klorom i UV pogotovo u ljetnim mjesecima. U zadnjim zračenjem. Izvor „Kožljak“ je kaptiran 1937. godinama hidrološka situacija je znatno Dostupnost god od kada je u eksploataciji. Iz izvora se nepovoljnija pa je i procijenjena izdašnost vodnih resursa snabdijeva područje Kožljaka i Čepića, a za izvorišta dosta upitna. Smanjeni kapaciteti vrijeme kad izvor ima veće količine vode na nakim od izvorišta vode za ljudsku snabdijeva i dio Labina. Voda ostaje bistra i potrošnju kompenzirali bi se pojačanom za vrijeme velikih kiša. Izvor „Plomin“ je eksploatacijom drugih izvora. kaptiran 1953.i od tada je u eksploataciji. Iz izvora se snabdijeva vodovodna mreža Plomina do Vidikovca i Brestove, Plomin luka te područje Kršana. Izvor „Mutvica“ je kaptiran 2005., a snabdijeva kao i izvor „Fonte Gaja-Kokoti“ cijelo područje bivše općine Labin, osim Čepića, Kožljaka i Plomina. Kod pojave velikih kiša postoji mogućnost kratkotrajnih zamućenja vode na izvoru. Izvor „Bubić jama“ od 1969. koristi se kao zahvat vode za TE Plomin 1, a od 2000. i za TE Plomin 2. Nema podataka. Pojava nevremena i oluja Nema dovoljno podataka. Pojava Klimatske razornih razmjera nisu uobičajene za nevremena i oluja razornih razmjera nisu nepogode (oluje) predmetnu lokaciju. uobičajene za predmetnu lokaciju. Pojave poplava nisu uobičajene za Pojave poplava nisu uobičajene za Poplave predmetnu lokaciju. predmetnu lokaciju. Lokacija UPOV-a se nalazi oko 3 km od mora. Moguć je utjecaj slane morske vode Lokacija UPOV-a se nalazi oko 3 km od na ostale dijelove sustava. Sam uređaj neće Porast razine mora mora. Moguć je utjecaj slane morske vode na biti pod utjecajem, s obzirom da se nalazi ostale dijelove sustava. dovoljno daleko od obalne linije, no moguć je utjecaj slane vode na ostale dijelove sustava (npr.kolektori).

139

IZLOŽENOST LOKACIJE - IZLOŽENOST LOKACIJE - OSJETLJIVOST POSTOJEĆE STANJE BUDUĆE STANJE Erozija tla u manjoj mjeri se može pojaviti na višim dijelovima terena s većim nagibom. Moguće je povećanje erozije uslijed Erozija tla Pojava erozije tla uslijed djelovanja vjetra ekstremnih oborina i suša. nije zapažena. Pojave požara nisu uobičajene za predmetnu Ne očekuje se povećanje opasnosti od Požar lokaciju. pojave značajnijih požara. Nisu zabilježena klizišta, ali se mogu pojaviti na višim dijelovima terena s većim Uslijed povećanja ekstremnih oborina, Nestabilna tla / nagibom. Lokacije glavnih objekata i može se povećati rizik od pojave klizišta na klizišta postrojenja se nalaze izvan potencijalno kosim padinama naselja. ugroženih područja. Moguće je povećanje emisije stakleničkih

Kvaliteta zraka Zanemarivo plinova (CO2, CH4 i N2O), moguć je utjecaj, ali ga je teško procijeniti. Koncentracija Nije primjenjivo s obzirom na veličinu topline urbanih Ne očekuju se promjene naselja središta Dodatno poboljšanje očekuje se i Kakvoća vode za Dobro postojeće stanje kakvoće vode za provedbom ostalih projekata odvodnje kupanje kupanje. otpadnih voda Tablica 3-8 Ranjivost projekta sadašnje i buduće stanje za odvodnju (visoka - crveno, umjerena - žuto, zanemariva – zeleno)

Odvodnja Odvodnja Transport Izlaz Ulaz situ Postrojenja i procesi in Izloženostpostojeće stanje Transport Izlaz Ulaz situ Postrojenja i procesi in

Osjetljivost Ranjivost

Primarni utjecaji OD Promjene prosječnih 1 temperatura Povećanje ekstremnih 2 temperatura

Promjene prosječnih oborina 3

Povećanje ekstremnih oborina 4 Promjene prosječne brzine 5 vjetra Povećanje maksimalnih brzina 6 vjetra

Vlažnost 7

Sunčeva zračenja 8

Sekundarni utjecaji OD Promjene količina i kakvoće 9 recipijenta

Suše 10

Dostupnost vodnih resursa 11

Klimatske nepogode (oluje) 12

140

Poplave 13

Porast razine mora 14

Erozija tla 15

Požar 16

Nestabilna tla / klizišta 17

Kakvoća zraka 18 Koncentracija topline urbanih 19 središta

Kakvoća vode za kupanje 20

Odvodnja Odvodnja

Transport Izlaz Ulaz situ procesi in i Postrojenja stanje buduće Izloženost Transport Izlaz Ulaz situ procesi in i Postrojenja

Osjetljivost Ranjivost

Primarni utjecaji OD

Promjene prosječnih temperatura 1

Povećanje ekstremnih temperatura 2

Promjene prosječnih oborina 3

Povećanje ekstremnih oborina 4

Promjene prosječne brzine vjetra 5 Povećanje maksimalnih brzina 6 vjetra Vlažnost 7

Sunčeva zračenja 8

Sekundarni utjecaji OD

Promjene količina i kakvoće 9 recipijenta Suše 10

Dostupnost vodnih resursa 11

Klimatske nepogode (oluje) 12

Poplave 13

Porast razine mora 14

Erozija tla 15

Požar 16

Nestabilna tla / klizišta 17

Kakvoća zraka 18

Koncentracija topline urbanih 19 središta Kakvoća vode za kupanje 20

141

Tablica 3-9 Ranjivost zahvata na povećanje ekstremnih oborina

Ranjivost OD 4 Povećanje ekstremnih oborina

Nivo ranjivosti

Transport

Izlaz Ulaz

Postrojenja i procesi Zbog zagrijavanja atmosfere i povećanje vlage u atmosferi zimi u većem dijelu Europe dolazi do povećanja ne samo srednje količine oborine već i dnevnog intenziteta te ekstremnih količina Opis oborine. Moguća je pojava ekstremnih vremenskih događaja, koji uključuju povećanje broja i trajanja toplotnih udara tijekom ljeta te povećanje učestalosti i/ili intenziteta ekstremnih vremenskih prilika (olujno nevrijeme, ciklonalni poremećaj, itd.). Povećanje ekstremnih oborina na slivnom području može dovesti do problema s funkcioniranjem sustava. Doći će do povećanja ulaza otpadnih voda u sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Dodatni problem i štete mogu nastati na objektu UPOV-a kao i Rizik dugotrajniji poremećaji u tehnološkim procesima pročišćavanja – troškovi energije, kvaliteta vode na izlazu iz UPOV-a. Povećanje količine oborina može djelovati na sustav odvodnje, naročito uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te na povećane operativne troškove i pojavu neugodnih mirisa, na izljevanje sustava javne odvodnje i pojave lokalnih poplava. Preveliki dotoci na UPOV mogu stvoriti štete, probleme u radu i dodatne pogonske troškove. 1 Povećanje prosječnih temeperatura Vezani utjecaj 12 Klimatske nepogode (oluje)

Rizik od 2 Analiza pojave ekstremnih oborina nije za rezultat pokazala povećanje intenziteta i pojave učestalosti pojava ekstremnih oborina. Pojava je malo vjerojatna.

Plavljenje, problem u radu sustava javne odvodnje, urušavanje prijamnika, širenje Posljedice 4 neugodnih mirisa, nezadovoljavanje graničnih vrijednosti, izlijevanje sustava javne odvodnje u okoliš.

Faktor rizika 8/25

Mjere Sanirati sustav javne odvodnje i redovito ga kontrolirati smanjenja rizika Primijenjene Potrebno je spriječiti ulaz oboinskih voda u sustav javne odvodnje. mjere

Potrebne Nisu predviđene dodatne mjere mjere

Temeljem dobivenih vrijednosti faktora rizika za ključne utjecaje visoke ranjivosti, izvršena je ocjena i odluka o potrebi identifikacije dodatnih potrebnih mjera smanjenja utjecaja klimatskih promjena u okviru ovog projekta. S obzirom na dobivene vrlo niske vrijednosti faktora rizika vezane uz povećanje ekstremnih oborina (8/25), zaključeno je da nema potrebe za primjenom dodatnih mjera smanjenja utjecaja.

142

3.3.2 Utjecaj projekta na klimatske promjene

Staklenički plinovi koji su posljedica korištenja zahvata će nastajati posredno zbog potrošnje električne energije za rad crpnih stanica. S druge strane, ukoliko ne bi došlo do realizacije zahvata, staklenički plinovi bi nastajali u septičkim jamama za pojedine objekte. Staklenički plinovi koji su prisutni u sustavu javne odvodnje i pročišćavanju otpadnih voda su ugljični dioksid (CO2), metan (CH4) i dušikov oksid (N2O) dok je potencijal globalnog zatopljenja pojedinih stakleničkih plinova je prikazan u tablici niže. On predstavlja odnos topline koja se zadržava jediničnom masom plina u usporedbi s jediničnom masom ugljičnog dioksida (CO2) tijekom određenog vremenskog razdoblja (obično 100 godina). Tablica 3-10 Potencijal globalnog zatopljenja za pojedine stakleničke plinove Kemijsko ime plina Kemijska formula Potencijal globalnog zatopljenja Ugljični dioksid CO2 1 kgCO2-e Metan CH4 25 kgCO2-e/kgCH4 Dušikov oksid N2O 298 kgCO2-e/kgCH4 Na temelju dokumenta Europske Investicijske Banke, za zahvat izgradnje sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda procjena relevantnih emisija stakleničkih plinova su direktne emisije (UPOV) te indirektne emisije (crpne stanice i upojni bunar). Tablica 3-11 Proračun ugljičnog dioksida – izravni izvori

Parametar Količina Emisijski faktor Emisija CO2

Br. ES kojih se otpadna voda pročišćava 20.726 ES 0,0607 tCO /ES 1.258 tCO /god na UPOV-ima 2 2 Br. ES manje na sabirnim/septičkim - 7.930 ES 0,2208 tCO /ES - 1.751 tCO /god jamama (prosjek na razini godine) 2 2 Transport osušenog mulja 608 t/god 0,82 kgCO2/km 1,5 tCO2/god 1.825 km/god

Obrada (sušenje) mulja 550 tST/god 0,1025 kgCO2/kg ST 56 tCO2/god Transport spetike 2.300 kuć. (preostali - nepriključen stanovnici) 3 6.100 m /god 0,82 kgCO2/km 53 tCO2/god 64.650 km/god

Ukupno izravni izvori - - - 382,5 tCO2/god

Tablica 3-12 Proračun ugljičnog dioksida – neizravni izvori

Izračun ukupne godišnje emisije CO2 od potrošnje energije Godišnja potrošnja el.energije Prosječan iznos CO2 Godišnja emisija Komponenta (kWh/god) kgCO2/kWh* CO2 UPOV i obrada mulja 1.635.200 497 tCO2/god Crpne stanice** 177.390 54 tCO2/god UPPV 415.000 0,304 126 tCO2/god HE postrojenje - 151.000 - 45 tCO2/god Ukupno neiz. izvori 2.076.590 632 tCO2/god *Prosječan iznos emisije CO2 (kg/kWh) koji nastaje kao posljedica potrošnje električne energije ovisno o naponu priključka je preuzet iz dokumenta European Investment Bank Induced GHG Footprint –The carbon footprint of projects financed by the Bank: Methodologies for the Assessment of Project GHG Emissions and Emission Variations, Version 10.1., Annex2, Table A2.3 **Nove CS kao rezultat projekta

143

Temeljem proračunatih inkrementalnih emisija stakleničkih plinova, može se zaključiti kako je doprinos projekta ukupnim emisijama zanemariv. Za procjenu količine stakleničkih plinova i doprinosa globalnom zatopljenju korišteni su faktori emisije za pojedine procese i postupke koji se prvenstveno odnose na UPOV-e, a procjena je dana prema razmatranim tehnologijama obrade otpadnih voda i viška mulja za nastajanje CO2, N2O i CH4.

3.4 Mogući utjecaji u slučaju akcidentnih situacija Tijekom izvođenja radova moguća je pojava akcidentnih situacija. Vjerojatnost njihovog nastanka prvenstveno ovisi o provođenju predviđenih mjera zaštite okoliša i zaštite na radu, osposobljenosti djelatnika i realnom stupnju organizacije. Izvanredni događaji mogu nastati pri manevriranju građevinske mehanizacije i strojeva, u slučaju prometne nezgode i nepravilnog rukovanja strojevima. Svi potencijalni uvjeti nastanka akcidenta svedeni su uglavnom na ljudski faktor. Tijekom izvođenja, ali i tijekom održavanja sustava moguće su akcidentne situacije. Moguće je slučajno izlijevanje naftnih derivata i drugih opasnih tvari u vodu i tlo tijekom rada građevinske mehanizacije i drugih strojeva. Najčešći uzrok su nepažnja radnika ili kvar strojeva. U slučaju izlijevanja opasnih tvari potrebno je sanirati mjesto onečišćenja upotrebom sredstva za upijanje. Saniranjem mjesta onečišćenja spriječiti će se ili umanjiti negativan utjecaj na vode i tlo. Onečišćeno sredstvo će se predati ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada. Tijekom rada sustava moguća su puknuća cijevi javne odvodnje. U slučaju puknuća cijevi, potrebno je izvršiti popravak cijevi kako bi se, u slučaju puknuća cijevi javne odvodnje spriječilo nepotrebna onečišćenje okoliša (tla i voda). Redovitim pregledima vodoopskrbnog sustava i sustava javne odvodnje eventualna puknuća cijevi se mogu primjetiti i sanirati.

3.5 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja Tijekom izgradnje sustava javne odvodnje ne očekuje se prekogranični utjecaj.

3.6 Kumulativni utjecaji Prema Prostornom planu Istarske županije i Prostornom planu uređenja Grada Labinu te Općina Raša, Kršan, Pićan i Sveta Nedelja nisu predviđeni zahvati koji bi zajedno s planiranim imali zajednički negativan utjecaj na okoliš ili prirodu.

144

4. Prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša

Analizom utjecaja predmetnog zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša utvrđeno je da se ne očekuju značajni negativni utjecaji. Planirani zahvat sustava javne odvodnje projektirat će se u skladu s propisima te se ne iskazuje potreba za propisivanje dodatnih mjera zaštite okoliša ni propisivanje i provođenje programa praćenja stanja okoliša.

145

5. Izvori podataka

Literatura:

Studija izvodljivosti – aglomeracija Labin-Raša-Rabac za prijavu izgradnje vodno-komunalne infrastrukture, WYG savjetovanje 2020. Prostorni plan Istarske županije (Službene novine 02/02, 01/05, 04/05, 14/05 – pročišćeni tekst, 10/08, 07/10, 16/11 – pročišćeni tekst, 13/12, 09/16, 14/16-pročišćeni tekst) Prostorni plan uređenja Grada Labina (Službene novine 15/04, 04/05, 17/07, 09/11, 01/12) Prostorni plan uređenja Općine Raša (Službene novine 12/11, 06/16 i 08/16 – pročišćeni tekst) Prostorni plan uređenja Općine Kršan (Službene novine 06/02, 18/10, 14/12, 23/12 – pročišćeni tekst, 6/14, 11/14 – pročišćeni tekst, 06/17, 07/17 – pročišćeni tekst) Prostorni plan uređenja Općine Pićan (Službene novine 10/05, 02/09, 5/15, 6/15 i 3/17) Prostorni plan uređenja Općine Sveta Nedelja (Službene novine 03/05, 05/06, 02/08, 04/08 – pročišćeni tekst, 10/12, 14/15, 16/15 – pročišćeni tekst, 19/15, 03/16 – ispravak i 04/16 – pročišćeni tekst, 6/20) Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000 Labin (L 33-101), Savezni geološki zavod Beograd, 1969. Godišnji izvještaj o praćenju kvalitete zraka na području Istarske županije za 2013. godinu, Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Pula, 2014. Program zaštite okoliša Istarske županije, 2006.

Popis propisa:

Buka  Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“ br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)  Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ br. 145/04)  Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru („Narodne novine“ br. 156/08) Informiranje javnosti  Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša („Narodne novine“ br. 64/08) Krajobraz  Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima („Narodne novine“ br. 12/02) Kultura i baština  Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ br. 69/99, 151/03, 157/03 Ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 – Uredba, 44/17, 90/18, 32/20, 61/20)  Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03, 153/03 – Ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17 i 90/18))  Pravilnik o arheološkim istraživanjima („Narodne novine“ br. 102/10)  Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (NN, Međunarodni ugovori 12/93)

146

 Zakon o ratifikaciji Europske konvencije o zaštiti arheološke baštine (revidirana) iz 1992. godine sastavljene u Valetti 16. siječnja 1992. godine (NN, Međunarodni ugovori 4/04 i 9/04)  Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (NN, Međunarodni ugovori 5/05 i 5/07)  Konvencija Vijeća Europe o zaštiti arhitektonskog blaga Europe (NN, Međunarodni ugovori 6/94)  Povelja o zaštiti i upravljanju arheološkim naslijeđem (ICAHM 37, 1990., Povelja iz Lausanne).

Okoliš  Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13, 78/15, 12/18, 118/18)  Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15)  Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14, 3/17)  Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari („Narodne novine“ br. 44/14, 31/17)  Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02)  Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)  Konačni nacrt nacionalne liste pokazatelja (NLP), Agencija za zaštitu okoliša, 2009.  Direktiva o integralnom sprečavanju i kontroli zagađivanja 96/61/EEC, 2008/1/EEC

Otpad  Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13, 73/17, 14/19, 98/19)  Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 117/17)  Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima („Narodne novine“ br. 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13, 95/15)  Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom i otpadom koji sadrži azbest („Narodne novine“ br. 69/16)  Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži („Narodne novine“ br. 88/15, 78/16)  Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01)  Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09)

Priroda  Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13, 15/18, 14,19, 127/19)  Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu („Narodne novine“ br. 146/14)  Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže („Narodne novine“ br. 25/20 i 38/20)  Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“ br. 88/14)  Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“ br. 144/13, 73/16)  Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“ br. 80/19)  Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine („Narodne novine“ br. 72/17)  Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore

147

 Direktiva Vijeća 2009/147/EZ od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica Direktiva Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske Prostorno uređenje i gradnja  Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19)  Zakon o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19)  Pravilnik o održavanju cesta („Narodne novine“ br. 90/14)  Program prostornog uređenja Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 50/99 i 84/13)  Strategija prostornog uređenje Republike Hrvatske (1997.), izmjena i dopuna („Narodne novine“ br. 76/13) Šume  Zakon o šumama („Narodne novine“ br. 68/18, 115/18, 98/19)  Pravilnik o čuvanju šuma („Narodne novine“ br. 28/15)  Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova („Narodne novine“ br. 108/06)  Zakon o lovstvu („Narodne novine“ br. 99/18, 32/19, 32/20)

Tlo i poljoprivreda  Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 20/18, 115/18, 98/19)  Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja („Narodne novine“ br. 71/19)

Vode  Zakon o vodama („Narodne novine“ br. 66/19)  Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta („Narodne novine“ br. 66/11, 47/13)  Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 26/20)  Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda („Narodne novine“ br. 3/11)  Uredba o standardu kakvoće voda („Narodne novine“ br. 96/19)  Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016 – 2021 („Narodne novine“ br. 66/16)  Odluka o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“ br. 81/10, 141/15)  Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda („Narodne novine“ br. 5/11)  Državni plan obrane od poplava („Narodne novine“ br. 84/10)  Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23.listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike  Direktive Vijeća 80/68EEC o zaštiti voda od onečišćenja opasnim tvarima  Direktive Vijeća 2006/118/EEC o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja  Plan provedbe vodno-komunalnih direktiva (Direktiva vijeća o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda - 91/271/EEZ i Direktiva o kakvoći voda namijenjenih za ljudsku potrošnju - 98/83 EZ)

148

Zaštita od požara  Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“ br. 92/10)  Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja („Narodne novine“ br. 141/11)  Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14) Zrak  Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“ br. 127/19)  Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“ br. 79/17)  Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“ br. 129/12, 97/13)  Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 134/12)  Uredba o emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u zraku u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 108/13, 19/17)  Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“ br. 87/17)  Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“ br. 117/12, 84/17)  Uredba o tvarima koje oštećuju na ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima („Narodne novine“ br. 90/14)  Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova i mjera za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 5/17)  Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (Geneva 1979)  Direktiva Vijeća 96/62/EC o procjeni i upravljanju kakvoćom vanjskog zraka (članci 5., 6. i 11.)  Direktiva Vijeća 2008/50/EC o kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku za Europu  Direktiva Vijeća 1999/30/EC o kakvoći zraka

149

Dodatak 1

150

151

152

Dodatak 2

153

154

155

156

157

158