Hfl_39k.qxd 04. 10. 04 15:08 Page 1

Hrvatski filmski

u ovom broju: filmski Hrvatski

suvremeni japanski film: vrvilo i iwamotto

festivali: krelja i ajanovi} o animafestu — sever i leni} o pulskom festivalu — Zagreb 39/2004 leni} o motovunskom festivalu — ilin~i} o po`e{koj jednominutnoj reviji — ze~evi} o dje~joj reviji JTPS39/2004 LJETOPIS radovan ivan~evi} (1931-2004): turkovi} o ivan~evi}evim perspektivama — bilje{ke ivan~evi}a o animaciji 50-ih — ivan~evi}eva filmografija

kulturna politika: polim~ev osobni osvrt na distribuciju u hrvatskoj — jagec priredio razgovor o nekomercijalnoj kinomre`i

tuma~enja: radi} o krvi i mesu — markovi} o rock ’n’ roll filmovima — hribar o ekranizacijama

kino i videorepertoar

studije i istra`ivanja: matija{evi} o fincherovoj igri — von~ina o povijesti zagreba~ke televizije

u povodu knjiga: maru{i} o ajanovi}evoj animaciji i realizmu — krivak o monografiji autorskog studija

ljetopisov ljetopis: jeli}: kronika — bibliografija — leksikon preminulih — ranglista glasanja za oktavijana na danima hrvatskog filma

u narednom jubilarnom (40) broju:

desetgodi{nji kumulativni indeks ljetopisa

tema: filmski blockbusteri bendazzi o alexieffu — ajanovi} o don kihoteu vladimira kristla — peterli} o H-8

antologija hrvatskog filmskog eseja i dr.

CODEN.H7LJ7V UDK 761.43/45 Hrvat.film.ljeto. god. 10. (2004.) br. 39 str.1-226 ISSN 1330-7665 39/2004. CODEN HFLJFV Sadr`aj / Contents

SUVREMENI JAPANSKI FILM CONTEMPORARY JAPANESE FILM Gostuju}a urednica: Tanja Vrvilo Guest editor: Tanja Vrvilo Tanja Vrvilo: O SUVREMENOM JAPANSKOM FILMU 3 Tanja Vrvilo: ABOUT CONTEMPORARY JAPANESE FILM 3 Kenji Iwamoto: ESTETIKA JAPANSKOG FILMA 8 Kenji Iwamoto: AESTHETICS OF JAPANESE FILM 8 Kenji Iwamoto: PREDO^AVANJE KULTURE I DRU[TVA U Kenji Iwamoto: REPRESENTATION OF CULTURE AND SOCIETY SUVREMENOM JAPANSKOM FILMU 12 PORTRAYAL IN CONTEMPORARY JAPANESE FILM 12

FESTIVALI FESTIVALS Petar Krelja: ANIMACIJA NA DLANU — ZAGREB 2004 15 Petar Krelja: ANIMATED FILM ON A PALM OF YOUR HAND — Midhat Ajanovi}: STUDENTSKI FILMOVI — ZAGREB 2004 24 ZAGREB 2004 15 Vladimir C. Sever: ALITERACIJE NA P — PULA 2004 31 Midhat Ajanovi} Ajan: STUDENT FILMS — ZAGREB 2004 24 Elvis Leni}: SUVREMENI SLOVENSKI FILM — PULA 2004 37 Vladimir Cvetkovi} Sever: P ALLITERATION — PULA 2004 31 Elvis Leni}: 6. MOTOVUNSKI FILMSKI FESTIVAL, 2004 41 Elvis Leni}: CONTEMPORARY SLOVENIAN FILM IN PULA 37 Diana Nenadi}: O FRAGMENTIMA MOZAIKA — SPLIT 2004 47 Elvis Leni}: 6TH MOTOVUN FILM FESTIVAL, 2004 41 Dra`en Ilin~i}: ISKORISTI SVAKU MINUTU — PO@EGA 2004 54 Diana Nenadi}: ON FRAGMENTS OF A MOSAIC — SPLIT 2004 47 Slaven Ze~evi}: MIRIS MORA — ZADAR 2004 58 Dra`en Ilin~i}: SEIZE EACH MINUTE! — PO@EGA 2004 54 Slaven Ze~evi}: SCENT OF THE SEA — ZADAR 2004 58 RADOVAN IVAN^EVI] (1931-2004) RADOVAN IVAN^EVI] (1931-2004) Hrvoje Turkovi}: POJMOVNI FILM 65 Hrvoje Turkovi}: CONCEPTUAL FILM 65 Radovan Ivan~evi}: AVANGARDNI ZAGREBA^KI ANIMIRANI FILM 50-IH — BILJE[KE 85 Radovan Ivan~evi}: ZAGREB AVANT-GARDE ANIMATED FILM OF THE ’50s 85 FILMOGRAFIJA RADOVANA IVAN^EVI]A 86 RADOVAN IVAN^EVI]’S FILMOGRAPHY 86 KULTURNA POLITIKA: DISTRIBUCIJA, PRIKAZIVANJE CULTURAL POLICY: DISTRIBUTION, EXHIBITION Nenad Polimac: NAKUPCI FILMOVA — DISTRIBUCIJA Nenad Polimac: FILM DISTRIBUTION IN CROATIA 91 U HRVATSKOJ 91 Tomislav Jagec, ed.: IS THERE A CHANCE FOR A NON-COMMERCIAL Tomislav Jagec, prir.: IMA LI NEKOMERCIJALNA MRE@A [ANSE? 97 CINEMA THEATRE NETWORK? 97 TUMA^ENJA INTERPRETATIONS Damir Radi}: BINARNO NA^ELO I LJUBAVNA MOTIVACIJA (Meso Damir Radi}: BINARY PRINCIPLE AND LOVE MOTIVATION (Flesh + ikrv) 113 Blood) 113 Dejan Markovi}: ROCK ’N’ ROLL NA FILMU 118 Dejan D. Markovi}: ROCK & ROLL ON FILM 118 Hrvoje Hribar: EKRANIZACIJA 126 Hrvoje Hribar: FILM ADAPTATION 126

REPERTOAR FILM AND VIDEO REPERTOIRE — REVIEWS Uredila: Katarina Mari} Edited by: Katarina Mari} KINOREPERTOAR 129 MOVIE THEATERS 129 VIDEOIZBOR 157 VIDEO AND DVD 157

STUDIJE I ISTRA@IVANJA STUDIES AND RESEARCH @eljka Matija{evi}: STROGO KONTROLIRANO PROSVJETLJENJE — @eljka Matija{evi}: STRICTLY CONTROLLED ENLIGHTENMENT (The IGRA DAVIDA FINCHERA 177 Game, D. Fincher) 177 Nikola Von~ina: IZ POVIJESTI HRVATSKE TELEVIZIJE (2) 183 Nikola Von~ina: HISTORY OF CROATIAN TELEVISION (2) 183

U POVODU KNJIGA DISCUSSING BOOKS Jo{ko Maru{i}: KNJIGA ZA SLADOKUSCE ANIMACIJE (M. Ajanovi}: Jo{ko Maru{i}: BOOK FOR ANIMATION GOURMETS (M. Ajanovi}: Animacija i realizam) 187 Animation and Realism) 187 Marijan Krivak: 11 GODINA AUTORSKOG STUDIJA 191 Marijan Krivak: 11 YEARS OF AUCTORIAL STUDIO 191

LJETOPISOV LJETOPIS CHRONICLE’S CHRONICLE Marcella Jeli}: KRONIKA (svibanj — rujan, 2004) 193 Marcella Jeli}: CHRONICLE (May-September 2004) 193 BIBLIOGRAFIJA 199 BIBLIOGRAPHY 199 LEKSIKON PREMINULIH (V. Ber~i}, R. Karabelj, V. Kristl, R. LEXICON OF THE DECEISED (V. Ber~i}, R. Karabej, V. Kristl, R. Kursar) 203 Kursar) 203 O. Milat: OKTAVIJAN — KAKO SU GLASALI KRITI^ARI 205 O. Milat: OKTAVIJAN — CRITICS’ VOTES 205 ISPRAVCI 207 CORRECTIONS 207

SA@ECI 208 ABSTRACTS 208

O SURADNICIMA I UREDNICIMA 223 ON CONTRIBUTORS AND EDITORS 223 39/2004.

HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS THE CROATIAN CINEMA CHRONICLE ISSN 1330-7665 ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 UDC 791.43/.45 Hrvat.film.ljeto., god. 10. (2004), br. 39 Hrvat.film.ljeto., Vol 10 (2004), No 39 Zagreb, listopad 2004. Zagreb, October 2004 Copyright 1995: Croatian Film Club’s Association Nakladnik: Publisher: Hrvatski filmski savez Croatian Film Clubs’ Association Utemeljitelji: Founders: Hrvatsko dru{tvo filmskih kriti~ara, Croatian Society of Film Critics, Hrvatski dr`avni arhiv — Hrvatska kinoteka, Croatian State Archive — Croatian Cinematheque, Filmoteka 16 Filmoteka 16 Za nakladnika: Publishing Manager: Vera Robi}-[karica Vera Robi}-[karica Uredni{tvo: Editorial Board: Nikica Gili}, Bruno Kragi}, Diana Nenadi}, Ivo [krabalo, Nikica Gili}, Bruno Kragi}, Diana Nenadi}, Ivo [krabalo, Igor Tomljanovi}, Hrvoje Turkovi} (glavni urednik), Igor Tomljanovi}, Hrvoje Turkovi} (chief editor), Katarina Mari} (gostuju}a urednica) Katarina Mari} (guest editor) Likovni urednik: Design: Luka Gusi} Luka Gusi} Lektorica: Language advisor: Sa{a Vagner-Peri} Sa{a Vagner-Peri} Prijevodi na engleski: English translations: Snje`ana Grlju{i}-Kordi} Snje`ana Grlju{i}-Kordi} Priprema: Prepress: Kolumna d.o.o., Zagreb Kolumna d.o.o., Zagreb Tisak: Printed by: Tiskara CB Print, Samobor Tiskara CB Print, Samobor Hrvatski filmski ljetopis izlazi tromjese~no u nakladi od 1000 CCC is published quarterly, with circulation of 1000 copies primjeraka. Price of each copy: 18 =C Cijena ovom broju 50 kn Subscription abroad: 60 US Dollars, 60 =C Godi{nja pretplata: 150.00 kn Account Number: @iro ra~un: Zagreba~ka banka, 2100058638/070 S.W.I.F.T. ZABA HR 2X br. ra~una: 2360000-1101556872 Editor’s Adress: Za inozemstvo: 60.00 USD, 60.00 =C Hrvatski filmski ljetopis / Croatian Cinema Chronicle Adresa uredni{tva: Hrvatski filmski savez / Croatian Film Clubs’ Association 10000 Zagreb, Dalmatinska 12 Dalmatinska 12 tel: 385 01/48 48 771, 385 01/48 48 764 10000 Zagreb, Croatia fax: 385 01/48 48 764 tel: 385 1/48 48 771 E-mail: [email protected] fax: 385 1/48 48 764 hrvoje.turkovic zg.htnet.hr @ E-mail: [email protected] [email protected] hrvoje.turkovic zg.htnet.hr nikica hfs.hr @ @ [email protected] Web stranica: www.hfs.hr [email protected] Hrvatski filmski ljetopis evidentiran je u International Index to Web site: www.hfs.hr Film/TV Periodicals, Rue Defacqz 1, 1000 Bruxelles, Belgium. Hrvatski filmski ljetopis (The Croatian Cinema Chronicle) is Cijena oglasnog prostora: 1/4 str. 5.000,00 kn indexed in the International Index to Film/TV Periodicals, 1/2 str. 10.000,00 kn Rue Defacqz 1, 1000 Bruxelles, Belgium 1 str. 20.000,00 kn Hrvatski filmski ljetopis izlazi uz potporu Ministarstva kulture CCC is subsidized by the Ministry of Culture, Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu, Zagreb Republic of Croatia and Zagreb City Office for Culture Fotografija na koricama: Zatoichi samuraj, Takeshi Kitano Cover photo: Takeshi Kitano’s Zatoichi Samurai SUVREMENI JAPANSKI FILM

UDK: 791(520)”199” Tanja Vrvilo O suvremenom japanskom filmu

Ovaj uvodni tekst i dva prilago|ena predavanja japanskoga filmologa Kenjija Iwamota o suvremenom japanskom filmu jesu poku{aj pru`anja nekih obavijesti o tematskim i stilsko- retori~kim obilje`jima toga nepreglednog podru~ja u povo- du Ciklusa suvremenog japanskog filma {to su ga ovoga pro- lje}a organizirali Japansko veleposlanstvo i Multimedijalni centar SC-a u Zagrebu i Splitu.1 Poznato je da su tekstovi ja- panskih filmologa rijetko prevo|eni i da nijedna izvorna po- vijest japanskoga filma nije prevedena na engleski jezik. Do- sljedno tome, ni knjige zapadnja~kih filmologa o povijesti ja- panskoga filma nisu prevedene na japanski jezik. O Richije- voj i Andersonovoj knjizi, dugo vremena (do posljednje Ri- chijeve) jedinom {irem povijesnom pregledu japanskoga fil- ma na engleskom jeziku, profesor Iwamoto ka`e: »Ideja je iznimno vrijedna, ali mnogo je toga propu{teno. No, donosi neke nove poglede s gledi{ta zapadnjaka.«2 ^ini se da je u Ja- panu i dalje klju~ni izvor podataka iscrpna petosve{~ana po- vijest Junichira Tanake, koji je jo{ kao student tijekom 1920- ih godina po~eo prikupljati dokumentaciju i razgovarati s pi- onirima japanskoga filma. Ali postoje i brojna druga istra`i- vanja, poput dvodijelne povijesti uglednoga prijeratnog po- vjesni~ara i kriti~ara Tadashija Iijime, koji je od 1950-ih pre- davao na sveu~ili{tu Waseda kao prvi stalni profesor filma u Japanu, a ~iji je student bio i profesor Iwamoto. Kada je Do- nald Richie prije pedesetak godina, o~aran otkrivenim fil- movima, pisao svoj prvi od mnogih uvoda u japanski film, Yasujiro Ozu na snimanju nije dobro poznavao jezik i nije bio u mogu}nosti vidjeti ve}i broj filmova. S tim se osje}ajem i danas, nakon ne{to vi{e (ne)dostupnih knjiga i filmova, mogu poistovjetiti gotovo svi Zapadu nadahnulo je pedesetak godina zaka{njelo otkri}e koji poku{avaju upoznati, ili makar vidjeti, japanski film japanskoga filma, a u Japanu se ve} u razdoblju nijemoga fil- izvan Japana. ma uvelike raspravljalo o druk~ijim filmovima za zapadnja- ke, koji ne mogu razumjeti ni{ta izvorno japansko. ’Niska oktava’ i ’buka i bijes’ U klasi~nom japanskom filmu, opreku istinski japanskog ili Nakon prva dva filma prikazana na spomenutom ciklusu, zapadnja~kog redatelja personificirali su Ozu i Kurosawa, prijateljica mi je priznala da to nije ono {to je o~ekivala. Je- paradigmati~ni predstavnici prigu{enosti i neumjerenosti, dan od filmova bio je Kikujirovo ljeto Takeshija Kitana, re- naime, odraza dihotomi~ne naravi tradicionalne japanske 3 datelja koji, s druge strane, govori da su japanski filma{i esteti~ke svijesti u filmu. S jedne strane, suspregnuti izraz, svjesni da }e njihove filmove gledati zapadnja~ka publika te distancirani pogled, kontemplativni, transcendentalni svijet ~esto slijede arhetipove koje od njih zapadnjaci o~ekuju, za Ozuove ’niske oktave’, ili ’umjetnost modulacije’, kako je koje misle da odgovaraju zapadnja~koj predod`bi japanske Mizoguchijevu lirsku mizanscenu imenovao Rivette u jed- stvarnosti. Doista, jedno od naj~e{}ih pitanja zapadnja~kih nom od prvih ogleda o japanskom filmu na Zapadu. A s dru- filmologa jest: Kakvo je lice japanskog filma? [to pokazuje, ge, bogata dekorativnost, ki}enost, spektakularni sklad, ek- a {to skriva, {to o~ekujemo ili prepoznajemo? To nije puko scesnost, ’buka i bijes’ Kurosawe. poigravanje s naslovom Teshigaharina filma Lice drugoga iz Opreku su temeljito osporili avangardisti novoga japanskog 1966. Problematiku razumijevanja i na~ina predo~avanja na filma {ezdesetih u prijelomnom razdoblju za japanski film, 3 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 3 do 7 Vrvilo, T.: O suvremenom japanskom filmu

opsesivno zaokupljeni problematiziranjem osobnoga, kul- Oshiminim rije~ima, ’~iste’ filmove. To je jo{ zanimljivije turnog, dru{tvenog i umjetni~kog identiteta. Me|utim, ~ak i ako se prisjetimo posljednjega sli~nog doga|aja prije to~no inovativni spojevi distancirana gledi{ta i teatralizacije nasilja petnaest godina, kada je u zagreba~koj Kinoteci prikazano u Oshiminim filmovima ili protuslovna antiesteti~ka samo- pet japanskih filmova iz 1980-ih, reprezentativnih redatelja: svijest utemeljena u tradicionalnoj pu~koj kulturi, zamjetna Kona Ichikawe, Seijuna Suzukija, Yoshimitsua Morite, Shu- u filmovima Shoheija Imamure i grotesknim izgredima koji- jija Terayame i Yojira Takite te Ichikawina Burmanska harfa ma, ~etrdesetak godina poslije, Takeshi Kitano dokida i iro- iz 1956. Kratak osvrt na tu rijetku prigodu upozorio je na nizira svoj prigu{eni gluma~ki izraz, imaju upori{te u toj za- mali broj gledatelja, dvadesetak po projekciji, a komentar o jedni~koj esteti~koj svijesti. Neka obilje`ja prigu{ena stila, lijepim, dalekim filmovima za koje zagreba~ka publika ima poput udaljena, nepristrana pogleda i dojmljive vizualne strpljenja samo kada ih potpisuju najpoznatiji japanski filma- izra`ajnosti prepoznatljive su i u neoklasicisti~kim psiholo{- {i poput Kurosawe, Mizoguchija ili Oshime, popra}en je ma- kim filmovima Makota Shinozakija, Hirokazua Koreede, lim pojmovnikom za japanski film. Neobi~no zapleten pro- Hiroshija Okuhare ili Shinjija Aoyame. Govore}i o ozuov- ces otkrivanja, nagra|ivanja, prou~avanja, revaloriziranja i skom utjecaju, japanski filma{i ne spominju staru estetiku raspolo`ivosti filmova, potpuna neprevedenost izvorne fil- nego predavanja povjesni~ara i kriti~ara Shigehika Hasumi- molo{ke gra|e te me|upovezane predrasude i dalje osu|uju ja o posrednom prikazivanju stanja svijesti likova, tvrde}i da japanski film na male pojmovnike. dana{nji gledatelji ne znaju ni klasi~ne filmove ni svijet koji su prikazivali. Zapadnja~kim su gledateljima probrani tran- Samo pro{le godine japanska kinematografija, iako ju je scendentalni i/ili spektakularni filmovi nekolicine klasi~nih i 1976. slu`beno nadvladao holivudski film, proizvela je 290 modernisti~kih redatelja predstavljali rasko{no ’prebivali{te filmova, a tijekom petnaestogodi{njeg razdoblja u kojem znakova’, uzbudljivu i otvorenu organizaciju prostora, pri- smo u kinima vidjeli spomenutih desetak filmova — gotovo tom o~evidno japansku. Stoga ne ~udi {to je Nagisa Oshima ~etiri tisu}e. Mo`emo se pitati, bez obzira na pomo} televi- prvih sto godina japanskoga filma nazvao mlado{}u nakon zije, videa ili DVD-a, koliko je filmova potrebno vidjeti da koje }e se filma{i napokon uspjeti osloboditi privla~nosti Ja- bi o suvremenom japanskom filmu bilo pristojno govoriti? pana i stvarati ’~iste’ filmove. Program se sastojao od pet fil- Tako|er, mo`e li se o njemu govoriti bez oslanjanja na pro- mova suvremene tematike iz 1990-ih hvaljenih redatelja Ta- u~avanja, preuzimanja i me|usobna nadopunjavanja nekoli- keshija Kitana, Juna Ichikawe, Shinjija Somaija, Yujija Naka- cine zapadnja~kih filmologa? Napokon, govorimo li uop}e o ea i Nobuhika Obayashija te predavanja profesora povijesti japanskome filmu, ako ga u ve}oj ili manjoj mjeri mo`emo i teorije filma s tokijskog sveu~ili{ta Waseda Kenjija Iwamo- usporediti samo s ameri~kim ili europskim filmom? ta o predo~avanju kulture i dru{tva u suvremenom japan- Japanska se kinematografija, od ulaska u industrijsku fazu skom filmu, odr`ana na Akademiji dramske umjetnosti. U osnutkom filmske ku}e Nikkatsu 1912. po samodostatnoj popratnom su programu bila i dva nova eksperimentalna koli~ini proizvedenih filmova i studijskom na~inu proizvod- osammilimetarska filma Elis u suzama i Crveni pupak an|e- nje, koji je uklju~ivao `anrovski sustav i sustav zvijezda ~vr- la Mari Iwamoto, ~iji je film Princeza pudinga od {ljiva pri- sto povezanih sa stilskim uvjerenjem pojedine kompanije i kazan na splitskom me|unarodnom festivalu novoga filma njezinih redatelja, uistinu mogla usporediti s holivudskom. 1999. godine. Sva su doga|anja bila iznimno posje}ena. Politika studija zna~ila je usavr{iti se u odre|enu `anru i ra- zvijati osobni stil. Japanski su se `anrovi u najve}oj mjeri, Sustav kinematografije bez obzira na raznolike utjecaje, oslanjali na osobitosti vla- Uglavnom mla|a publika, koja nikada nije imala mogu}nost stite kulture, povijesti i dru{tva te su i u dana{njim mje{avi- u doma}im kino dvoranama gledati ni klasi~ne ni novije ja- nama prepoznatljivi uzorci {to su im prethodili. Osnovnu panske igrane filmove, neoptere}ena japanskom tradicijom, podjelu na povijesne drame jidai-geki i suvremene drame povije{}u i neizbje`nim osje}ajem nepismenosti, gledala je, gendai-geki utemeljila su ve} 1899. prva dva japanska filma, od kojih je Prizor hap{enja kradljivca munje rekonstrukcija istinitoga doga|aja, bijega iz zatvora, a u Promatranju grimi- zna javorova li{}a nastup su zabilje`ila dvojica najslavnijih kabuki glumaca svojega doba, Kikugoro V i Danjuro IX. Po- vijesna je drama bila zastupljenija sve do po~etka 1920-ih, kada se ubrzano razvio tematski bogat drugi veliki `anr su- vremenoga filma, koji od 1960-ih dominira japanskom kine- matografijom. Iako ta osnovna podjela obuhva}a brojne pod`anrove, isprva su je ~inile ili pripovijesti o slavnim juna- cima ili obiteljske drame. Prijelomnu to~ku za japanski film obilje`ava po~etak {ezde- setih, kada je filmska industrija odmah nakon proizvodnoga vrhunca od 545 filmova izgubila gotovo polovicu gledatelja, u najve}oj mjeri zbog televizije. Kriza velikih studija, kao i u holivudskom filmu, dovela je do korektivnih `anrova u ma- Takeshi Kitano Kikujirovo ljeto (Kikujiro no natsu), 1999. ti~noj struji kinematografije, a vremenski usporedno, nova 4 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 3 do 7 Vrvilo, T.: O suvremenom japanskom filmu se generacija redatelja filmovima okomila na dru{tvo, stil- skoretori~ke preokupacije svojih prete~a i na samu ideju fil- ma kao zasebne tvorevine koja nije izravno povezana s kon- kretnom zbiljom.

Politi~ki filmovi i modernizam Neki su filma{i klasi~nog razdoblja poput Keisuke Kinoshite smatrali da su upravo ti radikalni filmovi osporavanja, po- bune i ’straha od utjecaja’, pridonijeli raslojavanju publike, no tijekom {ezdesetih novi je japanski film ~inio manje od deset posto ukupne proizvodnje. Niz filmova o mladima (se- ishun eiga), nenadma{ne inovativnosti i odgovornosti, s ak- tivnim junacima koji ne pristaju na zajedni~ki osje}aj `rtvo- vanosti, u cijelosti — zrcali rastvaranje identiteta, ’deperso- nalizaciju’,4 u isto takvu razlomljenu, podijeljenu dru{tvu.

Njihovi politi~ki mi{ljeni filmovi odgovor su na stvarne Pri~a o Osaki (Osaka monogatari), Jun Ichikawa, 1999. dru{tvene i politi~ke okolnosti, a periodizacijski su me|a{i tog utjecajnog filmskog i najmasovnijeg studentskog pokre- ta godine u kojima ljevi~arska svestudentska organizacija sjetitelja i u Japanu vlastita kinematografija ~ini druk~ijom Zengakuren nije uspjela sprije~iti produljenje japansko-ame- nego {to uistinu jest. ri~kog ugovora o sigurnosti (Ampo-toso) i ostvariti zahtjev za povratom Okinawe ili dva filma karizmatskog predstav- nika pokreta Nagise Oshime: No} i magla Japana iz 1960. i Novi val devedesetih ^ovjek koji je ostavio testament na filmu iz 1970. Visoka [iroki raspon suvremenoga filma obuhva}a stilski i tematski politi~ka svijest, poistovje}enje umjetnosti sa `ivotom i poli- raznolike igrane filmove, sve zastupljenije dokumentarne za- tikom, vjera u filmski medij kao sredstvo promjene, a malo hvaljuju}i me|unarodnom festivalu u Yamagati osnovanom zatim potpuni gubitak iluzija (koji }e Oshima imenovati 1989. te animirane koji su s nevjerojatnih 250 sati godi{nje osje}ajem kolektivne kastracije) neka su obilje`ja toga deset- najuspje{niji doma}i i izvozni proizvod mati~ne struje. Naziv lje}a, nazvana posljednjim zlatnim razdobljem japanskoga novi val devedesetih naj~e{}e se odnosi na manji broj nezavi- filma. snih filma{a, od kojih su neki ro|eni neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, ali ve}inom su ’djeca {ezdestih’. Jed- Mladi su filma{i potaknuli i posve novu, izuzmemo li izdvo- no od distinktivnih obilje`ja njihov je raznolikiji razvojni jene primjere poput redatelja Teinosuke Kinugase, druk~iju put, snimali su osammilimetarske i {esnaestmilimetarske stu- mogu}nost filmske proizvodnje. Nakon neuspjela poku{aja dentske filmove, glumili, re`irali ’ru`i~aste’ filmove (pinku zarade kompanije Shochiku na progla{enju japanskog novog eiga), dokumentarce, videospotove, reklame ili asistirali na vala (Nuberu bagu) i promicanju trojice svojih asistenata, ve- nezavisnim i eksperimentalnim filmovima. Neki od njih pre- }ina mladih redatelja snimala je modernisti~ke filmove u vla- daju igrani i dokumentarni film na sve ~e{}e spominjanoj To- stitoj produkciji ili potpomognuta zna~ajnom, premda krat- kijskoj filmskoj {koli, koja je zami{ljena kao radionica i pro- kotrajnom (1961-1984) produkcijskom i distribucijskom or- dukcijska ku}a na ~ijim filmovima (ispred i iza kamere) su- ganizacijom Art Theatre Guild. Otada }e sli~nu praksu slije- djeluju i polaznici {kole.5 Pored toga, njihovi su filmovi sre- diti mnogi japanski filma{i, koriste}i se velikim kompanija- dinom devedesetih na doma}im i stranim festivalima iznova ma uglavnom za distribuciju i prikazivanje. Sloboda koju su usmjerili pozornost na japansku kinematografiju. veliki studiji omogu}avali najpoznatijim klasi~nim redatelji- ma i koja je, tvrde japanski povjesni~ari, usporila samostalan Primjerice, godine 1997. film Vatromet Takeshija Kitana na- razvoj eksperimentalnog filma, vi{e nije bila mogu}a. Od gra|en je venecijanskim Zlatnim lavom, kansku Zlatnu ka- sredine {ezdesetih japanska filmska se industrija posve ko- meru za najbolji debitantski film dobio je Suzaku Naomi Ka- mercijalizirala, a kompanije su poku{avale opstati ponavlja- wase, a Zlatnu palmu podijelili su filmovi Jegulja Shoheija ju}i provjerene modele, poput rekordno duge Yamadine se- Imamure i Okus tre{nje Abbasa Kiarostamija. Me|u nagra- rije ’za cijelu naciju’ (kokumin no eiga) Te{ko je biti mu{ka- |ivanim redateljima isti~u se Jun Ichikawa, Kohe- rac o trgova~kom putniku gospodinu Tori kompanije Sho- i Oguri, Makoto Shinozaki, Hirokazu Koreeda, Shinji Aoya- chiku, romanti~no-pornografskih filmova (roman-poruno) ma, Shunji Iwai, Nobuhiro Suwa i mnogi drugi. Iznimno je kompanije Nikkatsu ili serije o Godzilli kompanije Toho. popularna bila satira Zaple{imo Masayukija Sua, a mnogi su zadivljeni akcijskim filmovima redatelja kao {to su Takashi Danas preostala velika trojka Shochiku, Toho i Toei proizvo- Miike, Sabu, Shinya Tsukamoto i Isao Yukisada ili psihoho- di ~etvrtinu ukupnoga broja filmova, me|u kojima su rijet- rorima Hidea Nakate i Kiyoshija Kurosawe. Ipak, ve}ina ’fe- ko oni koje japanski i zapadni kriti~ari izdvajaju kao naju- stivalskih’ filmova bli`a je prigu{enoj esteti~koj svijesti, dis- spjelije, ali je zadr`ala distribucijski monopol, pa nezavisne tanciranom, objektivnom glasu i pogledu izvana te {utljivim, filmove mo`e vidjeti malo gledatelja. Stoga se ve}ini kinopo- gotovo nijemim likovima s iznenadnim emotivnim ili nasil- 5 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 3 do 7 Vrvilo, T.: O suvremenom japanskom filmu

thomogenoga japanskog dru{tva ili slo`enijim interkultural- nim kontekstom. Me|u bitnim su odrednicama i sveprisut- na kultura stripa, koja pro`ima i igrane i animirane filmove te utjecaj suvremene tehnologije na populisti~ke `anrove. Dijalogiziranje dokumentarizma i igranog, prisutno od {ez- desetih, intertekst je ve}ine filmova, a mnogi redatalji uz igrane filmove snimaju i dokumentarce. Ve}ina navedenih zna~ajki, primjerice, tipi~ni motiv i{~ezla oca, koji u Pekin- {koj lubenici utjelovljuje svejapanski otac, mogla se zapaziti u svim prikazanim filmovima.

Takeshi Kitano Vatromet (Hana-bi), 1997. Tako|er i mnogostruka zamjena uloga, koja je u filmovima Kikujirovo ljeto, Nabina ljubav, Pri~a o Osaki i O, prolje}e i formalno cikli~ka, a u Pekin{koj lubenici sveobuhvatna. Svi nim ispadima. Sagledavaju probleme komuniciranja, otu|e- filmovi (osobito oto~ka, dijalektalna Nabina ljubav i ’kine- nosti, bolesti morala i osje}aja pod okriljem teme obitelji, ska’ Pekin{ka lubenica) istra`uju ’pogled izvana’, a uobi~aje- koju je najtrajniji japanski `anr obiteljske drame (homu do- ne dokumetaristi~ke metode, poput gluma~kih improvizaci- rama) od sama za~etka poistovje}ivao s temom gubitka. ja Kitana ili Ichikawine prate}e i izravne kamere, nadma{io Temeljno oblikovan u filmskoj ku}i Shochiku po~etkom 20- je Obayashi bizarnim spojem la`noga filma istine i rekon- ih godina dvadesetog stolje}a, smatran odve} sporim i obi~- struirane aktualnosti. Pekin{ku lubenicu, jedini film s politi~- nim za gledatelje izvan Japana, nemilosrdno je varirao sliku kom temom, simptomati~no, autora koji generacijski pripa- ’bez-o~inskog dru{tva’6 i razorene obitelji, a od {ezdesetih se da povijesnomu novom valu (i jednog od za~etnika eksperi- nastavio poigravati njezinim krhotinama. Sindrom nestala mentalnog filma u Japanu) uistinu je oblikovala zbilja — ne- mu{karca, stalna motiva obiteljskog filma, a ~ini se i dru{tva prikazano krvoproli}e na pekin{kom trgu Tiananmen 1989. — ’patrijarhata bez mu`eva’7 — istra`uje i simbolizira Ima- godine. Film je potpora kineskim studentima, a neizravno i murin film ^ovjek nestaje iz 1967. godine. posveta generaciji {ezdesetih, japanskim studentima sli~ne sudbine. Mogli bismo re}i, na ono i{~ezlo u suvremenom ja- Dana{nja obiteljska slika doima se jo{ sumornijom, ali filma- panskome dru{tvu podsje}a nekoliko fotografija s ljetnih {i od nje ne odustaju. Opsesivna potraga za roditeljima, naj- praznika, daleko oto~je, su}ut prema drugima i povratak ~e{}e o~evima, u japanskome filmu prisutna i u prikazanim oca, makar nakratko. filmovima, zrcali zajedni~ko povijesno i kulturno iskustvo te intimnu, ~esto autobiografsku, `udnju za osje}ajem pripad- nosti i samoostvarenjem. Traganje za izgubljenim tematizira- Kitano, jedan od filma{a tijela, posebice vlastitoga, proma- ju filmovi koji iz razli~ite, manjinske perspektive govore o tra~ i izvo|a~ istodobno, ni`u}i crnohumorne gegove umje- dana{njem post-natjecateljskom japanskom dru{tvu. Profe- sto ’kri{aka `ivota’ slavi i ironizira sje}anje na djetinjstvo i sor Iwamoto kao jedno od obilje`ja japanskoga dru{tva koje ljeto s ocem. Dje~akovo i/ili Kikujirovo retrospektivno puto- trajno zaokuplja filma{e istaknuo je tradicionalnu jednospol- vanje preokretna je tradicionalna esteti~ka svijest `ivota kao nu kulturu.8 Motive igranja i zamjene dru{tvenih i obitelj- putovanja. Njegova ’~arobnjaka iz Oza’ strukturiraju foto- skih uloga, Oshimina ’mu{karca u `enskome liku’ te proble- grafije kao me|unaslovi, uvode}i u epizode s ljetnih prazni- me diskriminacije i predrasuda prema Koreancima, kasti bu- ka, snove i fantazmagorije. Japansku obitelj od nijemoga fil- rakumin, `enama ili podre|enima op}enito, novovalovci su ma do Kitanove filmske slikovnice, ili od Ozuova plutaju}eg povezivali s klju~nim temama identiteta i slobode. Kihachija preko Yamadina gospodina Tore do Kikujira — povezuje obiteljska fotografija. U raspravi o razumijevanju Sada su sli~na rodna pitanja i odnos prema strancima koji japanskoga filma Bazin je jo{ 1957. rekao da ono zajedni~- rade i studiraju u Japanu obilje`ena ve}om raznoliko{}u pos- ko nije zemljopisno, nego geolo{ko.

6 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 3 do 7 Vrvilo, T.: O suvremenom japanskom filmu

Bilje{ke

1 Od 3-9. svibnja u Mulitmedijalnom centru u Zagrebu, a od 9-13. 3 Vidi: Iwamoto, Kenji, ’Estetika japanskoga filma’. Pojam ’tipi~no ja- svibnja u Multimedijanom institutu u Splitu prikazani su ovi filmovi: panski’ nihonteki, naj~e{}e se rabi za stilska obilje`ja Ozua i Mizogu- Takeshi Kitano, Kikujirovo ljeto (Kikujiro no natsu) iz 1999, Jun Ichi- chija. kawa, Pri~a o Osaki (Osaka monogatari) iz 1999, Shinji Somai, O 4 Vidi: Nitobe, Inazo, 1927: 25-26. prolje}e (A, haru) iz 1998, Yuji Nakae, Nabina ljubav (Nabi no koi) iz 5 Tokijska filmska {kola Eiga Bigakko, osnovana 1997, zajedni~ki je 1999. i Nobuhiko Obayashi, Pekin{ka lubenica (Pekin teki suika) iz projekt tokijskih kinoklubova Euro Space i Athenée Français, koji su 1990. po~etkom 1990-ih pokrenuli vlastitu produkciju. Me|u redateljima Tako|er, dva nova filma Elis in Tears i Angel’s Red Navel redateljice koji vode igranofilmske te~aje su Kiyoshi Kurosawa, Shinji Aoyama, eksperimentalnih filmova i asistentice na Umjetni~koj {koli u Kyotu Makoto Shinozaki, Akihiko Shiota, a dokumentarne Hirokazu Kore- Mari Iwamoto (ili Mari Terashima), koja je od kraja 1980-ih snimila eda i Nobuhiro Suwa. Neki od zapa`enijih filmova {kole na kojima su {esnaest kratkometra`nih filmova, ve}inom 8mm i 16mm, prikazanih sura|ivali studenti su Jalova iluzija Kiyoshija Kurosawe, Ne osvr}i se na vi{e europskih i azijskih festivala (videouradak Princess Plum Pud- Akihika Shiote i Staza akacije Jojija Matsuoke. ding prikazan je na splitskom festivalu novoga filma 1999). 6 Doi, Takeo, 1981:153. 2 Iz razgovora s profesorom Iwamotom, u svibnju 2004. 7 Vidi: Mellen, Joan, 1976: 247-251. 8 Vidi: Iwamoto, Kenji, ’Predo~avanje kulture i dru{tva u suvremenom japanskom filmu’.

Literatura

Anderson, Joseph L., Donald Richie, 1982, The Japanese Film: McDonald, Keiko I., 2000, From book to Screen: modern Japa- Art and Industry (pro{ireno izdanje), Princeton NJ, Princeton nese literature in films, Armonk NY, London England, An University Press. East Gate Book, M. E. Sharpe, Inc. Bazin, André, 1957, ’On Kurosawa’s Living’, Cahiers du Cinéma, Mellen, Joan, 1976, The Waves at Genji’s Door: Japan through its o`ujak, br. 69, u: Hiller, Jim, ur., 1985, Cahiers du Cinéma, Cinema, New York: Pantheon Books. Cambridge, Mass.: Harvard University Press. Muller, Marco, Dario Tomasi, ur., 1990, Raconti crudeli di gio- Bock, Audie E., 1978, Japanese Film Directors, Tokyo, NY&SF: ventu Nuovo Cinema giapponese degli anni 60, Torino, Kodansha International Ltd. E.D.T. Edizioni di Torino Bordwell, David, Noël Carroll, ur., 1996, Post-Theory: Recon- Nitobe, Inazo, 1927, Japanese Traits and Foreign Influences, Lon- structing Film Studies, Madison, Wisc.: The University of don: Kegan Paul, Tranch & Trubner Wisconsin Press. Nolletti, Arthur Jr., David Desser, ur., 1992, Reframing Japanese Burch, Noël, 1979, To the Distant Observer: Form and Meaning Cinema, Bloomington and Indianapolis, Indiana University in Japanese Cinema, ed. A. Michelson, Berekley: University of Press. California Press. Richie, Donald, 2001, A hundred years of Japanese Film, Tokyo, Davis, Darell William, 1996, Picturing Japaneseness, Monumen- NY, London, Kodansha International Ltd. tal Style, National Identity, Japanese Film, NY, Columbia Rivette, Jacques, 1858, ’Mizoguchi Viewed from Here’, Cahiers University Press. du Cinéma, o`ujak, br.81, u: Hiller, Jim,1985. Desser, David, 1988, Eros plus Massacre, An Introduction to the Sato, Tadao, 1980, Currents in Japanese Cinema, prev. Gregory Japanese New Wave Cinema, Bloomington and Indianapolis, Barrett, Tokyo, Japan: Kodansha International Ltd. Indiana University Press. Schilling, Joseph L. Mark, 1999, Contemporary Japanese Film, Doi, Takeo, 1981, The Anatomy of Dependence, Tokyo: Kodan- NY-Tokyo, Weatherhill. sha

7 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. SUVREMENI JAPANSKI FILM

UDK: 791.3(520) Kenji Iwamoto Estetika japanskog filma*

U ovome ~lanku razmotrit }u tradiciju esteti~ke svijesti u Ja- panu, zamijeniv{i pojam estetike pojmom esteti~ke svijesti, naime, razmi{ljanja o lijepom i izra`avanja lijepog, zato {to je japanska tradicionalna svijest o ljepoti na raznolike na~i- ne uklju~ena u filmove, proizvode suvremena dru{tva. U Ja- panu se esteti~ka svijest iskazuje ili u umjetni~kim djelima ili se o~ituje u obi~ajima i promi{ljanju `ivota. Oba su se na~i- na tijekom povijesti mijenjala, no ne treba isticati da stari ukus ne nestaje, nego pomije{an i pro`et s novim struji du- boko u ljudskoj svijesti. Pored toga, nedvojbeni su utjecaji drugih azijskih zemalja (osobito Kine i Koreje) na japansku kulturu, koja je stopila i o~uvala raznolikosti rasa i kultura. Zbog toga, sagledajmo neke glavne koncepcije vezane uz esteti~ku svijest u Japanu.

Svijest o prolaznosti svjetovnog U Japanu su tijekom srednjega vijeka (u razdoblju od 12. do 16. stolje}a) u teoriji poezije i no drame nastali esteti~ki poj- movi yosei i yugen. Yosei se odnosi na osje}aj ili raspolo`e- nje stvoreno onkraj rije~i. Takvo je razmi{ljanje o poeziji iznimno zanimljivo, zato {to isti~e neizrecivo u umjetnosti rije~i. Yugen ima sli~no zna~enje. Ukazuje na tajanstvene, du- boke i profinjene osje}aje te otmjene i odmjerene pokrete ili prikrivenu ljepotu. Iako je pojam yugen preuzet iz kineske budisti~ke filozofije, prilago|en je tradicionalnom japan- skom shva}anju lijepog. Ljepota yosei i yugen bliska je poj- mu sabi, koji do~arava samotni ugo|aj i osamljenost ili osje- }aj davnosti i pusto{i svojstven wabi. Ne{to kasnije, u 17. i 18. stolje}u, uvode se u teoriji obreda ~aja, haiku poezije i knji`evnosti pojmovi wabi, karumi i mono no aware. Wabi upu}uje na jednostavan i nepomu}en okus, a karumi na lako}u ili jednostavnost u najvi{em obli- ku, nasuprot hvalisavoj va`nosti ili zamr{enim vje{tinama. Pojmom mono no aware (svijest o prolaznosti svega svjetov- nog) iskazuje se osje}aj koji poti~u mijene godi{njih doba, duboko zanimanje izazvano glazbom ili ljubavlju te `udnja za svjetovnim. Naposljetku, teorija slikarstva govori o zna- ~enju neoslikanih dijelova slike. No i u tom se pristupu ra- zabire naslje|e kineskoga klasi~nog pejza`nog slikarstva, a prazne prostore mo`emo uo~iti i u korejskom tradicional- nom slikarstvu. S obzirom, pak, na te ~injenice, ~ine se da ja- Lik Saka Kintokija iz kabuki kazali{ta panska esteti~ka svijest smatra najuspjelijim onaj potisnuti

* Zahvaljujemo autoru Kenjiju Iwamotou koji je susretljivo dozvolio da objavimo prijevod njegova dva teksta u na{em ~asopisu. 8 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 8 do 11 Iwamoto, K.: Estetika japanskog filma izraz ili neizra`enu ekspresiju koji dose`e ni{tavilo. Dakako, to bismo mogli povezati sa zenom. Me|utim, ne smijemo zanemariti usporedni na~in izra`ava- nja, ~ija je osobitost obilna dekorativnost. Primjerice, zlatni ukrasi na nekim hramovima, budisti~kim sveti{tima, pala~a- ma i sli~no. ^ak i na oru`ju, poput samurajske opreme i oklopa, napadno se isti~e rasko{na ljepota. Drugim rije~ima, dvije su osnovne genealogije japanske esteti~ke svijesti. Tra- dicionalno pejza`no slikarstvo, kao sastavnica jednoga rodo- slovlja, te`i dubokoj suptilnosti i idealu esteti~kog pojma yu- gen rabe}i samo crne i bijele tonove. Drugo podrijetlo este- ti~ke svijesti iskazuje se u klasi~nom slikarstvu, obrtu, arhi- tekturi i samurajskoj opremi, a obilje`ja glamurozna sklada posti`e skladom `ivih boja i dekoracija. Pove`imo sada esteti~ku svijest s na~inom i promi{ljanjem `i- vota. Iako je Japan bio poljodjelska zemlja, postojale su ra- zli~ite skupine putnika i lutalica, koje su ~inili mnogi umjet- Ozuova Posljednja jesen (gore) i Kurosawin Rashomon (dolje) nici, izvo|a~i, preprodava~i, esteti~ari, budisti~ki i {intoisti~- ki hodo~asnici, samurajski ratnici koji su te`ili savr{enstvu borila~kih vje{tina te oni koji su svojem zanimanjem bili ve- {}u. Slikarski `anrovi manga i giga, nastali prije razdoblja zani uz more. Japanska knji`evnost i narodne predaje govo- edo, izra`avaju vulgarni duh i dosjetljiv smisao za satiru i hu- re o slavnim junacima i njihovim `ivopisnim putovanjima. mor. Rakugo, jedan od tradicionalnih izvo|a~kih oblika, za- Knji`evni spis Kojiki, najstarija japanska ’povijest’, opisuje bavljao je publiku vje{tinom pripovijedanja smije{nih pri~a o do`ivljaje ~uvena kraljevi}a Yamata Tekerua. Junak pu~ke ljudskim neuspjesima i nelagodama. Isto tako, tradicionalno knji`evnosti, samurajski vo|a Minamono no Yoshitsune koji kazali{te kabuki i neki `anrovi japanskog slikarstva iskazuju je `ivio u 12. stolje}u, tako|er je bio tragi~ni lutalica. Osim neobuzdanu ma{tovitost i oporu bizarnost. Dominantno u toga, potkraj razdoblja edo (od kasnog 18. do po~etka 19. toj genealogiji nedvojbeno je antiteti~no spomenutoj esteti~- stolje}a) javila se posebna vrsta dru{tvenih otpadnika, ime- koj svijesti. Optimizam smijehom otklanja `ivotne proble- novana yakuze, koji su kao lutalice i kockari `ivjeli prema me. Prakti~ni misaoni sklop tih popularnih oblika izabire vlastitom moralnom kodeksu. Njihov na~in `ivota u stalnu grotesknost umjesto otmjenosti, `estinu umjesto osjetljivosti kretanju prepoznaje se u japanskoj kulturi putovanja, odno- i postojanost umjesto prolaznosti. Buntovni mentalitet na- sno, esteti~koj svijesti o otkrivanju ljepote u putovanju. S tim stoji pre`ivjeti ne vode}i ra~una o etici. Te se osobine mogu je osje}ajem povezano poimanje `ivota kao putovanja te poj- promatrati kao antiesteti~ka svijest, koja satirizira tradicio- movi prolaznosti, nepomu}enosti i prastarosti.1 nalnu esteti~ku svijest i nasilno je razara. Antiesteti~ka je svi- jest sna`ni skriveni tok u mati~noj struji japanske esteti~ke Odanost i pokornost svijesti te je osje}ajem odmaka i nepristranosti ismijava i pot- kopava. Takva antiesteti~ka svijest najuo~ljivija je u filmovi- Isto tako, tema putovanja michiyuki ili putovanja u smrt ti- ma Shoheija Imamure. pi~na je sastavnica japanskoga filma. S idejom prolaznosti povezana je koncepcija `ivota i smrti, koja smrt prihva}a kao Japanski su se filmovi nakon 1923. ubrzano i masovno pro- neminovni slijed. Esteti~ku svijest o smrti simbolizira ljubav- izvodili te napokon dosegnuli vrhunac potkraj 1950-ih. No, no samoubojstvo shinju, ~est motiv tragedija Kabuki i Joru- ve} 1920-ih godina, odnosno, u razdoblju nijemoga filma, ri. Tako|er, `ivot i smrt yakuze, ~iji se moralni kod iskazuje Japan je bio razvijena filmska zemlja, koja je koli~inom pro- u osje}aju du`nosti sve do vlastite smrti te kodeks ratnika izvedenih filmova slijedila ameri~ku kinematografiju. Ali bushido, koji izjedna~uje odanost i pokornost. Zajedni~ko utjecaj japanskoga filma nije bio me|unarodan zbog nedo- im je nagla{eno estetiziranje prihva}anja smrti. Ako pozitiv- statka kvalitetnih filmova. Jedna od osobitosti onodobnoga na esteti~ka svijest zna~i uspje{an nadzor nad `ivotom, mo- japanskog filma bila je u tome {to su ih mogli snimati poje- gli bismo re}i da je japanska esteti~ka svijest negativna, ve- dinci najrazli~itih senzibiliteta, zato {to je za masovnu proi- zana uz propast. To nije puki poraz, nego propast koja se za- zvodnju trebao velik broj redatelja. Zatim, nemaju}i me|u- sniva na nekoj pravi~nosti. Takvu esteti~ku svijest stilizirano narodno tr`i{te, japanski je film razvio vlastita, prepoznatlji- do~aravaju filmovi `anra yakuza, koji su na bili na vrhuncu va tematska i `anrovska obilje`ja te posebnu esteti~ku svijest popularnosti tijekom {ezdesetih. i na~in izra`avanja. Napokon, tradicionalna esteti~ka svijest Dosad sam raspravljao o formulai~nom izra`avanju japanske Japana bila je pod golemim utjecajem europskih, ali i mno- esteti~ke svijesti uglavnom u visokoj kulturi, kroz kategorije gih azijskih zemalja, primjerice Kine i Koreje. otmjenosti, profinjenosti, prolaznosti i osobita osje}aja lje- Op}enito govore}i, kada bismo trebali izdvojiti dvije temelj- pote u izboru vlastite smrti. Osvrnimo se sada na usporednu ne odrednice japanskoga filma, to bi bile: potiskivanje i ek- tradiciju, koja se jasno o~ituje u svijetu popularne kulture sces. Potiskivanje zna~i suzbijanje ekspresije, pounutrenje knji`evnosti i umjetnosti. Imenujmo je antiesteti~kom svije- izraza. Naime, nadzor i hladno}u, a ne naglo izra`avanje 9 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 8 do 11 Iwamoto, K.: Estetika japanskog filma

na s osje}ajem odmaka, a sklonija je grotesci i silovitosti nego otmjenosti i osjetljivosti. Imamura u ve}ini filmova ne te`i ljepoti slike i kompozicije. Umjesto toga, usredoto~uje se na ljudsku vitalnost, distancirano prikazuju}i `ivotnu sna- gu i nezasitnu `udnju u trivijalnim ljudskim komedijama. Upravo odmak omogu}uje smijeh, kojim se ne izruguje, nego suosje}a s obi~nim ljudima. Doima se da su Imamurina obilje`ja trajno zanimanje za posrnula ~ovjeka i, rekao bih, temeljita vulgarnost, koja nastoji prodrijeti u ljudsku narav te njegova beskona~na zaokupljenost ljudskom podmitljivo- {}u. S druge strane, djelo Takeshija Kitana, redatelja Vatro- meta, srodno je filmovima potiskivanja. Ve}ina njegovih fil- mova (izuzmu li se Najmirnije more toga ljeta ili Klinci se vra}aju) skriva potisnuto nasilje. Glavni lik Vatrometa ~o- vjek je od malo rije~i, suspregnuta govora, u kojem je prita- jena iznenadna i `estoka nasilnost koja {okira gledatelje. Ta- kvo fizi~ko, tjelesno nasilje do`ivljava se kao izraz nihilizma i pesimizma, koji proizlazi iz raspukline njegove egzistencije Takeshi Kitano Vatromet i {iri se iznad rije~i, razuma i logike. Poput spomenuta lika u filmu Vatromet ve}ina glavnih liko- neke `udnje i osje}aja. Nasuprot tome, eksces zna~i naglo va u novijim japanskim filmovima posve je {utljiva ili vrlo ri- iskazivanje unutarnjeg stanja, naime, izra`avanje `udnji i jetko govori. Sklonost {utljivosti je osobito uo~ljiva u filmo- osje}aja bez zadr{ke. Yasujiro Ozu smatra se tipi~nim pred- vima koji dobivaju visoka priznanja na me|unarodnim festi- stavnikom filma potiskivanja, no on iskazuje i besprijekoran valima. U filmu Koheija Ogurija Spava~ korejski glumac Ahn osje}aj za humor i ironiju. Stoga moramo biti oprezni kada Sung-ki glumi naslovni lik. On doslovno prespava cijeli film njegovo djelo svrstavamo u filmove potiskivanja. Njegov se ne izgovoriv{i nijednu rije~. Drugi je primjer prvi film Hiro- opus izvan Japana do`ivljava ’najjapanskijim’, danas se fil- kazua Koreede Maboroshi, nagra|en u Kanadi i Italiji. Liko- ma{i cijeloga svijeta dive njegovim filmovima i smatraju ga vi, ponovno, ne govore mnogo. Suptilnosti Koreedina stila jednim od klju~nih svjetskih redatelja. S druge strane, u dje- pridonosi i osvjetljenje, naime, stupnjevanje svjetla i tmine u lu Akira Kurosawe prevladava napetost izme|u aktivnosti i rasponu od slabijeg osvjetljenja preko nejasne do prili~no neaktivnosti, `iva opreka svjetla i sjene te dinamika kretanja. mra~ne slike, izbjegavaju}i samo jasnu vidljivost. Isto tako, Njegovi su filmovi ekscesni u izrazu i osje}ajima, a to dodat- uporaba totala i polutotala, kojima likove ostavlja u daljini. no nagla{ava ugo|ajima silovite ki{e, oluje i `arkoga sunca. Rekao bih da je cijeli film stilski izraz {utljivosti. Tre}i je pri- Takvi efekti sna`no usmjeravaju ego prema van, vidljivi su u mjer film Suzaku redateljice Naomi Kawase, za koji je dobi- slici i radnji te su svima razumljivi. Zato su njegovi filmovi la debitansku nagradu na kanskom festivalu 1997. Njezin tako prihva}eni {irom svijeta. Osim toga, uz bogatstvo izra- film, poput dokumentarca, neometano bilje`i svakodnevicu za, njegovo djelo iskazuje preobilje moralnosti i humanizma, stanovnika planinskoga sela. U filmu se izgovara neznatan {to mo`e ganuti ili posramiti neke gledatelje. broj rije~i. ^etvrti primjer, film Okaeri Makota Shinozakija, Donald Richie, poznat po tome {to je upoznao strane zemlje tako|er je film potiskivanja, a opisuje du{evno stanje `en- s japanskim filmom, smatra da kineski film Crvena ra` pod- skoga lika. Iako je manjak dijaloga uobi~ajen re`ijski postu- sje}a na Ra{omon. Doista, film redatelja Zhanga Yimoua ne pak u psiholo{kom filmu Okaeri jedinstveno do~arava ugo- prikazuje toliko `enskost junakinje, koliko njezin sna`an ego |aj ti{ine i suzdr`anosti. Napokon, glavni lik filma Jegulja i samosvijest. I u ostalim Yimouovim filmovima zamjetna je Shoheija Imamure gotovo ni sa kim ne govori. ekscesnost i bogata dekorativnost. Za iznimnu stilsku ljepo- Tendencija {utljivosti tematski je opravdana. Dva spomenu- tu Kurosawinih filmova bitno je njegovo slikarsko podrijetlo ta filma Maboroshi i Okaeri bave se osje}ajem gubitka. Jegu- i zanimanje za japansku tradicionalnu umjetnost poput dra- lja nagla{ava osje}aj nepovjerenja glavnoga lika, ~ija je `ena ma no, koje je najo~evidnije u filmovima Ljudi koji kora~a- nevjerna. Spomenuo bih i Ljubavno pismo Shunjija Iwaija. ju po tigrovu repu, Krvavo prijestolje i Ran. Suspregnuti Iwai je zaokupljen mladom generacijom Japana, Koreje i izraz drame no i Kurosawino preobilje nisu protuslovni, Hongkonga, a njegov film tako|er tematizira osje}aj gubit- nego se nadopunjuju u dinami~koj napetosti, zahvaljuju}i je- ka ili nestanka ljubavi. Budu}i da je nestalnost ljubavi jedna dinstvenosti i dosljednosti njegove esteti~ke svijesti. od naj~e{}ih, univerzalnih tema, ne smatram je posebnim obilje`jem japanskog filma. Isto tako, suzdr`anost i ispad Antiesteti~ka svijest bitne su sastavnice mnogih filmova, navedimo samo Grad Unato~ zajedni~koj sklonosti izra`avanju ekscesa, filmove tuge Hou Hsiao-hsiena ili Pjesmu puta Satyajita Raya. U ko- redatelja Shoheija Imamure treba razlikovati od Kurosawi- rejskoj kinematografiji to su filmovi Im Kwon-taeka Knjiga nih. Osim toga, neki Imamurini filmovi (poput Jegulje i Crne obiteljskog stabla, Zamjenska majka i Sopyunje, koji su isto- ki{e) bli`i su potisnutu izrazu. No, prije svega, Imamura je ti- dobno duboko pro`eti snagom patosa — tugom, patnjom i pi~an predstavnik antiesteti~ke svijesti. Ta je svijest poveza- stra{}u. Budu}i da su potiskivanje i eksces univerzalna na~e- 10 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 8 do 11 Iwamoto, K.: Estetika japanskog filma la izra`avanja, pitanje je jesu li zastupljeniji u japanskom fil- `anrovskom filmu dosegnuo vrhunac u 1960-im, u doba mu i jesu li neka njihova svojstva tipi~no japanska. gospodarskoga procvata u Japanu. Mo`emo re}i da su ja- panski tradicionalni moral i esteti~ka svijest, posebice ona {i- @anrovske odrednice rih slojeva, nakratko procvali u filmovima `anra yakuza. U doba masovne filmske proizvodnje (od 1920-ih do 1960- ih) japanski su se filmovi dijelili u najrazli~itije `anrove u ko- Takenobu Watanabe, filmski kriti~ar onoga doba, smatra da jima su iznimni redatelji snimili svoja najuspjelija ostvarenja. je privla~nost yakuza filmova u oprekama izme|u starog i Me|u tim je `anrovima i povijesna kostimirana drama jida- novog, `ivotnih i ekonomskih interesa, profinjenog i grubog i-geki, koja izra`ava tradicionalnu esteti~ku svijest. Povijesna te sklada i nesklada. U filmovima o yakuzama o~ituju se ta drama vizualizira japanski drevni na~in `ivota prije europ- ~etiri para suprotnosti. Oni ne zastupaju mu{ko dru{tvo u skoga utjecaja kao ’izgubljenu ljepotu’. Osim toga, serijska i cjelini, budu}i da ve}im dijelom iskazuju ’ljepotu `ivota i masovna filmska proizvodnja upu}uje na popularan smisao osje}aja mu{koga svijeta’, a manje ’ljepotu izgubljena `ivota za lijepo ili esteti~ku svijest o na~inu `ivota i osje}ajima obi~- i osje}aja’. Zbog toga ih mo`emo smatrati ina~icom povije- nih ljudi, zrcale}i raznolike `udnje i snove, mra~nije osje}a- sne drame jidai-geki. Izuzmemo li suvremene filmove o ya- je pohote, mr`nje i pohlepe te `elju za pro~i{}enjem. Izvan kuzama, koji prikazuju japansko dru{tvo nakon Drugoga Japana vizualna se ljepota tih filmova doima egzoti~nom. svjetskog rata, filmovi o klasi~nim yakuzama do~aravaju ne- zadovoljstvo starih i slabih, pod~injenih u modernom indu- Tijekom 1950-ih, nakon masovnog {irenja televizije, `anrov- strijaliziranom dru{tvu iz kojega nestaju. Obilje`ja potiskiva- ski je film izgubio popularnost i bio prisiljen na promjene. nja i ekscesa razabiru se i u filmovima toga `anra. Kitanov Prekretnicu su najavili, sredinom 1960-ih, filmovi `anra ya- film Vatromet zbiva se u bliskoj sada{njosti, a njegov glavni kuza. Iako su pojmovi yakuza i ninkyo zamjenjivi, razlikuju junak nije yakuza, nego biv{i policajac. Time se udaljava od se u vrijednosnim kategorijama. Ninkyo pretpostavlja pozi- predlo{ka `anra yakuza, a pribli`ava ameri~kim filmovima s tivnu vrijednost. Osoba ninkyo vite{koga je duha, naj~e{}e ’tvrdokornim’ policajcima. prikazana kao ~ovjek pravde koji poma`e slabima i ka`njava poroke ili ~ovjek od rije~i koji `rtvuje svoj `ivot kako bi pro- Me|utim, treba istaknuti da nije mogu}e procjenjivati ra- veo svoju du`nost. Pojam yakuza ima negativnije zna~enje. znovrsnost japanskoga filma samo na temelju nagra|ivanih To je varalica, ni{tarija bez pristojna posla. Zbivanje u filmo- filmova, starih ili novih. Kakvu vrstu esteti~ke svijesti iska- vima yakuza odvija se nakon zamiranja razdoblja edo, u zuje dana{nji japanski film, iz kojeg su gotovo potpuno ne- doba obnove meiji (potkraj 19. i po~etkom 20. stolje}a). Po- stali jidai-geki i ninkyo/yakuza `anrovi? Postoji li zajedni~ka zitivni su junaci uklju~eni u tradicionalne poslove, izgradnju, esteti~ka svijest u novijim, zanimljivim filmovima poput La- prijevoz, lu~ko poslovanje i ribarstvo, a njihovi su protivni- stina repa Shunjija Iwaija, Lijepog vremena u Tokiju Naote ci ulizice u velikim korporacijama u modernoj industriji na- Takenake i Cure Kiyoshija Kurosawe? O~evidno je da japan- staloj pod utjecajem Zapada ili u savezu s pokvarenim poli- sku esteti~ku svijest ~ini mno{tvo elemenata i ne mogu je cajacima. @anr prikazuje sukob vrijednosti starog i novog, osvijetliti samo pojmovi tradicionalne esteti~ke svijesti Japa- naime, nestaju}e staro kao dobro i lijepo, a dolaze}e novo (u na ili Istoka i njihovih europskih utjecaja. Mo`da }e gledate- prvom redu zapadnja{tvo) kao zlo i ru`no. Stari yakuza, lji japanskih filmova izvan Japana lak{e odgovoriti na ta pi- iako lutaju}i kockar, pozitivan je junak i predstavlja dobro- tanja. tu, za razliku od modernog yakuze. Va`no je istaknuti da je taj posljednji odraz ’ljepote izgubljena `ivota i osje}aja’ u Prevela s engleskog: Tanja Vrvilo

Bilje{ka

1 Naglasak na pikarskim motivima u filmovima povijesne i suvremene tematike tvori poseban tip filma matatabi, doslovno, `ivot lutalice (op. prev.)

11 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. SUVREMENI JAPANSKI FILM

UDK: 791.23(520)”199/200” Kenji Iwamoto Prikazivanje kulture i dru{tva u suvremenom japanskom filmu

toga, filmove vi{e ne gledamo samo u kinu, nego i putem ra- zli~itih vizualnih medija: televizije, videokaseta koje posu|u- jemo ili kupujemo, laserskih diskova i DVD-a. Nedvojbeno, filmove gleda vi{e ljudi od onih koji odlaze u kino.

Kultura stripa i animirani filmovi Razmotrimo sada teme i materijal japanskoga filma. Najpo- pularniji filmski trend, ’`anrovski’ i tematski, a istodobno iznimno kvalitetan, jest animirani film. To je podru~je blisko stripovima u ~asopisima i knjigama, koji odavno imaju velik broj poklonika. Stripovska kultura isprva je osvojila sred- njo{kolce i studente, zatim mla|u generaciju slu`benika te napokon stariju generaciju. Neosporno, danas je njezin ~ita- teljski raspon vrlo {irok. U godi{njim anketama nekih od najstarijih i najpoznatijih japanskih filmskih ~asopisa, filmski Poslije ki{e (Ame agaru), Takashija Koizumija, prema scenariju Akire kriti~ari redovito biraju deset najboljih filmova. U posljednje Kurosawe, 2000. vrijeme na vrhu tih anketa neki su animirani filmovi, primje- rice filmovi Hayao Miyazakija ili Isao Takahate. Miyazakijev film Naushica iz Doline vjetra1 iz 1984. progla{en je remek- Na po~etku ovoga izlaganja navest }u nekoliko osnovnih djelom, a Sen i tajnoviti nestanak Chihiro nagra|en je Zlat- podataka o koli~ini i gledanosti filmova proizvedenih pro{- nim medvjedom 2002. i Oscarom 2003. godine. U Japanu je le godine u Japanu. Dakle, 2003. je snimljeno 290 filmova. postigao najve}u gledanost u povijesti japanskog filma i nad- Tim brojem nisu obuhva}eni samo filmovi triju glavnih film- ma{io rekord koji je dr`ao Titanik. Bez okoli{anja mo`emo skih kompanija, nego i brojni filmovi nezavisnih produkcij- re}i da je Hayao Miyazaki najpoznatiji redatelj u Japanu, ~ije skih ku}a (televizijskih, izdava~kih, reklamnih kompanija i ime znaju sve dobne skupine. proizvo|a~a videoigara). Oni su prisiljeni na suradnju, Animirani filmovi, nazvani japanimacija, razvili su se uspo- uglavnom iz financijskih razloga. Tako|er, moram dodati da redno s masovnom proizvodnjom televizije i stripova te su na- navedeni broj uklju~uje i erotske filmove manjih produkcij- dahnuli razna nova podru~ja. Zanimljivo je kako se kineski skih ku}a. Pro{le je godine uvezeno 335 filmova, a to zna~i ideogrami kanji rabe u filmu Evangelion iz 1997. redatelja Hi- da je u Japanu prikazano vi{e od {esto japanskih i stranih fil- deakija Annoa, snimljenu nakon {to je televizijska verzija po- mova. Uz to, filmovi se mogu vidjeti na razli~itim filmskim stigla golemu popularnost. Kineski ideogrami u Evangelionu festivalima, a nisam spomenuo ni dokumentarne, eksperi- vrlo su zamr{eni, no vi{e nalikuju slikovnom pismu koje ne- mentalne, kratke i osammilimetarske studentske filmove ni staje prije negoli bi se moglo pro~itati, elektri~nim signalima videoprodukciju. S obzirom na tu raznolikost, mo`emo re}i koji ne prenose zna~enje nego opti~kim podra`ajima djeluju da je u Japanu prikazan prili~an broj filmova. na `iv~ani sustav. Film spaja animirani film, dakle, moderni vi- Broj gledatelja ne{to je ve}i od sto i {ezdeset milijuna, {to zualni izraz jednostavan za razumijevanje sa slo`enim ideogra- zna~i da Japanci prosje~no odlaze u kino neznatno vi{e od mima i pojmovnim sklopovima. Me|utim, ta tehnika podsje- jednom godi{nje. Japanska je kinematografija bila na proi- }a na neke filmove nijemoga razdoblja, osobito eksperimente zvodnom vrhuncu izme|u kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih go- Dzige Vertova i Aleksandra Rod~enka s podnaslovima u do- dina. U usporedbi s tim razdobljem, broj gledatelja smanjen kumentarnom filmu i filmskim novostima, u sovjetskom filmu je na desetinu, broj kinodvorana na ~etvrtinu, a koli~ina pro- 1920-ih. U Japanu stripovi, karikature i ilustrirane pri~e ima- izvedenih filmova na manje od polovinu. Danas u Japanu ju dugu povijest. Teme i slikovne kompozicije japanskih tradi- djeluje oko 2700 kinodvorana. Zanimljivo je da u posljednje cionalnih oslikanih pripovijesti blisko su povezane s nekim ja- vrijeme raste broj filmskih projekcija, zato {to su nove vrste panskim klasi~nim filmovima poput Intendanta Sansha iz gradskih kina (multipleksi, videoprojekcije, male kinodvora- 1954, u kojem Kenji Mizoguchiji u ve}ini scena primjenom ne i repertoarna kina) zamijenile stara seoska kina. Osim krana i snimanjem glumaca iz gornjega rakursa oblikuje kom- 12 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 12 do 14 Iwamoto, K.: Prikazivanje kulture i dru{tva u suvremenom japanskom filmu poziciju nalik oslikanim svicima iz razdoblja Heian (iz 9. i 10. Japanke ne `ele raditi na zemlji i udati se za poljodjelce. stolje}a). Ukratko, stripovi i filmovi me|usobno se pro`imlju, Radnja filma Lastin rep iz 1996, jednoga od najzapa`enijih velik je broj filmova utemeljen na stripovima (i prije Drugoga redatelja mla|e generacije Sunjija Iwaija, doga|a se u bliskoj svjetskog rata), a neke najuspjelije filmske satire adaptacije su budu}nosti. Imigranti iz razli~itih zemalja dolaze u Japan u stripova koji su serijski izlazili u novinama. potrazi za ’japanskim snom’, nakon {to je jen postao najja~a svjetska valuta. Imaginarni Jengrad ispunjen je ozra~jem Uniseks kultura apolita, {irokom raznoliko{}u etni~kih skupina. Film redatelja Shuna Nakahare Vi{njik, progla{en najboljim Napokon, vrlo je zanimljiv i film Go, redatelja Isao Yukisa- filmom 1990, u kojemu srednjo{kolke uvje`bavaju istoime- de. Koreja je najbli`a strana zemlja Japanu, no na`alost od- nu dramu Antona P. ^ehova, tako|er je adaptacija stripa. I nosi su se pogor{ali zbog japanske tridesetogodi{nje koloni- predlo`ak i hvaljeni film suptilno opisuju djevoja~ke osje}a- zacije (preciznije, od 1910. do 1945), kada je mnogo Kore- je. Osim toga, radnja filma odvija se u djevoja~koj srednjoj anaca prisilno dovedeno u Japan kao radna snaga. Danas su {koli te, neizbje`no, istospolna kultura ~ini va`an dio pri~e. Koreanci najbrojnija nacionalna manjina u Japanu. Da bi Isti je slu~aj i s filmovima koji se zbivaju u srednjim {kolama stvar (za Koreance) bila gora, nakon Drugoga svjetskog rata za dje~ake. S obzirom na u~estalost homoseksualnih motiva, Koreja je podijeljena na Sjevernu i Ju`nu, u skladu s ideolo{- filmove koji problematiziraju istospolne odnose mo`e sma- kim sukobima Istoka i Zapada, {to je podijelilo i Koreance u trati novim `anrom. Japanu. Go, jedan od najuspjelijih japanskih filmova iz Kao primjer mo`emo navesti i film redatelja Ryosukea Has- 2001, pristupa tom problemu otvoreno, naime, rascjepu iz- higuchija Dodir groznice iz 1993, koji opisuje ljubav i prija- me|u nacionalnosti i identiteta Korejanca u Japanu. Glavni teljstvo me|u mladi}ima. Ve}ina redatelja ne prikazuje otvo- lik, pripadnik tre}ega nara{taja Korejanaca, odvojeno rabi svoja dva imena, japansko i korejsko, u japanskom i korej- reno seksualne ili erotske scene, nego distancirano opisuje skom okru`enju. Pored toga, njegovo obrazovanje u sjever- svakodnevne odnose me|u likovima, mogli bismo re}i kao nokorejskoj srednjoj {koli u Japanu obojeno je nacionaliz- {to je to ~inio Yasujiro Ozu. Ipak, ti se odnosi razlikuju od mom. On mijenja ime i nacionalnost premje{tanjem u ju`no- onih u filmovima heteroseksualne tematike. Japanska jed- korejsku srednju {kolu. Uz to, skriva pravi identitet od svo- nospolna kultura nije nova pojava, primjerice glazbena sku- je japanske djevojke. Film nas izravno pita {to zna~e ime i pina Takazaruka opera, u kojoj mogu sudjelovati samo `ene, nacionalnost. Na po~etku filma napisan je stih iz Shakespe- odavno privla~i mnoge obo`avateljice. Filmovi homoseksu- areova Romea i Julije, Julijina re~enica: »(...) ime nije ni{ta. alne tematike srodni su Takarazuka operi po ~isto}i istospol- nih odnosa i problematiziranju spolnih razlika, ali je pristup suvremenih redatelja radikalniji nakon iskustva feministi~- kog pokreta. Ta je tematika povezana s interkulturalnim kontekstom samim time {to preispituje uobi~ajene hetero- seksualne predod`be. No ne mo`emo zanemariti japansku tradiciju odvojenih {kola i spavaonica za dje~ake i djevoj~i- ce ni dugu tradiciju koja je njegovala prijateljstvo i istospol- nu kulturu u tom konfucijskom dru{tvu. Ryosuke Hashigu- chi re`irao je i film Hush! iz 2001. o odnosu utroje, izme|u jedne `ene i dvojice mu{karaca. Iznimnu pozornost izazvao je i film Waterboys iz 2001, redatelja Yaguchija Shinobua. To je kvazikomedija koja se zasniva na istinitoj pri~i po kojoj ~lanovi srednjo{kolskoga pliva~kog kluba {kole za dje~ake treniraju sinkronizirano plivanje. A osje}aj `enske solidarno- sti, poput filma Thelma i Louise Ridleya Scotta, dojmljivo je oblikovao redatelj Hideyuki Hirayama u filmu Out iz 2001, adaptaciji bestselera spisateljice Kirino Natsuo. Out crnohu- morno obra|uje zlo~in, naime, jedna obi~na `ena ubije na- silnoga mu`a, a prijateljice joj poma`u ukloniti tijelo.

Posthomogeno dru{tvo Sredi{nja tema vi{e filmova iz 1990-ih jest `ivot stranaca u Japanu, osobito onih iz Azije te Bliskog i Srednjeg istoka. Ti se filmovi usredoto~uju na heterogene kulturalne probleme Japana. Istaknuo bih film Plivati u suzama iz 1992. Hirota- ke Tashira, koji opisuje osamljenost i te{ko}e mlade `ene koja ubrzo nakon dolaska s Filipina u japansko selo kako bi se udala, pobjegne u Tokio, zaradi ne{to novca i vrati se u domovinu. Dru{tvena pozadina ovoga filma nedostatak je mladih `ena u poljoprivrednim podru~jima Japana, {to je posljednjih godina postao ozbiljan problem. Naime, mlade Plakat za film Nausikaja iz doline vjetra, Hayao Miyazaki, 1984. 13 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 12 do 14 Iwamoto, K.: Prikazivanje kulture i dru{tva u suvremenom japanskom filmu

[to nazivljemo ru`om, slatko bi mirisalo i s drugim ime- Tema ljubavi u japanskome filmu nije ograni~ena samo na nom.«2 Taj navod simbolizira temu filma. Go problematizira mladu generaciju. Odnos izme|u supru`nika suptilno obra- nacionalizam i radikalne predrasude, a istodobno s lako}om |uje film Lijepo vrijeme u Tokiju iz 1997. Film je donekle bi- do~arava ugo|aj posljednjih srednjo{kolskih dana. ografski, utemeljen na knjizi slavnoga fotografa Nobuyoshi- ja Arakija, kojega glumi Naoto Takenaka, ujedno i redatelj Postnatjecateljsko dru{tvo filma. Prigu{eni stil filma pro`et je ljepotom slike i kompo- Japan je od sredine 19. stolje}a slijedio Zapad i ubrzano se zicije, u skladu sa zanimanjem glavnoga lika. A film redate- modernizirao. Po~etkom 20. stolje}a zaka{njelo se pridru`i- lja Yujija Nakaea Nabina ljubav iz 1999, koji se odvija na o imperijalisti~kim zemljama, a potkraj istoga stolje}a posta- oto~i}u pored ju`nog otoka Okinawe, ljubavna je pri~a sta- o nemilitaristi~ka dr`ava usmjerena gospodarskom napret- rije `ene, bake Nabi. Bogat je lokalnim bojama i osebujnom ku. Rekao bih da su Japanci tijekom sto pedeset godina `u- kulturom tog kraja, ~ije se narje~je razlikuje od japanskog rili i nagomilavali umor, a zanemarili ono bitno. Usred sna`- standarda, {to ga ~ini interkulturalnim filmom. na gospodarskog procvata, komedija Yojija Yamade o me|u- ljudskim odnosima pod naslovom Te{ko je biti mu{karac naj- Duhovni svijet u doba videa i ra~unala prije je snimljena za televiziju, a malo zatim njezina je film- Uz razvoj animiranog filma i problematiziranje interkultu- ska verzija postala najpopularnija (najdulja na svijetu) serija, ralnih i rodnih pitanja, javio se `anr psihohoror ili moderni ~iji su se nastavci proizvodili sve do smrti glavnoga glumca. film strave. U knji`evnosti je ~est motiv vi{estruke li~nosti, a Film koji se bavi tom temom jest Svakida{nji ljetni praznici sve su popularniji filmovi koji spajaju stare pri~e o duhovi- iz 1994. redatelja Shusukea Kaneka. Otac je slu`benik, a nje- ma s novim medijima poput videa i ra~unala. U filmovima gova k}i polazi uglednu djevoja~ku ni`u srednju {kolu. Jed- kao {to su Krug iz 1998. Hidea Nakate i Puls iz 2001. Kiyos- noga jutra susretnu se u parku. Iako su kao i obi~no rano hija Kurosawe duhovi se pojavljuju na ekranu videa ili ra~u- ujutro izi{li iz ku}e, nisu oti{li u {kolu i na posao, nego u {et- nala. U filmu Avalon iz 2000. redatelja Mamorua Oshiija, nju. ’[kolofobijom’ se izvorno naziva odbijanje djece da idu junakinja igraju}i televizijsku igru putuje amo-tamo izme|u u {kolu, ali je pojava zahvatila sva podru~ja `ivota i sve vi{e svijeta igre i zbilje te poku{ava spasiti mu{ki lik koji je ’za- ljudi `eli biti oslobo|eno od sputavaju}ih sustava kompani- peo’ u svijetu igre. Film je snimljen na prirodnim lokacijama ja i {kola, barem privremeno. No, onaj tko nekoliko dana u Poljskoj, a zatim je temeljito digitalno obra|en. izostane iz {kole ne}e nu`no imati velikih problema, ali ako netko `eli ostaviti posao, mora posve promijeniti na~in `ivo- U kakvoj je situaciji japanski film bio tijekom pro{lih dese- ta. I taj je film utemeljen na stripu popularne spisateljice. tak godina? Rekao bih u problemima, barem {to se ti~e in- dustrije zarade i zabave. Brojni su razlozi: filmovi ve} odav- Sli~no je polazi{te filma Poslije ki{e iz 2000, za koji je scenarij no nisu jedina razbibriga cijele nacije; producenti i publika napisao Akira Kurosawa, a re`irao ga njegov u~enik i asistent imaju toliko raznolik ukus i osje}aj vrijednosti da vi{e nije Takashi Koizumi. Film je povijesne tematike, radnjom smje- mogu}e usredoto~iti se na samo jednu vrstu filmova; ukinu- {ten u 18. stolje}e. Glavni junak je ronin (samuraj bez gospo- ta je tradicija glavnih filmskih kompanija da uvje`bavaju bu- dara), koji nas podsje}a na jedan od likova koje je Toshiro Mi- du}e filma{e (no ta se politika ponovno po~inje uvoditi); fune tuma~io u Kurosawinim filmovima. No, ovaj ronin je mladi talenti prelaze u druga podru~ja (kao {to su popular- o`enjen, za razliku od Mifuneova samca i osamljenika. Mogli na glazba, suvremeni ples, kazali{te, ra~unalna grafika, stri- bismo re}i da je cijeli film pro`et ugo|ajem slobodna i mirna povi); vi{e nema istinske potrebe za o~uvanjem i poticanjem na~ina `ivota, ali ne u samo}i, nego s voljenom osobom. filma kao bitnog dijela nacionalne kulture. Ti se faktori pre- klapaju. Danas su mladi o~arani svijetom televizijskih igara, Razli~ite vrste ljubavi a ne filmovima. Popularnost glazbe u televizijskim igrama Filma{i cijeloga svijeta ~esto obra|uju ljubavnu tematiku. U nadma{uje popularnost filmske glazbe. dana{nje je doba komuniciranje posredovanjem elektronske po{te potisnulo obi~na pisma. U filmu Prolje}e Yoshimitsua No, filmovi su zadivljuju}i vizualni izra`ajni medij. Njihovo Morite mu{karac i `ena koji se ne poznaju dopisuju se pu- bogatstvo obuhva}a umije}e, prosvje}ivanje, privla~nost i tem interneta. I mi ~itamo njihovo komuniciranje, koje je u zabavu. Omogu}uju nam promatranje i razmi{ljanje o dru- filmu doslovce napisano. Likovi ’razgovaraju’ ~itaju}i slova gim ljudima i kulturama. Osim toga, film nikada nije imao na ekranu, ne vide se ni ne ~uju sve do kraja filma. Iako je ovoliko gledatelja, budu}i da filmove vi{e ne gledamo samo film snimljen 1996, ve} se doima pomalo zastarjelim, budu- u kinodvoranama, nego posredovanjem mno{tva vizualnih }i da su otada postali sveprisutni mobilni telefoni s mogu}- medija kao {to su televizija, video, laserski diskovi, DVD-i ili no{}u slanja poruka i fotografija. Ipak, i dalje se neki upo- ra~unala. Pro`imanje tih novih vizualnih medija stvorit }e znaju na sli~an na~in. Zaista, svjedo~imo promjenama `ivot- raznolike svjetove slika. noga stila na globalnoj razini. Prevela s engleskog: Tanja Vrvilo

Bilje{ke

1 Filmovi ~iji su naslovi izvorno na engleskom jeziku nisu prevo|eni, za mjerice, Suwaroteiru/Swallowtail/Lastin rep). razliku od naslova koji su japanske transliteracije engleskih rije~i (pri- 2 Prijevod M. Bogdanovi}a 14 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. FESTIVALI: ZAGREB 2004

UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb):791.228”2004”(049.3) Petar Krelja Animirani film na dlanu 16. Animafest, glavna konkurencija, Zagreb — 14-19. lipnja 2004. 1500-74

Svakom mom odlasku na ve~ernje projekcije animiranih fil- mova natjecateljskog programa prethodio bi mali pomni ri- tual obveznih priprema za te projekcije: u pregledno i kvali- tetno ure|enu katalogu (Buba, Tec) prou~io bih sve relevan- tne podatke o filmovima koji }e biti prikazani (kratak sadr- `aj, fotografije, tehnika animacije). Ako bih iz {pica razabra- o da je kakav film djelo ve} afirmirana autora, poku{ao bih, s pomo}u uobi~ajenih pomagala, prizvati u sje}anje cjelinu njegova opusa. Tako|er sam se svojski trudio da na vrijeme stignem u dvoranu kako bih zauzeo gledala~ki prikladno sje- dalo i poku{ao se usredoto~iti isklju~ivo na filmove koji }e se, u brzu slijedu, smjenjivati na velikom platnu velike dvo- rane ’Lisinskog’. Obiteljska pri~a na ~etiri kota~a (Home Road Movies), Robert Bradbrook, 2001. Razlozi takvu ’specijalnom tretmanu’ perceptivno-do`ivljaj- nih predispozicija u gledatelja zadu`ena da razgovijetno i sa- va! A to su neodre|eno ’vi{e od tisu}u i petsto’, valjda, uba- dr`ajno formulira svoje sudove o vi|enom, obja{njivi su pri- cili kada im je dosadilo da ih dalje i broje... rodom samih djela na kojima se temelji zagreba~ki festival; Dosjetili ste se {to mi je na pameti, zar ne? Sve te puste fil- rije~ je o ambicioznim tvorevinama koje bi da u {to manje move morala je pogledati tzv. selekcijska komisija! I pogle- minuta pohrane maksimum visokosofisticiranih {ifri o ~o- dala ih je. Pa ~ak i vi{e od toga, iz nepregledna mno{tva izlu- vjeku kao takvu (ili jo{ ~e{}e ba{ nikakvu) i ljepoti njegova ~ila je, prema svojem uvjerenju, najkvalitetnije, njih 74, po- svijeta. Trepne li takav gledatelj na specijalnom zadatku u slije raspore|ene u pet natjecateljska programa. S druge stra- nezgodnu trenutku (dremucne li ~ak, ne daj Bo`e), hitro }e ne, nogirala je otprilike tisu}u i petsto... I sad se ja tu kao ne- mu ute}i onaj magi~ni frem ili fotogram u kojemu se skutri- {to mu~im da suvislo komuniciram sa sedamdesetak decen- la skrivena bit djela; poslije }e zaludu siliti svoj kombinato- tno serviranih u pet festivalskih ve~eri... ri~ki um ne bi li nekako doku~io kariku koja nedostaje... Zrno sumnje u ~ovjekovu sposobnost da odgovoran posao ^emu ovi reci? Blago sam ih se postidio u trenutku kada izbora najrelevantnijih filmova iz nepregledna mno{tva sam, s malim zaka{njenjem, saznao koliko je filmova bilo mo`e u~initi kako Bog zapovijeda na~elo me kada sam shva- prijavljeno za ovogodi{nji festival. I sada stojim nijem i zgro- tio da me|u filmovima iz konkurencije nema ljupke, fino mljen pred tom brojkom: ka`u vi{e od tisu}u i petsto filmo- odvagnute i izvedbeno intrigantne tvorevine pod naslovom Plasticat autora Simona Bogojevi}a Naratha. Takva su uvje- renja bili i neki drugi sudionici ove festivalske svetkovine, premda se nipo{to ne bi moglo re}i da idu u red onih koji- ma je pridjev ’hrvatski’ apriorno temeljni vrijednosni krite- rij. Tek toliko da se zna! Kao i obi~no, 16. festivalom dominirahu tri ’`anrovski’ ovla{no diferencirane skupine filmova...

Brzi film Od ovakvih se festivala obi~no o~ekuje da se te`i{no temelje na dubokoumnim kad{to enigmati~no slojevitim tvorevina- ma koje se, u prevladavaju}e opipljivu ugo|aju tjeskobe, Sretno g. Gorski (Hell og lykke, herr Gorsky), Astrid A. Aakra, 2002. propitkuju o dvojbenu polo`aju ~ovjeka u nevoljnu svijetu. I 15 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 15 do 23 Krelja, P.: Animirani film na dlanu

animacijski duhovitom razigravanju `ivahnih likova i za~ud- nih situacija. Premda prevladavaju}e grgi}evski nepretencio- zni i mahom posve}eni ’sitnim’ zgodama i marginalcima, me|u njima se znao zalomiti i poneki ’anga`irani’; takav je ameri~ki Ujak Raya Kosarina, koji, u sarkasti~nu tonu, `u~- ljivo komentira retrogradne politi~ke procese na tlu trenut- no najmo}nije sile na svijetu; bu|enje, poletni povratak i ak- tivan anga`man legendarnog Ujka Sama Kosarin je animacij- ski nedvosmisleno razodjenuo zastra{uju}im umno`avanjem u brojne identi~ne primjerke posve spremne da po~nu uvo- diti ’red’ u zemlji i svijetu. A boje trikolora vi{e nego uspje{no branila je razigrana Amandine Fredon lutka — filmom Blago usoljenog puno- Bo`anstvo (The God), Konstantin Bronzit, 2003. glavca; »Glupi i nespretni gusar poku{ava se domo}i blaga« — obja{njava Amandine — »dok ga velika bijela psina ugnje- ove je godine bilo takvih ostvarenja. No, stje~e se dojam da tava.« Oslanjaju}i se na usluge 2D-ra~unala i specijalne efek- dobrohotna zagreba~ka publika i nije bila ba{ razo~arana {to te autorica je ekstremno groteskne, a opet simpati~ne lutke ih nije bilo vi{e; na sveop}u radost tuko{e ih — i broj~ano i gurnula u obijesno nadigravanje; iz svakoga djeli}a tog djel- vrijednosno — oni njima posve opre~ni: cakisti~ki, gegisti~- ca pr{ti igrala~ka radost animacijskih geg-dosjetki. U ~ovje- ki, urnebesno duhoviti, ali i blago humorni, sarkasti~ni, ali i ku iz Oregona, Billu Plymptonu, pak imamo onu vrst ame- prpo{na pogleda na svijet. ri~ke animacije koja, ne nije~u}i odre|ena vitalisti~ka na~e- Programatski iz te skupine filmova, [a{avo ljudski Japanca la vlastite kinematografije, ba{tini i modernisti~ke blagodati Yojija Kurija, ne ba{ slu~ajno, bio je i otvorio 12. festival; ne- svojstvene suvremenom crti}u u svijetu; njegov Pas ~uvar de- ko} {armantan subverzivac u podru~ju seksualnosti, Kuri nas monstrira o~aravaju}e suglasje nagla{eno dinami~kih eleme- sada pregr{tima manje ili vi{e uspjelih dosjetki podsje}a na nata djela — pulsiraju}u sugestivnost za~udne scenografije, vremena kada su njegovi crti}i sarkasti~no komentirali ’por- ’plenersku’ `ivost koloristi~ke supstancije, pse}u neukrotivu nografski’ duh vremena. Na njegovu se tragu, silno duhovi- motoriku i njegov iritantni lave` poduprt odgovaraju}im to, ali i poprili~no nevino, nalaze tek dva autora s ovogodi{- zvu~nim i glazbenim efektima. Film pred gledatelja postav- nje fe{te. Autorica iz hladne Norve{ke, Astrid A. Aakra, svo- lja duhovitu zagonetku: upozorava li pas ~uvar bijesnim la- jim ~etverominutnim filmom Sretno, gospodine Gorsky — ve`om gospodara na hinjenu pitomost usputnih dra`esnih zapaljivo duhovitim — istaknula se crta~ki sugestivnom pre- bilj~ica ili se revnosnu psu samo ~ini da su te bilj~ice zapra- zentacijom ekstremno grotesknih likova koji se, onako vo lukave pro`drljivice? Ovako ili onako, autor je aktivira- otromboljeni i krezubi, poku{avaju ’usuglasiti’ kako }e i pod njem iskri~ave imaginacije sklone bizarnom iznjedrio pregr{t kojim uvjetima udovoljiti svojim ljubavnim strastima. Svje`i- efektnih prizora koji ’jezovito’ svjedo~e o pitomu parku na- nu autori~ina crte`a odli~no upotpunjavaju ~angrizavi ka- pu~enu prikrivenim — meso`derkama. rakteri, vje{to postavljen ’zaplet’ i efektna poenta. Vrijedno Ljupki njema~ki film za djecu i odrasle @abac Herbert — In- je citirati i kratki sadr`aj kojim nam u Katalogu vedra g|a dijanac Jochena Echmanna donosi antropomorfnoga malog Aakra preporu~uje svoj film: »U pozadini svih va`nih doga- `apca vi~na da za`ivi na dulje staze; autor ga je obdario do- |aja u ljudskoj povijesti, pa ~ak i jednog od najva`nijih kao padljivom karikaturom, svojeglavo{}u i opipljivim karakter- {to je spu{tanje na Mjesec, uvijek stoji neka `ena.« nim osobinama, koje ga, da bi nadmudrio smrtnoga neprija- Urnebesni seks svakako nudi film u trajanju od jedne minu- telja, tjeraju da se poslu`i starim indijanskim borila~kim lu- te i deset sekundi Seks na krovu ameri~kog autora koji se kavstvima. Velika vrlina filmi}a krije se u hinjenoj ’narativ- potpisuje s PES; vode ga, dakako ekstremno silovito i uz od- noj’ jednostavnosti i neposrednosti fino osmi{ljenih gegova; govaraju}e zvu~ne efekte, dva blago pohabana ku}na naslo- u opipljivo pogo|enu ugo|aju Herbertova mo~varnog stani- nja~a — na otvorenom krovnom prostoru. Divno se {ale}i {ta. na ra~un ljudske vrste, koja je i sama ve} stigla silinu repro- Mali ’`ivotinjski ciklus’ uspje{nih crti}a mo`emo zaokru`iti duktivnih nagona opisati sintagmom — oni smije{ni pokre- jo{ trima naslovima; brazilski @abe Marcela Mouraoa teme- ti — PES, na tom si}u{nom uzorku, jo{ jednom slavi i radost lji se na geg-paradi dviju `aba koje se nadme}u u tamanjenju seksa i svu lucidnost nadahnute animacije. No, to nije sve. kukaca, a Vrijeme za kupku u Clerkenwellu Amerikanca Ale- Majstor poente PES zna da to bestidno i neobuzdano pona- xa Budovskog na crno-bijelim figuricama ljudi i ptica, na fo- {anje na krovu, pred o~ima javnosti, mora biti sankcionira- tografijama i izvrsnoj glazbi Stephena Coatesa, koja diktira no; potrganost materijala na ’tijelu’ nje`nijeg naslonja~a lju- ritam ’zastra{uju}e’ pri~e o »velikoj revoluciji britanskih pti- tita }e gazdarica pripisati tek obijesti ku}nog ma~ka! Udri po ca kukavica, koje hrabro preuzimaju London i prisiljavaju ma~ku! Objekti. Piksilacija. ljude da potra`e skloni{te u satovima — kukavicama...«. Pa- Zapravo, programi su obilovali znatnom koli~inom nadah- `nju privla~i i nadahnuto realiziran kanadski film Grickalice nuto oblikovanih minijatura znala~ki utemeljenih na svje`im Christophera Hintona. [to je cilj odlaska oca i sina u ribi~i- dosjetkama, na pregnantnosti i ’ubita~nu’ ritmu, na crta~ko- ju? Upecati ribe ili ne{to {to bi se moglo nazvati usputnom i 16 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 15 do 23 Krelja, P.: Animirani film na dlanu

’uzgrednom’ zanimacijom? Dakako, u igri je drugo, a teme- smisleniji i najdosadniji kukac na svijetu, muha, {to }e drsko lji se na pani~nom vi{ekratnom pro`diranju hrane — i u od- sletjeti na njegovo glatko pozla}eno tijelo. Smije li uzvi{eni lasku i u povratku. Aktiviraju}i tek 2D-ra~unalo i svode}i Bog ignorirati nazo~nost bijedna dvokrilca? Ne smije! No, izgled i karakterne osobine likova tek na bitne grafi~ke obri- tek }e aktiviranje brojnih ruku, s pomo}u 3D-ra~unalne ani- se, a okoli{ na pojednostavnjeno znakovlje uhva}eno ’u macije, otkriti svu (grotesknu) nadmo} kukca nad transcen- letu’, re~eni je Hinton jurnjavu dvojice ’ribi~a’ obilje`io hra- dentnim... Izvedbena efikasnost i duhovitost filma snimljena nom kojoj se sin i otac gotovo pani~no utje~u. Kada potkraj u jednom kadru temelji se na lucidno izvedenoj brzoj gesti- dana stignu ku}i, iz torbe }e istresti tek jednu jedinu ulovlje- kulaciji Bo`jih ruku koje, ma kako se munjevito vje{to pre- nu ribu. Autor je, rabe}i rafinirane elipse, umio oblikovati strojavale, ne}e uspjeti dokraj~iti vje{ta nasrtljivca. Mrav je djelce puno ritma, brzine i svakovrsnih — ’grickalica’. @ivot mravu najve}i neprijatelj, ka`e kineska, a muhi — pau~i}! sveden na karikaturu. Ne{to je slabije sre}e s bo`anstvima bio veliki estonski autor I ~etvero~lana obitelj u dvanaestominutnom 3D-crti}u Obi- Priit Parn; iz njegova se 24-minutnog animiranog filma Karl teljska pri~a na ~etiri kota~a Britanca Roberta Bradbrooka i Marilyn mo`e naslutiti kako je autor, gonjen bremenom `eli izlete, brzinu. Autor je mo}ima ra~unalne animacije sta- svoje karizme (dvostruki pobjednik zagreba~koga festivala) vio pod nadzor kako ljude i predmete (stvarne ~lanove obi- po`elio debatirati s dvjema dominantnim ideologijama 20. telji, stvaran auto) tako i ’ra~unalno’ izra|ene elemente (po- stolje}a i s njihovim me|usobnim isprepletanjem; no, jedan glavito scenografiju). Stanovita ’drvenost’ u pokretima liko- drugi bog, onaj nadahnu}a, grubo je iznevjerio ambiciozna va, pa ~ak i uko~enost, odli~no oslikavaju zakinutu obitelj Estonca... silno `eljnu da za`ivi punim plu}ima; mlaki }e otac s pomo- A od netom ro|ena djete{ca, kojemu }e poslije nadjenuti }u ’luksuznog’ auta — toj magi~noj novovjekoj metafori br- ime Harvie Krumpet, Bog je odmah digao ruke; u lutka-fil- zog izlaska iz u~malosti i poni`avaju}e ispodprosje~nosti — mu s tim imenom i prezimenom australskoga genijalca Ada- poku{ati iznova uspostaviti poljuljani autoritet pred `ivota ma Elliota njegov animator — tako|er Adam Elliot — uspi- gladnim sinovima. Pri~a je to koja finom suzdr`ano{}u i od- o je, tek s ne{to divno podatne gline, o`iviti »lik obi~na ~o- mjerenim pripovjeda~kim tonom svjedo~i o jo{ jednom ju- vjeka kojega je, ~ini se, pratila lo{a sre}a«. A kako i ne bi nakovu porazu i o njegovoj osu|enosti na samo}u i tiho ne- kada mu je scenarist Adam Elliot odredio valjda najgoru mo- stajanje pokraj automobila koji ipak nije bio dovoljno brz. gu}u startnu poziciju; ne samo {to ga je dopalo da se rodi u Ne{to je druge naravi vo`nja u ukrajinskom filmu Vozi tram- ratnoj Poljskoj nego mu je i mo} razumijevanja svijeta zauvi- vaj broj 9 Stepana Kovala; na~injena je, kao prvo, od stvar- jek ostala negdje na razini djeteta. Da na ovom filmu, dugu nih, opipljivih supstancija (papir, glina, plastelin) i bez — ne- pune 22 minute, nije prisno sudjelovala sva sila Elliota (pri- vi|ena li ~uda — uporabe ra~unala. Kao drugo, odli~no }e klju~io im se i snimatelj Adam Elliot), te{ko da bi za`ivjela je razumjeti ponajprije korisnici tramvaja u tzv. tranzicijskim bri`no artikulirana pri~a o beda~eku Krumpetu koji je cije- zemljama — tamo gdje nitko ne haje za obavijesti koje upo- loga `ivota pri`eljkivao da i njega dopadne kakav mrvi~ak zoravaju koliko u tom gradskom prometalu ima sjede}ih sre}e. mjesta, a koliko staja}ih. Kovalov film bolno je istinit i trp- Svi ti Ellioti zdru`eni demiur{kim mo}ima znali su lukavo ko duhovit kada na vratima tramvaja ili u njegovoj unutra{- balansirati na britkoj o{trici no`a; htjelo im se predo~iti svu njosti natiskane putnike — na~injene od gipke materije — grotesknost jednog ubogog svijeta, napose tjelesnu neskla- svodi na amorfnu masu jedva raspoznatljivih ljudskih oblika. pnost odre|enog broja njegovih humanoidnih primjeraka Zapravo, film neosporivo dokazuje da i na terenu megaur- tako bliskih dra`esnim krampusima, a da, pritom, ne zarade baniteta Darwinova teorija o opstanku vrsta ’dr`i vodu’; za kvalifikaciju tek zluradih voajera... nagradu, oni sna`niji primjerci koji su uspjeli pre`ivjeti te vo`nje mogu s pravom ustvrditi da su doku~ili esencijalniju Na kraju, uz nespomenuta, a jednako zaslu`na crta~a Adama stranu jedne druge velike misli koja glasi: »Ni{ta ljudsko nije Elliota, iznenada mi se ukazao jo{ jedan — onaj nepotpisani mi strano.« Elliot {to je sro~io biografsku bilje{~icu o Elliotu objavljenu u Katalogu koju, }ute}i se i sam pomalo Elliotom, odmah Da se Koval nije upustio i u povremena ’fabuliranja’ kojima potpisujem, a glasi: »Adam Elliot je mladi australski redatelj je ’izvanjski’ htio ilustrirati zgode iz tramvaja, dakle da se u `ari{tu pozornosti doma}e i svjetske publike zbog filmova strogo dr`ao geg-situacija, zacijelo bi njegov film bio jo{ uravnote`enog humora i patosa, kao i zbog jednostavnih li- uspje{niji... kova koje stvara pa`ljivo i gorljivo promatraju}i ljude koji ga Daljih osam naslova temelji se na slikovitim likovima koji su okru`uju. Film Harvie Krumpet donio mu je nagradu Ame- ve} upali u neku posve i{~a{enu `ivotnu situaciju ili }e im se ri~ke akademije.« @iri zagreba~kog festivala neopravdano ga tako ne{to neizbje`no uskoro po~eti doga|ati. Pogledajmo je zaobi{ao. Zna se i za{to: u njemu nije bilo ni jednog Ada- slu~aj nedodirljiva isto~nja~kog Svevi{njeg iz ruskog filma ma Elliota. Ta je gre{ka lako ispravljiva, jer svi smo mi — Bo`anstvo Konstatina Bronzita; znakovito zaustavljen u Adam Elliot! samo njemu svojstvenu uzvi{enom pokretu posve}ena tijela Ubogi je Harvie bez soli u glavi, a protagonist je filma O i s brojnim rukama dojmljiva rasporeda {to pove}avaju stra- mom bratu — bez glave! Ali, ni{ta zato, on i dalje `ivi ’kao hopo{tovanje, ne mora se pla{iti zemaljske konkurencije ili sav normalan svet’; dapa~e, ljupku gra|ansku ku}u u kojoj kakva razo~arana zanovijetala. Pa ipak, iz njegova }e ga sa- stanuje civilizacijski tolerantno dijeli sa svojim starijim (?) modostatna vje~inoga mira, na ~asak, izbaciti valjda najbe- bratom; dapa~e, sklad zajedni~koga `ivota, ~ini se, ni{ta ne 17 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 15 do 23 Krelja, P.: Animirani film na dlanu

Glava gora (Atama-Yama) Koji Yamamura, 2002.

mo`e naru{iti, a ponajmanje to {to je onaj s glavom skrivio nom animacijsko-ra~unalnom alatkom razigravati kako mu sitni~icu — brata skra}ena za glavu. No, kako bi taj gubitak se prohtije; primjerice, u dosluhu sa svojom bujnom imagi- nekako kompenzirao, brat }e bratu poku{ati namjestiti dje- nacijom bio se pobrinuo da posred {kr~eva golema tjemena vojku Lorraine, koju je upoznao putem oglasa... nikne pravo pravcato stabalce tre{nje! Vi{ekratno ~upanje Da bi pak tu crnohumornu komornu pri~u s trima likovima tog stabalca urodit }e novim jo{ kompromitantnijim nevolja- mogao animacijski o`ivjeti, ameri~ki je redatelj William Ga- ma; na tjemenu dijelu nesretna pro`drljivca za`ivjet }e ’bo- dea, ina~e ro|en u Peruu, a odrastao u Australiji i Domini- gati’ infrastrukturni sadr`aji, da bi se, u zavr{nom dramati~- kanskoj Republici, morao posegnuti za glinom, papirom, nom obra~unu ~ovjeka s otu|enim dijelom svoje glave, tamo 2D-i 3D-animacijom; iz tog doticaja anorganskog s ra~unal- nim nastado{e likovi uko~ena pona{anja, gr~evitih grimasa i dijalo{kih partija svojstvenih sugovornicima s ugra|enim ki- berneti~kim mozgom prvobitne generacije. Tek ovaj uradak daje novu te`inu staroj tvrdnji da je za sre}u potrebno troje! Kada je rije~ o glavama koje na 16. festivalu dobi{e, s pra- vom, istaknuto mjesto, onda treba skrenuti pozornost na jednu osobitu iz japanskog filma Glava gora Kojija Yamamu- re; onako okrugla i pogolema, nasadila se na kra}ahno tije- lo ordinarna {krca. Taj }e, ne mogav{i suspregnuti pohlepu, pro`drijeti i odba~ene sjemenke tre{anja! Ali, na svoju nesre- }u. Nema nikakve dvojbe da je Yamamura crta~ki iznimno vje{t i da fleksibilne proizvode svojih ruku umije onom univerzal- Harvie Krumpet, Adam Elliot, 2003. 18 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 15 do 23 Krelja, P.: Animirani film na dlanu

Trinaesti odjel (Ward 13), Peter Cornwell, 2003. provalio duboki bunar — svojevrstan grobek za osobu koja nih instrumentima za testiranje praga izdr`ljivosti boli... Do- se nije znala suzdr`ati. bro kreirani likovi i fizionomije, ’prijete}a’ klaustrofobi~na scenografija tijesnih ’bolni~kih’ soba i hodnika, opipljivo po- Jesu li visoko spekulativne Yamamurine aspiracije u pronica- go|en ugo|aj ’strave i u`asa’ — to su tek okvirni elementi nju tajnovitosti ljudske naravi (i stanovite frustriranosti ja- iskri~avo parodisti~kog djelca zapravo utemeljena na uzbud- panskog dru{tva) bile presudne kada su se `iriji dvaju velikih ljivo i vrlo dramati~no tempiranim potjerama i divno pro{a- festivala odlu~ili da ga ovjen~aju dvostrukom krunom?! rana efektnim gegovima. Osobito zadivljuje savr{ena preci- U filmu Putnik s pokazom Martina Picklesa, dugu 90 sekun- znost monta`nih rje{enja koja su, za razliku od improvizacij- di, a proizvedenu u Velikoj Britaniji, susre}emo najneobi~ni- skih s velikim brojem kamera u tolikim igranim akcijskim ji tretman reprezentativnoga dijela ~ovjekove glave — lica; filmovima, pomno — precizno u kvadrat — pripremljena. ’junak’ se nasapuna, uzme britvicu i pa`ljivo ’obrije’ obrve, o~i, nos i usta. U popratnom se komentaru ka`e da je tu ri- Junakov uspje{an bijeg, ali i njegov povratak ’na lije~enje’ u je~ o »slu`beniku koji svakog jutra brije lice kako bi se uklo- 13. odjel — nakon nove prometne nesre}e — obe}avaju se- pio me|u sve ostale bezli~ne putnike koji idu na posao.« rijal o `ivahnom pacijentu Benu. Tony Blair? 2D-ra~unalo. I stari~ici u britanskom filmu Kako se nositi sa smr}u Ignaci- Glina, lutke, oslikano drvo i — dakako — glava, to su gra- ja Ferrerasa, usnuloj ispred prazna TV ekrana, prijeti smrtna divni elementi na kojima se temelji neizmjerno duhovit au- opasnost; baciv{i oko na nju, veliki nebeski Kosac misli da stralski film Trinaesti odjel debitanta (!) Petera Cornwella. }e tu lako obaviti `etvu. Onako prekomjerno ko{~at i u sva- Pacijent Ben, kojemu samo o~i nisu pokrivene zavojima, kom pogledu sablasan, dansmakabristi~ki ritualno obigrava osvanuo je na odjelu nalik laboratoriju za eksperimente na oko nje, zlokobno je mjerka i kesi joj se u lice... Efektnost i `ivim ljudima; da je i zaista u vrlo pogibeljnoj `ivotnoj situ- vitalisti~ka duhovitost Ferrerasova djelca ra|ena tek u crte- aciji, toga }e Ben definitivno postati svjestan kada se na|e u `u na papiru zapravo se temelji na iznenadnom i sna`nom dru{tvu bolni~ara nakaznih sadisti~kih fizionomija naoru`a- kontrastu animacijskih postupaka; starica se, onako opu{te- 19 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 15 do 23 Krelja, P.: Animirani film na dlanu

ludi~ki razigranih, a kola`isti~ki dovedenih do granica eksta- ti~nog. Zapravo, stje~e se dojam kao da je sve te dobro nam znane junake neka nepoznata sila oslobodila dugovje~na ce- luloidnoga uzni{tva, me|usobno ih ispremije{ala i gurnula u novu pustolovinu akceleracijski gonjenu nepoznatom. ^ini se da je u onih ~etrnaestak minuta, koliko traje urnebesno veseo Widrichov film, stalo na desetine ’isfa{iranih’ starih filmova. Dopu{taju}i si i luksuz poku{aja sa`eta fabuliranja, Brzi film do`ivljavam i kao dio neke kolektivne podsvijesti koja se re- ~enim prizorima i licima uporno punila u svim tim desetlje- }ima supremacije novoga medija da bi, na tko zna kakav po- ticaj, izbacila iz sebe oniri~ki (a kad{to i na na~in te{ke no}- ne more) ustrojen sadr`aj. No, da bi se o tom djelu moglo govoriti znatno odre|enije i argumentiranije, valjalo bi ga vi{ekratno pogledati, jer ono ^ovjek bez sjene (L’Homme sans ombre), Georges Schwizgebel, to zavre|uje! 2004. na u naslonja~u, ve} doimlje mrtvom, ali ona }e — {trecnu- ^ovjek bez sjene ta spoznajom da je Kosac nepozvan do{ao po nju — |ipnu- Dojmovi zaista varaju! Gledaju}i programe 16. festivala iz ti iz naslonja~a i boksa~ki temperamentno dobro izdevetati ve~eri u ve~er ~inilo mi se da ’ozbiljni’ filmovi nagla{eno li- nespretnu sablast; naposljetku }e, zlu ne trebalo, njezine po- kovnja~kih nagnu}a prevladavaju. No, sada se pokazuje da smrtne ostatke ’kremirati’. Nagla{enim postupkom repeti- tomu ba{ i nije tako! Ne samo {to je humornih bilo znatno tivnosti (starica na kraju usnulo sjedi ispred prazna ekrana) vi{e nego je tu svake pa`nje vrijednu skupinu filmova resila mladi autor poru~uje da se ve} ocvala staromodna legenda o i nagla{enija te`nja pomnijoj pa i promi{ljenijoj, a u koliko neumoljivu Koscu novovjeko reinkarnirala u TV-mediju. slu~ajeva i ekonomi~nijoj elaboraciji materijala. Na primjeru Iz 2D-ra~unala ispao je animacijski svje`i Ubiti na francuski talijanskoga filma Malo more Simonea Massija, da se preba- na~in Nicolasa Jackueta; odstrijeljeni gre{ni preljubnici, dr`i cimo na fluidniju polovicu ponude, uo~ljiva je stanovita za- autor, mogu u znatnoj mjeri obogatiti kulinarsku ponudu. Iz mu}enost ’lirski’ obojene startne pozicije vidljive ve} u po- njihovih se fa{iranih tjele{ca mogu zamijesiti ’slasni’ valju{ci, pratnu tekstu: »Na pamet padne voda, izroni mi ispred nosa; {truce i sli~ni gastronomski specijaliteti, a na selu te `rtve za- no}as ne mogu spavati, more }u zami{ljati.« Ne bi se moglo branjene ljubavi mogu potisnuti onu vrst opasnih prehram- re}i da Massijevi suptilni prizori na papiru ne plijene snoli- benih prera|evina koje uzrokuju kravlje ludilo! ko{}u nje`ne strukture, ali pone{to proizvoljno prosuti `ive koliko i krhak san koji ne}e ostaviti trajnijega traga. A ^eh Jan Balej, autor gotovo pola sata duga lutka-filma ^a- hure, upozorava: »Slijede}i radoznale mrave, penjemo se ka- Na sli~nom je melankoli~no-meditativnom tragu i belgijski tovima stambene zgrade u predgra|u, zaviruju}i u tajnovite Mjese~eva riba Isabele Bouttens; pa`nju kudikamo vi{e pri- ~ahure u kojima `ive ljudi.« Izroniv{i iz prebogate tradicije vla~e kompozicijski fino strukturirani tamni prizori pro{ara- ~e{koga lutka-filma, ^ahure plijene sugestivno{}u opipljiva ni tek za~udnim `utim svjetlima no ’pri~a’ o somnabulnoj bizarna ugo|aja, likovima nagla{eno grotesknih fizionomija, djevojci opsjednutoj nedosti`nim mjesecom. perfekcionizmom animacije i iznimna efektnom poentom — kada jedna od tih intimisti~ki razotkrivenih kreatura, zajed- Da su pak startne pozicije Ma|ara Gabora Urlicha bile vi{e no s bijelim prahom, u nos u{mr~e i same vodi~e kroz zgra- nego zahtjevne kada se prihvatio ra~unala da bi iznjedrio su- du, mrave. Za sam kraj poglavlja o ’zabavnim’ filmovima na blimnih minutu i ~etrdeset dvije sekunde Stranog tijela, o festivalu ostavih dra`esni {e}eri}: austrijsko-luksembur{ki tome svjedo~i teksti} vrijedan pozornosti: »Film prikazuje Brzi film scenarista, redatelja i monta`era Virgila Widricha. slijed vibriraju}ih meditacijskih vizija, u nastojanju da razlu- Autorovoj (zbunjuju}oj?) bilje{~ici mo`emo, a i ne moramo, ~i me|udjelovanje tjelesnog postojanja. Ipraznost mesa koja vjerovati, a ona ka`e da je njegov film »ostvaren pomo}u ra- se podnosi cijelog `ivota, bezrazlo`na smrtnost tvari, povr{- zvijenih otisaka pojedina~nih kvadrata originalnih filmskih na estetika, la`na te`nja za skladom — u ~emu je odgovor?« snimaka, koji su zatim izgu`vani i animirani«. Urlichov film, u mra~nu prostoru ekrana iscrtkana kontura- Zapravo, moglo bi se ustvrditi da je to, pokraj ostalog, film ma ljudskih oblika i ’bljeskovitim’ `utilom, predo~ava dra- o glasovitom poljupcu izme|u Lauren Bacall i Humphreyja mati~ne srazove tih depersonaliziranih oblika; istodobno Bogarta otpo~et na samom startu Brzog filma, a zavr{en na zbunjuje i uznemiruje... I kanadski film Antigonija Nicolasa njegovu kraju; film ’unutar’ tog poljupca temelji se na istr- Braulta izmi~e pojednostavnjenoj racionalizaciji; intrigira gnutim prizorima iz glasovitih poglavito akcijskih ameri~kih prostorom nalik {ifriranim snovima; pulsiraju}om scenogra- filmova monta`no reartikuliranih u freneti~nu novu cjelinu; fijom neke zamrznute povr{ine, sjenama ptica i riba, za~ud- s pomo}u filmskih glumaca zvjezdanoga sjaja, animacijsko- nim pingvinima koji bi da polete... 20 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 15 do 23 Krelja, P.: Animirani film na dlanu

Ciganjska, Marko Me{trovi}, Davor Me|ure~an, 2004.

Zapravo, ta vrst filmova, stje~e se dojam, zrcale skicozne za- svoga ~etrnaestominutnog filma ^ovjek s Mjeseca; njezina metke lucidnih zamisli kojima nedostaje ’ono ne{to’ da bi evokacija uzbudljiva `ivotnoga puta slavnog ruskog znan- cjelovitije i dojmljivije predo~ili autorsku zamisao. U te sva- stvenika, etnografa N. Miklukha-Maklajia, ’vadi’ iz dubina kako ide i njema~ki [apat krzna debitantice Anje Struck. pro{losti dojmljive prizore obilje`ene egzoti~nim prostori- Iznikav{i iz prostora obilje`ena poetikama bra}e Quay i ma, bljescima ekspresivnih fizionomija i `estokim magijsko- [vankmajera, mlada autorica aktivira lutke ljudskih dimen- plesnim ritualima; iz likovno raznovrsno i bogato elaborira- zija te odgovaraju}e objekte i podi`e opipljivu atmosferu na materijala izranjaju sugestivna domijeovski groteskno koju interakcijski nastanjuju djevojka bez nogu, mrtva srna i izobli~ena lica u `ivu dijalogu, snolika supstancija svojstvena plesa~ s lisi~jim perjem. Struckova sugerira nazo~nost ’tan- nemirnu junakovu `ivotu, dojmljivi znakovi... ko}utna nasilja’. Ne, nije to bez ostatka kompaktno organiziran film koji na- Posve je druge naravi perfekcionisti~ki artikuliran film @ivot rativno pravolinijski ni`e i ilustrira fakte ne~ijega slavnog `i- Juna Ki Kima. Uspinjanje oca i sina k samu vrhu totemskog vota; ma{tovita Oksana sa svojom `enskom ’{kvadrom’ (I. stupa, slo`eno svladavanje toga pogibeljnog uspinjanja, nji- Margolina, E. Jagotina, E. Brajkina, A. Klimova, Z. Kireie- hovo ’usputno’ starenje, smrt oca i sinovo izvr{enje davno va, L. Putaitina) preferira stanovitu ’pripovjeda~ku opu{te- zacrtana cilja — postavljanje kamena koji je nedostajao na nost’ ugodnu oku i du{i dobronamjerna gledatelja. samu krovu stupa — a potom ’pad’ i ostarjela sina u bezdan, A prema jednom crti}u osjetih i odre|en zazor, nelagodu; ri- ishodi{ta su alegorijskog ’i{~itavanja’ nagla{eno svrhovito je~ je o britanskoj tvorevini Stare lude autorice Ruth Lin- izvedena pothvata. Pa ipak, va`niji od razmatranja u {to su gford, o kojoj se u biografskoj bilje{ci mo`e pro~itati i neko- ulo`ena dva `ivota svakako su neprijeporno dojmljivi pro- liko znakovitih redaka va`nih za razumijevanje njezina fil- dukti ra~unalne alatke koja je, u dosluhu s Kimovom disci- ma. Tamo stoji: »Jedno je vrijeme radila kao terapeut, a ka- pliniranom imaginacijom, bila vi~na do~arati napor uspinja- snije diplomirala animaciju na Kraljevskom umjetni~kom nja, vrtoglavost visina i protok vremena iskazan animacijski u~ili{tu, te se nastavila baviti animacijom.« fino elaboriranim elipsama. Bit }e da je terapeutski rad sa vreme{nijim osobama nagnao Suprotno od minucioznoga Kima, Ruskinja Oksana ^erka- animatoricu da ih se, s drugih pobuda, i danas prisjeti; nje- sova kao da planski te`i ’razbaru{iti’ dramatur{ku okosnicu zin film, ni`u}i zaista dojmljivu seriju lica izrazito starih (bo- lesnih, dementnih) osoba, u zbunjuju}em tonu nazovilirske proze, iznosi klini~ku dijagnozu da su ti ljudi ni{tavni, dotra- jali, i sebi i drugima suvi{ni; da su im tijela posve istro{ena i u stanju raspadanja, i do kraja u tom stilu... Trebalo je biti zaista poprili~no cini~an pa film s onako antipati~nim ko- mentarom opisati rije~ima: »Vizualno zavodljiv i s dozom humora, u filmu se koriste ponekad sasvim lijepe slike utro- be i lju{tenja, koje upu}uju na posljedice odbijanja smrti kao ~injenice u na{em dru{tvu.« I drugi britanski film nije napravljen da bi nasmijavao ili pru`ao gledala~ku ugodu; naprotiv, lutka-film Razdvajanje Roberta Morgana, kako ide kraju, sve je te`e gledati. Govo- ri o sraslim blizancima koji su tek nakon operativnog raz- dvajanja postali — duboko nesretni. Svoju je tezu, da nije preporu~ljivo korigirati aberantne hirove prirode, mladi Brzi film (Fast Film), Virgil Widrich, 2003. Morgan ku{ao potkrijepiti prenagla{eno naturalisti~kim pri- 21 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 15 do 23 Krelja, P.: Animirani film na dlanu

kazom boli u drasti~nom tjelesnom propadanju. Skromna bojna flota sa Zemlje i dalje traga za planetom Zog; no, na sam mi{ljenja da se pretjeralo u ustrajavanju na izvanjskim me|uzvjezdanom brodu, izme|u ~ovje~uljaka nalik izgorje- efektima; tek se umjetnost animacije umije nositi sa suptil- lim kosturima, bjesni svojevrsni ’vjerski’ rat; re`im se bori, nim misterijima metafizi~kog... do istrebljenja, protiv sekte vjernika koja dr`i da je Elvis `iv. O~aj i raspad pone{to su druk~ije naravi u crno-bijelom fil- Valjda i ne samo zato {to je ovaj britanski film ra|en u ko- mu Ciganjska Marka Me{trovi}a i Davora Me|ure~ana. Na- produkciji s Nijemcima, na brodu }e se pojaviti kiborg koji dahnut glasovitom Krle`inim Baladama Petrice Kerempuha, sli~i Elvisu, a pjeva na njema~kom! Zna se odakle je posu|e- a klone}i se puke ilustrativnosti, film uspje{no amalgamira na i na {to aludira stra{na sintagma pro{losti kona~no rje{e- ekspresivno dojmljiv crte` razigrane skupine grotesknih kre- nje (ovdje naslov filma), a to gledatelju tek donekle olak{a- atura s uglazbljenim stihovima balade u interpretaciji etno- va zahtjevan posao cjelovita razumijevanja Mulloyova filma glazbenog orkestra Cinku{i. Hrvatski film, po kvaliteti, sva- o nesno{ljivosti kao neuni{tivoj recidivisti~koj boljci civiliza- kako ide u gornju polovicu filmova iz konkurencije 16. fe- cije... stivala. Uzgred, to je drugi put da su se Cinku{i pokazali sjaj- Prijete}eg futurizma ima i u talijanskom filmu Veliki pobu- nima u animaciji; svojedobno je Edo Lukman, u radionici za njenik Alvisea Renzinija; nadahnut kratkom pri~om Odgo- animirani film [kole medijske kulture u Trako{}anu, bio — vori na anketna pitanja J. G. Ballarda, autor gorljivo i furi- na glazbu Cinku{a — realizirao duhovit i ritmi~ki ~aroban ozno napada geneti~ke eksperimente provedene u naselju dvominutni crti}. tipa ’spavaonica’. Koriste}i tek crte` na papiru i fotografije, Festival je ponudio i stanovit broj ’anga`iranih’ ostvarenja. U a u audiokomponenti `estoke glazbene efekte i naratora `r- prvi se mah ~ini da kanadskog autora Craiga Welcha u dva- tvu u offu, autor freneti~no ni`e ekstremno dehumanizirane naestominutnom filmu Dobrodo{li u Kentucky (crte` na stambene objekte — znakove i njihove stanovnike svedene celu) ponajvi{e zanima egzaktna crno-bijela interpretacija na bljedunjave konture... Premda film uspje{no ispunjava za~udnog (’neameri~kog’) krajolika tog dijela Amerike. Ovu primarnu zada}u prodorna krika, bit }e da bi dobio na ne- pretpostavku potvr|uje i ’sadr`aj’ filma tiskan u Katalogu: posrednosti i silini da se suzdr`ao od prenagla{eno egzaltira- »Lirski nadrealizam kompozicije ritmi~ki je odre|en grafiz- nih vizualizacija. mom izuzetnog crno-bijelog crte`a.« Pa ipak, ironijski into- I napokon, {vicarsko-kanadski film ^ovjek bez sjene uva`e- niran naslov filma kao da upu}uje na stvarnu pozadinu kom- noga Georgesa Schwizgebela. Film sa sama vrha festivala, po plimentima («vizualno bogato animirana poema»; »|avolski meni, rame uz rame s Wildrichovim Brzim filmom. balet pra{ine u daljini»; »konj u trku kroz okomita rebra {u- movitog obzora») naki}ena Welchova djelca; rije~ je o tvore- Nastao prema glasovitoj noveli ^udnovata pri~a o Peteru vini koja, hotimice ili ne, svjedo~i o nekoj vrsti surovo »pu- Schlemihlu Adalberta von Chamissoa, film ^ovjek bez sjene ste zemlje«... posjeduje dramatur{ki pregnantno oblikovanu pri~u, odli~- nu poentu, dojmljiv crte` tu{em (pra}en odgovaraju}im teh- Da se kakva poznavatelja kretanja u suvremenom animira- nikama), animaciju koja se umije nositi s osobitostima toga nom filmu u svijetu probudi u gluho doba no}i i da mu se perfekcionisti~ki odvagnuta djela. poka`e tek jedan jedini prizor s malim, ru`nim, silno zuba- tim i ’oglodanim’ ~ovje~uljcima, taj bi trenutno ispalio ime [vicar~ev film bi se, ako }emo pravo, mogao tretirati i kao njegova autora: Phil Mulloy! Britan~ev stil je, dakako, pre- rafinirano duhovita varijaciju na vazda izazovnu temu ~ovje- poznatljiv i zato {to ga autor dodatno odr`ava na `ivotu uo~- kove sjene. Pitanje }e se u~initi djetinjastim, ~ak banalnim, ljivom sklono{}u koherentnim tematskim ciklusima — u ali ga u slu~aju ^ovjeka bez sjene vrijedi aktualizirati, a gla- ovom slu~aju, film Kona~no rje{enje, prikazan na 16. Anima- si: ^emu ~ovjeku sjena? Je li mu u njegovu `ivotu od neke festu, tre}i je dio trilogije o netoleranciji. Iz, kako se ~ini, neposredne koristi? [titi li ga? Stoji li ona, vjeran kao sjena? mal~ice prefabulirana i na mahove ’narativno’ nejasna filma (mo`da samo meni!) razaznaje se da i nakon tisu}a godina Zapravo, kao da njezin zagonetni smisao (uvijek ovisan o milosti svjetla) ’progovara’ tek u djelima umjetnika — slika- ra, sineasta, pripovjeda~a, pjesnika — osobito ekspresioni- sti~kih poetika... Neki se filmski `anrovi (triler, horor) ne mogu zamisliti bez nje; primjerice, u Reedovu Tre}em ~ovje- ku ~as je u funkciji dramati~nog, ~as grotesknog, a kad{to ~ini jo{ zagonetnijom li~nost zlo~inca Limea... ^ovjek koji je se, u Schwizgebela, odrekao tek je, onako ogoljen, apostro- firao neprijepornu nazo~nost sjene u drugih ljudi; film bi se — da je htio istra`iti pitanje njezine ’neprimjetne’ sveprisut- nosti — imao ~ime pozabaviti! No, priznat }emo, kudikamo se intrigantnijim ~ini biti jedini na svijetu koji je li{en ne~e- ga, pa makar to bila i puka sjena... Dakako, sada tek mo`e- mo spekulirati da li se junak svoje sjene u ^ovjeku bez sjene — kada je sklopio ’posao’ s ~arobnjakom — i zaista odrekao zbog obe}ana bogatstva ili tek iz ljudski razumljive potrebe [apat sjene (Allerleirauh), Anja Struck, 2004. (i vazda radoznala ~ovjekova duha) da se odgovori na pita- 22 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 15 do 23 Krelja, P.: Animirani film na dlanu nje kako bi to bilo i {to bi se dogodilo ako bi se poku{alo `i- Desetominutne se Male no}ne simfonije, s osobitim marom, vjeti bez nje... bio prihvatio Rus Dmitriy Geller; ovdje iz 3D-ra~unala ispa- No, u tom se ’nedostatku koji mo`e postati poni`avaju}im’ do{e za~udni no}ni prizori nastanjeni bizarnim spodobama krije odre|ena prednost; toga }e postati svjestan i protago- brojgelovskog podrijetla. Autor tvrdi da nam je podastro nist kada — tragaju}i za vlastitom sjenom — na dalekom Ba- »pri~u o stvaranju glazbene kompozicije«. Da mu vjerujemo? liju otkrije — teatar sjena. Tamo }e, premda i dalje bez vla- Kanadskom pak autoru svakako moramo vjerovati kada tvr- stite sjene (ili upravo zbog toga) izmisliti novu igru sjena za di da u svom petominutnom animiranom filmu Otisci inau- publiku oslobo|enu materijalnih dokaza (sjene na platnu) o gurira »potpuno novi na~in stvaranja animiranih slika po- vlastitoj nazo~nosti. U osobitu pak statusu ’~ovjeka iz sjene’, mo}u pin screena; reljefi stvoreni vrtnjom zaslona oko svoje izniklu iz predo~ena transfera sjena, zrcali se ambigvitetna osi, pod punim svjetlom, fotografski razotkrivaju vje{to obli- junakova novoste~ena `ivotna pozicija: prokletstvo izdvoje- kovanu skulpturalnost.« nosti zbog fatalna ’manjka’ bogato }e iskupljivati povla{te- Nadahnut Couperinovom glazbom Tajanstvene prepreke, nim statusom — gospodara sjena. autor Otisaka, Jacques Drouin, na raspoznatljivoj podlozi Pripovjeda~ka ’supstancija’ ^ovjeka bez sjene neprestance je ljudske glave, varira brzu transformaciju prepoznatljivih u dinami~nom stanju; svim sastavnicama djela (likovno izni- skulpturalnih stilova. mno dojmljiva scenografska podloga, jaki kontrasti i iznijan- Velike su mogu}nosti ra~unala kao fleksibilne alatke kreativ- sirani kolorizam, zadivljuju}a gipkost animacijskog izri~aja, na duha, o tome svjedo~e ambiciozni An|eli Danca Lejfa funkcionalnost vremensko-prostornih elipsi...) upravlja Marcussena. Iz slo`ena spleta raznovrsnih egzistencijalnih objedinjavaju}i duh autorova prepoznatljiva stila. motiva, furiozno vo|enih glazbenim dionicama klasi~nih Pa`nja, apstraktno! majstora (Händel, Beethoven, Koppel, Dvooak), izranja ri- tmi~ki efektno razigrana ekspanzija vitalisti~kih silnica. ^e- Svaki festival animiranog filma, pa tako i zagreba~ki, mora trnaest minuta energije, ~etrnaest minuta tempa. imati i ima stanovit broj crti}a koji se temelje na kontrapun- ktiranju glazbenih ili zvu~nih elemenata s animiranim — cr- Unato~ Portugalu! te`om, slikom, kola`om, predmetima... Uprava Festivala mal~ice se pribojavala da bi nogometna Programatski takav film sa 16. festivala Pazi, apstraktno! lopta u Portugalu mogla zasjeniti ve~ernje natjecateljske pro- Ma|ara Tomasa Patrovitsa — ra~unalno razigravaju}i svoje grame. Strah se pokazao neutemeljenim; zagreba~ka se pu- tri minute i pedeset sekundi crte`a na papiru — zapravo aso- blika odazvala zovu crti}a, ~ak i u terminima kada je nastu- cira na ritmi~ki dopadljivo tempiranu kaleidoskopsku igru pala hrvatska nogometna reprezentacija. Njezina dobrohot- ’mu}kanja’ apstraktnih oblika `ivih boja. Dakako, film ne}e nost, razgaljenost i spremnost da pozdravi svaki prikazani promijeniti narav medija, ali }e svakom festivalu podariti film nije bila tek kurtoazne naravi; mahom sve vrlo dobri ili neku vrst visokokultivirana — predaha. odli~ni filmovi razli~itih stilskih pravaca i izvedbenih tehni- Ne{to se zahtjevnijega zadatka prihvatio ameri~ki autorski ka bili su do kraja pridobili simpatije publike, ~iji se broj iz dvojac Stephanie Maxwell i Allan Schindler; rije~ je o tvore- dana u dan pove}avao. Prevladavaju}e groteskno (i ne samo vini koja je od sama za~etka pa do realizacije plod suradnje u crte`u) kao dominantna karakteristika filmova ovogodi{- animatora (Stephanie) i skladatelja (Allan). Njihovi Tijekovi njeg festivala tako|er je ’godila’ zahvalnu gledali{tu. vremena — da bi razbili uvrije`enu predod`bu o vremenu Dopadljivu festivalsku atmosferu fine opu{tenosti upotpu- kao pravolinijskom ’hodu kazaljke na satu’, a u prilog teze o njavahu brojni gosti iz inozemstva; mnogim uva`enim autor- vremenskoj enigmi kao ’spletu paralelnih vremenskih tijeko- skim li~nostima nije bilo te{ko potegnuti s dalekih kontine- va’ — efektno kontrastiraju nekoliko slikovnih razina. nata da bi se u Zagrebu, nakon projekcija svojih djela, pred- Nema nekih osobitih novina (premda nikoga ne vrije|a) ka- stavili publici. Me|u tolikima na{la se i mlada debitantica iz nadski trominutni Cameras Take Five Stevena Woloshena; Japana, Akiko Mandara, sa svojim filmom Dvorac snje`ne autor apstraktne oblike nadahnute jazz — standardom Da- dame, koju vidljivo poodmakla trudno}a (blizanci!) nije vea Brubecka (Take Five), ucrtava izravno na vrpcu, bez omela da odva`no prevali tolik put. uporabe kamere. Utoliko vi{e ~udi {to se od festivala gotovo potpuno distan- Na proku{anu se i odvajkada znanu stereotipu ekrana kao cira{e ljudi od filma; ona pak {a~ica animaciji odanih kriti- popri{tu crno-bijelih opreka i sukoba temelji ukrajinski ~ara skroman je reprezentant udruge koja se di~i s osamde- Kompromix Yevgena Syvokina; zaigrav{i zrnca pijeska, autor setak registriranih ~lanova. Hrvatska kultura nema atraktiv- iz amorfna materijala, s vremena na vrijeme, artikulira ka- nije ni va`nije manifestaciju od ove! Festival animacije — to rakteristi~ne simbole bijela otpora crnoj najezdi. je svijet na dlanu — u samu srcu Zagreba!

23 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. FESTIVALI: ZAGREB 2004

UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb):791.228-052.63”2004”(049.3) Midhat Ajanovi} Ajan Medij kulturne homogenizacije 16. Animafest, Zagreb 2004: studentska konkurencija, Zagreb — 14-19. lipnja 2004.

Splav (Das Floss), Jan Thüring, 2004.

1. Neslu}ena ekspanzija studentske animacije vu prinosu u zaradi. Jedna od popratnih pojava sudske od- Ve} nekoliko godina na najugledniji svjetski festival anima- luke, takozvane Paramount Decision iz 1947, kojom je raz- cije, onaj u francuskom Annecyju, koji se odr`ava u godi{- bijen takav monopol holivudskih producenata, jer jedan te njem ritmu, prijavljuje se ~etveroznamenkast broj kratkome- isti vi{e nije mogao nadzirati proizvodnju, distribuciju i pri- tra`nih filmova, a izniman rast produkcije cjelove~ernjih kazivanje, uni{tio je pak kinematografsku animaciju SAD. animiranih filmova uvjetovao je uvo|enje specijalne konku- Osamostaljeni prikaziva~i vi{e nisu bili obvezni prikazivati rencije i nagrade za dugometra`ni film. Na zagreba~ki bije- takozvani film bill, cjelove~ernji paket-program ~iji su obve- nale animacije, Animafest, ove je godine pristigao rekordan zni sadr`aj bili i crtani filmovi. Stoga su oni, umjesto da pla- broj filmova, njih vi{e od tisu}u i pol, {to potvr|uje neslu}e- }aju za iznajmljivanje crtanih filmova, u program uvrstili re- nu ekspanzije animacije, jedan od najzanimljivijih medijskih klame, na kojima su dodatno zara|ivali. Ameri~ku }e anima- fenomena na{ega doba. Veliki postotak tih filmova zapravo ciju nakon 1950-ih spasiti televizija, {to }e umnogome utje- su takozvani studentski ili {kolski radovi pristigli iz sve broj- cati na masovnu primjenu takozvane ’reducirane’ animacije nijih {kola animacije u industrijski razvijenim dijelovima svi- koja se tijekom rata razvila u propagandnim filmovima {to jeta, koje su danas glavni producenti kratkometra`nih, au- ih je naru~ivala Ameri~ka vojska, stila koji zahtijeva manji torskih animiranih filmova. broj crte`a te je filmove bilo mogu}e proizvoditi u znatno Pogledamo li unatrag, shvatit }emo da su svaki put izvanjski kra}em roku i koji se odlikuje jednostavno{}u u izrazu pri- faktori utjecali na rast odnosno stagnaciju u razvoju anima- kladnu za prikazivanje na malom ekranu. U biv{im socijali- cije. Veliki uspon u produkciji crtanih filmova namijenjenih sti~kim dr`avama tragalo se za autenti~nim stilom i duhom kinematografskoj distribuciji u Sjedinjenim Dr`avama tije- u filmovima te se animacija oslanjala na doma}u tradiciju i kom prve polovice pro{log stolje}a omogu}io je takozvani folklor te ~esto bivala realizirana u ’neameri~kim’ tehnikama block-booking sustav distribucije i prikazivanja filmova, ko- kakve su kola` ili lutka (na ovogodi{njem Animafestu vidje- jim su holivudski moguli `eljeli dr`ati pod kontrolom ne li smo dvije iznimno zanimljive retrospektive ’socijalisti~ke’ samo proizvodni proces nego i prikazivanje i distribuciju fil- animacijske produkcije iz Ukrajine i s Kube), dok se u nekim mova te onemogu}iti filmskim djelatnicima, osobito zvijez- demokratskim zemljama (Kanada, Velika Britanija, Francu- dama, da se osamostale i zatra`e honorare primjerene njiho- ska) u animaciju ulagalo kao oblik za{tite vlastitoga kultur- 24 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 24 do 27 Ajanovi}, M.: Medij kulturne homogenizacije nog modela pred najezdom ameri~koga medijskog i kultur- nog imperijalizma. Nakon sloma socijalisti~kog bloka i s njime dr`avno financi- ranih filmskih ku}a glavnina svjetske produkcije kratkome- tra`nog, autorskog animiranog filma dolazi iz raznih anima- cijskih {kola. Primjerice, ve} su 1992. sva tri animirana fil- ma nominirana za nagradu Oscar bili — studentski, a nagra- du je tada dobio budu}i autor Flatworlda Daniel Greaves za diplomsku vje`bu Manipulation. Stoga nije nikakvo ~udo {to smo u Zagrebu imali prilike vidjeti iznimno bogat i sadr`a- jan program studentske konkurencije, kao i da je veliki dio ’velike konkurencije’ bio sa~injen od studentskih filmova, a ~ak mnogo toga zanimljiva {to je nastalo u podru~ju student- Starac s naprtnja~om (Be-nang-men-noin), Hyun Kyung Park, skog animiranog filma nismo ni vidjeli jer je te filmove ili se- Woonki Kim), 2003. lekcijska komisija previdjela ili jednostavno nisu prijavljeni je jer, i tamo »ljudi po~inju shva}ati da se mnogo vi{e mo`e na festival. zaraditi na distribuciji jeftino dobivena ameri~kog filma, nego na produkciji vlastitog«, kako to u svojoj izvanrednoj 2. Pokretne slike i ’digitalna generacija’ studiji Hollyworld (Cornel University Press, Ithaca i Lon- Uzrok impozantna rasta studentske animacije treba ponaj- don, 2001) napominje Aida Hod`i}, nekada{nja stanovnica prije tra`iti op}enito u digitalizaciji pokretnih slika. Daleko- Sarajeva, a danas sveu~ili{na profesorica na Floridi. vidni filmski poslenici ve} su 1970-ih, kada je digitalizacija Sli~ni se trendovi bilje`e i u onim zemljama koje jo{ uspije- naivno i nevino u{la na film putem koloriranja crno-bijelih vaju sa~uvati nacionalnu produkciju; Ju`na Koreja pro{le je filmova, u njoj vidjeli blisku budu}nost medija. Coppola je godine proizvela 47 kratkih i 5 dugometra`nih animiranih ve} tada govorio da }e u ’budu}nosti svatko mo}i snimiti filmova, a u Francuskoj, koja je izbila na tre}e mjesto u svi- svoj film’ jer }e to postati dovoljno jednostavno i dovoljno jetu po produkciji animiranih filmova, iza SAD i Japana, ti- jeftino kao pisanje knjige, dok je Lucas projektore i kino jekom 2003. ~ak je trinaest posto ukupno prodanih kinou- smatrao anakronizmom jo{ prije dvadeset godina. Upravo laznica otpalo na animirane filmove. Lucas }e u Zvjezdanim ratovima (Star Wars, 1977) formuli- rati novu strategiju filmske produkcije koja se zasniva prije Drugi va`an faktor rasta animacije zagrljaj je ameri~koga svega na specijalnim efektima, dakle na animaciji, i kontroli vojnog kompleksa i Hollywooda, koji je nakon 1970-ih merchandisinga i licencijskih prava. Specijalni efekti ru{e ci- prakti~ki neraskidiv. Na djelu je »digitalna koalicija« (Hod`- jene ko{tanja filma jer izbacuju iz uporabe setove, kostimo- i}) u kojoj su najsofisticiraniji tehnolo{ki resursi vojne indu- grafiju, kaskadere, snimanje na lokacijama, dok skupe film- strije stavljeni na raspolaganje Hollywoodu, koji u zamjenu ske zvijezde od krvi i mesa vi{e nisu potrebne, njih zamjenju- ustupa svoje kreativne snage i golem utjecaj na globalnom ju animirane figure. U Zvjezdanim ratovima nema velikih planu. Glavni generator industrijskog rasta Amerike nije vi{e zvijezda, a va`ne sporedne uloge ’igraju’ dvije personificira- (samo) vojna industrija, nego upravo ’digitalna koalicija’ ne igra~ke, a ve} u Spielbergovu filmu E. T. — vanzemaljac koju plasti~no oslikava ~injenica da je danas jedan od najva`- (1982) glavna zvijezda filma bit }e animirana lutka. Trend }e nijih financija{a animacije vojna industrija, tako da se, pri- se nastaviti tijekom devedesetih u kojima }e CGI (computer mjerice, prihodima filma Pri~a o igra~kama (Toy Story, generated images) posve izbrisati granicu izme|u filma i ani- 1995) financirala proizvodnja krstare}ih raketa. macije. Kona~no, produkcija videoigara postala je jedna od najlu- krativnijih industrijskih grana. Film opskrbljuje videoigre te- Uporaba digitalizirane animacije istiskuje klasi~nu filmsku mama, motivima, likovima i zvijezdama, dok u filmski neja- tehnologiju u skladu s Arhimedovim zakonom. Danas prak- koj Europi stvarni nogomet postaje sve vi{e u funkciji stva- ti~ki nema filma koji dolazi iz mainstream produkcije, a da ranja nogometnih zvijezda kao likova za playstation jer je u njemu nisu rabljeni specijalni efekti, bilo da je rije~ o spe- cijalnim efektima koji simuliraju stvarnost ili klasi~nim SF- efektima (laserske zrake, svemirski letovi, alieni i sl.) do toga da je u nekim komercijalno najuspje{nijim ameri~kim filmo- vima prakti~ki sve specijalni efekt. Rezultat svega {to se doga|alo posljednja dva desetlje}a pro{loga stolje}a jest da se danas proizvodi mnogo manje fil- mova u mnogo vi{e kopija koje se distribuiraju na znatno ve- }em prostoru dok nacionalne kinematografije izumiru. Tako je, na primjer, tijekom 1960-ih najve}i proizvo|a~ filmova u svijetu bio Japan sa {esto naslova godi{nje; danas se u Japa- nu proizvodi jedva ne{to vi{e od dvjesto filmova. Turska je proizvodila izme|u sto i sto trideset filmova godi{nje, danas turska kinematografija jedva da postoji. ^ak i Indija posusta- Vite{ka po~ast (Ritterschlag), Njema~ka, Adrian Suter, 2003. 25 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 24 do 27 Ajanovi}, M.: Medij kulturne homogenizacije

’digitalnoj generaciji’ stvarna nogometna utakmica mnogo ga. Animacija raste i buja strelovitom brzinom, ali samo u in- manje dinami~na i dosadnija od playstation ’utakmice’. Vi- dustrijski razvijenim dijelovima na{ega ’globalizirana’ svije- deoigre postaju dominantan medij putem kojeg se lansiraju ta. Medij kojega je internacionalizam bio obilje`je od samih trendovi, konzumacijski `ivotni stil i zarobljava slobodno po~etaka danas je sve vi{e ’internacionalizam’ sjevernoame- vrijeme. »Okupacija privatnosti« (Hod`i}) vjerojatno je naj- ri~kih i europskih bijelaca plus nekoliko azijskih industrij- ve}i posao dana{njice. Jednostavan vizualni jezik, interaktiv- skih zemalja. Svijet se raslojava na tehnolo{ka dru{tva i na na monta`a, ameri~ki engleski, amerikanizirana slika sada{- ona ~iji stanovnike mu~e svakodnevne brige o tome da li }e njosti i povijesti postaju na~in unifikacije svijeta i kulturne imati ne{to u tanjuru ili }e im raketa raznijeti ku}u. Na`a- homogenizacije niveliranjem razlika i poni{tavanjem osob- lost, suvremena animacija zorno ilustrira takvo stanje u da- nosti (»No world beyond Hollywood«, Hod`i}, s. 178). na{njem svijetu, a to je pokazao i program studentskih fil- mova u Zagrebu, koji su, osim tek nekoliko iznimaka, do{li 3. Igra~ka i business bijelih Amerikanaca iz industrijski najrazvijenijih zemalja, takvih koje imaju {ko- i Europljana le animacije. Takva radikalno izmijenjena situacija u industriji pokretnih slika rodila je potrebu za {kolovanim animatorima. Profesi- 4. Izme|u {kolske zada}e i profesionalnog ja animator odjednom je tijekom devedesetih prestala biti proizvoda pomalo egzoti~no umjetni~ko zanimanje s ruba filmske in- Anakronizam ili ne, gledanje odabranih animiranih filmova dustrije. Potra`nja za animatorima vi{estruko je nadma{iva- iz dvogodi{nje svjetske produkcije u hladovini velike dvora- la ponudu, glad koju ra~unalni stru~njaci nisu mogli zadovo- ne u Lisinskom ostaje nezamjenjivo zadovoljstvo barem za ljiti. Naime, sama praksa kao i sva istra`ivanja pokazala su potpisnikovu generaciju, a zagreba~ki Animafest nezaobila- da klasi~no (’diznijevski’) obrazovani animatori tri puta br`e zna postaja i doga|aj prema kojem se prilago|ava kalendar i kreativnije obavljaju sve postavljene zada}e ra~unalne ani- obveza. Pa iako u Zagrebu nismo vidjeli na primjer neke od macije u bilo kojem proizvodnom sektoru da se ona primje- najzanimljivijih suvremenih animiranih filmova kakav je ta- njuje; na filmu, u vojnoj industriji ili videoigrama, nego {to lijanski La piccola Russia (Gianluigi Toccafondos), Disneyje- su to u stanju animatori s takozvanim paperless (isklju~ivo vu produkciju Lorenzo (Mike Gabriel) ili novi film Paula ra~unalnim) obrazovanjem. Driessena 2d or not 2D, jer su se autori i producenti tih fil- Osim toga, tehnologija se svakodnevno pojednostavnjuje i mova odlu~ili za ipak ja~i i va`niji Annecy, koji se odr`ava u ponovno sadr`aj, kreativnost i ljudski talent postaju najispla- manje od sedam dana razmaka sa Zagrebom (Lorenzo je tivije podru~je investiranja. Sve to uvjetovalo je da industri- osvojio Grand Prix Annecyja) ipak je program Animafesta ja po~inje znatno ulagati u {kole animacije pa je danas broj bio obilna gozba, i to u prvom redu zahvaljuju}i studentskoj institucija na kojima se izu~ava animacija u stalnu porastu. U produkciji. Kako je danas studentska konkurencija u najma- [vedskoj je, na primjer, prva {kola za animirani film na sve- nju ruku jednako kvalitetna kao i ona ’velika’, to je Anima- u~ili{noj razini osnovana 1996, a ve} danas u zemlji postoje fest danas na neki na~in dvostruki festival s dvama natjeca- tri takve institucije plus nekoliko specijalnih programa za teljskim programima koji se odlikuju `anrovskom raznovr- animaciju pri afirmiranim sveu~ili{tima u Lundu, Stockhol- sno{}u i pluralno{}u animacijskih formi i tehnika (CGI, ra- mu i Göteborgu. zni surogati za cel-animaciju, kombinirani 3D i 2D, takozva- na ’proceduralna’ animacija, holografija itd.). Generacija koja je ro|ena s ra~unalima i djetinjstvom koje su obilje`ili specijalnim efektima napu~eni Zvjezdani ratovi i Premda 3D-tehnika s takozvanom virtualnom kamerom, digitalizirani spotovi na MTV-u o~ito do`ivljava animaciju koja ima sposobnost prodiranja u scenu i prola`enja kroz, kao svoj prirodni izbor. No, to na`alost ne vrijedi za svako- tako|er trodimenzionalni prostor (3D-space), danas domi- nira, klasi~no shva}ena animacija s geometrijskom stilizaci- jom, karikaturalnom figuracijom (cartooning), dvodimenzi- onalnom plohom u pozadini, fiksiranom perspektivom i jed- nostavnim kretnjama kamere kakva su panoramiranje i zu- miranje i dalje ostaje privla~nim podru~jem djelovanja broj- nih kreativnih autora unutar najmla|e generacije animatora. Zbog rigoroznih prijemnih ispita studenti animacije obi~no su ljudi koji ve} otprije imaju iskustvo u radu na filmu, ani- maciji ili nekom srodnom podru~ju, a njihovi su filmovi ne- rijetko pilot-filmovi za budu}e komercijalne projekte, serije, dugometra`ne filmove ili videoigre. Upravo to da autori kao sekundarnu ulogu svojih radova vide polaganje ispita i even- tualno prikazivanje na nekom festivalu, a kao primarnu da im film poslu`i kao ulaznica u svijet animacijskoga posla ka- rakteristika je velikog dijela programa studentske konkuren- cije. Naime, ~est je slu~aj da se jo{ tijekom rada zainteresira producent tako da na {picama formalno studentskih filmo- va mo`emo pro~itati poznata imena u funkciji autora izvor- Gosp J. Russel (Mr. J. Russel), Wouter Sel, 2003. ne glazbe, logotipe najve}ih proizvo|a~a videoigara ili glo- 26 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 24 do 27 Ajanovi}, M.: Medij kulturne homogenizacije balnih televizijskih mre`a kao sponzore ili svjedo~iti holi- vudskoj tehni~koj razini kao u njema~kom filmu Splav (Das Floss, autora Jana Thüringa), koji je ’studentski’ tek po do- sta kli{eiziranoj pri~i o dva brodolomca, gdje svaki nastoji pre`ivjeti na ra~un onoga drugog. Sli~na visoka razina teh- ni~ke sofisticiranosti i o~ita ambicija da svoj rad dalje razvi- ju u smjeru komercijalnih serija ili videoigara vidjela se i, na primjer, u Autobusnoj stanici grupe autora iz Francuske, An- nie i Boo (Njema~ka, autor Johannes Weiland) ili u Vite{koj po~asti (Ritterschlag, Njema~ka, Adrian Suter). Ako danas ve} i studenti mogu posti}i tako realisti~nu simu- laciju trodimenzionalnog prostora, vjerojatno }e ubudu}e je- dina razdjelnica izme|u animacije i filma biti na razini dav- ne definicije Johna Hallasa po kojoj se ’film’ bavi ’prezenti- ranjem fizi~ke stvarnosti’, a ’animacija’ je »koncentrirana na metafizi~ku stvarnost — ne dakle na to kako stvari izgledaju nego {to zna~e«. Ascio, Mathilde Philippon-Aginski, 2003. Druga uo~ljiva tendencija u {kolski produciranim filmovima jest to da neke sna`ne autorske osobnosti koje, sada u funk- ciji nastavnika animacije, nisu do kraja uspjele razdvojiti svoj bom koja je taj film u~inila jednim od vrhunaca festivala u umjetni~ki svjetonazor i raznolikost, raznovrsnost i {irinu u svim konkurencijama. @ena na tavanu (Wooman in the At- pristupu, metodu, stilu i shva}anju animacije, {to zahtijeva tic, SAD, Chansoo Kim) emotivna je egzistencijalna pri~a narav pedago{kog procesa, te se neki njihovi studenti javlja- napravljena u tradiciji srednjoeuropske modelske animacije. ju kao opona{atelji svojih mentora. Tako je u filmu Ulica We- Mehanika (^e{ka, David Sukup) duhovita je satira o moder- itzenberg (Weintzenberg tänav) student Kaspar Jancis mnoga nom dobu i jedan od rijetkih filmova realiziranih bez velikih rje{enja na razini izraza i izvedbe preuzeo iz nekih radova materijalnih resursa, {to se nadomje{ta ma{tovito{}u, a ba{ svoga profesora Priita Pärna, prije svih filma Triangl, dok je to nekada je bilo tipi~no za studentske filmove. Nabor (Le iz filma Didin med (Grandad’s Honey) Vladimira Leschiova faux pli, Francuska, Lepeintre, Arditti, Delpuech), najbolji je vi{e nego o~ito da mu je mentor bio Piotr Dumala. 3D-film u studentskoj konkurenciji, luckasta je vizija svijeta u kojem se ljudi obje{eni kao rublje kre}u konopima koji su 5. Imena za budu}nost jedina veza izme|u nebodera u nepreglednom urbanom oce- Dakako, kako je to neizbje`no na svakom festivalu, i na Ani- anu (bliske) budu}nosti. mafestu vidjeli smo nekoliko neinventivnih vje`bi, za autore ^udo tehnike (Njema~ka, Michael Sieber) lijep je film zasno- koje nije jasno ni kako su polo`ili prijemni ispit na svojim van na klasi~noj metafori o slobodi, dok je Benny i zubi}-vila akademijama, a pogotovo kod festivalske selekcijske komisi- (Norve{ka, Morten Nyutsumo), vje{to ura|en lutka film koji je. No, ve}i dio programa bio je sa~injen od zanimljivih kombinira nordijsku tradiciju humora i tehni~ku perfekciju ostvarenja, rezultat energije i kreativnosti mladih autora u na tragu onoga {to je nekada radio veliki norve{ki majstor kombinaciji s neiscrpnim mogu}nostima koje ta dinami~na `anra Ivo Caprino. 2D-film Gosp J. Russel (Mr. J. Russel, umjetni~ka forma nudi. U najboljim filmovima o~ito je da su Belgija, Wouter Sel) jo{ je jedan od vrhova festivala; duhovi- mnogi dana{nji studenti animacije u radu na svojim {kolama to, jednostavno i domi{ljato izrugivanje ljudskoj naravi i po- u`ivali u profesionalnim uvjetima, ali bez stega i ograni~enja rivima. Zmaj (Yeon, Koreja, Ye sil Hong) uspje{an je poku{aj koji ih ~ekaju u profesionalnoj, industrijskoj produkciji. Sto- animiranja grafika ukyo-e kojima je vrlo ugodno ’zasi}en’ ga tekst zavr{avam nabrajanjem nekih od najzanimljivijih fil- ekran. Grad jednorukih (The Town of The One Handed, Ve- mova vi|enih u studentskoj konkurenciji. lika Britanija, Heli Ellis) tipi~no je studentski razbaru{eno i Takvim filmovima nedvojbeno pripadaju No}na smjena (Yö- razigrano djelce, kako u sadr`aju tako i u izvedbi, pa je i od- vuro, Finska, Kokkonen, Wahl i Koivunen, Finska), duhovi- luka `irija da tom filmu dodijeli jednu od nagrada vjerojat- ta modelska animacija o {i{mi{u kojem ne daju spavati, O no motivirana upravo time. Zamka (Trap, Francuska, Lionel curici (Pro Devochku, Rusija, Lena Chernova), zabavna igra- François) grafi~ki je izvanredno lijepa kompozicija koja daje rija premda pomalo siroma{ne likovnosti, Patke (Ducks, iluziju animiranog linoreza, {to je u potpunu kontrastu s te- Izrael, Uri Kranot), izvanredna animirana alegorija o ratu re- mom filma o videoigrama. Moj mali ze~i}u (My Little alizirana u klasi~noj tehnici, kao i Cecile bez o~nih kapaka Bunny, Koreja, Heena Baek) najduhovitiji je geg-film na ci- (Cécile sans paupieres, Francuska, Ferrari, Gernerone, Gay, jelom festivalu, dok je Ascio Mathilde Philippon-Aginski Lurde), zastra{uju}a zamisao o djevoj~ici koja nema o~nih film vrhunske likovne osje}ajnosti u kojoj je `ivotinjski lik kapaka s poetskim svr{etkom, gdje je leptir krilima za{titi od (magarac) posve druk~ije vizualiziran nego {to je to u ko- jake svjetlosti. Starac s naprtnja~om (Be-nang-men-noin, Ko- mercijalnim filmovima, recimo u Shreku. reja, Hyun Kyung Park, Woonki Kim) izvrsna je obrada Gotovo je sigurno da }e ve}ina pobrojanih autora imati svo- isto~nja~ke bajke u obliku animirane horor-slikovnice, koja je mjesto i ulogu u budu}nost animacije i filma ili neke kom- se odlikuje zamalo virtuoznom crta~ko-animacijskom izved- binacije toga dvoga za koju jo{ nismo na{li ime. 27 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. FESTIVALI: ZAGREB 2004 Nagrade Svjetskoga festivala animiranog filma, Zagreb 2004. Zagreb, 14-19. lipnja 2004.

ODLUKE @IRIJA VELIKOG NATJECANJA POSEBNA PRIZNANJA GRAND PRIX, NAJBOLJI FILM FESTIVALA BOXED IN, Will Becher, Britanija ATAMA YAMA / MT. HEAD, Koji Yamamura, Yamamura Animation, Ja- NA TU SVATBU, Václav Blín, ^e{ka pan PRO DEVOCHKU..., Lena Chernova, Rusija NAGRADA ZAGREB WUNDERWERK, Michael Sieber, Njema~ka FAST FILM, Virgil Widrich, Austrija TOWN OF THE ONE HANDED, THE, Helli Ellis, Velika Britanija NAJBOLJI DEBITANTSKI FILM NAGRADA ZLATKO GRGI] NAJBOLJI FILM ZA DJECU PO IZBORU SLU@BENOGA DJE^JEG @IRIJA ALLERLEIRAUH, Anja Struck, Njema~ka ALWAYS TAKE THE WEATHER WITH YOU, Brent Dawes, Zimbabwe NAGRADE ZA FILMOVE S POSEBNIM VRIJEDNOSTIMA PREMA ODLUCI @IRIJA POSEBNA PRIZNANJA FINAL SOLUTION, THE, Phil Mulloy, Velika Britanija O-NU-RI, Sung-gang Lee, Koreja CAR CRAZE, Evert de Beijer, Nizozemska K JUGU OT SEVERA, Andrey Sokolov, Rusija L’HOMME SANS OMBRE, Georges Schwitzgebel, [vicarska/Kanada I WANT A DOG, Sheldon Cohen, Kanada IN-SAENG, Jun Ki Kim, Koreja NAGRADA PUBLIKE MR. M KARL JA MARILYN, Priit Pärn, Estonija WARD 13, Peter Cornwell, Australija (za veliko natjecanje) POSEBNA PRIZNANJA RITTERSCHLAG, Sven Martin, Njema~ka (za studentsko natjecanje) CHELOVEK S LUNYI, Oxana Cherkassova, Rusija NAGRADA ASIFA-e HRVATSKA — za film za djecu CIGANJSKA, Marko Me{trovi}, Davor Me|ure~an, Hrvatska HERBERT INDIANERFROSCH, Jochen Ehmann, Njema~ka ANGELI, Lejf Marcussen, Danska/Kanada NAGRADA @IRIJA HRVATSKOGA DRU[TVA FILMSKIH KRITI^ARA NAJBOLJI STUDENTSKI FILM PO IZBORU ME\UNARODNOG FAST FILM, Virgil Widrich, Austrija @IRIJA — NAGRADA DU[AN VUKOTI] NAGRADA ZAGREBA^KIH STUDANATA ANIMACIJE ASCIO, Mathilde Philippon-Aginski, Francuska BOXED IN, Will Becher, Velika Britanija

Filmografija Svjetskoga festivala animiranog filma, Zagreb 2004*

VELIKO NATJECANJE / GRAND COMPETITION 8. BATHTIME IN CLERKENWELL, Alex Budovsky, Figli Migli Produc- 1. ACCORDÉON / ACCORDION, Michèle Cournoyer, National Film tions, SAD Board, Kanada 9. BEIJING FLIPBOOK, Marv Newland, International Rocketship Ltd., 2. ALLERLEIRAUH / WHISPER OF THE FUR-CONES, Anja Struck, Kanada Kunsthochschule für Medien, Köln, Njema~ka 10. BOZHESTVO / THE GOD, Konstantin Bronzit, Melnitsa Animation 3. ANDALUZ, Joanna Priestley, Karen Aqua, Priestley Motion Pictures, Studio, Rusija SAD 11. CAMERAS TAKE FIVE, Steven Woloshen, Kanada 4. ANGELI, Lejf Marcussen, Zentropa Real ApS, National Film Board, 12. CAR CRAZE, Evert de Beijer, Ciné Té Filmproductie BV, ARTE Fran- Danska/Kanada ce & RNTV, Nizozemska 5. ANTAGONIA, Nicolas Brault, NFB, Kanada 13. CELTIC MAIDENS, Nora Twomey, Cartoon Saloon, Irska 6. ARTS DAY — MUSIC, Luigi Allemano, National Film Board, Kanada 14. CHELOVEK S LUNYI / A MAN FROM THE MOON, Oxana Cher- 7. ATAMA YAMA / MT. HEAD, Koji Yamamura, Yamamura Animation, kassova, School Studio Shar, Rusija Japan

* U ovu filmografiju uklju~eni su samo filmovi u dva glavna natjecateljska programa, velikom i studentskom. Ostali programi na Festivalu bili su: Ani- manija (izbor iz filmova koji nisu u{li u natjecateljski program), Natjecanje filmova za djecu, Moj izbor (M. Dudoka De Wita, po~asnoga predsjedni- ka festivala), KROKO-ovi favoriti te retrospektive: Animacija u Sloveniji; Animacija u Ukrajini; Kubanska retrospektiva; Zagreba~ka animacija 1954/55. Izme|u Duga film i Zagreb filma, Emile Cohl; Paul Fierlinger te premijere cjelove~ernjih animiranih filmova. Ostali podaci mogu se na}i u katalogu Festivala: M. Antauer, ur., 2004, Svjetski festival animiranog filma, Zagreb 2004, katalog, Zagreb: Koncertna direkcija Zagreb. 28 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 28 do 30 Nagrade i filmografija Svjetskoga festivala animiranog filma, Zagreb 2004.

15. CIGANJSKA, Marko Me{trovi}, Davor Me|ure~an, Fade in — Kre- 53. OLD FOOLS, THE, Ruth Lingford, Sherbet, Britanija 54. OPASNA- ativni sindikat, Hrvatska YA PROGULKA / DANGEROUS WALK Elena Oyatieva, School Stu- 16. CIRCUITE MARINEF, Isabelle Favez, Folimage, National Film Bo- dio Shar, Rusija ard, Kanada 55. OS SAPOS / THE FROGS, Marcelo Mourao, Subterranea Produçoes, 17. COLORADO LOTTERY LANDSCAPE, Alexandra Korejwo, ACME Brazil Filmworks, SAD 56. OUT WALKING, Chang Shi-Ming, Taiwan National College of Art, 18. COMMUTER, THE, Martin Pickles, G.M. Film, Velika Britanija Tajvan 19. DHAK / IN THE DRUM, Rajesh Chakrabarty, National Institute of 57. PICCOLA MARE / TINY SEA, Simone Massi, Italija Design, Paldi, Indija 58. POWERPLAY, Greg Lawson, Lawson & Whatshisname, Nizozemska 20. DLJA MILJIH DAM / FOR LOVELY LADIES, Nikita Vlasov, Multza- 59. PRO RAKOV / THE LEGEND OF THE CRAWFISH ORIGIN, Va- vod, Dniepropetrovsk, Ukrajina lentin Olshvang, Studio A-Film, Rusija 21. DORENE LUKKES, Endre Skandfer, Quisten Animation AS, Norve{- 60. ROOF SEKS, PES, SAD ka 61. SEPARATION, THE, Robert Morgan, Animus Film, Velika Britanija 22. EMPREINTES / IMPRINTS, Jacques Drouin, NFB, Kanada 62. SINGING STICKS, Christine Panuschka, SAD 23. FAST FILM, Virgil Widrich, Virgil Widrich Filmproduktion, Amour 63. SON OF SATAN, Jean Jacques Villard, Californian Institute of the Fou, Minotaurus Film Luxembourg, Austrija Arts, SAD 24. FINAL SOLUTION, THE, Phil Mulloy, Studio Film Bilder, Velika 64. TIM TOM, Christel Pougeoise, Romain Segaud, SUPINFOCOM, Va- Britanija lenciennes, Francuska 25. FOR A TANGO, Gabriele Zucchelli, Velika Britanija 65. TIME STREAMS, Stephanie Maxwell, Allan Schindler, SAD 26. FUNAMBOLA, LA, Roberto Catani, Italija 66. TIRED, THE & NOTHING, Bahareh Tabatabae- 27. GEISHA GROOMING, Paul Bush, Lisa Milroy, Ancient Mariner i Masouleh, Iran Productions, Velika Britanija 67. TRAVEL TO CHINA, Gil Alkabetz, Sweet Home Studio, Njema~ka 28. GRANDE ANARCA / GREAT ANARCH, Alvise Renzini, Opificio 68. TRÉSOR DU TÉTARD SALÉ, LE / THE TREASURE OF THE SAL- Ciclope, Italija TED TADPOLE, Amandine Fredon, La Poudrèire, Francuska 29. GUARD DOG, Bill Plympton, Plymptoons, SAD 69. TUEURS FRANÇAIS / FRENCH KILLERS, Nicolas Jacquet, Joseph, 30. HARVIE KRUMPET, Adam Elliot, Melodrama Pictures, Australija Francuska 31. HELL OG LYKKE, HERR GORSKY! / NO GOOD LUCK, MR. 70. UNCLE, Ray Kosarin, Kosarin Productions, SAD GORSKY!, Astrid Alma Aakra, Aakra Film, Norve{ka 71. UNITED AIRLINES INTERVIEW, Wendy Tilby, Amanda Forbis, 32. HERBERT INDIANERFROSCH / HERBERT APACHE FROG, Jo- ACME Filmworks, SAD chen Ehmann, EH-MANN, Njema~ka 72. ULITY / SHELLS, Jan Balej, Hafan Film, ^e{ka 33. HOME ROAD MOVIES, Robert Bradbrook, Finetake Productions, 73. UTSU — MUSUME SAYURI, Takashi Kimura, Japan Britanija 74. VIGYAZAT ABSZTRAKT!, ATENTION, ABSTRACT!, Támas Patro- 34. L’HOMME SANS OMBRE / THE MAN WITHOUT SHADOW, Ge- vits, Reanimation Bt., Ma|arska orges Schwitzgebel, Studio GDS, NFB, TSR, [vicarska / Kanada 75. WELCOME TO KENTUCKY, Craig Welch, National Film Board, 35. HOW TO COPE WITH DEATH, Ignacio Fererras, Tandem Films Kanada Entertainment, Britanija 76. WARD 13, Peter Cornwell, Trephine Productions, Australija 36. HUMAN CRAZY, Yoji Kuri, Japan 77. YUKIJOROH GOTEN / THE SNOW WOMAN’S CASTLE, Akiko 37. IDEGEN TEST / FOREIGN BODY, Gabor Ulrich, Kecskémetfilm, Mandara, Japan Ma|arska 78. DOMO KUN / TO BE CONTINUED, AGAIN, Tsuneo Goda, NHK 38. IN-SAENG / THE LIFE, Jun Ki Kim, Koreja — Japan Broadcasting Corporation / TYO Productions Inc., Japan 39. IN THE FOREST, Wook-Sang Chang, Jaehong Kim, Koreja 40. INSTINKTE / INSTINCT, Rao Heidmets, OÜ Nuku Film, Estonija NATJECANJE STUDENTSKIH FILMOVA 41. ISHOV TRAMVAJ NO. 9 / THE TRAM NO. 9 GOES, Stepan Koval, STUDENT FILMS COMPETITION 1 Ukranimafilm, Ukrajina 1. A.Z., Tim Szetela, Harvard University, SAD 42. IT’S ABOUT MY BROTHER..., William Gadea, Homebaked Films, 2. AJLAVJU — MNAGA A @D’ORP, Jana Kolínová, QQ Studio Ostrava, SAD ^ehoslova~ka 43. KARL JA MARILYN / KARL AND MARILYN, Priit Pärn, Eesti Jonis- 3. ANAMORPHOSIA, Belgija Biondo Samuel, Haute Ecole Albert Jalqu- film Studio, Estonija ard 44. KAS LASID JUBA VAENLASE SISSE? / WILL YOU LET THE 4. ANNA SPUD, Edward Foster, National Film and Television School, ENEMY IN?, Heiki Ernits, Janno Pöldma, Studio Eesti Jonisfilm, Beaconsfield, Britanija Estonija 5. ANNIE AND BOO, Johannes Weiland, Filmakademie Baden- 45. KOMPROMIKS / KOMPROMIXS, Yevgen Syvokin, Ukranimafilm, Württemberg, Njema~ka Ukrajina 6. ASCIO, Mathilde Philippon-Aginski, Ecole Nationale Supérieure des 46. KONTSERT PORGANDIPIRUKALE / CONCERT FOR A CARROT Arts Décoratifs, Francuska PIE, Heiki Ernits, Janno Pöldma, Eesti Jonisfilm Studio, Estonija 7. BE-NANG-MEN-NOIN, THE OLD MAN WITH KNAPSACK, Park 47. KRASNIE VOROTA RASEMON / THE RED GATES OF RASHO- Hyun Kyung, Woonki Kim, Korean Academy of Film Arts, Koreja MON, Alexander Tatarsky, Valentin Telegin, Pilot-Moscow Animati- 8. BENNY OG TANNFEEN / BENNY AND THE TOOTHFAIRY, Mor- on Studio, Rusija ten Nyutstumo, Volda University College, Norve{ka 48. LUCKY DIP, Emily Skinner, Slinky Pictures, Velika Britanija 9. BLAKE AND HUNT / Eoghan Dalton, Institute for Art, Design and 49. MAANVIS / MOONFISH, Isabel Bouttens, KASK Hogeschool Gent, Technology, Dun Laoghaire, Irska Belgija 10. BOXED IN, Will Becher, Edinburgh College of Art, Britanija 50. MALENKAYA NOCHNAYA SYMPHONIYA / A LITTLE NIGHT 11. BUS STOP, Blandine Lecointe, Thierry Nguyen, Baptiste Sola, Olivi- SIMPHONY, Dmitriy Geller, Studio A-Film, Rumunjska er Staphylas SUPINFOCOM, Valenciennes, Francuska 51. NIBBLES, Chris Hinton, ACME Filmproduction, SAD 12. CAFÉ NOVA, S. Meyer, J. Albrand, S. Büchner, T. Schrank, C. Kel- 52. NOt WARranted, Hetric Longe Abramo, Italija lner Hochschule für Film und Fernsehen Konrad Wolf, Njema~ka 29 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 28 do 30 Nagrade i filmografija Svjetskoga festivala animiranog filma, Zagreb 2004.

13. CAPERUCITA ROJA / THE LITTLE RED RIDDING HOOD, Inma 39. MALENJKIY VOROBEY KATORIJ NE UMEL LETAT / A LITTLE Carpe Pérez, San Carlos Fine Arts, Valencia, [panjolska SPARROW THAT COULD NOT FLY YET, Leon Estrin, School Stu- 14. CECILE SANS PAUPIERS, Manuel Ferrari, Daniel Gernerone, Johan dio Shar, Rusija Gay, Sandrine Lurde, SUPINFOCOM-Valenciennes, Francuska 40. MANI GIREVOLI / SPINNING HANDS Donato Sansone, Scuola 15. CENA FUGGITIVA, LA / THE ESCAPING DINNER, Simon Eltz, Nazionale di Cinema, Italija Hochschule für Gestaltung und Kunst, Luzern, [vicarska 41. MECHANIKA, THE MECHANICS, David Sukup, Filmova a telele- 16. CHERTI I NAKOVALNI / STROKES AND ANVILS Iassen Djabirov, vizni fakulta akademie muzickych umeni, ^e{ka NATFA Krsto Sarafov Sofia, Bugarska 42. MINUE, Rami Kim, California Institute of the Arts, SAD 17. CRAIE ET LE SABRE, LA / CHALK AND SABER, Fafah Tongora, 43. MORGULIA, Boris Korshunov, School Studio Shar, Rusija Yohann Pelladeaud, Virgile Trouillot, Claude Ricros, Gobelins l’ecole 44. MR. J. RUSSEL, Wouter Sel, KASK Hogeschool Gent, Belgija del’image, Francuska 45. MY LITTLE BUNNY, Heena Baek, California Institute of the Arts, 18. DIA EM QUE SR. RAPOSO... / THE DAY WHEN MR. RAPOSO..., Koreja/SAD Andrea Páscoa, Joao Cabaeo, Daniel Silva, Escuola superior de arte e 46. NA TU SVATBU / ON THE WEDDING Václav Blín, Vysoká {kola design, Caldas da Rainha, Portugal umeleckoprumyslová v Praze, ^ehoslova~ka 47. NUGA NARUL 19. DIGITALEN RIBOLOV / DIGITAL FISHING, Nikola Stoyanov, JUGGYUNNA / WHO KILLED MYSELF?, Hyun-sun Park, eon-ju New Bulgarian University, Bugarska Kim, In-jeong Jeong, Seo-hyen Park, Kaywon School of Art and De- 20. DISTURBANCES, Murielle Felix, Atelier de Production de la Cam- sign, Koreja bre, Belgija 48. POST MARCK LICKU, Sonia Bridge, Royal College of Art, Velika 21. DREAMING WIDE AWAKE, Gauri Bajaj, National Institute of De- Britanija / Kanada sign, Paldi, Indija 49. PRO DEVOCHKU... / ABOUT A GIRL..., Lena Chernova, Pilot- 22. DUCKS, Uri Kranot, Bezalel Academy of Art and Design, Izrael Moscow Animation Studio / School Studio Shar, Rusija 23. ELLIE, Douglas Simpson, Duncan of Jordanstone College of Art and 50. REARRANGEMENT, Adrian Suter, Hochschule für Gestaltung und Design, Britanija Kunst, Luzern, [vicarska 24. L’ENTRE DEUX MONSTRES / IN BETWEEN TWO MONSTERS, 51. RETURN, Katalin Nivelt, University of Southern California, SAD Astrid Walter, Ecole Nationale Supérieure des Arts Décoratifs, Fran- 52. RITTERSCHLAG / KNIGHT GAMES, Sven Martin, Filmakademie cuska Baden Württemberg, Njema~ka 25. ERLKING, THE, Ben Zelkowicz, California Institute of the Arts, 53. SIX AND SIX BILLION, Edward Collins, Surrey Institute of Art and SAD Design, Velika Britanija 26. FALLOUT, Michal Pfeffer, Sarah Scebat, Bezalel — Academy of Fine 54. SKURK, Jakob Krumpolc, Tomas Barta University, ^e{ka Art, Izrael 55. TANT DE CHIENS / RAINING DOGS, Stéphane Ricard, La Pou- 27. FETITA CU CHIBRITURI / THE LITTLE MACH SELLER, Christi- drière, Francuska na Mitetelu, National University of Drama and Film, Rumunjska 28. FLOß, DAS / THE RAFT, Jan Thüring, Filmakademie Baden 56. TAURO, Matthias Daenschel, Hochschule für Film und Fernsehen Württemberg, Njema~ka Konrad Wolf, Njema~ka 29. GOD IS SO CLOSE NOW, Jean Jacques Villard, California Institute 57. TELEPHONE, Mirranda Burton, Swinburne University of Techno- of the Arts, SAD logy, Australija 30. GOUTER, LE / SNACKTIME Alexandre Heboyan, Aurore Damant, 58. 32:11, Patrick Doyon, Université du Québec a Montréal, Kanada Gabriel Gelade, Mathieu Vig, Julien Bizat, Gobelins l’Ecole del’Ima- 59. TOWN OF THE ONE HANDED, THE, Helli Ellis, Surrey Institute ge, Francuska of Art and Design, Velika Britanija 31. GRAND JOUR, LE / THE GRAND DAY, Raphaël Chabassol, La Po- 60. (TRAP), Lionel François, Ecole Emile Cohl, Francuska udrière, Francuska 61. TYPEWRITER, THE, Richard Haynes, Mikolaj Watt, The Arts Insti- 32. GRANDAD’S HONEY, Vladimir Leschiov, Konstfack Institutionen tute at Bournemouth, Velika Britanija för Animation, Eksjö, [vedska / Latvija 62. WANG CHUN FENG, Su Zhi-Ming, Tainan National College of Art, 33. HANDLARKA SWIATLA / KEEPER OF THE LIGHT Marzena Ne- Tajvan hrebecka, Polish National School of Film, Television and Theatre, 63. WEITZENBERGI TÄNAVE / WEITZENBERG STREET, Kaspar Poljska Jancis, Eesti Jonisfilm Studio, Estonija 34. LAB MOUSE, Min Chol Bae, School of Visual Arts, New York, SAD 64. WOMAN IN THE ATTIC, Chansoo Kim, University of Southern Ca- 35. LASKO MA / MY LOVE, Ivana Sebestova, Filmova a televizna fakul- lifornia, SAD / Koreja ta V[MU, Slova~ka 65. WUNDERWERK, Michael Sieber, Filmakademie Baden-Württem- 36. LE FAUX PLI / CREASE, Francois Xavier Lepeintre, Antoine Ardit- berg, Njema~ka ti, Audrey Delpuech SUPINFOCOM Valenciennes, Francuska 66. YEON / THE BOND Ye sil Hong, Hanseo University, Koreja 37. LIBERATE, Gi-Yao Chen, National Taiwan University of Arts, Tajvan 67. YÖVOURO / NIGHTSHIFT, Samppa Kukkonen, Sara Wahl, Simo 38. LIFELINE, Jelena Bra~un, Akademija likovnih umjetnosti, Hrvatska Koivunen, Turku Polytechnic Arts Academy, Finska

30 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. FESTIVALI: PULA 2004 Vladimir C. Sever Aliteracije na P Promi{ljanja nakon 51. pulskog filmskog festivala, Pula, 16-24. srpnja 2004.

Mnogo bi prizora moglo poslu`iti za po~etak pri~e o 51. Puli. Prvi dan, recimo; prvi posjet novom festivalskom pro- storu u Zajednici Talijana, znanom kao Circolo, gdje je sve prakti~nije i opu{tenije nego u starom Vojnom domu. Circo- lo ima i priru~nu dvoranu koja obavlja dvostruku svrhu, kao prostor za tiskovne konferencije i predstavljanja, te kao kino; iako je opremljeno glasnim ozvu~enjem, a projekcije su gledljive, to je i dalje tek dru{tveni prostor sa zamra~enim prozorima. Pulski festival, ba{ kao i njegov navodni konku- rent iz Motovuna, ne raspola`e nijednom pravom kinodvo- ranom, {to }e mu mnogi istaknuti kao ozbiljnu slabost ve} za trajanja festivala. Jednako je uo~ljiv nedostatak nadstre{nice na terasi Circola, koja bi u~inila dnevne vru}ine podno{ljivi- jima, a i pru`ila barem nekakvu za{titu od prolamanja obla- ka. Ali takvi su nedostaci ipak sitni; prvi dojam o Festivalu daju sjajan dizajn, dojmljiv program (~ak i doma}i), a onda i Boris Dvornik i Goran Vi{nji} u Dugoj mra~noj no}i, Antun Vrdoljak, iznena|uju}e pozitivno raspolo`enje ve}ine prisutnih. 2004.

Moglo bi se zapo~eti i s kraja, ~istim flashbackom, koji bi Ne, bolji je uvodni prizor onaj iz same sredine festivala, pe- zlurado naveo da je Festival u`ivao u lijepu vremenu sve dok toga dana nave~er. Arena je bila puna kao jo{ nikad, i to Antun Vrdoljak to nije izri~ito spomenuo na tiskovnoj kon- zbog jednoga stranog politi~kog dokumentarca. Michael ferenciji dan prije nego {to }e kona~no osvojiti Zlatnu are- Moore dovukao je publiku iz cijele Istre, pa i iz Slovenije i nu, pa mu je slavljeni~ki domjenak na terasi Circola zalila Italije, filmom koji ni po jednoj klasi~noj odrednici ne bi tre- ki{a i otpuhao vjetar. Retrospekcija bi se mogla nastaviti u bao biti atraktivan. Jasno, Fahrenheit 9/11 dobio je Zlatnu istom tonu, nabrajaju}i ostale skandal~i}e koji su punili palmu i obilnu medijsku promociju tek ne{to prije, pa je do- dnevni tisak: nedolaske kopija, izbacivanja filmova s progra- bar dio okupljenih zacijelo tek svratio da vidi o kakvu je ma, bizarne odluke ocjenjiva~kih sudova, ustrajavanje na ~udu rije~. A kako Moore uvijek ra~una na kontroverzu, oponiranju Motovunu onih koji bi trebali biti pametniji. Ali, moglo bi ga se optu`iti za isti onaj tip prora~unatosti s ko- {to je tu neo~ekivano? jim Jakov Sedlar podastire Jeruzalemski sindrom na digital- noj Beti i zatim lije krokodilske suze kad mu ka`u da je to nije format za Arenu. Ali te{ko da }ete prona}i me|usobno opre~nije filma{e od Moorea i Sedlara, i te{ko da postoji pregnantniji predlo`ak za promi{ljanje odnosa na{e produk- cije prema politici, a i publici.

Postavljanje platforme Koju temu izabire Moore? Onu koja ga osobno najvi{e mu~i: pretvaranje vlastite domovine iz (na~elna) lu~ono{e slobode i demokracije u (prakti~na) Levijatana opasnih na- mjera, s mozgom veli~ine zrna kukuruza. Amerika nikad jo{ nije do`ivjela ovoliko izopa~enje svojih ideala, iako korpo- rativni mediji pose`u za sto i jednim na~inom relativiziranja istine. I zato je Mooreov gnjev golem, i sna`niji od satire koja ga ina~e spa{ava, kad jednim filmom poku{ava kontri- rati silnim naslagama crne propagande. Jasno da su mu am- Doktor ludosti, Fadil Had`i}, 2003. bicije ve}e od mogu}nosti; iz svake minute filma mogao bi 31 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 31 do 36 Sever, V. C.: Aliteracije na P

koji se izruguje o~aju svojih sisa~kih sugra|ana zbog ekolo{- koga problema, a na temelju te mizantropije jo{ kani poen- tirati. Ogor~ena poruga mo`da je ~est afekt me|u studenti- ma ADU, iz nekoga razloga, ali ona ne mo`e biti nadomje- stak za moralnu paradigmu i osobnu reakciju. Lijepo smo zaboravili De~ka kojem se `urilo, vidim; ako smo uop}e ne- {to i nau~ili od njega. Lak{e je kalkulirati nego se izlo`iti. ^ini mi se da u tome, a ne nu`no u produkcijskim uvjetima, le`i muka koju mu~imo s filmom, a i ina~e.

Polovi~na postignu}a Jasno, Pula ne bi bila Pula kad njome ne bi defilirali svjetski velemajstori kalkulantstva. Ispalo je tako da je Sedlar zavr{i- o na dnu, Vrdoljak na vrhu; rezultat bolji od obrnutoga, {to nije neka utjeha. Dugu mra~nu no} vidjeli smo i prije Pule, Slu~ajna suputnica, Sre}ko Jurdana, 2004. ako se troipolsatna kinoina~ica gra|e mi{ljene za trinaesto- satno televizijsko izgledavanje mo`e nazvati relevantnom. Iza kamere Vrdoljak je donekle sofisticiraniji i slo`eniji nego u javnim nastupima (ili, ~e{}e, ispadima), gdje pokazuje se izvesti jo{ jedan, jer toliki su grijesi Bushove vladavine. Ali kako i usprkos obna{anju naizgled svih bitnih javnih namje- kao gra|anski ~in, kao upiranje prstom u klju~ni problem {tenja u dr`avi ~ovjek mo`e ostati potpuno neotesan. Mra~- na{ih dana, Mooreov film nema premca: iako se korporativ- na no} nije toliko film koliko dramatizacija tu|manovskoga ni Hollywood trudi naviknuti publiku da bude pasivni reci- poimanja recentne nacionalne povijesti, snimana za izda{an pijent filma-zabave, Moore mu, s ostalim vrhunskim kolega- komad kri{ke dr`avnoga filmskog prora~una tijekom cjelo- ma, zadaje sve opasnije kontranapade, mijenjaju}i poimanje kupnoga razdoblja postojanja zasad jedine nam nehadezeov- uloge dokumentaraca u vrijeme ideolo{ke autocenzure me- ske vlasti. Boli glava kad se pomisli koliko se zanimljivijih i dija. hrabrijih ostvarenja moglo snimiti za cijenu Vrdoljakove eg- Njihova lekcija mo`da sti`e prekasno za hrvatske filma{e, zibicije; ali sude}i po lovorikama kojima ga je obasuo slu`- koji su u devedesetima igrali s mnogo vi{e prora~unatosti u beni `iri (na ~elu s Brankom Lustigom, kojeg se navodno op- okolnostima sli~no reakcionarne vlasti i sli~ne zloporabe {irno konzultira pri pisanju novoga zakona o filmu), ~ini se vanjske prijetnje za opravdavanje korupcije i jednoumlja. Od da su upravo zihera{ki megaprojekti ono {to }e nam dr`ava Sedlara se drugo i ne mo`e o~ekivati: iako danas o~ito cilja ubudu}e poticati. Pro{le, jubilarne godine svoja su najzrelija na druge sponzore, s obzirom na cionisti~ku obojenost ne- ostvarenja predstavili Ogresta i Bre{an te se ~inilo da nam se koliko posljednjih filmova, on je cijelim svojim habitusom spremaju bolji dani; objektivno gledano, nakon ove Pule nesposoban zauzeti osobno moralno stajali{te. Ne, {to je s mo`e se o~ekivati da iz svojih brloga opet izmile Sene~i}i i alternativama, profesorima ADU, optu`ivanim u devedeseti- Jurani. ma za liberalizam? Ili s Factumom, rijetkom produkcijskom Ali saldo nagrada baca krivu sliku na raznovrsnost, zanimlji- ku}om koja je pokazivala barem nekakvu petlju? Ove godi- vost i nerijedak kreativni sjaj ovogodi{nje dugometra`ne ne zbilo se tako da ovi prethodni nisu imali nijedan film (sta- igrane produkcije. ^ak i filmovi koji jesu podbacili imaju ne- vimo li Ostoji}a na stranu), a Factum je bio zastupljen samo kih neupitnih kvaliteta te ih se moglo istesati u ne{to mno- s Pe{}enopolisom Zrinke Matijevi} Veli~an, simpati~nom po- go bolje, da je sveprisutni koncept autorstva sa sobom nosio svetom @eljku Malnaru i njegovoj ve} prili~no izlizanoj fori vi{e kreativnoga `ara, relevantne filmske opismenjenosti i o Republici Pe{}enici. O tome koliko je izbor te teme bezbo- uvida. lan unutar konteksta raspolo`ivih dovoljno govori i podatak da se za nju odlu~io i Sedlarov sin Dominik, premda je svo- ju ’dokumentarnu komediju’ Hrvatska mora povukao iz programa iz solidarnosti s ocem. Mo`da je rije~ o nedostatku jasnih parametara za moralno tuma~enje samih sebe. Amerikanci se, barem, uvijek mogu latiti Deklaracije o nezavisnosti i preambule svoga ustava, gdje }e na}i jasna na~ela koja im dr`avu ~ine velikom. Mi nemamo ni~ega sli~nog, osim neodr`ive teze da je neovi- snost sama po sebi, bez moralnog preispitivanja, vrijednost; alternativa tomu rezignacija je zabilje`ena u prevelika broja mladih autora, uz posezanje za ’lak{im’ temama iz svakod- nevice, ili iz novinskih crnih kronika, omiljena nalazi{ta ide- ja u danima kreativne praznine. Iako ni{ta od toga nije nu`- no sporno kao predlo`ak, odsutnost jasnih humanisti~kih parametara vidljiva je ~ak i u najnagra|ivanijem nam ovogo- di{njem dokumentarcu, Uvoznim vranama Gorana Devi}a, Oprosti za kung fu, Ognjen Svili~i}, 2004. 32 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 31 do 36 Sever, V. C.: Aliteracije na P

Milan Ple{tina i Leona Paraminski u Dru`bi Isusovoj, Silvije Petranovi}, 2004.

Me|u takvima jo{ je jedan ve} vi|eni naslov, Doktor ludosti ~itih sfera hrvatske zbilje; kao i u Had`i}a, imamo posla s Fadila Had`i}a. Sad, Had`i} je neosporni doajen na{e kine- predlo{kom smi{ljenim na komentiranje dru{tva, ali kroz matografije, animiranoga filma i kazali{ta (a i jedan od ute- `ensku prizmu. Da, ali niz pogre{nih izbora, po~ev od klju~- meljitelja Pule, za {to je ovom prigodom i primio novouspo- ne glavne uloge, preko nerazra|enosti i nedostatka razigra- stavljenu nagradu Marijan Rotar); ali nakon plodne i eklek- nosti gotovo svake pojedine situacije, pa do nepotrebna ti~ne filmske karijere dvadeset godina nije radio, {to se vidi. kompliciranja prethodno vrlo efektno smi{ljena svr{etka, Ne nedostaje mu vje{tine; iz njegova je slikovnog rukopisa doveo je do filma koji usprkos dobrim namjerama nikako ne jasno da je iz stare garde; ali nastojanje da putem niza kari- uspijeva za`ivjeti. Jurdana, koji si je pisanjem rije~i priskrbi- kiranih portreta arhetipskih likova iz hrvatske dana{njice o dosta neprijatelja, nedostatkom umije}a u pisanju slikom ka`e ne{to suvislo o stanju u kojem se nalazimo — ili ga ba- pretvara sebe u punokrvnu metu; a te{ko je vjerovati da bi rem iz novoga rakursa u~ini prepoznatljivim, a tako i smije{- dodatni materijal u planiranoj dvodijelnoj TV-seriji mogao nim — trpi od krivih dramatur{kih procjena i nedostatka znatnije popraviti dojam. prakti~nog iskustva. Jo{ mogu razumjeti, premda ne i pre{u- tjeti, da Had`i} ne razumije kako funkcioniraju glave dana{- Priznanje Pinteru njih biznismena; ali nije mi jasno kako redatelj Novinara Preostala ~etiri dugometra`na naslova prikazana na Puli mo`e ba{ posve proma{iti pri portretiranju pripadnika toga mogu se rasporediti u rasponu od korektna do izvrsna: peti, zvanja. Scenariju je bila prijeko potrebna kolegijalna recen- omnibus Seks, pi}e i krvoproli}e Borisa T. Mati}a, Zvonimi- zija koja bi ga poravnala s realno{}u vremena o kojemu na- ra Juri}a i Antonija Nui}a, nije bio prikazan posljednje ve~e- stoji prozboriti: ako portreti protagonista nisu destilati ljudi ri programa. Obrazlo`enja je mnogo, u rasponu od insinui- kakve gledamo oko sebe, ve} njihove nasumi~ne aproksima- ranih sedlarovskih poriva do neumoljivo doslovna ~itanja cije, ionako sporna alegorijska struktura mora se raspasti. pravilnika, ali te{ko je izbje}i dojam da u organizatora nije Ipak, ~ak i ako Doktor ludosti ne mo`e izdr`ati ozbiljnu ana- bilo dovoljno razumijevanja za autore poput Mati}a i pogo- lizu, njegovo nastojanje, u sprezi s efektnim krajem (donekle tovo Nui}a, kojima je ovo bila prva prilika pokazati film u parafrazom uvoda Akcije stadion), donijelo mu je drugu naj- Areni. Kako god bilo, kanio sam pogledati film u Motovu- vi{u (nakon Vrdoljaka) ocjenu publike. nu, ali kad sam se napokon uzverao do te te{ko osvojive gra- Takve sre}e nije bio Sre}ko Jurdana, dugometra`ni debitant dine, sve su projekcije ve} bile rasprodane. Pri~ekat }u, da- u zrelim godinama. S njegovom je Slu~ajnom suputnicom kle, kinodistribuciju, a nadam se i projekciju dogodine na problem zamalo pa obrnut: Jurdana, kojemu se kao kolu- Puli, prema pro{logodi{njem presedanu Doktora ludosti. mnistu Nacionala ba{ i ne mo`e spo~itati nepoznavanje pri- Kad je o burgovima rije~, jedan nam se film bavio upravo ta- lika u zemlji, na scenaristi~koj razini raspola`e pri~om s po- kvom nekretninom. U Dru`bi Isusovoj pripadnici Loyolina dosta potencijala. Prili~no hrabro, on u prvi plan postavlja reda, naime, nastoje navesti mladu groficu-udovicu da im mladu, pronicavu, privla~nu i poduzetnu mladu `enu, od preda svoj obzidani posjed; razapet izme|u njihovih i njezi- koje, {tovi{e, ne pravi ni mu~enicu ni predmet ne~ije po`u- nih interesa biva redovnik imenom Had. Redatelj Silvije Pe- de (ili romanti~ne idealizacije). Ne, Jurdanina protagonisti- tranovi}, jo{ jedan ne ba{ mladi debitant, napisao je svoje- ca stasala je u vremenu beskrupulozna boga}enja i silna so- ru~no scenarij prema romanu ~e{koga pisca Jirija [otole. [o- cijalnog preslojavanja, pa se odlu~uje upustiti u ekvivalentan tola ga je pak pro~itao netom prije smrti i navodno ga tako pothvat za vlastiti ra~un. Kao jedini nose}i lik u filmu, ona nahvalio da ga Petranovi} u proteklih petnaestak godina nije u pikaresknom slijedu doga|aja upoznaje niz likova iz razli- prepravljao, ili se tako barem pri~a. Kako god bilo, klju~nu 33 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 31 do 36 Sever, V. C.: Aliteracije na P

je dramsku stupicu izbjegao: odnosi unutar Reda nisu o~ita alegorija komunizma i inih totalitarizama dvadesetog stolje- }a, {to je u [otole bio donekle slu~aj, a ni aktualna pohlepa Crkve za posjedima nije napadno gurnuta u prvi plan. Ne, ondje je Had, kao ~ovjek razapet prije svega moralno, a za- tim i emocionalno: u njegovu je ~uvstvenom svijetu vjera tako sveprisutna da gledatelja obuzimaju napori da doku~i da li je barem dio tih osje}aja upu}en grofici u putenom smi- slu. Ali ma koliko Milan Ple{tina bio otkri}e kao Had, za do- vo|enje takva konflikta do to~ke usijanja on bi morao pre- ko puta sebe imati jednako zrelu i jednako kompleksnu oso- bu: Leona Paraminski to, na`alost, nikako nije. Njezina se pojava sastoji samo iz povr{ine, {to funkcionira na nepokret- nim slikama; u kinu ona jednostavno ne fascinira, iza njezi- nih o~iju ni{ta se ne doga|a. Dapa~e, nastup joj je ovdje tako porazan da se ~ini gotovo nadrealnim kako je rije~ o dobit- Sanja Vejnovi} u 100 minuta Slave, Dalibor Matani}, 2004 nici Zlatne arene za glavnu `ensku ulogu, a ne namjernici iz neke manekenske agencije. Redatelj si o~ito nije dao truda poraditi na njezinim nedostacima, vjerojatno uvjeren da mu ga upoznao tek na ovoj Puli: znao sam prije da je `iva legen- ona kao takva nosi nekakvu prednost: {teta. Nije da hrvat- da, a sad znam i da je dovoljno velik ~ovjek da se uz njega sko glumi{te ne raspola`e prvakinjama koje bi znala~ki pari- nitko ne mora osje}ati malenim. rale Ple{tini i poprili~no popravile zajedni~ke im prizore. Kad se sjetimo Jurdanina postignu}a, ispada da imamo po- Podno planine, pokraj Peristila sla s fenomenom: s odli~nim `enskim ulogama kojima glu- Oprosti za kung fu donio je Dariji Lorenci ovogodi{nju Zlat- mice i njihovi redatelji nisu znali udahnuti `ivot. Premalo je nu arenu; Marija [kari~i} nagra|ena je kao najbolja glumica takvih prilika da bi se ovako olako razbacivale. na presti`nom Sarajevskom festivalu mjesec poslije za Tu divnu splitsku no}; iako je ostala slu`beno neprepoznata, Sa- Usput, copyright na opasku o grofi~inoj dobi moram prizna- nja Vejnovi} maestralno je iznijela 100 minuta Slave na svo- ti Jurici Pavi~i}u i Vinku Bre{anu, pro{logodi{njim pulskim jim ple}ima. Kriza dobrih `enskih uloga kao da je pro{la; ali pobjednicima. Svrativ{i na ovu Pulu tek na jedan dan, Bre- spomenute su dive svoja postignu}a ostvarile unutar mnogo {an se na{ao na projekciju filmi Samo jednom se ljubi Rajka op{irnijih dostignu}a tih triju djela. Grli}a, stihijski uba~ena u termin diskvalificirana Sedlara. Osupnut, Bre{an je poslije spomenuo kako je tek pri ovom Najjednostavniji me|u njima vjerojatno je Kung fu Ognjena gledanju shvatio da bi jedan od razloga zbog kojih si lik Mi- Svili~i}a, snimljen u razmjerno standardnoj televizijskoj pro- kija Manojlovi}a na kraju pri~e prosvira mozak mogao biti i dukciji jo{ po~etkom ove godine. Ono {to mu je nedostajalo taj {to je na po~etku dobio zadatak voditi sektor kulture. u vremenu i sredstvima Svili~i} je obilno nadoknadio do- brim postavljanjem problema u vrsno opa`enu sredinu punu A kad smo ve} dobili rijetku priliku vidjeti na velikom plat- uvjerljivih karakterizacija. Odlu~io se, naime, ocrtati karak- nu rad Tomislava Pintera, tom prigodom barem mu se mo- tere i osebujnosti stanovnika Dalmatinske zagore, recentno gla uru~iti nagrada za `ivotno djelo. Ispostavilo se da ju je, ratom poharane i pro`ete nemu{tim frustracijama barem nekim solomonskim rje{enjem sektora kulture, primio od onoliko kao i vrani nam Sisak, pri~om o djevojci koja se na- {oumenski raspolo`ena Petra Krelje uo~i projekcije Fahren- kon godina provedenih u izbjegli{tvu onamo vra}a trudna. heita. Tako je ~ovjek odgovoran za izgled ve}ine klasika hr- Vi{e od polovice filma tek ta trudno}a stvara zaplet; a zatim vatske kinematografije kao takve, a i za mnogo vi{e, barem se, usred potrage za `enikom, dijete i rodi. Svili~i} tada iz- jo{ jedanput primio pljesak dupke pune Arene. Osobno sam vla~i iz rukava asa nevi|ena u dosada{njoj hrvatskoj kinema- tografiji, iako znana narodskom humoru: a za njega znade i svatko tko je vidio plakat filma. Dijete je likom dalekoisto~- no. A premda su reakcije djevoj~inih roditelja — izvrsnih Fi- lipa Rado{a i Vere Zima — jednako urnebesno to~ne kao i u dotada{njem trajanju filma, Svili~i} uvjerljivo zaklju~uje da pri~u ne mo`e natezati jo{ mnogo dulje u istom kontekstu, pa {alje protagonisticu u nekakvu komunu kri{nijevaca i elipsoidno ska~e na suzdr`ano dirljiv svr{etak. I sve to funk- cionira gotovo bez gre{ke: jedan je mladi autor pokazao da zna na}i i tihu dramu i suhi humor u na{im sitnim, jadnim sudbinama, a da pritom nije ispao ni mizantrop ni ideolog. Ovo je najpametnija pri~a o problemu etniciteta koju smo na filmu dobili sve otkako je re~ena tema postala primarna. Ne {kodi ni to da je zasnovana na dobroj tradiciji hrvatskog fil- ma (i televizije) u prikazivanju izoliranih sredina na autenti- Ta divna splitska no}, Arsen Anton Ostoji}, 2004. ~an na~in, a i na slije|enju stilskih postupaka dobrih suvre- 34 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 31 do 36 Sever, V. C.: Aliteracije na P menih autora poput bra}e Kaurismäki ili, recimo, Takeshija Kitana. S relevantnim autorima raspravlja i Arsen Anton Ostoji}, najmla|i ovogodi{nji cjelove~ernji debitant, premda je nje- govo pripovjedno pismo u posve druk~ijem registru. To se vidi na prvi pogled: dok je Svili~i}, ne posve u {ali, nalo`io snimatelju Vedranu [amanovi}u da ne smije ni do}i u obzir za Arenu, Ostoji} je dao Mirku Piv~evi}u da u ~istoj mono- kromatskoj grafici predo~i okru`je splitskog Geta na na~in kakav u hrvatskom filmu nismo jo{ vidjeli. (I, jasno, Piv~evi} je dobio Arenu.) Stil ovdje, ipak, simbiotski slijedi sadr`aj: svaka od triju tek incidentom povezanih pri~a u Ostoji}evu filmu prati likove koji su se na{li u prijelomnoj situaciji, gdje im se doslovce radi o glavi. Estetika sofisticirana noira poka- zuje se kao bolji izbor za uprizorenje takva materijala od pr- ljavije, naturalisti~ke i ~esto digitalne fakture slike kakvu bi danas inercija nalagala. Zgodna je to kombinacija: snimatelj koji kanalizira Tolanda i Kraskera, i scenarist koji pi{e poput prvaka New Brit Lita, a zatim to re`ira poput holivudskog profesionalca iz pedesetih. I jo{ od cijelog ansambla, profe- sionalnog ba{ kao i neprofesionalnog, izvla~i sjajne izvedbe: Marinko Prga, Mladen Vuli} i Marija [kari~i} besprijekorni su, a rapper Coolio ima u svojoj minijaturi patos od kojega se je`i ko`a, pa jedino u usporedbi s njima dvoje debitanata u posljednjoj pri~i pate od nedostatka karizme. Kao dio cje- line koji mijenja postavljene parametre pripovijedanja, i stil- ski (stupanjem u poetski realizam) i smisleno (odlu~ivanjem na dodvoravanje drogi, koju je dotad brutalno odbijao gla- Plakat filma Whisky, J.-P. Rebella, P. Stoll, Urugvaj, 2003. murizirati), taj tre}i dio umanjuje u nekoj sitnijoj mjeri ina- ~e vrhunsku cjelinu. a pogotovo genijalnih osoba u filmskome kontekstu tra`i od Poznavaju}i tradicionalnu bizarnost na{ih vrijednosnih su- pripovjeda~a dobru dozu kongenijalne invencije — a Slava dova kad je u pitanju prepoznavanje problema, ne ~udi me se tim mjerilom mo`e hladne glave usporediti s rezultatima da je Ostoji}u malotko zamjerio takvo unutarnje mijenjanje Julie Taymor u Fridi. (Ne~ega mo`da ima i u paraleli s glav- registra. Ne, ljudima je smetalo tek to {to je tu rije~ o drogi; nom glumicom koja je ujedno i producentica, spiritus mo- opreka reakcije nigdje nije bila tolika, pa je Ta divna splitska vens projekta; usput, kad smo ve} kod Taymor, ima li itko no} u isti mah dobila i Oktavijana i najni`u ocjenu `irija pu- ikada namjeru pokazati njezina Titusa u Areni, gdje je tako blike. spektakularno snimljen?) [to se ti~e pritu`be o nedostatku Slavinih slika, predla`em gledanje biopica Francisa Bacona Prvi punokrvni postmoderni podvig Love Is the Devil i ponovno razmatranje pritu`be, nakon Nijedan film nije, ipak, nai{ao na tako raznorodne procjene ~ega bi mogla uslijediti kupnja monografije o Slavi Ra{kaj. kao 100 minuta Slave Dalibora Matani}a. (Te{ko je to~no Golemim dijelom svog trajanja 100 minuta Slave razorno je izvijestiti o tome, budu}i da se pokazalo nemogu}im posje- sna`an film, obdaren fenomenalnim nastupima Sanje Vejno- sti ~lanove HDFK za isti stol, a kamoli ih natjerati da — vi} i Mikija Manojlovi}a, a i s vi{e antologijskih prizora nego Bo`e sa~uvaj! — civilizirano razmijene mi{ljenja; ipak, ~ini {to se znade vidjeti na cijeloj Puli. Nasumi~na pohvala: Jura mi se da se nikomu nije svidio do te mjere kao meni. Eto, Ferina i Pavle Miholjevi} koriste se tereminom1 (pravi ili sin- upozoreni ste.) Prikazan ve} prve ve~eri Pule, Matani}ev tetizirani, ne znam) kako bi glazbom opisali Slavinu nije- film smjesta mi se u~inio kao novi redateljev korak ka ne~e- most. Postupak je inventivniji od Nymanova (neizbje`na) mu boljem i ve}em, kao vidljiv znak kreativnoga rasta nakon rje{enja u Pianu, a usput i daje prikladnu ulogu instrumentu ve} prili~nih dosega; a pri gledanju dojam mi je rastao, sve s kojim ina~e nitko ne zna {to bi, osim kad se parafraziraju dok na kraju, zaokupljena mozga i zapetljanih emocija, ni- SF filmovi iz pedesetih. Nasumi~ni prigovor: stanovita sa- sam bez ikakve sumnje bio uvjeren da je ovo na{ najbolji film modopadna domi{ljatost — ne u samu filmu, nego u naslo- od osamostaljenja. vu, koji je postavio o~ite okove na ruke Tomislava Pavlica Mlaki pljesak koji je uslijedio osupnuo me, i dao mi do zna- pri monta`i; ali nema tog monta`nog izazova s kojim se on nja drugi ne dijele moj do`ivljaj. Svejedno, nakon {to sam ne bi znao suvereno suo~iti, pa ovaj prigovor~i} vi{e govori ~uo sve kontraargumente, nisam promijenio stav. [to se pri- o meni nego o autorima. tu`be o nepreglednom prikazu `ivotne pri~e Slave Ra{kaj ti~e, mogu samo re}i da mi je beskrajno drago {to su se Ma- Popratni programi tani} i scenarist Robert Peri{i} odlu~ili za ovakvo odstupanje Gabariti ovog teksta ne dopu{taju mi da posvetim vi{e od us- od kli{eja i normi klasi~nog biopica: prikazivanje iznimnih, putnog spomena ostalim festivalskim programima. Dobro, o 35 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 31 do 36 Sever, V. C.: Aliteracije na P

dokumentarcima sam ve} ne{to rekao: u selekciji Tanje Mi- Prekograni~ne poredbe li~i} bilo je pravih dragulja (Aileen: @ivot i smrt serijske ubo- jice, Hvatanje Friedmanovih, Razvod na iranski na~in), koji Probleme na{e kinematografije, i produkcijske i paradigmat- su uspjeli rasto~iti senzacionalisti~ki medijski tretman svojih ske, u perspektivu je postavila vrsna retrospektiva recentno- subjekata na sastavne dijelove i slo`iti ih u neo~ekivane cje- ga slovenskog igranog filma. Nije lo{e njome zaklju~iti pri- line; bilo je djela koja ukazuju na autore vrijedne pozornosti kaz Pule, jer u njoj ima dobrih pouka. Slovenci su se, naime, zbog dobra oka (Pe{~enopolis, Dijana) ili invencija u formi dosta dugo tra`ili u devedesetima, ne uspijevaju}i prona}i (Sirovi napredak), ali i djela koja se poku{avaju uhvatiti uko- dovoljno sna`ne teme, gube}i se u plitkim alegorijama i {tac s bitnim temama dana{njice (Power Trip) ili prekju~era{- pompoznosti. U naslovima koje su ovdje predstavili, pak, njice (Sloboda iz o~aja), u ~emu ne uspijevaju jer im autori o~it je sna`an napredak. na gra|u gledaju iz tek jednog rakursa, selektivno koliko i tvrdoglavo. (Nekim slu~ajem osobno sam se na{ao u nekoli- ko kadrova posljednjega, {to je kolege dobro nasmijalo; S jedne strane, imamo proces povratka realisti~koj fakturi i samo da se zna, dijelim s njima ve}inu opservacija o filmu, a brutalnom naturalizmu u slijedu filmova U leru (1999) — ne ponavljam ih samo zbog prostora.) Kada se uzmu u obzir Kruh i mlijeko (2001) — Rezervni dijelovi (2003), od kojih i naslovi predstavljeni u Motovunu (fenomenalna Ratna ma- se mo`e dosta i nau~iti, sve i ako prvi djeluje odve} pozna- gla i Super Size Me), ovog smo ljeta u Hrvatskoj vidjeli kre- to, drugi odve} nategnuto, a tre}i kao slu~aj obrade o~ekiva- mu svjetske dokumentarne produkcije; drago mi je, k tome, ne teme na o~ekivan na~in. S druge strane, nadobudnost je i {to Pula nije pravila distinkciju izme|u na{ih i stranih djela, dalje nadohvat ruke u ^uvaru granice (2002), ali primjene pa bi sinergija ovih dvaju faktora mogla imati zna~ajniji lekcija o poganstvu iz Frazerove Zlatne grane ovdje posjedu- odjek, da nije problema o kojima sam pisao pri po~etku. ju punokrvnu protute`u u putenosti protagonistica i prisut- U slu~aju stranog igranog programa, prikazivanog u Areni u nosti prirode. [u{tanje (2002) na sli~noj pejza`noj estetici sitnim no}nim satima i zatim mnogo prakti~nije reprizira- gradi studiju likova nastalu iz gluma~kih improvizacija, koja nog u Circolu poslijepodne, zapo~eo bih priznanjem da ni sjajno izgleda s digitalnom slikom: takva mala djela prijeko jednome nisam mogao mirna srca dati manje od ~etvorke su i nama potrebna. I, dobro, Pjesnikov portret s dvojnikom kad se glasalo za kriti~arsko priznanje. Dobio ga je urugvaj- (2003) samo je biopic, a Ljubljana (2001) samo tonska poe- ski Whisky, kao najdosljednije domi{ljeno i naj~i{}e uprizo- ma o urbanoj alijenaciji, ali ima tu i hrabrih poteza i visoka reno djelo. Sve su to bili naslovi nagra|ivani na recentnim umije}a. Slovenci su se, usput, uspjeli posva|ati na tribini o festivalima u Cannesu i Berlinu, kremine kreme krema: ve- vlastitoj produkciji, pa je o~ito da ni njima nije lako; sve je }ina ih dolazi u distribuciju, {to je sjajno. Izme|u ostalih, ar- to, jasno, trebalo vidjeti. Jo{ kad hrvatski distributeri ne bi gentinski Izgubljeni zagrljaj odli~no funkcionira kao posve njima u kina davali art-naslove koji ovdje izlaze samo na vi- druk~ija obrada motiva kojima se posve}uje i Whisky. Dan- deu, i kad bi Filmski centar ili netko takav poradio na redo- ska drama U tvojim rukama ~ista je, sna`na i suptilna studi- vitom prikazivanju zahtjevnijega recentnog repertoara koje ja vjere i maj~instva, prvi film o nekoj sve}enici koji sam gle- oni imaju, zbilja bismo nau~ili lekciju. dao, i tako dora|en da nemam potrebu za drugim. @e|, pa- lestinsko-izraelska koprodukcija (ima i toga, o~ito) posve}e- Ka`em, u Slovenaca vidljiv je stanovit napredak, iako im ra- na studiji likova u izoliranoj patrijarhalnoj obitelji, bila mi je zvoj od godine do godine mo`da izgleda posve suprotno. najproblemati~nija, mo`da zbog nedostatka proporcije u Tako bi se i pouke nagrada s ove Pule mogle protuma~iti kao prikazivanju stanja (sveprisutnog) i razvoja situacije (nepri- dva koraka natrag u odnosu na pro{logodi{nji iskorak; ipak, mjetnog). Te{ko je snimiti istan~an film tako da nu`ni poma- radije bih se usredoto~io na pozitivno. Na posve pristojnu ci i preobrazbe djeluju neopazivo: ipak, redatelj Tawfik Abu organizaciju festivala, na osna`enu programsku ponudu, na Wael tek je na po~etku. posve}ivanje `enskim ulogama (i ulozi `ene), na stalan rast Ovakvoj zastupljenosti svjetske art-produkcije, usput, ned- samostalnih (ili barem samostalno mi{ljenih) produkcija, us- vojbeno je pridonijela stalna prisutnost ~lanova HDFK u FI- prkos stravi~nu zaostajanju institucionalne infrastrukture, te PRESCI-evim `irijima na svjetskim festivalima, u prvom na {irenje percepcijskih okvira autorskih presezanja — po- redu nedavno sudjelovanje predsjednika Zlatka Vida~kovi}a gotovo ako se nastavi razvijati sinergija izme|u novih zdra- na Cannesu; kamen~i} je zakotrljao ve} pozama{an odron, vih tendencija u vlastitoj nam kinematografiji i pozitivnih nemjerljivo obogativ{i Pulu. Takav trend itekako bi trebao pravaca na kojima po~iva prete`it broj stranih ostvarenja potrajati. koja su je popratila.

Bilje{ke

1 Vrsta melodijskog elektronskog instrumenta kojeg je 1917. izumio ruski znanstvenik Lav S. Teremin, a u modifikacijama se upotrebljava i danas (op.ur.).

36 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. FESTIVALI: PULA 2004

UDK: 791-21(497.4)”200”(049.3) 791.65.079/497.5 Pula:791-21”2004” Elvis Leni} Suvremeni slovenski film Poseban program na Puli 2004.

Pulski filmski festival ubudu}e bi trebao predstavljati kine- matografije susjednih zemalja. S obzirom na slabu upu}enost u filmsko stvarala{tvo na{ih bliskih susjeda, koje ne mo`e iz- boriti svoje mjesto u doma}oj kinodistribuciji, ovo je potez koji treba poduprijeti. Ove godine predstavljena je slovenska kinematografija, a izbor je napravila izbornica ljubljanskog LIFE-a Jelka Stergel. Dodu{e, filmovi koje smo mogli pogle- dati u prostoru pulskog Circola uglavnom su poznati. Do- ma}a publika mogla je ve}inu ostvarenja vidjeti na proteklim festivalima u Motovunu ili na manifestacijama posve}enima slovenskoj kulturi, ali okupljeni na jednom mjestu svakako daju bolji pogled na stanje u suvremenoj slovenskoj kinema- tografiji.

Mladena~ke teme i kostimirana pri~a U leru (V leru), Janez Burger, 1999. Slovenski redatelji ponajvi{e su usmjereni temama koje obra|uju odnose me|u suvremenom urbanom mlade`i. To stupno izvla~e humanisti~ke crte karaktera. Mo`da je nara- je logi~no iz nekoliko razloga. Osim {to su gotovo svi reda- cija malo prespora, ali film ostavlja solidan dojam. telji ro|eni {ezdesetih (jedino je Franci Slak ro|en 1953), pa Sli~ne je tematike i [terkova Ljubljana (2001), koja se tako- osje}aju izra`eniju generacijsku bliskost sa svojim protagoni- |er bavi `ivotnim preokupacijama staroga studenta. Janez La- stima, takve je teme tehni~ki lak{e realizirati, a financijski su pajne u [u{tanju ([elestenje, 2002) ljubavne probleme urbane manje zahtjevne. mlade`i prenosi u ruralni ambijent. Samosvjesna djevojka od- Vjerojatno najpoznatiji me|u tim filmovima je U leru (V lazi s de~kom na selo, gdje se nesporazum u njihovoj vezi pro- leru, 1999), redatelja Janeza Burgera, koji prati `ivotnu ru- dubljuje, a dodatne dvojbe uzrokuje po~etak prijateljstva sa tinu vje~noga studenta Dizzyja (Jan Cvitkovi~, ujedno i kos- simpati~nim vojnikom. Rije~ je o tipi~nom niskobud`etnom cenarist filma). Njegovu svakodnevnu studentsku idilu, koja filmu, koji je realiziran sa samo nekoliko glumaca i u prili~no se sastoji od gledanja televizije i ljen~arenja, prekida dolazak oskudnim uvjetima. Snimljen je u digitalnoj tehnici i poslije mlada i ambiciozna cimera. Burger prvobitnu netrpeljivost preba~en na filmsku vrpcu, a budu}i da scenarij potpisuju re- narativno vje{to pretvara u neo~ekivano prijateljstvo, dijalo- datelj i glumci, vjerojatno je ve}ina dijaloga nastala improvi- zi su `ivotni i duhoviti (apsurdna zavr{na pri~a podsje}a na zacijom tijekom snimanja. Rezultat je film uvjerljivih gluma~- Tarantinove {ale), a likovi ispod povr{inske odbojnosti po- kih izvedbi i opu{tene naracije koja se temelji na dijalozima. Maja Weiss tako|er odvodi svoje junakinje u prirodu u pro- dukcijski zahtjevnijem, ali kreativno neuspjelijem filmu ^u- var granice (Varuh meje, 2002). Tri djevojke (Pia Zemlji~, Tanja Poto~nik, Iva Krajnc) spu{taju se kanuima grani~nom rijekom Kupom, a sve vrijeme prati ih lokalni politi~ar kon- zervativnoga svjetonazora. ^uvar granice mogao je biti do- bar film da je redateljica ispo~etka znala {to ho}e. Uvodno spu{tanje kanuima fino je rije{eno. Prostorna izoliranost ju- nakinja pru`a mogu}nost iscrpnijega profiliranja njihovih odnosa, a narativno su poticajne i naznake homoseksualno- sti. Pritom se djevoja~ka eroti~nost sofisticirano uklapa u ozra~je netaknute prirode. No, problem je {to Maja Weiss nije mogla odoljeti utjecaju Boormanova Osloba|anja. Nje- Kruh i mlijeko (Kruh in mleko), Jan Cvitkovi~, 2001. zine junakinje uskoro bivaju uvu~ene u brojne doga|aje koji 37 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 37 do 41 Leni}, E.: Suvremeni slovenski film

okoli{a u kojem se pri~a odvija. Da slu~aj bude zanimljiviji, Cvitkovi~ uop}e nema klasi~nu filmsku naobrazbu (studirao je fiziku i diplomirao arheologiju). Njegov kolega Damjan Kozole re`irao je tako|er izvrsne Re- zervne dijelove (Rezervni deli, 2003), uvr{tene u slu`beni program pro{logodi{njeg Berlinalea. Kozoleov film prati slovenske kriminalce koji krijum~are izbjeglice od hrvatske do talijansko-slovenske granice. Peter Musevski biv{i je pr- vak u spidveju (kru`na utrka motorima po {ljun~anoj stazi) i kriminalac koji uzima pod okrilje nadobudna mladi}a `eljna lagane zarade (Aljo{a Kova~i~). Usredoto~iv{i se na dvojicu sredi{njih likova, Kozole se inteligentno poigrava njihovim karakterima, ne dopu{taju}i im odla`enje u krajnosti. Iako su nemoralni pojedinci koji novac zara|uju na tu|im nesre- }ama, kod njih nalazimo povremene plamsaje humanosti Rezervni dijelovi (Rezervni deli), Damjan Kozole, 2003. (mla|i `ali starijeg nakon {to saznaje da ima rak, a ovaj se brine o njemu poput starijeg brata iako ga je profesionalno nemaju narativno-logi~no opravdanje i drasti~no naru{avaju razo~arao). Emotivnom portretiranju starijeg lika pridonosi uvodnu razradu filmske pri~e. [teta da je prvi slovenski du- izra`avanje nostalgije prema biv{oj Jugoslaviji i pani~nog gometra`ni film koji je re`irala `ena tako nespretno zavr{io. straha od Europe i globalizacije. Film je odli~no snimljen, di- rektor fotografije Radislav Jovanov-Gonzo vizualno ekspre- Franci Slak, najstariji me|u predstavljenim redateljima, pre- sivno portretira turobno Kr{ko kao mjesto za tiho umiranje, bacio se iz suvremenosti u slovensku povijest. U biografskoj a narativnoj dinamici i ~vrsto}i pri~e pridonosi monta`a An- drami Pjesnikov portret s dvojnikom (Pesnikov portret s dvoj- drije Zafranovi}a. Najzad valja istaknuti uloge fenomenal- nikom, 2003) prati `ivot velikoga slovenskog romanti~ar- nog Petra Musevskog u oba filma. Njegove gluma~ke inter- skog pjesnika Franca Pre{erna. Pritom dosljedno nagla{ava pretacije junaka koji doti~u dno ljudske egzistencije u ozra~- Pre{ernov romanti~arski svjetonazor, ustrajava na neostvare- ju provincijske u~malosti doista su izvanserijske. nim ljubavima i `ivotnim razo~aranjima, na odanosti pjesni{- tvu i domovini, iako takvo nastojanje ~esto rezultira pateti~- nim tonovima. Op}i dojam ipak spa{ava Slakovo umije}e u Odnos slovenskog i hrvatskog filma o`ivljavanju ozra~ja protekle epohe i vizualno skladno pro- Gledaju}i izbor suvremene slovenske kinematografije mogli `imanje prirode s ljudskim sudbinama. bismo ishitreno pomisliti da je znatno kvalitetnija u odnosu na recentna hrvatska ostvarenja, ali uz malo stalo`enije raz- Dva izvrsna ostvarenja mi{ljanje uvi|amo da je takav stav bez ~vr{}eg upori{ta. Slo- Nakon {to je Jan Cvitkovi~ prije tri godine u Veneciji nagra- venci su nam ponudili najbolje iz svoje kinematografije na- |en za svoj debitantski film Kruh i mlijeko (Kruh in mleko, stalo tijekom posljednjih pet godina, ali bilo bi zanimljivo vi- 2001), ~inilo se da je posrijedi jo{ jedno koketiranje veneci- djeti na {to sli~i njihova cjelokupna jednogodi{nja produkci- janskoga `irija sa socijalnom tematikom i egzotikom isto~no- ja, vjerojatno se znatno ne razlikuje od hrvatske, koja se u europskog podru~ja. No, stanje je potpuno druga~ije, Kruh i ve~ernjim satima vrtjela na filmskom platnu Arene. Tako|er, mlijeko je virtuozno re`irano djelce i pravi biser suvremene ve}ina prikazanih slovenskih filmova kvalitetom ipak ne slovenske kinematografije. Pri~a zapo~inje izlaskom okorjela nadma{uje najbolje {to se u Hrvatskoj snimalo tijekom po- alkoholi~ara (Peter Musevski) iz klinike za lije~enje ovisnosti. sljednjih godina. Rezervni dijelovi izvrsno su ostvarenje, ali Ku}i ga ~ekaju bri`na supruga (Sonja Savi}) i sin (Tadej Tro- redatelj koji djeluje dugo vremena i dosad je re`irao vi{e ha) koji se kre}e u sumnjivom dru{tvu. O~eva volja da ustra- osrednjih filmova. Uostalom, i Zrinko Ogresta je nakon je bez alkohola nije duga vijeka, pa ve} prvi odlazak u smo- duga razdoblja djelovanja snimio odli~nu urbanu pri~u Tu, poslu`ivanje po kruh i mlijeko rezultira povratkom na staro koja je tako|er postigla vrijedno priznanje u me|unarodnim stanje, koje zavr{ava te{kom obiteljskom tragedijom. Cvitko- razmjerima. Iznimka je jedino Jan Cvitkovi~, ~ovjek koji je vi~ev film pro`et je brojnim autobiografskim detaljima. Pri~a do{ao iz nefilmskih krugova, pro{ao kratko scenaristi~ko i je nadahnuta prizorom iz njegove mladosti kad je ugledao pi- gluma~ko {egrtovanje, a zatim naprosto odu{evio redatelj- jana ~ovjeka kojemu je iz ruke ispala vre}ica s kruhom i mli- skim umije}em i vrsno}om izvedbe cjelove~ernjega prvenca. jekom, a film je snimao u rodnom Tolminu na originalnim lo- Takva slu~aja nema u hrvatskoj kinematografiji, svojedoban kacijama. Kruh i mlijeko osobito odu{evljava jer da je rije~ o Ru{inovi}ev debi s filmom Mondo Bobo nije mu ni do kolje- debitantskom ostvarenju koje se doima iznimno zrelo i nema na, ali jedan autor ne mo`e predstavljati cjelokupnu kinema- ni jedne po~etni~ke gre{ke. Radnja se razvija dramatur{ki tografiju. Najzad opravdano zaklju~ujemo da suvremena uvjerljivo i bez praznih hodova. Kadrovi snimljeni u crno-bi- slovenska kinematografija i nije takvo ~udo kakvim se pred- jeloj fotografiji precizno su odmjereni, duljinom i kompozici- stavlja. Slovenci su naprosto smislili svojevrstan bum nisko- jom prilago|eni prizornim zbivanjima, a repetitivno izvede- bud`etnog autorskog filma i u marketin{ki razmahanu pri~u na komorna glazbena tema (Drago Ivanu{a) diskretno podcr- zapakirali uglavnom osrednja ostvarenja. Mo`da bi hrvatski tava fatalizam filmskih likova. Pritom su iznimno pa`ljivo ra- filmski djelatnici doista, barem u tome pogledu, mogli pone- zra|eni brojni detalji koji dojmovno nagla{avaju autenti~nost {to nau~iti od svojih zapadnih kolega. 38 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. FESTIVALI: PULA 2004 Nagrade Pulskog filmskog festivala, Pula, 16-24. srpnja, 2004

NAGRADE OCJENJIVA^KOG SUDA FESTIVALA: 14. Vjesnikova nagrada »Breza« za najboljeg debitanta: ^lanovi `irija: Branko Lustig, predsjednik, Ljerka Mil~i}, Mate ]uri}, Ili- Arsenu Antonu Ostoji}u za re`iju filma Ta divna splitska no}. ja Ivezi}, Dejan [orak 15. Vjesnikova diploma za prvu glavnu ulogu: 1. Velika Zlatna arena za najbolji film festivala: Dori Fi{ter za ulogu Vanje u filmu Slu~ajna suputnica Sre}ka Jurdane Duga Mra~na No}, redatelja Antuna Vrdoljaka, u produkciji Mediteran OKTAVIJAN filma i Hrvatske radio televizije Nagrada Hrvatskih filmskih kriti~ara (ocjenjuju kriti~ari ~lanovi Hrvat- 2. Zlatna arena za re`iju: skog dru{tva filmskih kriti~ara prisutni na festivalu, filmovi koji imaju Antunu Vrdoljaku za re`iju filma Duga mra~na no} srednju ocjenu ve}u od 3,50 kandidati su za nagradu, a onaj s najve}om 3. Zlatna arena za scenarij: srednjom ocjenom dobitnik je Oktavijana): Antunu Vrdoljaku za scenarij filma Duga mra~na no} Ta divna splitska no} Arsena Antona Ostoji}a 4. Zlatna arena za najbolju glavnu `ensku ulogu: Ranglista kriti~ara za OKTAVIJANA: Dariji Lorenci za ulogu Mire u filmu Oprosti za kung fu Ognjena Svili~i}a 1. Ta divna splitska no}, Arsen Anton Ostoji} 4,42 2. Oprosti za kung fu, Ognjen Svili~i} 4,08 5. Zlatna arena za najbolju sporednu `ensku ulogu: — — — Veri Zimi za ulogu majke u filmu Oprosti za kung fu Ognjena Svili~i}a 3. Duga mra~na no}, Antun Vrdoljak 3,31 6. Zlatna arena za najbolju mu{ku glavnu ulogu: 4. 100 minuta Slave, Dalibor Matani} 3,23 Goranu Vi{nji}u za ulogu Ive Kolara u filmu Duga mra~na no} Antuna 5. Dru`ba Isusova, Silvije Petranovi} 2,54 Vrdoljaka 6. Slu~ajna suputnica, Sre}ko Jurdana 1,92 7. Zlatna arena za najbolju sporednu mu{ku ulogu: 7. Doktor ludosti, Fadil Had`i} 1,85 Viliju Matuli za ulogu u filmu 100 minuta Slave Dalibora Matani}a NAGRADA KRITIKE 8. Zlatna arena za kameru: Za najbolji strani igrani film: Mirku Piv~evi}u za film Ta divna splitska no} Arsena Antona Ostoji}a Whisky redatelja Juan-Pabla Rebellea i Pabla Stolla 9. Zlatna arena za monta`u: Za najbolji strani dokumentarni film: Dubravku Slunjskom za monta`u filma Ta divna splitska no} Arsena An- Hvataju}i Friedmanove redatelja Andrewa Jareckog te britanskom filmu tona Ostoji}a Aileen: @ivot i smrt serijskog ubojice Nicka Broomfielda i Joan Churchill, 10. Zlatna arena za glazbu: ravnopravno Igoru Kuljeri}u i Sini{i Leopoldu, autorima glazbe u filmu Duga mra~na ZLATNA VRATA PULE no} Antuna Vrdoljaka Nagrada publike, ocjenjiva~ki sud od 36 ~lanova. 11. Zlatna arena za scenografiju: Duga mra~na no} Antuna Vrdoljaka Ivi Hu{njaku za scenografiju filma Dru`ba Isusova Silvija Petranovi}a Ukupno glasanje: 12. Zlatna arena za kostimografiju: Duga mra~na no} 4,40 Ani Savi} Gecan za kostimografiju filma 100 minuta Slave Dalibora Ma- Doktor ludosti 3,81 tani}a 100 minuta Slave 3,77 13. Specijalna nagrada — posebna Zlatna arena: Slu~ajna suputnica 3,65 gluma~kom ansamblu filma Duga mra~na no}: Katarina Bistrovi}-Darva{, Dru`ba Isusova 3,42 Boris Dvornik, Tarik Filipovi}, Ivo Gregurevi}, Marija Kohn, Alen Live- Oprosti za kung-fu 3,40 ri}, Kre{imir Miki}, Mustafa Nadarevi}, Goran Navojec, @arko Poto~- Ta divna splitska no} 3,18 njak i Vera Zima.

Filmografija Pulskog filmskog festivala, Pula, 16-24. srpnja, 2004

NACIONALNI PROGRAM1 ki}, Damir Lon~ar, @arko Poto~njak, Predrag Vu{ovi} — igrani, dgm. 1. DOKTOR LUDOSTI / THE DOCTOR OF CRAZINESS / Alka film: — film: 35 mm, boja, optical mono, min 84 2004. — pr. Jozo Patljak, sc., r. Fadil Had`i}, k. Slobodan Trnini}, mt. 2. DRU@BA ISUSOVA / THE SOCIETY OF JESUS: Maydi film, HRT: Dubravko Slunjski. — gl. Tomislav Babi}, — sgf. Tom Tomljenovi}, 2004. — pr. Silvije Petranovi}, sc., r.Silvije Petranovi}, k. Mi{o Ore- kostim. Branka Tkal~ec, — ul. Pero Kvrgi}, igor Me{in, Elizabeta Ku- pi}, mt. Andrija Zafranovi}, Vanja siru~ek. — gl. Djivan Gasparijan, — sgf. Ivo Hu{njak, kostim. Ante Ton~i Vladislavi}, — ul. Leona Pa-

1 Filmovi kojima je naziv ozna~en polaznim asteriksom, iako programski planirani i uneseni u katalog festivala, u kona~nici nisu prikazani na festivalu. 39 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 39 do 40 Nagrade i filmografija Pulskog filmskog festivala

raminski, Milan Ple{tina, Ivica Vidovi}, Livio Badurina, Galliano Pa- ME\UNARODNI IGRANI PROGRAM hor, Dario Milas, Mustafa Nadarevi}, Matija Prskalo — igrani, dgm. 1. IZGUBLJENI ZAGRLJAJ (EL ABRAZO PARTIDO) / Argentina, Fran- — film: 35 mm, boja, Dolby digital, min 95 cuska, [panjolska, Italija: 2004. — redatelj: Daniel Burman — boja, 3. DUGA MRA^NA NO] / LONG DARK NIGHT / Mediteran film, 99 min. HRT: 2004. — pr. Mirko Gali}, Andun Vrdoljak, Goran Vi{nji}, sc., 2. LO[ ODGOJ /LA MALA EDUCACION / [panjolska: 2004 — r.: Pe- r. Antun Vrdoljak, k. Vjekoslav Vrdoljak, mt. Alfred Kolombo, dro Almodóvar — boja, 105 min. Zdravko Rihtar. — gl. Igor Kuljeri}, Sini{a Leopold, — sgf. Du{ko Je- 3. GLAVOM KROZ ZID (GEGEN DIE WAND) / Njema~ka, Turska: ri~evi}, Ivan Ivan, kostim. Ika [komrlj, Elvira Ulip, D`enisa Pecoti}, 2003 — r. Fatih Akin — boja, 121 min. — ul. Goran Vi{nji}, Katarina Bistrovi}-Darva{, Mustafa Nadarevi}, 4. CRVENA SVJETLA (FEUX ROUGES) / Francuska: 2004. — r.: Cédric Ivo Gregurevi}, Goran Navojec, Tarik Filipovi}, Boris Dvornik, Kahn — boja, 105 min. @arko Poto~njak, Alen Liveri}, Vera Zima, Goran Grgi}, Kre{imir 5. FAHRENHEIT 9/11 / Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave: 2004. — r.: Mi- Miki}, Matko Ragu`, Vilim Matula, Boris Svrtan — igrani, dgm. — chael Moore — boja, 122 min. film: 35 mm, boja, Dolby SR, min 210 6. @E\ (ATASH) / Izrael, Palestina: 2004 — r. Tawfik Abu Wael — boja, 4. *JERUZALEMSKI SINDROM / SYNDROM JERUSALEM / Orlando 110 min. film, Flimmind (Tel Aviv): 2004. — pr. Jakov Sedlar, Ron Assouline, 7. U TVOJIM RUKAMA (FORBRYDELSER) / Danska: 2004 — r.: Anet- Stephen Ollendorff, sc. Jakov Sedlar, r. Jakov Sedlar, Dominik Sedlar, te K. Olesen — boja, 101 min. k. Mario Kokotovi}, mt. zdravko Borko. — gl. Ivan Tarnaj, — sgf. Jo- 8. WHISKY / Urugvaj: 2003 — r.: Juan-Pablo Rebella, Pablo Stoll — seph Paar, kostim. Ivanka Biondi}, — ul. Bo`idar Ali}, Macaulay Cul- boja, 94 min. kin, Charlotte Rampling, Martin Sheen, Boris Miholjevi}, Elvis Lo- vri} — igrani, dgm. — video: ?, boja, optical mono, min 86 DOKUMENTARNI PROGRAM 5. OPROSTI ZA KUNG FU / SORRY FOR KUNG FU / HRT: 2004. — 1. REVOLUCIJA NE]E BITI PRIKAZANA NA TELEVIZIJI (THE RE- pr. Vesna Mort, sc., r. Ognjen Svili~i}, k. Vedran [amanovi}, mt. Vje- VOLUTION WILL NOT BE TELEVISED) / Irska: 2003 — r.: Kim ran Pavlini}. — gl. Marko market, Ognjen Svili~i}, — sgf. Mladen Bartley, Donnach O’Briain — 74 min. O`bolt, kostim. Ruta Kne`evi}, — ul. Daria Lorenci, Filip Rado{, 2. HVATANJE FRIEDMANOVIH (CAPTURING FRIEDMANS) / SAD: Vera Zima, Vedran Mlikota, Luka Petru{i}, Ivica Ba{i} — igrani, dgm. 2002 — r.: Andrew Jarecki — 107 min. — film: 35 mm, boja, optical mono, min 70 3. SLOBODA IZ O^AJA (FREEDOM FROM DESPAIR) / SAD, Hrvat- 6. *SEX, PI]E I KRVOPROLI]E / SEX. BOOZE AND SHORT FUSE / ska: 2004 — r.: Brenda Brku{i} — 96 min. Propeler film: 2004. — pr. Boris T. Mati}, sc., r.Boris T. Mati} (1. pri- 4. RAZVOD NA IRANSKI NA^IN (DIVORCE IRANIAN STYLE) / Ve- ~a), Zvonimir Juri} (2. pri~a), Antonio Nui} (3. pri~a), k. Vjeran Hrp- lika Britanija: 1998 — r.: Kim Longinotto — 80 min. ka, mt. Marin Jurani}, veljko Cegari}. — gl. arhivska, — sgf. Nedelj- 5. DIJANA (PRETTY DIANA) / Srbija i Crna Gora: 2003. — r.: Boris Mi- ko Mitac, kostim. Ante Ton~i Vladislavi}, — ul. Admir glamo~ak, ti} — 45 min. matko Fabekovi}, bogdan Dikli}, Ksenija Marinkovi}-Ugrina (1. pri- 6. UVOZNE VRANE / Hrvatska: 2004 — r. Goran Devi} — 22 min. ~a); Kre{o Miki}, Leon Lu~ev, Dra`en [ivak, Darija Lorenci (2. pri- 7. SUROV NAPREDAK (CRUDE PROGRESS) / Velika Britanija: 2004 ~a); bojan Navojec, Franjo Dijak, Rakan rushaidat, leona Paraminski — r.: S. Hipkins, J. Alcock — 28 min. (3. pri~a) — igrani, omnibus, dgm. — film: 35 mm, boja, stereo, min 8. AILEEN: @IVOT I SMRT SERIJSKOG UBOJICE (AILEEN: LIFE 75 AND DEATH OF A SERIAL KILLER) / Velika Britanija: 2003 — r.: 7. SLU^AJNA SUPUTNICA / ACCIDENTAL BY-TRAVELLER / Inter- Nick Broomfield, Joan Churchill — 89 min. film: 2004. — pr. Ivan Malo~a, sc. Sre}ko Jurdana, Dra`enka Polo- 9. POWER TRIP / SAD: 2003 — r.: Paul Devlin — 85 min. vi}, r.Sre}ko Jurdana, k. Silvije Jasenkovi}, mt. Vesna La`eta. — gl. Pe- 10. PE[^ENOPOLIS / Hrvatska: 2004 — r. Zrinka Matijevi} Veli~an — tar Obradovi}, — sgf. Mario Ivezi}, kostim. @eljka Franulovi}, — ul. 71 min. 11. LA STRADA / Hrvatska: 2004. — r.: Damir ^u~i} — 29 Dora Fi{ter, Zlatko O`bolt, Cintija A{berger, Ante Prka~in, Nenad min. Cvetko, bo`idar Ore{kovi}, Milan [trlji}, bo`idarka Frait, Matija Pr- PREDSTAVLJAMO VAM: SLOVENSKI FILM skalo, Vlasta Knezovi}, Edo Vuji}, Dominik Lovri} — igrani, dgm. — 1. PJESNIKOV PORTRET S DVOJNIKOM (PESNIKOV PORTRET Z film: 35 mm, boja, Dolby SR, min 73 DVOJNIKOM) / Slovenija: 2003 — r. Franci Slak — boja, 110 min. 8. 100 MINUTA SLAVE / 100 MINUTES OF GLORY / Fos film, Hrt, Ja- 2. REZERVNI DIJELOVI (REZERVNI DELI) / Slovenija: 2003 — r.: Da- dran film: 2004. — pr. Goran Me}ava, Sanja Vejnovi}, sc. Robert Pe- mjan Kozole — boja, 87 min. ri{i}, r.Dalibor Matani}, k. Branko Linta, mt. Tomislav Pavlic. — gl. 3. [U[TANJE ([ELESTENJE) / Slovenija: 2002 — r.: Janez Lapajne — Jura Ferina, Pavle Miholjevi}, — sgf. @eljka Buri}, kostim. Ana Savi} boja, 90 min. Gecan, — ul. Sanja Vejnovi}, Predrag Miki Manojlovi}, Vili matula, Nata{a Lu{eti}, Darko rundek, Maja anu{i}, Kruno [ari}, Nada Ga- 4. ^UVAR GRANICE (VARUH MEJE) / Slovenija: 2002 — r.: Maja We- iss — boja, 100 min. }e{i} Livakovi}, Luka Petru{i}, kre{o Miki} — igrani, dgm. — film: 35 mm, boja, Dolby SR, 100 min 5. KRUH I MLIJEKO (KRUH IN MLEKO) / Slovenija: 2001 — r.: Jan Cvitkovi~ — crno-bijeli, 68 min. 9. TA DIVNA SPLITSKA NO] / A WONDERFUL NIGHT IN SPLIT / Alka film: 2004. — pr. Jozo Patljak, sc., r.Arsen Anton Ostoji}, k. 6. U LERU (V LERU) / Slovenija: 1999. — r.: Janez Burger — crno-bije- Mirko Piv~evi}, mt. Dubravko Slunjski. — gl. Mate Mati{i}, — sgf. li, 90 min. Velimir Domitrovi}, kostim. Branka Tkal~ec, — ul. Dino Dvornik, 7. LJUBLJANA / Slovenija: 2001. — r.: Igro [terk — boja, 71 min. Marinko Prga, Mladen Vuli}, Marija [kari~i}, Vicko Biland`i}, Coo- RETROSPEKTIVA (Tomislav Pinter) lio, Nives Ivankovi}, Dara Vuki}, Ivana Ro{~i} — igrani, dgm. — 1. RONDO / Hrvatska: 1966 — r.: Zvonimir Berkovi} film: 35 mm, boja, Dolby SR, min 100 2. SAMO JEDNOM SE LJUBI / Hrvatska: 1981 — r.: Rajko Grli}

40 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. FESTIVALI: MOTOVUN 2004

UDK: 791.65.079 (497.5 Motovun):791-21”2004”(049.3) Elvis Leni} 6. Motovunski filmski festival Motovun, 23-30. srpnja 2004.

Ovogodi{nji festivali u Puli i Motovunu natjecali su se u praviti sofisticiran portret kontroverznoga Roberta McNa- kvaliteti ponude dokumentarnoga filma, iako postoje razli- mare, Kennedyjeva ministra obrane i mo}nika koji je zna~at- ke u njihovu tretiranju toga filmskog roda. Pulski program no utjecao na ameri~ku vanjsku politiku tijekom druge po- dokumentaraca prikazivan je u popodnevnom terminu u lovice 20. stolje}a, vje{to izbjegavaju}i zamku autorske ide- prostoru Circola, kao popratni festivalski sadr`aj, iako kva- olo{ke nametljivosti. litativno znatno nadma{uje natjecateljski doma}i program u Austrijski redatelj Ulrich Seidl omiljen je autor slavnoga Areni. U Motovunu su dugometra`ni dokumentarci prikazi- Wernera Herzoga, koji naro~ito cijeni njegovu beskompro- vani u glavnom programu, pa su tako konkurirali za sve misnost u dokumentaristi~koj obradi kontroverznih tema. glavne festivalske nagrade. Motovunska publika mogla je 2002. godine pogledati nje- gov jedini igrani film Pasji dani, turobnu i autenti~nu dramu Dokumentarni program smje{tenu u austrijsko predgra|e tijekom paklenoga ljeta, a Najrazvikanije dokumentarno ostvarenje ovogodi{njega ove godine prikazan mu je najnoviji dokumentarac Isuse, Motovuna zasigurno je Super Size Me, koji je privukao velik zna{. Seidlovi protagonisti ljudi su razli~itih `ivotnih dobi i broj gledatelja unato~ prikazivanju u kasnono}nom terminu. sudbina (`ena s te{ko bolesnim mu`em, ~ovjek s traumama Redatelj Morgan Spurlock izlo`io se jednomjese~noj torturi iz djetinjstva, umirovljenica koju vara mu`, mladi} i djevoj- ka kojima ne funkcionira veza), koji od Boga tra`e pomo} u rje{avanju `ivotnih problema. Iako je film sastavljen od sta- ti~nih kadrova u kojima protagonisti govore u kameru, s po- vremenim neutralnim pra}enjem njihovih svakodnevnih `i- votnih aktivnosti, narativnu zanimljivost Seidl ostvaruje kombiniranjem njihovih izjava prilikom obra}anja Bogu. Pritom vje{to uravnote`uje tragi~ne i komi~ne tonove, daju- }i djelu zna~enjsku i dramatur{ku slo`enost. Ipak, postoji mali problem u izrazito stati~nom vizualnom izlaganju, zbog ~eka film izgleda prili~no duga~ak iako traje samo osamde- setak minuta. Pravo iznena|enje Motovuna bili su dokumentarci redatelja za koje prije nismo ~uli. ^ija je ovo pjesma? (dobitnik poseb- nog priznanja `irija) zapo~inje u jednoj istanbulskoj gostio- nici, kada bugarska redateljica Adela Peeva s prijateljima iz Turske, Gr~ke, Srbije i Makedonije slu{a pjesmu koju izvodi Seks, pi}e i krvoproli}e, B. Mati}, Z. Juri}, A. Nui}, 2004. pro`diranja isklju~ivo McDonaldsovih proizvoda i pratio utjecaj nezdrave prehrane na vlastito tijelo. Njegov doku- mentarac narativno je dinami~no i zabavno djelo, iako film- sku cjelinu optere}uju povremeno preizra`ena ljevi~arska i antikorporacijska stajali{ta. U tom pogledu Spurlock je bli- zak redateljskom svjetonazoru Michaela Moorea, posebno uo~ljivu u posljednjem ostvarenju Fahrenheit 9/11. Nasuprot njima, istaknuti ameri~ki dokumentarist Errol Morris uspje{no zaobilazi ideolo{ku orijentaciju, ~ak i kad je rije~ o izrazito {kakljivim temama. U Ratnim maglama uspio je na- Fahrenheit 9/11, Michael Moore, 2004. 41 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 41 do 44 Leni}, E.: 6. Motovunski filmski festival

lokalni sastav. Budu}i da svi sugovornici tvrde kako ta pje- ali zvu~na imena sa {pice smje{taju ga u druk~iji kontekst i sma potje~e upravo iz njihovog kraja, redateljica odlu~uje osiguravaju mu gotovo kultni status. Za~u|uje da je takvoj proputovati spomenute zemlje i istra`iti njezino porijeklo. pomodnosti podlegao i me|unarodni `iri filmskih kriti~ara, Rije~ je o simpati~nom spoju istra`iva~kog dokumentarca i dodijeliv{i mu nagradu FIPRESCI. Dvojbena je i dodjela na- filma ceste, u kojem se preko jedne naizgled bezazlene teme grade Od A do A (regionalni program) filmu Kad porastem uspijeva mnogo re}i o Balkanu i mentalitetu ljudi koji na bi}u kengur, u kojemu redatelj Radivoje Andri} prati uobi- njemu `ive. Iako filmom prevladavaju humoristi~ki tonovi, ~ajene probleme beogradske mlade`i tijekom jednoga dana. redateljica }e na kraju pomalo tu`no zaklju~iti da je rije~ o Andri} i njegovi suradnici ponavljaju provjerenu formulu iz pjesmi koja zahvaljuju}i gluposti razdvaja ljude, a zapravo bi Munja, ali dosjetke na srpskom urbanom slangu nisu osobi- ih trebala spajati. Solidarnosti zato ne nedostaje u toplu do- to duhovite, a mnogo vi{e od toga film ne nudi. [teta da u kumentarcu Pri~a o uplakanoj devi, jednom od glavnih favo- festivalski program nije uvr{tena Svili~i}eva komedija Opro- rita publike, u kojem pratimo obitelj nomadskih pastira koji sti za kung fu, koja je izvedbeno superiorna Andri}evu filmu. poma`u devama da izlegu mlade. Jedna deva dobiva rijetko Ina~e, na ovogodi{njem Motovunu znatno je poljuljan mit o bijelo mladun~e i odbija ga dojiti, a zabrinuti nomadi pro- nadmo}nosti suvremene srpske kinematografije hrvatskoj. blem rje{avaju tako {to dovode glazbenika koji }e svirkom Goran Markovi} u Kordonu, ~ija se radnja odvija tijekom dirnuti devu i potaknuti njezin zako~en maj~inski poriv. Re- masovnih demonstracija protiv Milo{evi}eva re`ima potkraj datelji Luigi Falorni i Byambasuren Davaa slijede dokumen- devedesetih, prati grupu policajaca koji tijekom jedne smje- taristi~ki svjetonazor Roberta Flahertyja, dosljedno prate}i ne vozilom patroliraju Beogradom (situacija koja podsje}a svakodnevne aktivnosti protagonista u njihovu autenti~nom na rane filmove Waltera Hilla ili Johna Carpentera). Reda- okru`ju, a izvrsna Falornijeva fotografija dojmljivo prenosi telj uspijeva stvoriti dinami~nu i napetu radnju, s mu~nim egzotiku mongolskih stepa. Njihov dokumentarac narativno dojmom nemo}i pojedinca u ozra~ju potpuna ludila, ali fil- je skladno ostvarenje, koje nepretenciozno obra|uje surovu mu smeta patetika i nametljiva politi~ka orijentacija, koja se borbu za opstanak, a doti~e se i danas iznimno aktualne eko- o~ituje u gotovo karikaturalnom definiranju glavnih likova. lo{ke problematike. Markovi}ev kolega Sr|an Karanovi} ostavio je znatno lo{iji dojam u svojem posljednjem ostvarenju Sjaj u o~ima, iako Nagra|eni radovi, regionalni filmovi i osrednja mu je film u{ao u slu`beni program Venecije. S druge strane, Indija mladi hrvatski redatelji nisu puno pokazali u stilski hetero- Proteklih godina Propeler Motovuna uglavnom nisu dobiva- genom omnibusu Seks, pi}e i krvoproli}e (Boris T. Mati}, li filmovi koji su osvajali izvrsno{}u, nego oni ~iji su autori Zvonimir Juri}, Antonio Nui}) i ljubavno-biografskoj pri~i bili prisutni na festivalu. Tu nezahvalnu tradiciju prekinuo je 100 minuta Slave (Dalibor Matani}), pomalo nespretnoj britanski veteran Ken Loach, ~ija se drama Jedan poljubac mje{avini klasi~ne povijesne drame i postmodernisti~kih po- drag doista nalazi pri samu vrhu ovogodi{nje festivalske po- stupaka. No, splitski redatelj Arsen Anton Ostoji} ugodno je nude. Iako se bavi u filmskoj umjetnosti i knji`evnosti bez- iznenadio s cjelove~ernjim prvencem Ta divna splitska no}, broj puta obra|ivanom dru{tveno neprihvatljivom ljubav- sastavljenim od tri tragi~ne pri~e koje se odvijaju u Splitu ti- nom vezom (u ovom slu~aju izme|u Pakistanca i bijele ka- jekom silvestarske no}i. Hrvatskim filma{ima pridru`io se i tolkinje), Loach to radi na iznimno rafiniran na~in. Njegov kolega iz dijaspore koji se tako|er bavi doma}im temama. pristup obuhva}a sjajan rad s glumcima i redateljsku nena- Damir Luka~evi} (ro|en u Zagrebu, `ivi i radi u Njema~koj) metljivost, a film istodobno zra~i prepoznatljivim autorskim u Povratku prati ~lanove iseljeni~ke obitelji Klari}, koji mo- rukopisom. Dosljednim gra|enjem dramske napetosti Loach raju razrije{iti svoje dvojbe i obiteljske traume. Luka~evi} nas neprestano postavlja u neizvjesnost o sudbini njegovih pokazuje vje{tinu u seciranju odnosa me|u likovima, a neve- junaka i pritom uop}e ne poku{ava davati odgovore na ner- selost njihova iseljeni~koga `ivota poja~ava turobnim kadro- je{iva pitanja. vima Stuttgarta. Iako je njegov film superioran ve}ini ostva- Slavni danski redatelj Lars Von Trier o~ito voli ograni~enja. renje iz recentne hrvatske produkcije, zavr{etak je optere}en Nakon {to je u devedesetima s istomi{ljenicima formulirao nepotrebnom patetikom. deset pravila kojih se treba dr`ati kod snimanja igranih fil- Proteklih godina Motovun je predstavljao recentna ostvare- mova (Dogma 95), nedavno je natjerao veterana Jorgena nja va`nih svjetskih kinematografija (danska, hongkon{ka, Letha da snimi pet obrada svojega kratkog filma Savr{eno ruska), a ove godine predstavljena je indijska kroz samo tri ljudsko bi}e iz 1967, svaki put uz razli~ita ograni~enja. Nji- filma razli~itih `anrova (futuristi~ki film, suvremena adapta- hova konceptualna tvorevina Pet zapreka sadr`i svih pet Let- cija klasika, povijesna melodrama) u izboru britanskoga kri- hovih obrada, isje~ke iz originalnog filma, kao i dijelove raz- ti~ara Dereka Malcolma. Redatelj Manish Jha smje{ta radnju govora u kojima Von Trier i Leth obrazla`u svaki snimljeni Zemlje bez `ena u Indiju bliske budu}nosti, gdje su zbog u~e- film i dogovaraju uvjete za sljede}i. Iako Von Triera mnogi stalih ubojstava `enske dojen~adi `ene gotovo iskorijenjene. smatraju jednim od vode}ih inovatora suvremene svjetske Otac petorice sinova uspijeva prona}i suprugu svojoj djeci, kinematografije, njegovi dosada{nji radovi dosljedno prate koja je svim sinovima robinja, a ~ak je i otac seksualno isko- klasi~nu dramsku strukturu. U ovom slu~aju o~ito se oslanja- ri{tava. Redatelj je pogodio smje{taju}i radnju u autenti~no o samo na konceptualnu dosjetku, ali njegov koncept nije indijsko selo i izbjegavaju}i uvo|enje futuristi~ke ikonogra- dovoljno sna`an ni dosljedno proveden do kraja. Da je takav fije, iako je pri~a sli~na ugo|aja, jer takvim postupcima po- film snimio neki nepoznat redatelj, nitko se ne bi osvrnuo, sti`e djelotvornije poistovje}ivanje gledatelja s pri~om. No, 42 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 41 do 44 Leni}, E.: 6. Motovunski filmski festival problem je u neuvjerljivom narativnom pristupu (film zapo- ~inje komi~nim tonovima, nastavlja se obiteljskim nasiljem i maltretiranjem, a zavr{ava masovnim pokoljem), a i likovi su trebali biti slojevitiji (po`eljno je da lo{i momci imaju i po- koju humanisti~ku crtu). Vishal Bhardwaj adaptirao je Shakespeareova Macbetha, smje{taju}i radnju svojega filma (Maqbool) u indijsko podze- mlje. Naslovni junak Maqbool zapo~inje vezu sa {efovom li- jepom ljubavnicom, a kad se veza zakomplicira, prisiljen je eliminirati {efa s kojim ima gotovo o~inski odnos. Univerzal- nost Shakespeareovih drama omogu}uje njihov smje{taj u razna podneblja i razdoblja, a kona~ni rezultat, naravno, ovisi o vje{tini redatelja koji se prihvatio toga posla. Bhar- dwaj u takvu poku{aju nije ostvario naro~ito visoke domete, iako motive originalne drame pro`ima vizualnom egzotikom Ta divna splitska no}, Arsen Anton Ostoji}, 2004. i elementima lokalnog folklora (sli~no redateljskom postup- ku Mire Nair u Monsunskom vjen~anju). Stilski najujedna- ~enije ostvarenje u ovom izboru povijesna je melodrama Pi- u cjelinu obilje`enu sna`nim humanisti~kim pe~atom. Azij- jesak u oku (redatelj Rituparno Ghosh), koja prati do`ivlja- sku kinematografiju zastupala su dva izvrsna ostvarenja, je mlade i lijepe udovice u patrijarhalnoj Indiji s po~etka 20. iako razli~itih stvarala~kih pristupa. U kazahstanskoj krimi- stolje}a. Vizualna sofisticiranost, hedonisti~ki ugo|aj i solid- nalisti~koj drami Shizo (redateljica Guka Omarova) istoime- ne gluma~ke uloge omogu}uju relativno lagodno pra}enje ni tinejd`er napu{ta {kolu i po~inje pomagati ljubavniku svo- ove gotovo trosatne povijesne pri~e. Gledaju}i navedene fil- je majke, koji za lokalnu mafiju organizira nezakonite okrut- move, kao i razvikano Monsunsko vjen~anje koje se pojavi- ne boksa~ke me~eve. Nakon {to jedan od boraca pogine u lo u doma}im kinima tijekom ove godine, stje~emo dojam ringu, ganuti Shizo po~inje pomagati njegovoj djevojci i ma- kako suvremena indijska kinematografija zapravo nema na- lom sinu, u kojima pronalazi alternativnu obitelj i zamjenu ro~itih dometa. O~ito je rije~ o iznimno velikoj produkciji, za uskra}enu roditeljsku ljubav. Omarova vje{to uskla|uje ali di`e se mnogo buke bez velikog razloga. Da bismo se dramatur{ke potencijale pri~e s impresivnim vizualnim do- uvjerili u suprotno, morali bismo ipak vidjeti reprezentativ- sezima (ljepota egzoti~ne prirode suprotstavlja se napu{te- niji filmski izbor. nim gra|evinama, tvornicama i nakaradnim ostacima biv{e- ga sustava), stvaraju}i iznimno uvjerljivu metaforu dru{tva, Vrhunac festivalske ponude koje ne pru`a nikakvu perspektivu osim nasilni{tva i krimi- Kultni kanadski redatelj Guy Maddin radnju Najtu`nije nala. glazbe na svijetu smjestio je u kanadski Winnipeg za vrijeme Korejska drama Prolje}e, ljeto, jesen, zima, prolje}e (redatelj velike ekonomske depresije. Vlasnica pivovare (Isabella Ros- Kim Ki-duk) slijedi prepoznatljiv azijski meditativni stil. sellini) organizira natjecanje glazbenika koji sviraju tu`nu Mladi} `ivi s u~iteljem na plutaju}em hramu, nakon seksual- glazbu, na koje se javljaju natjecatelji iz cijelog svijeta zbog nog iskustva s djevojkom koja dolazi na lije~enje odlazi u svi- nagrade od nevjerojatnih 25 000 dolara. Maddin je redatelj jet, a nakon niza godina vra}a se pun bijesa i razo~aran u `i- osebujna vizualnog stila, sklon dosljednom opona{anju este- vot me|u ljudima. Kim Ki-duk stvara zaokru`enu narativnu tike nijemih filmova. Kadrovi snimljeni u crno-bijeloj foto- strukturu koja prati cikluse u prirodi (smjena godi{njih grafiji (s povremenim umetanjem kadrova u boji) uo~ljive su doba), a ujedno tuma~i smjenu ljudskih `ivota kao jedan u zrnate strukture, s ~estim zamu}enjima i ostalim vizualnim nizu prirodnih ciklusa. Zahvaljuju}i sofisticiranom vizual- gre{kama koje nalazimo u starim filmovima. Pritom Maddin nom izlaganju film uspijeva posti}i ugo|ajnost i meditativne ipak koristi normalno snimljen i montiran zvuk, a ne me|u- tonove, lako}u u pro`imanju ljudskih sudbina s prirodom i titlove. Osim vizualnog pristupa zanimljiva je i narativna ra- uspje{no izbjegava autorsku pretencioznost. Film je prihvat- zrada teme koja ga okupira. Njegova pri~a pro`eta je broj- ljiv i gledateljima koji ne vole prepoznatljivu azijsku narativ- nim crnohumornim situacijama i morbidnim detaljima, a li- nu sporost, budu}i da je vje{to montiran, a filmske prizore kovi su istodobno obdareni stvarnim ljudskim osobinama i ~esto prati glazba i duhovite situacije. Posljednjih godina emocijama. Najtu`nija glazba na svijetu osebujan je film na- svjedoci smo ponovnoga bu|enja ruske kinematografije. Na- gla{ene melankolije u kojem se skladno pro`imaju vizualna kon venecijanskoga uspjeha Andreja Zvjaginceva (Povratak), egzotika, morbidnost i neglumljeni humanizam. pojavila su se jo{ dvojica debitanata (Boris Hlebnikov i Alek- Ne{to ju`nije od Kanade, u slikovito okru`je Newfoundlan- sej Popogrebski) s odli~nim filmom koji obra|uje sli~nu te- da, smje{tena je radnja odli~na nezavisnog filma ^uvar sta- matiku obiteljskih odnosa. Koktebel prati oca i sina koji iz nice. Redatelj Thomas McCarthy bavi se novostvorenim pri- Moskve putuju prema gradi}u Koktebel (obala Crnoga jateljstvom troje likova (patuljak opsjednut vlakovima, br- mora), gdje namjeravaju zapo~eti novi `ivot. Hlebnikov i bljavi prodava~ fast fooda i sredovje~na umjetnica ogor~ena Popogrebski otkrivaju pri~u minuciozno, korak po korak (ti- pogibijom jedinoga djeteta i raspadom braka) vje{to povezu- jekom putovanja postupno doznajemo razloge koji su njiho- ju}i tragi~ne i humoristi~ne sastavnice, tugu i `ivotnu nadu ve likove natjerali na promjenu, kao i skrivene detalje njiho- 43 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 41 do 44 Leni}, E.: 6. Motovunski filmski festival

vog odnosa), istodobno dovode}i likove u dublju vezu s otkriva da nesretnik pati zbog te{ke obiteljske tragedije. Iako okru`jem kojim prolaze i stvaraju}i meditativno ozra~je. Oddsson i Fridriksson barataju sli~nim motivima, njihov re- dateljski pristup znatno se razlikuje. Fridriksson je razigrani- Motovun nam svake godine podari barem jedno ostvarenje ji i stilski raznovrsniji, njegov film skladno objedinjuje ko- iz dalekog i ledenog Islanda, a ovogodi{nji festival ponudio morne, crnohumorne i optimisti~ne ugo|aje, dok je egzoti~- nam je ~ak dva izvrsna filma. U turobnijem Hladnom svjetlu no islandsko svjetlo zarobljeno u kadrovima nevjerojatnih (redatelj Hilmar Oddsson) nesretan i povu~en ~etrdesetogo- boja. di{njak poku{ava osmisliti vlastiti `ivot. Naracija se odvija na dvije vremenske razine, paralelno s dana{njicom pratimo prizore iz junakova djetinjstva i najzad otkrivamo da je ra- S obzirom na solidnu koli~inu gore navedenih izvrsnih fil- zlog dubokoj nesre}i obiteljska tragedija koju je pro`ivio u mova, tvrdnje pojedinih kriti~ara u kvalitativnom padu po- djetinjstvu. Oddsson je iznimno u~inkovit u predo~avanju nude ovogodi{njeg Motovuna nisu najutemeljenije. Dodu{e, ljudskih stanja i uspostavljanju odnosa izme|u ljudi i turob- nije bilo razvikanih filmova redateljskih zvijezda poput rani- ne islandske divljine. Tako je i trenutak u kojem njegov ju- jih godina (bili su prisutni Loach i Von Trier sa slabijim fil- nak pronalazi smisao `ivota oslobo|en patetike i potpuno mom), ali ne ~ine samo oni festival. Uostalom, svrha festiva- opravdan u kontekstu odvijanja pri~e. Veteran islandske ki- la ovakvog tipa i jest da se zainteresirani gledatelj upozna s nematografije Fridrik Thór Fridriksson u Nicelandu tako|er pojedinim egzoti~nim primjercima svjetske kinematografije, traga za smislom `ivota. Njegov junak poku{ava djevojku a razvikanije artisti~ke filmove ionako }e poslije mo}i pogle- izlije~iti od te{ke depresije i odlazi kod pustinjaka koji `ivi dati u kinima ili na videu. U tom smislu ovogodi{nji Moto- na otpadu, `ele}i od njega izvu}i `ivotnu mudrost, ali ubrzo vun ipak nije zakazao.

Nagrade Motovunskog filmskog festivala, Motovun, 23-30. srpnja 2004.

PROPELER MOTOVUNA NAJBOLJI KRATKOMETRA@NI FILM ONLINE JEDAN POLJUBAC DRAG Kena Loacha FLATLIFE Jonasa Geiranerta FIPRESCI AMNESTY INTERNATIONAL HUMAN RIGHTS AWARD PET ZAPREKA Larsa von Triera i Jorgena Letha GOBLEN Bojana Vuleti}a NAJBOLJI FILM U REGIJI (OD A DO A) KAD PORASTEM BIT ]U KENGUR Radivoja Ra{e Andri}a

Filmografija Motovunskog filmskog festivala 2004.

GLAVNI PROGRAM 8. JEDAN POLJUBAC DRAG / AE FOND KISS / red. Ken Loach / Veli- 1. 100 MINUTA SLAVE / 100 MINUTES OF GLORY / red. Dalibor Ma- ka Britanija/Italija/Njema~ka/[panjolska, 2003 / 103 min tani} / Hrvatska, 2004 / 100 min 9. KAD PORASTEM BI]U KENGUR / red. Radivoje Andri} / Srbija i 2. ^IJA JE OVO PJESMA? / WHOSE SONG IS THIS? / red. Adela Pee- Crna Gora, 2004 / 100 min va / Bugarska, 2003 / 70 min 10. ROADS TO KOKTEBEL / KOKTEBEL / red. Boris Khlebnikov & 3. ^UVAR STANICE / STATION AGENT / red. Thomas McCarthy / Aleksei Popogrebsky / Rusija, 2003 / 100 min SAD, 2003 / 88 min 11. KONTROLA / CONTROL / KONTROLL / red. Nimorad Antal / 4. HLADNO SVJETLO / KALDALJ’S / COLD LIGHT / red. Hilmar Ma|arska, 2003 / 105 min Oddsson / Island / Norve{ka / Velika Britanija, 2004 / 92 min 12. KORDON / red. Goran Markovi} / Srbija i Crna Gora, 2002 / 70 min 5. ISLAND, LIJEPA ZEMLJA / NICELAND / red. Fridrik Thor Fridrik- 13. NACIJA PROZAKA / PROZAC NATION / red. Erik Skjoldbjorg / sson / Danska/Island/Njema~ka, 2004 / 87 min SAD, Njema~ka, 2001 / 87 min 6. ISUSE, ZNA[ / JESUS, DU WEIßT/ JESUS, YOU KNOW / red. Ulrich 14. NAJTU@NIJA GLAZBA NA SVIJETU / THE SADDEST MUSIC IN Seidel / Austrija, 2003 / 87 min THE WORLD / Guy Maddin / Kanada, 2003 / 85 min 7. JAPANSKA PRI^A / JAPANESE STORY / red. Sue Brooks / Australija, 15. PET ZAPREKA / THE FIVE OBSTRUCTIONS / red. Jorgen Leth, 2003 / 107 min Lars Von Trier / Danska, 2003 / 90 min 44 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 44 do 46 Nagrade i filmografija Motovunskog filmskog festivala

16. POVRATAK / GOING HOME / HEIMKHER / red. Damir Luka~e- TEST PROJEKCIJE vi} / Njema~ka, Hrvatska, 2003 / 90 min 1. SVE O MOJOJ TETKI / ALL ABOUT MY AUNT / Goran Radovano- 17. PRI^A O UPLAKANOJ DEVI / THE STORY OF THE WEEPING vi} / Nama Film — Srbija i Crna Gora, 2004 / 57 min CAMEL / Die Geschichte vom weinenden Kamel / red. Byambasuren 2. SVE PET / AS GOOD AS IT GETS / Dana Budisavljevi} / FACTUM — Davaa & Luigi Falorni / Njema~ka/Mongolija, 2003 / 107 min Hrvatska, 2004 18. PROLJE]E, LJETO, JESEN, ZIMA, PROLJE]E / SPRING, SUM- 3. VIDOVNJAKINJA / THE CLAIRVOYANT / JASNOVIDKA / Biljana MER, FALL, WINTER... AND SPRING / red. Kim Ki-Duk/Ju`na Ko- ^aki} Veseli~ / TVS — Slovenija, 2004 / 84 min rea/Njema~ka, 2003. GLUMAC VELIKIH FILMOVA: IVICA VIDOVI] 19. RATNE MAGLE / FOG OF WAR, THE: Eleven lessons form the Life 1. RITAM ZLO^INA / THE RYTHM OF CRIME / Zoran Tadi} / Hrvat- of Robert S. McNamara / red. Errol Morris / SAD, 2003 / 95 min ska, Srbija i Crna Gora, 1981, 88 min 20. SEKS, PI]E I KRVOPROLI]E / SEX, BOOZE AND SHORT FUSE 2. WR MISTERIJE ORGANIZMA / WR: THE MISTERIES OF THE / red. Antonio Nui}, Boris T. Mati}, Zvonimir Juri} / Hrvatska, 2004 ORGANISM / Du{an Makavejev / Jugoslavija, Njema~ka, 1971 / 85 / 75 min min 21. SHIZO / SCHIZO / SHIZA / red. Guka Omarova / Rusija, Kazahstan, 3. ZASEDA / THE AMBUSH / @ivojin Pavlovi} / Jugoslavija, 1969 / 80 Njema~ka, Francuska, 2004 min 22. VJE^ITO SUNCE BEZGRE[NOG UMA / ETERNAL SUNSHINE 50 GODINA: ZVONIMIR BERKOVI] OF THE SPOTLESS MIND / red. Michel Gondry / USA, 2004 / 108 min MOJ STAN / MY APPARTMENT / Zvonimir Berkovi} / Hrvatska, 1962 / 13 min 23. XXL JA / SUPER SIZE ME / red. Morgan Spurlock / USA, 2003 / 96 min NAGRADA JAMESON ZA KRATKI FILM 24. @UTI MANGO / MANGO YELLOW / AMARELO MANGA / red. 1. LEPTIR / Goran Legovi} / igrani film / 15 min / 35 mm, boja / JA- Claudio Assis / Brazil, 2002 / 103 min DRANFILM d.d., 2003. 2. NI[TA VI[E / Ivona Juka / igrani film / 10 min / 16 mm, boja / ADV, MADE IN INDIJA Zagreb, 2003. 1. MAQBOOL / MAQBOOL / red. Vishal Bharadwaj / Indija, 2003 / 132 3. 12 / Juraj Leroti} / igrani film / 8 min / 16 mm, boja / ADV, Zagreb, min 2003. 2. PIJESAK U OKU / CHOKER BALI: A PASSION PLAY / CHOKHER 4. UVOZNE VRANE / Goran Devi} / dokumentarni film / 22 min / MINI BALI / red. Rituparno Gosh / Indija, 2003 / 167 min DV, boja / ADV, Zagreb, 2004. 3. ZEMLJA BEZ @ENA / A NATION WITHOUT WOMEN / MATRUB- 5. ^UVAR TEGLJA^A / Silvijo Mirosni~enko / dokumentarni film / 20 HOOMI / red. Manish Jha / Indija, Francuska, 2003 / 99 min min / Dvcam, BETA SP, crno-bijeli / FACTUM, 2003. REVIJA NAGRA\ENIH FILMOVA 2003, NAGRADA JAMESON 6. LA STRADA / Damir ^u~i} / dokumentarni film / 29 min / digital 1. CHAMONIX / Valérie Mréjen / Francuska, 2002 / 13 min BETA, boja / HRVATSKI FILMSKI SAVEZ, 2004. 2. FANTASTI^NA NO] / DAS FANTASTICHE NACHT / United Blei- 7. PLASTICAT / Simon Bogojevi}-Narath / animirani film / 10 min / BE- reaux / Belgija, 2003 / 19 min TAcam SP color / KENGES, 2003. 3. IMENA I BROJEVI / O NOME E O NIM / NAMES AND NUMBERS 8. CIGANJSKA / Marko Me{trovi}, Davor Me|ure~an / animirani film / / Ines Oliveira / Portugal, 2003 / 25 min 9 min / BETAcam SP, b&w / FADE-IN, KREATIVNI SINDIKAT, 4. IVANOVA LJULJA^KA / EL BALANCIN DE IVAN / IVAN’S SEESAW 2004. / Dario Stegmayer / [panjolska, 2003 / 19 min 9. UTERUS / Maria Prusina / eksperimentalni film / 10 min / MINIdv / 5. JA I SVEMIR / ICH UND DAS UNIVERSUM / MY, MYSELF AND prod. Maria Prusina, 2004. THE UNIVERS / Hajo Shomerus / Njema~ka, 2003 / 14 min MOTOVUN ONLINE 6. NEUSTRA[IVO / FEARLESS / Therese Jacobsen / Norve{ka, 2003 / 5 1. DESET MINUTA / TEN MINUTES / DIEZ MINUTOS / 15 min / 35 min mm, boja / Art Ficcion Producciones / [panjolska, 2004. 7. PUNI KRUG / FULL CIRCLE / Simon Fitzmaurice / Irska, 2003 / 14 2. POKLON ZA SANJU / A PRESENT FOR SANJA / Srdjan [arenac / 15 min min / DVcam, boja / FAKULTET DRAMSKIH UMETNOSTI / Srbija 8. SKIPPER STRAAD / Irini Vachilioti / Gr~ka, 2003 / 35 min i Crna Gora, 2004. 9. @UTO / YELLOW / Ivan Rusev /Bugarska, 2001 / 3 min 3. OKRET / SPIN / David Marmor / 15 min / 35 mm, boja / University of Southern California / USA, 2003. NE[TO KRA]I FILMOVI U JO[ MANJEM KINU 4. ISKRIVLJENI BLATOBRAN / FENDER BENDER / Daniel Elliot / 10 1. KENNEDY SE VRA]A KU]I / KENNEDY GOES BACK HOME / min / Video, boja / YIPP FILMS Ltd. / Estonija, Velika Britanija, 2003. @elimir @ilnik / Srbija i Crna Gora, 2004 / 74 min 5. OLIVE / Neassa Hardiman / 11 min / 35 mm, boja / LANGUAGE / Ir- 2. KAO RU@AN SAN / LIKE A BAD DREAM / KAKO LO[ SON / Anto- ska, 2004. nio Mitrikeski / Makedonija, Hrvatska, 2003 / 96 min 6. NOVAC / MONEY / PENINGAR / Sævar Sigurdsson / 6 min / BETA 3. KAKO SE RA\A KRUH / KAKO SE RAGA LEP^ETO / Vladimir Bla- SP, boja / SS FILM / Island, 2004. `evski / Makedonija, 2003 7. SEZONA 90/91 / SEASON 90/91 / Goran Vojnovi} / 15 min / 15 mm, 4. NIJE BED / NO BIGGIE / Mladen Dizdar / Hrvatska, 2004 / 57 min boja / AGRFT / Slovenija, 2004. 5. OAZA MIRA / OASIS OF PEACE / OAZA NA MIROT / Ognen Dimi- 8. ROK / DEADLINE / Massimo Coglitore / 14 min / 35 mm, boja / trovski / Njema~ka, Makedonija, 2003 / 45 min ENTR’ACTE / Italija, 2003. 6. SIMFONIJA NEBESKOG GRADA / HEAVENLY CITY SYMPHONY / 9. MALE LAVINE / SMALL AVALANCHES / SMA SKRED / Brigitte Sta- Lordan Zafranovi} / Srbija i Crna Gora, 2003 / 57 min ermose / 15 min / 35 mm, boja / MAGIC HOUR FILMS / Danska, 7. SLIKE SA UGLA / IMAGES FROM THE CORNER / Jasmila @bani} / 2003. Njema~ka, Bosna i Hercegovina, 2003 / 38 min 10. STRANCI / STRANGERS / Erez Tadmore & Guy Nattiv / 7 min / 35 8. VEZE / CONNECTIONS / Jelena Markovi} / Njema~ka, Srbija i Crna mm, boja / 20th Century Fox / Israel, 2004. Gora, 2003 / 55 min 11. DIV / THE GIANT / VELIKAN / Alexander Kott / 15 min / 35 mm, 9. @IVJETI JE BOLJE NEGO UMRIJETI / TO LIVE IS BETTER THAN boja / CBT Film Company / Rusija, 2003. TO DIE / HAOSI BURU LAIHOZE / Wejiun Chen / Kina, 2002 / 59 12. SPASIMO DJECU / SAVE THE CHILDREN / REDD BARNA / Ter- min je Rangnes / 6 min / 35 mm, boja / Motlys As / Norve{ka, 2002. 45 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 44 do 46 Nagrade i filmografija Motovunskog filmskog festivala

13. PRI^ATI S AN\ELIMA / TALKING WITH ANGELS / Yousaf Ali 20. LOPO^I / WATERLILIES / Mark Shogren / 15 min / 16 mm, crno- Khan / 16 min / 35 mm, boja / Silver Films, Northern Films, / Velika bijeli / Paper Moon Production / USA, 2003. Britanija, 2003. 21. NOA / Sven Pavlini} / 8 min / BETA SP, boja / Plop Production / Hr- 14. FLATLIFE / Jonas Geirnaert / 11 min / 35 mm, boja / Hogeschool vatska, 2004. Gent — Kask / Belgija, 2004. 22. TREEVIL / Aiju Salminen, Aino Ovaskainen / animirani film / 7 min / BETA SP, boja / Turku Polytechnic — Arts and Media / Finska, 2002. 15. THE TRUMOUSE SHOW / Julio Robledo / 6 min / MINIdv, boja / Universidad de las islas Baleares / [panjolska, 2003. 23. PROMET / TRAFFIC / TRAFIC / Catalin Mitulescu / 15 min / 35 mm, boja / Left Pictures / Rumunjska, 2003. 16. PODRIJETLO / ORIGIN / Lluis Viciana / 3 min 7 Mini DV, boja / UNIVERSIDAD ISLAS BALEARES / [panjolska, 2003. IZVAN KONKURENCIJE 1. LOMLJIV / FRAGILE / Jens Jonsson / 41 min / 35 mm, crno-bijeli / 17. SLAVINE / TAPS / Matthew Gravelle / 3 min / Video, boja / Indepen- Memphis Filmproduktion / [vedska, 2004. dent Production / Wales, 2003. 2. SRIJEDOM / ON WEDNESDAYS / Alma Be}irovi} / 12 min / 35 mm, 18. LOPATA / THE SPADE / SPADEN / Jens Jonsson / 15 min / 35 mm, boja / Centre of Contemporary Arts — PRO.BA / Bosna i Hercegovi- crno-bijeli / Mammas Gata / [vedska, 2003. na 2004. 19. CRVENO BLATO / ROSSO FANGO / THE RED MUDD / Paolo 3. TKO JE MA^KA? / KI A MACSKA? / Peter Meszaros / 8 min / 35 mm, Ameli / 12 min / 35 mm, boja / prod. Paolo Ameli / Italija, 2002. boja / KEP — ARNYEK / Ma|arska, 2003.

46 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. FESTIVALI: SPLIT 2004

UDK: 791.65(497.5 Split):791”2004”(0493) Diana Nenadi} O fragmentima mozaika ili ’dijalektici’ na splitski na~in 9. splitski filmski festival / Split film festival, 3-10. lipnja 2004

Ve} devet godina Splitski filmski festival `ivi u svojevrsnu rascjepu. Ambicija njegovih organizatora da do|u do {to kvalitetnijeg programa, novoga, druk~ijeg i provokativnijeg u formalnom i sadr`ajnom pogledu, te na jednom mjestu predstave filmu srodne medije, od po~etka je u nerazmjeru s tipi~no ju`nja~kom zbrkom koja redovito zavlada kada do|e vrijeme za njegovo prezentiranje. Projekcije u trima split- skim dvoranama uvijek se nezgodno me|usobno preklapaju, a festival pritom ’radi’ samo poslijepodne. Odlu~ite li se te- meljito upoznati s novostima u alternativnoj produkciji krat- koga i dugog metra, morat }ete `rtvovati barem polovicu na- slova iz manje-vi{e atraktivna programa retrospektiva i pra- te}ih selekcija (Fokus, Forum, Image), s naslovima koji su ina~e te{ko dohvatljivi, a katkada dolaze s dobrom reputaci- Seksualna ovisnost (Sexual Dependency), Rodrigo Bellott, 2003. jom, ili obratno. Kada se ve} odlu~ite za ne{to od ponu|e- noga, vjerojatno }ete biti u prilici zapitati se gledate li to Moju programsku kri`aljku odredila je pak obveza prema `i- film/video u njegovu originalnom formatu ili ne, a katkada i riranju za nagradu FIPRESCI, {to je zna~ilo: uspijem li po- zalutati u {umi neprevedena dijaloga sa stranoga jezika. No, gledati i ne{to izvan dviju konkurencija koje dolaze u obzir Spli}ani bri`no njeguju image ’gerilske’, neformalne i posve za kriti~arsku nagradu, dolazak na festival imat }e nekoga neoptere}ene manifestacije, {to se danas, uo~i skora{njega smisla. Tako je i bilo. Pohoditi otvaranje, gdje je sve~ano za- desetogodi{njeg jubileja, mo`da ne bi trebali toliko truditi. igrao bolivijsko-ameri~ki cjelove~ernji film Seksualna ovi- Pritom se tje{e da samo veliki i va`ni festivali imaju pretrpan snost mladoga Rodriga Bellotta, bilo je mogu}e svima, a te{- program, previ|aju}i da ih takve mostre ipak vrte ’od zore ko je (i neoprostivo!) bilo zaobi}i i Na{u glazbu (Notre Mu- do zore’. I za druge nedostatke, a ove godine klju~ni su sique) na samu svr{etku festivala, novi film Jean-Luca Go- (novi) vreli ljetni termin, zabrinjavaju}e slab odaziv publike darda, hvaljen nakon proljetnoga festivala u Cannesu. Oba (o kritici da i ne govorimo) i neprikazivanje najavljenih fil- su filma pripadala slu`benoj dugometra`noj konkurenciji, a mova, na}i }e pokoje neuvjerljivo opravdanje. ^injenica je, na osnovi tih dvaju naslova mogu}e je sagledati barem dio ipak, da nakon sedmodnevnoga ~u|enja i obilna prigovara- onoga {to je danas in u takozvanome novome ili, mo`da bi nja, ipak ostane ne{to {to se i pamti, ako ste pritom bili vje- bilo bolje re}i, ’nezavisnome’ filmu. {ti poput Ostapa Bendera i precizno izra~unali {to, kada i gdje gledati. Ni{ta bez Godarda U Bolivijca Bellotta, pritom, manje je zanimljiv eksperimen- Jer, deveto izdanje SFF-a, uz odvojene konkurencije kratkog talni, pomalo nasilno implementiran postupak podijeljenog i dugog metra (posebna kategorija za video vi{e ne postoji) ekrana, koji se od prvog do posljednjega kadra prote`e fil- te program (prezentaciju) radova iz novih medija, nudilo je: mom, koliko njegova tematska zaokupljenost (uglavnom izbor igranih filmova u selekciji Fokus, selekciju srednjome- mu{kim) seksualnim nasiljem, o kojem pripovijeda prate}i u tra`nih i cjelove~ernjih dokumentarca (Forum), filmove o odvojenim pri~ama nekoliko mladih likova. Latinoameri~ka filmu (Slika/Image); u posebnom programu: hommage Sta- filmskostvarala~ka plima, povla~e}i za sobom razne slojeve nu Brakhageu (posthumnom laureatu za `ivotno djelo), se- socio-psiholo{kog i ekonomskog mulja sve manje zelena lektivnu retrospektivu Aleksandra Sokurova, ciklus posve- kontinenta, osim Meksika, Brazila i Argentine, o~ito je do- }en bluesu i blues-glazbenicima (s cjelove~ernjim filmovima hvatila i Boliviju. Film se zapravo bavi raznim aspektima Scorseseja, Wendersa, Eastwooda, Figgisa, Burnetta i Pearce- spolne orijentacije i sazrijevanja te seksualnog zlostavljanja, a), retrospektivu [kole narodnoga zdravlja, radove studena- no nije ograni~en samo na latinoameri~ki kontekst, jer se ta Umjetni~ke akademije u Splitu i program eksperimental- radnja nekih tematskih epizoda (primjerice, emotivno nabi- nih digitalnih filmova Onedotzero. jena ispovijed silovane tamnopute studentice) doga|a u Sje- 47 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 47 do 51 Nenadi}, D.: O fragmentima mozaika ili ’dijalektici’ na splitski na~in

jega ga promatra. Taj sredi{nji dio triptiha posjeduje i dodat- ni, ’programatski’ naboj tipi~an za redatelja. Utjelovljen je u likovima namjernika, primjerice, palestinskoga pisca Ma- hmouda Darwicha ili anonimnog ameri~kog Indijanca kao predstavnika etniciteta izlo`enih eksterminaciji, te novinar- ke Olge Lerner (Sarah Adler), francuske @idovke s izrael- skom adresom koja, eti~ki zaokupljena sudbinom Palestina- ca, u sarajevskom slu~aju poku{ava prona}i model za pomi- renje u vlastitoj zemlji. Godardovo (protestno) rje{enje, pro- jicirano u taj emocijom obojen fiktivni lik, ipak nije nimalo optimisti~no, jer Olgu potom susre}emo i u njegovu ’Raju’. I pored zrele i otmjene jednostavnosti, te kristalno jasna hu- manisti~kog diskursa kojim odjekuje, Na{a glazba nije ba{ film za sva~ije u{i, premda bi ve} Godardove britke misli Na{a glazba (Notre Musique), Jean-Luc Godard, 2004. mogle omek{ati rezerviranost prema vje~no provokativnom ’filmozofu’.

dinjenim Dr`avama. Bellot je o~igledno prije svega htio Dokumentarni plan: Forum skrenuti pozornost na spomenuti formalni postupak, koji je, Vi{e provokacija moglo bi se ubudu}e o~ekivati od doku- me|utim, funkcionalan tek kada se u podijeljenom ekranu mentarnoga programa, koji, ~ini se, postaje neizostavna nude dvije razli~ite perspektive (i gledi{ta) ili kada se dovo- pratnja i ortodoksnih festivala igranoga filma diljem svijeta. de u vezu vremenski razmaknuti ulomci razli~itih epizoda. Dokumentarac, a osobito politi~koga predznaka, barem do- Sre}om, pokazalo se da je sadr`aj filma daleko pregnantniji nedavno, nije bio va`na kategorija ni u Splitu, koji je od po- i bitniji od njegove short-cut strukture i split-screen fotogra- ~etka skloniji eksperimentu, videu i novim medijima. No, fije, jer dodiruje sociokulturno tlo (patrijarhalnih dru{tava) ~ini se da je toj vrsti, u ovom ’murovski’ obilje`enu trenut- ’Tre}ega svijeta’ na kojemu uspijevaju sve vrste (seksualno- ku, te{ko odoljeti. Toj trenuta~noj ’slabosti’ splitskoga festi- ga) nasilja i spolne netolerancije. No, s obje svoje sastavnice, vala mo`emo zahvaliti relativno zanimljiv, premda ne i od- film se dobro uklapa u inicijalnu koncepciju splitskog festi- ve} artisti~ki inovativan dokumentarni Forum, selekciju koja vala, gdje se prostor otvara, osim alternativnom filmu, i al- je, poput kontraplana, kako ga definira Godardova Na{a ternativnim `ivotnim stilovima i orijentacijama. I, dakako, glazba, bila u svojevrsnoj dijalekti~noj opreci igranoj selek- godarovskim eti~ko-politi~kim opservacijama. ciji blijedoga Fokusa. Za filmskoga veterana koji je ’pomicao granice’ filma, nakon Prvi politi~ki ’kamen’ na festivalu ’bacio’ je Oliver Stone. polustoljetnog autorskog sta`a neprimjereno je re}i da je ’Vru}im’ palestinsko-izraelskim duelom, uz posredovanje fi- ’pomodan’, premda se, nastavljaju}i davno zapo~eto esejizi- zi~ki i duhovno sveprisutna redatelja, selekciju Forum s bje- ranje u fikcionalnoj formi, danas bavi upravo onim temama lodanim fokusom na Bliski istok otvorio je njegov film Per- koje zaokupljaju mnoge filma{e, osobito sve istaknutije poli- sona non grata. Premda su Stoneovi filmovi ~esto indikatori ti~ke dokumentariste okrenute prema Bliskom i Srednjem ameri~kih politi~kih raspolo`enja, kroni~ar novije povijesti istoku. Godardova je posebnost (i veli~ina), me|u ostalim i Pentagona u fikcionalnom formatu ovdje se potrudio da pri- u tome {to, o ~emu god razmi{ljao (o povijesti, umjetnosti i sutno{}u na objema zara}enim stranama i razgovorima s nji- politici), uvijek istodobno filozofira i o filmu kao takvu. hovim predstavnicima (Arafatom, Sharonom, zamaskiranim Na{a glazba (Notre Musique) oprimjeruje tu vje~no `ivu ese- palestinskim ratnicima itd.), izvu~e {to vi{e ’neuvijenih’ iska- jisti~ku lucidnost, potkrijepljenu i dojmljivim strukturalnim konceptom danteovskoga ’zagrobnog’ triptiha, elegi~nim to- novima i humanisti~kim upitima. Godardov ’Pakao’ pritom je dokumentaristi~ki kola` sastavljen od isje~aka suvremenih ratnih u`asa; ideja mogu}eg ’^istili{ta’ vodi ga glavom i bra- dom u jo{ nezacijeljeno poslijeratno Sarajevo kao stjeci{te anga`iranih intelektualaca i mogu}e mjesto novog dijaloga. ’Raj’ je pak persifla`a arhetipske predod`be edenskoga gaja ~iji ’mir’ umjesto an|ela (godardovski ironi~no) ~uvaju nao- ru`ani ameri~ki vojnici! U skladu s dijalekti~kim vi|enjem svijeta i filma (koju elabo- rira pred sarajevskim studentima filma) kao odnos/razmje- nu/jedinstvo ’plana’ i ’kontraplana’, Sarajevskom dionicom (s intepoliranim prizorima gradili{ta Staroga mosta), Go- dard poku{ava izgraditi metafori~ki most izme|u tih gradiv- nih opreka, izme|u paklene ’fakcije’ i rajske ’fikcije’, izme- |u planeta Zemlja, o kojem govori, i ’planeta Godard’ s ko- Vrt (Garden), Adi Barash i Ruthie Shatz, 2003. 48 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 47 do 51 Nenadi}, D.: O fragmentima mozaika ili ’dijalektici’ na splitski na~in za, njima objasni prirodu sukoba i sugerira njegovu nerje{i- vu perspektivu. Ameri~ka/Stoneova raspolo`enja ~itaju se, dakako, izme|u dinami~nih redaka otvorenog dokumenta u kojem se Arafat kurtoazno smje{ka, a Sharon i Peres otvore- no ispovijedaju sumnju i nevjericu u mogu}nost izmirenja s drugom stranom. Bliskoisto~no ’kuglanje’ do`ivjelo je i svojevrsne festivalske nastavke s drugim prizvucima, primjerice u palestinskom dokumentarcu Ford Transit. Prate}i iz dana u dan profesio- nalne pustolovine {ofera taksi-kombija koji prevozi sve vrste putnika opasnim pograni~nim zonama palestinskoga grada, katkada stavljaju}i na kocku i njihov i vlastiti `ivot, redatelj Hany Abu-Assad sla`e uzbudljiv i napet, mozai~an i nadasve Mjese~arenje (Somnambuul), Sulev Keedus, 2003. duhovit dokumentarni portret Palestine i Palestinaca. Autor pritom ne {tedi nikoga: ni Amerikance, ni Izraelce ni vlasti- Temu genocida, to~nije holokausta, vratio se u selekciju Fo- te sunarodnjake koji u kombi nesvjesno unose i vlastite pre- kusa jednom od povijesnih dionica srednjoeuropske autoce- drasude (primjerice, prema `enskom spolu). Iako se poneki ste koju je dao izgraditi Hitler, a kamerom je obilazi Lech iskazi anketiranih putnika mogu ~initi unaprijed ’aran`irani’ Kowalski u filmu Na Hitlerovu autoputu (On Hitler’s Hig- i izre`irani, ono {to vidimo i ~ujemo u filmu ipak djeluje ba- hway, 2002). Umjesto prolaza vagona smrti i okupacijskih zazlenije od doslovna bacanja kamenja i svjedo~anstava u vojski (nacisti~ke i sovjetske), sada je ona stjeci{te prostitut- dokumentarcu Norve`anke Line Halvorsen Kamen je ba~en ki, sirotinje, besku}nika i drugih otpadnika. No redatelj kao (Et steinkast unna, 2004). Pri~e trojica palestinskih dje~aka da se ne mo`e odlu~iti {to ga vi{e zanima: politi~ka povijest iz izbjegli~koga kampa pred njezinom kamerom prije svega Isto~ne Europe ili socijalna margina postkomunizma, {to je pokazuju kako dulja izlo`enost vojnoj okupaciji, oru`ju i rat- uz zalihost nekih motiva najuo~ljiviji nedostatak njegova fil- noj propagandi mo`e kobno ujecati na dje~je stavove i pona- ma. {anja, ali i na (demago{ki) pristup redateljice. Napokon, da U tematskom fokusu svakako je izri~itija Zrinka Matijevi}- je taj dio svijeta, ma s koje ga strane gledali, daleko od Ede- Veli~an, hrvatska redateljica Pe{}enopolisa (2003). No, ’dr- na, pokazuje i izraelski Vrt (Garden, Adi Barash i Ruthie `avljani’ zami{ljenoga polisa, smje{tena na zemljopisnom i Shatz, 2003) jednogodi{njim pra}enjem i razgovorima s socijalnom rubu hrvatske prijestolnice, i ’{ti}enici’ avanturi- dvojicom izraelskih prijestupnika zate~enih u Gardenu — sta @eljka Malnara ve} poznati s novinskih stranica i no}nih okupljali{tu (trgovi{tu) prostitutki, homoseksualaca, tran- TV-programa, nisu uspjeli zaigrati i kao junaci potencijalne svestita i narkodilera. Politi~ki tonovi zamijenjeni su socijal- dokudrame, koja se mogla izle}i iz ustrajna `ivljenja Malna- nim, a prevladavaju}a metoda direktnog filma repetitivnom rove fikcije. Ostali su tek `ivopisni kamen~i}i u mozai~nom Vrtu daje po`eljnu neposrednost. grupnom portretu marginalnih Pe{}eni~ana. Kvalitativni vrhunac drugoga dijela dokumentarne selekcije, Fikcionalni kontraplan — Fokus koja obilazi druge vru}e zone ’Tre}ega svijeta’, zasigurno Ljudi, situacije, mjesta, pa i sami filmovi katkada su bizarni ~ini Bosonog u Herat (Barefoot to Herat, Majid Majidi, upravo zbog svoje obi~nosti i asketske jednostavnosti, a to se 2002), film o ratnoj siro~adi u izbjegli~kim kampovima Af- mo`e re}i za Dar (Il Dono, 2002) Michelangela Frammarti- ganistana. Iskazi izgladnjele i promrzle djece bez ikakve skr- na, najuvjerljiviji od filmova iz sveukupno neuvjerljive selek- bi i za{tite vjerodostojni su, beznadni i potresni, a iranski re- datelj Majidi sugestivno ih dopunjava dojmljivim poetsko- sentimentalnim akcentima koji su svojstveni i njegovim igra- nim filmovima poput Djece raja. Jednako su emotivno poticajne, premda ne i osobito izra`aj- no artikulirane, ispovijedi ljudi koji su 1994. pre`ivjeli geno- cid u Ruandi u filmu ^uvari sje}anja (Keepers of Memory, Eric Kabera 2004). Deset godina poslije zastra{uju}ega po- kolja milijuna ljudi, masovne nadzemne grobnice s nepre- glednim nizovima lubanja i kostiju djeluju zastra{uju}e, a po- mirljivi iskazi pre`ivjelih poticajno, premda samu filmu ne- dostaje ve}i odmak od televizijskog standarda. Potresnije je moglo biti i svjedo~enje ostarjele Koreanke koja je kao dje- vojka bila ’seksualna ropkinja’ japanskih okupatora, u filmu Prelaze}i greben Arirang (Arirantouge wo koete, 2003), da je japanski redatelj Takashi Itoh inventivnije ’sredio’ prikuplje- ne iskaze. Snovi od pra{ine (Dreams of Dust), Sepideh Farsi, 2003. 49 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 47 do 51 Nenadi}, D.: O fragmentima mozaika ili ’dijalektici’ na splitski na~in

spojila prometna nesre}a. Obavijeni pra{inom i zaslijepljeni sun~anim odbljescima, voza~ kamiona, mlada `ena i deseto- godi{nji dje~ak putuju pustinjskim predjelom u kojem ’ne- motivirano’, logikom sna, uskrsavaju neobi~ni prizori i vizi- je. Prijem~iva slikovnica metafizi~kih pejza`a Sepideh Farsi zacijelo je tek jedan od primjeraka prili~no dugog ’artisti~- kog’ rukavca suvremenog iranskog filma, no njezin arhai~ni modernizam ima svojih dra`i. Ne{to je te`e probavljiv onaj Estonca Suleva Keedusa, auto- ra filma Mjese~arenje (Somnambuul, 2003), koji je i dekla- rativno somnambulan. Sli~nosti s ve} spomenutim filmovi- ma postoje jer je i ovdje (za~udni) ambijent, izolirani oto~ki svjetionik u Sjevernom moru, metafora unutarnjega stanja njime zarobljenih likova. I ne samo likova, svjetioni~ara i njegove k}eri. Pri~a je, naime, vremenski smje{tena u po- sljednje godine Drugoga svjetskog rata. Dodu{e, rat je na tom mjestu uglavnom sablasno prisutan, a fizi~ki mu se pri- J.B. Lenoir u Du{i ~ovjeka (The Soul of a Man), Wima Wendersa bli`ava tek potkraj filma, kada je ludilo seksualne frustracije i straha od samo}e ve} potpuno svladalo protagonisticu cije Fokus, sastavljene o~igledno bez jasnih kriterija, od ra- estonskog isolamenta. Premda ga smatraju nastavlja~em ru- znorodna filmskog {tiva. ske tradicije Tarkovskog i Sokurova, Eston~evu ambijental- no i scenografski dojmljivu, fotografski dotjeranu (prevlada- Talijanski debitant prona{ao je svoju ’pri~u bez pri~e’ u za- va niski klju~) i mu~aljivo-tjeskobnu filmu nedostaje asket- ba~enom kalabre{kom zavi~aju svojega oca. Prilaze}i okame- ske pripovjeda~ke i kontemplativne discipline da bi ga se njenu mjesta{cu u kojemu su more, po{ta i mobiteli jedina moglo uspore|ivati s takvim uzorima. veza s masovno iseljenim ro|acima i civilizacijom, Frammar- tino tra`i i bilje`i tragove usporena `ivota preostalih stanov- Ostatak selekcije donio je nekoliko blijedih ostvarenja i ra- nika izme|u uskih mediteranskih uli~ica. Nalazi ga u porno- zo~aranja te, kako to obi~no biva, naslove filmova kojih nije grafskim ma{tarijama osamljena starca, besposlenom potu- bilo, iako su najavljeni: notorno amaterski malezijski film canju jedne djevojke, prvim koracima malobrojnih prinova, Soba za iznajmljivanje (You fang chiu zu, 2002), mladoga Ja- koturanju dje~je lopte strmim stubi{tima... Sve te autenti~ne mesa Leeja, koji bi se te{ko mogao nazvati i trashom, te dva motive, gotovo bez rije~i dijaloga natur{~ika, ali obiljem au- ostvarenja u izrazitom postmodernisti~kom i `anrovskom tenti~nih ambijentalnih {umova i ritmom ’Juga’ pretvara u klju~u, koja ni~im ne opravdavaju svoje mjesto u festival- sastavnice teku}ega `ivotnoga ciklusa. Dojmljive atmosfere i skom dru{tvu. ^ileanski Debitanti (Los debutantes, 2003) dosljedno spora ritma, Frammartinova zbirka vinjeta o ’za- Andreasa Waissblutha pritom je konvencionalna melodrama boravljenima’ istodobno izaziva sjetu i meditaciju nad osta- smje{tena u svijet prostitucije i sitne mafije, a ma|arski Ri- cima nekada{njega na~ina `ivota. naldo (2003) Tamása Tótha pone{to izglobljen krimi} o su- kobu bizarnih stanara budimpe{tanske zgrade i karikatural- Film sli~na ritma snimio je na drugom kraju svijeta ruski re- nih lokalnih bandita koji kre}u u njezino osvajanje, a cirku- datelj Alexander Gutman. Ba{ kao {to talijanski Dar suge- skim vje{tinama razrje{uje ga naslovni lik. Rinaldo ima ele- stivnim i nedramati~nim sitnicama govori o ’lijenom’ posto- menata po kojima bi se mogao shvatiti i kao alegorija ma- janju i skorom nestajanju jednoga grada, tako i Gutmanove |arskoga postkomunizma (nekoliko protagonista na po~et- Freske (2003), koje se naveliko prikazuju na festivalima do- ku filma dobiva otkaz u tvornici), no `anrovski elementi i kumentarnih filmova kao ’dokumentarac’, preslikava sva- akcija ipak prete`u nad realisti~ki motiviranim sastavnica- kodnevicu armenskoga grada koji je potres pretvorio u ghost ma. city. Gutmanovo fokusiranje groblja kao dominantna ambi- jenta, a grobara i klesara nadgrobnih spomenika kao glavnih Ruske elegije protiv ameri~koga bluesa ’likova’ djeluje pomalo bizarno, ali je i fakti~ki opravdano: Osim onog izme|u fikcije i fakcije, u popratnom festival- redatelj }e sugestivno dokumentirati kako je op}e mrtvilo, skom programu doga|ao se jo{ jedan zanimljiv ’dvoboj’: ru- nakon katastrofe, prebrisalo granicu izme|u opusto{ena gra- ske elegije Aleksandra Sokurova u kinu Zlatna vrata borile da i prenapu~ena vje~nog po~ivali{ta njegovih stanovnika. su se za gledatelje protiv ameri~koga bluesa u kinu Karaman. [tovi{e, prona}i }e zametak novoga `ivota u liku jednoga Dakako, Rus je izgubio rat s mnogo popularnijom glazbeno- dje~aka i svakodnevnim dru`enjima ljudi s groblja. Fotograf- filmskom reprezentacijom. No, iako je blues-serijal donio i ski zapisi ~ak ~etvorice snimatelja uspjeli su od tog sablasno poneku filmsku poslasticu, poput Wendersove osobne i izni- dojmljiva ambijenta stvoriti poeti~ne freske. mno inventivne dokumentarno-igrane posvete glazbenim Poetskim registrom obilje`eni su i Snovi od pra{ine. Vizual- miljenicima (Skipu Jamesu, Blind Willieju Johnsonu i J. B. no privla~an, ali fabularno maglovit ’film ceste’, cjelove~er- Lenoiru), s kojima zaneseno putuje u svemir u filmu The nji prvenac iranske redateljice Sepideh Farsi, halucinantno je Soul of a Man, zanimljivo je bilo vidjeti poneku sliku ili ~uti ’unutarnje’ (mo`da i ’zagrobno’) putovanje troje ljudi koje je zvuk Sokurovljeva ’onkraja’ iz serijala Elegije. Nakon cjelo- 50 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 47 do 51 Nenadi}, D.: O fragmentima mozaika ili ’dijalektici’ na splitski na~in ve~ernjih filmova koji su mu donijeli svjetsku slavu i laskavu granici. No, jedan dio, mo`da i uvjerljiviji dio njegovih ’du- titulu nasljednika Tarkovskog (Majka i sin, 1997, Moloch, hovnih’ zapisa, posve je o~i{}en od povijesti, poput doku- 1999. i Ruska arka, 2002), te nekoliko videofragmenata ’du- mentarca o staroj {velji japanskih kimona (Smireni `ivot, hovne’ freske, lako je zaklju~iti kako je razvikani ruski reda- 1997) ili Isto~ne elegije (1996). U svakom slu~aju, u Soku- telj pun paradoksa: voli eksperimentalni ’kroj’ (meditaciju i rovljevoj recepciji mogu}e su razne varijante: jedni ga ili ne- ekstremno duge kadrove), ali je klasi~noga, retro-’{tofa’ kriti~ki odbijaju ili pretjerano hvale, drugi se odlu~uju za ra- (Mozartova glazba, pejza`no slikarstvo) te je sklon (nekriti~- zli~ite dijelove njegova opusa. koj) kontemplaciji, premda su mu filmovi ~esto ukorijenjeni u rusku povijest i stvarnost (primjerice, Sovjetska elegija, Tako nekako na koncu }e biti i s ovogodi{njim splitskim 1989). Potvr|uju to i vi{esatni i vi{edijelni ratni dnevnici filmskim maratonom odve} kontemplativnih organizatora i objedinjeni naslovom Duhovni glasovi (dovr{eni 1995), u uspavane publike, priredbom duge minuta`e i zbrkane satni- kojima se ’~iste’ pejza`ne meditacije izmjenjuju sa sjetnim ce, festivalom klimave cjeline i vrsnih fragmenata, koji je prikazom svakodnevice ruskih vojnika u brdima na ratnoj samu sebi katkada i jedini saveznik i najve}i neprijatelj.

Nagrade 9. splitskog filmskog festivala, Split, 3-10. lipnja 2004.

DUGOMETRA@NI FILM NOVI MEDIJI @iri u sastavu: Catherine David (Francuska), Ivan Pai} (Hrvatska), Peter @iri u sastavu: Julie Charrier (Francuska), Harrell Fletcher (SAD), @eljka van Hoof (Nizozemska) Himbele (Hrvatska) Grand Prix Grand Prix NAHF, Mohammad Schirvani, Iran SHIMMY SHIMMY GRASS, Gubo Gas, Francuska KRATKOMETRA@NI FILM Posebne nagrade @iri u sastavu: Thomas Munz (Njema~ka), Tom Van Vliet (Nizozemska), PIRATE SPACES, Rosa Barba, Ma|arska / Njema~ka Maria Vedder (Njema~ka) BLEEDING THROUGH LAYERS OF LOS ANGELES 1920-1986, The Grand Prix Labyrinth Project, SAD (UNTITLED), Johann Lurf, Austrija NAGRADA FIPRESCI Posebne nagrade @iri u sastavu: Claudia Lenssen (Njema~ka), Diana Nenadi} (Hrvatska), VENTER PA JOE, Ole Bendtzen, Danska Gregory Valens (Francuska) UTERUS, Marija Prusina, Hrvatska IL DONO, Michelangelo Frammartino, Italija Nagrada publike CONTROL ROOM, Jehane Noujaim, SAD

Filmografija 9. splitskog filmskog festival, 3-10. lipnja 2004

KONKURENCIJA — DUGOMETRA@NI FILM 5. IZGUBLJENI / BU JIAN — Tajvan; 2003. — r.: Lee Kang-Sheng — 1. SEKSUALNA OVISNOST / SEXUAL DEPENDENCY — Bolivija / 35mm, 82 min. SAD; 2003. — r.: Rodrigo Bellott — 35 mm, 104 min. 6. FANTOM / PHANTOM — Slovenija; 2003. — r.: Ema Kugler — DI- 2. LJUBAVNI FILM / FILME DE AMOR — Brazil; 2003. — r.: Júlio GIBETA, 86 min. Bressane — 35 mm, 95 min. 7. DEDAL / DÉDALES — Francuska / Belgija; 2003. — r.: Réne Manzor 3. OKUS KUMISA / VKUS KUMISA — Belgija; 2003. — r.: Xavier Chri- — 35 mm, 100 min. stiansen — BETA, 55 min. 33 sec. 8. SWITCHING / SWITCHING — Danska; 2003. — r.: Morten Schjodt 4. NA[A GLAZBA / NOTRE MUSIQUE — Francuska; 2004. — r.: Jean- — DVD, 130 min. Luc Godard — 35 mm, 80 min. 9. PUPAK / NAHF — Iran; 2004. — r.: Mohamed Schirvani — DV, 83 min. 51 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 51 do 53 Nagradi i filmografija 9. splitskog filmskog festivala

10. PEEP »TV« SHOW / PEEP »TV« SHOW — Japan; 2003. — r.: Yuta- 29. SIGURNOSNI SAVJETI ZA DJECU / SAFETY TIPS FOR KIDS — ka Tsuchiya — DV CAM, 98 min. Velika Britanija; 2003. — r.: Roz Mortimer — DIGIBETA, 5 min. KONKURENCIJA — KRATKOMETRA@NI FILM 30. SADA U KINU / JETZT IM KINO — Velika Britanija; 2003. — r.: Matthew Noel-Tod — DVD, 12 min. 1. ODLU^ILI SMO DA NE]EMO UMRIJETI / WE HAVE DESIDED NOT TO DIE — Australija; 2003. — r.: Daniel Askill — 35 mm, 11 31. NE ZABORAVI, MI POBJE\UJEMO / WE ARE WINNING DON’T min. 30 sec. FORGET — Francuska; 2003. — r.: Jean-Gabriel Périot — 35 mm, 6 min. 45 sec. 2. O^EKUJU]I JOEA / VENTER PA JOE — Danska; 2003. — r.: Ole Bendtzen — DIGIBETA, 12 min. 32. UTERUS — Hrvatska; 2003. — r.: Marija Prusina — DVD, 9 min. 26 sec. 3. MALO B I MBT / LITTLE B AND MBT — Njema~ka / SAD; 2003. — r.: Frank Donald Biesendorfer — 16 mm, 29 min. 30 sec. 33. J.P. (REMIX DJELA ’UTORAK I JA’ JEAN-PAULA KELLYJA / J.-P. (REMIX OF ’TUESDAY AND I’ BY JEAN-PAUL KELLY) — Kanada; 4. CRNO, BIJELO I ZELENO / BLACK, WHITE & GREEN — Velika 2003. — r.: Steve Reinke — BETA, 6 min. 53 sec. Britanija; 2003. — r.: Ian Leonard Bourn — BETA, 7 min. 50 sec. 34. BIROBADJAN — Brazil; 2004. — r.: Carlo Sansolo — DVD, 5 min. 5. DOLJE / DOWN — Njema~ka; 2003. — r.: Frank Brandstetter, Niki- as Chryssos — BETA, 5 min. 35. PLANCKOVA KONSTANTA / PLANCK’S CONSTANT — Finska; 2003. — r.: Pekka Sassi — BETA, 3 min. 55 sec. 6. MOJ OSOBNI SVIJET DIO II: 1977. / IL MIO MONDO PERSONA- LE II PARTE: 1977 — Italija; 2003 — r.: Daniele Carrer — DVD, 3 36. ODRAZ / REFLECTION — Japan; 2003. — r.: Yu Shigematsu — min. BETA, 12 min. 7. LE@E]I NA SAMRTI / AS I LAY DYING — Francuska; 2003. — r.: 37. OSAMLJENOST / SOLITUDE — Finska; 2004. — r.: Antti Tanttu Aline Cateux — DVD, 30 min. — BETA SP, 4 min. 8. HALLOWE’EN — Austrija; 2003. — r.: Kerstin Cmelka — 16 mm, 3 38. GENERAL / THE GENERAL — Nizozemska; 2004. — r.: Sietske min. Tjallingii — 35 mm, 3 min. 9. IZLAGANJE / EXPOSURE — Velika Britanija; 2003. — r.: Peter Col- KONKURENCIJA — NOVI MEDIJI lins — 35 mm, 5 min, 30 sec. 1. CIVILITÉS — Kanada; 2003. — autor: Agencija TOPO — internetski 10. TAMO GORE / UP THERE — Njema~ka; 2003. — r.: Marc Comes projekt — DVD, 10 min. 2. GUSARSKI PROSTORI / PIRATE SPACES — Ma|arska / Njema~ka; 11. PROVELI SMO NO] LUTAJU]I, A ONDA NAS JE VATRA PRO- 2002/03. — autorica: Rosa Barba — instalacija GUTALA / IN GIRUM IMUS NOCTE ET CONSUMIMUR IGNI — 3. STOP MOTION STUDIES TOKYO — Japan; 2004. — autor: David [panjolska; 2003. — r.: Jorge Cosmen — DVD, 9 min. Crawford — internetski projekt 12. COL BLANC 83H7_BURZA / COL BLANC 83H7_STOCK EX- 4. REMEMBERING-REPRESSING-FORGETTINGš / ŠRš ŠRš ŠRš2004 CHANGE — Francuska; 2004. — r.: Jean-Louis Crudenaire — — > XP — global networking project — Njema~ka; 2004. — autor: DVD, 2 min. 31 sec. Wielfried Agricola de Cologne — instalacija 13. ARABESKA — Hrvatska; 2004. — r.: Damir ^u~i} — BETA, 10 min, 5. ZAPRLJANI STOLNJAK / STAINED LINEN — Kanada; 2003. — au- 30 sec. torica: Linda Duval — internetski projekt 14. SAMO TRENUTAK, YOKO / JUST A MINUTE YOKO — Nizozem- 6. SHIMMY SHIMMY GRASS — Francuska; 2003-2004. — autori: ska; 2004. — r.: Bea de Visser — 35mm, 1 min. Gubo Gas (Laura Henno, Jef Ablézot, Morgan Dimnet) — instalaci- 15. ZA MALOBROJNE SRETNIKE / TO THE HAPPY FEW — Njema~- ja ka / Austrija: 2003. — r.: Thomas Draschan, Stella Friedrichs — 16 7. UZROK I POSLJEDICE / CAUSE AND EFFECT — SAD / Finska; mm, 4 min. 2003-2004. — autor: Chris Hales — interaktivni performans 16. ^UVANJE KULTURNIH TRADICIJA U NESIGURNIM VREMENI- 8. POSLJEDNJI OBROK / LAST MEAL REQUESTED — [vedska; 2003. MA / PRESERVING CULTURAL TRADITIONS IN A PERIOD OF — autor: Sachiko Hayashi — internetski projekt INSTABILITY — Austrija; 2004. — r.: John Ford & Henry Ford — 9. PRISUTNOST ODSUTNOSTI / THE PRESENCE OF ABSENCE — DVD, 2 min. 45 sec. SAD / Kanada; 2003. — autor: Peter Horvath — internetski projekt 17. STRUKTURIRANI FILMSKI RESTLOVI, NESTAJANJE 1 / STRUC- 10. PING MELODY — Njema~ka; 2004. — autor: Pawel Janicki — per- TURAL FILMWASTE, DISSOLUTION 1 — Austrija; 2003. — r.: Si- formans, 45 min. egfried A. Fruhauf — BETA SP, Mini DV, 4 min. 11. ODSUTNI PEJZA@: NEVIDLJIVA PUTOVANJA / ABSENT LAND- 18. EKOSISTEM / ECOSISTEMA — [panjolska; 2003. — r.: Tinieblas SCAPE: INVISIBLE JOURNEYS — Velika Britanija; 2003-2004. — Gonzáles — 35 mm, 9 min. autorica: Samantha Jones — instalacija 19. UNDERLOGUE — Rumunjska; 2004. — r.: Anton Groves — BETA, 12. BCN: 64 — [panjolska / [vicarska; 2004. — autor: Thomas Kauf- 7 min. mann — instalacija 20. SUSTAV TRANZICIJE / SYSTEM OF TRANSITIONS — Austrija; 13. (VOID) TRAFFIC — Koreja; 2003. — autor: Yunchul Kim — insta- 2003. — r.: Johannes Hammel — DIGIBETA, 20 min. lacija 21. POZRAV PROLJE]U / LE SACRE DU PRINTEMPS — Njema~ka; 14. HOMMAGE NORMANU McLARENU / HOMMAGE A NORMAN 2003. — r.: Oliver Hermann — 35 mm, 38 min. McLAREN — Kanada; 2004. — autorica: Valerie Leduc — perfor- 22. UNUTAR / IN — Njema~ka; 2004. — r.: Phillip Hirsch — 35 mm, mans, 45 min. BETA, 22 min. 15. BLEEDING THROUGH LAYERS OF LOS ANGELES 1920-1986 — 23. POEZIJA I ISTINA / DICHTUNG UND WAHRHEIT — Austrija; SAD; 2003. — autori: The Labyrinth Project (Norman M. Klein, Ro- 2003. — r.: Peter Kubelka — 35 mm, 13 min. semary Comella, Andreas Kratky) — interaktivni DVD-ROM 24. TOK / FLOW — Velika Britanija; 2003. — r.: Takeshi Kushida — 16. POGLED IZ PRIZEMLJA / VIEWS FROM THE GROUND FLOOR BETA, 2 min. 30 sec. 25. DIGITALNA REVOLUCIJA / DIGITAL RE- — Velika Britanija; 2003. — autorica: Jess Loseby — interaktivna in- VOLUTION — Rusija; 2004. — r.: Kustokusto — DVD, 8 min. 8 stalacija sec. 17. TEKSTUALNA PRIVLA^NOST / TEXTUAL ATRACTION — Veli- 26. HARDVIDEO / G.S.I.L.XIX — Austrija; 2003. — r.: Lia — BETA SP, ka Britanija; 2003. — autor: Ieuan Morris — interaktivni film 5 min. 18. STUP — Hrvatska; 2004. — autor: Jadranko Runji} — instalacija 27. (BEZ NASLOVA) / (UNTITLED) — Austrija; 2003. — r.: Johann 19. THE CENTRAL CITY — Velika Britanija; 2004. — autor: Stanza — Lurf — BETA, 3 min. internetski projekt 28. UZES KVINTET / UZES QUINTET — Francuska; 2004. — r.: Cat- 20. PREKLAPANJE / ZERRFALTEN — Njema~ka; 2003-2004. — autor: herine Maximoff — 35 mm, 26 min. Nelson Vergara — instalacija / computer art 52 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 51 do 53 Nagradi i filmografija 9. splitskog filmskog festivala

21. — Japan; 2004. — autor: Shannon Winnell — internetski projekt 6. SOVJETSKA ELEGIJA / SOVJETSKAJA ELEGIJA, 1989, 37 min. FOKUS 7. ELEGIJA PUTOVANJA / ELEGIJA DOROGI, 2001, 47 min. 1. SNOVI OD PRA[INE / DREAMS OF DUST — Iran / Francuska; Blues 2003. — r.: Sepideh Farsi — 35 mm, 82 min. 1. PIANO BLUES — SAD; 2004. — r.: Clint Eastwood — BETA, 90 min. 2. DAR / IL DONO — Italija; 2002. — r.: Michelangelo Frammartino — 2. ZAGRIJANI VRA@JOM VATROM / WARMING BY THE DEVIL’S 16 mm / 35 mm, 78 min. FIRE — SAD; 2003. — r.: Charles Burnett — BETA, 88 min. 3. FRESKE / FRESCOES — Rusija; 2003. — r.: Alexander Gutman — 35 3. CRVENO, BIJELO & BLUES / RED, WHITE & BLUES — SAD, mm, 96 min. 2002. — r.: Mike Figgis — 35 mm, 93 min. 4. MJESE^ARENJE / SOMNAMBUUL — Estonija; 2003. — r.: Sulev Keedus — 35 mm, 129 min. 4. ^OVJEKOVA DU[A / A SOUL OF A MAN — Njema~ka; 2003. — r.: Wim Wenders — 35 mm, 100 min. 5. SOBA ZA IZNAJMLJIVANJE / YOU FANG CHIU ZU — Malezija; 2002. — r.: James Lee — BETACAM, 108 min. 5. PUT ZA MEMPHIS / THE ROAD TO MEMPHIS — SAD; 2002. — 6. RINALDO — Ma|arska; 2003. — r.: Tamás Tóth — 35 mm, 83 min. r.: Richard Pearce, BETA SP, 89 min. 7. DEBITANTNI / LOS DEBUTANTES — ^ile; 2003. — r.: Andres Wa- 6. KAO DA SE VRA]AM KU]I / FEEL LIKE GOING HOME — SAD; issbluth — 35 mm, 115 min. 2003. — r.: Martin Scorsese — 35 mm, 83 min. FORUM Filmovi [kole narodnoga zdravlja (Hrvatska, 1927-1953) 1. FORD KAO TRANZIT / FORD TRANSIT — Palestina / Nizozemska; 1. BIRTIJA, r.: Joza Ivaki}, 1929, 35 mm, 33 min. 2003. — r.: Hany Abu-Assad — 35 mm, 70 min. 2. CAMPEK NEVALJALAC, r.: Mladen [irola, 1929, 35 mm, 9 min. 2. VRT / GARDEN — Izrael; 2003. — r.: Adi Barash, Ruthie Shatz — 3. OTKRIVANJE SPOMENIKA GRGURU NINSKOM, r.: Milan Marja- BETA SP, 85 min. novi}, 1929, 35 mm, 8 min. 3. KAMEN JE BA^EN / A STONE IS THROWN AWAY — Norve{ka; 4. SPAS MALE ZORICE, r.: Mladen [irola, 1929, 35 mm, 18 min. 2004. — r.: Line Halvorsen — DIGIBETA, 51 min. 5. SPOLNE BOLESTI (Nova redakcija), r.: Milan Marjanovi}, 1929/31, 4. ^UVARI SJE]ANJA / KEEPERS OF MEMORY — Ruanda; 2004. — 35 mm, 24 min. DVD, 52 min. 6. ZAPU[TENO DIJETE, r.: Mladen [irola, 1930, 35 mm, 15 min. 5. NA HITLEROVU AUTOPUTU / ON HITLER’S HIGHWAY — Fran- cuska; 2002. — r.: Lech Kowalski — HD CAM, 81 min. Studentski radovi Umjetni~ke akademije u Splitu 6. BOSONOG U HERAT / BAREFOOT TO HERAT — Iran; 2002. — 1. A L’INTERIEUR DE..., Marija Prusina, 1999, 5 min. r.: Majid Majidi — 16 mm, 70 min. 2. OBAVEZAN SMJER, Jelana Nazor, 2000, 4 min. 7. PE[^ENOPOLIS — Hrvatska; 2003. — r.: Zrinka Matijevi}-Veli~an 3. NARODE, U ^EMU JE PROBLEM, Vanja ^ini} i Igor Dimini}, 2001, — BETA SP, 71 min. 12 min. 8. NEPO@ELJNA OSOBA / PERSONA NON GRATA — SAD / Francu- 4. POLJI^KA CESTA 25, Goran ^a~e, 2001, 10 min. ska / [panjolska; 2003. — r.: Oliver Stone — BETA, 86 min. 5. KU]A LUTAKA, Goran [kofi}, 2001, 5 min. 9. PRELAZE]I GREBEN ARIRANG / ARIRANTOUGE WO KOETE — Japan; 2003. — r.: Itoh Takashi — BETA, 45 min. 6. K 51, Matija Debeljuh, 2002, 15 min. 7. NOKAUT, Nik{a Ru{i}, 2004, 4 min. SLIKA 8. FINAL CUT, Marija Prusina, 2000, 4 min. 1. MRE@A / DAS NETZ — Njema~ka; 2003 — r.: Lutz Dammbeck — BETA, 125 min. 9. LIFE, Raul Brzi}, 2000, 7 min. 2. KONTROLNA SOBA / CONTROL ROOM — SAD; 2004. — r.: Je- 10. UNTITLED, Milivoj Modic, 2000, 4 min. hane Noujaim — DIGIBETA, 52 min. 11. PILOT.01, Goran [kofi}, 2002, 4 min. 3. DOGVILLE CONFESSIONS — Danska; 2003. — r.: Sami Saif — DI- 12. PERMANENT CONCEPT, Vanja ^ini}, 2003, 4 min. GIBETA, 52 min. 13. AMBIENTA, Jelena Nazor, 2003, 9 min. 4. SJAJNE ZVIJEZDE, HR\AVO CRVENA / SHINY STARS, RUSTY 14. SHOW ME YOUR HARD DISC AND I WILL TELL YOU WHO RED — Norve{ka; 2003. — BETA SP, 60 min. YOU ARE, Ivana Runji}, 2004, 10 min. 5. NORMALNO PONA[ANJE / ARRETE TON CINÉMA — Kanada; 15. RAPSODIJA U PLAVOM, Liza @ufi}, 2004, 6 min. 2003. — r.: André Élia — BETA, 78 min. 6. JAMES BENNING — ZAOKRU@ENJE SLIKE / JAMES BENNING Eksperimentalni digitalni filmovi — CIRCLING THE IMAGE — Njema~ka; 2003. — r.: Reinhard 1. Mk12 / Ultralove Ninja (SAD) Wulf — DIGIBETA, 84 min. 2. Tim Hope / The Wolfman (Velika Britanija) POSEBNI PROGRAMI 3. Kojima Junji ŠTeevee Graphicsš / River (Japan) Hommage Stanu Brakhageu 4. Shynola / Is a Woman: Lambchop (Velika Britanija) 1. UNE VISITE CHEZ STAN (uvodni film Pipa Chodorova) 5. Psyop / Come For Brazil (SAD) 2. DOG STAR MAN: PRELUDE, 1961, 16 mm, 6 min. 6. Powergraphixx / Monkey Turn: Omodaka (Japan) 3. SEXUAL MEDITATION: OPEN FIELD, 1973, 16 mm, 6 min. 7. Ne-o / Me and Madonna: Black Strobe (Velika Britanija) 4. MADE MANIFEST, 1980, 16 mm, 11 min. 8. Alex Rutterford / Verbal: Amon Tobin (Velika Britanija) 5. CHRIST MASS SEX DANCE, 1991, 16 mm, 6 min. 9. Satoshi Tomioka / Justice Runners (Japan) 6. CHARTRES SERIES, 1994, 16 mm, 16 min. 10. Johnny Hardstaff / Future of Gaming (Velika Britanija) 7. THE LION AND ZEBRA MAKE GOD’S RAW JEWELS, 1999, 16 11. Ed Holdsworth / Arrive (Velika Britanija) mm, 5 min 30 sec. 12. Unit9 / Parasite (Velika Britanija) Izabrani filmovi Aleksandra Sokurova 13. Drawing + Manual / Prelude (Japan) 1. DUHOVNI GLASOVI (IZ RATNIH DNEVNIKA) / DUCHOVNYE GOLOSA, 1995, 327 min. 14. Lobo / Disco Rout: Legowelt (Brazil) 2. ISPOVIJED / POVINNOST’, 1998, 210 min. 15. Chris Shepherd / Dad’s Dead (Velika Britanija) 3. ISTO^NJA^KA ELEGIJA / VOSTO^NAJA ELEGIJA, 1996, 45 min 16. Nakao Hiroyuki ŠPicsš / Steam Punk Go Round (Japan) 4. SMJERNI @IVOT / SMIRENNAJA @IZN’, 1997, 76 min. 17. Timo Schaedel / London Details (Njema~ka) 5. DOLCE, 1999, 91 min. 18. Xmas / We Choose Time: Quarterfold (Ju`noafri~ka Republika) 53 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. FESTIVALI: PO@EGA 2004

UDK: 791.65.079(497.5 Po`ega):791-22”2004” Dra`en Ilin~i} Iskoristi svaku minutu! 12. hrvatska revija jednominutnih filmova, Po`ega, 28-29. svibnja 2004.

levizijskih ekrana, ~ime se sugeriraju i va`nost i opasnost koji vizualni mediji, osobito televizija, danas posjeduju. Tim, ina~e zanimljivim, filmom, sigurno bi bio razgaljen i Sidney Lumet. Nakon {to je INRI otvorio 12. po`e{ku sezonu lova na jed- nu minutu, odjednom su se po~ela pokazivati najrazli~itija ostvarenja. Recimo, belgijski Ru~ak je gotov! (Leo Bailleul) zasnovan je na dosjetki, a to je, nekako, glavni `anr Revije: No, na|e se tu i sofisticiranijih pothvata, poput poljskog Na- slonja~a (Henryk Lehnert), koji i vizualno{}u i parabolom u pri~i (borba za naslonja~ na vrhu brda kao borba za vlast) mo`e podsjetiti na ranog Polanskog — nikakvo ~udo, s ob- zirom na to da i autor i film dolaze iz Poljske.

Ruke, Jadranko Lopati}, Miroslav Klari}, 2003.

Sa sigurno{}u se mo`e tvrditi da je Hrvatska revija jednomi- nutnih filmova u Po`egi me|u najomiljenijim hrvatskim fe- stivalima. Rije~ je tu o vrlo zgodnu omjeru zanimljiva film- skog i veselog prate}eg programa, pri ~emu se drugi mo`da i pre~esto nagla{ava na {tetu onog prvog. No, po`e{ka Revi- ja u dvanaest je godina uspjela posti}i to da joj je filmski pro- gram — bez obzira na ’bolju’ ili ’lo{iju’ godinu — uvijek res- pektabilan; tomu je sigurno pridonijela stalno rastu}a popu- larnost festivala, koja donosi i velik broj prijava. Ra~un je jednostavan: vi{e prijava — ve}a {ansa za dobru ponudu re- vije. Kad policija trenira, Martin Bira~, 2004. Ovogodi{nja Revija, brojkom dvanaesta, pokazala je novih 48 jednominutnih naslova, u rasponu od ’klasi~nog’ jedno- minutnog gega, preko animacije, do eksperimenta. Tako|er, Ve} drugi put, ~ini mi se, na Reviji je gostovao film Fumiko i u rasponu od Kanade do Ju`ne Koreje, jer, osim Hrvatske, Matsujame, japanske autorice sa sjedi{tem u Berlinu. Kola`- sudjeluje tu i niz drugih zemalja. A da jedna minuta nije laka na Avantura boce ruma (ili fla{e, kako vam drago) nekako se forma, pokazuje, recimo, i ovaj tekst: dosad ga ~itate ve} go- tovo minutu, a jo{ ni{ta nije re~eno... nije razvila u pravu pustolovinu, na`alost. Ali to je uspjelo Rukama (Miroslav Klari}, Jadranko Lopa- ^a{a vode, boca ruma ti}), odli~nom naslovu koji u ekonomi~no iskori{tenoj minu- Program od 48 naslova u konkurenciji, dakle, po~eo je pri- ti prikazuje vje~no trajanje ljudskog stvarala{tva, neprestani li~no ozbiljno, filmom INRI (Damir Tomi}, Aleksandar Mu- po~etak i kraj. Vrlo je dojmljiva i {vedska (slobodnije preve- haremovi}), u kojem se Kristovo raspe}e aktualizira suvre- dena) Svakodnevna frustracija (Martin Orvik; u katalogu je menom medijskom situacijom — prizor je smje{ten u niz te- navedeno ime Malin, no na {pici je Martin, pa se dr`imo te 54 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 54 do 55 Ilin~i}, D.: Iskoristi svaku minutu!

stoji u tome da se pokazuju razli~iti dijelovi tijela, s kojima su uspore|eni i (sli~ni) komadi povr}a. Zatim se raznim ku- }anskim pomagalima, poput no`eva i ribe`a, intervenira na povr}u — s tim da gledatelj ima istodobno i neugodan do- jam da se bolna radnja primjenjuje i na prethodno pokaza- nom dijelu tijela. Ako banani odre`ete vrh, na {to vas to (ne- ugodno) asocira? Igrama s vi|enim i nevi|enim pridru`io se i norve{ki Film (Trond Arntzen). Da, ba{ se tako zove; nije rije~ o nedostat- ku autorove originalnosti u smi{ljanju naziva, ve} o tome da autor na tavanu u ku}i svojih roditelja pronalazi staru vrpcu sa zapisom vlastita djetinjstva. ’[tos’ je u tome da mi vidimo sadr`aj prona|ena materijala, dok sam autor fingira kako uop}e ne zna {to }e s tom vrpcom — jer joj je ~ak i format ~udan... I tako bi se moglo jo{ pri~ati i pri~ati, jer mnogi filmovi nisu ni spomenuti, premda ih sigurno ima jo{ dosta koji to zaslu- Sonntagsfahrer, B. Hausberger, R. Hechenblaikner, P. Troger `uju; jedan je od njih, primjerice, eksperimentalni Organ of Sense Vedrana [uvara, vrlo atraktivna vizualno-zvu~na mi- nuta. verzije), gdje je jedan obi~an i neva`an trenutak dana, s ~a- Revija jednominutnih filmova ipak nas u~i sa`imanju i krat- {om vode i slavinom koja kapa, pretvoren u vizualnu simfo- ko}i. I vrijednosti jedne jedine minute. Zato ne dopustite da niju. To {to je `iri Revije (kojeg sam i sâm bio ~lan) Frustra- ciji... dodijelio prvu, a Rukama drugu nagradu, nije jedini razlog isticanja tih filmova, jer rije~ je o uistinu atraktivnim ostvarenjima.

Varanje — samo na filmu Tre}u, pak, nagradu `irija osvojio je film pirandelovskoga naslova Dva lica varaju autora (Jurica Stare{in~i}), vitalni spoj igranog i animiranog, gdje autor pripovijeda o crtanim likovima {to su izmaknuli kontroli; ukupan dojam — ma{to- vito i malo pomaknuto... Za nekoliko se naslova moglo pretpostaviti da }e osvojiti na- gradu publike. To je ipak uspjelo austrijskim Nedjeljnim vo- za~ima (Bernhard Hausberger, Richard Hechenblaikner, Paul Troger), dosjetki koja gotovo sigurno tjera u grohotan smijeh. Smijeha je bilo i tijekom projekcije ’minimalisti~ko- ga’ crti}a Flof (Sa{a Zec), koji podsje}a na legendarne poku- {aje glasovite Crtice (La Linea). Uspje{nim crtanim filmovi- ma prikazanima na Reviji pripada i francuska Paklena potje- ra, jednostavna i efektna. Zanimljivo je napomenuti da je cr- Frustration on a Ordinary Day, M. Orvik, [vedska tani film Pravda Bo`ice Draga{ — Matijevi} nadahnut istoi- menim Babajinim kratkim (igranim) filmom, koji je, opet, nadahnut pri~om Vladana Desnice. vam minute olako odlaze, samo zato {to izgledaju malene. Neugodan, a ne smije{an, nastojao je biti {vicarski film Pein- Latinsku krilaticu Iskoristi dan trebalo bi preoblikovati u _lich, kao {to mu, uostalom, i naslov govori. Neugoda se sa- njezinu po`e{ku varijantu — Iskoristi svaku minutu!

55 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. FESTIVALI: PO@EGA 2004 Nagrade 12. Hrvatske revije jednominutnog filma, Po`ega, 28-29. svibnja 2004.

Ocjenjiva~ki sud: Vaclav [imek, ^e{ka; Filippo Lublato, [vicarska; Dra- NAGRADA UNICE: `en Ilin~i}, Hrvatska; Zdravko Zima, Hrvatska; Mile Besli}, Hrvatska WAR THAT DESTROYS, PEACE THAT CREATES; Ismail Mammadov, DESET NAJBOLJIH OSTVARENJA Azerbejd`an (pod rednim brojevima; vidi filmografiju): 15-18-20-25-26-38-39-40-44- NAGRADA PUBLIKE: 46 SONNTAGSFAHRER, Bernhard Hausberger, Richard Hechenblaikner, Paul Troger, Austrija NAGRADE: NAGRADA GALERIJE BECK: 1. nagrada: ORGAN OF SENSE; Vedran [uvar, Hrvatska FRUSTRATION ON A ORDINARY DAY, Malin Orvik, [vedska NAGRADA GALERIJE HAJDAROVI]: 2. nagrada: KAD POLICIJA TRENIRA, Martin Bira~, Silvije Magdi}, Antonio Gabe- RUKE, Miroslav Klari}, Jadranko Lopati}, Hrvatska li}, Hrvatska 3. nagrada: DVA LICA VARAJU AUTORA, Jurica Stare{in~i}, Hrvatska

Filmografija 12. Hrvatske revije jednominutnih filmova, Po`ega, 28-29. svibnja 2004.

SLU@BENI PROGRAM: 13. COMING HOME FOR CHRISTMAS / GFR FILM-VIDEO, Po`ega: 1. INRI / VKK Mursa, Osijek: 2004. — autori: Damir Tomi}, Aleksandar 2004. — autor: Tomislav Vuji} — miniDV — 60 sek. Muharemovi} — miniDV — 56 sek. 14. HOMAGE TO A WORK OF ART 3 / samostalni autor, Gr~ka — au- 2. IDEOLOGIJA (IDEOLOGY) / Academic Cinema Club Skopje, Make- tor: Stavroula Papadaki — miniDV — 54 sek. donija: 2004. — r., sc., t.: Mitze — k.: Petre Chapovski — mt.: Vla- 15. RUKE (HANDS) / FKVK Zapre{i}, Zapre{i}: 2003. — r., k., mt.: Mi- do Atkovski — CD-ROM — 60 sek. roslav Klari} — r.: Jadranko Lopati} — miniDV — 59 sek. 3. ^OVJEK S KAMEROM (MAN WITH A CAMERA) / FAGEP, Samo- 16. SKI / samostalni autor, ^e{ka — autor: Jaroslav Nykl — VKS — 40 bor: 2003. — autor: Mario Papi} — miniDV — 59 sek. sek. 4. FOTEL (THE ARMCHAIR) / AKF »CHEMIK«, Poljska: 1999. — au- 17. NESANICA (INSOMNIA) / BLS, Zagreb: 2004. — r., sc., t.: Martin tor: Henryk Lehnert — VHS — 59 sek. Bira~ — k., mt.: Silvije Magdi} — CD-ROM — 60 sek. 5. KAD NARASTEM (WHEN I GROW UP) / Filmska grupa 16. gimna- 18. FRUSTRATION ON AN ORDINARY DAY / samostalni autor, [ved- zije, Zagreb: 2004. — autorica: Sanja Taroki} — VHS — 59 sek. ska — autor: Martin Orvik — VHS — 60 sek. 6. GOLDEN DREAM / samostalni autori, Po`ega — r.: Snje`ana Meki} 19. SVJETLA U MRAKU (LIGHTS IN DARKNESS) / Udruga UKE, Kri- Deli} — t.: @eljko Meki} Deli} — CD-ROM — 60 sek. `evci: 2004. — autorica: Tanja Topolovec — CD-ROM 7. KOMEN ETEN! (DINNER IS READY) / VTB — VAB VIDEO GRO- 20. LA PURSUITE INFERNALE (DIABOLICAL PURSUIT) / C. C. B. EP, Belgija: 2003. — autor: Leo Bailleul — miniDV — 50 sek. CAMERA CLUB BRESSAN, Francuska: 2002. — autor: Guy Flaujac 8. LOVESTORY / Centar za kulturu Novi Zagreb, Zagreb: 2004. — r., — miniDV — 56 sek. sc., k., mt.: Valentina Ore{i} — t.: Nikolina Romi} — VHS — 60 sec. 21. POSLOVI^NI FILM (PROVERBIAL FILM) / Gulisux Moonpictures, 9. ABENTEUR DER RUMFLASCHE (ADVENTURE OF THE RUM- Samobor: 2003. — r., k.:Darko Javor — sc., mt.: Armando Filipi — BOTTLE) / samostalni autor, Njema~ka: 2003. — autor: Fumiko miniDV — 46 sek. Matsuyama — miniDV — 2003. — 58 sec. 22. THE PARTICULAR TOUR / FEDIC, Italija: 1958. — autor: Alessio 10. ORGAN OF SENSE / Kinoklub Zagreb, Zagreb: 2004. autor: Vedran Zerial — miniDV — 59 sek. [uvar — CD-ROM — 60 sek. 11. BU\ENJE (WAKING UP) / Vide- 23. DE^KI S IGRA^KAMA (BOYS WITH TOYS) / KOO Zagreb, Za- odru`ina U~iteljske akademije, Zagreb: 2004. — r., sc.: Kristina Ba- greb: 2003. — autor: @eljko Mesing — VHS — 60 sek. ~ani, Bojana Budimir — k., mt.: Anita Mikulec — DVD — 58 sek. 24. WAR THAT DESTROYS, PEACE THAT CREATES / Reliable Futu- 12. DARLING / Zaklada umelecka {kola, Slova~ka: 2003. autorica: Dana re Youth Organization, Azerbejd`an: 2003. — autor: Ismail Mamma- Polavi~kova — VHS — 60 sek. dov — CD-ROM — 60 sek.

56 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 56 do 57 Nagrade i filmografija 12. Hrvatske revije jednominutnog filma

25. DVA LICA VARAJU AUTORA (TWO CHARACTERS CHEATING 37. DISARM BRAZIL, A MISSION OF PEACE / CANAL FUTURA, Bra- ON THE AUTHOR) / privatna produkcija, Mahi~no: 2004. — r., sc., zil: 2004. — VHS — 32 sek. mt., t.: Jurica Stare{in~i} — k.: Karlo Bru~i — VHS — 59 sek. 38. FLOF / samostalni autor, Zagreb: 2004. — r., sc., k., mt.: Sa{a Zec 26. NIKAD VI[E (NEVER AGAIN) / samostalni autor, Bosna i Hercego- — t.: Jurica Grosinger — CD-ROM — 56 sek. vina: 2004. — autori: Zoran Krezi}, Senadin Begta{evi}, Sead \iki} 39. SONNTAGSFAHRER (SUNDAY DRIVERS) / Videoclub Zillertal, — VHS — 60 sek. Austrija — autori: Bernhard Hausberger, Richard Hechenblaikner, 27. RO@ICA (ROSE) / Autorski studio FFV, Zagreb — r., sc., k., t.: Du- Paul Troger — miniDV — 52 sek. {an Vugrinec — mt.: Milan Bukovac — miniDV — 60 sek. 40. KAD POLICIJA TRENIRA (POLICE TRAINING) / BLS, Zagreb: 28. THE FILM / Circus Film, Norve{ka — autor: Trond Arntzen — DVD 2004 — r., t.: Martin Bira~ — r., k., mt.: Silvije Magdi} — r. sc.: An- — 56 sek. tonio Gabeli} — CD-ROM — 54 sek. 29. JOGGER / FKVK Zapre{i}: 2004. — autor: Jadranko Lopati} — mi- 41. ELECTRICITY / samostalni autor, Bugarska — autor: Jassen Hara- niDV — 22 sek. 30. TOYMAKER / samostalni autor, Italija: 2003. — lampiev — DVD — 60 sek. r. Tomas Leach — k.: Ben Todd — mt.: Sam Storey — miniDV 42. BU\ENJE (REVIVAL) / samostalni autori, Zagreb: 2004. — autori: 31. HOMOPLASTIC LE / Autorski studio FFV, Zagreb: 2003. — r., sc., Mladen Juri~i} — VHS — 58 sek. k.: Velimir Kova~i} — mt.: Luka Rocco / Sven — miniDV — 60 sek. 43. PEIN_LICH (PAINFUL EMBARRASSING) / samostalni autor, [vi- 32. CIGARETTE / Korean Visual Arts Association, Ju`na Koreja — r., sc., carska: 2003. — r., sc., k., mt., t.: Benny Jaberg — r. k. t.: Ninetta t.: Tae Soo Yeo — k.: Byoung Joon Park — mt.: Beom Hoo Yun — Roggli, Fabian Wegmüller — CD-ROM VHS — 60 sek. 44. LAST MINUTE / S8 Videoclub Merano, Italija: 2003. — r., k.: Ar- 33. PRAVDA (JUSTICE) / samostalni autor, Zagreb: 2004. — r., sc.: Bo- mando Alberti — r., sc.: Claudio Alberti — VHS — 60 sek. `ica Draga{ — Matijevi} — k., mt., t.: Damir Alter Matijevi} — CD- 45. [TRIKERAJ (ROPE IN HEAVEN) / Otompotom produkcija, Zagreb: ROM — 52 sek. 2004. — CD-ROM — 60 sek. 34. THRU THE WALL / Ratfactory Films, Kanada: 2003. — autor: Da- 46. ABFAHRT 10:10 (DEPARTURE TIME 10:10) / Videofilmer Sneften- vid Tebby — miniDV — 60 sek. berg, Njema~ka: 2003. — autor: Frank Dietrich — SVHS — 60 sek. 35. MEMORY BOX / Kinoklub Zagreb, Zagreb: 2004. — r., sc., k.: Mla- 47. LUTKA (THE DOLL) / FKVK Zapre{i}: 2004. — autor: Davor Kla- den Buri} — mt., t.: Marko Bo{ko — DVD — 59 sek. ri}, FKVK ZAPRE[I] — miniDV — 59 sek. 36. TEKMA (THE MATCH) / Otompotom produkcija, Zagreb: 2004. — 48. DIE EINTAGSFLIEGE (THE DAYFLY) / samostalni autor, Austrija: CD-ROM — 60 sek. 2003. — autor: Flo Lackner — CD-ROM — 60 sek.

57 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. FESTIVALI: ZADAR 2004

UDK: 791.65.079(497.5 Zadar):791.077-053.2”2004”(049.3) Slaven Ze~evi} Miris mora 42. revija hrvatskog filmskog i videostvarala{tva djece i mlade`i, Zadar, 3-6. lipnja 2004.

~e o nerazumijevanju {kolskih ravnatelja ili sli~nih instituci- ja mo}i (jer to one jesu) za takve izvan{kolske aktivnosti ~ine se u takvu kontekstu gotovo besmislenima. Osobito ako pretpostavimo da bi malo tko odbio sudjelovanje u filmskim aktivnostima (npr. postavljanje strogih ravnatelja {kola kao motiv svih radova jest ekonomsko-produkcijski dobar po- tez), koje ako ni{ta drugo mogu djelovati kao slikovno do- kumentarno arhiviranje ostalih izvan{kolskih aktivnosti te da se simbioza takvih skupina s ostalim (npr. sport, glazba, kuhanje, parodija, modelarstvo...) ~ini prirodnim. Ratovati, potkraj 21. stolje}a, oko potrebe za filmom znak je `ivljenja u asinkronitetu s onim {to po~inje izlaskom kroz vrata stana ili ku}e.

Put u Zadar pokazao je mogu}e promjene u percepciji same revije, koju, barem prema reakcijama na nagrade, mnogi su- dionici do`ivljavaju kao punopravan i punokrvni filmski fe- stival. Mo`da na ulazu u Zadar nismo vidjeli natpis Cannes, Uspavanka, Vedran Maslovara, 2003. Berlin ili Pula, ali je izvedbeni podij zadarske Hrvatske kaza- li{ne ku}e, u kojoj su se odr`avale projekcije, poskakivao u ritmu nagra|enih, zauvijek se opra{taju}i od primisli da na- Put u Zadar. Film je (jo{) tu. grade nisu va`ne. Va`ne su i to neupitno vi{e nego {to bi itko Kome i {to bi trebao Steven Spielberg popu{iti, kako je jasno `elio priznati ili to deklarativno nagla{ava u svojim slikovno- (i ponosno) iskazao autor iz Zapre{i}a, natpisom na majici, reporta`nim prikazima filmofilskog rada (npr. Karlovac). Ne bilo je posve neva`no za tijek doga|anja oko 42. revije hr- `elim ulaziti u raspravu o tome da li Reviji trebaju ili ne tre- vatskog filmskog i videostvarala{tva djece i mlade`i. Ali taj baju nagrade, ali u sustavu poput na{ega nagrade se do`iv- je iskaz nedvojbeno potvrdio da je prkos jo{ dobar motiv za stvarala{tvo, ~ak i kad ne postoji dovoljno snage (ili darovi- tosti) da se uistinu odmakne(mo) od stvarala~kih sustava ko- jima bi se mladi autori voljeli suprotstavljati svojim radovi- ma. Nema pesimizma ako zaklju~ujem da je bijeg kojim po- stajemo radikalno druk~iji od prethodnika zapravo nemo- gu}. Forme su davno uobli~ene, jedino nam se alati mijenja- ju. Uostalom, ~ini se da grijeh Spielberga (ili bilo kojega dru- gog svjetskog autora koji prema dana{njem vremenskom tre- nutku simbolizira klasi~nost) nije u izvedbenoj formi, nego u izdaji po~etnih stvarala~kih poriva.

Festivalska atmosfera Put u Zadar na godi{nji pregled stvarala{tva djece i mlade`i, {to ovaj put doista govori o njihovoj starosti, a ne o `eljenu stanju duha (po kojem bi kriteriju pola planeta moglo prija- viti filmove) bio je put u opetovano suo~avanje sa ~injeni- com da mla|oj populaciji konzumacija filma, neovisno o na- ~inu, zna~i va`an segment u svakodnevnom rasporedu. Pri- Zimski san, vi{e autora, 2004. 58 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 58 do 60 Ze~evi}, S.: Miris mora

mnoga i srednjoeuropskog duha ostavlja nesagledive poslje- dice na na{e tijelo i um), sociolo{ki je zanimljivo kako tu kri- ti~nost neki (a katkad i svi) rijetko rabe kad je potrebno okrenuti punu cijev prema sebi. Volio bih ~uti da netko mla- |i od osamnaest uobi~ajenu frazu kad je u pitanju tu|i rad — ’Ovo je glupo’ — katkad izgovori, barem iz {tosa, za vri- jeme projekcije vlastitog rada. Put u Zadar potvrdio je ve}u zastupljenost nekih `anrovskih (vi{egodi{nja pojava) i tematskih (godi{nja pojava) modela. Ako za ovaj put zanemarimo ~injenicu da po uzoru na HTV ve}ina sudionika brka razliku izme|u reporta`e i dokumen- tarnoga filma (koliko god granice bile katkad zamagljene), onda dolazimo do saznanja da su ove godine do{le do izra- `aja teme nasilja u {koli, pri~e o {alabahterima ili pak nei- zbje`ni prikazi neke {kolske aktivnosti. Za{to je ba{ u izved- benom pristupu izvje{tavanje dominantnije od bilje`enja-pri- kazivanja (nije isto) nekog problema, odgovor tek treba ot- kriti, no kriti~ki gledano op}a prevlast reporta`a koje po Epopeja o bureku, L. Hrgovi}, M. Bu{i}, M. [abi}, I. Mihoci, 2004. formi podsje}aju na slikovno uprizoren sastavak odlika{a ne smatram gledateljski poticajnim iskustvom. ^esto se u filmo- vima do`ivljava napasnost teksta koji bombasti~no prati sli- ljavaju kao nu`an poticaj, opravdanje (pred vi{im sustavnim ku ~ija prizorna prosje~nost nema nikakvu priliku biti rav- razinama, koje nerijetko dr`e i kasicu-prasicu o kojoj ovisi- nopravan partner u strukturi kona~noga rada. Koliko je god mo) ili nu`no zlo kojim nagla{avamo da me|u jednakima dokumentarno-reporta`ni oblik glava {to govore sveprisut- (ipak) ima razlike u osnovnoj darovitosti. na konstanta u svjetskoj filmskoj produkciji, vjerujem da bi Put u Zadar postavio je mnogima u publici pitanje o izbor- na ovim produkcijskim razinama stvarala{tva trebalo potica- nim kriterijima ljudi (ocjenjiva~kog suda) koji izabiru ono ti pomake od uobi~ajenoga, pa makar i kona~an rezultat bio {to }e se prikazati, a u te pripadam i sam. Ovdje ne govorim slab. o uvrije|enim voditeljima ~ije reakcije mogu predvidjeti [to se ti~e igranoga filma, dva oblika prevladavaju. Prvi je (’Za{to on, a ne ja? Ja sam bolji...’), nego o pitanju da li je parodijskog, a drugi romanti~nog karaktera, iako taj drugi sve odabrano uistinu dobro. Iskreno, nije, ali isto tako iskre- katkad ima slu~ajne dodire s prvim. Izvedbeno se poruga no, ne mora ni biti. Revija je godi{nji pregled, u kojem je iz- ~ini daleko zanimljivijom i gledateljima i samim autorima, me|u ostalog potrebno prikazati tematski ili izvedbeni na~in jer ulo`eni trud zna biti uistinu impresivan. No ljubav je sva- razmi{ljanja koji trenuta~no zaokuplja mlade filmske stvara- kodnevni sastojak mladih `ivota, pa me stoga ~udi da u pri- telje u raznim sredinama hrvatske zbilje. Katkad je nu`no da povjeda~kom pristupu ljubavnim dogodov{tinama nema vidimo, odnosno prika`emo, i filmove ~ija zanimljivost na- vi{e ma{tovitosti, utje~u}i se u realiziranim pri~ama situaci- dilazi op}u kvalitetu, te koji mogu izazvati daleko ~vr{}e i jama ~ija naivnost podsje}a na ljubavne okvire na{ih baka, sadr`ajnije analize i polemike nego svi reporta`ni prikazi {kolskih aktivnosti zajedno. Neki filmovi tek na projekciji zablistaju, dok drugi nepovratno potonu, ali oni koji se nisu na{li na platnu Revije posve sigurno nisu ni trebali biti tamo. Je li prikazivanje na Reviji samo po sebi nagrada? To ovisi o dobronamjernosti gledanja na postavljenu situaciju.

Va`nost izvedbe Put u Zadar, ako bi se nastavio na re~enice koje prethode ovoj, postavlja i pitanje kriterija sa onu stranu zahtjeva za su- djelovanje. Kako ljudima koji svoje slobodno vrijeme i nese- bi~an trud ula`u u izvan{kolsku aktivnost bavljenja filmom objasniti da ono {to je ostalo kao trag njihove muke nema {i- refilmsku vrijednost? Da taj njihov rad mo`e imati posve za- dovoljan `ivot unutar intimnijih okvira {kole ili doma, a da izvedbene kvalitete tog rada (izvedba je, meni osobno, va`- niji kriterij od tematskog) nemaju one kvalitete koje ga ~ine druk~ijim me|u jednakima i vrijednim isticanja. Ako {to tre- ba graditi, pored jo{ (za~udno) niske filmske pismenosti, onda je to samokriti~nost prema vlastitom radu. S obzirom Kristinina nova adresa, N. ^ivrag, A. Lovri} Vuka~i}, I. Dima~, K. da svi imamo mi{ljenje o svemu (valjda taj sudar sredoze- Kalapa~, 2004 59 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 58 do 60 Ze~evi}, S.: Miris mora

na koje je podlo`en kakav recentan pop hit (~iji bi tekst tre- izgra|eno iskustvo atrakcije, kako na platnu, tako i izvan bao objasniti i pokriti pripovjeda~ke rupe). platna. Kad smo ve} kod glazbe, onda je otvorena kategorija svoje- Tre}i igrani rad koji bi trebalo izdvojiti zapre{i}ki je Film Hr- vrstan poligon za slikovno uobli~avanje `ivotnoga glazbenog voja Horvata, isprva prijavljen kao reporta`a, ~ime se htjelo izbora. Odre|eni filmovi kao da postoje samo da bi na kra- produljiti {tos i mistifikaciju same pripovjeda~ke strukture. ju autori istaknuli svoje omiljene bendove, poput zastave Film prati sudbinske ispovijedi nekoliko ljudi zajedni~kog prepoznavanja me|u ~oporom, objavljuju}i jasno svima tko imena i prezimena. Iako nas autor `eli uvjeriti da njegov ap- stoji iza rada. Takav pristup nije upitan, sve dok ne postane surdni niz ima ~vrste korijene u zbilji, u ~emu nesebi~no po- sam sebi svrha, dramatur{ki neopravdano i neselektivno lu- ma`u raspolo`eni ’glumci’ te sustavno izgra|ene minijature, panje glazbe po svakom milimetru videovrpce, {to ne ide u film dobiva `ivot druk~iji od prvobitno zami{ljena, priziva- prilog ni filmovima, ni vlastitom glazbenom ukusu koji se ju}i u svojoj izvedbenoj jednostavnosti i nadrealnoj kona~ni- banalizira i podcjenjuje. Da, to~no, od pedesetih je na snazi ci rane filmove Petera Greenawaya. da ono {to slu{amo to i jesmo, no upravo bismo ne~iji rad u Nisam sklon izdvajanju reporta`nih radova, jer oni pretpo- drugom izra`ajnom mediju trebali dovoljno po{tovati da ga stavljaju jednokratnu ili kratkotrajnu uporabu, pa stoga pre- ne upropa{tavamo nedostatkom vlastite vizije. Za filmove lazim na dokumentarne filmove. Uz ~vrst, ali stilski prebli- koji su tu zamku uspjeli zaobi}i to ne vrijedi, na op}e zado- zak HTV-pje{a{tvu, karlova~ki film Velika obitelj, jedini koji voljstvo svih. ostaje u glavi zagreba~ki je film Kristinina nova adresa, film ~ija izravnost, emotivnost i otre`njavaju}i ugo|aj (filmske) Filmovi koji nas raduju i ljute istine nadilazi izvedbene (ve}inom zanemarive) nezgrapno- Put u Zadar zavrijedio je da istaknem filmove ~ija se zani- sti. Film prati ispovijed djevojke iz manje sretne obitelji koja mljivost ili kvaliteta nametnula u projekcijskim danima. pronalazi mir u ulozi mlade majke na ekonomskom i zemljo- pisnom rubu glavnoga grada. Film posjeduje dvije neupitne Filmovi koje nas raduju ili beskrajno ljute trebaju biti prika- kvalitete. Prva je da dojmljivo uobli~ava ugo|aj prostora i zani. [to se ti~e ljutnje, nagrada ide osje~kom filmu Loboto- obiteljske situacije u kojoj mlada majka pronalazi trag spasa, mija, posljednjem prikazanom u okviru konkurencije same a druga je da u pristupu nema suda ili nametanja mi{ljenja, revije. Iako je mnoge sudionike razljutilo {to su autori unu- nego da nam autori nude izravno bilje`enje stvarnosti koju tar filma iskoristili zastarjeli internetski {tos, razlozi koji sami po vlastitim sklonostima, odgoju i karakteru uobli~ava- opravdavaju prikazivanje filma ipak su druk~iji od provoka- mo kako `elimo. Prepoznati dobra sugovornika u ispovjed- cije. Film je nedvojbeno slab i kroni~no (barem za autore nim dokumentarnim filmovima presudno je. okupljene oko ove filmske dru`ine) nedora|en, no vjerno prikazuje zaokret u generacijskim uzorima samih autora Me|u animiranim filmovima prevladava ~akove~ka struja (David Lynch) te poku{aj izlaska izvan katkad predvidljivih izvedbenih okvira (Sesvete su jasan sljedbenik), koja redovi- revijskih okvira. Slikovnost filma njegov je osnovni adut, to daje strukturalno ~vrste filmove raznih narativnih pred- dok sve ostalo odaje duh nepromi{ljene (i strastvene) pusto- znaka (impresijski, nadrealni...), no njihova mi sveprisutnost lovine u simboli~ke razine filmskog stvarala{tva. Autorima nala`e da ih nepravedno zanemarim i izdvojim dva filma bih predlo`io da iznova prou~avaju Davida Lyncha, kako bi koja su ove godine imali druk~ije izvedbene pristupe. potvrdili ne{to {to o~ito previ|aju u za~aranosti njegovim Prvi je zapre{i}ki film Hlad i mir, scenaristi~ki nedora|ena i djelom. ^injenicu da Lynch zna re`irati, {to je vrlo konkret- katkad predvidljiva pri~a o netrpeljivosti, koja se nametnula na zanatsko-umjetni~ka vje{tina koju ~esto zanimljivi osje~ki druk~ijom slikovno{}u i animacijskom izvedbom u ovogo- autori sami ne poznaju, a pitanje da li ih ta vje{tina uop}e za- di{njoj produkciji. Ta druk~ija slikovnost i animacijska nima ili im je dovoljna vlastita ambicija i pretencioznost za izvedba karakterizirala je i koprivni~ki film Lady Akra [i{- zadovoljenje filmofilskih poriva. [teta. mi{, dramatur{ki jo{ slabiji od zapre{i}kog, ali jednako poti- Na drugoj strani igranoga stvarala{tva zagreba~ki je film cajan u predstavljanju zaboravljenih tehnika, {to ne govori o Epopeja o bureku, odli~na parodijska zezancija u kojoj se u nedostatku ambicija, nego o produkcijski najostvarivijem sredi{te (njihove) filmske povijesti postavlja prehrambeni pristupu ra~unalne animacije. ^akov~ani su jo{ najbolji pri- div po imenu burek. Iako sam skloniji pitama i {trudlu, pro- povjeda~i me|u mladim animatorima (npr. zarazno dobar dukcijska i izvedbena rje{enja kojima su se utekli ovi sred- Zimski san). njo{kolci juna~ki su pomak u razini ulo`enog truda. Razlozi Otvorena kategorija mjesto je slika i snova, a ne tek nekoli- su za taj trud i gledateljsko-do`ivljajni, jer ako dosljedno `e- ko rije~i. O tome drugi put. li{ parodirati Matrix ili Chaplinovu Potjeru za zlatom, onda publici treba ponuditi i ne{to vi{e od natuknica. Autori su Put u Zadar, posve trezveno zaklju~ujem, nije bio uzaludan. spretno zaobi{li nespretnost u realizaciji i ponudili potpuno Put u Zadar. Maja, Snje`ana, Hrvoje i ja.

60 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. FESTIVALI: ZADAR 2004 Nagrade 42. revije hrvatskoga filmskog i videostvarala{tva djece i mlade`i, Zadar, 3-6. lipnja 2004.

Ocjenjiva~ki sud u sastavu: Maja Flego, Kre{imir Miki}, Jasna Pand`i} 3. nagrada: TKO TO TAMO PIJE — GFR film-video, Po- (predsjednica), Snje`ana Tribuson i Slaven Ze~evi} donio je ove odluke: `ega 1. NAGRADE @IRIJA U KATEGORIJI DJECE OCJENJIVA^KI SUD DJECE — VODITELJICA SUZANA PHILLIPS Igrani film donio je sljede}e odluke: 1. nagrada: nije dodijeljena 2. nagrada: DUHOVI IZ AUSTRALIJE — O[ Mladost, Osijek Igrani film 1. nagrada: IZA MASKE — O[ Knin 3. nagrada: INSPEKTOR — O[ Milan Brozovi}, Kastav 2. nagrada: MOKRI I @ESTOKI — O[ Eugen Kumi~i}, Velika Gorica Dokumentarni film 3. nagrada: SIGURNA, A, A — O[ Ivana Ma`urani}a, Novi Vinodolski 1. nagrada: KRISTININA NOVA ADRESA — O[ Rude{, Zagreb Dokumentarni film 2. nagrada: ZVI@DUK S RUDE[A — O[ Rude{, Zagreb 1. nagrada: KE[ — Filmska skupina O[ Otok, Zagreb 3. nagrada: DAH VREMENA — Centar za film i video Narodnog sveu~i- 2. nagrada: ZVI@DUK S RUDE[A — O[ Rude{, Zagreb li{ta Dubrava, Zagreb 3. nagrada: DAH VREMENA — Centar za film i video Narodnog sveu~i- Animirani film li{ta Dubrava, Zagreb 1. nagrada: ZIMSKI SAN — [AF, ^akovec Animirani film 2. nagrada: DJE^AK I ZMAJ — [AF, ^akovec 1. nagrada: SVINJARIJA — [AF, ^akovec, ZIMSKI SAN — [AF, ^akovec 3. nagrada: VRANA VRANI O^I NE VADI ILI BULLING — [kola anima- 2. nagrada: nije dodijeljena cije Lukas O[ Luka, Sesvete 3. nagrada: DJE^AK I ZMAJ — [AF, ^akovec Otvorena kategorija Otvorena kategorija 1. nagrada: MOJ GRAD — Filmska grupa O[ Jurja [i`gori}a, [ibenik 1. nagrada: GRAFITI — Filmska skupina O[ Frana Galovi}a, Zagreb 2. nagrada: VLAK FILM — FKK \akovo 2. nagrada: MOJ GRAD — Filmska grupa O[ Jurja [i`gori}a, [ibenik 3. nagrada: MOJA MAJKA — Prva osnovna {kola Bartola Ka{i}a, Zagreb 3. nagrada: OBLAK — FKK \akovo TV-reporta`a TV-reporta`a 1. nagrada: KOTLOVNICA — O[ Rude{, Zagreb 1. nagrada: NASILJE U [KOLI — CTK Zapre{i} 2. nagrada: NASILJE U [KOLI — CTK Zapre{i} 2. nagrada: KOTLOVNICA — O[ Rude{, Zagreb 3. nagrada: TKO NE]E RADITI, NEKA [ETA — O[ Vladimir Nazor i Vi- 3. nagrada: VITEZ ZIMSKOG KUPANJA — RTV grupa O[ Mladost, Osi- deodru`ina Bezvizije ZTK, Slavonski Brod jek 2. NAGRADE U KATEGORIJI MLADE@I OCJENJIVA^KI SUD MLADE@I — VODITELJ MARKICA PERI] Igrani film Igrani film 1. nagrada: EPOPEJA O BUREKU — Autorski studio — FFV i [kola pri- 1. nagrada: MALI OGLASI — USAMLJENA SRCA — I. gimnazija, Osijek mijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb 2. nagrada: KUHAR — Prosvjetno-kulturni centar Ma|ara u RH, Osijek 2. nagrada: FILM HRVOJA HORVATA — FKVK Zapre{i} 3. nagrada: PRI^OPRI^ALICA — III. gimnazija, Osijek i VK Mursa, 3. nagrada: TOP [OP — KK Astra, [ibenik Osijek Dokumentarni film Dokumentarni film 1. nagrada: VELIKA OBITELJ — KK Karlovac i Videodru`ina Gimnazije 1. nagrada: CESTA IH ZOVE — SKIG — Studio kreativnih ideja Gunja Karlovac, Dje~ji dom Vladimir Nazor, Karlovac pri O[ Antuna i Stjepana Radi}a i Gimnazija @upanja, Gunja 2. nagrada: DR@AVNA CESTA BR. 225 — FKVK Zapre{i} 2. nagrada: DR@AVNA CESTA BR. 225 — FKVK Zapre{i} 3. nagrada: TIGRICA — KK Karlovac i Videodru`ina gimnazije Karlovac 3. nagrada: JEDNA SLU^AJNA PRI^A — Vidosekcija U~eni~kog doma Vara`din Animirani film 1. nagrada: HLAD I MIR — FKVK Zapre{i} Animirani film 2. nagrada: LADY AKRA [IM[I[ — Filmska radionica TEXT, Gimnazija 1. nagrada: LUTKA — FKVK Zapre{i} Fran Galovi}, Koprivnica 2. nagrada: LADY AKRA [IM[I[ — Filmska radionica TEXT, Gimnazija 3. nagrada: LUTKA — FKVK Zapre{i} Fran Galovi}, Koprivnica 3. nagrada: EVOLUCIJA II: POVRATAK EVOLUCIJE — FKVK Zapre{i} Otvorena kategorija 1. nagrada: USPAVANKA (MANTRA) — I. gimnazija, Osijek Otvorena kategorija 2. nagrada: JADNE NA[E MAME — KK Karlovac i Videodru`ina gimna- 1. nagrada: DETALJ FILM — I. gimnazija, Osijek zije Karlovac 2. nagrada: @_A_@ — Gimnazija A. G. Mato{, \akovo i FKK \akovo, 3. nagrada: DETALJ FILM — I. gimnazija, Osijek \akovo 3. nagrada: USPAVANKA (MANTRA) — I. gimnazija, Osijek TV-reporta`a TV-reporta`a 1. nagrada: SAMO JEDNA KARIKA U LANCU — KK Kar- 1. nagrada: SEMEL SCRIPTUM, DECIES LECTUM — Videoskupina lovac i Videodru`ina gimnazije Karlovac, Ekonomska {ko- Doma u~enika srednjih {kola Bjelovar la, Karlovac 2. nagrada: NIJE SMIJE[NO!!! — I. gimnazija, Osijek i VK Mursa, Osi- 2. nagrada: SEMEL SCRIPTUM, DECIES LECTUM — Vi- jek 3. nagrada: Z TEI STORONI GANDBOLU (S ONE STRANE RUKOME- deoskupina Doma u~enika srednjih {kola Bjelovar TA) — KK Karlovac i Videodru`ina gimnazije Karlovac

61 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 60 do 64 Nagrade i filmografija 42. revije hrvatskoga filmskog i videostvarala{tva djece i mlade`i Filmografija 42. revije hrvatskoga filmskog i videostvarala{tva djece i mlade`i, Zadar, 3-6. lipnja 2004.*

DJECA `njak, Eva Medak, KK I. osnovne {kole Bjelovar, Bjelovar. Voditeljica: 1. BA[ NE IZGLEDA[ DOBRO (Mini DV, igr., 2004, 59 sec.), Realizaci- Davorka Ba~ekovi}-Mitrovi}, Postprodukcija: Hrvatski filmski savez ja: Jasmina Me{i}, Dino Me{i}, Lirija Shabanaj, Marko Paternost, Mi- 15. FRIZURE, FRIZURE (VHS, igr., 2004, 4 min. 22 sec.). Realizacija: randa Krekovi}, Filmska skupina O[ Otok, Zagreb. Voditeljica: Jele- Nikolina Gr`evi}, Antonela Ba{i}, Martina Frankovi}, Paola [imi~i}, na Bunijevac Mati~i} Toni Ba`on, Ivana Uj~i}, Mateo Pavli{i}, Video grupa O[ Vladimira 2. BRICO (Mini DV, dok., 2004, 8 min. 19 sec.), Realizacija: Dajana Vu- Nazora, Pazin. Voditeljica: Ljiljana Mato{evi}-Levak kovi}, Ana Nikoli}, KMT O[ Sikirevci. Voditelj: Jure A~kar 16. GOVORIMO LI HRVATSKI?! (Mini DV, reporta`a, 2004, 3 min. 6 3. COURAGE, (VHS, igr., 2003/2004, 2 min. 10 sec.), Realizacija: Niko- sec.). Realizacija: Miranda Krekovi}, Jasmina Me{i}, Dino Me{i}, Li- la Stojanovi}, Olivera Stojanovi}, Astronomsko dru{tvo Giordano Bru- rija Shabanaj, Filmska skupina O[ Otok, Zagreb. Voditeljica: Jelena no i O[ Beli Manastir, Beli Manastir. Voditeljica: Nada Stojanovi} Bunijevac Mati~i} 4. CRKVA GOSPE VAN GRADA (Mini DV, reporta`a, 2004, 9 min. 5 17. GRAFITI (Mini DV, otv. kategorija, 2004, 2 min. 4 sec.). Realizacija: sec.). Realizacija: Marijana Bezjak, Antica Filipovi}-Gr~i}, Klaudija Marija Mi{kovi}, Stjepan Mari}evi}, Matea Ribarevi}, Maru{ka Mitrovi}, Barbara [kugor, Franka Stani~i}, Videoklub Faust O[ Fausta \uki}, Karlo Seidl, Petra Lovri}, Filmska skupina O[ Frana Galovi}a, Vran~i}a, [ibenik. Voditelj: Tomislav Crnoga}a. Postprodukcija: HFS Zagreb. Voditeljica: Nada Arbutina 5. CVIJET (Mini DV, igr., 2004, 1 min.). Realizacija: Bernarda Dragi}, Ar- 18. IGRA^KA (DV 8, 2003, 5 min.). Realizacija: Matea Malin, Bojan nela Juri}, Jelena Pavi~i}, Valentina Mila{inovi}, Marko Damjankovi}, \urkas, Tea Vu~i}, Ozren Dra`enovi}, Martin Slanec, Marija ]ori}, FOVIT Iskra — Spomen podru~je Jasenovac. Voditelj: Matija [epovi} Matija Krajnik, Tihana Zec, Sanja Hele{, Darijana Juri}, Ena Abfal, 6. ^OKOLADNI KUP (VHS, reporta`a, 2004, 3 min.). Realizacija: Tomi- O[ Petrinja. Voditelj: Velimir Rodi} slav Greguri}evi}, Ana Nikoli}, Dajana Vukovi}, Antun Barac, Tomi- 19. INSPEKTOR (VHS, igr., 2003, 7 min. 17 sec.). Realizacija: Martina slav Butkovi}, Stjepan Lovri}, O[ Sikirevci i Videodru`ina Bezvizije Jerkovi}, Mateo Belu{i}, Marko Derossi, Igor [imunovi}, Matej [po- ZTK, Slavonski Brod. Voditelji: Jure A~kar i Mladen Damjanovi} ljari}, Ivan Kilin~an, Borna Buzarinov, Mateo Juki}, Luka Dujmovi}, 7. ^OKOLADNA LJUBAV (Mini DV, igr., 2004, 5 min. 30 sec.). Realiza- O[ Milan Brozovi}, Kastav. Voditelj: Smiljan Grbac cija: Klasja Habjan, Tea Kokotovi}, Tena Markovi}, Iva Rukavina, 20. IZA MASKE (DV 8, igr., 2004, 5 min. 15 sec.). Realizacija: Maja Ko- Karlo Kalini}, Martina [varc, Andro Dundi}, Philip Lonjak, Matija va~evi}, Arsen [ostar, Maja Goreta, Tamara Karin, Arijana Tolj, Dija- Zori}, Tomislav Grabar, Tomislav Slunjski, Prva osnovna {kola Barto- na Dodik, An|ela Piplica, Nikolina Ferderbar, O[ Knin. Voditeljica: la Ka{i}a, Zagreb. Voditeljica: Marina Zlatari} Gordana Knez 8. DAH VREMENA (Mini DV, dok., 2003, 7 min. 20 sec.). Realizacija: 21. JANKO I KORNJA^A (Mini DV, animirani, 2004, 1 min. 30 sec.). Monika Be{li}, Anita Devi}, Alan Fluka, Katarina Filakovi}, Iva Ge- Realizacija: Lucija Papa, Helena [pinderk, Mihaela Tikvica, Ivana gi}, Barbara Kostrec, Sandra Kova~, Kristina Krvari}, Marija Lacma- Benko, Sandra Ulrich, Monika Klju~ari}, O[ Antuna Augustin~i}a i novi}, Lucijana Mar~inkovi}, Josip Markovi}, Anamarija Mu`i}, Stje- CTK Zapre{i}. Voditelj: Jadranko Lopati} pan Nimac, Matea Petar, Patricia Popovi}, Josipa Roso, Centar za film 22. KAD NEMAMO KRILA (Mini DV, dok., 2004, 8 min. 44 sec.). Rea- i video Narodnog sveu~ili{ta Dubrava, Zagreb. Voditelj: @eljko [tur- lizacija: Monika [or{a, Mateja Pondeljak, Kruno Gorup, O[ Janka li}. Postprodukcija: HFS Leskovara, Pregrada, FVK Pregrada i Autorski studio-FFV, Zagreb. 9. DJE^AK I ZMAJ (Mini DV, animirani, 2004, 2 min. 13 sec.). Realiza- Voditelj: Milan Bun~i} cija: Vanda Kipke, Marsel Pongrac, Darko Zlatarek, Zoran [olti}, Da- 23. KE[ (Mini DV, igr., 2004, 2 min. 52 sec.). Realizacija: Miranda Kre- vid Domini}, Denis Nemet, Dorian [ipo{, Karlo Siladi, Paula Borko, kovi}, Ante Mihaljevi}, Marko Paternost, Josip Kusti}, Filmska skupi- Sara ^uka, Ana Ha~ek, Ivana Mihalec, Vjera Salopek, Marko Cigler, na O[ Otok, Zagreb. Voditeljica: Jelena Bunijevac Mati~i} [AF ^akovec. Voditelji: Edo Lukman i Jasminka Bijeli} 24. KLUPA (Mini DV, animirani, 2004, 3 min. 12 sec.). Realizacija: Van- 10. DO\I, VIDI, POPNI SE (VHS, dok., 2004, 4 min. 14 sec.). Realiza- da Kipke, Barbara Hegedu{, Dorian Marciu{, Lidija Kipke, Marija cija: Ivana Uj~i}, Gabrijela Finderle, Mateo Pavli{i}, Video grupa O[ Izabela Raji}, Marko Trupkovi}, Nikola Trupkovi}, Sara Do{en, Step- Vladimira Nazora, Pazin. Voditeljica: Ljiljana Mato{evi}-Levak hen [alamon, Tala Srnec, Vanesa ^uka, Iva Horvat, [AF, ^akovec. 11. DOMAGOJ — SPIRITUS MOVENS IV. B (Mini DV, reporta`a, 2004, Voditelji: Edo Lukman i Monika Vrtari} 8 min. 30 sec.). Realizacija: Jelena Mikulandra, Dorotea Pili`ota, 25. K’O JAJE JAJETU (VHS, igr., 2003, 3 min. 40 sec.). Realizacija: Kre- Filmska grupa O[ Jurja [i`gori}a, [ibenik. Voditeljica: Ivana Rupi}. {imir Rado{, Domagoj Rado{, Helena Jelu{i}, Tamara Je{i}, Jelena Postprodukcija: HFS Zavidi}, Aleksandra Kati}, Dajana Dikli}, O[ Milan Brozovi}, Kastav. 12. DUHOVI IZ AUSTRALIJE (DV 8, igr., 2003, 5 min.). Realizacija: Voditelj: Smiljan Grbac Sara Lustig, Ana Zeli}, Katica [ubari}, Ena Adamovi}, Marko Vuko- 26. KOTLOVNICA (VHS, reporta`a, 2004, 5 min.). Realizacija: Nina ^i- jevi}, Justina Vojakovi} Fingler, Olga Kova~evi}, Ana Milanovi}, Sla- vrag, Igor Medved, Alen Rebrovi}, Antonio Serti}, Mario Kisegi, Sa- ven Lendi}, Kristina Bla`evi}, O[ Mladost, Osijek. Voditelj: Velimir mantha Dekovi}, Matea Bo{njak, Dragana Mato{evi}, Matea Grada- Rodi} {~evi}, Kristina Kalapa~, O[ Rude{, Zagreb. Voditeljica: Mirjana Juki} 13. EKSPLOZIJA VR[NJA^KOG NASILJA (VHS, dok., 2004, 9 min. 45 27. KRISTININA NOVA ADRESA (Mini DV, dok., 2004, 10 min. 26 sec.). Realizacija: Ivana Kelava, Bojan Peri}, Daniel Peji}, SKIG — sec.). Realizacija: Nina ^ivrag, Ante Lovri} Vuka~i}, Ivana Dima~, Studio kreativnih ideja Gunja pri O[ Antuna i Stjepana Radi}a, Gunja Kristina Kalapa~, O[ Rude{, Zagreb. Voditeljice: Mirjana Juki} i Ka- i Gimnazija @upanja. Voditelj: Josip Kruni} tica [ari}, Postprodukcija: HFS 14. FILMOLJUPCI (Mini DV, reporta`a, 2004, 9 min. 30 sec.). Realizaci- 28. LAN^I] ZA HRABROST (DV 8, igr., 2003, 5 min.). Realizacija: Ma- ja: Andrijana Kristi}, Margareta Matenda, Iva ]ori}, Kristina @elje- tea Matovina, Mario Ferderber, Ana Radakovi}, Jasna Sori}, Nikoli-

1 Rije~ je o filmografiji onih filmova koji su prikazani u konkurenciji. Ina~e, za selekciju su prijavljena 123 dje~ja filma nastala u sklopu 72 filmske ili videodru`ine i 101 film mlade`i nastalih u sklopu 34 filmskih ili videodru`ina, dakle ukupno 224 filma izra|enih u 106 filmskih ili videodru`ina {to ve}im djelom djeluju pri {kolama, a poneke i kao samostalan klub. 62 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 60 do 64 Nagrade i filmografija 42. revije hrvatskoga filmskog i videostvarala{tva djece i mlade`i

na [poljari}, Predrag Vukovi}, Ru`ica Matovina, Nikola Biga, O[ Pli- Donald Valenta, Dom mladih, Rijeka. Voditelji: Morana Komljenovi} tvi~ka jezera, Voditelj: Velimir Rodi} i Marin Lukanovi} 29. LIFT (Mini DV, igr., 2004, 2 min. 14 sec.). Realizacija: Ivana Ivan~i}, 47. PROLJE]E (Mini DV, animirani, 2004, 2 min.), Realizacija: Monika 11 godina, Valentina Zbukvi}, Manda Klari}, Josipa Lebo, Ivana Barba- [ipu{, Suradnici: Maria Serti}, Luka Miulaj, Rebeka Radikovi}, Teo ri}, Maja Bagari}, Jelena Gali}, CTK Zapre{i}. Voditelj: Miroslav Kla- Vuru{i}, [AF, ^akovec. Voditelji: Edo Lukman i Monika Vrtari} ri} 48. RIBA RIBI GRIZE REP ILI AL AQVARIJA (Mini DV, animirani, 30. LJUBAV JE BOL (Mini DV, igr., 2004, 59 sec.). Realizacija: Dajana 2004, 50 sec.), Realizacija: Matea Do{en, [kola animacije Lukas O[ Vukovi}, Emilija Mandura, Ivan ^ivi}, Goran D`ambo, KMT O[ Si- Luka, Sesvete. Voditelji: Dora i Miro Dan~evi} kirevci. Voditelj: Jure A~kar 49. ROBOTI (Mini DV, reporta`a, 2004, 3 min. 50 sec.). Realizacija: 31. LJUBAV I DROGA (VHS, igr., 2004, 3 min. 28 sec.). Realizacija: Sti- Ante Ujevi}, Toni Kuna, Antonio Orsag, Filip Ljubotina, Luka [kol- pe Eri}, Marko Petir, Hiam Hamed, Ana Brcko, Viktorija Marinko- nik, Jakov Marijan, Centar za mlade` i CTK Zapre{i}, Zapre{i}. Vo- vi}, KK [trosi}i O[ Josipa Jurja Strossmayera, Zagreb. Voditeljica: ditelj: Miroslav Klari} Zorica Klin`i} 50. SINJSKA ALKA (VHS, dok., 2004, 9 min. 50 sec.). Realizacija: Josip 32. MATINE KO[ARE (VHS, dok., 2004, 9 min. 30 sec.). Realizacija: Ivkovi}, Martina Barada, Marijana Bezjak, Antica Filipovi}-Gr~i}, Ni- Zoran Bodo, Mario Butorac, Ivan Radini}, Ante ]uri}. KK I. osnov- kolina Brali}, O[ Stanovi, Zadar i VK Faust O[ Fausta Vran~i}a, [i- ne {kole Bjelovar. Voditelji: Ljubo Markovi} i Ivana Turkovi} benik. Voditelji: Slavica Kova~ i Tomislav Crnoga}a 33. MOJ GRAD (Mini DV, otv. kategorija, 2004, 3 min. 40 sec.). Reali- 51. SVINJARIJA (Mini DV, animirani, 2004, 3 min. 2 sec.). Realizacija: zacija: Jelena Mikulandra, Jelena @ivkovi}, Marina Sladi}, Filmska Helena Jeleni}, Karla Ivanovi}, Marina Horvat, Toni Zadravec, Ga- grupa O[ Jurja [i`gori}a, [ibenik. Voditeljica: Ivana Rupi} briela Zor~ec, Antun Pongrac, Dijana Topolnjak, [AF ^akovec. Vodi- 34. MOJA MAJKA (Mini DV, otv. kategorija, 2004, 40 sec.). Realizacija: telji: Edo Lukman i Monika Vrtari} Tomislav Grabar, Luka Jerkovi}, Tomislav Slunjski, Prva osnovna {ko- 52. [ALABAHTER (Mini DV, dok., 2004, 5 min. 20 sec.). Realizacija: la Bartola Ka{i}a, Zagreb. Voditeljica: Marina Zlatari} Ante Ujevi}, Vedran Bili}, Filip Dren{ki, Matija Jakopovi}, Petar 35. MOKRI I @ESTOKI (DV 8, igr., 2003, 5 min.). Realizacija: Antonio Gelo, O[ Antuna Augustin~i}a i CTK Zapre{i}, Zapre{i}. Voditelj: Peni}, Vedran Jan~i}, Martina Le{kovi}, Anja Radeljevi}, Mia Maji}, Miroslav Klari} Franko Sebastian, Dina Vrhovac, Matea Papa, Andrej Knapi}, O[ Eu- 53. TKO NE]E RADITI, NEKA [ETA (VHS, reporta`a, 2004, 5 min. 29 gen Kumi~i}, Velika Gorica. Voditelj: Velimir Rodi} sec.). Realizacija: Domagoj Samard`i}, Tomislav Butkovi}, Iva Filipo- 36. NASILJE U [KOLI (Mini DV, reporta`a, 2004, 5 min. 55 sec.). Rea- vi}, Suzana \or|i}, Ivan @ivkovi}, O[ Vladimir Nazor i Videodru`i- lizacija: Ivo Ljubi~i}, Ivan Bakovi}, Josip Savi}, Karlo Juri~i}, Karmen na Bezvizije ZTK, Slavonski Brod. Voditelji: Ante Karin i Mladen Da- Ad`ami}, Leonardo ^an~arevi}, Mislav Feren~evi}, CTK Zapre{i}. mjanovi} Voditelj: Ivan Mar~ec 54. TRIII — I (Mini DV, dok., 2004, 7 min. 18 sec.). Realizacija: Mateja 37. NEKADA RIMLJANI DANAS BRO\ANI (VHS, reporta`a, 2004, 4 Hrva~i}, Andrea Jovanovska, Katarina Benci, Katarina Gu~anin-Gazi- min. 39 sec.). Realizacija: Tomislav Butkovi}, Tomislav Matijevi}, Do- bari}, Dina Marki}, Ines Spori{, Marina Horvat, Rozalija Koturi}, magoj Samard`i}, Ivan @ivkovi}, Iva Filipovi}, Suzana \or|i}, Viktor Filmska dru`ina ZAG O[ Marija Juri} Zagorka, Zagreb. Voditeljice: Mautner, Videodru`ina O[ Vladimir Nazor, Slavonski Brod. Vodite- Melita Horvatek Forjan i Nata{a Jakob lji: Ante Karin i Mladen Damjanovi}, Postprodukcija: Videodru`ina 55. VITEZ ZIMSKOG KUPANJA (DVD, reporta`a, 2004, 7 min.). Reali- Bezvizije ZTK Slavonski Brod zacija: Kristina Dragu{ica, Sofija Turjak, Nina Joci}, Ivan Sigmund, Da- 38. NEMRE[ BILIVIT (VHS, igr., 2004, 3 min. 12 sec.). Realizacija: nijel Repar, RTV grupa O[ Mladost, Osijek. Voditeljica: Mihajla Savi} Luka [arlija, Ana Kru{elj, Lela Pintari}, Monika Pinkle, Lara Ormu{, 56. VLAK FILM (Mini DV, otv. kategorija, 2004, 1 min. 54 sec.). Reali- Petra Daki}, Anja Novak, KK Mravec O[ Antuna Nem~i}a Gostovin- zacija: Ivan Paponja, Ivan Balog, FKK \akovo. Voditelj: Damir Tomi} skog i ZTK Koprivnica, Koprivnica. Voditeljica: Karmen Bardek 57. VRANA VRANI O^I NE VADI ILI BULLING (Mini DV, animirani, 39. NEMA ZA MA^KE [KOLE (Mini DV, animirani, 2004, 2 min. 6 2004, 1 min. 34 sec.) Realizacija: Ivan Kureti}, [kola animacije Lukas sec.). Realizacija: Anita Ondruj, Andrea Ondruj, Dajana Bari}, Niko- O[ Luka, Sesvete. Voditelji: Dora i Miro Dan~evi} lina Prskalo, @eljka Mikuljan, An|elko Jakovi}, Ivan [estak, Tanja 58. VRIJEME STANI (DV 8, igr., 2003, 4 min. 18 sec.). Realizacija: Mar- Ratkovi}, Josip Juri}, Iva Kukal, Sanja Tomi}, Darko Bilek, Mala ani- ta Ku{ekovi}, Katarina Nindri}, Romana Deni}, Marija Topi}, Darian matorska radionica O[ Rovi{}e. Voditeljice: Suzana Juri} i Irena Ju- Skoko, Lorena Mami}, Marija Tomi}, Luka Karatovi}, Ivana Mi{ura, ki}-Pranji} Tomislav Petek, O[ Sesvete. Voditelj: Velimir Rodi} 40. OBLAK (Mini DV, otv. kategorija, 2004, 1 min. 28 sec.). Realizacija: 59. VRTLOG (Mini DV, otv. kategorija, 2004, 55 sec.). Realizacija: Ivan Ba- Ivan Paponja, Matija Mihalj, FKK \akovo. Voditelj: Damir Tomi} log, Matija Mihalj, O[ J. ^olni}a i FKK \akovo. Voditelj: Damir Tomi} 41. LIJEPA, O DRAGA... (DV 8, animirani, 2004, 3 min. 20 sec.). Realiza- 60. ZABORAVLJENI VITEZ (VHS, reporta`a, 2004, 5 min.). Realizaci- cija: Hrvoje Antolovi}, Merlina Brahimi, Luka Doli}, Magdalena Friga- ja: Barbara Ivezi}, Josip Marjanovi}, Mato Petkovi}, Valentin Petrano- novi}, Tomislav Lazanin, Vlatko Murkovi}, Hana Sunda}, Josip [tulac vi}, Marko Bu{i}, Marina Perkovi}, Mirjana Kova~evi}, KK Zlatna Radi}, Ivan [umanovi}, Marina [umanovi}, Jan Tudovi}, Karlo Vavra, dolina O[ fra Kaje Ad`i}a, Pleternica. Voditelj: Mirko [ari} RAF Ma~ica O[ Ivana Gunduli}a, Zagreb. Voditelj: Zoran ^orkalo 61. ZA SVE JE KRIVA LJUBAV (Mini DV, igr., 2004, 3 min. 5 sec.). Re- 42. ORHIDEJA U PUSTINJI (DV 8, igr., 2003, 5 min.). Realizacija: Dino alizacija: Monika [or{a, Mateja Pondeljak, Domagoj [afran, Petra Ja- Had`ovi}, Maja Ratkajec, David Rup~i}, Nikola Perkovi}, Nika Svi- vornik, Nikola Kantoci Matija Ilija{, Marijan Krog, Kruno Gorup, O[ ben, Hrvoje Gelji}, Luka Vrebac, O[ Dugave, Zagreb. Voditelj: Veli- Janka Leskovara, Pregrada. Voditelj: Milan Bun~i} mir Rodi} 62. ZEBRA (DV 8, dok., 2004, 4 min. 25 sec.). Realizacija: Mirta So~ec, 43. PIT BULLYING (Mini DV, reporta`a, 2004, 10 min. 7 sec.). Realiza- Uro{-Valentino Saraja, Tomislav Taras, Tea Kristijan, Ivana Mihokovi}, cija: Anja \urinovi}, Tomislav Grabar, Tomislav Slunjski, Ivan Stane- KK Oko II. osnovne {kole Bjelovar. Voditelj: Goran Kruno Kukolj {i}, Danijel Borovin{ek, Prva osnovna {kola Bartola Ka{i}a, Zagreb. 63. ZIMSKI SAN (Mini DV, animirani, 2004, 3 min.). Realizacija: Majda Voditeljica: Marina Zlatari} Horvat, Ana Zvonarek, Dasia Ore{ki, Dino Marka~, Dominik @nida- 44. PLAVU[A (VHS, igr., 2004, 59 sec.). Realizacija: Irena Vila, Ivan Gla- ri}, Doris Lukman, Elena Gudlin, Ivan Kraljek, Josip Horvat, Karlo vini}, Neboj{a Milinovi}, Sa{a Tepi}, Marijan Stankovi}, Filmska dru- Kri`nik, Kristina Hutinec, Miroslava Sen~ar, Robert Horvat, [AF, ^a- `ina O[ Galdovo, Sisak. Voditeljica: Aziza Tominac kovec. Voditelji: Edo Lukman i Monika Vrtari} 45. POSLJEDNJA VODENICA (Mini DV, dok., 2004, 5 min. 13 sec.). 64. ZVI@DUK S RUDE[A (Mini DV, dok., 2004, 8 min. 30 sec.). Reali- Realizacija: Petra Jug, Ivana Horvat, Mateja Pondeljak, Kruno Gorup, zacija: Iva Lovri} Vuka~i}, Monika Chovan, Blanka Kne`evi}, Doro- O[ Janka Leskovara, Pregrada. Voditelj: Milan Bun~i} teja Kukolja, Kristina Krvavica, Filip Slovenec, Ines Petri~evi}, Fran 46. PRAVI IGRA^I (VHS, igr., 2004, 1 min.). Realizacija: Tina Miluno- Juri}, O[ Rude{, Zagreb. Voditeljice: Mirjana Juki} i Katica [ari}, vi}, Suzana Sadiku, Marina Pavli}, Vedrana Pavkovi}, Sre}ko Godini}, Postprodukcija: HFS 63 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 60 do 64 Nagrade i filmografija 42. revije hrvatskoga filmskog i videostvarala{tva djece i mlade`i

MLADE@ Vedran Maslovara, Kristina [kondro, Bojan Sudarevi}, Andrej Boja- 1. 0,1,1,2,3,5,8,13,21,34,55,89,144,233,377,610,987 (Mini DV, animi- ni}, Katarina Or{oli}, Katarina Krivi}, I. gimnazija, Osijek. Voditelj: rani, 2003, 54 sec.), Realizacija: Vedran Maslovara, I. gimnazija, Osi- Damir Tomi} jek. Voditelj: Damir Tomi} 19. MUHA KAKI (Mini DV, animirani, 2003, 1 min. 1 sec.). Realizacija: 2. A [TO PU[I[ KAD TI [KODI? (Mini DV, otv. kategorija, 2004, 2 min. Nastasja Sailovi}, Vedran Maslovara, I. gimnazija, Osijek. Voditelj: 52 sec.). Realizacija: Ksenija Tomi}, Renato Romanovi}, Tajana Lu~i}, Damir Tomi} Dominik Knezovi}, Marijana Ani}, Pe|a ^a~i}, CTK, Osijek i VK 20. NEGDJE OKO NI^EGA, (Mini DV, otv. kategorija, 2004, 1 min. 40 Mursa, Osijek. Voditelj: Aleksandar Muharemovi} sec.). Realizacija: Goran Petrekovi}, Darko Beji}, Marko Beji}, FKVK 3. CESTA IH ZOVE (VHS, dok., 2003/2004, 9 min. 30 sec.). Realizaci- Zapre{i}. Voditelj: Miroslav Klari} ja: Ivan Kelava, Alen Kotarli}, Daniel Peji}, Bojan Peri}, Studio krea- 21. NIJE SMIJE[NO!!! (Mini DV, reporta`a, 2004, 3 min. 4 sec.). Reali- tivnih ideja Gunja pri O[ Antuna i Stjepana Radi}a i Gimnazija @upa- zacija: Vjeran Marija{evi}, Jasmina [imi}, Jakov Kolobari}, I. gimna- nja. Voditelj: Josip Kruni} zija, Osijek i VK Mursa, Osijek. Voditelj: Damir Tomi} 4. DETALJ FILM (Mini DV, otv. kategorija, 2003, 47 sec.), Realizacija: 22. PRI^OPRI^ALICA (Mini DV, igr., 2004, 2 min. 50 sec.). Realizacija: Vedran Maslovara, I. gimnazija, Osijek. Voditelj: Damir Tomi}, Dalija Dozet, Duan Bo`i}, Luka Mati}, Lovro Ore{kovi}, Elvir Taba- 5. DR@AVNA CESTA BR. 225 (Mini DV, dok., 2004, 7 min. 35 sec.). Re- kovi}, Ida Vodopija, Ana Werkmann, III. gimnazija, Osijek i VK Mur- alizacija: Ana Bla`i}, Marijana Brekalo, Ines Samar`ija, Ana Trkulja, sa, Osijek. Voditelj: Zoran Be{li} FKVK Zapre{i}. Voditelj: Miroslav Klari} 23. SAMO JEDNA KARIKA U LANCU (Mini DV, reporta`a, 2004, 24 6. DVOBOJ (VHS, igr., 2004, 2 min. 30 sec.). Realizacija: Kre{imir Ba- min. 52 sec.). Realizacija: Marija Ratkovi}, Vinko Plazibat, Tatjana Gr- bi}, Frano Homen, Ivan Sokolovi}, FKVK Kri`evci. Voditelj: Silvio `an, Sanja Zanki, Marko Vlaini}, Dario Lonjak, Ivan Grani}, Anja Voj- Novosel ni}, Tara Luki~i}, Ksenija Sankovi}, Ivana Stavljeni}, Ivana Ku{tek, Si- 7. EPOPEJA O BUREKU (Mini DV, igr., 2004, 21 min.). Realizacija: Luka ni{a Mraovi}, Dino Fehi}, Mihajlo Kubinski, Valentina Gambiro`a, Hrgovi}, Marin Bu{i}, Miran [abi}, Ivan Mihoci, Autorski studio- Emilio Zinaja, Dina Zja~a, Marija Markezi}, Davor Zibar, Vedrana FFV i [kola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb. Voditelj: Zo- Mihali}, Vedran Mar{i}, Vedran Rapo, Igor Jurilj, Anamarija Boljko- ran Pisa~i} vac, Biljana Sipi}, Tatjana Kubinska, KK Karlovac, Videodru`ina gi- 8. EVOLUCIJA II: POVRATAK EVOLUCIJE (Mini DV, animirani, 2004, mnazije Karlovac, Ekonomska {kola, Karlovac. Voditelji: Dra`en Hor- 1 min. 48 sec.). Realizacija: Nikola Dubovi}, Mirko [koc, Kristan vati}, Damir Jeli}, Hrvoje Tutek, Zrinka Vrane, Vjekoslav @ivkovi} @einski, FKVK Zapre{i}, Zapre{i}. Voditelj: Tomislav Josipovi} 24. SASVIM OBI^AN DAN U DVORI[TU FKVK-a ZAPRE[I] (Mini 9. FILM HRVOJA HORVATA (Mini DV, reporta`a, 2004, 5 min. 55 sec.), DV, igr., 2004, 1 min.), Realizacija: Davor Biru{, FKVK Zapre{i}. Vo- Realizacija: Tomislav Kri{tofi}, FKVK Zapre{i}, Zapre{i}. Voditelj: ditelj: Miroslav Klari} Miroslav Klari} 25. SEMEL SCRIPTUM, DECIES LECTUM (SVHS, dok., 2004, 12 min. 10. HLAD I MIR (Mini DV, animirani, 2004, 6 min.). Realizacija: Niko- 45 sec.). Realizacija: @eljko Javorina, Gabriela Vugri}, Tomislav Ko- la Dubovi}, Justina Kosir, An|elko Krajinovi}, Mario Gori~an, Dario lar, Ivana Bradi}, Sanja Horvatinovi}, Videoskupina Doma u~enika Orsag, 13 godina, FKVK Zapre{i}. Voditelj: Miroslav Klari} srednjih {kola Bjelovar. Voditelj: Dra`en Ple{ko 11. INTELIGENCIJA (Mini DV, igr., 2004, 2 min. 27 sec.). Realizacija: 26. TELEFON (Mini DV, igr., 2004, 60 sec.). Realizacija: Marko Vuko- Tibor Totarvaj, Robert Hu|ik, @olt Valkai, Kristijan Keri, Teodora vi}-Chupa, Josip Petri}, Marko Brkan, GFR film-video, Po`ega. Vodi- For, Piro{ka Peter, Sara [o{, I{tvan Tori`, Prosvjetno-kulturni centar telj: @eljko Balog Ma|ara u RH, Osijek. Voditeljica: Mirela Berlan~i} 27. TIGRICA, (Mini DV, dok., 2003, 13 min. 30 sec.). Realizacija: Sanja 12. JADNE NA[E MAME (Mini DV, otv. kategorija, 2003, 5 min. 11 sec.). Zanki, Vinko Plazibat, Ivan Grani}, Igor Jurilj, Goran Katu{in, Mari- Realizacija: Iva Bari{i}, An|ela Bili}, Nikolina Brajdi}, Vedrana Brebri}, ja Markezi}, Vedrana Mihali}, Nu{a Stanojevi}, Goran Glava~, Sini{a Anita Cindri}, Mirela ^ali}, Nata{a ^ernugelj, Maja ^oman, Frida Zla- Mraovi}, Vedran Rapo, Dario Lonjak, Kristina Horovski, KK Karlo- tar, Ana Luke`i}, Snje`ana Luke`i}, Ana Livojevi}, Maja Le{i}, Jelena vac i Videodru`ina Gimnazije Karlovac. Voditelji: Goran Beglerbego- Kljasi}, Tatjana Kaba~, Gordana Martinovi}, Tamara Jak{i}, Tea Grgu- vi}, Dra`en Horvati}, Damir Jeli}, Marija Ratkovi}, Hrvoje Tutek, lja{, Maja Ferenac, Ivan Grani}, Matea Domitrovi}, Sanja Sabljari}, Ni- Zrinka Vrane, Vjekoslav @ivkovi} kolina Volov{~ak, Vinko Plazibat, Ana Puljar, David Ribari}, Zrinka @iv~i}, Mateja Mrkonja, Nela Mun~i}, Jasmina Palatinu{, Jelena Pavi- 28. TKO TO TAMO PIJE (Mini DV, reporta`a, 2004, 13 min. 35 sec.). ~i}, Goran Katu{in, KK Karlovac i Videodru`ina Gimnazije Karlovac. Realizacija: Marko Vukovi}-Chupa, Josip Petri}, Marko Brkan, Mari- Voditelji: Dra`en Horvati}, Damir Jeli}, Dario Lonjak, Marija Ratko- o Peri}, GFR film-video, Po`ega. Voditelj: @eljko Balog vi}, Hrvoje Tutek, Zrinka Vrane, Sanja Zanki, Vjekoslav @ivkovi} 29. TOP [OP (Mini DV, igr., 2004, 24 min.). Realizacija: Augustin Dera- 13. JEDNA SLU^AJNA PRI^A (Mini DV, dok., 2004, 5 min. 32 sec.). do, Stipe Renje, Kata Aras, Ivan Mihaljevi}, Vinko Sutlovi}, Davor Realizacija: Olga Maltar, Anamarija Ga~i}, Mi{o Bratkovi}, Vidosek- Mato{in, Zoran Erak, KK Astra, [ibenik. Voditelj: Augustin Derado cija U~eni~kog doma Vara`din, Vara`din. Voditeljica: Emilija Ko{}ak 30. UMRI KELTSKI 1 (VHS, igr., 2003/2004, 6 min. 20 sec.). Realizaci- 14. KUHAR (Mini DV, igr., 2004, 1 min. 12 sec.). Realizacija: Tibor To- ja: Silvia Vla{e, Jan Hyrat, Blanka Krivi~i}, Sa{a Stani}, Boris Ru`i}, tarvaj, @olt Valkai, Robert Hu|ik, Tivadar Balint, Lorant Szalai, Sara Leo Petranovi}, Dom mladih, Rijeka. Voditelj: Josip [arlija. [o{, Sanel @ivi}, Melinda Kete{, Viktorija Tori`, Prosvjetno-kulturni 31. USPAVANKA (MANTRA) (Mini DV, otv. kategorija, 2003, 4 min. 25 centar Ma|ara u RH, Osijek, Voditeljica: Mirela Berlan~i} sec.), Realizacija: Vedran Maslovara, I. gimnazija, Osijek. Voditelj: 15. LADY AKRA [IM[I[ (Mini DV, animirani, 2004, 2 min.). Realizacija: Damir Tomi} Maida Srabovi}, Ema Gregurek, Ivana Slavi~ek, Martina Tre{}ec, Kri- 32. VELIKA OBITELJ (Mini DV, dok., 2003, 14 min. 20 sec.). Realizaci- stina Koluder, Marija Lovrekovi}, Mateja Krvar, Lana Ore{ki, Petra ja: Marija Ratkovi}, Vinko Plazibat, Nu{a Stanojevi} Vedran Rapo, Terzi}, Klara Kerte{i, Diana \urkan, Darija Cika{, Filmska radionica Tetjana Kubinska, Dario Lonjak, Goran Katu{in, KK Karlovac i Vide- TEXT, Gimnazija Fran Galovi}, Koprivnica. Voditeljica: Astrid Pavlo- odru`ina Gimnazije Karlovac, Dje~ji dom Vladimir Nazor, Karlovac. vi} Voditelji: Goran Beglerbegovi}, Dra`en Horvati}, Damir Jeli}, Hrvo- 16. LOBOTOMIJA (Mini DV, igr., 2004, 20 min. 38 sec.). Realizacija: je Tutek, Zrinka Vrane, Vjekoslav @ivkovi} Maja Mihajlovi}, Vedran Maslovara, Dra`en Ali}, Jovana Mi}unovi}, 33. Z TEI STORONI GANDBOLU (S ONE STRANE RUKOMETA) Sandra [ar~evi}, Marko Todorovi}, I. gimnazija, Osijek. Voditelj: Da- (Mini DV, reporta`a, 2004, 3 min. 23 sec.). Realizacija: Marija Ratko- mir Tomi} vi}, Mihajlo Kubinski, Natalija Kubiski, Tetjana Kubinska, KK Karlo- 17. LUTKA (Mini DV, animirani, 2004, 1 min.). Realizacija: Davor Kla- vac i Videodru`ina Gimnazije Karlovac. Voditelj: Damir Jeli} ri}, FKVK Zapre{i}. Voditelj: Miroslav Klari} 34. @_A_@ (Mini DV, otv. kategorija, 2004, 59 sec.). Realizacija: Vedran 18. MALI OGLASI — USAMLJENA SRCA (Mini DV, igr., 2004, 5 min. Grgas, Gimnazija A. G. Mato{, \akovo i FKK \akovo. Voditelj: Da- 56 sec.). Realizacija: Sandra [ar~evi}, Jovana Mi}unovi}, Dra`en Ali}, mir Tomi} 64 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. RADOVAN IVAN^EVI] (1931-2004)

UDK: 165.7:791 7.017.9:791 7.072 Ivan~evi}, R. Hrvoje Turkovi} Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u Perspektive, I-VI, serija element-filmova, Filmoteka 16, Zagreb, 1972.

Smatrao sam uvijek da je gledanje aktivan proces mi{lje- Tako postavljena pitanja imala su u sklopu tradicionalne nja — u tom svjetlu cilj element-filma jest da potakne na filmske teorije i kritike prizvuk ekstravagantnosti, retori~kih mi{ljenje; da pru`i neku informaciju, ali da istovremeno pitanja na koja se odgovor ’ve} zna’ i on je nije~an. razvija metodu mi{ljenja i da poti~e na mi{ljenje. (R. Ivan~evi} u Krelja, V., 1974/75) Izri~ito razmatranje diskurzivnih mogu}nosti filma bilo je, doista, jakom i obilje`enom iznimkom u povijesti filmskih Uvod: pojmovni film teorija. Kad se i potvrdno razmatrala ta mogu}nost, kao u Astruca (1948/1978) i Ejzen{tejna (1927-28/1984), razma- ’Pojmovni film’ — je li to mogu}e? trala se vrlo spekulativno — kao deduktivno misaono `on- Mo`e li se u mediju filma njegovati diskurzivan, raspravlja~- gliranje, naslu}ivanje apstraktnih mogu}nosti za koje nije ki, pojmovan iskaz, postavljati teorijske probleme i davati posve jasno kako da ih se ozbilji. A prevladavaju}a skepsa o argumentirana pojmovna obja{njenja, pru`iti gledatelju ne- stvarnoj mogu}nosti diskurzivnosti u filmskom izlaganju {to poput Rasprave o metodi Renéa Descartesa,1 ili Kapitala najizri~itije je iskazana u novije vrijeme u Jarvieja, filozofa- Karla Marxa?2 Mo`e li filmsko izlaganje biti diskurzivno, sociologa posve}ena, izme|u ostalog, i filmu (usp.: »Filmski obja{njavala~ko, raspravlja~ko onoliko koliko i jezi~na izla- medij nije osobito prikladan za raspravlja~ki oblik obra}a- ganja: esej, rasprava, studija, kritika...? nja« — Jarvie, 1987: 150; usp. tako|er Turkovi}, 1994).3

Kasete element-filma, kasetni projektor i popratni listi}i s uputama 65 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

Modernizam je, dodu{e, donio filmove nagla{eno esejisti~ke Naime, nakon duljeg razdoblja planiranja i pripremanja, po- (posebno, recimo, Godardove; ali i Antonionijeve, Rohme- ~etkom 1972. Filmoteka 16 pokrenula je proizvodnju ele- rove...), i u tom kontekstu sintagma misaoni film i nije se ment-filma, poznatog na engleskom govornom podru~ju doimala toliko empirijski neumjesnom (svojedobno omilje- kao single-concept film, tj. ’film o jednom pojmu’ (Kukulji- nom sintagmom Branka Belana), iako su takvi filmovi bili ca, 1973; Majcen, 2001: 225-234). Rije~ je bila o tehnolo{- nadasve fikcionalni, narativni i te{ko ih se moglo — osim fi- kom rje{enju kojem je svrha bila da kori{tenje filma u nasta- gurativno — dr`ati pravom raspravom, ’~isto diskurzivnim’. vi u~ini operativno pristupa~nijim od projektora, platna i vrpci za 16 mm i 35 mm filmsku projekciju {to su bili opre- No, oboje — i spekulativno domi{ljanje o ’mogu}em diskur- mom i rukovanjem mnogo slo`eniji i skuplji (a na tim su for- zivnom filmu’ i na~elno nijekanje ’mogu}nosti diskurzivnog matima uglavnom bili raspolo`ivi obrazovni filmovi). filma’ — posljedicom su iskustvene i nazorne zaslijepljeno- sti, indoktrinarnog sljepila za vrlo postoje}u filmsku vrstu, Sa stajali{ta hardwarea, tj. tehni~kog sustava, oprema element- poseban filmski rod, prisutan od sama po~etka izuma filma filma sastojala se od malog kasetnog kinoprojektora,7 nalik — za rod obrazovnih, znanstvenih filmova. Tek je najnovije dana{njim videoplaejerima (vidi sliku), u koji se umetnula pla- vrijeme ono koje i tu vrstu filmova, onu obja{njavala~ku, sti~na prozirna kaseta {to je sadr`avala namotaj osammilime- diskurzivnu, uzima kao prisutnu i razmatranja vrijednu, vrlo tarskog filma. Kaseta je primala vrpce za film u trajanju do 5 standardnu varijantu filma, a da pritom ne pomi{lja samo na minuta projekcije, a film je u kaseti bio vezan u petlju (kraj fil- stilske (’esejisti~ke’, ’misaone’) otklone u sklopu narativne ma bio je slijepljen s po~etkom), tako da se film mogao u kon- tradicije (usp. npr. Carroll, 1996 i 1997; Messaris, 2001; tinuitetu ponavljano vrtjeti u sklopu istoga predavanja. Posto- Turkovi}, 1994 i 2001). jao je i gumb za zaustavljanje slike (za tzv. stop-sliku) kako bi si predava~ ostavio vremena za dodatno obja{njenje. Tehnolo- Jer, dovoljno je pogledati Ivan~evi}eve kratke filmove — gija koju je usvojila Filmoteka 16 nije imala mogu}nost zvu- Perspektive — s po~etka sedamdesetih pro{loga stolje}a kovne reprodukcije — filmovi su projicirani ’nijemo’.8 (uglavnom iz 1972) pa se suo~iti s najvi{im uzorcima vizual- no-obja{njavala~ki strukturiranog, izrazito pojmovnog, fil- Sve je to imalo i svojih softverskih, zami{ljajnih, planskih i ma. Rije~ je o filmovima ~ija rafinirana i raznovrsno razra- rezultatnih posljedica. |ena argumentacijska struktura govori o visokom stupnju Iako su bili nijemi, planirano je da se element-filmovima ko- vizualno-pojmovnog mi{ljenja,4 nedvojbeno izbistrena i pri- risti u sklopu verbalno koncipiranih predavanja i da ih se ver- premljena dugotrajnom tradicijom, iako artikulirana osob- balno komentira. Zato su se uz kasete (koje su se distribui- nom ingeniozno{}u sama Radovana Ivan~evi}a. rale u prikladnim kartonskim kutijama) prilagale i ’metodi~- ke upute’, listi} na kojem su bili proizvodni podaci, ali i po- Metode diskurzivnog filmskog izlaganja postupno su se arti- pratni tekst sugestija o sadr`aju mogu}ega komentara uz kulirale od samih po~etka filma u obrazovnim uporabama film, odnosno uz pojedine sekvence filma. Taj je tekst slu`io nijemoga filma, odnosno u disciplini (rodu) instrukcijskih, tek kao natuknica koja }e pomo}i nastavniku — ali ne i oba- obrazovnih, popularnoznanstvenih i znanstvenih filmova, vezivati ga — pri komentiranju danog element-filma. Na- njegovanih u gotovo svim filmom pro`etim kulturama (usp. stavnik je, imaju}i u tom programskom listi}u orijentir, bio Majcen, 2001).5 Ta diskurzivna tradicija osobit je suvremeni potaknut da sam pripremi komentar filma prema svojim za- zamah dobila televizijskim preuzimanjem i daljom razradom mislima i prema danim nastavnim svrhama. A te su svrhe filmsko-diskurzivnih formi — u vijestima, raspravama, obra- mogle biti vrlo raznovrsne — isti se element-film mogao ra- zovnim emisijama, popularnoznanstvenim dokumentarci- biti u sklopu razli~itih nastavnih predmeta i za razli~ito te- ma, znanstvenim emisijama i dr. (usp. za televiziju u Hrvat- matski usredoto~ena predavanja. Bio je zami{ljen kao vi{e- skoj — Von~ina, 2001: 103). funkcionalno obrazovno, ali i ’samoobrazovno’ sredstvo Cijelu tu bogatu i razgrananu tradiciju mogla je ignorirati (Krelja, P., 1974/75: 63). samo posve uskogrudna teorija (i historija) filma, opsjednu- No, zadana ’nijemost’ filma — odsutnost svakoga sastavnog ta kulturalno preuveli~anim, masovnoindustrijski dominan- zvuka — postavila je zahtjevan slikovni zadatak: autori ele- tnim igranim (narativnim) filmom na jednoj strani, a na dru- ment-filmova morali su smisliti nadasve vizualan izlaga~ki 6 goj puristi~koesteti~kim idolima ’~iste filmske umjetnosti’. slijed. Podrazumijevani verbalni komentar dr`ao se va`nim, No, umjesto polemike s tom tradicijom, bolje je prou~iti ali izvedbeno sekundarnim, fakultativnim. Glavnu te`inu za- Ivan~evi}eve filmske Perspektive, taj vrhunski uzorak diskur- misli i izvedbe filma morao je nositi vizualni slijed, slijed sli- zivnog filma, poku{ati uo~iti koje su to zna~ajke koje ga ~ine ka — vizualno izlaganje. tipski uzornim (vrijednim ugledanja) i singularno neponov- Ivan~evi} je bio me|u pionirima element-filma, a ujedno je ljivim (kao ~ina osobne Ivan~evi}eve kreativnosti). bio i glavni ’poeti~ar’ element-filma, osoba koja je djelatno, samim filmovima, ali i raspravama, izjavama i tekstovima iz- Varijanta paradigmatskoga pojmovnog filma: bistravala osnovna na~ela te vrste. element-film Ono {to je Ivan~evi}u bilo osobito izazovno i poticajno bili Obja{njenje kao izlaga~ki cilj su zahtjevi koje je nametalo uvo|enje osobite filmske forme, Ono {to je Ivan~evi}a posebno izdvajalo od ve}ine ostalih tzv. element-filma. autora element filma bila je osobita metodolo{ka svijest i 66 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u njezina djelotvornost: osnovni cilj ve}ine Ivan~evi}evih ele- kadrovima jest zorni primjer za obja{njenje primjene pojma ment-filmova9 jest — obja{njenje, i to slo`eno obja{njenje. geometrijska perspektiva. Obja{njenje mo`e biti, dakako, oblik samosporazumijevanja Time se omogu}ilo ukazivanje na va`nu vezu izme|u rije~i — netko sam sebi te`i objasniti stvar. Ali, samosporazumije- (’geometrijska perspektiva’) i stvarnosti (aspekata opa`anja vanje tek je izvedenica pravoga, dru{tveno ukorijenjena i stvarnog svijeta), odnosno time se te`i omogu}iti prikladna formirana sporazumijevanja: netko nekomu te`i objasniti primjena rije~i na stvarne pojave na koje se ta rije~ odnosi upitnu stvar. (referira). To odno{enje je — barem u obrazovnom kontek- U Perspektivama — odnosno u Prostoru u plohi, kako je se- stu — ve} prethodno dru{tveno uhodano (konvencionalizi- riju tih element-filmova autor izvorno nazvao — Ivan~evi} rano), ali tako se mogu uvoditi i novi, jo{ dru{tveno neuho- je uzeo, s jedne strane, objasniti umjetni~ko-teorijske termi- dani pojmovi za konkretne pojave, dakako, sa `eljom da se ne, nazive vezane uz perspektivnost (pojedine ’perspektive’). uhodaju. Mo`emo re}i da je zna~enje nazivnoga sklopa ’ge- Uzeo ih je obja{njavati onima koji s njima nisu upoznati ili ometrijska perspektiva’ zorno odre|eno, odnosno obja{nje- nisu dovoljno ili prikladno upoznati da bi ih valjano upotre- no time {to sad znademo na koje prirodne pojave, odnosno bljavali ili razumijevali. S druge strane, neizbje`ivo, trudio se na koje njezine vidove da primijenimo taj naziv. objasniti i samo stvarnosno podru~je primjene tih pojmova, Sli~no po~inje i Ivan~evi}ev film Atmosferska perspektiva. I odnosno logiku konstitucije same perspektivnosti u slikama, tu vidimo niz snimaka prirodnoga krajolika u kojemu su me- unaprijediti razumijevanje slika, vizualnoga prikazivanja. |usobno skokovito razlu~ena podru~ja sve ve}e izblijedjelo- Pri zami{ljanju Perspektiva na{ao se, pritom, pred veoma iza- sti sve udaljenijih pojaseva predjela (usp. Sliku 2). zovnom zada}om: da izbistri djelotvorne tipove obja{njenja, Svi ti primjeri naciljani su da poka`u kako se primjenjuje po- a pod osobitim filmskim uvjetima nijemog i kratkog element jam geometrijske, odnosno atmosferske perspektive na na{e filma, odnosno pod uvjetima nadasve vizualno temeljenog opa`anje `ivotne okoline. No, istim }e pokaznim postupkom izlaganja. Ivan~evi} uvesti i primjenu tih pojmova na same umjetni~ke Poku{ajmo razmotriti koji su sve na~elni postupci nadasve slike, dakle na likovne predmete, a uz postuliranu analogiju vizualnog obja{njenja koje Ivan~evi} aktivira u Perspektiva- sa `ivotnim opa`anjem. Primjerice, nakon polaznih pejza`- ma, i kako razabire i rje{ava posebne zahtjeve i probleme nih kadrova u Geometrijskoj perspektivi uslijedit }e i kadro- koje ono postavlja pred autora i gledatelja. vi triju renesansnih slika u kojima je geometrijska perspekti- va nagla{eno primijenjena (usp. Slika 1, kadrovi 7a, 8a, 9a). Ostenzivno obja{njenje — Ivan~evi}evo Tako|er, ubrzo nakon serije kadrova krajolika u Atmosfer- rje{enje problema zornosti skoj perspektivi, slijede kadrovi slika u kojima su primijenje- na na~ela atmosferske perspektive (Slika 2: 8, 9, 10, 11). Film i mogu}nost ostenzivnog obja{njenja (1) U svim se element-filmovima Ivan~evi} ponavljano, vi{ekrat- Jedno od po~elnih, najtemeljnijih (najkarakteristi~nijih) no vra}a pokazivanju izvornih primjera — odnosno cjelovi- obja{njavala~kih mogu}nosti filma jest da zorno pokazuje — tih slika na koje se odnosi obra|ivani pojam, koje ga opri- da opa`ajno konkretno ilustrira, demonstrira zna~enje poj- mjeruju (egzemplificiraju, ilustriraju, demonstriraju). mova, da pru`a opa`ajno pojedina~ne pojave kao primjerke dosega pojma.10 Odnosno — da iskoristim filozofsku termi- Rezultat ostenzivnog obja{njenja le`i u razvijanju sposobno- nologiju — film (zajedno s drugim vizualno-prikaziva~kim sti identifikacije (izlu~ivanja, razabiranja, raspoznavanja, medijima) ima osobitu mogu}nost ostenzivnog obja{njenja. prepoznavanja) onih `ivotnih pojava na koje se on odnosi. No to formiranje predod`bi, stjecanje sposobnosti valjane Recimo, ako `elimo djetetu ili strancu koji ne govori na{ je- identifikacije ne ide bez problema ni bez dodatnih razrada i zik objasniti {to zna~i rije~ ’stol’, jednostavno }emo pokaza- izlaga~kih rje{enja. ti rukom i pogledom na pokrajnji stol i re}i »stol«. Izricanje naziva nepoznata zna~enja popra}eno gestom pokazivanja Problem zornosti — ’ilustrativnosti’ (usmjeravanja zajedni~ke pa`nje) na onu opa`ljivu pojavu u Naime, davanje vizualno zornih, konkretnih primjera — tj. okolici na koju se ta rije~ i ina~e odnosi (na koju upu}uje, re- ostenzivnog obja{njenja — suo~ava se s ozbiljnim problemi- ferira, koja je njezinim referentom, dosegom, ekstenzijom), ma, na koje je uporno upozoravao upravo Wittgenstein, a naziva se ostenzivnom definicijom ili ostenzivnim obja{nje- 11 on je ostenzivno obja{njenje standardizirao kao legitiman tip njem. obja{njenja i raspravlja~ki ga problematizirao. Primjerice, kad je Ivan~evi} uzeo, u jednom od prvih ele- U pitanju je ovaj problem: kako konkretni primjerak slike, ment-filmova koje je izradio, u zadatak upoznati gledatelja s slo`en prikaz prizora — koji se opa`a prije i mimo obja{nje- likovno-povijesnim i psiholo{kim pojmom geometrijske per- nja — u~initi ilustracijom, primjerom ba{ za dani pojam, kad spektive, prvo je pokazao niz snimaka stvarnih ambijenata mo`e biti ilustracijom i mnogih drugih pojmova. {to se prostiru u dubinu i u kojima se mogu opa`ati uspored- ne linije {to konvergiraju prema nedogledu (Slika 112). A ti Klju~an ’problem zornosti’ le`i ponajvi{e u tome {to su zor- su primjeri uvedeni odmah nakon {pice filma na kojoj je is- ni primjerci tipi~no opa`ajno bogati i omogu}uju razgleda- pisan naslov filma, odnosno pojam koji }e film objasniti: vanje s veoma razli~itim svrhama, odnosno s razli~itim »Geometrijska perspektiva«.13 Izgled prizora u tim polaznim usmjeravanjima pozornosti, razli~itim pojmovnim tuma~e- 67 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

Slika 1

12a2b3

4a 4b 4c 5a

5b 5c 6a 6b

7a 7b 7c 7d

8a 8b 8c 8d

9a 9b 9c 9d 68 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

9f 10a 10b 10c Geometrijska perspektiva — slikovna knjiga snimanja cijeloga filma ('skinuto' s video presnimke)

10d 10e njima te pristupima s razli~itim prakti~nim i teorijskim cilje- se referent dovodi u vidno polje jo{ ne zna~i da }emo znati vima. uo~iti da su ba{ te i te osobine arkada referentom za pojam geometrijske perspektive. Recimo, prvi kadar Geometrijske perspektive (usp. Slika 1: 1) pru`a razgledavanju fotografski detaljan prizor koji se mo`e Dakle, klju~an je problem ostenzivnog obja{njenja, zorne razgledati s vrlo raznovrsnim mogu}im zadacima za opa`a- demonstracije, u tome kako usmjeriti pa`nju upravo na one la~ku spoznaju. Recimo, gledaju}i taj kadar mo`emo odgo- osobine na koje se odnosi obja{njavani pojam i kako u~initi netavati o ~emu je uop}e rije~ — jesu li to {to vidimo gro- da se te osobine izlu~e kao pojmovno — tj. obja{njavala~ki bljanske arkade ili {to drugo, a mo`emo istodobno odgone- — va`ne, a druge otpi{u kao neva`ne. tavati u kojem su gradu smje{tene (jesu li te arkade u Zagre- Oprimjerivanje zornosti bu ili gdje drugdje). Ako smo arhitekti ili povjesni~ari arhi- tekture (ili likovnih umjetnosti ali na arhitekturu orijentira- ’Usmjeravanje pa`nje’ u filmu (i u ostalim medijima) poka- ni) mo`e nas ponajprije zanimati koji je tip arhitekture u pi- zuje se kao zadatak: treba prona}i takvu izlaga~ku obradu tanju ili (ako smo ekolo{ki ili parkovno-arhitektonski orijen- koja }e potencijalnoga filmskog gledatelja navesti da na {to tirani) mo`e nas posve zaokupiti odnos biljaka i arhitekturne nedvojbeniji na~in uo~i upravo ona svojstva koja egzemplifi- gradnje. Ako smo gra|evinari, mo`emo posebno obra}ati pa- ciraju, oprimjeruju ba{ obja{njavani pojam, a ne neki drugi. `nju od kojeg su sve materijala sagra|ene arkade; mo`emo Drugim rije~ima, zorne primjerke potrebno je oprimjeriti, obratiti pa`nju razmacima izme|u lukova i stupova. Ako u~initi djelotvorno ilustrativnim, obja{njavala~ki djelotvor- smo slikarski raspolo`eni, mo`emo pratiti bojne nijanse {to nim. karakteriziraju gradnju i njihove kontraste prema kolorizmu Pogledajmo koje sve na~ine Invan~evi} uvodi kako bi — izla- biljaka; igri svjetla i sjena te njihovu prinosu opa`anju ritma ga~ki postupno i odredbeno vi{estruko — oprimjerio zorne lukova itd. Ili, pak, cijelu snimku tog prizora mo`emo uzeti primjerke. kao ’fotografiju’, pa joj procjenjivati valjanost izbora motiva, 1. Prikladnost primjerka. Kod izbora primjera prvo i najva`- kompoziciju; a, ako smo filmskotehni~ki ’vudreni’, obratiti nije jest da se izabere onaj primjerak koji uop}e ima tra`ena pa`nju svjetlosnoj kvaliteti projekcije, izblijedjelosti boja te svojstva, tj. ona pojava koja je prikladna za primjenu dano- filmske kopije... A sli~na raznolikost opa`anja vrijedi i za sve ga pojma. ostale kadrove konkretnih pojava u filmu, bili posrijedi stvarni krajolici ili naslikani prizori umjetni~kih slika. Recimo, ako nekoga ostenzivno upoznajemo s rije~i ’stol’, nastojat }emo uzeti ba{ stol {to se proizvodi, recimo, za Tako, pri gledanju ovog konkretnog, zornog primjera s ko- objedovanje, a ne neku policu, kamenu ogradu, neku dostat- jim po~inje film Geometrijska perspektiva uop}e i ne mora- no visoku ravninu — iako svaki od tih tipova predmeta mo obratiti pa`nju onim osobinama slike na koje se odnosi mo`e poslu`iti u neke iste kao i stol svrhe (recimo kao pod- odrednica ’geometrijska perspektiva’ — jer su spoznajno- loga za jelo i za objedovanje). A pogotovo se ne}e imati {to opa`ajni zadaci potencijalno nepregledni. Zato bez nekih obja{njavala~ki pokazati ako u prostoriji nema nikakva sto- posebnih uputa ne mora biti nimalo jasno kojim se svojstvi- la, odnosno ako u slici koju se uzima za demonstraciju geo- ma u danome slu~aju treba posvetiti pa`nja, koje osobine metrijske perspektive nema perspektivnosti. To se ~ini trivi- ukupnog zornog primjerka uzeti kao instancu, specifi~an jalnim isticati, ali svaki nastavnik ima iskustva s trenutnim primjer obja{njavana pojma, kao njegov referent. To {to nam nedostatkom zornog primjera, odnosno s izborom nepri- 69 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

kladnih primjera, onih na koje se obja{njavan pojam ne bimo, dobrim je primjerom onaj primjerak koji je, dakle, ti- mo`e valjano primijeniti. pi~no postavljen. Zato }e Ivan~evi}, naravno, za ilustraciju geometrijske per- 3. Izbor dobre vizure. Tako|er, nisu niti sve predo~avala~ke spektive pa`ljivo uzeti, prvo, arhitektonski prizor pun pravo- vizure jednako dobre za zornu demonstraciju neke pojave. kutnika i paralelnih rubova, a potom artificijelni, geometrij- Primjerice, ’pti~ja vizura’ na stol (s koje se vidi samo pravo- ski pravilan red stiliziranih grmova i drvored, a ne prirodne kutna plo~a stola, sa skrivenim nogama i bez jasne indikaci- krajolike u kojima toga nema, kao {to su npr. krajolici {iro- je o udaljenosti plo~e od poda) ne}e biti dobra vizura da bi ke ravnice s brdima u pozadini kojima po~inje Atmosferska se s nje djelotvorno demonstrirala primjena rije~i ’stol’. perspektiva (usp. Sliku 2). A opet, u Atmosferskoj perspekti- Ivan~evi} ne}e slike koje uzima za pokazivanje predo~iti s vi upravo negeometrijske osobine krajolika s ~ijim snimkama bo~ne vizure, donjeg rakursa, ili s anamorfnim objektivom, po~inje taj film prikladne su da ’eliminiraju’ mogu}e sponta- nego }e ih promatrati s razine o~iju, frontalno, s neanamor- no povezivanje tih primjera s ’geometrijskom perspekti- fnim objektivom — tj. pokazat }e ih sa stajali{ta najpogod- vom’, a prisutnost atmosferskog izblje|ivanja sve udaljenijih nijeg za razgledavanje naslikana prizora. Vizure s kojih se slojeva ona je koja ba{ te izabrane snimke krajolika ~ini pri- ote`ano identificiraju dani primjerci, ili s kojih se te`e uo~a- kladnim primjerkom za zorno obja{njavanje na {to se odno- vaju obja{njavala~ki klju~ne osobine ne ~ine dano prikaziva- si termin ’atmosferska perspektiva’. nje dobrom ilustracijom. 2. Izbor dobrog, odnosno ~istog primjerka u standardnu po- Ivan~evi} zato pa`ljivo bira ne samo one ambijente i slike u lo`aju. Prikladan primjerak jo{ i ne mora biti i dobar pri- kojima je dana perspektiva istaknutom osobinom nego ka- mjer. Primjerak je prikladan ako posjeduje ciljanu osobinu, dar tako komponira kako bi slika bila najprikladnije dostu- ali je dobar ako je ta osobina istaknuta, prevladavaju}a opa- pna razgledanju i kako bi dana osobina bila i vizurno ista- `ajna osobina pojave, ona koja ne mo`e, a da se ne opazi, da knuta (npr. centralna kompozicija s razine o~iju uspravna se ne ’ura~una’ pri razgledavanju primjerka. Takvu pojavu u ~ovjeka u prvom kadru Mirogojskih arkada u Geometrijskoj kojoj su tra`ene osobine najistaknutije, najlak{e ustanovljive, perspektivi, dijagonalna kompozicija ~empresa u drugom dr`i se tipi~nom. Dakle, ne moraju svi prikladni primjerci kadru, i ponovno centralna kompozicija u snimci aleje). S biti i jednako tipi~ni, pa da olak{avaju oprimjerivanje pojma. druge strane, polazni ravni~arski pejza`i u Atmosferskoj per- Nadalje, dobar primjerak je, podrazumijevano, i ~ist, tj. tra- spektivi snimljeni su s povi{e vizure s velikim obuhvatom du- `ena osobina nije optere}ena nekim konkurentnim osobina- binskoga prostiranja krajolika, jer se iz takve vizure bolje ma, onima koje ugro`avaju dominaciju tra`ene osobine. opa`aju opti~ko-atmosferske promjene po dubini. Recimo, pri izboru stola pomo}u kojeg }emo demonstrirati Vizure s kojih se lako identificiraju stvari, s kojih se najpri- primjenu rije~i ’stol’ radije }emo uzeti standardni stol nami- kladnije opa`aju njihove identifikacijski va`ne karakteristike jenjen objedovanju, a ne, recimo, stolarski stol (’hoblbank’), naziva se kanonskom vizurom (usp. Turkovi}, 2002), a ona radni stol, ili pisa}u komodu (za uspravno pisanje s nagnu- obvezuje svako ilustriranje. I kanonska vizura ~ini neki pri- tom plo~om)... Naime, u ostalim slu~ajevima imamo posla s mjerak dobrim primjerom. primjercima kod kojih }emo morati razjasniti specijaliziranu 4. Vi{ekratno i varijantno pokazivanje. Dodu{e, ~ak i ako je namjenu i tome prikladne varijante gradnje, odnosno otklo- primjerak dobar i dobro (kanonski) predo~en, jo{ mo`e po- ne od prototipskoga (najboljeg) uzorka. stojati nesigurnost na {to se u njemu odnosi dani pojam — Kako upozorava empirijska epistemologija, nisu, naime, svi posebno ako smo bili suo~eni samo s jednim primjerkom. primjerci na koje se ’legitimno’ odnosi neki pojam jednako Recimo, ako se stranac (ili dijete) zorno podu~ava primjeni dobri, odnosno jednako tipi~ni. Prou~avatelji na{ega sponta- rije~i ’stol’, ne}e se pokazati samo jedan stol, nego }e se na- nog kategoriziranja pojava svijeta razlikuju izme|u prototip- stojati u okolici prona}i vi{e razli~itih (jednako prototipskih) skih primjeraka, onih na koje najprije pomislimo kad upo- stolova i pokazati na svaki od njih uz ponavljanje rije~i ’stol’. trebljavamo neki pojam, koje najlak{e i najbr`e prepoznaje- Ostenzivno obja{njenje obi~no podrazumijeva ukazivanje na mo, od manje prototipskih kod kojih to ide ne{to te`e. Stol nekoliko dobrih, ali i me|usobno dostatno razli~itih primje- za objedovanje tipi~niji je primjerak pojma stol od stolar- raka kako bi se podu~avanomu omogu}ilo da iz vi{e primje- skog stola (kos je tipi~nija ptica od pingvina ili noja). (Usp. raka spontano izlu~i one osobine koje su zajedni~ke svim Rosch, 1976; Lakoff, Johnson, 1999; Murphy, 2002) primjercima i koje vjerojatno omogu}uju da se na njih pri- mijeni ista rije~, a da pritom eliminiraju one osobine koje su Usput, treba upozoriti na jednu trivijalnu, ali ne i zanemari- razli~ite, koje variraju od jednog pokazanog primjerka do vu ~injenicu: nisu ni svi kontekstualni polo`aji (dobrog) pri- drugog.14 Time se, zapravo, daje prilika podu~avanome da mjerka jednako dobri. Primjerice, stol polo`en na bok (da- spontano (induktivno) izlu~i one osobine koje daju sadr`aj kle stol u netipi~nu polo`aju) ne}e biti dobrim primjerom za pojmu, odnosno koje daju uvjete za podvrstavanje odre|e- u~enje primjene rije~i ’stol’ iz jednostavna razloga {to u ta- nih pojava pod dani pojam. kvu polo`aju on nije pogodan da obavlja svoju tipi~nu funk- ciju, a nije u takvu polo`aju ni lako prepoznatljiv. Dobrim je Ivan~evi} je osobito bri`an u opskrbi varijantnim primjeri- primjerom onaj zorni primjerak koji je dan na lako prepo- ma. Recimo, u Geometrijskoj perspektivi daje, kako smo vi- znatljiv na~in, tj. u svojem standardnom polo`aju i u stan- djeli, tri kadra razli~itih ambijentalnih dijelova Mirogoja da dardnom okru`ju, onom u kojem ga tipi~no susre}emo i ra- s pomo}u njih predo~i fenomen geometrijske perspektive, a 70 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

4a 4b 9b Slika 3 Dijagramatske usporedbe veli~ina naslikanih likova u filmu Ikonografska perspektiva potom prisutnost geometrijske perspektive u slikama rene- ferske perspektive i nekoliko puta u Koloristi~koj perspektivi, sanse ilustrira na tri vrlo razli~ite slike. U Atmosferskoj per- kadar ukupne povr{ine slike maskom su`ava ili na okomiti spektivi broj polaznih opisnih kadrova krajolika jo{ je i ve}i, pojas u kojem se nagla{enije vide horizontalni atmosfersko- poduprt opisnom panoramom (prela`enjem pogleda preko izblje|iva~ki i sve plavi~astiji slojevi slike (usp. Slika 2, kadar krajolika). A potom, tako|er, daje velik broj slika razli~itih 36a-b) ili na maskirane krugove u kojima se izdvajaju dijelo- umjetnika kako bi omogu}io varijantnu demonstraciju (pri- vi slike s nagla{enim atmosferskim i koloristi~kim razlikama mjenu) istog pojma. (usp. Slika 3 — iz filma Koloristi~ka perspektiva). 5. Su`avanje podru~ja pa`nje. Pri globalnom predo~avanju 5. Shematizacija. Jedno od posebno djelotvornih sredstava prizora ili pojedina~ne pojave kao ilustracije, jo{ mo`e osta- za su`avanje pa`nje, a korjenitije od su`avanja vidnoga po- ti pote{ko}a ~emu u tom prizoru, toj pojedina~noj pojavi po- lja, sastoji se u eliminaciji svih detalja koji su neva`ni za opri- sebnije posvetiti pa`nju, kojim njezinim osobinama. Jedno mjerivanje danoga pojma. Primjerice, u Geometrijskoj per- od mogu}ih rje{enja jest da se prikladnim postupcima suzi spektivi (Slika 1: kadrovi 7c, 7d) Ivan~evi} detaljno iscrtane podru~je kojem }e se obratiti pa`nja, da ga se suzi na one di- likove u slici Bi~evanje Krista animacijski pretvara u jedno- jelove u kojima je tra`ena osobina posebno istaknuta, odno- bojno-naran~asti obris — tj. shematizira ga. Sli~no ~ini i sa sno da se tako suzi kako bi se tra`ena osobina posebno iz- slikom u kadru 9b, u kojem cijelu sliku zacrnjuje, te skupinu dvojila. ljudi i drve}a ostavlja u bijelim ocrtima na crnoj podlozi. U Ivan~evi} za taj postupak su`avanja podru~ja pa`nje nudi svim su se tim slu~ajevima posve ’izbrisali’ svi detalji, likovi brojna rje{enja, od kojih su najjednostavnija dva. su svedeni samo na dvodimenzionalne obrise, kojima se onda lak{e uspore|uje veli~ina, lak{e se uo~ava odnos veli- Prvo i osnovno — utje~e se tipi~noj opisnoj analizi nizom ~ine i konvergentnog rasporeda po povr{ini slike. bli`ih, izdvajaju}ih kadrova. Primjerice, u Atmosferskoj per- spektivi, nakon polaznoga totala krajolika i panorame ude- Takva shematizacija omogu}ava daleko prikladniju obja{nja- sno po krajoliku, Ivan~evi} izdvaja pojedine sastojke toga vala~ku (pojmovnu) uporabu od detaljima ispunjena prizo- krajolika u bli`e kadrove: prvo iz posljednjeg dijela panora- ra, izravnije vezivanje pa`nje za one osobine koje su va`ne za obja{njenje danoga pojma. Zato se Ivan~evi} gotovo u svim me izdvaja nakupinu drve}a s obiju obala rijeke (nakupinu 15 koja se kontrasno izdvaja od `ute pozadine polja, Slika 2; filmovima obilno koristi postupkom shematizacije. kadar 2a); a onda panoramom di`e pogled na gornji dio kra- 6. Dijagramatizacija. Shematizacija je u Ivan~evi}a ~esto sje- jolika, onaj u kojem se prete`ito vide udaljeni dijelovi polja dinjena s dijagramatizacijom: obja{njavala~ki kriti~na osobi- i planine u pozadini (sa slabijim kontrastom izme|u dijelova na predstavlja se apstraktnim grafi~kim rje{enjem u kojem se ambijenta, tj. s ve}im stupnjem izblijedjelosti i s dominan- gotovo posve gubi prikaziva~ka analogija s izvornim prizo- tnom plavom bojom; Slika 2; kadar 2b). U sljede}a tri kadra rom ili likovima.16 Recimo, Ivan~evi} u Geometrijskoj per- ponavlja taj analiti~ki postupak, izdvajaju}i prvo kro{nju dr- spektivi ne samo da shematizacijski izlu~uje obrise zgrada veta jakih kontrasta i zelenila; potom kadar grmlja s `utim svode}i ih tek na linije nego produljuje te linije do to~ke ne- pojasom polja iza njega te s plavim izblijedjelim planinama u dogleda, i povezuje ih popre~no (tj. povezuje shematizacij- pozadini, i najzad izdvaja kadar samih plavkastih planina i ske obrise...) kako bi se dobio cjelovit konvergencijski dija- neba, s time da su bli`e planine tamnije plave od udaljenijih gram linearne perspektive, tj. geometrijsku mre`u koja ocrta- (Slika 2, kadar 3, 4, 5, 6). Ovo je tipi~ni postupak opisne va tzv. piramidu smanjivanja, konvergencijski obrazac dane analize: prvo se prika`e cjelina, a onda se opisno izdvajaju slike (usp. u Slici 1, kadrove 7b; 8b, 9f, 9j). pojedini opisno odredbeni dijelovi cjeline, kako bi se na njih U Ikonografskoj perspektivi, opet, uz likove u slici animacij- suzila i usredoto~ila pa`nja. ski projicira odgovaraju}u ome|enu du`inu, kako bi uspo- No, Ivan~evi} primjenjuje i umjetniji, opti~ki nagla{eniji po- redbom du`ina u~inio o~iglednim omjere veli~ine (Slika 3: stupak su`avanja podru~ja pa`nje. Naime, na kraju Atmos- kadar 4b-4c). Ili, pak, u same likove slike ucrtava ome|ene 71 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

du`ine koje predstavljaju njihovu visinu, pa tako omogu}uje verbalni komentar — kao jasna medijska mogu}nost u zvu~- usporedbu likova samo po kriteriju visine (Slika 4. kadar nome filmu, odnosno u filmu koji se rabi u govorno-izlaga~- 9b). kom kontekstu — javlja kao va`an (a u ponekim obrazovnim Sve te dijagramatizacije odvijaju se nad konkretnim primjer- i znanstvenim filmovima i kao jedini) nosilac obja{njenja. cima: ono {to se dijagramatizira jesu implicitna, neo~igledna Uostalom, tipi~ni, odnosno dominantni oblici obja{njenja na svojstva dane slike, prizora — i to upravo ona svojstva koja koje }emo prvo pomisliti kad se govori o obja{njenju ili ra- su obja{njavala~ki klju~na. spravljanju bit }e upravo verbalno-izlaga~ka obja{njenja, a ne vizualna. Verbalna obja{njenja dr`e se prototipskim 7. Animacijsko oprimjerivanje. Stanovit je broj su`avaju}ih obja{njenjima. Ali, kao {to ’suho’ verbalno izlaganje bez zor- poteza (posebno onih s uporabom maske) izveden animaci- nih demonstracija i vizualnih ilustracija ~esto nije optimalno jom, postupnim su`avanjem, a tako je izvedena i ve}ina she- obja{njavala~ki i podu~avala~ko djelotvorno sredstvo (usp. matizacija i dijagramatizacija u Perspektivama. U punoj slici Turkovi}, 1994), tako je u~estali slu~aj da i vizualne demon- brzom se animacijom likovi pretvaraju u shematizirane obri- stracije, ma koliko bile shematizacijsko-dijagramatski obra- se, pratimo kako se po rubovima nacrtanih zgrada postupno |ene, nisu optimalno obja{njavala~ke bez funkcionalne pot- iscrtavaju bijele linije, potom se dijagramatski produ`uju do pore verbalnoga komentara. Dobro odmjerena veza izme|u to~ke nedogleda, a poprijeko se povla~e vezni pravci koju zornog (vizualnog) i verbalnog, tj. vizualnog i verbalnog upotpunjuju perspektivnu matricu slike. Shematizirani se li- obja{njenja, optimalna je obja{njavala~ka mogu}nost film- kovi animacijski pomi~u po povr{ini izvorne slike kako bi- skog izlaganja i zato je standardnim modusom u kojem se smo u kontinuitetu pratili vezu izme|u promjene njihove ve- javlja diskurzivni film, iako su itekako mogu}i — ali vi{e kao li~ine i udaljenosti (npr. Slika 1: kadar 8c-8d). Tamo gdje pobo~ne mogu}nosti — i nadasve slikovni filmovi (ne{to po- nema zgrada, donji i gornji rubovi prostorno raspore|enih put tih element-filmova, ali bez ikakva planirana komenta- likova animacijski se povezuju crtom, ~ime se opet konstru- ra. Takvi mogu, primjerice, biti instruktivni filmovi u kojima ira konvergentna piramida smanjivanja te demonstrira nji- se naprosto demonstrira uporaba nekog alata), ili nadasve hov geometrijski pravilan raspored. Itd. verbalni filmovi (oni u kojima gledamo predava~a kako go- Animacijske transformacije i premje{tanja omogu}uju da se vori, s nikakvim slikovnim potporama), a, vjerujem, upravo vizualno prati sam proces shematizacije i dijagramatizacije, su instruktivni filmovi davali Ivan~evi}u model prema koji- da bude vidljiva, zorna i sama veza izme|u shematiziranih i ma je konstruirao svoje pojmovnoobja{njavala~ke filmove. dijagramatiziranih likova / geometrijskih struktura s izvor- nim perceptivno punim i konkretnim prizorima, da se she- Ostali tipovi obja{njenja u Perspektivama ma i dijagram uzima kao rezultat postupka kojemu je kori- jen u perceptivnom punom izvornom primjerku. Oprimjerivanje zornosti kao strukturalno obja{njenje (2) 8. Verbalizacija. Iako su element-filmovi izvedeni bez zvuka, Zapravo, najve}i dio postupaka oprimjerivanja zornih pri- dakle i bez govornoga komentara, oni se, kako smo to prije mjera kako bi {to svrhovitije slu`ili ostenzivnom obja{njenju upozorili, oslanjaju na slobodan verbalni komentar nastavni- tako|er je svojevrsnim dodatan obja{njavala~ki potez — do- ka, odnosno prikazivatelja element filma. Zapravo, govorno datan u odnosu na jednostavnu ostenzivnost, jednostavno izlaganje, odnosno komentar, mo}no je sredstvo usmjerava- pokazivanje konkretnoga primjerka. nja vizualne pa`nje, njezina analiti~kog vo|enja i po `ivom prizoru, i po slikovnom predo~avanju u filmu.17 Promotrenim postupcima su`avanja pa`nje, multiplikacije primjera, shematizacije i dijagramatizacije, a sve to potpo- Kako je tuma~enje ostenzivnosti upozorilo, i jezik ima iteka- mognuto verbalnim komentarima, zapravo se ve} analizira- kvih ostenzivno odredbenih potencijala — takozvanih deik- la dana pojava (dani pojam) na sastavne dijelove, odnosno ti~kih rije~i i sklopova, odnosna ima na raspolaganju ’vizual- na njezine pojmovno relevantne vidove, tj. pre{lo se ve} na no do~aravaju}e’ opise. Ve} sam verbalni naslov pojedinih drugi tip obja{njenja — strukturalnog obja{njenja. U ovome filmova Ivan~evi}a, recimo naslov ’Geometrijska perspekti- se tipu danu pojavu, dani pojam analizira, izdvajaju se oni va’, verbalno indicira pojam koji }e se potom ostenzivno pri- sastavni dijelovi {to bitno odre|uju sadr`aj pojma, strukturu mijeniti na prve kadrove mirogojskog krajolika. K tome, ~im pojave. A bitni su oni dijelovi i odnosi me|u njima prema po~nu prvi kadrovi toga filma, podrazumijeva se da }e pre- kojima procjenjujemo da li je neka pojedina~na, konkretna dava~ koji se koristi tim filmom kao nastavnim sredstvom stvar u na{oj okolini ba{ ta na koju se odnosi dani pojam. re}i ne{to poput ovoga: »Pogledajte kako se ’prostor’ arkada prividno ’smanjuje’ prema sredi{tu slike«, i time verbalno Da posegnemo za na{om analogijom: pojam stola postat }e upozori na ono svojstvo snimke koje je obja{njavala~ki naj- sadr`ajniji ako ka`emo kako je stol sazdan — koje su njego- relevantnije. ve pojmovno bitne gra|evne sastavnice. Recimo, stol }emo strukturalno objasniti nekomu tako da ka`emo da je stol No, iako veoma va`an, pokazno-usmjeravateljski (analiti~ki) onaj predmet koji ima jednu ~vrstu, razmjerno {iroku, tipi~- vid verbalizacije nije jedina funkcija koju govorno izlaganje, no vodoravnu plohu koja je na prikladnoj udaljenosti od tla, govorni komentar mo`e imati i tipi~no ima u obja{njavala~- a ona da se oslanja, odnosno da je pri~vr{}ena na noge (tj. da koj strukturi filmskog izlaganja. je smje{tena na neke upornje). Pri tome se na svaki od tih di- Jezi~na komunikacija klju~an je i izrazito djelotvoran artiku- jelova mo`e pokazati, tj. svaki se od njih mo`e i ostenzivno lator ~ovjekove spoznaje od njegova rana djetinjstva, pa se odrediti. 72 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

Slika 2

1a 1b 2a 2b

3456

7a 7b 7c 8

9101112

13 14 15a 15b

15c 16a 16b 16c 73 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

17 18 19 20a

20b 20c 21 22

23 24a 24b 25

26 27 28a 28b

28c 29a 29b 30

31 32 33 34

74 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

Atmosferska perspektiva — slikovna knjiga snimanja cijeloga filma ('skinuto' s video presnimke)

35 Upravo je za takvim, dodatnim, strukturalnim obja{njenjem (kadrovi 5, a,b,c i 6 a, b) demonstriraju kako konvergentno pose`e i Ivan~evi} pri obja{njavanju pojedinih perspektiva i smanjivanje ina~e jednako velikih likova stvara dojam njiho- nadalje se pritom koriste}i ostenzivnim, ilustrativnim mo- va dubinskog rasporeda. Ti, naime, kadrovi prvo predo~ava- gu}nostima filma. ju tri shematska crte`a jednako velikih ~empresa frontalno Primjerice, u Geometrijskoj perspektivi, nakon uvodnih ilu- raspore|enih na desnom dijelu kadra, potom se animacijski strativnih kadrova grobljanskih pejza`a, pojam se geometrij- pomi~e lijevi ~empres ulijevo, zatim se srednji ~empres prvo ske perspektive analizira na dvije komponente: na smanjiva- pribli`i prvomu, a zatim ga konvergentno smanji, te to isto nje likova pri njihovu udaljavanju u dubinu slike (kadrovi 5- u~ini s posljednjim ~empresom smanjiv{i ga jo{ vi{e, kako bi 6), i na konvergenciju paralelnih linija prema to~ki nedogle- se kona~no dobio raspored sli~an onomu drve}a u prethod- da (kadrovi 7-8), te se, najzad, predo~ava zakonomjernost noj snimci aleje. Isti postupak Ivan~evi} ponavlja i s trima prema kojoj se smanjivanje likova odvija po logici konver- shematskim likovima ~ovjeka. gentnih linija ({to je ve} nomolo{ko obja{njenje, {to }emo Time Ivan~evi} zapravo demonstrira funkciju smanjivanja: uskoro obraditi). konvergentnim smanjivanjem predmeta i ljudskih likova do- Dakle, pri strukturalnom obja{njenju cijela se slika analizira biva se — na plohi — dojam o njihovu dubinskom raspore- na sastavne dijelove ili vidove: iz della Francescijeve slike du. Izdvojeni aspekti (konvergentnost, smanjivanje) jesu shematski se nagla{avaju konvergentne linije {to se sijeku u funkcionalni, i ta se funkcija, svrha, mora specificirati obja{- nedogledu, a potom se shematizacijski izdvajaju pojedini li- njenjem o kojoj je funkciji rije~ i na koji na~in dana struktu- kovi da bi se, uz njihovo animacijsko premje{tanje po slici, ralna komponenta pridonosi toj funkciji. Rije~ je o funkcio- usporedila njihova razmjerna veli~ina (kadar 7). To se ~ini i nalnom obja{njenju. s Messininom slikom sv. Sebastijana. Dakako, funkcionalno obja{njenje osobito je umjesno kad se obja{njavaju ljudske izra|evine, one stvari koje su izra|ene Funkcionalno obja{njenje (3) kako bi {to pogodnije slu`ile vrlo odre|enim svrhama. Ako Problem je strukturalnog obja{njenja {to konkretne pojave se pozovemo na na{u lajtmotivsku analogiju: strukturalno- na koje se pojam odnosi imaju mnoge dijelove i svojstva. Pi- obja{njavala~ka analiza pojma stola — te ljudske izra|evine tanje je: prema kojim kriterijima da se izdvoje bitni dijelovi, — uz pomo} njegovih sastavnih dijelova nepotpuna je ako se oni koji daju specifi~ne uvjete pod kojima neku stvar dr`imo ne specificira, prvo, funkcija cijeloga stola, a potom i funk- da pripada podru~ju primjene danog pojma? cionalne uloge koju imaju njegovi sastavni dijelovi (recimo U slu~aju izra|evina (artefakta, proizvoda) taj kriterij le`i u noge stola) u funkciji cijeloga stola. Tj. pri strukturalnom slu`bi, funkciji, namjeni izra|evine.18 obja{njenju mora se uzeti u obzir kako je taj predmet ciljano napravljen kako bi pru`io na raspolaganje uporabnu povr{i- Svaka je Ivan~evi}eva analiza cjeline slike na sastavnice u nu pogodnu da se (rukohvatno) rabi sjede}i ili stoje}i uz nju. Geometrijskoj perspektivi u~injena s podrazumijevanjem Plo~a stola najkorisnija je kad je dostatno visoka za prigod- osobite slu`be, funkcije koju imaju sastavnice u sklopu cjeli- nu njezinu sjede}u ili staja}u uporabu te kad je dostatno ~vr- ne slike: svima njima funkcija je da predo~e ’prostor u plohi’, sta i (tipi~no) vodoravna da se na nju mogu odlo`iti te`e da na dvodimenzionalnoj povr{ini slike prika`u trodimenzi- stvari, a da ne padaju s nje, ili raditi te`inski optere}uju}i po- onalan prizor. I konvergencija paralelnih linija u to~ku ne- slovi, a da se plo~a ne slomi ili savija, te kad je dovoljno ~vr- dogleda i (istovrsno konvergentno) smanjivanje likova indi- sto poduprta potpornjima — nogama stola. Prostor ispod kacijom je dubinskoga prostornog smje{taja likova u prika- plohe najkorisniji je ako ima dovoljno praznine da ona ’pri- zanu prizoru, nosi sugestiju trodimenzionalnog smje{taja. hvati’ savijene noge osobe koja sjedi uza stol i radi na nje- Za tim u~inkom idu one demonstrativne animacije koje sli- mu... jede prva tri kadra mirogojskih ambijenata, a onda one del- Dakle, ponovimo, kriterij po kojim se jedne osobine izdva- la Francescijeve (Bi~evanje Krista) i one Messinine (Sv. Seba- jaju u sklopu strukturalnog obja{njenja, a druge zanemaruju, stijan), ali le`e u logici animacijske analize samih slika (usp. upravo je funkcionalna va`nost izdvojenih osobina, sastavni- Slika 1, kadar 5 i 6). ca — konvergencija linija za koje znamo da su paralelne, raz- Naime, nakon snimke grobljanske aleje u kojoj promatramo mjerno smanjivanje likova izdvajaju se jer su funkcionalno kako ljudi prelaze popre~nim putem, prvo jedni izbliza, a va`ni, svaki od njih pridonosi stvaranju predod`be o dubin- onda dublje sljede}im popre~nim putom, a potom jo{ daljim skom rasporedu naslikanih likova — ljudi, gra|evina, pred- (kadar 4: a, b, c), sljede}a dva crte`na i animacijska kadra meta... a sve to na dvodimenzionalnoj povr{ini. Funkcional- 75 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

no obja{njenje ili je izri~itim ili podrazumijevanim (neizrav- gubljenje svih boja osim blijedoplave, koja ostaje jedina za nim) dijelom uspje{nog strukturalnog obja{njenja. jako udaljene predmete, to se u tom element-filmu javlja i dijagramtska animacija koja demonstrira i zakonitost po ko- Nomolo{ko obja{njenje (4) joj se gube boje (usp. Slika 6). Na njoj su pokazana dva brda, Upozorili smo usput kako Ivan~evi}eva dijagramatska ani- osnovni sastojci dugina spektra, valovita linija indicira odgo- macija kojom se demonstrira konvergentna ’piramida vida’ varaju}e valne du`ine svake od nacrtanih boja spektra i nji- pa se po njoj pomi~u likovi uz prikladno smanjivanje i pove- hov prostorni ’domet’, a time se ukazuje kako atmosferska }avanje upozorava na zakonomjernosti koje vladaju ’per- prepreka ne samo da smanjuje koli~inu svjetla koja dopire spektivnim smanjivanjem’. do promatra~a nego ona postupno eliminira i odre|ene svje- Naime, bilo koje smanjivanje ne sugerira nu`no udaljavanje tlosne frekvencije (one ve}ih duljina). Boja najve}e frekven- likova, a ni pove}avanje likova ne sugerira nu`no pribli`ava- cije i najve}eg ’dometa’ jest plava, pa zato do jako udaljena nje. Primjerice, i u Ikonografskoj perspektivi dijagramatskom promatra~a dopire samo plavi dio reflektirana svjetlosna se animacijom smanjuju i pove}avaju likovi — ali ne da bi se spektra, dok se ostale boje (slabije frekvencije) postupno ili dobio i demonstrirao efekt ’udaljavanja’ ili ’pribli`avanja’ li- posve gube. I tu se strukturalno obja{njenje (analiza pojave kova, nego da bi se upozorilo na veli~inski nerazmjer izme- na klju~ne sastavne dijelove) povezuje s nomolo{kim: upo- |u prikazanih likova (usp. Slika 4*), nerazmjer koji ima po- zoravanjem na zakonomjernost koja vlada prostiranjem ra- sve druk~iju funkciju od perspektivisti~ke: nerazmjerom ve- zli~itih svjetlosnih valnih du`ina prozirnim medijem. li~ina upozorava se na statusnu va`nost nerazmjerno velikog lika, odnosno na poredbenu manju va`nost vrlo maloga lika, Analo{ko obja{njenje (6) na razliku njihove religijske va`nosti. Tek smanjivanje prema U oba filma na koja smo se dosad pozivali, i u Geometrijskoj geometrijskoj konvergenciji pravaca indicira i dubinsko-pro- perspektivi i u Atmosferskoj perspektivi u podlozi je bilo us- storni razmje{taj — tj. udaljavanje ili pribli`avanje lika. postavljanje podrazumijevane analogije izme|u prirodnih fenomena i njihova prikaza u slici. U geometrijskoj perspek- Dovo|enjem u vezu smanjivanja likova i konvergencije pa- tivi kao da Ivan~evi} ka`e: ’Kao {to u prirodi vidimo kako ralelnih pravaca u geometrijskoj perspektivi upozorava se na se paralelne linije skupljaju u nedogledu a likovi ljudi posta- geometrijsku zakonomjernost prema kojoj se odvija to sma- je sve manji i manje kako su udaljeniji, tako se i u djelima li- njivanje. A obja{njenje uz pomo} upozoravanja na zakono- kovne umjetnosti dubina predo~ava konvergencijom para- mjernost, pravilnost (’zakon’, ’pravilo’) {to upravlja danom lelnih linija i postupnim smanjenjem likova.’ Odnosno, to je pojavom naziva se nomolo{kim obja{njenjem, odnosno re~enica koju bi otprilike mogao izgovoriti nastavnik dok na obja{njenjem s pomo}u zakona. ekranu idu polazni kadrovi Geometrijske perspektive. Isti je Ivan~evi} se u element-filmovima osobito trudi upravo oko postupak prisutan i u Atmosferskoj perspektivi. uklju~ivanja nomolo{koga tipa obja{njenja. Jer dok i osten- Ivan~evi}, dakle, utvr|uje analogiju izme|u na~ina na koji zivno i strukturalno obja{njenje tek demonstriraju o ~emu je opa`amo u `ivotnim ambijentima i na~ina na koji su `ivotni rije~, tj. razotkrivaju identitet i identitetna svojstva dane po- ambijenti predo~eni na povr{ini slika, s time da se opa`anje jave, funkcionalno i nomolo{ko obja{njenje te`i tomu da u `ivotu javlja kao obja{njenje na~ina prikaza u slikama. Ta- dade razloge postojanja obja{njavane pojave, razloge za{to kvo se obja{njenje zove analo{ko obja{njenje, ili obja{njenje ona ima dana svojstva. Nomolo{ko obja{njenje pita i odgo- analogijom. vara ’za{to je tome tako’. Naravno, Ivan~evi} pokazuje kako ta analogija nije slu~ajna: Recimo, u Atmosferskoj perspektivi pojavljuju se dva nomo- oba fenomena slijede iste zakonomjernosti, rije~ je i u jed- lo{ka obja{njenja. Prvo se obja{njenje javlja odmah po uvod- nom i u drugom slu~aju o generi~ki, rodno istoj pojavi. nim pejza`nim kadrovima. Rije~ je o kadru u kojem vidimo maketu pejza`a s paralelno uspravljenim redovima izrezba- Dok je u ta dva filma obja{njenje po analogiji implicitno, po- rena drve}a. Animacijom se redom spu{taju prozirni zastori, pratno (a izri~ito je ono strukturalno, funkcionalno i nomo- koji indiciraju slojeve zraka, a kako se spu{taju tako stra`nji lo{ko, u filmu Vertikalna perspektiva ono se javlja na izri~it redovi postaju sve blje|i (Slika 5). Time se tuma~i koji su na~in. Film po~inje pokazivanjem logike slaganja biljaka u uzroci izblje|ivanja i dubinskog efekta: {to je vi{e zraka iz- herbarij: biljke u izvornom prostornom obliku ne stanu iz- me|u promatra~a i predmeta u prirodi, to }e predmet biti me|u listova herbarijskog bloka: da bi stali, a svaki dio za- blje|i, a {to je udaljeniji, to }e biti vi{e zraka izme|u. Ta ani- dr`ao svoj sredi{nji oblik, dijelove se biljke mora tako okre- macija obja{njava zakonomjerni odnos izme|u koli~ine zra- nuti da na stranici le`e plo{timice (Slika 5, kadar 1a-1d). Na- ka u eksterijeru, udaljenosti izme|u promatra~a i predmeta kon tog primjera Ivan~evi} pokazuje kako se herbarijski po- te efekta izblje|ivanja, s time da je po srijedi uzro~ni odnos: stupak splo{tavanja mo`e primijeniti na ~ovjeka (Slika 5, ka- ve}a udaljenost predmeta podrazumijeva ve}u koli~inu ze- dar 2a-2d), a onda pokazuje kako se tim ’herbarijskim po- mljane atmosfere izme|u promatra~a i predmeta, a ta uzro- stupkom’ (tom analogijom) mo`e protuma~iti staroegipatski kuje slabiju vidljivost, tj. pove}ano izblje|ivanje. Taj tip no- stil predo~avanja ljudi na povr{ini (Slika 6, kadar 3d). Na~e- molo{kog obja{njenja naziva se kauzalno, uzro~no obja{nje- lo herbarijskoga pre{anja slu`i kao analo{ko obja{njenje sta- nje. roegipatskog stila prikazivanja ljudi. Kako kod atmosferske perspektive nije dovoljno protuma~i- Vrlina je analo{kog obja{njenja {to se povezuju dvije razli~i- ti samo izblje|ivanje, nego i postupan gubitak boja, odnosno te pojave od kojih se jedna dr`i razumljivijom ili poznatijom, 76 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u o~iglednijom, te se tim povezivanjem upozorava na zajedni~- Naime, iako svaki film u seriji Perspektive obra|uje ’pojedi- ke njihove osobine; na zakonomjernosti koje vrijede nad na~nu perspektivu’, zajedni~ki naziv za cijelu seriju indicira objema, a za jednu su ve} poznate. da sve pojedine perspektive ulaze u opseg op}eg pojma per- spektive — tj. da je rije~ o vrstama perspektive, podvrstama Povijesno obja{njenje (7) jednoga jedinstvenog pojma. S druge strane, neka struktural- Iako su Ivan~evi}eve Perspektive ra|ene kao obja{njenje na obja{njenja jesu ujedno i taksonomska. Primjerice, kad u sama pojma pojedinih perspektiva, s ponekim demonstraci- Geometrijskoj perspektivi razlu~uje stjecanje, konvergenciju jama kako se dani tip perspektive mo`e primijeniti na vi{e paralelnih linija u jednu to~ku (to~ku nedogleda), a potom povijesnih stilova, podrazumijevaju}i da je poneka perspek- upozorava i na pojavu razmjernog smanjivanja likova i pred- tiva trans-stilski fenomen, cijela je serija ipak zami{ljena kao meta kao indikacije njihove udaljenosti u prikazanu ambi- pripovijest o povijesno-stilskom slijedu pojave pojedinih jentu, on time upozorava na dvije pojmovne podvrste geo- perspektiva. metrijske perspektive: na tzv. linearnu perspektivu i perspek- tivno skra}enje (odnosno, perspektivu smanjivanja). Primjerice, film Vertikalna perspektiva upu}uje da se taj tip perspektive javlja u starom Egiptu, a potom u srednjovje- Da posegnem za na{om analogijom: pojam stola mo`e se kovnoj umjetnosti (slikarstvu i kiparstvu). Film Ikonografska objasniti tako da se indicira koji je njemu nadre|eni, rodni perspektiva sugerira da se taj tip perspektive javlja uglavnom pojam, tj. u koju vrstu stvari ’ulazi’ stol, odnosno koje on u srednjovjekovnoj umjetnosti, s djelomi~nim zadr`avanjem podvrste obuhva}a. Tako, kad ka`emo da je stol — vrsta po- i u renesansi. Film Obrnuta perspektiva upu}uje na geome- ku}stva upozoravamo u koju se nadvrstu uklju~uje pojam trijske neuskla|enosti i obrtanja pri ocrtavanju dubinskog stola (u koji rodni pojam). A kad stol odredimo tako da ka- prostiranja paralelograma u srednjovjekovnom ikoni~kom `emo kako pod stolom podrazumijevamo: pisa}i stol, ku- slikarstvu, ali i u gotici i predrenesansi. Geometrijska per- hinjski stol, uredski stol... time indiciramo koje su sve pod- spektiva opet upu}uje na njezinu primjenu (uvo|enje) u re- vrste stola, koje sve potpojmove obuhva}a pojam stola. nesansi, Atmosferska perspektiva na njezinu primjenu u ba- Time dajemo tzv. taksonomsko obja{njenje pojma stol. Ta k - roknom slikarstvu, a Koloristi~ka perspektiva na njezinu pre- sonomskim obja{njenjem, dakle, smje{tamo promatrani po- vladavaju}u uporabu u modernom, osobito fovisti~kom, sli- jam u klasifikacijsku hijerarhiju vezanih pojmova, onih na- karstvu. Cijela serija tako sugerira stanovit dinamizam povi- dre|enih i onih podre|enih.21 jesne pojave i dominacije pojedine perspektive.19 Obja{njavala~ko izlaganje kao problemska Tu sugestiju, koju nije imao vremena razviti u pojedinim fil- rasprava movima Perspektiva (koji su ipak usredoto~eni na analizu sa- dr`aja pojma, tj. na tzv. sinkrono obja{njenje), Ivan~evi} je [to se ~ini kad se ’obja{njava’? osobito razvijao u seriji element-filmova (i televizijskih emi- Time smo se ve} prili~no izri~ito pribli`ili ukupnoj odredbi sija) Stilovi-razdoblja-povijest, u kojima prevladava upravo sama obja{njenja. Jer, o~ito, neku pojavu, neki pojam, obja{- povijesno obja{njenje. Ono se, kako se razabire, sastoji, njavamo onda kad ga pove`emo s drugim pojmovima, od- prvo, u opisivanju slijeda kojim su se javljali i preina~avali nosno s drugim pojavama. Kad ga smjestimo u kontekst na- neki fenomeni (u ovom slu~aju prikazivanje trodimenzional- {eg {ireg znanja, na{eg {ireg iskustva, onog koje vrijedi nad noga svijeta na dvodimenzionalnoj povr{ini slike), u (nomo- prili~nom raznoliko{}u pojava i obuhva}a ih u pojmovnu / lo{kom) detektiranju uzroka promjena, odnosno uloga predod`benu mre`u. (funkcija) pojedinih zna~ajki u ukupnom sustavu neke kultu- Obja{njavamo, bjelodano, onda kad neke op}enitosti pove- re. `emo s pojedina~nostima, odnosno obrnuto: kad pojedina~- Povijesno obja{njenje tako odlikuje stanovita kronolo{ka pri- nosti me|usobno pove`emo uz pomo} neke op}enitosti, od- povijest (pripovijest o vremenskom slijedu pojavljivanja nosno kad jednu op}enitost pove`emo s drugim op}enitosti- stvari, njihovih smjena i promjena, tijekova zbivanja), dopu- ma. njavana bilo nomolo{kim obja{njenjem (prete`ito uzro~nim: Ostenzivno obja{njenje povezivalo je op}enitost (pojam, ri- {to je uzrokovalo pojavu ili promjenu), bilo funkcionalnim je~) s pojedina~nim predmetima na koje se pojam primjenju- obja{njenjem (s kojim se ciljem ne{to zbivalo ili radilo i ko- je, dok su ostali tipovi obja{njenja povezivali aspekte pojedi- jim svrhovitim postupcima). na~nosti s aspektima op}enitosti. Tako, strukturalno obja{- Da se pozovemo na na{u analogiju, povijesno obja{njenje njenje povezivalo je op}enite karakteristike s podre|enim stola sastojalo bi se u pripovjednoj rekonstrukciji prvih upo- karakteristikama i s ostenzivnim aspektima pojedina~nih po- raba priru~nih povr{ina kao radnih, potom u pra}enju arhe- java, nomolo{ko je indiciralo op}enite uvjete nastanka broj- olo{kih i drugih izvora koji daju na uvid pojavu i tipove po- nih pojedina~nih pojava danoga tipa, analo{ko je bilo sred- ku}stva koji su posebno izra|ivani kako bi ispunjavali tipi~- stvo taksonomskog povezivanja dvaju tipova pojava (i poj- ne funkcije stola.20 mova), a taksonomsko je isticalo strukturu povezivanja poj- mova i pojava po kriteriju ve}e i manje op}enitosti, dok je Taksonomsko obja{njenje (8) povijesno obja{njenje nastojalo (zapravo u ostenzivno-takso- Jo{ je jedan tip obja{njenja implicitan, ali ne i eksplicitan, u nomskoj maniri) pokazati pojmovno obuhvative posebne, Ivan~evi}evim Perspektivama. To je taksonomsko obja{nje- pojedina~ne vrsne mijene i pojava i pojmova koji ih obuhva- nje, odnosno klasifikacijsko obja{njenje. }aju, njihovu vremensku mijenu. 77 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

della Francescijeve slike kao one za koju vrijedi pojam geo- metrijske perspektive (kadar 7a), pa se i nju strukturalno analizira animacijsko-dijagramatskim povla~enjem perspek- tivnih linija po linijskim elementima slike (ostatak kadra: 7b), te potom animacijskom shematizacijom likova i njiho- vim smanjivanjem i pove}avanjem po mre`i dijagrama linij- ske konvergencije. Ovime se, nadalje, nagovje{tava i nomo- lo{ko obja{njenje logike smanjivanja: likovi se smanjuju pre- ma zakonomjernosti linijske konvergencije. Cijeli se taj 5a 5b ostenzivno-strukturalno-nomolo{ki pristup ponavlja i u od- Slika 4 nosu na Messinina Svetog Sebastijana... da bi se na kraju Faze animacijskog pove}avanja (i potom smanjivanja) osamostalila dijagramatska mre`a perspektivne linijske kon- shematizirana lika kako bi se shvatili omjeri veli~ina u Ikonografskoj perspektivi vergencije i pokazalo kako nedogled ne mora biti u sredini slike, nego se mo`e premjestiti i prema rubu slike. Ivan~evi}eve perspektive demonstriraju o~iglednu mogu}- Obja{njenja se ve} i linearnim slijedom nadovezuju jedno na nost da se gotovo svi tipovi obja{njenja aktiviraju u film- drugo. Ali, ona se i uzajamno nadodopunjuju, jer svako po- skom — nadasve vizualizacijskom — izlaganju: film doista jedino obja{njenje, s jedne strane, odgovara na mogu}e ’ne- mo`e biti pojmovno obja{njavala~ki u cijelome rasponu po- jasno}e’ (probleme) prethodnoga, ali i svako daje druga~iji stoje}ih tipova obja{njenja. tip obavijesti koji, zajedno uzev{i, ocrtavaju svu komplek- Naravno, i ponovno, iako smo se usredoto~ili na vizualiza- snost obra|ivane pojave. Dok se ostenzivnim definicijama cijski temeljena obja{njenja, ne treba izgubiti iz vida da su (ukazivanjem na pojave na koje se, primjerice, odnosi pojam element-filmovi planirani da budu i verbalno komentirani, i ’geometrijske perspektive’) uvje`bava primjena pojma, tako dodatno tuma~eni. Svako od nabrojenih obja{njenja strukturalnom se upoznaje sa sastavnicama pojave (sadr`a- uklju~uje i odgovaraju}e verbalno obja{njenje. Primjerice, jem pojma), funkcionalna isti~e funkciju i cjeline pojave nije samo slika ona koja ima ostenzivnu funkciju, nego, kako (’perspektive’) i funkciju njezinih strukturnih dijelova (sa- smo prije upozorili, dio pokaziva~ke snage slike nosi i ver- stavnica), nomolo{ka upozorava na zakonitosti koje pritome balno usmjeravanje pa`nje na ilustrativnu funkciju slike i na vrijede, povijesno obja{njenje osvje{}uje razli~ite povijesne sastojke koji su ilustrativno relevantni (deikti~ka i opisna varijacije i u strukturi i u funkciji (dinamizam pojave i pri- funkcija govora). I funkcija i zakonomjernost verbalno se sutnosti razli~itih perspektiva u povijesnome razvoju slikar- iskazuju paralelno i vezano sa slikom i poma`u analiti~nijem stva), a taksonomsko nam dodatno sre|uje predod`be o i protuma~enijem pra}enju onoga {to se vizualno zbiva u ka- mjestu perspektive me|u drugim fenomenima. Zapravo, ra- dru. Povijesno tuma~enje obvezno sadr`ava verbalna imeno- zli~ita obja{njenja obja{njavaju razli~ite aspekte pojave i ra- vanja povijesnog razdoblja, stila, nepokazanih kauzalnih zli~ite kontekste u kojima pojava dobiva svoju narav i ulogu. veza, nepokazanih funkcija itd., svega onoga {to se ne mo`e Iako za neku u`u svrhu mo`e biti dovoljan i jedan tip obja{- priskrbiti samo pokazivanjem prizora. Verbalnost kao klju~- njenja (npr. za prvu orijentaciju studenta o tome na {to uop- no sredstvo tuma~enja prizornog i vizualnog bogatstva od- }e primjenjivati pojam geometrijske perspektive — ostenziv- ve} je dragocjeno sredstvo da bi ga se odreklo ~ak i u nije- na definicija mo`e biti posve dovoljna), na~elna je ljudska moj varijanti diskurzivnog filma (usporedi raspravu o odno- potreba da razumijevanje bude obuhvatno, da pojam mo- su slikovnog i verbalnog u diskurzivnom filmu u Turkovi}, gnemo koristiti za razli~ite svrhe s kojima se mo`emo u ra- 1994). zli~itim prilikama snala`enja susresti na danome podru~ju (npr. podru~ju likovnih umjetnosti), odnosno u `ivotu uop- Pojmovno izlaganje kao slijed obja{njenja }e. Naime, ve} je analiza pojedinih tipova obja{njenja ukazivala na ~injenicu da se pojedina obja{njenja me|usobno nadopu- Izlaganje kao proces spoznaje njuju, a i da su nekako izlaga~ki raspore|ena. Ivan~evi} ne Moto istaknut na po~etku ovog rada upu}uje na dodatan ra- ’nabacuje’ obja{njenja nasumce, nego se jedno javlja kao ra- zlog za neke od opisanih crta organizacije slijeda obja{njenja zrada i dopuna prethodnoga, jedan tip obja{njenja javlja se u element-filmovima. kao tuma~enje i razrada prethodnoga. Jedna je od Ivan~evi}evih klju~nih misli voditeljica kako ele- Pogledajmo kako ide slijed obja{njenja u na{em temeljnom ment-film treba poticati na mi{ljenje, razvijati metodu mi- primjeru, u Geometrijskoj perspektivi. {ljenja. Prvo se javlja ostenzivno obja{njenje polaznim opisnim ka- Naime, jest da je nadovezivanje obja{njenja uz varijantnu ra- drovima mirogojskih veduta (Slika 1: kadrovi 1-3). Na nje- zradu pojedinog obja{njenja naciljano na postupno uklanja- ga se nadovezuje strukturalno obja{njenje — izdvajaju se nje ’nedostatnog znanja’, odnosno na slo`eno upotpunjava- sheme likova (~empresi i likovi ljudi) i pokazuje se kako se nje znanja, ali Ivan~evi} izlaganje organizira i tako kako bi oni smanjivanjem prostorno raspore|uju, raspore|uju po ono vodilo proces spoznaje i proces usvajanja znanja. Kad u dubini (kadrovi 5-6). To se obja{njenje prirodne pojave ana- Geometrijskoj perspektivi i Atmosferskoj perspektivi primje- lo{ki prenosi i na slike. Prvo slijedi ostenzivno pokazivanje njuje shematizaciju prvo na prirodni krajolik, a potom isti 78 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u postupak uzastopno primjenjuje na razli~ite primjerke likov- drugo) koja je klju~nim ~initeljem spoznajne ekonomije, od- nih djela, onda omogu}uje gledatelju uvje`bavanje u izlu~i- nosno boljega pam}enja. Naime, uklju~ivanje jedne pojave u vanju tematiziranih tipova perspektive u vrlo razli~itim drugu, odnosno jedan niz pojava u tzv. grupe izrazito olak- predlo{cima (primjercima), odnosno stjecanje generalizirane {ava pam}enje cjeline, ali i sastavnih dijelova ~ije sastavne analiti~ke vje{tine u detekciji danih perspektivnih indikato- funkcije i odnosi u cjelini time postaju jasni (usp. Miller, ra. Nakon gledanja kratkog element-filma gledatelj bi treba- 1967). o biti sposoban otkrivati uzete perspektive i u drugim i druk- ~ijim slikama od onih koje su pokazane u filmu, u razli~itim Dodatno, sama pojmovno-analiti~ka metoda kojom se kori- prilikama svakodnevnog `ivota od onih pokazanih u uvod- sti Ivan~evi} — uporaba shematizacije i dijagramatizacije, nom dijelu filma. Gledatelj bi morao mo}i ustanovljavati su`avanja pa`nje i dr. ujedno daje metodski predlo`ak kako ima li dane perspektive u nekoj slici ili ne, te bi trebao biti da onaj koji razumije perspektivu na temelju Ivan~evi}eva sposoban analiti~ki upozoriti na one osobine dane slike po element-filma to svoje znanje prenese na druge. Recimo, gle- kojima je ta perspektiva prisutna (npr. na pojavu smanjiva- datelj podu~en Ivan~evi}evim element-filmom mo`e obja{- nja likova, odnosno konvergencije paralelnih linija kao indi- njavati danu perspektivu tako da na predlo{ku reprodukcije kaciju udaljenosti likova od to~ke promatranja; na pojavu iz- jedne slike olovkom povla~i linije koje povezuju likove i, re- blje|ivanja i plavi~astosti kao ’atmosfersku’ indikaciju uda- cimo, pokazuju kako se njihova veli~ina konvergentno sma- ljenosti i dr.). njuje, da blokira dio slike kako bi upozorio na vertikalne Tako|er, tuma~enje jednog obja{njenja drugim (npr. osten- ’atmosferske’ slojeve vidljive na slici i sl. Ponavljanje te me- zivnog strukturalnim, strukturalnog nomolo{kim) ne zna~i tode na razli~ite slikovne predlo{ke u element-filmu, dakle, samo pro{irivanje znanja na nove aspekte — iako je i to bit- omogu}uje da se ta metoda bolje zapamti, da se ne uvje`ba na osobina takva nadovezivanja — nego podrazumijeva i do- samo identifikacija perspektive, nego i analiti~ka metoda datnu organizaciju znanja (jedno se obja{njenje uklju~uje u identifikacije.

Slika 5

1a 1b 1c 1d

2a 2b 2c 2d

3a 3b 3c 3d

Kadrovi triju sekvenci iz Vertikalne perspektive — primjer analo{kog obja{njenja. U 1a-d demonstrira se ’herbarijsko na~elo': kako trodimen- zionalnu biljku tako polo`iti da u dvodimenzionalnom (spre{anom) obliku daje optimalnu sliku biljke. U 2a-d, ista stvar demonstrira se s trodimenzionalnom lutkom (ovdje su izba~eni me|ukadrovi dijagramatskog obja{njenja). U 3a-d u animiranim fazama ilustrira se tuma~enje kako je vertikalni poredak u staroegipatskim slikarijama posljedica polaganja dubinskih redova likova na tlo te da je to indikacija je njihova dubinskog, a ne vertikalnog smje{taja. 79 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

Problemski pristup kao motivator i organizator vanja kao indikatora dubine, odnosno kao ne~eg {to se nazi- izlaganja va geometrijska perspektiva) ovdje ima povratan efekt ukazi- Kod svakog obja{njenja, odnosno niza obja{njenja, mo`emo vanje na problemati~nost, nedostatnost dotadanjeg znanja. se pitati: ’Dobro, ~emu uop}e obja{njavati?’ ^emu na jedno Me|utim, u Ivan~evi}evu pasiju ide ukazivanje kako prva obja{njenje (recimo ono taksonomsko) nadovezivati drugo, (ostenzivna) spoznaja ne~ega {to nismo znali jo{ nije dostat- ~emu uop}e razvijati spomenuti ’lanac obja{njenja’? na. Nije dovoljno da uo~imo smanjivanje kao indikaciju du- Time zapravo pitamo o motivaciji: {to uop}e tjera ~ovjeka bine, nego je va`no da uo~imo i da je ono op}a pojava — na obja{njavanje, koji je to interes za pra}enje obja{njenja? ona koja vrijedi za mnoge primjerke, i da njegovim pojavlji- vanjem ravna neka ’logika’ (konvergencije ka nedogledu, je- Odgovor je jednostavan: posrijedi je interes za upotpunjava- dinstvenoj to~ki, odnosno da je smanjivanje zakonomjerno nje znanja. A, pretpostavka je tog odgovora da je nedostatak gradirano). I tako dalje. znanja potencijalno ugro`avaju}i problem koji nehotice te`i- mo rije{iti. Zapravo, mogli bismo re}i da je svako obja{nje- Zapravo, struktura obja{njenja u Ivan~evi}evim element-fil- nje poku{aj da se odgovori na neku ’upitnost znanja’, tj. na movima uvjetovana je slijedom detekcije nadovezivih proble- problem. Ne{to ili uop}e ne znamo, ili ne znamo dovoljno ma. Prethodno obja{njenje (priskrbljivanje znanja) otvara te- podrobno ili ne znamo dovoljno obuhvatno, ’dovoljno’ ili za ren za uo~avanje idu}ega problema, koji je u motivacijskim danu priliku, ili za raspon na{ih snala`enja u `ivotu, odno- temeljima idu}eg obja{njenja. sno za raspon na{ih komunikacija... Raspravlja~ka, argumentacijska struktura izlaganja ^est je, a klju~an, problem — za pedagoga, za znanstvenika, Zapravo, taj je pristup neizri~ito, ali nepogre{ivo — pole- zapravo za svakoga tko se la}a obja{njenja — u tome {to ci- mi~ki. Ivan~evi}evo izlaganje kao da polemizira s na{om ljana publika ne mora uop}e biti svjesna da ne{to ne zna, ili skrovitom, nesvjesnom uvjereno{}u da znamo gledati, odno- da ne{to ne zna dovoljno. Primjerice, student, odnosno po- sno da znamo za{to vidimo tako kako vidimo. Element-fil- tencijalni gledatelj Ivan~evi}evih element-filmova, ne mora movi ustrojeni su kao svojevrsne rasprave, disputi s takvom biti svjestan da ne zna da se opa`ena dubina prizora naslika- uvjereno{}u, nastoje}i je postupno razobli~iti protuprimjeri- na na plo{noj slici naziva ’perspektiva’ jer nikada o tome do ma, odnosno argumentima — obja{njenjima koja razaraju tada nije ~uo govoriti, niti je bio natjeran o tome uop}e mi- postoje}e stanje znanja (tj. razobli~uju krivo uvjerenje) i bra- sliti. Opa`anje dubine naslikana prizora ~ini mu se jednako ne novo znanje od mogu}ih prigovora. ’prirodno’ kao i opa`anje dubine ambijenta u kojem se nala- zi. Uop}e, ~ovjek ne mora znati da ne{to ne zna, niti mora Utoliko nizanje primjera i obja{njenja jest u Ivan~evi}a za- znati da ono {to mu se ~ini da zna ba{ i ne zna dovoljno do- pravo nizanje argumenata i njihove razrade, struktura izla- bro ili dovoljno podrobno. Barem ne prema nekim standar- ganja jest izrazito argumentacijska, raspravlja~ka. dima koji su zahtjevniji od onih prema kojima procjenjuje Naime, standardno se pod argumentacijom, raspravom, dr`i svoje znanje. ’podupiranje, osvjedo~enje ili opravdavanje’22 nekog shva}a- Ivan~evi}ev op}enit teorijski pristup odlikuje upravo stra- nja koje podrazumijevamo da je istinito, mjerodavno, odno- stveno traganje za ovakvim mjestima podrazumijevane a la`- sno pobijanje nekoga shva}anja koje ne dr`imo da je istini- ne ’besproblemnosti’ mnogo kojega na{eg postoje}eg znanja, to, uz svjedo~anstvo protiv njega. [to je argumentacija ra- odnosno nedostatka svijesti o onome {to ne znamo. Odno- znovrsnija i razra|enija, to se shva}anje mo`e dr`ati uteme- sno, nedostatka radoznalosti, izostajanje nastojanja da se ljenijim, odnosno pobijenijim. pro{iri ili produbi na{e postoje}e znanje. Zaklju~ak U skladu s tom svojom strasti Ivan~evi} je strukturirao ele- Vratimo li se polaznoj dvojbi oko mogu}nosti pojmovnoga, ment-filmove kao postupno razotkrivanje podru~ja neznanja raspravlja~kog filma, vjerujem da je vi{e nego o~igledno ko- tako da gledatelja sustavom uzastopnih postupaka prisiljava like su mogu}nosti filma da uz svoje opisne i narativne izla- da uo~i problem. Ivan~evi}ev slijed izlaganja jest problemski: ga~ke potencijale ima itekako mo}ne diskurzivne potencija- njegove sekvence i njihov slijed jest upravo slijed postavlja- le: filmsko izlaganje mo`e biti unikatne diskurzivne mo}i nja problema (pitanja) i davanje odgovora na njih. upravo zato {to jest zorno, ali i zato {to ta zornost omogu- Primjerice, pokazni kadrovi mirogojskih krajolika u Geome- }uje izrazito mo}no ilustrativno, argumentativno poveziva- trijskoj perspektivi dani su u nabrajala~koj sukcesiji i u tako nje s najvi{im pojmovnim odredbama, s najapstraktnijim mi- nagla{enoj kompoziciji, uz podrazumijevano verbalno ko- {ljenjem. mentatorsko upozoravanje, da se gledatelja prinudi da obra- Uostalom, jak je trend u suvremenoj epistemologiji (teoriji ti pa`nju ne~emu ~emu vjerojatno ne obra}a pa`nju u sva- spoznaje) da se najvi{e pojmovne funkcije nastoje evolucio- kodnevnu `ivotu. Time ga tjera da jedno podru~je neupitno- nisti~ki protuma~iti kao izvedenice upravo osobita razvoja ga svakodnevnog opa`ala~kog saobra}aja sa svijetom stavi ~ovjekova rje{avanja problema konkretnoga tjelesnog snala- pred dodatan zahtjev osobita promatranja. ^ini mu dotada- `enja uz pomo} ’slikovnih’ predod`aba (usp. Damasio, nji opa`ala~ki odnos prema svijetu upitnim time {to mu na- 1994). Nije vizualna konkretnost smetnja apstraktnom mi- gla{eno otkriva ono {to nije dotada znao: pojavu konvergen- {ljenju, nego mu je najprirodnijim temeljem odnosno njezi- tnog smanjivanja kao sastavnog dijela na{e percepcije dubine no svladavanje primarnim je iskustvenim zadatkom apstrak- prostora. Davanje pozitivnog znanja (konvergentnog smanji- tnoga mi{ljenja. 80 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

Bilje{ke

1 Usp. za takvu ideju Astruc, 1978 /1948/: 364. ono {to je podrazumijevano (misaonost gledanja) izlaga~ki rekonstru- ira, odnosno da filmom konstruira proces vizualnog mi{ljenja: 2 Usp. zapise Ejzen{tejna (1984 /1927-28/) u kojima razmatra takvu mogu}nost i na~in na koji da ostvari takav film.. ...tu mislim na onaj intenzitet kojim Šelement-film, op. H.T.š u~e- 3 Dodu{e, nitko nije sporio da se apstraktne ideje u zvu~nome filmu nika uvla~i u spoznajni proces, na strogo strukturiranje problema, mogu iznositi verbalno — monologom ili dijalogom, bilo govorom na logi~nu misao... (Ivan~evi} u: Krelja, P., 1974/75: 63) snimljenih likova, bilo izvanprizornim komentarom (OFF-om). Ali, s Element-film, dakle, razvija logi~no mi{ljenje, gotovo bih rekao tradicionalno puristi~kih stajali{ta filmske teorije i kritike, tj. sa staja- upu}uje na logi~no mi{ljenje; on ne ’u~i’ misliti, ali nas na neki na- li{ta normiranja filmi~nosti, obja{njavala~ka uloga verbalnoga ko- ~in podsje}a mi{ljenju. Ima, naime, jako mnogo podru~ja prema mentara nije se dr`ala u skladu s — nadasve vizualnom — ’prirodom’ kojima se gledalac odnosi s gotovim i oko{talim formulama u gla- filma, a pogotovo se nije dr`alo ’filmi~nim’ raspravlja~ki koncipiran vi, a element-film bi mogao mnogo u~initi na razbijanju te ’sigur- govorni komentar u dokumentarcima ili obrazovnom filmu. Te po- nosti’ Element-film je potencijalna mogu}nost poticanja gledaoca sljednje — jako komentirane dokumentarce te obrazovne filmove — da zauzme aktivniji stav prema stvarima, da cjelovitije i druga~ije k tome se dr`alo izrazito ’neumjetni~kim’ vrstama, nevrijednim da ih osmi{lja svijet koji ga okru`uje. (Ivan~evi} u: Krelja, P., 1974/75: se razmatra u filmskim estetikama, odnosno u kritikama koje su bile 58-59) usredoto~ene na samu ’umjetnost filma’, a ne na ’neumjetni~ko’ ko- ri{tenje ’filmskog medija’. Uglavnom, pojavu da se cijeli film — bilo 5 Jedinstven pregled povijesti takva, diskurzivna, tipa filma u Hrvatskoj svojom ukupnom verbalnom stranom (tj. komentarom u zvu~nome daje Vjekoslav Majcen (2001) u knjizi koja upozorava na dugotrajnu filmu), a pogotovo svojom obvezatnom vizualnom stranom — struk- i vrlo vrijednu tradiciju proizvodnje i kori{tenja obrazovnog filma. turira kao rasprava, kao pojmovna analiza, kao razra|eno obja{njenje Zapravo, film se odmah po~eo rabiti u znanstveno-predava~kom ~inilo se bilo apsurdnim, bilo neumjesnim i ’tu|im’. Za argumente kontekstu, obi~no vezano uz ’multimedijalnu’ prirodu popularno- protiv takva puristi~kog, esencijalisti~ko ’filmi~nog’ i ’umjetni~kog’ znanstvenih predavanja u kojima su se, kao ilustracije, rabile slike, di- shva}anja filma usp. Carroll, 1996; Turkovi}, 1974/75a; Turkovi}, japrojekcije pomo}u laterne magice, zemljopisne karte..., a ~im se po- 1988). javio film, rabile su se i filmske snimke (Kosanovi}, 1985; Majcen, 2001; Sljep~evi}, 1982). Vrlo je rano postulirana znanstvena i obra- 4 Serija element-filmova Perspektive izvrsno je poslu`ila Ivan~evi}u za zovna funkcija filma (Matuszewski, 1984). A u zvu~nom filmu na ra- demonstraciju njegova shva}anja o gledanju kao obliku vizualnoga zli~itim stranama — medicinskoj, industrijskoj, i, naro~ito, vojnoj — mi{ljenja, a o nastavi likovnih umjetnosti kao o u~enju da se gleda, ali njegovala se proizvodnja i edukacijsko prikazivanje tzv. instrukcijskih i kao u~enje mi{ljenja — vizualnog mi{ljenja. Citatni moto s po~etka filmova. Strukturalna sofisticiranost Ivan~evi}evih pionirskih Perspek- ovoga rada jedan je od ranih iskaza vezanih uz obja{njavanje funkci- tiva, a na podru~ju na{eg originalnog disciplinarnog rukavca element- je element-filmova. Evo jo{ nekih: filma, uvelike je bila pripremljena vrlo razra|enom i visokostandar- Smatram, naime, i to je geslo koje ~esto ponavljam na po~etku dnom obrazovnom i nastavnom produkcijom Zora filma. Njoj su bili svojih predavanja iz razli~itih podru~ja i koje smatram da treba izlo`eni |aci koji su se {kolovali pedesetih i {ezdesetih godina (me|u uvijek nanovo isticati: GLEDATI ZNA^I MISLITI; gledanje je mi- njima i ja), nastavnici koji su podu~avali uz ’nastavna sredstva’ — di- {ljenje. U~e}i aktivnom promatranju mi u~imo aktivnome mi{lje- afilmove i filmske predstave koje su prire|ivane za {kole u sklopu na- nju, naro~ito zaklju~ivanju. Tuma~imo smisao oblika i time razvi- stave, a i {ira publika preko povremenih ’predigra’ takvih filmova uz jamo onaj temeljni zahtjev ~ovjekov da sam sebi objasni svijet oko igrane filmove u kinima. Filmoteka 16, uz distribuciju i prikazivanje sebe. Nastojimo, dakle, ne samo obja{njavati pojmove, nego i igranih filmova na 16mm filmu, distribuirala je i strane i doma}e stvoriti potrebu da se zaista sve i nastoji objasniti, razumjeti, pro- obrazovne i nastavne filmove na 16 mm filmu i prije no {to je po~e- tuma~iti. Ako jednom uspijemo otkriti jedan zanimljiv sadr`aj, je- la vlastitom produkcijom element-filmova (Kukuljica, 1973). Zasi- dan zanimljiv podatak, mi }emo ga zapamtiti, ali va`nije od toga gurno je mnogo~emu od toga bio izda{no izlo`en i Ivan~evi}. Uz to, je ~injenica da }e nam upravo taj novoste~eni podatak, ili nov sa- u pedesetim, {ezdesetim i sedamdesetim godinama filmski je gledalac, dr`aj u nama, razviti naviku, potrebu da i pred ostalim nepozna- osobito onaj uvu~en u {kolski sustav i koji je pratio filmske festivale, tim oblicima, pojavama, sadr`ajima postavimo pitanje: otkuda i imao na raspolaganju i obrazovno-instrukcijsko-znanstvene izdanke za{to? (Ivan~evi} u: Krelja, V., 1974/75: 32). dokumentaristi~kih produkcija Jadran filma, odnosno potom i Za- greb filma. Produkcija [kole narodnoga zdravlja, klju~na u razdoblju Taj se Ivan~evi}ev stav izrazito podudara sa stavom Rudolfa Arnhei- izme|u dvaju ratova, nakon Drugog svjetskog rata medicinski se spe- ma, artikuliranim otprilike u istom razdoblju u kojem je Ivan~evi} cijalizirala, ali je ostala u zatvorenim obrazovno-medicinskim krugo- provodio svoj program (gledanje=mi{ljenje). Arnheim je razradi te vima, uglavnom bez javnog odjeka (Majcen, 1995). Majcen, na po- teze posvetio cijelu knjigu (Arnheim, 1974/1969), iako vi{e sa stajali- ~etku svoje knjige, daje i skicozan uvid u svjetsku situaciju, iako, zbog {ta onoga {to mora ~initi stvaralac, a manje sa stajali{ta gledatelja sli- nedostatak specijalizirane literature, tek spominje tradiciju tzv. in- ka (~emu Ivan~evi} daje prednost). Za usporedbu evo dvaju inicijal- strukcijskog filma, onoga koji `eli analiti~ki podu~iti nekim (industrij- nih Arnheimovih artikulacija teze o vizualnom mi{ljenju: skim, ratnim, stru~no-manipulativnim) postupcima, a ta je tradicija Moj raniji rad pou~io me je da je umjetni~ka aktivnost oblik rasu- osobito bila jaka na podru~ju vojnog i medicinskog obrazovanja — |ivanja, u njoj su percepcija i mi{ljenje neodvojivo prepleteni. podru~ja koja gotovo posve ispadaju iz obzora histori~arskog prou~a- Osoba koja slika, pi{e, sklada, ple{e, osje}ao sam se ponukan re}i, vanja. A upravo je, dr`im, instrukcijski film bio onaj koji je osobito misli uz pomo} svojih osjetila. (Arnheim, 1974: V) razra|ivao analiti~ko postupni pristup (naciljan na usvajanje vje{ti- na), koji je Ivan~evi} primijenio na posve drugoj razini — na razini ...samo onoliko koliko percepcija sabire tipove stvari, tj. pojmove, obja{njavanja i usvajanja kulturolo{kih pojmova, a ne tek konkretnih toliko se perceptivni materijal mo`e koristiti za misao; i obratno, tehnolo{kih procesa (kao {to su, primjerice, rad visokih pe}i; usp. Re- ukoliko stvari osjeta ne ostaju prisutnima um nema s ~ime razmi- isz, Millar, 1968: 172-178). {ljati. (Arnheim, 1974: 1) 6 Esteti~ki pristup filmu — promicanje shva}anja kako je film umjet- Vizualna percepcija, poku{ao sam pokazati, nije pasivno snimanje nost, a na drugoj (kad je film prihva}en ’kao umjetnost’) nastojanje podra`ajnog materijala nego aktivna zaokupljenost uma. Osjet da se shvati po ~emu je film ’umjetnost’ — uglavnom se usredoto~a- vida djeluje selektivno. Percepcija oblika se sastoji u primjeni kate- vao na igrani, narativni film (i povremeno na dokumentarni), dok su gorija oblika, a njih se mo`e nazvati vizualnim pojmom zbog nji- se svi oblici tzv. instrumentalizacije filma, tj. uporabe filma u druge hove jednostavnosti i op}enitosti. Percepcija, nadalje, uklju~uje svrhe osim ’estetskih’, dr`ali ne samo nebitnim za esteti~ka razmatra- rje{avanje problema. (Arnheim, 1974: 37) nja, nego su se ~esto dr`ali neprijateljskim po nastojanja da film bude Dakako, i jedan i drugi smatraju da je svako gledanje oblik mi{ljenja umjetnost. Golemi su korpusi filmova ostajali, tako, izvan teorijskog (kognitivna aktivnost). Ali, o~ito je da je zadatak pojmovnog filma da (esteti~ki orijentiranog) razmatranja. 81 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

7 Rije~ je bila o proizvodu iz SAD, kasetnom kinoprojektoru super oriju zna~enja (i pobijaju}i da se ona temelji na ’sli~nosti’ iskaza sa 8mm filma, pod nazivom ’Tehnicolor 280’. Nakon provjeravanja ra- stvarima): zli~itih projektora, lako}e baratanja s njima, dovoljne svjetlosne ja~i- Ako sumnjamo u to kako re~enica ’King’s College gori’ mo`e biti ne i za projekciju u nedostatno zamra~enim prostorijama te dostu- slikom King’s Collegea koji gori, moramo se samo pitati: ’Kako da pnosti cijene, Filmotaka 16 odlu~ila se za taj specifi~ni kasetni oblik. objasnimo {to ta re~enica zna~i?’ Neko obja{njenje mo`e se sasto- Problem drugih zemalja (posebno npr. Velike Britanije) bio je u ne- jati od ostenzivne definicije. Re}i }emo, npr., ’ovo je King’s Colle- standardiziranosti ponu|enih projektora i vrpci (op}enito prisutnih ge’ (pokazuju}i na zgradu), ’ovo je vatra’ (pokazuju}i na vatru). na tr`i{tu), ~injenici da su se koristili me|usobno razli~iti tipovi pro- Ovo vam ukazuje na jedan na~in na koje mogu biti povezane rije- jektora i vrpci (razni formati i razli~ite naprave), te odvojene proi- ~i i stvari. (Wittgenstein, 1969: 37) zvodnje za svaki format, od kojih je svaka bila neuporabiva na tehni- ci drugoga formata. Filmoteka 16 to je izbjegla time {to je, uz na~el- Pitaju}i za ime. Uvedemo, recimo, nove oblike kamenogradnje. B nu potporu prosvjetnih vlasti, objedinila i distribuciju i proizvodnju: poka`e na jedan od tih oblika i pita, ’[to je to?’; A odgovori, ’To odlu~ila se za jedan, kasetni, projektor i istodobno krenula u proi- je...’ Kasnije A izgovori tu novu rije~, recimo ’kameni lûk’, i B do- zvodnju filmova za taj sklop. Na ruku joj je i{la krajnje slaba opre- nese odgovaraju}i kamen. Rije~i ’To je...’ zajedno s gestom pokazi- mljenost {kola, pa se nije morala boriti s ve} postoje}om raznoliko{}u vanja nazvat }emo ostenzivnim obja{njenjem ili ostenzivnom defi- {kolske filmske tehnike, nego je potaknula uvo|enje jedinstvene — nicijom. (Wittgenstein, 1969: 82) elementfilmske, {to je i u~inila — u dogovoru s prosvjetnim vlastima i sa samim {kolama. Tako je uveden jedinstven tehnolo{ki standard za U Filozofskim istra`ivanjima Wittgenstein (1973; prvi dio, paragraf 8mm nastavne filmove, i izda{na proizvodnja za taj format (usp. Ku- 1) poziva se na davni Augustinov opis na~ina na koji je kao dijete kuljica, 1973) usvajao pojmove, gdje, istovjetno kasnijim odre|iva~ima, zapravo opisuje prilike ostenzivnog usvajanja (obja{njavanja) pojmova, odno- 8 Kako je bila posrijedi superosmica, tj. 8mm filmska vrpca koja je ima- sno rije~i za njih: la i magnetnu zvu~nu pistu, a postojala je i varijanta kasetnih projek- Kad bi ljudi imenovali neku stvar i pri tom na nju pokazali pokre- tora s mogu}no{}u reprodukcije zvuka, element-film je imao na~elnu tom tijela, vidio sam i pamtio da oni tu stvar nazivaju rije~ju koju tehnolo{ku mogu}nost zvukovne reprodukcije. Za ’nijemu’ — nezvu- su izgovarali kad su je meni htjeli pokazati. A da oni to ho}e, vi- kovnu — tehnolo{ku varijantu odlu~ilo se nadasve iz pedago{kih ra- djelo se iz pokreta tijela, koji su kao neki prirodni i sveop}i jezik zloga (da se nastavniku omogu}i da slobodno komentira vizualni ma- svih naroda. On, naime, izrazom lica, o~ima, kretnjom tijela i zvu- terijal — ideja za koju se posebno zalagao i Ivan~evi}), ali vjerojatno kom glasa o~ituje da du{a ne{to tra`i, ne{to `eli, ne{to odbacuje ili su i razlozi {tednje utjecali na odluku (manja skupo}a proizvodnoga izbjegava. Tako sam malo-pomalo shva}ao koje su stvari ozna~a- procesa filma i same naprave). Me|utim, jo{ se dugo po pojavi nije- vali pojedinim rije~ima {to su ih uklapali u razli~ite re~enice i {to mih element-filmova u {kolama raspravljalo o mogu}nosti, odnosno sam ih ~esto slu{ao; njima sam onda izra`avao svoje `elje po{to opravdanosti ili neopravdanosti varijante element-filmova sa zvu- sam svoja usta izvje`bao u njihovu izgovoru. (Augustin, 1973; kom, mogu}ih dobitaka i gubitaka uklju~enja zvuka, odnosno govor- Knjiga prva, Glava 8; str. 15) nog komentara (usp. Turkovi}, 1976). Ina~e, i pedagozi zornu poduku, poduku primjerom, uzimaju kao jed- 9 Ivan~evi} je snimio 46 element-filmova, i to u vi{e serija. Osim serije nu od najtemeljnijih metoda za djelotvorno usvajanje apstraktnih poj- Prostor u plohi (tj. Perspektive), snimio je niz filmova u seriji Stilovi mova, odnosno apstraktnoga znanja. — razdoblja — povijest, prili~an broj filmova u seriji Povijest, a sni- 12 Brojevi uz pojedinu sliku redni su brojevi kadrova u ukupnom obra- mio je i ne{to element-filmova u sklopu serije Matematika te Jezik i |ivanom element-filmu. Slike su ’skinute’ s videovrpce s telekinira- knji`evnost. nim element-filmovima. (Vrpcu mi je ustupila svojedobna Filmoteka 16 uz usmenu dozvolu da je rabim u znanstvene svrhe.) 10 Kako }u se u ovom tekstu oslanjati na logi~ke distinkcije vezane uz pojam pojma, evo njihova kratkog popisa i obja{njenja (pri tome se 13 Da taj element-film i nema u sebe uklju~en naslov, svejedno bi se po- oslanjam na natuknicu Gaje Petrovi}a ’Pojam’ u Filipovi}, gl. ur., drazumijevalo prethodno upu}ivanje na termin koji se obra|uje. Na- 1984). Pojmovi se sporazumjevala~ki obi~no iskazuju rije~ima: rije~ ime, kod element-filma — koji se planira pokazati u sklopu predava- ’stol’ jezi~nim je znakom je za pojam stola. Pod dosegom (ekstenzi- nja i uz govorni komentar nastavnika — podrazumijeva se da preda- jom, referentom) pojma podrazumijevaju se one pojedina~ne pojave va~ u svojoj uvodnoj rije~i pred film nazna~i da se taj film bavi geo- svijeta na koje taj pojam upu}uje (referira, do kojih dose`e), rije~ je o metrijskom perspektivom, tj. da prije projekcije filma izrekne i istakne podru~ju primjene tog pojma. Npr. pod doseg pojma stola potpadaju stru~ni naziv za pojam i pojavu {to }e se obraditi filmom, i da }e i sam brojni predmeti u na{im `ivotnim ambijentima koje prikladno naziva- upu}ivati da su ti po~etni kadrovi primjerom ba{ za ’geometrijsku per- mo rije~ju ’stol’. Pod sadr`ajem pojma podrazumijevaju se tzv. ozna- spektivu’. ke koje pojam obuhva}a, a pojmovne oznake zapravo su ona svojstva 14 Izlu~ivanje va`nih osobina za postojanu identifikaciju (tzv. ’apstrahi- ili osobine `ivotne pojave po kojima ona ulazi u podru~je primjene tog ranje’) pojava ~ini se da je ’vrlo primitivno’ svojstvo na{eg mozga, od- pojma, tj. po kojima je referentom, dosegom tog pojma. Recimo u sa- vija se ’automatski’, ispod praga svijesti, nije tek dostignu}e ’vi{ih dr`aj pojma stol ulazi ono {to donosi rje~ni~ka definicija rije~i ’stol’: spoznajnih operacija’ (usp. Turkovi}, 2002, i tamo navedenu literatu- »komad namje{taja razli~ita oblika i namjene koji se sastoji od {iroke ru). daske na jednoj nozi ili vi{e njih« ([onje, gl. ur. 2000). Dakle, u sadr- `aj pojma stol ulazi da je rije~ o ’komadu namje{taja’, i da ima ’razne 15 Usput budi re~eno, psiholozi su uo~ili kako se prikladno stilizirani namjene’, te da su mu sastavnice ’{iroka daska’ i ’noge’, te da se da- (shematizirani) predmeti lak{e percipiraju od fotografski punih, pa i ska ’nalazi na’ nogama. Pod opsegom pojma dr`e se svi podvrstani od samih `ivotnih prizora. Usp. Hochberg, 1972; Turkovi}, 2002: pojmovi koje dani pojam obuhva}a i koje se ~esto tako|er navodi u 131-133) rje~ni~koj definiciji. Recimo, u sklopu spomenute natuknice o rije~i 16 Ne{to vi{e o dijagramatizaciji, njezinim klju~nim osobinama i proble- ’stol’ u [onjinu se rje~niku nabrajaju sljede}i potpojmove koji ulaze u mima, usp. Turkovi}, 1994. opseg pojma stol: kuhinjski stol, radni stol, pisa}i stol, uredski stol. Opseg pojma, dakle, ~ine razli~ite podvrste (dosegovnih) predmeta 17 Prema istra`ivateljima neposredne komunikacije (tzv. komunikacije koji se nazivaju ’stolom’, i te podvrste ponekad imaju vlastito ime licem u lice) u ranome djetinjstvu i na~ina na koji se usvaja jezik, te- koje indicira njihov poseban pojam. Posljednje upozorava da je svaki melj je svakom jezi~nom usvajanju uspostava zajedni~kog centra pa- pojam zapravo razred, klasa, vrsta, skup pojedina~nih ili posebnih po- `nje te uva`avanje razli~itih perspektiva sudionika u komunikacij- java, i to: (a) skupa `ivotnih predmeta na koje upu}uje, do kojih do- skom procesu (usp. primjerice Tomasello, 1999). Dakako, zajedni~ko se`e, (b) svojstava koje sadr`ava, te (c) drugih pojmova (drugih vrsta) polje pa`nje izvorno se uspostavlja brojnim neverbalnim postupcima koje obase`e, obuhva}a. Pojmovi su rezultati klasifikacije (kategoriza- (usmjeravanjem pogleda, kretnjama ruku, orijentacijom glave i tijela, cije), razvrstavanja i svrstavanja. neverbalnim glasanjem i dr.). Jezik se usvaja kao sredstvo dodatne ar- tikulacije takve komunikacijske situacije, a, u djeteta, uskoro postaje 11 Pojam ostenzivne definicije ili zorne odredbe, zornog obja{njenja vrlo dominantno sredstvo, s velikim obavijesno artikulacijskim kapaciteti- je utjecajno problematizirao Wittgenstein podupiru}i tzv. slikovnu te- ma. Kako jezik takvu spoznajno artikulacijsku funkciju dobiva u ra- 82 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

nome djetinjstvu, uz progresivno istan~avanje vje{tine njegove pri- spektivama nema obja{njenja koje je ~esto u instruktivnim filmovima mjene u konkretnim `ivotnim situacijama i slo`enijim komunikacij- — uvjetno ga nazovimo — proizvodno obja{njenje. Njime se analizi- skim razmjenama, on se javlja kao prirodno spoznajno-pomo}no ra proizvodni postupak kojim se do{lo do neke izra|evine. Rije~ je o sredstvo i pri susretu s vizualno zornim prizorima koje predo~avaju kombinaciji strukturalnog i povijesnog pristupa: strukturalni pristup filmovi. primjenjuje se dijakrono (filogenetski) na povijesni slijed nastanka po- jedina~nog djela (ili tipa djela). Pa`ljiva analiza razli~itih pojedina~nih 18 I mnogi drugi fenomeni mogu biti obja{njeni funkcionalno, iako nisu diskurzivnih slu~ajeva, s dostatnom metodolo{kom osvje{}eno{}u, ba{ izra|evinama. Primjerice, mnoge se dru{tvene organizacije mogu vjerojatno bi mogla istaknuti jo{ poneka obja{njenja, ili podvrste tuma~iti funkcionalno, biolo{ki se sustavi dadu tuma~iti adaptacijski obja{njenja. Za analizu razli~itih tipova obja{njenja, odnosno defini- funkcionalno, a i svaka analiza neke fizikalne pojave na komponente cija usp. Fahnestock, Secor, 1990. koje tvore njezinu prepoznatljivost ~esto podrazumijeva funkcionalni pristup tim komponentama. 19 Dodu{e, Ivan~evi} povremeno pretjeruje u tvr|enju da je neka per- 22 Prema The Internet Encyclopaedia of Philosophy spektiva svojstvena odre|enom stilskom povijesnom razdoblju (usp. (http://www.iep.utm.edu/, o~itano 8. srpnja, 2004) »Argument je po- za kritiku Ivan~evi}evih povijesnih tuma~enja pojedinih perspektiva vezan niz iskaza ili sudova, od kojih se nekima namjerava dati potpo- Turkovi}, 2002), ali neto~nosti u povijesnom obja{njenju ne ~ine ga ru, opravdanje ili svjedo~anstvo istinitosti drugog iskaza ili suda. Ar- manje povijesnim, i manje obja{njavala~ki potrebnim. Ivan~evi}eva je gument se sastoji od jedne ili vi{e premisa i zaklju~ka. Premise su iska- posebna vrlina {to se posebno trudi oko povijesnog obja{njenja, pa zi za koje se dr`i da daju potporu ili svjedo~anstvo; zaklju~ak je onaj otuda i njegov anga`man u izradi niza povijesnih element-filmova. iskaz koji navodno premise podr`avaju. (An argument is a connected 20 Takav povijesni (i nomolo{ko-funkcionalni) pristup Ivan~evi} izri~ito series of statements or propositions, some of which are intended to i njegovano primjenjuje u svojim povijesnim element-filmovima, oni- provide support, justification or evidence for the truth of another sta- ma posve}enim stilovima i razdobljima. tement or proposition. Arguments consist of one or more premises and a conclusion. The premises are those statements that are taken to pro- 21 Ovom analizom nisu obuhva}ene sve mogu}nosti obja{njenja, nego vide the support or evidence; the conclusion is that which the premi- one koje sam uspio razabrati u Ivan~evi}evim perspektivama. U Per- ses allegedly support.)«

Bibliografija

’Argument’, 2004, The Internet Encyclopedia of Philosophy Fahnestock, Jeanne i Marie Secor, A Rhetoric of Argument, 1990. (1982), (http://www.iep.utm.edu/, o~itano 8. srpnja, 2004) New York, London: McGrow-Hill Astruc, Aleksandre (Astrik, Aleksandr), 1978. (1948), ’Ra|anje nove Filipovi}, Vladimir, gl. ur., 1984, Filozofijski rje~nik, Zagreb: Nakladni avangarde: kamera-nalivpero’, prev. Svetlana Stojanovi}, u Du{an zavod Matice hrvatske Stojanovi}, ur., 1978, Teorija filma, Beograd: Nolit Hacker, P.M.S., 1993, ’Ostensive Definition’, u Jonathan Dancy, Ernest Augustin Aurelije, 1973. (397-401), Ispovijesti, prev. Stjepan Hosu, Za- Sosa, ur., 1993, A Companion to Epistemology, Oxford: Blackwell greb: Kr{}anska sada{njost Publ. Bierwisch, Manfred i Ferenc Kiefer, 1970, ’Remarks on Definitions in Hempel, Carl G., 1965, ’The Logic of Functional Analysis’, u Carl G. Natural Language’, u Ferenc Kiefer, ur., 1970, Studies in Syntax and Hempel, 1965, Aspects of Scientific Explanation, London: Collier- Semantics, Dordrecht-Holland: D. Reidl Publ. Comp. Macmillan Ltd. Bilten — element-film 2 (Element-film: ju~er, danas, sutra) 1974/75(?), Hochberg, Julijan, 1972, ’The Representation of Things and People’, u: Zagreb: Filmoteka 16 E.H. Gombrich, J. Hochberg, M. Black, ur. 1972, Art, Perception, Bilten — element-film 3, 1976, Zagreb: Filmoteka 16 and Reality, Baltimore: The John Hopkins U.P. Carroll, Noël, 1983, ’From Real to Reel: Entangled in Nonfiction Film’, Ivan~evi}, Radovan, 1996, Perspektive, Zagreb: [kolska knjiga u Carroll, 1996. Ivan~evi}, Radovan, 1997, Likovni govor. Uvod u svijet likovnih umjetno- Carroll, Noël, 1985, ’The Power of Movies’, u Carroll, 1996: 78-93. sti, Zagreb: Profil Carroll, Noël, 1996, Theorizing the Moving Image, Cambridge, New Jarvie, Ian, 1987, Philosophy of the Film. Epistemology, Ontology, Aes- York: Cambridge U.P. thetics, New York, London: Routledge&Kegan Paul Carroll, Noël, 1997, ’Fiction, Non-Fiction, and the Film of Presumptive Kemp, Martin, 2000, Vizualizations. The Nature Book of Art and Scien- Assertion: a Conceptual Analysis, u Richard Allen, Murray Smith, ur., ce, Oxford: Oxford U.P. 1997, Film Theory and Philosophy, Oxford, New York: Oxford U.P. Kosanovi}, Dejan, 1985, Po~eci kinematografije na tlu Jugoslavije. 1896- Churchland, Paul M., 1992 (1989), ’On the Nature of Explanation: A 1918, Beograd: Institut za film, Univerzitet umetnosti PDP Approach’, u Paul M. Churchland, 1992 (1989), A Neurocom- putational Perspective. The Nature of Mind and the Structure of Sci- Krelja, Petar, 1974/75(?), ’Interdisciplinarnost, komunikacija i element- ence, Cambridge, SAD, London, UK: The MIT Press, A Bradford film (razgovor s Veselkom Vel~i}em i Radovanom Ivan~evi}em)’, Bil- Book ten — element-film 2: 57-70 Damasio, Antonio R., 1994, Descartes’ Error. Emotion, Reason and the Krelja, Vesna, 1974/75(?), ’Element-film — oblik demokratizacije nasta- Human Brain, London: Papermac ve. Razgovor s Radovanom Ivan~evi}em’, Bilten — element-film 2: Ejzen{tejn, Sergej, 1984. (1927-1928), ’Kapital’, prev. Ilija Moljkovi}, u 30-33 Branko Vu~i}evi}, prir., Avangardni film 1895-1939, Beograd: Stu- Kukuljica, Mato, 1973, ’Element-film’, Filmska kultura, 87-88/1973 dentski izdava~ki centar UK SSO (tako|er, usp. pretisak tog teksta u Lakoff, George i Mark Johnson, 1999, Philosophy in the Felesh. The Em- dodatku knjige: Annette Michelson, 2003, Filosofska igra~ka, prev. bodied Mind and its Challenge to Western Thought, New York: Basic Branko Vu~i~evi}, Beograd: Samizdat B92/Edicija RE^) Books Elkins, James, 1999, The Domain of Images, Ithaca, London: Cornell Lyons, John, 1995, Liguistic Semantics. An Introduction, New York: University Press Cambridge University Press 83 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 65 do 84 Turkovi}, H.: Pojmovni film prema Radovanu Ivan~evi}u

Majcen, Vjekoslav, 1995, Filmska djelatnost [kole narodnog zdravlja ’An- Sljep~evi}, Bosa, 1982, Kinematografija u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Her- drija [tampar’, Zagreb: Hrvatski dr`avni arhiv — Hrvatska kinoteka cegpvini. 1896-1918, Beograd: Univerzitet Umetnosti, Institut za film Majcen, Vjekoslav, 2001, Obrazovni film. Pregled povijesti hrvatskog [onje, Jure, gl. ur., 2000, Rje~nik hrvatskog jezika, Zagreb: Leksikograf- obrazovnog filma, Zagreb: Hrvatski dr`avni arhiv — Hrvatska kino- ski zavod Miroslav Krle`a i [kolska knjiga teka Tomasello, Michael, 1999, The Cultural Origins of Human Cognition, Matuszewski, Boleslaw, 1984. (1898), ’O`ivljena fotografija, {ta ona je- Cambridge, SAD, London, UK: Harvard University Press ste, {ta treba da bude’, prev. s franc. Ai{a Frange{, Filmske sveske XVI, Turkovi}, Hrvoje, 1974/75a, ’[to smo rekli o element-filmu’, Bilten — br. 1/zima 1984; Beograd: Institut za film element-film 2: 16-22 Messaris, Paul, 2001. (1994), ’Pojmovna monta`a’, prev. Hrvoje Turko- Turkovi}, Hrvoje, 1974/75b, ’’Kriti~ki osvrt na novoproizvedene ele- vi}, Hrvatski filmski ljetopis, 25/2001, Zagreb: HFS. ment-filmove’, Bilten — element-film 2: 44-49. Miller, George A., 1967. (1956), ’The Magican Number Seven’, u: G.A. Turkovi}, Hrvoje, 1976, ’Prilog uz diskusiju o zvuku u element-filmu’, Miller, 1967, The Psychology of Communication. Seven Essays, Bal- Bilten — element-film 3: str. 55-60. timore, Maryland: Penguin Books Turkovi}, Hrvoje, 1988, Razumijevanje filma. Ogledi iz teorije filma, Za- Miller, George A., 1978, ’Practical and Lexical Knowledge’, u: Eleanor greb: Grafi~ki zavod Hrvatske Rosch, Barbara B. Lloyd, ur., Cognition and Categorization, Hillsda- le: Lawrence Erlbaum Associates (LEA), Publ. Turkovi}, Hrvoje, 1994, ’Pojmovni iskaz: od slikovnoga do govornoga i natrag’, Republika, 9-10/1994, Zagreb: Dru{tvo hrvatskih knji`evni- Murphy, Gregory L., 2002, The Big Book of Concepts, Cambridge, Mas- ka sachusetts: The MIT Press Turkovi}, Hrvoje, 2001, ’Obrazovni film — {to je to, i {to on sve jest’, Raisz, Karel i Gavin Millar, 1968, The Technique of Film Editing, Lon- Hrvatski filmski ljetopis, 27-28/2001, Zagreb: HFS don, New York: Focal Press (usp. Kerel Rejs, Gejvin Milar, 1983, Filmska monta`a, prev. Bo`ena Kosanovi}, Beograd: Univerzitet Turkovi}, Hrvoje, 2002, Razumijevanje perspektive. Teorija likovnog ra- umetnosti u Beogradu) zabiranja, Zagreb: Durieux Rosch, Eleonor, 1976, ’Classification of Real-World Objects: Origins and Von~ina, Nikola, 2001, RTV Zagreb 1959-1964. Prilozi za povijest radija Representations in Cognition’, u: Johnson-Laird, Wasson, 1977, i televizije u Hrvatskoj IV, Zagreb: Tre}i program Hrvatskog radija, Thinking, Cambridge: Cambridge U.P. HRT Simon, Herbert A., 1998 (1992), ’What Is an ’Explanation’ of Behavi- Wittgenstein, Ludwig, 1969, The Blue and Brown Books, Oxford: Basil or?’, u Paul Thagard, ur., 1998, Mind Readings. Introductory Selecti- Blackwell ons on Cognitive Science, Cambridge, SAD, London, UK: A Bradford Wittgenstein, Ludwig (Ludvig Vitgen{tajn), 1969. (1953), Filosofska Book, The MIT Press istra`ivanja, prijevod: Ksenija Maricki-Ga|anski, Beograd: Nolit

Filmografija

ATMOSFERSKA PERSPEKTIVA / Filmoteka 16, 1972 — sc. Radovan OBRNUTA PERSPEKTIVA / Filmoteka 16, 1972 — sc. Radovan Ivan~e- Ivan~evi}, r. R. Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, vi}, r. R. Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Z. ani. Z. Sa~er, mt. Bla`enka Jen~ik, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, Sa~er, mt. Bla`enka Jen~ik, sgf. Z. Lon~ari}. — dok, element, ktm. — element, ktm. — 35 mm, st, col, 77 m. — likovna umjetnost 35 mm, st, col, 77 m. — likovna umjetnost GEOMETRIJSKA PERSPEKTIVA / Filmoteka 16, 1972 — sc. Radovan VERTIKALNA PERSPEKTIVA / Filmoteka 16, 1972 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. R. Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, Ivan~evi}, r. R. Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Z. Sa~er, mt. Bla`enka Jen~ik, sgf. Z. Lon~ari}. — dok, element, ani. Z. Sa~er, mt. Bla`enka Jen~ik, sgf. Z. Lon~ari}. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 76 m. — likovna umjetnost ktm. — 35 mm, st, col, 76 m. — likovna umjetnost KOLORISTI^KA PERSPEKTIVA / Filmoteka 16, 1972 — sc. Radovan IKONOGRAFSKA PERSPEKTIVA / Filmoteka 16, 1973. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. R. Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, Ivan~evi}, r. R. Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Z. Sa~er, mt. Bla`enka Jen~ik, sgf. Z. Lon~ari}. — dok, element, ani. Z. Sa~er, mt. Bla`enka Jen~ik, sgf. Z. Lon~ari}. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 75 m. — likovna umjetnost ktm. — 35 mm, st, col, 77 m. — likovna umjetnost

84 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. RADOVAN IVAN^EVI] (1931-2004) Radovan Ivan~evi} Avangardni zagreba~ki animirani film pedesetih — bilje{ke*

KRISTL [TALTER — Don Kihot muzika Milko Kelemen (metalni zvuk Don Ki- — Pozadine u Dragi}evu Cupidu i Grli}evu Bijelom mi{u hota, kao ’limenog vojnika’); dosljedna plo{nost u oblikova- (film b.v., odli~na druga plava kulisa grada. nju i tretiranju prostora, kao i kretanja (nikada u dubinu). MIMICA — A. MARKS crta~ Krajnje stilizacije (dijelom s oslonom na dje~ji izraz): auto- — Perpetuum mobile — dadaisti~ki stroj! Tvornicu simboli- mobil u profilu i presjeku, kre}e se popre~no (!), a stilizira- zira rad na vrpci; sadr`ajno poenta verbalna propaganda na ni ljudski lik (kvadrat tijelo i krug glava), na kota~ima, vje- kraju: otu|eni radnik na vrpci proizvodi samo {arafe... daj- rojatno je motorist (geometrijski ’kentaur’ 20. st.). — Povre- te mu da odlu~uje, bit }e bolje... meno se koristi i kola`-fotografijom. — Kao kod svih filmo- va nevje{ta dramaturgija, re`ija i monta`a (u funkciji radnje, (BEZVEZNI) nelikovno). Predugo, suvi{na ponavljanja, nejasno po smje- — Krotitelj, Gospodneti}; Lutkica, Vukoti}, Bijeli mi{, Gr- rovima kretanja i smislu ’radnje’. Sve bi filmove trebalo po- li}; To~no u podne, Jutri{a... novno re`irati i premontirati iz istog materijala (ne gube}i ni{ta od likovnog, bez potrebe ikakva dosnimavanja). — [agrenska ko`a (Balzac). — Dramaturgija nevje{ta (dile- tantska, prenagla{ene geste i pateti~no glasovno muzi~ki; preduga~ko, preeksplicitno, poput slabog nijemog filma). — Odli~no slikarski: apstrakcija, koloristi~ki profinjeno, pri- mjena kola`a (suvremene hrv. novine).

BOUREK — Kova~ev {egrt. Nadrealizam u oblikovanju likova, ali u tretiranju prostora i scenografije — tako|er dosljedna plo{- nost.

VUKOTI] — Surogat. Pozadine Lon~ari} (tkanina u boji pijeska obale ili modroga mora); reducirani predmeti za napuhavanje, osim {to su plo{ni strogo su geometri~ki u ’ispuhanom’ sta- nju (kvadrat i pravokutnik, trokut i krug...).

DRAGI] — Cupido. Scenografija [talter: fasade grada, rafinirano modre, kleeovska tradicija (!); nema {ablone: u ’drugom’ di- jelu grada, zelenkaste. — Sanjar, plo{na arhitektonska kulisa rije{ena poput kola`a, to~nije ’patchwork’ arhitektonskih simbola (prozori, vrata, ra{~lamba, krovovi, balkoni...) crta~ki dosta izrazit utjecaj kaligrafije Steinberga; mnogolikost, grafika, kola`

* Rije~ je o bilje{kama — skicama bilo za tekst, bilo za predavanje ili, mo`da, za film. Prona|ene su u rukopisnoj ostav{tini Radovana Ivan~evi}a. Toplo zahvaljujemo Miji Babaji {to nas je upozorila na taj tekst i ustupila nam ga za objavljivanje. Tekst je va`an ne samo po usmjereno likovnom pristupu, nego i po umjesnoj kriti~nosti. 85 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. RADOVAN IVAN^EVI] (1931-2004) Radovan Ivan~evi} (1931-2004) — filmografija i videografija* Pripremio: Hrvoje Turkovi}

FILMOGRAFIJA ani. Zlatko Sa~er, mt. Bla`enka Jen~ik, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — 1969. dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 77 m. — likovna umjetnost RADOVAN IVAN^EVI] (1931-2004)1. MIRKO RA^KI / Filmoteka 16 10. ANTIKA — GR^KA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Ra- — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Antun Marki}, mt. dovan Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Zlatko Bla`enka Jen~ik, gl. Tomislav Simovi}. — dok, ktm. — 35 mm, st, Sa~er, mt. @ana Gerova, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, element, c/b, 295 m. — z/p, umjetnost ktm. — 35 mm, st, col, 81 m. — likovna umjetnost 11. EGIPAT / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~e- 1970. vi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Zlatko Sa~er, mt. 2. VOJIN BAKI] / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Bla`enka Jen~ik, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, element, ktm. — 35 Ivan~evi}, k. Antun Marki}, mt. Bla`enka Jen~ik, gl. An|elko Klobu- mm, st, col, 77 m. — likovna umjetnost ~ar. — dok, ktm. — 35 mm, st, col, 342 m. — z/p, umjetnost 12. EUFRAZIJEVA BAZILIKA PORE^ / Filmoteka 16 — sc. Radovan 1971. Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. M. Babi}, mt. Bla`enka Jen~ik. — 3. LJUBO BABI] / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 82 m. — likovna umjetnost Ivan~evi}, k. Antun Marki}, mt. Bla`enka Jen~ik, gl. Tomislav Simo- 13. KAMENO DOBA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Rado- vi}. — dok, ktm. — 35 mm, st, c/b, 396 m. — z/p, umjetnost van Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Zlatko 1972. Sa~er, mt. @ana Gerova, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, element, 4. ATMOSFERSKA PERSPEKTIVA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan- ktm. — 35 mm, st, col, 80 m. — likovna umjetnost ~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, 14. MEZOPOTAMIJA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Rado- ani. Zlatko Sa~er, mt. Bla`enka Jen~ik, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — van Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Zlatko dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 77 m. — likovna umjetnost Sa~er, mt. @ana Gerova, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, element, 5. GEOMETRIJSKA PERSPEKTIVA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan- ktm. — 35 mm, st, col, 83 m. — likovna umjetnost ~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, 15. POMORSTVO KOTORA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, ani. Zlatko Sa~er, mt. Bla`enka Jen~ik, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — r. Radovan Ivan~evi}, k. M. Babi}, mt. Bla`enka Jen~ik — dok, ele- dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 76 m. — likovna umjetnost ment, ktm. — 35 mm, st, col, 81 m. — povijest 6. KOLORISTI^KA PERSPEKTIVA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan- 16. SLIKAR IVAN IZ KASTVA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, ~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, r. Radovan Ivan~evi}, k. M. Babi}, mt. Bla`enka Jen~ik — dok, ele- ani. Zlatko Sa~er, mt. Bla`enka Jen~ik, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — ment, ktm. — 35 mm, st, col, 82 m. — likovna umjetnost dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 75 m. — likovna umjetnost 17. [KRINJA SV. [IMUNA — ZADAR / Filmoteka 16 — sc. Radovan 7. OBRNUTA PERSPEKTIVA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. M. Babi}, mt. Bla`enka Jen~ik — r. Radovan Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 81 m. — likovna umjetnost Zlatko Sa~er, mt. Bla`enka Jen~ik, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, 18. ZEMLJANO I METALNO DOBA / Filmoteka 16 — sc. Radovan element, ktm. — 35 mm, st, col, 77 m. — likovna umjetnost Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon- 8. VERTIKALNA PERSPEKTIVA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, ~ari}, ani. Zlatko Sa~er, mt. @ana Gerova, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — r. Radovan Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 82 m. — likovna umjetnost Zlatko Sa~er, mt. Bla`enka Jen~ik, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, ele- 1974. ment, ktm. — 35 mm, st, col, 76 m. — likovna umjetnost 19. ANTIKA — RIM / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Rado- 1973. van Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Zlatko 9. IKONOGRAFSKA PERSPEKTIVA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan- Sa~er, mt. @ana Gerova. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 81 ~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, m. — likovna umjetnost

* Izvori za filmografiju (filmove snimljene u filmskim poduze}ima) bili su: Filmografija Jugoslavenskog filma, 1945-1965; 1966-1970; 1971-1975; 1976- 1980; 1981-1985, Beograd: Institut za film, 1970-1988, Vjekoslav Majcen, 2001, Obrazovni film, Zagreb: Hrvatski dr`avni arhiv — Hrvatska kino- teka; Hrvoje Turkovi}, Vjekoslav Majcen, 2003, Hrvatska kinematografija, Zagreb: Ministarstvo kulture, RH. Kako se izvori za 90-e godine uglav- nom oslanjaju na popise filmova prikazanih u konkurencijama Dana hrvatskog filma, odnosno na novinski ogla{avanim projekcijama, to neka djela koja nisu prijavljena niti u{la u konkurenciju te koja nisu imala promotivno prikazivanje mo`da i nisu registrirana. Izvor za videografski dio (tj. djela izra|ena na televiziji i za televizijsko emitiranje) bio je ra~unalni ispis arhivske dokumentacije Hrvatske radiotelevi- zije (INDOK-a) koji sam dobio susretljivo{}u g|e. Mirjane Valu{ing. Kako je ta dokumentacija ispisivana neujedna~eno, mnoge standardne filmograf- ske obavijesti ne mogu se tamo prona}i. Gdje je tako, stavljeni su upitnici. Kod mnogih djela nazna~ena je samo godina emitiranja, a ne i godina pro- izvodnje. Tako|er iz dokumentacije nije uvijek lako zaklju~iti da li je posrijedi ba{ studijska emisija, ili video/filmsko djelo, pa sam to morao zaklju~i- vati iz opisa djela. Zato treba imati na umu nesigurnost ovdje u~injene podjele. Cijelu obradu televizijskoga rada Radovana Ivan~evi}a treba shvatiti tek kao ’prvu ruku’, kao tek polazni orijentir za budu}e istra`ivanje podataka uz pregledavanje samih filmskih i video-vrpci, koje bi kriti~ki rekonstru- iralo taj oblik autorova rada. Naknadno su unijete jedinice iz vlastite filmografije Radovana Ivan~evi}a, koje nam je susretljivo dala na raspolaganje Mia Babaja. Te su jedinice obilje`ene asteriksom ispred naziva emisije. 86 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 86 do 90 Radovan Ivan~evi} (1931-2004) — filmografija i videografija

20. BAROK / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~e- 36. RAZVOJ FEUDALNOG DRU[TVA / Filmoteka 16 — sc. Radovan vi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Zlatko Sa~er, mt. Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Franjo Malogorski, crt. Pavao @ana Gerova, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, element, ktm. — 35 [talter, ani. Neven Petri~i}, mt. @ana Gerova, sgf. Pavao [talter. — mm, st, col, 82 m. — likovna umjetnost dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 81 m. — povijest 21. BIZANT / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan- 1978. ~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Zlatko Sa~er, mt. 37. RAZVOJ SREDNJOVJEKOVIH GRADOVA / Filmoteka 16 — sc. @ana Gerova, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, element, ktm. — 35 Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, crt. Pavao mm, st, col, 78 m. — likovna umjetnost [talter, mt. Ernest Gregl, sgf. Pavao [talter. — dok, element, ktm. — 22. GOTIKA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan- 35 mm, st, col, 82 m. — povijest ~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Zlatko Sa~er, mt. @ana Gerova, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, element, ktm. — 35 38. POVIJESNA PRIPOVIJEST / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, mm, st, col, 82 m. — likovna umjetnost r. Radovan Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, mt. Zlata Rei}. — crt. Zvoni- mir Lon~ari}, ani. Zlatko Sa~er. — gl. Tomislav Simovi}. — dok, ktm. 23. RENESANSA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan — 35 mm, st, col, 342 m. — nastavni, umjetnost Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Zlatko Sa~er, mt. @ana Gerova, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, element, ktm. — 1979. 35 mm, st, col, 82 m. — likovna umjetnost 39. JEDNINA I MNO@INA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. 24. ROMANIKA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Radovan Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Zlatko Sa~er, Zlatko Sa~er, mt. Ernest Gregl, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, ele- mt. @ana Gerova, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, element, ktm. — ment, ktm. — 35 mm, st, col, 81 m. — hrvatski jezik 35 mm, st, col, 77 m. — likovna umjetnost 40. RIJE^ / Filmoteka 16 — sc. Stjepko Te`ak, r. Radovan Ivan~evi}, k. 25. UMJETNOST XIX STOLJE]A / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan- Ernest Gregl, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Zlatko Sa~er, mt. Ernest ~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, Gregl, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, ani. Zlatko Sa~er, mt. @ana Gerova, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, col, 68 m. — hrvatski jezik element, ktm. — 35 mm, st, col, 76 m. — likovna umjetnost 1980. 26. UMJETNOST XX ST. / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. 41. PO^ETAK I KRAJ RE^ENICE / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan- Zlatko Sa~er, mt. @ana Gerova, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, ele- ~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, crt. Zvonimir Lon~ari}, ment, ktm. — 35 mm, st, col, 80 m. — likovna umjetnost Pongrac, mt. Ernest Gregl. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 78 m. — hrvatski jezik 1975. 42. SLOG / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~e- 27. ^A[A / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~e- vi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Zlatko Sa~er, mt. Er- vi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Zlatko Sa~er, mt. nest Gregl, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, element, ktm. — 35 mm, @ana Gerova, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, element, ktm. — 35 st, col, 81 m. — hrvatski jezik mm, st, col, 73 m. — likovna umjetnost 43. POSTANAK FEUDALNOG DRU[TVA / Filmoteka 16 — sc. Rado- 28. KULTURNA BA[TINA HRVATA / Filmoteka 16 — sc. Radovan van Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, Franjo Malo- Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, crt. Pavao [talter, gorski, mt. Tea Brun{mid. — crt. Pavao [talter, ani. Pavao [talter. — ani. Neven Petri~i}, mt. @ana Gerova, sgf. Pavao [talter. — dok, ele- gl. Tomislav Simovi}, sgf. Pavao [talter. — ani. ktm. — 35 mm, st, ment, ktm. — 35 mm, st, col, 81 m. — povijest col, opt, 428 m. — nastavni, dru{tvo 29. KULTURNA BA[TINA HRVATA — ARHITEKTURA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, crt. 1981. Pavao [talter, ani. Neven Petri~i}, mt. @ana Gerova, sgf. Pavao [tal- 44. OD [KRINJE DO ORMARA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~e- ter. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 85 m. — povijest vi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, mt. Zlata Rei}, Ernest 30. KULTURNA BA[TINA HRVATA — SKULPTURA / Filmoteka 16 — Gregl. — ani. Zvonimir Lona~ari}. — gl. Tomislav Simovi}. — dok. sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, crt. Pa- ktm. — 35 mm, st, col, 300 m. — z/p. umjetnost vao [talter, ani. Neven Petri~i}, mt. @ana Gerova, sgf. Pavao [talter. 1982. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 83 m. — povijest 45. FRANCUSKA BUR@OASKA REVOLUCIJA / Filmoteka 16 — sc. Ra- 31. SEOBA SLAVENA NA JUG / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, dovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, crt. Zvonimir r. Radovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, crt. Pavao [talter, ani. Vlado Lon~ari}, mt. Ernest Gregl. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, Rostohar, mt. @ana Gerova, sgf. Pavao [talter. — dok, element, ktm. 79 m. — povijest — 35 mm, st, col, 79 m. — povijest 46. FRANCUSKA UO^I REVOLUCIJE 1789. / Filmoteka 16 — sc. Ra- 32. VR^ / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, dovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, crt. Zvonimir k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. Zlatko Sa~er, mt. @ana Lon~ari}, mt. Ernest Gregl. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, Gerova. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 82 m. — likovna 81 m. — povijest umjetnost 1983. 1976. 47. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan- 33. POSTANAK FEUDALNOG DRU[TVA / Filmoteka 16, [kolska knji- ~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, crt. Zvonimir Lon~ari}, ga — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, ani./mt. Ernest Gregl. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 81 m. crt. Pavao [talter, ani. Pavao [talter, mt. Ernest Gregl, sgf. Pavao [tal- — povijest ter. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 62 m. — povijest 34. POSTANAK SREDNJOVJEKOVNIH GRADOVA / Filmoteka 16, 1984. [kolska knjiga — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Er- 48. NAPOLEONSKO DOBA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. nest Gregl, crt. Pavao [talter, ani. Pavao [talter, mt. Ernest Gregl, sgf. Radovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani./mt. Pavao [talter. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 84 m. — po- Ernest Gregl, Zvonimir Lon~ari}. — dok, element, ktm. — 35 mm, vijest st, col, 82 m. — povijest 35. POVIJESNO VRIJEME / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. 49. STVARANJE JUGOSLAVENSKE DR@AVE /Filmoteka 16 — sc. Ra- Radovan Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani. dovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, crt. Zvonimir Zlatko Sa~er, mt. Zlatko Sa~er, sgf. Zvonimir Lon~ari}. — dok, ele- Lon~ari}, Bro|anac, mt. Ernest Gregl. — dok, element, ktm. — 35 ment, ktm. — 35 mm, st, col, 76 m. — povijest mm, st, col, 81 m. — povijest 87 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 86 do 90 Radovan Ivan~evi} (1931-2004) — filmografija i videografija

1986. 65. *GRADEC ZAGREBA^KI / Televizija Zagreb (Znanstveno obrazov- 50. PARI[KA KOMUNA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Ra- ni program); proizvedeno/emitirano 1964. — sc. Radovan Ivan~evi}, dovan Ivan~evi}, k. Ernest Gregl, crt. Zvonimir Lon~ari}, ani./mt. Er- r. Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm.-16 mm, c/b nest Gregl. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 80 m. — povi- 66. *@UPNA CRKVA SV. MARKA U ZAGREBU / Televizija Zagreb; sc. jest Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, 1987. ktm.-16 mm, c/b 51. EDO KOVA^EVI] — KAO I SJUTRA / Filmoteka 16 — sc. Radovan 67. *ARHITEKT DRAGO IBLER / Televizija Zagreb (ciklus Pioniri mo- Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}. — dok. ktm. — 35 mm, st, col, 453 derne arhitekture u Hrvatskoj); sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan m. — umjetnost Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm. — 16 mm, c/b, ? 68. U PRVOM PLANU — JURAJ MATVEJEV DALMATINAC / Televi- 1988. zija Zagreb (emisija U prvom planu); emitirano 1964(?) — sc. Rado- 52. NSB — NACIONALNA I SVEU^ILI[NA BIBLIOTEKA / Filmoteka van Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm.-16 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}. — dok. ktm. — mm, c/b, 28.15 min — umjetnost (portreti) 35 mm, st, col, 239 m. — umjetnost 1965. 1989. 69. GORNJOGRADSKI BAROK / Televizija Zagreb (Znanstveno obra- 53. EDO KOVA^EVI] — KAO I SJUTRA / Filmoteka 16 — sc. Radovan zovni program); proizvedeno/emitirano 1965. — sc. Radovan Ivan- Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Franjo Malogorski, crt. Davor Ri- ~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm.-16 mm, c/b, barovi}. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 76 m. — priroda, 13.30 min — umjetnost dru{tvo 70. SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI (BURGOVI) / Televizija Zagreb 1990. (Znanstveno obrazovni program); proizvedeno/emitirano 1965. — 54. RODOVSKA DRU[TVA / Filmoteka 16 — sc. Radovan Ivan~evi}, r. sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. I. Jaka{a, mt. @ivka Radovan Ivan~evi}, k. Zlatko Sa~er, Ernest Gregl, crt. Davor Ribaro- Toplak, gl. arhivska — dok, ktm.-16 mm, c/b, 41.20 min — umjet- vi}, mt. Obad, Gregl. — dok, element, ktm. — 35 mm, st, col, 68 m. nost — povijest 71. KNE@EV DVOR / Televizija Zagreb (Znanstveno obrazovni pro- gram); proizvedeno/emitirano 1965. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Ra- 1994. dovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm.-16 mm, c/b, 15.30 min 55. ZA[TITNI ZNAK HRVATSKOG TURIZMA / Jadran film, Zagreb — — umjetnost sc., r. Radovan Ivan~evi}, K. Tomislav Gregl, mt. Zlata Rei}. — gl. 72. *ARHITEKT STJEPAN PLANI] / Televizija Zagreb (ciklus Pioniri Igor Savin. — namjenski, ktm. — film: 35 mm, col, 26 min/8 min moderne arhitekture u Hrvatskoj); sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan 1998. Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm. — 16 mm, c/b, ? 56. ISTRA IZ ZRAKA (KULTURNO-POVIJESNI PREGLED) / Orion 1967. Stella, d.o.o., Zagreb — sc., r. Radovan Ivan~evi}, k. Enes Mid`i}, 73. GRAD, PROSTORNA ORGANIZACIJA / Televizija Zagreb (Znan- mt. Mario Lubina, Alfred Kolombo. — gl. Arsen Dedi}. — dokumen- stveno obrazovni program); proizvedeno/emitirano 1967. — sc. Ra- tarni, ktm. — video: Beta, boja, 35 min. dovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. M. Radivojevi}, mt. ?, gl. ? 57. NUMIZMATIKA NA HRVATSKOME POVIJESNOME TLU / Stella — dok, ktm.-16 mm, preobratni, c/b, 10.32 min — umjetnost film, Privredna banka, Zagreb — sc. Damir Kova~, \uro Krasnov, 74. *^OVJEKOV PROSTOR — STAMBENA ARHITEKTURA STAROG Dalibor Brozovi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Enes Mid`i}, mt. Alfred ZAGREBA / Televizija Zagreb; sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Kolombo. — gl. Arsen Dedi}. — dokumentarni, ktm. — video: Beta, Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm. — 16 mm, c/b, ? boja, 45.37 min. 1972. 58. KULTURNA BA[TINA ISTRE / Stella film, Zagreb — sc., r. Radovan 75. SLOVO I RIJE^ / Televizija Zagreb (Redakcija Feljtona), emitirano Ivan~evi}, k. Ines Mid`i}, mt. Mario Lubina, Alfred Kolombo, gl. 1972. — autor (novinar) Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, Arsen Dedi}, dokumentarni film, video, beta, boja, 65 min. ktm.-16 mm, c/b — dok.,ktm., 28.24 min — umjetnost 2000. 76. IVAN RABUZIN / Televizija Zagreb (Redakcija Kultura), emitirano 59. CRKVE I DVORCI HRVATSKOG ZAGORJA / Branko Bor~i}, Za- 1972. — autor (novinar) Radovan Ivan~evi}, k. Drago Novak, mt. greb: 2000. — sc., r. Radovan Ivan~evi}, k. Enes Mid`i}, mt. Alfred Nevenka Vranari~i}, gl. Todor Dedi} — dok, ktm.-16 mm, col. — 30 Kolombo. — gl. Arsen Dedi}. — dok. namjenski, sdm. — video: min — umjetnost Beta, boja, 52 min 77. ZLATKO BOUREK / Televizija Zagreb (Glazbeno zabavni program), 2002. emitirano 1972. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. 60. PREZRENA RIJEKA / pr.: Zagreb film, 2002. — sc. i r. Radovan Drago Novak, mt. V. Juri}, gl. ? — dok, ktm.-16 mm, col. — 30 min Ivan~evi} i Bogdan @i`i}, k. Enes Mid`i}, mt. Vjeran Pavlini}, gl. Da- — umjetnost (portreti) vor Rocco. — dok, ktm. — DV, col, 27 min 1973. 78. U PRVOM PLANU: SVIJET LIKOVNIH UMJETNOSTI (element- TELEVIZIJSKI FILMOVI film) Televizija Zagreb (emisija U prvom planu); emitirano 1973. — 1962. sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, 61. *KAKO SE GLEDA ARHITEKTURA / Televizija Zagreb; sc. Radovan ktm.-16 mm, c/b, 36.10 min — umjetnost Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm. — 16 79. U PRVOM PLANU: SVIJET LIKOVNIH UMJETNOSTI (umjetnik- mm, c/b, ? publika) / Televizija Zagreb (emisija U prvom planu); emitirano 1973. 62. *KIPARSKE TEHNIKE / Televizija Zagreb; sc. Radovan Ivan~evi}, r. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm. — 16 mm, c/b, ? dok, ktm.-16 mm, c/b, 43.50 min — umjetnost 63. *KOMUNALNI URE\AJI — INDUSTRIJSKA ARHITEKTURA Za- 1974. greba YIY i XX st. / Televizija Zagreb; sc. Radovan Ivan~evi}, r. Ra- 80. CRKVA SV. MARKA / Televizija Zagreb (Znanstveno obrazovni pro- dovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm. — 16 mm, c/b, ? gram); proizvedeno/emitirano 1974. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Ra- 1964. dovan Ivan~evi}, k. Mihail Ostrovidov, mt. Vesna Sulejmanpa{i}, gl. 64. ZAGREBA^KA KATEDRALA / Televizija Zagreb (Znanstveno obra- Zdravka Babi} — dok, ktm.-16 mm, c/b, 9 min — umjetnost zovni program); proizvedeno/emitirano 1964. — sc. Radovan Ivan- 1975. ~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm.-16 mm, c/b, 81. U PRVOM PLANU — KOSTA ANGELI / Televizija Zagreb (emisija 18.40 min — umjetnost U prvom planu); emitirano 1975. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Rado- 88 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 86 do 90 Radovan Ivan~evi} (1931-2004) — filmografija i videografija

van Ivan~evi}, k. Ante Jaka{a, mt. Inga [majser, gl. Todor Dedi} — Peru{ina, mt. Tanja Dubokovi}, gl. arhivska — dok, ktm.-16 mm, col, dok, ktm.-16 mm, col, 25.50 min — umjetnost (portreti) 28.48 min — umjetnost 1976. 96. ME[TROVI] U ZAGREBU — PRISTUP UMJETNI^KOM DJELU / 82. DUBROVA^KI VRTOVI / Televizija Zagreb (Znanstveno obrazovni Televizija Zagreb (Znanstveno obrazovni program); proizvede- program); proizvedeno/emitirano 1976. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. no/emitirano 1984. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, S. Veli}, k. V. Vlahovi}, mt. ?, gl. ? — dok, ktm.-16 mm, col., 20 min k. Ranko Karabelj, mt. Tanja Dubokovi}, gl. arhivska — dok, ktm.- — umjetnost 16 mm, col, 28.56 min — umjetnost 83. MIROGOJ / Televizija Zagreb (Informativno dokumentarni pro- 1986. gram); emitirano 1976. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~e- 97. NEPOZNATA GALERIJA U OPATI^KOJ / Televizija Zagreb (Znan- vi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm.-16 mm, col., ? min — umjetnost stveno obrazovni program); proizvedeno/emitirano 1986. — sc. Ra- 84. *IVAN LOVREN^I] / Televizija Zagreb; sc. Radovan Ivan~evi}, r. dovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Ranko Karabelj, mt. @ana Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm. — 16 mm, col. — Gerova, gl. arhivska — dok, ktm.-16 mm, col, ? min — umjetnost 45 min (?) 1989. 1977. 85. MUZEJ SKULPTURE ZA PJE[AKA / Televizija Zagreb (Dokumentar- 98. SORKO^EVI]EV LJETNIKOVAC NA LAPADU — DUBROVA^KI no feljtonski program); emitirano 1977. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. LJETNIKOVCI / Televizija Zagreb (Znanstveno obrazovni program); Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm.-16 mm, col., 25 min proizvedeno/emitirano 1989. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan — umjetnost Ivan~evi}, k. Ranko Karabelj, mt. ?, gl. arhivska — dok, ktm.-16 mm, col, 28 min — umjetnost 1978. 86. U PRVOM PLANU — STJEPAN PLANI] / Televizija Zagreb (Doku- 1991. mentarno feljtonski program); emitirano 1978. — sc. Radovan Ivan- 99. STROSSMAYEROVA GALERIJA / HRT (Znanstveno obrazovni pro- ~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Savo Milivojevi}, mt. Ivica Drni}, gl. gram); emitirano 1991. — sc. i voditelj Radovan Ivan~evi}, r. Rado- arhivska — dok, ktm.-16 mm, col, 42 min — umjetnost (portreti) van Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm.-video, col., 31.20 min — 87. TRAGOVI — POVIJEST ZAGREBA^KIH SKULPTURA / Televizija umjetnost Zagreb (Informativno dokumentarni program); emitirano 1978. — 100. SLIKE VREMENA — POLITI^KI PLAKAT 20. STOLJE]A / HRT sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Savo Milivojevi}, mt. (Informativno dokumentarni program); emitirano 1991. — sc. i vo- @ana Gerova, gl. arhivska — dok, ktm.-16 mm, col., ? min — umjet- ditelj Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — nost dok, ktm. — video, col., 10.16 min — umjetnost 88. SUVREMENI KIPAR U PROSTORU GRADA — SPOMENICI 2 / Te- 1993. levizija Zagreb (Informativno dokumentarni program); emitirano 1978. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Mario Sa- 101. GROBLJA UMJETNOSTI ILI ZABAVI[TA DUHA, DJECO POVE- letto, mt. ?, gl. arhivska — dok, ktm.-16 mm, c/b-col. ?, ? min — DITE RODITELJE U MUZEJ — UVODNA EMISIJA / HRT (Dje~ji umjetnost program); emitirano 1993. — sc. i voditelj Radovan Ivan~evi}, r. ?, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm. — video, col, 30 min — umjetnost 1979. 102. GROBLJA UMJETNOSTI ILI ZABAVI[TA DUHA, DJECO POVE- 89. NACIONALNA I SVEU^ILI[NA BIBLIOTEKA / Televizija Zagreb DITE RODITELJE U MUZEJ — HAZU / HRT (Dje~ji program); (Dokumentarno feljtonski program); emitirano 1979. — sc. Radovan emitirano 1993. — sc. i voditelj Radovan Ivan~evi}, r. ?, k. ?, mt. ?, Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. ?, gl. ? — dok, ktm.-16 mm, gl. ? — dok, ktm. — video, col, 18.30 min — umjetnost c/b-col. ?, 19.09 min — umjetnost 90. OD ILIRSKE DVORANE DO SVEU^ILI[NE / Televizija Zagreb (Do- 103. GROBLJA UMJETNOSTI ILI ZABAVI[TA DUHA — ARHEOLO[- kumentarno feljstonski program); emitirano 1979. — sc. Radovan KI MUZEJ / HRT (Dje~ji program); emitirano 1993. — sc. i voditelj Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. ?, mt. @ana Gerove, gl. ? — dok, Radovan Ivan~evi}, r. ?, k. Mario Peru{ina, mt. ?, gl. ? — dok, ktm. ktm.-16 mm, col., 30 min — umjetnost — video, col, 31.40 min — umjetnost 104. MUZEJI; GROBLJA UMJETNOSTI ILI ZABAVI[TA DUHA, DJE- 1980. CO POVEDITE RODITELJE U MUZEJ — STROSSMAYEROVA 91. LOVREN^I] IVAN / Televizija Zagreb (Dokumentarno feljtonski GALERIJA / HRT (Dje~ji program); emitirano 1993. — sc. i voditelj program); emitirano 1980. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Radovan Ivan~evi}, r. ?, k. Mario Peru{ina, mt. ?, gl. ? — dok, ktm. Ivan~evi}, k. M. Vi`antin, mt. ?, gl. ? — dok, ktm.-16 mm, col, 40 — video, col, 31.25 min — umjetnost min — umjetnost 105. GROBLJA UMJETNOSTI ILI ZABAVI[TA DUHA, DJECO POVE- 1981. DITE RODITELJE U MUZEJ — ZLATNA DVORANA / HRT (Dje~- 92. RENESANSNI SPOMENICI / Televizija Zagreb (Znanstveno obra- ji program); emitirano 1993. — sc. i voditelj Radovan Ivan~evi}, r.?, zovni program); proizvedeno/emitirano 1981. — sc. Radovan Ivan- k. Mario Peru{ina, mt. ?, gl. ? — dok, ktm. — video, col, 28.12 min ~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Ivan Ore{kovi}, mt. @ivka Toplak, gl. — umjetnost arhivska — dok, ktm.-16 mm, c/b, 14.27 min — umjetnost 106. GROBLJA UMJETNOSTI ILI ZABAVI[TA DUHA, DJECO POVE- 1982. DITE RODITELJE U MUZEJ — ETNOGRAFSKI MUZEJ / HRT 93. DRAGO IBLER / Televizija Zagreb (Znanstveno obrazovni program); (Dje~ji program); emitirano 1993. — sc. i voditelj Radovan Ivan~e- proizvedeno/emitirano 1982. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan vi}, r. ?, k. Ivan Ore{kovi}, mt. ?, gl. ? — dok, ktm. — video, col, Ivan~evi}, k. Ilija Leki}, mt. Lida Brani{, gl. arhivska — dok, ktm.-16 30.40 min — umjetnost mm, c/b, 11 min — umjetnost 107. GROBLJA UMJETNOSTI ILI ZABAVI[TA DUHA, DJECO POVE- 94. KLAUSTAR FRANJEVA^KOG SAMOSTANA / Televizija Zagreb DITE RODITELJE U MUZEJE — MUZEJ ZA UMJETNOST I (Znanstveno obrazovni program); proizvedeno/emitirano 1982. — OBRT / HRT (Dje~ji program); emitirano 1993. — sc. i voditelj Ra- sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. I. Jaka{a, mt. @ivka dovan Ivan~evi}, r. ?, k. Mario Peru{ina, mt. ?, gl. ? — dok, ktm. — Toplak, gl. arhivska — dok, ktm.-16 mm, col, 13.50 min — umjet- video, col, 30 min — umjetnost nost 108. GROBLJA UMJETNOSTI ILI ZABAVI[TA DUHA, DJECO POVE- 1984. DITE RODITELJE U MUZEJE — HRVATSKI [KOLSKI MUZEJ / 95. PRISTUP UMJETNI^KOM DJELU — JURAJ DALMATINAC / Tele- HRT (Dje~ji program); emitirano 1993. — sc. i voditelj Radovan vizija Zagreb (Znanstveno obrazovni program); proizvedeno/emitira- Ivan~evi}, r. ?, k. Ivan Ore{kovi}, mt. Zdravko Borko, gl. ? — dok, no 1984. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Radovan Ivan~evi}, k. Mario ktm. — video, col, 29.45 min — umjetnost 89 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 86 do 90 Radovan Ivan~evi} (1931-2004) — filmografija i videografija

1999. 1993. 109. TV IZLO@BA — ZVONIMIR LON^ARI] / HRT (Prezentacija 120. KR[TENJE BEZ KRISTA / HRT (Znanstveno obrazovni program); programa); emitirano 1999. — sc. Radovan Ivan~evi}, r. Petar Krelja, emitirano 1993. — sc. i voditelj Radovan Ivan~evi}, r. Dra`en Pi{ko- k. Karmelo Kursar, mt. Mirko Kremeni}, gl. arhivska — dok, ktm. — ri}, k. Nenad Fabijani}, mt. Mirko Kremeni}, gl. ? — studijska emisi- video, col, 10 min — umjetnost ja — col, 10.05 min — umjetnost 110. SORKO^EVI]EV RENESANSNI LJETNIKOVAC NA LAPADU / 121. ZAGONETKE KR[]ANSKE IKONOGRAFIJE — DOBRO JU- HRT (Znanstveno obrazovni program); emitirano 1999. — sc. i r. TRO, KRISTOFORE / HRT (Znanstveno obrazovni program); emi- Radovan Ivan~evi}, k. Ranko Karabelj, mt. Jasna Vrdoljak, Nela An- tirano 1993. — sc. i voditelj Radovan Ivan~evi}, r. Dra`en Pi{kori}, toli}, gl. arhivska — dok, ktm. — video, col, 27.29 min — umjetnost k. ? — studijska emisija — col, 9 min — umjetnost 122. ZAGONETKE KR[]ANSKE IKONOGRAFIJE — VERONIKIN 2000. RUBAC / HRT (Znanstveno obrazovni program); emitirano 1993. — 111. STJEPAN PLANI] / HRT (Znanstveno obrazovni program); emiti- sc. i voditelj Radovan Ivan~evi}, r. Dra`en Pi{kori}, k. ?, — studijska rano 2000. — sc. i r. Radovan Ivan~evi}, mt. @ivka Toplak, gl. ? — emisija — col, 9.18 min — umjetnost (vjerojatno monta`na prerada emisije iz 1978) — 16mm, c/b, 17.40 123. ZAGONETKE KR[]ANSKE IKONOGRAFIJE — VOLTO SANTO min — umjetnost / HRT (Znanstveno obrazovni program); emitirano 1993. — sc. i vo- ditelj Radovan Ivan~evi}, r. Dra`en Pi{kori}, k. ?, mt. ?, gl. ? — stu- STUDIJSKE EMISIJE NA TELEVIZIJI dijska emisija — col, 9.32 min — umjetnost 1971. 124. UVOD U IKONOLOGIJU — PISANI IZVORI, SLIKE / HRT (Znanstveno obrazovni program); emitirano 1993. — sc. i voditelj 112. ODNOS PREMA BA[TINI / Televizija Zagreb (Znanstveno obra- Radovan Ivan~evi}, r. Dra`en Pi{kori}, k. Nenad Fabijani}, mt. Mir- zovni program); proizvedeno/emitirano 1971. — autor i voditelj Ra- ko Kremeni}, gl. ? — studijska emisija — col, 9.45 min — umjetnost dovan Ivan~evi} — studijska emisija, c/b, 21.42 min — umjetnost 113. ODNOS PREMA BA[TINI (2) / Televizija Zagreb (Znanstveno 1994. obrazovni program); proizvedeno/emitirano 1971. — autor i voditelj 125. STILOVI, RAZDOBLJA, @IVOT — ANTIKA, RIM — IV. — POVI- Radovan Ivan~evi} — studijska emisija, c/b, 20.05 min — umjetnost JESNA PRIPOVIJEST / Televizija Zagreb (Znanstveno obrazovni program); proizvedeno/emitirano 1984. — autor i voditelj Radovan 1982. Ivan~evi}, r. @eljko Beli}, k. ? — studijska emisija uz presnimke fil- 114. STILOVI, RAZDOBLJA, @IVOT — SREDNJI VIJEK — ANTIKA mova — col, 28.35 min — umjetnost — GR^KA III — POVIJESNA PRIPOVIJEST / Televizija Zagreb 126. RELIGIJSKI LEKSIKON — DAN GOSPODNJI / HRT (Znanstveno (Znanstveno obrazovni program); proizvedeno/emitirano 1982. — obrazovni program); emitirano 1994. — sc. i voditelj Radovan Ivan- autor i voditelj Radovan Ivan~evi}, r. @eljko Beli}, k. ? — studijska ~evi}, r. Dra`en Pi{kori}, k. ?, mt. ?, gl. ? — studijska emisija — col, emisija uz presnimke filmova — col, 28.25 min — umjetnost 8.31 min — religija 115. STILOVI, RAZDOBLJA, @IVOT — SREDNJI VIJEK — ROMANI- 1995. KA — VI. DIO POVIJESNA PRIPOVIJEST / Televizija Zagreb (Znan- 127. UVOD U IKONOLOGIJU — NARATIVNA METODA — STRAST stveno obrazovni program); proizvedeno/emitirano 1982. — autor i PRIPOVIJEDANJA / HRT (Znanstveno obrazovni program); emitira- voditelj Radovan Ivan~evi}, r. @eljko Beli}, k. Berislav Mici}, Zlatko no 1995. — sc. i voditelj Radovan Ivan~evi}, r. ?, k. ? — studijska Milo{evi} — studijska emisija uz presnimke filmova — col, 29 min — emisija — col, 9.40 min — umjetnost umjetnost 128. TV LEKSIKON — ODABRANE TEME I PRIZORI — POSLJED- 116. STILOVI, RAZDOBLJA, @IVOT — SREDNJI VIJEK — GOTIKA NJI SUD / HRT (Znanstveno obrazovni program); emitirano 1995. — V. DIO POVIJESNA PRIPOVIJEST / Televizija Zagreb (Znanstve- — sc. i voditelj Radovan Ivan~evi}, r. Dra`en Pi{kori}, k. ?, mt. ?, gl. no obrazovni program); proizvedeno/emitirano 1982. — autor i vo- ? — studijska emisija — col, 8.55 min — umjetnost (religija) ditelj Radovan Ivan~evi}, r. @eljko Beli}, k. Berislav Mici}, Zlatko 129. TV LEKSIKON — ODABRANE TEME I PRIZORI — SILAZAK U Milo{evi} — studijska emisija uz presnimke filmova — col, 29.21 min LIMB / HRT (Znanstveno obrazovni program); emitirano 1995. — — umjetnost sc. i voditelj Radovan Ivan~evi}, r. ?, k. ?, mt. ?, gl. ? — studijska emi- 117. STILOVI, RAZDOBLJA, @IVOT — IX. EMISIJA — BAROK — sija — col, 8.55 min — umjetnost (religija) POVIJESNA PRIPOVIJEST / Televizija Zagreb (Znanstveno obrazov- 1996. ni program); proizvedeno/emitirano 1982. — autor i voditelj Rado- 130. ZAGONETKE KR[]ANSKE IKONOGRAFIJE — ^UDOVI[TA I van Ivan~evi}, r. @eljko Beli}, k. ? — studijska emisija uz presnimke NEMANI / HRT (Znanstveno obrazovni program); emitirano 1996. filmova — col, 27.45 min — umjetnost — sc. i voditelj Radovan Ivan~evi}, r. Dra`en Pi{kori}, k. Nenad. Fa- 118. STILOVI, RAZDOBLJA, @IVOT — 20. STOLJE]E — POVIJESNA bijani}, mt. Mirko Kremeni}, gl. ? — studijska emisija — col, 10.05 PRIPOVIJEST / Televizija Zagreb (Znanstveno obrazovni program); min — umjetnost (religija) proizvedeno/emitirano 1982. — autor i voditelj Radovan Ivan~evi}, 1997. r. @eljko Beli}, k. ? — studijska emisija uz presnimke filmova — col, 131. APOKALIPSA / HRT (Znanstveno obrazovni program); emitirano 23.20 min — umjetnost 1997. — sc. i voditelj Radovan Ivan~evi}, r. Dra`en Pi{kori}, k. ?, mt. 1983. ?, gl. ? — studijska emisija — col, 10.28 min — umjetnost (religija) 119. STILOVI, RAZDOBLJA, @IVOT — SUVREMENA UMJETNOST 1998. — XII. EMISIJA — POVIJESNA PRIPOVIJEST / Televizija Zagreb 132. TV LEKSIKON — MUKA ILI PASIJA / HRT (Znanstveno obrazov- (Znanstveno obrazovni program); proizvedeno/emitirano 1983. — ni program); emitirano 1998. — sc. i voditelj Radovan Ivan~evi}, r. autor i voditelj Radovan Ivan~evi}, r. @eljko Beli}, k. ? — studijska Dra`en Pi{kori}, k. Nenad Fabijani}, mt. ?, gl. ? — studijska emisija emisija uz presnimke filmova — col, 22.40 min — umjetnost — col, 10.35 min — umjetnost (religija)

90 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. KULTURNA POLITIKA: PRIKAZIVANJE I DISTRIBUCIJA

UDK: 791.64(497.5) Nenad Polimac Nakupci filmova Distribucija filma u Hrvatskoj — osobni osvrt

Ulazak u posao* nu snimati ili ~ija se produkcija ote`e u nedogled. Manevar- U prolje}e 1984. dobio sam prvu ozbiljnu ponudu za zapo- ski prostor takva distributera iznimno je su`en, budu}i da je slenje. Iako sam tada ve} bio u 35. godini, nisam imao ni {teta skinuti s liste atraktivan projekt ~ije snimanje po~inje dana radnog sta`a. Ve} sam sedam godina bio stalni honora- za dvije-tri godine. Ukoliko ga eliminira, mogao bi ga ’poku- rac u filmskoj redakciji Televizije Zagreb, redovito pisao za piti’ neki od njegovih kolega ~ija lista nije tako krcata naslo- novine i ~asopise i `ivio posve solidno od tih primanja. Ipak, vima koji obe}avaju. Tako|er, samo u slu~aju ekranizacije koliko god sam se pravio gluhim na roditeljska zapomaganja poznate knjige ili stripa, savjetnik za repertoar zna {to rezer- da nikad ne}u do~ekati ’penziju’, pomisao da sam zapravo vira. U ve}ini slu~ajeva rezervacije se obavljaju na osnovi re- nezaposlen na pragu srednje dobi pomalo me uznemiravala. putacije redatelja, glumca, producenta ili scenarista. Svaki Ponuda o kojoj je rije~ uslijedila je od Envera Had`iabdi}a. projekt Stevena Spielberga, Roberta Redforda ili Sydneyja Njega sam znao jo{ dok je bio direktor Filmoteke 16, a sada Pollacka se, dakako, stavlja na listu, dok se za filmove njiho- je ve} godinu dana, nakon smrti Smaje Crnovr{anina, bio na vih manje poznatih kolega ~ekaju recenzije ili ameri~ka vi- ~elu zagreba~kih Kinematografa. Ivan Katu{i}, njegov savjet- kend-otvaranja i tada se reagira {to je br`e mogu}e. Ponekad nik za repertoar, tj. osoba koja bira filmove za distributerski se velika o~ekivanja prometnu u velika razo~aranja: kada je odjel tog primarno prikaziva~koga poduze}a (sa 17 kina i [krabalo stavio na listu Spielbergovu 1941, smatrao je da je jednom ljetnom pozornicom bili su drugi najve}i prikaziva~ dobio jaki adut. Nakon premijere u to vi{e nije bio siguran: u tada{njoj Jugoslaviji), spremao se u mirovinu i hitno je tre- recenzije su bile osrednje ili umjereno negativne, a zarada bao nasljednika. [to je savjetnik za repertoar znao sam od- prvoga vikenda razo~arala je. Kada je Vladimir Tere{ak, di- li~no, jer sam neprestano odlazio u Croatia film kod prijate- rektor Croatia filma, napokon pogledao film, poru~io je sa- lja Ive [krabala, koji je tamo ve} petnaestak godina obavljao vjetniku za repertoar da ga skine s liste, unato~ tome {to je tu funkciju, a 1981. sam za Polet ~ak napravio i intervju s taj smatrao da i ’slabiji’ Spielberg ima {anse u doma}im kini- njim pod naslovom ’Nakupac filmova’.1 ma. Kako }e se poslije pokazati, [krabalo je bio u pravu!

Uvozne liste Ugovaranje filmova Za savjetnike za repertoar posebno su stresni bili filmski saj- U [krabalovu uredu u Katan~i}evoj ulici prvi sam put do- movi u Cannesu i Milanu. Tamo se i{lo u lov na tzv. male fil- znao ~injenicu da doma}i distributeri rijetko kada kupuju move, tj. robu koja ne ko{ta mnogo, a ipak donosi zaradu. gotove filmove: oni prijavljuju filmove na svoju uvoznu listu Ponekad bi se tamo naletjelo na prave hitove, poput Break- dok su jo{ u fazi pretprodukcije i to tako {to po{alju brzojav dancea (samo u Zagrebu vidjelo ga je osamdesetak tisu}a rezervacije u beogradski Jugoslavija film, poslovnu zajedni- gledatelja) ili Ameri~kog Ninju (vi{e od sto tisu}a gledatelja cu doma}ih filmskih poduze}a. Budu}i da su svi distributeri u zagreba~kim kinima), koje prethodno nitko nije stavio na pretpla}eni na filmske poslovne ~asopise — Variety, The listu jer su redatelji Joel Silberg i Sam Firstenberg te glumac Hollywood Reporter, Screen International, Film Echo Film Michael Dudikoff bili anonimci. Ukoliko ste imali sre}u da Woche, Le film français i dr. — ~ije su rubrike prepune na- prvi vidite projekcije takva filma, morali ste pohitati do naj- java o snimanju filmova, bitno je bilo biti br`i od kolega. Po- bli`e telefonske govornice i poslati brzojav Jugoslavija filmu, nekad i jedna minuta odlu~uje tko mo`e staviti film na svo- kojim ste stekli pravo na pregovaranje o otkupu. ju listu uvoza. Svaki distributer ima na listi 75 mjesta, {to se naizgled ~ini mnogo, budu}i da su veliki distributeri toga Pregovore su naj~e{}e vodile stru~ne slu`be Jugoslavija filma razdoblja godi{nje uvozili 20 do 30 naslova, no, pojedini na- (neki savjetnici, istina, ustrajavali su da oni obave taj posao). slov blokira mjesto na listi tijekom ~itave produkcije i pre- Dana{njim generacijama to se mo`e u~initi kao jo{ jedan do- govaranja o otkupu, {to katkad traje tri-~etiri godine. Tek kaz tada prevladavaju}eg unitarizma, no sustav zapravo nije kada se potpi{e ugovor i film plati, osloba|a se jedno mjesto bio lo{. Poduze}e Jugoslavija film nastupalo je u inozemstvu na listi. Kod distributera pehista ponekad su vi{e od polovi- kao udruga koja {titi interese svojih klijenata. Recimo, kod ce mjesta zauzimali najavljeni projekti koji nikako da se po~- pregovora s Warner Bros.-om bilo je pametnije cjenkati se za

* Opremu teksta, tj. naslov, podnaslov i me|unaslove, dalo je uredni{tvo (H.T.) 91 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Nakupci filmovaHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 91 do 96 Polimac, N.: Nakupci filmova

paket filmova koji zanimaju sve distributere u~lanjene u Ju- bili Jadran film i Zagreb film, a tijekom sedamdesetih i Ki- goslavija film nego za pojedina~ne naslove. Budu}i da je nematografi i Adria film. Pritom su se Jadran film i Zagreb Croatia film imala pravo na film koji je na njezinoj uvoznoj film zadovoljavali samo uvozom, a filmove bi u distribuciju listi, strani partner nije ga mogao nuditi Kinematografima, davali Croatia filmu i distributerskom odjelu Kinematogra- iako bi to poduze}e mo`da platilo vi{u cijenu. Na taj se na- fa, koji je osnovan 1967. Druga polovica {ezdesetih ozna~i- ~in {titilo doma}eg distributera, koji se, pritom, morao pri- la je i promjenu profila repertoara: dok su ranije ’klasi~ari’ dr`avati dogovorenih pravila: najni`a cijena filma velikih ipak pazili {to uvoze, op}a liberalizacija dru{tva potkraj {ez- ameri~kih kompanija, tzv. majora, iznosila je osam tisu}a do- desetih otvorila je branu, ~ime su se obilno koristili novi dis- lara (licencija za eksploataciju u razdoblju od ~etiri godine), tributeri — Avala Genex, Inex film, Kosova film i mnogi ali je zato Jugoslavija film postavio gornji limit — ~etrdeset drugi. Repertoar je bio zagu{en jeftinom njema~kom, talijan- 2 tisu}a dolara. Toliko je pla}en, na primjer, E.T., koji je u skom i danskom robom, koja je provocirala javno mnijenje na{a kina zakasnio vi{e od tri godine, a u njegov otkup prizorima seksa i nasilja: ideolo{ko stezanje nakon Kara|or- uklju~ila su se ~etiri distributera. Gornji limit probijen je |eva donekle je zaustavilo tu bujicu, pa su sedamdesete — samo jednom, kada je novosadski distributer Zvezda film jedno od najradikalnijih razdoblja u povijesti kinematografi- platio pedeset tisu}a dolara za blockbuster Povratak u bu- du}nost, ali kako odjek u kinima nije bio na razini o~ekiva- je — na doma}em kinorepertoaru imale niz praznina. Dr`a- nja, to je bio argument da se cijene vi{e ne pove}avaju. S ma- va je uvela distributerske savjete, sastavljene od politi~kih i lim distributerima mnogo se lak{e pregovaralo i cijene licen- kulturnih uglednika, kao neku vrstu autocenzure (dr`avna ce katkad su iznosile tri-~etiri tisu}e dolara. Upravo se zato cenzura bila je puka formalnost kada je u pitanju strani najve}a stopa profita ostvarivala na erotskim i akcijskim (po- film): oni su, recimo, propustili Posljednji tango u Parizu, ali gotovo hongkon{kim) filmovima, jer su im licence bile jefti- ne i Salo ili 120 dana Sodome. No}ni portir je pro{ao, ali ne ne, a publika stabilna i ne osobito izbirljiva. i Veliko `deranje. Emmanuelle je ~etiri godine ~ekala na do- zvolu za prikazivanje, unato~ tome {to je val mekih porni}a Distributerska poduze}a preplavio ~itavu Europu, pa su se ~ak i u Jugoslaviji ve} pri- kazivale njezine jeftine imitacije. Paklena naran~a bila je po- Glede distributerskih poduze}a, njih se moglo podijeliti u dvije kategorije. U prvoj su bili ’stari’ distributeri, koji su se seban slu~aj: bio je to prvi film Stanleyja Kubricka ~iju je tim poslom bavili ve} tri desetlje}a. Naime, u poratnoj Jugo- svjetsku prodaju kontrolirala njegova produkcijska kompa- slaviji uvoz filmova najprije je bio centraliziran u Dr`avnom nija: [krabalo, koji je film imao na listi, bio je neugodno filmskom preduze}u FNRJ, koje je pak u svakoj republici iznena|en kada mu je izmaknuo veliki hit, budu}i da je Ku- imalo posebno poduze}e za raspodjelu, odnosno distribuci- brick dopu{tao prodaju ne za fiksni iznos nego na procent, ju filmova. Hrvatsko poduze}e za raspodjelu filmova (neko a osim toga nije `elio poslovati s Jugoslavijom, u strahu da se vrijeme zvalo naprosto ’Filmsko’)3 dobilo bi na teritoriju mu se kopije ne bi piratizirale u Sovjetskom Savezu. svoje republike cjelokupan godi{nji filmski uvoz, podnaslov- ljavalo kopije na hrvatski i brinulo se za opslu`ivanje hrvat- U odnosu na Croatia film, distribucija Kinematografa nije skih kina. Do klju~ne promjene dolazi u razdoblju od 1953. u`ivala takav ugled, no to nije bio razlog za{to sam odbio do 1956. godine, kada poduze}a za raspodjelu filmova do- bivaju vlastita imena i pravo da film koji su uvezli putem Ju- Had`iabdi}a. Upravo u to doba Nino Pavi} i Denis Kulji{, s goslavija film distribuiraju u ~itavoj dr`avi, a ne samo svojoj kojima sam — uz povremene potrese — sura|ivao u Poletu, republici. Iako je bilo tendencija da u jednoj republici bude Startu i Vjesniku, dobili su od Stipe [uvara dozvolu da bu- vi{e distributerskih poduze}a (npr. uz poduze}e Croatia dem u njihovoj ekipi u vrlo ~itanu tjedniku Danas. [uvar se film, koje je nastalo iz Poduze}a za raspodjelu filmova, izme- tada borio za medijski utjecaj s partijskim kolegom Mikom |u 1953. i 1954. i Zagreb film se nakratko bavio distribuci- [piljkom, pa je i redakcija bila podijeljena u ta dva tabora jom u Hrvatskoj),4 prevladala je tendencija da je svakoj re- (zapravo, bilo ih je i vi{e, jer mnogi nisu htjeli biti ni na jed- publici dostatan jedan distributer: u Hrvatskoj je to bio Cro- noj od tih strana). Osje}ao sam se glupo kao ’{uvarovac’, jer atia film, u Srbiji Morava film, u Bosni i Hercegovini Kine- me je njegova Bijela knjiga u to doba prozivala zbog ideolo{- ma, u Sloveniji Vesna film, u Crnoj Gori Zeta film te u Ma- kih skretanja (pokudna recenzija Okupacije u 26 slika u Po- kedoniji Makedonija film. Zbog tradicije u poslu, njih se letu i pohvalna recenzija Nino~ke u Vjesniku), no smatrao zvalo ’klasi~arima’, a po~etkom sedamdesetih, kada sam po- sam da bi se s malo truda Danas mogao pretvoriti u mnogo ~eo pisati o filmu, i repertoar im je u`ivao izniman ugled. moderniji tjednik nego {to je tada bio. Bio sam u krivu, jer novine rastrgane razmiricama ne bi spasio ni genijalni ured- Mno`enje distributera i dr`avna kontrola 60-ih nik. Nakon pola godine ’{uvarovci’ su protjerani, a mene su Poseban status ’klasi~ara’ dokinula je privredna reforma sre- u ku}i Vjesnik stavili na ’transfer’: iako sam imao ponudu dinom {ezdesetih godina. Budu}i da distributeri nisu stvara- Mladena Ple{ea i Maroja Mihovilovi}a da prije|em u viso- li devize za uvoz filmova nego su ih samo tro{ili, tendencija konakladni Start, procijenio sam da mi je novinarstva za reforme bila je da se omogu}i uvoz filmova i onim poduze- neko vrijeme dosta. Kada me Had`iabdi} opet pozvao u Ki- }ima koja raspola`u devizama. Tako su tijekom filmskoga nematografe, jer u me|uvremenu nije nikoga na{ao za taj procvata u drugoj polovici {ezdesetih, kada je broj uvezenih posao, nisam imao nikakvih dvojbi: {to dalje od Vjesnikovih filmova narastao s 208 na 308,5 uvozne liste u Hrvatskoj do- izdanja i njihove dru{tvenopoliti~ke vjetrometine! 92 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Nakupci filmovaHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 91 do 96 Polimac, N.: Nakupci filmova

Filmski kriti~ar kao distributerski ’savjetnik’ mno atraktivnoj i bogato produciranoj akcijskoj komediji, U Kinematografima su me primili s posebnim upozorenjem: koja tek ne{to malo zaostaje za Velikom avanturom, naju- znamo za va{u reputaciju filmskog kriti~ara, no savjetnik za spje{nijim francuskim filmom svih vremena. Cijena licencije repertoar mora birati komercijalne, a ne kvalitetne filmove. iznosila je deset tisu}a dolara, vrlo malo u odnosu na ~inje- Smirilo ih je to {to sam imao etiketu ’`anrovca’, koji radije nicu da je film poslije pogledalo devedeset tisu}a Zagrep~a- gleda vesterne nego Bergmanove filmove (bez obzira {to to na. Morava film pomogla mi je tako {to je odbila Octopussy, ba{ nije bilo to~no), a ohrabrila ih je i ~injenica da sam Vari- ponajbolji nastup Rogera Moorea u ulozi Jamesa Bonda. ety pratio redovito i ve} ne{to malo znao o filmskom bizni- Kada smo pokazali film na{em savjetu, odmah su po~eli gun- su. Za prvo razdoblje — otprilike {est mjeseci — u moju so- |ati da se agent 007 u uvodnoj sekvenci sprda s kubanskom bicu svakodnevno su dolazili Katu{i} i veteran Kruno Si- revolucijom (upozorio sam ih da vojnici nemaju kubanske mon, davali mi savjete i slu{ali moje prijedloge o vo|enju li- uniforme te da je u pitanju ’neidentificirana’ latinskoameri~- ste.6 Odmah su mi objasnili da taj posao ima velikih predno- ka zemlja), a kada je uslijedio prizor u kojem Bond upokoji sti, ali i nedostataka. Putovanja u inozemstvo najve}i su ma- sovjetskog vojnika preciznim pogotkom u crvenu zvijezdu mac i uklju~uju barem dva tjedna godi{nje boravka u Londo- na {ubari, bio sam uvjeren da je sve propalo. Pragmati~ni nu na pregledu filmova holivudskih majora te po desetak Had`iabdi} objasnio je savjetu da bi se u monta`i mogli od- dana na filmskim sajmovima u Cannesu i Milanu. Promptno straniti problemati~ni dijelovi: naposljetku su rezovi u uku- pra}enje stranih novina bilo je manji problem, no rezervaci- pnom trajanju od tridesetak sekundi presudili i Octopussy je ja naslova ba{ i nije bila jednostavna. Trebalo je to~no u se- dobio dozvolu za prikazivanje te postao jedan od najuspje{- dam ujutro biti na poslu i nestrpljivo i{~ekivati {ofera Kine- nijih filmova u distribuciji Kinematografa. I to s cijenom li- matografa sa tek pristiglom po{tom. Kada sam shvatio da na cencije od dvadeset tisu}a dolara (od Morava filma u doba taj na~in samo gubim dragocjeno vrijeme, po~eo sam odla- premijere tra`ilo se dvostruko vi{e).8 ziti sam na po{tu u Branimirovu 2 i ve} prije sedam uzimati Had`iabdi} je brzo shvatio da se u svojim kinima isplati for- novine. Prelistao bih ih odmah na obli`njem {alteru, po- sirati filmove iz svoje distribucije, ali ne po bilo koju cijenu: zdravljaju}i dostavlja~e i voza~e iz drugih poduze}a kao da ipak je kao prikaziva~ uzimao 70 posto prihoda od kinoula- su mi stari kolege, i odmah slati brzojav rezervacije u Jugo- znice, dok je distributeru pripadao ostatak. Ipak, svojim je slavija film. Malo-pomalo, razmak s konkurencijom iz osta- filmovima davao dobre termine u sredi{njim gradskim kini- lih distributerskih ku}a7 bivao je sve manji, a naposljetku bih ma i po~eo ulagati u reklamu: televizijski spotovi tada jo{ ubilje`io i poneku pobjedu. nisu bili tako skupi, a bez njih te{ko da bi filmovi poput Asa Lista rezervacija koju mi je Katu{i} ostavio u naslje|e bila je asova postali hitovi. U tom sam razdoblju pro{ao i ubrzani vrlo slaba. Za to su bila dva razloga: njegova nezainteresi- te~aj filmskog marketinga. [krabalo me jo{ davno upozorio ranost za taj posao rezultirala je neuspjelim pregovorima da je inventivan doma}i naslov presudan za uspjeh filma i da oko rada na postotak. Smatrao je da ima pravo na posebnu originalni naslov ni na {to ne obvezuje. Primjer Lude invazi- stimulaciju ukoliko se njegovom zaslugom otkupi filmski je na Kaliforniju uvjerio me da je to to~no, pa sam gnjavio hit, isto tako i ukoliko distribucija vidno pove}a promet za- prijatelje da mi pomognu kad bih se na{ao u kreativnom }or- hvaljuju}i atraktivnim filmskim naslovima. Osim toga, bilo sokaku. [krabalo je tako predlo`io da Running Scared prei- mu je nevjerojatno {to dvorane Kinematografa ne forsiraju menujem u Dva vraga iz ^ikaga i film je, dakako, postao hit filmove iz vlastite distribucije, nego preferiraju konkurenci- jer je sugerirao urnebesnu akcijsku komediju. Nije va`no {to ju, koja bi ~esto ostvarivala slabiji rezultat. Nakon {to sam nije bio to, nego troma zafrkancija (tipi~na za redateljski po- prou~io njegovu listu i liste drugih distributera, u~inilo mi se stupak Petera Hyamsa) s glumcima koji nisu zvijezde (Billy da sam opet uletio u beznadan posao. Sve {to je zna~ilo Crystal i Gregory Hines). Poster je bio dobro napravljen, fo- ’robu’ ve} se nalazilo na listi Vesna filma ili Zeta filma. Na tografije iz filma tako|er, a u kinofor{panu (obilazio sam prvom pregledu u Londonu, u prolje}e 1985, imao sam za- kina Kinematografa i provjeravao prikazuju li najave filmo- kazane samo tri projekcije — Vu~ju dru`inu Neila Jordana, va iz na{e distribucije) na{lo se sve {to privla~i pozornost. Svemirske vampire Tobea Hoopera i remasteriranu verziju s Shvatio sam da su naslov, poster, fotografije i kinofor{pani dolby zvukom Pri~e o Glennu Milleru. U`as! Uz Katu{i}evu — za razliku od televizijskih spotova i novinskih oglasa — i Simonovu pomo} otkrio sam da i me|u odbijenim naslovi- najjeftinija mogu}a reklama i da se stoga na njih mora izni- ma proteklih godina ima komercijalnoga potencijala. Simon mno paziti. U reklamu Perverzne slu`avke Salvatorea Sampe- je upozorio na 1941, koja je prije ~etiri godine bila proma- rija (originalni je naslov samo Slu`avka — dodatak je smislio {aj, no Spielberg je u me|uvremenu re`irao Otima~e izgu- Denis Kulji{) ulo`eno je vrlo malo, ali sve {to je dopiralo do bljenog kov~ega i E.T. i postao holivudska superzvijezda. Li- prolaznika pokraj kina Lika u Ilici 10, u kojem se film pri- cencija je sada pla}ena skromnih dvanaest tisu}a dolara, a s kazivao, mamilo je lascivnom provokacijom. S cijenom li- novim naslovom Luda invazija na Kaliforniju, te je 1941. cencije od pet tisu}a dolara taj rafinirani meki porni} privu- samo u Zagrebu skupila sto dvadeset tisu}a gledatelja. I{~e- kao je sedamdesetak tisu}a Zagrep~ana. prkao sam zatim da je beogradski Ineks film prije tri godine Zahvaljuju}i jutarnjim de`uranjima na po{ti u Branimirovoj odbio film As asova, jedan od najve}ih uspjeha Jean-Paula uvozna lista postajala mi je sve bogatijom. Za razliku od ko- Belmonda. Slutnja da je to zbog politi~ke nepo}udnosti pri- lega iz drugih distribucija, koji bi u Varietyju i The Hollywo- ~e pokazala se krivom: kada mi je prijatelj Branko Jaklin do- od Reporteru pogledali tek nekoliko rubrika s filmskim vije- nio videokasetu iz Njema~ke, ustanovio sam je rije~ o izni- stima, meni je svaki ~lan~i} bio zanimljiv. Tako je u Le film 93 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Nakupci filmovaHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 91 do 96 Polimac, N.: Nakupci filmova

françaisu u sporednoj rubrici prvi put objavljena vijest da }e videu mogao nabaviti ono {to ga zanima. Uostalom, sa sva- Mel Gibson snimati Smrtonosno oru`je, a u The Hollywood koga poslovnog pregleda u Londonu vra}ao sam se s barem Reporteru, u ~lanku o turisti~kim atrakcijama Be~a, spome- pedesetak kaseta i popunjavao praznine u filmskoj nao- nuto je kako John Glen tra`i lokacije za film The Living brazbi. Daylights iz serijala o Jamesu Bondu (preveo sam ga kao 007: dah smrti). Pomoglo mi je i to {to je Zagreb film ustu- Gledati filmove: pregledavanje nasuprot pio svoju uvoznu listu Kinematografima: sada sam imao na do`ivljavanju raspolaganju 150 mjesta, i uop}e se ne bih `ivcirao kada bi neki od filmova podbacio. Ve} tijekom 1986. Kinematogra- Glavnu korist od tog posla imao sam u potpuno novom po- fi su imali odli~nu listu filmova, koja je postajala sve ja~a, pa gledu na film. Dotad sam smatrao da filmski do`ivljaj po~i- se distributerski odjel uvrstio me|u dva-tri najja~a u Jugosla- nje i zavr{ava u kinu. Verziju filma koju sam gledao smatra- viji. Tek sam tada shvatio {to je mu~ilo Katu{i}a: zahvaljuju- o sam definitivnom. Vo|enje liste uklju~ivalo je potpuno }i mojoj listi distribucija je ostvarivala odli~an promet, a kao novi vid edukacije: budu}i da sam filmski projekt pratio od priznanje primao sam tek blago uve}anu pla}u. Ni od priho- njegove prve najave, bio sam dalekim, ali vrlo informiranim da distribucije nije bilo osobite koristi, budu}i da se razdje- svjedokom o njegovim mijenama, pove}anjima i smanjenji- ljivao u poduze}u s 250 zaposlenih. Kina su bila krcata su- ma bud`eta, promjenama producenata, redatelja i glumaca vi{nim osobljem, modernizacija i preure|enja dvorana uvi- tijekom snimanja, pa zavr{ni proizvod vi{e nije bio ~injenica jek su bili udar na pla}e, pa dok su u Croatia filmu dijelili sama po sebi nego rezultanta katkad vi{egodi{nje burne pro- vi{kove, u Kinematografima se {krtarilo. dukcije. O svemu tome trebalo je voditi ra~una i tijekom procjene filma, jer je ponekad zavr{na verzija montirana Pitanje ukusa i pitanje procjene mimo redateljeve volje, a kada bi se po~etnik izgubio u od- ve} slo`enu projektu, uskakao je veteran i trebalo je razlu~i- Koliko se moj ukus poklapao s onim {to se uvozilo? Ne pre- ti {to je ~ija zasluga ili nedostatak. Prvi put postalo mi je ja- tjerano. Vi{e me privla~ilo balansirati cijenu licence i broj sno {to zapravo zna~i pojam filmske industrije, ne samo u gledatelja koji je mogu}e ostvariti u kinima biv{e Jugoslavi- Americi nego i u Zapadnoj Europi: ponekad si i Alain Re- je, pa sam najve}im uspjehom smatrao uvoz francuske ko- snais mo`e dopustiti ve}i bud`et jer je njegovo prethodno medije Tri mu{karca i kolijevka koji smo s video i televizij- ostvarenje imalo u kinima solidnu zaradu, pa je entuzijasti~- skim pravima otkupili za skromnih sedam tisu}a dolara: film ni producent procijenio da je trenutak za radikalniji iskorak smo u Zagrebu prikazivali tijekom sije~nja, najboljim razdo- na tr`i{tu. Sada sam s vi{e razumijevanja pratio jadikovke bljem za kina tih godina, te ostvarili posjet od sto dvadeset Roberta Bressona zbog odbojnosti francuske kinematografi- tisu}a gledatelja. Film je pro{ao ne{to slabije u sredinama je prema njegovu prili~no hermeti~nom opusu: uvijek mi se koje su nadzirali konkurentski prikaziva~i-distributeri (u Be- ~inilo da bi dr`ava morala financirati filmove takva velika- ogradu je imao samo trideset tisu}a gledatelja, a nisu ga htje- na, no ne{to takvo doga|alo se samo u socijalizmu; i Bres- li uvrstiti ni na FEST — ~ija se etiketa smatrala dodatnom son je — poput svih drugih — morao na tr`i{te i dokazivati besplatnom reklamom — iako je to bio najva`niji francuski se financija{ima. Za umjetni~ki film vrijedila su ista pravila film te godine). Ponekad bih intervenirao kad bi kolege po- kao i za komercijalni, razlike su bile samo u finesama. ~inile grubu gre{ku: na primjer, Avala Pro film (distributer- ski odjel Beograd filma, najja~ega beogradskog prikaziva~a) Negativna strana distributerskog posla sastojala se u potpu- odbio je Poljubac `ene pauka, no ja sam smatrao da takav noj disperznosti gledateljske pozornosti. Na filmskom sajmu film ima {anse u velikim gradovima (zbog teme i zbog nagra- u Cannesu niste si mogli dopustiti luksuz da gledate film od de Oscar Williamu Hurtu) i dobio licenciju po najni`oj cije- po~etka do kraja: u deset-petnaest minuta morali biste za- ni za proizvod majora — osam tisu}a dolara. Nije mi, me|u- klju~iti ima li ono {to gledate komercijalna potencijala i za- tim, padalo na pamet da uvezem Crvenu zoru Johna Miliu- tim hitati na novu projekciju. Imalo je to i koristi, jer se u ta- sa, mog tada najomiljenijeg redatelja, jer sam znao da pri~a kvim prigodama mnogo nau~i o ekonomi~nosti filmskog o ruskoj invaziji Amerike (bez obzira {to je nadahnuta rato- izlaganja, no to je maratonsko iznurivanje koje pravim fil- vanjem Titovih partizana) ne mo`e pro}i savjet Kinemato- moljupcima ne bih preporu~io (iako danas, s obiljem DVD- grafa, a odustao sam i od Opro{taja s kraljem jer sam slutio a, video CD-a, DiVX-a i kaseta na raspolaganju, ve}ina gle- komercijalnu propast. Zapravo, koristio sam povlasticu da datelja upravo na takav na~in konzumira filmove). Kada bi vidim na pregledima u inozemstvu film koji me zanima i za- sajam zavr{io, zaklju~io sam da sam uspio pogledati kako tim uklju~ivao poseban ’distributerski senzor’:9 ukoliko sam vrijedi svega pet-{est filmova, a na redoviti festivalski pro- bio siguran da ne}e biti gubitaka, odobrio bih uvoz. Opor- gram navratio bih samo u iznimnim slu~ajevima. Isto se po- tunizam? Mo`da. Da su se {ezdesetih godina tako pona{ali novilo i u Zagrebu: dok sam prije zaposlenja u Kinemato- doma}i distributeri, vjerojatno bismo ostali zakinuti za grafima bio redovan posjetitelj kina, ~ak i kada sam po~eo ostvarenja novoga vala i upoznavanje s prvacima autorskog raditi u filmskoj redakciji Televizije Zagreb (gdje mi se posa- filma. Ipak, bila su to druga vremena, kada je savjetnik za re- o sastojao u pregledu barem dvije kopije dnevno), nakon ju- pertoar lako mogao uvjeriti direktora da je pitanje presti`a tarnjih ’slu`benih’ projekcija jedva da mi se dalo nave~er imati na listi novog Truffauta, Godarda, Antonionija ili Ber- opet u zamra~enu dvoranu. Kao distributer zapravo sam ste- gmana. U doba kada sam postao distributer, kina ionako vi{e kao nove gledateljske navike, koje su se poprili~no razliko- nisu bila jedini glavni prozor u svijet filma, svatko je ve} na vale od gledateljskih navika filmskog kriti~ara. 94 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Nakupci filmovaHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 91 do 96 Polimac, N.: Nakupci filmova

Upad majora na jugoslavensko tr`i{te je svaki od doma}ih partnera dobio na kori{tenje cjelokupnu godi{nju produkciju svoje holivudske kompanije. Dvije okolnosti upozorile su me da u toj vrsti posla nema za mene prevelike perspektive. Po~etkom 1988. Avala Pro film Ako ni{ta drugo, majori su uredili poprili~no bezglavo do- zabunom je naru~ila jednu kopiju ’tvrde’ verzije porni}a ma}e filmsko tr`i{te. Odredili su da raspodjela izme|u pri- Strasti Chucka Vincenta. Meku verziju odobrio je njihov sa- kaziva~a i distributera odsad bude 60 prema 40 posto u ko- vjet, no ’tvrda’ je ogledno pu{tena daleko od ’metropole’, u rist prvog, te pove}ali cijenu kinoulaznice sa 35 centi na go- zagreba~kom kinu Lika. Nitko nije protestirao, iako je nepo- tovo dva dolara. Doma}i partner dobio bi 15 do 20 posto sredno prije zagreba~ki sud kaznio Zvonimira Maycuga od bruto cijene kinoulaznice (poslije se taj postotak sve vi{e zbog snimanja doma}ega pornografskog filma Oaza. Strasti smanjivao), a ostatak bi zadr`ao holivudski major, koji bi su, {to u mekoj, {to u tvrdoj verziji, skupile u Zagrebu blizu pritom podmirio sve tro{kove, od reklame do kopija.10 Ba- dvjesto tisu}a gledatelja, s cijenom licencije od pet tisu}a do- tman je dobio reklamni bud`et od 25 tisu}a dolara, {to je za lara. Pa dok je sli~an {tos napravio jo{ 1980. Adria film, to razdoblje bila upravo nevjerojatna svota, ali ona nije tro- meku verziju danske erotske komedije Za{to ne do|e{ u moj {ena nasumce. Warner Bros. je — poput ostalih majora — krevet pokazao je svom savjetu, a zatim prikazivao u beo- imao formulare u kojima su se bilje`ili kako izdaci tako i tzv. gradskim kinima tvrdu verziju, primjer tog distributera nit- free publicity: reklamna kampanja za veliki film morala se ko nije slijedio. Potkraj osamdesetih osje}alo se popu{tanje po~eti voditi barem tri tjedna prije premijere, poja~avati do svih ideolo{kih i moralnih ko~nica, pa su tvrdi porni}i u tre- zasi}enja uo~i po~etka prikazivanja i jo{ malo tinjati tijekom nu osvojili tr`i{te. Dakako, s petnaestak godina zaka{njenja. prvoga tjedna eksploatacije; ukoliko film poka`e izvrsne re- Premda sam i u toj vrsti filmova nastojao dr`ati razinu (ot- zultate, jo{ se mogao i malo kasnije utro{iti poneki dolar. kupio sam klasike, Pri~a o Joanni Gerarda Damiana i Otva- Svaki dan rasporeda marketin{ke strategije morao se znati ranja Misty Beethoven Radleyja Metzgera, ali sam iz oba — mjesecima unaprijed, pa se nekada{nja distributerska snala- na zahtjev distributerskog odjela — morao izrezati mu{ke `ljivost pretvorila u strogu disciplinu. U njoj se Emir Crno- homoseksualne prizore), tu se vi{e nije tra`ila nikakva do- vr{anin, moj kolega iz Kinematografa, odli~no snalazio, ali sjetljivost savjetnika za repertoar: dostatno je bilo na sajmu ja ba{ i ne. Novi posao zahtijevao je osobu s ekonomskim i u Milanu ili Cannesu kontaktirati Chucka Vincenta i taj bi marketin{kim znanjem, {to mene ba{ nije odve} zanimalo. niski dinami~ni filma{ (umro je 1991. od AIDS-a) s police na Jo{ sam godinu dana izdr`ao na mjestu savjetnika za reper- svom {tandu izvadio dva-tri svoja najnovija uratka. Na por- toar (~ak se i naslove moralo usuglasiti sa stranim partne- ni}ima se zara|ivalo vi{e nego na holivudskim hitovima, ali, rom; danas je to jo{ stro`e) i zatim se pridru`io Pavi}u i Ku- sre}om, pomama na tr`i{tu trajala je samo godinu dana: dok lji{u na ovaj put mnogo uspje{nijem projektu, novom tjedni- su u Zagrebu isprva prikazivani u ~ak ~etiri kina, porni}i su ku Globus, koji je nakon izbijanja rata postao naj~itaniji hr- se poslije zadr`ali u dva, a danas u samo jednom. vatski list.

U prolje}e 1989. majori su otkazali redovni pregled u Lon- Videodistribucija nadma{uje kinodistribuciju donu: procijenili su da je dr`ava u postupnu raspadu i da je Ipak, pratio sam i dalje {to se zbiva na doma}oj distributer- do{ao trenutak da se s jugoslavenskim distributerima radi na skoj sceni. Shvativ{i da nakon raspada Jugoslavije nije u mi- postotak. Pregovori su se obavljali tijekom ljeta i po~etkom losti nove hrvatske vlasti te da nema nikakve perspektive u jeseni, da bi se u studenom napokon po~eo prikazivati prvi gradskom poduze}u kao {to su Kinematografi, Had`iabdi} film po novom sustavu, Batman Tima Burtona. je osnovao privatno poduze}e Continental film i dobio za- stupstva Foxa i Columbije za Hrvatsku i Sloveniju. VTI, po- U raspodjeli zastupstva majora Kinematografi nisu lo{e duze}e Zdravka Karanovi}a poniklo iz piratskoga videobi- pro{li. Od prvobitne ideje da Zagreb, Beograd i Ljubljana znisa, zastupao je UIP, a Disney, koji se u me|uvremenu od- naprave ~vrstu prikaziva~ko-distributersku okosnicu moralo vojio od Warner Bros.-a, pri{ao je Kinematografima, na ~i- se odustati, jer direktorica Ljubljanskih kinematografa Meli- jem je ~elu sada bio Davor Kova~evi}. On je poku{ao pono- ta Novljan nije bila za sporazum pa je umjesto njezina podu- viti Had`iabdi}ev koncept monopola s Yugo-Poolom, preo- ze}a usko~io novosadski Zvezda film, ~ija je savjetnica za re- teo VTI-u UIP (Karanovi} je zadr`ao samo zastupstvo za Slo- pertoar Vera Konjovi} bila u iznimno bliskim odnosima s veniju, a nedavno ga je dobio i za Srbiju i Crnu Goru), a Ja- predstavnicima majora. Prozvana Yugo-Pool, nova je udruga dran filmu Warner Bros. te nekoliko godina odbijao prikazi- dobila zastupstva kompanija Columbia-TriStar i 20th Cen- vati Continentalove filmove. Da je u pitanju zastarjela i pot- tury Fox, a Jadran film, koji je prvi potpisao ugovor s War- puno besmislena strategija, bilo je vidljivo iz ~injenice {to je ner Bros.-om (tada je distribuirao i Disneyjeve proizvode), kao prikaziva~ dobivao ve}i dio utr{ka (60 posto), a kao dis- dao joj je u poddistribuciju svoje filmove. Izvan dosega tributer tek djeli} od onoga {to je uzimao strani partner. Pri- Yugo-Poola ostao je mo}ni UIP (filmovi Universala, Paramo- tom je napravio dva krupna propusta: nije osnovao videoo- unta, a tada i MGM-a i United Artistsa), koji je zahtijevao djel koji bi distribuirao filmove za koje je ve} dobio kinoli- ekskluzivnost zastupanja, pa je odabrao beogradski Inex cenciju (Continental je procvao kada se po~eo baviti vide- film, te znatno manji Orion (tzv. mini major tada je ve} bio om, pogotovo kada je potpisao ugovor i s Disneyjem: od tzv. na izdisaju), koji se odlu~io za Croatia film. Od nekada{njih theatricala11 jedva je izdvajao za pla}e zaposlenima; tako|er, sedamnaest distrubuterskih poduze}a posla je bilo samo za Gvozden Vidovi} je — slijede}i Had`iabdi}ev model — na- njih pet-{est, a uvozne liste postale su besmislene, budu}i da pustio Jadran film i preuzeo videodjelatnost Warner Bros.-a 95 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Nakupci filmovaHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 91 do 96 Polimac, N.: Nakupci filmova

u privatnom poduze}u Issa, koje se poslije spojilo s ma|ar- ropa film i video i Niko fim i video. U razdoblju dok je u Hr- skim Intercomom te u pogodnom trenutku preuzelo theatri- vatskoj bjesnio rat, oni su sa svojim srpskim kolegama otku- cal od Kinematografa). Drugo, Kova~evi} je stalno izjavljiva- pljivali prava za cjelokupno podru~je biv{e Jugoslavije, {to je o da je izgradnja multipleksa besmislica i da su Zagrebu do- ponajbolji dokaz da je politi~ka logika jedno, a poslovna voljne dvorane Kinematografa. Danas je to poduze}e pred drugo. Na sajmovima u Milanu 1989. i u Cannesu 1990. ga{enjem zbog njegove poslovne politike (Kova~evi} je ipak ’klasi~ari’ su bili zgranuti novom vrstom distributera koji sebe dobro namirio uzimaju}i postotak od iznajmljivanja dolaze s kov~ezima punim deviza i na licu mjesta ispla}uju predvorja kina uspje{nim ugostiteljima), a ljubljanski Kine- otkup licence. Nisu shva}ali da su u krivoj vrsti posla: za ne- matografi postali su poslovni div, jer su na vrijeme u{li u po- koliko godina gotovo nitko od njih vi{e ne}e postojati, a sao s multipleksima — i to po ~itavoj Sloveniji. ’skorojevi}i’ }e postati jedna od silnica filmske distribucije. Isprva su ’nezavisni’ prodavali filmove za fiksni iznos, no da- Novi biznismeni na{nji mini majori poput Miramaxa rade posvuda na posto- Najzanimljivija distributerska prinova tijekom devedesetih tak. stigla je iz redova piratskoga videobiznisa. Tada vrlo jaka ne- zavisna ameri~ka distributerska scena bila je solidna alterna- Isplati li se filmskom kriti~aru danas zaposliti u poduze}u tiva majorima, s kompanijama kao {to su Miramax, New koje se bavi distribucijom filmova? Sumnjam. Ponajprije, ta Line, Summit i dr. Njihove proizvode preuzeli su doma}i poduze}a ionako tra`e diplomirane ekonomiste marketin- distributeri VTI, UCD (poslije se rascijepio na UCD i Disco- {kog usmjerenja, a njima je film u najboljem slu~aju hobi, a very), Blitz film i video, Oscar Vision (poslije MG film), Eu- nipo{to opsesija.

Bilje{ke

1 Polet, br. 146, Zagreb, 1980. 7 U doba kad sam nastupio na posao sedamnaest poduze}a imalo je uvozne liste, no samo se njih trinaest aktivno bavilo distribucijom 2 Vladimir Tere{ak, koji je od 1964. do po~etka 1970. bio predstavnik stranog filma: u Hrvatskoj Croatia film i Kinematografi, u Srbiji Mo- Jugoslavija filma u Parizu i pregovarao s holivudskim majorima (pri- rava film, Avala Pro film, Ineks film, Centar film i Union film, u BiH je njega taj je posao obavljao \or|e Babi}), tvrdi da je prosje~na cije- Kinema, u Sloveniji Vesna film te u Makedoniji Makedonija film. na licencije iznosila deset tisu}a dolara. ’Plafon’ je prva probila Dis- neyjeva Mary Poppins, za ~iju je licenciju tada pla}eno rekordnih dva- 8 Savjeti su znali biti jako neugodni. Savjet Croatia filma isprva je od- deset tisu}a dolara. Godine 1970. ameri~ki majori sele u London, bio Polja smrti, film o zlo~inima Crvenih Khmera, kao anitikomuni- sti~ki: da Tere{aku nije prisko~io u pomo} Had`iabdi} sa svojim ’par- gdje se otad odr`avaju redoviti pregledi, a Tere{ak se, nakon smrti tijskim vezama’, film bi vjerojatno zavr{io na listi nekoga drugog dis- Andre Kova~evi}a, vra}a u Hrvatsku na mjesto direktora Croatia fil- tributera. ma. 9 ’Senzor’ bi me ponekad iznevjerio. Na listi Zagreb filma dr`ao sam 3 Ivo [krabalo, 1998, 101 godina filma u Hrvatskoj, Zagreb: Naklada film Prljavi ples. Nakon pregleda u Cannesu film mi se svidio, ali ga Globus, str. 144 nisam smatrao odve} komercijalnim. Poslije je izbio na prvo mjesto ameri~ke top-liste i postao globalni fenomen, no, tada ga je — kori- 4 Ivo [krabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj, str. 222 ste}i se mojom gre{kom — ve} rezervirao i zatim otkupio beogradski 5 Denis Kulji{ i Nenad Polimac, ’Struktura zagreba~kog kino repertoa- Centar film. ra u 1973.’, Prolog 18 i 19/20, Zagreb, 1974. 10 U prosjeku su majori sada mnogo vi{e zara|ivali. Samo za primjer, 6 Od njih sam ~uo kako su se filmovi raspodjeljivali u drugoj polovici Zgodna `ena ostvarila je na hrvatskom tr`i{tu ne{to vi{e od milijun pedesetih, prije uvo|enja uvoznih lista, no njihove rije~i nitko mi po- dolara bruto zarade, od ~ega je Warner Bros.-u, nakon odbitka svih slije nije potvrdio. Na pregledima u Parizu, koji su znali trajati i dva tro{kova, pripalo barem sto pedeset tisu}a. Usporedite to s nekada{- do tri tjedna, izvla~ili bi se brojevi iz {e{ira: sretnik s brojem jedan njim limitom od ~etrdeset tisu}a dolara! prvi bi birao film koji mu se u~ini najatraktivnijim i tako redom. 11 Tj. iz kinoprikazivanja.

96 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. KULTURNA POLITIKA: PRIKAZIVANJE I DISTRIBUCIJA

UDK: 791.623.1(497.5)”200” Ima li nekomercijalna mre`a {anse? Priredio: Tomislav Jagec

U petak 14. svibnja 2004. u 11 sati, u art-kinu Kulturno in- Hrvatska kinoteka nema kinodvorane u kojoj bi sustavno pri- formativnog centra u Zagrebu odr`ano je savjetovanje pod kazivala filmove iz svog fundusa, a taj je dodatno prikra}en radnim naslovom Programska / komunalna kina u tranziciji time {to je va`an korpus filmskih klasika, filmova hrvatskih i tr`i{noj utakmici — izme|u filmske ba{tine i multipleksa. redatelja snimanih u drugim republikama biv{e Jugoslavije te Savjetovanje je organizirano uz potporu Ministarstva kultu- distribucijskih filmova ostao u Jugoslovenskoj kinoteci. re Republike Hrvatske i Goetheova instituta u Zagrebu. Pored problema s programima — koji iz navedenih razloga U raspravi su sudjelovali: najve}im dijelom ovise o suradnji sa stranim kulturnim insti- tutima, jasno je uo~ljiv i nedostatak sredstava za otkup kino- Bernd Buder, voditelj programa Ku}e umjetni~kog filma te~ne gra|e, financiranje programa klasi~nih filmova i pro- Babylon u Berlinu grama od osobite edukacijske i kulturolo{ke vrijednosti kao Tomislav Jagec, voditelj KIC-ova art-kina i filmskoga pro- i potpuna tehni~ka zapu{tenost i zastarjelost preostalih kine- grama Kulturno informativnog centra u Zagrebu matografa koji se bave navedenim aktivnostima. Albert Kapovi}, tajnik Hrvatske udruge producenata i pred- stavnik Hrvatske pri Euroimagesu Zbog svega toga, savjetovanjem se `eljelo utvrditi postoje}e dr. Mato Kukuljica, voditelj Hrvatske kinoteke pri Hrvat- probleme i formulirati mogu}nosti za njihovo rje{avanje — skom dr`avnom arhivu u Zagrebu kako do}i do {to vi{e kvalitetnih programa, {to svrsishodni- je ih izmjenjivati me|u zainteresiranim prikaziva~kim centri- Sabine Lenkeit, poslovna ravnateljica Ku}e umjetni~kog fil- ma. Inicirati ponovno otvaranje takvih centara u gradovima ma Babylon u Berlinu i mjestima u kojima ih vi{e nema, te potaknuti tehni~ku i Dijana Mladenovi}, voditeljica kina u Puli programsku obnovu postoje}ih u {to intenzivnijoj me|usob- Marina Oskoru{, voditeljica filmskoga programa Centra za noj suradnji koja bi pridonijela boljoj financijskoj situaciji kulturu ^akovec zainteresiranih, ali i promociji njihovih programa, filmsko- Ivan Pai}, voditelj programa Multimedijalnog centra SC-a u kulturolo{koj edukaciji i borbi za publiku. Zagrebu Jedna od tema savjetovanja bila je i izmjena iskustava i su- Mirjana Pacas, voditeljica filmskoga programa Pu~kog otvo- radnja sa sli~nim stranim prikaziva~ima i njihovim udruga- renog sveu~ili{ta u Bjelovaru ma, o ~emu su doma}e sudionike izvijestili gosti iz Ku}e Agar Pata, voditeljica prikaziva~kih programa Hrvatskoga umjetni~koga filma Babylon iz Berlina.1 Tomislav Jagec: Po- filmskog saveza zdravljam sve sudionike i zahvaljujem {to ste do{li podupri- Jasna Pervan, voditeljica programa Kinoteke Zlatna vrata, jeti nas u namjeri da na dana{njem sastanaku poku{amo vi- Split djeti postoji li kakva mogu}nost da se filmski programi koje Marko Prka~in, Goetheov institut u Zagrebu nude na{a kina — manja kao KIC ili ve}a poput dvorane Hr- ^edomir Salevi}, voditelj kina u Rijeci vatskoga filmskog saveza, ili pak u kinima kolega koji su dr. Hrvoje Turkovi}, predsjednik Hrvatskoga filmskog save- nam do{li iz Splita, Rijeke, Pule, ^akovca i Bjelovara — obo- za gate, da do|emo do vi{e takvih programa ili da vidimo po- Matilda Vodanovi}-Neki}, vi{a stru~na savjetnica za kinema- stoji li mogu}nost da se financijski potpomognu. tografiju pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske Povod je za na{ dana{nji susret, izme|u ostalog i taj {to su Andrijana Vrhovac, voditeljica odjela za prikazivanje filmo- nam do{li gosti iz berlinskoga kina Babylon koji se bave sli~- va Zagreb filma. nim aktivnostima i s kojima sura|ujemo posljednjih pet, {est Povod za savjetovanje bila je kaoti~na posve nesre|ena situ- godina, koji pozivaju na{e filma{e u goste i prikazuju hrvat- acija u doma}em kino-prikazivala{tvu, osobito u nekomerci- ski film. jalno-distributivnom, filmsko-kulturnom i edukacijskom se- Tako|er bih `elio zahvaliti Goetheovu institutu, koji nam je gmentu. pomogao pri organizaciji, tako|er i financijski, kao i Mini- Kina se u cijeloj dr`avi zatvaraju, kao i dio kulturnih centa- starstvo kulture. O~ekujemo gospodina [estana, pomo}nika ra odnosno pu~kih u~ili{ta koja su u manjim sredinama pre- ministra kulture Republike Hrvatske koji se ispri~ao da }e uzimala filmsko-prosvjetiteljsku ulogu. zakasniti zbog obveza, pa }emo ~uti i njegovo mi{ljenje. 97 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 97 do 111 Ima li nekomercijalna mre`a {anse?

KIC-ovo art-kino jedno je od manjih kina koja se trude i na- hvaljuju}i inicijativi Ivana Ladislava Galete, dvorana Kina stoje ponuditi kvalitetne filmske programe, no mo`da bi na Tu{kanac odre|ena za filmske sadr`aje — onda je Hrvatski po~etku bilo zanimljivo ~uti od najboljih, najja~ih i najagil- filmski savez preuzeo na sebe da bude taj koji }e preuzeti po- nijih u dr`avi — a to je Hrvatski filmski savez — koji je ne- lovnu upotrebu dvorana u Tu{kancu i tamo nastaviti s pro- davno dobio i dvoranu u kojoj prikazuje svoje programe, pa gramima Centra, ali sada kao i nominalno, a ne samo ope- da ~ujemo koja su njegova iskustva, koji su eventualni najve- rativno vlastite programe. Odmah se nastojalo dogovarati, }i problemi i {to bi Savezu kao ustanovi moglo pomo}i da kao {to se i prije dogovaralo, da se program prenosi, ako se mu se olak{a rad? mo`e, i u druge zainteresirane centre. Tako je, koliko znam, vrlo dobra suradnja bila s Kinotekom Zlatna vrata odnosno Ideja filmskih centara po Hrvatskoj sa Pu~kim u~ili{tem u Splitu, mislim da je povremeno bila Hrvoje Turkovi}: Mogu re}i ovo — tradicionalno uzev{i Hr- organizirana s Dubrovnikom — to }e Agar bolje re}i — a vatski filmski savez nije imao izri~itu prikaziva~ku djelatnost kao ideja ostalo je da ti filmski programi Hrvatskog filmskog premda je koordinator amaterskog filma, dakle osiguravatelj saveza budu raspolo`ivi i distribuirani u sve centre koji ima- mogu}nosti da ra{trkani klubovi po Hrvatskoj koji su bili ju sli~an tip kulturnog prikazivala{tva i kulturnih ciljeva. ~lanovi Hrvatskog filmskog saveza, na jednom mjestu — na Naravno, kako je preuzeta izvorna ideja Filmskog centra, godi{njim revijama — vide i poka`u filmove. Dakako, Savez nije preuzet samo aspekt prikaziva~koga programa nego i je dijelom sudjelovao i u prikaziva~kim aktivnostima u sklo- ideja drugih funkcija koje nedostaju — organiziranje video- pu kinoklubova. Ne svaki od tih klubova, ali ipak neki broj, teke vrijednih filmova, radionica, filmske biblioteke, vi{e- posebno zagreba~ki, splitski i samoborski, imali su povreme- funkcionalnoga centra u kojem }e se vrlo `ivo odvijati razli- no, a neki i postojanu, prikaziva~ku djelatnost. Me|utim, ~ite djelatnosti, recimo ne{to kao {to je KIC u odnosu na ra- ono {to je posebno prevagnulo da se Hrvatski filmski savez zli~ite kulturne sadr`aje, kao {to je, uostalom, bio tradicio- posveti ideji pokretanja sustavne prikaziva~ke djelatnosti nalno i Studentski centar kao konglomerat razli~itih kultur- bile su tranzicijske godine — devedesete — kad je svako pri- nih aktivnosti, samo bi prostor u Tu{kancu bio vi{efunkcio- kazivala{tvo ozbiljno reducirano, i ono komercijalno kino- nalan unutar filmsko-kulturne djelatnosti. prikazivala{tvo i ono kulturno-prosvjetiteljsko. U takvoj su situaciji neke osnovne prikazivala~ke aktivnosti izostale — To je dakle ideja koja je u osnovici djelovanja Filmskoga pro- izostalo je prikazivanje kinote~nih filmova — prekinut je do- grama Hrvatskoga filmskog saveza u dvorani Tu{kanac. tok iz Jugoslavenske kinoteke, reducirana je ve}ina narodnih Htio bih ipak ne{to re}i o spomenutoj razlici ’malih’ i ’ve- sveu~ili{ta, ostali su samo neki centri koji su prije funkcioni- }ih’ kina odnosno centara. Dr`im da nema takve razlike — rali kao prikaziva~ki — to su bili, recimo, Multimedijalni tu su posrijedi samo male i velike dvorane, a ono {to mo`e centar i KIC u Zagrebu, Zlatna vrata u Splitu — dakle, vrlo razlikovati jesu oni centri koji su vrlo aktivni na podru~ju fil- je malen broj centara opstao i bavio se svojom aktivno{}u. U ma, i oni centri koji su tek povremeno aktivni. Od vrlo ak- takvoj situaciji pokrenula se inicijativa kojoj je suorganizator tivnih centara podjednako je jak Multimedijalni centar, s bio i Hrvatski filmski savez da se pokrenu politi~ka tijela, da kontinuiranim prikaziva~kim programima koji idu ve} de- se ustanovi kulturnoprikaziva~ki centar s dvoranama, su- setlje}ima, podjednako je jaka Kinoteka Zlatna vrata. Film- stavnim kulturnopromotivnim prikazivanjima, ponajprije ski program Hrvatskoga filmskog saveza {to se trenutno od- kinote~nih, ali i suvremenih filmova; kratkih, neameri~kih vija u Kinu Tu{kanac nije ni{ta ’ja~i’ od njih. U prija{njim vrijednih filmova itd. vremenima takav jak centar bila je i dvorana u Kordunskoj Takav je centar tada nazvan Filmski kulturni centar (poslije (tzv. Kinoteka), tj. dvorana Zagreb filma, koja je tako|er je izba~eno ’kulturni’ da bi se skratio naziv). Ideja je bila da imala sustavnu prikaziva~ku djelatnost i ugo{}avala je, u po- to bude koordinativna institucija u koju bi u{li Hrvatska ki- sljednje dvije godine, i program Filmskog centra, uz napla- noteka, Multimedijalni centar, koji je u to doba imao dosta tu, dakako. problema — bio je u pitanju njegov opstanak — Hrvatski To je skica situacije i ideje u osnutku. Ina~e, Agar mo`e kon- filmski savez, i jo{ i druge filmske udruge, i da programi kretno re}i o problemima, te{ko}ama i aspektima programa. budu prikazivani ne samo u takvu zami{ljenom centru nego da ih se distribuira i po Zagrebu i Hrvatskoj, po drugim cen- Agar Pata: Meni ta ru`nija strana... Ja bih uglavnom rekla trima koji su ili ve} postojali — kao recimo Zlatna vrata u ne{to o lijepim stvarima, o tim na{im prikaziva~kim progra- Splitu — ili bi se mogli inicirati da krenu. mima, koji su i zanimljivi i dobri, ljudi dolaze... Sad smo u Ideja centra, tijekom nastojanja da se realizira, do`ivljavala Tu{kancu u ova dva mjeseca imali vi{e tisu}a posjetioca, {to je transformacije. Kako je za nju trebalo osigurati prostor, dokazuje da Zagrebu takav prostor treba. No, problem Tu{- zgradu, Gradski ured za kulturu sugerirao je da se Filmski kanca je u tome {to je on dan na upravljanje dvjema potpu- centar postavi kao posebna institucija koja }e se brinuti za no razli~itim institucijama, Hrvatskom filmskom savezu i mogu}u zgradu. Kako je pronala`enje prostora nailazilo na Zagreb filmu, tako da se programi Saveza odvijaju samo tri pote{ko}e, dogovoreno je da krenu filmski programi pod dana u tjednu — utorak, ~etvrtak i subotu po tri projekcije, imenom ’Filmskog centra’ kao ’ustanove u osnutku’, i taj je {to je s jedne strane jako mnogo — naprosto zatrpavamo program vodila Agar Pata, a operativno mjesto i potpora bio gledaoce — tri filma za redom dosta je te{ko gledati. A i pre- je Hrvatski filmski savez. Me|utim, kako je institucionalizi- rano po~inju programi. Prva je projekcija od pet, kad ljudi ranje Filmskog centra propalo na gradskim tijelima, a, za- rade, a prekid prikazivanja svaki drugi dan naprosto ne 98 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 97 do 111 Ima li nekomercijalna mre`a {anse? mo`e stvoriti naviku u ljudi da tamo dolaze bez obzira na to A ono najva`nije ostavila sam za kraj — to je ono {to je ipak {to je na programu. Prema tome, tu bi trebao kontinuitet u na{em fokusu; kinote~ni programi, gdje je prethodnih go- koji se mo`e posti}i time da se naprave zajedni~ki programi dina bila zaista velika rupa, i tu mi, dakako, suradnju s Hr- sa Zagreb filmom. S time da mi cijelo vrijeme stojimo na po- vatskom kinotekom smatramo neprocjenjivom, ona nam je zicijama da se Tu{kanac nikako ne smije pretvoriti u kance- ve} sada nezamjenjiv suradnik, ali u budu}nosti bit }e jo{ i larijski prostor, nego cijeli prostor treba otvoriti publici i sa- vi{e. Naprosto, nekako bi bilo najprirodnije da ta dvorana dr`ajima za publiku, i to svim mogu}im sadr`ajima — otvo- postane na neki na~in i dvorana Hrvatske kinoteke, Hrvat- reni smo za sve. Do sada, evo, u ovom kratkom razdoblju, skog dr`avnog arhiva. Na taj bi se na~in omogu}ila i razmje- osim redovitih prikaziva~kih programa odr`an je i jedan fe- na kinote~nih programa sa svjetskim kinotekama, o ~emu stival — Queer festival — a sutra je obilje`avanje sedamde- gospodin Kukuljica sigurno mo`e re}i vi{e. set i pet godina Autorskoga studija Kinokluba Zagreb. Idu}i je tjedan premijera dva Sari}eva filma i to mislimo raditi i Problem kinote~noga programa dalje — za jesen dogovaramo premijere dokumentarnih fil- Jagec: Ono {to bih vas jo{ rado upitao — a {to je na neki na- mova, festivalske dane... ~in i jedna od tema ovog na{eg razgovora — jest kako dola- zite do programa kinote~nih filmova. Znamo da je u Hrvat- I, naravno, sve je to nekomercijalno postavljeno. Ne napla- skoj problem s gra|om starih stranih filmova, o ~emu }emo }ujemo ulaznice, jedino {to planiramo — ali naravno za to zamoliti i gospodina Kukuljicu da nam ne{to ka`e, ali na koji treba imati program u kontinuitetu i ostvariti dodatne sadr- na~in vi dolazite do tih starijih filmova? `aje — jest stvaranje ~lanskih iskaznica, tako da ljudi imaju osje}aj pripadnosti i da se na neki na~in ipak ti programi va- Pretpostavljam ve}im dijelom posredovanjem stranih kultur- loriziraju... nih instituta. Smijete li ih i u tom slu~aju distribuirati dalje, recimo u Split ili Rijeku? Suradnja sa Splitom, Zadrom, Pulom, Rijekom redovito se odvija. Sve programe za koje su ti centri zainteresirani mi im Pata: Da, to sada ~inimo. Ukoliko, recimo, dobijemo progra- {aljemo, s time da kopije prevodimo na na{ tro{ak i {aljemo me preko Goetheova instituta, mi ih prevedemo i {aljemo ih dalje tim centrima. U biti, na neki na~in brinemo se da dalje svima koji su zainteresirani. Najvi{e smo orijentirani na programi odu {to vi{e izvan Zagreba, u sve gradove gdje po- strane centre, naravno, ograni~eno, i na Jugoslavensku kino- stoji interes i, naravno, tehni~ka opremljenost. teku, s kojom imamo ve} dvije godine suradnju, a Hrvatska Na jesen planiramo napraviti i distributivnu mre`u filmskih kinoteka tu mo`e svojom zalihom i kontaktima osigurati programa na videu, {to bi onda uklju~ilo mnogo vi{e grado- mnogo iscrpnije izvore kinote~nih filmova... va — sve zainteresirane kinoklubove. Turkovi}: ^injenica je da mimo usluge koju nude inozemni Ono {to je nu`no napraviti na Tu{kancu, a za {to imamo ka- kulturni centri i veleposlanstva zasad nema drugih kanala da kva-takva jamstva i obe}anja od Grada, jest ure|enje prosto- bismo do{li do inozemnih filmova, tako da Hrvatska, s ra, barem dijela u prizemlju, gdje bismo uredili prostor koji iznimkom Multimedijalnog centra, koji ima razvijene kon- bi mogao biti videogledaonica, prostor u kojem bi se odr`a- takte, ali tako|er uz pomo} veleposlanstava i instituta, nema vale radionice, moramo urediti prostor u kojem bi bila bibli- kanala kojim bi se Hrvatska izravno uklju~ila u me|unarod- oteka, videoteka, DVD, ~asopisi — gdje bi ljudi mogli do}i nu mre`u art-kina i nekomercijalne distribucije. I to je otvo- raditi u miru na nekoliko punktova; na ra~unalima, interne- rena stvar, to je jedna od potencijalnih zada}a i Kina Tu{ka- tu; uglavnom, od toga bi trebalo napraviti prostor koji bi bio nac, odnosno mogu}e koordinacije koja bi se mogla napra- za edukaciju, ali i za zabavu, naprosto da vratimo publiku i viti izme|u razli~itih dvorana. napravimo neko kulturno sredi{te kamo }e ljudi dolaziti bez obzira da li film igra ili ne. Mato Kukuljica: Mo`da da zbog kolega iz Njema~ke, koji su Isto tako, namjera nam je — a nadamo se da }emo u tome ovdje, damo jo{ nekoliko informacija — tako da mo`emo od jeseni i uspjeti, po~etkom nove {kolske godine — da razmjenjivati neka iskustva i mi{ljenja; mislim da su nam ona dnevnim programima pratimo {kolske programe, tako da u dragocjena. dogovoru sa {kolama projiciramo filmove koji su dio njiho- Vratio bih se malo natrag jer sam trideset i pet godina u ki- va nastavnog programa, i to ve} radimo s odsjekom za povi- nematografiji i bio sam u raznim sustavima koji su funkcio- jest umjetnosti. Naravno, o~ekujemo i suradnju s Likovnom nirali. Bio sam u sustavu takozvane samoupravne kinemato- akademijom, Filozofskim fakultetom i, dakako, s Akademi- grafije, koju sada svi napadaju, a smatram da smo tada, reci- jom dramske umjetnosti — naprosto da po~nemo priprema- mo, s jednim investicijskim programom u dvije godine ob- ti projekcije po njihovim tra`enjima i to }e biti ~isto namjen- novili trideset i pet kinodvorana. Sada Ministarstvu to ne ski dnevni programi. Sigurni smo da Kino Tu{kanac mo`e `i- pada ni na kraj pameti, a i te{ko je provedivo, jer su kina po- vjeti dvanaest sati dnevno od filma, jer se samo u arhivu Hr- stala privatna i sada treba izna}i nove mehanizme kako da vatskoga filmskog saveza za te dnevne programe mo`e pro- Ministarstvo poti~e i inicira da se ne dogodi da se u jednom na}i bezbroj zanimljivih programa, od filmova koje su radi- [ibeniku, gdje je ~uveni Me|unarodni festival djeteta, ne za- li djeca i mladi do videoarta, eksperimentalnih filmova, svih tvori kinodvorana, a ta je dvorana privatna. Dakle, imamo mogu}ih programa. niz problema. Ista stvar prijeti Dubrovniku, ista stvar prijeti 99 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 97 do 111 Ima li nekomercijalna mre`a {anse?

nizu drugih me|unarodno priznatih sredina, pa na kraju zapo~injemo, Hrvatska je tek ratificirala sporazum, on je krajeva i sama Pula, gdje je nacionalni festival, zabetonirala upu}en Koffiju Annanu u Ujedinjene narode i u roku od je jedno kino i napravila parkirali{te. Dakle, doga|aju se ve- mjesec dana moraju se sastati predstavnici ministarstava i like devastacije, nema jasne vizije i nema strategije. Me|u- onda po~injemo raditi mi stru~njaci. Mi imamo liste filmo- tim, mislim da smo svoju kinomre`u doveli do minimuma. va i usugla{avat }emo se i ja vjerujem da }emo ne{to uspjeti. Ona je s nekakvih tri stotine kina pala na osamdeset, a da Ali, iz mojeg iskustva, kopije stranih filmova koje su oti{le u stvar bude gora, i od tih osamdeset samo oko pedeset sustav- Beograd prije trideset godina uglavnom su za bacanje. One no prikazuje program, i drugo — ono {to je vrlo va`no, to su obi{le cijelu Jugoslaviju, to su zapravo istro{ene kopije. je devastacija koja se dogodila i u gradu Zagrebu. Prema tome, mi se moramo okrenuti druk~ijem programira- Nezamislivo je da je u ovom u`em centru od stotinjak meta- nju prikazivanja klasi~nog filma, moramo iskoristiti svoj od- ra, na kojem je bilo {est-sedam dvorana, od kojih su neke nos s kinotekama da otkupljujemo kopije, ali bez licence. spomenici kulture, nestalo nekoliko aktivnih dvorana, a da Npr. moj prijateljski odnos s Be~om zavr{io je tako da smo nacionalni filmski arhiv nije dobio ni jednu dvoranu. napravili kopiju bez licence za nama iznimno drag film Ek- staza, gdje na{ ~uveni glumac Zvonimir Rogoz igra glavnu Ili, da je krasan prostor Tu{kanac dobilo trgova~ko dru{tvo, ulogu. S ^esima smo otvorili taj kanal — dakle, oni }e nama nominalno, i Hrvatski filmski savez, a za na{ zajedni~ki pro- napraviti uslugu da ne platimo licencu ili da to bude licenca jekt da tamo napravimo Filmski centar i Filmski muzej — zauvijek — ali neke stvari morate platiti. I sam gospodin Pr- jednostavno nitko nema sluha. ka~in tako|er svojim distributerima ili vlasnicima pla}a za Prema tome, `ivimo u dosta te{ku vremenu i ja zaista svom filmove koji Goetheov institut donosi ovamo. snagom podupiru i zahvalan sam i gospodinu Prka~inu i svim predstavnicima kulturnih centara, te kolegici Agar, Jagec: Zna~i li to da }e u budu}nosti Hrvatska kinoteka po- koja silnu energiju ula`e da to pogura i svim kolegama ov- ~eti otkupljivati filmove, da za to postoji novac? dje, koje sve osobno podupirem u toj akciji, ali mislim da dr- `ava mora promijeniti stav. Otkup klasi~nih filmova za prikazivanje Mi moramo sada otvoriti i spasiti svoju kinomre`u, osobito u Zagrebu, jer vi{e od tisu}u studenata studira film u Zagre- Kukuljica: Za to ne postoje programi odobreni od Ministar- bu na pet sveu~ili{ta. Osim toga film je od {ezdesete godine stva, osim za otkupe koji su nastali nakon istra`ivanja u stra- u {kolskom sustavu. Na{a je odgovornost da omogu}imo nim arhivima. mladim ljudima da vide klasi~na djela, da to omogu}imo Bila je inicijativa da se otkupi negdje oko sedam stotina na- umjetni~kim akademijama i medijskim studijima. slova va`nih klasika, da bi mogli normalno odigrati svoju Evo, mi smo svi bili odu{evljeni, ja sam prvi put u `ivotu ko- edukativnu funkciju, da ih kupimo na VHS-u, na Beti, bilo na~no u Kinu Tu{kanac vidio Pastronea, Cabiriju iz devetsto kojem mediju, i da to dobije primjerice Akademija dramske trinaeste — iako je stra{no, jer ja sam povjesni~ar filma koji umjetnosti, a mo`emo i mi, Kinoteka, distribuirati — to se trideset i pet godina bavi filmom. Dakle, o tome govori- uop}e nije va`no tehni~ki. No, nikad se nije otvorio kanal za mo, o toj crnoj rupi od petnaest godina, o nesposobnosti dr- takvu raspravu i nije prihva}ena takva ideja. `ave da zamijeni neke savezne institucije koje su to prije ra- dile u ime svih republika, i da negdje otvori mogu}nost da Turkovi}: Ali tu ima prili~nih problema vezanih uz Kinote- se u na{oj sredini stvari pokre}u. ku. Jedan je taj {to je Hrvatska kinoteka zami{ljena, funkci- Ja sam u izvanrednim prijateljskim odnosima i sura|ujem s onirala je i funkcionira ponajprije kao arhivska ustanova, Bundesarchivom, sa Stiftung Deutsche Kinemathek, s Insti- kao arhiv filmova koji mora odr`avati postoje}i korpus, na- tutom za film, s Muzejom u Frankfurtu..., ali to su, {to bi- bavljati doma}i korpus filmova te restaurirati i konzervirati smo rekli, prijateljstva. Oni nama ho}e pomo}i, samo to se filmove da se o~uvaju za budu}nost. onda ipak svodi na povremeno prikazivanje, a ne na osvije- {teni sustav. Ona nema onu funkciju koju je u Sloveniji — za razliku od arhiva koji restaurira i ~uva kopije — preuzela Slovenska ki- Nabavka stranih vrijednih filmova noteka, koja je zapravo orijentirana na otkup filmova, prika- Jagec: Kakva je situacija s kopijama stranih filmova u Hrvat- zivanje filmova i ima vlastiti, uporabni arhiv, sakupljen kako skoj kinoteci? Ono {to je bilo prikupljeno prije ’91, to je u bi se te filmove prikazivalo. To nedostaje Hrvatskoj kinote- Beogradu, toga nema iako je rije~ o velikom dijelu filmova i ci, tako da sav novac koji ide u Hrvatsku kinoteku uglavnom hrvatskih distributera... ide na akutno odr`avanje, restauraciju i sakupljanje filmova, a nema posebnih financija ni programa za otkup filmova za edukacijsko ili kulturolo{ko prikazivanje. Kukuljica: Moram re}i da su zapo~eli konkretni sastanci oko sukcesije. Kolege iz Njema~ke mo`da ne znaju — nama su ’58. odneseni filmovi iz razdoblja s po~etka stolje}a do ’45. Jagec: Onda da upitamo predstavnike drugih kina iz Hrvat- To je i Njema~ka do`ivjela pa su im odnesena umjetni~ka ske — predivno je da imamo ovdje kolege iz Splita, Rijeke, djela i tako|er se taj proces povrata kulturnih dobara, na- Pule, ^akovca i Bjelovara — pa mo`da da nam oni ka`u {to dam se, za Njema~ku vrlo uspje{no odvija. Mi taj proces tek njima nedostaje, {to ih ti{ti... 100 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 97 do 111 Ima li nekomercijalna mre`a {anse?

Splitska situacija — Kinoteka Zlatna vrata gistriramo unaprijed. A onaj dio programa koji ne mo`emo Jasna Pervan: Ne}u govoriti o na{oj situaciji i rezultatima, jer dobiti ili koji je ve} osigurala gospo|a Agar i HFS mi preu- sve je to u na{oj knji`ici, koja predstavlja trideset godina zimamo. Tako smo ove godine ve}i dio programa uz njiho- kontinuirana programa filmskih klasika u Splitu, ali bi mo`- vu pomo} realizirali, ali dio programa idemo sami — idemo da bilo dobro da kolege iz manjih sredina, pa i iz Zagreba, sami sa [panjolcima, idemo sami sa Slovacima i s jo{ nekim na neki na~in znaju za na{a iskustva. veleposlanstvima. Kontinuitet splitske Kinoteke iznosi trideset i tri godine, to- I sada se postavlja problem — {to napraviti. Imamo zadovo- liko neprekinutog programa filmske klasike. Smatram da je ljavaju}i program, ali imamo i najve}i problem, a to je — da taj kontinuitet odr`an zahvaljuju}i sljede}im ~injenicama. ne mo`emo vratiti publiku u dvorane, iako su programi fan- Prva i mo`da najva`nija jest u tome da je Kinoteka s godi- tasti~ni. To je glavni problem. nom utemeljenja — 1971. — a ve} i ranije smo po~eli s pro- gramima — imala ~vrsto zacrtan program. U prvom redu, Mene je to kao voditelja Kinoteke i velikog ljubitelja filma program je orijentiran na najva`nije autore, naslove i kine- dugo mu~ilo, no shvatila sam da kinoteka — ako ima tride- matografije {to su obilje`ili povijest filma. To je bilo prvo. set ljudi na projekciji — obavlja svoju funkciju. Mi bismo Druga zada}a je bila da se nastoji dobiti kopija koja je teh- kona~no u ovoj na{oj zemlji trebali prestati ra~unati s neka- ni~ki zadovoljavaju}a. I, tre}e, da se program unaprijed pla- kvim masovnim pokretima — ako mi u jednoj generaciji od- nira. gojimo trideset ljudi koji }e poznavati filmsku umjetnost, od tih trideset to je petnaest budu}ih djelatnika u sklopu filma. Organizirano je ~lanstvo, upis u ~lanstvo kinoteke, i od prve Mi kao mala zemlja moramo s time biti zadovoljni. Dosta je godine pa sve tamo do osamdeset i ~etvrte godine to je bila vi{e s tim nekakvim masovnim programima — kinoteka institucija u Splitu za ~ije se ~lanstvo tra`ila veza. To su bile mora biti edukacijsko mjesto! I samo jo{ ne{to — na{a kino- zlatne godine — mi smo onda imali oko dvije tisu}e redovi- teka nije samo kinoteka u kojoj se prikazuje filmska klasika. tih posjetitelja, ~lanova Kinoteke, a programi su se tako|er Mi jednako tako prihva}amo gotovo sve programe koje nam zacrtali — svake srijede i ~etvrtka bila su po dva programa nude kulturni centri svih europskih zemalja — organizirali filmskih klasika. Osamdesetih godina, kada se film uvodi u smo ~etiri revije filmova Europske unije koje su bile jako do- srednje {kole, mi imamo (negdje tamo izme|u ’84. i ’88) pa- bro posje}ene, reprizirali smo Festival svjetske animacije... ralelno s programom filmske klasike i {kolsku kinoteku. Budu}i da je u novije vrijeme, osobito u Zagrebu, velika utr- Splitski srednjo{kolci gledali su najbolje filmove klasi~ne ka oko raznoraznih festivala i programa, sve {to se u Zagre- filmske umjetnosti u te ~etiri godine. Kad bi se ti dani vrati- bu doga|a — po~ev{i od Festivala filmova u jednom kadru li, mi bismo bili najsretniji ljudi na svijetu, no o~ito se vi{e ili Filmofilije ili bilo ~ega, mi to — ukoliko mo`emo — pre- ne}e vratiti. uzmemo i prika`emo u Splitu. I onda se dogodilo da je ljudima bilo sve to prete{ko organi- zirati, film je povu~en iz nastave, srednjo{kolci su prestali Ja se ovim putem zahvaljujem Hrvatskom filmskom savezu, dolaziti u Kinoteku, pojavio se video kao konkurencija kinu gospodinu Kukuljici i Kinoteci, Arhivu, gospodinu Pai}u na itd. i opao je broj posjetitelja. Godine 1992, odnosno kad je izvanrednoj suradnji. Ono {to ljudi govore da postoji neka zapo~eo rat, mi smo se suo~ili s problemom o kojem je gos- mala utakmica izme|u Splita i Zagreba — kad je film u pi- podin Kukuljica govorio, a to je da se vi{e nismo mogli osla- tanju, te utakmice uop}e nema. Je li to zato {to u tim film- njati na Jugoslavensku kinoteku, jer ona vi{e nije bila u istoj skim pokretima, da tako ka`em, rade razumni ljudi, ne dr`avi. Mi smo se onda prve dvije godine na neki na~in kr- znam, ali za sada je ta suradnja idealna. pali filmovima Filmoteke 16, budu}i da je na{a dvorana opremljena projektorima {esnaesticom i tridesetpeticom. Is- I jo{ jedna stvar — mi imamo pored dvorane Kinoteke, koja crpli smo sve ono {to je bilo uporabljivo u Hrvatskoj kino- ima 209 mjesta i koja je opremljena potrebnom projekcij- teci i sad smo se odjednom na{li pred velikim problemom — skom tehnikom, i malu dvoranu Multimedijalnog centra. Mi ili potpuno zatvoriti tu djelatnost, ili se na neki na~in sna}i smo se dogovorili da u Kinoteci, u velikoj dvorani, radimo druk~ije. igrani film, radimo klasiku, radimo recentnu proizvodnju igranoga filma, a da u Multimedijalnom radimo kratki pro- I, do{li smo na ideju — tamo negdje ’93, da uspostavimo gram, videoprograme itd., jer ono {to nam je posebno va`- kontakt s veleposlanstvima i s kulturnim centrima stranih no jest da zadr`imo film na filmskoj vrpci i da ga kao takva zemalja, u prvom redu Francuskim institutom, Goetheovim gledamo, a sve ono {to dolazi na videu prikazuje se u Mul- institutom, Britanskim institutom i Talijanskim — iako u Ta- timedijalnom centru. lijanskom institutu ljudi imaju volju, ali nemaju mogu}nosti da nam to nabave. Zahvaljuju}i toj vezi mi smo odr`ali pro- I jo{ ne{to, u suradnji sa splitskim Multimedijalnim centrom gram, uspostavili smo ne samo cikluse pojedinih nacionalnih u kome se upravo odvija program Multimedijalnog centra iz kinematografija nego smo uspjeli rije{iti i to da od ’95. mi Zagreba, a to je japanski suvremeni film, mi smo se dogovo- imamo neprestano cikluse autora. Dio tog programa tako- rili da pokrenemo art-kino. S time da bi na{a dvorana bila |er razmjenjujemo s Hrvatskim filmskim savezom i nama je kapacitirana ne samo srijedom i ~etvrtkom, nego da bismo velika pomo} do{la onoga trenutka kada se HFS uklju~io u je mogli upotrebljavati i ostale dane. Tako|er, pokrenula se tu akciju. I {to mi sada radimo? Jo{ ostajemo na tome da kinoteka u Zadru na inicijativu gospodina Vlade Zrni}a i en- sami planiramo program i sve ono {to mo`emo dobiti mi re- tuzijasta iz Zadra, oni preuzimaju na{ program. 101 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 97 do 111 Ima li nekomercijalna mre`a {anse?

Travanj u Splitu je, pored programa filmske klasike, imao i ska kinoteka raspola`e sa ~etiri filma koja se mogu prika- pretpremijeru filma Dana Okija Kisik 4, retrospektivu Sta- zati... senka, dakle na{eg klasika amaterskog filma, zatim je imao tri njema~ka recentna filma u okviru Njema~kog tjedna kul- Jagec: ^ini mi se da smo ih samo mi u KIC-u prikazali mno- ture u Splitu... go vi{e, upravo posredovanjem Hrvatske kinoteke. U sva- Jo{ samo jedan dodatak, a drago mi je da su ovdje i pred- kom slu~aju, to {to smo ~uli neki su od problema ustanova stavnici Ministarstva, jer moj }e prijedlog i}i prema njima. koje su velikim dijelom ili u potpunosti financirane od stra- Ovdje vidim kolege koji se iznimno trude, zajedno sa mnom, ne dr`ave. da ne{to napravimo, ali sad bi nam trebali pomo}i. Splitska Kinoteka ve} trinaestu godinu reprizira Dane hrvatskog fil- Sad bi bilo zanimljivo ~uti gospodina Salevi}a, koji se u Ri- ma, dakle suvremenu proizvodnju hrvatskog filma. Hrvatski jeci bavi sli~nim programima, ali privatno vodi kino... film u Split dolazi u u`asnu stanju. Na neadekvatnim i nei- zvornim kopijama. Mislim da bi Ministarstvo ljude koji se Rije~ka situacija bave distribucijom hrvatskoga filma i organizacijom trebalo ^edomir Salevi}: O~ito je u ovom tranzicijskom razdoblju zadu`iti da se o hrvatskom filmu druk~ije brinu. Kako }emo koliko sredina, toliko specifi~nih okolnosti i situacija. Rije- vratiti publiku hrvatskom filmu ako prika`emo neki film na ka je potpuno razli~ita po, tako re}i, svakom elementu. Ri- lo{em videu ili na kopiji koja nije dobra? jeka sa svojih stotinu i pedeset tisu}a stanovnika ima dva Tko je za to zadu`en — mislim da smo svi za to zadu`eni, ali kina, dodu{e s ve}im brojem sjedala, koja ~esto zjape pra- inicijativa mora do}i iz centra. Prema tome, Kinoteka Zlat- zna... pa se onda krpaju rupe ostalim sadr`ajima u kulturi. na vrata u pravom je smislu rije~i edukacijska dvorana. Sve Dakle, evo, to su na{e okolnosti. [to sada tu raditi? Ja sam ono {to je na podru~ju hrvatskoga filma napravljeno, na pro- mo`da jedini ovdje — mi smo trgova~ko dru{tvo koje se fesionalnoj i na amaterskoj razini, na{i gledatelji u Splitu to bavi jednom takvom djelatno{}u, a znamo da je trgova~ko znaju. dru{tvo ne{to sasvim suprotno tome. Ono mora imati pro- fit, ne{to mora ostvarivati da bi funkcionirao, {to zna~i da Reprizirali smo filmove na{ega sugra|anina Ivana Martinca, smo sami sebi suprotnost. Ali, eto, ipak funkcioniramo, iako Stasenka, Lordana Zafranovi}a, svi mladi autori s podru~ja je cijela situacija sama sebi suprotnost i divno je ~udo kako Dalmacije imaju u na{oj kinoteci svoju projekciju. Ona je se i opstaje u takvim uvjetima. njihova, nemaju nikakve zabrane da tamo premijerno prika- `u svoj film, da se educiraju itd. Imamo izvanrednu suradnju Mi smo ponudili tr`i{tu jedan proizvod — tako se moramo i s Kinoklubom Split i s Festivalom novoga filma i videa... pona{ati. Proizvod koji se zove ’evo pravimo program za pu- bliku koja je jednom nogom u kinu, drugom nogom u kaza- Jagec: Dobro, sada nas vi{e zanimaju problemi, ukoliko ih li{tu’. ima... Tu se sad da jako lijepo kombinirati, dr`ati publiku u ova- kvim programima, u koje onda ide i kinote~ni i nezavisni, ali Pervan: Na{i su problemi u prvome redu ovi — mi smo pri- i komercijalni film s visokim standardima. Tako se tu opsta- kazali vi{e od tisu}u i pol naslova i sada kada pravimo pro- je. gram za sljede}u godinu moramo imati izvor koji }e nam te naslove osigurati. Je li to opet na{a telefonska veza s velepo- I onda se vidi da je najve}i problem nedostatak prostora, ne- slanstvima, ili je to, kao {to su gospoda prije rekla, tijelo koje dostatak termina — kao {to je gospo|a Agar rekla — u ko- }e raditi na tome da hrvatska publika vidi, ne znam, sedam jima se i{ta suvisla mo`e u~initi u kontinuitetu kao klju~nom stotina naslova ili sedam stotina autora iz povijesti filma... elementu za funkcioniranje ove djelatnosti. To je kontinuitet koji }e po, ru`no je re}i, Pavlovljevu refleksu, ljude odr`ava- Pitanje umre`enja filmskih prikaziva~kih ti na jednom prostoru, kamo }e do}i kad ne{to ho}e vidjeti, centara da znaju u koje vrijeme i gdje }e to na}i. Normalno, kako ne- Jagec: Pretpostavljam da bi vam u tom smislu mogu}nost redovitost prikazivanja ima svog efekta na publici, mi smo umre`enja bila djelotvorna? radili eksperimente. Znate, sami radite programe — mi smo se preporodili kada je Hrvatski filmski savez do{ao sa svojim programima, jer do tada mi smo morali, tako re}i, sastavlja- Pervan: Nama nije problem potrudit se, sastaviti program ti na ruke svaki program, a skupiti programe, to je gotovo itd., jedini je problem do}i do filma. Moj je prijedlog, mislim Sizifov posao. Idete na pojedina~nu suradnju s ^e{kim vele- da bi trebalo na razini dr`ave uspostaviti nekakvu vezu s ki- poslanstvom, sa Sveu~ili{tem u Trstu, a to su tako|er privat- notekama u Europi, na neki na~in izna}i mogu}nost da se ne veze i pojedina~ni problemi s transportom itd. obnovi fundus Hrvatske kinoteke. Svaka generacija mora vi- djeti Langov Metropolis ili Wellesova Gra|anina Kanea. Ne- Dakle, programi koje je po~eo i za nas raditi Hrvatski film- }emo re}i — gledali smo ga, pa ga ne}emo vi{e gledati. Pa to ski savez zapravo su nam otklonili jedan problem koji smo mora biti u Hrvatskoj kinoteci! Mato sigurno taj film nema, do tada imali, ali ba{ u potpunosti. Sad se ne moramo vi{e a ja mislim da to nije stvar pojedinaca nego na{e dr`ave, dr- baviti time, na{e je sad samo — da si na|emo prostor. Ako `avne kinoteke — ona se mora vratiti u svoju funkciju. Ona se to bude kvalitetno rije{ilo, tada }emo mi mo}i i toliko za sada nema prikaziva~ku funkciju. Koliko ja znam, Hrvat- }emo mo}i kvalitetnije raditi. 102 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 97 do 111 Ima li nekomercijalna mre`a {anse?

Programi, dakle, vi{e nisu toliki problem jer u Hrvatskoj go- ski tjedan djeteta, u listopadu, zgodno, na po~etku {kolske di{nje — tako smo radili neke grube matematike — mo`ete godine — samo u tjedan dana taj program pro{lo oko dvije vidjeti dvjestotinjak razli~itih filmskih programa. Dakle, to tisu}e djece. je pozama{an broj. Mi u Rijeci u na{im kinima ne mo`emo vi{e od osamdesetak filmova. To je tre}ina, oko 30 posto po- Briga za publiku — promotor filma? nude. Jagec: U svakom slu~aju jedno dobro iskustvo — rekli ste, Gotovo da smo na margini doga|aja, a dijelimo drugo mje- umiru gledatelji — dakle, treba raditi na novima. Zanimlji- sto sa Splitom po broju stanovnika. Jedino na {to smo pono- vo je da imamo vrhunske filmske stru~njake, vrhunske ljude sni, to je program koji smo osmislili za rad s mladima, a mi- koji se bave filmskom teorijom, filmskim programima itd., slimo da je to jedini na~in da se ne{to po~ne, jer je nama pu- ali nemamo ni jednoga medijskog manipulatora — da ga blika, konstatirali smo, po~ela umirati prirodnom smr}u. tako nazovem, PR — a, koji bi radio u eventualnoj krovnoj Ona publika od koje su prije `ivjela kina, nje vi{e nema, a udruzi. ova dana{nja — nje tako|er nema. Dakle, moramo i}i na Postoje {kole i postoje ljudi koji se time bave, kako proizvod stvaranje nove publike. odnosno aktivnost kojom se netko bavi prodati. Koliko mi Radili smo statistike i analize. S nekih osamnaest tisu}a dje- se ~ini, Hollywood nas upravo na tome sve gazi. Pa da li bi ce koja idu u osnovne {kole — a nismo to mogli ba{ preci- zaista bio takav problem dio novca koji se s raznih strana zno odre|ivati, nije nam to ni posao ni struka — vidjeli smo ula`e, u okvirima koji jesu kakvi jesu, ulo`iti u jednoga takva da vi{e od osam stotina djece ide redovito u kino; pazite, to stru~njaka koji se zna boriti za novu publiku? je broj. A granica redovitosti uspostavljena je na dva puta A onda, kako Hrvatski filmski savez i Kinoteka izmjenjuju godi{nje. Dakle, tu je prostor u kojem se uistinu mora ne{to programe s drugim kinima, onda neka isto tako taj ~ovjek iz- napraviti. Ja sam pratio rad scenskih prostora u Rijeci — lut- mjenjuje borbu za gledatelje za male prikaziva~e, koji si to karsko kazali{te ima 130 sjedala, godi{nje ima jednako pu- ne mogu priu{titi... Mo`da to ne bi bila prevelika investicija blike kao HNK, gotovo u gledatelja. Jer tamo u Lutkarsko s obzirom na to da je film tako|er roba i da gledatelji izumi- kazali{te ide pet godi{ta, a ovdje ih imate pedeset godi{ta, od ru prirodnom smr}u, kao {to ste rekli. deset do {ezdeset godina. Zna~i da ta djeca jesu medij oko kojeg se vrijedi truditi. Na{ je program bio dosta te`ak i Salevi}: Mi o tome razmi{ljamo sve vrijeme. Kako ja pripa- kompliciran, ali zapravo dosta jednostavan u realizaciji. dam onoj generaciji dinosaurusa koji jo{ dr`e do pisane rije- Imao je dva dijela — ima ih i danas — radili smo pilot-pro- ~i i koji do`ivljavaju internet zapravo kao novu aplikaciju jekt koji je za dvije godine pokazao fantasti~ne rezultate. I{li prodora informacije, kulture i svega {to jest, ipak mislimo da smo u dva dijela; da prvo u svakom polugodi{tu osiguramo bi ove na{e programe za djecu trebala pratiti tiskana bro{u- djeci — ne mo`emo ih primorati, takvi su zakoni — ali smo ra, mala i jeftina u smislu reprodukcije... im osigurali uvjete da mogu do}i dva puta na godinu sa {ko- lama. Osigurali smo autobuse i one koji }e financirati te au- Jagec: Ili mo`da CD-ROM... tobuse, da do|u djeci u {kolu, da ih smjeste u autobuse, da idu u kino, da vide neki film, pa da onda kasnije uz svoje na- stavnike to obrade, i da ih se vrati natrag. Rijeka je, naime, Salevi}: Tako je, djeca ne znaju, kada zavole film, kako ga jako duga~ak grad, a kina su u sredi{tu, zna~i netko mora voljeti... To o~ito u {kolskom programu ne mogu, ali tih tri- djecu u {est, sedam sati nave~er voditi u kino, to su gradski desetak kojih se u jednoj generaciji stvori, da ipak imaju mo- autobusi, vrijeme TV-dnevnika, gu`va, ljudi dolaze s posla, gu}nost da im netko prezentira film pisanom rije~i. Internet, dakle — bez organizirana prijevoza nema posjeta. Autobusi- tamo dobivaju informacije, prate film na drugi na~in, s dru- ma smo rije{ili te probleme jer djecu ne moraju roditelji pra- gog aspekta. Ali pisana rije~... Da sad ne bismo tro{ili sred- titi u kino. stva na to posebno u Rijeci, pa posebno u Splitu — mislim da treba na tome zajedni~ki — jer to bi zapravo trebao biti Drugi dio tog projekta predvidio je da se djeci osiguraju pro- prate}i dio edukacije. grami u vrijeme kad su djeca slobodna, dakle da presko~imo distributerski ciklus od ~etvrtka do ~etvrtka, jer ta su djeca Njema~ko iskustvo s komunalnim kinima slobodna samo preko vikenda, {kolskih ferija i dr`avnih Jagec: Do}i }emo jo{ i do Bjelovara i ^akovca, ali da sad ova blagdana. Dakle, kompletno sa zajedni~kim odlaskom u na{a doma}a kukanja prelomimo sa stranim kukanjima i nji- kino i otvaranjem mogu}nosti da nakon toga s roditeljima hovim gledanjima, pa da ~ujemo mo`da malo od kolega iz provode slobodno vrijeme... Eto, taj prostor poku{avamo Berlina kakva su njihova iskustva i {to nam oni eventualno, otvoriti, imamo dosta razumijevanja u gradu, ali to je jo{ sada kada su ~uli gdje smo i {to nas mu~i, mo`da mogu pred- uvijek nedovoljno jer taj prostor nam ne omogu}uje da dje- lo`iti... ci osiguramo svaki petak, subotu i nedjelju u pet sati da mogu nekamo do}i, da znaju da — evo, sad u pet sati ja Bernd Buder: Kao prvo, `elim srda~no zahvaliti na pozivu i mogu do}i od pet do sedam i tu }u provesti vrijeme prije potpori tom pozivu Tomislavu Jagecu i Goetheovu institutu. nego {to odem tamo kamo }u oti}i. Rije~ je, zapravo, o duljoj suradnji u sklopu koje mi s Tomi- Vjerujem, kada to uspijemo postaviti na noge, da }e oni re- slavom Jagecom i Hrvatskim veleposlanstvom i uz potporu zultati koje smo postizali u pilot-fazi, gdje je recimo za Svjet- Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njema~ke 103 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 97 do 111 Ima li nekomercijalna mre`a {anse?

jo{ od 1999. redovito prikazujemo hrvatske filmove u na- od raznih zaklada, suradnjom sa stranim kulturnim institu- {em kinu, Kinu Babylon. Time je ve} spomenut dio na{eg cijama i putem prodaje ulaznica. programa i zada}e, a to je prikazivati cikluse filmova razli~i- Problemi o kojima se ovdje raspravlja i nama su poznati — tih zemalja. po~inje s te{kom situacijom pri nabavci filmskih kopija. Ja- No, zapo~eo bih s jednom drugom to~kom, a to su komu- sno nam je da pri prikazivanju filmskih klasika te filmove nalna kina u Njema~koj. Postoji cijela mre`a — u svakom ve- treba uvijek iznova prikazivati, jer uvijek iznova dolaze nove }em gradu, ali i mnogim manjima, postoje komunalna kina generacije mladih ljudi koji moraju vidjeti odre|ene filmove Š’kina za zajednicu’, op. ur.š, koja se posve}uju prezentaciji kako bi mogli razumjeti filmsku povijest. Tu smo ~esto pred filmskih klasika, ciklusa pojedinih zemalja, dokumentarnih i te{ko}om da odre|ene filmove jednostavno nije mogu}e na- kratkih filmova. Oni su organizirani u savezno udru`enje novo nabaviti. Postoje sjajno opremljeni arhivi, postoje i po- komunalnih kina s ukupno vi{e od 160 gradova i oni djelu- jedini komercijalni filmski distributeri koji imaju neke film- ju vrlo razli~ito — od malih gradova u kojima kina djeluju u ske klasike u programu, ali ima i mnogo rupa. Dobar je pri- okviru narodnih sveu~ili{ta prikazuju}i programe povreme- mjer program koji planiramo za ljeto s nijemim filmovima no, odnosno pojedinim danima u tjednu i onih koji imaju Charlieja Chaplina. Postoje, dodu{e, kopije, ali vi{e nema li- dnevne programe tijekom cijeloga tjedna, onih koji se po- cencija za prikazivanje, jer su postoje}e trenutno obustavlje- sve}uju isklju~ivo filmskoj klasici, ali ima i onih gradova u ne. Isto se odnosi i na filmove Bustera Keatona, ali primjeri- kojima uop}e nema komercijalnih kina pa komunalna kina ce i na filmove Stanleyja Kubricka. S druge strane, postoji prikazuju i novije filmove. Rad komunalnih kina u pojedi- mno{tvo filmova koji se, u dobru stanju, nalaze u kinoteka- nim gradovima umnogome je olak{an pripadno{}u save- ma, ali nije jasno tko ima prava na njih i rje{avanje toga pi- znom udru`enju — to omogu}uje zajedni~ki nastup na po- tanja zahtijeva enormno vrijeme. Za razliku od mnogih dru- dru~ju financiranja, ali i putem redovite komunikacije i iz- gih zemalja, u Njema~koj ne postoji zakonska obveza prema mjene informacija o projektima. kojoj bi komercijalni distributeri, nakon distribucije, morali pohraniti jednu kopiju u arhivu. Naprotiv, kada isteknu pra- Situacija kina Babylon svakako je posebna u okviru scene va za prikazivanje odre|enih filmova, ~esto se od distribute- komunalnih kina. Nalazimo se u gradu koji svakako ima naj- ra zahtijeva da uni{te kopije. Primjerice, nedavno smo u pro- vi{e filmskih platna po glavi stanovnika, vjerujem da ih tre- gramu imali film Element of Crime Larsa von Triera, upra- nutno ukupno ima oko tri stotine, od kojih je mnogo multi- vo je isticala licencija i nakon posljednjeg prikazivanja kopi- pleksa, {to je opet dovelo do zatvaranja slabije opremljenih ja je uni{tena, {to zna~i da je potpuno izgubljena za njema~- kina, ali i udru`ivanja mnogih komercijalnih kina, osobito u ko tr`i{te. biv{em zapadnom dijelu Berlina. Postoje mnogobrojne inici- jative komercijalnih kina u smjeru kvalitetnoga programa, Drugi je problem {to su mnoge filmske kopije stare, istro{e- tako da se pojavljuju programima koji idu u smjeru filmske ne — tako smo, primjerice, uo~ili uni{tene perforacije na umjetnosti. kopiji filma ^udo u Milanu i u ve}ini slu~ajeva nedostaje no- vac kako bi se rekonstruiralo blago svjetske filmske umjet- U Berlinu postoje tri kina koja se mogu poistovjetiti s mode- nosti, {to zna~i da je sve manje onoga raspolo`ivog. lom kinoteke — to je kino Arsenal koje se nalazi u sklopu No, usprkos svemu imamo na raspolaganju velik broj kino- Filmske ku}e i koje se trenutno financira na saveznoj razini, teka — postoji jedna u Berlinu, zatim Savezni arhiv u Ko- potom je tu Zeughaus-kino koje, u sklopu Njema~koga hi- blenzu, kinoteke u Münchenu i Hamburgu, kao i manji film- storijskog muzeja, ima osnovnu zada}u da poprati tamo{nje ski arhivi, tako da ukupnu situaciju ipak mo`emo ocijeniti izlo`be odgovaraju}im filmskim ciklusima, i kona~no, tu je pozitivnom. [to se stranih filmova ti~e, postoji i vrlo dobra Babylon kao jedino pravo komunalno kino u Berlinu. suradnja sa stranim kulturnim institutima i veleposlanstvi- Nedavno smo proslavili 75. ro|endan — kino je sagra|eno ma, pri ~emu se mogu iskoristiti i sinergi~ni efekti jer vele- 1929. kao komercijalno kino. Nakon Drugoga svjetskog poslanstva ~esto dovedu u kino i druk~iju publiku. ^esti su rata bili smo premijerno kino, potom je Babylon kao moder- problemi nabavke novih filmova, koji se jo{ prikazuju na ra- no kino bio na raspolaganju Dr`avnom filmskom arhivu znim festivalima ili od kojih ima malo kopija, a postoji i pro- DDR-a, ~ime su jo{ u toj dr`avi postavljeni temelji kontinu- blem u suradnji s pojedinim zemljama u kojima dr`avna iranog umjetni~kog kina. Sredstvima Zaklade njema~ke lu- filmska udru`enja ne sudjeluju u produkciji filmova, tako da trije, kino je po~etkom dvije-tisu}ite renovirano i vra}eno u se u tim slu~ajevima mora tra`iti pravo na prikazivanje od prvobitno arhitektonsko stanje pa trenutno imamo dvije privatnih nositelja licenci. dvorane — veliku sa 390 sjedala — {to je obzirom ne veliku Takva situacija ote`ava prikazivanje, primjerice, francuskih konkurenciju izniman izazov, te malu dvoranu sa 70 mjesta. ili japanskih filmskih ciklusa jer su u tim zemljama vrlo sku- Obnova velike dvorane omogu}uje nam kvalitetno prikazi- pe licencije. vanje filmskih klasika upravo onako kako bi ih se trebalo [to se ti~e publike, kao {to sam rekao, imamo jednu vrlo ve- gledati, u pravom filmskom ambijentu. Nijeme filmove mo- liku dvoranu koju je prili~no te{ko ispuniti repertoarima `emo pratiti na kinoorguljama i klaviru. Sada{nje financira- filmske klasike, ali s druge strane, suradnjom s razli~itim in- nje ide putem institucionalne potpore grada, odnosno save- stitucijama, na{i se programi prezentiraju i putem izdanja ra- zne dr`ave Berlin, {to nam ipak ne dostaje za pokrivanje svih znih kulturnih instituta, sura|ujemo mnogo i s festivalima. tro{kova, a {to zna~i da moramo dopunski namicati sredstva Tako|er nastojimo imati goste u sklopu velikoga dijela na{ih 104 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 97 do 111 Ima li nekomercijalna mre`a {anse? filmskih programa s kojima vodimo filmske razgovore i ta- Zada}a filmskih muzeja i kinoteka — restaurirati filmske ko- kvi su doga|aji obi~no dobro posje}eni, iako, s druge strane, pije, sakupljati ih i arhivirati — tako|er se podupire save- postoje i iznena|enja i u kinu sjedi svega desetak ljudi. Ali znom udrugom. Bilo osobljem, ponekad i novcem, a u sva- valja imati na umu da su posjetitelji velikim dijelom i ’umno- kom se slu~aju putem takve udruge {alju informacije arhivi- `iva~i’ koji }e pri~ati dalje o programu, pa }e se publika ma i kinotekama. Primjerice, ^udo u Milanu vi{e nije na ras- malo-pomalo uve}avati. polaganju, u~inite ne{to... U radu sa sredstvima javnoga priop}avanja mo`da bi bilo Sa spomenutim tromjese~nim izdanjem svih programa ko- va`no pripomenuti da postoje pojedini novinari s kojima munalnih kina pojedina komunalna kina dobivaju reklamu o stalno sura|ujemo i savjesno odr`avamo kontakt, pri ~emu tome {to rade, {to nude, i to je tako|er vrlo va`no, da su lju- se pokazalo da za pojedine aspekte na{ih programa, ponaj- di upu}eni. prije kada je rije~ o ciklusima pojedinih zemalja, treba cilja- Osobno mislim da je sasvim svejedno da li je rije~ o malom no birati i ’umno`iva~e’. papiru ili bogato tiskanom programu — ve} prema tome {to si pojedino kino mo`e priu{titi — ali bez obzira na to prika- Mogu re}i da su se neki od na{ih ciklusa pojedinih zemalja zuju li se programi tjedno, svakodnevno ili jednom mjese~- u me|uvremenu tako uigrali da smo tu odigrali ~ak i svoje- no, tiskani program iznimno je va`an za privla~enje publike. vrstan pionirski posao. Tako primjerice odr`avamo igrano- filmske, televizijske i dokumentaristi~ke programe DEFE, Putem distribucije takvih programa publika zna {to se i kako redovito prikazujemo dokumentarne filmove i zaklju~no, ta- prikazuje, koja su posebna usmjerenja, mo`e pro~itati i od- ko|er kao pozitivan primjer — Hrvatski filmski dani, koji su govaraju}e tekstove koji poja{njavaju program i to se poka- u pet godina postali sastavni dio kulturnog `ivota u Berlinu. zalo zaista va`nim, jer bez programa ni pretpostavivih tride- setak gledatelja, a to je broj kojem se i mi ponekad raduje- mo, ne}e do}i. Sabine Lenkeit: Kratko bih se vratila na Savezno udru`enje komunalnih kina, osnovano jo{ pedesetih godina u Saveznoj Nadalje tu je i iskustvo — manje Babylona, koje je uz mno- Republici. Jednostavno vjerujem da je za nas kao komunal- go rada aktivno na sceni komunalnih kina — a vi{e berlin- na kina, koji smo se svi vi{e ili manje posvetili filmskoj skog Arsenala i manjih kina u biv{oj Saveznoj Republici, da umjetnosti u naj{irem smislu — bilo da je rije~ o prosvje}i- je va`no prikazivanje, ne samo op}epoznatih klasika nego i vanju, filmskim klasicima ili ne~em drugome — jednostavno eksperimentalnih, naj~udnijih dokumentaraca ili pak klasika va`no raditi zajedni~ki i sura|ivati u mnogo~emu, jer nam to uz glazbenu pratnju ili popra}enih razgovorom, pa makar olak{ava `ivot. To podrazumijeva sasvim konkretan posao zapo~elo i s petero gledatelja, kako bi se publika polako po- — transportne tro{kove, primjerice. Na{a savezna udruga s ~ela privla~iti, buditi interes. jednim ili dva transportna poduze}a za komunalna kina or- ganizirala je da transport bude jeftiniji, jer svejedno gdje se Financiranje komunalnih kina transportira — u gradu, po dr`avi ili inozemstvu, sve to ko- I svejedno kako je velika filmska ku}a — je li rije~ o kinote- {ta. ci ili komunalnom kinu, uza sav idealizam, uvijek se postav- lja pitanje financija... Svejedno koliko su visoke potpore gra- Nadalje, kod nejasne situacije s prikaziva~kim pravima, a mi da ili dr`ave, svako je kino upu}eno pribavljati novac i pu- svi prikazujemo, dakako, mnogo filmova kod kojih je neja- tem drugih fondova, kako bi moglo raditi. sna situacija s licencijama, uvijek je dobro imati pravnog za- stupnika. Sva komunalna kina, svejedno na koji na~in, uvi- U me|uvremenu, u Njema~koj, postoji cijela mre`a takvih jek trpe od nedostatka novca pa se tako putem saveznog mogu}nosti, {to je, djelomi~no, ~ak i previ{e. Pojedini film- udru`enja pru`aju pravne usluge za komunalna kina. ski fondovi saveznih dr`ava daju potpore za odre|ene pro- jekte. Tako smo mi, primjerice, dobili potporu savezne ze- Sljede}i su problem informacije. Savezno udru`enje smje{te- mlje Berlin-Brandenburg za na{ ciklus nijemih filmova. Ta- no je u Frankfurtu i informacije svih komunalnih kina tamo ko|er smo zatra`ili potporu Ministarstva vanjskih poslova, se upu}uju te se jednom tromjese~no izdaje program, jedno primjerice, za hrvatski filmski ciklus, ali i cikluse nekih dru- izdanje. Usprkos tome {to svi od nas rade na neki na~in sa- gih dr`ava, kako bismo mogli pozvati goste, transportirati mosvojno s vlastitim programima, na temelju informacija iz filmove ili {to je ve} potrebno... Saveznog udru`enja ipak znamo, primjerice, da u Hambur- Usput budi re~eno, na{a se savezna udruga pobrinula da s gu ide japanski filmski ciklus, pa se mo`emo javiti i zajedni~- pojedinim arhivima ili kinotekama isposluje povoljnije cije- ki ga prikazati, pa }e sve skupa biti jeftinije, odnosno, save- ne za iznajmljivanje filmova jer, primjerice, i arhiv Filmsko- zno udru`enje i samo nudi pojedine cikluse ostalima. ga muzeja u Berlinu, koji je restaurirao kopiju Metropolisa, Osim toga komunalna kina podrazumijevaju osim, primjeri- ali i mnoge druge, tako|er mora od ne~ega `ivjeti, pa i oni ce, Hamburga, Filmskog muzeja u Potsdamu ili kina Arsenal, napla}uju iznajmljivanje kopije, ali je za njema~ka komunal- zaista male gradove i kina koji se iznimno trude, ali jedva da na kina, kroz njihovu savezno udru`enje, ta cijena bitno po- imaju novca, pa onda njihovi suradnici mogu putem save- voljnija nego kada bi film `eljelo iznajmiti neko komercijal- znog udru`enja otputovati na festivale, sudjelovati u radu `i- no programsko kino. rija i jednostavno se dalje obrazovati u sklopu filmske kul- Tako|er je va`na uspostava filmskih distribucijskih poduze- ture. }a koja u svojoj ponudi imaju i filmske klasike, jer je ipak jef- 105 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 97 do 111 Ima li nekomercijalna mre`a {anse?

tinije platiti licenciju doma}em nositelju prava nego iznaj- te-public-partnership i ako je to forma koja je poznata ve} mljivati kopiju od stranoga kulturnog instituta. desetlje}ima i postoji, onda su u ovako neznatnom, ekonom- No, vratimo se mogu}nostima za potporu u Njema~koj — ski mislim, segmentu razmi{ljanja ’ to je privatno pa nema- pored nabrojenih gradskih i dr`avnih fondova, u Berlinu po- mo modaliteta kako da tome pomognemo’, po meni nepri- stoji i takozvani Fond za kulturu glavnoga grada, u koji se hvatljivo. slijevaju savezna sredstva, dio kojih je predvi|en i za filmske Zapravo je pitanje da mi kao struka, na svim razinama, bilo aktivnosti. Tako|er, tu je i Savezna zaklada za kulturu iz koje od produkcije, bilo u prikazivanju ili distribuciji, nemamo se podupiru op}enito kulturni, pa i filmski projekti, ali su- dovoljnu reaktivnost da nametnemo teme i da nametnemo radnja s veleposlanstvima i pojedinim kulturnim institutima rje{enja. Svaka je garnitura iza{la sa zahtjevom da se napra- nezamjenjiva je, bez nje ne bismo mogli prikazivati strane vi zakon o filmu i nema razloga sumnjati u najbolje namjere klasike, filmove iz Hrvatske ili Ma|arske, gotovo ni{ta. i `elju svake politi~ke garniture da to sredi. I na kraju bih jo{ rekla da su se u sklopu filmskih muzeja i ^injenica jest da nikad struka nije do{la do te razine da bi kinoteka od po~etka gradile i filmske dvorane u kojima pri- uspjela stvoriti kriti~nu masu na svim sektorima da to priti- kazuju vlastite arhivske kopije koje posjeduju, restauriraju i sne. To je pitanje na razini produkcije i produkcija se odr`a- sakupljaju, i takva se praksa potvrdila uspje{nom. vala, po mom mi{ljenju, najvi{e zahvaljuju}i redateljskom pritisku, a svi ovi drugi segmenti ostali su negdje neizra`e- Turkovi}: Kako se financira krovna udruga komunalnih ni... Prikaziva~ki je sektor ostao zaboravljen, pretvoren je u kina, ona u Frankfurtu? privatni biznis, {to po defaultu nije. Razgovarao sam s Agar — Kino Tu{kanac po nekakvu sustavu nema pravo napla}i- Lenkeit: Doprinosima ~lanova — svako kino pla}a svoju ~la- vati ulaznice. Nemaju pravo komercijalno djelovati. Meni to narinu, ali i savezna dr`ava upla}uje osnovni iznos. Dopri- izgleda kao dr`ati nekog stalno u statusu nedoraslog. Odno- nosi se odre|uju prema veli~ini kina i prema mogu}nostima. sno, jasno je da se oni ne}e obogatiti, ali da im se to ne da napla}ivati, to ne ide. Mislim da mi trenutno pla}amo tri stotine eura godi{nje. Ali malo kino u Münsteru pla}a samo dvadeset i pet. Vra}am se ponovno na ovo pitanje — odrediti strate{ke ci- ljeve. Ako u prikazivala{tvu Europa danas ima cilj da ima tri Mogu}nost me|unarodne suradnje udruga tisu}e ekrana u okviru Europa Cinemas, na razini cijele uje- Pervan: Postoji li neka mogu}nost da se mi izravno dogova- dinjene Europe, {to je onda to {to mi u Hrvatskoj trebamo ramo s njihovom krovnom udrugom i kinom Babylon, da imati? Je li to sto ekrana, stotinu i pedeset, dvije stotine i na do|e do izmjene programa? koji na~in oni moraju djelovati? Ideja da nema novca — mislim da nije va`no da nema nov- Lenkeit: Rije~ je o saveznoj udruzi komunalnih kina samo za ca, uvijek ih ima koliko ih ima, samo je pitanje kako }e biti Saveznu Republiku Njema~ku, ali kao {to vjerojatno znate kanaliziran i koje ciljeve }emo zadovoljiti. mnogo bolje nego mi, postoji i udruga kinoteka, koja radi Ako je jasan nacionalni cilj da imamo uspostavljen mehani- me|unarodno, dok je Savezna udruga komunalnih kina, u zam u kojem se filmski klasici mogu gledati u — pobrojat na~elu, namijenjena samo njema~kim kinima, ali, koliko }emo — Rijeci, Zagrebu, Splitu i ne znam gdje se to ve} znam, kolege koje tamo rade sura|uju i s drugim komunal- mo`e napraviti, onda treba vidjeti koliko je to, {to je to, i da nim kinima i kinotekama jer ina~e ne bi mogli imati filmske je to cilj i po tome }e se kona~no i mjeriti uspje{nost neke cikluse. politike. Ali se i ona mora o~itovati o tome — da to `eli. Kukuljica: Sve se pla}a i ne postoje me|unarodne udruge U tome se pogledu ni jedna od politi~kih garnitura nije o~i- nego, recimo, ako ja sada `elim otkupiti neke filmove u ^e{- tovala. Nikad nije nitko rekao da `eli imati, ne znam, toliko koj i zahvaljuju}i prijateljstvu s ~e{kom Nacionalnom kino- i toliko kina, toliko produciranih igranih, toliko ovoga i to- tekom, uspio sam dobiti da je tisu}u petsto eura licencija, ali liko onoga. To se ve} dugo nije ~ulo. neograni~ena — recimo za neke filmove u kojima je Rogoz Ovo {to je kolega Kukuljica rekao, socijalisti odnosno samo- bio glavni glumac, jer je bio velika zvijezda ~e{kog filma. upravna kinematografija, ona je negdje, koliko se sje}am, I to obavlja agencija na razini ~e{ke dr`ave. To bi, recimo, u posljednja imala takve nekakve stavove, {to se zapravo nas mogla raditi zaklada — u Sloveniji radi zaklada. ho}e... To je ovaj dio koji je okrenut unutar Hrvatske. U onom dru- Prikazivanje kao stvar dr`avne strategije gom dijelu, Euroimagesu, prvo nekoliko osnovnih natukni- Albert Kapovi}: Postoji jedna stvar, referiram se na ovo {to ca o ~emu je rije~ — to je diplomatski sporazum i on nema ste rekli — supstitut saveznih institucija i pitanje strategije. pravnu osobnost, ne postoji sam — ima svoj mali sekretari- Nikad nije re~eno {to je kona~ni cilj hrvatske kulturne poli- jat... i predstavlja mehanizam potpore za koprodukcije, pri- tike — imati tri stotine, dvije stotine, pet, sedam ili dvadeset kazivanje i distribuciju. To su tri grane u kojima Euroimages i pet kina, centara ili ekrana — koji god termin da se upo- funkcionira. Ako se koncentriramo u ovom slu~aju na prika- trijebi. La`na dilema privatno i javno, ja ne pristajem na to. zivanje, on ima vrlo jasna pravila koja se formalno moraju Mislim da ako premijer ulazi sa Sun~anim Hvarom u priva- zadovoljiti. Ona se nalaze na web-stranici, to je 106 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 97 do 111 Ima li nekomercijalna mre`a {anse? www.coe.int, pa onda odete na Education, culture and hari- kako kada ima novca u kasi, pa se toliko svima jednako di- tage, pa Euroimages, pa onda imate Assistence to cinema. jeli. Formalni su uvjeti vrlo jednostavni — to je, za kinoprikazi- Ono {to je prednost u ovome trenutku i {to stvarno treba va~e, deset projekcija svaki tjedan, najmanje pedeset sjedala, dodati ~injenica je da ulaskom novih deset zemalja u Europ- profesionalni standardi, sigurnosni, pornografija je isklju~e- sku uniju ostaje veliki slobodan prostor, nov~ani. U taj pro- na, najmanje 33 posto europskog filma, i to 50 posto od svih stor de facto jo{ mogu u}i Makedonci, mi, Turci i, mislim — projekcija, i to ide do 20.000 eura potpore koja se mo`e do- koliko se sje}am da je od 34 ~lanice tu kraj — sve ostalo oti{- biti, odnosno nikad ne}e prije}i jedan euro po ulazu. lo je u Europsku zajednicu. I to je sad pitanje, da li je i kako uop}e mogu}e ove programske ciljeve povezati i staviti u Pervan: Oprostite, mo`e jedno pitanje — organizacija o ko- istu razinu s onim programom koji vi radite. joj govorite, je li identi~na organizacija Europa Cinemas? Pervan: Koliko se dvorana u Hrvatskoj, prema va{oj infor- Kapovi}: Europa Cinemas povezana je s Euroimagesom. maciji, koristi takvim mogu}nostima?

Pervan: Evo za{to vas to pitam — prije dvije, tri godine oni Kapovi}: Jedna dvorana, Zagrebfilmova u Kordunskoj. Kao su nam poslali njihove formulare i mi smo napravili presjek kandidat javlja se i Blitzfilm s dvjema dvoranama, i sad onaj svih na{ih projekcija. Poslali smo im jednu cijelu knjigu ma- drugi dio — naime, po~etkom {estog mjeseca trebali bi do}i terijala, programa itd. — odgovor je bio da ne mo`emo do- Eric Poirox i Mario Liggeri, uklju~ivo i Irenu Strazalkowsku biti pomo} jer da ne prikazujemo recentne filmove. iz Poljske, {eficu radne grupe za distribuciju, koji su, kako bi- smo rekli, vrlo zainteresirani da u Hrvatskoj na|u {to ve}i Kapovi}: Pazite, ovo je vrlo jasan politi~ki program koji u broj klijenata. Pazite, vrlo otvoreno govorimo — fondu je sebi sadr`i politi~ko odre|enje da radi na promociji suvre- pao broj mogu}nosti, on mora opravdati svoje postojanje, i menog europskog filma. I vi u tom smislu morate imat 33 to u okviru bud`eta. Bud`eti se moraju potro{iti, ako se ne posto suvremenoga repertoara u 50 posto projekcija. potro{e — zna se {to }e biti, bit }e smanjeni.

Pervan: Ali, pazite, vi{e od 80-90 posto na{eg programa bili Komunalna kina u Hrvatskoj su naslovi europskoga filma. Turkovi}: Ipak bih ne{to rekao — kada je gospodin Kapovi} govorio da nema privatno i javno, da su to sve ekrani itd., Kapovi}: Da, ali vi morate biti, kako bih rekao, potpuno ko- — valja re}i da ipak postoji vrlo jasna razlika, barem izme- mercijalno orijentirani. Zna~i, izvje{taji s box-officea prate |u komercijalnih i nekomercijalnih kina, koju moramo uva- aplikacijski list. Naime, pomo} koja se vama dodjeljuje ni- `avati. kad ne mo`e prije}i jedan euro po ulazu, po ~ovjeku. Posto- U prvome redu postoje kina koja su trgova~ka dru{tva i koja ji diskrepancija izme|u sustava va{eg programa i onoga {to trebaju zara|ivati i ona se mogu uklju~iti u Euroimages ako je zahtjev va{eg fonda. Naime, on je okrenut kinima koja ko- zadovoljavaju standarde. Dodu{e, i taj segment uvjetno ko- mercijalno prikazuju europski film... mercijalnih kina tako|er treba biti dr`avna briga i treba na Jedini koji je u ovom trenutku dobio potporu bio je Zagreb neki na~in pomagati, jer su i ona ~esto u krizi. S jedne stra- film za dvoranu Kinoteke — dobili su devetnaest tisu}a eura ne razli~itim beneficijama, a s druge strane eventualno po- za pro{lu godinu, do 31. prosinca, i mo}i }e dobiti i dalje. mo}i u opremanju, odr`avanju i sli~no. Ali, to je poseban Formalni uvjeti koji postoje moraju biti ispunjeni, ni{ta dru- problem. go, ali su oni u tom smislu vrlo strogi. Oni ne uvjetuju na~in No, na{a je tema i problem upravo organiziranje ne~eg na- tro{enja — pravdanje sredstava vrlo je jednostavno. Samo lik komunalnim kinima. Kako su u nas tradicionalna kina u pogledate box-office. Ali, morate biti uklju~eni u cijelu tu krizi, mogu}e rje{enje i op}eg kinoprikazivala{tva jest u or- pri~u i promovirati europski film. ganiziranju kulturnih ili filmskih centara sa specijaliziranim filmskim programima, tj. zakonsko, financijsko, kulturno- Kukuljica: I tu se onda tra`i posebni anga`man na prikaziva- institucijsko stimuliranje takvih postoje}ih institucija, osni- nju suvremenog europskog filma. vanje novih institucija, te stvaranje krovne udruge ili koor- dinacije koja }e na neki na~in informacijski, operativno, Kapovi}: Upravo to, jer je to politi~ki cilj koji je jasan. Poli- programski i financijski povezati nekomercijalne prikaziva~e ti~ki je cilj da postoje dva bloka. Postoji ne{to {to je europ- te razli~ite kulturne udruge. ski film, koji je u biti koprodukcijski — zbog ~ega i postoji Inicijativa treba do}i od nas koji ve} tako djelujemo. Va`no to podupiranje koprodukcije i distribucije, ali distribucije je da se postoje}i centri i pove`u, da naprave neku zajedni~- europskog filma. Mo`ete biti distributer i mo`ete aplicirati ku udrugu nekomercijalnih prikaziva~a, {to zna~i zapravo za distribuciju europskog filma i dobit }ete do osam tisu}a forumsko umre`enje. Osnivanje udruge ne zna~i samo da }e eura po filmu, po suvremenom europskom filmu dakako, jedan centar, recimo Hrvatski filmski savez, sve organizirati ako je Euroimagesov, odmah svih osam tisu}a zajam~eno, — jer lo{e je ubiti inicijative koje postoje u drugim centrima. ako je od nekog producenta koji nije dobio Euroimages-ovu To bi trebalo zna~iti samo koordinaciju postoje}ih individu- potporu, dobit }ete izme|u pet, {est i sedam otprilike — alnih inicijativa i pro{irivanje ve} postoje}e suradnje. Reci- 107 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 97 do 111 Ima li nekomercijalna mre`a {anse?

mo, ako je jedan centar vrlo jak u nabavci filmova, onda on Salevi}: Ovaj ’triple p’ — public-private-partnership — to distribuira sve, ali ako neki, kao recimo Split ili Rijeka ili uop}e nije ni{ta negativno. Mi smo prije tri godine podnije- Bjelovar ili bilo koji centar sam samoinicijativno ne{to dogo- li takav zahtjev gradu, da se u to uklju~i. Dodu{e nije reali- vara, onda on tako|er ima program kao komunalno kino ziran, ali sve je vrijeme na pragu da se realizira, ali uvijek ne- koje stavlja na raspolaganje — obavje{tava udrugu — odno- {to nedostaje! Pazite, dr`ava, grad — oni imaju tu infra- sno nudi taj program za distribuciju. strukturu u svojim rukama, a ona im je prazna. Uglavnom je prazna, jer je dr`ava jako slab organizator, ni~ega, pa ni kul- To je vrlo konkretna zada}a — vrlo je konkretna zada}a da ture. se ispove`u postoje}i centri, da se stvori udruga ili koordina- cija takvih centara, da ona mo`e predstavljati sva ta kina kod Goetheov institut i problemi suradnje ministarstva, da ujedno bude poticaj ministarstvu i drugim mjestima da se tamo gdje lokalnih filmskih prikaziva~a nema Jagec: Gospodine Prka~in, {to nam vi mo`ete re}i? organiziraju sli~ni takvi centri i da kona~no napravimo ono {to zapravo sanjamo i {to je nedostajalo desetlje}ima. To nije Marko Prka~in: Ponajprije, htio bih ispri~ati na{ega direkto- samo sada{nja problemska situacija, takva situacija bila je i u ra. Doktor Rudolf Barsch svakako je htio prisustvovati jer ga biv{oj Jugoslaviji — i tamo je postojao problem da se stvori ova tema jako zanima i on je odmah na inicijativu gospodi- nekakva nekomercijalna mre`a na filmsku kulturu orijenti- na Jageca rado pristao na potporu skupu, jer ove je goste ranih kina i dvorana i mi smo ~ak, svojedobno, Ivan Ladislav gospodin Jagec otkrio, a mi smo se onda uklju~ili. On je u Galeta i ja, u Multimedijalnom centru u Zagrebu vukli neke Splitu jer tamo imamo Njema~ki tjedan, pa je tamo morao poteze da se to organizira, samo je onda za to trebala poli- biti prisutan. ti~ka potpora koje nije bilo. Samo nekoliko re~enica — manje-vi{e smo sa ve}inom ovdje No, to je vrlo akutna stvar sada, jer uza smanjen broj kina, spomenutih centara sura|ivali tijekom godina — ali mo`da uz vrlo veliku dominaciju ameri~koga filma s vrlo malom ra- neki ne znaju neke na{e mogu}nosti, ali ni ograni~enja. znovrsno{}u drugih tipova filmova na repertoaru, s obrazov- Dakle, Goetheov institut danas se razlikuje u pitanju obi~ne nim potrebama i kulturnim potrebama koje su evidentne — prikaziva~ke politike — pomagali smo prikazivanje njema~- Mato Kukuljica ih je ocrtao — i s ~injenicom da ipak posto- kih filmova potkraj sedamdesetih godina, ili kada smo pri- je lokalni centri koji djeluju i koji rade takve programe, to kazivali Herzoga... To je bilo sasvim novo onda — mladi nje- sve stvara novu situaciju za inicijativu stvaranja mre`e ne~eg ma~ki film i u na{em bla`enom socijalizmu ne bi onda bez sli~nog njema~kim komunalnim kinima. na{e pomo}i nitko to vidio. I onda je to bilo novo i to je bio jedan od vrhunaca — pa Kapovi}: Ja bih samo rekao, da kad govorim privatno i jav- smo prikazali, tako, i Fassbindera i druge, ali na kraju — {to no, onda ho}u samo re}i da nema nikakva razloga — vjero- }ete, ne}ete sedmi put. Danas je mo`da zanimljivo ponovno jatno }e se dogoditi da }e u nekom malom gradu jo{ ostaja- ih prikazivati, jer ih mladi ljudi nisu jo{ vidjeli, no, ta ~ista ti tragovi nekakvih privatnih dvorana koje u biti ne}e pre`i- reprezentacija nije najpo`eljniji oblik rada. Mi, jo{ nastojimo vjeti bez veze s ovakvom pri~om... da na{im ograni~enim sredstvima, i u glazbi na primjer... po- mognemo. Ali, {to }emo dovoditi, ne znam, Schuberta i Mo- I u tom smislu mislim da ne treba imati ideolo{kih sumnji, zarta, kad to mnogo bolje radi Koncertna direkcija i Dvora- ni bilo kakvih drugih, prema ~injenici da se takva privatna na Lisinski. To vrijedi i za film. Ne `elimo samo obi~nu re- inicijativa, koja je ~ak trgova~ko dru{tvo, uklju~i u projekt i prezentaciju, tim vi{e {to te najnovije filmove — na primjer, sudjeluje u granicama, kako je to slu~aj, vidjeli smo, s Rije- sad pobjednika Berlina ili Good by Lenin — ne mo`emo kom... tako brzo ni dobiti. Jer, Goetheov institut nije profitabilan i poduze}e Bavaria meni je izravno odgovorila — pri~ekajte, Potpora dr`ave filmsko-kulturnim programima dobit }ete ga, kad ga malo izvrtimo. Jer, da li se poslala nova kopija u Zagreb, jo{ je bio rat, to se nikako ne isplati. Na- Turkovi}: Ali onda se ne financiraju kina ili ekrani, nego se plate oni i nama — onda je bilo — najmanje osamsto, tisu- financiraju programi, a ako se financiraju programi, onda se }u maraka i jo{ transport... Nama je to skupo, a oni su izgu- financira bilo koje kino, pa bilo to trgova~ko dru{tvo, ili bili. To bolje rade hrvatski distributeri — evo, Discovery je udruga u kulturi koja ima svoju prikaziva~ku djelatnost. otkupio Good by Lenin, mi smo ga htjeli na ovim danima u Naime, nastajanje takve mre`e vezano je samo uz pitanje Splitu prikazati, me|utim, prodali su ga u Srbiju i Crnu programa. Goru, makar su nam ga obe}ali... I, ne znam, Caroline Link — Nirgendwo in Afrika, Nigdje u Africi — to su tako|er oni Kapovi}: Upravo to, a samo bih dodao jo{ jednu stvar, koja otkupili... Distributeri su sada br`i, to sad funkcionira. Nje- se, istina, ne ti~e ovako sastavljena skupa, ali nema nikakva ma~ki film nije toliko poznat, ali one poznatije otkupe... Da- razloga, recimo, da financiranje doma}eg filma ne bude po- kle, tu mi ne mo`emo konkurirati sve kada bismo i htjeli. vezano s osloba|anjem poreza na dobit. Za{to ne — pro- Ali, recimo, ovakve, inovativne stvari: procesi, neki progra- blem je svim producentima kamo staviti film. Mislim, veliki mi veza — kao {to je gospodin Jagec s Babylonom i s drugi- je problem i za{to ne napraviti tu varijantu — Grci imaju ta- ma uspostavio, {to se u njema~kom ka`e Nachhaltichkeit, kav primjer i ne bi bio nikakav presedan da i mi to uvedemo. ne{to {to }e i}i dalje. E, tu smo zainteresirani i tu mo`emo 108 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 97 do 111 Ima li nekomercijalna mre`a {anse? pomo}i. Evo, prvo — razmjena stru~njaka — ovakvih ljudi. koliko godina, ta mjesta mogu se napuniti nekim ljudima, Kod Ivan Paji}a u Multimedijalnom centru bio je Enno Pa- ljudima iznutra na neki na~in. Jer, druga~ije su stvari, znate, talas, bio je Carsten Witte, bio je Walter Schobert, bio je Ho- ako ostanu na na~elnoj politi~koj razini, one se nakon nekog rak. To su sve direktori filmskih muzeja — u Münchenu, vremena rasplinu i nitko ne zna {to tko radi. Nego, ba{ da Frankfurtu, a münchenski je, kao {to znadete, kad je rije~ o se odredi, pa neka netko referira po pitanju promid`be i restauracijama, vode}i. I mi smo stvarno vidjeli, vi ste spo- uop}e stvaranja paketa — {to to zna~i stvoriti paket, koji su menuli, izvrsno restaurirane filmove, {to se ina~e nije moglo to standardi koje bi on morao imati — ovo {to ste rekli, ako vidjeti. E, to spajamo, u toj je vezi na{a pomo} mogu}a. Na- treba imati objavljeni materijal, CD-ROM, bilo {ta {to ve} bava filmova je te`a. Ne samo najnovijih, nego i najstarijih. ide, do nekoga tko }e napisati kako izgleda ugovor o prika- Gospo|a Pervan je pitala — umrla je gospo|a Riefenstahl, zivanju, {to u sebi sadr`ava itd. imate li njezine filmove — nemamo. Jer, to su privatne stva- ri u Njema~koj. Jagec: Postoji li mogu}nost da ~ujemo ne{to od strane mini- [to veli gospodin Kukuljica, Murnau Stiftung tra`i novac za starstva, budu}i da gospodin [estan jo{ nije stigao? sve filmove. No, ima jedan fond — nije tako velik i mo`e se na internetu na}i koga to zanima — i dokumentarnih i igra- Matilda Vodanovi}-Neki}: Gospodin [estan namjeravao je nih filmova koje mi mo`emo dobiti, ako se na vrijeme prija- do}i, ali je o~ito zapeo, jer su iskrsli neki akutni problemi. Ja vite. Dodu{e, oni su na {esnaestici, zbog transporta ve}inom. se ispri~avam i, eto, ako smijem, pozdravila bih goste... Za- Moramo platiti i transport i carinu, ali ne trebamo pla}ati pisala sam sve va{e primjedbe. Meni se osobno ova inicijati- prava. Gospo|a Pata pripremala je ciklus i izlo`bu Wender- va svi|a jer je to nekako na pragu onih razmi{ljanja koje je sa, pa smo htjeli sve filmove. Polovica je zaklju~ana. Ne mo- Kulturno vije}e na neki na~in otvorilo kao prijedlog za raz- `ete. Prava romana, muzika, ovo-ono... Dobro, polovicu govor i takva je inicijativa dobrodo{la. smo prikazali pa smo krpali nekako, no, sve ne mo`ete do- biti. Istekne licencija, ne obnovi se, ne zna se tko ju je otku- Kapovi}: Ako struka bude dovoljno stisnula, onda }e to i pio — to je stalan proces. Ministarstvo... Evo, dakle, u kontaktima — tu doista mo`emo pomo}i i va`- no je pritom da nas se uklju~i od po~etka, na tome osobito Vodanovi}-Neki}: Da... ustrajava gospodin Barsch. Jer, mi nismo sponzori, isto smo neprofitabilni — ni sponzori ni donatori. Turkovi}: Samo da ovo velim — polazni koraci vrlo su jed- Direktor je upozorio na jednu to~ku. Ka`e, ako taj skup ne nostavni, iako zahtijevaju dosta rada. U prvom redu treba donese neki zaklju~ak, da mu se ~ini da ne}e biti mnogo plo- netko sakupiti adrese i dogovoriti se s ljudima o stvaranju da, da vidimo gdje je Hrvatska u tim tranzicijskim problemi- koordinacije. Ona ve} velikim dijelom postoji, ali neki su di- ma — a mislim da ste vi to sada dosta stru~no objasnili. Da jelom isklju~eni ili ih treba uklju~iti, jer potencijalnih ~lano- se to malo pozicionira, misli da bi to onda bio plod svega va mre`e ima vi{e. Dakle, to je prvo; obavijest — tko se bavi toga. ’kulturtregerskim’ prikazivanjem filmova, povezati ljude i je- dan treba to preuzeti osobno na svoja ple}a, da te prve kon- Artikuliranja inicijative takte i prvu komunikaciju uspostavi. A onda se mo`e orga- nizirati formalni utemeljiteljski skup, kao {to je ovaj, sasta- Turkovi}: To je dobra ideja da se ide sa zaklju~kom i ~ak sam nak svih predstavnika pojedinih kina i udruga. Potom da se se nadao da kao jedan od zaklju~ka ovoga skupa bude arti- udruga registrira i onda da se ide na Ministarstvo za potpo- kulirana inicijativa da se stvori koordinacija ili udruga svih ru za funkcioniranje takve udruge i njezine programske dje- nekomercijalnih odnosno kulturnofilmskih prikaziva~a u latnosti. Hrvatskoj, bez obzira koji im je status — da li su u pitanju privatna kina, institucije ili udruge — i da tako konstituira- na udruga ili koordinacija stvori uzajamni informativni kon- Pervan: Mogu li ja, molim vas, samo ne{to predlo`iti... Meni takt, uzajamnu razmjenu programa i da zastupa interese svih se svi|a ovo {to gospodin Turkovi} predla`e i ta va{a inicija- manjih prikaziva~a u mjerodavnim tijelima, ponajprije u Mi- tiva, ali ja mislim da bismo najprije morali izboriti, zapravo, nistarstvu kulture, ali i u `upanijskim i gradskim ustano- i registrirati ono {to ve} postoji, {to ve} imamo, a to je da se vama. na neki na~in na razini Ministarstva registriraju te aktivnosti kao takve i da se od toga po~ne. Kapovi}: Ja mislim na jednu stvar, ~isto organizacijsku, kad Za{to to govorim? U posljednje vrijeme, komu god padne na razmi{ljam, da bi trebalo ve} projektirati da ta udruga unu- pamet, osnuje i pokrene neki festival, neku akciju — razu- tar sebe mora imati nekakve odjele — mislim, sada to zvu~i mijete? I onda se tu napravi nekakva atraktivna promid`ba i preglomazno, ali u svakom slu~aju ovo {to je bilo — netko onda se to daje kao, ne znam, udarna vijest na televiziji, neka tko }e se bavit P.R-om i propagandom, netko tko }e rje{ava- {minka i tako dalje. A ljudi koji rade u ovoj sredini ve} dugo ti pravna i pitanja licenciranja. Mislim, jasno je meni da nit- godina i koji rade mimo toga... nema nekakva sustavna po- ko nema sad milijarde da se odmah postavi velika zgrada sa dupiranja. Zna~i, Ministarstvo bi trebalo napraviti projekt, pet-{est zaposlenih, ali neka se odmah zacrta kako bi treba- da tako ka`emo, ili poduprijeti institucije za koje ima intere- la biti. I onda sustavno u nekom vremenu, ne znam, od ne- sa da se dalje razvijaju... Nemojmo uvijek po~injati od po~et- 109 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 97 do 111 Ima li nekomercijalna mre`a {anse?

ka, zaboga. Ono {to je dobro, nastavimo tamo. Ja nemam ni- {to stavite na papir, dajte nam barem videokasete da ih po- {ta protiv te udruge. Vrlo }u rado pristati, sudjelovati ali kazujemo klincima, ili na {esnaestici — to ima sigurno... opet }e se onda, stvaranjem te udruge, stvar ostaviti entuzi- jastima i onda }e to oni na neki na~in gurati... Kukuljica: [esnaestice vi{e nema, zaboravite to. Mo`e se beta, video top, DVD i tako, na`alost. I tridesetpetica. Ivan Pai}: Na kraju, to je i tema medija kojih ovdje nema, koje ste obavijestili i kojih opet nema i sve se vrlo dobro zna... Oskoru{: I tridesetpetica, ali eto u ^akovcu nema dvorane za to. Za nas male, za ove koji jo{ idu u {kolu — za na{e klin- ce — tu je taj moment. Ja }u sigurno po~eti raditi od jeseni Turkovi}: Stvar je ovakva — za ovakve inicijative u Ministar- ono {to sam prije devedesetih — s Brezom. stvu nema tko da ih pokrene. Ministarstvo je i ovako pretr- pano zadacima. Pomo}nik ministra ima u djelokrugu neko- liko podru~ja i izlo`en je brojnim pritiscima sa svih njih. Mi- Dijana Mladenovi}: Dolazim iz Pule i vodim kinodjelatnost nistarstvo ima stru~na tijela, savjetnika za film, vije}e za u Puli. Vjerojatno znate iz medija da se Pula s ~etiri velike film, povjerenike, ali ta vije}a uglavnom sti`u tek ad hoc od- dvorane svela na jednu jedinu dvoranu i ta je u vrlo lo{em lu~ivati o pojedinim predmetima i imaju vrlo ograni~ene stanju i pitanje je kada }e do}i do rekonstrukcije te dvorane. mogu}nosti da bilo {to djelotvorno pokrenu. Evo, uo~i smo 51. filmskog festivala, opet }emo do`ivjeti neadekvatne prostore, neimanje mjesta za projekciju i sve te No, ako organizirate udrugu koja organizira aktivne sudio- stvari... Dijelim potpuno mi{ljenje o stanju u kinoprikaziva- nike filmskoga prikazivala{tva, onda je pripadnost takvoj la{tvu s Marinom. Nama iz godine u godinu rapidno opada udruzi jamstvo Ministarstvu, vije}u ili bilo kojoj komisiji kinoposjet. I to je prvenstveno rezultat toga {to imamo vrlo koja dodjeljuje subvencije — da je rije~ o ozbiljnoj inicijativi lo{u dvoranu. Grad je u{ao nekom svojom inicijativom, do- i to vrijedi uklju~iti u sustav potpore i u dugoro~nu strategi- du{e samo na papiru, u cijelu tu problematiku rje{avanja — ju kulturne politike. Ne mo`e se tra`iti da se u Ministarstvu vidjet }emo kojim }e tempom i}i... pojavi neki svevide}i ~arobnjak koji }e rje{avati na{e proble- me. Bez entuzijasti~ke inicijative i javnog pritiska ne}e biti E sad, vezano uz ove kinote~ne programe — ja sam u onoj ni~ega. nekoj vrsti, mo`da osnovne nekompatibilnosti, jer je na{e kino s jedne strane pravna osoba, trgova~ko dru{tvo — zna- ~i ponajprije se zasnivano na komercijalnom programu, jer Problemi opstanka: ^akovec, Pula, Bjelovar `ivimo od kinoulaznice — a s druge strane imamo inicijati- Marina Oskoru{: U na{em slu~aju rije~ je o malome mjestu vu kinote~nog programa. Sad, ja to nekako spajam, iako je — ^akovcu, sedamnaest tisu}a stanovnika u kojemu ljudi to vjerojatno u sukobu, jer moram kinote~ni program prila- idu u kino. Ljeto u zlatnoj dolini, Kajmak i marmelada, Sret- goditi, moram ga stavljati u neatraktivne satnice. Jer `ivimo no dijete i Bre{an — sve je to na repertoaru i za sve to ima- od ulaznice. Sad se desilo to da ne}emo mo}i nastaviti s ki- mo publiku, i to je va`no. Godine 1997. bilo je 100.000 note~nim programom ukoliko ne dobijem subvenciju, to je filmskih posjetitelja, a grad ima 17.000 gra|ana. To sigurno ~injenica. Posljednje {to smo prikazivali bio je program Lu- nema Hrvatska, ni ’97., ni danas. Pro{le godine imali smo china Viscontija. Od, ako se ne varam, sedam filmova, tri fil- 50.000 posjetitelja. No, kako je s posebnim programima. Do ma uop}e nisu imala publike. Nitko nije do{ao ni da poku- devedesete godine sura|ujemo s Filmotekom, Kinotekom — ca na vrata. A tu su putni tro{kovi, ispalo je da je u nekakvoj posu|ujemo na {esnaestici, dovodimo {kole, gledaju. Nakon bilanci cijeli program kinoteke bio u minusu, a uz naplatu devedesetih, ni{ta. 10 kuna po ulaznici. Taj program ne}emo mo}i, uza sav en- [to }u u~initi na jesen? Bila sam u kontaktu s Jadran filmom, tuzijazam i svu volju, odr`avati ako ne dobijem sada na jesen sa stranim institutima. Radit }u male cikluse, ali ne u velikoj subvenciju, ponajprije od grada Pule, za koju }u se natjecati, dvorani — zato jer ima 546 sjedala, zato jer je treba grijati, odnosno od drage volje Ministarstva — ukoliko do|e do te zato jer je neekonomi~na, zato jer nema {anse u njoj raditi inicijative koja je meni vrlo, vrlo logi~na i vrlo potrebna. komorne programe s 30 ljudi. Programe kratkoga filma zato Zna~i da }u ja, s nekakva svog iskustva Pule, itekako podu- radimo u klubu sa CD-projektora i znate — ja sam sretna prijeti tu inicijativu, ali mislim da mora do}i promptno, i ja kad nas je deset. Nezadovoljna sam kad je nas sedam na ek- se evo javljam kao volonter u budu}u udrugu — mora do te sperimentalnom filmu, a kad nas je deset — kaj bi htjela inicijative do}i brzo — zna~i, do osnivanja udruge, do neka- vi{e! A za {kolsku djecu, ako ne bude drugo, ako ne ulovim kve poslovne inicijative i strategije prema Ministarstvu. To je bolje, kvalitetnije — u suradnji s vama gospo|o Agar, ili u moj konkretni prijedlog i nekakva zavr{nica ovoj raspravi. suradnji s nekim institutom, onda }u prikazati Brezu, Mirise zlato i tamjan, Glembajeve i ono {to ima Jadran film. Uz fi- nancijsku naknadu ili ne, manje-vi{e svejedno. Zna~i, sad Mirjana Pacas: Evo, budu}i da ja nisam ni{ta rekla — dola- ve} treba napraviti ne{to s ovima koji rastu. Pa taj mali ^a- zim iz Bjelovara, Pu~ko otvoreno u~ili{te. Mi imamo jedino kovec ima takvu publiku i dalje, makar nam je u pet godina kino u Bjelovaru koje radi u okviru u~ili{ta. Posljednju godi- pala pedeset posto. Ja vas molim, u ime ovih malih, dajte ne- nu i pol brinemo se o njemu budu}i da je do tada bilo u pri- 110 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 97 do 111 Ima li nekomercijalna mre`a {anse? vatnim rukama, a u posljednje vrijeme glavna nam je briga Ali, koji su filmovi igrali — ljeti su to horori i komedije... da ga poku{amo sa~uvati od zatvaranja. Bojali smo se da se kino ne zatvori, nismo mogli i}i s nekim Na jesen smo zainteresirani za ove osmi{ljene cikluse klasi- programima s kojima bismo jo{ odbili ljude... S takvim pro- ka, eksperimentalnog filma itd., ali, ka`em, do sada je cijeli gramima treba postupno i nekako ih prirediti za to. Barem trud bio sveden na to da se kino jednostavno ne zatvori. u na{oj sredini. Druga je situacija, ne znam, u Splitu ili Za- Grad nam ne{to malo poma`e u tome, ali nama je glavni grebu. Pa smo vodili umirovljenike iz stara~kih domova u problem {to je kino staro, neure|eno i dvadesetak godina u kombijima na filmove kad je Dan starih, pa za Valentinovo njega apsolutno ni{ta nije ulagano; od aparature, stolaca poklon-projekcije, za {kolske praznike — zimske praznike, itd., a problem se jo{ komplicira utoliko {to je do sada vo- proljetne, ove-one... Uglavnom, neprestano smo ne{to izmi- |en postupak denacionalizacije, koji je jo{ u tijeku. Na sre- {ljali, {to je bilo doslovce besplatno. }u, grad, odnosno u~ili{te, ne}e imati nikakvih problema bu- I taj besplatan film donio nam je vi{e financijskog pokri}a du}i da je dokazano da je tu prije bilo kinopoduze}e, pa se nego redovan film. Jer, u okviru kina prodajemo kokice i so- cijeli problem seli u Fond za privatizaciju, koji }e biv{ega kove — film smo platili 400 kuna — dvorana ima 270 mje- vlasnika obe{tetiti. sta — zna~i, ako je bila puna, nekih 300 kuna pokupili smo A {to se ti~e subvencija, mislim da je problem svuda isti — s onom kunom. Time smo platili distributera, a s kokicama kako u manjim sredinama, tako i u ve}im, ali kolegica ka`e i sokom pokrili smo struju i dva zaposlena koji su bili u tom da uop}e nema gledatelja na nekim programima... Tu je kinu. Da je to kino ure|eno i da ima popratne sadr`aje, ne onda i ta subvencija problemati~na. ^emu, ako nemamo za znam, slasti~arnicu, kafi}, malu galeriju i da mo`emo u nje- koga raditi programe... mu raditi neke male kazali{ne predstave, na primjer nedje- ljom dopodne, mi bismo mogli sva{ta organizirati. Ali, nama Jagec: To je onaj moj dio, gdje mislim da bi jedan dobar PR je, {to se ti~e kina, dvorane, stolaca, aparature — to je sve stvarno pomogao svima... doslovce u groznom stanju i pod tim se uvjetima te{ko mo`e Pacas: Tako je. I mo`da ve}a koordinacija ~ak i s Ministar- ne{to pokrenuti. Kad bi bilo zadovoljavaju}e ili krasno, kao stvom prosvjete. Jer, ako Ministarstvo prosvjete, odnosno {to je u Koprivnici novo kino, ili ovdje u Zagrebu ovih ne- sada znanosti, uputi neke preporuke i sugerira u~iteljima i koliko kina, mi bismo mogli sva{ta raditi i mislim da bismo ravnateljima da bi oni trebali jedan put u polugodi{tu, ili je se mogli financijski na nekakvoj nuli odr`ati. to dva puta godi{nje, odvesti djecu u kino i ako ti profesori prirede djecu — ne samo da ih odvedu, da ih maknu iz {ko- Jagec: Sa `upanijom ili gradom ne mo`ete se dogovoriti? le — da ih se rije{e na taj na~in, da upi{u tamo forme radi da su prisustvovali filmu. Ve}ina ih jako malo radi na film- Pacas: Ka`em, tu je jo{ ovaj proces denacionalizacije u tijeku skoj kulturi u okviru hrvatskoga jezika, gdje im je to propi- i tu se nije moglo ni{ta... To traje osam godina, nije se mo- sano programom. Kad bi se tu ne{to moglo napraviti, zna~i glo ni{ta. A kad to bude gotovo, onda }emo vidjeti da li bi da su oni — ne mogu re}i prisiljeni — ali da im se jednostav- mo`da Ministarstvo kulture, pa grad, pa `upanija, pa neka- no sugerira da vi{e rade na filmskoj kulturi u okviru redov- kav kredit... noga nastavnog programa i onda da ciljano idu gledati neke filmove, mislim da bi se tu moglo dosta toga dobiti. Sufinanciranje obnove kinodvorana Jer, u malim sredinama — ne znam, ako se u Berlinu dvora- Kukuljica: Htio sam predlo`iti ne{to. Kako sam bio tajnik na ne mo`e popuniti, ako je tamo deset ljudi — Bjelovar ima republi~koga SIZ-a kulture i pokrenuo inicijativu 1988. i trideset tisu}a stanovnika. [to mi mo`emo o~ekivati onda od sâm sam bio iznena|en da smo tada — u to vrijeme to je takvih ponu|enih art-programa? Mi smo poku{ali vratiti pu- funkcioniralo na principu fifti-fifti, pola grad, pola republi- bliku nekakvim ’filmom za kunu’, pa smo to dali u medije, ka — uspjeli u dvije godine srediti trideset i pet kinokabina. pa je to djelovalo vi{e kao nekakav {tos — film za kunu — i To je zaista bilo fascinantno. Onda je do{la devedeseta i taj imali smo pro{le godine 31 film pod tim nazivom. Ne znam, je projekt propao. to je kao neki ske~ ili ne znam kako bih rekla — ’film za kunu’... Netko je ubacio kunu, netko ~ep od pive, netko pet No, mo`da ovo udru`enje mo`e pokrenuti projekt koji bi kuna, uglavnom, dvorana je svaki put bila dupkom puna. i{ao po sli~nome principu — veza `upanija-grad-republika.

Bilje{ka

1 Napomena uredni{tva: Transkript koji je priredio Tomislav Jagec dodatno je uredni~ki redigiran i ponegdje kra}en, uz umetanje me|unaslova.

111 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. TUMA^ENJA

Meso i krv

112 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. TUMA^ENJA Damir Radi} Binarno na~elo i ljubavna motivacija kao osnove strukture (Meso i krv)

Godina u kojoj se zbiva radnja filma, 1501, vjerojatno nije Ljubav kao sintakti~ki usmjeriva~ slu~ajno izabrana, u svakom slu~aju vrlo je znakovita. Ozna- ~ava razme|u dvaju stolje}a koji opet ozna~avaju prijelom Film po~inje strogo interesnim aktivnostima (ljubav uzima- dviju epoha — srednjeg i novoga vijeka. Istina, novovjekov- mo kao bezinteresni odnos), napadom regularnih vojnika i lje i renesansa po prevladavaju}im historijskim mjerilima za- udarne skupine pla}enika na utvr|eni grad, sa svrhom da ga ~inju se ve} sredinom i u drugoj polovici petnaestog stolje}a vrate u posjed plemi}a Arnolfinija. Arnolfinijev je interes po- (Guttenbergov tiskarski stroj, kona~ni pad Bizanta, zavr{e- novno podvrgavanje grada vlastitoj upravi, dok interes pla- tak iberijske reconquiste, klju~ni dio velikih geografskih ot- }enika le`i u bogatu plijenu. Iako je obe}ao da }e im po za- kri}a), a tragovi predrenesanse i humanizma se`u do 12. sto- uzimanju staviti grad na puno plja~ka{ko-silovateljsko ras- lje}a i provansalskih trubadura te prvih sveu~ili{ta; no ima polaganje 24 sata, Arnolfini nakon zauze}a izigrava pla}eni- osnova tek {esnaesto stolje}e smatrati onim ’pravim’ rene- ke i bez plijena i oru`ja protjeruje ih iz grada. No, da bi to sansnim vremenom, u kojem vi{e nije bila mogu}a trajna ul- mogao u~initi, morao je privoliti njihova zapovjednika, ka- timativna vladavina oko{tale kr{}anske dogme zaustavljene petana Hawkwooda, da ih razoru`a uz pomo} regularnih u vremenu po papinskoj mjeri, ni u politici ni u umjetnosti, trupa. Hawkwood je smatrao nemoralnim izdati svoje ljude, kulturi op}enito. Autori filma po svemu sude}i uzimaju no na scenu je stupila ljubav. Naime pri zauzimanju grada 1501, prvu godinu 16. stolje}a, kao simboli~nu grani~nu go- kapetan je zarobio mladu i privla~nu redovnicu Claru (koja dinu srednjeg i novoga vijeka, a ona je u tom smislu uvjerlji- je u skladu s opozicijom uzvi{eno/nisko pone{to mentalno va i stoga {to je zbivanje neodre|eno smje{teno negdje u za- pomaknuta i pati od epilepsije, {to redatelj Verhoeven vrlo padnu Europu, dakle izvan Italije kao kolijevke i sredi{ta re- plasti~no prikazuje), u koju se smjesta zaljubio. Ukoliko `eli nesanse, gdje bi mo`da 1450. bolje pristajala kao simboli~na zaraditi svoju pla}u i dobiti druge financijske i ine materijal- granica prema srednjem vijeku. ne pogodnosti kojima }e skrbiti za Claru, dao mu je do zna- nja Arnolfini, mora protjerati pla}enike iz grada, {to je on i u~inio, brzo rije{iv{i moralnu dilemu (koja bi trebala biti U prilog pretpostavci da je 1501. uzeta kao razdjelnica vje- ote`ana i time {to mu je prigodom borbi u gradu vo|a pla- kova, odnosno na op}oj razini kao to~ka u kojoj se ne{to di- }enika Martin spasio `ivot) vo|en ljubavlju. Ta situacija, u jeli na dva dijela, kao polazi{te binarne metode, svjedo~i kojoj je klju~nu ulogu odigrala ljubav, dala je prvi poticaj da- struktura filma ~iji su klju~ni elementi opozicijski parovi koji ljim zapletima. Ljubavni par Hawkwood — Clara i poslije }e se mogu nasumce nabrajati: na primjer plemi}ko/pu~ko, re- imati va`nu (pobo~nu) ulogu, a u me|uvremenu se formira- ligijsko/svjetovno, mir/rat, ljubav/nasilje, ljubav/seks, pro- ju jo{ dva ljubavna odnosa, koji }e se odvijati u prvom pla- svje}enost/praznovjerje, novi vijek/srednji vijek, a iznad sve- nu filma. Prvi je ljubav izme|u mladih zaru~nika Stevena ga opozicija visoko (uzvi{eno)/nisko (binarno na~elo ogleda se i u samu naslovu, koji u engleskom originalu ima dvije, a ne tri rije~i, a umjesto tre}e rije~i, veznika i /and/ koristi se matemati~kim znakom plusom /+/, koji samo poja~ava bi- narnost, upu}uju}i na njezino matemati~ko zale|e). Sastavni elementi tih parova supostoje, kao i obi~no, ne samo u me- |usobnom suprotstavljanju i odbijanju nego i u pro`imanju. Kroz njih se izgra|uju i sadr`aj filma i njegov ritam (posljed- nje bi bilo zanimljivo podvrgnuti pa`ljivu promatranju i ana- lizi i vidjeti postoji li tu neki poseban sustav, mo`da ne{to {to bi se moglo nazvati primjenom metode strukturalisti~koga filma, no ovom prigodom izbje}i }emo taj napor). A klju~ni element svih parova, koji dominantno motivira djelovanje najva`nijih likova i u najve}em broju slu~ajeva pokre}e pri- ~u i ostale dijelove filma dalje, kao neki sintakti~ki usmjeri- va~, nedvojbeno je ljubav, tj. prvi ~lan para uzvi{eno/nisko. Meso i krv 113 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 113 do 117 Radi}, D.: Binarno na~elo i ljubavna motivacija kao osnove strukture (Meso i krv)

(Arnolfinijev sin) i Agnes, a drugi izme|u Agnes i vo|e pla- Martinov `ivot, proliv{i oku`enu vodu koju se upravo spre- }enika Martina. mao popiti.

Nakon {to pla}enici nakon prepada na Arnolfinijeve i njiho- Ljubavna ~e`nja za Agnes dovela je Stevena s Hawkwoodom vu pratnju odvedu sa sobom Agnes, Steven je odlu~an u na- i vojnicima pod zidine dvorca, gdje se dva fabularna niza po- mjeri da je vrati. Otac mu je te{ko ranjen, dio vojnika ubijen novo slijevaju u jedan, premda se zadr`ava, sve do kraja fil- ili izba~en iz stroja i jedina mu je nada, s obzirom da sam ma (samo s pone{to izmijenjenim sudionicima i individual- nema nikakva prakti~na znanja iz vojne vje{tine, iskusni ka- nim pozicijama), podvojenost na opsjedanu dru`inu u dvor- petan Hawkwood. No sredovje~ni Hawkwood, kojega je cu i opsjedatelje u slu`bi Arnolfinijevih. Prvi dolazak Steve- Arnolfini nagradio malim posjedom i novcem, u`iva u miru na, Hawkwooda i njihovih ljudi pod zidine dvorca zavr{io je svoje ku}ice i vrta, i bla`enom Clarinu dru{tvu, te mu nije na njihovim ismijavanjem od strane pla}enika, koji ih s vrha zi- kraj pameti vratiti se u vojni~ku odoru. Dolazi do sukoba in- dina ga|aju hranom. Hawkwoodu je ~udna Agnesina pozici- teresa ljubavne provenijencije: Stevenov je interes pridobiti ja u dru`ini, stje~e dojam da je ona s pla}enicima dobrovolj- Hawkwooda za povrat svoje zaru~nice i potpunu realizaciju no, s ~im se Steven ne sla`e, smatraju}i da je prisiljena govo- njihova ljubavnog odnosa, Hawkwoodov je interes ostati u riti kako joj je dobro, no u sebi o~ito nije siguran u to. Agnes miru i ugodi uz svoju ljubav Claru. Ponovno na scenu stupa zna da Stevenu mora dati neki znak ljubavi i zato mu u na- Arnolfini koji prijeti Hawkwoodu da }e Claru proglasiti lu- ran~u, koju baca sa zidina na njega, stavlja svoj lan~i} s me- dom i opasnom i dati je zatvoriti, a te prijetnje podupire i daljonom u kojem je njegova slika, a iznad nje srce kao znak ina~e moralni i pravedni Steven, koji je prije osudio o~evu ljubavi. Taj je lan~i} i medaljon prije bila sklonila pred Mar- prevaru pla}enika. I ba{ kao {to je u prvom slu~aju Haw- tinom (u sceni koja je prethodila njihovu zajedni~kom kupa- kwood izdao svoje ljude zbog vlastitih intimnih ljubavnih nju), na na~in koji je gledatelju jasno davao do znanja da, nagnu}a, tako }e sad Steven potisnuti vlastite moralne obzi- seksualno-ljubavno prepu{taju}i se Martinu, nije u srcu zani- re i poslu`iti se metodom svog oca (~ije je rezoniranje dotad jekala Stevena. Steven prima naran~u s porukom ljubavi u osu|ivao — dakle na djelu je svojevrsna ina~ica majkloleo- obliku lan~i}a s medaljonom i to ga jo{ vi{e u~vr{}uje u na- neovskoga motiva) u interesu vlastita ljubavnog prosperite- mjeri da povrati Agnes. Napad na dvorac me|utim zavr{ava ta. Suo~en s opasno{}u da izgubi Claru i da joj bude nanese- neuspjelo, a Steven pada u ruke pla}enika. no zlo, Hawkwood staje na ~elo vojnika koje zajedno sa Ste- U trenucima kad pla}enici spremaju Stevenovu smrt, a Mar- venom povede tragom pla}enika. tin `eli prisiliti Agnes da ga ona ubije, na scenu stupa Haw- kwood. Upravo se oporavio od kuge, kojom ga je bila zara- U tom trenutku pri~a je razdvojena na dva dijela (opet binar- zila djevoj~ica izbjegla iz dvorca po njegovu zauzimanju od ni princip): jedan niz dakle pokriva djelovanje Stevena, strane pla}enika, i sad katapultom baca dijelove ubijenog i Hawkwooda i njihovih ljudi, a drugi Martinove pla}eni~ke raskomadanog psa, zara`ena kugom, u dvori{te dvorca. Taj dru`ine. Taj drugi podrobnije je obra|en jer tu se zbivaju ~in prouzro~it }e dalekose`ne posljedice o kojima }e rije~i va`ne promjene na ljubavnom planu. Nao~iti Martin, koji se biti ne{to kasnije, no kako je Hawkwood uop}e prebolio po svojim duhovno-emocionalnim potencijalima o~ito po- kugu? Medicinski tako {to je potaknut Stevenovim iskazom dosta razlikuje od ve}ine drugih pripadnika svoje dru`ine, kako su arapski lije~nici postigli dobre rezultate u lije~enju uo~ava Agnesinu posebnost u kontekstu `ena s kojima je do- kuge re`u}i otekline odbacio zastarjelu metodu pu{tanja krvi tad imao erotsku komunikaciju i uop}e svom dotada{njem lokalnog medicinara, oca Georgea, i prihvatio arapski na~in, u`edru{tvenom okru`ju, i zaljubljuje se u nju, potaknut i po- no ~ini se da je klju~na bila njegova `elja za `ivotom, ona ticajnim pona{anjem s njezine strane. Agnes je naime, da bi psiholo{ka komponenta kojoj se u dana{njoj medicini sve izbjegla skupno silovanje, uto~i{te potra`ila u podavanju vi{e priznaje bitno zna~enje; `elja za `ivotom bila je opet samo jednom pla}eniku, Martinu, s pravom se nadaju}i, motivirana ljubavlju za Claru, brigom za nju (kako }e se jad- kako se ubrzo pokazalo, da }e je on uzeti u za{titu. No ona nica sama sa svojom bole{}u sna}i u okrutnu svijetu gdje je nije slu~ajno izabrala ba{ njega. Dakako, odabrala ga je jer je nitko ne razumije), {to se manifestiralo u Hawkwoodovim vo|a dru`ine, ali jo{ prije zato {to je naslutila da ga uz vizu- vapajima dok se borio s kugom, krikovima koji su sadr`ava- alnu privla~nost krase odlike (inteligencija, istan~aniji senzi- li samo Clarino ime. Zahvaljuju}i ljubavi Hawkwood je bilitet, odlu~nost, hrabrost) koje u njoj mogu pobuditi lju- ozdravio i poduzeo svoju akciju, izravno tako spasiv{i Steve- bavna ~uvstva, {to se zaista i dogodilo. Ljubavna naklonost nov `ivot, a uz to i inicirao potpuno rasulo me|u pla}enici- Martina prema Agnes dovodi do njegova, prvo prikrivena, ma, njihovo obezglavljenje nakon {to su svrgnuli Martina s distanciranja od ostatka dru`ine, zatim do napada i zauzima- polo`aja vo|a. A do toga je opet do{lo zahvaljuju}i ljubavi, nja dvorca kao va`ne razvojne to~ke pri~e (Martin je iza{ao odnosno njezinoj pratilji ljubomori. s idejom napada na dvorac upravo u trenutku kad se jedan od najprimitivnijih, ali i najistaknutijih pripadnika dru`ine Kad su dijelovi zara`ena psa po~eli padati u dvori{te dvorca, spremao silovati Agnes, i ta ideja nije bila ni{ta drugo nego pla}enici nisu shvatili za{to Hawkwood to ~ini. No Steven je uspje{an izgovor za ometanje silovanja) i naposljetku do odmah shvatio o ~emu je rije~ i upozorio ih da je rije~ o di- otvorena distanciranja od ostatka dru`ine, koje simbolizira jelovima psa zara`ena kugom. Ve}ina se pla}enika uspani~i- njegovo i Agnesino odijevanje bijele oprave, za razliku od cr- la i `eljela odmah pobje}i iz dvorca, no Martin im je autori- vene koju je sam, ne tako davno, proglasio ’za{titnim zna- tativno rekao da se nemaju ~ega bojati, da je dovoljno spali- kom’ skupine. S druge strane Agnes }e zbog ljubavi spasiti ti pse}e ostatke i svoju odje}u. Iako nevoljko, ~lanovi su ga 114 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 113 do 117 Radi}, D.: Binarno na~elo i ljubavna motivacija kao osnove strukture (Meso i krv) dru`ine poslu{ali. No prilikom spaljivanja odje}e, kad su se pla}enici skidali do gola, Martin je privukao k sebi Agnes i pokazao se tako pred Stevenom, provokativno demonstrira- ju}i kako seksualno posjeduje njegovu zaru~nicu, i to nika- ko protiv njezine volje. Oti{ao je i korak dalje pa je zaklo- njen zastorom zapo~eo seksualni ~in s Agnes, ljube}i je po ti- jelu. Kako je vatra obasjavala zastor, Steven je jasno vidio obrise i {to se doga|a. To ga je ispunilo srd`bom (psiholozi ljubomoru opisuju kao spoj ljubavi i srd`be, odnosno mr- `nje) i on, koji je maloprije upozorio pla}enike na smrtnu opasnost, odlu~io je baciti jedini ostatak zara`enoga psa, koji se na{ao u njegovoj blizini pa ga pla}enici nisu uo~ili i spali- li, u bunar i tako zaraziti vodu koju }e dru`ina ujutro piti. Kako je ljubomora posljedica ljubavi, tako je i taj Stevenov ~in, kao i svi prethodni, motiviran ljubavlju, samo ovaj put nije bila rije~ o izravnu i plemenitu ljubavnom nadahnu}u, nego o neizravnoj, sni`enoj varijanti ljubavi s fatalnim po- sljedicama po pla}enike, varijanti koja je Stevena odvela u novi moralni pad (nakon onoga prvog kad je sudjelovao u Hawkwoodovu ucjenjivanju Clarom).

Ujutro je ve}ina pla}enika pila vodu i zarazila se, za {to su okrivili Martina, koji se nije bio slo`io da prethodne ve~eri napuste dvorac. ’Detronizirali’ su ga i bacili u bunar pun za- ra`ene vode, iz kojega }e ga ne{to kasnije izbaviti Steven u obostranom interesu, kako se u taj tren ~inilo. S novim sna- gama pod dvorac dolazi oporavljeni Arnolfini i zajedno s Hawkwoodom i uz Stevenovu unutarnju asistenciju zauzima dvorac. Slijedi zavr{ni obra~un Martina i Stevena, u kojem se, vo|ena ljubavlju, Agnes anga`ira na Stevenovoj strani i spa{ava ga sigurne smrti, {to me|utim nije bio znak da je Martin istisnut iz njezina srca; fascinacija njime tolika je da je u jednom kratkom trenutku, nakon {to je zavr{ni obra~un ve} bio okon~an i Martin i pla}enici pora`eni, ~ak bila spre- Meso i krv mna po}i s njim (iako ju je nedugo prije poku{ao ubiti, ne `ele}i je, svjestan poraza, prepustiti Stevenu). To se nije mula nije iznevjerena, jer filmom zaista, u prvom, najlak{e ostvarilo, iako je otvoren kraj filma (koji na`alost ili sre}om uo~ljivom planu, dominiraju nasilje i seks. nikad nije dobio nastavak) nudio razne mogu}nosti budu}ih doga|aja. Uglavnom `enska put i mu{ka krv zauzimaju velik dio pro- stora i vremena, no ljubav je presudna nit koja sve povezu- je, ona se javlja u svom nevinom obliku ~ak i kod surovih i Opozicija visoko / nisko senzibilno izrazito reduciranih pripadnika pla}eni~ke dru`i- Iz naprijed podrobno opisana narativno-motivskog ustroja ne, na primjer u situaciji kad jedan od najsposobnijih ratni- filma nedvojbeno je da je ljubav, ponajvi{e u svom plemeni- ka, Kars, ne `eli napustiti od kuge oboljelu ~lanicu dru`ine tom vidu, koji ponekad dolazi u suodnos sa sni`enijim svo- Celiju, ili u slu~aju (homoseksualne?) povezanosti dvojice jim aspektima (dakle opreka uzvi{eno / nisko), klju~ni (iako pla}enika, Orbeca i Miela. Plemenita ljubav s jedne strane (u ne i jedini) pokreta~ki element likova i pri~e, da su ljubavni Stevenovu, a mo`da i Hawkwoodovu slu~aju seksualno ne- motivi zna~enjsko-sintakti~ki najistaknutiji sastojak vi{esloj- realizirana, u odnosu Martina i Agnes itekako seksualno ne strukture filma u kojoj binarni princip igra vrlo va`nu ostvarena) i bludni seks i krvavo nasilje s druge, oblici su te- ulogu (posebno istaknut i u ~injenici da Agnes voli dvojicu, meljne opozicije filma visoko (uzvi{eno)/nisko, koja se, kako Martina kojega, kako se sama izrazila, do`ivljava kao stari- je na po~etku teksta istaknuto, manifestira u razli~itim vido- jega Stevena, i Stevena, kojega do`ivljava kao Martina u vima. Mo`emo i dati par primjera. mla|im godinama, {to opet u sebi sadr`i i pro`imaju}u opo- 1. Opreka prosvije}enost/rigidnost, koja se u ovom slu~aju ziciju visoko/nisko, u kojoj bi sveu~ili{no obrazovani, rene- mo`e poistovjetiti s oprekom renesansa/novi vijek, jasno je sansni ~ovjek Steven bio prvi ~lan para, a ratnik Martin, ko- prikazana u znanstveni~kom duhu mladoga Stevena, koji je jeg od u~enja, po vlastitim rije~ima, zanima samo ono kako `eljan novih pogleda i znanja, neka od njih sam i primjenju- opstati, drugi). Stoga je i pored naslova Meso i krv, koji su- je (vrlo je inventivan u smi{ljanju novih borbenih sredstava), gerira film ultimativno ra|en po formuli seks + nasilje, ipak dok je s druge strane sredovje~ni lije~nik, otac George, koji ponajprije rije~ o ljubavnom filmu, iako ni spomenuta for- se pouzdaje u tradicionalne, zastarjele metode lije~enja, ko- 115 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 113 do 117 Radi}, D.: Binarno na~elo i ljubavna motivacija kao osnove strukture (Meso i krv)

liko god bile jalove. On na po~etku filma prognozira da Cla- ku kulturu, koja }e neusporedivo ve}i prostor afirmacije do- ra nema mnogo izgleda da pre`ivi, a njezinu epilepsiju obja{- biti u nastupaju}em novom vijeku, kad }e postati backgroun- njava ulaskom zlih para u rane, u sredini filma i njezinu lju- dom i nekih od najve}ih umjetnika druge polovice 15. te 16. bavnom paru, kapetanu Hawkwoodu, tako|er predvi|a i 17. stolje}a, pri ~emu je, s obzirom na film, dobro spome- smrt (oboje dakako pre`ive i ostaju zajedno), da bi na kraju nuti one grotesknog usmjerenja. Primjerice scena u kojoj filma do{lo do pro`imanja visokog i niskog — otac George Steven i Agnes izmjenjuju ljubavlju motivirane poljupce po- prihva}a arapsku metodu lije~enja kuge, koju je bio predlo- red drveta s ~ijih grana vise obje{eni istruli le{evi, i u ~ijem `io Steven kao terapiju za Hawkwooda. Tom odnosu ’novog je podno`ju niknula afrodizijska biljka mandragola (Steven ~ovjeka renesanse’ i ’starog ~ovjeka srednjega vijeka’ redatelj obja{njava Agnes da po pu~koj predaji korijen mandragole Verhoeven dao je humornu intonaciju, koja je ina~e ~esta u ni~e u podno`ju obje{enih potaknuta njihovom spermom, filmu {to, gledaju}i iz bahtinovske perspektive, ima niz gro- jer obje{eni mu{karci ispu{taju sjemenu teku}inu), svojim su- tesknih obilje`ja (sni`avanje kroz tjelesnost — golotinja, postavljanjem uzvi{enoga (ljubav) i niskog (obje{eni le{evi, seks, hranjenje, ra|anje, tjelesne manifestacije bolesti, ubija- sperma, afrodizijak u svom sirovom stanju, izva|en iz ze- nje naj~e{}e li{eno mra~nih tonova), pa i humornost daje mlje) daje jo{ jedan, mo`da i najbolji prilog vi|enju filma svoj prinos vi|enju filma kao svojevrsne groteske ili njoj `an- kao (pro)grotesknog ostvarenja, ~iji prizori mogu ponekad, rovski bliske strukture. kao u ovom slu~aju, asocirati na Boshove i Bruegelove slike, 2. Opreka religijsko/svjetovno izri~aj u filmu dobiva u suod- a svojim izrazitim supostavljanjem visokog i niskog u raznim nosu vjerskoga fanatizma, ~iji je predstavnik u filmu ~lan varijantama dozvati u sje}anje i Cervantesova Don Quijotea. pla}eni~ke dru`ine zvan Kardinal (o~ito biv{i sve}enik ili fratar), i zdravorazumske pu~ke logike koja krasi ve}inu pri- Fascinantna slika povijesnoga svijeta padnika iste skupine. Kardinal vjeruje da je iznenadno pro- Meso i krv jest dakle film koji na vrlo uspio, nerijetko fasci- nala`enje kipa svetoga Martina, na koji nailazi pod slojem nantan na~in slika prijelaz dvaju stolje}a i dviju epoha. Pola- ki{om natopljene zemlje, bo`ji znak, a kako je ime njihova ze}i od temeljne dvojnosti, koja krovni izraz dobija u opozi- vo|e tako|er Martin (i sveti Martin mu je za{titnik) zaklju- ciji visoko (uzvi{eno)/nisko, hvata koliko god mu je mogu}e, ~uje (putem navodne vizije) da }e se Martin obogatiti, a oni, u nizu opreka i motiva, dijelove povijesnoga svijeta, poku{a- ~lanovi dru`ine, s njim to bogatstvo podijeliti. Ostali pla}e- vaju}i ostvariti reprezentativni totalitet povijesnoga vreme- nici zate~eni su Kardinalovim proro~anstvom, nisu mu, na i prostora gdje se prelamaju srednji i novi vijek (renesan- kako se ~ini, skloni povjerovati, a jedan od njih suprotstav- sa). Tu su na plemenita{koj strani makjavelisti~ki vlastelin lja se Kardinalu, zdravorazumski njegovu viziju nazvav{i Arnolfini, njegov sveu~ili{no obrazovani sin Steven, pun ple- tlapnjom. No Kardinal ga probode ma~em, a Martin, koje- menitih ~uvstava i znanstveni~kog entuzijazma, ali kao i ga kao da su Kardinalove rije~i nadahnule, podupire ga i ob- ostala trojica glavnih likova, Agnes, Martin i Hawkwood, na znanjuje odluku o napadu na Arnolfinijeve, {to }e im doni- odre|en na~in podijeljen u sebi po principu temeljne opozi- jeti prorokovani imetak. Nema dvojbe da ve}ina pripadnika cije visoko/nisko (spomenuti su njegovi moralni padovi u skupine nikad nije bila uvjerena u kip sveca kao bo`ji znak, emocionalno povi{enim situacijama, pri ~emu je osobito no Kardinal i Martin bili su ’uvjerljivi’, a situacija se razvija- va`na spremnost da prouzro~i smrt kao plod strastvene lju- la u smjeru (plijen u izgledu) kojem se nisu imali razloga bomore) te naposljetku Agnes, djevojka odgajana u samosta- usprotiviti. nu, koja ipak otvorenim o~ima gleda na svijet i posebno je zainteresirana za spolnost i erotiku (a njezina se podvojenost Samu Martinu Kardinalovo je proro~ansko tuma~enje svo- ogleda u specifi~noj varijanti klasi~noga spoja svetice i blud- jim zanosom nedvojbeno dalo poticaj za odluku o napadu na nice). Na drugoj su, pu~koj strani iskusni kapetan Hawkwo- Arnolfinijeve (to je napad u kojem }e te{ko raniti Arnolfini- odom (podijeljen izme|u Arnolfinija koji mu mo`e omogu- ja i odvesti sa sobom Agnes), no ve} u sljede}oj prilici on }e }iti smiren ratarski `ivot s voljenom `enom i pla}enika koji pokazati svoj pravi, ’sni`eni’ odnos prema kipu sv. Martina, su dio vojske kojom zapovijeda, a koje izdaje zbog prvog, svjesno ga iskoristiv{i za ometanje Agnesina silovanja, pozi- odnosno podijeljen izme|u pitomog ratara i visokosposob- vaju}i se u datom trenutku na to da je kip pokazao svojim nog ratnika), neprosvije}eni lije~nik otac George te pla}eni~- ma~em na usputni dvorac i da ga stoga moraju napasti i za- ka dru`ina predvo|ena Martinom (podvojen izme|u tipi~- uzeti, o ~emu je, u kontekstu ljubavi kao motiviraju}eg ~im- noga koristoljubivog ratnika bez ikakva obrazovanja s jedne benika, bilo rije~i prije u tekstu. Ostali pla}enici napad na strane i nekih vi{ih potencijala s druge, koji do izra`aja do- dvorac nisu prihvatili iz uvjerenosti u karizmati~nost kipa (s laze u odnosu s Agnes, pod ~ijim }e utjecajem biti sklon i tim oni, o~ito je, nisu bili na~isto), nego vi{e po inerciji us- kultiviranju, {to se ogleda u prizoru u kojem jedenje rukama postavljena stanja, a uostalom zauzimanje dvorca donijelo bi zamjenjuje no`em i vilicom; no uz Martinovu ljubav prema im novi plijen. U kasnijim presudnim zbivanjima nikom ne}e Agnes vezano je i morbidno sni`avanje, spremnost da je ubi- pasti na pamet da se pozove na kip sveca, {to dovoljno go- je ako ne mo`e biti njegova, a morbidno je stoga {to, za ra- vori o stajali{tu pla}enika o njegovoj bo`anskoj posebnosti. zliku od Stevena, on odluku o usmr}ivanju ne donosi u sta- Dakle kroz kip sv. Martina s ~ije vjersko-fanati~ne strane nju strasti, nego vrlo trezveno). stoji Kardinal, a s druge, zdravorazumske, ostatak pla}eni}- ke dru`ine, ostvaruje se specifi~ni suodnos religijskog i svje- Sama pla}eni~ka dru`ina tako|er je svojevrstan svijet u ma- tovnog, odnosno vjerske egzaltacije koja ovdje simbolizira lom: ~ine je mu{karci i `ene (temeljni spolni binarni prin- srednji vijek, i zdravorazumske skepse koja upu}uje na pu~- cip), a `ene su spoj ratnica i kurvi (opet dvojnost), a neke i 116 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 113 do 117 Radi}, D.: Binarno na~elo i ljubavna motivacija kao osnove strukture (Meso i krv) majke; uz `ene i mu{karce tu je i jedno (mu{ko) dijete, s tim neuspjelo, oformiti takav odnos s Martinom), nego vlada da se uz njega u jednom trenutku filma javlja jo{ jedno, no promiskuitet, tj. kao {to svi pripadnici participiraju u plije- mrtvoro|eno (opet svojevrsna opre~na, ali i pro`imaju}a nu, tako me|usobno participiraju u seksu, uz koji znaju i}i i dvojnost: mrtvo novoro|en~e kojem ne saznajemo spol i `iv neke ljubavne emocije, u svom temeljnom obliku. dje~ak koji }e me|utim pri kraju filma oboljeti od smrtono- sne kuge); me|u mu{karcima ratnicima zastupljeni su i reli- gija (lik Kardinala) te umjetnost (lik Orbeca koji u zauzetom Ostvariv{i vi{estruko slojevit filmski ekvivalent slojevita po- dvorcu prire|uje predstavu spojem kazali{ta sjena i lutaka), vijesnoga svijeta, Paul Verhoeven na ~elu autorske ekipe fil- a u erotskom smislu daje se i navje{taj homoseksualnog od- ma polu~io je jedno od najfascinantnijih slikopisnih ostvare- nosa (Orbec i Miel); ina~e me|u ~lanovima dru`ine nema iz- nja povijesno-pustolovnog `anra i svakako neusporedivi dvojenih, trajnih erotskih parova (premda Celia poku{ava, tour de force svoga cjelokupnog dosada{njeg opusa.

Filmografija

MESO I KRV / FLESH + BLOOD; produkcijske ku}e: Orion Pictures, Ri- Burlinson (Steven), Jack Thompson (Hawkwood), Fernando Hillbeck verside Pictures; koprodukcijska tvrtka: Impala S.A.; re`iser: Paul Ver- (Arnolfini), Susan Tyrrell (Celine), Ronald lacey (Kardinal), Brion Ja- hoeven; producent: Gys Versluys; pridru`eni producent: Jose Vicuna; mes (Kars), John Dennis Johnston (Summer), Bruno Kirby (Orbec), Si- scenaristi: (prema filmskoj pri~i Gerarda Soetemana): Gerard Soete- mon Andreu (Miel), Kitty Courbois (Anna), Marina Saura (Polly), man i Paul Verhoeven; direktor fotografije: Jan De Bont; monta`erka: Hans Veerman (otac George), Hector Alterio (mali John), Blanca Mar- Ine Schenkkan; scenograf: Felix Murcia; kostimografkinja: Yvonne Bla- sillach (Clara); 126 min.; boja; 1985. ke; glumci: Rutger Hauer (Martin), Jennifer Jason Leigh (Agnes), Tom

117 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. TUMA^ENJA

UDK: 78.067.26:791 Dejan D. Markovi} Rock’n’roll na filmu

Osnovni pristup koga }u se dr`ati, a koji je ina~e esencijalan kada se bavimo kulturnim koordinatama rock muzike, jeste intimna povezanost koja postoji izme|u rock muzike (tj. ’zvuka ameri~ka kulturne revolucije’ kako ih naziva Jonat- han Eisen)2 i omladinskog bunta {ezdesetih:

^itav rock pokret u najve}oj meri zaokupljen je idejom da sloboda le`i u osloba|anju onog {to se nalazi pod represi- jom, ~ak i onda kada to podrazumeva prestanak funkcio- nisanja postoje}ih institucija. Tako|e }u u potpunosti okrenuti le|a gomili groteskno-vul- garnih ’rock’n’roll filmova’ koji su, zapravo, daleko najbroj- niji, i predstavljaju proslavu pop/rocka u idiomu koji je be- sumnje dizajniran tako da (proizvode}i nostalgiju) opslu`i ukus masovne tinejd`erske publike. Filmovima koji zapravo govore o ode}i i o automobilima i o plesanju, o roditeljima i o srednjoj {koli i o ’sputanosti’ i o ’osloba|anju’, o tome kako do}i do seksa i do bogatstva — filmovima, u krajnjoj liniji, o Coca-Cola-McDonald’s-Americi. Dakle, kako bi mogla da glasi prava pri~a o rock’n’rollu na filmu? Kako do}i do nje i njene su{tine? Kako posti}i da ona Goli u sedlu (Easy Rider), Denis Hooper, 1969. bude produ`etak i mojih iskustava i pomenutog vremenskog perioda kome i sam pripadam? Kako doprineti ve}em razu- Iako rock muzika jo{ odavno pru`a zvani~nu pozadinu za mevanju rock’n’rolla na filmu? dru{tvenu erupciju i promenu (obrati pa`nju na njenu svakodnevnu upotrebu u ozvu~ivanju dokumentarnog Holivudski koreni rock’n’rolla filmskog materijala), i ~ak predstavlja njen instrument, to Kao institucija par excellence, Hollywood je krenuo s prak- se doga|a manje zbog njene svesne aktuelnosti ili ’rele- som ovekove~ivanja sopstvenih vi|enja ’omladinske delin- vantnosti’ ili doslednosti, ve} jednostavno zato {to je ona kvencije’ jo{ krajem 1940-ih. U nizu filmova iz tog perioda, toliko rasko{no, atraktivno i nesamosvesno ono {to jeste, u kojima su vi|enja mladih ljudi od centralnog zna~aja za nude}i nam stvarnu i opipljivu nirvanu (makar ona bila i samu radnju, na mladost se gleda skoro kao na prolaznu samo privremena). Obra}aju}i se ne razumu ve} emocija- fazu, na ne{to {to se mo`e najpre rastuma~iti, a zatim stavi- ma, rock transformi{e svoje slu{aoce trenutno ih zadovo- ti pod kontrolu autoritarnih sila. Po mi{ljenju mnogih prvi ’- ljavaju}i. I tako, iako mo`e da poslu`i kao himna pri ju- rock’n’roll film’, The Blackboard Jungle (red. Richard Bro- ri{u na dvorac, on te{ko da je prikladan za te`ak rad na oks, 1955), filmskoj publici i holivudskom establishmentu izgradnji novog politi~kog poretka od starog. Seti se samo, predstavio je alternativno vi|enje novog, brzo-rastu}eg fe- Amerika, ta citadela instant vrednosti i fiksa na brzaka, nomena zvanog teenager,3 po kome tinejd`erska kultura nije bila je primalja kada je rock’n’roll do{ao na svet.1 ne{to {to se mo`e lako razumeti i kontrolisati od strane sta- Ovaj tekst koncipiran je tako da istra`i presek izme|u rock rijih generacija, i da ni u kom slu~aju nije ne{to {to se mo`e muzike i narativnog filma. Da zauzimaju}i istorijski pogled ignorisati. Od tog trenutka, sredinom pedesetih, rock’n’roll na evoluciju rock’n’roll filma, ispita kako rock ’funkcioni{e’ po~eo je da prerasta u standardni muzi~ki signal omladine, na filmu, i kako je on uticao na ’strukturne i formalne aspek- omladinskih problema i grupacija. Inicijalni proboj verovat- te filmske umetnosti’, i da ovim, pre svega, inspiri{e dalji di- no je predstavljalo kori{}enje famoznog Bill Haleyevog Rock jalog o rock’n’rollu na filmu, a ne da odgovara na pitanja. Around the Clock u The Blackboard Jungle. Iako je u ovom 118 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 118 do 125 Markovi}, D. D.: Rock’n’roll na filmu

usledile. Godine 1956, u veoma kratkom vremenskom raz- maku, pojavili su se Rock Around the Clock (red. Fred F. Se- ars), Shake Rattle And Roll (red. Edward L. Cahn), i Don’t Knock The Rock (red. Fred. F. Sears), {to ukazuje na mo} koju je rock muzika stekla u odra`avanju, nagla{avanju i ~ak simbolisanju aktuelne dru{tvene tenzije i promene. Iako ni- jedan od ova tri filma ne mo`emo nazvati ’dobrim’, oni su od su{tinskog zna~aja zahvaljuju}i svom muzi~kom sadr`aju koji je ~ista kvintesencija jednog kriti~nog trenutka istorije mladih — ro|enju teenagera.

’Rock = omladinski bunt’ Jednakost rock = omladinski bunt jo{ supstancijalnije je ek- sploatisana u korist blagajni entertainment industrije u no- voj inkarnaciji — ’rock mjuziklu’ — oli~enom u gomili Elvi- sovih filmova s kraja 1950-ih i s po~etka 1960-ih (Love Me Tender, red. Robert D. Webb, 1956, Jailhouse Rock, red. Ri- Diplomac (The Graduate), Mike Nichols, 1967. chard Thorpe, 1957).4 Britanska filmska industrija spremno je uzvratila udarac zna~ajnim ostvarenjima, me|u kojima su bili i filmovi A Hard Day’s Night (1964) i Help (1965), u re- filmu ovo jedina rock’n’roll numera (~uje se preko uvodne `iji Richarda Lestera. {pice), njen efekat u samom filmu i njegove dalje reperkusi- Ovu jednakost do krajnosti je konsolidovao naizgled beskra- je bile su zaista neverovatne. The Blackboard Jungle jasno je jan niz ’zabavnih’, ’plesnih’, ’potkulturnih’ rock mjuzikla pokazao da se rock muzika mo`e jako dobro eksploatisati u kao i onih ’koji govore o samom muzi~kom biznisu’, polu- cilju intenziviranje filmske dinamike i dramatike, ukazav{i mjuzikla i/ili ’dokumentarnih’ filmova: Hair (red. Milos For- na put ka mo}i koju kombinacija rock muzike i ekrana ma- man, muzika: Ragni i Rado, 1979), American Graffiti (Ge- nifestuje i dan danas. Posredstvom ovog filma, rock’n’roll je orge Lucas, 1973), Tommy (red. Ken Russell, muzika: The postao sinonim za mladala~ki bunt i sve {iri ’generacijski Who, 1975), Nashville (red. Robert Altman, muzika: Keith jaz’. The Blackboard Jungle delovao je kao katalizator za da- Carradine i dr., 1975), Car Wash (red. Michael Schultz, lju eksploataciju rock muzike na filmu tokom godina koje su 1976), Saturday Night Fever (red. John Badham, muzika:

No} nakon te{kog dana (Hard Days Night), R. Lester, 1964 119 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 118 do 125 Markovi}, D. D.: Rock’n’roll na filmu

The Bee Gees, 1977), Grease (red. Randal Kleiser, 1978), dal Rounders (If You Want To Be A Bird) i Fraternity of Man Quadrophenia (red. Frank Roddam, muzika: The Who, (Don’t Bogart Me), kao i ortodoksni ameri~ki underground 1979), Breaking Glass (red. Brian Gibson, muzika: Hazel band The Electric Prunes. Pojava manje poznatih bendova O’Connor i dr., 1980), Flashdance (red. Adrian Lyne, dodatno je osve`ila ovaj film i izo{trila njegovu o{tricu, {to 1983), Desperately Seeking Susan (red. Susan Seidelman, je tokom proteklih ~etrdesetak godina znatno doprinelo nje- muzika: Madonna, 1985), Sid & Nancy (red. Alex Cox, mu- govom kredibilitetu kao klasiku alternative ili alternativnom zika: The Pogues, 1986), Crossroads (red. Walter Hill, mu- klasiku. zika: J.B. Lenoir i Ry Cooder, 1986), The Commitments (red. Alan Parker, 1991). Ni u jednom od ovih filmova rock Rock muzika u ovom i u drugim road filmovima, kao {to su idiom ne koristi se u ve}oj meri isklju~ivo kao muzi~ka prat- Convoy (red. Sam Peckinpah, muzika: Chip Davies, C.W. nja akcije ili dijaloga. Upravo to o~igledno odbijanje rocka McCall i dr., 1978), Mad Max 2 (tako|e poznat kao The da se pot~ini vizuelnoj naraciji verovatno je i najve}i dopri- Road Warrior, red. George Miller, muzika: Brian May, nos rocka pokretnoj slici. (U tom pogledu, rock je pokazao 1981), kao i u pasti{ima ovog filmskog `anra poput 200 Mo- ve}u otpornost od jazza). [tavi{e, u najve}em broju navede- tels (red. Tony Palmer, muzika: Frank Zappa, 1971), tako|e nih filmova, rock muzika nalazi se u samom epicentru nara- slu`i da bude adekvatni background, tj. da podcrta sekvence cije. Do dana dana{njeg, rock je u igranom filmu u velikoj vo`nje i putovanja. Pored toga, ona poma`e publici da shva- meri uspeo da sa~uva funkciju tematske muzike, funkciju ti {ta se u navedenim filmovima povezuje sa rock muzikom. pru`anja lokalnog, istorijskog ili dru{tvenog / urbanog / pot- Visoki stepen integracije izme|u vizuelnih prizora / naznaka kulturnog kolorita (ambijent — odre|eni vremenski period i same muzike u filmu Easy Rider konzistentan je od po~et- — dru{tvena klima itd.), ~esto u formi scenskih numera i ka do kraja. Tako|e zadivljuje i precizna sinhronizacija mu- muzike koja do nas dolazi iz odre|enog izvora (sa pozorni- zike i pokretnog prizora. Kori{}enje muzike na ovaj na~in u ce, radija, iz d`uboksa, itd.). mnogome je sli~no njenom (mnogo kasnijem) kori{}enju u muzi~kom videu. Rock numere tu su nerazdvojivo povezane Sjajan primer sofisticiranijeg na~ina kori{}enja rock muzike s road scenama, a neke od njih i same se odlikuju neobuzda- na filmu je A Hard Day’s Night, u kome se pesme Beatlesa, nim unutra{njim tempom / kretanjem / mobilno{}u. Njihova ponegde i orkestrirane, koriste i kao muzi~ki background i funkcija je tu da izjedna~e slobodu otvorenog puta sa slobo- kao muzika iz odre|enog izvora. Uprkos svemu tome, u dom onakvom kakvom su je percipirale ideologije povezane nama i dalje ostaje ose}aj da muzika tu nije ni{ta vi{e od so- s rock-kontrakulturom 1960-ih. I sami motorcikli dvojice lidno ura|enog ’implantata’: naracija, tako|e niz muzi~kih protagonista, te ’super ma{ine’, kako ih naziva Hanson — sekvenci, tu proizilazi iz samih pesama, tj. muzika je ta koja tre}i heroj ovoga filma, simbol su te Slobode. Oni su tu da odre|uje {ta ’rade’ slike. Tu se, dakle, manje-vi{e, radi o vi- kao deus ex machina pomognu Billu i Wyattu pri ostvarenju zualizaciji muzike. Filmovi Beatlesa, Magical Mystery Tour njihovih `elja, omogu}avaju}i im da putuju i istra`uju, i u (red. The Beatles, 1967) i Yellow Submarine (red. George materijalnom i u duhovnom pogledu / svetu. U skladu s Dunning, 1968), oti{li su u ovom pogledu jo{ dalje i, kada ovim, uobi~ajena tema bajkerskih / road filmova (npr. The se radi o vizualizaciji rock muzike, prete~a su najve}ih film- Wild Angels, red. Roger Corman, 1966. i The Glory Stom- skih dostignu}a poput Alan Parkerovog The Wall (muzika: pers, red. Anthony M.Lanza, 1967) jeste istra`ivanje — Pink Floyd, 1979) i Jimmi Murakamijevog When the Wind kako sveta oko sebe tako i samog sebe. Blows (muzika: David Bowie, Roger Waters, Genessis i dr., 1986). Poslednja pesma (koja kre}e istovremeno s odjavnom {pi- com), Ballad of the Easy Rider (u izvo|enju Rogera Mc Gu- Arhetipski ’rock film’ inna), jedina je numera koja je komponovana posebno za Su{tu suprotnost u ovom pogledu predstavlja kul(tni) road ovaj film. Ova pesma sadr`i i re~i »sve {to sam `eleo bilo je film hippy ere Easy Rider (red. Dennis Hopper, 1969) — u da budem slobodan i na kraju sam u tome i uspeo«. Ovi sti- kome se susre}emo s ’unutra{njim’ kori{}enjem muzike. hovi tu poprimaju izvesnu primesu ironije, jer smo, nepo- Njegov ekskluzivni soundtrack — psihodeli~ni rock s kraja sredno pre {to smo ih ~uli, videli tragi~an kraj Billyevog i 60-ih — ima funkciju da ve`e publiku za dati trenutak, tj. Wyattovog tripa kroz neprijateljske i hipokritski ’normalne’ ’sada’, i tako potpomogne osvrt na aktuelni trenutak — po- (ili stinking normal, kako ih nazivaju ameri~ki rockeri) ju`- ja~a i fokusira njegove ideologije. Ova funkcija rock muzike ne dr`ave SAD, tj. njihovu nemilosrdnu egzekuciju. Ova kao svojevrsne filmske ’memorije’, koja uspostavlja instant kombinacija neo~ekivanog i {okantnog kraja samog filma, i vezu izme|u samog filma i njegove publike, tako|e je u sta- sada ve} ironi~nog smisla navedenih stihova, simboli{e surov nju da nas iz ovih stopa vrati u nostalgi~nu pro{lost ili da nas i tragi~an kraj jednog naivnog / nevinog doba i metafori~nu ~vrsto fiksira u budu}nosti. i stvarnu smrt 1960-ih. Ono {to jo{ svakako treba naglasiti kada govorimo o muzi~- Unapred snimljene rock numere igraju sli~nu ulogu u Mi- kom materijalu filma Easy Rider jeste njegov krajnje specifi- chelangelo Antonionijevom Zabriskie Point (1970), krajnje ~an izbor. Odlu~uju}i kriterijum bio je tu sadr`aj odabranih neobi~nom, vizuelno zapanjuju}em preispitivanju pobune rock numera, a ne njihova tada{nja popularnost. Pored tada mladih protiv Establishmenta. Izme|u ova dva filma posto- ve} globalno etabliranih grupa kao {to su The Byrds, Step- ji nekoliko sli~nosti ~ak i u stilisti~kom pogledu. S obzirom penwolf i The Band, pomenuti soundtrack tako|e obuhvata da su se oba filma pojavila u kratkom vremenskom razma- {iroj publici relativno nepoznate grupe poput The Holy Mo- ku, njih karakteri{e i skoro identi~an pristup rock muzici, 120 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 118 do 125 Markovi}, D. D.: Rock’n’roll na filmu kako u pogledu njenog doslednog kori{}enja tokom ~itavog najnotornijih trenutaka u rock’n’rollu — ubistvo jednog cr- filma, tako i u pogledu izbora veoma specifi~nih rock nume- noputog Amerikanca od strane pripadnika Hells Angels. I ra rock izvo|a~a s kraja 60-ih (Pink Floyd, The Grateful tako, umesto da naprave filmsku hroniku poslednjeg kon- Dead, Kaleidoscope, The Rolling Stones i The Youngboods). certa na turneji Rolling Stonesa 1969, bra}a Maysles su Simfo(nijski) rock Pink Floyda tu izuzetno emocionalno lo- umesto toga ovekove~ili generaciju u pometnji (Gimme cira (ovog puta) verbalnu i eksplicitno politi~ku vrstu su- Shelter, 1970). Nasilje i droge koje su na{kodile ovom kon- protstavljanja kalifornijskih studenata. Orgazmi~no dizanje certu, kasnije su {okirale filmsku publiku {irom sveta, i be- u vazduh megalomanske bur`ujske vile (uz numeru Pink sumnje }e kao zao duh proganjati muzi~ku industriju jo{ go- Floyd), na samom kraju — tematski potpuno o~igledno — dinama. Me|utim, sam koncertni materijal — Mick i ostali jo{ uvek predstavlja retku vizuelnu gozbu. I u jednom u dru- de~aci koji daju sve od sebe da bi pru`ili besplatnu zabavu gom slu~aju, rock kasnih 60-ih ne samo {to pri~a odre|enu gomili od preko 300.000 okupljenih fanova — jeste spekta- pri~u / stvara odre|eno raspolo`enje, ve} jeste prava pri~a / kularan! pravo raspolo`enje. Muzika tu skoro deluje kao zasebna na- racija, a pojedina~ne numere sugeri{u razli~ita raspolo`enja Do kraja 70-ih pojavio se duga~ak niz koncertnih filmova tokom samog filma. Pored toga, u oba ova filma, kao i u koji su pokrili prakti~no sve aktuelne muzi~ke `anrove od drugim filmovima koje sam prou~avao, sama rock muzika reggaea (Bob Marley and the Wailers Live, 1991) do punka predstavlja integralni deo ne samo na~ina na koji mi prihva- (Sex Pistols u DOA, red. Rocky Morton, 1988), i promovi- tamo odre|en film, ve} i na~ina na koji ga mi do`ivljavamo sali najve}a imena u rock’n’rollu: The Kids Are Alright (red. / spoznajemo / shvatamo. Jeff Stein, muzika: The Who, 1979), Mad Dogs and Englis- hman (muzika: Joe Cocker, 1971), The Song Remains the Uspon koncertnog filma Same (red. Peter Clifton i Joe Massot, muzika: Led Zeppe- U svom poku{aju da kapitalizuje raznovrsne muzi~ke ukuse lin, 1976) i Concert for Bangladesh (muzika: George Harri- 70-ih, Hollywood je proizveo eklekti~ki asortiman filmova son, Ringo Starr, Eric Clapton, 1971). U stvari, tokom 70- koji se kretao od blockbustera (Saturday Night Fever, red. ih bilo je toliko koncertnih filmova i rock dokumentaraca da John Baldham, 1977) do bizarnog (The Rocky Horror Pictu- je reditelj Rob Reiner odlu~io da napravi parodiju na ovaj re Show, red. Jim Sharman, 1975), biblijskog (Jesus Christ trend, snimiv{i This is Spinal Tap (1982) — pri~u o izmi{lje- Superstar, red. Norman Jewison, 1972. i Godspell red. Da- nom britanskom heavy metal bandu — film koji se, uprkos vid Green, 1973) i pseudobiografskog (The Rose, inspirisan tome, sada smatra jednim od najboljih u svom `anru. Janis Joplin, red. Mark Rydell, 1979), i obezbedio novi vo- Pravila da muzika ~isto logi~ki ne mo`e da zauzme neko od zni park ve} etabliranom (Barbra Streisand u A Star is Born, ’normalnih’ zadnjih sedi{ta u filmskoj sali i da poprimi ulo- red. Frank Pierson, 1976) i darovitom (Donna Summer u gu prostog ozvu~ivanja pridr`avali su se i tradicionalniji re- Thank God It’s Friday, red. Robert Klane, 1978). ditelji u svojim jo{ tradicionalnijim ’ostvarenjima’ poput ve} Me|utim, uglavnom zahvaljuju}i Oscarima poplo~anom us- pomenutih rock mjuzikla Jesus Christ Super Star (muzika: pehu Woodstock (red. Michael Wadley, 1970) — filmu koji Loyd Webber, 1972) i Godspell (muzika: Stephen Schwarz, je za rock u~inio ono {to je stvarni doga|aj u~inio za ameri~- 1973). Sli~an komentar va`i i u slu~aju niza standardnih ku svest — u sedamdesetim je do{lo do uspona koncertnog igranih filmova (uglavnom namenjenih odraslim-sentime- filma kao novog oru`ja u muzi~kom i dru{tvenom arsenalu ntalno-nastrojenim-pripadnici ma-srednje-klase) s naslov- rock’n’roll izvo|a~a. On je koincidirao s pojavom novog soja nom temom i set numerama (i malo ~ime drugim) koncipi- filmskoga stvaraoca koji je bio u stanju da na filmu oveko- ranim u rocku srodnim idiomima. The Graduate (red. Mike ve~i ne samo samu muziku, ve} i ~itav koncertni doga|aj, i Nichols, 1967, sa Mrs. Robinson i The Boxer Paula Simona), prenese neposrednost i intimnost `ivog nastupa potpuno jo{ jedan je primer funkcionisanja rock muzike kao konzi- novim publikama. stentne sile tokom ~itavog filma. Me|utim, s obzirom da je u njemu kori{}en isklju~ivo soundtrack Simona i Garfunke- Godine 1973. D. A. Pennebaker, koji je prethodno potpo- la, muzi~ko razmi{ljanje je tu ne{to vi{e pravolinijsko nego u mogao redefinisanje rock dokumentarca s Don’t Look Back filmovima Easy Rider i Zabriskie Point. Po uzoru na Easy Ri- (1967) i Monterey Pop (1969), uperio je so~ivo svoje kame- der, Mike Nichols u svom filmu koristi same pesme / raspo- re na tzv. glam rock i ovekove~io Davida Bowiea i njegov al- lo`enja koja ona stvaraju u cilju akcentovanja njegove emo- ter ego na finalnoj koncertnoj ve~eri u Ziggy Stardust and the cionalne sadr`ine, kao i efektnijeg povezivanja razli~itih niti Spiders from Mars. Iako je skra}ena verzija ovog koncertnog naracije. Jedno od sredstava kojim se on tu tako|e ~esto slu- filma prikazana na TV-u 1974, du`a verzija u trajanju samog `i jeste ponavljanje fraza iz numere Scarborough Fair u razli- koncerta nije se mogla videti sve do 1983. U me|uvremenu, ~itim scenama u kojima vidimo Hoffmanov lik koji traga za ona je remasterovana, izvr{ena je kolor korekcija, i u potpu- svojom devojkom po kampusu koled`a. Pored The Gradua- nosti remiksovana (pod nadzorom samog Bowiea), tako da te, ovde bismo jo{ mogli navesti My Girlfriend’s Wedding sada pru`a gledaocima nezaboravan pogled na jednog od (muzika: Al Kooper, 1969), Friends (muzika: Elton John, najoriginalnijih, najinventivnijih i najuticajnijih potkulturnih 1969), McCabe and Mrs. Miller (red. Robert Altman, muzi- heroja. ka: Leonard Cohen, 1971), Harold and Maude (red. Hal Dvojica od Pennebakerove bra}e po filmu, David i Albert Ashby, muzika: Cat Stevens, 1972), The Pied Piper (red. Jac- Maysles, ne nameravaju}i, registrovali su na filmu jedan od ques Demy, muzika: Donovan, 1972). 121 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 118 do 125 Markovi}, D. D.: Rock’n’roll na filmu

Pobje{njeli Max III (Mad Max III), G. Miller i G. Ogilvie, 1979.

Rast komercijalizacije rock’n’rolla pesama nekog od svojih umetnika u neki novi film, odnosno S komercijalnim uspehom Duane Eddyeve obrade teme Pe- — u business argou — kori{}enja ’primarnog marketin{kog ter Gunn Mancinija (1960), izvedbi F.B.I. i Man of Mystery sredstva’. Logi~ki ekstrem ovakve eksploatacije predstavlja grupe The Shadows (1960), kao i James Bond Theme tande- ve} notorna TV serija Miami Vice (1984-87), ~iji autori ma Monty Norman & John Barry (Dr. No, red. Terence Yo- Hammer i Mann, radi intenziviranja ose}aja napetosti, tj. ung, 1963), pojedini pop / rock umetnici krenuli su da pi{u neizvesnosti i / ili road sekvenci — bespo{tedno i totalno ne- / izvode naslovne melodije za ~itavu seriju 007 filmova koja suvislo miksaju do full-tilt situacije hitove slavnih umetnika je usledila: Live and Let Die (red. Guy Hamilton, muzika: kao {to su The Dire Straits, Peter Gabriel, Phil Collins, Tina McCartney, 1973), The Spy Who Loved Me (red. Lewis Gil- Turner i recimo Grand Master Mellie Mel! Me|utim, iako bert, muzika: Carly Simon, 1977). Iz ovakve prakse nastao daleko eksplicitnije u 80-im, kori{}enje rock muzike kao je pravi pravcati trend naru~ivanja / eksploatisanja bestsele- marketin{kog sredstva nije za~eto u toj deceniji. Kao {to smo ra kao naslovne muzike za brojne detektivske / {pijunske / to ve} videli, najve}e produkcijske ku}e oberu~ke su prigri- avanturisti~ke filmove, npr. Shaft (red. Gordon Parks, muzi- le rock’n’roll odmah nakon dramati~nih efekata The Blac- ka: Isaac Hayes, 1971), Superfly (red. Godon Parks, muzika: kboard Jungle. Curtis Mayfield, 1972), Batman (red. Tim Burton, muzika: Filmovi s kraja 1960-ih tako|e pru`aju fascinantni uvid u Prince, 1989). komercijalno kori{}enje rock muzike. Veoma interesantan Diskografskim kompanijama nije trebalo dugo vremena da podatak o The Graduate i Easy Rider jeste da su za oba ova uvide masivni komercijalni potencijal ubacivanja jedne od filma izbor muzike napravili njihovi reditelji nezavisno od 122 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 118 do 125 Markovi}, D. D.: Rock’n’roll na filmu samih produkcijskih ku}a, s tim {to je u slu~aju The Gradu- zli~itog `anra poput Cat People (red. Paul Schrader, muzika: ate rediteljeva autonomija u tom pogledu bila znatno manja, Georgio Moroder, 1982), Electric Dreams (red. Steve Bar- a mo} produkcijske ku}e daleko ve}a. Razlog za to le`i u tzv. ron, muzika: Giorgio Moroder, 1984), Birdy (red. Alan Par- modernoj organizaciji i strukturi globalnih industrija zabave, ker, muzika: Peter Gabriel, 1984), Beverly Hills Cop (red. tj. u visokom stepenu njihove sinergije. Kompanija Univer- Martin Brest, muzika: H. Faltermeyer, 1987). Sredinom 80- sal, na primer, kontroli{e veliki procenat svojih diskograf- ih do{lo je do novog fenomena — anga`ovanja slavnih svet- skih i filmskih izdanja, tako da je u njenom interesu da mak- skih gitarista iz sfere tradicionalnog rocka kao filmskih mu- simizira ’komercijalnu integraciju’ jednih i drugih. Bilo kako zi~ara. U filmovima The Border (red. Tony Richardson, bilo, oba ova filma bili su od izuzetnog uticaja na uvo|enje 1981) i Paris, Texas (red. Wim Wenders, 1985), Ry Coode- ’rock soundtrack albuma’ kao velikog komercijalnog podu- rova muzika iskori{}ena je ne samo da bi pru`ila lokalni ’- hvata. Njihova profitabilnost od tog trenutka neprekidno je folk’ kolorit, ve} i da bi intenzivirala raspolo`enje same na- i brzo rasla, tako da je tokom 90-ih u velikom broju slu~aje- racije. Dobro poznata ’usamljena’ slide gitara jedan je od va ona generisala ve}e komercijalne uspehe od samih filmo- najboljih primera ovoga trenda, ba{ kao i Mark Knopflero- va u kojima je muzika sa njih prethodno iskori{}ena. vi ’keltizmi’ nakalemljeni na u osnovi rock muzi~ku pozadi- nu u Local Hero (red. John Forsythe, 1983) i Cal (red. Pat Jo{ jedan fenomen koji sjajno ilustruje brzi rast profitabilno- O’Connor, 1984). sti filmskih soundtrackova tokom 1990-ih jeste ve} ustaljena praksa koju bismo mogli nazvati ’uno{enjem raznolikosti’ u Rock’n’roll i MTV njihovu ponudu. Vi{e nemamo slu~aj 1 film: 1 soundtrack, Na ovom mestu bih se jo{ veoma kratko osvrnuo na muzi~- ve} se u prodavnicama mogu istovremeno pojaviti ~ak i tri ki video i njegovu povezanost s filmom. S pojavom MTV-a odvojena albuma s muzikom iz jednog te istog filma: (1) ori- (avgust 1981, u SAD), filmskim kompanijama poklonjena je ginalni filmski soundtrack, (2) pesme iz originalnog film- idealne baza za promociju i reklamiranje svog ’kulturnog skog soundtracka, (3) pesme inspirisane originalnim film- proizvoda’. Procedura je tu krajnje jednostavna: ako neka skim soundtrackom. Primer ove tre}e kategorije je sound- od pesama iskori{}ena u nekom od njihovih filmova posta- track iz filma Dead Man Walking (red. Tim Robbins, 1995) ne uspe{na, tj. dospe na liste singlova, video je tu da je be- na kome se nalazi samo jedna jedina pesma koja je iskori{}e- splatno reklamira, a preko nje i sam film. U ovom slu~aju vi- na u tom filmu. deo se koristi kao ’primarno marketin{ko oru`je’. Rock je tako|e u{ao na velika vrata u filmove u eri psihede- Uspon MTV-a u ’zonu kulture’ (propra}en tehnolo{kim ino- li~nog rocka s kraja 60-ih, kao i simfo rocka 70/80-ih. Na vacijama u tehnikama filmske monta`e), pomenuti ’pop mu- ovaj trend, naravno, veliki uticaj izvr{io je krajnje sugestivni zi~ki video’ tako|e je uticao na televizijski medij uop{te. Je- psihedeli~ni liquid light-show, kao i scenska doga|anja s kra- dan od karakteristi~nih primera tu je ve} pomenuta serija ja 60-ih, onakva kakva su registrovana na celuloidu u filmo- Miami Vice, koja po re~ima jednog od njenih producenta vima Woodstock (1970) i Monterey Pop (1969). Me|utim, ima za cilj da ostvari ’organsku interakciju muzike i sadr`i- ovi filmsko-muzi~ki nastavci pshedeli~nog / simfo rocka do- ne...’ bro su se primili tek nakon {to je muzi~ki instrument pod nazivom synthesizer postao na{iroko i naveliko rasprostra- Tokom protekle decenije, muzi~ki video prerastao je u jed- njen / popularan. Sve do samog po~etka 80-ih, on se u ve}oj no od dominantnih sredstava za {irenje pop/rock muzike, meri koristio samo u produkciji TV i niskobud`etnih igranih najpre na anglo-ameri~kom, a zatim i na globalnom tr`i{tu. filmova. Nakon toga, synthesizeri po~eli su da poprimaju sve Za razliku od tradicionalne filmske muzike, muzi~ki video va`niju ulogu u komponovanju rock muzike za film. Keith karakteri{e ~injenica da je njegova muzi~ka dimenzija odre- Emerson (Emerson, Lake and Palmer) u velikoj meri koristi |ene sintaksom i tekstovima same muzike. Drugim re~ima, sinthesizer, zajedno s drugim rock instrumentima, u svojoj struktura vizuelne naracije u jednom muzi~kom videu pove- muzici za Inferno (red. Dario Argento, 1980) i Nighthawks zana je sa narativnim procesima u muzici/tekstu date pesme. (red. Bruce Malmuth, 1981). Distopijski Los Angeles 2019. u filmu Blade Runner (red. Ridley Scott, 1982), ima za mu- zi~ku pozadinu savr{eni Vangelisov delimi~no sintesajzerski soundtrack. Zahvaljuju}i napretku i sve {iroj primeni sinteze i semplovanja zvuka, kao i tehnolo{kih pogodnosti poput SMPTE vremenskog koda, tokom prve polovine 80-ih do{- lo je do dramati~nog razvoja sofisticiranosti sinthesizera, koja se mo`e ~uti upore|ivanjem sounda u filmovima Cha- riots of Fire (red. Hugh Hudson, 1981) ili Escape from New York (red. John Carpenter, 1981), sa soundom Ryuchi Saka- motove muzike za Merry Christmas Mr. Lawrence (red. Os- hima Nagisa, 1983). U holivudskim produkcijama iz tog vremena sinthesizer s di- gitalnim semplovanjem, zajedno s drugim rock instrumenti- ma, kori{}en je kao muzi~ka pozadina filmova potpuno ra- This is Spinal Tap, Rob Reiner, 1982. 123 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 118 do 125 Markovi}, D. D.: Rock’n’roll na filmu

Kao {to smo to ve} prethodno istakli, sve ovo mnogo potse- Rock’n’roll na filmu danas }a na na~in na koji muzika, vi{e od dve decenije ranije, inge- U osvrtu na rock’n’roll na filmu danas, fokusira}u se na je- niozno upotrebljena u filmu Easy Rider. dan jedini film — rockumentarac Badsville (red. Chris Par- celin, Super Bees, The Street Walkin’ Cheetahs, Pygmy Love Circus, 2001) za koji bi se moglo re}i da ima sve dobre ka- I {ta jo{ tu re}i... rakteristike rock’n’roll filma s po~etka 2000-ih, a nijednu I, zaista, {ta jo{ tu re}i... Zabavu koju volimo i u kojoj u`i- lo{u. Mesto radnje — {to ne{to verziraniji mogu naslutiti iz vamo, po svemu sude}i, oblikuje sve manji broj sve ve}ih in- samog naslova filma — jeste vi{edecenijski rasadnik talento- dustrijskih konglomerata. Nju tako|e determini{u promene vanih rockera — Los Angeles. Prva stvar koju treba ista}i je- u pogledu ’tehnolo{ke konvergencije’ koje ~ine tradicional- ste da Badsville jasno pokazuje da iako je veliki muzi~ki / ne razlike izume|u razli~itih medija sve irelevantnijim. Radi filmski biznis ostavio rock’n’roll kao mrcinu pokraj puta se zapravo o ’vertikalnoj integraciji’. Jednostavnije re~eno, (posvetiv{i svu svoju pa`nju najkomercijalnije mogu}im so- globalne kompanije naprosto `ele da po{to-poto kontroli{u undima), jo{ uvek postoji veliki (rastu}i) broj izuzetno talen- sve {to je tu mogu}e kontrolisati. Recimo, Schwarzenegge- tovanih rock’n’roll bandova koji `are i pale (jer to, jedno- rov blockbuster Last Action Hero (red. John McTiernan, stavno, vole) kao {to se to radilo nekad, u davnim 60-im i 1995) snimila je Columbia Pictures, ~iji je vlasnik Sony Cor- 70-im. Badsville — bez dono{enja ikakvih sudova, komenta- poration. Njegov soundtrack objavila je CBS, ~iji je vlasnik ra, preterivanja ili filmskih efekata, ve} isklju~ivo faktograf- tako|e Sony, a sam film prikazivan je u bioskopskim dvora- ski — registruje duh rock’n’rolla u njegovom najprimarni- nama opremljenim sistemima s digitalnim soundom koje je, jem obliku — i u njegovom naboljem izdanju, nude}i neku naravno, napravio niko drugi do Sony. I to uop{te nije sve, vrstu trascendencije koja nedostaje u proizvodu koga ve} Sony je isto tako kreirao virtuelnu stvarnost i video igrice za- du`e vremena sravnjuju s zemljom robovi mainstream mu- snovane na ovom filmu... zi~kog/filmskog businessa.

Bilje{ke

1 Dejan D. Markovi}: Poruka je u muzici, OKO, broj 20, 1990; Nije sve potpuno novu vrstu filma: moj primer za to bio je G.I. Blues iz 1960. to bio samo rock’n’roll — Antologija kontrakulture, Plato, 2003. »Kada Elvis zadrnda na svojoj akusti~noj gitari«, rekao sam, »za~uje 2 Jonathan Eisen u svom predgovoru antologiji The Age of Rock, Vin- se elektri~ni solo. Kada se vidi kako ga prate bas i gitara, ~uju se du- tage Books, 1969. va~ki instrumenti i klavir. Kada on peva, tonski snimak kasni barem pola stiha... Jednoga dana, francuski filmski kriti~ari okri}e ove filmo- 3 Teenager je koncept 1950-ih, ’omladina’ i ’omladinska kultura’ poti- ve i pozdravi}e ih kao jedinstveni primer cinema discrepant. Odr`a}e ~u iz 1960-ih; teenager se uglavnom odnosi na omladinu radni~ke se retrospektive u Cinematheque, i ubrzo zatim Elvisovi filmovi bi}e klase, ’omladina’ sugeri{e bezna~ajnost klasnih razlika u ovom dobu, prikazani na televiziji, zajedno s u~enim komentarom koji veli~a fran- ali se obi~no, implicitno, odnosi na omladinu srednje klase (Simon cusko otkri}e i `ali nesposobnost Amerike da ceni svoju sopstvenu kul- Frith, Sound Effects, Pantheon Books, New York, 1981). turu.« (Greil Marcus, Tajna istorije kulture, Gradac, br. 120-121, pre- 4 Godine 1974. sam pisao o Elvisovim filmovima. Ti filmovi bili su teh- vod: Dejan D. Markovi}). ni~ki toliko nespretno ura|eni da sam mislio da oni otelovljuju jednu

Dejan D. Markovi} 10 najboljih rock’n’roll filmova*

1. DON’T LOOK BACK (dokumentarni; red. D.A. Pennebaker; SAD, Rockumentarac koji kao senka prati Rolling Stonese na njihovoj Let It 1967) Bleed turneji, dok se oni nezadr`ivo pribli`avaju neslavnom koncertu Klasik cinema verite koji se vrti oko Bob Dylanove kratke engleske tur- u Altamontu, Kalifornija. Fascinantan pogled ne samo na doga|aj za neje u maju 1965. Jedan od najintimnijih pogleda filmske kamere na koji mnogi ka`u da je okon~ao 1960-e, ve} i na sam band. istinskog rock genija, na njegovom prelazu iz folk heroja u rock super- 3. AMERICAN GRAFFITI (igrani; red. George Lucas, SAD, 1973) stara. Pre nego {to se ustoli~io kao tvorac broj 1 ameri~kih tehnokratskih mi- 2. GIMME SHELTER (dokumentarni; red. bra}a David i Albert Maysles, tova, Lucas je napravio sjajan film koji krase istinska ljudska toplina SAD, 1970) i neusiljena emotivnost. Iz njega se naprosto presipaju naj-naj hitovi

* Ovo je moja personalna lista, jedna od mogu}ih lista ’10 najboljih rock’n’roll filmova svih vremena’. Uz svaki je film dan rezi- me kvaliteta koji ih ~ine onime {to oni jesu. 124 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 118 do 125 Markovi}, D. D.: Rock’n’roll na filmu

50-ih (na originalnom soundtracku su, recimo: The Beach Boys, 7. STOP MAKING SENSE (dokumentarni; red. Jonathan Demme, 1984, Chuck Berry, The Platters, Buddy Holly, Billl Haley And His Comets, SAD) Del Shannon...) koji su se tokom decenija koje su usledile, zahvaljuju- U saradnji sa David Byrneom, Demme je uspeo da stvori — snimanje }i za-njih-specijalizovanim-radio-stanicama, od silne upotrebe tran- je trajalo tokom tri uzastopna showa Talking Heads na njihovom kre- sformisali u okamenjena kulturna artefakta. Me|utim, muzika u ativnom vrhuncu — kvintesencijalni koncertni film u kome je sve za- ovom filmu daleko je od pukog dekora, i on je ne stavlja pod znake ista ~ista magija. navoda poput brojnih kasnijih filmova — te melodije su podjednako prirodan i neizbe`an deo `ivota njegovih protagonista (Klasa ’62) kao 8. LIFE LESSONS (kratki igrani; red. Martin Scorsese; pri~a u omnibu- i deo ulice na kojoj oni provode svoje ve~eri satima krstare}i gore-dole. su New York Stories, SAD, 1989). Dodatne poene Lucas dobija za maestralni na~in na koji predstavlja ^ak i ako Scorsesova pri~a o raspadu kratkotrajne ljubavne romanse arhi-DJ-a ’Wolfman Jacka’ — ne kao ki~ ikonu, ve} kao sveprisutnu, izme|u akcionog slikara (Nick Nolte) i njegove asistentkinje, strogo svemo}nu, misterioznu figuru, bo`anstvo tinejd`erskog carstva. Graf- uzev{i, nije rock film, ona je jedan od najeksplozivnijih izraza mo}i fiti uspevaju da veoma, s izuzetnom merom i sofisticirano{}u naslika- rock muzike na koji se mo`e nai}i. Kad je Nolte besan, on pu{ta mu- ju specifi~nosti svog perioda — autenti~ne pojedince, zajedno s njiho- ziku na sav glas na svojim boom boksovima Procol Harumov hit za vim automobilima, ode}om, jezikom — kao i da sve to transcenduju sva vremena Whiter Shade of Pale i `ivu verziju Like A Rolling Stone i poka`u nam kako je to kad si mlad. [to je doneklo sinonim za Boba Dylana) koji izra`avaju sve {to on ose}a, od gneva do kreativne rock’n’roll. inspiracije do nesposobnosti da napravi razliku izme|u neuzvra}ene 4. THE LAST WALTZ (igrani; red. Martin Scorsese, 1978, SAD) strasti i neuzvra}ene ljubavi. Podsetnik da su, u dana{nje vreme, broj- Jedan o esencijalnih koncertnih filmova. Snimak opro{tajnog koncer- ni filmovi koji nisu o rocku — ipak rock filmovi, znali oni to ili ne. ta The Band, u San Francisku, kojima se na sceni, pored najve}eg bro- ja svetskih rock starova koji se ikad okupio na jednom mestu, pridru- 9. TRAINSPOTTING(igrani; red. Danny Boyle, Velika Britanija, 1996) `uju: Neil Young, Eric Clapton, Van Morrison, Ringo Starr, Ron Wood, Super-kineti~ka, opsesivna pri~a o omladinskoj heavy junk sceni Bri- Joni Mitchell, i naravno Bob Dylan. Za vrhunski vizuelni kvalitet i tanije s kraja 80-ih, donekle olak{ana komi~nim trenucima, s jednim ugo|aj zaslu`ni su Michael Chapman, Vilmos Zsigmond i Laszlo Ko- od najboljih soundtrackova do tada. Od samog eksplozivnog po~etka vacs, koje je Scorsese anga`ovao kao kamermane. The Last Waltz je uz Lust for Life Iggy Popa do overdose-od-koje-se-propada-u-pod uz nedavno restauriran pod supervizijom samog Scorsesea, dok je sound- Perfect Day Lou Reeda do u~enice koja pevu{i Temptation grupe New track digitalno remiksovao i remasterovao li~no Robbie Robertson. Order do napete scene finalne kra|e uz Born Slippy i Underworld, Tra- 5. JUBILEE (red. Derek Jarman, 1978, GB) inspotting toliko dobro integri{e svoje muzi~ke naznake i halucinator- Ekstremno nadahnuta vizuelno-muzi~ka fantazija Dereka Jarmana u nu radnju da zauvek menja na{u percepciju svake pojedine pesme. kojoj se sudaraju elizabetanska Engleska i post-ta~erovska pusto{, plemstvo i pankeri, uz nezamenljivu podr{ku sjajnog soundtracka 10. YEAR OF THE HORSE (dokumentarni; red. Jim Jarmusch, SAD, (Adam Ant, Toyah Willcox, Wayne County). 1997) 6. PINK FLOYD: THE WALL (igrani; red. Alan Parker, 1982, SAD) Pravi dinamit od rock’n’roll dokumentarca. Jarmusch o~igledno obo- Reditelj Parker i animator Gerald Scarfe serviraju nam spektakularne `ava svoju temu — divlja i neulep{ana pri~a o Neil Youngu i Crazy vizuelne prizore koji nas zakucavaju za stolicu. Genijalni soundtrack Horse, grupi ~iji se koreni prote`u skoro 30 godina unazad. Intiman, kome se te{ko mo`e na}i ravna. Eksperimentalna struktura ovog filma lirski, a ipak zapaljiv film koji odu{evljava i Youngove i Jarmuschove mo`e odbiti linearno-orijentisanije gledaoce, ali oni koji nalete na fanove. Desetak Youngovih najboljih pesama ispresecanih iskrenim, ’Zid’ i nastave dalje — pamti}e to jako dugo. duhovitim i ponekad gorkim intervjuima iza scene.

125 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. TUMA^ENJA

UDK: 791.6:82 778.53:82 Hrvoje Hribar Ekranizacija*

panj unifikacije na razini sintakse i kompozicije. Ho}e li transplantacija neke fabule iz knji`evnog u filmski organi- zam uspjeti ili ne}e, ne mo`e znati nitko, i jedino pravilo gla- si: operacija ponekad ne uspije, a ne{to rje|e nekako i uspi- je.

3. Recepti i preporuke U vezi s rasprostranjenim {kolskim predod`bama o tome koja je knji`evnost podobna za ekranizaciju, a koja nije, odu- vijek sam bio skepti~an. Vrlo je lakomisleno vjerovati kako su pripovijesti koje se oslanjaju na stilske figure, opis i in- trospekciju glavnoga lika problemati~nije od onih temelje- Adaptacija Kafke: Proces (The Trial), Orson Welles, 1962. nih na jednostavnoj naraciji. Studenti filma kad-tad do|u na pomisao kako je sa`eto i neretori~no Kafkino pripovijedanje scenaristi~ki zlatni rudnik te zatim nu`no upadnu u nevolju. Otimanje kreativnoga potomstva piscu, koji za neujedna~e- ^ak ni Orson Welles nije daleko stigao s Procesom, zato {to nu naknadu prodaje svoje maj~instvo velikom sustavu, ma- Kafkina pripovjeda~ka jezgrovitost umjesto jasnog, neo~eki- }ehinskom diktatu sasvim opre~ne vjere i zakona. vano proizvodi nejasno. Jezgrovitost tamo donosi ukleti de- ficit stvarnosti koji izlu|uje ~itaoca, sve dok ovaj ne prihva- 1. Porijeklo ti Kafkine pisarnice, kupaonice i predvorja kao popri{te tal- Rije~ nije od ju~er. Danas kad smo navikli na sitne ekrane mudske kataklizme. Ekranizirati, dovr{imo taj primjer — mobitela i note-booka, spremni smo zaboraviti da je imeni- ovdje zna~i diskreditirati. Ili jednostavnije: nasjesti. Drugo ca ekran svojedobno isklju~ivo ozna~avala bijelo prostran- {kolsko pravilo vi{e po{tujem: ono ka`e da su ekranizacije stvo namijenjeno sinemaskopskom prikazivanju partizanskih minorne knji`evnosti redovito uspje{nije od ekranizacije kla- kolona, Keopsovih piramida, hanibalskih slonova. (Zaslon sike. Kostolomna primjena filmskih pravila u manje se vri- je utoliko odli~na prevedenica.) Ekranizacija ozna~ava pre- jedne literature obi~no izvede bezo~nije i s manje iluzija. Da- lazak iz mjere u mjeru, transformaciju malene knjige u ele- kle uspje{nije. fantsku proporciju. Uve}anje koje se doga|a ekraniziranoj knji`evnosti sasvim obrnuto djeluje na njezinu strukturu, 4. Asimilacija koja se razmjerno pojednostavnjuje. Kad ka`emo da se za- U ameri~koj kulturi, jedinoj dosad poznatoj takvoj sredini — slon nalazi u podru~ju drugih veli~ina mislimo na druga~iju kinematografsko razmi{ljanje dominira u tolikoj mjeri da ve- narativnu ekonomiju, razli~itu emotivnu gravitaciju te domi- }ina ikad napisanih ameri~kih knjiga nalikuje na prepri~ane naciju kratkovidnoga gospodara: vremena, tiranina kojem filmove. Ta osobina uklju~uje i ameri~ke pripovijesti nastale knji`evnost rado pokazuje figu. prije izuma kinematografa, {to govori o nekim o~ito sudbin- skim predispozicijama sredine. Raymond Chandler, primje- 2. Vrsta rice, pisao je svoje detektivske romane jednim okom gleda- Ekranizaciju dogmatski mo`emo nazvati vrstom prijevoda. ju}i prema Foxu i Paramountu, a njegovim putem nastavile Mnogo je te`e obuhvatno objasniti jezi~na pravila koja su stotine nasljednika. Kad ~itate Deep Sleep (Duboki san), upravljaju procesom. Strategije oblikovanja djela su u knji- imate dojam da ovdje nije bio potreban scenarist, te da je `evnosti gotovo neiscrpivo raznolike, a film je u tom pogle- Howard Hawks vjerojatno napisao knjigu snimanja unose}i du bitno dogmati~niji. Budu}i da je slika neusporedivo ma- brojeve kadrova izravno u d`epno izdanje romana. Ako po- nje egzaktan znak od rije~i, filmski jezik zahtijeva ve}i stu- gledate {picu filma, me|utim,iznenadit }ete se: popis scena-

* Tekst je izvorno napisan za Rje~nik Tre}ega programa Hrvatskoga radija. 126 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 126 do 127 Hribar, H.: Ekranizacija

Zato {to nam se smije{i kao filmski nesavladiv trenutak jed- noga knji`evnog djela, makar ono poduzelo sve {to se uop- }e mo`e poduzeti da bude spremno za ekran.

5. Povijest Ekranizacije imaju svoju povijest, poku{at }u je skratiti: Umorstvo Vojvode od Guisea i sli~ne adaptacije s po~etka filmske ere nastale su da bi sajamskoj umjetnosti prigrabile ugled institucionalne kulture. Danas je druk~ije, literatura `eli biti prevo|ena na ekran da bi dospjela u ekonomsku zonu masovne mo}i temeljene na globalnoj publici. [kolska omladina tako|er ima svoje ekonomsko na~elo: ekranizaci- ja klasike reducira muku oko lektire na devedeset minuta po naslovu. Krle`ijanski film: Koncert, Branko Belan, 1954. 6. Nacionalno pitanje rista du`i je od popisa glavnih glumaca. Izme|u ostalih Ben Hecht, najve}i holivudski scenarist svih vremena, kao i Wil- Pretpostavljam da ne smijemo zaboraviti lokalnu dimenziju liam Faulkner, najve}i ameri~ki pisac 20. stolje}a, mu~ili su toga pojma. Ekranizacijska situacija u Hrvata odre|ena je u se mjesecima da napi{u scenarij za ekranizaciju Dubokog prvom redu naravi na{e fabulativne tradicije, koja je vrlo sna. Problem nije bio Chandlerov stil, nego sa`imanje pri~e, ~udna, i bolje od komparatista ili filmologa objasnio bi je gorespomenuta tiranija vremena. Kad se roman od 250 stra- psihoanaliti~ar. Tradicionalni hrvatski knji`evni pripovjeda~ nica skratio na 90 stranica scenarija, poremetila se arhitek- plaho je bi}e, lirski subjekt koji se sakrio u gusti{u proze. tura fabule i morali su isku{ati gomilu varijanti dok nisu na{- Pi{e rijetko, te stoga s nezdravim vi{kom ambicije `udi po- li jednu koja je na kraju upalila. Osim u jednom detalju. Do kazati svoja jezi~na umije}a i stupa u deliri~an odnos s tek- danas kriti~ari i obo`avatelji toga klasi~nog djela imaju pro- stom zapostavljaju}i fazu knji`evnoga rada koja se zove smi- blem prebrojavaju}i mrtvace u filmu. {ljanje. Najuzornija ekranizacija u povijesti hrvatskoga filma stoga je Mimi~in Doga|aj, film prema noveli hrvatskoga Jedno umorstvo ostaje nejasno, i do danas nije otkriven ubo- knji`evnika Antona Pavlovi~a ^ehova. Marinkovi} i Krle`a jica ili krivac, kako me|u likovima, tako ni u filmskoj ekipi: na filmu su do`ivjeli katastrofu. Krle`a je imao sre}e jedino Hecht? Faulkner? Hawks? Chandler? Svi su poslije rekli: ni- donekle s Belanovim Koncertom, budu}i da Desni~in scena- sam ja, i upirali prstom jedan u drugog. Jedna literarna legi- rij za taj film izgleda kao ekranizacija nekoga Krle`ina roma- timno neizgovorena ~injenica u filmu se pretvorila u scena- na. Knjige, koja, dodu{e, ne postoji. Uz malo zena, Koncert risti~ku rupu. Ta rupa nije upropastila film, te je vjerojatno mo`emo nazvati ekranizacijom nenapisana knji`evnog djela. danas mo`emo {tovati kao antedatiranu prethodnicu Zvu~i ludo, ali ako malo razmislite, shvatit }ete koliko pro- Lynchove filmske metafizike zasnovane na scenaristi~kim kleto to~no ta definicija izra`ava ukupnu poziciju filma u prazninama — no meni je sad simpati~na iz drugih razloga. Hrvatskoj kulturnoj tradiciji.

127 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. REPERTOAR SVIBANJ-SRPANJ 2004.

Troja 128 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. REPERTOAR SVIBANJ-SRPANJ 2004. Kinorepertoar Uredila: Katarina Mari}

1. 24 sata (B) 148 2. Ali (C) 151 3. Ameri~ki san (B) 137 4. Avanture male Chihiro (A) 130 5. Ba{ kao Beckham (B) 144 6. Blues — glazbeno putovanje (A) 134 7. Buffalo Soldiers (B) 147 8. Dani nogometa (D) 156 9. Dan poslije sutra (B) 141 10. Divlja prostranstva (B) 146 11. Domino efekt (C) 150 12. Glavom kroz zid (B) 136 13. Harry Potter i zato~enik Azkabana (B) 142 14. Kellyjeva banda (B) 139 15. Kill Bill 2 (B) 138 16. Korak ispred (C) 151 17. Kraljevi} i ja (D) 154 18. Kurva (C) 152 19. Legenda o tri mu{karca (D) 155 20. Luda ku}a (D) 155 Avanture male Chihiro 21. Ljubav i sve ostalo (B) 145

22. Michel Vaillant (D) 156 23. Nikad se ne}u zaljubiti (D) 154 24. Opasne djevojke (D) 154 25. Pobuna na farmi (B) 143 26. Punisher (D) 156 27. Sestre Marije Magdalene (A) 132 28. Smijeh i kazna (D) 155 29. Starsky i Hutch (C) 153 30. Stepfordske supruge (C) 152 31. Tajni prozor (C) 150 32. Troja (B) 140 33. Zatamnjenje (C) 153 34. Zora `ivih mrtvaca (B) 149

Harry Potter i zato~enik Azkabana

129 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere AVANTURE MALE CHIHIRO Sen to Chihiro no kamikakushi

Japan, 2001 — ANIMIRANI — pr. Studio Ghibli, male Chihiro velik su film, koji vrijedi manti~nog o~aranja, a i da nas uvjere u NTV, Dentsu Inc., Tokuma Shoten, Buena Vista In- vidjeti na velikom platnu, ali koji trpi i shva}anju da smo napredniji od njih, ternational, Touhoku Shinsha, Mitsubishi Commer- beskona~no mnogo ponovnih ku}nih pa u njima mo`emo u`ivati tek kao u cial Affairs, Toshio Suzuki; izv. pr. Yasuyoshi Toku- gledanja. laganoj zabavi za klince. Miyazaki stoji ma — sc. Hayao Miyazaki; r. HAYAO MIYAZAKI; d. Sve i da ni{ta dotad nisam znao o nje- na posve suprotnom motri{tu: ne, baj- f. Atsushi Okui; mt. Takeshi Seyama — gl. Joe Hi- mu, shvatio bih njegovu posebnost ve} ke su nam oduvijek trebale, danas kao saishi — glasovi Rumi Hiiragi, Miyu Irino, Mari iz uvodnih minuta. Stvari tu po~inju i nekad, pa terenski automobil u njima Natsuki, Takashi Naitô, Yasuko Sawaguchi, Tatsuya veoma normalno... obitelj se seli u novi ima jednak legitimitet kao onda konj Gashuin, Ryunosuke Kamiki, Yumi Tama- grad, otac je odu{evljen snagom svoga zelenko. A sve i ako nam je sad potre- i — 125 min — distr. Discovery terenskog automobila, a djevoj~ica ba za ne~im bajkovitim danas plasti~na Chihiro na stra`njem sjedalu dr`i bu- i ovisna o hirovima ekonomije, ona Djevoj~ica Chihiro s roditeljima zaluta u ket, prvi koji je dobila u `ivotu, ali tek time nije manje vrijedna. Valja znati ra- tajnoviti grad napu~en bogovima i ~udovi- za rastanak... Oni u jurnjavi pro|u zlu~iti ono arhetipski bitno od taloga {tima. kroz mjesto i na|u se usred {ume, gdje vremena. se nalazi prolaz {to se doima veoma Miyazaki upravo to ~ini u vilindomu Neke je filmove stvarno lako prepo- staro, ali zapravo vodi tek tematskom koji }e Chihiro prona}i zapretena u znati kao veoma posebna djela odmah parku u obliku staroga mjesta, izgra|e- ovome kompleksu gra|evina. Odno- na po~etku. U slu~aju novoga Miyaza- nu za gospodarskog procvata devede- sno, ne u ~istom vilindomu, nego u kijeva dugometra`noga filma moglo bi setih, a sad napu{tenom. svojevrsnoj tranzitnoj postaji izme|u se ~ak re}i da smo to dobro znali godi- na{eg svijeta i onog zbilja onostranog, nama prije nego {to nam se napokon Uvi|ate li posebnost? Postavka ima re- alisti~nu fakturu do sitnih pojedinosti, koji cijelim trajanjem filma ostaje tek a strukturom slijedi sve elemente ~iste nazna~en: u javnom kupali{tu za ele- fabule bajke — prijelaza u onostrani mentalna stvorenja. U ustanovi koju svijet, pogibeljan i pustolovan. Kao da mo`da vodi prava harpija, imenom Yu- ve} to nije dovoljno te{ko posti}i, Mi- baba, ali koja nije zbog toga tek mjesto yazaki uvrije`enu pojavu toga prijela- iz pri~a za malu djecu: Chihiro }e se znog mjesta obr}e naglavce. Ono, nai- ondje morati zaposliti i naporno raditi, me, obi~no ispod privida ne~ega novog iako je jo{ mala. Da je crti} ameri~ki, krije ne{to prastaro, ne{to zapreteno u Chihiro bi bila prgava i puna aktivisti~- maglama podsvijesti i pro{losti, gdje se kih opaski o nepravdi eksploataciji na{ svijet spaja s vilinskim. Tako je to u dje~je radne snage (a glas bi joj davala repozitorijima bajki ~ovje~anstva, u Ja- Keira Knightley); ovako, Chihiro ula`e panu kao i u Europi, u Australiji kao i napor da {to prije pokop~a zakonitosti u Africi. mjesta na kojem se zatekla, {to djeluje daleko emotivno uvjerljivije. A klasi~ni Time {to Miyazaki na po~etku guli pa- motiv iz bajki — kad Yubaba oduzme tinu pro{losti s ne~eg naizgled stara da pojavio na repertoaru. Sje}am se da mi Chihirino ime i dade joj novo — preu- bi na{ao ne{to novo i plasti~no, a tek je za malo promaknuo u Berlinu 2002, zima mjesto klasnoga komentara, ako onda otkriva da upravo to novo i pla- samo da bi potom dobio Zlatnog med- ho}ete, dok u svakom slu~aju stavlja sti~no nosi sa sobom sve bitne atribute vjeda, a godinu potom i Oscara; dok je to~ku na postupak prijelaza. cijeli svijet brujao o njemu, u nas od vilindoma, on pokazuje da shva}a ne- njega nije bilo ni traga ni glasa. Stigao {to bitno. Da je ikonografija pradavno- Spomenuo sam talog vremena: Chihiro sam ve} kupiti i DVD putem interneta sti iz bajki bila samo obi~na svakodne- se ondje doista bavi sapiranjem taloga, prije nego {to se kona~no pojavio na vica u doba kad su bajke nastajale; zapravo. Od anonimne radilice postat otvaranju posljednjega Animafesta... dvorci i kraljevne nisu za njih nu`ni, }e akter zbivanja kad o~isti duh rijeke Gdje sam ga `eljno pogledao. Avanture premda nama danas trebaju zbog ro- od mulja i sme}a (oba elementa scene 130 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere A

znaje da u dana{nje vrijeme ovakva for- ma do`ivljaja nije dio socijalnog, nego samo individualnog iskustva... osim u kinu, u tom prijelaznom mjestu. Sjajno animiran do najsitnije pojedino- sti, a tradicionalno dvodimenzionalan, film je kruna svega {to je Miyazaki u~i- nio. ^ak i u Japanu, zemlji s najrazvije- nijom animacijskom scenom na svijetu, on je poseban: na Zapadu ga mogu us- porediti samo s Johnom Lasseterom (~iji studio Pixar — barem u ^udovi{ti- ma iz ormara — jedini shva}a da bajke mogu biti zasnovane na posve suvre- menim datostima) i s Neilom Gaima- stalni su Miyazakijevi motivi — ekolo- nesaglediva jezera: voda + put, da, ar- nom (koji je u prozi i stripu u~inio vi{e gija i do`ivljaj rada kao ne~ega dobra hetipi su svi na broju, ali nije samo u za reafirmaciju bajkovite naracije od — i doimaju se odve} intimno mi{ljeni- tome stvar. Rije~ je o do`ivljaju. Ima, s bilo koga s ina~e derivativne fantasy ma, a da bi ih se moglo optu`iti za de- druge strane, ne~eg izrazito dje~jeg u scene). Nije ~udno, stoga, {to su oboji- klarativnost). Od ~iste junakinje pro- jedinoj otvoreno humornoj pojavi u fil- ca aktivno radila na promicanju Miya- metnut }e se, pak, u ne{to slo`enije na- mu — zamorcu kojeg nosi jedna maju{- zakija u anglosaksonskom svijetu: ali kon {to u kupali{te pripusti pojavu na ptica — ali oni supostoje s poplav- oni su jo{ u~enici, dok je on zbiljski koja se njoj ~ini dobrom, ali ubrzo po~- ljenim vlakom... Stvari stoje ne{to bje- sensei. ne mamiti i pro`dirati `itelje. Znamo lodanije sa Zenibom, Yubabinim duali- za motiv dobra lika koji pomogne ne- sti~kim parnjakom, jer smo na takve Vladimir C. Sever pravedno uni`enom velmo`i — ali ovo opreke donekle naviknuti. Izuzev ~i- je druk~ije: Chihiro kao da tim pote- njenice {to je Zeniba dotad bila antago- zom odista grije{i, pa i sama dospije u nist ~ak i Chihirinom vjernom pratiocu opasnost... Je li ona stvarno pogrije{i- Hakuu... kojeg nisam uop}e stigao spo- la? Je li duh s maskom postao pohle- menuti. Ima toga ovdje previ{e, {to pan jedino zbog toga {to su oni u kupa- mogu. li{tu takvi? Ili, napokon, zbivanja i po- Avanture male Chihiro ne zavr{avaju se jave ovdje nije posve mogu}e razdijeli- nikakvom promjenom za okolinu u ko- ti na dobre i lo{e? jem ona obitava: roditelji su spa{eni, Ne, nije: a to je danas u komercijal- to~no, ali situacija na koncu filma ni za nom, narativnom, animiranom filmu koga nije druga~ija, {to se kosi s redo- gotovo ne~uveno. I to ne samo za vitim pravilima bajke. Ni za koga, to~- Amerikance. Miyazaki prodire u ova- nije, osim za nju: utoliko Miyazaki pri- kvim prizorima dalje od ~iste dramske logike i pribli`ava se logici snova — koja, ako je vjerovati Jungu, i nije mno- go druk~ija od logike bajki. Ovo nije, {to je izrazito va`no naglasiti, opravda- nje za nedosljednosti, za stav tipa ’to je bajka, pa sve prolazi’. Duh s maskom (kao i golemo dojen~e i {estoruki ko- tlovni~ar i jo{ {to{ta drugo) doimaju se to~nima i uvjerljivima, sve i ako nam racionalno nije uvijek jasno za{to. Nakon toga prizora zapo~inje serija ra- spletanja: a kako u Miyazakija i ovaj put u filmu ima radnje i motiva da se popune dva i pol standardna filma, ve} bi se ~isto spajanje krajeva u~inilo hva- levrijednim: ali nadahnu}e ovdje ne popu{ta do sama kraja. Ima ne~eg izra- zito sna`na u prizoru vlaka {to putuje po pruzi potonuloj tik ispod povr{ine 131 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere SESTRE MARIJE MAGDALENE The Magdalene Sisters

Velika Britanija, Irska, 2002 — pr. Bórd Scannán na hÉireann, Element Films, Film Council, Momen- tum Pictures, PFP Films Ltd., Scottish Screen, Tem- ple Films, Frances Higson; izv. pr. Ed Guiney, Paul Trijbits — sc. Peter Mullan; r. PETER MULLAN; d. f. Nigel Willoughby; mt. Colin Monie — gl. Craig Armstrong; sgf. Mark Leese; kgf. Trisha Biggar — ul. Geraldine McEwan, Anne-Marie Duff, Nora-Jane Noone, Dorothy Duffy, Eileen Walsh, Sean Colgan, Laurie Ventry, Tracy Kearney — 119 min — distr. Discovery

^etiri djevojke dospijevaju u samostansko uto~i{te za ’gre{nice’, u kojem bivaju izra- bljivane i mu~ene.

Pri~a o irskom konviktu u kojem su kim tko nije zakoniti suprug smje{tane mlade `ene godinama bile zato~ene i su u crkvene institucije kaznioni~kog pod izlikom iskupljenja grijeha bivale tipa. S obzirom da ih se odreklo i dru{- izvrgnute brutalnom du{evnom, tjele- tvo i vlastita obitelj, nisu imale kamo snom i spolnom zlostavljanju, nedvoj- pobje}i te su bile prisiljene trpjeti zlo- beno je jedan od najboljih i najsna`ni- stavljanja ~asnih sestara, kojima je sa- jih filmova koji su se u posljednje vrije- mostan tek poligon za vje`banje sred- me na{li na repertoaru na{ih kina (do- njovjekovne dogmatike iskupljenja gri- du{e samo jednog, i to u sklopu ciklu- jeha patnjom. Mullan se usredoto~uje sa Filmofilija). To mra~no ostvarenje na ~etiri takve sudbine: Crispinu i zasnovano na ~etiri pri~e nastalo je na Rose, ~iji je grijeh izvanbra~no dijete, temelju dokumentarca Seks u hladnoj Margaret koja je `rtva silovanja i Ber- klimi (Sex in a Cold Climate), koji go- nardette koja je optu`ena za zavo|enje. vori o irskim samostanima reda Marija Samostan djeluje kao srednjovjekovna Magdalene. Redatelj i scenarist Peter kaznionica, a posluje kao profitabilan Mullan bavi se represivnim katoli~kim obrt pranja rublja, od kojega ~asne se- preodgojem i irskim dru{tvom sredine stre ubiru solidnu zaradu. Pranje rublja {ezdesetih, u koje smje{ta potresnu pri- kao simboli~ko ~i{}enje od grijeha lu- ~u snimljenu prema istinitim svjedo~e- kava je i okrutna katoli~ka dosjetka njima. Irsko teokratsko i patrijarhalno koja izvornu ora et labora doktrinu dru{tvo na jednostavan se na~in osve}i- izokre}e na sarkasti~an na~in. valo `enama zabludjelim u smrtni gri- Mullan od scenarija koji se usredoto~u- jeh: sve one koje su rodile izvanbra~no je na prikaz institucionaliziranoga nasi- dijete ili pokazivale znakove flerta s ne- lja uspijeva snimiti vrlo potresan film. 132 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere A

Sivim tonovima, ~estim krupnim pla- mnogo ve}u mo} i utjecaj na javno novima, izvrsnom podjelom uloga, mnijenje negoli danas. Sestre Marije me|u kojima se isti~u Eileen Walsh kao Magdalene film je univerzalne poruke i psiholo{ki labilna Crispina i Nora-Jane individualne krivnje; to je film atmos- Noone kao decentno zavodljiva, prko- fere koji ne polemizira s dogmama sna i samouvjerena buntovnica Berna- Drugoga vatikanskog koncila, nego dette, te eksplicitnim prikazima nasilja te`i ispraviti nepravde ili barem na njih i psiholo{ke represije, Mullan gledate- ukazati. On je kr{}anski intoniran u lja na vrlo izravan na~in uvodi u pri~u, mnogo ve}oj mjeri nego {to bi to treba- ne dopu{taju}i mu odmak od prikaza- o biti te popustljiviji nego {to se od nje- nih zbivanja. Dva sata nasilja i religio- ga o~ekuje. znoga fanatizma ~ini okosnicu filma. Pri~a je vi{eslojno potresna; kako zbog Znakovito je da se film u osnovi ne bavi vjerom u Boga, ~ak ni katoli~kom iznimno uvjerljivih i psiholo{ki nijansi- crkvom kao financijski rentabilnom i ranih uloga ~etiriju djevojaka, tako i ideolo{ki formativnom institucijom zbog pitanja koje film name}e i otvara. pro`ivjele. Sustav koji proizvodi zlo~in nadzora i kazne. Utoliko su proma{eni nedvojbeno je maligan, no redatelju Ponajprije, rije~ je o ~injenici da su ta- komentari i prikazi koji Mullanovo kva vje`bali{ta katoli~ke strogo}e i pra- nije namjera primarno osu|ivati Crkvu ostvarenje smatraju bergmanovskom za grijehe koje je po~inila, jer oni ne bi nja grijeha brutalnim premla}ivanjem u psiholo{kom dramom o posljednjim Irskoj postojala jo{ do prije nekoliko bili mogu}i da nije represivna dru{tva stvarima u kojoj se propituje Bo`je po- koje ih je omogu}ilo. Mullanova kriti- godina. Dru{tveni kontekst ovdje je stojanje, manjak vjere ili pak iskuplje- vrlo bitan: umjesto turisti~ki privla~na ka stoga smjera na irsko dru{tvo, zao- nje od grijeha. Film je ponajprije prikaz stalo u plemenskim obi~ajima, dogmat- zelenog otoka ili europske informati~- duhovne situacije u Irskoj sredinom ke sile kakvom je posljednjih godina sko zbog straha i oto~ke zatvorenosti, 60-ih godina pro{loga stolje}a, usredo- opsjednuto grijesima zbog siroma{tva u do`ivljavamo, sada se susre}emo s Ir- to~en podjednako na uvjerljive psiho- skom kao jednom od posljednjih preo- kojem je prakti~ki donedavno `ivjelo. lo{ke portrete glavnih likova i dru{tve- Sestre Marije Magdalene vrlo je provo- stalih bastiona rigidna katolicizma, ni kontekst odgovoran za njihovu pat- konzervativnim dru{tvom u kojem je kativan i intrigantan film, koji }e sa- nju. ^injenica da isto to vrijeme na svim sigurno i dalje izazivati komenta- izvanbra~no dijete dovoljan razlog za drugoj obali Atlantika obilje`ava nasta- izop}enje iz dru{tva. Dodu{e, filmski re. Ali prije svega to je sjajno snimljena nak hipijevskoga pokreta koji se zala`e drama koja odli~nim scenarijem i sna`- kontekst (odnosno: predtekst) ve} za nesputanu ljubav i ukidanje svih odavno postoji: te{ko je i ovla{ nabro- nim gluma~kim ostvarenjima progova- dru{tvenih, gra|anskih i seksualnih ob- ra o ljudskoj patnji i o nemo}i pojedin- jati sve filmove u proteklih nekoliko veza koje bi mogle sprije~iti pojedinca ca da se suprotstavi dru{tvu, o dru{tve- desetlje}a u kojima je Irska toponim si- na njegovu putu do ostvarenja vlastita nom sustavu koji institucionaliziranim roma{tva, gladi, te{kog `ivota i strogih sadizmom poku{ava slomiti ljudsko obiteljskih normi zasnovanih na tradi- dostojanstvo jer u tome vidi jedinu mo- cijskom i obi~ajnom pravu. gu}nost legitimacije i smisao vlastita Mullan tomu pridodaje i o{tar `alac postojanja. konzervativna katolicizma, otvaraju}i time neku vrstu javne rasprave koja je, Ton~i Valenti} barem prema postoje}im informacija- ma, u Irskoj i [kotskoj imala efekta u crkvenoj hijerarhiji i {iroj javnosti. No ne i u Vatikanu, gdje je film o~ekivano nai{ao na `estok otpor te je progla{en u`itka, bizarna je koliko i stra{na. Jer, »zlobnom provokacijom prepunom bi- doista, rije~ je o dva svijeta koja u jesa i gor~ine«. Mullan je, prema vlasti- istom razdoblju `ive posve razli~ite tim rije~ima, bio »idealisti~an mladi svjetonazore: u jednom ideologija Wo- katolik«; njegova je osuda zlo~ina prije odstocka na sun~anim pla`ama Kali- svega individualna i eksplicitno te`i in- fornije promi~e promiskuitet, dok se u dividualiziranju krivnje i grijeha. Nje- drugom, ki{om ispranom i mra~nom govo ostvarenje nipo{to nije sadisti~ka krajoliku Irske jo{ `ivi kao u srednjem osveta katoli~koj crkvi, nego pseudo- vijeku. Mullanov je film zanimljiv dokumentarni prikaz onoga {to je za upravo stoga {to nije meditativno ber- njega eksces, a ne pravilo, te se zato o{- gmanovski i stoga {to nije pamfletska tri napadi slu`benih crkvenih glasno- osuda kr{}anstva odnosno katolicizma. govornika i ne mogu shvatiti druk~ije Njegov stav prema vjeri nalazi se u li- negoli kao uzaludni ressentiment za kovima protagonistica, koje ostaju razdobljem u kojem je crkva imala vjernice i nakon zlostavljanja koje su 133 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere BLUES — GLAZBENO PUTOVANJE (Grijanje nad vra`jim ognjem, Crveno, bijelo i blues, Put za Memphis, Du{a ~ovjeka, Kumovi i sinovi, Povratak ku}i, Piano blues) The Blues (Warming by the Devil’s Fire, Red, White & Blues, The Road to Memphis, The Soul of a Man, Godfathers and Sons, Feels Like Going Home, Piano Blues)

SAD, 2003 — DOKUMENTARNI — pr. Road Movi- Nakon {to je projektom Stolje}e filma es Filmproduktion, Vulcan Productions, Margaret dao dojmljivu posvetu sedmoj umjet- Bodde, Robert Kenner; izv. pr. Martin Scorsese — nosti, veliki Martin Scorsese ciklusom sc. Charles Burnett, Robert Gordon, Peter Guralnick, dokumentaraca o bluesu odaje prizna- Wim Wenders; r. CHARLES BURNETT, CLINT EAS- nje i glazbi koju voli. Zajedno sa skupi- TWOOD, MIKE FIGGIS, MARC LEVIN, RICHARD PE- nom darovitih redatelja, tako|er ma- ARCE, MARTIN SCORSESE, WIM WENDERS; d. f. hom zaljubljenika u blues, Scorsese kao Barry Ackroyd, John N. Demps, Mike Eley, Arthur izvr{ni producent i autor uvodnoga do- Jafa, Richard Pearce; mt. Mathilde Bonnefoy, Edwin kumentarca potpisuje serijal od sedam Santiago, David Tedeschi — gl. Stephen James dugometra`nih filmova koji poku{ava- Taylor; sgf. Liba Daniels; kgf. Caroline Eselin — ul. ju obuhvatiti i objasniti bit bluesa, pri- Nathaniel Lee Jr., Carl Lumbly, Tommy Redmond sjetiti se najva`nijih glazbenika (od ko- Hicks, Nick Cave, Beck, Eric Clapton, Van Morrison, jih su neki i danas `ivi), istra`iti njego- Tom Jones ve korijene, ali i propitati povijesni i suvremeni utjecaj bluesa na brojne Filmski oma` bluesu, glazbenom pravcu glazbene pravce i glazbenike diljem svi- dostignu}a Zemljana namijenjenim ze- koji je neusporedivo pridonio ameri~koj jeta. I ~ini to, valja odmah re}i, izni- maljskom predstavljanju izvanzemaljci- kulturi i glazbi op}enito. mno uvjerljivo, nenametljivo gledatelja ma nalazi i disk s arhivskim snimkama uvla~e}i u gotovo magi~ni realizam legendarnoga bluesera Blind Willieja delte Mississippija, vode}i ga na uz- Johnsona, zapo~inje Du{a ~ovjeka budljivo, sjetno, no gdjekad i tjeskobno Wima Wendersa, zasigurno najpopuli- putovanje povije{}u, ali i sada{njo{}u sti~kiji i najpovr{niji film serijala. Gla- mo`da najosebujnijeg ameri~kog glaz- soviti redatelj koji kreativnu krizu po- benog pravca. sljednjih godina donekle uspje{no pre- Serijal otvara sam Scorsese filmom Po- vladava snimanjem dokumentaraca, vratak ku}i, zanimljivim, no mjestimice kombinacijom vrijednih arhivskih sni- pomalo suhoparnim i odve} distancira- maka i insertiranjem pseudodokumen- nim priznanjem delta-bluesu. Istra`uju- tarnoga filma unutar filma, daje raz- }i korijene glazbe koja, kako sam Scor- mjerno sugestivan, no ne osobito uvjer- sese veli, »...u sebi sadr`i izrazitu emo- ljiv i pomalo bizaran prikaz `ivota i cionalnu zvu~nost i ~ini temelje ame- uglavnom nesretnih sudbina svojih ri~ke popularne glazbe...«, blueser Co- omiljenih bluesera (uz Blind Willieja rey Harris plovi niz Mississippi, put ga Johnsona tu su Skip James i J. B. Leno- odvodi i do Malija u Zapadnoj Africi, a ir). Svejedno, obradama klasika bluesa kroz rijetke sa~uvane arhivske snimke u izvedbi suvremenih, nerijetko kultnih (Son House, Muddy Waters, John Lee glazbenika poput Loua Reeda, Nicka Hooker, Leadbelly) i razgovore sa i da- Cavea, Marca Ribota, Lucinde Willi- nas itekako aktivnim glazbenicima (Ali ams, Bonnie Raitt ili skupine Los Lo- Farka Toure, Salib Keita, Taj Mahal, bos, svakako ne nedostaje {arma, a vri- Willie King...), Scorsese skida kapu i jedi izdvojiti i duhoviti {vedski doku- ~ini duboki naklon za~injavcima bluesa mentarac o J. B. Lenoiru. Blues prepje- u delti Missippija. van na {vedski uistinu treba ~uti. ^injenicom da se u Voyageru 1, Nasi- Filmom Put u Memphis redatelj Ri- noj letjelici lansiranoj 1977. godine, chard Pierce opisuje `ivotni put i glaz- me|u razli~itim primjerima kulturnih benu karijeru legende bluesa B. B. Kin- 134 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere A ga, daju}i po~ast gradu iz kojega je po- Butterfield Blues Banda u vrijeme dok misti~ka pri~a o osobnoj strasti za gla- tekao novi stil bluesa. Rane 1950-e go- je ameri~ka srednja klasa blues ignori- sovirom i glazbom, dana kroz Eastwo- dine pro{log stolje}a bile su razdoblje u rala, prepoznali su i Rolling Stones, a odove le`erne i ~esto vrlo duhovite raz- kojem su B. B. King, Howlin’ Wolf, Chuck D priznaje da je Electric Mud, govore sa `ivu}im velikanima bluesa i Rufus Thomas i mnogi mladi neafirmi- netipi~an, zvukom elektri~ne gitare jazza poput Davea Brubecka, Pinetopa rani blueseri, nakon naporna radnog obilje`en album Muddyja Watersa, Perkinsa, Professora Longhaira, Dr. tjedna u poljima pamuka, zadovoljstvo mo`da presudno utjecao na po~etni Johna, ili s pokojnim Rayem Charle- pronalazili u vikend-nastupima na lo- zvuk Public Enemy. No svi su svjesni da som. Eastwood je i vrlo dobar pijanist kalnim radijskim postajama i u opskur- su zlatni dani ~ika{koga bluesa davna ~iji odli~ni dokumentarac ostaje u sje- nim svrati{tima uz pra{njave putove. A pro{lost, a posljednji Mohikanci bluesa }anju i po duhovitoj anegdoti sa snima- tu tradiciju i danas njeguje Bobby ne bi smjeli dopustiti da sveta vatra nja njegova filma Any Which Way You Rush, pomalo ekscentri~ni glazbenik bluesa zauvijek ugasne. Can. Jednom se prigodom, naime, gla- koji je karijeru klupskoga bluesera iz- Crveno, bijelo & blues redatelja Mikea soviti Fats Domino zatekao na setu fil- gradio daleko od reflektora diskograf- Figgisa upoznaje nas s iznimno `ivom ma i sjeo za glasovir postavljen na sre- ske industrije i koji, iako duboko za{av- britanskom glazbenom scenom ranih dini {umskoga proplanka. Kad je zasvi- {i u {ezdesete, jo{ tristo dana godi{nje 1960-ih godina pro{loga stolje}a i vre- rao i zapjevao I Want to Take You provodi na turneji. Pierceov je film menom u kojem su tada mladi Tom Jo- Home sve je odjednom utihnulo, a po- efektna ilustracija autorovih rije~i o nes, Van Morrison, Eric Clapton, Mick zorno ga je, nakriviv{i glavu, s ruba »...prikazu veli~ine jedne od posljednjih Fleetwood i Steve Winwood upijali {ume poslu{alo i deset jelena. Eastwoo- autenti~nih ameri~kih formi prije njezi- utjecaje ’ameri~ke crna~ke glazbe’, im- dov film bjelodano dokazuje da glazba nog potpunog nestanka...«. plementirali ih u svoje rane radove i ra- i strast prema njoj uistinu ne poznaju granice. Dokumentarac Kumovi i sinovi redate- zvili novi, oto~ki blues izri~aj, koji je lja Marca Levina vodi nas, u dru{tvu s ubrzo bio posvuda prihva}en. Liverpo- Serijal zaklju~uje odli~an, topao i poe- hip-hoperom Chuckom D, predvodni- ol, Birmingham, Manchester i Newca- ti~an dokumentarac Grijanje nad vra`- kom grupe Public Enemy, u Chicago u stle imali su tada zasebne glazbene sce- jim ognji{tem redatelja Charlesa Bur- posjet diskografskoj ku}i Chess Re- ne, London je bio meka engleskoga netta, autobiografska pri~a o 1950-im cords i njezinu vlasniku Marshallu klupskog `ivota, a utjecaje bluesa lako godinama pro{log stolje}a i danima au- Chessu. Chess Records, dugogodi{nji je prepoznati u ranim skladbama Bea- torova djetinjstva provedenim s uja- za{titni znak pouzdane kvalitete, ute- tlesa i Rolling Stonesa, ali i u suvreme- kom, velikim zaljubljenikom u blues. meljio je Marshallov otac Leonard tije- nom iskazu Jeffa Becka. ^injenica da je Ujak je ljubavlju prema bluesu zarazio i kom 1960-ih godina pro{log stolje}a, u i sam Mike Figgis bio ~lan jednog od ne}aka Charlesa, a mladi} je u ’|avo- vrijeme kada je »glazba gladnih, siro- ranih sastava Bryana Ferryja njegovoj ljem mumljanju’, kako sam ka`e, »...s ma{nih i (ne)sretno zaljubljenih« bila zanimljivoj pri~i o britanskom bluesu vremenom prona{ao nu`an izvor poet- jo{ mlada i kada je rijetko koji disko- daje dodatnu kvalitetu. skog stila, humora, ironije i pronicavo- graf pristajao objavljivati izvo|a~e blu- Zacijelo najosobniji film serijala potpi- sti koji nam omogu}uju shva}anje ljud- esa. Pionirsku ulogu Leonarda Chessa i suje Clint Eastwood, jedan od najva`- ske naravi«. I suo~avanje sa svakodnev- va`nost objavljivanja albuma Otisa nijih suvremenih ameri~kih filma{a. nim `ivotom, dodao bi potpisnik ovog Rusha, Ikea Turnera, Sama Laya ili Paul Njegov Piano Blues dojmljiva je, inti- teksta. A Burnettova istinita tvrdnja samo je dodatna potvrda Scorseseovih rije~i o bluesu kao »...univerzalnom na- ~inu pripovijedanja koji nadahnjuje lju- de i izvan granica Amerike...«. Ne pro- pustite da izvrstan serijal dokumenta- raca o bluesu, nekad prezrenoj, a danas gotovo izumrloj glazbenoj formi, na- dahne i vas.

Josip Grozdani}

135 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere GLAVOM KROZ ZID Gegen die Wand

Njema~ka, Turska, 2004 — pr. Corazón Internatio- nal, Norddeutscher Rundfunk (NDR), Panfilm, Wüste Filmproduktion, arte, Andreas Schreitmüller, Stefan Schubert, Ralph Schwingel, Jeanette Würl — sc. Fatih Akin; r. FATIH AKIN; d. f. Rainer Klau- smann; mt. Andrew Bird — gl. Maceo Parker; sgf. Tamo Kunz; kgf. Katrin Aschendorf — ul. Birol Ünel, Sibel Kekilli, Catrin Striebeck, Güven Kiraç, Meltem Cumbul, Cem Akin, Aysel Iscan, Demir Gökgöl — 121 min — distr. Blitz

Cahit i Sibel, Nijemci turskoga porijekla, stupaju u brak misle}i da }e tako rije{iti nost: na vratima njegova stana poster odaje promiskuitetu), a u isti mah po- sve probleme. je Bansheesa, kod ku}e slu{a Nicka Ca- staje vezan za nju i protiv svoje volje. vea i The Sisters of Mercy — pa ne tre- Taj razdor silnica pokazuje se za njega Cahit Tomruk mrzi sebe. Mrzi se jer je ba izrijekom re}i da je u osamdesetima jo{ te`e izdr`ljivim od onoga {to tinja u naglavce upao u srednje godine bez bio darker, {to mu se lijepo srodilo s njemu. Kako emocije u oba slu~aja ne jasns plana za izvla~enje, mrzi se jer je mra~nom krvlju. Dapa~e, oprekom mogu probiti kompromis i autode- pre`ivio smrt djevojke koju je volio, njegove i njezine glazbe (jer Sibel, ona- strukciju, Cahit i Sibel nalaze se na ne- mrzi se jer mu se lak{e napiti i potu}i ko mlada, slu{a sve {to vole mladi, pa izbje`noj putanji razbijanja... pa, glave nego suo~iti sa svime {to ga mu~i, a tako i narodnjake) Akin eksplicira sve o zid. Uostalom, i upoznali su se upra- mrzi se i zato {to je Tur~in, zbog ~ega je {to spaja i razdvaja njegovih dvoje sud- vo tako, nakon {to je Cahit poku{ao sklon mr`nji prema sebi. O, suhoparno binski spojenih ljubavnika. A glazba po~initi samoubojstvo. Sve je to ~vrsto, bi se moglo re}i da je Cahit pravi mu slu`i i za vi{e od karakterizacije: pametno, sjajno opa`eno i dramski do- dramski lik, jer klju~ne bitke koje bi strukturu filmu daju glazbene to~ke bro ocrtano: film je prakti~ki besprije- trebao izvojevati previru u njemu istanbulskoga narodnog ansambla, kao koran, sve do zaklju~noga ~ina. samu. Ali u Cahitu nema ni~ega suho- svojevrsna starogr~kog kora, ne bi li Ako se Akinu mo`e uputiti zamjerka, parna: sav je sazdan od sirovih emoci- filmska pri~a ponijela neizbje`nost tra- to je taj zavr{ni dio filma, gdje se rad- ja. Kad ga prvi put vidimo, zapravo, gedije — ili, to~nije, sevdaha o jednoj nja nakon nekih prili~no sveobuhvat- pro`imaju ga do te mjere da nam je te{- prokletoj ljubavi. Akin nastoji stvoriti nih elipsi premje{ta u Carigrad. Jer, ko uspostaviti empatiju s njim — ako filmski ekvivalent jedne od onih veli- ako je ve} htio slo`iti dramaturgiju na protagonist do te mjere mrzi sama kih orijentalnih ljubavnih balada, ni predlo{ku tragi~ne balade, nije ba{ tre- sebe, za{to bi nama bilo stalo do njega? vi{e ni manje. bao dopustiti da mu se radnja pro`me Fatih Akin, njema~ki Tur~in i redatelj- To mu gotovo uspijeva. Te`ina neizre- potrebom za uspostavljanjem novih ek- scenarist prvoga doma}eg naslova koji ~enih emocija cijelim je trajanjem filma spozicijskih parametara u fazi kad bi je nakon mnogo godina odnio Zlatnog ve}a od onih ekspliciranih — ~ak i kad emocije trebale po~eti odnositi glavnu medvjeda na Berlinaleu, rje{ava tu po- se Cahit potu~e, ~ak i kad ~a{e lomi, a rije~: zaklju~ni dio drame donekle je te{ko}u razmjerno predvidljivo, putem ruke mu krvave. Radnja se i pokre}e prespor i odve} zamr{en. Ali takva ma- ljubavne pri~e — uz specifi~nu razliku: ba{ kad ga Sibel odlu~i ne zaobi}i, nego nja gre{ka u koracima ne umanjuje te- Cahit }e se upustiti u vezu s mla|om — {tovi{e — nagovoriti na brak iz inte- `inu pitanja koje Glavom kroz zid po- djevojkom Sibel, koja (jer je zaista resa (kakva, nije ba{ jasno). Cahit se stavlja: Akin je, napokon, tek zapo~eo mnogo mla|a) tek treba do`ivjeti sve tako zatje~e u dvojakoj situaciji: sudje- karijeru, koju valja dobro dr`ati na one gadosti zbog kojih }e zamrziti luje u perverziji koja bi mu trebala oku. sebe, jer je tako|er Turkinja. Cahit je ozna~avati pad na dno dna (on i Sibel pak asimilirao svoju autodestruktiv- nisu intimni; ona se, dapa~e, zdu{no Vladimir C. Sever 136 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere B AMERI^KI SAN American Splendor

SAD, 2003 — pr. Good Machine, Home Box Office Treba napomenuti da je film izvorno ja. Od dogovora s prijateljem Rober- (HBO), Ted Hope — sc. Shari Springer Berman, naslovljen prema Pekarovu stripu, ali i tom Crumbom da mu nacrta zamisli i Robert Pulcini; r. SHARI SPRINGER BERMAN, RO- da njegov hrvatski prijevod vjerno zr- tako pokrene strip, preko upoznavanja BERT PULCINI; d. f. Terry Stacey; mt. Robert Pulcini cali o ~emu je zapravo rije~. O `ivot- s melankoli~nom i vje~no zabrinutom — gl. Mark Suozzo; sgf. Thérèse DePrez; kgf. Mi- nom poletu koji i u najslabijem da{ku Joyce, do prvih mimoila`enja sa svije- chael Wilkinson — ul. Paul Giamatti, Hope Davis, mo`e proizvesti vihor promjena nabo- tom slavnih, kada se potkraj 80-ih su- Judah Friedlander, Daniel Tay, Vivienne Benesch, lje. Sam je film u tom smislu i veoma kobio pred milijunskim televizijskim Harvey Pekar, Joyce Brabner, Toby Radloff — 101 cini~an i veoma optimisti~an. Cini~an gledateljstvom s Davidom Letterma- min — distr. Blitz jer sve ono {to se doga|a Pekaru ima nom. Najemotivniji su pak dijelovi dra- tragikomi~nu notu, koju je najbolje ra- me kada Pekar pri~a kako su Joyce i on Sredovje~nog Harveyja Pekara slabo pla- cionalizirati humorom. Optimisti~an usvojili koleginu k}i te kako je pro`ivio }en posao slu`benika u bolnici u Cleve- landu nimalo ga ne nadahnjuje, pa je sre- jer je, kad se sve zbroji i oduzme, `ivot onaj davno anticipirani rak. Da je sve, tan jedino kada do duboko u no} skicira uvijek kreativna stvar. Da mrzovoljni i pa i zlo}udna bolest, zahvalna gra|a za stripove o onome {to pro`ivljava. Nakon razo~arani Pekar nije no}u posezao za strip potvr|uje i epizoda Our Cancer {to mu prijatelj Robert predlo`i da te stri- olovkom i pisao i risao o sebi i svojoj Year, koja je kao i svi ostali Pekarovi pove i objavi, Harveyjev `ivot dobiva novi okolini, ne bi bilo ni stripa, ni filma. A stripovi stekla kultni status. smisao. to bi i u jednom i u drugom slu~aju bila Tako slojevit film ne bi bio mogu} bez prava {teta. @ivot pi{e romane. U ovom slu~aju ro- isto takve glume. Paul Giamatti u inter- mane u stripu. Jer — kultni uradak Drugim se slu~ajem pozabavio redatelj- pretaciju Pekara unio je prijeko potreb- American Splendor ameri~koga pisca sko-scenaristi~ki bra~ni par Shari Sprin- nu filmi~nost i notu suosje}anja te je stripova Harveyja Pakera nije ni{ta dru- ger Berman i Robert Pulcini. Njih su lako ustvrditi, osobito kada ga se vidi go negoli majstorsko preno{enje naoko dvoje zajedni~ki realizirali nekoliko rame uz rame sa stvarnim Pekarom, da obi~na `ivota u medij kojim vladaju hvaljenih dokumentarnih filmova, a ni je zahvaljuju}i njemu Ameri~ki san do- prozor~i}i, obla~i}i i obilje grafita. Da svoj igranofilmski uradak nisu li{ili bio pravoga junaka. To vrijedi i za sa- nekomu ispri~ate da ste danas oti{li na zgodna spoja zbilje i fikcije. Tako se mozatajnu Hope Davis u ulozi Joyce, posao, ondje nakon dosadnog dana ~a- klju~ne epizode iz Pekarova puta od be- dok istinskim humorom i ljudsko{}u vrljali s prijateljem o bombonima te pri zimenog ~inovnika do slavne li~nosti zra~i lik njihova prijatelja, {mokljana povratku ku}i svratili do rasprodaje sta- prate uz nazo~nost i komentare stvarno- Tobyja, kojega tuma~i sjajni Judah Fri- rih plo~a, te{ko da biste ikoga uvjerili ga Harveyja Pekara, koji je osobno su- edlander. Htjeli to priznati ili ne, svi su da je to savr{eni materijal za strip. A ka- djelovao u svim fazama realizacije filma. oni odsanjali ameri~ki san i time potvr- moli za film. No, i jedno je i drugo na- I prije, i tijekom, i poslije uklju~enih ka- dili da i naizgled obi~ni ljudi imaju pra- stalo na temelju svakodnevnih dogo- mera. Filmom usto defilira jo{ nekolici- vo na svojih pet minuta. Ili makar na dov{tina klivlendskog arhivara Harvey- na glumljeno-stvarnih parova poput Pe- jedan obla~i} u stripu. karove supruge Joyce i prijatelja Tobyja. ja Pekara, koji od 1976. kao pisac Bo{ko Picula objavljuje spomenuti roman u stripu Ova unisona dvojnost likova funkcio- American Splendor. Pekar je dotad bio nira veoma dobro, jer se Ameri~ki san jedan od brojnih Amerikanaca kojima prati upravo onako kako to njegov na- nesigurni polo`aj u radni~koj klasi nije slov i zaziva. Kao tanka granica izme|u jam~io nikakvu bolju budu}nost, a da se sivila svakodnevice u svim svojim ni- o ostvarenju ameri~koga sna i ne govo- jansama i — {arenila slave koja je tek ri. Ipak, nedarovit je crta~ i itekako na- igra svjetla na odgovaraju}oj podlozi daren pisac taj isti san do~ekao, a film- koju ~ini trenuta~no zanimanje medija ski su gledatelji do~ekali izvrsnu hu- i publike. Epizodi~na struktura filma mornu dramu o njegovu `ivotu. Kako nastavlja se i u mno{tvu Pekarovih zgo- drugo nazvanu nego Ameri~ki san. da, koje su predstavljene poput kroki- 137 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere KILL BILL 2 Kill Bill: Vol. 2

SAD, 2004 — pr. Miramax Films, A Band Apart, rati uistinu koje{ta, njegov se nastavak prima sve tragi~nije nijanse, da bi u sa- Super Cool ManChu, Lawrence Bender; izv. pr. Eri- doima kao zasebna cjelina, stilski i kva- moj zavr{nici, nakon kona~ne katarzi~- ca Steinberg, E. Bennett Walsh, Bob Weinstein, Har- litativno znatno nadma{uje ograni~enja ne osvete, emotivno eksplodirala u vey Weinstein — sc. Quentin Tarantino, Uma Thur- {unda i Tarantina ponovo predstavlja u gorkom, nemo}nom, o~ajnom pla~u. man; r. QUENTIN TARANTINO; d. f. Robert Richar- najboljem izdanju. Prvi je Kill Bill funk- Poput Nevjeste, i Bill i Bud komplek- dson; mt. Joe D’Augustine, Sally Menke — gl. The cionirao ponajprije kao uspjela, duho- sne su osobe, razo~arani profesionalci, RZA; sgf. Juiping Cao, David Wasco; kgf. Kumiko vita crnohumorna posveta hongkong- fatalisti svjesni da su stigli do kraja Ogawa, Catherine Marie Thomas — ul. Uma Thur- {koj martial arts trivijali, {pageti ve- puta i da je poraz neizbje`an. man, David Carradine, Michael Madsen, Daryl Han- sternima Sergia Leonea, tradiciji japan- Kao i prvi dio, i Kill Bill 2 efektna je po- nah, Chia Hui Liu, Michael Parks, Samuel L. Jac- skih anima, ali i Johnu Woou i njegovoj sveta redateljevim omiljenim `anrovi- kson, Perla Haney-Jardine — 136 min — distr. poetizaciji borila~kih scena. Unato~ ne- ma. Primjerice, sekvence s u~iteljem Continental prijepornu redateljskom majstorstvu, Pai-Meijem obilje`ava mnogo krupnih stilskoj dotjeranosti cjeline, sustavnu planova, brze kretnje kamere i izrazito Nakon {to se, probudiv{i se iz ~etverogo- autoironi~nom odmaku i dosljedno svijetla fotografija blijedih boja, tipi~ne di{nje kome, osvetila nekada{njim kolegi- provedenoj poetici animiranog filma (s sastavnice hongkon{kih borila~kih fil- cama Verniti Green i O’Ren Shii, biv{a rijekama poput gejzira {ikljaju}e krvi), mova. Tako|er, kadrove ameri~ke pu- profesionalna ubojica Crna Mamba kre}e problemi djela le`ali su u tipi~no taran- stare nalik prostranstvima iz filmova tragom ostalih asasina koji su joj na samu tinovskim, pri~i neprimjerenim arti- Sergia Leonea prate parafraze prepo- vjen~anju ubili zaru~nika i svatove. No da sti~kim igrarijama (skokovita naracija, znatljivih glazbenih tema Enija Morri- bi do{la do biv{ega {efa Billa, najprije nesvrhovite retrospekcije, me|unaslovi mora srediti ra~une s Elle Driver i Budom, conea i ostalih skladatelja zaslu`nih za poglavlja), koji su povremeno rezulti- zvu~nu sliku {pageti vesterna. dvoje starih kolega, opasnih ubojica koji u rali dramatur{kim kaosom i ote`avali ostvarivanju ciljeva ne pre`u ni od ~ega, pra}enje filma. U najkra}em, Kill Bill 2 impresivno je pa ni od me|usobne izdaje. djelo beskompromisna filma{a koji ima Sve je to, dakako, zastupljeno i u dru- {to re}i, zna kako to u~initi, ali zna i Dvodijelni Kill Bill ~etvrti je film holi- gom dijelu, no u znatno manjoj mjeri, a kako zabaviti publiku. vudskoga vunderkinda Quentina Ta- narativni skokovi, retrospektivni rezovi, Josip Grozdani} rantina, djelo za ~iju je pri~u nekada{- a donekle i podijeljenost na poglavlja imaju jasnu funkciju i dramatur{ku nji videotekar ideju dobio jo{ prije de- opravdanost. No, uz Tarantinovu samo- setak godina na snimanju svog drugog kontrolu, najve}a vrlina nastavka svaka- filma, kultnoga Paklenog {unda. Tada je ko je iznena|uju}e slojevita karakteriza- u Umi Thurman prona{ao muzu i savr- cija, kako same protagonistice (mo`da {enu akcijsku junakinju, zajedno s njom uloga karijere Ume Thurman), tako i stvorio lik Nevjeste/Crne Mambe, oko njezinih protivnika, biv{ega ljubavnika i kojega je odlu~io koncipirati film, a u oca njezina djeteta Billa (dojmljivi Keith ostvarenju tog nauma nisu ga mogle Carradine) i njegova brata Buda (odli- pokolebati ni Umina trudno}a ni zau- ~an, na`alost naj~e{}e neopravdano zetost drugim projektima. I premda se podcijenjen Michael Madsen). prvom dijelu moglo {to{ta opravdano Ve} od po~etne, crno-bijele sekvence prigovoriti, nakon odgledana nastavka ’generalne probe’ vjen~anja (sa zabav- mo`e se sa sigurno{}u re}i da se ~eka- nim cameo nastupom Samuela L. Jack- nje itekako isplatilo. sona), dugog intimnog razgovora Ne- Dok je Kill Bill vol. 1 bio komad ~isto- vjeste i Billa i pokolja u crkvi, Crna je krvna, nepatvorena pulpa, iznimno Mamba postulirana kao sjetna, osje}aj- osobno djelo u koje je autor uspio ugu- na osoba ~iji karakter tijekom filma po- 138 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere B KELLYJEVA BANDA Ned Kelly

Australija, Velika Britanija, Francuska, 2003 — pr. Neda Kellyja koju je 2003. re`irao Au- Australian Film Commission, Australian Film Finan- stralac Gregor Jordan. Snimljena tride- ce Corporation (AFFC), Endymion Films Inc., Studio set i tri godine nakon ne osobito dobro Canal, The Woss Group, WTA, Working Title Films, prihva}ene ina~ice istih doga|aja reda- Lynda House, Nelson Woss; izv. pr. Tim Bevan, Eric telja Tonyja Richardsona, u kojoj je ro- Fellner, Timothy White — sc. John M. McDonagh; manti~na junaka otpornog na metke r. GREGOR JORDAN; d. f. Oliver Stapleton; mt. Jon tuma~io superstar Mick Jagger, Jorda- zakonom. Ovaj put zbog la`nih optu`- Gregory — gl. Klaus Badelt; sgf. Steven Jones- nova je povijesna drama zavrijedila niz bi nakon kojih mu majka, tako|er ne- Evans; kgf. Anna Borghesi — ul. Heath Ledger, Or- pohvala. Premda film ne odska~e ni~im vina, zavr{i u tamnici, a on s nekolici- lando Bloom, Geoffrey Rush, Naomi Watts, Joel Ed- posebno, rije~ je o uredno realiziranu nom suboraca bje`i pred policijom. gerton, Laurence Kinlan, Phil Barantini, Kerry Con- prikazu Kellyjeva pretvaranja od sr~a- Ono {to je zapo~elo kao skrivanje ubr- don — 110 min — distr. Blitz na adolescenta iz australske provincije zo se pretvorilo u otvorenu pobunu do legende koja se uvukla u mnoga pra}enu pomaganjem siromasima i su- Nakon {to ga policija optu`i za zlo~in koji srca diljem Australije. Pritom je redatelj narodnjacima irskoga podrijetla. Za- nije po~inio, mladi Australac irskoga po- Jordan uz pomo} scenarista Johna M. vr{ni se pak boj Kellyja i vlasti odigrao drijetla Ned Kelly se 1870-ih godina odlu- McDonagha prilagodio knjigu Our 1880. u Glenrowanu pod okriljem ~i na odmetni{tvo. Sunshine Roberta Drewea, ostaju}i vje- neke cirkuske trupe, kada je Kelly sa ran njegovu vi|enju Kellyja, Kellyjevih svojom bandom u pravim oklopima Svaka se nacija u svom politi~kom sa- suboraca i cijele pri~e. A to je ustraja- jurnuo na kudikamo nadmo}nije pro- zrijevanju divi osobama koje djeluju vanje na mladi}evoj iznimnoj hrabro- gonitelje. kao lu~ono{e stjecanja identiteta. Ni sti, sna`nu osje}aju za pravdu i vite{- Epilog je pri~e sudski, a sve ono {to do Australci nisu iznimka, a jedna je od kom suprotstavljanju neprijateljima. njega u filmu slijedi i vi{e nego korek- klju~nih osoba zaslu`nih za australsku Pretjerano? Onoliko koliko je svaki mit tno o`ivljavanje legende. Heath Ledger samosvijest Edward Kelly zvan Ned pretjerivanje. No, romansiranje odmet- u naslovnoj je ulozi ostvario ulogu do- (1854-1880). Nimalo slu~ajno taj je nikove biografije u Jordanovu filmu sada{njega dijela karijere, jer je veoma mladi} dirnuo svoje sunarodnjake kao prati vrsna rekonstrukcija australske dobro shvatio koga i kako glumi. Bez odmetnik od zakona i njegovih za{tit- zabiti u drugoj polovici 19. stolje}a, afektiranja, s mnogo obzira prema liku nika, od kojih su mnogi u drugoj polo- koja ne djeluje nimalo bajkovito. Goto- i uz istinsko pro`ivljavanje njegovih vici 19. stolje}a bili odve} selektivni vo da su takve okrutne `ivotne prilike, strasti, tuga, odluka i suosje}anja. Na- prema gra|anima Australije. Je li Ne- me|uetni~ka prepucavanja doseljenoga `alost, ostatak gluma~ke ekipe nije dovo odmetni{tvo doista bilo izraz ne- stanovni{tva i op}e siroma{tvo morali imao prigodu za zapa`enije nastupe, jer zadovoljstva zbog nepravdr u dru{tvu dovesti do pojave nekoga poput Neda je u Kellyjevoj bandi sve podre|eno ili pak splet okolnosti u kojoj je taj ro- Kellyja. Istodobno, povijesni realizam glavnom liku. Tako Naomi Watts kao binhudovski vagabund vlastite plja~- prati onaj poetski, pa prizore pune bla- Kellyjeva bogata ljubavnica Julia ima ka{ke pohode spretno uzdigao na pije- ta, mr`nje i o~aja upotpunjuju lirski ka- tek nekoliko energi~nijih kadrova, Or- destal pravi~ne borbe protiv vlasti, vi{e drovi egzoti~ne australske flore i faune, lando Bloom u ulozi Nedova vjerna su- nije va`no. Njegovo je ime jo{ za `ivo- me|u kojima svaki etablirani junak ste- borca Joea nije dovoljno eksponiran, ta, zapravo, mladosti, postalo istozna~- kne i poneku nadnaravnu osobinu. dok je Geoffrey Rush kao predstavnik nicom borca za siroma{ne, poni`ene i Pri~a je pregledna i slu`i da i potpuni arogantne vlasti posve u drugom pla- zlostavljane. Kada jednom netko ste- po~etnici kada je u pitanju sredi{nji lik nu. No, i uz te je prigovore Kellyjeva kne takvu titulu, sve {to joj je prethodi- dobiju sve potrebne informacije. Za- banda ozbiljan rad, ~ija je dvojnost ro- lo gubi na va`nosti. Ostaje jedino za- plet se zahukta kada se Kelly kao dva- mantizma i realizma rezultirala jednim vr{ni dojam i optimizam sje}anja. deset~etverogodi{njak s vi{egodi{njim od boljih povijesnih filmova u posljed- nje vrijeme. Upravo tako djeluje Kellyjeva banda, zatvorskim sta`em zbog premla}ivanja posljednja ekranizacija `ivota i borbe policajca nasilnika ponovno sukobi sa Bo{ko Picula 139 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere TROJA Troy

SAD, 2004 — pr. Warner Bros., Radiant Producti- ons, Plan B Films, Wolfgang Petersen, Diana Rat- hbun, Colin Wilson — sc. David Benioff prema Ho- merovoj Ilijadi; r. WOLFGANG PETERSEN; d. f. Ro- Bilo bi bogohulno re}i da Petersenova mogu}nost spoznati svu kob Helenine i ger Pratt; mt. Peter Honess — gl. James Horner; vizija Trojanskog rata pati od nema{to- Parisove odluke. Sli~no vrijedi i za po- sgf. Nigel Phelps; kgf. Bob Ringwood — ul. Brad vitosti. No, dobrovoljno se odri~u}i vremenu karikaturalnost Agamemnona Pitt, Eric Bana, Orlando Bloom, Peter O’Toole, Dia- fantasti~noga dijela pri~e, koji nije i Menelaja te osobito za nesnala`enje ne Kruger, Brian Cox, Brendan Gleeson, Rose Byrne samo medij zapleta nego i njegov gene- oko toga tko je sredi{nji lik pri~e i, ako — 153 min — distr. Intercom-Issa rator, Petersen se ograni~io na u mno- je to Ahil, za{to je profiliran kao bun- go~emu tehnicisti~ko vi|enje anti~kog tovnik bez razloga, a ne kao itekako vojevanja. U tom smislu njegova Troja motiviran osvetnik. I upravo se tu zao- Anti~ka se Gr~ka malo pomalo ujedinjuje djeluje besprijekorno. Pohod osvetolju- kru`uju glavni nedostaci filma, to~nije pod vodstvom mo}nog Agamemnona, ~ija bivih Grka predvo|enih lukavim Aga- scenarija, koji se u ime superiornosti je udarna pesnica u bitkama neustra{ivi memnonom na kraljevstvo mudroga vojni~kih i borila~kih elemenata odre- ratnik Ahil. Istodobno Agamemnonov vladara Prijama uistinu mami uzdahe. kao klju~ne stvari kada je u pitanju sta- brat spartanski kralj Menelaj biva posra- Od prvih kadrova nepreglednoga gr~- rogr~ka mitologija, pa tako i mit o Tro- mljen kada mu prelijepa mlada `ena He- lena pobjegne s trojanskim princom Pari- kog brodovlja do raspleta u kojem iz ji. A to je strast. Strast koju su pokaziva- som. Agamemnon odlu~i iskoristiti situa- Odisejeva trojanskog konja jurnu Aga- li i Ahil, i Helena, i Paris, i ostali ljudski ciju i sa svegr~kom vojskom krenuti na memnonovi vojnici i tako opjevani likovi, kao i strast kojom su plamtjeli li- Troju ne bi li uni{tio posljednjeg suparni- grad zauvijek odvedu u legendu. kovi bogova koje je Petersen jednostav- ka u Egejskom moru. O~ito je da je u produkcijskom smislu no eliminirao iz pri~e. redatelj budno pazio da se cijeli film Unato~ tim prigovorima Troja je daleko od bilo kakvih simplifikacija i ocjena o Redatelju spektakla Troja Wolfgangu doima kao izlet vremeplovom nekoliko prosje~nom filmu, jer sva silina slike i Petersenu ne samo da nije bilo lako, tisu}lje}a u pro{lost. Sve, naime, zaziva Petersenove `elje da ustraje u ozbiljno- nego je njema~ki filma{ na stalnom pedantnu rekonstrukciju vremena o ko- sti projekta ne daje mjesta razo~aranji- radu u Hollywoodu sve u~inio da sam jem se pripovijeda, premda je, samora- ma. Tim vi{e jer su neki dijelovi filma sebi ote`a posao oko uprizorenja glaso- zumljivo, {to{ta od vi|enoga tek naga- prava dramska i scenska majstorstva. vita Homerova epa. Naime, kada se |anje. Sjajni oklopi, zastra{uju}e kaci- Primjerice, fascinantan vi{eminutni doznalo tko }e re`irati film o najslavni- ge, {iljasta koplja, zanosno odjevene dvoboj Hektora i Ahila i — kasnije Pri- jem anti~kom ratu, Petersen je odmah Trojanke te impozantni interijeri i ek- jamovo preklinjanje Ahila da mu vrati dao do znanja da ne}e raditi nikakav sterijeri kraljevskih pala~a svjedo~e o tijelo ubijena sina. Tako|er, i gluma~ka fantasti~ni vatromet, nego da mu je cilj minucioznu radu na filmu. Kada se taj je ekipa ve}im dijelom dobro obavila ozbiljan povijesni film. Legitimna odlu- scenski perfekcionizam uhoda u zahuk- svoj posao, poglavito Eric Bana u ulozi ka, tim vi{e {to je Homerov ep jedan talo ratovanje podno trojanskih zidina, Hektora, te veteran Peter O’Toole kao od najozbiljnijih naslova u povijesti Troja doista po~ne ostvarivati redateljev njegov otac Prijam. Da je Brad Pitt bio svjetske knji`evnosti. No, Troja nije imperativ o ozbiljno predstavljenoj po- vi{e glumac, a manje zvijezda u inter- samo povijest, ve} prije svega mit ko- vijesti. I to je zapravo najbolji dio filma. pretaciji Ahila, Troja bi mo`da i uspjela jim je genijalni gr~ki pjesnik metafori~- Znatno su slabije uvedeni klju~ni prota- nadoknaditi manjak fantastike i fataliz- ki opjevao helensku pro{lost i sada{- gonisti u radnju, pa uz nekoliko iznima- ma. No, Pittov je manekenski nastup njost, progovaraju}i o vjeri, politici, ka, film pati od nedora|ene karakteri- dug Hollywoodu, od kojega Petersen tradiciji i mentalitetu svojih sunarod- zacije. Uvodni dio pri~e — strastvena koliko se god trudio nije mogao pobje- njaka. I to uz takvu ma{tovitost kojom ljubav lijepe Helene i trojanskog kralje- }i. Ni uz pomo} bogova s Olimpa. je jedino bilo mogu}e uskladiti motive vi}a Parisa — posve je u drugom planu, i postupke svemo}nih bogova i po~esto te svi koji Homerov ep poznaju tek na nemo}nih ljudi. razini zapleta u ovom filmu nemaju Bo{ko Picula 140 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere B DAN POSLIJE SUTRA The Day After Tomorrow

SAD, 2004 — pr. Tomorrow Films, Centropolis En- {taju i premalo prostora za imaginaciju. tertainment, Mark Gordon Productions, Roland Em- Jo{ samo da je toliko uvjerljivosti une- merich; izv. pr. Ute Emmerich, Stephanie Germain seno u odnose me|u likovima i uzro~- — sc. Roland Emmerich, Jeffrey Nachmanoff; r. no-posljedi~nu povezanost pri~e... ROLAND EMMERICH; d. f. Ueli Steiger; mt. David Za razliku od Dana nezavisnosti, ali i Brenner — gl. Harald Kloser; sgf. Barry Chusid; niza srodnih filmova katastrofe sni- kgf. Renée April — ul. Dennis Quaid, Jake Gyllen- mljenih posljednjih godina, Roland haal, Emmy Rossum, Jay O. Sanders, Sela Ward, Emmerich ovom je katastrofalnom pri- Austin Nichols, Tamlyn Tomita, Ian Holm — 124 ~om o kobnom u~inku globalnoga za- min — distr. Continental topljenja ipak uspio zadr`ati interes gledatelja i njegovo povjerenje u zdrav Globalno zahla|enje dovodi do novoga razum producenata i redatelja filma. ledenog doba. Gotovo cijela sjeverna po- Jednostavno, a u biti i za takav spektakl lutka je zale|ena, a znanstvenik koji je sve najva`nije, Dan poslije sutra logi~no i U takvu odnosu snaga logi~no je da je, to predvidio poku{ava spasiti sina, koji je iako su i Dennis Quaid i Jake Gyllen- ostao zarobljen u New Yorku. zanimljivo obja{njava cijelu pri~u o tome kako }e do novoga ledenog doba haal ostvarili solidna gluma~ka ostva- renja, ta glavna ljudska pri~a, odnosno Prije gotovo deset godina slavna slika do}i zbog na{ega nemarna odnosa pre- ma okoli{u. Vizualno atraktivan, film dio koji je trebao poistovjetiti gledate- planeta Zemlje, za{titni znak holivud- lje s junacima i pribli`iti ih filmu, osta- skog studija Universal, na po~etku fil- vrlo lagano uvjeri gledatelja da je takva zbilja itekako mogu}a, pa je u tom izni- la sasvim u pozadini predstavljanja sve- ma Vodeni svijet pretvorena je u veliku ga onog {to bi nam okrutna priroda vodenu kuglu. Sada je ta ista ’kugla’ na mno va`nu segmentu Emmerich uisti- mogla prirediti. po~etku filma Dan poslije sutra zaogr- nu uspje{an. nuta tako|er vodom, ali u krutom No, kao {to s la`nim odu{evljenjem u Malo vi{e ’safta’ u film Emmerich je agregatnom stanju. Na prvi pogled ta filmu atraktivno i u~inkovito uni{tava poku{ao unijeti raznim referencijama dva filma nemaju pretjeranih sli~nosti slavni holivudski znak u Los Angelesu, na sada{njost, kao {to je ironi~ni ilegal- ni tematski ni `anrovski, ali njihov je Emmerich tako i s la`nom brigom pri- ni prelazak Amerikanaca u Meksiko, rezultat gotovo identi~an — solidni stupa pitanjima za{tite okoli{a. Za{to ali svi ti intermeci samo su na razini holivudski spektakli s odli~nim temelji- se to dogodilo njega zanima samo na ve} ranije spomenuta uni{tavanja holi- ma, no ne i odli~nom realizacijom. razini funkcioniranja filma, upravo kao vudskoga znaka. Dakle, povr{no su atraktivni i u neku ruku sasvim zabav- Dan poslije sutra nasljednik je starih {to ga i ’meso’ pri~e, tj. pokazivanje ni, no bez va`nijih implikacija. Upravo dobrih filmova katastrofe, `anra koji je ljudskih snala`enja i odnosa u tim ne- kao i cijeli Dan poslije sutra. kvantitativno, no ne i kvalitativno, na- prilikama, zanima samo kao predah iz- rastao nakon proboja ra~unalne tehno- me|u uragana i vodenoga vala. Josip Jur~i} logije u svijet filma. Prikaze potresa, U prikazu vremenskih nepogoda i po- erupcija vulkana i oluja u pro{losti su vr{nom prikazu ljudskih sudbina Dan filma{i ~esto ignorirali, jer je jednostav- poslije sutra toliko je detaljan da se no bilo produkcijski te{ko uvjerljivo uglavnom doima kao vrhunska vre- predo~iti gledateljima te prirodne stra- menska prognoza u kojoj je vodi- hote. telj(ica) samo neizbje`na kulisa. Zato i Upravo u rekonstruiranjima vremen- ne ~udi {to su svi me|uljudski odnosi u skih nepogoda Dan poslije sutra prili~- filmu postavljeni {ablonski, pa ~ak i no je impozantan. Slike ledenih oluja i onaj glavni izme|u oca znanstvenika i nezaustavljivih uragana prikazane su s njegova sina, kojega poku{ava spasiti toliko uvjerljivosti da gledatelju prepu- od smrzavanja u ledenom New Yorku. 141 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere HARRY POTTER I ZATO^ENIK AZKABANA Harry Potter and the Prisoner of Azkaban

SAD, 2004 — pr. Warner Bros., 1492 Pictures, Hey- Rowling, u odnosu na prethodne na- dino Ron nimalo ne napreduje. On je i day Films, Chris Columbus, David Heyman, Mark stavke, donosi znatne promjene. Harry, dalje nezreo, nesiguran dje~ak koji ma- Radcliffe; izv. pr. Michael Barnathan, Callum McDo- Hermione i Ron vi{e nisu tek znati`elj- gijske vje{tine gotovo i ne posjeduje, i ugall, Tanya Seghatchian — sc. Steve Kloves prema na djeca i marljivi u~enici, oni su mno- kojem gubitak ljubimca, mi{a [ugonje, romanu J. K. Rowling; r. ALFONSO CUARON; d. f. go zreliji, samosvjesni tinejd`eri koji se potpuno izmi~e tlo pod nogama. Michael Seresin; mt. Steven Weisberg — gl. John osloba|aju {kolskih odora, osje}aju ne- Za razliku od redatelja prethodnih Williams; sgf. Stuart Craig; kgf. Jany Temime — ul. dostatak roditeljske ljubavi i kao da po- dvaju nastavaka, primarno zabavlja~a Daniel Radcliffe, Rupert Grint, Emma Watson, Rob- malo naslu}uju vlastitu spolnost. Od- Chrisa Columbusa, Meksikanac Alfon- bie Coltrane, Gary Oldman, David Thewlis, Emma bacivanjem {kolskih odora odbacuju i so Cuarón (I tvoju mamu tako|er) tre- Thompson, Timothy Spall — 142 min — distr. In- uniformiranost, isti~u svoju original- }i film o malom ~arobnjaku oboga}uje tercom-Issa nost i jasno daju do znanja da vi{e ne znatno mra~nijim, tjeskobnijim, a neri- `ele bespogovorno prihva}ati u~iteljske jetko i subverzivnim detaljima. Uz Ha- Tre}a godina {kolovanja u ~arobnja~koj autoritete. Dok nedostatak roditeljske rryjevu borbu s vlastitim strahovima i {koli u Hogwartsu za trinaestogodi{njeg ljubavi Hermione i Ron poku{avaju nesigurno{}u jasno je nazna~en i intri- }e Harryja Pottera i njegove prijatelje Her- pomalo nezrelo nadomjestiti ku}nim gantan motiv spolnoga sazrijevanja mione i Rona biti vrlo uzbudljiva. Iz za- ljubimcima, Harry ustrajno tra`i dru- mladih junaka. Harry se tako, na samu tvora u Azkabanu pobjegao je opasni ~a- gog oca. Najprije vjeruje da ga je pro- po~etku, pod plahtom u krevetu tetko- robnjak Sirius Black. na{ao u profesoru Lupinu, novom u~i- va doma no}u igra svojim ~arobnim telju koji cijeni njegove ~arobnja~ke {tapi}em, a s Hermionom i(li) Ronom Tre}i nastavak popularnoga filmskog vje{tine, potom u Siriusu Blacku, za ~esto se na|e u odve} prijateljskom za- serijala o pustolovinama Harryja Potte- kojeg se nada da bi mogao postati nje- grljaju, ~ime se jasno sugerira potenci- ra reklamira se efektnim sloganom gov novi skrbnik, a naposljetku povje- jalno zanimljiv ljubavni trokut. Nave- »Sve }e se promijeniti«. I, uistinu, ekra- ruje da ga je upravo otac spasio iz ruku deni detalji znatno umanjuju infantil- nizacija tre}e knjige o do`ivljajima ma- stravi~nih Dementora (neodoljivo na- nost filma i daju mu slojevitost koja ga log ~arobnjaka iz bestseler-serijala J. K. lik Crnim jaha~ima iz Gospodara prste- ~ini zanimljivim i odraslim gledatelji- nova). No jedno ra- ma. zo~aranje slijedi U cjelini, Harry Potter i zato~enik Az- drugo i Harry napo- kabana dinami~an je, vrlo solidno re`i- kon shva}a da se ran film impresivne vizualnosti, gotovo uvijek mo`e pouz- besprijekorna ritma i odli~nih gluma~- dati jedino u sebe i kih ostvarenja. Cijenjeni Michael Gam- svoje ~arobnja~ke bon u ulozi profesora Dumbledorea mo}i. Od troje pri- dostojno naslje|uje pokojnog Richarda jatelja Harry je inte- Harrisa, a David Thewlis efektno utje- lektualno, a zacijelo lovljuje podvojenoga profesora Lupi- i emotivno, najzreli- na. Opravdani prigovori mogu se upu- ji lik, hrabar, senzi- titi nedovoljnoj iskori{tenosti karizma- bilan mladac voljan ti~noga Garyja Oldmana i karikatural- suo~iti se s vlastitim nom nastupu oskarovke Emme Thom- strahovima i pobije- pson u ulozi zbunjene profesorice Tre- diti ih. Dok se Her- lawney. No to su doista sitne zamjerke mione razvija u vje- vrlo dobru filmu, savr{enoj zabavi za {tu i domi{ljatu ~a- cijelu obitelj. robnicu koju profe- sori ~esto hvale, je- Josip Grozdani} 142 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere B POBUNA NA FARMI Home on the Range

SAD, 2004 — ANIMIRANI — pr. Walt Disney Pic- stern posljednji tures, Alice Dewey Goldstone — sc. Will Finn, John Disneyjev uradak Sanford; r. WILL FINN, JOHN SANFORD — gl. toga tipa prije Alan Menken — glasovi G. W. Bailey, Roseanne potpunog prela- Barr, Bobby Block, Steve Buscemi, Judi Dench, Joe ska na sve impre- Flaherty, Cuba Gooding Jr., Randy Quaid — 76 min sivniju ra~unalnu — distr. Continental 3D-animaciju. Iako se film ni umjetni~- najmla|i znaju odakle korijene vu~e prava filmska akcija. Da li zbog manjka ki ni komercijalno ne pribli`ava nave- ambicija ili zbog unaprijed dogovorena Krava Bara sti`e na malu farmu koju cije- denim hitovima, posveta diznijevaca plana da Pobuna na farmi ne bude ni- loga `ivota vodi dobrodu{na vlasnica Bar- klasi~noj tehnici ipak ne naru{ava tra- {ta vi{e od razbibri`na obiteljskog izle- bara. Barbara odnedavno ima velikih nov- diciju njihovih sadr`ajno zabavnih, a ta u kina, Finnov i Sanfordov uradak ~anih problema, pa imanju koje je pod hi- vizualno razigranih naslova. potekom zaprijeti preuzimanje. O~ajne `i- nema ni scena ni dijaloga kojima bi se votinje strahuju za svoju sudbinu, na {to U tom su smislu dvojica redatelja Will trajnije obilje`ila dugometra`na anima- domi{ljata Bara predlo`i da krenu u lov na Finn, autor tako|er klasi~no animira- cija. Premda se sve doima furiozno, a mjesnoga kradljivca stoke Palamudu Sli- noga Puta u El Dorado i debitant John ni uobi~ajene duhovitosti nisu svedene ma. Sanford realizirali luckasto djelce pre- na banalnost, film je zapravo jedno- puno referencija na klasike vesterna i kratni izlet u {areno vi|enje Divljeg za- Dobri stari Divlji zapad ili, to~nije re- slapstick komedija. Dakako uz nu`na i pada, ~ija je vode}a odlika izvrsno ~eno, dobri stari hrvatski sjeverozapad! dobrodo{la pojednostavnjenja kako bi osmi{ljena sredi{nja junakinja. Unato~ Naime, posljednji je dugometra`ni ani- film s lako}om pratila osnovno{kolska tome {to nije ni lijepa, ni gracilna, ni mirani film u produkciji tvrtke Walt publika, kojoj je Pobuna na farmi prvo- umiljata, krava Bara punokrvna je ak- Disney Pictures Pobuna na farmi u do- bitno i namijenjena. Stoga je mogu}e cijska heroina, ~ije su nesavr{enosti nabrojati barem desetak referentnih fil- ma}e kinodvorane stigao sinkroniziran njezina prednost, a ne slabost. Ukrat- mova u kojima osamljenici s Divljeg za- na hrvatski jezik, pri ~emu su se autori ko, `ivjele razli~itosti! pada juri{aju na opasna zlikovca ili u prijevoda odlu~ili da izvorno mala far- Isto vrijedi i za sada ve} uobi~ajenu sin- kojima se pojedinci suprotstavljaju bi- kronizaciju na hrvatski jezik, koja je ma u preriji zazvu~i kao malo imanje jesu agresivne manjine i {utnji pasivne uvelike pridonijela da se filmovi za dje- oko zagorske kleti. Ako se naviknete ve}ine. A sve to ~eka sredi{nju junaki- cu dodatno pribli`e svojoj publici. Pri- na neobi~nu ~injenicu da glavna juna- nju kravu Baru, kada sa svoje dvije pri- tom je i Pobuna na farmi jezi~no veo- kinja krava Bara (u izvorniku Maggie) jateljice Gretom i gospo|om Kajbu{ ma dobro prenesena u osjetljivu struk- usred pejza`a ameri~kog Divljeg zapa- krene put prerije ne bi li uhvatila krad- turu hrvatskoga jezika, ~iji je standard da govori zagorskim narje~jem, sve je u ljivca stoke Slima i tako spasila farmu jedno, a svakodnevni govor drugo. redu. Sve vas ostalo — lepr{ava pri~a, na kojoj pase travu. duhoviti likovi i freneti~ni ritam — io- Neda Raukar-Gamulin kao Bara dala je nako odvode u te{ko odoljiv eskapizam Film protje~e kao veliki tobogan, i to vrsnu ulogu ne zaostav{i nimalo za Ro- na koji su nas Disneyjevi nasljednici na- doslovce. Kravlji trojac upotpunjen ko- seanne Barr, ~ija je Maggie u izvorniku njem Bokijem i zecom Sretnim Matom vikli posljednjih petnaestak godina. pravo malo remek-djelo gluma~koga uz country glazbu Alana Menkena ne- posu|ivanja glasova animiranim likovi- Pobuna na farmi usto je va`an rad i kao prestance juri, srlja i divlja primaju}i i ma. No, sve bi to bilo nedostatno da za opro{taj velikog studija od 2D-anima- uzvra}aju}i udarce, pa sve skupa izgle- ta verbalna `ongliranja Disneyjeva Po- cije. Nakon {to je tvrtka ove godine da kao uspjela parodija najpoznatijih buna na farmi nije dala ’{tofa’ optimal- ostala bez dugogodi{njega partnera, akcijskih filmova. Tim vi{e jer su neki nim spojem bezazlenosti, razigranosti i studija Pixar, s kojim je producirala prizori poput strmoglave vo`nje vago- raspjevanosti. Goodbye, 2D... blockbustere poput obje Pri~e o igra~- nom ili Bokijeva obra~una s revolvera- kama, @ivota buba, ^udovi{ta iz orma- {ima izravna podsje}anja na trilogije Bo{ko Picula ra i Potrage za Nemom, animirani je ve- Indiana Jones i Matrix. Tek toliko da i 143 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere BA[ KAO BECKHAM Bend It Like Beckham

Velika Britanija, Njema~ka, 2002 — pr. BskyB, uspjeha filma Full Monty, to su u~inili nuo u globalnu zvijezdu: i sjetio sam se Bend It Films, British Screen Productions, Film Co- i Billy Elliot i Djevojke s duplerice, a Pirata s Kariba, gdje je ~ak i Keirici uncil, Filmförderung Hamburg, Helkon Media AG, Ba{ kao Beckham samo je glazura na korzet tijesan, pa mi se {to{ta razjasni- Kintop Pictures, Road Movies Filmproduktion, Roc torti. Sastojak A ovdje je zajednica in- lo, ~ak i glede recepture. Media, Works and Future Film Financing, Gurinder dijskih Sika u dana{njem multietni~- Naime: ako komercijalna kinematogra- Chadha, Deepak Nayar; izv. pr. Ulrich Felsberg, kom megalopolisu zvanom London, fija po~iva na na~elima projekcije i Russel Fischer, Simon Franks, Zygi Kamasa, Haneet sastojak B je djevoj~ica s prirodnim da- utjehe, onda je ovakav strukturni obra- Vaswani — sc. Gurinder Chadha, Paul Mayeda rom za nogomet, koji je, jasno, kurio- zac zapravo vrijedan pohvale. Ne zato Berges, Guljit Bindra; r. GURINDER CHADHA; d. f. zum u rodnom smislu, pa tako prirod- {to bi bio osobito napredan — taj pri- Jong Lin; mt. Justin Krish — gl. Craig Pruess; sgf. no postaje sastojak C. Sami }ete lako stup sa stvarnom problematikom ima Nick Ellis; kgf. Ralph Holes — ul. Parminder Na- odrediti ekvivalente iz spomenutih na- onoliko veze koliko i ja s Manchester gra, Keira Knightley, Jonathan Rhys-Meyers, Anu- slova. Unitedom — nego zato {to je ipak ne- pam Kher, Archie Panjabi, Shaznay Lewis, Frank I dok sam tako gledao kako se nauljeni kakav odmak od kli{eja starih `anrova. Harper, Juliet Stevenson — 112 min — distr. Dis- kota~i}i radnje vrte ka o~ekivanom ra- Ako su Amerikanci trenuta~no ovisni o covery spletu, misli su mi (onako blazirano tinejd`erskoj gross-out komediji kao kriti~arski) odlutale prema slijedu zbi- najpouzdanijoj komercijalnoj formi, K}i ortodoksnih Sikha buni se protiv tra- vanja u britanskoj kinematografiji koji {to je onda lo{e s britanskom politi~ki dicionalizma svojih roditelja te se, na nji- je doveo do situacije da prakti~ki svaki korektnom komedijom? Pod uvjetom hovo zaprepa{tenje, pridru`uje nogomet- njihov veliki hit slijedi istu formulu. da je shvatimo kao ono {to bi u organi- nom klubu. Sjetio sam se beskrajnih `alopojki iz ziranijim uvjetima i bila — kao na~in Sight and Sounda, kratkotrajnog blje- za odr`avanje filmske proizvodnje vi- Ne znam, mo`da sam kriv za klasi~nu ska obe}anja u Trainspottingu i stran- talnom. kriti~arsku slabost zvanu ’gledanje pre- putice u koju je taj hardcore trend za{a- Mo`da }e ovakvi bezopasni, a uspje{ni vi{e filmova’, ali ovom u slu~aju zbilja o nakon pojave Guya Ritchieja. Sjetio filmi}i osna`iti onu polifoniju kultura nisam mogao razlu~iti okus kona~nog sam se i simpati~nih `anrovskih naslo- {to postoji u Britaniji, a do filma zasad uratka od pojedina~nih sastojaka nje- va poput Istok je isto~no, i snu`dio od sti`e tek u ovako zihera{koj formi. A gove dramatur{ke recepture. iznevjerena obe}anja stvarne multiet- mo`da se i varam, pa je sve to samo Odnosno: uzmite jednu strogo kodifi- ni~ke dinamike u britanskom filmu. S stranputica. U svakom slu~aju, idem ciranu socijalnu sredinu (A) i protago- obzirom na svoju ostav{tinu, kako to sad spremiti curry, jelo koje najbolje nista (B) koji te`i za ne~im {to ta sredi- da Englezi danas snimaju komedije kuham, mo`da ba{ zato {to sam mu re- na ne prihva}a (C). U prvom ~inu po- koje bi Ealingu i Pythonima bile u sva- cepturu nau~io u Engleskoj. stavite sukob i pustite protagonista da kom pogledu ispod ~asti, i jo{ zasnova- do`ivi nekoliko podno{ljivih razo~ara- ne na etni~kim stereotipima Vladimir C. Sever nja. U drugom ~inu samo {iljite sukob, koje bi i David Lean smatrao za- ne bi li procijep izme|u sredine i pro- starjelima? tagonista postao {to izra`eniji, kako na A onda sam {akom priprijetio planu socijalne ambicije, tako i u osob- utvari politi~ke korektnosti nom, romanti~nom smislu. U tre}em negdje pod stropom kina Za- ~inu pustite da protagonist usprkos greb i slegnuo ramenima te po- svemu dospije do ostvarenja svoga cilja ~eo malo pomnije gledati film. i proslavi se, nakon ~ega kriti~ni zid Bilo je tu obilje kadrova Keire prihva}anja biva probijen, pa ga u veli- Knightley, cure s najspektaku- kom hepiendu slave i hvale sa svih stra- larnije tankim torzom jo{ od na, a najzdu{nije oni koji su ga sputava- Blow Upa, koji je tu biv{u dvoj- li. Molit }u lijepo: nakon strelovita nicu Natalie Portman promet- 144 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere B LJUBAV I SVE OSTALO Anything Else

SAD, Francuska, Nizozemska, Velika Britanija, 2003 — pr. Canal+, DreamWorks SKG, Granada Film Productions, Gravier Productions, Perdido Producti- ons, Letty Aronson; izv. pr. Benny Medina, Jack Rol- lins, Stephen Tenenbaum — sc. Woody Allen; r. WOODY ALLEN; d. f. Darius Khondji; mt. Alisa Lep- selter — sgf. Santo Loquasto; kgf. Laura Jean Shannon — ul. Woody Allen, Jason Biggs, Christi- na Ricci, Fisher Stevens, Anthony Arkin, Danny De- voli. Zvu~i kao tipi~an alenovski par. No, iako u filmu predstavlja glas razu- Vito, Stockard Channing, Jimmy Fallon — 108 min Razlika je samo u tome {to Jerry i ma i na kraju bude zaslu`an za Jerryjev — distr. VTI Amanda imaju dvadeset godina. Pa sve novi po~etak, Dobela se ba{ ne mo`e ono {to nam se ~ini normalno i uvjerlji- nazvati mentorom iz snova. Njegovi Neuroti~ni mladi pisac iz New Yorka — vo kada je rije~ o trideset- ~etrdeset- ili savjeti, naime, uklju~uju i kupnju oru`- Jerry, zaljubljuje se u nepredvidivu Aman- pedesetogodi{njacima, ovdje izaziva ja za slu~aj ponovnog bu|enja nacizma. du i napu{ta djevojku. ~u|enje. Ipak, nije rije~ o tome da Al- Sam Dobel ve} ima ~itav arsenal, kao i len ne zna portretirati mlade, nego je sav pribor koji mu je potreban za pre- Premda je bila rije~ o iznimno zabav- upravo mlado{}u protagonista naglasio `ivljavanje u izvanrednim okolnostima. nim filmovima, s predivno blesavim za- svu apsurdnost, komi~nost i tragi~nost U vrijeme kad filmovi Michaela Moora pletima, Kletva {korpiona i Holivudski `ivota glavnog junaka, koji je ve} u 21. ru{e rekorde gledanosti, a osobno je svr{eci nai{li su na vrlo hladan prijem godini vlastiti `ivot pretvorio u labi- naoru`anje izlo`eno najve}oj osudi, Al- kritike. Film Ljubav i sve ostalo tek je rint. Iz tog labirinta izlaz }e mu poka- lenov neuroti~ni njujor{ki intelektualac malo bolje pro{ao; sre}om po njega, ne zati njegov neuroti~ni sredovje~ni pri- na kraju je shvatio da mu jedini spas po~iva na tako djetinjastim zapletima jatelj David Dobel koji se, kao i Jerry, le`i u oru`ju. Ako ni{ta drugo, Allenu kao {to su hipnoza i sljepilo, nego ~ak poku{ava probiti kao pisac za stand-up valja ~estitati na vrhunski zabavnoj po- komi~are. Dobela, dakako, glumi Wo- liti~koj nekorektnosti. I, dakako, na podsje}a na Annie Hall, iako je to tek ody Allen. Drugim rije~ima, onaj uvi- uvijek svje`em i originalnom ruganju sjena sjene nedosti`na uzora, ne propu- jek isti lik neuroti~na intelektualca, vlastitom liku i djelu. stimo napomenuti. No, Woody Allen koji je u svim filmovima igrao sam Al- Ipak, Dobelov prelazak na onu stranu odve} je pametan i odve} neosjetljiv na len, u ovom je filmu udvostru~en. Jerry takozvani uspjeh da bi opona{ao vlasti- zakona nije Allenova posljednja, kao i Dobel zapravo su isti lik, dijeli ih {to nije ni Jerryjev novi, sretni po~etak. te filmove. Svaka sli~nost s Annie Hall samo razlika od ~etrdeset godina i postignuta je u sasvim drugoj namjeri. To su samo dva mogu}a raspleta iste iskustvo koje je Dobel u tom vremenu sudbine, dva mogu}a pogleda na svijet, U sredi{tu je filma razvoj i raspad lju- sakupio — to je iskustvo svih dosada{- optimisti~ni i pesimisti~ni, koji se ni- bavne veze izme|u Jerryja (Jason njih Allenovih junaka. Stoga Dobel kad ne isklju~uju, nego ravnopravno Biggs), neuroti~na i nesigurna romanti- vrlo precizno dijagnosticira sve mali- postoje u svijetu. Ako ipak postoji neka ka koji nije kadar prekinuti vezu (s dje- gne to~ke Jerryjeva `ivota — Amandu `ivotna istina, onda je to komentar tak- koja ga vara, agenta koji ga izrabljuje i vojkom, agentom ili psihoterapeutom) sista na lamentiranje glavnog junaka o psihoterapeuta koji se pona{a kao Bog, i Amande (Christina Ricci), koja nije ljubavnim jadima — ha, to vam je kao samo {uti i ni{ta ne govori. (Dobelova kadra izdr`ati u vezi. Jerry se poku{ava i sve ostalo. Izjava koja ne zna~i ama probiti kao pisac za stand-up komi~are, usporedba psihoterapeuta i Boga jedna ba{ ni{ta i koja obja{njava ama ba{ sve. pi{e pesimisti~an roman o osamljenosti je od najduhovitijih i najgor~ih u filmu Izjava dostojna Woodyja Allena. ~ovjeka u svemiru, redovito odlazi psi- — je li mogu}e da nas Bog slu{a s jed- hoterapeutu, iza sebe ima propali brak, nako glupim izrazom lica, nikad ne od- Jelena Paljan a Amanda se poku{ava probiti kao glu- govara na na{a pitanja, samo nas na mica, pije tablete za smirenje i ne `eli kraju obavijesti da nam je vrijeme iste- spavati s Jerryjem iako tvrdi da ga silno klo?) 145 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere DIVLJA PROSTRANSTVA Open Range

SAD, 2003 — pr. Touchstone Pictures, Cobalt Medi- sposobnosti oja~ao a Group, Beacon Pictures, Tig Productions, Kevin {to slojevitijim likom. Costner, Jake Eberts, David Valdes; izv. pr. Armyan Sama su Divlja pro- Bernstein, Craig Storper — sc. Craig Storper prema stranstva prilagodba romanu Lauran Paine; r. KEVIN COSTNER; d. f. Ja- romana The Open Range Men Laurana nedovoljno iskori{teni Michael Gam- mes Muro; mt. Michael J. Duthie, Miklos Wright — Painea, popularnog ameri~kog apolo- bon, stane na put ubiv{i im jednog, a gl. Michael Kamen; sgf. Gae S. Buckley; kgf. John geta Divljeg zapada, koji se kao mladi te{ko raniv{i drugoga mladog pomo}- Bloomfield — ul. Robert Duvall, Kevin Costner, An- kauboj u Coloradu itekako nagledao nika, mudri Boss i ne{to manje mudri nette Bening, Michael Gambon, Michael Jeter, Die- onoga {to Costnerov film slavi u uvod- Charley po~nu planirati osvetu, koja }e go Luna, James Russo, Abraham Benrubi — 139 nom dijelu. A to su pioniri osvajanja zavr{iti kao vrlo razbla`ena ina~ica min — distr. Discovery sve zapadnijih dijelova sjevernoameri~- Peckinpahove Divlje horde. kog kontinenta, niza gradi}a koji su ni- Dotad }e dvojica junaka zadobiti po- Ameri~ki Divlji zapad, 1882. Ve} deset go- cali na tom traumati~nom putu, te sr- vjerenje mjesnoga lije~nika i njegove dina kauboj Boss vodi svoja stada na ispa- ~anih kauboja ~ije su po{tenje, ustraj- sestre Sue u interpretaciji veoma dobre {u djevi~anskim prostranstvima u unu- nost i ljubav prema ~ovjeku i prirodi Annette Bening, zbog koje }e zatitrati tra{njosti zemlje. Me|utim, njihov prola- bile klju~ne odrednice da Divlji zapad Charleyjevo srce, zatim povjerenje jed- zak uznemiri mjesnog veleposjednika. jednom postane pitom i prosperitetan. nog po jednog gra|anina u gradi}u koji Premda sve navedeno zvu~i vrlo pate- Baxter terorizira te napokon zavr{no Kevin Costner ne mo`e bez konja. Tri- ti~no, upravo je takav i Costnerov film. me|usobno povjerenje u kojem }e Boss naest godina nakon velikog uspjeha sa Krasni krajolici, stasiti konji, kauboji u Charleyju ste}i sina kojeg nema, a on svojim redateljskim prvencem ovjen~a- po{tenja~ine, otmjene dame i napokon u njemu prosvije}eni o~inski oslonac i nim Oscarima Ples s vukovima i {est emancipirani mali ljudi. Ah, da. Tu je i tako iskupljenje svih grijeha iz pro{losti godina nakon velikog neuspjeha s dru- arhetipski zlikovac koji ugnjetava sve okupanih morem krvi i ubojstava u ne gim redateljskim poku{ajem Po{tar, oko sebe i neprestance se poigrava ta- tako daleku ratu. Costner je i po tre}i put iza kamera sni- kozvanom rukom zakona. Iako film ima dovoljno ~vrst zaplet i mio sama sebe ispred kamera — na ko- Iako je neprijeporno rije~ o (pre)senti- niz dramski jednako ~vrstih odvojaka nju. I dok je Ples s vukovima bila neka mentalnom vi|enju klju~nih godina pri~e (solidna poenta o angloameri~ko- vrsta iskupljeni~kog vesterna prema ameri~ke povijesti, Divlja prostranstva latinoameri~kom zajedni{tvu u obliku domicilnom indijanskom stanovni{tvu, na neki ~udan na~in funkcioniraju. Bossove skrbi za mladi}a Buttona), film a Po{tar zlokobna vizija ponovne ve- Mo`da zbog toga {to Costner, iako re- je jednostavno predug. Kontemplati- sternizacije Amerike u budu}nosti, po- dateljski ograni~en, uvelike vjeruje u van i rastegnut uvod nikako ne odgo- sljednji je Costnerov film Divlja pro- ono {to snima. Film je, dakle, poprili~- vara ubrzanu zapletu i operetno re`ira- stranstva prava staromodna posveta no iskreno autorsko vi|enje, a iskre- nom raspletu te je neujedna~en ritam duhu Divljega zapada. I to toliko staro- nost je, kakva god bila, najbolji zalog uz za{e}erene prizore, osobito u neu- modna da se i mnogi vesterni iz 40-ih i da nekomu povjerujete. Uostalom, po- vjerljivom epilogu, najve}a slabost 50-ih doimaju avangardno prema vjerenje je ~esto rabljena rije~ u filmu, Costnerova tre}ega redateljskog pro- ovom uratku. No, ako je ne{to staro- te su tako dva sredi{nja junaka — stari- jekta. Ipak, film je veoma dobro pri- modno, ne mora biti lo{e, a Divlja pro- ji Boss u interpretaciji izvrsna Roberta mljen i kod kritike i kod publike, po- stranstva unato~ svim slabostima nisu Duvalla i mla|i Charley u Costnerovoj glavito u pitomim ameri~kim kinodvo- lo{ film. Naprotiv. izvedbi — dugogodi{nji prijatelji i ko- ranama, pa je za o~ekivati da }e Div- Rije~ je o tipi~noj americani o dobrim i lege u poslu gonjenja stoke i pripito- ljim prostranstvima Costnerova karije- lo{im momcima te biv{im lo{im mom- mljavanja pastuha diljem divljih ame- ra krenuti u novi galop. cima koji su sada dobri. Costner u fil- ri~kih prostranstava. Kada im mjesni Bo{ko Picula mu, dakako, zastupa ba{ te, {to mu je mo}nik i samoprogla{eni vlasnik sve o~ito trebalo kako bi svoje gluma~ke okolne zemlje Baxter, kojega tuma~i 146 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere B BUFFALO SOLDIERS Buffalo Soldiers

Velika Britanija, Njema~ka, 2001 — pr. FilmFour, ran na pune dvije godine. Pro{logodi{- i prisiljavaju da prema ponekoj reda- Good Machine, Gorilla Entertainment, Grosvenor nja ograni~ena distribucija u ameri~- teljskoj nezgrapnosti, suvi{noj epizodi Park Productions, Odeon Film, Strange Fiction, Ra- kim kinima razlogom je njegova slaba ili karikaturalnom liku ne bude odve} iner Grupe, Ariane Moody; izv. pr. Reinhard Klooss, uspjeha, a i u ovda{nje je kinodvorane kriti~an. James Schamus, Paul Webster — sc. Eric Axel We- stigao usred srpnja i s gotovo jednogo- Nije pak te{ko sli~nu pri~u zamisliti ni iss, Nora Maccoby, Gregor Jordan; r. GREGOR JOR- di{njim zaka{njenjem. A takav tretman u potencijalnoj doma}oj izvedbi, jer DAN; d. f. Nic Sadler, Oliver Stapleton; mt. Lee potpuno je nezaslu`en, jer rije~ je o ovda{nja (ne samo) ratna zbilja tijekom Smith — gl. David Holmes; sgf. Steven Jones- vrlo uspjeloj antimilitaristi~koj groteski 90-ih za nju daje dostatno ’{tofa’. Od Evans; kgf. Odile Dicks-Mireaux — ul. Joaquin koja ide tragom klasi~nih djela poput {verca na mekoj granici s BiH ili mut- Phoenix, Ed Harris, Scott Glenn, Anna Paquin, Eli- Altmanova M. A. S. H. -a ili Nicholso- nih poslova pukovnika Maglova moga- zabeth McGovern, Michael Pena, Dean Stockwell, ve Kvake 22, a u dosluhu je i s recen- o bi se sro~iti zanimljiv scenarij, no vje- Gabriel Mann — 98 min — distr. Discovery tnim crnohumornim antiratnim trile- rojatno bi i ta ’satira’ odmah zavr{ila u rom Tri kralja Davida O. Russella. bunkeru. Budu}i se ovaj prili~no soli- Stuttgart u Zapadnoj Njema~koj 1989, u Posve je razumljivo da Buffalo Soldiers dan film na kinorepertoaru zadr`ao doba ru{enja Berlinskoga zida. Ameri~ki nije film po ukusu Georgea Busha i vla- vrlo kratko, nadamo se da }e njegova specijalac Ray Elwood domi{ljat je mladi} daju}e ameri~ke administracije. Njiho- video i DVD-distribucija biti promi{lje- kojem slu`ba pisara u 317. opskrbnom vi su vojnici u njemu prikazani lopovi- nija i uspje{nija. Jer Buffalo Soldiers to bataljunu savr{eno odgovara. Idealizam ma, bezobzirnim ubojicama, narkoma- svakako zaslu`uju. mu je potpuno nepoznat pojam, u vojsku nima, u boljem slu~aju tek idiotima, a u se prijavio da bi izbjegao zatvorsku kaznu najboljem amoralnim karijeristima koji Josip Grozdani} zbog kra|e, kolege uhodanim kanalima opskrbljuje krijum~arenom robom, a pre- su za zvjezdicu vi{e kadri prodati i vla- ma tolerantnom zapovjedniku, s ~ijom su- stitu `enu. Dirljivi su prizori u kojima prugom ljubuje, nema nimalo po{tovanja. dobri~ina bez imalo autoriteta, slabi}, No, ubrzo nakon {to se slu~ajno domogne lo{ takti~ar i Elwoodov nadre|eni pu- pet milijuna dolara vrijedne po{iljke oru`- kovnik Berman (uobi~ajeno dojmljiv ja, u bazu sti`e novi zapovjednik, koji od- Ed Harris) ljubavniku svoje `ene povje- mah poja~ava stegovne mjere i kojem El- rava bra~ne probleme i ma{ta o budu- wood nije nimalo simpati~an. }em `ivotu kalifornijskoga farmera i vi- nogradara. Sli~no pro{logodi{njem primjeru Ro- Na`alost, razmjerno neelaboriranim berta Rodrigueza, i u slu~aju austral- trilerskim zapletom i fokusiranjem na skog redatelja Gregora Jordana hrvat- Elwoodov (izvrstan, primjereno opu- ska je kinopublika imala priliku isto- {ten Joaquin Phoenix) osobni sukob s dobno pogledati dva njegova odli~na narednikom Leejem (maniristi~ki na- filma, pseudobiografsku vestern-dra- stup Scotta Glenna) u drugom dijelu mu Kellyjeva banda i `estoku antiratnu filma, Jordan donekle zanemaruje ra- satiru Buffalo Soldiers. Drugi je naslov, zoran subverzivni podtekst i pomalo prvi Jordanov holivudski projekt, pre- gubi ritam. Ipak, sekvenca u kojoj dro- mijerno prikazan po~etkom rujna girani vojnici gube nadzor nad tenkom 2001. na filmskom festivalu u Torontu, i uni{te prigradsku benzinsku postaju, gdje su ga mnogi ve} tada smatrali pro- ili prizori organiziranog vojni~kog ku- blemati~nim, da bi nekoliko dana po- hanja heroina uz pre`deravanje ham- slije, nakon tragi~nih doga|aja 11. ruj- burgerima i rasprave o imenu dr`ave u na, bio gotovo jednodu{no optu`en za kojoj se nalaze (Zapadna ili Isto~na antiamerikanizam i doslovce bunkeri- Njema~ka), gledatelja tjeraju na smijeh 147 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere 24 SATA

voir Dogs. U njoj su likovi potpuno likove. Na`alost, malo je i pretjerao, pa amoralni tipovi, radnja je smje{tena u su mu neke situacije prili~no nategnute zatvoreni prazni prostor, a ~ak i zaplet (ponajvi{e je takvo neuvjerljivo ubaci- podsje}a na Tarantinov prvenac (mu~e- vanja ljubavne pri~e u crnohumorno nje dou{nika). Mili}ev je film, kao Re- tkivo filma). No, u cjelini rije~ je o so- servoir Dogs, pun grafi~koga nasilja, cr- lidnu ostvarenju. noga humora i uporabe brzih, cool Na kraju treba objasniti {to je to ’du- flashbackova. Ono {to razlikuje Mili}a blje’ {to spaja dvije pri~e. Naime, iako od Tarantina jest to {to njegovi zlikov- se Mili} i Kulenovi} utje~u stranim ci uop}e nemaju popkulturnog obrazo- `anrovskim tokovima, ne zaboravljaju Hrvatska, 2002 — pr. Ivan Malo~a — sc. Ivan Pa- vanja, pa se vrhunac njihova sudjelova- na stvarnost u kojoj se doga|a radnja vli~i}, Goran Kulenovi}; r. KRISTIJAN MILI], GORAN nja u medijskoj kulturi sastoji od gleda- njihova filma. Kulenovi} je u tome KULENOVI]; d. f. Mario Sabli}; mt. Goran Gubero- nja porni}a. Oni su, za razliku od Ta- mnogo eksplicitniji. Posterima, kalen- vi}, Slaven Jekauc — gl. Andrija Mili}; sgf. Davor rantinovih likova, samo bezli~ni i pro- darima i glazbom s radija upozorava Antoli}, Ladislav Marki}; kgf. Vedrana Prga, Tihana sje~ni grubijani. Nema dvojbe da je Mi- nas da se nalazimo u 1994. godini — Ostre{ — ul. Marinko Prga, Hrvoje Ke~ke{, Kristijan li} scenarijski i re`ijski obavio fin posa- ekonomski depresivnu i kaoti~nu rat- Topolovec, Lucija [erbed`ija, Bojan Navojec, Bobi o (pohvale valja uputiti i fotografiji nom vremenu. Jo{ se vi{e to vidi u sud- Marotti, Rene Bitorajac, Tarik Filipovi} — 75 min Marija Sabli}a, a pokude zbrzanom binama likova, deziluzioniranih bespo- — distr. Discovery kraju), ali pitanje je koliko su nam ta- sli~ara koji i ne `ele tra`iti posao, jer kvi filmovi potrebni i kakva }e biti Mi- dr`e da bi ih svuda prisutni poslovni U prvoj pri~i, Sigurna ku}a, tri policajca li}eva budu}nost ako nastavi pro`vaka- muljatori samo iskoristili i ostavili bez moraju u napu{tenoj tvorni~koj sali do vati teme i postupke koje su zapadno pla}e. U takvoj situaciji ne vide ni{ta zore ~uvati za{ti}enoga svjedoka, okrutna od nas ve} davno sa`vakali. lo{e u tome {to je njihov prijatelj ubio kriminalca. U drugoj pri~i, Ravno do dna, Kulenovi} se filmom Ravno do dna ne primitivna, korumpirana policajca. U nezaposleni momak u napadu bijesa ubije nastavlja na sama Tarantina, ali se na- Sigurnoj ku}i zbilja je manje vidljiva, ali antipati~noga susjeda policajca, a le{ mu stavlja na struju filmova devedesetih i dalje prisutna. U toj pri~i ne spominje poma`u ukloniti njegovi prijatelji. izniklu iz Tarantinova opusa, koja pri- se vrijeme radnje, ali je lako zaklju~iti pada pod`anru kriminalisti~ke kome- da je rije~ o istom danu u kojem se do- Na prvi pogled, najve}i problem dije (npr. Lopovi, ubojice i nabijene ga|a radnja Kulenovi}eve pri~e, jer se omnibusa 24 sata jest nedostatak pu{ke, Snatch, ^ekaju}i smrt u Denve- film zove 24 sata te, k tome, jedna pri- opravdana motiva za spajanje njegove ru, Palookaville, Oceanovih 11, Dobro ~a se odvija po no}i, a druga po danu. dvije pri~e u jedan film. ^ini se da su do{li u Collinwood...). Takvi filmovi Mili}evi su likovi okrutni i be{}utni zli- njihove jedine zajedni~ke to~ke mlade- bave se svijetom sli~nim Tarantinovom, kovci, ali je vidljivo da su oni, kao i Ku- na~ka energija i opu{tenost te preuzi- ali njihovi su likovi manje mra~ni, a lenovi}evi likovi, proizvod dru{tva i manje nekih `anrovskih tokova suvre- humor lepr{aviji. Tako|er, njihova na- doba u kojem `ive, a ne samo `anrov- menoga filma. Ipak, iza tih elemenata racija mnogo je klasi~nija, pravocrtnija. ski konstrukti. Oni nisu tarantinovski krije se ne{to dublje {to ih spaja. Takav je i Kulenovi}ev film u kojem ekscentrici, nego bezli~ni primitivci, a No, krenimo redom, pa opi{imo njiho- ubojstva ne izazivaju mu~ninu, nego njihovi postupci vrlo su lokalno odre- vu `anrovsku pripadnost. Sigurna ku}a smijeh, zbog nespretnosti, a smisao je |eni (mu~enje Srba, kurvi i homosek- je, u svjetskim okvirima, zaka{njeli od- cijele pri~e jednostavan — sakriti le{e- sualaca). Dakle, oba filma, iako razli~i- vjetak tarantinovske poetike. Ipak, ve. Kulenovi} je u 45 minuta trajanja ta po pristupu temi, opisuju ono {to je tomu valja dodati da se Mili} ve} i pri- uspio ostvariti ono {to ve}ini hrvatskih vladalo na{im dru{tvom polovicom de- je, u svojim ranim studentskim radovi- redatelja ne uspijeva u dvostruko vi{e vedesetih — eti~ki relativizam i beza- ma, nadahnuo Tarantinovim svijetom. vremena. Stvorio je suvisli niz obrata i konje. Sigurna ku}a najvi{e sli~i filmu Reser- duhovitih situacija te razvio uvjerljive Juraj Kuko~ 148 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere B ZORA @IVIH MRTVACA Dawn of the Dead

SAD, 2004 — pr. Strike Entertainment, New Am- ovdje zamijenila zajedni~ka sterdam Entertainment Inc., Marc Abraham, Eric borba protiv zombija, malo Newman, Richard P. Rubinstein; izv. pr. Armyan je uistinu simpati~nih pro- Bernstein, Thomas A. Bliss, Dennis E. Jones — sc. tagonista. Mo`da tek Mi- James Gunn prema scenariju George A. Romera iz chael, melankolik koji ulo- 1978; r. ZACK SNYDER; d. f. Matthew F. Leonetti; gu oca dr`i najboljim dije- mt. Niven Howie — gl. Tyler Bates; sgf. Andrew lom svog `ivota, i djevojka Neskoromny; kgf. Denise Cronenberg — ul. Sarah Monica, hrabra cura spre- Polley, Ving Rhames, Jake Weber, Mekhi Phifer, Ty mna `ivot staviti na kocku i Burrell, Kevin Zegers, Inna Korobkina, R. D. Reid za spas psa. Sve ostale, — 100 min — distr. Blitz uklju~uju}i i glavnu junaki- nju Anu i odva`noga poli- Kad nju i supruga jednoga jutra u spava- cajca Kennetha, odlikuju }oj sobi napadne pobje{njela djevoj~ica iz ponajprije mizantropija, susjedstva, mlada medicinska sestra svje- egoizam i licemjerje. Oni do~i stra{noj zarazi koja se pojavila u Mil- su ljudi koji kao da jedva waukeeju. Gradom su zavladali o`ivjeli ~ekaju novope~enom zom- mrtvaci, zaraza se {iri velikom brzinom, a biju, doju~era{njem susjedu malobrojne skupine pre`ivjelih ljudi oku- i donedavnom suborcu pljaju se u obli`njem {oping-centru. spra{iti metak u glavu i odjavne {pice suo~ava s potpunom tra- tako ga zaustaviti. To se najbolje vidi u gedijom. Nakon {to je posao prerade i osuvre- dvama prizorima, sekvenci ’sportskog’ menjivanja Zore `ivih mrtvaca, kultno- odstrela `ivih mrtvaca koji nalikuju po- Uz mno{tvo drskih i subverzivnih deta- ga niskobud`etnog horora Georgea A. znatima (Jay Leno, Burt Reynolds,...), lja autori pametno koriste i filmsku Romera iz 1978, povjeren razmjerno u kojoj, makar i navijanjem, sudjeluju glazbu. Film, tako, ironi~no otvara pje- sma The Man Comes Arround Johnnyja neiskusnu scenaristu Jamesu Gunnu prakti~ki svi, i u sceni u kojoj Ana, do- Casha, a {oping-centrom ~esto odjeku- (Scooby Doo) i mladom redatelju Za- tad neupitna pozitivka, odlu~no pri- je melodija pjesme Don’t Worry, Be cku Snyderu, debitantu koji je zanat hvati pi{tolj i novom zombiju Steveu, Happy Bobbyja McFerrina. Fotografija pekao re`iranjem reklamnih spotova prili~no nesimpati~nu ~ovjeku s kojim popularnih tvrtki (Nike, Reebok...) prljave teksture i ~esto kori{tenje ka- se prethodno porje~kala, hladnokrvno mere iz ruke (a na samu kraju i video- stvari nisu slutile na dobro. Sre}om, puca u glavu. A pesimist Steve, duhovi- skepsi ipak nije bilo mjesta, jer su pro- kamere) dodatno pridonose dojmljivo- ti cinik koji nerijetko unosi razdor u sti i uzbudljivosti filma, izvrsna horora ducenti autorskom dvojcu ostavili slo- skupinu, zapravo je najve}i realist i je- bodne ruke, pa smo umjesto trivijalna i koji ljubitelji `anra ne bi smjeli propu- dina osoba koja nema iluzija o mogu- stiti. isprazna ljetnog popcorn hita dobili }em sretnom ishodu, uspjehu poku{aja vrlo uzbudljiv, uznemiruju}, slojevit i proboja iz okru`enja zombija i pronala- Komercijalni i kriti~arski uspjeh nove subverzivan film, punokrvni inteligen- sku spasa na udaljenom otoku. verzije Zore `ivih mrtvaca ponovno je tni horor nerijetko superioran izvorni- pobudio interes za inteligentnim, cini~- ku. Dok je Romerovo djelo pod pla- Unato~ naznakama, ljubavi, su}uti i op- nim subverzivcem Georgeom A. Rome- {tom horora ponajprije nudilo duhovi- timizmu u filmu nema mjesta. Jasno je rom, filma{em koji nikad nije `elio biti tu crnohumornu kritiku bezdu{nosti i to iz iznimno uznemiruju}e, gotovo {o- dio holivudskoga sustava i prema ~ijim potro{a~koga mentaliteta ameri~kog kantne sekvence ra|anja djeteta zombi- se scenarijima pripremaju ~ak tri filma. dru{tva, njegov recentni remake intrigi- ja, ali i iz dvostruke, pesimisti~ne zavr{- Za sve ljubitelje horora to su uistinu ra na mnogo vi{e razina. Iako je sukob nice koja gledatelja, nakon naizgled dobre vijesti. dviju skupina ljudi iz Romerova filma koliko-toliko sretna zavr{etka, tijekom Josip Grozdani} 149 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. C Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere TAJNI PROZOR DOMINO EFEKT Secret Window The Butterfly Effect SAD, 2004 — pr. Grand Slam Productions, Columbia Pictures Corporation, Pa- SAD, 2004 — pr. Bender-Spink Inc., Blackout Entertainment, FilmEngine, Ka- riah Entertainment Group, Pariah Entertainment Group, Gavin Polone; izv. pr. talyst Films, Chris Bender, A. J. Dix, Anthony Rhulen, J. C. Spink; izv. pr. Cale Ezra Swerdlow — sc. David Koepp prema kratkoj pri~i Stephena Kinga; r. DA- Boyter, Richard Brener, Toby Emmerich, Jason Goldberg, David Krintzman, As- VID KOEPP; d. f. Fred Murphy; mt. Jill Savitt — gl. Philip Glass, Geoff Zanelli; hton Kutcher, William Shively — sc. J. Mackye Gruber, Eric Bress; r. ERIC BRESS, sgf. Howard Cummings; kgf. Odette Gadoury — ul. Johnny Depp, John Turtur- J. MACKYE GRUBER; d. f. Matthew F. Leonetti; mt. Peter Amundson — gl. Pud- ro, Maria Bello, Timothy Hutton, Charles S. Dutton, Len Cariou, John Dunn Hill, dle of Mudd, Staind, Michael Suby; sgf. Douglas Higgins; kgf. Carla Hetland — Vlasta Vrana — 96 min — distr. Continental ul. Ashton Kutcher, Melora Walters, Amy Smart, Elden Henson, William Lee Scott, Eric Stoltz, John Patrick Amedori, Irene Gorovaia — 113 min — distr. Piscu koji pati od blokade po~inje prijetiti tajanstveni stranac, op- Blitz tu`uju}i ga da je ukrao njegovu pri~u. Mladi} Evan u djetinjstvu je ~esto gubio svijest, {to je rezultiralo Tajni prozor jo{ je jedan u nizu osrednjih uradaka snimlje- rupama u pam}enju. Kao student, putem osobnih dnevnika koje nih prema rukopisu profitabilna spisatelja horor-fikcije Step- je kao dijete vodio, otkriva da ima sposobnost mijenjati pro{lost. hena Kinga. Premda mu romani dose`u milijunske naklade, na prste jedne ruke mogu se nabrojati dobre filmske ekrani- Ka`u da dvije glave znaju vi{e od jedne. U slu~aju Domino zacije njegova {tiva, poput filmova Ostani uz mene ili Isku- efekta koji autorski potpisuje dvojac Brass i Gruber, stvari su pljenje u Shawshanku. Premda mnogo manje zanimljiv ne- ipak druk~ije. Iako se film bavi primamljivim temama — pa- goli spomenuta djela, film iskusna scenarista Davida Koep- ranormalnim sposobnostima i mogu}no{}u mijenjanja pro{- pa (Soba panike, Spiderman) ipak ne razo~arava u potpuno- losti, te iako je film gledljiv, ne mo`emo pre{utjeti da je rije~ sti, jer rije~ je o punokrvnu trileru, inventivnih scenaristi~- o poprili~no neujedna~enu djelcu. kih obrata, koji tek ponekad zaluta u `anrovske vode filma U prvom dijelu filma autori nas na ambiciozan na~in upo- strave. znaju s Evanovim djetinjstvom i njegovim problemom gubit- Koepp sigurnom redateljskom rukom odr`ava tjeskobnu ka pam}enja, podastiru}i nam ujedno ozbiljne teme vezane ugo|ajnost tijekom cijeloga filma, pa ~ak i u trenucima kada uz odrastanje u maloj sredini poput problema frustriranih mu pri~a krene lutati sporednim ulicama vo|ena dvojbenom nasilnih vr{njaka i problema pedofilije. U trenutku kada po- motivacijom glavnih junaka. Nije naodmet napomenuti ~injemo pratiti Evana kao odrasla studenta koji poku{ava kako ovakav dojam dijelom proizlazi i iz neo~ekivano neo- doku~iti svoj problem s pam}enjem, film poprima zabavlja~- buzdana nastupa Johna Torturra. Razloge preglumljavanja ki ton gube}i time po~etni~ku ambicioznost. Od toga trenut- mo`da treba potra`iti u liku koji tuma~i, ali to je slaba utje- ka pa sve do kraja jedino {to ha za glumca koji je dosad mahom bilje`io iznimne nastupe gledatelja zabavlja jest da sa- ~ak i u manje reprezentativnim filmskim uzorcima. zna, nakon {to Evan promije- Koeppovo redateljsko umije}e ponajvi{e se ogleda u vje{tini ni doga|aje u pro{losti, kakvu zadr`avanja gledateljeve pozornosti usprkos ~injenici da je je pak novu glupost time ~itava dramatur{ka konstrukcija podre|ena finalu, uz napo- uzrokovao u budu}nosti, a na- menu kako }e nagli obrat na kraju iskusniji filmofili bez ima- ~eti problemi s po~etka filma lo problema odgonetnuti ve} nakon dvadesetak minuta. Da- padaju u zaborav. No, ve} i kako, ovdje nema ni govora o nekakvoj iznimnoj redatelj- sama ideja da Evan ~itanjem skoj vje{tini, nego prije o discipliniranosti scenarista koji do- svojega dnevnika putuje u bro poznaje zakonitosti `anra, a najve}i je posao obavio pro{lost djeluje poprili~no petpara~ki. Ono {to zapravo ide upravo pri adaptaciji predlo{ka. u prilog drugom dijelu filma i zbog ~ega je film u biti gled- ljiv, bez obzira na gubitak ozbiljnosti, dosljednost je u neoz- Tajni prozor danas, u doba gromoglasnih novoholivudskih biljnosti. U prvom redu autori gledatelja ni u jednom trenut- atrakcija, doima se sasvim solidno, premda bi, da je snimljen ku ne gnjave razlozima Evanovih sposobnosti, iako zavr{ava u doba kada su Kingove ekranizacije potpisivali filma{i po- i na CT-u glave i na psihijatriji, a s druge strane sve situacije put George A. Romera, Johna Carpentera ili Davida Cro- koje Evan izmijeni u pro{losti u budu}nosti su kao posljedi- nenberga, te{ko dobio prolaznu ocjenu. ca dovedene do ekstrema. Tako je primjerice njegova najbo- Mario Sabli} lja prijateljica iz djetinjstva, zbog promjena koje Evan u~ini u pro{losti, u budu}nosti u jednoj situaciji najzgodnija i naj- pametnija studentica, a u drugoj pak drogirana prostitutka ru`na lica. Tako je otprilike i s ostalim Evanovim prijatelji- ma koji ili su najbolji ljudi na svijetu ili zavr{avaju u zatvoru ili na psihijatriji. Film ~ini se ipak funkcionira, ali njegovi su autori morali uskladiti svoje prinose.

Goran Kova~ 150 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere C ALI KORAK ISPRED Ali Out of Time SAD, 2001 — pr. Columbia Pictures Corporation, Forward Pass, Initial Enterta- SAD, 2003 — pr. Metro-Goldwyn-Mayer (MGM), Original Film, Monarch Pictu- inment Group (IEG), Moonlighting Films South Africa, Overbrook Entertain- res, Jesse B’Franklin, Stokely Chaffin, Neal H. Moritz; izv. pr. Jon Berg, Alex Gar- ment, Peters Entertainment, Picture Entertainment Corporation, Paul Ardaji, A. tner, Kevin Reidy, Damien Saccani — sc. Dave Collard; r. CARL FRANKLIN; d. Kitman Ho, James Lassiter, Michael Mann, Jon Peters; izv. pr. Howard Bingham, f. Theo van de Sande; mt. Carole Kravetz — gl. Graeme Revell; sgf. Paul Pe- Lee Caplin, Graham King — sc. Stephen J. Rivele, Christopher Wilkinson, Eric ters; kgf. Sharen Davis — ul. Denzel Washington, Eva Mendes, Sanaa Lathan, Roth, Michael Mann; r. MICHAEL MANN; d. f. Emmanuel Lubezki; mt. William Dean Cain, John Billingsley, Robert Baker, Alex Carter, Antoni Corone — 110 Goldenberg, Lynzee Klingman, Stephen E. Rivkin — gl. Pieter Bourke; sgf. min — distr. Discovery John Myhre; kgf. Marlene Stewart — ul. Will Smith, Jamie Foxx, Jon Voight, Mario Van Peebles, Ron Silver, Jeffrey Wright, Mykelti Williamson, Jada Pinkett Policajac Withlock krade novac iz policijske stanice kako bi po- Smith — 160 min — distr. Blitz bjegao s dugogodi{njom ljubavi, no ona ga uskoro izda.

@ivotopis kontroverznog sporta{a Mohammeda Alija. Pored brojnih gluma~kih nastupa, Carl Franklin posljednjih je godina poznat i kao redatelj, to~nije potpisnik atmosferi~- Svesti bogatu biografiju, poput one Mohammeda Alija, u nih trilera (Vrag u plavoj haljini) koji su nai{li na simpatije svega nekoliko sati filmskoga vremena, nezahvalna je zada- kriti~ara, ali i gledatelja sklonih toj filmskoj vrsti. Korak }a. [tovi{e, ve} se na prvi pogled ~ini kako bi ekranizaciji ispred, usprkos dopadljivoj noirish ugo|ajnosti i dojmljivu Alijeve biografije bio primjereniji format televizijskoga mini- nastupu Denzela Washingtona, ne pripada u red Franklino- serijala. Ipak, filmovanja tako rasko{na `ivotopisa prihvatio vih najboljih ostvarenja. [tovi{e, ~ini se kako je glavna odli- se redatelj Michael Mann. On se odlu~io svesti znakovitu bi- ka filma upravo Washingtonova gluma, jer on tuma~i juna- ografiju karizmati~ne boksa~ke zvijezde na najdojmljivije ka koji je sve prije negoli ~isti pozitivac. Dojam je kako se trenutke, reklo bi se op}a mjesta koja bez problema prepo- nakon Oscara (za Dan obuke) Denzelu dopalo tuma~iti liko- znaju ~ak i mla|e generacije. Mann je pozornost gledatelja ve ~iji motivi i eti~ka na~ela nisu posve ispravni. Tako je on usmjerio na desetogodi{nje razdoblje, zapo~eto 1964. Alije- ulogu u Franklino- vim prvim trijumfom u te{koj kategoriji. Slijed doga|aja po- vu filmu sjajno znat je i ne odve} upu}enim poklonicima sporta, a valja ista- odradio, prakti~ki knuti kako je klju~ne trenutke Alijeve boksa~ke karijere svojom glumom Mann doista majstorski uprizorio, ujedno vjerno rekonstru- zasjeniv{i nekolici- iraju}i odre|eno povijesno razdoblje. nu evidentnih dra- No, problem je filma {to Mann zazire od slojevitijega tuma- matur{ko fabula- ~enja glavnoga junaka. Dakako, ovakva odluka dijelom po- tivnih propusta. ~iva i na ograni~enu trajanju filma, koje ne omogu}ava au- Drugo je ipak pita- toru slojevitiju razgradnju Alijeve osobe, te ~vr{}e uspostav- nje za{to publika ljanje njegova zna~aja unutar politi~ke klime ameri~kih {ez- uop}e ne dr`i do desetih, a dijelom i sedamdesetih godina. sudbina bilo koje- ga protagonista Unato~ takvu, uvjetno re~eno, strate{kom propustu, ili je Franklinova filma, mo`da bolje re}i komercijalnom ustupku, pred gledateljem {to za posljedicu je uvjerljiv i spektakularno stilski zapakiran filmski doku- ima distancirano seciranje ne odve} dojmljive fabule, ~iji ra- ment o jednoj od velikih sportskih, ako ne i politi~kih osob- splet mogu bez imalo problema doku~iti ~ak i povr{ni po- nosti dvadesetog stolje}a. Mannova sklonost monumental- znavatelji trilera. nosti njegovih junaka ovdje se fino poklopila sa sjajnim glu- ma~kim nastupom Willa Smitha, zvijezde koja je do sada Kvaliteta cjeline proizlazi ipak iz redateljeve sposobnosti u mahom bila poznata po komi~arskim nastupima u neobave- kreiranju filmske napetosti, te vje{toj primjeni tjeskobne li- znim akcijskim razbibrigama. Smith bez imalo problema te kovnosti (odli~an izbor floridskih lokacija). Zamjerke se ov- ne ostavljaju}i prostora dvojbama, {armantno i odlu~no dje eventualno mogu uputiti predugoj ekspoziciji cjeline, {to upoznaje gledatelja sa `ivotopisom karizmati~nog Alija. Nje- Franklin u drugom dijelu nastoji nadoknaditi dinami~nim gov je nastup ekspresivan i energi~an te je nakon Smitha te{- stilom i britkim dijalozima. Usprkos tome, Korak ispred na ko zamisliti nekog drugog glumca u ovoj ulozi. prvi se pogled ~ini primjerenim nasljednikom klasi~nih noi- re filmova, ali se nakon odgledana filma takve usporedbe Ukratko, Mannov Ali ne razo- ~ine posve neprimjerenim. ~arava, ali i ne odu{evljava, iako je rije~ o pitku djelu ~ije Ipak, relativno zanimljiva pri~a i sama ~injenica da se u isho- se poprili~no trajanje gotovo i di{tu filma ne nalazi nedodirljivi pravednik ~ine Korak ispred ne osjeti. ostvarenjem vrijednim barem jednoga gledanja.

Mario Sabli} Mario Sabli} 151 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. C Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere KURVA STEPFORDSKE SUPRUGE Whore The Stepford Wives [panjolska, 2004 — pr. El Deseo S. A., Jose Magan — sc. Adela Ibañez, Isa- SAD, 2004 — pr. Paramount Pictures, Scott Rudin Productions, De Line Pictu- bel Pisano; r. LUNA; d. f. Ricardo Aronovich; mt. Bernat Vilaplana — gl. Javi- res, DreamWorks SKG, Donald De Line, Gabriel Grunfeld, Scott Rudin, Edgar J. er Navarrete; sgf. Alain Bainee — ul. Daryl Hannah, Denise Richards, Joaqu- Scherick; izv. pr. Ronald M. Bozman, Keri Selig — sc. Paul Rudnick prema knji- im de Almeida — 100 min — distr. VTI zi Ire Levina; r. FRANK OZ; d. f. Rob Hahn; mt. Jay Rabinowitz — gl. David Ar- nold; sgf. Jackson De Govia; kgf. Ann Roth — ul. Nicole Kidman, Matthew Bro- Dokumentaristi~ki prikaz protagonista seksualnoga tr`i{ta s derick, Bette Midler, Glenn Close, Christopher Walken, Roger Bart, David Mar- umetnutim igranim dijelom o djevojci koja se nalazi u financij- shall Grant, Faith Hill — 93 min — distr. Blitz skoj krizi i razmi{lja o tome da li se izdr`avati prostitucijom. Uspje{na {efica TV-kompanije neo~ekivano dobiva otkaz. Da bi [panjolska kultura iskazivala je svoju oslobo|enost od ste- se oporavila od `iv~anog sloma, ~itava obitelj seli se u Stepford, ga Francove diktature na mnogo na~ina, a jedan od najbitni- idili~ni gradi} koji kao da jo{ `ivi u 50-im godinama pro{loga sto- jih je seks. U filmovima {panjolske movide prikaz seksa i sek- lje}a. No neprirodno pona{anje njegovih stanovnica i ekskluziv- sualnih perverzarija bio je izraz vesela, opu{tena, neinhibira- ne mu{ke zabave natjerat }e je da posumnja kako sa Stepfordom na odnosa prema `ivotu. [to je movida vi{e kopnila, to je ne{to nije u redu. odnos prema seksu postajao ozbiljniji i rezultat su bili filmo- vi poput Amenabarove Teze i Almodovarova Pri~aj s njom, Druga ekrani- koji su razotkrivali tamne strane seksualnih devijacija. Ta- zacija istoime- kvoj struji nominalno pripada i film Kurva redateljice Mari- nog romana ci- e Lidon, umjetni~kim imenom Luna, ali on mnogo duguje i jenjena ameri~- nesputanu, raskala{enu odnosu prema seksu kakav se u {pa- kog knji`evnika njolskoj kinematografiji njegovao u drugoj polovici 80-ih i Ire Levina (Ro- ve}im dijelom 90-ih. semaryna beba, Momci iz Brazi- Film vrlo dobro funkcionira na vi{e razina. Primarno, on la) neuspjela je funkcionira kao iscrpno i jasno predo~eno dokumentarno humorna drama istra`ivanje, nadahnuto knji`evnom studijom Isabel Pisano koja, za razliku Yo puta, koscenaristice filma. Pritom on razbija mnoga ma- od razmjerno sovno uvrije`ena razmi{ljanja, poput onoga da kurve nikad intrigantnog SF ne u`ivaju u seksu sa svojim klijentima. Dapa~e, ka`e film, trilera Bryana mnoge `ene ulaze u taj posao ponajvi{e radi seksualnog u`it- Forbesa iz ka koji on pru`a. Takvu zaklju~ku odgovara i igrani dio fil- 1975. godine, ma, u kojem glavni lik djevice, ba{ kao i jedna djevojka iz Levinov predlo- dokumentarnoga dijela filma, tek nakon prvoga spolnog od- `ak svodi na karikaturalan prikaz mu{ko-`enskih odnosa i nosa sa svodnikom otkriva sve ~ari seksa. nerijetko iritantnu apologiju mizoginiji. Iako likovna stilizi- Osje}aju seksualne emancipacije odgovara i emancipiranost ranost i glazbena podloga Davida Arnolda tijekom prvih redatelji~ina stila. Dok su prostitutke patnice u njezinu filmu pola sata mogu podsjetiti na neki film Tima Burtona (navod- snimljene u naturalisti~kom klju~u na prljavim uli~nim loka- no je i bio prvi izbor za redatelja), prvobitno nazna~enoj cijama i u sku~enim interijerima, oni (mu{ki i `enski) koji subverzivnosti i kritici medijske manipulativnosti ubrzo se u`ivaju u svom poslu sni- gubi svaki trag. Ina~e solidan redatelj Frank Oz (Mala trgo- mljeni su u veseloj sceno- vina u`asima, Bowfinger) negdje na polovici filma gubi kon- grafiji, uz primjenu ma{to- trolu nad djelom, dopu{taju}i da mu se ono pri kraju pretvo- vitih stilskih rje{enja, poput ri u povr{nu, neuvjerljivu i te{ko podno{ljivu moralku. U poigravanja s pornograf- tome mu, s iznimkama uvijek pouzdane Nicole Kidman i du- skim i erotskim stilskim po- hovite Bette Midler, poma`u i glumci, ne uspijevaju}i se iz- stupcima. di}i iznad kli{ejima preoptere}enih uloga. Kurva je, u cjelini, vrlo zre- Vrlo lo{e dojmove Oz neuspje{no poku{ava popraviti u za- la analiza seksualnosti, ali i vr{nici, krivca za stvaranje (anti)utopijskog mu{kog svijeta oda nesputanim, raskala{e- pronalaze}i u posesivnoj, gotovo poludjeloj `eni. A dodatno nim po~ecima seksualne re- iritira i epilog u kojem vidimo da su protagonisti(ce) uistinu volucije u [panjolskoj. poprimile dio osobina praznoglavih stepfordskih supruga (pretvorba crnke u plavu{u, politi~ki karijerizam...). Eh, da se re`ije filma barem prihvatio Tim Burton.

Juraj Kuko~ Josip Grozdani} 152 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere C ZATAMNJENJE STARSKY I HUTCH Twisted Starsky & Hutch SAD, Njema~ka, 2004 — pr. Paramount Pictures, Blackout Productions Inc., In- SAD, 2004 — pr. Warner Bros., Dimension Films, Red Hour Films, Weed Road tertainment AG, Kopelson Entertainment, Barry Baeres, Linne Radmin; izv. pr. Pictures, Riche-Ludwig Productions, William Blinn, Stuart Cornfeld, Akiva Gold- Stephen Brown, Michael Flynn, Robyn Meisinger — sc. Sarah Thorp; r. PHILIP sman, Tony Ludwig, Alan Riche; izv. pr. Gilbert Adler, Ben Stiller — sc. John KAUFMAN; d. f. Peter Deming; mt. Peter Boyle — gl. Mark Isham; sgf. J. Den- O’Brien, Todd Phillips, Scot Armstrong; r. TODD PHILLIPS; d. f. Barry Peterson; nis Washington; kgf. Ellen Mirojnick — ul. Ashley Judd, Samuel L. Jackson, mt. Leslie Jones — gl. Theodore Shapiro; sgf. Ed Verreaux; kgf. Louise Min- Andy Garcia, David Strathairn, Russell Wong, Camryn Manheim, Mark Pellegri- genbach — ul. Ben Stiller, Owen Wilson, Snoop Dogg, Vince Vaughn, Juliette no, Titus Welliver — 97 min — distr. Blitz Lewis, Amy Smart, Carmen Electra, Chris Penn — 101 min — distr. Continental Dok traume iz pro{losti poku{ava prevladati alkoholom, povr{- nim vezama i brzim seksom, mlada policijska inspektorica Jessi- Mrzovoljni policijski detektiv David ca Shepard nalije}e na slu~aj serijskog ubojice koji, ~ini se, ukla- Starsky upravo je dobio novog par- nja njezine biv{e ljubavnike. tnera Kena Hutchinsona Hutcha, koji mu je u svemu su{ta suprotnost. Karijera nekad ugledna redatelja Philipa Kaufmana spala je na uistinu niske grane. Potpisniku ovih redaka nedoku~ivi su Na papiru akcijska komedija razlozi zbog kojih se autor remek-djela Put u svemir, kultne Starsky i Hutch redatelja Todda ekranizacije istoimenoga bestselera Toma Wolfea o ranim Phillipsa nije slutila na dobro. danima ameri~kih svemirskih istra`ivanja, izvrsne drame Hollywoodu sve vi{e nedostaje izvornih zamisli, pa se goto- Nepodno{ljiva lako}a postojanja snimljene prema glasovi- vo o~ajni~ki prihva}a prepravljanja svega i sva~ega. Konkret- tom Kunderinom romanu, ali i intrigantne drame Henry i no, istoimene televizijske serije u kojoj su Paul Michael Gla- June zasnovane na memoarima Anaïs Nin, prihvatio re`ije ser kao policijski detektiv Starsky i David Soul kao njegov toliko kli{eizirana i lo{e napisana scenarija. Rije~ je, naime, partner Hutch od 1975. do 1979. zabavljali publiku svojim o jo{ jednom konvencionalnom psiholo{kom trileru papir- kriminalisti~kim slu~ajevima. I dok je to dobro funkcionira- natih likova i trivijalne, predvidljive pri~e, preuzetnom neo- lo na malom ekranu, holivudsko posezanje za televizijskom noireu koji potpuno iznevjerava gledateljeva o~ekivanja. Ne- ba{tinom nije se unaprijed moglo nazvati mudrim potezom. gativca nepogre{ivo prepoznajete ve} od sama po~etka, a na- Em televizijska dramaturgija, em Ben Stiller i Owen Wilson ivnost i izgubljenost protagonistice nerijetko vas iritira. Pr- u jo{ jednom preglumljavanju, em odluka da se ne ide u osu- vorazredni se glumci u tre}erazrednom filmu snalaze dvoja- vremenjivanje radnje, nego da se ostane pri o`ivljavanju se- ko. Dok je Ashley Judd razmjerno uvjerljiva u ulozi naizgled damdesetih. ~vrste, no vrlo emotivne i ranjive policajke optere}ene pro{- Za~udo, sve su se tri bojazni pokazale puhanjem na hladno. lo{}u, karizmati~ni Samuel L. Jackson i pouzdani, no ~esto Phillipsov je film me|u najzabavnijim ovogodi{njim komedi- nepravedno podcijenjeni i zapostavljeni Andy Garcia u ulo- jama, a dobrim su ocjenama kumovali upravo referiranje na gama njezi- televiziju, izvrsna interakcija Stillera i Wilsona te iskri~avo nih kolega podsje}anje na ne tako daleku pro{lost, koja tridesetak godi- o~ito pre- na poslije u mnogo~emu ipak djeluje kao neprobojna pau~i- glumljuju, na. Znaju}i da ne snima nikakav visokoumni projekt, ali, kao da ni sre}om, ni arogantnog pretendenta na stotine milijuna dola- sami ne vje- ra na kinoblagajnama, Phillips je re`irao kompaktno djelce u ruju u kvali- kojem se dinami~no ni`u akcija, humor i {a{ava, ali pomno tetu onog osmi{ljena rekonstrukcija desetlje}a bez suvi{na karikiranja, {to rade. u kojem su carevale hla~e trapezice, afrofrizure i sintisajzeri. Na`alost, Zaplet je pritom svojevrstan prequel televizijske serije, jer ne vjeruje ni gledatelje upoznaje s uparivanjem policijskih detektiva Star- redatelj, skog i Hutcha iz izmi{ljenoga grada Bay Cityja, koji unato~ premda se svim nesporazumima moraju {to prije raskrinkati {efa mje- primjetno, sne narkomafije Reesea Feldmana. ali sasvim neuspje{no, Doda li se Stillerovim i Wilsonovim nadmudrivanjima Vince trudi korektnom re`ijom i vizualnim ekstravagancijama pri- Vaughn u veoma dobroj interpretaciji protonegativca Fel- kriti scenaristi~ke proizvoljnosti i cjelini dati kakav-takav dmana, Starsky i Hutch za svoj `anr imaju sve potrebno. smisao. Simpati~ne junake, prepoznatljiva antijunaka, uspjele po{ali- ce i vrsno re`iranu akciju. Za film koji vas `eli odvu}i u svi- U najkra}em, najgori Kaufmanov film, koji valja {to prije za- jet koji se vrti oko va{e zabave u kinosjedalu, vi{e i ne treba. boraviti.

Josip Grozdani} Bo{ko Picula 153 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. D Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere NIKAD SE NE]U KRALJEVI] I JA OPASNE ZALJUBITI The Prince & Me DJEVOJKE SAD, 2004 — pr. Lions Gate Films Inc., Sobini How to Deal Films, Paramount Pictures, Stillking Films, Mark Mean Girls SAD, 2003 — pr. Focus Features, Golden Mean, Amin; izv. pr. Robin Schorr, Cami Winikoff — sc. SAD, 2004 — pr. M. G. Films, Paramount Pictures, Radar Pictures Inc., Erica Huggins, William Teitler; Mark Amin, Jack Amiel, Michael Begler, Katherine Broadway Video, Lorne Michaels; izv. pr. Jill Sobel izv. pr. Toby Emmerich, Ted Field, Scott Kroopf, Da- Fugate; r. MARTHA COOLIDGE; d. f. Alex Nepomni- Messick — sc. Tina Fey; r. MARK S. WATERS; d. f. vid Linde, Chris Van Allsburg, M Michele Weiss — aschy; mt. Steven Cohen, Audrey Evans — gl. Jen- Daryn Okada; mt. Wendy Greene Bricmont — sgf. sc. Neena Beber prema romanima Sarah Dessen; r. nie Muskett; sgf. James H. Spencer; kgf. Magali Gu- Cary White; kgf. Mary Jane Fort — ul. Lindsay Lo- CLARE KILNER; d. f. Eric Alan Edwards; mt. Shaw- idasci — ul. Julia Stiles, Luke Mably, Ben Miller, Ja- han, Rachel McAdams, Lacey Chabert, Amanda Sey- na Callahan, Janice Hampton — gl. David Kitay; mes Fox, Miranda Richardson, Eliza Bennett, Alber- fried, Tina Fey, Lizzy Caplan, Tim Meadows, Amy sgf. Dan Davis; kgf. Alexandra Welker — ul. ta Watson, John Bourgeois — 90 min — distr. Poehler — 97 min — distr. Blitz Mandy Moore, Allison Janney, Trent Ford, Alexan- Blitz Samosvjesna Cady, nova u~enica u popu- dra Holden, Dylan Baker, Nina Foch, Mackenzie Mlada Amerikanka i studentica medicine larnoj srednjoj {koli, sukobi se s oholom Astin, Connie Ray — 99 min — distr. Discovery Paige kojoj je koled` na prvom mjestu za- vr{njakinjom oko de~ka, ali i oko primata Razo~arana tinejd`erica odbija povjerova- ljubi se u nao~ita Danca, ne znaju}i da je na {kolskim hodnicima. rije~ o prijestolonasljedniku. ti u postojanje prave ljubavi. U tom uvje- Redatelj Mark S. Waters postaje stru~- renju `ivi sve dok Ponekad filmska fikcija savr{eno ko- njak za djevojke koje znaju {to `ele, a se ne pojavi zani- respondira s jednako bajkovitom zbi- glumica Lindsay Lohan njegova muza. mljivi mladi}. ljom. U godini kada se danski kraljevi} Nakon {to su pro{le godine sura|ivali Film Clare Kil- o`enio svojoj ljubljenom bez kapi plave na neo~ekivano nadahnutu prepravku ner jo{ je jedan u krvi u kina je stigla romanti~na kome- [a{avog petka, ove su se godine udru`i- nizu uradaka koji dija u kojoj se, gle ~uda, danski prije- li na jednako britkoj komediji Opasne se bave adolescentskim sazrijevanjem, s stolonasljednik fatalno zaljubljuje u djevojke, koja se opet neo~ekivano pre- posebnim naglaskom na seksualnosti. ameri~ku pu~anku, tako|er sve samih metnula u solidan umjetni~ki i komer- Sre}om, ambicije redateljice se`u dalje crvenih eritrocita. Simpati~na parafra- cijalni uspjeh. Premda zaplet o do{lja- od realizacije tinejd`erske komedije za stvarnih zbivanja Kraljevi} i ja pri- kinji iz Afrike gdje su joj radili roditelji jednostavna zapleta, koja se u potpu- tom nije niz nepodno{ljivih kli{eja, antropolozi, a koja se (ne) snalazi u no- nosti zasniva na proku{anim formula- iako sve ukazuje na to. Zahvaljuju}i voj srednjo{kolskoj sredini prepunoj ma i kojom tumaraju papirnati karak- sredi{njem gluma~kom paru film reda- oholih licemjerki, zvu~i podgrijano i teri. Premda je filma{ica mo`da i odve} teljice Marthe Coolidge dobio je koli- pregrijano, Waters je snimio veoma do- okrenuta programatskom dijeljenju sa- ko-toliko pristojno ruho namijenjeno bru dru{tvenu satiru. I to, dakako, vjeta i neuvijenu izno{enju osobnih maloljetnim romanti~arkama i roman- kontekstualiziranu u sredini pubertetli- promi{ljaja, cjelina imponira zaokru`e- ti~arima. Stvar spa{ava sve bolja i anga- nim karakterima (opaska se posebno `iranija Julia Stiles kao ameri~ka cura iz susjedstva, koja se na fakultetu zagle- odnosi na lik majke), koje vrlo prirod- da u danskog momka iz dvorca Edwar- no i uvjerljivo tuma~e mladi glumci. da, kojega tuma~i Luke Mably. Pritom valja istaknuti Mandy Moore, ~iji je nastup dovoljan razlog za gleda- Njihovo upoznavanje, a zatim i spo- nje. znavanje prave situacije, protje~e nena- metljivo i ne odve} pateti~no, pa Kra- Lo{e strane filma Nikad se ne}u zalju- ljevi} i ja zaziva i poneki klasi~ni naslov biti mahom se kriju u neujedna~enoj ja koji su po~esto o{troumniji i okrut- s temom pu~ko-plemenita{ke ljubavi. niji od znatno starijih manipulatora. atmosferi cjeline, koja se ponekad po- Na`alost, redateljica nije htjela isko~iti sve nemotivirano kre}e od drame do Lindsey Lohan kao isprva zbunjena iz {abolone mladi — razli~iti — zalju- Cady, a zatim pigmalionski odrje{ita ~iste komedije. Nesigurna redateljska bljeni, te na kraju ne ostaje ni{ta osobi- ruka razlog je i za vrludanje pri~e, koja istjeriva~ica pravde, uistinu je dobro to originalno {to bi filmu podarilo pre- napisan i odglumljen lik. Osim toga, ci- obiluje doga|anjima, naprosto natrpa- poznatljivost. Osim mo`da da je Dan- jelim filmom dominiraju peckavi dija- nim u pri~u, {to je nedvojbeno danak ska jedno od najomi- lozi koji neprestance iz trivijalnih okol- ~injenici da je rije~ o ekranizaciji dvaju ljenijih kraljevstava za romana Sare Dessen. Usprkos nedosta- najrazli~itije pri~e o nosti izvla~e maksimum. Stoga su Opa- cima, Nikad se ne}u zaljubiti ~arobno njihovim sudbinama. sne djevojke ponajprije lucidno osmi- je svje`e ostvarenje u kojem }e poglavi- Od tragi~nog Hamle- {ljen film, a tek zatim zabava za adre- to u`ivati ciljana publika, ali i oni po- ta do, sre}om, ne tra- satnu publiku. U oba slu~aja rije~ je o ne{to odrasliji. gikomi~nog Edwarda. uratku koji se isplati gledati.

Mario Sabli} Bo{ko Picula Bo{ko Picula 154 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere D LUDA KU]A LEGENDA O TRI SMIJEH I Duplex MU[KARCA KAZNA SAD, 2003 — pr. Flower Films, Red Hour Films, Drew Barrymore, Stuart Cornfeld, Nancy Juvonen, La Leggenda di Al, John Rire et châtiment Jeremy Kramer, Ben Stiller; izv. pr. Alan C. Blomqu- e Jack Francuska, 2003 — pr. Canal+, Europa Corp., ist, Richard N. Gladstein, Meryl Poster, Jennifer Wac- Italija, 2002 — pr. A. Gi. Di., Cinergy Pictures Inc., France 2 (FR 2), France 2 Cinéma, M6 Films, M6 htell, Bob Weinstein, Harvey Weinstein — sc. Larry Medusa Produzione, Telepiù, Paolo Guerra — sc. Métropole Télévision, MP Productions, Procirep, Mi- Doyle; r. DANNY DE VITO; d. f. Anastas N. Michos; Aldo, Paolo Cananzi, Walter Fontana, Giacomo, Gi- chel Propper — sc. Olivier Dague, Isabelle Doval, mt. Greg Hayden, Lynzee Klingman — gl. David ovanni, Massimo Venier; r. ALDO, GIACOMO, GIO- Jean-François Halin; r. ISABELLE DOVAL; d. f. De- Newman; sgf. Stephen Alesch, Robin Standefer; VANNI, MASSIMO VENIER; d. f. Arnaldo Catinari; nis Rouden; mt. Bénédicte Teiger — gl. Alexandre kgf. Joseph G. Aulisi — ul. Ben Stiller, Drew Barry- mt. Claudio Cormio — gl. Andrea Guerra; sgf. Desplat; sgf. Olivier Raoux; kgf. Cécile Cotten — ul. more, Eileen Essel, Harvey Fierstein, Justin Theroux, Gian Maria Cau, Eleonora Ponzoni; kgf. Claudia Te- José Garcia, Isabelle Doval, Laurent Lucas, Benoît James Remar, Robert Wisdom, Swoosie Kurtz — 97 naglia — ul. Aldo, Giacomo, Giovanni, Aldo Macci- Poelvoorde, Véronique Picciotto, Philippe Uchan, min — distr. UCD one, Antonio Catania, Giovanni Esposito, Ivano Ma- Judith El Zein, Marie Mergey — 94 min — distr. rescotti, Paolo Dell’Orto — 105 min — distr. Blitz Blitz Mladi bra~ni par useli se u stan iz snova. No ne znaju da }e im probleme zadavati Njujor{ki gangsteri John i Jack nastoje vra- Vincent je duhovita i neozbiljna osoba ~iji susjeda — naizgled simpati~na starica. titi pam}enje prijatelju Alu kako bi izbje- se `ivot po~inje mijenjati kada ga napusti gli osvetu {efa zbog nehoti~na ubojstva `ena i kada shvati da svojim humorom njegove tete. doslovno ubija ljude oko sebe. Talijanska kriminalisti~ka burleska Le- Debitantski redateljski uradak francu- genda o tri mu{karca nanovo je okupi- ske glumice Isabelle Doval Smijeh i ka- la autorsko-gluma~ku ekipu sli~no in- zna neuspjelo je djelce komercijalne tonirane komedije Tri mu{karca i jedna francuske kinematografije, koja sli~ne noga. No, rezultat nije posve isti. besmislice ’{tanca’ posljednjih godina. Premda je film odu{evio gledatelje u ta- Idejna okosnica filma mnoge }e podsje- lijanskim kinodvoranama, njihova je titi na horor \avolji odvjetnik H. Bec- nova suradnja unato~ izvrsnoj produk- kera. U oba filma glavnim se likovima, Filmovi s redateljskim potpisom glum- ciji zamoran i tek povremeno duhovit u jednom trenutku, po~inju de{avati za- ca Dannyja De Vita odreda su crnohu- film prepun praznoga hoda. ~udne i neobja{njive stvari, dok na kra- morne komedije za~udnih zapleta i bi- ju ne spoznaju kako je to zapravo bila zarnih karaktera, u kojem je nasilje re- Sugestivno ozra~je ameri~koga, zapra- vo njujor{kog podzemlja 1950-ih o`iv- projekcija u njihovoj glavi zbog koje su dovito na meniju. Prisjetimo se samo spoznali u ~emu su u `ivotu grije{ili. U djela poput Baci mamu iz vlaka i Rat ljeno je tako bri`ljivo da od talijanskih Roseovih i lako je zaklju~iti koje su De kolega mogu u~iti i brojni holivudski Vitove autorske preokupacije. U Ludoj majstori scenografije i kostimografije. ku}i on ostaje dosljedan sebi i ponovno No, sve je ostalo vi{e amatersko poi- se bavi destrukcijom i izvla~i smijeh iz gravanje klasicima `anra negoli profe- zlokobnih situacija, ali to ~ini manje sionalan pristup komediji, u mnogo~e- zabavno nego {to je to bio slu~aj u fil- mu najte`em i najosjetljivijem film- mu Rat Roseovih. skom `anru. Zaplet o trima {eprtljavim mafija{ima koji se na|u u nemogu}oj Kao i obi~no, De Vito u po~etku postav- situaciji izbjegavanja {efove osvete lja situaciju realisti~no, ~ak se i trudi slo- zbog nehoti~na ubojstva njegove tete Smijehu i kazni glavni lik spoznaje da jevito opisati karaktere i pa`ljivo gradi dodatno je obesmi{ljen. I to podzaple- previ{e vremena misli samo na sebe, a zaplet. Poslije on napu{ta te korijene i tom o gubitku pam}enja jednog od ne na svoje najbli`e. No, iako takva ide- ponovno postaje razuzdanim, crpe}i njih, pa sve skupa izgleda kao nabaci- ja i nije posve nezanimljiva, u ovom slu- energiju iz ekscentri~nih situacija i posve vanje zgodnim zamislima koje ni na ~aju problemi nastaju u njezinoj izved- se pouzdaju}i u nadahnu}e svoje glu- koji na~in nisu mogle na}i ~vr{}i temelj bi. Osim praznih hodova u kojima se ma~ke podjele. Ovdje je u Benu Stilleru u glumi, scenariju i osobito re`iji. Da je gotovo ni{ta {to bi dr`alo pozornost ne nai{ao na zahvalna suradnika, komi~ara zbiva, najve}i problem filma glavni je koji je nakon kratka lutanja kona~no na- rije~ o kratkometra`nom ili srednjome- tra`nom filmu, jo{ bi se moglo otrpjeti lik Vincenta. Iritantno napadne glu- i{ao na ulogu po svojoj mjeri. Luda ku}a ma~ke eskapade glumca Josea Garcije, stoga je zabavan film koji rijetko posu- silno preglumljavanje i pretjerivanje, ali ova filmska du`ina jednostavno ne ~ijem bi liku glavne vrline trebale biti staje, ali i neugodno iznena|uje neo~eki- duhovitost i simpati~nost, u slu~aju vano zbrzanom zavr{nicom. trpi amaterizam. Pa makar upakiran u savr{eni talijanski dizajn. ovog filma one to jednostavno nisu.

Mario Sabli} Bo{ko Picula Goran Kova~ 155 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. D Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 129 do 156 Kinopremijere DANI MICHEL PUNISHER NOGOMETA VAILLANT The Punisher SAD, Njema~ka, 2004 — pr. Punisher Productions, Días de fútbol Michel Vaillant Marvel Enterprises, Lions Gate Films Inc., Partnership Films, VIP 2+3 Medienfonds, Avi Arad, Gale Anne [panjolska, 2003 — pr. Telespan 2000 S. L., Estu- Francuska, 2003 — pr. Europa Corp., TF1 Films Hurd; izv. pr. Stan Lee, Amir Malin, Christopher Ro- izv. pr. Tomás Cima- Productions, Pierre-Ange Le Pogam; izv. pr. Mauri- dios Piccaso, Ghislain Barrois; berts, Richard Saperstein, Andreas Schmid, John Star- devilla, — sc. Mischa Alexander, David Serrano, ce Illouz — sc. Luc Besson, Gilles Malençon; r. LO- ke, Christopher Eberts, Kevin Feige, Andrew Golov, Jean van de Velde; r. DAVID SERRANO; d. f. Kiko de UIS-PASCAL COUVELAIRE; d. f. Michel Abramo- Patrick Gunn — sc. Jonathan Hensleigh, Michael mt. Rosario Sáinz de Rozas — gl. Miguel wicz; mt. Hervé Schneid — gl. Danny Griffiths, Da- la Rica; France; r. JONATHAN HENSLEIGH; d. f. Conrad W. kgf. Mar Alonso — ul. Alberto San Juan, Er- rius Keeler, Craig Walker; sgf. Jimmy Vansteenkiste; Malla; Hall; mt. Jeff Gullo, Steven Kemper — gl. Carlo Sili- nesto Alterio, Natalia Verbeke, Pere Ponce, Fernan- kgf. Martine Rapin — ul. Sagamore Stévenin, Pe- ter Youngblood Hills, Diane Kruger, Jean-Pierre otto; sgf. Michael Z. Hanan; kgf. Lisa Tomczeszyn — do Tejero, Roberto Alamo, Secun de la Rosa, Luis ul. Thomas Jane, Laura Harring, Rebecca Romijn- Bermejo — 118 min — distr. Blitz Cassel, Béatrice Agenin, Philippe Bas, Philippe Lel- louche, Lisa Barbuscia — 90 min — distr. UCD Stamos, Roy Scheider, John Travolta, Will Patton, Sa- Grupica sredovje~nih prijatelja, nezado- mantha Mathis — 124 min — distr. Continental Obitelj Vaillant najbolja je automobilisti~- voljna svojim `ivotima, osniva nogometni Agentu FBI-a Franku Castleu mafija{ Sa- klub s kojim `eli ostvariti pobjedu. ka mom~ad, kojoj se suprotstavlja zavidna i ljubomorna mom~ad Leadersa, koja }e int pobije cijelu obitelj. Jedva pre`ivjev{i Dani nogometa nepretenciozna je, do- u~initi sve kako bi ih uni{tila. pokolj, Frank u odori Punishera krene u padljiva komedija vezana uz komi~ne osvetni~ki pohod. sudbine {estorice gubitnika, koja je za- Ne trebate biti neki poseban filmski Junaku stripa autora Gerryja Conwaya bilje`ila solidan komercijalni odjek u znalac kako biste prosudili i prije sama doista ne ide na filmu. Petnaest godina [panjol- gledanja kakav je zapravo film Michel nakon {to je Conwayov uradak The Pu- skoj. No, Vaillant ako ste upoznati sa scenaristi~- nisher 1974. premijerno stigao na kioske kim komercijalnim francuskim besmi- na`alost, u izdanju Marvel Comicsa, njegova je slicama nekad ugledna redatelja Luca rije~ je o ekranizacija s Dolphom Lundgrenom u Bessona, koji je potpisao filmove Taxi, komediji naslovnoj ulozi do`ivjela propast. Petna- Wasabi iliti Yamakasi. Upravo je on kojoj nedo- est godina nakon prvog poku{aja, ovog je scenarist i ovoga filma, nastala prema staje dra- prolje}a uprizoren ponovni Punisherov kultnom stripu Jana Gretona iz 1950- matur{ke pohod na kinodvorane, ali je rezultat jed- ih godina. Rije~ je o jo{ jednoj predvid- ~vrsto}e, nako porazan, premda je drugi film kudi- ljivoj francuskoj u{minkanoj vizualnoj odnosno o kamo pomnije pripreman. hiperprodukciji koja pod svaku cijenu filmi}u u U re`iji debitanta Jonathana Hensleigha i `eli nadi}i onu ameri~ku ili barem biti kojem je redatelju Antoniju Serranu s impresivnom gluma~kom postavom, na njezinoj razini, a ~injenica je ta da novi je Punisher jednostavno nedore~eno (hvaljeni autor kratkih filmova kojem koliko god se Francuzi trudili ulupati je ovo cjelove~ernji debi) isklju~ivo sta- djelo koje se posve oglu{ilo o zahtjeve lo realizirati pokoji geg, bez obira na adresatne tinejd`erske publike, a da se prethodno uspostavljene uzro~no-po- pritom nije dovoljno primaknulo sofisti- sljedi~ne spone. Tako je dobivena cjeli- ciranijem filmskom izrazu. Konciznije, na u kojoj je posve svejedno kada se Hensleighov je prvenac premalo zabavan koji doga|aj odigrava te ga je prema s jedne, odnosno premalo rafiniran s tome bilo mogu}e umontirati u bilo druge strane. A mogao je biti jedno (i)li koji dio filma. drugo, samo da se redatelj odlu~io {to snima. Rasko{nu prilagodbu akcijskog Shematizirana pri~a i ~injenica da film stripa ili mra~ni triler slojevite karakteri- ima tek posredno veze sa nogolopta~- zacije. Da se odlu~io za drugo, Punisher kom vje{tinom zacijelo ne}e zadovolji- novca u takav film to jednostavno ne bi svojim nihilizmom izgledao kao iznim- ti poklonike sportskih filmova. Sre- mogu posti}i. Tim filmovima ponajpri- ka u svijetu stripova na filmu, ali bi ned- }om, simpati~ni, premda ponekad i od- je nedostaje dramatur{kog umije}a ko- vojbeno bio dobar. Jer — kada glavnom vi{e karikaturalni likovi, u sprezi s po- jim }e uvjeriti gledatelja u smislenost junaku protivnik brutalno pobije cijelu nekim uspjelim gegom ~ine Dane nogo- doga|anja na platnu, i to bez obzira o obitelj, a on jednako brutalno krene na meta probavljivim filmom. kakvoj se nevjerojatnoj pri~i radilo. njegovu, od filma se o~ekuje beskompro- Stoga, ako ste istinski ljubitelji filmova misan rad i jednako takva stilizacija. Film Mario Sabli} o automobilskim utrkama radije pose- sa solidnim Thomasom Janeom kao Pu- gnite pa i po peti put za ameri~kim, re- nisherom svega ima nedovoljno, pa osta- cimo, Danima groma. je `al da je poneki sna`an prizor tek na- znaka onoga {to je moglo biti. Goran Kova~ Bo{ko Picula 156 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. REPERTOAR SVIBANJ-SRPANJ 2004. Videoizbor Uredila: Katarina Mari}

1. Ameri~ka rapsodija (B) 169 2. Cecil je poludio (B) 173 3. ^etiri pera (B) 172 4. Djevojke iz visokog dru{tva (C) 176 5. Humphrey Bogart kolekcija (A) 158 6. Ljudska priroda (C) 175 7. Nepodno{ljivi gnjavatori (B) 168 8. Obitelj iz pakla (C) 175 9. Pauk (C) 174 10. Pri~a o Veronici Guerin (B) 167 11. Razvod na francuski na~in (B) 171 12. Samo poljubac (C) 176 13. San o Americi (B) 166 14. Talijanski za po~etnike (B) 170 15. To~no u podne (A) 160 16. Trinaest (B) 164 17. Uve}anje (A) 162 18. Vjernik (B) 165 19. Willard (C) 174

Uve}anje

Razvod na francuski na~in 157 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor HUMPHREY BOGART KOLEKCIJA (ONI VOZE NO]U, VISOKA SIERRA, IMATI I NE- IMATI, MRA^NI PROLAZ, BLAGO SIERRA MADRE) (They Drive by Night, High Sierra, To Have and Have Not, Dark Passage, The Treasure of the Sierra Madre)

SAD, 2004 (1940, 1941, 1944, 1947, 1948) — pr. Zamislite Ronalda Reagana kao Ricka Warner Bros; izv. pr. Hal B. Wallis, Jack L. Warner Blainea na mjestu Humphreya Bogarta — sc. Jerry Wald, Richard Macaulay prema roma- u Casablanci! Ili, nekog drugog glumca nu A. I. Bezzeridesa, John Huston, W. R. Burnett kao detektiva Sama Spadea u Malte{- prema romanu W. R. Burnetta, Jules Furthman, kom sokolu! A onda se zapitajte koliko William Faulkner prema romanu Ernesta Hemin- je ’Bogartovih’ filmova mogu}e zami- gwaya, Delmer Daves prema romanu Davida Goo- sliti bez Bogeya i kako bi sve te silne re- disa, John Huston prema romanu B. Travena; r. RA- plike koje je bez muke lansirao zvu~ale OUL WALSH, HOWARD HAWKS, DELMER DAVES, bez njegova lica, stasa, a osobito ciga- JOHN HUSTON; d. f. Arthur Edeson, Tony Gaudio, rete i glasa. Dakako, budu}i da je ’glu- Sid Hickox, Ted McCord; mt. Thomas Richards, Jack mac svih vremena’ (odlukom Ameri~ke Killifer, Christian Nyby, David Weisbart, Owen Marks filmske akademije) snimio toliko fil- — gl. Adolph Deutsch, William Lava, Franz Wax- mova (sedamdesetak) i to je mogu}e, man, Max Steiner; sgf. John Hughes, Ted Smith, no barem deset antologijskih, kojima je Charles Novi, Charles H. Clarke; kgf. Milo Anderson obilje`io i dijelove opusa velikih ame- — ul. Humphrey Bogart, George Raft, Ann Sheri- ri~kih redatelja (Walsha, Hawksa ili dan, Ida Lupino, Walter Brennan, Lauren Bacall, Hustona), promjenom glavnoga glum- Joan Leslie, Gale Page — distr. Issa ca izgledalo bi posve druk~ije. Me|u bila je zadu`ena Ann Sheridan, a za njima su i neki od pet naslova objavlje- skandalozne smutnje, spletke i ’preglu- DVD-kolekcija pet filmova Humphreya nih u Bogartovoj DVD kolekciji. Svi su mljivanje’ fatalna Ida Lupino. No, igra- Bogarta. snimljeni u produkciji Warner Brother- ju}i jednoga od bra}e Fabrini (nesigur- sa, neko vrijeme Bogeyjeve ’mati~ne nijega i rezigniranijeg Paula), dvojice ku}e’ koja je u tridesetima bri`no ’nje- voza~a kamiona koji, usprkos neda}a- govala’ njegov image gangstera, a po- ma, nesre}ama i ucjenama, nastoje po- tom mu ’dozvolila’ da se razvije u uni- krenuti vlastiti biznis i ostvariti ugro`e- katnu ikonu istinskog individualizma i ni privatni mir, Bogart je napokon pre- klasi~noga Hollywooda. Osim odabra- kinuo dugi niz dominantnih gangster- nih filmova, taj razvoj dokumentiraju i skih uloga i ’oplemenio’ svoj habitus. rije~i Bogartova biografa, povjesni~ara Zahvaljuju}i Raftovu odbijanju Wal- Roberta Osbornea i kriti~ara Leonarda shove nove ponude, Bogart i Lupino Maltina, u dokumentarnom prilogu s susrest }e se kao glavni protagonisti nizom pojedinosti o okolnostima pro- sljede}eg i mnogo cjenjenijega Walsho- dukcije filma i Bogartovu anga`manu. va filma Visoka Sierra iz 1941: on kao Uloga u Walshovu filmu Oni voze no}u islu`eni i dezorijentirani gangster iz (They Drive by Night, 1940), kronolo{- doba prohibicije, netom pu{ten iz za- ki prvom iz kolekcije, slovi kao svoje- tvora, a ona kao ’posrnula’ djevojka. vrsna tipolo{ka prekretnica u karijeri Bogartov lik Roya Earlea, Walsh po- glumca koji je dotad redom tuma~io mno i slojevito oblikuje u tip ’prijestu- grubijane izvan zakona. Dodu{e, u toj pnika meka srca’, kriminalca koji tra`i humornoj i socijalno obojanoj (radni~- iskupljenje u skrbi za hromu djevojku koj) drami Bogart je kao epizodist tek (Joan Leslie), ali mu krive procjene i nenametljivo ’sekundirao’ Georgeu vjera u ’pogre{ne’ ljude te (ironi~no) Raftu u glavnoj ulozi, za cini~ne i du- odve} odani psi}, donose prokletstvo i hovite replike koje }e u kasnijim filmo- smrt u visokoj Sierri. Film ima jasnu vima postati Bogartov za{titni znak, kriminalisti~ko-akcijsku liniju pri~e: 158 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor A pripremu i izvedbu plja~ke, te virtuo- zno re`iran bijeg pred policijskom po- tjerom planinskim serpentinama. No njegovoj i Bogeyevoj reputaciji znatno je pripomogla ona druga linija u kojoj se razrje{uje emotivni trokut: Lupino o~ajni~ki voli Bogarta, Bogart neuzvra- }eno djevi~ansku Leslie, a Leslie sretno drugoga momka. Dok Walsh spretno prepli}e te dvije linije, te `onglira dva- ma `enskim arhetipovima, Bogart glu- ma~ki be{avno spaja gangstersku osor- nost, emotivnu ranjivost i besperspek- tivnost. Prototip ambivalentna antiju- naka bio je spreman za nadolaze}u se- riju film noira u kojoj }e Bogey ostavi- ti duboki otisak. Onome {to Bogey ve} ’ima’, Hawks u filmu Imati i nemati dodaje ono {to jo{ ’nema’: doraslu partnericu koja }e mu parirati replikama i drsko{}u. Bila je to, dakako, Lauren Bacall. Ono {to nisu izmislila dva velikana od pera, Er- sto gledamo iz subjektivne vizure nje- pati~ni ljudski olo{, pokazuju}i da nije nest Hemingway kao pisac predlo{ka i gova lika, odbjegla robija{a Vincenta samo ’tip’ nego i rasni karakterni glu- William Faulkner kao koscenarist, do- Parryja, kojega su krivo osudili za mac. pisali su Hawksova redateljska proni- umorstvo supruge, no u to vjeruje Tu se, barem kada je rije~ o hrvatskoj cavost, Bogartova beskrajna prirod- samo njegova tajanstvena saveznica nost, graciozna zavodljivost Lauren Ba- DVD-kolekciji, zaustavlja ’elipti~na’ (Bacall). Iako je Davesa na taj izgloblje- putanja Bogartove karijere u kojoj su call, performersko-glazbeni genij ni postupak vjerojatno nagnao razvoj ’glumca za klavirom’ Hoagyja Carmi- stav, stas i glas podjednako rasko{no pri~e prema kojoj Parry, da bi zameo dvorili i uznemiravali publiku. Budu}i chaela te verbalni geg Waltera Brenna- trag pred policijom i lak{e tra`io pra- da to nije sve, nastavak se o~ekuje. na. Mogla bi se tome dodati i `elja pro- voga ubojicu, plasti~nom operacijom ducenta da proku{anom recepturom mijenja izgled (pa bi filmu trebala i dva Diana Nenadi} dosegne uspjeh dvije godine mla|e Ca- glumca), njegova primjena rezultirala sablanke. Iako je film okvirom radnje je markantnim i psihoti~nim noirom. (francuski Martinique pod vi{ijevskom Bogartov lik prati peh za pehom koji vladom u Drugom svjetskom ratu), za- ga sve vi{e gura s onu stranu zakona i pletom (spa{avanje ~lanova pokreta ot- ne razrje{uje ga do kraja krivnje, osim pora), ikonografijom (lokal, bend) i li- u o~ima odane Bacall. kom Harry Morgana (‘neutralnog’ Pravu poslasticu kolekcije ~ini remek- profesionalca koji se na kraju ipak ’svr- djelo Johna Hustona Blago Sierra Ma- sta’ na jednu od strana) itekako podsje- dre (1948) s jo{ jednom ’korekcijom’ }ao na Curtizov legendarni film, Bogartova antijuna~kog habitusa, li- Hawks se ipak re`ijski odmaknuo od kom kopa~a zlata kojega postupno njegova modela. Nekoliko dijalo{kih obuzima i na kraju posve razara pohle- dvoboja izme|u elegantne skitnice Ba- pa za bogatstvom. U svakom slu~aju, call i mornara Bogarta iza vrata hotel- Huston i autor pri~e na{li su odli~ne ske sobe, ~esto su u fokusu kriti~ara, a protute`e Bogartovoj zlo}udnoj strasti naro~ito tuma~a ’kemije’ koja se dogo- u vedrini, mudrosti i iskustvu staroga dila pred Hawksovom kamerom i stvo- kopa~a Howarda, kojega je za ’oskara’ rila novi gluma~ki par. odglumio Hustonov otac Walter, te Tamni prolaz (Dark Passage, 1947) melankoli~na sanjara Curtina (Tim Delmera Davesa bio je tre}i, ali i po Holt). Pra{njava divljina i anarhija mnogo ~emu druk~iji film para Bogart- Meksika upotpunili su ikonografiju Bacall, snimljen u poratnim i paranoi~- Hustonove minuciozno razra|ene i re- nijim vremenima. U ve}em dijelu filma `irane moralke u kojoj se Bogart od Bogart glumi tek glasom, a radnju ~e- usamljena pustolova preobrazio u anti- 159 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor TO^NO U PODNE High Noon

SAD, 2004 (1952) — pr. Stanley Kramer Producti- ons — sc. Carl Foreman; r. FRED ZINNEMANN; d. f. Floyd Crosby; mt. Elmo Williams — gl. Dimitri Ti- omkin; sgf. Rudolph Sternad — ul. Gary Cooper, Grace Kelly, Katy Jurado, Thomas Mitchell, Lloyd Bridges, Otto Kruger, Lon Chaney, Lee Van Cleef — 85 min — distr. VTI

U mjestu Hadleyville na ameri~kom zapa- du, tek vjen~ani i svih poslovnih du`nosti oslobo|en predstavnik zakona mora se su- o~iti s osvetni~kom skupinom otpadnika, a pritom mu nitko od gra|ana ne `eli po- mo}i.

O vesternu To~no u podne uprizorenu 1952. pisalo se i govorilo mnogo, po- nekad ~ak s potpuno opre~nim ocjena- ma. Istodobno, taj je film u odre|enim razdobljima prikazivan i na doma}im televizijskim zaslonima, pa je neupitno gotovo svakom filmofilu barem djelo- dviju krajnosti. Naizgled liberalan, slo- lazi na udaru opasnosti, a zajedni{tvo mice poznata i njegova problematika. jevito razotkriva dru{tvenu neu~inko- ponajprije ovisi o trudu sredi{njih liko- @anrovski taj film mo`emo uvrstiti u vitost i zagovara djelovanje pojedinca, va. U slu~aju prijestupnikova osvetni~- kratkotrajne te`nje supervesterna, te- osamljenog individualca koji usprkos kog dolaska zakonsko potpomognuto `nje koje su se usprkos stvarala~kom i zakonskim obvezama i upravo zbog pa- pravnim pokazuje se nedjelotvornim, tr`i{nom uspjehu pojedinih ostvarenja sivnosti zajednice naposljetku izmi~e upravo zbog ~injenice {to otpadnikovo (navedimo barem jo{ Stevensov film op}em dru{tvenom naslje|u i u potpu- zatvorsko pomilovanje isklju~uje osob- Shane iz 1953) ipak pokazale nedovolj- nosti zagovara pojedina~no prirodno, nu razinu osude po~injenih prijestupa. no pravovrijednima u predlo{cima `an- {to se u `anru ~esto smatra odrednicom Na dru{tvenoj su razini suprotstavljeni konzervativnih te`nja. ra. sredi{nji junak i zajednica, ~ijem je ne- smetanu rastu potpomogao djelova- Ponekad zanemarivanu tezu o dru{tve- Bez pote{ko}a mo`emo istaknuti tri noj uvjetovanosti umjetni~kog djela, pa me|usobno nerazlu~ive sadr`ajne razi- njem, zajednica {to zbog opasnosti za- dakle i filma, To~no u podne izravno ne presudne u razumijevanju filma To~- nemaruje njegov u~inak, ali i junak i potvr|uje. Premda govori o zbivanjima no u podne, osobnu, emocionalnu i njezini pojedini ~lanovi koji mu napo- posljednje ~etvrtine devetnaestog sto- dru{tvenu. U osobnoj je sredi{nji junak sljetku uskra}uju pomo}. Sredi{njom se lje}a, taj film slojevito komentira i Kane (Gary Cooper) u opreci s prije- na dru{tvenoj razini pokazuje scena u dru{tveno stanje Sjedinjenih Dr`ava u stupnikom Frankom Millerom i njego- crkvi, {to je izravnom metaforom nei- ranim pedesetim, kada se ameri~ko vim privr`enicima, a u emocionalnoj u spravna obitavanja dru{tva. Zajednica dru{tvo raslojilo zbog vanjske, komu- potrebi za zajedni{tvom sa tek vjen~a- se, tako|er, pokazuje nesvrhovitom i nisti~ke opasnosti. Iako je vestern nom Amy (Grace Kelly). Mo`emo za- na pojedina~noj razini. Zamjenik pred- uglavnom smatran zagovornikom kon- paziti dvojnost u~inkovitosti zakonskih stavnika zakona te`i osobnom probit- zervativnih te`nji, ni liberalne mu po- institucija. U slu~aju vjen~anja, zakon- ku, biv{i predstavnik zakona razo~aran katkad nisu bile strane. Zinnemannov sko potpomogunuto religijskim mo`e je u~inkom svoga prija{njeg djelovanja, se film, me|utim, smje{ta izme|u tih postati djelotvornim iako se odmah na- predstavnik pravne institucije bijegom 160 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor A i ne nastoji opravdati djelotvornost za- te`i drami. Psihologizacija je likova, konskih propisa, Meksikanka optere- pak, izra`enije slikovna, o~ituje se u }ena gospodarskim interesom zbog njihovoj pojavnosti i temeljito je pod- emocionalne povezanosti i s prijestu- crtana dijalo{kim segmentima. Zbog pnikom i sa sredi{njim junakom uzdr- zahtjeva filmskoga jezika psihi~ko se `ava se pomo}i, a odre|eni je dio za- stanje junaka tek djelomice odra`ava jednice ~ak izrazito nesklon predstav- na primarnoj razini samih likova, a po- niku zakona. glavito se potpuno retori~ki, razlu~uje Nu`no je napomenuti da, iako je osob- u percepciji gledatelja. na razina uzrokom ili tek neposrednim Gluma~ki je postav objedinio proku{a- povodom emocionalnog i dru{tvenog ne gluma~ke osobnosti s mla|im nara- raslojavanja, njezino razrje{enje odgo- {tajem u probitku, a djelotvornost toga |eno je zbog neprisutnosti sredi{njega spoja ponajbolje mo`e predo~iti suzdr- prijestupnika. Dvojnost je jasna i u pot- `ano opora izvedba jedne od dviju iko- punosti vi{eslojna. Ako je sredi{nji ju- na `anra, Garyja Coopera, u opreci sa nak izdvojen od zajednice od ~ijih se svje`im pristupom Grace Kelly. Gary predstavnika nadao pomo}i, i pritom Cooper preuzima ve}inu gluma~kog pojedini ~imbenik, poput primjerice je sveden s aktivnog djelovanja na pa- prostora, a odrednice njegova vrhun- monta`e ili ~ak glazbe Dimitrija Tiom- sivno suo~avanje s neizbje`no{}u suko- skog izri~aja po~ivaju na posvema{- kina, preuzima ulogu volumena. ba, skupina prijestupnika pasivno i{~e- njem unutra{njem nadzoru nad tjele- Zna~enje, pa ni sve temeljne odrednice kuje dolazak pomilovanog osvetnika snom pojavno{}u. Gotovo bi pogre{no filma ne mogu se iscrpsti u nazna~enu da bi mogla aktivno djelovati. bilo ne navesti i osobnost Katy Jurado, opsegu teksta. I ne}emo nimalo pogri- I ne samo zbog toga moramo nazna~iti glumice koja je na temeljima scenari- je{iti ustvrdimo li da je rije~ o jednom sti~kog predlo{ka nadgradnjom prera- da pripovjedno tkivo filma po~iva i na od najva`nijih vesterna, filmu kojem sla uobi~ajeni stereotip `ena meksi~kog vremenski odmak nije nimalo na{tetio. izra`enim mitskim strukturama, jer sre- podrijetla u vesternima. di{nji se junak u suo~avanju s prijestu- Tomislav ^egir pnicima mora suo~iti i s vlastitim dvoj- To~no u podne film je koji slijedi davno bama. Njegovo je djelovanje moralni, a nazna~ena pravila anti~ke drame, je- ne isklju~ivo zakonski izbor, a pritom dinstvo mjesta, vremena i radnje, daka- ostaje potpuno osamljen, gotovo otu- ko prilago|avaju}i ih odrednicama |en i ne samo dru{tveno, nego i emo- filmskoga jezika. Upravo zbog toga po- cionalno. Razrje{enje nu`no ima u~i- trebno je naglasiti da se vrijeme radnje nak pro~i{}enja. Sukob je moralno i filmsko vrijeme nu`no ne preklapaju. opravdan, o~ituje i osobne, U filmskom vremenu uo~a- ali i dru{tvene vrijednosti. vamo i pojedine vremenske Potvr|uje ponajprije unu- preskoke, a u sa`imanju tra{nje primarne kodove. gra|e i postizanju njezine Nadalje, iznova potvr|uje cjelovitosti u~inak je mon- ve} pstignuto, a zatim nije- ta`e pod redateljskim nad- kano emocionalno zajedni{- zorom presudan. Pripovjed- tvo, pri ~emu `ena sredi{- ni je ritam mjera koju slijedi njega junaka mora u~initi monta`er Elmo Williams. U vlastiti moralni izbor da bi redateljskoj izvedbi Freda Zinnemanna nema ni suvi{- vrednovala mitsko zajedni{- nosti, ni nedostatnosti. Do- tvo mu{karca i `ene. I sljedno precizno usugla{a- premda junakovo djelova- vanje svih stvarala~kih sa- nje donosi dobrobit dru{- stojaka, osje}aj za va`nost tvenoj zajednici, upravo kadra, prizora i njihova od- zbog kukavi~luka {to ga je nosa unutar sklada cjeline, zajednica pokazala sredi{nji potpomognuto je crno-bijelom foto- junak ~ak i s prijezirom moga odbaciti grafijom snimatelja Floyda Crosbyja, njezina na~ela i izmaknuti ~itavu ustro- koji u~inkovito nazna~uje ogoljelost si- ju. tuacije. U tako oblikovanoj cjelini gle- Zbog izra`ena pitanja moralnog izbora danje postaje jasno i da je To~no u pod- i suzdr`anijeg djelovanja sredi{njih li- ne film prostora, izra`enih suprotnosti kova jasno je da nije posrijedi izravno odnosa eksterijera i interijera, ali i film akcijski film, nego film koji nagla{enije unutarfilmskog prostora u kojem svaki 161 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor UVE]ANJE Blowup

Velika Britanija, Italija, 2004 (1966) — pr. Bridge Iz ukratko prepri~ana sadr`aja mo`e se Films, Carlo Ponti; izv. pr. Pierre Rouve — sc. Mi- ste}i dojam da je u Uve}anju, vrlo slo- chelangelo Antonioni, Tonino Guerra prema kratkoj bodnoj preradi kratke pri~e Julija Cor- pri~i Julia Cortázara Las babas del diablo; r. MI- tazara i prvom filmu kojeg je legendar- CHELANGELO ANTONIONI; d. f. Carlo Di Palma; ni talijanski redatelj Michelangelo An- mt. Frank Clarke — gl. Herbert Hancock; sgf. As- tonioni snimio na engleskom jeziku, sheton Gorton; kgf. Jocelyn Rickards — ul. David trilerski zaplet va`na dramska sastavni- Hemmings, Vanessa Redgrave, Sarah Miles, John ca. Naravno, tako je samo na prvi po- Castle, Jane Birkin, Gillian Hills, Peter Bowles, Juli- gled, jer se Antonioni, majstor tzv. ne- an Chagrin — 111 min — distr. Issa orealizma du{e i potpisnik klasi~nih na- slova poput Krika, Avanture i No}i, London 1960-ih. Dok jednog subotnjeg suspenseom slu`i ponajprije kao katali- jutra u parku fotografira zaljubljeni par, zatorom protagonistovih emotivnih mladu djevojku i starijeg mu{karca, mijena i elementom koji dodatno pod- uspje{nom fotografu Thomasu sve se ~ini crtava njegovu tjeskobu i egzistencijal- gotovo idili~nim. No kad razvije film, u~i- nu prazninu. Antonionijev antijunak ni mu se da na uspjelim crno-bijelim foto- samo`iv je, cini~an fotograf, koji na grafijama vidi ~ovjeka s uperenim pi{to- svijet oko sebe gleda svisoka i s distan- ljem, a da blijeda sjena u travi ima obrise ljudskoga tijela. Iste ve~eri u parku uistinu ce koju mu omogu}ava mrtvo oko fo- pronalazi le{, no kad se sutradan ponovo tografskog aparata. On je mizantrop i targije ga jedva mo`e trgnuti zlo~in koji vrati, mrtvaca vi{e nema. egoist iza kojeg je propali brak s ’ru`- nom `enom ugodnom u dru{tvu’, sek- ne uspijeva razumjeti i koji do`ivljava sist koji se prema svojim modelima od- senzacionalisti~ki, s mrtvacem kao jo{ nosi grubo i s omalova`avanjem, a ma- jednim umjetni~kim artefaktom. Ne nekenske aspirantice jednokratno ’tro- uspijeva prepoznati ni manipulativnu {i’ i odbacuje. No on je i hladna osoba narav ni pravo lice djevojke koju je fo- ~iji su ’umjetni~ki’ pogledi na `ivot pri- tografirao, a za koju je jasno da je `rtvu li~no povr{ni i pogre{ni, to~nije crno- planirano dovela pred cijev uboji~ina bijeli poput njegovih fotografija, ~ega i pi{tolja. sam postupno postaje svjestan. U jed- Film duhovito uokviruju sekvence sa nom se trenutku, tako, prijatelju slika- skupinom pantomimi~ara, zaigranih ru potu`i da mu je `ivot prazan i dosa- ljudi koji rado{}u i {arenilom unose da- dan i da bi ga rado s nekim zamijenio, {ak `ivota u hladnu i sivu, geometrijski a kad ga ovaj zapita bi li `elio `ivjeti preciznu arhitekturu novoga dijela poput klo{ara na svojoj fotografiji, Londona, kojom dominiraju bezli~ni Thomas se samo kiselo osmjehne. On betonski kubusi. Kad pantomimi~ari u je zapravo, poput ve}ine protagonista zavr{nici Thomasa uklju~e u improvizi- Antonionijevih filmova, slabi} svjestan rani teniski susret, unose da{ak `ivota i besmislenosti i ispraznosti svoje egzi- u njegovu ispraznu svakodnevicu, a stencije, no istovremeno i hedonist prizori kontrasta veselih zabavlja~a i nesposoban i neodlu~an bilo {to pro- osamljenoga fotografa, kojem ne uspi- mijeniti. Nesretno je zaljubljen u prija- jevaju navu}i osmijeh na lice, dodatno teljevu djevojku, stan i atelijer pretrpa- podcrtavaju Thomasovu izgubljenost i va tu|om starudijom za koju misli da bi gotovo opipljiv o~aj. No uz svog prota- mu jednog dana mogla koristiti, a iz le- gonista, Antonioni ne {tedi ni 1960-e 162 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor A godine, dovode}i u pitanje op}e pre- Antonionijevim su se art-trilerom na- to nije razlog da njegovo skromno dod`be o gotovo mitskom razdoblju dahnula ~ak dvojica filma{a. Tematski DVD-izdanje odli~ne slike i zvuka ne hedonizma, mode, djece cvije}a, slo- utjecaj Uve}anja primjetan je u izvr- pridodate svojoj filmoteci. Zbilja je ui- bodne ljubavi i eksperimentiranja s snom Coppolinu psiholo{kom trileru stinu ponekad naj~udnija mogu}a fan- drogama. Njegov svijet napu~en je Prislu{kivanje iz 1974, a zanimljivu i tazija, stoga ne propustite ovo remek- umornim, razo~aranim ljudima kojima vrlo uspjelu posvetu filmu dao je i Bri- djelo. su mladost i ljubazni smije{ak tek ma- an De Palma 1981. odli~nim trilerom ska, nacerena krinka emotivne tuposti i Pucanj nije brisan, svojevrsnom varija- Josip Grozdani} izgubljenosti. To mo`da najbolje do~a- cijom na zadanu temu. rava sekvenca Thomasova upada na Uve}anje je jedino Antonionijevo ko- koncert legendarnih Yardbirdsa, benda mercijalno uspje{no djelo, zaslu`eni ~ija katatoni~na publika uop}e ne rea- dobitnik kanske Zlatne palme, film no- gira na svirku Jimmyja Pagea i glas Jef- miniran za Oscara u dvjema kategorija- fa Becka, i koju uspijevaju probuditi ma (za najboljeg redatelja i najbolji sce- tek doba~eni im ostaci razbijene gitare. narij, koji uz Antonionija supotpisuju Neprijeporno Antonionijevo redatelj- Tonino Guerra i Edward Bond), od ko- sko umije}e o~ito je i u ovom filmu, a jih na`alost nije potvrdio ni jednu. No iznimna stilska dotjeranost i intenzivan kolorit cjelinu ~ine vizualno impresiv- nim, i danas itekako modernim djelom. Uz suradnju vrsna, nedavno preminula snimatelja Carla Di Palme, redatelj vrlo dojmljivo dubinskim kadrovima do~a- rava asepti~ne, dehumanizirane interi- jere protagonistova privatnog i dru{- tvenog `ivota, prostore koji se, unato~ luksuzu i dizajnerskim intervencijama, doimaju poput zlatnoga kaveza. Re`ij- sko majstorstvo, vrstan stil i dojmljiv prikaz ’swinging Londona’ 1960-ih (uz spomenutu grupu The Yardbirds tu je i manekenka Veruschka, u odnosu pre- ma kojoj Thomasov seksizam ponajvi{e dolazi do izra`aja), vrijedi izdvojiti i iz- vrsne gluma~ke nastupe. Ulogom sa- mo`iva fotografa cijenjeni je, na`alost pokojni britanski glumac David Hem- mings (Calamity Jane, Ubojstvo uka- zom) ostvario zasigurno `ivotnu krea- ciju. On je, svojevrsna macho verzija Monice Vitti, talijanske glumice izra- `ajne fizionomije koju je redatelj pred- stavio u Avanturi i proslavio ulogama u jo{ trima filmovima (No}, Pomr~ina i Crvena pustinja). Hemmings vrlo suge- stivno do~arava karakter tipi~nog An- tonionijeva ’junaka’, cini~na osamljeni- ka bez pro{losti i cilja, osobu dvojbeno- ga morala koja je, stalno neuspje{no bje`e}i od `ivotnog sivila, naposljetku prisiljena suo~iti se s vlastitom tjesko- bom i mrakom. Odli~no mu, u kratkoj, ali dojmljivoj ulozi privla~ne, enigma- ti~ne sudionice zlo~ina, sekundira mla- da Vanessa Redgrave, a iz nastupa Sare Miles naslu}uje se kompleksnost ambi- valentnog odnosa koji njezin lik ima s Thomasom. 163 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor TRINAEST Thirteen

SAD, Velika Britanija, 2003 — pr. Michael London Productions, Working Title Films, Antidote Films, Jeffrey Levy-Hinte, Michael London; izv. pr. Tim Be- van, Liza Chasin, Eric Fellner, Holly Hunter — sc. Catherine Hardwicke, Nikki Reed; r. CATHERINE HARDWICKE; d. f. Elliot Davis; mt. Nancy Richar- dson — gl. Mark Mothersbaugh; sgf. Carol Stro- ber; kgf. Cindy Evans — ul. Holly Hunter, Evan Ra- chel Wood, Nikki Reed, Jeremy Sisto, Brady Corbet, ’divlju’ djevojku, dok je u stvarnosti, mala svojedobno izazovu sablazan, a ni Deborah Kara Unger, Kip Pardue, Sarah Clarke — ka`e pri~a, ona bila ’dobra cura’ koja je danas nije ni{ta bolje, ~ak je, zahvalju- 100 min — distr. Continental pala pod ’lo{ utjecaj’. Dobru curu pak ju}i aktualnoj anti(pseudo)pedofilskoj glumi iznimna Evan Rachel Wood, go- histeriji, i gore. U takvoj konstelaciji Trinaestogodi{nja Tracy divi se popularnoj dinu starija od Nikki, koja je ve} kao pojava filma Trinaest izniman je doga- vr{njakinji Evie, koja ju uvodi u svijet kra- dvanaestogodi{njakinja demonstrirala |aj, koji je kao takav prepoznat ~ak i u |e, droge i seksa. znatan gluma~ki dar u vrsnoj TV-seriji konzervativnoj Americi (pregr{t nagra- Edwarda Zwicka Opet iznova. da i nominacija, uklju~uju}i i one glu- Sredinom sedamdesetih Televizija Sa- [to je, dakle, tako va`no u toj trinae- ma~ke za Oscara i Zlatni globus), ali ne rajevo emitirala je seriju Trinaestogo- stoj godini `ivota? Pa ona je zapravo i u provincijskoj Hrvatskoj. Ovdje film di{njaci, koja mi je ostala u lijepom sje- samo srce puberteta, koji u prosjeku nije imao najavljenu kinodistribuciju, a }anju. Svoj pretpubertetski do`ivljaj ni- traje od dvanaeste do ~etrnaeste godi- kad je izdan na videu kriti~ari su ga po- kada poslije nisam imao prilike provje- ne, a pubertet je prijelazno razdoblje u kroviteljski otpisivali kao, u kona~nici, riti, ali zanimljivo je da se i danas sje- kojem se ~ovjek seksualno samoosvje- ’holivudski la`an’. Mo`da se ponekad i }am imena jednog od glavnih junaka, {}uje, definitivno izlazi iz roditeljskog mo`e prikloniti onoj oportunisti~koj ’o najboljega {kolskog ko{arka{a Tr{e. okrilja te prestaje biti dijete, ali nije jo{ ukusima se ne raspravlja’, ali kad se ^ini se da se ne{to posebno ve`e uz tu u punoj mjeri mladi} ili djevojka. Pu- otvoreno govori neistina, onda izvla~e- trinaestu godinu `ivota ({to je sugerira- bertet je prijelazno razdoblje izme|u nje na subjektivni dojam otpada. Trina- la i prate}a pjesma serije sjetnim iska- kasnoga djetinjstva i rane mladosti, kad est, ukratko jer ve}i mi prostor nije dan zom »trinaest godina ima{ samo jed- pojedinac/pojedinka stje~e neke od na raspolaganje, nije nikakvo moraliza- nom i nikad vi{e«), jer i ugledna ame- presudnih nadgradnji identitetskih te- torsko djelce zaogrnuto u ’neprilago- ri~ka filmska scenografkinja Catherine melja postavljanih od za~e}a nadalje. |eno’ ruho, kako su ga uglavnom pred- Hardwicke za svoj je redateljsko-scena- To je razdoblje u kojem se definitivno stavili hrvatski kriti~ari, nego hrabar risti~ki debi izabrala tematizaciju trina- odbacuje vi|enje sebe kao djeteta, u film koji autenti~no progovara o zbilji estogodi{njaka, preciznije trinaestogo- kojem se osje}a u najmanju ruku rav- (nekih) trinaestogodi{njakinja, o iden- di{njakinja. Nadahnuo ju je scenarij tri- nopravnost s odraslima i u kojem je in- titetskim izazovima i silnom zaokuplje- naestogodi{nje Nikki Reed, k}eri njezi- tenzivnost seksualnog naboja i interesa no{}u erotsko-seksualnim slojem egzi- na ljubavnog partnera, scenografa Set- iznimna, kao u rijetko kojoj kasnijoj stencije. Izvrsna dokumentaristi~ka re- ha Reeda, u kojem je senzibilna i pri- dobi. Me|utim u povijesti umjetnosti, `ija i veristi~ke gluma~ke izvedbe lako- vla~na Nikki opisala svoje aktualne pu- pogotovo filma (i televizije), pubertet }om kompenziraju pokoji dramatur- bertetske traume. Hardwicke je scena- je vrlo rijetko prikazivan onakvim ka- {ko-motivacijski propust, a odbijanje i rij doradila te uspjela dobiti novac za kav zaista jest. Jer iz uobi~ajene odrasle najmanje pomisli na happy-end svjedo- vrlo skromnu (nezavisnu) produkciju, perspektive pubertetlije djeluju kao jo{ ~i o autorskom dignitetu. Catherine a samoj Nikki dodijelila je drugu glav- gotovo posve djeca, {to je s jedne stra- Hardwicke i Nikki Reed nadma{ile su nu ulogu, koju je, sad ve} ~etrnaest-i- ne posljedica samozaborava, s druge li- Larryja Clarkea i Harmonyja Korinea u pol-godi{njakinja, odli~no odigrala, cemjerja. Stoga je bilo mogu}e da Na- Klincima, a to nije malo. premda je tuma~ila ’lo{u’ ili preciznije bokovljeva Lolita ili Malleova Slatka Damir Radi} 164 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor B VJERNIK The Believer

SAD, 2001 — pr. Fuller Films, Seven Arts Pictures, njihovi uvrije`eni stavovi da Izraelci za- ona Dannyju nakon {to ga je namamila Susan Hoffman, Christopher Roberts; izv. pr. Eric pravo i nisu @idovi. Zato me ~udi da se u svoju sobu, »Joj, ne tako jako!«. U ta- Sandys, Daniel Diamond, Jay Firestone, Adam Ha- Beanova samoizrezbarena skinjara nije kvim perverznim situacijama Bean ne ight — sc. Henry Bean, Mark Jacobson; r. HENRY pridru`ila ~lanovima opskurne Jewish preza od humora, vi{e hi~kokovski BEAN; d. f. Jim Denault; mt. Mayin Lo, Lee Percy Defense League. Mo`da je od toga mra~na, nego beninijevski umivena. — gl. Joel Diamond; sgf. Susan Block; kgf. Alex Al- odustao, jer ionako ne postoji ekstre- Kad Danny predlo`i ~lanovima stranke varez, Jennifer Newman — ul. Ryan Gosling, Sum- mnija identifikacija s agresorom od one da prije|u s rije~i na djela i po~nu ubi- mer Phoenix, Theresa Russell, Billy Zane, A. D. Mi- koju je on postigao. Zato Danny poka- jati @idove, netko upita, »Koje?«. Auto- les, Joshua Harto, Glenn Fitzgerald, Garret Dilla- zuje svoje esencijalno ja u grotesknom matski odgovor glasi, »Barbru Strei- hunt — 98 min — distr. VTI prizoru u kojem obavija torzo talitom sand!«. Dakako, Gosling je taj koji do- u samurajskom stilu i potom zapo~ne minira svakim kadrom. »Izgledam li Mladi @idov razvija antisemitski pogled roktati svoje ’sieg-heilove’. na svijet te mora skrivati svoje porijeklo. S druge strane, mladi} je figurativno slijep. Dannyjeva arogantna uvjerenja Henry Bean zapo~inje svoj kontrover- jo{ }e vi{e zakomplicirati njegovo ener- zni film prekrasnom latinskom izre- gi~no poricanje. A mladi}eva je karak- kom, »Ja volim i mrzim i tko }e mi re}i terizacija toliko ekstremna, da ~ak nad- za{to?«. Jer, kao {to pokazuje njegov ma{uje svoju najekstremniju filmsku naslov, Vjernik je obavijen dostatnom bra}u po ideologiji ({ifra: American Hi- dozom iracionalnosti. No, ostavimo po story X, Romper Stomper). Ona popri- strani Katula i njegov Odi et amo. ma najrazorniji efekt kad nagovori gru- Kompletna tekstura Beanova strastve- pu skinsa da oskvrnu sinagogu, ali ga nog komada inteligentnoga pulpa, koji potom uhvati panika kad shvati da oni ru{i sve mogu}e tabue, ukorijenjena je uop}e nisu imali pojma {to oskvrnjuju. u jidi{ izreci »Te{ko je biti @idovom« i Za razliku od fabriciranih ekscesa u vi- vam `idovski?«, pita razjareni Danny kao takva zadire do sr`i u psihologiju deospotovski intoniranu American Hi- elegantnog novinara. Zapravo i ne ba{. antisemitizma. No, pro{lost njegova story X, Beanov film ne podastire nam Po svojoj fizionomiji mogao bi pro}i i protagonista, mladog njujor{kog @ido- samo odre|eno stajali{te nego i loma~u za [kota. Rije~ je o jo{ jednom kretenu va Dannyja Balinta, koji je prigrlio na- kontradikcija. No, koliko }e god feno- iz istinite povijesti novije ameri~ke glu- cizam kao dominantnu ideologiju i `i- menalni Ryan Gosling pro`eti svoj an- posti — Timothyju McVeighu. Naslov votni stil, toliko je bizarna i prepuna tipati~ni lik patosom, koji }e isplivati mo`ebitnog filma? Danny vs. Timothy: kontradikcija, da tu ima dovoljno gra- na povr{inu u nepotrebnu senzaciona- Finalni okr{aj. |e za trosatni stonovski obra~un s ame- listi~ki intoniranu prizoru njegova suo- Dragan Rube{a ri~kim no}nim morama. I koliko ga ~avanja s pre`ivjelim `rtvama holokau- god njegova nacisti~ka {kvadra smatra sta, njegove fantazije o Übermenschu, velikim intelektualcem i prikrivenim ~iji temelji po~ivaju na stahu i odbija- nihilistom, on sebe ustoli~uje kao neku nju, nimalo se ne razlikuju od onih vrstu novoga Samsona. Da bi ~itava koje sanja njegov vr{njak Spider-Man stvar bila jo{ grotesknija, Dannyjeve (da bi paradoks bio ve}i, obojica dola- kritike imaju mnogo istomi{ljenika. Ali ze iz Queensa). No, u filmu gotovo da ne isklju~ivo me|u neonacistima, nego i nema lika koji ne odigra nekakvu zna- i me|u `idovskim ideolozima, kako li- kovitu ulogu. Tako }e k}i glamurozne jevima, tako i desnima koji su prigrlili nacistice Line Moebius, odli~na Sum- cionizam. Rije~ je o njihovoj `elji za mer Phoenix, izre}i jednu od klju~nih ’preodgajanjem’ @idova. To dokazuju i filmskih re~enica. »Ozlijedi me«, ka`e 165 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor SAN O AMERICI In America

Irska, Velika Britanija, 2002 — pr. East of Harlem da vratimo stranice Sheridanova kalen- glumataju opasne frajere s crnim kri- (UK) Ltd., Harlem Film Productions Ltd., Hell’s Kit- dara na 1982. godinu. ^ak je i dizajn `em na ~elu, nakon {to ih je na Pepel- chen Films, Arthur Lappin, Jim Sheridan — sc. Jim lofta u koji su se doselili Irci tipi~an za nicu `igosao lokalni pop, kao da `ive u Sheridan, Naomi Sheridan, Kirsten Sheridan; r. JIM osamdesete. Jer, koliko god Sheridano- srednjem vijeku, dok istom stra{}u li`u SHERIDAN; d. f. Declan Quinn; mt. Naomi Ge- va poluautobiografska obiteljska ro- crkvene oltare i cijev od pi{tolja, klate- raghty — gl. Gavin Friday, Maurice Seezer; sgf. manca, ~iji scenarij supotpisuju njegove }i se ulicama zloglasne ~etvrti Hell’s Mark Geraghty; kgf. Eimer Ni Mhaoldomhnaigh k}eri Naomi i Kristen, bila ukorijenje- Kitchen ({ifra: ^ista srijeda). No, ni — ul. Paddy Considine, Samantha Morton, Djimon na u sada{njosti, ona budi uspomene Sheridan nije ni{ta manji katolik od Hounsou, Sarah Bolger, Emma Bolger, Ciaran Cro- na autorovo emigrantsko djetinjstvo, Alana Parkera ili Edwarda Burnsa. Dok nin, Juan Hernandez, Nye Heron — 105 min — kad je ranih osamdesetih postao ’Irac u Sheridanova obitelj u isti mah oplakuje distr. Continental New Yorku’. Uostalom, formula ’neko} sina i ameri~ki san, autor nije imun na davno’ na kojoj po~iva autorova mi- kr{}anske motive nade, vjere i obitelj- Mladi bra~ni par sa dvoje djece u potrazi zanscena, idealno korepondira s bajko- ske snage (Sarah je nalik na spokojnu za boljim `ivotom sti`e iz Irske u Ameriku. vitom atmosferom Sheridanova filma. madonu koja }e svu preostalu vjeru Tro{na zgrada u koju se uselila Johnn- ulo`iti u novu riskantnu trudno}u). Nakon {to je doputovala na Manhat- yjeva obitelj njihov je za~arani dvorac. No, on ih podastire posve nenametlji- tan, Sheridanova obitelj Iraca kre}e u Johnnyjev prerano umrli sin, inkarna- vo i inteligentno ih orkestrira s Mateo- tradicionalni turisti~ki obilazak Times cija Sheridanova prerano umrla brata vim konceptom duhovnosti, koja se Squarea. Mo`e li se njihov automobil Frankieja, kojem je redatelj posvetio napaja hai}anskom magijom. Jer, upra- tada promatrati kao neka vrsta vre- svoj San o Americi, portretiran je kao vo su Sheridanovi ti koji poku{avaju menskog stroja? U uvodnoj sekvenci dobri duh koji ispunjava `elje i ~ini propisati brzi protuotrov za Mateovu kamera uranja u postgiulianijevsko bli- ~uda iz svog groba (Arielina starija se- duhovnost, koja se promatra kao neka stavilo njujor{kog trga, transformirana stra Christy zami{lja ga kao neku vrstu vrsta bo`jega provi|enja, ali i egzorci- u urbani Disneyland. A na jednoj od diva iz Aladinove ~arobne svjetiljke, rati vlastitu bol. A kad nas Lovin’ Spo- njegovih sjajnih fasada mogli smo uo~i- kojeg priziva kad se na|e u nevolji). A onful u filmskom soundtracku upitaju ti i reklamni jumbo-plakat za Oceano- hai}anski zlo~esti div Mateo pretvorit volimo li magiju ({ifra: Do You Believe vih jedanaest. No, lutak E. T. od koje- }e se u kraljevi}a. in Magic), na{ je odgovor potvrdan, ga se ne odvaja mala Ariel i mra~ne gla- Od svih mogu}ih etni~kih skupina koje premda njegov odjek mo`e u prvi mah sine o po{iljci zara`ene krvi tjeraju nas su prodefilirale njujor{kim loncem za zazvu~ati djetinjasto. taljenje, upravo su Uostalom, Sheridanov impresivni film filmske bajke o ’Ir- uspje{no poku{ava zdru`iti realizam cima u New Yorku’ ulice s poetikom traganja za drugim te koje se najvi{e krajem duge. Pulsiraju}i ritmovi ulice oslanjaju na nepro- sublimirani su u prekrasnoj sekvenci bavljive etni~ke ste- Johnnyjeve potrage za klima ure|ajem, reotipe. Kako to ali i u digitalnoj kameri u ruci introver- naj~e{}e biva, irski tne Christie. A za dugom traga mama doseljenici mahom Sarah. On je na trenutke razdragano su potretirani kao svjestan vlastitih malih dramatur{kih zatucani katolici, trikova i zato se njegova simpati~na na- koji `ive u bijedi i ivnost pokazala njegovom najve}om vje~no pate na predno{}u. Zato bi bilo posve nepra- ovom ~emernom vedno sumnjati u autorove dobre na- svijetu ({ifra: Ange- mjere. lin prah). Ili pa~e Dragan Rube{a 166 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor B PRI^A O VERONICI GUERIN Veronica Guerin

SAD, Irska, Velika Britanija, 2003 — pr. Jerry Bruc- kada su ju u automobilu ustrijelili pla- kheimer Films, Merrion Film Productions, Perseve- }enici irske narkomafije. re Productions Ltd., Touchstone Pictures, World 2000 Od umorstva Veronice Guerin kre}e i Entertainment Ltd.; izv. pr. Ned Dowd, Chad Oman, drama nazvana po hrabroj Irkinji, koju Imaju}i u sredi{tu pri~u o novinarki i Mike Stenson — sc. Carol Doyle, Mary Agnes Do- je u produkciji agilnog Jerryja Bruc- noghue; r. JOEL SCHUMACHER; d. f. Brendan Gal- njezinu pogibeljnu borbu za istinu i ka- kheimera re`irao Amerikanac Joel `njavanje zlo~inaca, Schumacher je vin; mt. David Gamble — gl. Harry Gregson-Willi- Schumacher. I na sam spomen tandema ogolio kadar i odlu~io se zapravo na ams; sgf. Nathan Crowley; kgf. Joan Bergin — ul. Bruckheimer & Schumacher mnogi }e reporta`ni pristup filmskoj slici. Da je Cate Blanchett, Gerard McSorley, Ciarán Hinds, zavapiti da je ozbiljna tema zasigurno u tome bio radikalniji ili barem do- Brenda Fricker, Don Wycherley, Barry Barnes, Si- do`ivjela neozbiljnu interpretaciju. Po- sljedniji, film bi dobio i atraktivan vizu- mon O’Driscoll, Emmet Bergin — 98 min — distr. gre{no. Film je daleko od svih bu~nih i alni identitet. Sna`niji je dojam izostao Continental jednokratnih blockbustera 1990-ih i kada su u pitanju ostali likovi i njiho- koje je Bruckheimer producirao, odno- vi interpreti poput Gerarda McSorley- Lipanj 1996. Nakon {to je izbjegla gubi- sno Schumacher re`irao. Iako bi ispred ja kao Johna Gilligana ili pak Colina tak voza~ke dozvole zbog prometnih pre- kamera nemalog broja drugih redatelja Farrella u kratkoj epizodi. Oni djeluju kr{aja popularna irska novinarka Veronica pri~a o Veronici Guerin vjerojatno odve} pasivno, promatra~ki i jednodi- Guerin okrutno je umorena u svom auto- izgledala slojevitije i konotativnije, ni menzionalno da bi makar djelomice mobilu... Dvije godine ranije. Veronica Scumacher nije razo~arao. Dapa~e. Re- parirali anga`iranoj izvedbi Cate Blan- koja se dotad bavila istra`ivanjem crkve- `irao je jedan od svojih slojevitijih fil- chett. nih skandala i korupcije po~ne pisati o tr- govini drogom. mova u posljednje vrijeme, a imao je i U svemu tome nije se mogla izbje}i ni tu sre}u da se u naslovnoj ulozi pojavi- patetika, ali je vi{ak sentimentalnosti Droga nije problem samo siroma{nih la Cate Blanchett. Unesena u lik, veo- za~udo sveden na katarzi~nu zavr{nicu sredina ili mra~nih ~etvrti svjetskih me- ma uvjerljiva u svim aspektima Veroni- i spretno iskonstruiran happy end. Na- galopolisa. Da i prosperitetnom dru{- kina pona{anja, te nimalo pretenciozna ime, kako se Schumacher odlu~io za ci- tvu poput irskoga mo`e zaprijetiti po- u izvedbi osobe koja je svojim djelima kli~nu formu, u kojoj se po~etak i zavr- {ast narkomanije, svjedo~i prva polovi- uzdignuta na pijedestal nacionalne ju- {etak preklapaju u Veronikinu umor- ca 1990-ih, kada se Irska na{la u dotad nakinje. stvu, trebalo je prona}i na~in da se nje- najzahuktalijoj i time najopasnijoj fazi Zato je Veronica Guerin ponajprije film zina smrt prika`e kao uznesenje prema preprodaje narkotika. Vi{e od petnaest svoje glavne glumice. Nakon {to smo toliko pri`eljkivanu ispunjenju pravde. tisu}a ovisnika uzimalo je heroin, a vidjeli kalvariju uporne novinarke, To je na kraju postignuto ~injenicama o neki su od njih imali samo ~etrnaest koja je s jednakom `ustrinom otkrivala smanjenju stope zlo~ina i broja ovisni- godina. Posljednji trenutak za akciju. I nove dokaze o bestijalnosti trgovaca ka nakon uhi}enja glavnih aktera Vero- vlasti i javnosti. Javnost je osobito sen- drogom, kao i srljala u situacije u koji- nikina istra`ivanja. Kratko, jasno i po- zibilizirao rad novinarke Veronice Gu- ma je trebala biti odgovornija prema u~no. O~ito je gra|a bila itekako za- erin, koja se nakon iskustava sa skan- sebi, Cate Blanchett mo`e se samo ~e- hvalna za filmsku interpretaciju, te je dalima i korupcijom unutar crkve i po- stitati. Njezin je nastup priskrbio filmu Schumacher doista trebao vi{e riskirati litike posve posvetila istra`ivanju trgo- znatno bolje ocjene no {to bi ih dobio da neprijeporno solidan rad u~ini iznadprosje~nom filmskom posvetom vine drogom. U samo dvije godine od bez njezina anga`mana. Schumacher je ludoj hrabrosti irske novinarke. Utjeha 1994. do 1996. njezini su tekstovi u li- to osjetio, pa je film strukturiran ne mo`e biti to da Veronica Guerin nije ni stu The Sunday Independent postali samo oko njezine posve}enosti istra`i- prvi ni posljednji rad o svojoj junakinji. najva`nija mjesta razotkrivanja mjesnih va~kom novinarstvu nego i oko odano- No, Joel Schumacher svoju je {ansu narkobosova i razgranate mre`e {irenja sti obitelji i maj~instvu, {to joj je dava- iskoristio. heroina i ostalih opijata. Novinarkin je lo klju~nu snagu u premo{}ivanju svih rad tragi~no prekinut u lipnju 1996, profesionalnih jazova i opasnosti. Bo{ko Picula 167 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor NEPODNO[LJIVI GNJAVATORI Concorrenza sleale

Italija, Francuska, 2001 — pr. Medusa Produzione, spektakularnosti kao bitnom elementu Leoneov sin. @ivopisnost te sredine, A. Gi. Di., Filmtel, Telepiù, France 3 Cinéma, Les filmskog izraza. Posljednjih godina svoj rimske uli~ice u kojoj se nalaze du}ani Films Alain Sarde, Franco Committeri — sc. Furio opus od vi{e od tridesetak filmova konkurenata, Scola posti`e brojnim Scarpelli; r. ETTORE SCOLA; d. f. Franco Di Giaco- uglavnom upotpunjuje djelima u koji- vrlo jasno profiliranim likovima u koji- mo; mt. Raimondo Crociani — gl. Armando Trova- ma mu je na prvom mjestu gotovo kla- ma uz iznimno dojmljive protagoniste joli; sgf. Cinzia Lo Fazio, Luciano Ricceri; kgf. Odet- sicisti~ko pri~anje zanimljivih pri~a i u Diega Abantuona (Umberto) i Sergia te Nicoletti — ul. Diego Abatantuono, Sergio Ca- kojima va`no mjesto zauzima stvaranje Castellitta (Leone) posebno efektne stellitto, Gérard Depardieu, Jean-Claude Brialy, sugesestivne atmosfere, jasna profilira- epizode ostvaruju Gérard Depardieu, Claude Rich, Anita Zagaria, Antonella Attili, Elio nost mnogobrojnih likova u dojmljivim Jean-Claude Brialy i Anita Zagaria. Germano — 110 min — distr. MG film gluma~kim interpretacijama i vizualna Mo`da se taj uvodni dio mo`e u~initi ljepota svakoga kadra. predugim, ali je on nu`an za Scolin pri- U Rimu prije Drugog svjetskog rata dva Te su odlike vidljive i u reprezentativ- kaz kako se ti likovi svaki na svoj na~in kroja~a — katolik Umberto i @idov Leo- nom djelu te kasne faze — Nepodno- mijenjaju pod sve ve}im pritiskom pro- ne, su ogor~eni suparnici. {ljivim gnjavatorima, kojih se radnja mjena u dru{tvu. Izvanredno dora|eni zbiva kasnih tridesetih godina pro{loga u svakom detalju, od rekreiranja Vjerojatno originalni naziv filma Etto- stolje}a od trenutka kada talijanski gra- atmosfere te{kih vremena, efektnih re- rea Scole iz 2001. Concorrenza sleale, |ani po~inju sve sna`nije osje}ati priti- dateljskih rje{enja i vizualne ljepote ka- {to }e re}i Nelojalna konkurencija, i ne sak fa{isti~ke vlasti pa do klju~nih pro- drova kojima u pozadini dominira ku- zvu~i posebno privla~no gledatelju, no mjena koje donose rasni zakoni i ko- pola Katedrale sv. Petra kao znak {utnje naslov pod kojim je pu{ten u na{u Crkve o fa{isti~kim progonima @idova, DVD-distribuciju, Nepodno{ljivi gnja- Nepodno{ljivi gnjavatori briljiraju u vatori, zasigurno je potpuno odbojan emocijama nabijenom mijenjanju od- dana{njoj publici, zatrpanoj raznim nosu Umberta, koji se ne sla`e s poni- atrakcijama, jer je upravo gnjava`a bilo `enjima @idova i nekada{njem neprija- koje vrste prva stvar koju ona nastoji telju Leoneu nudi prijateljstvo u tre- izbje}i pod svaku cijenu. Zato je malot- nutku kada ostali naizgled mnogo do- ko i zapazio to djelo jednog od najva`- bro}udniji ljudi po~inju izbjegavati ili nijih `ivu}ih talijanskih autora, vetera- ~ak po~inju progoniti svoje doju~era{- na ro|enog 1931, dobitnika niza go- nje dobre susjede ili ~ak prijatelje. di{njih nagrada talijanske kritike Nastri Nakon {to je na po~etku karijere bio d’Argento, koji se filmom po~eo baviti na~no deportacije @idova. U po~etku istaknut predstavnik srednje struje, a prije pola stolje}a, pi{u}i uspjele scena- film se doima kao tipi~na talijanska ko- potom se i tematskim i stilskim inova- rije, da bi od 1964. postao i uspje{nim medija s nizom gotovo neva`nih situa- cijama nastojao iz nje izdvojiti, u svo- redateljem. U po~etku, a posebice na- cija iz svakodnevnog `ivota, vi|enih iz jim poznim godinama Scola u`iva u kon filma Drama ljubomore (1970), rakursa dje~aka Pietra, sina modnoga pripovijedanju koje podsje}a na neka- afirmira se kao majstor commedije kroja~a Umberta, a humor proizlazi da{nje filmove, ali pritom pokazuje da all’italiana, no najve}i me|unarodni ponajprije iz karikaturalno prenagla{e- mu je redateljsko umije}e ostalo na uspjeh i kod publike (i na{e) i kritike ne nelojalne konkurencije oca i @idova istoj, vrlo visokoj razini. posti`e otklonom od tog `anra u koji Leonea, koji u du}anu pored njegova Tomislav Kurelec unosi estetiku odvratnosti i ru`no}e u prodaje jeftinu odje}u i svakim danom filmu Ru`ni, prljavi, zli (1976), nagra- ima sve vi{e kupaca te tako navla~i na |enu za re`iju na kanskom festivalu. sebe gnjev Umberta, kojem posao ide Nakon toga oku{ava se u razli~itim sve lo{ije. Situaciju dodatno uslo`njava `anrovima, tra`e}i ~esto inovacije u re- ljubav Umbertova starijeg sina i Leone- dateljskom postupku i nastoje}i na ove k}eri, a i Pietrov je najbolji prijatelj 168 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor B AMERI^KA RAPSODIJA An American Rhapsody

prokrijum~arena na Zapad, ali se stje- ni, tako da ~ak i protagonisti~ini rodi- cajem okolnosti to ne doga|a. Obitelj telji gube sna`nu individualnost nasto- se iz Be~a uspijeva dokopati Amerike i je}i se prilagoditi okolini. U ma|arskim po~inje `ivjeti tipi~nim malomi{}an- epizodama dramski sukob nastaje iz skim `ivotom u nekom od predgra|a borbe pojedinca da sadr`i svoju indivi- Los Angelesa. Suzanne odrasta na ma- dualnost koju opresivni re`im nastoji |arskom selu kod prijatelja koji nema- uni{titi, dok u ameri~kim jedini sukob ju djece i koji je prihva}aju kao vlastitu proizlazi iz sukoba generacija i Suzan- k}er, te ona i misli da su joj to roditelji. nine neprilago|enosti okolini. SAD, Ma|arska, 2001 — pr. Fireworks Pictures, Se- Iako ne izgleda vjerojatno da bi dijete Éva Gárdos, zahvaljuju}i i svom mon- ven Arts Pictures, Colleen Camp, Bonnie Timmer- ’narodnih neprijatelja’moglo iza}i ta`erskom iskustvu, vje{to i uvjerljivo mann; izv. pr. Jay Firestone, Adam Haight, Andrew izvan ma|arskih granica, njezini pravi ispreple}e te dvije razine filma, poka- G. Vajna — sc. Éva Gardos; r. ÉVA GARDOS; d. f. roditelji ne odustaju od nastojanja da zuju}i vrlo uvjerljivo mnoge aspekte Elemér Ragályi; mt. Margie Goodspeed — gl. Cliff dobiju natrag svoje dijete i kona~no im kulturolo{ke, tradicijske i dru{tvene ra- Eidelman; sgf. Tamás Hornyászky, Agnes Menyhárt; to uspijeva. No, dok su oni presretni, zli~itosti koja dovodi do gotovo nepre- kgf. Beatrix Aruna Pásztor, Vanessa Vogel — ul. {estogodi{nja Suzanne te{ko se prilago- mostiva jaza kako u mentalitetu tako i Scarlett Johansson, Nastassja Kinski, Raffaella |uje novoj, potpuno druk~ijoj sredini i u svjetonazoru dviju sredina. No, na`a- Bánsági, Tony Goldwyn, Agi Bánfalvy, Zoltán Seress, ~injenici da sada druge ljude (kojih se lost, vjerojatno zavedena onime {to joj Klaudia Szabó, Zsolt Zágoni — 106 min — distr. ne sje}a) treba prihvatiti kao majku i se u `ivotu doista dogodilo, autorica VTI oca. Suzannin povratak u SAD, pomirenje s Ta su dva svijeta uobli~ena potpuno ra- obitelji i prihva}anje ameri~koga na~i- Senzibilna djevojka pro`ivljava pri~u o zli~itim postupcima, koji pokazuju da na `ivota predstavlja kao samorazu- svojoj obitelji — ma|arskim imigrantima Éva Gárdos poznaje ne samo na~ine fil- mljivu ~injenicu, ne tra`e}i za nju ra- u Kaliforniji, od pedesetih do sredine {ez- movanja u SAD nego i kinematografiju zloge u filmskoj situaciji te se kraj Ame- desetih godina 20. stolje}a. zemlje iz koje je do{la. Situacija u Ma- ri~ke rapsodije doima poput stereoti- |arskoj i bijeg iz domovine prikazani pnoga holivudskog happy-enda, {to je Ameri~ka rapsodija redateljski je, a i su u organizaciji fabule, gra|enju ozbiljan nedostatak ina~e vrlo zanimlji- scenaristi~ki prvenac Éve Gárdos, Ma- atmosfere, a i iskazivanju sna`nih osje- va filma. |arice koja je kao dijete doselila u }aja na na~in ma|arskih klasika, ponaj- SAD, gdje se poslije afirmirala kao vi{e Istvána Szabóa, dok prizori iz Sje- Tomislav Kurelec monta`erka, nadahnut njezinim dje- dinjenih Dr`ava {ezdesetih godina tinjstvom i tinejd`erskim godinama. filmskim oblikovanjem, a i obiljem kli- Film se otvara 1965. s protagonisticom {eja i op}ih mjesta, podsje}aju ponajvi- Suzannom na mostu u Budimpe{ti, {e na TV-serije toga vremena (poput koja ka`e: »Bilo je ljeto 1965. Imala primjerice Payton Placea), ali bez no- sam petnaest godina i `ivot mi se ve} stalgi~na prisje}anja na to doba, kao raspadao. Zato sam se vratila u Ma|ar- {to to obi~no biva u holivudskim pro- sku, gdje je sve zapo~elo. « Potom slije- jektima koji se oslanjaju na pokretne di flashback na 1950. kada njezini ro- slike popularne u {ezdesetim godinama ditelji — otac intelektualac i majka ple- pro{loga stolje}a. No, nije samo postu- mi}koga podrijetla, s njezinom stari- pak druk~iji, nego su i likovi u sekven- jom sestrom bje`e iz domovine u po- cama iz Ma|arske izrazito profilirani, sljednji trenutak prije hap{enja, tipi~na dru{tveno odre|eni i s jasnom psiho- za prve godine komunisti~ke diktature. lo{kom motivacijom, dok su u ameri~- Suzanne bi potom trebala biti tako|er kom predgra|u stereotipni malogra|a- 169 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor TALIJANSKI ZA PO^ETNIKE Italiensk for begyndere

tate. No, bitan razlog autora da se pri- time osigurana i ve}a komunikativnost klone videu sam je izgled snimljene sa {irom publikom. Film je zapravo od- gra|e {to ostavlja jak dojam realisti~- li~an primjer kako se `anrovska odre- nosti i slu~ajnosti. |enja uz stroga Dogmina pravila, ovdje Upravo je tom dokumentarnom bumu je rije~ o komediji s natruhama roman- jo{ polovicom devedesetih nesvjesno, tike, mogu sjajno uklopiti u stilski rea- listi~no-dokumentaristi~ku prikaziva- Danska, [vedska, 2000 — pr. Danmarks Radio sa `eljom da se suprotstave vladaju}im te`njama u filmu te vo|eni nakanom la~ku poetiku (kamera iz ruke, krupni (DR), Det Danske Filminstitut, Zentropa Entertain- planovi, skokovita monta`a, siroma{na ments, Ib Tardini; izv. pr. Peter Aalbæk Jensen — da prika`u neuljep{anu stvarnost, pret- hodila popularna skupina danskih fil- scenografija, videoslika) i uvjerljivo se sc. Lone Scherfig; r. LONE SCHERFIG; d. f. Jorgen stopiti s prizemljenim i svakodnevnim Johansson — gl. Niels W. Gade — ul. Anders W. ma{a (prisjetimo ih se po stoti put: Von Trier, Thomas Vinterberg, Soren Kragh protagonistima, a film ostaje nevjero- Berthelsen, Anette Stovelbæk, Ann Eleonora Jor- jatno dojmljiv i kao posve realisti~an i gensen, Peter Gantzler, Lars Kaalund, Sara Indrio Jacobsen i Kristian Levring), koji su, zaraziv{i svojom poetikom gotovo cije- kao posve dopadljiv (dopadljiv kao ~est Jensen, Karen-Lise Mynster, Rikke Wölck — 118 epitet romanti~nim komedijama). Do- min — distr. VTI li filmski svijet, filmove snimali digital- nim videom po svojim danas ve} po- padljivost u filmu uo~ljiva je u nekoli- malo pre`vakanim pravilima ’zavjeta cini tipiziranih situacija koje koketiraju [estoro ljudi u gradi}u u Danskoj svoju ~isto}e’ ispisanima u manifestu Dogma s ameri~kom romanti~nom komedi- svakodnevicu ispunjavaju odlaskom na te- jom. Izdvojit }emo najuo~ljiviju, u ko- ~aj talijanskog jezika. Sve}enik Andreas, 95. Pomalo je paradoksalna ~injenica da je zapravo igrani film popularizirao joj dolazi do problema u komunikaciji frizerka Karen, konobar Halvfinn, trgovki- uzrokovanoj nepoznavanjem jezika u nja Olympia, recepcionist Jorgen te kuha- stil dokumentarizma i ponudio takvu neuljep{anu stvarnost, za kojom dana{- romanti~nom trenutku izjave ljubavi. rica Giulia ljudi su u potrazi za komadi- Srame`ljivi recepcionist Jorgen potkraj }em osobne sre}e i `ivotnim suputnikom. nja kinopublika sve vi{e traga upravo u dokumentarnom filmu, koji je pak po- filma u Veneciji otvara srce Talijanki Giuliji, koja je ina~e do u{iju zaljublje- Unatrag godinu dana kako na film- pularost kao zasebni `anr stekao u tre- nucima kada je ushit Dogme jenjavao. na u Jorgena, siguran da ga ona ne ra- skim festivalima (~ak i na na{im doma- zumije. Ona ga pak, prave}i se da ga ne }im) tako i u svjetskoj kinodistribuciji Tako je stil Dogme, koji broji oko 35 razumije, promatra sa smije{kom te mu (pa ~ak i u na{oj doma}oj) zamjetan je filmova, izrodio jednim odli~nim (Pro- nakon {to joj je izjavi ljubav priznaje da veliki proboj dokumentarnog filma. slava) i nekolicinom jako dobrih ostva- je shvatila sve {to joj je rekao. Iako Tako va`an status dokumentarca naj- renja, koja su izbjegavaju}i `anrovske ostaje zbunjen, njih se dvoje zagrle i vjerojatnije osigurava `elja kinopublike predlo{ke, podsjetimo naime da je `an- poljube. Potom mu sva ushi}ena kazuje za drk~ijom, neuljep{anom zbiljom te rovski film prema pravilima bio strogo kako mora na trenutak oti}i. Odlazi iza neposredno{}u i jednostavn{}u izvedbe zabranjen, prikazivali druk~iju filmsku prvog ugla zahvaliti Bogu na napokon (rije~ je ponajprije o filmovima snimlje- stvarnost. Me|u jako dobra ostvarenja ostvarenoj ljubavi. nima digitalnim videokamerama), a sve ubraja se i peti uradak danske Dogme to kao kontrapunkt dosadnim, pred- Talijanski za po~etnike, redateljice i Iako su vjerojatno za ga{enje pokreta vidljivim, krivotvorenim i u{minkanim scenaristice Lone Scherfig. Iako film Dogme kriva i odve} radikalna pravila svjetovima komercijalnih, u prvom dolazi sa ~etiri godine zaka{njenja, ra- kojih se ponekad bilo te{ko dr`ati, {to redu ameri~kih pa i nekih europskih zlog da je napokon pristupa~an i hrvat- je vrlo jasno vidljivo u ovome filmu, ne produkcija, koji se ’{tancaju’ iz dana u skoj video-publici stoji u ~injenici {to je mo`emo se otrgnuti dojmu kako je dan. S druge pak strane ushit dokume- Talijanski za po~etnike `anrovski ipak upravo Dogma ostavila jak pe~at neu- taraca me|u autorima uslijedio je i odre|eniji film, za razliku od prva ~eti- ljep{ane zbilje s pokojim `anrovskim zbog jeftinije proizvodnje koja se u ve- ri reda danske Dogme (pa spomenimo nesta{lukom, kojega se jo{ jedino do- }oj mjeri po~ela okretati digitalnoj vi- i njih po stoti put — Proslava, Idioti, kumentarna forma ne treba bojati. deotehnologiji, {to daje zavidne rezul- Mifune i Kralj je `iv) pa mu je samim Goran Kova~ 170 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor B RAZVOD NA FRANCUSKI NA^IN Le Divorce

SAD, Francuska, 2003 — pr. Merchant-Ivory Pro- strukcijom odabrana povijesnog razdo- sio Ivoryjeva djela. Problem je cjeline i ductions, Radar Pictures Inc., Ismail Merchant, Mi- blja, ali ponajvi{e doista slojevito opi- ~injenica da posredno Ivory nastoji chael Schiffer; izv. pr. Ted Field, Erica Huggins, Scott sanim karakterima, redovito tuma~e- iznositi svoja razmi{ljanja o umjetnosti, Kroopf — sc. Ruth Prawer Jhabvala, James Ivory nim od iznimno raspolo`enih glumaca. {to samo po sebi ne bi bilo lo{e, kada prema romanu Diane Johnson; r. JAMES IVORY; d. Ivoryevim najboljim filmovima nije ne- ne bi ometalo sustavni razvoj fabule. f. Pierre Lhomme; mt. John David Allen — gl. Ri- dostajalo ni autorovih razmi{ljanja, re- Da nevolja bude jo{ i ve}a, Ivory stalno chard Robbins; sgf. Frédéric Bénard; kgf. Carol dovito vje{to upakiranih u zanimljive koketira s razli~itim ugo|ajima, od za- Ramsey — ul. Kate Hudson, Naomi Watts, Leslie pri~e. U tom smislu ekranizacija roma- {e}erene romanti~nosti do gotovo tje- Caron, Thierry Lhermitte, Glenn Close, Stockard na Diane Johnson ipak ne pripada redu skobne melodramati~nosti, {to je uisti- Channing, Jean-Marc Barr, Matthew Modine — ponajboljih Ivoryjevih ostvarenja, nu te{ko probaviti, ~ak i unutar gotovo 117 min — distr. Continental premda tegobe ne izviru iz ~injenice da dvosatne cjeline. je to jedna od rijetkih Ivory-Merchant S druge strane i ovaj se Merchant-Ivor- Amerikanka sti`e u Pariz u posjet svojoj se- produkcija ~ija se radnja odigrava u sa- yjev uradak mo`e pohvaliti besprije- stri udanoj za Francuza. da{nje vrijeme. kornom vizualno{}u i prvoklasnim Problem Razvoda na francuski na~in ukusom. Primjedbe se ne mogu uputiti Povr{no ~itaju}i informacije s ovitka najvi{e proizilazi iz filma{eve neodlu~- ni na ra~un zaigrane i poletne gluma~- ovoga DVD-izdanja, manje informirani nosti. On naime nikako ne uspijeva ra- ke postave, premda je Ivory ovdje po- filmofili bi mogli bi zbrzano do}i do zlu~iti o ~emu `eli snimati film. Tako svetio manje pozornosti karakterima pogre{na zaklju~ka kako je rije~ o po- svuda ostaje na pola puta. Njegovi ka- nego {to to obi~no ~ini. Rezultiralo je letnoj komediji koja na vrlo neposre- rakteri nisu dovoljno izgra|eni, pri~a je to slabom zainteresirano{}u gledatelja dan i zabavan na~in propituje kultural- ponekad zbrkana i te{ko se prati, a au- za njihove sudbine, pa je tako Razvod ne razli~itosti izme|u Amerikanac i torske opservacije glede sukoba razli~i- na francuski na~in vje{to uprizorena Francuza, ili, ako ho}ete globalnije, iz- tih kultura bolje je i ne spominjati, jer ekranizacija ~ija je pri~a dostatno zani- me|u Europe i Amerike. Na takav, po- ostaju na povr{inskim osvrtima. Sati- mljiva za odr`avanje gledateljeve po- malo neoprezan zaklju~ak nuka zaplet ri~kom suzvu~ju Ivoryjevih opservacija zornosti, koju }e ipak ~ak i najvatreniji zasnovan na bra~nim tegobama izme|u na ra~un ameri~ko-francuskih kultural- pobornici Ivoryjevih filmova s lako- Amerikanke i Francuza. Dakako, takvu nih razli~itosti u ovom slu~aju nedosta- }om zaboraviti. bi situaciju znao iskoristiti kakav neam- je o{trice, ali i {arma, koji je uvijek kra- Mario Sabli} biciozni filma{ i doista sklopiti formu- lai~nu komediju namijenjenu jedno- kratnu gledanju te iskoristiti {arm i glu- ma~ku uvjerljivost dviju uistinu doj- mljivih glumica, Naomi Watts i Kate Hudson. Tako dobiveno djelce zasigur- no bi i ispunilo o~ekivanja manje pa- `ljiva filmofila s po~etka ovoga teksta. No, stvari ipak stoje druk~ije, jer potpi- snik je Razvoda na francuski na~in ugledni James Ivory, autor ~iji su filmo- vi sve prije negoli neambiciozni. Daka- ko, to ne zna~i i slabi, jer Ivory u svo- joj respektabilnoj filmografiji ima ostvarenja poput filma Na kraju dana ili Sobe s pogledom, odnosno cjeline koje su zadivile minucioznom rekon- 171 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor ^ETIRI PERA The Four Feathers

SAD, Velika Britanija, 2002 — pr. Belhaven Limi- nego prije kao svojevrstan brothers in maga~ glavnoga lika — u mnogo~emu ted, Dune Films, Jaffilms, Paul Feldsher, Robert D. arms — (sumnjivo) bratstvo (posve- inferiornijeg karaktera; bez vlastita `i- Jaffe, Stanley R. Jaffe; izv. pr. Paul Feldsher, Julie ma{nje nekarizmati~nih) mladaca. I vota, `elja, i posljedi~no ega, odnosno Goldstein, Allon Reich — sc. Michael Schiffer, Hos- njegove dvije fokusne interesne to~ke time preuzima identitet gotovo nadna- sein Amini prema romanu A. E. W. Masona; r. (prijateljstvo i hrabrost) podbacuju, pa- ravnog benefaktora — {amanskoga do- SHEKHAR KAPUR; d. f. Robert Richardson; mt. Ste- te}i od neuvjerljivosti. Prijateljstvo je brog duha; kad god ustreba funkcioni- ven Rosenblum — gl. James Horner; sgf. Allan Ca- tu naime manje predanost, velikodu{- raju}i kao svojevrsni deus ex machina. meron; kgf. Ruth Myers — ul. Heath Ledger, Dji- nost i davanje, a vi{e ritualna du`nost; Pridoda li se tomu (redateljeva {irini mon Hounsou, Kate Hudson, Wes Bentley, Alek tjelesna je hrabrost pak ona po kojoj se sklona) atraktivna vizualnost, to jo{ Wek, Mohamed Bouich, Campbell Brown, Daniel mjeri vrijednost ~ovjeka (iako bi mno- nije dovoljno da se film ocijeni dobrim. Caltagirone — 125 min — distr. UCD go hrabrije za onda{nje represivno Naime, uvijek je rizi~no polo`iti sve na doba bilo ustrajanje na pacifisti~kim kartu ljepote fotografije i ljubavnu pri- Britanski ~asnik napu{ta vojsku upravo idejama i izbor nepokoravanja konven- ~u ’ve}u od `ivota’, jer s ~istog komer- pred bitku, te time biva odba~en od prija- cijama). Takav, izrazito pojednostav- cijalnoga aspekta, gledatelji mogu, a i telja i zaru~nice, kao kukavica. njen pogled na stvari reducira ^etiri ne moraju prihvatiti takvu maskirnu pera na jedva ne{to vi{e od perolaka mulja`u. Ovdje je Kapur do~ekan na Primanje bijeloga pera u viktorijan- swashbucklera. dvosjekli ma~ — kreirao je film ~ija sli- skoj britanskoj vojsci zna~ilo je samo Od Kapura se o~ekivala ~vr{}a, kohe- kovnost neizbje`no vapi za {irokim ki- jedno — vrhunski simbol kukavi~luka i rentnija i sigurnija pri~a, orijentacija na noplatnom (~ime gubi na televizijskom biljeg odbacivanja od strane dru{tva, a neki njezin konkretan aspekt, a ne sla- — VHS ili DVD ekranu), a njegova mu u slu~aju glavnoga junaka filma (i ro- bokrvni mlitavi ep {epava ritma, neu- kakvo}a ne dopu{ta pristup ka istom. mana A. E. W. Masona) i od jedna~ene, {upljikave nara- Stoga je Lawrence od Arabije, s kojim obitelji. Ono {to slijedi pu- cije te vrlo tipi~nih likova i ga mnogi vole uspore|ivati, ^etiri pera tovanje je tog istoga junaka jo{ prosje~nijih izvedbi. He- doslovno ostavio daleko iza sebe — u do povratka ~asti i ugleda ath Ledger i Wes Bentley so- oblaku pustinjske pra{ine. pokoravanjem `eljama ve}i- ne, i to je zapravo to. lidni su no nepamtljivi i bli- Katarina Mari} jedi u svojim rolama, dok je Iako je ve} sama ideja da }e Kate Hudson kao uvjerljivo pri~u o britanskom koloni- najmonstruozniji lik pri~e i jalizmu ispri~ati indijski re- iritantni predmet `elja dvo- datelj bila intrigantna, spo- jice prijatelja (ili prije — ko- znaja da je taj redatelj pot- lega) ve} u startu lo{ izbor pisnik respektabilne Eliza- za ulogu. Tako nije ~udno beth ideju i ne ~ini osobito {to ih posve zasjenjuju dva obe}avaju}om. Naime, njegovo o~i- sporedna, no na`alost tako|er posve gledno anglofilstvo ovdje se samo po- nerazra|ena lika — u manjoj mjeri tvrdilo, te film ne samo da nije revizio- princeza-prostitutka lijepe sudanske nisti~ko, retroaktivno seciranje doba i manekenke Alek Wek (utjelovljenje pr- obi~aja, supresije i diktature, nego po- kosne pustolovne `ivotnosti, osobine staje sinonim plo{nosti i predvidivosti, toliko potrebne ovom anemi~nom pri kojoj posve nejasnim ostaju motivi uratku) te posebice karizmati~ni Dji- njegove, posve neinventivne i repetitiv- mon Hounsou, kojega je doslovno ne, ve} sedme ekranizacije. ’pun ekran’, a koji ovdje (iz nepoznatih Rat se, primjerice, ne promatra ni iz razloga, kako to s lo{im scenarijima ve} politi~ke ni iz moralne perspektive, biva) postaje strastveni po`rtvovni po- 172 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor B CECIL JE POLUDIO Cecil B. DeMented

Francuska, SAD, 2000 — pr. Artic Productions LLC, njihovu filmu Raving Beauty sudjeluje Ice Cap Production, Le Studio Canal+, Polar Enter- u beskompomisnoj akciji protiv ’nepri- tainment Corporation, Joseph M. Caracciolo Jr., jatelja kinematografije’, a to su, izme|u John Fiedler, Mark Tarlov; izv. pr. Fred Bernstein, ostalih, ljudi koji pri~aju u kinu, publi- Anthony DeLorenzo — sc. John Waters; r. JOHN ka koja pod utjecajem agresivnih rekla- WATERS; d. f. Robert M. Stevens; mt. Jeffrey Wolf mnih kampanja misli da im se svi|aju — gl. Carvin Knowles; sgf. Barbara Haberecht; filmovi koji im se zapravo ne svi|aju, kgf. Van Smith — ul. Melanie Griffith, Stephen mo}ni studijski glave{ine koji ne vole Dorff, Alicia Witt, Adrian Grenier, Larry Gilliard Jr., filmove i ne idu u kino, ali poti~u sni- Maggie Gyllenhaal, Jack Noseworthy, Patricia He- manje filmskih nastavaka, filmova ute- arst — 87 min — distr. MG film meljenih na videoigrama, ameri~kih prerada europskih filmova, sinkroniza- uvelike pripitomljeni u odnosu na one Vo|a filmskog kulta ’s vizijom’ o ~istom ciju filmova na stranom jeziku i tome s po~etka karijere, kojima je stekao filmu, u obrani svojih ideje ne pre`e ni od sli~no. kultni ugled. U tom svjetlu svojevrsna otmice poznate zvijezde, ali ni od umor- Je li, dakle, danas, u doba gotovo pot- odavanja po~asti stvarnim manijacima stva. pune vladavine komercijalizma nad iza kamere pomalo je neobi~no {to sedmom umjetno{}u, priklanjanje radi- me|u desetak redatelja spomenutih u Iako u dodatnim komentarima John kalnim postupcima kakvima se slu`e Cecil je poludio nema najpoznatijega Waters ka`e kako se u Cecil je poludio ’vojnici kinematografije’ pod Demen- ’lu|aka kinematografije’, Wernera na ra~un nezavisnih, umjetni~kom izra- tedovim vodstvom jedina mogu}nost Herzoga, koji je u vi{e navrata uistinu zu sklonih filmotvoraca kojima i sam za stvaranje kakva zanimljiva i neuka- riskirao vlastiti i tu|e `ivote kako bi pripada, {ali podjednako kao i na ra- lupljena celuloidnog djela? Treba li `i- snimio ono {to je zamislio. ~un profitu usmjerene holivudske film- vjeti za film ili od filma? Vrijedi li se `r- U svemu, Cecil mnogo vi{e {armira ske industrije, karikirano pretjerane tvovati za umjetnost? idejama i {tosovima nego samom akcije ’podzemne’ filmske ekipe Cecila izvedbom. Waters je duhovit i veselo Fanati~ni postupci Dementeda i njego- B. Dementeda doimaju se prikazanima bizaran redatelj koji kao da jo{ nije va odmetni~kog dru{tva mogu se do`i- s mnogo vi{e razumijevanja nego djela ovladao zanatom te se mnogi prizori, vjeti i kao nagla{eno karikiran opis predstavnika velikih studija te je popri- unato~ dinamici, duhu i {a{avoj mini- borbe kroz koju prolaze filmotvorci s li~no o~ito da redateljeve simpatije le`e malisti~koj razbaru{enosti doimaju raz- na strani onih koji su za svoj film spre- druk~ijim idejama, ali i kao svojevrsna mjerno nezgrapnima i vedro amater- mni umrijeti, pa makar kona~ni rezul- packa nezavisnjacima, me|u kojima bi skima, a cjelina se, nakon postavljanja tat bio potpuna bezvezarija. Jer, za film malotko bio spreman istinski se `rtvo- situacije i utvr|ivanja premise, pretva- koji }e eventualno ne{to vrijediti, po- vati za svoju viziju. ^ak i uistinu radi- ra u razmjerno jednoli~an niz varijacija ru~iti ili promijeniti stvarala~ka je kalan Cecil, koji }e na ’oltar istinske ki- ve} vi|enoga. No, i takve, objektivne strast neusporedivo va`nija od zanat- nematografije’ polo`iti vlastiti `ivot, za slabosti zapravo idu u prilog koncepci- ske vje{tine i tehni~ke spretnosti. glavnu glumicu uzima holivudsku zvi- ji te generalnom skladu forme i sadr`a- Ustupci su dopadljivosti tako reku} za- jezdu. Jer, i njegovu je filmu prijeko ja — jer kakav bi to bio film protiv ho- branjeni. potreban publicitet, a njezina }e mu ga livudske ulickanosti koji bi i sam bio Ostvarenje pankerskoga duha iznosi nazo~nost zajam~iti. ’holivudski besprijekoran’? jednostavnu pri~u o tome kako je u Rije~ je vjerojatno o samoironi~nom Janko Heidl Baltimoreu skupina ’filmskih terorista’ Watersovu komentaru — pa i u Cecilu otela razma`enu holivudsku gluma~ku glavnu `ensku ulogu glumi (dodu{e, zvijezdu Honey Whitlock (za Zlatnu pomalo ocvala) holivudska zvijezda malinu nepravedno nominirana Mela- Melanie Griffith, zar ne? — ~iji su fil- nie Griffith) i prisilila je da glume}i u movi u posljednjih dvadesetak godina 173 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. C Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor PAUK WILLARD Spider Willard Francuska, Velika Britanija, Kanada, 2002 — pr. Artists Independent Network, SAD, 2003 — pr. Hard Eight Pictures, New Line Cinema, Glen Morgan, James CBL, Capitol Films, Catherine Bailey Ltd., Davis-Films, Grosvenor Park Produc- Wong; izv. pr. Richard Brener, Bill Carraro, Toby Emmerich — sc. Glen Morgan tions, Metropolitan Films, Catherine Bailey, David Cronenberg, Samuel Hadida; prema romanu Gilberta Ralstona; r. GLEN MORGAN; d. f. Robert McLachlan; izv. pr. Jane Barclay, Charles Finch, Simon Franks, Victor Hadida, Sharon Harel, mt. James Coblentz — gl. Shirley Walker; sgf. Mark S. Freeborn; kgf. Gregory Zygi Kamasa, Martin Katz, Hannah Leader — sc. Patrick McGrath; r. DAVID Mah — ul. Crispin Glover, Jackie Burroughs, R. Lee Ermey, Laura Elena Har- CRONENBERG; d. f. Peter Suschitzky; mt. Ronald Sanders — gl. Howard Sho- ring, Kimberly Patton, William S. Taylor, Edward Horn, Gus Lynch — 100 min re; sgf. Andrew Sanders; kgf. Denise Cronenberg — ul. Ralph Fiennes, Miran- — distr. Issa da Richardson, Gabriel Byrne, Lynn Redgrave, John Neville, Bradley Hall, Gary Reineke, Philip Craig — 98 min — distr. Discovery Willard je povu~eni mladi} kojeg na poslu ga tiranizira beskrupu- lozni {ef, i koji stvara neobi~an odnos sa ku}nim mi{evima u svr- Mentalno poreme}en sredovje~ni London~anin Dennis Cleg zva- hu osvete {efu. ni Pauk nakon otpu{tanja iz umobolnice/zatvora prisje}a se ne- milih doga|aja iz djetinjstva koji su mu obilje`ili `ivot. Premda bi Willard trebao biti stra{ni ho- Utemeljen na istoimenom romanu scenarista Patricka ror, njegov je glavni McGratha, film nastoji dati portret osobe naru{ena du{ev- problem {to u biti ni- nog zdravlja, izgubljena pojedinca, uglavnom nesposobna koga ne mo`e prepla- pojmiti stvaran svijet koji ga okru`uje. Ne ba{ precizno smje- {iti. Relativno zani- {ten u osamdesete godine pro{loga stolje}a — s izletima u mljiva pri~a na ~ijim pedesete, kada je protagonist bio dje~ak — Pauk odre|ene mra~nim stranputica- ~ari nudi u nepokolebljivo ’umjetni~kom pristupu’ kojim ma obitavaju ekscen- pozornost `eli privu}i stvaranjem ugo|aja, a ne provjerenim tri~ni karakteri posve akcijsko-dramskim {ablonama: oskudna scenografija, izbor je zagu{ena vi{kom zagasitih boja, izra`ajna igra svjetla i sjene, nedostatak stati- specijalnih efekata. Jo{ sta i realisti~ne `ivosti oko glavnoga junaka, koji ~esto lunja jedan je ovo primjer u potpuno pustim ulicama, razmjerno uspje{no do~aravaju ne- kojem je ne ba{ odve} uvjerljivi CGI posve ugu{io pri~u i ka- stvarnost svijeta kakav do`ivljava neprilago|eni Pauk. raktere, oduzimaju}i usput bilo kakvu realisti~nost cjelini. [tovi{e, rije~ je o remakeu ne odve} hvaljena horora iz se- damdesetih godina, za ~ije postojanje eventualno znaju samo strastveni poklonici `anra. Njegova osuvremenjena ina~ica vrijedna je spomena isklju~ivo zbog jo{ jednog tjeskobnog nastupa Crispina Glovera, i ina~e karakterna glumca pozna- ta po tuma~enju pomalo pomaknutih karaktera, koji si je ovom prigodom dopustio ekstra gluma~ku slobodu, te tako od glavnog junaka napravio karikaturu. Glover i ra~unalni {takori glavne su zvijezde filma, ~iji ra- splet mogu predvidjeti i pu~ko{kolci. Fabulativna svje`ina i neo~ekivanost o~ito nisu zanimale redatelja debitanta Glena Morgana. Namjesto toga on se pouzdao u slaboumna glav- No, koliko god nije te{ko pohvaliti minimalisti~ko-ekspresi- nog junaka, nastoje}i svoj obol dati putem nekoliko ~ak i onisti~ki pristup, odli~ne glumce, ugo|ajnu glazbu (Howard uspjelih crnohumornih situacija. Morganu u prilog ide i spo- Shore) i op}i odmak od zabavlja~ko-komercijalnih te`nji, ni- sobnost sustavna odr`avanja depresivne ugo|ajnosti, pogla- {ta od toga nije osobita novina, a spoj poznatih sastojaka nije vito zasnovane na goti~koj likovnosti, koja u sje}anje priziva ovom zgodom zamije{an u cjelinu osobito uzbudljiva ili svje- klasi~na ostvarenja `anra strave. `a okusa. Dapa~e, rije~ je o usporenu i poprili~no zamornu djelu, kojem bi mnogo bolje odgovarao format kratkoga fil- Ipak, slaba je to korist kada filma{u u prilog ne ide fabula, ma. Opis du{evnoga stanja mentalno poreme}ena pojedinca jedva dostatna za realizaciju polusatne televizijske epizode imali smo prigodu vidjeti i u mnogo boljim izdanjima — sa- nizanki poput Pri~a iz grobnice. Ruku na srce, ovakav rasplet dr`ajno bogatu i, zapravo, neusporedivo dojmljivijem Geni- ne iznena|uje uzme li se u perspektivu redateljevo scenari- jalnom umu Rona Howarda, u klasicima Odvratnost i Sta- sti~ko zale|e, poglavito vezano uz predlo{ke brojnih epizo- nar Romana Polanskoga, pa ~ak i u Plinskom svjetlu Geor- da Dosjea X i Milenija, serijala visokog stila, ali nerijetko i gea Cukora (iako je rije~ o djelu suprotnog predznaka), da vrlo nategnutih si`ea. spomenemo samo neke koji odmah padaju na pamet. Mario Sabli} Janko Heidl 174 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor C LJUDSKA PRIRODA OBITELJ IZ PAKLA Human Nature The Martins Francuska, SAD, 2001 — pr. Beverly Detroit, Good Machine, Le Studio Ca- Velika Britanija, 2001 — pr. Icon Entertainment International, Isle of Man Film nal+, Partizan, Senator Film Produktion GmbH, Anthony Bregman, Ted Hope, Commission, Tiger Aspect Productions, Greg Brenman, Bruce Davey, Dixie Lin- Spike Jonze, Charlie Kaufman — sc. Charlie Kaufman; r. MICHEL GONDRY; d. der; izv. pr. Peter Bennet-Jones, Steve Christian, Ralph Kamp, Paul Tucker — f. Tim Maurice-Jones; mt. Russell Icke — gl. Graeme Revell; sgf. K. K. Barrett; sc. Tony Grounds; r. TONY GROUNDS; d. f. David Johnson; mt. Robin Sales — kgf. Nancy Steiner — ul. Patricia Arquette, Rhys Ifans, Tim Robbins, Ken Mage- gl. Richard Hartley; sgf. Michael Carlin; kgf. Stewart Meachem — ul. Lee Evans, e, Sy Richardson, David Warshofsky, Hilary Duff, Stanley DeSantis — 96 min Kathy Burke, Linda Bassett, Eric Byrne, Terri Dumont, Frank Finlay, Lennie Ja- — distr. Discovery mes, Jack Shepherd — 86 min — distr. Blitz

Opsesivni znanstvenik i njegova `ena, zaljubljenica u prirodu s Nezaposlen London~anin Robert Martin zabio si je u glavu kako hormonskim poreme}ajem zbog kojega je dlakava po cijelom ti- svojoj socijalno ugro`enoj obitelji mora priu{titi »odmor iz sno- jelu, pronalaze u {umi ~ovjeka koji je odgojen da misli da je ~im- va«. panza. Znanstvenik }e poku{ati na njemu dokazati da je lijepo pona{anje klju~ civilizacije. Pri~a o nekoliko dana u `ivotu na prvi pogled disfunkcio- nalne obitelji razmjerno se dobro snalazi na sklisku terenu Nema nikakve sumnje da je Charlie Kaufman jedan od naj- mije{anja melodramskih, dru{tveno-kriti~kih i humornih sa- nadarenijih scenarista nove holivudske generacije. Biti John stojaka s nastojanjima dobronamjerna razumijevanja opisa- Malkovich, Adaptacija i Ispovijedi opasnoga uma pripadaju nih karaktera i njihovih pokreta~kih motiva. me|u najsvje`ije pri~e koje je ameri~ka tvornica snova ponu- Neka vrst spoja ’tipi~no britanskoga’ filmskog socijalnog re- dila posljednjih godina. No, isto tako sve se vi{e ~ini da Ka- alizma i nagla{eno karikaturalne komedije u stilu bra}e Far- ufmanovi scenariji jednostavno nisu do kraja filmi~ni. Una- relly, Obitelj iz pakla osobito uspje{no opisuje lik glavnoga to~ o~itoj originalnosti i zavidnoj jednostavnosti u zamr{e- junaka, neobrazovana i nekulturna supruga i oca dvoje dje- nim fabulama, sve ekranizacije njegovih scenarija kao da se ce kojem nikada ni{ta nije u jednom trenutku izgube u samodopadnosti, a, na`alost, ta- i{lo od ruke, dovoljno pa- kav je slu~aj i s Ljudskom prirodom Michela Gondryja. metna da shvati kako je `ivot Znanstveno-ljubavni manage a troise ~ovjeka odgojena u na margini lo{, ali nedovolj- divljini, dlakave `ene i iskompleksirana znanstvenika, Gon- no inteligentna da donese dry i Kaufman pretvorili su u lepr{avu, ali nikako ne i pero- prave odluke, nezrelu osobu laku, komediju o ljudskim odnosima. Prepuna inteligentnih uvjerenu da su za njegove ne- dijaloga i simpati~nih, Kaufmanu svojstvenih, igranja s film- uspjehe krivi drugi, ~ovjeka skim vremenom, Ljudska priroda odli~no ismijava ljudske o~ajni~ki isfrustrirana osobnom nemo}i i polo`ajem u dru{- slabosti i predrasude, pa {ale, od kojih se posebno pamti ona tvu koji pomalo sanjarski smatra da on i njegova obitelj za- o ~ovjeku koji odlu~i postati ~impanza nakon {to sazna da je slu`uju ljep{i `ivot, iako ne zna kako bi im ga mogao priu- ubijen Kennedy jer »~impanze ne ubijaju svoje predsjednike«, {titi. dolaze gledatelju u zamamnim koli~inama. I zbog toga se Osim u slikovitom i nimalo povr{nu opisu njegova na~ina mora zaklju~iti da je Ljudska priroda vrlo dobar film, u sva- razmi{ljanja, vje{tina i promi{ljenost filma o~ituju se i u ra- kom slu~aju mnogo zvoju pri~e i doga|aja. Martinovi su isprva prikazani kao bolji od prosje~ne priprosti prljavci, da bi se, nakon svojevrsna ulaska u njihov ameri~ke produkcije. `ivot — ne zaobilaze}i pritom njihove slabosti — otkrilo Me|utim, upravo kako je u toj obitelji vi{e me|usobne ljubavi, razumijevanja i zbog toga ostaje `al potpore nego u mnogim ’normalnim’, dru{tveno neproble- {to su zbog tih {ala li- mati~nim obiteljskim zajednicama. kovi ostali nekako od- Iz na{e perspektive dodatnu zanimljivost donosi vjerojatno ve} plo{ni, kao i sam vjerodostojna ~injenica kako ta obitelj, ~iji nezaposleni ~la- film. Kaufman i Gon- novi `ive od socijalne pomo}i, nema egzistencijalnih proble- dry nude veliku raznolikost njihovih postupaka, no sve nji- ma, ima automobil i stanuje u razmjerno prostranoj jedno- hove motivacije ostavljaju dojam pokretanja radi pri~e, pa katnici s vlastitim dvori{tem iza ku}e, {to si, primjerice, u hr- Ljudska priroda ostavlja dojam dobrih viceva bez jake pou- vatskom dru{tvu te{ko mogu priu{titi i zaposleni, po{teni i ke. Dakako, bilo bi bedasto sada tra`iti veliku poruku od fil- marljivi ljudi. ma, ali `alosno je {to Ljudska priroda na kraju poti~e samo na smijeh, a ne i na razmi{ljanje. Janko Heidl

Josip Jur~i}

175 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. C Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 157 do 176 Videoizbor DJEVOJKE IZ VISOKOG SAMO POLJUBAC DRU[TVA Just a Kiss SAD, 2002 — pr. GreeneStreet Films Inc., Matthew H. Rowland; izv. pr. Dolly Uptown Girls Hall, John Penotti, Tim Williams, Bradley Yonover — sc. Patrick Breen; r. FIS- SAD, 2003 — pr. Metro-Goldwyn-Mayer (MGM), GreeneStreet Films Inc., Alli- HER STEVENS; d. f. Terry Stacey; mt. Gary Levy — gl. Sean Dinsmore; sgf. son Jacobs, John Penotti, Fisher Stevens; izv. pr. Joseph M. Caracciolo Jr., Tim Happy Massee; kgf. Arjun Bhasin — ul. Marley Shelton, Ron Eldard, Patrick Williams, Boaz Yakin — sc. Julia Dahl, Mo Ogrodnik, Lisa Davidowitz; r. BOAZ Breen, Sanjiv Jhaveri, Kelly Cole, Idina Menzel, Kyra Sedgwick, Marisa Tome- YAKIN; d. f. Michael Ballhaus — gl. Lesley Barber, Joel McNeely; sgf. Kalina i — 89 min — distr. VTI Ivanov; kgf. Sarah Edwards — ul. Brittany Murphy, Dakota Fanning, Marley Shelton, Donald Faison, Jesse Spencer, Austin Pendleton, Heather Locklear, Will Sedmero mladih stanovnika New Yorka uple}e se u raznorazne Toale — 92 min — distr. Continental ljubavne i seksualne veze. Razma`ena nasljednica Molly suo~i se s gubitkom bogatstva te se prvi put u `ivotu mora zaposliti kako bi pre`ivjela. Postane dadi- Drugi redateljski rad {a{avog epizodnog glumca Fishera Ste- lja tvrdoglavoj djevoj~ici Ray, koja je sve samo ne blagonaklona vensa u suradnji sa scenaristom i jednim od glavnih glumaca prema Molly. u filmu Patrickom Breenom osebujna je romanti~na humor- na drama koja razmjerno poznate pri~e o romanti~no-seksu- Ameri~ki je redatelj Boaz Yakin do- alnim zgodama i nezgodama mladih ljudi napada uz za taj sad re`irao ~etiri filma i premda su `anr poprili~no netipi~nu dozu crnohumornog nadrealizma. sva ~etiri razli~itih `anrova, jedno im Sna`no nagla{avaju}i bizarnosti, poigravanje apsurdnim slu- je zajedni~ko. Govore o mladosti. U ~ajnostima i povremeno slijede}i logiku snova, Fisher i Bre- svom nezavisno produciranu i izvr- en razmi{ljaju o nepredvidljivosti ljudskih reakcija te o ~ud- sno primljenu prvencu Fresh iz 1994. nim odnosima svjesnih, razumnih ili nerazumnih, odluka Yakin je opisao dvanaestogodi{njaka u svijetu droge i krimi- pojedinca s ne~im {to bi se moglo nazvati sudbinska predo- nala. ^etiri godine poslije u drami A Price Above Rubies po- dre|enost. svetio se mladoj `eni kojoj rigidna vjerska pravila onemogu- }uju istinsko u`ivanje u `ivotu, dok je hitom Remember the Iako nije rije~ ni o sna`nu, ni o va`nu, ni o osobito vrijednu Titans (u Hrvatskoj prevedenom kao Nezaboravni klub) iz djelu, Samo poljubac u okviru razmjerne opu{tenosti i ne- 2000. progovorio o rasnim predsrasudama u SAD po~etkom pretencioznosti nudi izniman 1970-ih na primjeru srednjo{kolskoga tima ameri~kog no- sklad forme i sadr`aja. Re`i- gometa. Yakinov se posljednji uradak, romanti~na komedija ran ’obi~no’, bez uo~ljiva sti- Djevojke iz visokog dru{tva, tako|er bavi mladim protagoni- la, u prvi plan gura scenari- stima, konkretno protagonisticama, ali je ovaj put u potpu- sti~ko-monta`ne zamisli, ne- nosti izostala dru{tvena pozadina pri~e. nametljivo mije{aju}i pro{- Nije te{ko ustvrditi da je rije~ o dosad najslabijem Yakinovu lost, sada{njost i budu}nost, a uratku, ali je, usprkos o~itom producentskom diktiranju luckastim i nevjerojatnim epi- pravila rada na filmu, i ova lepr{ava razbibriga o dvije tvr- zodama poput one na po~et- doglave Njujor~anke potvrdila redateljev dar rada s mladim ku, kada jedan od junaka za- interpretima. U ovom slu~aju rije~ je o dvjema itekako per- vr{i u krevetu sa `enom pod- spektivnim ameri~kim glumicama. Brittany Murphy ve} se vojene osobnosti ili one pri dokazala i kao karakterna glumica (8 milja) i kao komi~ar- sredini, kada u padu zrako- ka (Upravo vjen~ani), dok je desetogodi{nja Dakota Fanning plova pre`ive samo putnici jedna od onih starmalih glumica ~ije vas iznimno snala`enje prve klase, dosta jasno daje pred kamerama istodobno odu{evljava (zar tako si}u{na i do znanja da sve doga|aje mlada) i pla{i (zar tako ozbiljna i profesionalna). treba shvatiti prili~no uvjet- no. Svojevrsna poenta u zavr{nici, u kojoj se sve {to smo do- Sama je pri~a jo{ jedna ina~ica zapleta s temom nerazumije- tad vidjeli relativizira i na taj na~in, ba{ kako i treba, kona~- vanja me|u generacijama, pa tako Brittany Murphy kao raz- no stavlja u `eljenu perspektivu, iznosi misao kako u `ivotu ma`ena bogata{ica Molly koja je upravo ostala bez i~ega pri- zapravo nema pravih i krivih poteza, nego samo onih koji }e hva}a posao ~uvanja jo{ bogatije djevoj~ice Ray, koju tuma- na ovaj ili onaj — mo`da bolji, a mo`da lo{iji — na~in utje- ~i Dakota Fanning. Premda filmom odjekuju sentimentalne cati na dalji tijek doga|aja. bombe i sve je zami{ljeno da se u zavr{nici proslave ljubav, prijateljstvo i po`rtvovnost, Yakin pazi da mu film ipak ne Jedinim, pak, ozbiljno pogre{nim potezom cjeline ~ine se pregaze jeftine emocije, nego da u svakom trenutku u sredi- nepotrebni skokovi u rotoskopiju ili rotomaciju (vrsta ani- {tu budu prepucavanja dviju junakinja. Upravo zahvaljuju}i macije), koji pozornost odvla~e na krivi na~in. No, i uz nju, njima Djevojke iz visokog dru{tva djeluju zabavno i nepreu- Samo poljubac uspio je pokazati ono {to je htio. zetno, {to je za ovakav tip filma stvarno uspjeh.

Bo{ko Picula Janko Heidl 176 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. STUDIJE I ISTRA@IVANJA

UDK: 791.633-051 Fincher, D. 791.22(73)(049.3) @eljka Matija{evi} Strogo kontrolirano prosvjetljenje Igra (The Game, 1967) Davida Finchera

Film Igra suo~ava nas s neobi~nom varijantom happy enda, pre{ao iz svijeta igre u zbilju i dosko~io na proslavu vlastitog naime sretnog kraja ~ija sretna okolnost visi o niti i koji bi ro|endana, gdje mu se razotkriva smisao igre i gdje spozna- se, ~ini nam se, vrlo lako mogao prometnuti u nesretan kraj. je da je sve bila igra. Pitamo se kako je na kraju sve uspjelo ispasti dobro za glav- ni lik, Nicholasa Van Ortona (Michael Douglas), a i za osta- No, ukoliko nas u tom procesu razotkrivanja i zasmeta ta le. Ispostavlja se da je onaj zlo~in koji Nicholas po~inja — ’mala’ neuvjerljivost, pokazat }e se da je i nju mogu}e otklo- ubojstvo brata — bio dio igre, a to je upravo ~in koji njega niti. Naime, predvidljivost Nicholasova skoka s vrha zgrade tjera na samoubojstvo; Nicholas se baca s vrha nebodera i po~iva na pretpostavci CRS-a da }e on djelovati ba{ poput prizemljuje na platno ba{ na proslavu svoga ro|endana. svog oca, koji je u 48. godini po~inio samoubojstvo skokom Brojni posjetitelji web-stranice posve}ene filmu upitali su se s vrha luksuznoga prebivali{ta u kojem sada Nicholas `ivi. kako da shvatimo ili prihvatimo ~injenicu da su oni koji su Sam film upravo i po~inje snimkama Nicholasa kao djeteta, organizirali igru predvidjeli da }e: prvo, Michael Douglas {to su slike koje se ~esto pojavljuju u va`nim trenucima fil- pucati u vlastitog brata, {to je jo{ donekle vjerodostojno, ali, ma i koje predstavljaju njegova sje}anja iz djetinjstva, od ko- drugo, {to je mnogo za~udnije, kako su mogli pretpostaviti jih je najtraumati~nije svjedo~enje o~evoj smrti. Tako|er je da }e sko~iti s vrha zgrade to~no u pravom trenutku da bi smisao tih uvodnih sekvenci koje nam prenose prvobitno

Plakat za Igru 177 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 177 do 182 Matija{evi}, @.: Strogo kontrolirano prosvjetljenje

rajsko stanje djetinjstva u tome da iza lika Nicholasa Van Or- doga|aja: nepoznat ~ovjek sru{i se na cesti, Nicholas i kono- tona kao bahata, manipulativna control freaka naslutimo po- barica Christine (Deborah Kara Unger) vode ga u bolnicu, stojanje emocionalne riznice, na ~emu se i temelji uspje{nost shva}aju da je sve to igra, ostaju zato~eni u dizalu, da bi se same igre. Naslu}ujemo postojanje jednoga drugog sebstva, zatim Nicholas na{ao u taksiju ludoga taksista koji ga poku- natalo`ena duboko ispod naslaga hipertrofirane emocional- {ava ubiti, isko~iv{i iz taksija prije nego {to padne u vodu, a ne kontrole, postojanje jednog drugog, istinskog i, mo`da, Nicholas se jedva spa{ava od smrti utapljanjem; na kraju mu autenti~nog sebstva, koje }e, na`alost, samo izrazito okrutna je zaplijenjena ku}a, ispra`njeni bankovni ra~uni, a on dro- igra mo}i iznijeti na povr{inu. Dakle, ipak pitanje ho}emo li giran, odveden u Meksiko, `iv pokopan te se naposljetku naposljetku ~in Nicholasova prizemljenja proglasiti nevjero- budi u lijesu na meksi~kom groblju. Od ~udovi{ta kontrole dostojnim ili }emo biti uvjereni da je prema psiholo{kom postaje progonjeni besku}nik kojemu su za petama kojeka- predvi|anju ba{ tamo morao dosko~iti ne umanjuje snagu kve tajne sile. No, budu}i da on ipak dobiva dokaze o tome savr{eno izvedena projekta koji mu prire|uje CRS (Consu- da je zaista rije~ o igri i zavjeri protiv njega preko brata i ko- mer Recreation Services), a koji }emo nazvati simuliranom nobarice Christine, izbjegnuto je pitanje da li je tu rije~ o paranojom ili strogo kontroliranim prosvjetljenjem. umi{ljajima, odnosno odgovara li u stvari njegovo subjektiv- no stanje paranoje, hodanja po rubu u odnosu na parametre Jasno je od po~etka filma da glavni lik treba dobro protresa- zbilje. Bez doga|aja (poput provale u ku}u, {to uvi|a i poli- nje, da `ivi u svom autisti~nom svijetu zgrtanja novca i mi- cija) i ambivalentnih saveznika poput Christine, svi ~initelji nimalne osje}ajne komunikacije s ljudima {to ga ~ini vrlo ti- paranoje bili bi: gubitak solidnih temelja prema kojima testi- pi~nim yuppijem u kojega treba probuditi novu osje}ajnost.1 ramo zbilju, osamljenost, hipertrofirani subjektivitet, umi- No, poreme}aj od kojega pati glavni lik ne ~ini nam se zapa- {ljaji da je progonjen i da mu netko radi o glavi. njuju}im i upravo stoga na{ se spoznajni ~in koji se poklapa s onim glavnoga lika (gdje u istom trenutku kada i on spo- Bez tih, nazovimo ih, testera zbilje, film je isto tako mogao znajemo da je sve bila namje{tena igra) ~ini uvjerljivim bu- zavr{iti i poput filma Genijalni um, kojemu je dramatur{ki du}i da se po~etni susret glavnoga lika i njegova brata odvi- blizak, gdje se ludilo glavnoga junaka razotkriva tek u tre- ja u okrilju ambivalencije, gdje nam se Michael Douglas ~ini nutku kada spoznajemo da je ono {to smo zajedno s njim uobi~ajenim bahatim biznismenom, a njegov brat izgublje- smatrali zbiljskim zapravo projekcija njegova uma (imagi- nim, lije~enim narkomanom izvan kontrole. Pitamo se da li narni prijatelj i posao razbijanja kodova za koji ga je anga`i- je bila potrebna tako okrutna igra da bi emocionalno otvo- rao Pentagon). Mo`da je isto tako mogao zavr{iti i ovaj film, rila tog autista? Nije li poreme}aj od kojega pati Douglasov kao oda pomra~enju uma, gdje se naposljetku sve razotkriva ipak previ{e neznatan, eda bi zahtijevao tako silovitu obra- kao proizvod njegove ma{te u koju se zbog pokazane nam du? Uostalom, njegov poreme}aj vi{e odgovara dru{tvenoj osamljenosti jednostavno preselio. normi nego {to se od nje odmi~e. Za{to ga prosvjetljivati? Posljednje su rije~i koje mu upu}uje brat na ro|endanskoj No, zaplet ipak vi{e upu}uje na neupitan status zbilje unutar proslavi, kada Nicholas shva}a da je sve bila igra s odre|e- koje nam se doga|a ne{to poput ru`noga sna, gdje se zbiva nom svrhom: »Morao sam ne{to u~initi, pretvorio si se u ta- sve ono ~ega se najvi{e bojimo te se o~ajni~ki `elimo probu- kvu {up~inu (asshole)!«. diti. Sli~an zaplet prisutan je u filmu Nebo boje vanilije, koji je, za razliku od filma Igra, vrlo lo{e dramatur{ki izveden i Mo`da se u tome i sastoji za~udnost filma. Brat koji je pre- neuspje{an proizvod, gdje se granica izme|u ma{te i zbilje ma dru{tvenoj normi devijantan — biv{i narkoman, nesre- do te mjere naru{ava da potpuno obezglavljuje sama gleda- |en i izvan kontrole — prosu|uje i zaklju~uje da je njegov telja, a ponajprije nije jasno ~emu bi uop}e to naru{avanje brat, kao biznismen pod kontrolom, ~ime odgovara normi trebalo poslu`iti, za razliku od filma Igra, gdje smo prili~no normalnosti, zapravo nenormalan. Time film izrazito dovo- strogom logikom dovedeni do kona~noga smisla cijele te di u pitanje i samu kategoriju normalnosti jer je kompulziv- operacije zvane prosvjetljenje. U filmu Nebo boje vanilije ju- no pona{anje gotovo vi{e dru{tvena norma nego {to je nak (Tom Cruise) ipak mora odabrati izme|u ma{te i zbilje iznimka. te se odlu~uje za drugo, koliko god bolno bilo jer i zbiljske boli bolje su od simulirane sre}e jednom kada shvatimo da Bio sam slijep, a sada vidim ona, iako ima okus i izgled zbiljske, nije zbilja, {to opet, u Kada kona~no pristaje ispuniti pristupnicu za igru i obaviti kona~noj varijanti, ali vrlo nategnuto, mo`emo shvatiti kao sve potrebne testove kako bi igra zapo~ela, Nicholas, ipak, neku ina~icu prosvjetljenja, ako prosvjetljenje shvatimo kao dakako obuzet strahom od nepredvidljivoga, poput svih kona~nu uspostavu na~ela zbilje.2 Film tako|er ima o~igle- control freakova, poku{ava saznati ne{to o igri od ~lanova dan i neugodan didakti~ki ton, naime, junak ispa{ta ponaj- kluba koji posje}uje. No, jedina informacija koju dobiva za- prije zbog lakomislenosti i olaka postupanja s ljudskim emo- gonetne su rije~i uzete iz Ivanova evan|elja: »Bio sam slijep, cijama ili je pokazatelj onoga {to se mu{karcu sve mo`e do- a sada vidim!«. goditi ako se upetlja u nedefiniranu vezu s psihopatskom `e- nom (Cameron Diaz) pa kona~ni rasplet jest neka vrsta ba- Sama igra ustrojena je kao za~udan slijed nevjerojatnih do- naliziranja ideje o preuzimanju odgovornosti za vlastite po- ga|aja u kojima se junak, za kojega jasno spoznajemo da je stupke.3 control freak, malo-pomalo preme}e u vlastitu suprotnost te gubi nadzor nad svime. Sve po~inje bezazlenom situacijom Ru`nim snom junak Igre optere}en je zbog grijeha koji, ~ini kada mu se zaglavi mehanizam na aktovki, a zatim slijedi niz nam se, izbija iz svih Fincherovih fimova, grijehom nespo- 178 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 177 do 182 Matija{evi}, @.: Strogo kontrolirano prosvjetljenje sobnosti osje}anja ili gubitka doticaja s vlastitom du{evno- {}u. To je vrlo prisutno i u Fincherovu filmu Klub boraca, gdje u po~etku vidimo junaka (Edward Norton) za kojega }e se na kraju ispostaviti da je zapravo podijeljena li~nost (vidi- mo otjelovljenja njegova podijeljena sebstva u dva suprot- stavljena lika), koji u po~etku nesposobnost doticaja s vlasti- tom du{om o~ituje posje}ivanjem terapijskih skupina za oboljele od raka, kako bi, simuliraju}i bolest, uop}e uspio ne{to osjetiti ili jednostavno zaplakati. U filmu Sedam psiho- pat ubija ljude koji oprimjeruju sedam smrtnih grijeha i u ovom filmu u pozitivan ishod sigurni prire|iva~i igre, ti su- pravom fin~erovskom dramatur{kom obratu glavni junak vremeni gurui, tj. CRS. Junakovo prosvjetljenje do posljed- biva ka`njen zbog grijeha srd`be. U filmu Igra junaka koji ni- njih je detalja isplanirano, strogo vo|eno, druga pozornica {ta vi{e ne osje}a treba prema mi{ljenju njegova brata vrati- do krajnosti je izvedena i simulirana da naposljetku mo`e ti svijetu ljudskih osje}aja, ljudske topline i odnosa prema uslijediti samo uspjeh projekta. Ali, to je opet ono za~udno, drugima. pitamo se, opet, kako to da junak prvo pre`ivljava pad s CRS-ov izravan udar u nesvjesno onolike visine, a drugo kako to da, primjerice, ne do`ivi sr- ~ani udar nakon {to sko~i ili nakon {to shvati da je ubio vla- Te{ko se oteti dojmu da Fincherov film poga|a upravo duh stitog brata. vremena, new age-pristup problemu gubitka du{e. U prvom redu, drugi odlu~uju {to je dobro za junaka, u ovom slu~aju No, te sumnje opet mo`emo odagnati zaklju~kom da su maj- njegov brat koji }e od CRS-a naru~iti uprizorenje paralelno- stori iz CRS-a dobro proveli sve psiholo{ke testove te su iz ga svijeta kako bi junak, doveden do ruba postojanja i pame- njih nepogre{ivo zaklju~ili da je junakovo du{evno stanje ta- ti i pro{av{i kroz katarkti~ko iskustvo bratoubojstva, na kra- kvo da }e se, zbog traume ubojstva brata, odlu~iti na samo- ju bio vra}en sposobnosti osje}anja prema tom bratu, a i pre- ubojstvo, a ne do`ivjeti `iv~ani slom, i da je junakovo tjele- ma drugima, sposobnosti vrednovanja emocija kao takvih. sno stanje takvo da }e njegovo srce dobro podnijeti koli~inu Film savr{eno poga|a suvremeno stanje duha i posljedice za- {oka koju donosi bratoubojstvo i skok s vrha nebodera. E, tu padnja~koga racionalizma prema kojem smo svi vrednovani se svijet filma dobro i debelo razlikuje od zbilje, jer u zbilji prema intelektu na {tetu emocionalne spoznaje i razvijanja mi to naprosto ne mo`emo predvidjeti, {to svakako jest kri- lepeze emocionalnih iskustava, {to nas podsje}a na Jungovo va pretpostavka mnogih gurua i nadrilije~nika. Alternativne ’jadikovanje’ nad hipertrofijom racija nad emocijama kao psihoterapijske metode koje dovode do izravna doticaja s boljetice modernoga zapadnjaka. Jasno da se stanje glavnog nesvjesnim mnogo su ~e{}e siguran put ka psihijatrijskoj kli- junaka mo`e lako psihoanaliti~ki kategorizirati, no dojmlji- nici nego {to prosvjetljuju. Za sada jo{ nitko nije uspio izna- vo je da su metode osvje{tenja daleko radikalnije od metoda }i takvu alternativnu metodu prosvjetljenja, pa ni u labora- bilo kakva psihoanaliti~ara te mo`da pobli`e odgovaraju torijskim uvjetima, koja je apsolutno sigurna i blagotvorna metodama kojima se slu`e suvremeni, odve} odva`ni i pro- za subjekta. To je vjerojatno shvatio i Timothy Leary, vo|a porcionalno neuki gurui. psihodeli~nog pokreta koji je, uzgred budi re~eno, bio pro- Ovdje je, naime, rije~ o izravnu udaru u nesvjesno — upra- fesor psihologije na Harvardu. vo se po~inje doga|ati i postajati zbiljskom ona Freudova Na sli~an se na~in alternativnim metodama prosvjetljenja druga pozornica, pozornica nesvjesnoga te je junak doveden poigrava i film Bijes pod kontrolom, gdje Jack Nicholson u stanje postojanja te pozornice kao jedine pozornice. Dru- igra ulogu nadasve neobi~na i karizmati~na terapeuta koji gim rije~ima, smisao igre koju naru~uje brat sastoji se u tome priziva suvremene gurue, {to svojim alternativnim metoda- da se osoba dovede u rubno iskustvo (a ono uvijek mora biti ma lije~enja, izvan uobi~ajene psihoterapije, posti`e znatne blizina smrti) kako bi se junakova pogre{no strukturirana uspjehe. On, tako|er, za junaka simulira (laboratorijske) 4 li~nost uru{ila i izgradila nova, ona koja osje}a. Svjesno do- uvjete u kojima njegov bijes (zamorca) mo`e izbiti: rije~ je tu vo|enje u rubno iskustvo nije nipo{to nepoznata pojava, o bitnim uvjetima za prosvjetljenje i razrje{enje bijesa.6 Te h - mnogi su poku{avali sru{iti okvire neurotske li~nosti uzima- nika koju prakticira Jack Nicholson ne smjera tomu da se ju- njem halucinogenih droga te tako, bez posredovanja svijesti, naku razjasni temelj njegova potisnuta bijesa, ne upu}uje se odnosno neurotskog okvira, doprijeti i gledati izravno u vla- ni na njegovo podrijetlo, dakle, ne racionalizira se kao pod- stito nesvjesno. Izme|u ostalih to je ~inio Aldous Huxley, loga za razrje{enje, nego se junak dovodi izravno u situaciju koji je uzimao halucinogenu drogu meskalin te napisao ko- osloba|anja od bijesa; rije~ je o jo{ jednoj katarkti~koj oko- 5 gnitivno manjkavo djelo Vrata spoznaje. lini. Problem je takvih metoda {to su uistinu katarkti~ke Ovaj film svojim alternativnim metodama prosvjetljenja koje samo za one koji su razumski pripremljeni na mogu}nost ta- promovira, ~ini se, ne smatra da su nekim ljudima dovoljne kve istine. ^ini se da svi ti filmovi prizivaju ranoga Freuda, uobi~ajene terapeutske metode, poput razli~itih varijanti te- ideju katarkti~kog o~i{}enja od vi{ka afekata koja je prisut- rapija govorom. U nekih je ljudi nesvjesno toliko dobro za- na u ranog Freuda i naziva se abreakcijom. Ona, zanimljivo, kopano da ga probuditi mogu samo halucinogene droge ili pripada istom razdoblju kao i Freudovo eksperimentiranje s okrutne igre. Jedini je problem takvih metoda {to ne mo`e- kokainom i preuzimanje mesmerovske hipnoze kao onda{- mo biti sigurni u povoljan ishod u onoj mjeri u kojoj su u nje terapeutske tehnike, a sve su to metode koje Freud po- 179 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 177 do 182 Matija{evi}, @.: Strogo kontrolirano prosvjetljenje

nice, po ~emu ovaj film ipak reproducira kulturalni stereo- tip budu}i da smo od uspje{nih `ena navikli samo na pore- me}aje tipa proganjanja ili seksualnog uznemiravanja mu{- karaca. Tip koji oprimjeruje Nicholas mo`emo prema etnopsihoana- liti~aru Devereuxu nazvati, na`alost, dana{njim kulturolo{- kim idealom, a to je anonimni birokrat i hladnokrvni igra~ pokera. Nicholas utjelovljuje oboje, {to zapravo ukazuje na bitno patolo{ko stanje suvremenoga dru{tva, koje je stanje afektivne otu|enosti blisko shizoidnim stanjima, a prema Devereuxu (1992) najve}i je problem suvremenoga dru{tva. Naime, granica izme|u ma{te i zbilje tako|er se pomi~e, vla- daju}i ideali suvremenog dru{tva, tvrdi Devereux, odgovara- ju simptomima shizofrenije te bi tako shizoidni poreme}aji, Michael Douglas rascijepljena sebstva, bili osnovni problem dana{njice, a ne histerici kao u Freudovo vrijeme, budu}i da je, dodajmo, te- slije odbacuje. Mo`da cijeli film (ba{ kao i new age) priziva meljni polaritet devetnaestog stolje}a ipak bio polaritet na- ranoga Freuda, hipnoti~ara i eksperimentatora s kokainom slije|en od kr{}anstva, onaj du{e i tijela, a danas je rije~ o kao lijekom protiv depresije, od kojega je kona~no odustao polaritetu ma{te (kao ploda emocija) i zbilje (kao ploda ra- kada je lije~nik Fleishl-Marxow, kojem je prepisivao kokain, zuma). razvio psihozu. Iza hipertrofije razuma koji ne uvi|a vlastitu ograni~enost i Upravo je ’mala sitnica’ koja je zasmetala ~ini se ve}ini gle- manjkavost vreba silina emocionalne energije, koja mo`e datelja Fincherova filma najve}i razlog za odbacivanje alter- uru{iti svako razumno zdanje. Zapadnjacima predstoji posa- nativnih terapijskih metoda new agea. Nije li na zaobila`enje o pripitomljavanja ma{te. Otuda proizlazi i popularnost new psihoterapije i utjecanje isto~nja~kim metodama (~ak i jogi!) age tehnika, jer, tvrde one, navodno isto~njaci imaju bolji upozorio ve} K. G. Jung u tekstu Joga i zapad upu}uju}i na doticaj s vlastitim emocijama od zapadnjaka pa ih u tome za- to da je zapadni ~ovjek tempirana bomba i da je nesvjesno padnjaci trebaju slijediti. Tako zapadnjaci svakako trebaju zapadnjaka podru~je visokoga tlaka proizvedeno ~injenicom biti upu}eni na put gubitka vlastitog ega, li~nosti, subjektivi- da je zamah civilizacijskog potiskivanja znatno ve}i nego {to teta, upu}eni rasplinu}u u objektivitet, a sve su to tipi~na je to u isto~njaka. To je bila uputa zapadnjacima da se ne mjesta new age teorija i, {to je zacijelo mnogo alarmantnije, igraju vlastitim nesvjesnim i ne zazivaju njegovo otvaranje i tehnika.8 bez razloga jer se jednom otvoreno ne}e samo htjeti zatvori- ti.7 Naposljetku, nema u zbilji nikakva jamstva da igra ne}e Komu uop}e treba psihoanaliza nakon Igre? zavr{iti `iv~anim slomom ili da nakon igre ne}e odista usli- Je li smrt psihoanalize, koju mnogi tako spremno progla{a- jediti uspostava paralelne zbilje za junaka, koji naprosto ni- vaju, rezultat otvaranja alternativnim metodama koje rabe komu ne}e mo}i vi{e vjerovati da se odista radilo samo o nestrpljivci spremni za instantnu pomo}, ba{ kao i u Finche- igri, da vi{e nije progonjen i da nitko vi{e njime ne manipu- ra — u nekoliko tjedana sve je gotovo, samo treba izdr`ati lira. bol i treba imati gurua koji }e biti s nama u mu~nim trenu- cima prosvjetljenja i nadgledati prosvjetljenje da ne bi i{lo Sebstvo u negativu odve} brzo i zavr{ilo u psihozi. Zanimljiva knjiga Kundalini U ovom slu~aju na pozornici nesvjesnog odigrava se predsta- — transcendencija ili psihoza u kojoj klini~ar Lee Sanella va koja uprizoruje negativ sama ~ovjeka. Nicholas, koji je u iznosi dva pogleda na kundalini iskustvo govori upravo o zbiljskom svijetu izrazito ~udovi{te samokontrole i o~ituje tome. Jasno se kazuje kako u kundalini jogi lo{ guru prirod- manjak bilo kakve emocije osim bahatosti, na pozornici ne- noga vidovnjaka mo`e otjerati u psihozu, tj. ludilo. Ovdje svjesnoga pretvara se u ~ovjeka bez ikakve kontrole nad do- umjesto gurua stoji dobro ustrojena organizacija — CRS, za ga|ajima, doveden do gubitka statusa, bogatstva i uhva}en u koju pretpostavljamo da u svojim redovima imaju i psihoa- situaciji upitnosti vlastite percepcije zbilje. On, koji je uvijek nali~are, neka vrsta krovne organizacije za prosvjetljenje. u pravu i kojega ni{ta ne mo`e pokolebati. Na kraju se po- zornica nesvjesnoga zavr{ava ~inom uprizorenja nesvjesne `elje, a to je mo`da ipak suparni{tvo s mla|im bratom kao onim kojega je morao odgajati, a nije ga mogao kontrolira- ti; on je neugodan svjedok Nicholasova manjkavog projekta dovo|enja svega u red. Igra je za control freakove poput Ni- cholasa preru{ena u obliku razbijanja dosade uzrokovane emocionalnom otupjelo{}u, ne{to poput ekstremna sporta za du{u. Fincher je odabrao mu{ki lik jer te{ko mo`emo za- misliti djelotvornost sama filma zami{ljaju}i `enu u ulozi ba- snoslovno bogate, bahate i emocionalne autisti~ne poduzet- Deborah Kara Unger 180 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 177 do 182 Matija{evi}, @.: Strogo kontrolirano prosvjetljenje

[to je tako privla~no u new ageu i je li to ne{to {to psihoa- Ali na kraju ipak imamo proizvod samospoznaje i prosvjet- naliza ipak ne dospijeva razrije{iti? Pitanja shizoidnih osob- ljenja bez posredovanja izu~enih du{ebri`nika, koji sve vrije- nosti i podijeljenih li~nosti, dakle, pitanja koja tematiziraju me zakriveno djeluju putem CRS-a, ~ije se umije}e sastoji u najva`niji Fincherovi filmovi upravo su i to~ka spoticanja predvi|anju bilo kakve psiholo{ke nijanse. Zanimljivo je da psihoanalize. Upravo to ~ini film tako primamljivim, budu}i pristupnik CRS-u mora ispuniti psiholo{ki upitnik te pritom da je patologija glavnoga junaka onaj otu`an mu{ki kulturo- dobivaju njegov psihoprofil kojim mogu odrediti i najmanju lo{ki ideal coolera, autista koji i ne smatra da mu treba ika- devijaciju u pona{anju. Samo testiranje glavnog junaka Ni- kva terapija, u ~emu obi~no i po~iva najve}i problem.9 On je cholasa Van Ortona u CRS-u traje cijeli dan i uklju~uje de- ovdje rije{en ~injenicom da drugi (njegov brat) odlu~uju to taljno psiholo{ko testiranje. Finalni je proizvod krasan, a ne- umjesto njega pa je odmah odstranjeno i pitanje bi li se u ta- kako se uspjelo izbje}i ’dosadne i nedinami~ne’ seanse tipa kvu slu~aju terapija govorom pokazala uspje{nom, jer svijest onih primjerice, u Obitelji Soprano, seanse sjedenja i brblja- o njezinoj potrebi za po~etak izostaje. Film je znatno impre- nja ili le`anja na kau~ima gdje se ni{ta ne doga|a osim ma- sivniji od filma Bijes pod kontrolom po tome {to je ona ulo- nifestacije vlastite tuge i praznine, {to svakako potvr|uje ga koja u tom drugom pripada jasno ekscentri~nom i ipak uvid o slabom dramskom potencijalu procesa terapije kada pomalo smije{nom terapeutu, nazoviguruu, karikiranom je rije~ o depresivnim poreme}ajima. Suprotne dosadnim kao i uvijek Jacku Nicholsonu, odaslana u podru~je anoni- prikazima psihoterapijskih seansi seanse su psihoterapeuta mne i dobro zakrivene organizacije nazvane CRS. (Robin Williams) i pacijenta (Matt Damon) u filmu Dobri Will Hunting, koje nekonvencionalnim odmakom pridonose U Bijesu pod kontrolom jasno je da karizmati~nost terapeu- dinamici sama procesa prosvjetljenja, {to se ovdje odvija pod ta proizlazi iz nejasno}e njegovih metoda njegovim pacijen- vodstvom psihoanaliti~ara kao nadasve mudra i odmjerena tima, a u tome se, mo`emo odmah potvrditi, uglavnom i sa- voditelja kojega mo`emo prispodobiti zen-majstoru, {to za- stoji sva karizmati~nost postoje}ih gurua, koji naj~e{}e izbje- daje udarac {tapom junaku ba{ u onom trenutku kada ga gavaju spomenuti temeljne i formativne emocionalne odno- smatra spremnim za prosvjetljenje. se sa, primjerice, roditeljima. Za new agere ljudi su djeca bez roditelja, svi smo mi duhovna i emocionalna siro~ad. No, Fincher je svakako odgovorio na pitanje kako nedram- skom dati potencijal istinskog trilera. U po~etku mislimo da gledamo film poput Dr`avnog neprijatelja ili Mre`e,10 o uro- Proizvod New agea bez tehnika new agea!? ti neke mo}ne organizacije ili same dr`ave koja `eli dokraj- Neizravna koketerija s metodama new agea zacijelo je prido- ~iti junaka, ne{to moderniziraniju verziju klasi~nog filma po- nijela uspje{nosti filma, mudro zaobilaze}i psihijatre i psiho- tjere; odista smo u uvjerenju da je rije~ o uroti protiv juna- analiti~are, jer se odista nigdje u filmu ne pokazuje potreba ka sve do sama kraja, a ne o junakovu umi{ljaju o uroti. za njima, budu}i da junakovo du{evno zdravlje nikad nije Kako je, na`alost, katarzu nemogu}e posredovati ili prenije- upitno. Svijet koji mu prire|uju i stvaraju naime previ{e je ti ili odaslati drugom, nu`an uvjet katarze jest uvjerenost u zbiljski, a da bi se uop}e dovela u pitanje njegova sposobnost zbiljnost same situacije, budu}i da bi se konvencionalnija testiranja zbilje. Na po~etku smo uvjereni da je brat proble- tehnika poput psihodrame pokazala slabo djelotvornom na mati~an budu}i da je Nicholas uvjeren kako mu se brat pri- Nicholasu, jer bi za po~etak zahtijevala njegov pristanak. Ili dru`io nekom ’kultu za osobni razvoj’, kao {to nam je jasno je mo`da glavno nadahnu}e za film bila izjava temeljnog Sa- i to da je biv{i ovisnik koji je pro{ao nekoliko rehabilitacij- lingerova junaka Seymoura Glassa u romanu Podignite viso- skih klinika. Mi, naprosto, tijekom filma nikada ne pomi{lja- ko krovnu gredu, tesari: »Ako sam ne{to {to se mo`e nazvati mo da junak gubi razum i da umi{lja, nego naprosto vjeruje- klini~kim imenom onda sam neka vrsta obrnutog paranoika: mo da je progonjen, i to upravo od strane organizacije CRS. Sumnji~im ljude kako kuju zavjeru da me u~ine sretnim!«11

Bilje{ke

1 Douglasov nam se lik ~ini citatom Gordona Gekka (tako|er ga je odi- 4 Pitanje rubnih iskustava jest uvijek pitanje kona~nog suo~enja sa, grao Douglas), beskrupulozna biznismena iz filma Wall Street. ipak, Freudovim ispravno postuliranim nagonom prema smrti. Najja- 2 Nebo boje vanilije i niz drugih filmova (Matrix, Potpuno prisje}a- snija katarkti~ka iskustva uvijek su iskustva blizine (tjelesne) smrti, nje...) uprizoruju problemati~an status onoga {to smatramo zbiljom. koja jedina omogu}uju ponovno ra|anje. Filozof William James (1987) u tom je pogledu govorio o dva oblika religije, religiji zdravo 3 Po tome didakti~kom tonu film nedoljivo podsje}a na film Fatalna ro|enih i religiji bolesne du{e koja mora umrijeti da bi se ponovno ro- privla~nost sa, opet, Michaelom Douglasom. Njegov junak dovodi u dila. opasnost `ivot vlastite obitelji zbog lakomislene i neva`ne afere s psi- hoti~nom `enom (Glenn Close). Zanimljivo je da u Romansi u Seat- 5 Svakako valja spomenuti u kontekstu psihodelije {ezdesetih i glazbe- tleu, romanti~noj ljigavici, junak (Tom Hanks) na ideju da treba i}i na nu reminiscenciju u filmu, veliki hit grupe Jefferson Airplane White sastanak naslijepo odgovara da to nijedan ameri~ki mu{karac vi{e nije Rabbit, izvrsnu vode}u glazbenu temu i odjavnu temu koja je podjed- kadar nakon {to je pogledao Fatalnu privla~nost. nako djelotvorna kao i odjavna glazbena tema Kluba boraca, Where’s

181 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 177 do 182 Matija{evi}, @.: Strogo kontrolirano prosvjetljenje

my Mind?, hit The Pixiesa. Rije~i pjesme odista slu`e kao povezna nit dva tjedna, ali je zavr{en nakon {est dana zbog pojave izrazito sadi- izme|u psihodelije {ezdesetih i alternativnih metoda prosvjetljenja sti~kog pona{anja u jednih i drugih te je dalji nastavak eksperimenta new agea koje se tada i po~inju nazirati, a s kojima film obilato koke- smatran nehumanim. tira: »One pill makes you larger and one pill makes you small, and the ones that mother gives you don’t do anything at all... When men on 7 U Wendersovu filmu Do kraja svijeta prote`e se sli~na tema, na kraju the chessboard get up an tell you where to go and you’ve just had some vidimo junake suo~ene s vlastitim nesvjesnim bez posredovanja, na- kind of mushroom and your mind is moving low... When logic and kon {to je izumljen ure|aj kojim mogu snimati vlastite snove. Junaci proportion have fallen sloppy dead...«. opsesivno gledaju snimke vlastitih snova 8 Vidi Lacroix, 2002. 6 Laboratorijske uvjete u doslovnom smislu vidimo u filmu Eksperi- ment, dijelom utemeljenu na poznatom i zloglasnom pokusu na Sve- 9 Za sociolo{ki pristup problemu bivanja cool vidi Lyman i Scott, 1993. u~ili{tu Stanford iz 1971, gdje je skupina ljudi dobrovoljno igrala ulo- 10 Zanimljivo je da je scenarist oba filma, Mre`e i Igre, Michael Ferris. ge ~uvara i zatvorenika, a svrha je bila da se vidi kakve se promjene doga|aju u uvjetima podre|enosti i vladanja. Pokus je trebao trajati 11 Navod prema Vasi}, 1989.

Bibliografija

Devereux, George, 1992, Ogledi iz op}e etno-psihijatrije, Naprijed, Za- Lacroix, Michel, 2002, ’Ideologija new agea’, u Europski glasnik, VII, br. greb 7, Zagreb Freud, Sigmund, 2000, Uvod u psihoanalizu, Stari Grad, Zagreb Laplanche-Pontalis, 1992, Rje~nik psihoanalize, Naprijed, Zagreb Huxley, Aldous, 1988, The Doors of Perception, Harper Collins Lyman, Stanford i Scott Marvin, 1993, ’Biti kul’, Zbornik Tre}eg progra- James, William, 1987, Raznolikosti religioznog iskustva, Naprijed, Za- ma, 42. greb Sanella, Lee, 1987, The Kundalini Experience — Transcendence or Jones, Ernest, 1953, Life and Works of Sigmund Freud, Vol. 1, New York: Psychosis, Lower Lake, CA: Integral Publishing Basic Books Vasi}, Milo{, 1989, Ptica panike, GZH, Zagreb Jung, Carl Gustav, 1984 ’Joga i zapad’, u Psiholo{ke rasprave, Beograd, Matica srpska

Filmografija

Bijes pod kontrolom (Anger Management), 2003, r. Peter Segal; u. Adam Matrix (The Matrix), 1999, r. Andy i Larry Wachowski, ul. Keanu Reeves, Sandler, Jack Nicholson, Marisa Tomei Laurence Fishburne, Carrie-Anne Moss Dobri Will Hunting (Good Will Hunting), 1997; r. Gus Van Sant, ul. Matt Mre`a (The Net), 1997, r. Irwin Winkler; ul. Sandra Bullock, Jeremy Nor- Damon, Robin Williams, Ben Affleck, Minnie Driver tham. Do kraja svijeta (Bis ans Ende der Welt), 1991, r. Wim Wenders, ul. Sol- Nebo boje vanilije (Vanilla Sky), 2001, r. Cameron Crowe; ul. Tom Cru- veig Dommartin, William Hurt, Pietro Falcone ise, Penelope Cruz, Cameron Diaz Dr`avni neprijatelj (Enemy of the State), 1998, r. Tony Scott; ul. Will Romansa u Seattleu (Sleepless in Seattle), 1993, r. Nora Ephron; ul. Tom Smith, Gene Hackman, Jon Voight Hanks, Meg Ryan, Bill Pullman Eksperiment (Das Experiment), 2001, r. Oliver Hirschbiegel, ul. Moritz Sedam (Seven), 1995, r. David Fincher; ul. Morgan Freeman, Brad Pitt, Bleibtreu, Christian Berkel, Oliver Stokowski Kevin Spacey, Gwyneth Paltrow Fatalna privla~nost (Fatal Attraction), 1987, r. Adrian Lyne; ul. Michael Sveti dim (Holy Smoke), 1999, r. Jane Campion; ul. Kate Winslet, Har- Douglas, Glenn Close, Anne Archer vey Keitel, Julie Hamilton Genijalni um (A Beautiful Mind), 2001, r. Ron Howard; ul. Russel Cro- Potpuno prisje}anje (Total Recall), 1990, r. Paul Verhoeven, ul. Arnold we, Jeniffer Connelly, Ed Harris Schwarzenegger, Sharon Stone, Rachel Ticotin Igra (The Game), 1997; r. David Fincher, ul. Michael Douglas, Sean Wall Street, 1987, r. Oliver Stone, ul. Charlie Sheen, Michael Douglas, Penn, Deborah Kara Unger, Michael Rebhorn Daryl Hannah Klub boraca (Fight Club), 1999, r. David Fincher; ul. Edward Norton, Brad Pitt, Helena Bonham Carter

182 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. STUDIJE I ISTRA@IVANJA

UDK: 7.097:008(497.5)”1965” Nikola Von~ina Iz povijesti Hrvatske televizije (2)* Emisije kulturno-umjetni~kog programa 1965.

O recepciji emisija u sljede}oj godini, 1965, na vi{e se mje- sta govori u opse`nu elaboratu Ureda za studij programa RTZ-a Osnovna zapa`anja o smjernicama programa (objav- ljenu u Listu kolektiva Radio-televizije Zagreb Na{ studio broj 10 u velja~i 1966) pa se, primjerice, ve} u njegovu uvodnom dijelu (na str. 4) isti~e:

Dok je radio uglavnom ’prebolio’ programske nesporazu- me u osnovnom profilu programa u jednom danu, ili u unutra{njim kompozicijama pojedinih emisija — to se za televiziju ne mo`e re}i. Nedostatak koordinacije iskazuje se gotovo svakodnevno u nesporazumu petero studija, a da nevolja bude ve}a ~esto i u nesporazumu vlastitih re- dakcija, pa i jedne jedine redakcije. U emisije se trpa ’u svaku sve’. Razgovori u emisiji ^etvrtkom otvoreno ima- li su mnogo uspjeha, pa je to prihvatio Spektar studija Be- ograd, Panorama studija Zagreb, Ekran na ekranu itd. To se zatim prote`e i na druge emisije. To bi moglo biti do- bro ako bi se takvi paneli zadr`ali u okvirima odre|enog profila pojedine emisije, ali se oni prepli}u i ponavljaju. Pobli`a zapa`anja o tim emisijama nalazimo u poglavlju Mi- {ljenje kontrolora (na str. 22, a rije~ je o izvje{}ima interno- ga honorarnog recenzenta programa u toj godini, potpisana inicijalima B.R.), gdje se za Ekran na ekranu i ^etvrtkom otvoreno ka`e da te »...dvije emisije spadaju sigurno u red najpopularnijih emisija jugoslavenskog TV programa. Za svoj uspjeh mogu najvi{e zahvaliti jednom inventivnom, moder- nom i dinami~nom pristupu materiji a dijelom i popularnim Dirigent Zubin Mehta voditeljima Hetrichu i Sandi Langerholz. To su zaista dobre emisije, pa se bez pretjerivanja mo`e ~iji je djelokrug rada i djelovanja interesantan za {iri krug re}i da one u izvjesnom smislu zna~e otvaranje novih ho- gledatelja. Tako|er, mislim, da bi gostovanja ove emisije rizonata i mogu}nosti u pronala`enju specifi~nog televi- u drugim na{im republi~kim centrima i mjestima u unu- zijskog jezika. Nije pretjerano ako se ka`e da su upravo tra{njosti bila korisna...« No za Panoramu je kontrolor ove dvije emisije dobrim dijelom nametnule i ostalim na- ustvrdio da »...u zadnje vrijeme dobiva sve uko~eniju aka- {im studijima svoj stil, tako da danas imamo i u Beogra- demsku fizionomiju. Tu se uglavnom vode pa`ljivo pripre- du i u Sarajevu i u Ljubljani manje ili vi{e uspjelih opo- mljeni razgovori o temama s podru~ja kulturnog `ivota, na{anja. koji se u pravilu prekidaju kad razgovor dobije ne{to na Mislim da bi emisija ^etvrtkom otvoreno mogla pro{iriti `ustrini i temperaturi. Ponekad se dobije utisak da se u tematsko podru~je, pa ne bi bilo lo{e uz adekvatne pripre- ovoj emisiji nastoji uglavnom povr{inski dotaknuti pro- me, naravno, otvoriti vrata ’~etvrtka’ na pr. privrednici- bleme i pojave uz sva mogu}a nastojanja da netko ne ma, dru{tvenim radnicima ili nekim drugim grupacijama bude slu~ajno povrije|en ili da ne{to ne bude slomljeno...

* Nastavak iz prethodnog broja. 183 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 183 do 186 Von~ina, N.: Iz povijesti Hrvatske televizije (2)

Redakcija emisije postavlja se u sklopu na{eg kulturnog nemaruju, ve} stoga {to je tematski zanimljiv, inteligen- `ivota na neki na~in po strani i propu{ta da preko ove tno vo|en i uzorno re`iran, pedeseti Ekran zaslu`uje be- emisije govore drugi i to na na~in i u mjeri kako im i ko- zrezervne pohvale. liko redakcija odredi. U stvari, mislim da ovoj emisiji ne- Ako je za dvije godine bilo pokatkad razloga da se ne{to dostaje stav... prema na{em kulturnom `ivotu.« zamjeri autorima, doga|alo se to stoga {to su visoki uzle- ti emisija dovodili gledaoce u priliku da stalno izo{trava- O obnovljenim emisijama Kulturna tribina kontrolor je (na ju kriterije i zahtijevaju neprekidni uspon Ekrana. Ne tre- str. 21) napisao da se »pojavljuju naizmjeni~no s Nedjeljnom ba zbog toga optu`ivati gledaoce. Uspjesi tra`e da se stal- TV konferencijom« (emisijom Informativnog programa Te- no potvr|uju. Vjerujemo da je ekipa Ekrana sposobna za levizije Zagreb — op. N.V.) upozoriv{i pritom: to. ...da je programska disciplina prili~no slaba, pa se ne (Borba, 29. V. 1965) mo`e sa sigurno{}u o~ekivati da }e nedjeljom u 12 sati Ekran na ekranu koji smo vidjeli u ~etvrtak uve~e povod biti izvedena koja od ovih emisija. De{avalo se da je u je za jednu meditaciju. Sjetili smo se emisije o Kolubar- dnevnoj ili tjednoj {tampi najavljena jedna ili druga emi- skoj bitci, tog vrsnog reporterskog ostvarenja na malom sija, ali da u odre|eno vrijeme jednostavno nije emitira- ekranu. Sjetili smo se one so~ne psovke jednog od biv{ih na. Ne treba dokazivati posebno kakav je negativan u~i- ratnika. Ujedno, sa manje muke, prisjetili smo se i nedav- nak ovakvog nepridr`avanja programske discipline. ne ekranizacije Davi~ovog romana Beton i svici punog Ustvari na ovakav na~in emisija mo`e ra~unati samo sa sli~nih izraza koji u izvornom umjetni~kom tekstu i na slu~ajnim gledateljima. pozori{nim daskama imaju svoje zna~enje i ulogu. Ekran Kulturna tribina tako|er je zgodna forma da se o proble- na ekranu je na primjeru inserta iz filma Ju~er, danas, su- mima kulture i kulturnog `ivota kod nas raspravlja pred tra pokazao sa koliko osje}aja mjere redakcija pravi ovaj {irim auditorijem. Mo`da bi jedino trebalo pronalaziti ra- program. Nije to la`no puritanstvo: Sofija Loren je u tre- zli~ite forme — od intervjua i panel diskusija pa do kriti~- nutku svla~enja zamijenjena karikaturom — to je samo kih i polemi~kih osvrta. Tema bi sigurno bilo napretek...« stav da televizija nije ni film ni teatar. Mali ekran je ~lan U sklopu tog elaborata nalazi se i poglavlje [tampa o TV pro- porodice, udoma}en u ku}i, njegov je utjecaj velik i mo- gramu u kojem se (na str. 23 i 24) donose odabrani ulomci }an, on je faktor vaspitanja i formiranja ukusa, estetskih iz novinskih osvrta na emisije o kulturi i umjetnosti Televizi- opredjeljenja i moralnih formi. Televizor u ku}i je jednak je Zagreb, pa }u ovdje iz njih prenijeti (neznatno skra}ene) za sve, roditelje i djecu, pa zato treba i mora o ovome da navode: vodi ra~una. I na ovom planu Ekran na ekranu je poziti- van primjer. ^etvrtkom otvoreno koja je u prvi mah zna~ila osvje`e- (Oslobo|enje, 11. XII. 1965) nje doma}eg programa, ulazi u period koji }e svakako biti presudan za njezinu budu}u fizionomiju i uspjeh. U prika- Da nije tako dugo trajalo, da je s malo vi{e kriti~nosti zu jednog od pro{lih ^etvrtaka rekli smo da bar polovina odabirala materijal, preksino}na Panorama zaslu`ila bi gostiju u studiju nije izjavila ni{ta {to bi opravdalo njiho- pohvalu. Jer, zaista ne nailazi se ~esto na primjer kakav vo u~e{}e — ne zato {to nisu imali {ta da ka`u. To se po- daje zagreba~ko poduze}e ZET u kome kulturni `ivot rad- novilo i sada. ^etvrtak treba da tra`i svoj smisao u pole- nika predstavlja temu za sastanak radni~kog savjeta. U mi~kom karakteru razgovora. A koliko njih su bili zaista ovom kolektivu shvatili su da je osiguranje kulturnog `i- takvi? Zatim: za{to se prekida izlaganje nekih od gostiju vota i razvijanje kulturnih navika investicija koja se ispla- kada je najzanimljivije — primjer Dobri{e Cesari}a. ti, da sredstva dana za taj cilj nisu ba~ena. Trebalo je zato Ako se tako nastavi, onda }e emisija ^etvrtkom otvoreno da se u emisiji kakva je Panorama pojavi reporta`a o kul- po~eti da li~i na reviju poznatih li~nosti na{eg kulturnog i turnom `ivotu o ovom poduze}u. dru{tvenog `ivota. Vrlo dobro su nam poznate dileme au- Ali, dok se jedan dio emisije mogao pratiti s interesom, od tora ove emisije: okupiti {to vi{e ljudi i emisiju u~initi trenutaka kad je po~elo snimanje diskutanata na radni~- tako dinami~nijom ili dovesti samo dva-tri ~oveka i do- kom savjetu i njihovih rije~i koje imaju svoje mjesto na zvoliti im da se iska`u? Prvi na~in kao da vodi stramputi- sastanku, ali se na televiziji moraju druga~ije prezentirati cu — dinamika se posti`e, ali samo formalno. Drugi jo{ — u{lo se u nezanimljivo polusatno finale. Postao je to nije oproban, ali nam se ~ini da bi bio mnogo prikladniji, neredigirani izvje{taj sa sastanka, gola registracija. Na `a- ozbiljniji, zna~ajniji. lost. (Politika Express, 20. III. ’65) (Borba, 17. XII. 1965)

Jedna od najuspjelijih emisija, ne samo u toku posljednje Panorama bila je ovaj put posve}ena kulturi u jednom dvije godine, koliko je na programu, dostojno je obilje`i- radnom kolektivu (ZET-u), u kojem kultura zaista nema, la jubilej — pedeseti susret s gledateljima televizije. Sve kako je to netko rekao u ovoj emisiji prazni~ki karakter dobre osobine poznate ve} od ranije: informativnost, za- nego je prakti~na primjena u naj{irem smislu: kao kultu- nimljivost, odli~na re`ija, pokazale su se i u ovom, po- ra pona{anja, stanovanja, kontaktiranja umjetno{}u itd. sljednjem u sezoni, Ekranu. Ne zbog toga {to se prilikom Sve te oblike kulture nastojala je obuhvatiti ova emisija u jubileja obi~no dijele samo pohvale, {to se nedostaci za- samom kolektivu pa makar je taj kontakt mogao biti jo{ 184 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 183 do 186 Von~ina, N.: Iz povijesti Hrvatske televizije (2)

direktniji, to jest da smo vi{e ~uli konzumente kulture, reno uz zanimljivost imala i ne{to ~emu ova emisija ne emisija zaslu`uje pohvalu, jer se okrenula su{tini proble- te`i, a to je povr{nost, zaobila`enje problema, zatvore- ma. Pokazalo se, nadalje, koje su mogu}nosti pred tom nost. emisijom ako krene u `ivot: tu je pitanje kulture na selu i Samo nekoliko u~esnika razgovora otvoreno su iznijeli seoske kulture, tu su nekada{nji kulturni centri u kojima neka kriti~ka zapa`anja, ostali su se trudili da budu ’di- kultura zamire, pa kolektivi bez kulturnih nastojanja, kul- plomati’, govorili su o perifernim pitanjima, upletali ka- tura u {kolama itd. Uostalom to je i put da se ta emisija zali{ne i filmske teme u razgovor koji je bio namijenjen is- — jedna od najva`nijih koje imamo — po~ne razlikovati klju~ivo televizijskim problemima. od ostalih sli~nih emisija na{e TV. Odgovornost za to pada na goste emisije. Oni su se pona- (Ve~ernji list, 22. XII. 1965) {ali bukvalno kao u gostima — prilikom izbora teme za razgovor bili su previ{e pa`ljivi, u~tivi do snishodljivosti. Tom izboru sastavljenu u Uredu za studij programa RTZ-a Ne treba mo`da tra`iti razlog u tome {to je ve}ina pozva- pridodat }u jo{ neke navode iz onda{njega tiska, nastoje}i nih na kriti~ki razgovor o televiziji i zaposlena na njoj. ponekim primjerima donekle upotpuniti spektar prijama po Ipak, najja~i dojam bio je da se radi o proslavi jubileja. vrstama emisija, a i po razlikama u gledi{tima pojedinih kri- U su{tini, dakle, svojim sadr`ajem, ova emisija je izbjegla ti~ara. U gornjem izboru nisu, naime, uop}e spomenute emi- zadatak koji je imala — govoriti otvoreno o onome {to sije Studio 13, pa treba re}i da su ih i godine 1965. poprati- nije dobro. Ili je mo`da u na{oj televiziji, osim neznatnih le visoke ocjene, primjerice u tjedniku Studio, gdje su nagra- propusta, sve dobro? |ene mnogim vijencima, a nema rije~i ni o Portretima i su- sretima, koji su tako|er dobili vi{e pohvala. Branko Belan je, Bila je to jedna od prvih najava stvaranja nepovoljna ozra~- primjerice (u Telegramu od 19. II. 1965, u Tjednim TV bi- ja oko te emisije, koje }e dovesti do njezina skidanja s pro- lje{kama, na str. 7), sa`eto ustvrdio da je emisija Portreti i su- grama u sljede}oj godini (a, s druge strane, zacijelo nije na- sreti od 11. velja~e, posve}ena slovenskom slikaru Gabrijelu odmet napomenuti da je bilo iluzorno o~ekivati kako }e u Stupici, bila,«... kao i uvijek — zanimljiva i korisna«, a Mi- njoj netko progovoriti uistinu beskompromisno i otvoreno, lorad Vu~kovi} je za emisiju o [ibeniku prikazanu 7. lipnja kad se i zbog nevina politi~kog vica moglo dospjeti u zatvor napisao da »...su nam, inspiriraju}i se ljepotom i vjekovnim i kad su, prema jednom od tih onda{njih viceva, mnogi no- znamenjima [ibenika — ’grada starog od pamtivijeka’ — vinari po ’svoje mi{ljenje’ svakodnevno odlazili u partijske tvorci ove skladne poetske reporta`e autor teksta Dalibor Fo- komitete ili, pak, u urede Rankovi}eve tajne policije Udbe). reti} i re`iser Ante Viculin do~arali neke reljefne trenutke pro{losti utisnute u kamenite fasade veli~anstvenih neimar- Prvi izravni prijenos s Dubrova~kih ljetnih igara skih tvorevina, a i trenutke suvremenosti koji svjedo~e da — ponajva`nija te~evina razdoblja 1964-1965. uske uli~ice [ibenika i dalje nastavljaju svoj uobi~ajeni na~in Najva`niji doga|aj na polju emisija o kulturi i umjetnosti u `ivota oblikovan prema svim znanim i voljenim karakteristi- razdoblju 1964-1965, a i jedan od zama{nih pothvata na ra- kama primorske stvarnosti« te da je »snimatelj Slavko Zalar, zvojnom putu hrvatske televizije, bio je zasigurno prvi izrav- ne `ele}i da njegovo djelo bude samo konvencionalna ra- ni prijenos s Dubrova~kih ljetnih igara, odr`an prigodom zglednica dalmatinske obale, [ibenika i okoline, tragao za njihova zavr{etka 24. kolovoza 1964, kad je na Dr`i}evoj skrivenim vrijednostima i obilje`jima grada...« Osvrt je, pod- poljani nastupila Zagreba~ka filharmonija pod ravnanjem naslovljen Portreti i susreti — Od kamena i vremena, objav- Zubina Mehte. On je uslijedio mjesec dana nakon tehni~ki i ljen u Borbi od 9. VI. 1965. na str. 5. programski ’pionirskih’ i vrlo zahtjevnih prijenosa s Visa (o Kriti~ari su se, {to je i razumljivo, nerijetko razilazili u ocje- kojima v. u V. svesku mojih Priloga, str. 23 i d.) i tim su pr- nama pojedinih emisija, pa je primjerice — za razliku od vim izravnim televizijskim prijenosom iz Dubrovnika bile, prete`nog broja navedenih prosudbi o Panorami i ^etvrt- napokon, isku{ane mogu}nosti izravna javljanja i s najju`ni- kom otvoreno na prethodnim stranicama — Belan (u Tele- jeg dijela hrvatskoga obalnog pojasa. (Veza Dubrovnik — gramu od 19. II. 1965. na str. 7) istaknuo da se Panorama Sljeme ostvarena je tada improviziranom kombinacijom (od 10. velja~e) odlikovala »izvrsnom idejom da se kulturne PTT-ovih i RTZ-ovih ure|aja, jer cjelokupni obalni pojas jo{ pojave obra|uju unutar zatvorenog tematskog ili geografskog nije bio ’pokriven’ sustavom TV-oda{ilja~a i veza, a i oda{i- podru~ja (umjesto kola`a, ili barem kao promjena!)...« dok lja~ na Sr|u pu{ten je u pogon tek devet mjeseci potom, 30. je Milorad Vu~kovi} (u Borbi od 27. XI. 1965. na str. 7) o svibnja 1965). emisiji ^etvrtkom otvoreno prikazanoj 27. studenoga (kad je U reporta`i TV mirakul, objavljenoj u Studiju (broj 23 od 4. kao voditelj uz Ivana Hetricha nastupio i Radivoje Lola IX. 1964, str 6 i 7) zabilje`ene su mnoge pojedinosti o tom \uki}, umjesto Sande Langerholz) podosta iznimno napo- doga|aju i o pote{ko}ama s kojima se su~elila ekipa Televi- menuo: zije Zagreb, pa su ~itatelji, primjerice, saznali da je

Bilo je zanimljivo, to je prvi dojam. Zanimljivo zahvalju- ...Odmah po dolasku novih reporta`nih kola u Dubrovnik ju}i prije svega Loli \uki}u, koji je ispoljio sve osobine prvi prijenos (koncerta) bio doveden u pitanje iz vrlo pro- dobrog voditelja: non{alantnost, provokativnost, duhovi- zai~nog razloga: reporta`na kola nisu mogla pro}i kroz tost i obavije{tenost o onome o ~emu se govori. Uz prvi Vrata od Pila, kroz koja su morala pro}i kako bi se pribli- dojam, me|utim, javlja se i osje}aj da je ^etvrtkom otvo- `ila mjestu odakle je trebalo vr{iti prijenos. Kola se nisu 185 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 183 do 186 Von~ina, N.: Iz povijesti Hrvatske televizije (2)

mogla ostaviti pred vratima, jer bi za svaku od tri kamere monitor utakmicu Crvena zvezda — Dinamo, {to je iza- bilo potrebno 300 metara kabla, a ekipa je raspolagala sa zvalo senzaciju me|u ljubiteljima nogometa. 300 metara kabla za sve tri kamere. Na postavljanje kola pred Vrata od Plo~a nije se ni pomi{ljalo, jer su istih di- Prvi izravni prijenos s Igara Studio je, ve} prije objavljivanja menzija, a k tome jo{ udaljenija od poljane na kojoj se te reporta`e (u broju 22 od 28. VIII. 1964. na str. 16) po- odr`avao koncert. zdravio sa ~ak ~etiri vijenca, istaknuv{i pritom da je »...u na- {im uvjetima taj prijenos znatan tehni~ki pothvat i zna~ajna U pomo} je, me|utim (kao i prigodom prijenosa s Visa), do- stanica u etapi {irenja i usvr{avanja TV mre`e. Program emi- {ao trajekt Ratne mornarice pa su, pi{e dalje Studio, tiran te ve~eri s Dubrova~kih ljetnih igara bio je dostojan tru- da i napora ulo`enih u ostvarenja prijenosa. Ovo se jednako ...reporta`na kola ukrcana u gru{koj luci, prevezena do odnosi na emitirani koncert kao i na razgovore koje je o igra- Porporele i iskrcana na njezinoj obali. Tako su kola pribli- ma suvereno vodio Ivan Hetrich.« A pohvalio je, kako je ve} `ena, pa se koncert mogao prenositi sa sve tri kamere... spomenuto, i emisiju Studio 13 posve}enu Igrama, u koju su No na sam dan prijenosa iskrsla je neprilika... na koju nit- bile uvr{tene to~ke iz nastupa sudionika u glazbenom i ba- ko nikakvom intervencijom nije mogao utjecati: sprema- letnom programu — talijanskog glasovira~a Alda Ciccolini- la se ki{a a vjetar se razmahao, pa je ~itav trud bio dove- je i solista Kijevske opere, kao i prizor iz komedije Marina den u pitanje. Postojala je mogu}nost da se koncert odr`i Dr`i}a Dundo Maroje, dok je prizor iz Shakespeareova Ot- i snimi u dvorani, ali bi u tm slu~aju duljina kabla bila hella morao biti snimljen u Kne`evu dvoru, jer tvr|avu Lo- dovoljna samo za jednu kameru, pa bi gledaoci ~itavo vri- vrjenac (gdje je ta predstava igrana) ni onda, a jo{ ni zadugo jeme gledali jedan te isti kadar. Odluci da se koncert ipak potom, na{a televizija (svojom tehni~ki oskudnom opre- odr`i na otvorenom pripomogao je i sam dirigent, koji je mom) nije uspjela ’zauzeti’. rekao da }e muziciranje uz ’asistenciju’ vjetra bez sumnje Vrijednost iskustava ste~enih prigodom prvog izravnog pri- ne{to izgubiti na kvaliteti, ali da shva}a uzbu|enje ekipe i jenosa s Dubrova~kih ljetnih igara i snimanja za Studio 13 njezinu `elju da koncert snimi sa tri kamere i direktno pokazala se ve} u sljede}oj godini, kad su mnogi prijenosi i prenosi. Ostalo smo vidjeli — i ~uli u reportu Ivana He- snimljeni programi festivalskih izvedbi uspjeli privu}i prili~- tricha — iako ne sve: vjetar se pogravao kaputom i kosom nu pozornost televizijske publike i zadobiti mnoge pohvale dirigenta, note su se s mukom prelistavale jer su bile u~vr- kritike, a na sli~an su prijam nai{le i emisije u kojima se go- {}ene {tipaljkama za rublje, vjetar je u naletima ’navra}a- vorilo o zbivanjima na Igrama 1965. Dalekose`no zna~enje o’ u mikrofon a ~iope su se uzbudile od reflektora, muzi- zada}a koje je programska i tehni~ka ekipa Televizije Zagreb ke i vjetra. Pa ipak, emisija je bila svojevrstan do`ivljaj, uspje{no ispunila prigodom prvoga dolaska reporta`nih kola neo~ekivano uzbudljiv i u ambijentu koji ni jedan re`iser u Dubrovnik potvr|uje se od tada, iz godine u godinu, ve} ne bi mogao re`irati. vi{e od ~etiri desetlje}a (nisu ga uspjele zatrti ni granate po Gradu i raketiranje oda{ilja~a na Sr|u u doba Domovinskog Taj prvi dolazak reporta`nih kola u Dubrovnik iskori{ten je rata) i taj pothvat jama~no pripada me|u ponajva`nije te~e- i za snimanje ve}eg dijela emisije Studio 13 o Dubrova~kim vine u povijesti hrvatske medijske kulture. To vi{e jer je de- ljetnim igrama (dosnimljena je u studiju u Zagrebu i emitira- vet mjeseci poslije tog prvog prijenosa, 30. svibnja 1965, na 4. rujna), a i za izravni prijenos jednoga sportskog doga- proradio oda{ilja~ na Sr|u, o ~emu je Studio (u broju II, 61 |aja — prvoga ne samo po tome {to ih iz tog grada dotada od 5. VI. 1965. na str. 3) izvijestio u ~lanku Dobar prijem, uop}e nije bilo, nego i po tome {to je mno{tvo radoznalaca Dubrovni~e! u kojem, me|u ostalim, isti~e da odsada »Du- koje se okupljalo oko kola na Porporeli prate}i rad TV-eki- brovnik i susjedna podru~ja ne}e vi{e gledati samo talijanski pe tada prvi put imalo priliku vidjeti neku emisiju na{e tele- televizijski program. Pu{tanjem u pogon TV oda{ilja~a od 5 vizije (onda se, naime, u Dubrovniku mogao ’hvatati’ samo kWh na Sr|u« (~iji je »antenski stup visok 64 metra i te`ak program s TV-oda{ilja~a u susjednoj Italiji). Bio je to prije- 63 tone«) »dobili smo nove gledaoce... doma}eg TV progra- nos vaterpolo susreta dubrova~kog Juga i splitskog kluba ma«. PO[K s onda{njeg Jugova plivali{ta na Porporeli, o kome se u nastavku Studijeve reporta`e ka`e: List dalje pi{e da je taj oda{ilja~ na prigodnoj sve~anosti uz nazo~nost vi{e uzvanika »...pustio u pogon generalni direktor ...I jo{ jedno priznanje tehni~koj ekipi Studija Zagreb: da Radio-televizije Zagreb Ivo Bojani}« te da }e on »uskoro biti bi se mogao vr{iti prijenos utakmice u vaterpolu... tehni- poja~an na 25 kWh, tako da }e biti jedan od na{ih velikih ~ari su morali demontirati ure|aje za dvije kamere s re- oda{ilja~a, jednak onima koji ve} rade na Sljemenu, ]elevcu, porta`nih kola — taj je posao trajao dva dana — kako bi U~ki i Labi{nici. Izgradnja oda{ilja~a na Sr|u sastavni je dio ih smjestili na plivali{te. Poslije prijenosa tehni~ka ekipa... programa radio-televizije da se svim mjestima du` Jadrana opet je montirala te ure|aje, a 1. septembra mornari~ki osigura dobar prijem na{eg programa. To }e biti mogu}e ve} trajekt ponovno ukrcao reporta`na kola u Porporeli i pre- idu}e godine, kad se zavr{i moderan i vrlo kompliciran oda- vezao ih u Gru{ku luku. Tom su prilikom Dubrov~ani prvi {ilja~ na Biokovu. No ve} sada, zahvaljuju}i kori{tenju po- put vidjeli i jedan na{ TV program — dodu{e, ne na svo- {tanskih UKW-veza« — isti~e Studio na kraju ~lanka — Du- jim ekranima, nego na monitoru. Naime, tehni~ari Studi- brov~ani ne}e samo gledati TV program, nego }e mo}i »u ja Zagreb su preko svojih reporta`nih kola prenosili na njemu i aktivno sudjelovati.« 186 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. U POVODU KNJIGA

UDK: 791.228(049.3) Jo{ko Maru{i} Knjiga za sladokusce animacije Midhat Ajanovi}, 2004, Animacija i realizam, Zagreb: Hrvatski filmski savez.

Midhata Ajanovi}a upoznao sam osamdesetih godina. S grupom strip-entuzijasta pozvao me je u Sarajevo na neka- kvu tribinu, no makar sam u to vrijeme bio mlad i lud, u naj- ve}em speedu vlastite karijere, zapazio sam otvoreno divlje- nje koje su sarajevski de~ki iskazivali prema meni, ~lanu strip-grupe Novi kvadrat (u to vrijeme vi{e nego kao autoru ve} nagra|ivanih animiranih filmova). Naime, de~ki su s pravom u stripu vidjeli mogu}nost urbano-medijskog poma- ka koji }e njihovu generaciju klju~no odmaknuti od civiliza- cijskih frustracija zbog kojih sam se i ja, koju godinu ranije, s kartonskim kov~egom zaputio ’u svijet’. Klasno-kulturolo{ka prednost koja je o~igledno bila na mo- joj strani u to vrijeme nije mi bila potpuno jasna, naime, i ja sam dijete nepismenih seljaka (iz Dalmatinske zagore), odra- stao sam u zastra{uju}im kompromisima izme|u Crkve i Partije, i prvu bananu pojeo sam tek u gimnaziji. No, posli- je }u shvatiti da su i nijanse koje nas dijele od anti~kog na- slje|a i mediteranske zapitanosti klju~ne, a nakon mnogo godina i Midhat }e mi priznati kakva je civilizacijska pred- nost (s)roditi se ne{to bli`e Austro-Ugarskoj. Dakle, u to doba moga prvog posjeta Sarajevu ~inilo mi se da de~ki jo{ tek sanjaju o animaciji. Sjena zagreba~ke {kole bila je gusta i o{tra, a tehnolo{ko-organizacijske mogu}nosti mistificirale su se preko svake mjere. Ja sam jedini u Novo- me kvadratu u to vrijeme u svojim stripovima ’prodavao’ i karikaturisti~ku provokaciju i to u etabliranim novinama (Vjesniku, na primjer), pa sam sarajevskim de~kima donosio i dah intelektualne slobode, koju }e oni uskoro tako dobro prepoznati u glazbi i igranom filmu.

Va`nost prakti~nog iskustva do{ao svojoj obitelji, do{ao je sebi, a onda se po~eo vra}ati i Midhat je bio karikaturist i to jedan od onih {to su dosljed- nama. no slijedili premo} ’ideja’ nad likovnim. U to doba, kad je i Danas ispisuje izvanredne teoretske retke o animaciji, no ~itava Jugoslavija `ivjela u uvjerenju da pru`a nadu mnogi- osim inteligencije, spisateljskog dara i mira koji ga je sna{a- ma i na istoku i na zapadu, ideje su se prodavale ko suho zla- o, klju~no je njegovo iskustvo u animaciji. Hrvatska kultur- to. Pa je i Midhat okusio slatkih plodova na mnogim festiva- na javnost na`alost jo{ je nedostatno upoznata i s Ajanovi}e- lima karikature. Ne `elim biti ni odve} pateti~an, ali doista, vom romansijerskom aktivnosti, no vjerujem da }e i njegovi putovi bo`ji vode razli~itim proplancima i vidokruzima. Po- romani ubrzo ’do}i u modu’. ~etkom devedesetih ~uo sam ~ak da je Midhat prolupao (mla|e od dvoje djece — sina, vidio je tek kad je on imao I u svijetu je malo teoreti~ara animacije i specijaliziranih kri- dvije godine, nakon mu~na probijanja do daleke [vedske). ti~ara. Za{to? Naravno, jedan je od razloga zamamni zov No, tamo, u toj dalekoj i nama hladnoj zemlji koju znamo mo}nijih `anrova, no klju~ni je razlog likovnost! U igranom po pogre{nim konotacijama o seksualnoj revoluciji, po {ved- i dokumentarnom filmu podru~je likovnosti uglavnom je u skim ljestvama i stolu, zbila se fantasti~na katarza. Midhat je okvirima redateljskog ukusa, no u animiranome filmu likov- 187 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 187 do 190 Maru{i}, J.: Knjiga za sladokusce animacije

nost je jedno od temeljnih na~ela (uz naraciju i animaciju). I, U raspravama o animaciji i filmu ~esto se brkaju tehnolo{ke doista, poka`ite mi ljude koji inkliniraju sna`no likovnosti, a i sadr`ajne nijanse. ’Animirani’ film jest animiran jer na kre- da su zalu|eni filmom i uz to razumiju ~arobnu mistiku pre- aciju svakoga 25. dijela sekunde (kvadrata) tro{imo vreme- tvaranja predlo`aka u pokret kao jedinstveno tuma~enje au- na po `elji, ali on je, i ’animirani’ jer je predmet na{eg inte- torske katarze, i tu alkemijsku preobrazbu njegove artisti~ke resa apstraktno, ili stilizirano vrijeme. ’Igrani’ je film igran energije. Prakti~no iskustvo animiranja tu je klju~no. Vjeru- jer kamera snima realno vrijeme, ali i stoga {to je predmet jem da je (na{a) animacija dobila trajna teoretskog pratioca, njegova interesa prirodna i ljudska okolina. No i animirani jer je toliko potrebno o njoj pripovijedati, obja{njavati je i film mo`e ’animirati’ takve sadr`aje, kao {to i igrani film sti- ohrabrivati... lizira na~ine interpretacije svoje znati`elje. Iz kvadrata u kvadrat kod igranog filma glumci su i ’realno’ stariji, kod Doista, s rado{}u sam po~eo ~itati njegove tekstove. Njego- animiranog filma, ukoliko snimamo, na primjer, uvijek je- va stajali{ta povijesno su argumentirana, osobna, u njihovu dan te isti crte` (uzmimo, neki lik), iz kvadrata u kvadrat on stiliziranju ne gnjavi nas samodopadnom terminologijom, je- ’nije stariji’ jer je uvijek nanovo grafi~ki ’reinkarniran’. zik mu je gotovo govorni, ali raznovrstan i vrlo, vrlo ~itljiv. Nekolicini vrlo ambicioznih tekstova koje je objavio u Lje- Svi mi {to se bavimo animacijom znamo dobro da }emo fan- topisu, koje je, eto, ukori~io, i to dvojezi~no, dao je zajed- tasti~ne ’realizme’ dobiti i kad integriramo potpuno proi- ni~ki naslov Animacija i realizam. Moram priznati, pobojao zvoljne kvadrate. Nacrtajte na prvom kvadratu krug, na dru- sam se da }e dodatnim uvodnim tekstom Midhat te`iti ka- gom to~kicu, na tre}i ulijepite fotku iz kalendara, na ~etvrti kvoj nategnutoj teoriji gdje se realizmom mo`e okrstiti sve otisnite palac, na peti napi{ite slovo A i tako dalje, i tako da- samo ako si retori~ki uporan, a pogotovo u `anru koji voli{ lje, i {to }e se dogoditi? Vrpca se sasvim sigurno ne}e potr- i koji je tvoja sudbina, no on radi upravo suprotno! Simpa- gati od {oka. ’Mrtva hladna’ odvrtjet }e nam taj film kao ti~no nam baca teoretsku rukavicu u lice, i kad su se ve} isu- svojevrsnu, a {to drugo — realnost. kali ma~evi, on nas poziva na pi}e. Stoga Ajanovi} s pravom skre}e razgovor na pitanja crtano- Realizam je ovdje doista inteligentno uporabljen kao katali- filmskog i igranofilmskog (dokumentarnog) realizma. Znao zator pomo}u kojega }emo vi{e nau~iti o animaciji samoj, sam kamo }e do}i: animacija je film i film je animacija! Za- njezinoj samozatajnoj povijesti, a onda kad je zavolimo ili {to oko toga postoje uop}e dileme? Zato {to u definiranju i barem svrnemo svoj ignorantski pogled na nju, on }e se dis- animacije i filma, kao {to rekoh, ljudi polaze od razli~itih pa- kretno povu}i, ostavljaju}i nas pametnijima o temi gdje pre- rametara. Naime, i film i animacija sastoje se od niza tehno- tjerana ’teorija’ mo`da i nije nu`na. Kroni~ni problem iona- lo{kih i kreativnih postupaka koji se preklapaju, a bogme ko jest stimulans za na{a izmu~ena osjetila i osje}aje, jer u negdje su i u kontradikciji. Doista, kod ’igranog’ filma inte- kakofoniji informacija kao da smo zaboravili gledati i slu{a- griranje (reprodukcija) snimljenih kvadrata klju~na je jer ti srcem. proizlazi (iz pone{to profane) ~injenice ljudske radoznalosti. Zbilja, ne znam ~ovjeka koji bi snimio neki prizor i ne bi (Legendarni Fadil Had`i}, kad sam mu predlo`io da bude imao volje to ikada odgledati. ~lanom me|unarodnog `irija 16. svjetskog festivala animira- Kod animacije percepcija realizma vi{e se iscrpljuje u samu nih filmova, iako iskreno po~a{}en, upitao me je: »^uj, ja postupku. Svojedobno mi je Pavao [talter priznao da njega sam ve} dugo izvan toga. Ho}u li ja znati prepoznati {to je animirani film zadivljuje najvi{e (i mo`da jedino) u fazi kre- najbolje i tako produktivno izvr{iti svoju ulogu?..« »Fadile, iranja predlo`aka, a da snimanje, postprodukcija i sama re- svi filmovi su toliko dobri, jednostavno uzmi za princip da je produkcija ~esto ~ak i frustriraju (zbog razli~itih kompromi- najbolji onaj koji ti se najvi{e svi|a...«, savjetovao sam mu). sa i pravila koji definiraju ’uspjeh’). Nakon mnogo godina Tako nas i Midhat, le`ernim teoretiziranjem i gotovo dosjet- bavljenja animacijom potpuno ga razumijem. I sam sve vi{e kom kojom krsti ovu knjigu, ipak upu}uje tek na jedinstve- u`ivam u samoj animaciji, a sve ostalo je zapravo — ’post- nu ljepotu animacije, a upitima i teoretskim dilemama tek kreativno’ vrijeme. Integracija crte`a pred na{im o~ima doi- poti~e na{e zanimanje. No, ono {to je najzanimljivije: mene sta je djetinja fascinacija i istinski fenomen, dok je integraci- osobno na to ne treba nukati, mene je animacija davno ’ku- ja prije snimljenih fotografija o~ekivani ~in radoznalosti is- pila’, ali razgovor o realizmu i animaciji nipo{to ne dr`im punjene realnim. benignim. Kona~no, igranofilmsko i dokumentarno integriranje kva- drata u sebi doista sadr`i sje}anje i poku{aj arhiviranja i ~u- Uvod: Na margini ’filmskog realizma’ vanja od zaborava gabarita ovoga na{ega svijeta, definirane Doista, te{ko je razgovarati o realnosti iz koje se izvodi arti- svjetlosnim fizikalnim u~incima. Integriranje crte`a (ili dru- sti~ki svjetonazor ’realizma’, ako }emo filozofski sumnjati gih artefakata) jest ~arolija i predstava koja postvaruje na{e kako je uop}e mogu} ikakav intelektualni konsenzus oko snove i slutnje o tome svijetu ~iji dio (i ~ijih pravila su dio) i toga, budu}i da svatko ’gleda iz svoje glave’ i ’vidi’ druk~ije. na{a osjetila. Kona~no, ve}ina teoretskih rasprava iscrpljuje se u metodo- logiji. Stoga, u ovom uvodnom poglavlju, Midhat pametno Crtani realizam Walta Disneyja otklanja takve nihilisti~ke spekulacije i uvodi nas ravno u Slijede}i dosljedno intelektualno iskustvo iz uvoda, Ajanovi- podru~je ’dogovora’. Realizam je doista sve ono iskustvo na- }u je sada lako i jednostavno Disneyjev crtanofilmski svjeto- {ih osjetila {to ga filmom poru~ujemo drugim ljudima. nazor nazvati realizmom jer je Disney, slijede}i svoje kreativ- 188 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 187 do 190 Maru{i}, J.: Knjiga za sladokusce animacije ne i tr`i{ne instinkte, upravo u kanonima o vizualiziranju i dam se i vjerujem da od ~itave zagreba~ke crtanofilmske o`ivljavanju do kojih je do{ao mukotrpnim iskustvom vidio epopeje ne}e ostati tek realizam ’maloga ~ovjeka’, koji je iz- optimalan i najsvrhovitiji sustav. Sustav koji }e, unato~ dubi- me|u korporacija i dionica s jedne i partijske diktature s ozama, stvoriti imperij, pomaknuti `ivost medija i `anra do druge strane izmislio — radni~ki savjet kao mimikriju za ap- neslu}enih razmjera, i navu}i na toga velikog ~ovjeka dvade- solutnu vlast Saveza komunista. setog stolje}a jal, zavist i katkada pravi pravcati teoretski ra- sizam. Srednjoeuropska animacija: Dobri vojak [vejk Ajanovi} se u ovom poglavlju uspje{no othrvao odlu~ivanju u civilnom odijelu ’za’ i ’protiv’. Koliko god velik i fascinantan bio, i Disney je No, evo iznena|enja u ovome poglavlju! bio obi~an i nesavr{en ljudski stvor u te{kom i kontrover- Na na~in kako sam to za`elio u prethodnom, Ajanovi} obi- znom stolje}u punom fantasti~nih iskoraka i stra{noga bar- lato analizira nekoliko djela iz Zagreba, sada u kontekstu barizma. I na mnogo provincijalnijim razinama bio sam svje- srednjoeuropske specifi~nosti: samoironije i humora kao je- dokom iste pojave. Kad sam kao mladac do{ao u Zagreb dinog smislenog odjeka na zastra{uju}e politi~ke manipula- film, prvo {to sam ~uo bilo je: »Vukoti} je pokrao drugima cije. Moram priznati, nisam se tim fenomenom ozbiljnije ba- ideje, njegov uspjeh le`i u manipulaciji ljudima...« i sli~ne vio. Tu, takozvanu srednju Europu doista sam podsvjesno gluposti. To su govorili ~ak i njegovi najbolji ’prijatelji’. nekako poistovje}ivao s ^esima (Slovake nekako manje po- I sam, zbog neumjerena zauzimanja za animaciju, do`ivlja- znajem). Svaka ~ast Kafki i njegovoj samoubojitoj depresiji, vam svakodnevne uvrede i tra~eve, potpuno neprimjerena ali susre}u}i i u godinama ’`eljezne zavjese’ brojne ^ehe osporavanja kao i provincijska megao~ekivanja. Umjetnost i (^ehinje) po na{oj obali, nisam imao dojam da su razmjeri sveukupno naslje|e velikoga Walta Ajanovi} s pravom za{ti- njihova bezna|a toliki. Pri~e o [vejku za mene su prvora- }uje od ugriza samosa`aljivih frustracija i mistifikacija. zredno humoristi~no {tivo, i nekako mi je politi~ki usud u cijeloj toj pri~i u drugom planu. Mali ~ovjek na razme|i svjetova — fenomen Mislim da Ajanovi} donekle hrabro Dovnikovi}a i Dragi}a zagreba~ke {kole crtanog filma stavlja uz Trnku i [vankmajera, a ’potpora’ Steinberga iz da- O fenomenu zagreba~ke {kole napisano je zbilja dosta tek- lekog New Yorka nije mi ba{ uvjerljiva. Svakako, ovo po- stova, i uglavnom vlada suglasje o klju~nim punktovima {to glavlje dr`im najpoticajnijim za mo`ebitnu polemiku. Poku- su definirali taj autenti~ni kulturni fenomen. Stoga Ajanovi- {at }u se oteti zlim mislima koje mi naviru na pomisao o ri- }ev tekst nudi i najmanje istra`iva~ke pomake u odnosu na zi~noj europskoj globalizaciji kojoj smo upravo svjedocima, ve} publicirano. Dapa~e, u dvije bitne to~ke zastajkuje na i udjelu srednjoeuropskog skepticizma u tom projektu, ko- pola puta... hem `elim sve samo ne da se prometne u birokratsku tirani- Izvrsno skre}e pozornost ~itatelja na bardove hrvatskoga ju kojoj smo svjedo~ili puna ~etiri stolje}a, nakon dobrona- stripa, jer ponavljati slabo znanu istinu o Maurovi}u i Neu- mjerna Cetinskog sabora o Bo`i}u 1526. godine, da bih do- gebaueru jo{ dugo ne}e biti naodmet. No, fenomen {kole ne `ivio da moji nastavnici u osnovnoj i srednjoj {koli glorifici- mo`e se objasniti samo time. Za razumijevanje nastanka za- raju Gavrila Principa kao ju`noslavenskoga junaka. greba~ke {kole ’upravo u Zagrebu’, treba znati i{~itati i upo- Osobno poznajem i Dovnikovi}a i Dragi}a i, iskreno, njiho- znati se sa jo{ nekoliko klju~nih kulturolo{kih silnica koje va ironija i humor akcelerirani su druk~ijim vjetrovima od nalazimo u literaturi i likovnim umjetnostima ovoga podne- onih u ^e{koj. Svaka europska samoironija nije nu`no i blja. No, hvalevrijedno je {to i Ajanovi} kona~no teoretski ’srednjoeuropska’. uvi|a da {kola svakako nije ’pala s neba’ i da Sergije Tagatz i predratna ’ekipa’ imaju malo dodira s onim {to }e nastati John Grierson i animirani film od Nesta{nog robota do danas. U ovom izvrsnom poglavlju, slijede}i lik i djelo radoholi~a- Druga to~ka koja Ajanovi}a zanima svakako je politi~ki kon- ra i zanesenjaka Griersona, ~ija fascinacija filmom dose`e tekst. Iako i u njega osje}am stanovitu simpatiju za samou- neuroti~ne razmjere, Ajanovi} sti`e do fenomena National pravnu iluziju i nesvrstanu utopiju, moram iskreno kazati Film Boarda iz Montreala, ustanove koja je stjecajem okol- ovo. Nakon i mog `ivotnog iskustva sa ’socijalizmom ljud- nosti ostvarila jedan od najve}ih utjecaja na samopouzdanje skoga lika’, dr`im to razdoblje prvorazrednom neodgovor- umjetni~ke animacije. U tom poglavlju, u kojem je divljenje no{}u ljudi koji su ga teoretski (ideolo{ki) podupirali. Griersonu zapravo i najmanje va`na, za mene osobno kriju Objektivno je zako~io, mogu}nosti nekoliko sljede}ih gene- se dva dragocjena trenutka. racija. Uz to, koliko god kapitalizam bio teoretski odvratan Prvi je ’otkri}e’ da je kinematografija na ameri~kom konti- i doista sli~io na najbolnije ljudske nesavr{enosti, iskreno, da nentu, koliko god ga mi do`ivljavali kao podru~je apsolutne ga nije bilo, ~ovjek jo{ ne bi prona{ao parni stroj. ’privatne’ inicijative, zapravo dr`avno generirana. Ajanovi} Na naslovnicu knjige Ajanovi} je stavio crte`e iz Dragi}eva govori o kanadskim iskustvima, no toplo mu preporu~am da Dnevnika, nude}i njegov razbaru{eni poetsko-animacijski zagrize u ne{to {to nije nitko do sada: u holivudski feno- svjetonazor kao specifi~no ~itanje zagreba~koga ’realizma’ u men! Nemojmo se iznenaditi ako jednoga dana otkrijemo da animaciji. [teta {to tim putem nije hrabrije u tekstu osvijetli- je svu tu fantasti~nu epopeju (dakako putem privatnih susta- o i mnoga druga antologijska ostvarenja koja spominje. Na- va) zapravo financirala — vojska! 189 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 187 do 190 Maru{i}, J.: Knjiga za sladokusce animacije

Fenomen Griersona stoga je razumljiv. Lenjin je rekao: »- I tu po~inju sve nevolje japanskoga filma. [to je njegovo ’pri- Film je za nas najva`niji...« i u Americi je dr`ava to nedvo- bli`avanje’ zahvaljuju}i komunikacijskoj i tehnolo{koj globa- smisleno shvatila i primijenila. lizaciji konkretnije, njihov identitet sve je nekako egzoti~no anakroniji. Japanci se jo{ jedini batrgaju pru`iti tr`i{tu filma Drugi punkt koji mi je u ovome poglavlju neizmjerno drag ne{to drugo od zastra{uju}e prevladavaju}ih kli{eja ameri~- jest analiza ’moje kanadske generacije’. Moja osobna karije- ke kinematografije. Te kli{eje davno smo zaboravili gledati ra rasla je zajedno s curama i de~kima producenta Dereka kao ’egzotiku’. Ameri~ki je film postao abecedom filmskog Lamba. Ishu Patel, John Weldon, Linn Smith, Caroline komuniciranja. Leaf... moji su osobni prijatelji. Bio sam na tulumu kad su Jannet Pearlman i Derek Lamb po~eli ’hodati’ (na`alost, lani Moje sazrijevanje o Dalekom istoku i{lo je sporo, kao {to su su se razveli). Otkrit }u vam {to nisam javno do sada: da De- to bili i moji pohodi. No, nakon nekoliko putovanja u Japan rek Lamb nije oti{ao u Boston, i moja crtanofilmska karijera (bio sam prvi ’s ovih prostora’ koji je stupio u kontakt sa Te- bila bi sli~na Grgi}evoj. Bili smo, naime, ve} sve dogovorili zukom) i u ostale dalekoisto~ne zemlje (poglavito Kinu) pot- oko moga dolaska u Filmboard. puno sam razumio rezultate Drugog svjetskog rata na Paci- fiku. Japanci su naime toliko kreativni i radi{ni da im se u Dr`avna kinematografija do`ivljavala je cikli~ke krize. Kad bitci za tr`i{ta jeftine radne snage Ameri ne dopu{taju pro{i- je osamdesetih i u Kanadu stigla ’reganomika’, drasti~no su riti ni za jednu siku! srezali prora~un Filmboardu. Tada{nji nasljednik Lamba I {to je ostalo Japancima? Naivno poku{ati izvoziti svoju Daug NcDonald, s potpisima najpoznatijih autora, zamolio kulturu s pomo}u tehnolo{kog usavr{avanja. je nas u Zagrebu da napi{emo protest u Ottawu, i mi smo pi- sali predsjedniku vlade Trudeauu kakva je kulturna {teta za Ajanovi} ne pi{e o tom kontekstu, ali iz dirljivog i dramati~- Kanadu rezati krila tom kreativnom poletu. Zamislite kakav nog razvoja mange i potom anime i{~itava se taj originalni smo autoritet bili u to doba! poku{aj konkurencije. Dr`im im pal~eve, ali sam skepti~an u ishod. No, za razliku od Europe koja ~eka (i ’srednjoeurop- ski’ se kesi), Japanci stjerani na nekoliko oto~i}a pani~no i Ugro`eni megalopolis japanskih anime-filmova uporno kreiraju svoje kvadrate radi{no{}u koju je katkada Za mene kao profesionalca u animaciji ovo je najzanimljivi- te{ko pojmiti. je poglavlje. Ajanovi} nam je opisao genezu i uzlet jedne ki- I zaklju~it }u: pred nama je iznimna knjiga za crtanofilmske nematografije koja je doista ’daleko’, iako je njezin povijesni sladokusce, knjiga koja je kona~no popunila tanu{nu biblio- ideal pribli`iti se svijetu. Ali tako da u tom pribli`avanju teku literature na hrvatskom jeziku o animaciji. Ajanovi} je o~uva ono {to dr`i klju~nim da bi pribli`avanje imalo ikakva najavio novu zbirku: Animacija i nadrealizam. Hm, mo`da smisla: svijest o vlastitu identitetu. na naslovnici bude... na primjer, crte` iz filma Idu dani...

190 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. U POVODU KNJIGA

UDK: 791.63:061.237(497.5) Marijan Krivak 11 godina Autorskog studija — monografija i DVD Milan Bukovac, Milan Bun~i} i Zoran Tadi} ur., 2004, Zagreb: Autorski studio, Hrvatski filmski savez

Autorski studio Fotografija — film — video osebujna je po- java na ovda{njoj kulturnoj sceni. Gotovo neformalna udru- ga koja okuplja zaljubljenike u film i srodne mu medijske po- jave, ove }e godine navr{iti punih dvanaest godina postoja- nja. Nastao 1992. godine, u mo`da najnepovoljnijem deset- lje}u za bilo kakvu kreativnu aktivnost takve vrste, Autorski studio opstao je i doima se ja~im negoli ikada. Prije pro{lo- godi{njega tre}eg prvenstva AS FFV-a, dovr{ena je i jedna vrijedna, u svakom pogledu reprezentativna publikacija. Na- ime, u povodu (prvih) 11 godina Autorskog studija izi{ao je istoimeni katalog uz pripadni mu DVD s izborom njegovih najboljih uradaka. Multimedijalna publikacija promovirana je polovicom svib- nja ove godine u prostorima kina Tu{kanac. Tim su povodom o katalogu, svojevrsnoj klupskoj monografiji, progovorili Vera Robi} [karica (u ime suizdava~a Hrvatskoga filmskog saveza), predsjednik AS-a Zoran Tadi} te filmski teoreti~ar i stru~njak Hrvoje Turkovi}. Posljednji je posebice istaknuo dragocjenost izdanja, jer su srodni monografski prikazi jo{ toliko rijetki na ovim prostorima. Zbog prilo`enih filmogra- fija, knjiga }e ostati neprocjenjiv priru~nik za budu}e pisanje o Autorskom studiju, ali i {ire. Alternativni je film, tako|er, dobio vrijedan prilog svojim leksikografskim jedinicama. Kraj predstavljanja, pak, obilje`ila je projekcija najnovijega rada klupskog velemajstora i ’dobrog duha Autorskog studi- ja’, Milana Bukovca, posveta Darku Verni}u-Bundiju, Mind Games. Izbor radova na DVD-u sa~inio je Zoran Tadi}, for- malni predsjednik toga neformalnog kluba. Prvaci studija On }e re}i u uvodniku za spomenuti katalog: »Autorski stu- Istodobno, Autorskim studiom pojedinim su radovima pro- dio okuplja autore, okuplja pojedince, slobodne i samostalne defilirali i mnogi afirmirani hrvatski alternativci, poput vide- stvaraoce koji ulaskom u takav filmski klub ne gube ni{ta od omajstora Vlade Zrni}a i Zdravka Musta}a, ali, primjerice, i svoje autorske slobode, od svoje kreativne imaginacije, od afirmirani dokumentarist Branko I{tvan~i}. Od 2001. u svojeg stvarala~kog digniteta.« Upravo mu je takav karakter okviru Autorskoga studija, odr`ava se i prvenstvo najboljih osebujnoga filmskog kluba i omogu}io da opstane toliki niz godi{njih uradaka klupske produkcije. Prvo je takvo prven- godina te da pred sobom i nadalje otvara nove kreativne stvo bila retrospektiva dotada{nje devetogodi{nje produkci- prostore. je kluba, dok su drugu i tre}u istovrsnu priredbu obilje`ila Filmografija kluba penje se na gotovo dvjesto radova u pro- natjecanja najboljih filmova teku}ih godina. teklom razdoblju, {to ga ~ini najplodnijim u razmjeru sa sli~- Pobjednik i {ampion prvoga prvenstva bio je karizmati~ni nim filmskim udrugama. Osim {to jezgru kluba sa~injavaju ~lan udruge Stjepan Vidakovi}, svojom film-dosjetkom Au- vrhunski majstori i velemajstori filmskoga zanata — poput toportret (1995). Primat 2002. odnio je dokumentarnim Milana Bukovca, Milana Bun~i}a, Tomislave Vere{ i spome- uratkom Zanimanje ili zabava Luka Stama}. Aktualni je nutoga Tadi}a — u njemu su se isku{ali i posvema{nji ama- klupski {ampion, prvak za 2003, igrana parodija Story Super teri, skloni pustolovini snimanja filmskog uratka, od ekspe- Noga Luke Hrgovi}a i Marina Bu{i}a. Ipak, ono {to najre- rimenta i dokumenta do kratkih igranih filmova. prezentativnije obilje`uje rad Autorskoga studija od njegova 191 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 191 do 192 Krivak, M.: 11 godina Autorskog studija — monografija i DVD

osnutka svojevrstan je medijski eksperiment. Stoga se i pri- ma. No, na kraju, kona~an je dojam da su neki potencijali lo`eni DVD, u gotovo dva sata trajanja, najvi{e usmjerio tom pri~e ostali neiskori{teni za mo`da autorski uspjeliju cjelinu. filmskom segmentu. O Musta}evu Bouquetu pisano je dosada kao o malo kojem Jednako tako, valja napomenuti, ne ustrajava se na (sasvim alternativnom radu na ovim prostorima. Bouquet (1996) jest sigurno!) perjanici Autorskoga studija, Milanu Bukovcu — splet autorovih vizualnih i meditativnih asocijacija uz poje- ~ijih vi{e od trideset radova ~ini jezgru klupskog opusa — dine cvjetove: karanfil, narcis, ru`a, orhideja, suncokret. Sli- nego se `ele istaknuti kreativni vrhunci {to {irega kruga su- kovno raznorodni i formalno razli~iti dijelovi rada objedi- radnika, pa tako jedanaest godina autorskog studija donosi njeni su i zaokru`eni slow-motionom ljudskog(ih) tijela u pr- ukupno ~etrnaest autora. vome i posljednjem segmentu uratka. U oba su zvu~nom ku- lisom umiruju}e, sjetne, no ujedno i zastra{uju}e misti~ne Ispitivanje percepcije, kao jedna od domena eksperimentalne Satiejeve klavirske minijature. Jednostavno, remek-djelo! estetike, postaje pre{utnim samonametnutim autorskim po- stupkom Autorskog studija. Sam mehanizam kamere, projek- Radovi jednog od pionira ovda{njega neprofesijskoga filma cijskog aparata, kao i zrnata struktura videoekrana postaju i jednog od osniva~a Studija, Tomice Horvata, mo`da ponaj- dovoljnim razlogom za stvarala~ki eksperiment, za post- vi{e djeluju krhkim pred sudom vremena. Ni Razgovor strukturalisti~ku razgradnju formalnih i sadr`ajnih elementa ugodni (1995), a ni Prolaznik (1993) ne prelaze razinu jed- umjetni~koga rada, teksta... Sve {to vrpca, kamera, pa ~ak i nokratne dosjetke. Sli~no se mo`e kazati i za rad drugoga realno habanje i propadanje sirovog materijala zna~i kao klupskog pionira Renata \o{i}a, popularnijega kao Renme- osnovni preduvjet nastanka video-rada, ulazi u tematizirani na. Mo`da se neki od njegovih kasnijih spotova mogao pret- prostor i sama videoostvarenja. Kada se tomu pridoda i be- postaviti ranome eksperimentu Um iznad materije (1992), skrajna varijabilnost ra~unalne obrade slikovnog zapisa i di- ina~e jednome od prvih radova Studija. gitalno slikarstvo, mogu}nosti doista postaju beskrajne! S tog Danas vrlo afirmiran kako eksperimentator, no prije svega izvora napaja se i habitus Autorskoga studija u svojim najza- dokumentarist, Damir ^u~i}, tako|er je dijelom bolje pro{- nimljivijim i najboljim ostvarenjima. losti Autorskog studija. Provest }u kratku analizu radova ponu|enih na retrospek- Suradnjom s Borisom Poljakom ^u~i} se nametnuo kao jed- tivni ogled. Krenimo obrnutim redom od onoga na DVD-u. na od najva`nijih autorskih osobnosti suvremene hrvatske filmske alternative: posebice radom Onkraj (2002). Iako ne Rad Vlade Zrni}a Ave morituri te salutant (1995) govori o dose`e ^u~i}ev dosada najbolji uradak, pro{logodi{nji vrlo ’ubijenom gradu’ Vukovaru. Pomalo pateti~no intoniran, tra`eni dokumentarac La Strada, Filmom protiv autora rad donosi sve najbolje karakteristike Zrni}eva autorskog (1998) nagovje{}uje vrsna dokumentarista. rukopisa. Tehni~ki savr{eno izveden, on donosi i dimenziju Radovi, uz Tomislavu Vere{, najzastupljenijeg autora na topline u tehnologijski hladan medij videa. Radovi Stjepana DVD-u, Milana Bun~i}a, pokazuju ponajprije nepobitno na- Vidakovi}a uvijek su dojmljive minijature jednominutnoga dahnu}e, ne uvijek i najbolje preto~eno u dovr{enim ostva- trajanja. Najbolje su oli~enje dobile u Autoportretu (1995), renjima. Pritom se minijature, s neizbje`nim Stjepanom Vi- gdje autorova suptilna samoironija nabraja vlastito ime u dakovi}em kao protagonistom, Train 622 (2001) i Silvestro- svim kategorijama odjavne {pice. Rad je radikalno propitiva- vo (2002), pokazuju uspjelijim od ranijih radova. Bun~i} je, nje pozicije autora u samozadanome mediju. svakako, svojom minimalisti~kom poetikom, jedan od auto- Radovi Tomislave Vere{ donose rodnu senzibilnost u klup- ra po kojima je Autorski studio naprepoznatljiviji. sku putovnicu Autorskoga studija. Njezino meko, `ensko pi- Kona~no, sasvim sigurno ne i najmanje va`an autor, Milan smo gotovo se opipljivo preta~e u osobna i meditativna pre- Bukovac na DVD-u, zastupljen je sa samo dva rada: Back ispit(s)ivanja medija. U tom je smislu znakovit njezin rad Ne- Home (1996) i Circle (2003). Iako u opusu ima, prema {to osobno (1997). Motiv, pak, susjeda na klupi, u istoime- mome mi{ljenju, barem desetak — ako ne vrednijih, a ono nom radu iz 1998, kroz sugeriranu asocijaciju nestanka iz dojmljivijih! — uradaka, i ovi radovi ocrtavaju Bukovca kao na{e percepcije i (mo`da) njegove mogu}e smrti, daje meta- vjerojatno najva`nijeg i najustrajnijeg hrvatskog eksperimen- fizi~ku sjetu u samo jednoj minuti. tatora. Time se ujedno pojavljuje ideja, pa i prijedlog neko- Dalibor Tunguz autor je posve druk~ijeg izvori{ta. Njegov je ga samostalna Bukov~eva DVD-a, koji bi uklju~ivao sve naj- eksperiment najve}im dijelom utemeljen na ispitivanju teh- bolje radove tog ’dobro}udnog genijalca’ Autorskog studija. ni~kih mogu}nosti medija. U tom je smislu Snow (2000), Tu bi na{li mjesta kako klupski prvenac Energy of Tape uspjelije ostvarenje od Time Machine (1996). Rad Tkaleca, (1992) tako i jo{ nedovr{eni, pretpremijerno prikazani Mind Han`eka i Ivekovi}a vrlo je inventivan dokumentarac i govo- Games (2003-2004). ri o navlastitom iskustvu `ivota u Zagrebu. Fata i morgana Dok se za rod igranoga filma na ovim prostorima mo`e re}i metropole (1998) vrlo je zrelo ostvarenje vrlo mladih autora. da tek posljednjih godina mukotrpno izlazi iz predmoder- nog poimanja formalne i sadr`ajne strukture samozadanih Prepoznatljiv rukopis koordinata filmske pri~e — pa ~ak i kada nastoji poetiku vi- Stama}ev film Zanimanje ili zabava, slavodobitnik prvenstva deospota prenijeti u jedan drugi, videofilmski idiom — Au- 2002, iznosi pripovijest o zagreba~kim kolporterima, na gra- torski studio njeguje ~ist, dosljedan i prepoznatljiv rukopis u nici izme|u patetike i jetkog autorskog odmaka. Ta naizgled okviru medijskog eksperimenta. nezahvalna profesija otkriva se i u nekim zanimljivim detalji- Po`elio bih mu jo{ barem jedanaest uspje{nih godina! 192 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. LJETOPISOV LJETOPIS

Marcella Jeli} Kronika Svibanj-rujan 2004.

7-9. svibnja te{ko}ama kao i hrvatska kina sli~nih programa, iako je 2002. progla{e- Prvi festival vjerskoga filma In te, domine, speravi odr`an je u Kra{i}u. no najboljim programskim kinom u Njema~koj. Nizu autora dodijeljena su priznanja, me|u kojima pater Ton~i Trstenjak, 15. svibnja Ivan Juki}, [ime Strikoman, Ninoslav Lov~evi}, Vlado Zrni}, Bernardin U Kinu Tu{kanac predstavljena je monografija 11 godina Autorskog stu- Modri} i drugi. Prvi festival vjerskog filma obuhvatio je 22 filma i nije bio dija, objavljena u nakladi Autorskog studija i Hrvatskoga filmskog save- natjecateljskoga karaktera. Idu}e godine, najavljeno je, Festival }e posta- za, o kojoj su govorili teoreti~ar filma Hrvoje Turkovi} te filmski redatelj ti me|unarodna manifestacija. Zoran Tadi}, ina~e predsjednik Studija i, uz Milana Bukovca i Milana 10. svibnja Bun~i}a, jedan od prire|iva~a monografije. Prikazan je kratki eksperi- Kino Tu{kanac u lipnju o~ekuje nastavak obnove, a financirat }e je grad mentalni film osniva~a Studija Milana Bukovca Mind Games. Uz mono- Zagreb, objavljeno je u medijima. »Radovi bi trebali zapo~eti 12. lipnja, grafiju je objavljen i DVD s 27, uglavnom eksperimentalnih, filmova ~la- a zavr{iti u rujnu, do kada bi se trebala obnoviti dvorana, odnosno rije{i- nova Autorskog studija — FFV, koji se osim proizvodnje filmova i potica- ti problem grijanja i ostali problemi koji su se pokazali u hodu«, rekla je nja autorskog filmskog rada bavi organizacijom filmskih i videote~ajeva voditeljica Filmskih programa Hrvatskog filmskog saveza Agar Pata. Ta- za ~lanove i po~etnike. ko|er, za rad }e se osposobiti i videogledaonica s radionicom u kojoj }e se odr`avati videoprojekcije, autorske ve~eri, susreti s autorima, tribine... 15-30. svibnja U rujnu bi se trebala otvoriti i interna videoteka, u kojoj }e uz uporabu U sklopu kampanje GRAK koju su inicirale Grupa za `enska ljudska pra- knji`nice s filmskim ~asopisima i literaturom vezanom uz filmsko stvara- va, B.a.B.e i CESI — Centar za edukaciju i savjetovanje `ena, prikazani su la{tvo zainteresirani mo}i filmove pogledati na videu ili DVD-u. u klubu Mama dokumentarci Ne~ija zemlja Borisa Ra{eta te Manufactu- ring Consent: Noam Chomsky and the Media Marka Archbara i Petera 12. svibnja Wintonicka. U Knji`nici Ivana Gorana Kova~i}a prikazan je film Zrcalo (Zerkalo) An- dreja Tarkovskog iz 1974. godine. 16. svibnja Objavljeno je da je film Antuna Vrdoljaka Duga mra~na no} vidjelo tri- 13-14. svibnja deset tisu}a gledatelja. Deutsche Video Kunst 2000-2002 naslov je programa koji se prikazuje u Dvorani MM Studentskog centra u Zagrebu. Rije~ je o dvadesetak suvre- 18. svibnja menih njema~kih videoradova nagra|enih na videofestivalu u gradu Mar- Animator Borivoj Dovnikovi} Bordo pozvan je na Me|unarodni festival lu. animacije I Castelli Animati kao ~lan `irija. Festival se odr`ava od 1. do 13. svibnja 5. prosinca u talijanskom gradu Genzano da Roma, a pozivnicu je dobila i Vesna Dovnikovi}, glavna tajnica ASIFA-e, Me|unarodne organizacije U Klubu mama odr`ano je predstavljanje dva slovenska filmska festivala: Kino Otok (Izola) i Sniff (Novo Mesto). Na festivalu u Izoli prikazuju se animiranog filma. U skopu festivala bit }e organizirana i retrospektiva suvremeni i klasi~ni filmovi iz Azije, Afrike, Latinske Amerike i Isto~ne Dovnikovi}evih filmova, a iz njegove bogate filmografije za prikazivanje Europe, a Novo Mesto specijalizirano je za filmove kratkoga metra. Pri- su izdvojeni filmovi Ceremonija (1965), Znati`elja (1966), Krek (1967), kazan je hongkon{ki film Running on Karma (2003), ~iju re`iju potpisu- Ljubitelji cvije}a (1970), Putnik drugog razreda (1973), N. N. (1976), ju Johnnie To i Wai Ka Fai. [kola hodanja (1978), Jedan dan `ivota (1982) i Uzbudljiva ljubavna pri- ~a (1989). 13. svibnja — 8. lipnja Ciklus hrvatskoga trash filma koji je sastavio Nenad Polimac prikazan je 18-29. svibnja u sklopu Filmskih programa u kinu Tu{kanac. Na programu su bili Tajna U Kinu Tu{kanac prikazan je producentski ciklus Marina Karmitza. Na dvorca I.B. (1951) Milana Kati}a, [eki snima, pazi se (1962) Marijana programu su bili filmovi @enski posli (Une affaire de femmes, 1988) Cla- Vajde, ^ovjek koga treba ubiti (1979) Veljka Bulaji}a, Luda ku}a (1980) udea Chabrola, Mélo (1986) Alaina Resnaisa, Vjetar }e nas odnijeti (Le Ljubi{e Risti}a, Ja sam tvoj Bog (1982) Zvonimira Maycuga, Oaza (1989) vent nous emportera, 1999) Abbasa Kiarostamija, [ifra nepoznato (Code Zvonimira Maycuga, Kalvarija (1996) Vjekoslava Majcuga, Izgubljeno Inconnu, 2000) Michaela Hanekea, Mala bra}a (Petits fréres, 1999) Jac- blago (1996) Darka Verni}a-Bundija, Anticasanova (1985) Vladimira Ta- quesa Doillona, Tri boje: Plavo (Trois couleurs: Bleu, 1993) Krzysztofa Ki- deja te tri filma Bore Leeja U kand`ama velegrada, U kand`ama orla i eslowskog i Sedam dana negdje drugdje (Sept jours ailleurs, 1969), koji je Smrtonosna igra. re`irao sam Karmitz. 14. svibnja 19. svibnja Programska/komunalna kina u tranziciji i tr`i{noj utakmici — izme|u Prire|ena je projekcija kratkih filmova Lordana Zafranovi}a u Klubu net- filmske ba{tine i multipleksa naslov je stru~noga savjetovanja odr`ana u kulture Mama. Prikazana su ~etiri Zafranovi}eva kratka filma iz neprofe- KIC-ovu Art-kinu. Skup su organizirali Kulturno-informativni centar, sijskog razdoblja: Dnevnik, Koncert, Pri~a i Dijalo{ka trilogija. Program Ministarstvo kulture, zagreba~ki Gradski ured za kulturu i Goetheov in- Vizualnoga kolegija ostvaren je uz pomo} Hrvatskoga filmskog saveza. stitut. Svrha je savjetovanja utvrditi te{ko}e i mogu}nosti unapre|enja su- U Knji`nici Ivana Gorana Kova~i}a prikazan je film Stalker Andreja Tar- radnje u prikazivanju nekomercijalnih kinotekinih i art-filmskih progra- kovskog iz 1979. godine. ma. Me|u sudionicima su bili predstavnici berlinskoga kina Babylon, koje Odr`an je drugi dio programa Vizualnog kolegija posve}ena ameri~kom obilje`ava 75. obljetnicu djelovanja, a u svojem se radu susre}e sa sli~nim redatelju, snimatelju, filmskom teoreti~aru i profesoru Stanu Brakhageu

193 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 193 do 198 Jeli}, M.: Kronika

(1933-2003) u Klubu Mama. Prikazani su inserti dokumentarnoga filma (1983) Carlosa Saure, Carmen (1984) Francesca Rosija i Lisinski (1944) Brakhage o Brakhageu i njegov najpoznatiji film Pas zvijezda ~ovjek. Oktavijana Mileti}a. 19-22. svibnja 2. lipnja Na 15. festivalu {vicarskoga filma i videa u Spiezu nagra|ena su ~etiri fil- Knji`nica Ivana Gorana Kova~i}a priredila je projekciju filma @rtva (Of- ma nagradom Zlatni zmaj, a prvi put dodijeljene su i dvije glavne nagra- fret) Andreja Tarkovskog. de, koje su dobili filmovi Green Oaks `enevske redateljice Zenide Rucan- 3-6. lipnja dra i hrvatskoga re`isera. U Zadru je odr`ana 42. revija hrvatskoga filmskog i videostvarala{tva dje- 20. svibnja ce i mlade`i. Prikazano je 99 videoostvarenja (od toga 65 videoostvare- Kinoklub Zagreb organizirao je premijeru srednjometra`nog igranog fil- nja djece i 34 mlade`i), a tri ocjenjiva~ka suda, stru~ni, sud djece i sud ma Fikcije autora Marka Majerskog. Glavnu ulogu tuma~i Csilla Barath- mlade`i, dodjeljivali su nagrade u pet kategorija: za igrani film, za doku- Bastai}, a u ostalim su rolama Vedran Strasser, Frano Ma{kovi} i Dalibor mentarni film, za animirani film, za film u otvorenoj kategoriji i za TV- Vidovi}. reporta`u. Ministarstvo kulture raspisalo je natje~aj za sufinanciranje filmske proi- 7. lipnja zvodnje u 2004. za dugometra`ne igrane, kratkometra`ne igrane i doku- mentarne, animirane filmove i alternativne projekte. Mogu se prijaviti i Dokumentarni filmovi produkcije Factum pozvani su na nekoliko svjet- me|unarodni koprodukcijski projekti u tim kategorijama te djelomi~no skih festivala. Tri Factumova filma, O kravama i ljudima Zrinke Matije- ili potpuno realizirani filmovi. vi} Veli~an i Neboj{e Slijep~evi}a, Susjedi Annike Sylvin Reuter i ^uvar teglja~a Silvija Miro{ni~enka, upravo su prikazani na festivalu Ecocinema 27-30. svibnja na otoku Rhodosu u Gr~koj, a ^uvar teglja~a sudjelovat }e u lipnju na Na Drugom me|unarodnom filmskom festivalu u Dubrovniku prikazano me|unarodnom festivalu dokumentarnog i antropolo{kog filma u Parnu je pedesetak filmskih naslova, od toga jedanaest cjelove~ernjih, iz cijelog u Estoniji te potkraj srpnja u Motovunu. Sve o Evi Silvestra Kolbasa iza- svijeta. Nagrada Libertas za `ivotno djelo dodijeljena je producentu Bran- bran je u regionalnu dokumentarnu selekciju 10. sarajevskog filmskog fe- ku Lustigu, dvostrukom dobitniku Oscara. U okviru festivalskoga progra- stivala. Na festivalu Balkan Black Box u Berlinu Factum je tako|er gosto- ma Croatia focus prikazana su i tri filma hrvatskog redatelja Krste Papi- vao s dvama filmovima, Pe{~enopolis Zrinke Matijevi} Veli~an i To je ne- }a: Infekcija, Lisice i Kad mrtvi zapjevaju, a u natjecateljskom je progra- kako ravnopravno Dane Budisavljevi}. mu sedam filmova. Festival realizira Dubrovnik Film Institute iz SAD, u suradnji s Gradom Dubrovnikom i Ministarstvom kulture. 7-13. lipnja U sklopu eksperimentalno istra`iva~kog programa Pilot 04 Studija Muze- 28. svibnja ja suvremene umjetnosti odr`at je program projekcija videopilot — hrvat- U programu Nijemi film i zvuk u Dvorani MM prikazan je film Stra{ne ski eksperimentalni film i video, ostvaren u suradnji s Hrvatskim filmskim pri~e (1919) Richarda Oswalda uz klavirsku pratnju Damira Greguri}a. savezom. Tema je autoreferencijalnost, a tematske cikluse izabrale su An- Stra{ne pri~e Richarda Oswalda iz 1919. prvi su epizodni horor-film. tonia Maja~a i Ana [imi~i}. Prikazani su radovi Video Imunitet Dalibora Ministar kulture Bo`o Bi{kupi} imenovao je predsjednika i ~lanove Vije- Martinisa, Autobiografija Davora Mezaka, Instrukcije Sanje Ivekovi}, }a za film i kinematografiju. Novi predsjednik Vije}a za film i kinemato- More Tanje Goli}, Emit Ane [imi~i}, Bouqet Zdravka Musta}a, Skok Re- grafiju je Ante Peterli}, a ~lanovi su Nada Ga~e{i}-Livakovi}, Alfi Kabiljo, nate Poljak i drugi. Milivoj Puhlovski i Branka Sömen. 8-13. lipnja 28-29. svibnja U Kinoteci je prikazana retrospektiva zagreba~ke {kole crtanog filma Hrvatska revija jednominutnih filmova, dvanaesta po redu, odr`ana je u Ususret Animafestu, tijekom koje }e biti prikazano pet programa — naj- Po`egi. Prijavljeno je bilo 207 filmova iz 27 zemalja, a za natjecanje u nagra|ivaniji filmovi zagreba~ke {kole crtanog filma, najbolji filmovi za slu`benom programu izabrano je njih 48 — osamnaest igranih, petnaest djecu, najbolje od nove produkcije Zagreb filma, dragulji Zagreb filma animiranih, jedanaest eksperimentalnih i ~etiri dokumentarna. Prvu na- koje je Giannalberto Bendazzi uvrstio me|u 84 najbolja animirana filma gradu `iri je dodijelio filmu Frustration on an Ordinary Day (Malin Or- nastala u svijetu od 1908. do 1997. te klasici zagreba~ke {kole crtanog fil- vik, [vedska). ma. 29. svibnja 8. lipnja Nakon dvadeset godina prekida, filmska ku}a Kosovafilm snima ponov- Dru{tvo hrvatskih filmskih redatelja organiziralo je tribinu pod naslovom no snima film na albanskom jeziku Kukumi, u koprodukciji sa zagreba~- Hrvatski animirani film — izme|u zagreba~ke {kole i realnosti na kojoj se kim Jadran filmom. Film, ra|en prema scenariju Mehmeta Kraje, re`irat razgovaralo o doma}oj animiranoj produkciji. Tribinu je vodio Jo{ko Ma- }e Isa Qosje, a financirat }e ga kosovsko ministarstvo kulture. Planira se ru{i}, a sudjelovali su profesori na Odsjeku animacije Akademije likovnih nastavak suradnje Jadran filma na obnavljanu kosovske kinematografije. umjetnosti Neven Petri~i}, Goce Vaskov, Kre{imir Zimoni}, Ivan Ladislav U skladi{tu Tekstilnoga kombinata Zagreb, u sklopu izlo`be Spremi{te Galeta i Darko Kre~ te urednica redakcije za animirani film HTV-a Vesna Lovre Artukovi}a, prikazan je film Kra|a Lukasa Nole. Rije~ je o ekspe- Sudar. rimentalnom filmu koji tematizira kra|u 26 Artukovi}evih slika nakon retrospektive u Madridu. 9. lipnja U Kinoklubu Split prikazan je film Do posljednjeg daha (A bout de souf- 31. svibnja fle) Jean-Luca Godarda. Film Zemlja i sloboda (Land and Freedom) britanskoga redatelja Kena Branko Lustig odr`ao je predavanje na Akademiji dramske umjetnosti u Loacha prikazan je u Klubu Mama 31. svibnja. Zagrebu s temom Leaseback financiranje. Nagrada Vladimir Nazor za `ivotno djelo za filmsku umjetnost u 2003. U gostionici Pod starim krovovima u Zagrebu prikazan je igrani film Nije pripala je dramskom umjetniku Iliji Ivezi}u. Odluku o nagradama na bed Mladena Dizdara, po scenariju Zorana Lazi}a i Aleksandra Holige. osnovi prijedloga povjerenstava jednoglasno je donio odbor Nazora u sa- stavu Milan Mogu{, predsjednik Odbora, Goran Grgi}, Jagoda Martin~e- Projekcija filmova Stana Brakhagea bila je u Klubu net-kulture Mama, uz vi}, Kre{imir Nemec, Ante Peterli}, Jerko Ro{in i Fe|a Vuki}. Godi{njeg uvod Tanje Vrvilo. Na programu je bilo jedanaest kratkih filmova nasta- Nazora za filmsku umjetnost dobio je Zrinko Ogresta za film Tu. Nagra- lih izme|u 1954. i 2001. godine. de su uru~ene na sve~anoj sjednici 19. lipnja. U Knji`nici Ivana Gorana Kova~i}a prikazan je dokumentarni film Jedan dan u `ivotu Andreja Arsenjevi~a Chrisa Markera o ruskom redatelju An- 1-12. lipnja dreju Tarkovskom. Filmski programi, odnosno Kino Tu{kanac, priredili su ciklus Glazba i film u sklopu kojeg su prikazani ovi naslovi: ^ajkovski (Chaikovsky, 12. lipnja 1969) Igora Talankina, Proljetna simfonija (Frühlingssinfonie, 1983) Pe- Odr`ana je projekcija prvonagra|enih radova djece i mlade`i na 42. revi- tera Schamonija, Kontesa Dora (1993) Zvonimira Berkovi}a, Carmen ji hrvatskoga filmskog i videostvarala{tva u Kinu Tu{kanac. 194 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 193 do 198 Jeli}, M.: Kronika

14-19. lipnja 22. lipnja Animirani film Atama Yama (Glava gora) redatelja Kojia Yamamure osvo- Proslava tri mjeseca postojanja filmskoga portala posve}ena hrvatskom jio je Grand prix 16. svjetskog festivala animiranih filmova, Animafesta. filmu, film.hr, odr`ana je u Klubu Gjuro. Prikazani su isje~ci iz filmova Druga nagrada pripala je filmu Fast film redatelja Virgila Widricha. Na- Sto minuta Slave, Ta divna splitska no} i Oprosti za kung-fu. Cigare su do- gra|en je i hrvatski animirani film Ciganjska Marka Me{trovi}a i Davora dijeljene trojcu Ogresta — Bre{an — Ivanda za koordinirani u~inak u Me|ure~ana i to jednom od pet nagrada za ostvarenja s posebnim vrijed- o`ivljavanju filmskoga prostora, jer su njihovi filmovi uvr{teni u progra- nostima. Najboljom debitanticom progla{ena je Anja Struck s filmom Al- me A-festivala. Igor Mirkovi} dobio je nagradu za uspjeh dokumentarca lerleirauch, publici se najvi{e svidio Ward 13 Petera Cornwella, dok su Sretno dijete, a dodijeljene su i nagrade portalova web-natje~aja za film- Fast film nagradili hrvatski filmski kriti~ari i Hrvatski filmski savez. Ina- sku pri~u. Nagrade su dobili Igor Lep~in iz Zagreba za pri~u pod nazivom ~e, u natjecateljske programe ovogodi{njega Animafesta prijavljeno je Podstanar te Sanja ^okoli} iz Omi{a za pri~u @u~ i ocat. 1507 filmova iz 56 zemalja, a po~asni predsjednik festivala bio je oskaro- 23. lipnja vac Michael Dudok De Witt. U Kinoklubu Split prikazan je film Prezir (Le Mepris) Jean-Luca Godarda. 14. lipnja U ciklusu europskog autorskog filma prikazani su filmovi producenta Po~ela je njema~ka kinodistribucija hrvatskog igranog filma Fine mrtve Marina Karmitza u Dvorani MM SC-a. djevojke redatelja Dalibora Matani}a, koja }e trajati sljede}ih nekoliko 24. lipnja mjeseci u vi{e od ~etiristo njema~kih kinodvorana. Film nastao u kopro- Filmovi produkcijske ku}e Fade in prikazani su u Kinoklubu Split. Rije~ dukciji Alka filma i HRT-a distribuirat }e tvrtka Globus Film pod naslo- je o animiranom filmu Ciganjska te dokumentarcima Gay Pride — Za- vom Schöne tote Mädchen. Film je sinkroniziran na njema~ki jezik te se greb, @enska posla, Savr{eno dru{tvo, Zagreb te zove. potkraj pro{log tjedna po~eo prikazivati u Berlinu i Münchenu. 26. lipnja — 2. srpnja 15-20. lipnja Me|unarodni festival novoga filma i novih medija odr`an je po deveti Dokumentarni film Bunarman redatelja Branka I{tvan~i}a uvr{ten je u put u Splitu. Prikazano je ~etrdesetak dugometra`nih filmova, dvadesetak program uglednoga festivala dokumentarnog filma Silverdocs koji se odr- kratkometra`nih i isto toliko radova u kategoriji novih medija. Film Pu- `ava u Washingtonu u okviru Ameri~kog filmskog instituta, gdje se natje- pak, iranskoga redatelja Mohammada Schirvanija, dobio je Grand prix u cao u konkurenciji kratkog filma. Od pristiglih tisu}u i sto filmova iz vi{e konkurenciji dugometra`nog filma, a `iri Novih medija Grand prix dodi- od pedeset zemalja svijeta programska komisija festivala uvrstila je ~etr- jelio je francuskom radu Shimmy Shilly Grass autora Gubo Gasa. deset dugometra`nih i trideset kratkometra`nih filmova u glavni pro- gram. 27-30. lipnja U Festivalskoj pala~i Dubrova~kih ljetnih igara u Dubrovniku odr`ana je 15-22. lipnja redovita 90. sjednica Eurimagesa, filmskog fonda Vije}a Europe. Doma- Film Sub Rosa, debitantsko djelo autora Katje i Nikole [imuni}a, u{ao je }in je sjednice Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Sjednicom je u selekciju Message to Man International Documentary, Short and Anima- predsjedao Jacques Tubon, predsjednik Eurimagesa, a raspravljalo se o ted Films Festivala, koji se odr`ava u St. Petersburgu. raspodjeli novca za poticanje filmske proizvodnje i distribucije u ovoj go- 16. lipnja dini. Me|u pedesetak prijavljenih projekata koji konkuriraju za sredstava Eurimagesa Hrvatska ima dva projekta: cjelove~ernji igrani film Grbavi- Ivan Ladislav Galeta organizirao je projekciju »za koprive, no}ne leptiri}e ca po scenariju i u re`iji Jasmile @bani} te distribuciju tri europska filma, i komarce« filma [to je Endart No 4? na napu{tenoj ljetnoj pozornici Kina za {to je aplicirala tvrtka Blitz film i video. Projekt Grbavica koji je au- Tu{kanac u povodu Bloomsdaya. strijsko-njema~ko-bosanskohercegova~ko-hrvatska koprodukcija dobio je U Kinoklubu Split na programu je film @ivjeti svoj `ivot Jean-Luca Go- poticajna sredstva od 160 000 eura, a Blitz je dobio poticajna sredstva za darda. distribuciju dva od tri prijavljena filma. 17. lipnja 30. lipnja Program filmova 12. hrvatske revije jednominutnih filmova Po`ega 2004. Upravno je vije}e Javne ustanove Pula film festival razrije{ilo du`nosti prikazan je u Kinoklubu Split. privremenoga ravnatelja Tedija Lu{eti}a zbog propusta u poslovanju (nije Pod predsjedanjem ministra kulture Bo`e Bi{kupi}a odr`ana je sjednica prijavio PDV), ~ime je festival o{te}en za vi{e od 1,8 milijuna kuna. Novi Vije}a Festivala igranog filma u Puli. Na sjednici je odre|eno je financij- je ravnatelj Mladen Lu~i}, kustos Muzeja suvremene umjetnosti. sko pra}enje festivala — 1.200.000 kuna izdvojit }e Ministarstvo kultu- U Klubu Mama odr`ana je projekcija filma Stranica ludila japanskoga re- re, 700.000 kuna Grad Pula te 100.000 kuna Istarska `upanija. datelja Teinosukea Kinugasea. 18. lipnja Pravilo igre (La Regle du jeu) Jeana Renoira prikazan je u Kinoklubu Split. U sklopu Svjetskoga festivala animiranog filma u Koncertnoj dvorani Va- 1. srpnja troslava Lisinskog u Zagrebu predstavljena je knjiga Jo{ka Maru{i}a i sku- Projekcija izbora filmova s Tre}e revije amaterskog filma odr`ana je u Ki- pine suradnika Alkemija animiranog filma. Na predstavljanju su sudjelo- noklubu Split. vali Jo{ko Maru{i}, Jasminka Marinovi}, Darko Kre~, Neven Petri~i}, Pa- 5. srpnja vao [talter i Goce Vaskov. Rije~ je o bogato ilustriranoj knjizi na vi{e od Dokumentarni film Torn Iran predstavljen je u Klubu Mama, a projekci- tristo stranica, podjednako namijenjenoj {irokoj kulturnoj javnosti kao i ji su prisustvovali i autori Felix Korfmann i Jakob Preuss iz Berlina. onima koji se u okviru struke bave animacijom. Tako|er je predstavljena knjiga Midhata Ajanovi}a, Animacija i realizam, kao i knjiga Oliviera U sklopu eksperimentalnog programa Pilot 04 u Studiju MSU-a u Zagre- Cottea o djelu {vicarskog animatora Georgesa Schwizgebela. bu otvorena je izlo`ba i odr`ano predavanje ameri~kog umjetnika Harrel- la Fletchera, koji je predstavio presjek svoje videoprodukcije. 21-26. lipnja 5-10. srpnja Drugi me|unarodni festival kratkometra`noga filma, Tabor Film Festival, U povodu obilje`avanja obljetnice francusko-britanskog Srda~nog saveza prire|en je u dvorcu Veliki Tabor pokraj Desini}a u Hrvatskom zagorju. u Kinu Tu{kanac prikazan je ciklus francusko-britanskog filma u organi- Najboljim filmom festivala progla{en je ma|arski A Haz (Ku}a), koji au- zaciji Francuskog instituta u Zagrebu, British Councila i Hrvatskoga film- torski potpisuje Aroly Ujj Meszaros. Posebnu nagradu `irija, u sastavu: skog saveza. Matthias Groll, Luca Busso i Ivan Ladislav Galeta, dobio je 8-minutni ma|arski film Ki a macska (Tko je ma~ka) Petera Meszarosa. Najbolji do- Rije~ je o filmovima: Velika avantura Gérarda Ouryja, Tess Romana Po- kumentarni film {vedski je Welcome to Europe (Dobrodo{li u Europu), a lanskog, Quartet Jamesa Ivoryja, Tire a part Bernarda Rappa, Moja `ena nagradu za najbolji animirani film odnio je Fast Filmu Virgila Widricha. je glumica Yvana Attala i Kockar Neila Jordana. Najbolji je film o zadanoj temi (ove je godine tema hrana) Fishtale (Riblji 6-11. srpnja rep) Paula Glynna. Najbolji je film po izboru publike Harvie Krumpet Festival japanskih filmova odr`an je u Multimedijalnom institutu Mama, Adama Elliota. a na programu su bili filmovi Violent Cop, Sonatine i Vatromet Takeshija 195 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 193 do 198 Jeli}, M.: Kronika

Kitana te Gohatto Nagisa Oshime, Dijete mjeseca Takahisa Zezea, Povra- tarni film, savjetnik za animirani film je Darko Kre~, dok je savjetnikom tak ma~ke Hiroyukija Morita. za alternativni film imenovan @eljko Sari}. 7. srpnja U Klubu Mama u sklopu programa Vizualni kolegij prikazani su Karabi- Predstavljena su ostvarenja nastala u Filmskoj radionici i Radionici za njeri Jean-Luca Godarda. kreativni izri~aj kroz digitalne tehnologije Filmaktiv u Rije~kom HKD Su- 15. srpnja {aku. Radionice vode Morana Komljenovi} i Marin Lukanovi}, a snimlje- Sljede}e godine Zagreb bi trebao dobiti svoj prvi me|unarodni festival na su tri dokumentarna i tri eksperimentalna filma. Rije~ je o videorado- dokumentarnog filma, i to u organizaciji Factuma. Zagreb DOX odr`at vima 25/12 i H20 autorica Kristine Bari{i} i Stefani Silli, O ljudima i psi- }e se u velja~i 2005, najavljuje Nenad Puhovski, koji bi trebao biti umjet- ma Lee Badurine, Bojane Mikeleni}, Maje Pu{i} i Lade Bo`i}, Cres Da- ni~ki direktor festivala. mjana [por~i}a i Andree Kusti}, Suodnos Romana Peri}a te Ne-nasilje au- 15-18. srpnja torice Mirne Vitkovi}. U kinu A1 Galerija organizirana je Revija filmova o bluesu. Rije~ je o pro- U konkurenciji tridesetak zemalja hrvatski filmski distributer Blitz film & jektu izvr{nog producenta Martina Scorsesea The Blues sastavljenog je od video osvojio je nagradu Licensee Award 2004 za najbolju marketin{ku sedam dugometra`nih filmova: Feel Like Going Home (Povratak ku}i) kampanju za film studija DreamWorks Sinbad: legenda o sedam mora. Martina Scorsesea, The Soul of A Man (Du{a ~ovjeka) Wima Wendersa, 8. srpnja The Road to Memphis (Put za Memphis) Richarda Pearcea, Warming by Film Svjedoci Vinka Bre{ana, nastao u produkciji Interfilma i Hrvatske the Devil’s Fire (Grijanje nad vra`jim ognji{tem) Charlesa Burnetta, God- radiotelevizije, na 39. me|unarodnom filmskom festivalu u Karlovim Va- fathers and Sons (Kumovi i sinovi) Marca Levina, Red White and Blues rima osvojio je nagradu Phillip Morris Award za najbolji film u programu (Crveno bijelo i blues) Mikea Figgisa i Piano Blues Clinta Eastwooda. East of the West. Program East of the West bio je sastavljen od odabranih 16-24. srpnja isto~noeuropskih filmova koji su prikazivani na festivalima — Cannes, Veliku zlatnu arenu za najbolji film ovogodi{njeg 51. pulskoga filmskog Venecija, Berlin, Montreal, Locarno i drugi. Za nagradu Phillip Morris festivala dobio je Antun Vrdoljak za film Duga mra~na no}, a pripala mu natjecalo se {esnaest filmova iz Hrvatske, Rusije, Ma|arske, Estonije, Ka- je I. nagrada publike te Zlatna arena za re`iju i za scenarij. zahstana, Makedonije, Srbije i Crne Gore, Rumunjske i ^e{ke. Odlukom organizatora Festivala, a uz obrazlo`enje da nisu stigle filmske 9. srpnja kopije u vremenu u kojem su propisima morale, iako su najavljeni, na Fe- Relja Ba{i}, ugledni hrvatski kazali{ni i filmski glumac imenovan je stivalu nisu prikazani filmovi Jeruzalemski sindrom Jakova i Dominika UNESCO-ovim umjetnikom za mir. Sedlara i Seks, pi}e, krvoproli}e Z. Juri}a, A. Nui}a i B. T. Mati}a. 9-25. srpnja 17-18. srpnja Animirani film Metahead, autora Branka Farca, prikazuje se u sklopu U Motovunu je odr`an prvi Mali Motovun. Prikazani su filmovi Crni bi- programa International parallel 12. me|unarodnog festivala animacije u seri Tome Janji}a, Sinji galeb Branka Bauera i Vuk samotnjak Obrada Glu- Brazilu — Anima mundi 2004, koji se odr`ava od 9. do 18. srpnja 2004. {~evi}a. u Rio de Janeiru i od 21. do 25. srpnja u Sao Paolu. 20. srpnja 10. srpnja U sklopu ovogodi{njeg 51. pulskog filmskog festivala holivudskom pro- Film Zrinka Ogreste Tu osvojio je na 39. me|unarodnom filmskom festi- ducentu i oskarovcu hrvatskoga podrijetla Branku Lustigu dodijeljena je valu u Karlovim Varima Kristalni globus — posebnu nagradu `irija. Kri- Vjesnikova Kristalna arena. Rije~ je o posebnoj nagradi dnevnih novina stalni globus smatra se drugom nagradom Festivala i najve}a je koju je Vjesnik, koja se ove godine dodjeljuje prvi put, i to osobama koje svojim neki hrvatski film dobio na me|unarodnom festivalu prve kategorije, dolaskom i radom poma`u predstavljanje Festivala i hrvatskog filma u izvijestili su producenti filma. Tim povodom Ogresti je ~estitao ministar Hrvatskoj i inozemstvu. kulture Bo`o Bi{kupi}. 23. srpnja Prvi put je u sklopu Pulskoga filmskog festivala pokrenuta radionica do- Hrvatski film Tu redatelja Zrinka Ogreste progla{en je najboljim ostvare- kumentarnog filma. Vodi je Marko Zdravkovi} Kunac, pulski redatelj koji njem u programu Paralele i sudari Me|unarodnoga filmskog festivala Pa- se profilirao kao jedan od osniva~a poznatoga zagreba~kog studija Fade li} 2004. Tom prigodom najavljena je distribucija Ogrestina filma u Srbi- in. ji. 12. srpnja Animirani film Plasticat autora Simona Bogojevi}a Naratha, nastao u Animirani filmovi Metahead autora Branka Farca i Slo`eni predosje}aj au- produkcijskoj ku}i Kenges, uvr{ten je u slu`beni izbor ovogodi{njih festi- tora Du{ka Ga~i}a u{li su u selekciju internacionalnoga Festivala animira- vala u Sarajevu, Motovunu i na Lucania Film Festivalu u Italiji. nog filma Krok koji se odr`ava na brodu {to plovi po rijeci Volgi u Rusi- 26-30. srpnja ji, dok }e film Sub Rosa autora Katje i Nikole [imuni}a biti prikazan u Film Jedan poljubac drag Kena Loacha osvojio je glavnu nagradu, Prope- posebnom programu Panorama. Festival prikazuje najbolje radove u ler Motovuna, na [estom filmskom festivalu u Motovunu. Srpska kome- svjetskoj animaciji proizvedene u posljednje dvije godine. dija Kad porastem bi}u kengur Radivoja Andri}a dobila je nagradu Od A 13. srpnja do A kao najbolji film od Albanije do Austrije. Nagrada FIPRESCI pripa- Film Ja/2, autorice Heidi Ko~evar, u{ao je u selekciju 17. festivala animi- la je dokumentarcu Pet zapreka Jorgena Letha i Jameson Short Film ranog filma za mlade koji se odr`ava u Bourg-en-Bresseu u Francuskoj. Award za kratki film pripala je Uvoznim vranama, dokumentarcu Gora- na Devi}a, dok je novoosnovana Amnesty International Human Rights 14. srpnja Award oti{la u ruke srpskoga redatelja Bojana Vuleti}a za Goblen. Tije- ^elnici Motovunskoga filmskog festivala (MFF) o{tro su prosvjedovali kom festivala prikazano je vi{e od devedeset filmova, a gost festivala bio jer je Ministarstvo kulture smanjilo iznos sufinanciranja Festivala za 40 je holivudski glumac Jason Biggs. posto. »^injenica da je ova odluka obznanjena tek dva tjedna prije po~et- ka ovogodi{nje priredbe ukazuje na svjesne poku{aje Ministarstva da se de- 27. srpnja stimuliraju napori organizatora Festivala«, priop}ili su organizatori MFF- Ministar kulture Bo`o Bi{kupi} poslao je brzojav redatelju Antunu Vrdo- a. Vije}e za film i kinematografiju predlo`ilo je u travnju ministru da Fe- ljaku u povodu uspjeha koji je njegov film Duga mra~na no} postigao na stivalu odobri sufinanciranje u iznosu 500 000 kuna, {to je iznos jednak 51. Puli. pro{logodi{njoj potpori, no dobili su ugovor na 300 000 kuna. 2. kolovoza Ministar kulture Bo`o Bi{kupi} imenovao je umjetni~ke savjetnike ~ija }e U povodu uspjeha dvojice splitskih redatelja na 51. filmskom festivalu u uloga biti vrednovanje scenarija za pojedine vrste filmova, priop}ilo je Puli, gradona~elnik Splita Miroslav Buli~i} priredio je primanje za Arse- Ministarstvo kulture. Akademik Pavao Pavli~i} i redatelj Dejan [orak na Antona Ostoji}a i Ognjena Svili~i}a. Redatelji su predlo`ili da se pot- imenovani su savjetnicima za dugometra`ni igrani i dokumentarni film. kraj ljeta u Splitu odr`i premijera obaju filmova, {to su predstavnici gra- Zrinko Ogresta imenovan je savjetnikom za kratkometra`ni i dokumen- da prihvatili. 196 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 193 do 198 Jeli}, M.: Kronika

Film Tu, redatelja Zrinka Ogreste, pozvan je na najve}u filmsku priredbu 20-28. kolovoza u Velikoj Britaniji, 48. londonski filmski festival, koji se od 20. listopada Hrvatski film Ta divna splitska no} vratio se sa 10. sarajevskog filmskog do 4. studenoga odr`ava u britanskoj metropoli. Rije~ je o ’festivalu s po- festivala s dvjema nagradama — film je osvojio posebnu nagradu `irija, a zivnicom’, a Tu je prvi film nastao od osamostaljenja koji je pozvan na tu Marija [kari~i} progla{ena je najboljom glumicom. O nagradama je odlu- ekskluzivnu svjetsku filmsku priredbu. ~ivao petero~lani `iri na ~elu s poznatim britanskim redateljem Mikeom 2-6. kolovoza Leighom. U konkurenciji regionalnoga, glavnog, programa 10. sarajev- skoga filmskog festivala bio je i hrvatski film Dru`ba Isusova Silvija Petra- Visura Aperta Momiano 04 festival je vizualnih i audiomedija videa i zvu- novi}a. Nagradom za ljudska prava na festivalu ovjen~an je i dokumen- ka te na njemu sudjeluju ovi autori: Maja Ro`man, Ana Hu{man, Ana [e- tarni film Gorana Devi}a Uvozne vrane. ri}, Rok Bogataj, Nicole Hewitt, Naoco Takahashi, Fabrizio Manco i Hr- voje Mitrov. U sklopu festivala aktivna je i radionica, a posljednjega dana 23. kolovoza — 1. rujna odr`ava se izlo`ba i videoprojekcije radova nastalih u momjanskoj radio- [esta [kola medijske kulture odr`ana je u hotelu Coning u Trako{}anu u nici te dodjela nagrada. organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta i Hrvatskog film- 4-15. kolovoza skog saveza. [kola medijske kulture nudi pet programa, od kojih su tri se- minarska, a dva radioni~ka. Na navedene programe ove godine se prija- U {ipanskoj luci odr`ava se Ljetna {kola filma [ipan i Mali filmski festi- vilo 93 polaznika, koji }e su slu{ali predavanja stru~njaka s podru~ja film- val. [kola filma namijenjena je djeci i mladima koji `ive na otoku, a `ele ske, televizijske i medijske kulture poput Zorana Tadi}a, Gorana Tribuso- nau~iti kako nastaje film — od smi{ljanja pri~e, preko pisanja scenarija do na, Slavena Ze~evi}a, Ivana Ladislava Galete, Nikice Gili}a, Bruna Kragi- snimanja i montiranja filma. }a, Mate Kukuljice, Darija Markovi}a, Jo{ka Maru{i}a, Kre{imira Miki- Tijekom deset dana prikazano je desetak filmova. Me|u igranima pored }a, Diane Nenadi}, Ante Peterli}a, Irene Paulus, Ive [krabala, Stjepka Te- ostalih: Gori vatra Pjera @alice, Big Blue Luca Bessona, Svoga tela gospo- `aka, Hrvoja Turkovi}a, Nikole Von~ine. dar Fedora Han`ekovi}a i Strah Nilsa Neuberta, a me|u dokumentarni- ma Sretno dijete Igora Mirkovi}a, Uvozne vrane Gorana Devi}a, te Tvr|a 26-29. kolovoza i Nebo nad Osijekom Zvonimira Juri}a. [kolu vode Zvonimir Juri}, Mate Udruga Moji I~i}i priredila je Drugi filmski festival Liburnia tijekom ko- Sklepi} i Amir Kamber. jega je prikazano devet recentnih dokumentarnih filmova doma}e proi- zvodnje. Najbolji film po sudu `irija bio je ^uvar teglja~a Silvija Miro{ni- 5-7. kolovoza ~enka, a publika je izabrala Trajno nastanjenog stranca Davora Konjiku{i- Na programu zagreba~koga Kina Tu{kanac prikazuje se nekoliko filmova }a. s ovogodi{njeg Motovunskog filmskog festivala, poput Pet zapreka — Jorgen Leth, Lars von Trier, Flatlife — Jonas Geirnaert, Prolje}e, ljeto, je- 26. kolovoza sen, zima... i opet prolje}e — Kim Ki Duk, Magle rata — Errol Morris, Zagreba~ki nakladnici AGM i Hrvatsko dru{tvo filmskih kriti~ara objavi- Kad porastem bi}u kengur — Radivoje Andri} te Najtu`nija glazba na svi- li su knjigu filmskoga kriti~ara Tomislava Kurelca Filmska kronika. Zapi- jetu — Guy Maddin. si o hrvatskom filmu. U knjizi su sjedinjeni tematski i kronolo{ki tekstovi o hrvatskoj kinematografiji, objavljeni posljednjih petnaest godina uglav- 6. kolovoza nom u najuglednijem svjetskom filmskom godi{njaku Variety Internatio- Vlada je odlu~ila podmiriti dug od 3,6 milijuna kuna za film o Marinu nal Film Guidea te Vijencu, dvotjednim novinama Matice hrvatske. Dr`i}u u re`iji Veljka Bulaji}a pa bi se film nakon gotovo dvogodi{nje stanke trebao ponovo se po~eti snimati. Vlada dodatno daje jamstva za 27. kolovoza — 4. rujna vanjskog koproducenta, a to su talijansko ministarstvo kulture, RAI 1 te Na Svjetskome festivalu neprofesijskoga filma, koji je zajedno s Kongre- rimska producentska ku}a DDC, koji bi u film trebali u}i s iznosom od som UNICA-e ove godine odr`an u njema~kome gradu Veitshochheimu, dva milijuna i 320 tisu}a eura. Hrvatsku su predstavljala ~etiri filma, prikazana u konkurenciji od tride- setak zemalja i vi{e od 120 filmova. Prema odluci sedmo~lanoga me|u- 10. kolovoza narodnog ocjenjiva~kog suda, dva hrvatska ostvarenja osvojila su bron~a- Izvr{ni odbor Europske filmske akademije, uvrstio je hrvatski film Svje- ne medalje: animirani film Ciganjska Marka Me{trovi}a i Davora Me|u- doci redatelja Vinka Bre{ana me|u ~etrdeset najboljih europskih filmova re~ana te eksperimentalni video Uterus Marije Prusine u kategoriji stu- 2004, izvje{tava Interfilm. Producent Ivan Malo~a ka`e da je slu`beno dentskoga filma. obavije{ten da je Bre{anov film Svjedoci postao kandidat za nominacije za Oba hrvatska jednominutna filma, Kad policija trenira Silvija Magdi}a, nagrade Europske filmske akademije u kategorijima film, re`ija, glavna Martina Bira~a i Antonija Gabeli}a te Flof Sa{e Zeca, u{la su u slu`beni `enska i mu{ka uloga, scenarij i kamera. program Svjetskoga kupa jednominutnoga filma. Popis od ~etrdeset najboljih europskih filmova po izboru Europske film- ske akademije bit }e slu`beno objavljen 15. rujna. 26. kolovoza — 6. rujna Svjetski filmski festival u Montrealu ove godine posebnu po~ast odaje hr- 12. kolovoza vatskom redatelju Krsti Papi}u, ~ija su ~etiri filma — Izbavitelj (1977), Li- Bunarman Branka I{tvani}a je pozvan na jo{ nekoliko festivala — Corto sice (1969), Predstava Hamleta u selu Mrdu{i Donjoj (1973), i @ivot sa per Scelta u Italiji, DokumentART u Neubrandenburgu u Njema~koj i na stricem (1988) — prikazana do 1. rujna. Hrvatskom redatelju dodijeljena Danima filma — mediteranskom festivalu dokumentarnog filma u [iro- je i festivalska nagrada za `ivotno djelo. kom Brijegu u Bosni i Hercegovini, koji se odr`ava od 9. do 11. rujna. 1-11. rujna 13. kolovoza Film Jeruzalemski sindrom Jakova i Dominika Sedlara na ovogodi{njem Ugledni ameri~ki filmski kriti~ar Kenneth Turan opisao je u ameri~kom 61. venecijanskom filmskom festivalu dobio je Nagradu za kulturu poli- dnevniku Los Angeles Times hrvatski film Svjedoci kao »kontroverzan i ti~kog dijaloga. Film je prikazan u Specijalnom programu Venecijanskog fascinantno dojmljiv film i vrlo vjerojatno najbolji film s temom rata na filmskog festivala. Redateljima je nagradu uru~io direktor Venecijansko- prostoru koji svi jednostavno zovu ex — Jugoslavija«. U LA Timesu od 8. ga filmskog festivala Giancarlo Muller i predsjednik regije Veneto Rober- kolovoza objavljena je Turanova reporta`a o Dubrova~kom filmskom fe- to Galan. U Jeruzalemskom sindromu glume ameri~ki, hrvatski i engleski stivalu, u kojoj je kao jedan od najva`nijih doga|aja Festivala istaknuo lo- glumci Macaulay Culkin, Martin Sheen, Bo`idar Ali}, Charlotte Ram- kalnu premijeru hrvatskog filma Svjedoci redatelja Vinka Bre{ana u pro- pling i Mili Avital. dukciji Interfilma i HRT-a, izvijestili su iz Interfilma. 1. rujna 19-23. kolovoza Film Sub Rosa Katje i Nikole [imuni}a u proizvodnji Zagreb filma dobi- Animirani film Svaki je dan za sebe, svi zajedno nikad, autora Gorana Tr- o je nagradu za najbolji animirani film na Me|unarodnom festivalu krat- buljaka, biti prikazan u sklopu programa Best of the world animacijskog kometra`nog filma Salento Finibus Terrae koji se odr`avao u talijanskom festivala Hiroshima 2004, koji se odr`ava od 19. do 23. kolovoza 2004. mjestu San Vitu dei Normaniju. 197 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 193 do 198 Jeli}, M.: Kronika

3. rujna 9. rujna Ministar Bo`o Bi{kupi} primio je u prostorijama Ministarstva kulture do- Splitska Kinoteka Zlatna vrata nastavlja ciklus klasika srijedom i ~etvrt- bitnike filmskih nagrada Sarajevskoga filmskog festivala — redatelja fil- kom. Kob (Nicolaescu Sergiu), Kontrola na putu (Aleksej German), Lov ma Ta divna splitska no} Arsena Antona Ostoji}a, glumicu Mariju [kari- na mu{ice (Andrzej Wajda), Odrazi u ogledalu (Reszo Szoereny) ~etiri su ~i}, direktora producentske ku}e Alka filma Jozu Patljaka i redatelja fil- naslova na programu tijekom rujna. ma Uvozne vrane Gorana Devi}a. ^estitav{i nagra|enima, ministar je istaknuo kako je hrvatski film trenuta~no u usponu. Direktor Alka filma Hrvatska premijera filma Jakova i Dominika Sedlara Jeruzalemski sin- Jozo Patljak najavio je prikazivanje filma Ta divna splitska no} u Bosni i drom odr`ana je u Kinu Croatia i Zagrebu. Hercegovini, Sloveniji i Srbiji i Crnoj Gori. 9-11. rujna 6. rujna Odr`ani su 5. dani filma u [irokom Brijegu, na kojima su u konkurenciji Dokumentarac Sve o Evi pozvan je na vrlo ugledni njujor{ki Tribeca Film za nagrade prikazana ~etiri filma iz Hrvatske — Osti Tomislava [anga, Festival. Sve o Evi sufinanciran je novcem Ureda za kulturu grada Zagre- @ivot ili san Mladena ]apina, Bunarman Branka I{tvan~i}a i La strada ba i Ministarstva kulture Damira ^u~i}a. Zemlju doma}ina predstavlja Haris Proli} s filmom Sara- U kinodvorani u Ora{ju prikazivanjem filma Duga mra~na no} redatelja jevski pas, a po jedan film dolazi iz [panjolske, Italije, Gr~ke i Crne Gore. Antuna Vrdoljaka po~eli su deveti po redu Dani hrvatskoga filma. Mani- Prikazan je i Ogrestin Tu te Sretno dijete Igora Mirkovi}a. festacija traje sedam dana i za to vrijeme bit }e prikazano {est filmova s ovogodi{nje Pule (Sto minuta Slave, Dru`ba Isusova, Ta divna splitska 11-16. rujna no}, Doktor ludosti i Slu~ajna suputnica) te Savr{eni krug bosanskoherce- Animirani filmovi Slo`eni predosje}aj Du{ka Ga~i}a i Kamov skupine au- gova~kog redatelja Ademira Kenovi}a. S Pule nije stigao jedino film tora u{li su u selekciju 8. me|unarodnoga festivala dokumentarnog i krat- Oprosti za kung fu, koji zbog sudjelovanja na filmskom festivalu u Berli- kog filma Ismailia, koji se odr`ava u Egiptu. nu ne smije biti prikazivan. 7. rujna 14-19. rujna Ministar kulture Bo`o Bi{kupi} ~estitao je Krsti Papi}u na nagradi Grand U sklopu manifestacije Dani Moskve u Kinu Tu{kanac prikazana su tri Prix American, koju je hrvatski redatelj dobio za autorski opus i prinos igrana filma i izbor iz dokumentarnog programa: Pokrovska vrata (Po- filmskoj umjetnosti na Filmskom festivalu u Montrealu. »Posebno smo krovskiye vorota, 1982) Mihaila Kozakova, Daruj mi mjese~evo svjetlo ponosni {to Hrvatska ima kvalitetna autora ~iji rad prepoznaje struka, jer (Podari mne lunnij svet, 2001) Dmitrija Astrakana, Blagoslovite `enu Vi ste prvi autor dobitnik toga visokog priznanja iz srednje Europe«, isti~e (Blagoslovite `en{}inu, 2003) Stanislava Govorukina i tri dokumentarna se u ~estitki. filma iz serije Sto filmova o Moskvi.

198 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. Bibliografija

Knjige Ellen Cheshire i John Ashbrook Joel i Ethan Coen / izdava~: Profil International d.o.o, za izdava~a Da- Akademija dramske umjetnosti: 1950-2000. / monografija, niel @deri}, glavni urednik Darko Glamuzina, urednik Marko Zubak, iz- 493 stranice, fotografije, ujedno i tematski vi{ebroj ~asopisa TEA- vr{na urednica Iva Karabai}, prijevod Ton~i Valenti}, lektura Jelena Glu- TAR&TEORIJA. Zagreb, 2004. Izdava~i: Akademija dramske umjetno- hak, korektura Marija Stama} O`ani}. Zagreb, 2004, 156 stranica. sti, Centar za dramsku umjetnost, Izdanja Antibarbarus d.o.o, za izdava- ISBN 953-200-882-9 UDK 791.44.071.1 Coen, J. ~e: Vjeran Zuppa, Akademija dramske umjetnosti, Goran Sergej Prista{, 791.44.071.1 Coen, E. Centar za dramsku umjetnost, Albert Goldstein, Izdanja Antibarbarus, 440217194 d.o.o. Glavni urednici: Nikola Batu{i}, Nenad Puhovski, Vjeran Zuppa, Sadr`aj: Predgovor... Bra}o, tko je ovdje lud?; Diskretni {arm bra}e izvr{no uredni{tvo: Martina Ani~i}, Marin Bla`evi}, Goran Sergej Prista{, Coen...; Krvavo jednostavno (Blood Simple, 1983)... »Svijet je pun onih Zrinka Puli{eli}, tajnica uredni{tva: Verica Jan~inec. koji se `ale.«; Krvavo jednostavno: zauvijek mladi (Blood Simple: Forever ISBN 953-6160-72-2 (Antibarbarus) Young, 1998)...; Crimewave (1985)...; Arizona Junior (Raising Arizona, UDK 378.679.2 (497.5 Zagreb)”1950/2000” 1986)... »Ovaj je svijet ponekad okrutan prema stvar~icama.«; Millerovo 378.679.143 (497.5 Zagreb)”1950/2000” raskri`je (Miller’s Crossing, 1989)... »Zaviri u svoje srce!«; Barton Fink I. Akademija dramske umjetnosti (Zagreb) — Spomenica (1991)... »Pokazat }u ti {to je duhovni `ivot!«; Mr Hula Hoop (The Hud- 440427052 sucker Proxy, 1994)... »Budu}nost je sada.«; Fargo (1996)... »A za{to? Za Sadr`aj: Uvodna rije~ — TEME — Nikola Batu{i} Na{i korijeni — Bran- {a~icu dolara!«; Veliki Lebowski (The Big Lebowski, 1998)... »Ovaj je te- ko Gavella Nekoliko misli o teoriji umjetni~ke nastave — Vjeran Zuppa pih ba{ uljep{ao sobu, zar ne?«; Tko je ovdje lud? (O Brother, Where Art Teatar kao (gr~ki alfabet) — Vladan [vacov Pohvala i pokuda Akademije Thou?, 2000)... »Ovo je mjesto prava geografska posebnost — dva je tjed- dramske umjetnosti — Mladen [kiljan Pouke u~itelju — Bo`idar Violi} na udaljeno od svakog drugog dijela svijeta!«; Down From The Mounta- Akademija moje mladosti — Ante Babaja Kako s tom djecom? — Nikola in (2001)... »Nikada ne ~inite ono {to rade `ivotinje ili djeca.«; ^ovjek ko- Tanhofer Filmski Kiklop iliti sinteti~ki ~ovjek — Tomislav Durbe{i} Para- jeg nije bilo (The Man Who Wasn’t There, 2001)... »[to vi{e traga{, to ma- doks o jednoj akademiji — Georgij Paro Prolegomena za Gavellinu klasu nje stvarno zna{.«; Napomena izdava~a / prire|iva~a... Najnoviji filmovi — Neva Ro{i} Preko (svoje) istine do (vlastitog) zadovoljstva razgovarala bra}e Coen; Joel i Ethan Coen... Gotovo sve {to o njima trebate znati u Dubravka Crnojevi}-Cari} — Vlatko Pavleti} Kako sam, i za{to, zapo~eo ovoj je knji`ici. profesorsku karijeru na Kazali{noj akademiji godine 1960 — Nenad Pu- hovski Sve na{e reforme — Ivica Boban U potrazi za odgovorom na po- stavljeno pitanje — Ante Peterli} Po~eci studija filma na ADU — Enes James Clarke Mid`i} Profesija snimatelj — Hrvoje Turkovi} Te{ko ste~eni status — Steven Spielberg / izdava~: Profil International d.o.o, za izdava~a Branko Ivanda Buntovnik i ekvilibrist — Zoran Tadi} Profesor na prija- Daniel @deri}, glavni urednik Darko Glamuzina, urednik Marko Zubak, mnom ispitu — Matko Sr{en Gavellina dr`ava — Branko Brezovec O to- izvr{na urednica Iva Karabai}, prijevod Vedran Puljko, lektura Jelena aletnom papiru, klju~anici, kralju, pupku, blatu, ali i o Gavelli — @eljko Gluhak, korektura Marija Stama} O`ani}. Zagreb, 2004, 167 stranica — Vukmirica Profesionalizam prije svega — Zrinko Ogresta Kako je sve za- filmografija. po~elo — Goran Vi{nji} U Americi je isto kao i ovdje, samo malo ve}e raz- govarala Dubravka Crnojevi}-Cari} — Jelena Paljan Crni stolci i bijeli or- ISBN 953-200-881-0 mari}i — Asja Srnec Todorovi} Nostalgija ili horror vacui — ANKETA — UDK 791.44.071.1 Spielberg, S. ODSJECI — Gluma — Ivica Boban / Jo{ko Juvan~i} Temeljne odrednice 440217193 studija glume — Kazali{na re`ija i radiofonija — Matko Sr{en Studij kaza- Sadr`aj: Steven Spielberg: Veliki majstor bijega...; Iz Spielbergove per- li{ne re`ije i radiofonija na Akademiji dramske umjetnosti — Nikola Von- spektive...; Iskonski vrisak: filmovi o ~udovi{tima... Dvoboj (1971), Ra- ~ina Kolegij radiofonija — Filmska i TV re`ija — Milivoj Puhlovski Studij lje (1975), Jurski park (1993), Izgubljeni svijet. Jurski park (1997); Stra{- filmske i TV re`ije na Akademiji dramske umjetnosti — Snimanje — Enes no velike avanture: Indiana Jones trilogija... Otima~i izgubljenog kov~ega Mid`i} Studij filmskog i televizijskog snimanja — Monta`a — Bernarda (1981), Indiana Jones i Hram sudbine (1984), Indiana Jones i posljednji Fruk Studij monta`e na Akademiji dramske umjetnosti — Dramaturgija — kri`arski pohod (1989); Letjeti... E.T. — do{ljak iz svemira (1982), Uvijek Tena [tivi~i} Sa`eti prikaz nastavnog programa Odsjeka dramaturgije — (1989), Kuka (1991); Od Sugarlanda u Teksasu do Omaha Beacha u Produkcija — Vedran Mihleti} Studij produkcije na Akademiji dramske Francuskoj... Teksas-ekspres (1974), Bliski susreti tre}e vrste (1977), umjetnosti — DODACI / POPISI — Rektori / Dekani — Stalno zaposleni 1941. — Luda invazija na Kaliforniju (1979), Boja purpura (1985), Car- nastavnici — Stalno zaposleno nenastavno osoblje / Nastavnici-vanjski su- stvo sunca (1987), Schindlerova lista (1993), Amistad (1997), Spa{avanje radnici — Biv{i zaslu`ni nastavnici i vanjski suradnici — Odsjek glume — vojnika Ryana (1998); Ostale avanture i A.I... A.I. (2001) i ostali projek- popis studenata 1950-2001 — Dislocirani studiji i Makedonska klasa — ti; Filmografija... Odsjek kazali{ne re`ije i radiofonije — Odsjek filmske i televizijske re`ije — Odsjek filmskog i televizijskog snimanja — Odsjek filmske i televizijske monta`e — Odsjek dramaturgije — Odsjek produkcije — REPERTOAR Paul Donnelley ADU 1951-2000 — DIPLOMSKE RADIODRAMSKE EMISIJE — POPIS Marilyn Monroe / izdava~: Profil International d.o.o, za izdava~a Da- FILMOVA, VIDEO I TV RADOVA SNIMLJENIH OD 1968-2001. niel @deri}, glavni urednik Darko Glamuzina, urednik Marko Zubak, iz- 199 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 199 do 203 Bibliografija

vr{na urednica Iva Karabai}, prijevod Antonija Primorac, lektura Jelena ISBN 953-174-218-9 Gluhak, korektura Marija Stama} O`ani}. Zagreb, 2004, 184 stranice. UDK 791.43(497.5)(091) ISBN 953-200-880-2 I. Hrvatska kinematografija — Povijest UDK 791.44.071.2 Monroe, M. 440705061 440217196 Sadr`aj: PREDGOVOR — Kako pomo}i hrvatskom filmu? — Dario Sadr`aj: 1. Uvod, kratka biografija; 2. Glupa: Mmmm djevojka..., rani fil- Markovi}; Za{to pisati o hrvatskom filmu? — Tomislav Kurelec; IZAZO- movi izme|u 1947. i 1951. godine; 3. Seksi: Uli~arka zamamnih obli- VI PO^ETAKA — Igrani film u SR Hrvatskoj; Poka`i sve {to zna{: — VA- na..., kona~no zamije}ena 1952; 4. Zabavna: Hihot u njenom govoru..., RIETY — Pogubne posljedice rata na kinematografiju; Pad interesa publi- glavne uloge — od Niagare do Sedam godina vjernosti; 5. Ranjiva: Dirlji- ke za hrvatski film; Nedostatak novca — kinematografija na izdisaju; Tra- va nje`nost..., napokon shva}ena ozbiljno — Autobusna stanica, Neki to `e~i nove izvore sredstava; Jaz me|u generacijama i novi hrvatski film; vole vru}e i Neprilago|eni; 6. Marilynina smrt..., Je li bila ubijena? Je li Humorni prikaz rata vratio publiku; @elja za zaboravljanjem svakodnev- po~inila samoubojstvo? Je li umrla nesretnim slu~ajem? Ovdje su sve te- nih problema; Smijeh kao formula uspjeha; Me|unarodni uspjesi i naci- orije; 7. Najbolji i najgori filmovi..., izbor vode}ih filmskih kriti~ara s onalne tragedije; Vrhunac nesporazuma izme|u publike i doma}eg filma; obje strane Atlantika; 8. [esnaest redatelja s kojima je Marylin bila volj- Sezona slabijih dometa; Godina uspona nacionalne produkcije; PULA na raditi..., nekolicina odabranih; 9. Gdje su sada?..., {to se dogodilo s FILM FESTIVAL — Mra~no zrcalo svijeta, Zaslu`ujemo li Pulu?; Hrvat- nekima od glavnih osoba iz Marylininog `ivota nakon njene smrti? ski film u europskom kontekstu; Izme|u ideala i mirisa novca; Tko je tu potopljen — groblje Sedlar ili festival?; Mali ljudi i velika mr`nja; Auten- ti~an izraz razo~aranosti mladih; Dobri filmovi koje nije bilo lako vidje- Martin Fitzgerald ti; U potrazi za konceptom; Korak do starog sjaja; KRITIKE — ^aruga Woody Allen / izdava~: Profil International d.o.o, za izdava~a Daniel — od mita do istine; Nostalgija i gruba dramati~nost; Kontesa Dora; Vri- @deri}, glavni urednik Darko Glamuzina, urednik Marko Zubak, izvr{na jeme za... crno-bijeli svijet; Po{to poto cijena `ivota; Likovi pritisnuti sva- urednica Iva Karabai}, prijevod Marko Majerovi}, lektura Jelena Gluhak, kodnevicom; Fenomen devedesetih; @ivot posve}en filmu; Pravi kraj so- korektura Marija Stama} O`ani}. Zagreb, 2004, 183 stranice crealizma; Va`an zaokret Branka Schmidta; Film bez kinematografije; ISBN 953-200-883-7 Va`na retrospektiva; Mamci za publiku; Strah od komedije; KOMENTA- RI — Producentska ili autorska kinematografija; Shakespeare ili kobasi- UDK 791.44.071.1 Allen, W. ce; Ni publike ni politike; Literarni dar; Domovina na{a nekinemato- 440217197 grafska; Reprezentativan izbor neholivudskog filma; Sloboda izbora; Sadr`aj: Woody Allen: Kockanje sa smr}u; Pra}en smijehom... [to je, Ti- Kome treba hrvatski film?; Ta omra`ena podobnost; Distributerske za- grice Lily?; Vrijeme je za {alu... Uzmi novac i bje`i (1969), Banane mke; Film i serija; Unato~ negativnom ozra~ju; Odgovornost; Krive ra- (1971), Sve {to se oduvijek `eljeli znati o seksu (ali ste se bojali pitati) ~unice; Art-film i art-kina; Hrvatski filmski provincijalizam; Kako vratiti (1972), Povampireni Miles (1973), Ljubav i smrt (1975); Poricanje smr- gledatelje?; Fadilu s isprikom; DANI HRVATSKOG FILMA — Blijedo ti... Annie Hall (1977), Interijeri (1978), Manhattan (1979), Sje}anja na drugo izdanje; Novi uzlet dokumentarizma; Turobni osje}aj marginalno- zvjezdanu pra{inu (1980); Comedia de la muerte... Seksi komedija ivanj- sti; Sje}ate li se Novoga Hrvatskog filma; Zna~aj Dana hrvatskog filma; ske no}i (1982), Zelig (1983), Broadway Danny Rose (1984), Purpurna ru`a Kaira (1985), Hannah i njezine sestre (1986), Dani radija (1987); Popis nagrada Pulskog filmskog festivala; Popis nagrada Dana hrvatskog Smrtni hropac... Rujan (1987), Druga `ena (1988), New York Stories: Oe- filma; Indeks filmova. dipus Wrecks (1989), Zlo~ini i prekr{aji (1989), Alice (1990), Sjene i ma- gla (1992), Mu`evi i `ene (1992); Umrijeti od smijeha... Manhattan Mur- Nikola Von~ina der Mystery (1993), Meci iznad Broadwaya (1995), Mo}na Afrodita (1996), Svi ka`u »volim te« (1997), Razaraju}i Harry (1998), Superstar Najgledanije emisije 1964-1971, prilozi za povijest radija i (1999), Sweet and Lowdown (1999), Sitni lopovi (2000), Prokletstvo televizije u Hrvatskoj V. / nakladnik Hrvatska radiotelevizija, za na- {korpiona (2001), Hollywoodski svr{etak (2001), Anything Else (2003); kladnika Mirko Gali}, urednik Zlatan Prelog, lektor i korektor Juraj Vla- Tko se zadnji smije..., Woody Allen... {i}. Zagreb, 2003. — 352 stranice — fotografije. Bibliografija — Kazalo — Summary. ISBN 953-6173-25-5 Daniel J. Goulding UDK 654.19 (497.5)”1964/1971” Jugoslavensko filmsko iskustvo, 1945-2001. — oslobo|eni 7.096/.097 (497.5)”1964/1971” film / izdava~: V.B.Z. d.o.o., za nakladnika Bo{ko Zatezalo, glavni ured- I. Hrvatska radio-televizija (Zagreb) — Povijest nik Nenad Rizvanovi}, urednik niza Jurica Pavi~i}, prijevod Luka Beka- II. Radio — Hrvatska — Povijest vac, Zagreb, 2004. (biblioteka Tridvajedan; knjiga 29, 313 str. — foto- III. Televizija — Hrvatska — Povijest grafije. 430814060 ISBN 953-201-383-0 Sadr`aj: Prof.dr. Ante Peterli}: PREDGOVOR — Uvodna bilje{ka — UDK 791.43(497.1)”1945/2001” OBAVIJESNOPOLITI^KI I DOKUMENTARNI PROGRAMI — Razdo- I.Jugoslavenska kinematografija — Povijest Sadr`aj: PREDGOVOR (Juri- blje 1964-1966. — Zavr{na dionica na putu do obnove TV DNEVNIKA ca Pavi~i}) — ZAHVALE — UVOD — 1. Utemeljenje i evolucija nacional- (sije~anj 1967. — listopad 1968) — Sezona 1968/69. — Od programskog ne kinematografije, 1945-1950. — 2. Decentralizacija i razbijanje kalupa, preustroja u ljeto 1969. do kraja 1970. — Programi i zbivanja 1971. — 1951-1960. — 3. Novi film i uspon republika, 1961-1972. — 4. Suo~ava- ZABAVNI PROGRAMI — Posvajanje novih programskih vrsta (1964- nje s revolucionarnom pro{lo{}u — 5. Suvremena stvarnost: kriti~ki po- 1965) — Tri godine prevlasti uhodanih emisija (1966-1968) — U znaku gledi — 6. Prilagodba i preporod, Novi jugoslavenski film, 1973-1990. — programskih prinova i inflacije kviza (1969-1971) — IGRANI PROGRA- 7. Raspad Jugoslavije: filmski odrazi, 1991-2001. — BILJE[KE — IZA- MI — Uvodna napomena — Repertoar igranih emisija 1964-1971. — BRANA BIBLIOGRAFIJA — IZABRANA FILMOGRAFIJA — ILUSTRA- FILMOVI NA TELEVIZIJI — Programske sheme 1964-1971. — Pregled CIJE — KAZALO (abecednim redom) literature — Summary — Kazalo imena. Katalozi Tomislav Kurelec Filmska kronika: zapisi o hrvatskom filmu / izdava~i: AGM, Hr- vatsko dru{tvo filmskih kriti~ara, za izdava~e Janislav [aban (AGM) i Margit Antauer (ur.) Zlatko Vida~kovi} (HDFK), glavni urednik AGM Kruno Lokotar, glavni Zagreb 2004, Svjetski festival animiranog filma, World Fe- urednik HDFK Zlatko Vida~kovi}, recenzent Dario Markovi}. Zagreb, stival of Animated Films, 14-19. lipnja/june 2004. / katalog 2004, 227 stranica-fotografije. catalogue — nakladnik Koncertna direkcija Zagreb za 16. 200 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 199 do 203 Bibliografija svjetski festival animiranog filma/for 16th World Festival of ISBN 953-154-620-7 Animated Films — za nakladnika For the publisher Sa{a 1. Kova~.Leonida 2. Lu~i}.Mladen Britvi} — grafi~ki dizajn Lay out Slobodan Tadi} — prije- 440223055 vodi Translations Vlasta Jelasi} Kerec, Darija Tomi}, Niko- lina @idek, Timothy Steyskal — Tekst usporedno na hrv. i engl. jeziku — 136 stranica, fotografije. 51. Pula film festival / izdava~ / published by Javna ustanova Pula film festival, za izdava~a / for the publisher Mladen Lu~i}, urednik kata- UDK 791.43-252(497.5 Zagreb)”2004” loga / catalogue editor Zlatko Vida~kovi}, prijevod / translation Irena 061.7(497.5 Zagreb):791.43-252”2004” Kraljevi}, Pula, 2004, 77 stranica, hrvatski i engleski tekst, fotografije. ISBN 953-7129-02-0 Sadr`aj / Table of Contents: Uvodna rije~ ministra kulture / Introduction I. Svjetski festival animiranog filma (16; 2004; Zagreb) — Katalog by the Minister of culture; Uvodna rije~ gradona~elnika Pule / Introduc- II. Animirani film — Festivali — Zagreb tion by the Mayor of Pula; Uvodna rije~ umjetni~kog ravnatelja festivala III. Filmski festivali — Animirani film / Introduction by Festival Artistic Director; NACIONALNI PRO- Zagreb — 2000. — 440603098 GRAM/NATIONAL PROGRAM — Nacionalni program / National pro- Sadr`aj: Dnevni program — POZDRAVI GREETINGS — Gradona~elni- gram; 100 minuta Slave / 100 minutes of Glory; Dru`ba Isusova / The So- ca The Mayor of Zagreb — Ministar kulture RH The Minister of Culture ciety of Jesus; Jeruzalemski sindrom / Syndrom Jerusalem; Doktor ludosti — Predsjednik ASIFA-e President of ASiFA — Po~asni predsjednik Festi- / The Doctor of Craziness; Slu~ajna suputnica / Accidental by-Traveller; Ta vala Festival’s Honorary President — SUCI JURORS — Selekcijska komi- divna splitska no} / A Wonderful Night in Split; Oprosti za kung fu / So- sija Selection Committee — Veliki `iri Grand Jury — @iri za studentsko rry for Kung Fu; Duga mra~na no} / Long Dark Night; Sex, pi}e i krvo- natjecanje Jury for Student Competition — NAGRADE AWARDS — Po- proli}e / Sex, Booze and Short Fuse; Nagrade festivala / The Awards; pis slu`benih nagrada 2004. List of Official Awards for 2004 — Nagrada Ocjenjiva~ki sud / The Jury; ME\UNARODNI PROGRAM / INTERNA- za doprinos teoriji animacije Award for the Contribution to the theory of TIONAL PROGRAM — Me|unarodni program, Arena / International animation — Nagrada za `ivotno djelo Life Achievement Award — RE- program, Arena; Izgubljeni zagrljaj / Lost Embrace / El abrazo partido; TROSPEKTIVE RETROSPECTIVES — Paul Fierlinger — Emile Cohl — Lo{ odgoj / Bad Education / La mala educación; Glavom kroz zid / Head- Kubanska animacija Animation in Cuba — Ukrajinska animacija Anima- On / Gegen die Wand; Crvena svjetla / Red Lights / Feux rouges; Fahren- tion in Ukraine — Animacija u Sloveniji Animation in Slovenia — Iz po- heit 9/11; @e| / Thirst / Atash; U tvojim rukama / In Your Hands / Forbry- veijsti hrvatske animacije From the History of Croatian Animation (1954- delser; Whisky; PREDSTAVLJAMO VAM: SLOVENSKI FILM/WE PRE- 1955) — POSEBNI PROGRAMI SPECIAL PROGRAMMES — Fergismaj- SENT: SLOVENIAN FILM — Predstavljamo vam: Slovenski film / We niht Forgetmenot — Moj izbor My Choice — Krok — Animirano stolje- present: Slovenian film; Pjesnikov portret s dvojnikom / Portrait of the }e Animated Century — Zimski dani Winter Days — Avanture male Chi- Poet with his Double / Pesnikov portret z dvojnikom; Rezervni dijelovi / hiro Spirited Away — @ivot na farmi Home on the Range — Kralj lavo- Spare parts / Rezervni deli; [u{tanje / Rustling Landscapes / [elestenje; va 2 — Simbin ponos Lion King 2 — Simbas Pride — Jo{ vampira u Ha- ^uvar granice / Guardian of the Frontier / Varuh meje; Kruh i mlijeko / vani More Vampires in Havana — Carica Chung Empress Chung — SU- Bread and Milk / Kruh in mleko; U leru / Idle Running / V leru; Ljublja- SRETI U KIC-u ENCOUNTERS IN KIC — IZLO@BE EXHIBITIONS — na; RETROSPEKTIVA / RETROSPECTIVE — Tomislav Pinter; Rondo; Georgiy Lyakhoveckiy Gosha — TKO JE TKO WHO IS WHO. Samo jednom se ljubi / You Only Love Once; DOKUMENTARNI PRO- GRAM / DOCUMENTARY PROGRAM — Dokumentarni program / Documentary program; Revolucija ne}e biti prikazana na televiziji / The Margit Antauer (ur.) Revolution Will Not be Televised; Hvatanje Friedmanovih / Capturing the Zagreb 2004, Svjetski festival animiranog filma, World Fe- Friedmans; Sloboda iz o~aja / Freedom from Despair; Razvod na iranski stival of Animated Films, 14-19. lipnja/june 2004. / katalog na~in / Divorce Iranian Style; Dijana / Pretty Dyana; Uvozne vrane / Im- filmovi catalogue films — nakladnik Koncertna direkcija Zagreb za 16. ported Crows; Surov napredak / Crude Progress; Aileen: @ivot i smrt serij- svjetski festival animiranog filma/for 16th World Festival of Animated skog ubojice / Aileen: Life and Death of a Serial Killer; Power Trip; Pe{~e- Films — za nakladnika For the publisher Sa{a Britvi} — grafi~ki dizajn nopolis / The ’Republic’ of Pe{~enica; La strada / The Street; POPRATNA Lay out Slobodan Tadi} — prijevodi Translations Vlasta Jelasi} Kerec, DOGA\ANJA — Nagrada »Marijan Rotar«; Nagrada DFHR »Fabijan Darija Tomi}, Nikolina @idek, Timothy Steyskal — Tekst usporedno na [ovagovi}«; Hrvatska mora; 640X480 MAX. festival filma snimanog hrv. i engl. jeziku — 174 stranice, fotografije. web i digitalnom foto kamerom; Prezentacija hrvatskih festivala i revija UDK 791.43-252(497.5 Zagreb)”2004” filma i videa; Cinemaniac 2004; Izlo`ba Ivan Faktor, MMC Luka; Pula- 061.7(497.5 Zagreb):791.43-252”2004” filmfactory, radionice izrade dokumentarnog filma; Izlo`ba Ines Stipeti}, ISBN 953-7129-02-0 Zajednica Talijana (Circolo); Predstavljanje knjiga. I. Svjetski festival animiranog filma (16; 2004; Zagreb) — Katalog II. Animirani film — Festivali — Zagreb Vera Robi}-[karica (ur.) III. Filmski festivali — Animirani film 42. revija hrvatskog filmskog i videostvarala{tva djece i Zagreb — 2000. — 440603098 mlade`i, Zadar, 3-6. lipnja 2004 / nakladnik Hrvatski filmski sa- Sadr`aj: Veliko natjecanje Grand Competition — Studentsko natjecanje vez — za nakladnika Hrvoje Turkovi} — lektura Sa{a Vagner Peri} — 138 Student Competition — Filmovi za djecu Films for children — Obiteljska stranica, fotografije. razonoda Family Entertainment — Animanija Animania. Sadr`aj: Slavica Kova~: Zadarski |ir — Jurka [aban: Doma}in 42. revije, Osnovna {kola Stanovi, Zadar — Slavica Kova~: Zaljubljeni u film — Ariana Kralj (ur.) Program revije — 1. revijska projekcija — 2. revijska projekcija — 3. re- Ivan Faktor: Fritz Lang und Ich: 1994-2004 / Nakladnik — Hr- vijska projekcija — 4. revijska projekcija — 5. revijska projekcija — 6. re- vatska akademija znanosti i umjetnosti — Gliptoteka — za nakladnika vijska projekcija — 7. revijska projekcija — 8. revijska projekcija — Pro- akademik Slavko Cvetni} — glavni urednik akademik Ivan Ko`ari} — su- jekcija radova prijavljenih na Malu minutu — Prijavljeni radovi — ^la- radne ustanove Gliptoteka HAZU i Muzej suvremene umjetnosti Zagreb novi Ocjenjiva~kog suda — Mi{ljenja Ocjenjiva~kog suda o videoradovi- — suorganizatori projekta Hrvatski filmski savez, Dom HDLU Osijek, ma djece i mlade`i — Pregled prijavljenih ostvarenja — Adresar prijavlje- MMC (Multimedijalni centar) LUKA, Pula — velja~a/o`ujak 2004. / ; urednica Ariana Kralj>. — Zagreb 2004. Ka- Aleksandar F. Stasenko, filmsko i likovno stvarala{tvo talog izlo`be — Tekst na hrv. i engl. jeziku — 64 stranice, fotografije. 1965-1990, retrospektiva / nakladnik Pu~ko otvoreno u~ili{te UDK 7 Faktor.I. (064) Split, za nakladnika Jozo Kati}, suorganizator Hrvatski filmski savez — 201 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 199 do 203 Bibliografija

realizacija Kristina Stasenko, Fjodor A. Stasenko, Nik{a Blaji}, Jo{ko Bla- jr — Tajnica redakcija: Tanja [imuni} — Suradnici: Bo`o Cerin, Roman ji} — suradnica Jasna Pervan — 20 stranica, fotografije. Chiabudini, Damir Demonja, Kristina Duki}, Nadja Hermann, Tomislav Hratsov~ak, Petar Krelja, Tomislav Kurelec, Snje`ana Levar, Aida Man- Sadr`aj: Kratka biografija — ^ovjek i kamera — Filmografija 1965-1970. dich, Vesna Mar~i}, Danijel Pa~i}, Jurica Pavi~i}, Mislav Pasini, Nenad — Izbor tekstova — Filmografija 1970-1985. — Suradnja u drugim fil- Polimac, Lidija Prskalo, Rajko Radovanovi}, Daniel Rafaeli}, Radojka movima — Samostalne autorske retrospektive — Mira Bogli}: Stasenko Rato{a, Mate Relja, Dragan Rube{a, Lasislav Sever, Oleg Sladoljev, Miran — Vinka Glun~i}-Bu`an~i}, prof.: Likovno stvarala{tvo — Popis slika — Stihovi}, Toma [imund`a, Ivo [krabalo, @ivorad Tomi}, Marina A. Vuja- Program retrospektive filmova. klija — Priprema za tisak: Hand design — Tisak: Grafoplast, Zagreb. Sadr`aj: Dragi prijatelji (Urednik) — Dragi Hollywoode (pisma ~itatelja) Split Film Festival, 26/6-2/7 2004 / — Hot line — Prvi pogled (Marko Njegi}) — Na licu mjesta: Pli{ana re- volucija (Oleg Sladoljev-Joli}) — Preview: The Village (Marko Njegi}) — izdava~ / Publisher Split Film Festival, koordinator festiva- 16. Animafest (Miran Stihovi}) — Pretpremiera: Catwoman (Marijeta la / Festival Coordinator Jo{ko Jeron~i}, direktor festivala Milo{evi}) — Portret: Bo`o Cerin (Nenad Polimac) — Filmski krajolici: / Festival Director Branko Karabati}, prijevod / Translation pustinja kao vertikala ~e`nje (Dragan Rube{a) — Kino — Prijateljsko Jelena Maduni}, Danijela Mati}, Nela Tomi}. Split, 2004, uvjeravanje Petra Krelje: Srcem kroz zid — Intervju: Michael Moore (La- 146 stranica, hrvatski i engleski tekst, fotografije. risa Beltram i Snje`ana Levar) — Panoptikum — Napustili su nas... Ro- Sadr`aj / Table of Contents: European Coordination of Film Festivals; nald Reagan; Nino Manfredi (Mislav Mik{i}) — Mini portret: Amy Dugometra`ni film konkurencija / Features Competition; @iri dugome- Smart — Kako je Tigar i zmaj Anga Leeja utjecao na Ratnika i Heroja? tra`ni film / Jury Feature; Kratkometra`ni film konkurencija / Shorts (Rajko Radovanovi}) — Anketa: Videotekarstvo danas (Tanja [imuni}) Competition; @iri kratkometra`ni film / Jury Shorts; Fokus / Focus; Fi- — Ludi za nasiljem: DVD dnevnik (Vlado Ercegovi}) — Video/DVD — presci `iri / Jury Fipresci; Forum; Slika / Image; Novi mediji / New Me- Pretpremijera: The Bourne Supremacy (Marko Njegi}) — Zora horora dia; @iri novi mediji / Jury New Media; Posebni programi / Special Pro- (Mislav Pasini) — Filmofil iz sjene: Renata Sopek (Marko Njegi}) — Por- grammes; Pokrovitelji / Official Supporters; Suorganizatori / Coorgani- tret: Naomi Watts Plavu{a iz snova (Toma [imund`a) — Pretpremijera: zers; Sponzori / Sponsors; Medijski pokrovitelji / Media Supporters; Im- King Arthur (Snje`ana Levar) — Cro-kronika — 51. Pula film festival presum / Impressum. (Vesna Mar~i}) — Cinemania — Filmovi s ruba: Conan barbar (Tomislav Hratsov~ak).

^asopisi Total Film, lipanj 2004, broj 15, 25 kuna, glavni urednik: Stjepan Hun- di} — izvr{ni urednik: Hrvoje [ari} — grafi~ki urednik: Dubravko No- Hollywood/filmski magazin; god. X., br. 104, lipanj 2004. (mje- vosel — suradnici: Tihomil Hamilton, Davor Kanjir, Bojan Mu{}et, Da- se~nik) nijel Pa~i}, Patrik Pencinger, Sanjin Petrovi}, Bo{ko Picula, Andreja Ra- dak, Damir Radi}, Dragan Rube{a, Mario Sabli}, Igor Sara~evi}, Dean Nakladnik: Vedis d. o. o., Zagreb — Glavni i odgovorni urednik: Veljko [o{a, Slaven Ze~evi} — prijevod: Du{ko ^avi}, Silvija Nosi}, Mladen [i- Krul~i} — Urednik: Marko Njegi} — Grafi~ki urednik: Vladimir Bugarin pek — lektura: Slavenka Pr{a, Igor Rajki — izdava~: Total izdanja d.o.o. jr — Tajnica redakcija: Lidija Prskalo — Suradnici: Bo`o Cerin, Roman Medvedgradska 12, 10 000 Zagreb, tel. 01/4668-961 — fax. 01/4668- Chiabudini, Damir Demonja, Kristina Duki}, Nadja Hermann, Tomislav 962 — [email protected] — www.totalfilm.hr — voditelj marketin- Hratsov~ak, Ivan Kova~evi}, Petar Krelja, Tomislav Kurelec, Snje`ana Le- ga: Du{ko Marjanovi} — tajnica: Dubravka [migovec — tisak: Tiskara var, Aida Mandich, Vesna Mar~i}, Danijel Pa~i}, Jurica Pavi~i}, Mislav Pa- Mei} — pretplata: 250 kn (godi{nja). sini, Nenad Polimac, Rajko Radovanovi}, Daniel Rafaeli}, Radojka Rato- {a, Mate Relja, Dragan Rube{a, Lasislav Sever, Oleg Sladoljev, Miran Sti- Sadr`aj — Pisma ~itatelja — Prva klapa — Dolazi... — 10 stvari koje ni- hovi}, Toma [imund`a, Tanja [imuni}, Ivo [krabalo, @ivorad Tomi}, Ma- ste znali o njemu: Ashton Kucher — a mislili ste da ga znate... Rob Zom- rina A. Vujaklija — Priprema za tisak: Hand design — Tisak: Grafoplast, bie — Prva klapa: Zagreb je Cannes animiranog filma (Nata{a Trsli}) — Zagreb — Adresa uredni{tva: Badali}eva 14, 10000 Zagreb — tel: Fama: Diane Kruger (Nikolina Herceg) — Top liste — Matineja — Apo- klasipsa sutra (James White) — TOTAL film interview: Kristina Ricci 01/3640-868, 3698-774; fax: 01/3638-618; e-mail: hollywood@holl- ywood.cro.net — web: www.hollywood.cro.net — Cijena pojedinom (Stjepan Hundi}) — Pustinjski vjetar iz Tokija (Stjepan Hundi}) — Harry broju 20 kn/4 eur; Godi{nja pretplata 240 kn; 70 eur. Potter: Ne{to je zlo u zraku... (Dan Jolin) — 50 najve}ih epova (Jonathan Sadr`aj: Dragi prijatelji (Urednik) — Dragi Hollywoode (pisma ~itatelja) Crocker, Simon Crook, Jamie Graham, Dan Jolin, Philipp Kemp, Neil — Hot line — Prvi pogled (Marko Njegi}) — Na licu mjesta (Oleg Sla- Smith, Daniel Webb, James White) — Premijere — DVD — Flashback: doljev-Joli}) — 57. Cannes — raj na zemlji (Dragan Rube{a) — Pretpre- Kleoptara Kraljica ukletih (Philipp Kemp) — Hardware — Filmske knji- mijera: The Cronnicles of Riddick (Marko Njegi}) — Robert De Niro — ge — Filmska glazba. Bogomdan glumac (Larisa Beltram i Snje`ana Levar) — Prijateljsko uvje- ravanje Petra Krelja: Heroj(in)sko finale — Kino — Cro-kronika — Por- tret: Sergio Leone: kolos iz Rima (Vlado Ercegovi}) — Sje}anja: Ili {kare Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza, broj 46, godina ili nema filma!!! (Ivor Martini}) — Intervju: Larry Clark (Aida Mandich 2004. / Nakladnik Hrvatski filmski savez — za nakladnika dr. Hrvoje i Snje`ana Levar) — Hrvatski dje~ji film (Ivo [krabalo) — Mini portret: Turkovi} — Ure|iva~ki odbor: Kre{imir Miki}, Diana Nenadi} (glavna Jennifer Aniston — Video/DVD — Filmofil iz sjene: Nina Badri} (Marko urednica), Du{ko Popovi}, Vera Robi}-[karica — lektura Sa{a Vagner-Pe- Njegi}) — Serijske ubojice na filmu Izme|u ludosti i genijalnosti (Mislav ri} — idejno grafi~ko rje{enje Goran Trbuljak — adresa uredni{tva: Pasini) — Pretpremijera: The Terminal (Marko Njegi}) — Split film festi- 10000 Zagreb, Dalmatinska 12, tel/fax: 48 48 764, e-mail: [email protected], val/Animafest/SNIFF (Vesna Mar~i} i Nadja Hermann) — Preview: The [email protected], web-site: www.hfs.hr. Manchurian Candidate (Toma [imund`a) — Kod amid`e Idriza by Pjer ISSN 1331-8128 @alica (J. J. Andres) — Iz susjedstva: Veliki pad gledanosti u SiCG-u (Raj- Sadr`aj: 13. DANI HRVATSKOGA FILMA — Diana Nenadi}: Uvozne ko Radovanovi}) — Cinemania — Film s ruba: Voajer (Tomislav Hrav- vrane, savr{eno dru{tvo, sretna djeca itd. — Midhat Ajanovi}: Tradicija, stov~ak). ipak: Ciganjska — Filmografija i nagrade 13. dana hrvatskoga filma — ***: Portalom i guideom protiv lutanja — Irena Kr~eli}: Scenarij iz radi- onice Palunko — 12. HRVATSKA REVIJA JEDNOMINUTNOG FILMA Hollywood/filmski magazin; god. X., br. 105, srpanj 2004. (mjese~nik) — Diana Nenadi}: Slatke minute — Filmografija i nagrade 12. revije jed- nominutnih filmova — Po`ega 2004. — POVODI — Du{ko Popovi}: Nakladnik: Vedis d. o. o., Zagreb — Glavni i odgovorni urednik: Veljko Animafest — tisu}u i pol prijavljenih snova — ***: Hrvatski filma{i u Krul~i} — Urednik: Marko Njegi} — Grafi~ki urednik: Vladimir Bugarin odabranom dru{tvu Oberhausena — Ivan Ladislav Galeta: Pismo iz 202 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 199 do 203 Bibliografija

Oberhausena — Damir ^u~i}: Beogradski ’glasovi’ — Diana Nenadi}: Harmoni~an ansambl, osebujni solisti — Jasna Pervan: Retrospektiva A.F.Stasenka — Du{ko Popovi}: Portreti, impresije i Drava Krune Heid- Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza, posebni broj 2004, lera — OKO KINA — Agar Pata: Zagreba~ki Tu{kanac — raj za filmofi- 6. [kola medijske kulture, Trako{}an, 23. kolovoza — 1. ruj- le! — Maja Peterli}: Okrugli stol Torino — kolijevka talijanskoga filma — na 2004. / Nakladnik Hrvatski filmski savez — za nakladnika dr. Hr- Diana Nenadi}: ’Crna rupa’ tranzicijskoga kina — MALI FILMSKI RAZ- voje Turkovi} — Urednica posebnog broja Vera Robi}-[karica — izvr{na GOVORI — Du{ko Popovi}: Miroslav Klari} i Jadranko Lopati}: zapre- urednica Diana Nenadi} — lektura Sa{a Vagner-Peri}. {i~ki dvojac bez kormilara — AMARCORD — Ivica Hripko: Bunarenje po sje}anjima IV. — Jo{ jedan Vladek — NOVE KNJIGE — Mira Ker- ISSN 1331-8128 mek Sredanovi}: Nov pristup medijskoj kulturi — MEDIJI U NASTAVI Kazalo: TEORIJSKE TEME — Hrvoje Turkovi}: Filmska drama — Bru- — Kre{imir Miki}: Mediji i roditelji — I. dio — IN MEMORIAM — Bo- no Kragi}: Poezije i zbilja — Uvod u francuski poetski realizam — POVI- ris Poljak: U spomen Ranku Kursaru — KLUBOVI — Slavica Kova~: Prva JESNE TEME — Mato Kukuljica: Kratki pregled povijesti hrvatskog fil- dje~ja koprodukcija u Hrvatskoj / [AF spreman za novu radionicu / Za- ma — Jo{ko Maru{i}: Animirani film i zagreba~ka {kola — Irena Paulus: pre{i}ani u Novosibirsku / Pasolini na Trgu `rtava 14 / Kino Autorskog Trnoviti put hrvatske filmske glazbe — Ivo [krabalo: Za{to je Golik be- studija — MOZAIK — Dovnikovi}i u gostima {vedske Akademije anima- smrtan? — RADIONICE — Silvestar Kolbas: Kompozicija kadra — ’STA- cije / Filmovi, knjiga i izlo`ba @eljka Kipkea / Video pilot #1: metamedi- RI’ I ’NOVI’ mediji — Kre{imir Miki}: Televizija i internet — METO- jalnost / Studenti ADU nagra|eni u Wiesbadenu / Monografija Out of Fo- DI^KI PRISTUPI — Jo{ko Maru{i}: Analiza crtanog filma — Irena Pau- cus Ksenije Tur~i} / Dru`ba Isusova u [angaju / Hribar ponovno na ~elu lus: Mjuzikl i njegov razvoj u oblik socijalne kritike — ZA[TITA FILM- redateljskoga ceha / [vicarska nagrada Z.Zekanovi}a / Sub Rosa u St. Pe- SKE BA[TINE — Mato Kukuljica: ^uvanje, za{tita i restauracija filmskog tersburgu / Bunarman u Washingtonu / 2. Queer festival u znaku glazbe i gradiva — manje poznata djelatnost — PREPORU^ENA LITERATURA filma / Brakhage i Martinac u Mami / Japanski film u splitskom i zagre- — PROGRAM [KOLE MEDIJSKE KULTURE S PRIJAVLJENIM POLA- ba~kom MM centru / Premijera filmova Projecta 6 / Odr`an drugi DIFF ZNICIMA — Raspored predavanja — Seminar medijske kulture (I, II. i — FESTIVALI / NATJE^AJI / PRIJAVNICE III. stupanj) — Program videoradionica.

Leksikon preminulih

Vojdrag Ber~i}, kazali{ni i filmski redatelj ([ibenik, 23. IV. 1918. — Ranko Karabelj, filmski snimatelj i profesor (Zagreb, 27. srpnja — Zagreb, 2. IX. 2004). Apsolvirao pravo na Zagreba~kom sveu~ili{tu. Su- Zagreb, 1. srpnja 2004). Pripadnik je prve generacije studenata filmskog dionik partizanskih postrojbi (NOV-a) od 1941, a nakon kratke pravne snimanja upisanih 1969. na Akademiju kazali{ne i filmske umjetnosti, slu`be po zavr{etku rata (sudsko gonjenje ~lanova vlade NDH) posve}uje gdje je i diplomirao. Nakon odslu`enja vojnoga roka, 1975. zapo{ljava se se filmskome radu. Zavr{io je Visoku filmsku {kolu u Beogradu (1953), kao filmski snimatelj na Televiziji Zagreb, rade}i na igranim, dokumen- potom redatelj u splitskom HNK-u (1953-1957), a od 1957. djeluje kao tarnim, propagandnim i obrazovnim filmovima. Kako je tijekom osamde- slobodan filmski radnik. Postavio vi{e dramskih djela doma}ih i stranih setih prihvatio i vje{to se koristio novom elektroni~kom tehnologijom i autora u Splitu (npr. u Lutkarskom kazali{tu postavio vlastitu adaptaciju na tom se podru~ju istaknuv{i kao jedan od najistaknutijih snimatelja, od Shakespearea, redatelj je opere Seviljskog brija~a, G. Rossinija). Kao film- 1991. predaje na Akademiji dramske umjetnosti televizijsko (elektroni~- ski djelatnik, bio direktor filma i asistent redatelja u koprodukcijama. Od ko) snimanje. I dalje je snimao za HTV. 1961. autor je desetak kratkometra`nih filmova, dokumentaraca o suvre- Filmski je snimio DOKUMENTARNE FILMOVE: Cata Duj{in Ribar (re- menim temama, temama Drugog svjetskog rata te promotivnih filmova. datelj Branko Majer); Skitnje (Vi{nja Lasta); Turopoljske ljepotice (Vesna Osobito mu je poznat film o sudbini radnika, liku s nov~anice (Devalva- Raji}); Cestom koje nema (Branko Lenti}); Rudolf Matz (Mira Wolf); Por- cija jednog osmijeha). Autor je i jednog dugometra`nog igranog filma na tret pjesnika: Luko Paljetak (Radovan Grahovac); Portret pjesnika: Jo{ko temu Narodno oslobodila~ke borbe u Dalmaciji iz Drugog svjetskog rata Bo`ani} (Radovan Grahovac); Renesansa u Dalmaciji (Marjan Arhani}); (Prvi splitski odred). Pisao je scenarije za vlastite filmove, a sura|ivao i s Mirogoj (Radovan Ivan~evi}); Ilok (@eljko Ivanjek); Pavlini ([ime [imato- Lordanom Zafranovi}em na cjelove~ernjem dokumentarcu o Artukovi}u vi}); Dubrova~ki ljetnikovci (Radovan Ivan~evi}); IGRANE TV FILMO- (prera|enom u Testament L.Z., 1994). VE: Ivan (Radovan Grahovac); Groznica (Nenad Puhovski); Ru`no pa~e Kratkometra`ni filmovi: Heroji ne umiru, 1961; Giganti na Cetini, 1962; (Dra`en Pi{kori}); Dru{tvo za iznenadne radosti (@elimir Beli}); Nemoj- Pred na{im o~ima, 1962; Devalvacija jednog osmijeha, 1967; ^akove~ki te me zvati Robi (Miroslav Mikuljan); Grlica (Ladislav Vindakijevi~); bicikli i piceki, 1970; Oru`je od zlata, 1975; U{tedama lako letimo u ELEKTRONSKI SNIMLJENE FILMOVE: Jurica Murai (Mladen Rau- nebo, 1978; Zvuci partizanske trube, 1980; O pretu`nom ovom doga|a- kar); Povijest zdravstva u Hrvatskoj I-III (Bogdan @i`i}); Modri biser Ro- ju, 1981. vinja (Danko Volari}); Reljef (Miljenko Bukov~an); Geologija (Miljenko Dugometra`ni film: Prvi splitski odred, 1972. Bukov~an); Igor Gjadrov (Mladen Raukar); Vladimir Kranj~evi} (Branko

203 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. LJETOPISOV LJETOPIS

Ivanda); Sena Jurinac (Branko Ivanda); Miro Belamari} (Branko Ivanda); ca, L. Zafranovi}a, A. Verzottija, V. Naki}a, A. Piv~evi}a, T. Crvelina, M. Pavica Gvozdi} (Ante Rozi}); Zagreba~ki kvartet (Ante Rozi}); Boris Pa- Dru{kovi}a i K. Buljevi}a, koja je {ezdesetih godina 20. stolje}a tzv. ’~i- pandopulo (Ante Rozi}); Oba su pala (Vladimir Tadej); @idovska op}ina stim’ pristupom sedmoj umjetnosti formirala prepoznatljiv izraz. U KK u Zagrebu (Mira Wolf); Gorski kotar (Dominik Zen); Istra (Jovica [ego); Split dolazi 1960, a 1961. s Lordanom Zafranovi}em radi film Nedjelja, Zlatna dolina (Jovica [ego); Institut Rugjer Bo{kovi} (Sr|an Segari}); Me- koji dobiva brojne nagrade (Kursar, na saveznom festivalu amaterskog fil- teorologija I-IV (Dominik Zen). ma dobiva posebnu nagradu za scenarij). Pisac @ivko Jeli~i} poslije }e prema Rankovoj ideji napisati scenarij za prvi Zafranovi}ev dugometra`- Vlado Kristl, vi{emedijski umjetnik: slikar, animator, redatelj igranih ni igrani film istoga naslova. Za KK Split Kursar je realizirao devet filmo- filmova, pjesnik (Zagreb, 24. sije~nja 1923. — München, 7. srpnja 2004). va i dio omnibusa 666. U svom najpoznatijem filmu Caffe Manon mani- Upisao je Akademiju likovne umjetnosti u Zagrebu 1942, a, uz ratni pre- rom vrsna dokumentarista, s mnogo ritma i atmosfere, hvata ubrzan i kid, tamo je i diplomirao (1949). Od tada izla`e na skupnim i samostal- uzavreli `ivot na vrtnoj terasi Caffe Manona na splitskom kolodvoru, ko- nim izlo`bama, prete`ito slikama geometrijske apstrakcije. Sudjeluje u riste}i se vrlo pokretnom kamerom (snimatelj A. Piv~evi}). Kursar je po- osnivanju EXAT-a 1951, a 1952. u Duga filmu izra|uje knjigu snimanja slije na~inio profesionalni remake toga filma na 35 milimetarskoj vrpci. U za film ^arobni zvuci, koji nije realizirao. Izme|u 1953-1959. putovao je Zagreb seli 1972. i do umirovljenja radi u Botani~kom vrtu kao in`enjer zapadnom Europom izdr`avaju}i se pomo}nim poslovima. Od 1959. izla- poljoprivrede. Autor je tri profesionalna filma, od kojih se izdvaja Karan- `e samostalno, a sudjeluje i u prvim izlo`bama novih tendencija (Zagreb, fil. Vi{e puta dobivao nagrade na klupskim, republi~kim i saveznim festi- 1963; Pariz, 1964). Prvu je zbirku pjesama objavio 1959. Od 1959. dje- valima. luje u Studiju crtanog filma Zagreb filma (crta~ u filmu Kra|a dragulja, FILMOGRAFIJA: Amaterski filmovi: Nedjelja (Kursar, L. Zafranovi}, A. 1959), autor filmova [agrenska ko`a (1960) i Don Kihot (1960). Nakon Verzotti, R. Kursar, 1961, 16 mm); Jesen (Kursar, A. Verzotti, 1964, 8 zabrane filma General i ozbiljan ~ovjek (1962) ura|enog u Sloveniji, mm); Poslije toga otputovao sam (prvi dio Sedmologije, koja se sastoji od 1963. emigrira u Njema~ku i nastanjuje se u Münchenu, gdje prete`ito sedam filmova {estorice autora snimljenih na istoj lokaciji — Kursara, `ivi. Nastavlja intenzivnim snimanjem uglavnom igranih filmova, mnogi Martinca /dva filma/, K. Buljevi}a, Verzottija, Zafranovi}a i Crvelina; od njih cjelove~ernji (npr. Madeleine, Madeleine, 1963; Nasip, 1964; Pi- 1966, normal 8 mm); Dokumenti moga vremena (Kursar, Verzotti, 1966, smo, 1966. i dr.), te animiranog (Prometej, 1966) i klju~no utje~e na au- normal 8 mm); Kozmos a ne krepavanje (Kursar, Verzotti, 1967, normal tore ’novog njema~kog filma’. Povremeno komponira glazbu za svoje fil- 8 mm); Ljeta svih na{ih godina (Kursar, Piv~evi}, 1967, normal 8 mm); move i glumi u njima (npr. u Nasipu i drugdje), a nastavlja i slikarskim ra- Caffe Manon (Kursar, Piv~evi}, 1967, normal 8 mm); Ve~er (Kursar, Piv- dom i povremeno izla`e. Pjesme: Pet bijelih stepenica, Zagreb, 1959; ~evi}, 1968, normal 8 mm); 666 ({est jednominutnih filmova; Kursar, Fünf wisse Treppenstufen, 1961; Gewchäfte, die es nich gibt, 1966; Komödien, 1968. Objavio je vi{e knjiga scenarija vezanih uz njegove fil- Naki}, Verzotti, Martinac, Crvelin, Piv~evi}; 1968, normal 8 mm); Car- move. Primio vi{e uglednih nagrada, posljednja je bila po~asna nagrada men (Kursar, Piv~evi}, 1969, normal 8 mm); Gospo|a Moderato cantabi- za `ivotno djelo na festivalu u Münchenu (2003). le (nezavr{en) samostalna produkcija; Profesionalni filmovi: Caffe Manon (snimatelj: Piv~evi}; prva monta`a: Martinac; druga monta`a: Erdelji; 1970-1986; 35 mm); Karanfil (Kursar, snimatelj: Verzotti; 1966-67; 35 Ranko Kursar, filmski autor (Tugare, 9. o`ujka 1940 — Zagreb, 25. mm); Kasno ljeto (kamera i monta`a: Martinac, proizvodnja: Dunav film, o`ujka 2004). Pripadnik zlatne generacije Kinokluba Split, uz I. Martin- Beograd, 1968-69, 35 mm); Fragmenti iz `ivota Jakova T. (nezavr{en).

204 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. LJETOPISOV LJETOPIS Kako su glasali kriti~ari na Danima hrvatskog filma 2004.* Pripremio Ozren Milat

Kratkometra`ni dokumentarni Animirani film UVOZNE VRANE, r. Goran Devi}, ADU, 22’ 4,6 CIGANJSKA, Me{trovi} / Me|ure~an, Fade In, 9’19” 4 LA STRADA. r. Damir ^u~i}, HFS, 29’ 4 — — — — — — SUB ROSA, [talter / [imuni} / Markovi}, Zagreb film, 8’ 3,13 SAVR[ENO DRU[TVO, r. Hrvoje Mabi}, SLO@ENI PREDOSJE]AJ, Du{ko Ga~i}, Zagreb film, 8’ 3 HRT & Fade In, 27’ 3,3 NOA, Sven Pavlini}, PLOP, 7’30” 3 DJEVOJ^ICA SA [IBICAMA, Jadranko Lopati}, FKVK ZAGREB TE ZOVE, r. Hrvoje Mabi}, HRT & Fade In,27’ 3 Zapre{i}, 1’ 2,9 NOVSKA LISTOPAD, STUDENI... 1991, KYRIE ELEISON, Me{trovi} / Me|ure~an, r. Pavle Vranjican,Art-Film, 11’ 2,7 Zagreb film, 5’30” 2,88 Srednjometra`ni dokumentarni HLAD I MIR, Dubovi} / Kosir / Krajnovi} / Orsag / SRETNO DIJETE, r. Igor Mirkovi}, Gerila DV film, Gori~an, FKV Zapre{i}, 6’30” 2,8 35 mm, 97’4, 45 METAHEAD, Branko Farac, Zagreb film, 4’ 2,57 SVE O EVI, r. Silvestar Kolbas, Factum, 63’ 4 PIGS, ETC., Nicole Hewitt, N. Hewitt, 3’ 2,5 PE[^ENOPOLIS, r. Zrinka Matijevi} Veli~an, Factum, KRUH NA[ SVAGDA[NJI, Ana Marija Vidakovi}, CDU, 71’ 3,73 Zagreb film, 7’30” 2,13 — — — Eksperimentalni film OSTI, r. Tomislav [ango, Studio Guberovi}, 34’ 2,6 ENDART, r. Ivan Ladislav Galeta, HFS, 34’ 4 UTERUS, r. Marija Prusina, M. Prusina, 9’25’ 4 Kratkometra`ni igrani UNDER CONSTRUCTION, r. Vladislav Kne`evi}, RADIO I JA, r. Ida Tomi}, Lunapark d.o.o, 3LHD, 8’10” 3,7 Kinorama i HRT, 30’3, 78 ILLUSION 1, r. Vlasta @ani}, V. @ani}, 9’ 3,67 — — — SINAJ, r. Zdravko Musta}, HFS, 18’45” 3,57 POKLON ZA SANJU, r. Sr|an [arenac, Fakultet — — — dramskih umetnosti, Beograd, 16’ 3,33 GRAD, GRADOVI, r. Vedran [amanovi}, HFS, 15’ 3,43 12, r. Juraj Leroti}, ADU, 7’50½ 3,13 MÖRDER UNTER UNS, r. Ivan Faktor, HFS, 12’30” 3,38 RASTANAK, r. Sa{a Ban, ADU, 8’30½ 3 MOST, r. Nicole Hewitt, N. Hewitt, 9’ 3,3 ZVONAR KATEDRALE, r. @eljko Sari}, Projekt 6 studio, 22’ 3 FOR 2, Ana Hu{man, A. Hu{man, 7’ 3,13 1000 DM, r. Zoran Zekanovi}, Z. Zekanovi}, 30’ 2,9 DANAS, r. Renata Poljak, 9’ 3 SME]E, r. Ivona Juka, ADU, 5’ 2,7 HALJIKU, r. Lala Ra{~i}, LLINKT!, 4’45” 2,75 LIFELINE, r. Jelena Bra~un, J. Bra~un, 1’30” 2,67 KATARZA, r. Iva Semen~i}, ADU, 17’ 2,44 W-R, r. Goran Lehpamer — Lepi, FAG ENTHUSIA NI[TA OD SATARA[A, r. Nikola Ivanda, ADU, 23’2, 22 PLANCK, 2’45” 2,5 YOU VE GOT MAIL, r. Zoran Pisa~i}, ^OVJEK S KAMEROM, r. Mario Papi}, FAG ENTHUSIA PLANCK, 1’ Autorski studio — FFV, 1’ 1,78 2 IZVOLITE, MOLIM, r. Balog / Karakati} / Vuji}, JAZZ, r. Kristijan Jenko — Kiki, FAG ENTHUSIA GFR Film-video, 2’40” 1,75 PLANCK, 2’26” 2 KAKO FUNKCIONIRAJU STVARI, r. Vedran Maslovara, LA CASA, r. Sandra Sterle, S. Sterle, 5’23” 1,88 Videosekcija I. gimnazije Osijek, 3’05” 1,25 Glazbeni spotovi Srednjometra`ni igrani MARA POGIBEJ^I] — ENI i LET 3, r. Radislav Jovanov LETI, LETI, r. Robert Orhel, HRT, 56’ 3,5 Gonzo, Dallas Records, 4’ 4 — — — SOUNDTRACK ZA @IVOT — HLADNO PIVO, r. Tomislav Povi}, TONFILM, 3,57 MUKLO, r. Vanja Stojkovi}, Tomislav Povi}, Ton-film, 33’ 3,09 ZATO^EN — [O!MAZGOON, r. Goran ^a~e, OSJETLJIV ZADATAK, r. Miljenko Brle~i}, G. ^a~e, 5’15” 3,5 MBA d.o.o., 42’ 2,56 — — —

* Prema pravilniku nagrade Oktavijan, filmski kriti~ari na Danima hrvatskog filma procjenjuju svaki film koji su vidjeli ocjenom 1-5. Izra~una se sred- nja ocjena (zbroje se ocjene i podijele s brojem ocjenjiva~a) i film koji dobije najvi{u srednju ocjenu, ako je ta vi{a od 3,50, dobiva Oktavijana za tu kategoriju. Ovdje su donesenim kandidati za Oktavijana — filmovi koji su dobili ocjenu vi{u od 3,50 — razdvojeni su od ostalih crticama, a dobitni- ci Oktavijana ozna~eni su kosim slovima. Podaci se objavljuju sa zaka{njenjem, jer nisu bili raspolo`ivi za prethodan broj. 205 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 205 do 206 Kako su glasali kriti~ari na Danima hrvatskog filma 2004.

MRGUD, GOROSTAS I TAT — PIPS, CHIPS & VIDEO CLIPS, r. Kri- BUDI POLICAJAC / POLICAJKA, r. Kristijan Mili}, stijan Mili}, ROKLICER d.o.o., 4’20” 3,38 Studio Guberovi}, 1’14” 3,43 GANJA — [O!MAZGOON, r. Radislav Jovanov Gonzo, JAMNICA — POVIJEST, r. Kras Gan~ev, Planet B, 30” 3,38 Aquarius Records, 3’30” 3,38 SADO-MAZO, r. Dalibor Matani}, HRT, 42” 3,33 TO NISMO MI — DIVAS i OLIVER DRAGOJEVI], PBZ [TEDIONICA, r. Bruno Ankovi}, Planet B, 30” 3,33 r. Radislav Jovanov Gonzo, MEN ART, 4’ 3,33 DUKAT — KRAVE, r, Andrej Korovljev, Planet B, 20” 3,29 TTRI — ZVUK BRODA, r. Nenad Jal{ovec, KARLOVA^KO PIVO — RALLY, r. Bruno Ankovi}, N. Jal{ovec, 3’30” 3,29 Planet B, 30” 3,29 JE... MAJKE — EL BAHATTEE, r. Radislav Jovanov HEP — BO@I]NA ^ESTITKA, r. Kras Gan~ev, Gonzo, Dallas Records, 2’30” 3,25 Planet B, 20” 3,29 MOJ SVIJET — MASSIMO, r. Radislav Jovanov Gonzo, LURA DUKATINO, r. Andrej Korovljev, Planet B, 20” 3,13 Aquarius Records, 3’50” 3,13 ZAGREBA^KA PIVOVARA — FONTANA, PREVI[E SUZA U MOM PIVU — PRLJAVO KAZALI[TE, r. Kras Gan~ev, Planet B, 45” 3,13 r. Radislav Jovanov Gonzo, Dallas Records, 4’30” 3 NEDJELJOM U 2, r. Zoran Sto{i} / Ivica Dru`ak, TELE FOR FAKI — BOLESNA BRA]A, r. Suzana ]uri}, HRT, 2’13” 3 S. ]uri}, 3’27” 3 GLAS NARODA, r. Dra`en @arkovi}, HRT, 40” 3 RALA — CINKU[I, r. Darko Drinovac, D. Drinovac, 4’15” 3 CROATIAN DREAM ZAGREB, r. Matej Me{trovi}, 1PURA 2PANDURA — LADOELECTRO, r. Zoran Happ, Pervan — Me{trovi}, 16’ 3 Plavi film d.o.o., 3’55” 2,88 TDR MC RED CARPET, r. Kras Gan~ev, Planet B, 21” 3 SEND YOUR LETTERS NO MORE — COOL SHAKES, JANA — IZVOR SNOVA, r. Kras Gan~ev, Planet B, 30” 3 r. Zoran Pezo, Plavi film d.o.o., 2’30” 2,86 ZAGREB FILM FESTIVAL (X5), r. Antonio Nui}, RADIO DUBRAVA — PRLJAVO KAZALI[TE, Propeler Film d.o.o:, 8’30” 3 r. Radislav Jovanov Gonzo, Dallas Records, 4’20” 2,78 LEDO MOBILIZACIJA, r. Andrej Korovljev, S TOBOM PRISTAJEM NA SVE — DIVAS, Planet B, 30” 2,86 r. Suzana ]uri}, Plavi film d.o.o., 4’ 2,72 TDR MC BAND, r. Kras Ga~ev, Planet B, 21” 2,86 AMSTERDAM — DJECA, r. Sto{i} / Dru`ak, Z. Sto{i} / I. Dru`ak, 4’43” 2,57 TV STORY, r. Kras Gan~ev, Planet B, 20” 2,86 JA NE]U BITI KASO DRUGE — IVANA KINDL, HT MOBILE — ZALJUBLJENI U KRETANJE, r. Suzana ]uri}, S. ]uri}, 3’49” 2,5 r. Kras Gan~ev, Planet B, 1’ 2,86 TAKVI KAO TI — NINA BADRI], r. Suzana ]uri}, HT NET — KARTE GRADOVA, r. Zoran Pezo, Lidija Samard`ija / S. ]uri}, 4’20” 2,5 Plavi film d.o.o., 21” 2,86 PLAYONE — D.J. FRESH JAY i MARIO MO[KON, HT NET — SHOWTIME, r. Zoran Pezo, r. D.J. Fresh Jay & Plavi film, Plavi film d.o.o., 3’48” 2,43 Plavi film d.o.o., 31” 2,86 NA KOLJENA — VESNA PISAROVI], r. Zoran Happ, LA[KO — PI[ANJE, r. Kras Gan~ev, Planet B, 30” 2,75 Plavi film d.o.o., 3’27” 2,38 ZAGREBA^KA PIVOVARA — BEZ LOPTE, CROSS UPON YER NAME — IGOR KNI@EK, r. Kras Gan~ev, Planet B, 30” 2,75 r. I. Kni`ek, Filmsko-glazbena unija, 2’26” 2,25 HT NET — MILIJUNA[, r. Zoran Pezo, DA LJUBAV OVA NE PRESTANE — BU\ENJE, Plavi film d.o.o., 24” 2,71 r. Zoran Happ, Plavi film d.o.o., 3’11” 2,17 OSIGURANJE ZAGREB — NAJBOLJI, r. Zoran Pezo, SI TU NE VEUX PAS — TONY LEE KING, Plavi film d.o.o., 33” 2,67 r. Andrej Han`ek, Autorski studio — FFV, 3’ 2 HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA, ENLIGHTENING THE WORLD — UNDERCODE, r. Dalibor Matani}, Public Image, 12’ 2,57 r. Pavle Vranjican, Artfilm, 3’57” 1,88 ROSAL LIP BALM, r. Kras Gan~ev, 30” 2,57 NEKA BUDE ZAUVIJEK — JACQUES HUDEK, GLAMUR: KAFÉ, r. Zoran Sto{i} / Ivica Dru`ak, 1’ 2,5 r. Igor [ehi}, Autorski studio — FFV, 3’30” 1,56 OAZA MIRA, r. @eljko Sari}, Projekt 6 Studio, 17’ 2,5 Namjenski MMS, r. Zoran Happ, Plavi film d.o.o., 30” 2,5 KARLOVA^KO PIVO — MILIJUNA[, PBZ I JA, r. Kras Gan~ev, Planet B, 30” 2,5 r. Bruno Ankovi}, Planet B, 30” 3,89 ISDN, r. Kras Gan~ev, Planet B, 30” 2,43 MOTOVUN FILM FESTIVAL, HODI DU[A, r. Nana [ojlev, HRT, 25’10” 2,43 r. Rukavina / Razum, Motovun Film Festival, 56’ 3,71 HT NET — ZATVOR, r. Zoran Pezo, UNICEF — STOP NASILJU NAD DJECOM, Plavi film d.o.o., 40” 2,33 r. Bruno Ankovi}, Planet B, 30” 3,57 CD U^ILICA, r. Marko Dimi}, Marko T. Tel, 1’ 2,29 TOLERANCIJA, r. Dalibor Matani}, Centar za HT — BO@I]NA ^ESTITKA, r. Zoran Happ, ravnopravnost spolova, 1’ 3,5 Plavi film d.o.o., 31” 2,17 — — — ^VENK, r. Marko Dimi}, Marko T. Tel, 1’ 1,71

206 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. LJETOPISOV LJETOPIS

Ispravci Pavi~i} i Ante [krabalo Damir Radi}

U tekstu Jurice Pavi~i}a ’Kuga u komunisti~koj Tebi: `anrovsko i ideolo{- 2000, no roman je objavljen devet godina ranije, 1991. Usto, proizvoljna ko u Tre}em klju~u Zorana Tadi}a’, objavljenom u pro{lom, 38. broju Hr- je [krabalova tvrdnja da je Ted Bundy bio predlo`ak za taj roman. Kao iz- vatskoga filmskog ljetopisa, autoru se potkralo nekoliko faktografskih po- danak ni`estale{ke obitelji koji je za vrijeme studija morao raditi kako bi gre{aka. U segmentu teksta naslovljenom ’@anrovski model Tre}eg klju- se financirao, kao ~ovjek de facto bez zanimanja i stalna zaposlenja (neko ~a’, na stranici 62, stoji slijede}a re~enica: »Prvi se motiv (motiv anoni- vrijeme bio je tek volonter u Republikanskoj stranci), kao ubojica isklju- mnog urbanog prostora koji postaje prijetnja junaku filma, op. D.R.) po- ~ivo osoba `enskog spola, ubojica ultimativno erotsko-seksualne inspira- javljuje u Stanaru (...) Romana Polanskog, gdje glavni junak, poljski imi- cije, Bundy te{ko da je mogao biti »predlo`ak« za lik Patricka Batemana, grant u Parizu Tretelkovsky, postaje `rtva klopke — ukleta stana u kojem bogatog blaziranog yuppija koji, mimo erotsko-seksualne motivacije, ubi- je prije njega `ivio poludjeli egiptolog«. U jednoj re~enici dvije pogre{ke: ja i mu{karce te vrlo o~ito predstavlja radikalni (parodijski) zaklju~ak El- naslovni junak filma ne zove se Tretelkovsky nego Trelkovsky, a prije nje- lisove vizure yuppijevskog svijeta kao paradigme abnormalnosti suvreme- ga u stanu nije `ivio poludjeli egiptolog, nego egiptologinja (`ena dakle, ne Amerike osamdesetih (Bundy nije bio niti je mogao biti yuppi, jer na a ne mu{karac). Potonje je izuzetno va`no s obzirom na Trelkovskyjevu kraju krajeva uglavnom je ’djelovao’ u predyuppijevskim sedamdesetima). identitetsku mijenu u kojom spolno/rodno igra nezaobilaznu ulogu. Drugi par faktografskih gre{aka nalazi se u segmentu ’Tre}i klju~ u soci- jalnom kontekstu’, na stranici 65, u re~enici: »Ono (pitanje ’grijeha’ od- nosno korupcije hrvatske srednje klase, op. D.R.) se `estoko pojavljivalo u rock-glazbi, u pjesmama kao {to su Dobro vam jutro Petrovi} Petre gru- pe Bijelo dugme ili u prvim hrvatskim punk stihovima Prljavog kazali{ta gdje se Jasenko Houra ruga srednjoj klasi stihovima »Mama / tata / pazi kravata!«. U opusu Bijelog dugmeta, me|utim, ne postoji pjesma naslov- ljena Dobro vam jutro Petrovi} Petre; rije~ je zapravo o pjesmi ^udesno jutro u krevetu g|e Petrovi} s albuma Do`ivjeti stotu (1980), ~ija uvodna tekstualna linija glasi onako kako Pavi~i} misli da glasi naslov pjesme. Tako|er, u pjesmi Prljavog kazali{ta Crno bijeli svijet, s istoimenog albu- ma iz 1980, fragment ~iji tekst Pavi~i} `eli citirati uistinu glasi: Mama / tata / pas i kravata!. Dakle u pitanju je `ivotinja, a ne upozoravaju}i usk- lik. Tako|er, ~injenica je i da to nisu prvi hrvatski »punk stihovi«, jer Pr- ljavo kazali{te je ve} godinu ranije, 1979, izdalo svoj prvi, punkerski al- bum nazvan Prljavo kazali{te, a sporno je i tuma~enje doti~nih stihova kao ruganja srednjoj klasi. Naime, taj tekstualni fragment dio je {ire cje- line pjesme ~ije se zna~enje ne mo`e svesti na kritiku odre|enoga dru{tve- nog sloja, nego je rije~ o ekonomi~nom opisu danog svijeta egzistencije, dakle bitno egzistencijalisti~kom, a ne socijalnokriti~kom iskazu (taj as- pekt mogu}e opstoji, ali na marginama), o ~emu uostalom svjedo~i i al- bum kao cjelina, odnosno ve}ina njegovih pjesama koje imaju srodnu in- tonaciju. I u tekstu Ante [krabala ’Czeslav Milosz i Ted Bundy, kako ih je ukuhao Thomas Harris: kako je stvoren dr. Hannibal Lecter’, objavljenom u istom broju Ljetopisa, nalaze se dvije faktografske pogre{ke. Na 100. stra- nici, u prvom stupcu, pogre{no se navodi 2000. kao godina objavljivanja romana Crveni zmaj Thomasa Harrisa; roman je objavljen 1981, uosta- lom posve je nelogi~no da bi Michael Mann ve} 1986. mogao adaptirati roman koji je navodno objavljen tek ~etrnaest godina kasnije. Na istoj stranici, u drugom stupcu, nalazi jo{ jedna, srodna pogre{ka: objavljiva- nje romana Ameri~ki psiho Breta Eastona Ellisa ponovo je smje{teno u

Uredni~ki ispravak

U pro{lome broju (Hrvatski filmski ljetopis, 38/2004, str. 44) u ’Filmografiji Vlade Kristla’ potkrala se gre{ka u datiranju i kronolo{kom smje{tanju fil- ma [agrenska ko`a. Film je dovr{en 1960. godine (a ne 1969 kako je tamo film smje{ten). Ispri~avamo se ~itateljima. 207 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Sa`eci Abstracts

SUVREMENI JAPANSKI FILM CONTEMPORARY JAPANESE FILM Tanja Vrvilo Tanja Vrvilo O suvremenom japanskom filmu On Contemporary Japanese Film UDK: 791 (520)”199” UDK: 791 (520)”199” Tekst Tanje Vrvilo, zajedno s dvama prilago|enim predavanjima japansko- Vrvilo’s text, followed by two adapted lectures by Japanese film scholar ga filmologa Kenjija Iwamota o suvremenom japanskom filmu, poku{aj je Kenji Iwamoto on contemporary Japanese film, is an attempt to provide pru`anja nekih obavijesti o tematskim i stilskoretori~kim obilje`jima toga some information about thematic and stylistic-rhetoric characteristics of nepreglednog podru~ja u povodu Ciklusa suvremenoga japanskog filma this immense area, on the occasion of Contemporary Japanese Film Cycle prikazana u prolje}e 2004. u Zagrebu i Splitu. Program se sastojao od pet shown in the spring of 2004 in Zagreb and Split. The program consisted of filmova suvremene tematike iz 1990-ih hvaljenih redatelja Takeshija Kita- five films dealing with contemporary topics from the 1990s by praised na, Juna Ichikawe, Shinjija Somaija, Yujija Nakaea i Nobuhika Obayashija directors Takeshi Kitano, Juno Ichikawa, Shinji Somai, Yuji Nakae and te Iwamotina predavanja o predo~avanju kulture i dru{tva u suvremenom Nobuhiko Obayashi, and Iwamoto held a lecture on portrayal of culture japanskom filmu na Akademiji dramske umjetnosti. U popratnom su pro- and society in contemporary Japanese film at the Academy of Dramatic Art. gramu prikazani i eksperimentalni filmovi Elis u suzama i Crveni pupak an- Mari Iwamoto’s experimental films Elis in Tears and Angel’s Red Navel |ela Mari Iwamoto. were screened as a part of attendant program. Considering the fact that the Japanese cinematography produced 290 films last year, and almost 4,000 S obzirom da je samo pro{le godine japanska kinematografija proizvela 290 films during past fifteen years, the author wonders how many films one filmova, a tijekom petnestogodi{njeg razdoblja gotovo ~etiri tisu}e, autori- should watch in order to be able to talk about contemporary Japanese film? ca se pita koliko je filmova potrebno vidjeti da bi o suvremenom japanskom Also, is it possible to talk about it without relying on research, assuming filmu bilo pristojno govoriti? Tako|er, mo`e li se o njemu govoriti bez osla- and mutual supplementing of a few western scholars? Finally, do we even njanja na prou~avanja, preuzimanja i me|usobna nadopunjavanja nekolici- talk about Japanese film if we can compare it, to a varying extent, only to ne zapadnja~kih filmologa? Napokon, govorimo li uop}e o japanskome fil- American or European film? mu, ako ga u ve}oj ili manjoj mjeri mo`emo usporediti samo s ameri~kim ili europskim filmom? Since entering industrial phase and founding Nikkatsu producing company in 1912, after sufficient number of films produced in studios, which includ- Japanska se kinematografija, od ulaska u industrijsku fazu osnutkom film- ed genre system and star system closely connected with stylistic orientation ske ku}e Nikkatsu 1912. po samodostatnoj koli~ini proizvedenih filmova i of a particular company and its directors, Japanese cinematography can studijskom na~inu proizvodnje, koji je uklju~ivao `anrovski sustav i sustav really be compared with Hollywood. Studio policy aimed at perfecting a zvijezda ~vrsto povezanih sa stilskim usmjerenjem pojedine kompanije i nje- certain genre and developing personal style. Japanese films have, to a large zinih redatelja, uistinu mogla usporediti s holivudskom. Politika studija zna- extent and regardless of various influences, relied on peculiarity of its own ~ila je usavr{iti se u odre|enu `anru i razvijati osobni stil. Japanski su se culture, history and society, so preceding patterns can be recognized in pre- `anrovi u najve}oj mjeri, bez obzira na raznolike utjecaje, oslanjali na oso- sent-day compounds. Basic distinction between historic drama, jidai-geki bitosti vlastite kulture, povijesti i dru{tva te su i u dana{njim mje{avinama and contemporary drama, gendai-geki was established in the first Japanese prepoznatljivi uzorci {to su im prethodili. Osnovnu podjelu na povijesne films made at the end of the 19th century. Historical drama was the most drame jidai-geki i suvremene drame gendai-geki utemeljili su ve} prvi japan- frequent until the beginning of the 1920s, when the other, thematically rich ski filmovi s kraja devetnaestoga stolje}a, s tim da je povijesna drama bila genre of contemporary film developed and it has been ruling Japanese cin- zastupljenija sve do po~etka 1920-ih, kada se ubrzano razvio tematski bo- ematography since the 1960s. The beginning of the ’60s represent a break- gat drugi veliki `anr suvremenoga filma, koji od 1960-ih vlada japanskom ing point for Japanese film because the film industry, immediately after pro- kinematografijom. duction peak of 545 films, lost almost half of its audience, mostly due to Prijelomnu to~ku za japanski film obilje`ava po~etak {ezdesetih kada je the increasing influence of television. The big studios’ crisis, the same as in filmska industrija odmah nakon proizvodnoga vrhunca od 545 filmova iz- Hollywood, led to corrective genres in the main stream cinematography, gubila gotovo polovicu gledatelja, u najve}oj mjeri zahvaljuju}i televiziji. and at the same time, a new generation of film directors pounced on the Kriza velikih studija, kao i u holivudskom filmu, dovela je do korektivnih society, on stylistic-rhetoric preoccupations of their predecessors and on `anrova u mati~noj struji kinematografije, a vremenski usporedno, nova se the idea of the film as separate product that is not directly connected to fac- generacija redatelja filmovima okomila na dru{tvo, stilskoretori~ke preoku- tual reality. A number of films about innovative and responsible young peo- pacije svojih prete~a i na samu ideju filma kao zasebne tvorevine koja nije ple (seishun eiga), with active heroes who do not consent to the common izravno povezana s konkretnom zbiljom. feeling of victimization, reflect, on the whole, dissolving of identity, ’deper- sonalization’, in the society that is also fragmented and divided. Niz filmova o mladima (seishun eiga), nenadma{ne inovativnosti i odgovor- Their politically thought-out films represent an answer to real social and nosti, s aktivnim junacima koji ne pristaju na zajedni~ki osje}aj `rtvovano- political circumstances. High-level political consciousness, identification of sti, u cijelosti — zrcali rastvaranje identiteta, ’depersonalizaciju’,4 u isto ta- art with life and politics, belief in film as the means of change, and, short- kvu razlomljenu, podijeljenu dru{tvu. ly after, complete loss of illusions (Oshima names a sense of collective cas- Njihovi politi~ki mi{ljeni filmovi odgovor su na stvarne dru{tvene i politi~- tration) are some of the characteristics of that period called the last golden ke okolnosti. Visoka politi~ka svijest, poistovje}enje umjetnosti sa `ivotom era of Japanese film. 208 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 208 do 222 Sa`eci / Abstrracts i politikom, vjera u filmski medij kao sredstvo promjene, a malo zatim pot- Wide range of contemporary Japanese film comprises stylistically and the- puni gubitak iluzija (koji }e Oshima imenovati osje}ajem kolektivne kastra- matically different feature films; increasingly popular documentaries owing cije) neke su zna~ajke tog razdoblja nazvanog posljednjim zlatnim razdo- to Yamagata International Festival that started in 1989; and animated films bljem japanskoga filma. that are the most successful export product of main stream, with amazing [iroki raspon suvremenoga filma obuhva}a stilski i tematski raznolike igra- 250 hours a year. The name ’new wave of the ’90s’ most often refers to a ne filmove, sve zastupljenije dokumentarne zahvaljuju}i me|unarodnom fe- smaller number of independent filmmakers, some of whom were born stivalu u Yamagati osnovanom 1989. te animirane koji su s nevjerojatnih immediately after the Second World War, but are mostly ’children of the 250 sati godi{nje najuspje{niji doma}i i izvozni proizvod mati~ne struje. Na- sixties’. One of the distinctive features is their diverse manner of develop- ziv ’novi val devedesetih’ naj~e{}e se odnosi na manji broj nezavisnih filma- ment; they made films as students; they acted and directed ’pink’ films {a, od kojih su neki ro|eni neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, ali (pinku eiga), documentaries, music videos and commercials; they assisted ve}inom su ’djeca {ezdesetih’. Jedno od distinktivnih obilje`ja njihov je ra- on independent and experimental films. Some of them teach feature and znolikiji razvojni put, snimali su studentske filmove, glumili, re`irali ’ru`i- documentary films at Tokyo Film School, and at Japanese and internation- ~aste’ filmove (pinku eiga), dokumentarce, videospotove, reklame ili asisti- al festivals in the mid-nineties their films drew attention to Japanese cine- rali na nezavisnim i eksperimentalnim filmovima. Neki od njih predaju matography once more. igrani i dokumentarni film na Tokijskoj filmskoj {koli, a njihovi su filmovi Among prize-winning directors are Jun Ichikawa, Kohei Oguri, Makoto sredinom devedesetih na doma}im i stranim festivalima iznova usmjerili Shinozaki, Hirokazu Koreeda, Shinji Aoyama, Shunji Iwai, Nobuhiro Suwa pozornost na japansku kinematografiju. and many others. Masayukio Sua’s satire Let’s dance was extremely popu- lar, and many admired action films directed by Takashi Miike, Sabu, Shinya Me|u nagra|ivanim redateljima isti~u se Jun Ichikawa, Kohei Oguri, Ma- Tsukamoto and Isao Yukisada, or psycho-horrors by Hideo Nakata and koto Shinozaki, Hirokazu Koreeda, Shinji Aoyama, Shunji Iwai, Nobuhiro Kiyoshi Kurosawa. Still, most ’festival’ films are closer to smothered aes- Suwa i mnogi drugi. Iznimno je popularna bila satira Zaple{imo Masayuki- thetic consciousness; aloof, objective outside voice and look, and silent, ja Sua, a mnogi su zadivljeni akcijskim filmovima redatelja kao {to su Ta- almost mute characters with sudden emotional or violent outbursts. They kashi Miike, Sabu, Shinya Tsukamoto i Isao Yukisada ili psihohororima Hi- perceive problems in communication, alienation, moral disease and feelings dea Nakate i Kiyoshija Kurosawe. Ipak, ve}ina ’festivalskih’ filmova bli`a je under the auspices of the topic of family, which the most constant Japanese prigu{enoj esteti~koj svijesti, distanciranom, objektivnom glasu i pogledu genre of family drama (homu dorama) identified with the topic of loss from izvana te {utljivim, gotovo nijemim likovima s iznenadnim emotivnim ili the very beginning. nasilnim ispadima. Sagledavaju probleme komuniciranja, otu|enosti, bole- sti morala i osje}aja pod okriljem teme obitelji, koju je najtrajniji japanski `anr obiteljske drame (homu dorama) od sama za~etka poistovje}ivao s te- mom gubitka.

Kenji Iwamoto Kenji Iwamoto Estetika japanskoga filma The Aesthetics of Japanese Film UDK: 791.3(520) UDK: 791.3(520) Zamijeniv{i pojam estetike pojmom esteti~ke svijesti, Kenji Iwamoto raz- By replacing the term aesthetics with the term aesthetic consciousness, matra tradiciju esteti~ke svijesti u Japanu, odnosno, na koje je sve na~ine Iwamoto contemplates the tradition of aesthetic consciousness in Japan, razmi{ljanje o lijepom i izra`avanje ljepote uklju~eno u filmove, proizvode and different ways in which reflection on beauty and expression of beauty suvremenoga dru{tva. Esteti~ka svijest u Japanu iskazuje se ili u umjetni~- are included in films, products of modern society. Aesthetic consciousness kim djelima ili u obi~ajima i promi{ljanjima `ivota. Oba su se na~ina tije- in Japan is expressed in either works of art or in customs and reflections on kom povijesti mijenjala, no stari ukus ne nestaje, nego pomije{an i pro`et life. Both manifestations have changed throughout history, but old tastes do novim struji duboko u ljudskoj svijesti. Pored toga, nedvojbeni su utjecaji not disappear; together with the new one, they circulate deep in human drugih azijskih zemalja (osobito Kine i Koreje) na japansku kulturu, koja je consciousness. Apart from that, there is an undoubted influence of other stopila i o~uvala raznolikosti rasa i kultura. Asian countries (especially China and Korea) on Japanese culture, which Iwamoto razlikuje dvije usporedne tradicije iz kojih japanska kultura i film melted and preserved versatility of races and cultures. crpe svoje tipi~ne sastavnice. Tako se japanska esteti~ka svijest u visokoj Iwamoto distinguishes two parallel traditions from which Japanese culture kulturi izra`ava u kategorijama otmjenosti, profinjenosti, prolaznosti i oso- and film draw their typical components. The Japanese aesthetic conscious- bita osje}aja ljepote u izboru vlastite smrti. Druga, antiesteti~ka svijest, o~i- ness in high culture is expressed in categories of high-class, refinement, tuje se u svijetu popularne kulture (u starim slikarskim `anrovima manga i ephemerality and particular sense of beauty in choice of one’s own death. giga, tradicionalnom izvo|a~kom obliku rakugo, kazali{tu kabuki itd). Prak- The other, anti-aesthetic consciousness manifests itself in the world of popu- ti~ni misaoni sklop tih popularnih oblika izabire grotesknost umjesto ot- lar culture (in old paining genres manga and giga, traditional performance mjenosti, `estinu umjesto osjetljivosti i postojanost umjesto prolaznosti. An- form rakugo, kabuki theatre etc). Practical mind-set of those popular forms tiesteti~ka svijest satirizira tradicionalnu esteti~ku svijest i nasilno je razara, chooses grotesque instead of high-class, ferocity instead of sensibility and sta- a najo~itija je u filmovima Shoheija Imamure, koji se usredoto~uje na ljud- bility instead of ephemerality. Anti-aesthetic consciousness satirizes tradition- sku vitalnost, distancirano prikazuju}i `ivotnu snagu i nezasitnu `udnju u al aesthetic consciousness and destroys it violently, and it is most obvious in trivijalnim ljudskim komedijama. Imamura je ujedno (uz Kurosawu) tipi~ni Shohei Imamura’s films in which he concentrates on human vitality, showing, predstavnik ’filma ekscesa’ nasuprot ’filmu potiskivanja’ (Ozu, T. Kitano). from a distance, power of life and insatiable yearning in trivial human come- U doba masovne proizvodnje (od 1920-ih do 1960-ih) japanski su se filmo- dies. Imamura is, at the same time (together with Kurosawa) a typical repre- vi dijelili na najrazli~itije `anrove, a me|u njima je i povijesna kostimirana sentative of ’film of outburst’ in contrast to ’film of suppression’ (Ozu, T. drama jidai-geki, koja izra`ava tradicionalnu esteti~ku svijest i vizualizira Kitano). drevni na~in `ivota kao ’izgubljenu ljepotu’. Taj tradicionalni moral i este- In the period of mass production (from 1920s to 1960s) Japanese films ti~ka svijest nakratko su procvali u fimovima `anra yakuza. No, ostaje otvo- were divided into various genres, among which was historical costume reno pitanje kakvu vrstu esteti~ke svijesti iskazuje dana{nji japanski film, iz drama jidai-geki, which expresses traditional aesthetic consciousness and kojeg su potpuno nestali `anrovi jidai-geki i ninkyo/yakuza? visualizes the ancient way of life as a ’lost beauty’. That traditional moral and aesthetic consciousness have blossomed for a short period in a genre called yakuza. Nevertheless, the question remains open, what kind of aes- thetic consciousness is expressed by contemporary Japanese film, from which the genres of jidai-geki and ninkyo/yakuza have disappeared. 209 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 208 do 222 Sa`eci / Abstrracts

Kenji Iwamoto Kenji Iwamoto Prikazivanje kulture i dru{tva u Representation of Culture and Society suvremenom japanskom filmu in Japanese Film UDK: 791.23(520)”199/200” UDK: 791.23 (520)”199/200” Povjesni~ar japanskoga filma Kenji Iwamoto prikazuje u glavnim crtama Historian of Japanese film Iwamoto describes, in general outline, the pre- stanje u japanskoj kinematografiji te glavne trendove u recentnom japan- sent state of Japanese cinematography and main trends in recent Japanese skom filmu, u kojima se zrcale suvremena japanska kultura i dru{tvo. film, which reflect contemporary Japanese culture and society. In the past Proteklih desetak godina japanski je film bio u problemima, barem {to se ten years or so Japanese film had a lot of problems, at least in what con- ti~e industrije zarade i zabave. Brojni su razlozi: filmovi ve} odavno nisu je- cerns the industry of profit and entertainment. There are numerous reasons dina razbibriga cijele nacije; producenti i publika imaju toliko raznolik ukus for that: films haven’t’ been the only pastime of the whole nation for a long i osje}aj vrijednosti da vi{e nije mogu}e usredoto~iti se na samo jednu vrstu time; producers and audience have a very different taste and values system, filmova; ukinula se tradicija glavnih filmskih kompanija da uvje`bavaju bu- so it is not possible to focus on just one type of film any more; the big pro- du}e filma{e; mladi talenti prelaze u druga podru~ja (kao {to su popularna duction companies broke the tradition to train future filmmakers; young glazba, suvremeni ples, kazali{te, ra~unalna grafika, stripovi); vi{e nema talents go into other areas (like pop music, contemporary dance, theatre, istinske potrebe za o~uvanjem i poticanjem filma kao bitnog dijela nacio- computer graphics, comic strips); there is no true need to preserve and nalne kulture. Pa ipak, u Japanu se godi{nje snimi (290 u 2003), uveze i pri- stimulate film as an important part of national culture. Still, a great num- ka`e velik broj filmova, a zbog vi{estrukih na~ina gledanja filma filmove ber of films (290 in 2003) is made, imported and shown in Japan each year, vidi i vi{e gledatelja. and due to various ways of viewing, more people actually watch films. Najpopularnija filmska vrsta u Japanu trenutno je animirani film, usko po- At present, the most popular type of film in Japan is animated film, close- vezan s jakom japanskom tradicijom karikature, ilustrirane pri~e i stripa ly connected with strong Japanese tradition of caricature, illustrated stories koji je osvojio sve nara{taje. Na kriti~arskim listama najboljih filmova u po- and comic strip, which captivated all generations. Recently, critics’ lists of sljednje se vrijeme pojavljuju i neki animirani filmovi poput onih Hayao best films include some animated films, like those made by Hayao Miyazaki Miyazakija ili Isao Takahate. or Isao Takahata. A great number of films dealing with homosexuality, that treat same-sex relationships and differences between the genders radically, O novim i raznolikim `ivotnim stilovima svjedo~i velik broj filmova homo- give evidence about new and diverse life styles. Post-homogeneous society seksualne tematike, s radikalnim tretmanom istospolnih odnosa i rodnih ra- is reflected in the films that deal with the position of women, immigrants, zlika. Posthomogeno dru{tvo na{lo je odraza u filmovima koji problemati- nationalism and national prejudice; post-competitive is reflected in films ziraju polo`aj `ena, imigranata, nacionalizam i nacionalne predrasude, a that deal with interpersonal relationships, intimacy and love in all genera- postnatjecateljsko u filmovima koji tematiziraju me|uljudske odnose, inti- tions. There is also a genre of psycho-horror or modern horror film, and mu i ljubav me|u svim nara{tajima. Javio se i `anr psihohorora ili moderni films that combine old ghost stories with new media like video and com- film strave, a sve su popularniji filmovi koji spajaju stare pri~e o duhovima puters are increasingly popular. s novim medijima poput videa i ra~uanala.

FESTIVALI FESTIVALS Petar Krelja Petar Krelja Animirani film na dlanu Animated Film on a Palm of Your Hand 16. Svjetski festival animiranog filma, Zagreb, 14-19. VI. 16th World Festival of animated Film, Zagreb, June 14th- 2004. 19th 2004 UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb):791.228”2004”(049.3) UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb):791.228”2004”(049.3) Kriti~ar Petar Krelja isti~e zapanjuju}i posao selekcijske komisije koja je od The critic Petar Krelja emphasizes the enormous job of the selection com- vi{e od tisu}u i petsto pristiglih filmova na 16. Animafest izabrala 74 za pri- mittee that chose 74 films to be screened at the 16th Animafest among more kazivanje. Nakon takva posla muke kriti~ara koji prati Animafest ~ine se than 1500. After such a job, the hard work of a critic who attends Animafest neznatnima. Me|u filmovima ima, kao prvo, brzih (duhovitih, geg) zabav- seems insignificant. Among the films there are fast, (funny, gag) entertain- lja~kih filmova, potom mra~nih, ~esto grotesknih (a likovnja~ki usmjerenih) ment films; then dark, often grotesque (and visually artistic) films about a filmova o ~ovjekovoj sudbini te, kao tre}e, apstraktnih filmova. U prvoj su person’s destiny; and, abstract films. In the first group there are some partic- skupini filmova osobito duhoviti filmovi Japanca Yojija Kurija, Norve`anke ularly funny films like those by Japanese Yoji Kuri, Norwegian Astrid A. Astrid A. Aakra i autora poznata pod pseudonimom PES, no bilo je i anga- Aakra and the author known as PES, but there were also some committed `iranih duhovitih animiranih filmova, npr. ameri~ki film Ujak Raya Kosari- and funny animated films, for example, American film Uncle by Ray Kosarin, na, komentar o`ivljena nacionalizma u najja~oj svjetskoj sili. Duhoviti su i a commentary of resurrecting nationalism in the most powerful country in filmovi Amandine Fredon, Billa Plymptona, Jochena Echmanna, Marcela the world. The films by Amandine Fredon, Bill Plympton, Jochen Echmann, Mouraoa, Alexa Budovskog, Christophera Hintona. Geg-film o Bogu kojeg Marcel Mourao, Alex Budovski and Christopher Hinton were also funny. uznemirava obi~na muha autora Konstatina Bronzita superioran je ambici- Konstatin Bronzit’s gag-film about God who is pestered by a simple fly is oznom uratku Estonca Priita Parna, no duhoviti australski autor Adam El- superior to the ambitious work of Estonian Priit Parn, but the witty liot realizirao je jedan od najboljih filmova festivala, duhoviti Harvie Krum- Australian author Adam Elliot made one of the best films seen at the festival, pet. Austrijsko-luksembur{ki Brzi film Virgila Widricha autor prikaza do`iv- a funny Harvie Krumpet. The author of this review experienced the Austrian- ljava kao dio kolektivne podsvijesti koja se desetlje}ima punila filmskim pri- Luxembourgian Fast Film by Virgil Widrich as a part of collective subcon- zorima, pa taj film zavre|uje vi{ekratno gledanje. scious that has been filled by film scenes for decades, so this film deserves to be watched several times. Filmovi iz druge skupine, poput onih Simonea Massija i Isabele Bouttens, ~esto nisu ambiciju zadovoljili razradom strukture, pa se doimaju kao skice Films in the second group, like those by Simone Massi and Isabela Bouttens, uistinu uspjelih filmova, no i ovdje se mogu izdvojiti biseri poput perfekci- often haven’t fulfilled their ambition with elaboration of structure, so they onisti~ki artikulirana filma @ivot Jun Ki Kima, u kojem je pri~a o uspinja- feel more like sketches of really successful films. Nevertheless, there are nju oca i sina samu vrhu totemskoga stupa manje bitna od dojmljivosti ra- pearls in this category like film Life by Jun Ki Kim, articulated in a perfec- ~unalne animacije uporabljene za do~aravanje napora uspinjanja, vrtoglavo- tionist manner, in which the story of a father and a son ascending to the top sti visina i protoka vremena iskazana animacijski fino elaboriranim elipsa- of the totem pole is less important than impressiveness of computer anima- ma. Hvale}i aspekte filmova Oksane ^erkasove, Me{trovi}a i Me|ure~ana tion used to conjure the effort of ascending, dizziness of heights and passage 210 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 208 do 222 Sa`eci / Abstrracts

(Ciganjska) i drugih autora, Krelja prema nekim djelima iskazuje i duboku of time expressed in fine animation and elaborate ellipsis. While praising suzdr`anost. Napokon, u tre}oj se skupini filmova nalaze oni apstraktni, aspects of films by Oksana ^erkasova, Me{trovi} and Me|ure~an koji strukturu stvaraju odnosom glazbe (zvuka) sa slikom, pri ~emu isti~e, (Ciganjska) and other authors, Krelja shows deep constraint towards some primjerice, radove Ma|ara Tomasa Patrovitsa, Amerikanaca Stephanie works. Finally, the third group consists of abstract films, whose structure is Maxwell i Allana Schindlera, Rusa Dmitriya Gellera i Danca Lejfa Marcus- formed by the relationship between music (sound) and picture. In this group sena. ^udno je, isti~e Krelja, {to hrvatski kriti~ari ne iskazuju pretjeran in- he emphasizes works by Hungarian, Tomas Patrovits; Americans, Stephanie teres za Animafest, jer hrvatska kultura nema atraktivnije i va`nije manife- Maxwell and Allan Schindler; Russian, Dmitriy Geller; and Dane, Lejf staciju. Marcussen. It is strange, Krelja points out, that Croatian critics do not express very much interest in Animafest, because there is not a more attrac- tive or a more important event in Croatian culture.

Midhat Ajanovi} Ajan Midhat Ajanovi} Ajan Medij kulturne homogenizacije Media of Cultural Homogenization Svjetski festival animiranih filmova, Zagreb 2004: student- World Festival of animated Film, Zagreb 2004: students’ ska konkurencija, Zagreb — 14-19. lipnja 2004. competition, Zagreb — June 14th-19th 2004 UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb):791.228-052.63”2004”(049.3) UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb):791.228-052.63”2004”(049.3) Ve} nekoliko godina na svjetske najva`nije festivale prijavljuje se golem For some years now, there have been a great number of short animated broj kratkih animiranih filmova, pa je tako i na ovogodi{nji zagreba~ki fe- films entered for competition at the most important world festival, so it is stival pristiglo vi{e od tisu}u filmova. Velik dio te produkcije ~ine ’student- not surprising that more than a thousand films came in for this year’s ski’ ili ’{kolski’ filmovi, pristigli iz sve brojnijih {kola animacije u industrij- Zagreb Festival. A large part of this production consists of ’students’ or ski razvijenim dijelovima svijeta. Te su {kole danas postale glavni producen- ’school’ films, which came in from growing number schools of animation ti kratkometra`nih autorskih animiranih filmova. Ajanovi} polazno istra`u- in industrially developed parts of the world. Those schools have become je koji su ekonomski razlozi rasta, odnosno padova u produkciji animiranih main producers of short author animated films. Ajanovi} investigates the filmova, politi~kih uvjeta u kojima je potpomagana umjetni~ka animacija economic reasons for such an expansion, or stagnation, in animated films osobito u tzv. socijalisti~kom bloku, pa utvr|uje da se slomom socijalizma i production, and political circumstances that support artistic animation, prevla{}u kapitalisti~ko-tr`i{ne logike umjetni~ka, autorska animacija pre- particularly in so called, socialist block, and decides that the fall of social- selila na sveu~ili{te, koje posljednja dva desetlje}a do`ivljava veliku ekspan- ism and predominance of capitalistic and market oriented logic moved ziju. Dodatan je razlog digitalizacija procesa rada na filmu, koja je u~inila artistic, author animation to universities which have been experiencing animaciju {ire dostupnom od klasi~noga filmskog pristupa, i proizvodno, huge expansion in the past two decades. An additional reason is the digi- ali i distribucijski — filmovi se mogu u digitalnom formatu jeftinije i {ire talization of film production process, which made animation more widely distribuirati i po kinima, i po videotekama, ali i po festivalima. available than classical film approach, both in production and distribution — distribution of digital films is cheaper and wider, both in cinemas and Autor procjenjuje da, iako je studentski program tako izabran da se mno- the video rental stores, as well as in festivals. go{to od ponu|ena, a vrijedna i zanimljiva (vi|ena na drugim festivalima), The author estimates that, even though the students’ program is selected in nije moglo vidjeti u kona~nom natjecateljskom programu, ipak je program such a way that many worthy and interesting films (that could be seen at Animafesta bio obilna gozba, i to u prvom redu zahvaljuju}i studentskoj other festivals), could not be seen in competition program, Animafest was produkciji. Kako je danas studentska konkurencija u najmanju ruku jedna- still an abundant feast, and primarily because of students’ production. Since ko kvalitetna kao i ona ’velika’, to je Animafest danas na neki na~in dvo- today’s students’ competition quality is at least as high as the ’big’ one, in a struki festival s dvama natjecateljskim programima, koji se odlikuju `anrov- way Animafest became a double festival with two competition programs that skom raznovrsno{}u i pluralno{}u animacijskih formi i tehnika (CGI, razni are characterized by variety of genres and plurality of animation forms and surogati za cel-animaciju, kombinirani 3D i 2D, takozvana ’proceduralna’ techniques (CGI, different cell-animation surrogates, combination of 3D animacija, holografija itd.). Zbog rigoroznih prijemnih ispita studenti ani- and 2D, so called ’procedural’ animation, holography etc.). Because of rig- macije obi~no su ljudi koji ve} otprije imaju iskustvo u radu na filmu, ani- orous admission tests, animation students are usually people who have pre- maciji ili nekom srodnom podru~ju, a njihovi su filmovi nerijetko pilot-fil- vious experience with film, animation or some similar area, and their films movi za budu}e komercijalne projekte, serije, dugometra`ne filmove ili vi- are often pilot-films for future commercial projects, series, feature-length deoigre. Upravo to da autori kao sekundarnu ulogu svojih radova vide po- films or video games. The fact that the authors see their exams and possible laganje ispita i eventualno prikazivanje na nekom festivalu, a kao primarnu screening of their films at some festivals as secondary, and primarily use their da im film poslu`i kao ulaznica u svijet animacijskoga posla obilje`je je ve- film as a ticket to the world of animation business is a characteristic of a likog dijela programa studentske konkurencije. Primjer za to su filmovi great part of the program of students’ competition. A good example for this Splav (Das Floss, autora Jana Thûringa), koji je ’studentski’ tek po dosta is the film Raft (Das Floss, author Jan Thûring), which can be called ’stu- kli{eiziranoj pri~i o dva brodolomca, gdje svaki nastoji pre`ivjeti na ra~un dent’ only because of a pretty clichéd story of two castaways, where each onoga drugog. Sli~na visoka razina tehni~ke sofisticiranosti i o~ita ambicija tries to survive at the other’s expense. Similar high level of technical sophis- da rad dalje razviju u smjeru komercijalnih serija ili videoigara vidjela se i, tication and obvious ambition to develop their work in the direction of com- na primjer, u Autobusnoj stanici grupe autora iz Francuske, Annie i Boo mercial serials or video games could be seen, for example, in the films Bus (Njema~ka, autor Johannes Weiland) ili u Vite{koj po~asti (Ritterschlag, station by a group of authors from France, Annie and Boo (Germany, author Njema~ka, Adrian Suter). Druga uo~ljiva tendencija u {kolski produciranim Johannes Weiland) or in Knight’s Honors (Ritterschlag, Germany, Adrian filmovima jest da se poneki javljaju kao opona{atelji svojih mentora. Tako Suter). The second perceivable tendency in films produced by schools was je u filmu Ulica Weitzenberg (Weintzenberg tänav) student Kaspar Jancis that some of them imitated their mentors. In the film Weitzenberg Street mnoga rje{enja na razini izraza i izvedbe preuzeo iz nekih radova svoga pro- (Weintzenberg tänav) a student Kaspar Jancis took many solutions at expres- fesora Priita Pärna, prije svih filma Triangl, dok je iz filma Didin med (Gran- sion and realization level from some of the works by his professor Priit Pärn, dad’s Honey) Vladimira Leschiova vi{e nego o~ito da mu je mentor bio Pi- especially from Triangle; while it is more than obvious from the film otr Dumala. Dakako, kako je to neizbje`no na svakom festivalu, i na Zagre- Granddad’s Honey by Vladimir Leschiov that his mentor was Piotr Dumala. bu 2004. vidjeli smo nekoliko neinventivnih vje`bi, autore za koje nije ja- sno ni kako su polo`ili prijemni ispit na svojim akademijama, a pogotovo As it is inevitable at any festival, at Zagreb 2004 we saw some uninventive kod festivalske selekcijske komisije. No, ve}i dio programa bio je sa~injen exercises, authors who God knows how passed the admission tests at their od zanimljivih ostvarenja, rezultat energije i kreativnosti mladih autora u academies, and especially with the festival selection committee. Still, the kombinaciji s neiscrpnim mogu}nostima koje ta dinami~na umjetni~ka for- biggest part of program consisted of interesting accomplishments, as a ma nudi. Takvim filmovima nedvojbeno pripadaju No}na smjena (Yövuro, result of energy and creativity of young authors, combined with inex- 211 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 208 do 222 Sa`eci / Abstrracts

Finska, Kokkonen, Wahl i Koivunen, Finska), duhovita modelska animaci- haustible possibilities offered by this dynamic form of art. The following ja o {i{mi{u kojem ne daju spavati, O curici (Pro Devochku, Rusija, Lena films undoubtedly belong to this group: Night shift (Yövuro, Finland, Chernova), zabavna igrarija reducirane likovnosti, Patke (Ducks, Izrael, Uri Kokkonen, Wahl and Koivunen, Finland), a funny model animation about Kranot), izvanredna animirana alegorija o ratu realizirana u klasi~noj teh- a bet who is not allowed to sleep; About a Girl (Pro Devochku, Russia, Lena nici, kao i Cecile bez o~nih kapaka (Cécile sans paupieres, Francuska, Fer- Chernova), n entertaining game of reduced visual art; Ducks (Israel, Uri rari, Gernerone, Gay, Lurde), zastra{uju}a zamisao o djevoj~ici koja nema Kranot), a fantastic animated allegory about war made in a classical tech- o~nih kapaka s poetskim svr{etkom, gdje je leptir krilima za{titi od jake nique; as well as Cecile Without Eyelids (Cécile sans paupieres, France, svjetlosti. Starac s naprtnja~om (Be-nang-men-noin, Koreja, Hyun Kyung Ferrari, Gernerone, Gay, Lurde), a frightening idea of a girl who does not Park, Woonki Kim) izvrsna je obrada isto~nja~ke bajke u obliku animirane have eyelids with a poetic ending, in which a butterfly uses its wings to pro- horor-slikovnice, koja se odlikuje zamalo virtuoznom crta~ko-animacij- tect her from bright light. An Old Man with a Backpack (Be-nang-men- skom izvedbom koja je taj film u~inila jednim od vrhunaca festivala u svim noin, Korea, Hyun Kyung Park, Woonki Kim) is a fabulous interpretation konkurencijama. @ena na tavanu (Wooman in the Attic, SAD, Chansoo of an oriental fairy tale in the form of an animated horror-picture book that Kim) emotivna je egzistencijalna pri~a napravljena u tradiciji srednjoeurop- is characterized by nearly virtuosic drawing-animation performance that ske modelske animacije. Mehanika (^e{ka, David Sukup) duhovita je satira made this film one of the peaks of the festiv in all competitions. Woman in o modernom dobu i jedan od rijetkih filmova realiziranih bez velikih mate- the Attic (SAD, Chansoo Kim) is and emotional and existential story made rijalnih resursa, {to se nadomje{ta ma{tovito{}u, a ba{ to nekada je bilo ti- in Central Europian model animation tradition. Mechanics (Czech pi~no za studentske filmove. Nabor (Le faux pli, Francuska, Lepeintre, Ar- Republic, David Sukup) is a funny satire about modern era and on of the ditti, Delpuech), najbolji je 3D-film u studentskoj konkurenciji, luckasta je rare film made without great material resources, the fact that is replaced by vizija svijeta u kojem se ljudi obje{eni kao rublje kre}u konopima koji su je- ingeniousness, which used to be typical for students’ films. Fold (Le faux dina veza izme|u nebodera u nepreglednom urbanom oceanu (bliske) bu- pli, France, Lepeintre, Arditti, Delpuech), is the best 3D-film in students’ du}nosti. ^udo tehnike (Njema~ka, Michael Sieber) lijep je film zasnovan competition. It’s a funny version of the world in which all the people hang na klasi~noj metafori o slobodi, dok je Benny i zubi}-vila (Norve{ka, Mor- on clothes-lines which are the only connection between skyscrapers in an ten Nyutsumo), vje{to ura|en lutka film koji kombinira nordijsku tradiciju immense urban ocean of (near) future. Engineering marvel (Germany, humora i tehni~ku perfekciju na tragu onoga {to je nekada ~inio veliki nor- Michael Sieber) is a beautiful film based on a classical metaphor of free- ve{ki majstor `anra Ivo Caprino. 2D-film Gosp J. Russel (Mr. J. Russel, Bel- dom, while Benny and the tooth fairy (Norway, Morten Nyutsumo), art- gija, Wouter Sel) jo{ je jedan od vrhova festivala; duhovito, jednostavno i fully made puppet film that combines Nordic tradition of humor and tech- domi{ljato izrugivanje ljudskoj naravi i porivima. Zmaj (Yeon, Koreja, Ye sil nical perfection accordance with the great Norwegian maestro of the genre Hong) uspje{an je poku{aj animiranja grafika ukyo-e, kojima je vrlo ugod- Ivo Caprino. 2D-film Mr. J. Russel (Belgium, Wouter Sel) is another peak no ’zasi}en’ ekran. Grad jednorukih (The Town of The One Handed, Velika of the festival, a funny, simple and inventive mocking of human nature and Britanija, Heli Ellis) tipi~no je studentski razbaru{eno i razigrano djelce, impulses. Dragon (Yeon, Korea, Ye Sil Hong) is a successful attempt of ani- kako u sadr`aju tako i u izvedbi, pa je i odluka `irija da tom filmu dodijeli mated ukyo-e graphics, which ’saturate’ the screen in a pleasant way. The jednu od nagrada vjerojatno motivirana upravo time. Zamka (Trap, Francu- Town of The One Handed (Great Britain, Heli Ellis) is a typically student, ska, Lionel François) grafi~ki je izvanredno lijepa kompozicija koja daje ilu- ruffled and work, both in its content and realization, so the jury’s decision ziju animiranog linoreza, {to je u potpunu kontrastu s temom filma o vide- to award one of the prizes to this film is probably motivated by the above oigrama. Moj mali ze~i}u (My Little Bunny, Koreja, Heena Baek) najduho- mentioned facts. Trap (France, Lionel François) is graphically extremely vitiji je geg-film na cijelom festivalu, dok je Ascio (Francuska, Mathilde Phi- beautiful composition that gives the illusion of animated linocut, the fact lippon-Aginski) film vrhunske likovne osje}ajnosti, u kojoj je `ivotinjski lik which is in complete contrast with the film’s topic: video games. My Little (magarac) posve druk~ije vizualiziran nego {to je to u komercijalnim filmo- Bunny (Korea, Heena Baek) is the most humorous gag-film in the whole vima, recimo u Shreku. festival, while Ascio (France, Mathilde Philippon-Aginski) is a film of extreme visual sensibility in which and animal character (donkey) is visual- ized in a completely different way than in commercial films like in, for example, Shrek.

Vladimir C. Sever Vladimir C. Sever Aliteracije na P »P« Alliterations Promi{ljanja nakon 51. pulskog filmskog festivala, 16-24. Reflections after 51st Pula Film Festival, July 16th-24th, 2004 srpnja, 2004. This year’s Pula festival — made up of competition of Croatian feature- Pulski festival — sastavljen od konkurencije hrvatskih cjelove~ernjih fil- length films (feature and documentaries), a choice of international feature- mova (igranih i dokumentarnih), izbora svjetskih cjelove~ernjih dokumen- length documentaries, a choice of international feature film, and a retro- taraca, izbora svjetskog igranog filma te retrospektive suvremenoga sloven- spective of contemporary Slovenian film — is marked, generally speaking, skog filma — obilje`ava, op}enito gledano, posve pristojna ovogodi{nja or- by decent organization, stronger and better program, more viewers and ganizacija festivala, osna`ena i kvalitetnija programska ponuda, izda{niji consistently good weather, which is particularly important for screenings in posjet gledatelja te postojano lijepo vrijeme, osobito va`no za projekcije u Arena amphitheatre. Along with palpable lack of specialized cinema for pulskoj Areni. Uz osjetljiv nedostatak specijalizirane kinodvorane za poseb- special programs (journalists’ screenings, night program’s reruns and addi- ne programe (novinarske projekcije, reprize ve~ernjega programa i dodat- tional programs), the festival was accompanied by unavoidable little scan- ne programe), festival su pratili i neizbje`ni skandal~i}i koji su punili dnev- dals that filled daily newspapers: copies that did not arrive, films that were ni tisak: nedolasci kopija, izbacivanja filmova s programa, bizarne odluke taken off the program, bizarre jury’s decisions, persistent opposition to `irija, ustrajavanje na oponiranju motovunskom festivalu, {to se odmah na- Motovun Film Festival, which takes place immediately after Pula in a near- kon pulskog odigrava u nedalekom istarskom gradi}u. by small town. Arena je bila puna kao jo{ nikad na projekciji nekoga stranog politi~kog do- Arena was full as never before for an international political documentary kumentarca, Fahrenheit 9/11 Michaela Moorea, koji je privukao publiku iz when Michael Moore’s Fahrenheit 9/11 was screened. It attracted audience cijele Istre, pa i iz Slovenije i Italije. Tra`eno kontroverzan, Moore izabire from the entire Istria, and even from Slovenia and Italy. Always controver- temu koja ga osobno najvi{e mu~i: pretvaranje vlastite domovine iz (na~el- sial Moore chooses a topic that bothers him personally the most: turning na) lu~ono{e slobode i demokracije u (prakti~na) Levijatana opasnih namje- of his own country from (theoretical) torchbearer of freedom and democ- ra. Iako su mu ambicije ve}e od mogu}nosti, Moorov film mo`e biti dobra racy into (practical) Leviathan with dangerous intentions. Although his lekcija za hrvatski dokumentarizam u kojem je o~ito posezanje za ’lak{im’ ambitions are bigger than his abilities, Moore’s film may be a good lesson temama iz svakodnevice, ili iz novinskih crnih kronika, omiljena nalazi{ta to Croatian documentary filmmakers who obviously reach out for ’lighter’ ideja u danima kreativne praznine, a to se odnosi i na simpati~ni Pe{~eno- topics from everyday life or from newspapers’ accident reports, favorite 212 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 208 do 222 Sa`eci / Abstrracts polis Zrinke Matijevi}-Veli~an, kao i na kratkometra`ni Uvozne vrane Go- sources of ideas in the days of creative emptiness. This is true of feature rana Devi}a. documentary Pe{~enopolis by Zrinka Matijevi}-Veli~an, as well as of the short documentary Imported Crows by Goran Devi}. U igranome filmu u konkurenciji saldo nagrada baca krivu sliku na razno- vrsnost, zanimljivost i nerijedak kreativni sjaj ovogodi{nje dugometra`ne In the feature film competition, the awards give a distorted picture of vari- igrane produkcije. @iri je lovorikama obasuo megaprojekt Dugu mra~nu ability, attractiveness and frequent creative glow of this year’s feature films no} Antuna Vrdoljaka. Iako je iza kamere Vrdoljak donekle sofisticiraniji i production. The jury crowned Antun Vrdoljak’s ambitious project Long kompleksniji nego u javnim nastupima, Mra~na no} nije toliko film koliko Dark Night with laurels. Although Vrdoljak is somewhat more sophisticated dramatizacija tu|manovskoga poimanja recentne nacionalne povijesti. and complex behind the camera than in his public appearances, Long Dark Me|u ostalim ostvarenjima kriju se i izrazito vrijedna djela, a i filmovi koji Night is not so much a film as it is a dramatization of Franjo Tu|man’s per- jesu podbacili imaju nekih neupitnih kvaliteta, te ih se moglo istesati u ne- ception of recent national history. Among other films, there are some promi- {to mnogo bolje. Najvredniji je, prema do`ivljaju autora teksta, film 100 go- nently admirable works, even among those that did not meet the expecta- dina Slave Dalibora Matani}a, iako nijedan film u Puli nije nai{ao na tako tions, but still have certain unquestionable qualities, and could be made into raznorodne procjene. Prikaz `ivotne pri~e gluhe slikarice Slave Ra{kaj od- something much better. According to the author of this text, the most com- stupa od kli{eja i normi klasi~noga biografskog filma (biopica) vremenskim mendable film was 100 Minutes of Glory by Dalibor Matani}, although no mije{anjem scena. Taj je film razorno sna`an, obdaren fenomenalnim nastu- other film in Pula was given such diverse evaluation. The overview of the pima Sanje Vejnovi} i Mikija Manojlovi}a, a i s vi{e antologijskih prizora life story of the deaf woman painter Slava Ra{kaj departs from the cliché and nego {to se ponekad vidi na cijeloj Puli. Oprosti za kung fu Ognjena Svili- norms of a classical biographical film (biopic) by temporal mixing of scenes. ~i}a, snimljen u razmjerno standardnoj televizijskoj produkciji, ocrtava ka- The film is destructively powerful, with amazing performances by Sanja raktere i osebujnosti stanovnika Dalmatinske zagore. To je najpametnija Vejnovi} and Miki Manojlovi}, and with more anthological scenes than you pri~a o problemu etniciteta u nas; jedan je mladi autor pokazao da zna na}i can sometimes see during the entire Pula Festival. Sorry For Kung Fu by i tihu dramu i suhi humor u na{im sitnim, jadnim sudbinama, a da pritom Ognjen Svili~i}, made in a relatively standard television production, depicts nije ispao ni mizantrop ni ideolog. Najmla|i ovogodi{nji cjelove~ernji debi- characters and unique traits of people from Dalmatinska zagora region. This tant bio je Arsen Anton Ostoji} s filmom Ta divna splitska no}, u kojem u is the cleverest story about the problem of ethnicity in Croatia; a young ~istoj monokromatskoj grafici predo~ava okru`je splitskog Geta — narko- author showed that he knows how to find a silent drama and dry humor in manskoga sredi{ta — na na~in kakav u hrvatskom filmu nismo jo{ vidjeli. our small, pathetic destinies, without being neither a misanthrope nor a Estetika sofisticirana noira, snimatelj koji kanalizira Tolanda i Kraskera, au- preacher. The youngest debutant with a feature-length film was Arsen Anton tor-scenarist koji pi{e poput prvaka New Brit Lita, a zatim to re`ira poput Ostoji} with his film A Wonderful Night in Split, in which he portrays, in a holivudskog profesionalca iz pedesetih, izvla~e}i od cijelog ansambla sjajne purely monochromatic graphic, the environment of Split’s »Get« — a cen- izvedbe. Uz smanjenu djelotvornost tre}ega dijela filma, rije~ je ipak o vr- tre of the town, where drug addicts meet — in a way that has never been hunskoj cjelini. seen in a Croatian film. The aesthetic of sophisticated noir, a director of photography who channels Toland and Krasker, author-screenwriter who Ostali filmovi proma{eni su iako imaju poneku vrijednost. Fadil Had`i} ne- writes like a head of New Brit Lit, and then directs it like a Hollywood pro- osporni je doajen na{e kinematografije, animiranoga filma i kazali{ta, no u fessional from the ’50s, getting the best performances from the whole crew. Doktoru ludosti njegov poku{aj da nizom karikiranih portreta arhetipskih Even though the third part is less effective, it is still a superb film. likova iz hrvatske dana{njice ka`e ne{to suvislo o stanju u kojem se nalazi- mo trpi od krivih dramatur{kih procjena i nedostatka recentnoga prakti~- The other films are failures, although they have some qualities. Fadil nog iskustva. Had`i} is undoubtedly a doyen of our cinema, animated film and theatre, but in The Doctor of Craziness his attempt to use a number of caricatured Slu~ajnom suputnicom Sre}ko Jurdana, dugometra`ni debitant u zrelim go- portraits of archetype from present time Croatia in order to say something dinama, prili~no je hrabro stavio u prvi plan mladu, pronicavu, privla~nu i coherent about our situation suffers from wrong dramatic estimates and poduzetnu mladu `enu, a njezino putovanje daje prilike za komentiranje lack of recent practical experience. dru{tva kroz `ensku prizmu. Ali niz pogre{nih izbora, po~ev od klju~ne glavne uloge, preko nerazra|enosti i nedostatka razigranosti gotovo svake Accidental passenger by Sre}ko Jurdana, feature-length debutant of mature pojedine situacije ~ini taj film neuvjerljivim. Redatelj Silvije Petranovi}, jo{ age, was quite brave to put into the limelight a young, insightful, attractive jedan ne ba{ mlad debitant, napisao je svojeru~no scenarij prema romanu and adventurous woman, and her journey gives the opportunity to com- ~e{koga pisca Jirija [otole za film Dru`ba Isusova: pripadnici Loyolina reda ment on the society from a woman’s point of view. But a number of wrong nastoje navesti mladu groficu-udovicu da im preda svoj obzidani posjed; ra- choices, starting with the key staring role, and continuing with lack of elab- zapet izme|u njihovih i njezinih interesa biva redovnik imenom Had. Dok oration and playfulness of almost every single situation make this film je Milan Ple{tina bio otkri}e kao Had, nedostajala mu je istovrijedna par- unconvincing. The director Silvije Petranovi}, another not so young debu- tnerica, jer se Leona Paraminski kao grofica sastoji samo iz povr{ine, iza tant, wrote the screenplay for the film The Society of Jesus after the novel njezinih o~iju ni{ta se ne doga|a. U kratku osvrtu na dokumentaristi~ki pro- by a Czech writer Jiri [otola: members of Loyola’s order are trying to get gram autor dr`i da je bilo dobro da su u njega nediskriminativno uklju~eni a young countess-widow to give them her fortified property; a monk i hrvatski dokumentarci. Strani igrani filmovi bili su sastavljeni od izvrsna named Had is stretched between their interests and hers. While Milan probira, a retrospektiva recentnoga slovenskog filma bila je, po autoru, do- Ple{tina is a real revelation as Had, he did not have an equal partner, bra za usporedbu hrvatske i slovenske kinematografije. because Leona Paraminski as a countess is very superficial, there is nothing going on behind her eyes. In a short comment of documentary program, the author says it would be better if Croatian documentaries were included in a non-discriminative manner. Foreign feature films were very well chosen, and the retrospective of contemporary Slovenian film was very useful for comparrison Croatian and Slovenian cinematography.

Elvis Leni} Elvis Leni} Suvremeni slovenski film Contemporary Slovenian Film Poseban program na Puli 2004 Special program at Pula 2004 UDK: 791-21 (497.4)”200”(049.3) UDK: 791-21 (497.4)”200”(049.3) 791.65.079/497.5 Pula:791-21”2004” 791.65.079/497.5 Pula:791-21”2004” U skladu s hvalevrijednom idejom organizatora Pule da se na festivalu In accordance with a praiseworthy idea of Pula Film Festival organizers to ubudu}e predstavljaju kinematografije susjednih zemalja, ove godine pred- present the cinemas of neighbouring countries, contemporary Slovenian cin- 213 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 208 do 222 Sa`eci / Abstrracts

stavljena je suvremena slovenska kinematografija u izboru Jelke Stergel, iz- ematography chosen by Jelka Stergel, a selector of LIFE in Ljubljana. The bornice ljubljanskog LIFE-a. Tako su zainteresirani gledatelji mogli upozna- interested viewers could find out about general topical and stylistic guide- ti osnovne tematske i stilske smjernice te posljednjih godina prosperitetne i lines of this, in recent years, prosperous and internationally acknowledged me|unarodno priznate kinematografije. Mla|i slovenski redatelji uglavnom cinematography. Young Slovenian directors primarily speak about the prob- obra|uju problematiku suvremene urbane mlade`i, koja im je generacijski lems of modern urban youth that is close to them in age and simplest to bliska i tehni~ki-izvedbeno najjednostavnija, pokazuju}i pritom razli~ite ra- carry through technically, showing different levels of stylistic abilities. Janez zine stilske umje{nosti. Najuspje{niji je u tom pristupu Janez Burger, ~iji je Burger whose film Idle Running is already familiar to Croatian audience is film U leru otprije poznat hrvatskim gledateljima, a ne{to slabiju umjetni~- the most successful in this approach is, and a somewhat lower achievement ku razinu postigli su Janez Lapajne u filmu [u{tanje i Igor [terk u Ljublja- was Janez Lapaj’s film Rustling Landscapes and Igor [terk’s in Ljubljana. ni. Najslabiji dojam iz te skupine ostavio je ^uvar granice, prvi slovenski The weakest impression was made by Guardian of the Frontier, the first cjelove~ernji film koji je re`irala `ena (Maja Weiss), u kojem je te`nja psi- Slovenian feature film directed by a woman (Maja Weiss), in which the aspi- holo{kom profiliranju junakinja nespretno spojena s motivima Boormano- ration for psychological defining of heroines is clumsily connected to the va Osloba|anja. Franci Slak, ujedno najstariji me|u predstavljenim redate- motives from Boorman’s Liberation. Franci Slak, the oldest of the directors ljima, u Pjesnikovu portretu s dvojnikom obradio je biografsku temu (`ivot whose films were shown, in A Portrait of a Poet and his Double, deals with romanti~arskog pjesnika Franca Pre{erna) iz nacionalne kulturne povijesti. a biographical topic (life of a romantic poet Franc Pre{ern) from national No, najbolji dojam ostavila su dva filma koja su dobila vrijedna priznanja i cultural history. But the two films that won important international tributes u me|unarodnim razmjerima. Cvitkovi~eva socijalna drama Kruh i mlijeko made the best impression. Cvitkovi~’s social drama Bread and milk (award- (nagrada u Veneciji 2001) bavi se okorjelim alkoholi~arem ~iji povratak iz ed in Venice 2001) deals with an alcoholic whose return from the rehabili- klinike rezultira obiteljskom tragedijom, a Damjan Kozole re`irao je izvrsne tation clinic results in a family tragedy, and Damjan Kozole directed a Rezervne dijelove (slu`beni program Berlinalea 2003), koji prate skupinu remarkable film Spare Parts (official program of Berlinale 2003) that follows krijum~ara izbjeglica od hrvatske do talijansko-slovenske granice. Njihovi a group of smuggling refugees from Croatian to Italian-Slovenian border. filmovi odlikuju se punokrvnim likovima, emocionalno razra|enim odno- Full-blooded characters, emotionally elaborated relationships and effective sima i u~inkovitom naracijom. Smotra suvremenoga slovenskog filma uvje- narration characterize their films. The review of contemporary Slovenian rila nas je da Slovenci imaju izvrsnih ostvarenja, ali i da je cijela pri~a mar- film convinced us that the Slovenians have some fantastic films, but also that ketin{ki predimenzionirana. U cjelini slovenski filmovi ne pokazuju znatan the whole story is blown out of proportion in marketing terms. On the kvalitativni odmak u odnosu na recentna hrvatska ostvarenja. Ipak, mo`da whole, Slovenian films do not show a considerable difference in relation to bi hrvatski filmski djelatnici, koji jo{ imaju problema s u~inkovitom prezen- recent Croatian films. Nevertheless, maybe Croatian filmmakers, who still tacijom i distribucijom svojih filmova, mogli pone{to nau~iti od slovenskih have problems with effective presentation and distribution of their films, kolega. could learn something from their Slovenian colleagues.

Elvis Leni} Elvis Leni} 6. Motovun Film Festival 6th Motovun Film Festival rd th Motovun, 23-30. srpnja 2004 Motovun, July 23 -30 2004 UDK: 791.65.079(497.5 Motovun):791-21”2004”(049.3) UDK: 791.65.079 (497.5 Motovun):791-21”2004”(049.3) This year’s Motovun festival competed with Pula in quality of documen- Ovogodi{nji Motovun natjecao se s Pulom u kvaliteti dokumentarnog fil- taries, although, as opposed to Pula, in Motovun the feature-length docu- ma, iako su, za razliku od Pule, u Motovunu dugometra`ni dokumentarci mentaries were shown in the main program, competing for the awards. The prikazivani u glavnom programu, konkuriraju}i za festivalske nagrade. Naj- audience and the critics alike were attracted by The Story of The Crying vi{e simpatija publike i kritike privukla je Pri~a o uplakanoj devi (nomadski Camel (nomadic shepherds help camels to have young), as well as a charm- pastiri poma`u devama da izlegu mlade), kao i dopadljiv bugarski doku- ing Bulgarian documentary Whose song is this? Ulrich Seidl, whose feature mentarac ^ija je ovo pjesma?. Motovunski znanac Ulrich Seidl (2002. pri- film Dogs’ days was shown in 2002, investigates meaning of God in life of kazan mu je igrani film Pasji dani) u dojmljivu dokumentarcu Isuse, zna{ people of different ages and having different faith in his impressive docu- istra`uje zna~aj Boga u `ivotima ljudi razli~itih dobi i sudbina, dok Morgan mentary Jesus, you know, while Morgan Spurlock in the film Super Size Me, Spurlock u filmu Super Size Me, najrazvikanijem ostvarenju dokumentarno- the most notorious film in Motovun’s documentary program, insists on ga programa Motovuna, ustrajava na antikorporacijskim stajali{tima u stilu anti-corporative position in Michael Moore’s style. As opposed to them, Michaela Moorea. Nasuprot njima, vrsni ameri~ki dokumentarist Errol excellent American documentarist Errol Morris in The Fog of War skillful- Morris u Ratnim maglama vje{to zaobilazi ideolo{ku orijentaciju. ly avoids ideological orientation. Iako proteklih godina Propeler Motovuna uglavnom nisu dobivali filmovi Although in the past years The Propeller of Motovun was not usually award- koji su se isticali izvrsno{}u, ove godine zaslu`eno je dodijeljen Loachovoj ed to films dominant in quality, this year it was rightfully awarded to Loach’s drami Jedan poljubac drag, koja zabranjenu ljubav Pakistanca i bjelkinje drama One Dear Kiss, which talks about a forbidden love between a Pakistani obra|uje emocionalno anga`iranim i stilski rafiniranim postupcima. Ostale and a white woman through emotionally engaged and stylistically refined nagrade nisu najsretnije podijeljene. Lars Von Trier za pretencioznu je kon- methods. Other awards were not so well allotted. Lars Von Trier won ceptualnu tvorevinu Pet zapreka dobio nagradu FIPRESCI, a srpski redatelj FIPRESCI award for a pretentious conceptual work The Five Obstructions, Radivoje Andri} dobio je nagradu Od A do A (regionalni program) za po- and Serbian director Radivoje Andri} won ’From A to A’ award (regional pro- malo stereotipnu komediju Kad porastem bi}u kengur. Ina~e, ovogodi{nji gram) for a stereotype comedy When I Grow Up I’ll be A Kangaroo. This year’s Motovun ozbiljno je uzdrmao predod`bu o superiornosti recentne srpske Motovun Festival seriously shook the impression of recent Serbian cine- kinematografije hrvatskoj. Srpski veterani Goran Markovi} (Kordon) i Sr- matography’s superiority over Croatian cinematography. Serbian veterans |an Karanovi} (Sjaj u o~ima) nisu ostavili sna`niji dojam od Ostoji}eva cje- Goran Markovi} (Cordon) and Sr|an Karanovi} (Sparkle in the Eyes) did not love~ernjeg prvenca Ta divna splitska no}, a ugled hrvatske kinematografi- make a stronger impression than Ostoji}’s first feature-length film A je branio je i mladi redatelj Damir Luka~evi} (ro|en u Zagrebu, `ivi i radi Wonderful Night in Split, and reputation of Croatian cinematography was u Njema~koj), koji u Povratku dojmljivo obra|uje probleme iseljeni~ke obi- defended by Damir Luka~evi}, a young director who was born in Zagreb, but telji Klari}. Iako na ovogodi{njem Motovunu nije bilo filmova redateljskih lives and works in Germany, who effectively describes problems of an emi- zvijezda (osim mo`da Loacha i Von Triera sa slabijim filmom), festivalska grant family Kolari} in his film Home coming. Although this year’s festival did publika mogla je konzumirati solidan broj izvrsnih i u normalnoj distribu- not see any star directors (except maybe Loach and Von Trier with a feeble ciji nedostupnih igranih filmova (Najtu`nija glazba na svijetu, Prolje}e, lje- film), festival audience could consume a decent number of superior feature to, jesen, zima, prolje}e, Shizo, ^uvar stanice, Hladno svijetlo, Niceland), films which cannot be seen in a regular distribution (The Saddest Music in the kao {to je bio slu~aj i proteklih godina. World, Spring, Summer, Autumn, Winter... and Spring, Schizo, The Station Agent, Cold light, Niceland), as was the case ion previous years. Along with the text there is a list of awards and filmography of films shown at the festival. 214 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 208 do 222 Sa`eci / Abstrracts

Diana Nenadi} Diana Nenadi} O fragmentima mozaika ili ’dijalektici’ On Fragments of a Mosaic or the Split na splitski na~in Brand of ’Dialectics’ Splitski filmski festival, Split, 3-10. lipnja 2004 Split Film Festival, Split, June 3rd-10th 2004. UDK: 791.65 (497.5 Split): 791”2004”(0493) UDK: 791.65(497.5 Split):791”2004”(0493) Iako je Splitski filmski festival od samoga po~etka skloniji eksperimental- Although Split Film Festival from the very beginning, favored experimen- nom filmu, videu i novim medijima, njegovo deveto izdanje, ponudilo je ra- tal film, video and new media, its ninth edition offered diversified program. znovrstan program. Uz odvojene konkurencije kratkog i dugog metra (po- With separate competitions for short and feature-long films (special cate- sebna kategorija za video vi{e ne postoji) te program (prezentaciju) radova gory for video does not exist any more) and program (presentation) of iz novih medija, SSF je ponudio: izbor igranih filmova u selekciji Fokus, se- works in new media, SFF offered: a choice of feature films in Fokus selec- lekciju srednjometra`nih i cjelove~ernjih dokumentarca (Forum), filmove o tion, selection of middle and full length documentaries (Forum), films filmu (Slika/Image); u posebnom programu: hommage Stanu Brakhageu about film (Image); in special program: hommage to Stan Brakhage (posthumnom laureatu za `ivotno djelo), selektivnu retrospektivu Aleksan- (posthumous laureate for life achievement), selective retrospective of dra Sokurova, ciklus posve}en bluesu i blues-glazbenicima (s cjelove~ernjim Aleksandar Sokurov, cycle dedicated to blues and blues-musicians (with fea- filmovima Scorseseja, Wendersa, Eastwooda, Figgisa, Burnetta i Pearcea), ture filmy by Scorsese, Wenders, Eastwood, Figgis, Burnett and Pearce), a retrospektivu [kole narodnoga zdravlja, radove studenata Umjetni~ke aka- retrospective of School of National Health, works by students of Art demije u Splitu i program eksperimentalnih digitalnih filmova Onedotzero. Academy in Split and program of experimental digital films — Onedotzero. Festivalski prikaz ograni~ava se na provokativnije dijelove programa: Go- Festival overview limits itself to more provocative parts of the program: dardov film Na{a glazba (Notre musique), politi~ke dokumentarce prikaza- Godard’s film Our music (Notre musique), political documentaries screened ne u selekciji Forum, popratni program igranoga filma (selekcija Fokus) te in Forum selection, attendant program of feature film (Fokus selection) and retrospektivu dokumentaraca ruskoga redatelja Aleksandra Sokurova. to retrospective of documentaries by Russian director Aleksandar Sokurov.

Dra`en Ilin~i} Dra`en Ilin~i} Iskoristi svaku minutu! Seize Each Minute! th 12. hrvatska revija jednominutnih filmova, Po`ega, 28-29. 12th Croatian One-Minute Film Festival, Po`ega, May 28 - th svibnja 2004. 29 2004 UDK: 791.65.079(497.5 Po`ega):791-22”2004” UDK: 791.65.079(497.5 Po`ega):791-22”2004” Hrvatska revija jednominutnih filmova u Po`egi me|u najomiljenijim je Croatian One Minute Film Festival in Po`ega is one of the favorite hrvatskim festivalima. Program od 48 naslova u konkurenciji po~eo je pri- Croatian festivals. The program consisting of 48 titles in competition start- ed in a rather serious manner, with Croatian film INRI in which the cruci- li~no ozbiljno, hrvatskim filmom INRI u kojem se Kristovo raspe}e aktua- fixion of Chist is actualized by a contemporary media situation, while lizira suvremenom medijskom situacijom, dok je belgijski Ru~ak je gotov! Belgian Lunch is ready! Is based on a witty remark, and that is, it seems, the temeljen na dosjetki, a to je, ~ini se, glavni `anr po`e{ke Revije. No, na|e main genre of Po`ega Festival. Still, one can find more sophisticated pro- se tu i sofisticiranijih pothvata, poput poljskoga Naslonja~a H. Lehnerta, jects, like Polish Armchair by H. Lehnert, the visual quality and parable of koji vizualno{}u i parabolom podsje}a na ranoga Polanskog. Vrijedni su i which reminds us of early Polanski. Other valuable films are: Hands by filmovi Ruke Klari}a i Lopati}a (druga nagrada), {vedska Svakodnevna fru- Klari} and Lopati} (second prize), Swedish Everyday frustration by Martin stracija Martina Orvika (pobjednik Revije) i Dva lica varaju autora J. Sta- Orvik (the Festival’s winner) and Two Faces Cheat the Author by J. re{in~i}a, a publika je nagradila austrijski film Nedjeljni voza~i B. Hausber- Stare{in~i}, and the audience awarded Austrian film Sunday drivers by B. gera, R. Hechenblaiknera i P. Trogera. Revija nas u~i sa`imanju, kratko}i i Hausberger, R. Hechenblaikner and P. Troger. The Festival teaches us about vrijednosti jedne jedine minute. condensing, shortness and a value of one single minute. Along with the text there is a list of awards and filmography of films shown at the festival.

Slaven Ze~evi} Slaven Ze~evi} Miris mora Scent of the Sea 42. revija hrvatskoga filmskog i videostvarala{tva djece i 42nd Children’s Film and Video Festival, Zadar, June 3rd-6th mlade`i, Zadar, 3-6. lipnja 2004. 2004 UDK: 791.65.079(497.5 Zadar):791.077-053.2”2004”(049.3) UDK: 791.65.079(497.5 Zadar):791.077-053.2”2004”(049.3) Revija hrvatskoga filmskog i videostvarala{tva djece i mlade`i u Zadru po- Croatian Children’s Film and Video Festival in Zadar confirmed tradi- tvrdila je tradicionalno ve}u zastupljenost nekih `anrovskih modela te uka- tionally growing presence of some genre models and pointed out this year’s zala na ovogodi{nju dominaciju odre|enih tema. Tako, po uzoru na pro- dominance of certain topics. Thus, following the example of Croatian gram Hrvatske radiotelevizije, u dokumentarnoj vrsti ve}ina sudionika brka Television, in documentaries most participants confuse the difference razliku izme|u reporta`e i dokumentarnoga filma, a naj~e{}e se odlu~uju za between a reportage and a documentary, and most often speak about vio- teme nasilja u {koli, pri~e o {alabahterima ili prikazivanje neke {kolske ak- lence in schools, cheating at tests or some other regular school activities. In tivnosti. U izvedbenom pristupu izvje{tavanje je dominantnije od bilje`enja, implementation approach reporting is more dominant then recording-dis- prikazivanja nekog problema, uz prevlast reporta`a koje po formi podsje- playing of a problem, with prevalence of reportages that, in its form, }aju na slikovno uprizoren sastavak odlika{a, {to nije gledateljski poticajno. remind us of visually staged A-student’s essay, the fact which is not stimu- U filmovima se ~esto osje}a napasnost teksta koji bombasti~no prati prizor- lating for the audience. Obtrusiveness of texts that bombastically follows no prosje~nu sliku. Iako je dokumentarno-reporta`ni oblik s ’glavama {to average picture scene is often felt in films. Although the documentary govore’ sveprisutna konstanta u svjetskoj filmskoj produkciji, na ovim pro- reportage form with ’talking heads’ is omnipresent constant in internation- dukcijskim razinama stvarala{tva trebalo bi poticati pomake od uobi~ajeno- al film production, at this production levels of creativity the shift from the ga, pa makar i kona~an rezultat bio slab. usual should be stimulated, even if the final result is poor. U igranom filmu prevladavaju dva oblika koji se katkada me|usobno dodi- Two forms that sometimes meet each other prevail in feature film. The first ruju. Prvi je parodijskog, a drugi romanti~noga karaktera. Poruga se u has characteristics of a parody, and the second of romance. Mockery in per- 215 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 208 do 222 Sa`eci / Abstrracts

izvedbenom pogledu ~ini daleko zanimljivijom i gledateljima i samim auto- formance seems far more interesting for both the audience and authors rima, a ulo`en trud zna biti uistinu impresivan. No u pripovjeda~kom pri- themselves, and effort made can be really impressive. But the storytelling stupu ljubavnim zgodama nedostaje ma{tovitosti, a mladi autori mahom se approach to love stories lacks imagination and young authors, more often utje~u naivnim pri~ama s nerijetko dramatur{ki neopravdanom i neselektiv- than not, resort to the naïve stories with often dramaturgically unjustified nom uporabom glazbe. and unselective use of music. Among young animators, those from ^akovec are the best storytellers, and animations from Zapre{i} (Shade and peace) Me|u mladim animatorima, ^akov~ani su najbolji pripovjeda~i, a druk~i- and Koprivnica (Lady Akra Bat) stand out because of unique pictures and jom slikovno{}u i animacijskom izvedbom izdvajaju se animacije iz Zapre- animation realization {i}a (Hlad i mir) i Koprivnice (Lady Akra [i{mi{).

RADOVAN IVAN^EVI] (1931-2004) RADOVAN IVAN^EVI] (1931-2004) Hrvoje Turkovi} Hrvoje Turkovi} Pojmovni film prema Radovanu Conceptual Film According to Radovan Ivan~evi}u Ivan~evi} Perspektive, I-VI, serija element-filmova, Filmoteka 16, Za- Perspectives, I-VI, series of single-concept films, Filmoteka greb, 1972. 16, Zagreb, 1972 UDK: 165.7:791 UDK: 165.7:791 7.017.9:791 7.017.9:791 7.072 Ivan~evi}, R. 7.072 Ivan~evi}, R. U uvodu teksta autor postavlja pitanje mo`e li film postavljati teorijske In the preface of the text the author asks himself whether a film can ask probleme i davati argumentirana pojmovna obja{njenja? Tradicionalna theoretical questions and give reasoned conceptual explanations? filmska teorija i kritika podrazumijevala je nije~an odgovor, unato~ speku- Traditional film theory and critique implicated negative answer, in spite of lativnom radu A. Astruca i S. Ejzen{tejna. ^ak su i modernisti~ki filmovi spectacular work by A. Astruc and S. Ejzen{tejn. Even the modernist fea- (Godard, Antonioni, Rohmer...) bili dominantno narativni. No, u novije se ture films (Godard, Antonioni, Rohmer...) were dominantly narrative. But, vrijeme teorijski uo~ava rod obrazovnih, znanstvenih filmova — koji posto- lately theory has begun to notice a type of educational, scientific films that ji od po~etka filma — o ~emu pi{u Carroll, Messaris i sam Turkovi}. Upra- exited since the beginning of the media; N. Carroll, P. Messaris and vo Ivan~evi}evi kratki filmovi iz serije Perspektive iskazuju visok stupanj vi- Turkovi} himself have written extensively about it. Short films from the zualno-pojmovnog mi{ljenja. Paradigmatska je vrsta pojmovnoga filma ele- series Perspectives by R Ivan~evi} express high degree of visual-conceptual ment-film, poznat na engleskom govornom podru~ju kao single-concept thinking, belonging to the genre of »conceptual film«, in English often film, ’film o jednom pojmu’ rabljen za nastavu. Oprema se u nas sastojala called single-concept film, ’a film about a single concept’ used for educa- od maloga kasetnog kinoprojektora, u koji se umetnula plasti~na prozirna tion, in Croatia known as »element film«. The equipment consisted of a kaseta {to je sadr`avala namotaj osammilimetarskog filma u trajanju do 5 small projector into which you would insert a transparent plastic cassette minuta, no bez zvuka. Uz kasete su prilo`eni popratni tekstovi kao sugesti- that contained a coil of mute 8-millimeter film up to five minutes long. ja o sadr`aju mogu}ega komentara uz film, ali je odsutnost zvuka postavila Accompanying leaflet suggested possible teachers commentary of the film, pred filmove zahtjev nadasve vizualnog izlaga~kog slijeda. Radovan Ivan~e- but the lack of sound set required primarily visual organization of these vi} majstorski je vizualno obja{njavao umjetni~ko-teorijske termine i po- films. Ivan~evi} was a master of visual explanation of theoretical concepts dru~je primjene tih pojmova. and of their possible application. Autor analizira Ivan~evi}eve strategije obja{njavanja, nabrajaju}i ih. Osten- The author lists Ivan~evi}’s strategies of explanation. Ostensive explanation zivno obja{njenje zorno je pokazivanje, opa`ajno konkretno ilustriranje i is the explanation by example, visual illustration and demonstration of demonstriranje zna~enja pojmova, pa je, primjerice, pojam geometrijske meaning of concept, so that, for example, »geometrical perspective« was perspektive obja{njen slikama stvarnih ambijenata u kojima su opazive us- explained by pictures of real environment in which you can perceive par- poredne linije {to konvergiraju prema nedogledu. Rezultat tog obja{njenja allel lines that converge into the distance. The result of this explanation is razvijanje je sposobnosti identifikacije `ivotnih pojava na koje se odnosi. Ali development of ability to identify the actual phenomena it refers to. But zorni su primjerci obi~no vrlo bogati i mogu ilustrirati vi{e pojmova, pa se pictorial examples are usually very rich and can illustrate several concepts, klju~nim name}e problem usmjeravanja pozornosti ba{ na one osobine na so the focusing of attention to exactly those characteristics that the koje se odnosi obja{njavani pojam. Zornost se dakle mora oprimjeriti, u~i- explained expression refers to becomes necessary. Explanation has to be niti djelotvorno ilustrativnom, obja{njavala~ki djelotvornom te autor po- made efficiently illustrative, explanatorily efficient, and the author then tom analizira metode kojima se Ivan~evi} tako vje{to slu`io. Prva je izbor analyzes methods that Ivan~evi} so skillfully used. The first is the choice of prikladna primjerka (koji ima tra`enu osobinu), drugi je izbor dobra, odno- appropriate sample (that has a required property), the second is the choice sno ~ista primjerka u standardnu polo`aju (dakle primjerka u kojem je ta of good, pure sample in a standard position (a sample where the character- osobina uo~ljiva), a va`ni su i izbor dobre vizure, kao i vi{ekratno i varijan- istic is a conspicuous), the choice of good point of view, as well as repeat- tno pokazivanje (obi~no je rije~ o pokazivanju dobrih, ali razli~itih primje- ing and showing of variants (showing good but also different examples). It ra).. Va`no je potom i su`avanje podru~ja pa`nje, koje Ivan~evi} ostvaruje is then important to narrow the area of attention. This is achieved by typi- tipi~nom opisnom analizom, nizom bli`ih, izdvajaju}ih kadrova, ali i su`a- cal descriptive analysis, a succession of closer, isolating shots, but also by vanjem slike maskom kako bi se istaknuli va`ni dijelovi prizora. Va`ne su narrowing the picture with a mask in order to highlight the important parts potom i shematizacija (eliminiranje neva`nih detalja) i dijagramatizacija, u of the scene. kojoj se obja{njavala~ki klju~na osobina predstavlja apstraktnim grafi~kim rje{enjem u kojem se gotovo posve gubi prikaziva~ka analogija s izvornim Other important techniques are schematization (eliminating of irrelevant prizorom ili likovima (pa se linije obrisa zgrada kod Ivan~evi}a produljuje details) and diagramming in which the key descriptive property is present- to~ke nedogleda). Ivan~evi} se ~esto koristio i animacijskim oprimjeriva- ed by abstract graphics in which the analogy with original scene is lost. njem (u punoj slici, primjerice, brzom se animacijom likovi pretvaraju u Ivan~evi} often used animated adjustment (for example, in full picture, shematizirane obrise), a animacijske transformacije i premje{tanja omogu- quick animation turns characters into schematized forms), and animation }uju da se vizualno prati proces shematizacije i dijagramatizacije. No, iako transformations and adjusting enable visual tracking of the schematization su nijemi, uz element filmu predvi|ena je i verbalizacija, `ivi komentar na- and diagramming process. Although single-concept films are silent, verbal- stavnika koji }e pridonijeti usmjeravanju gledateljske pa`nje. Uostalom, i ization and live comments of the teacher that will help focus the viewers’ sam naslov Ivan~evi}eva filma verbalno indicira pojam, npr. ’Geometrijska attention is envisioned. The titles of Ivan~evi}’s films verbally indicate the perspektiva’. concept, for example, ’Geometric perspective’. 216 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 208 do 222 Sa`eci / Abstrracts

Autor potom analizira i ostale tipove obja{njenja u Perspektivama, isti~u}i The author then analyzes other types of explanations in Perspectives, point- kako je do sada izneseno oprimjerivanje zornosti kori{teno i u svrhu dodat- ing out that exemplification was so far used as a basis for additional level ne razine strukturalnog obja{njenja, potom funkcionalnog, nomolo{kog, of structural explanation, then functional, nomological, taxonomic and his- taksonomskog i povijesnog. Svaki taj tip obja{njenja ilustrira i tuma~i. torical. Each type of explanation is illustrated and interpreted by author. U sljede}em dijelu studije autor obja{njava {to se zapravo ~ini kada se In the following part of the study, the author explains what is actually done ’obja{njava’. Pojavu ili pojam obja{njavamo onda kad ga pove`emo s dru- by ’explaining’. We explain a phenomenon or a concept when we connect gim pojavama i pojmovima, kada ga smjestimo u kontekst na{ega {ireg zna- it with other phenomena and concepts, when we put it in the context of nja i iskustva. Primjerice, ostenzivno obja{njenje povezivalo je op}enitost wider knowledge and experience. For example, ostensive explanation con- (pojam, rije~) s pojedina~nim predmetima na koje se pojam primjenjuje, nects the general idea (concept, word) with individual objects that the con- strukturalno obja{njenje povezivalo je op}enite karakteristike s podre|enim cept refers to; structural explanation connects general characteristics with karakteristikama i s ostenzivnim aspektima pojava, nomolo{ko je indiciralo subordinate characteristics and with ostensive aspects of phenomena, op}enite uvjete nastanka pojedina~nih pojava. Ivan~evi}eve Perspektive de- nomological explanation indicates general conditions in which certain phe- monstriraju pritom o~itu mogu}nost da se gotovo svi tipovi obja{njenja ak- nomena are formed, etc. Ivan~evi}’s Perspectives demonstrate obvious pos- tiviraju u nadasve vizualizacijskom izlaganju. sibility to activate almost all types of explanations in primarily visual Autor specificira i postupke pojmovnoga izlaganja kao slijeda obja{njenja, sequence. The author specifies procedures of conceptual exposition as a jedno se obja{njenje kod Ivan~evi}a javlja kao razrada i dopuna prethodno- series of explanations in Ivan~evi}’s case, one explanation is elaboration ga. Iako za neku u`u svrhu mo`e biti dovoljan i jedan tip obja{njenja (npr. and addition to the previous one. Although in some cases one type of ostenzivna definicija mo`e biti dovoljna za prvu orijentaciju o tome na {to explanation may be sufficient (for example, ostensive definition may be suf- uop}e primjenjivati pojam geometrijske perspektive), na~elna je ljudska po- ficient for general orientation to what the concept of geometric perspective treba da razumijevanje bude obuhvatno. Ivan~evi}ev je pristup neizri~ito, is going to be applied to), it is basic human need for understanding to be ali nepogre{ivo — polemi~ki. Ono kao da polemizira s na{om skrovitom, comprehensive, and to have a whole range of explanations. nesvjesnom uvjereno{}u da znamo gledati, odnosno da znamo za{to vidimo Ivan~evi}’s approach is unmistakably, but not pronouncedly — polemical. tako kako vidimo. Utoliko su element-filmovi ustrojeni kao svojevrsne ra- It seems to have an argument with our implicit, unconscious certainty that sprave, disputi. we know how to watch, and that we know why we see as we see. Single- Filmsko izlaganje, dakle, mo`e biti unikatne diskurzivne mo}i upravo zato concept films are in that sense organized as some kinds of debates, disputes. {to jest zorno, ali i zato {to ta zornost omogu}uje izrazito mo}no ilustrativ- Film presentation may have a unique discursive power because it is graph- no, argumentativno povezivanje s najvi{im pojmovnim odredbama, s najap- ical, but also because this graphicness enables particularly powerful illus- straktnijim mi{ljenjem. Nije vizualna konkretnost smetnja apstraktnom mi- trative, argumentative connection of most elevated conceptual features {ljenju, nego mu je najprirodnijim polazi{tem i osloncem, isti~e autor, a nje- with the most abstract thinking. Visual factuality is not an obstruction to zino je svladavanje primarnom iskustvenom zada}om apstraktnoga mi{lje- abstract thinking, but it is the most natural starting point and support, says nja. the author, and its surpassing is the primary experiential task of abstract thinking. The study is accompanied by the filmography of Ivan~evi}’s sin- Uz tekst je prilo`ena i filmografija Ivan~evi}evih element-filmova. A u do- gle-concept films, and in the appendix the entire Ivan~evi}’s filmography datku se daje ukupna Ivan~evi}eva filmografija. can be found.

Radovan Ivan~evi} Radovan Ivan~evi} Avangardni zagreba~ki animirani film Zagreb Avant-garde Animated Film of 50-ih the ’50s — bilje{ke — notes Rije~ je o posthumnom objavljivanju bilje`aka pokojnog Radovana Ivan- Posthumous publishing of late Radovan Ivan~evi}’s notes on Zagreb ani- ~evi}a o Zagreba~kom crtanom filmu. Bilje{ke su o~ito priprema za preda- mated film. The notes were, obviously, preparation for a lecture, or maybe vanje, ili mo`da za tekst ili film o ’zagreba~koj {koli crtanog filma’. Autor a text or a film on ’Zagreb School of Animated Film’. The author concen- se u prvom redu usredoto~ava na likovnu stranu izabranih filmova istaknu- trates primarily on the visual side of chosen films by prominent authors in tih autora u pedesetim godinama 20. stolje}a, nju dr`i posebno vrijednom, the 1950s, which he considers particularly valuable and pronouncedly nagla{eno avangardnom, analizira filmove Kristla, Boureka, Vukoti}a, Dra- avant-garde, and analyzes films made by Kristl, Bourek, Vukoti}, Dragi}, gi}a, [taltera, Mimicu-Marksa. Osobito nagla{ava dosljednu plo{nost, geo- [talter and Mimica-Marks. He explicitly emphasizes consistent one dimen- metrizaciju likova (Kristl, Vukoti}), kori{tenje kola`a (Kristl, Dragi}), posta- sionality, geometrical characters (Kristl, Vukoti}), use of collage (Kristl, vu scenografije kao patchworka arhitektonskih simbola (Dragi}), filmski Dragi}), creating scenography as ’patchwork’ of architectural symbols svijet kao ’dadaisti~ki stroj’ (Mimica). Ali pri analizi ujedno kriti~ki upozo- (Dragi}), and film world as a ’dadaistic machine’ (Mimica). But, while ana- rava na nevje{tu dramaturgiju, re`iju i monta`u, pretjerano ponavljanje lyzing, he critically warns about often clumsy story development, directing (Kristl), utjecanje verbalnoj propagandi (Mimica), uz popis filmova koje and editing, excessive repetition (Kristl), resorting to verbal propaganda smatra ’bezveznim’. (Mimica), and gives a list of films he considers ’worthless’.

KULTURNA POLITIKA: DISTRIBUCIJA, CULTURAL POLITICS: DISTRIBUTION, PRIKAZIVANJE SCREENING Nenad Polimac Nenad Polimac Nakupci filmova — Distribucija filma u Film Dealers — Film Distribution in Hrvatskoj — osobni osvrt Croatia — A Personal Review UDK: 791.64(497.5) UDK: 791.64(497.5) Autor ~lanka obna{ao je u drugoj polovici osamdesetih godina funkciju sa- The author of this article was, in the second half of the ’80s, the advisor vjetnika za repertoar u distributerskom odjelu velikoga prikaziva~kog po- for repertoire in distribution department of big film screening company duze}a Kinematografi. U tom razdoblju u biv{oj Jugoslaviji trinaest podu- Kinematografi. At that period there were 13 companies in Yugoslavia that ze}a aktivno se bavilo uvozom i distribucijom stranog filma, dva u Hrvat- actively imported and distributed international films, two in Croatia skoj (Croatia film i Kinematografi), sedam u Srbiji (Morava film, Avala Pro (Croatia film and Kinematografi), seven in Serbia (Morava film, Avala Pro 217 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 208 do 222 Sa`eci / Abstrracts

film, Inex film, Centar film, Union film, Zvezda film i Kosova film), jedno film, Inex film, Centar film, Union film, Zvezda film and Kosova film), one u Sloveniji (Vesna film), jedno u BiH (Kinema), jedno u Crnoj Gori (Zeta in Slovenia (Vesna film), one in Bosnia-Herzegovina (Kinema), one in film) i jedno u Makedoniji (Makedonija film). Uvoz filmova obavljao se Montenegro (Zeta film) and one in Macedonia (Makedonija film). Films preko poslovne zajednice Jugoslavija film, ~ije su stru~ne slu`be ugovarale were imported through business society Jugoslavija film, whose expert ser- cijene licencija sa stranim partnerima. Sustav je onemogu}avao konkuren- vices agreed upon the prices of licenses with foreign partners. The system ciju i nadmetanje u cijenama me|u doma}im distributerima. Svaki distribu- prevented competition and contention for prices among domestic distribu- ter vodio je vlastitu uvoznu listu i ukoliko je na nju prijavio odre|eni film- tors. Each distributor had its own import list and if certain film was on it, ski naslov, samo je on imao pravo na njega: samo u slu~aju odustajanja dru- they had exclusive right to that particular film: only if this distributor gave gi je distributer mogao staviti film na svoju listu. U prijavljivanju naslova na up his rights, the other could put it on his list. There was a real competi- listu vodila se prava utakmica, koja je posao savjetnika za repertoar tih go- tion in putting the films on the lists, so the job of repertoire adviser was dina ~inila iznimno uzbudljivim. Sustav je tako|er spre~avao nabijanje cije- really interesting and creative in those times. The system also prevented big na od strane velikih ameri~kih kompanija, tzv. majora: raspon vrijednosti American companies, so called majors from pumping up the prices: the licencije kretao se od osam do ~etrdeset tisu}a dolara, i to za ~etverogodi{- price of the licenses ranged from 8 to 40 thousand dollars for a period of nje razdoblje. four years. Naslutiv{i skori kraj socijalizma, majori su u prolje}e 1989. najavili da od- Having a presentiment that the end of socialism is near, in the spring of 1989 sad `ele raditi samo na postotak te izabrali svoje doma}e partnere, uglav- the majors announced that from that moment on they only want to work for nom poduze}a s jakim prikaziva~kim mre`ama. Umjesto 70:30 u korist pri- percentage and chose their local partners, mostly the companies with strong kaziva~a, bruto prihod od kinoulaznice sada se dijelio u omjeru 60:40. Ma- cinema network. Instead of 70: 30 for the screening companies, a gross jori su uglavnom podmirivali sve tro{kove, od reklame do kopija, a doma- income form ticket was distributed in 60: 40 ratio. The majors usually cov- }em su distributeru prepu{tali 15-20 posto svoga prihoda (poslije i manje). ered all expenses, including advertising and copies, and gave 15-20 (later Ve}ina distributerskih poduze}a svedena je na marginu, ali su zato stasala even less) percent of their profit to a local distributor. Most distributing com- nova, ponikla iz piratskoga biznisa, koja su poslovala s nezavisnim ameri~- panies were marginalized, but new appeared, springing from piracy business- kim kompanijama. Rascjepom Jugoslavije, hrvatska poduze}a naj~e{}e su es that made deals with independent American companies. After the fall of zadr`ala poslovanje sa Slovenijom: danas je tendencija da doma}e poduze- Yugoslavia, most Croatian companies still do business with Slovenia: and }e koje posluje s majorima obavlja distribucijsku djelatnost na {irem prosto- these days there is a tendency for a local company that deals with the majors ru jugoisto~ne Europe. to distribute films in larger areas of south-east Europe.

Ima li nekomercijalna mre`a {anse? Is there a Chance for a Non-Commercial Priredio: Tomislav Jagec network? UDK: 791.623.1(497.5)”200” Prepared by: Tomislav Jagec UDK: 791.623.1(497.5)”200” U petak 14. svibnja 2004. u 11 sati, u Art-kinu Kulturno informativnog centra u Zagrebu odr`ano je savjetovanje pod radnim naslovom Program- On Friday 14tha May 2004 at 11 o’clock in art-cinema of Cultural ska / komunalna kina u tranziciji i tr`i{noj utakmici — izme|u filmske ba- Informational Centre in Zagreb, there was a consultation with working {tine i multipleksa. Savjetovanje je organizirano uz potporu Ministarstva title Program / communal cinemas in transition and market competition — kulture Republike Hrvatske i Goetheova instituta u Zagrebu. Pozvani su between film heritage and multiplex. The consultation was organized with bili voditelji malih kina i centara {to imaju programe filmova posebnih vri- the support of the Ministry of culture of the Republic of Croatia and jednosti, predstavnici kina Babylon iz Berlina (~lana mre`e ’komunalnih Goethe Institute in Zagreb. Among the invited participants were supervi- kina’) te Goetheova instituta u Zagrebu, predstavnici ministarstva kulture sors of small cinemas and centres that shoe films of special values, repre- te kulturni djelatnici vezani uz takvo prikazivala{tvo. Povod za savjetovanje sentatives of Babylon cinema from Berlin (a member of the network of bila je kaoti~na i posve nesre|ena situacija u doma}em kinoprikazivala{tvu, ’communal cinema’) and Goethe Institute in Zagreb, representatives from osobito u nekomercijalno-distributivnom, filmsko-kulturnom i edukacij- Ministry of culture and cultural workers associated with showing of such skom segmentu. Kina se u cijeloj dr`avi zatvaraju, kao i dio kulturnih cen- films. A motive for such a consultation was a chaotic and completely errat- tara odnosno pu~kih u~ili{ta, koja su u manjim sredinama preuzimala film- ic situation in Croatian film screening, particularly in noncommercial-dis- sko-prosvjetiteljsku ulogu, a Hrvatska kinoteka nema svoju dvoranu, iako tributive, film-cultural and educational segment. Cinemas across the coun- poma`e koliko mo`e prikaziva~ke programe postoje}ih centara. Kako je try are closing their doors, as well as some cultural centres and university razgovor pokazao, oni centri, u~ili{ta i kina s posebnim programom koja extensions that had film-educational role in smaller communities, and trenutno djeluju suo~avaju se s velikim problemom nabavke programa, su- Croatian Film Archive does not have its own cinema, although it helps the stavna sufinanciranja, kao i pitanjem opreme kina, {to djeluju u tro{nim programs of other centres according to its abilities. As the discussion uvjetima i sa starom tehnikom. Sve je to povezano i s ~estim nerazumijeva- showed, those centres, extensions and cinemas with special programs that njem voditelja i regionalne i republi~ke kulturne politike za takve progra- are functioning at the moment, face serious problems concerning procure- me te nedostatka razvojne vizije. U zaklju~ku razgovora dogovorena je us- ment of programs, continuous co-financing, old equipment, difficult work- postava koordinacije udruga sa svrhom bolje uzajamne suradnje i informi- ing conditions and old technology. All this is connected with lack of under- ranja o programima, ali i zajedni~kog usredoto~enog djelovanja na politi~- standing on the part of administrators of regional and state cultural policy ke ~imbenike koji mogu pomo}i osnivanju mre`e nekomercijalnih kina po- for those programs, and lack of vision of development. In the conclusion put one komunalnog kina u Njema~koj, prema onome kako su tu organi- of the debate, it was agreed upon the coordination of organizations with zaciju opisali gosti iz Berlina. the aim of better cooperation and flow of information about the programs, but also of common focused actions towards political factors that can help founding a network of non-commercial cinemas like communal cinema in Germany, according to what guests from Berlin said about the organiza- tion.

REPERTOAR REPERTOIRE Uredila: Katarina Mari} Guest editor: Katarina Mari} Rubrika donosi pregled svih filmova s kino-repertoara i izbor recentnih iz- This section offers a review of all films on cinema repertoire and a review danja na videu i DVD-u. of chosen video and DVD premieres. 218 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 208 do 222 Sa`eci / Abstrracts

TUMA^ENJA INTERPRETATIONS Damir Radi} Damir Radi} Binarno na~elo i ljubavna motivacija Binary Principle and Love Motivation as kao osnove strukture (Meso i krv) the Basis of Structure (Flesh + Blood) Godina u kojoj se zbiva radnja filma, 1501, ozna~ava razme|u stolje}a i The year in which Paul Verhoeven’s story takes place, 1501, is a boundary prijelom dviju epoha — srednjega i novoga vijeka, pri ~emu je rije~ o sim- and turning point of two epochs — the Middle Ages and the Modern Age. boli~noj granici, uvjerljivijoj stoga {to je radnja smje{tena negdje u zapadnu This is, of course, symbolical boundary, convincing because the setting is Europu, dakle izvan Italije kao kolijevke i sredi{ta renesanse, gdje bi mo`- somewhere in western Europe, as opposed to, for instance, Italy — the cra- da 1450. bolje pristajala kao simboli~na granica. Nadalje, cijeli je film za- dle of renaissance, where the year 1450 would be more appropriate. snovan na binarnim oprekama (plemi}ko/pu~ko, religijsko/svjetovno, Furthermore, the whole film is based in binary contrasts (aristocratic/pop- mir/rat...), a ~ak se i u naslovu koristi matemati~kim znakom + umjesto ri- ulist, religious/secular, peace/war...), and even in the title mathematical sign je~ju and (i). Ljubav (shva}ena kao bezinteresni odnos) nadaje se pritom + is used instead of the word and. Love (as a non-profitable relationship) is kao sintakti~ki usmjeriva~ djelatan u svim oprekama filma, pa se osvaja~i i given as a syntactic pointer functioning in all contrasts of the film, so that ratnici (Arnolfini, Hawkwood...) pona{aju pod diktatom ljubavnih zahtje- conquerors and warriors (Arnolfini, Hawkwood...) act under demands of va. Ljubavna je ~e`nja za Agnes primjerice dovela Stevena s Hawkwoodom the rules of love. Longing for Agnes, for example, brings Steven and i vojnicima pod zidine dvorca, gdje se dva fabularna niza ponovo slijevaju Hawkwood with soldiers under the walls of a castle, where two plot lines u jedan. No, do kraja se zadr`ava (samo s pone{to izmijenjenim sudionici- merge into one. But, the dichotomy of the story between the attackers plot ma i individualnim pozicijama) podvojenost pri~e na opsjedanu dru`inu u line and the plot line of the besieged remains till the end, with only slight dvorcu i opsjedatelje u slu`bi Arnolfinijevih. No, kada pla}enici spremaju changes in protagonists and their individual positions. But, when the mer- Stevenovu smrt, a Martin `eli prisiliti Agnes da ga ona ubije, na scenu stu- cenaries set the stage for Steven’s death, and Martin tries to force Agnes to pa Hawkwood, upravo oporavljen od kuge, koji katapultom baca dijelove kill him, Hawkwood comes to the scene, just recovered from plague, cata- ubijena i raskomadana psa, zara`ena kugom, u dvori{te dvorca. Hawkwo- pulting body parts of a dog infected with plague across the walls of the cas- od je prebolio kugu tako {to je potaknut Stevenovim iskazom odbacio za- tle. Hawkwood recovered when he, inspired by Steven’s advice, rejected the starjelu metodu pu{tanja krvi lokalnoga medicinara i prihvatio arapski na- old fashion method of blood letting, used by a local physician, and accept- ~in, no ~ini se da je klju~na bila njegova `elja za `ivotom, psiholo{ka kom- ed the Arabic way of treatment, but it seems that his passion for life was cru- ponenta motivirana ljubavlju za Claru, brigom za nju. Zahvaljuju}i ljubavi cial, as well as psychological component motivated by love for Clara and his Hawkwood je ozdravio i poduzeo svoju akciju, izravno spasiv{i Stevena i worry about her. Thanks to love, Hawkwood recovered and undertook the iniciraju}i rasulo me|u pla}enicima... Steven zbog ljubomore baca jedini action, saving Steven and initiating disarray among mercenaries. Because of ostatak zara`enoga psa u bunar, za {to je potom okrivljen Martin i ba~en u jealousy, Steven throws the only leftover of the infected dog into a well, bunar pun zara`ene vode, pa se ljubav u filmu o~ito pojavljuje i u sni`eni- Martin gets blamed for this and is thrown into the well filled with infected jim aspektima ljubomore (opet opreka uzvi{eno/nisko). water. The love in Flesh + Blood therefore obviously also appears in its lower aspect of jealousy (a contrast again between lofty/lowly). I pored naslova Meso i krv ponajprije je rije~ o ljubavnom filmu, iako ni spomenuta formula nije iznevjerena, jer filmom zaista, u prvom, najlak{e Even though the title is Flesh + Blood, this is primarily a love story, although uo~ljivom planu, vladaju nasilje i seks. Polaze}i od temeljne dvojnosti, koja the above-mentioned formula was not betrayed, because on the most per- krovni izraz dobiva u opoziciji visoko/nisko, film zahva}a i dijelove povije- ceivable level, violence and sex dominate the film. Starting from the basic snoga svijeta iz razdoblja prelamanja srednjega i novog vijeka (renesanse). duality, that gets its most prominent expression in the opposition lofty/lowly, S plemenita{ke su strane tu vlastelin Arnolfini, njegov sin Steven, te napo- the film tackles parts of the historical world from the period of turning point sljetku Agnes, djevojka odgajana u samostanu, posebno pak zainteresirana between the Middle Ages and the New Age (renaissance). On aristocracy za spolnost i erotiku (i drugi likovi s obje strane opreke u sebi su binarno side, we have a nobleman Arnolfini, his son Steven, and, finally, Agnes, a girl strukturirani). Na drugoj su, pu~koj, strani kapetan Hawkwood, neprosvi- raised in a monastery, but particularly interested in sexuality and eroticism je}eni lije~nik otac George te pla}eni~ka dru`ina predvo|ena Martinom... (characters from both sides of the contrast have binary characteristics). On Pla}eni~ka je dru`ina svijet u malom: ~ine je mu{karci i `ene, a `ene su spoj the other, populist side are captain Hawkwood, unenlightened doctor, father ratnica i kurvi; me|u mu{karcima ratnicima zastupljeni su i religija (Kardi- George and the company of mercenaries led by Martin. The mercenaries are nal) te umjetnost (Orbec), a daje se i navje{taj homoseksualnog odnosa (Or- the miniature world in itself. This world is made up of men and women, and bec i Miel). Ostvariv{i vi{estruko slojevit filmski ekvivalent slojevita povije- women are a mixture of warriors and whores; among male warriors there snoga svijeta, Paul Verhoeven re`irao je jedno od najfascinantnijih ostvare- are representatives of religion (Cardinal) and art (Orbec), and there is also nja povijesno-pustolovnog `anra i neusporedivi tour de force dosada{njeg an indication of a homosexual relationship (Orbec and Miel). By making a opusa. multilayered cinematic equivalent of multilayered historical world, Paul Verhoeven directed one of the most fascinating historical adventures of all times, indubitable tour de force of his opus so far.

Dejan D. Markovi} Dejan D. Markovi} Rock’n’roll na filmu Rock & Roll on Film UDK: 78.067.26:791 UDK: 78.067.26:791 Autor istra`uje kako, povijesno gledano, rock’n’roll ’funkcionira’ u filmu. The author investigates the way in which, historically speaking, rock & roll Najvi{e ga zanimaju oni filmovi u kojima se o~ituje povezanost omladinske ’functions’ in film. He is particularly interested in the films that very obvi- pobune i rock’n’rolla za vrijeme ameri~ke ’kulturne revolucije’ i student- ously connect the youngster’s rebellion and rock & roll during the skog pokreta ’68, tj. potrebe da se oslobodi i politi~ke i obi~ajne represije. American ’cultural revolution’ and students’ movement in ’68, and their Institucionalni Hollywood zainteresirao se za slu~ajeve ’omladinske deli- need to be free from political and customary repression. Institutionalized kvencije’ jo{ potkraj 40-ih, ali se tipi~no bavio njome kao prolaznom fazom Hollywood became interested in cases of ’youngsters’ delinquency’ in the u `ivotu ljudi, ne~im {to se mo`e rastuma~iti, a zatim staviti pod kontrolu late ’40s, but typically dealt with it as a passing phase in a person’s life, autoritarnih sila. Prijelom se zbio s filmom The Blackboard Jungle (red. Ri- something that can be explained and, after that, put under the control of chard Brooks, 1955), koji je filmskoj publici i holivudskom establishmentu authoritarian forces. The turning point came with the film The Blackboard predstavio alternativno vi|enje novoga, brzorastu}eg fenomena zvanog te- Jungle (directed by Richard Brooks, 1955), which gave the audience and enager, po kojem tinejd`erska kultura nije bila ne{to {to bi starija generaci- Hollywood establishment and alternative perception of a new, rapidly ja mogla lako razumjeti i nadzirati, a nije ni ne{to {to mo`e ignorirati. Od growing phenomenon called a ’teenager’, where teenage culture was not 219 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 208 do 222 Sa`eci / Abstrracts

tog trenutka, sredinom pedesetih, rock’n’roll po~eo je prerastati u standar- something older generations could easily understand or control, but could dni muzi~ki signal omladine, omladinskih problema i grupacija, a polazni je not ignore it either. From that moment in the mid-fifties, rock & roll start- uzorak tomu dala upravo uporaba kompozicije Billa Haleyja Rock Around ed growing into standard musical signal of young people, their problems the Clock u The Blackboard Jungle, ukazuju}i da se rock-muzika mo`e do- and groups, and the starting pattern was given by use of Bill Haley’s song bro eksploatirati u svrhu intenziviranja filmske dinamike i dramatike. Po- Rock Around the Clock in The Blackboard Jungle, showing that rock music sredovanjem toga filma rock’n’roll postao je i filmski sinonim za mladena~- can be exploited with the aim of intensifying film dynamics and drama. ki bunt i sve {iri ’generacijski jaz’ i tako postao katalizator dalje uporabe Through this film, rock & roll became film synonym for youngsters’ rebel- rocka u filmu. lion and ever widening ’generation gap’ and thus became a catalyst of later use of rock in film. Filmska industrija je, dodu{e, i to iskoristila u valu zabavlja~kih holivud- skih i britanskih rock-musicala — nizom filmova Elvisa Presleyja, odnosno Film industry has used this in a wave of entertaining Hollywood and British Beatlesa. Taj se trend potom poja~ao nizom ’zabavnih’, ’plesnih’, ’potkul- ’rock-musicals’ — in a series of Elvis Presley and the Beatles films. This turnih’ rock mjuzikla, kao i onih ’koji govore o samom muzi~kom bizni- trend was fortified with a number of ’entertaining’, ’dance’, ’subculture’ su’, polumjuzikla i/ili ’dokumentarnih’ filmova (Hair, Forman/Ragni i rock musicals, as well as those about the ’music business itself’, half-musi- Rado, 1979; American Graffitti, Lucas, 1973; Tommy, Russell/The Who, cals and/or ’documentary’ films (Hair, Forman/Ragni and Rado, 1979; 1975; Nashville, Altman/Keith Carradine i dr., 1975; Car Wash, Schultz, American Graffitti, Lucas, 1973; Tommy, Russell/The Who, 1975; 1976; Saturday Night Fever, Badham/The Bee Gees, 1977; Grease, Kleiser, Nashville, Altman/Keith Carradine et al., 1975; Car Wash, Schultz, 1976; 1978; Quadrophenia, Roddam/The Who, 1979; Breaking Glass, Gib- Saturday Night Fever, Badham/The Bee Gees, 1977; Grease, Kleiser, 1978; son/Hazel O’Connor i dr., 1980; Flashdance, Lyne, 1983; Desperately Se- Quadrophenia, Roddam/The Who, 1979; Breaking Glass, Gibson/Hazel eking Susan, Seidelman/Madonna, 1985;, Sid & Nancy, Cox/The Pogues, O’Connor et al., 1980; Flashdance, Lyne, 1983; Desperately Seeking Susan, 1986; Crossroads, Hill/J.B. Lenoir i Ry Cooder, 1986; The Commitments, Seidelman/Madonna, 1985; Sid & Nancy, Cox/The Pogues, 1986; Parker, 1991). U svim tim filmovima rock nije tek pratnja, nego ima samo- Crossroads, Hill/J. B. Lenoir and Ry Cooder, 1986; The Commitments, stalnu, pa i sredi{nju ulogu u naraciji. Parker, 1991). In all of these films, rock is not just an accompaniment; it has an autonomous, and even a central role in narration. Promjenu u tu liniju uloge rocka u filmu donio je kultni road film hippy ere Easy Rider (Hopper, 1969), u kojem je prate}a glazba upravo psihodeli~ni The change in this role of rock in film was brought by a cult road film of rock usmjeren da ve`e publiku za dani trenutak i tako poja~a i fokusira svo- the hippy era Easy Rider (Hopper, 1969) in which the accompanying music ju ideologiju `ivota za trenutak. Nakon toga filma zaredali su road filmovi is psychedelic rock aimed at connecting the audience to a certain moment (filmovi ceste) u kojima se rock rabi kao prikladna pozadina (npr. Convoy, and so intensifying and focusing its ideology of life for a moment. After Peckinpah/Chip Davies, C.W. McCall i dr., 1978; Mad Max 2, Miller/Brian that film, there was a number of road films in which rock music is used an May, 1981, te u pasti{ima toga filmskog `anra poput 200 Motels, Pal- appropriate background (for example, Convoy, Peckinpah/Chip Davies, C. mer/Frank Zappa, 1971). Amblemati~na uloga rocka igra i posebnu ulogu W. McCall et al., 1978; Mad Max 2, Miller/Brian May, 1981, and pastich- u Antonionijevu Zabriskie Point. es of this genre like 200 Motels, Palmer/Frank Zappa, 1971). The emblem- atic role of rock plays a special part in Antonioni’s Zabriskie point. Zahvaljuju}i Oscarima poplo~enu uspjehu Woodstocka (Wadley, 1970) u 70-im do{lo je do uspona koncertnoga filma, koji je koincidirao s pojavom Thanks to the Academy Awards won by Woodstock (Wadley, 1970) in the novoga soja filmskih stvaralaca, koji je bio kadar na filmu ovjekovje~iti ne ’70s there was the rise in concert film that coincided with the appearance samo samu glazbu nego i ~itav koncertni doga|aj te prenese neposrednost of type of filmmakers who were able to put on film not only music itself, i intimnost `ivoga nastupa potpuno novim publikama. Primjerice, D.A. but also an entire concert, and conveys spontaneity and intimacy of live Pennebaker potpomogao je redefiniranju rock dokumentarca s Don’t Look performance in front of new audiences. For example, D. A. Pennebaker Back (1967) i Monterey Pop (1969), a u 1970. orijentirao se na tzv. glam assisted in redefining rock documentaries with Don’t Look Back (1967) and rock i ovjekovje~io Davida Bowiea i njegov alter ego na finalnoj koncertnoj Monterey Pop (1969), and in 1970 he committed himself to so called glam ve~eri u Ziggy Stardust and the Spiders from Mars, a bra}e Maysles o Rol- rock and lent immortality to David Bowie and his alter ego at the final con- ling Stonesima (Gimme Shelter, 1970). Do kraja 70-ih izredao se dug niz cert of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars tour, and Maysles broth- koncertnih filmova koji su pokrili prakti~no sve aktualne muzi~ke `anrove ers made a film about the Rolling Stones (Gimme Shelter, 1970). Til the od reggaea (Bob Marley and the Wailers Live, 1991) do punka (Sex Pistols end of the 1970s there was a great number of concert films that covered u DOA, Morton, 1988) i promovirali najve}a imena u rock’n’rollu. practically all current music genres from reggae (Bob Marley and the Wailers Live, 1991) to punk (Sex Pistols in DOA, Morton, 1988), and pro- Istodobno raste i komercijalizacija rocka, javlja se jaki trend naru~ivanja / moted the biggest names of rock & roll. eksploatiranja rock bestsellera kao naslovne glazbe za brojne detektivske / {pijunske / pustolovne filmove (npr. Shaft, Parks/Isaac Hayes, 1971; Su- At the same time, rock is becoming increasingly commercialized; there is a perfly, Parks/Curtis Mayfield, 1972; Batman, Burton/Prince, 1989). Dis- strong trend of ordering/exploitation of rock bestsellers as musical scores kografskim kompanijama nije trebalo dugo da uvide masivni komercijalni for numerous detective, spy or adventure films (for example, Shaft, potencijal ubacivanja jedne od pjesama nekog od svojih umjetnika u neki Parks/Isaac Hayes, 1971; Superfly, Parks/Curtis Mayfield, 1972; Batman, novi film, kao ’primarnog marketin{kog sredstva’, osobito pro{irena u 90- Burton/Prince, 1989). Recording companies did not wait long to realize the ima. massive commercial potential of putting one of the songs by one of their artists into a new film, as a ’primary advertising device’, which spread par- To razdoblje obilje`ava i prerastanje muzi~kog videospota u jedno od domi- ticularly in the 1990s. This period is characterized by the fact that music nantnih sredstava za {irenje pop/rock muzike, s time da, za razliku od tra- video became one of the dominant means of spreading pop/rock music, but dicionalne filmske glazbe, glazbeni video podvrgava ’sintaksu filma’ ’sintak- unlike the traditional film music, musical video subordinates the ’syntax’ of si glazbe’. Autor zavr{ava pregled povijesnih tipova uporabe rocka u filmu film to the ’syntax of music’. The author finishes his overview of historical analizom paradigmatskog filma Badsville (Parcelin/Super Bees, The Street types of usage of rock in film by analyzing a paradigmatic film Badsville Walkin’ Cheetahs, Pygmy Love Circus, 2001), za koji bi se moglo re}i da (Parcelin/Super Bees, The Street Walkin’ Cheetahs, Pygmy Love Circus, ima sva dobra svojstva suvremenog rock’n’roll filma, a nijedno lo{e. 2001), that, we could say, has all the good characteristics of a contempo- rary rock & roll film, and none of the bad ones.

Hrvoje Hribar Hrvoje Hribar Ekranizacija Film Adaptation UDK: 791.6:82 778.53:82 UDK: 791.6:82 778.53:82 Autor obja{njava smisao ekranizacije u povijesti i sada{njosti filmske The author explains the point of adaptation in the past and present of cin- umjetnosti. Nasuprot nekim uvrije`enim mi{ljenjima o nepogodnosti in- ematic art. In contrast to some established opinions about inconvenience of 220 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 208 do 222 Sa`eci / Abstrracts trospektivne proze za ekranizaciju, on isti~e kako je koncizno i neretori~no film adaptation of introspective prose, he points out that concise and non- Kafkino pripovijedanje ~ak i Orsonu Wellesu stvorilo velike probleme. No, rhetoric storytelling by Kafka produced great problems to even to Orson pravilo da se uspje{nije ekraniziraju lo{ija knji`evna djela ~ini se ispravni- Welles. But, the rule that inferior literary works are adapted more success- jim. Roman Duboki san (Deep Sleep) R. Chandlera kao da je pisan da bi bio fully seems correct. The novel Deep Sleep by R. Chandler appears to be ekraniziran, a scenaristi~ka »gre{ka« iz filma (nerazja{njeno ostaje jedno written for adaptation, and the screenwriters »mistake« from the film (a ubojstvo) ~ini taj film prete~om Davida Lyncha. U hrvatskoj je kulturi bilo murder remains unsolved) makes the film a predecessor of David Lynch. In dosta nesretnih ekranizacija, a Krle`a je najbolje pro{ao s Belanovim Kon- Croatian culture there has been a number of ill-fated adaptations, and certom koji izgleda kao ekranizacija nenapisanog Krle`inog romana. Isto- Krle`a had best luck with Belan’s Concert that looks like an adaptation of dobno, taj film je znakovit i za polo`aj filma u hrvatskoj kulturi. Krle`a’s unwritten novel. At the same time, the film is symptomatic for the position of film in Croatian culture.

STUDIJE I ISTRA@IVANJA STUDIES AND RESEARCH @eljka Matija{evi} @eljka Matija{evi} Strogo kontrolirano prosvjetljenje Strictly Controlled Enlightenment UDK: 791.633-051 Fincher, D. UDK: 791.633-051 Fincher, D. 791.22(73)(049.3) 791.22(73)(049.3) Esej analizira film D. Finchera Igra u smislu povezanosti sredi{nje teme fil- The essay analyzes D. Fincher’s film Game in a sense of connecting of the ma sa suvremenim new age tehnikama prosvjetljenja. Igra se pokazuje kao central topic of the film to contemporary new age techniques of enlighten- uprizorenje Freudove druge pozornice, pozornice nesvjesnoga, a tehnika ment. The game evolves at Freud’s other stage, a stage of the unconscious, promjene li~nosti glavnoga junaka putem dovo|enja u rubno iskustvo, bli- and the technique of personality change of the hero through bringing him to zinu smrti kao neka vrsta izravna udara u nesvjesno. Pritom se analizira psi- a peripheral experience, closeness of death as a kind of direct blow into the holo{ka uvjerljivost takva projekta koji, u ovom slu~aju, za~udo, zavr{ava unconscious. Psychological persuasiveness of such a project, which, in this happy endom. case, strangely enough, ends with a happy ending, is analyzed in the process.

Nikola Von~ina Nikola Von~ina Iz povijesti Hrvatske televizije (2) From the History of Croatian Television Emisije kulturno-umjetni~kog programa 1965. (2) UDK: 7.097:008(497.5)”1965” Cultural-art program’s shows in 1965 U nastavku teksta iz prethodnoga broja Hrvatskog filmskog ljetopisa au- UDK: 7.097:008(497.5)”1965” tor izvje{}uje o recepciji emisija iz 1965. — interne recenzije i mi{ljenja In the sequel of the text from the previous issue of the Croatian Cinema unutar televizijske ku}e RTZ uglavnom isti~u kako je radio kvalitetnije od Chronicle, the author reports on the reception of the shows from 1965. — televizije koncipirao svoj dnevni program. No, Ekran na ekranu i ^etvrt- internal reviews and opinions within Zagreb Radio Television mainly point kom otvoreno zagreba~ke televizije spadaju me|u »najpopularnije emisije out that the radio has a concept of its daily program that is superior in qual- jugoslavenskog TV programa«. S druge se strane upozorava da je program ity to that of the television. But, Screen on Screen and Openly on Thursday nepouzdan i neredovit, a tisak (iz kojega autor donosi zanimljive izvatke) by Zagreb television are among »the most popular shows of Yugoslav TV predla`e zanimljive sugestije u televizijskoj koncepciji. Hvaljene su, primje- program«. On the other hand, it warns that the program is unreliable and rice, bile emisije Studio 13 i Portreti i susreti, a za razli~ita mi{ljenja o ne- irregular, and the press (where the author found interesting excerpts) has kim emisijama karakteristi~ni su tekstovi Branka Belana i Milorada Vu~ko- some interesting suggestions about television concept. The shows Studio 13 vi}a o emisijama Panorama i ^etvrtkom otvoreno. Najva`niji doga|aj na po- and Portraits and Encounters were praised, and the texts by Branko Belan lju emisija o kulturi i umjetnosti u razdoblju 1964-1965. bio je prvi izravni and Milorad Vu~kovi} about the shows Panorama and Openly on Thursday prijenos s Dubrova~kih ljetnih igara, odr`an prigodom njihova zavr{etka are characteristic for different opinions about certain shows. The most 24. kolovoza 1964, kada je na Dr`i}evoj poljani nastupila Zagreba~ka fil- important event in the culture and art shows in the period 1964-1965 was harmonija pod ravnanjem Zubina Mehte. Taj je prijenos va`an i za cjeloku- the first live coverage of Dubrovnik Summer Festival, on the occasion of pni razvoj Televizije Zagreb a onodobni je tisak (osobito Studio, ~asopis their closure on August, 24th 1964, when Zagreb Philharmonic Orchestra specijaliziran za novi televizijski medij) uvidio va`nost tog medijskog doga- performed under the direction of Zubin Mehta at Dr`i}eva poljana. This |aja. live coverage is important for the evolution of Zagreb Television on the whole, and the press of that period (especially Studio, a magazine that spe- cialized in a new media of television) realized the importance of this event.

U POVODU KNJIGA DISCUSSING BOOKS Jo{ko Maru{i} Jo{ko Maru{i} Knjiga za sladokusce animacije Book for Animation Gourmets Midhat Ajanovi}, 2004, Animacija i realizam, Zagreb: Hr- Midhat Ajanovi}, 2004, Animation and realism, Zagreb: vatski filmski savez. Croatian Film Clubs’ Association. UDK: 791.228(049.3) Pi{u}i o knjizi studija Midhata Ajanovi}a o animiranom filmu Maru{i} isti- UDK: 791.228(049.3) ~e autorov knji`evni talent i malen broj specijalista za animirani film u svi- When writing about a book of studies by Midhat Ajanovi} on animated jetu. Termin realizam Ajanovi} domi{ljato koristi kao katalizator razmatra- film, Maru{i} points out the author’s literary talent and a small number of nja, ne kao uvod u suho teoretiziranje. Nakon uvodnih razmatranja o pro- animated film specialists in the world. The expression realism Ajanovi} inven- blemu realizma u animiranom i igranom te dokumentarnom filmu, Ajano- tively uses as a catalyst of analysis, not as an introduction into dry theorizing. vi} Disneyjev crtanofilmski svjetonazor naziva realizmom, pristupaju}i opu- After introductory observations on the problem of realism in animated, fea- 221 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 208 do 222 Sa`eci / Abstrracts

su velikog ameri~kog autora sa pohvalnom odmjereno{}u. Zagreba~ku {ko- ture and documentary film, Ajanovi} calls the worldview of Disney’s animat- lu animiranoga filma autor obja{njava u odnosu s dru{tveno-politi~kim sil- ed films realism, approaching the opus of a great American author with com- nicama te je izravno povezuje sa srednjoeuropskim kontekstom (s ~ime se mendable measured tone. The author explains Zagreb School of Animated Maru{i} ba{ i ne sla`e, tvrde}i da Dragi} i Dovnikovi} imaju druk~iji izvor Film in the contexts of social and political lines of force and connects it humora i ironije od Trnke i [vankmajera). U poglavlju o Griersonu Ajano- directly to Central European context (the fact that Maru{i} does not agree vi} sti`e do fenomena National Film Boarda iz Montreala, ustanove koja je with and claims that Dragi} and Dovnikovi} have a different source of humor stjecajem okolnosti ostvarila jedan od najve}ih utjecaja na samopouzdanje and irony than Trnka and [vankmajer). In the chapter on Grierson, Ajanovi} umjetni~ke animacije. Tu otkrivamo je da je animacija ne ameri~kom kon- comes to the phenomenon of National Film Board from Montreal, an insti- tinentu, koliko god ga mi do`ivljavali kao podru~je apsolutne ’privatne’ ini- tution that, by a combination of circumstances, had one of the most impor- cijative, zapravo dr`avno generirana, a Maru{i}u je osobito drago Ajanovi- tant influences on artistic animation self-confidence. Here we discover that }evo analiziranje kanadske generacije s kojom je uspostavio i osobna prija- animation on the American continent is in fact generated by the state, no teljstva (I. Patel, J. Weldon, L. Smith, C. Leaf...). No, najzanimljivijim po- matter how much we think of it as the area of absolute ’private’ initiative, and glavljem ove vrijedne knjige Maru{i} smatra ono o genezi i uzletu japanskih Maru{i} particularly likes Ajanovi}’s analysis of Canadian generation, the animiranih filmova, koji se jedini na globalnom tr`i{tu uspje{no odupiru members of which are his friends (I. Patel, J. Weldon, L. Smith, C. Leaf...). ameri~koj tr`i{noj ma{ineriji. But Maru{i} thinks that the most interesting chapter of this valuable book is the one in the genesis and rise of Japanese animated films, the only ones on the global market that successfully resist American market machinery.

Marijan Krivak Marijan Krivak 11 godina autorskog studija 11 Years of Auctorial Studio UDK: 791.63:061.237(497.5) UDK: 791.63:061.237(497.5) U povodu objavljivanja monografije i DVD-a Autorskog studija FFV, Ma- On the occasion of publishing a catalogue and a DVD of Auctorial rijan Krivak prikazuje jedanaestogodi{nju povijest jednog od najplodnijih studioFFV, Marijan Krivak reveals the eleven years of history of one of the hrvatskih filmskih i videoklubova te analizira reprezentativna ostvarenja s most prolific Croatian film and video clubs, and analyzes the representative DVD-izdanja. achievements from the DVD. Founded in 1992, at the beginning of what Nastao 1992. godine, u mo`da najnepovoljnijem desetlje}u za bilo kakvu may be called the least favourable decade for any creative activity, Auctorial kreativnu aktivnost, Autorski studio ostvario je do danas gotovo dvjesto ra- studio has so far produced almost 200 works. Apart from the solid autho- dova. Njegovu produkciju obilje`ili su, osim ~vrste autorske jezgre (naj- rial core (the most prolific and the most successful authors are Milan plodniji i najuspje{niji Milan Bukovac, Milan Bun~i}, Tomislava Vere{, Stje- Bukovac, Milan Bun~i}, Tomislava Vere{, Stjepan Vidakovi} and others), its pan Vidakovi}) i drugi danas afirmirani hrvatski filma{i. Ono {to najrepre- production was marked by other, today prominent, Croatian filmmakers. zentativnije obilje`uje rad Autorskog studija od osnutka svojevrstan je me- Since its beginning, the most representative characteristic of the Auctorial dijski eksperiment. studio was an inclination towards media experiment. Ispitivanje percepcije, kao jedno od podru~ja eksperimentalne estetike, po- Questioning of perception, as one of the domains of experimental aesthet- staje pre{utnim samonametnutim autorskim postupkom Autorskog studija. ic, becomes a tacit self-imposed authorial procedure of Auctorial studio. Sam mehanizam kamere, projekcijskog aparata, kao i zrnata struktura vide- The mechanism of the camera and film projector, as well as the granular oekrana postaju dovoljnim razlogom za stvarala~ki eksperiment, za post- structure of video-screen, became a sufficient reason for creative experi- strukturalisti~ku razgradnju formalnih i sadr`ajnih elementa umjetni~kog ment, for post-cultural decomposition of formal and substantial elements rada, teksta... Sve {to vrpca, kamera, pa ~ak i realno habanje i propadanje of artistic work, text... Everything that a tape, camera, and even regular sirovog materijala predstavlja kao osnovni preduvjet nastanka videorada, wear and tear and decay of raw material represent as basic condition of ulazi u tematizirani prostor i sama videoostvarenja. Kada se tomu pridoda video production becomes the topic of the work itself. When we add end- i beskrajna varijabilnost kompjutorske obrade slikovnog zapisa i digitalno less variability of computer editing of pictorial recording and digital paint- slikarstvo, mogu}nosti doista postaju beskrajne! S tog izvora napaja se i ha- ing, the possibilities are really infinite! The corpus of Auctorial studio bitus Autorskog studija u svojim najzanimljivijim i najboljim ostvarenjima. drinks from that well in its most interesting and finest achievements.

222 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. O suradnicima i urednicima

Midhat Ajanovi} ’Ajan’ (Sarajevo, 1959), filmski autor i publi- Goran Ivani{ (Rijeka, 1976), student Medicinskog fakulteta u Za- cist. Tekstove o animaciji objavljuje u {vedskom Göteborg-Postenu i u grebu. Objavljuje filmske kritike, eseje i intervjue. Stalni suradnik Vijen- ovom ~asopisu. Umjetni~ki direktor Animafesta, Zagreb 2002. Objavio ca. Zagreb. je vi{e romana (Jalija{, Ga|an, Portret nacrtan ugljenom i ki{om, Kata- pult), autor je sedam kratkih animiranih filmova i vi{e knjiga karikatu- Kenji Iwamoto (1943), profesor filma na Odsjeku za film i kazali- ra. Objavio knjigu rasprava Animacija i realizam (2004). Predaje filmo- {te tokijskog sveu~ili{ta Waseda. Bavi se povije{}u i teorijom filma te od- logiju na sveu~ili{tu u Götteborgu i animaciju u Eksjöu. Götteborg. nosom filma i moderne umjetnosti. ^lan je Japanskog dru{tva za kazali{- na istra`ivanja i Japanskog udru`enja za semioti~ke studije, od 2002. Tomislav ^egir (Zagreb, 1970), diplomirao povijest i povijest predsjednik Japanskog dru{tva za vizualnu umjetnost i znanost. Bio je u umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu. Objavljuje stru~nom savjetni{tvu Pan-pacifi~kog filmskog festivala od 1990. do tekstove o filmu i likovnim umjetnostima u vi{e ~asopisa, suradnik je Hr- 1996, predsjednik Izvr{nog odbora za stogodi{njicu filma, a od 1997. vatskoga radija i televizije. Zagreb. predsjednik Kineskoga filmskog festivala prefekture Saitama. Uz potporu Japanske fundacije odr`avao je predavanja u Rimu, Kuala Lumpuru, Ja- Nikica Gili} (Split, 1973), diplomirao komparativnu knji`evnost i an- karti, Manili i Zagrebu, od 2001. gostuju}i je profesor berlinskoga Hum- glistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirao s filmolo{kom boldtova sveu~ili{ta. Autor je brojnih ~lanaka, studija i sljede}ih knjiga: tezom (2003). Na Odsjeku za komparativnu knji`evnost Filozofskog fa- Povijest japanskog filma, suautor, 1976, Uvod u semiotiku, suautor, 1981, kulteta radi od 1998, trenutno je asistent. Objavljivao rasprave i kritike u Zbornik filmske teorije (Antologija teorije filma), 1982, Vodi~ kroz zemlju vi{e ~asopisa. S B. Kragi}em uredio Filmski leksikon LZ Miroslav Krle`a. filma (Zbirka ogleda o filmu), 1985, Zbornik o Ejzen{tejnu, ur., 1986, Urednik u ovom ~asopisu. Zagreb. Mladost japanskog filma (povijest prijeratnoga japanskog filma na osnovi Snje`ana Grlju{i} Kordi} (Zagreb, 1968), diplomirala engleski intervjuâ), 1988, Japanski film i modernizam od 1920-ih do 1930-ih, ur., i {panjolski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao profesor 1991, Prilog ~itanju Fellinijevih filmova, ur.,1994, Povijest japanskog fil- engleskog u {koli stranih jezika. Bavi se prevo|enjem filmova. Zagreb. ma u slikama, 3 dijela, 1998, Film i kazali{te ruske avangarde, 1998, Zbornik nove teorije filma, 2 dijela, ko-urednik, 1998-99, Stolje}a later- Josip Grozdani} ([ibenik, 1969), diplomirao strojarstvo na Fakul- ne magike u Japanu, 2002. U pripremi su mu knjige Film pod utjecajem tetu strojarstva i brodogradnje sveu~ili{ta u Zagrebu. Suradnik je tjedni- isto~noazijskog napretka, Japanski film i nacionalizam 1931-45. i Dvana- ka TV Story, mjese~nika Total film i Vijenca. Zagreb. est rapsodija oko Akire Kurosawe.

Luka Gusi} (Split, 1962), diplomirao filmsko i TV-snimanje na Aka- Tomislav Jagec (Vara`din, 1968), diplomirao filmsku i TV-re`iju demiji dramske umjetnosti i grafiku na Likovnoj akademiji, Zagreb. Bavi na ADU, Zagreb (1993). Radio kao novinar i redatelj na berlinskoj radi- se dizajnom novina, ~asopisa, plakata i knjiga. Likovni urednik u ovom otelevizijskoj ku}i SFB. U Berlinu sudjelovao u prire|ivanju godi{njih ~asopisu. Zagreb. Dana hrvatskog filma. Od 2003. urednik filmskog programa u KIC-u. Zagreb. Janko Heidl (Zagreb, 1967), apsolvent re`ije na ADU, radi kao po- mo}nik re`ije, kriti~ar u Ve~ernjem listu, suradnik na HTV. Zagreb. Josip Jur~i} (Zagreb, 1977), filmskom kritikom bavi se od 1997, kada je po~eo raditi na Radiju Student. Od tada je radio za brojne medi- Hrvoje Hribar (Zagreb, 1962). Diplomirao komparativnu knji`ev- je, a posljednjih {est godina novinar je i filmski kriti~ar Ve~ernjeg lista. nost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu i re`iju na ADU. Au- Zagreb. tor je kratkometra`nih, srednjometra`nih i cjelove~ernjih filmova. Uz sce- narije svojih filmova, pisac je i radiodrama te filmskih kritika i eseja, kao Marcella Jeli} (Split, 1974), diplomirala na Grafi~kom fakultetu i problemskih tekstova i javnih nastupa o kinematografiji, kulturnoj poli- Sveu~ili{ta u Zagrebu. Sura|ivala kao novinarka u vi{e novina i ~asopisa tici i kulturi op}enito. Zagreb. (Slobodna Dalmacija, Jutarnji list, Total film, TV Story), ~esto pi{u}i o filmskim temama. Zagreb. Dra`en Ilin~i} (Zagreb, 1962), diplomirao engleski i komparativnu knji`evnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1984. radio kao Goran Kova~ (Zagreb, 1975), apsolvent komparativne knji`evnosti filmski kriti~ar Ve~ernjeg lista, sada radi kao novinar u kulturnoj redakci- i ~e{kog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao kriti~ar objavlji- ji HTV-a. Zagreb. vao u nekoliko ~asopisa i na filmskom internetskom portalu vip.movies. Redatelj i scenarist kratkometra`nog igranog filma Studentova `ena Radovan Ivan~evi} (Banja Luka, 1931 — Zagreb, 2004), jedan (2000). Umjetni~ki direktor me|unarodnog One Take Film Festivala, Za- od najva`nijih povjesni~ara umjetnosti, filmski redatelj. Na Filozofskom greb. fakultetu u Zagrebu diplomirao 1955, doktorirao 1965. Predavao na tom fakultetu, na Akademiji dramske umjetnosti i na Studiju dizajna. Autor je Bruno Kragi} (Split, 1973), diplomirao komparativnu knji`evnost i brojnih dokumentaraca i obrazovnih filmova. romanistiku u Zagrebu magistrirao s filmolo{kom temom (2004) na

223 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 223 do 225 O suradnicima i urednicima

poslijediplomskom studiju amerikanistike. Radi u Leksikografskom zavo- Zagrebu (1999), gdje radi kao profesor. Sa skupinom suradnika objavio du Miroslav Krle`a, s N. Gili}em je uredio Filmski leksikon LZ Miroslav je priru~nik Alkemija animacije (Zagreb, 2004). Zagreb. Krle`a. Filmski i knji`evni suradnik Hrvatskoga radija i vi{e ~asopisa (npr. Vijenac), ~lan uredni{tva magazina 15 dana. Urednik u ovom ~asopisu. @eljka Matija{evi} (Zagreb, 1968), zavr{ila studij komparativne Zagreb. knji`evnosti i francuskoga jezika i knji`evnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je i doktorirala na Sveu~ili{tu Cambridge (Trinity Petar Krelja ([tip, 1940), filmski redatelj, scenarist i publicist. Stu- College) s temom odnosa lakanovske psihoanalize i filozofije. Suradnica dirao je komparativnu knji`evnost, a kao kriti~ar promovirao je autorsku je Filozofskih istra`ivanja i Hrvatskoga radija. Docentica je na Odsjeku za kritiku. Autor je brojnih dokumentarnih filmova, npr. Ponude pod broj... komparativnu knji`evnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Zagreb. (prvenac iz 1969), Recital, Splendid isolation, Prihvatna stanica, Tre}a smjena, Na primjeru moga `ivota, Mari{ka band, Kova~ica, Zoran [ipo{ i Ozren Milat (Zagreb, 1972), djelovao kao filmski kriti~ar u vi{e listo- njegova Jasna..., kao i nekoliko zapa`enih cjelove~ernjih igranih filmova va i ~asopisa. Sada radi kao stru~njak za ra~unala. Zagreb. (Godi{nja doba, Vlakom prema jugu, Stela, Ispod crte). Autor je monogra- Diana Nenadi} (Split, 1962), diplomirala na Fakultetu politi~kih fije Golik (1997) o Kre{i Goliku, vi{egodi{nji je filmski kriti~ar urednik znanosti u Zagrebu. Filmska kriti~arka i urednica filmskih emisija na Tre- filmskih emisija na Hrvatskome radiju (ranije Radio Zagreb). Od 1995. }em programu Hrvatskoga radija, redovita suradnica Vijenca, glavna do 2001. urednik u ovome ~asopisu. Zagreb. urednica Zapisa, urednica u ovom ~asopisu, sura|ivala je u vi{e novina i Marijan Krivak (Zagreb, 1963), magistrirao filozofiju na Filozof- ~asopisa (npr. Slobodna Dalmacija, Kinoteka, Zarez). Zaposlena u Hrvat- skom fakultetu u Zagrebu 1998, gdje je zavr{io i studij komparativne skom filmskom savezu kao urednica naklade. Uredila (s A. B. Ili}em) knji`evnosti. Objavljuje tekstove o filmu, videu i teoriji od 1989. godine monografiju Tomislav Gotovac. Zagreb. — Kinoteka, Kontura, Arkzin (kao Milan Kanat), Zarez, Zapis i dr. Jelena Paljan (Zagreb, 1971), diplomirala dramaturgiju, apsolvira- Objavio knjigu Filozofijsko tematiziranje Postmoderne (Zagreb 2000). la monta`u na Akademiji dramske umjetnosti, Zagreb. Radi kao monta- Urednik je u ~asopisu HFD-a Filozofska istra`ivanja / Synthesis philo- `erka. Suradnica je Vijenca. Zagreb. sophica, a ~lan je i ure|iva~kog odbora Zapisa. Zagreb. Bo{ko Picula ([ibenik, 1973), diplomirao politologiju na Fakulte- Juraj Kuko~ (Split, 1978), diplomirao komparativnu knji`evnost i tu politi~kih znanosti u Zagrebu, na kojem je i apsolvirao paralelni stu- {panjolski jezik i knji`evnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, objav- dij novinarstva i poslijediplomski studij. Pi{e za Vijenac, Globus i Total ljuje u vi{e ~asopisa, ure|uje filmske tribine i projekcije u Kinoklubu Za- film. Recenzent je filmskog programa HTV-a i scenarist emisije o filmu greb. Zagreb. Kokice, voditelj je tribina KIC-a o animiranom filmu. Zagreb.

Tomislav Kurelec (Karlovac, 1942), filmski kriti~ar, suradnik vi{e Nenad Polimac (Zagreb, 1949), studirao povijest na Filozofskom ~asopisa. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, urednik je fakultetu u Zagrebu. Objavljuje o filmu od 1972. Radio u filmskoj redak- filmskoga programa na HTV, kolumnist u Vijencu. Autor knjige Filmska ciji HTV-a, kao savjetnik za repertoar u Kinematografima, a od 1990. kronika (Zagreb, 2004). Zagreb. urednik, filmski kriti~ar i kolumnist u Globusu, Nacionalu i Dnevniku. Elvis Leni} (Pula, 1971), diplomirao strojarstvo na Tehni~kom fakul- Paralelno s kritikom, radio je za distributersku tvrtku Continental film. tetu u Rijeci. Radio u Brodogradili{tu Uljanik, a sada predaje strojarsku Bio urednik ~asopisa Film (1975-1979), uredio monografiju Branko Bau- grupu predmeta na Tehni~koj {koli u Puli. Sura|uje u Glasu Istre te u er (1985). Zagreb. Hollywoodu. ^lan je umjetni~ke skupine [ikuti machine, autor je nagra- Damir Radi} (Zagreb, 1966), diplomirao povijest i komparativnu |ivanih dokumentarnih filmova Cuki (2001) i Pra{}ina (2002). knji`evnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Filmski suradnik LZ Katarina Mari} ([ibenik, 1971), diplomirala kroatistiku na Filozof- Miroslav Krle`a, Filmskoga programa HTV i Vijenca, urednik je emisije skom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje filmske i knji`evne kritike. Stalna Filmoskop Tre}ega programa Hrvatskog radija, filmski kolumnist Nacio- suradnica Vijenca, recenzentica filmskoga programa HTV-a. Gostuju}a nala te urednik za film u Pro-leksisovu Hrvatskom op}em enciklopedij- urednica u ovom ~asopisu. Zagreb. skom leksikonu. Knji`evni je suradnik [kolske knjige i kriti~ar na HTne- tu. Objavio je knjige poezije Lov na risove (Zagreb, 1999) i Jagode i ~o- Dejan D. Markovi} (Beograd, 1948), u Beogradu diplomirao en- kolada (Zagreb, 2002), suautor je monografije Ante Babaja (Zagreb, gleski na Filolo{kom fakultetu. Radio kao profesor, ~lan Udru`enja stru~- 2002). Zagreb. nih i nau~nih prevodilaca Srbije (od 1978) te Udru`enja knji`evnih pre- vodilaca Srbije (1990). Od 1982. djeluje kao slobodni umjetnik, prevodi- Dragan Rube{a (Opatija, 1956), diplomirao na Ekonomskom fa- lac, esejist. Od 1992. `ivi u Vancouveru, Britanska Kolumbija, gdje radi kultetu. Stalni je suradnik, kao novinar i filmski kriti~ar, Novog lista, za vi{e humanitarnih organizacija i kao profesor engleskog jezika. Obja- Hollywooda, Vijenca, a bavi se i prevo|enjem s engleskog i talijanskog je- vio dvadesetak prijevoda knjiga. Prijevodni i autorski tekstovi objavljiva- zika. Opatija. ni su mu u mnogim novinama i ~asopisima (Knji`evna re~; Knji`evne no- Mario Sabli} (Zagreb, 1962), diplomirao filmsko i TV-snimanje na vine; Letopis Matice srpske, Filmska kultura; Quorum, Oko). Autor je Akademiji dramske umjetnosti, Zagreb. Ure|ivao filmsku rubriku u Hr- knjige Antologija kontrakulture — Nije sve to bio samo rock-n-roll (2003, vatskom slovu, sura|ivao u vi{e ~asopisa. Djeluje kao filmski snimatelj i Beograd: Plato). Vancouver, Kanada. kriti~ar. Zagreb.

Jo{ko Maru{i} (Split, 1952), diplomirao arhitekturu u Zagrebu. Vladimir C. Sever (Zagreb, 1970), diplomirao novinarstvo na Fa- Me|unarodno je priznat autor animiranih filmova (Riblje oko, 1980; Ne- kultetu politi~kih znanosti. Prevodi, pi{e filmske i knji`evne kritike, su- boder, 1981; Tamo, 1985, Lice straha, 1986, Kod ku}e je najbolje, 1988, radnik u novinama, ~asopisima i na radiju. Objavio knjigu proznih rado- I Love You Too, 1991, Miss Link, 1998), kinematografski organizator i va Petrino uho (Zagreb, 1998), re`irao kratki igrani film (Panda & Pan- publicist (uspje{no se bavi i karikaturom, stripom i ilustracijom). Bio je dora, 2002). Zagreb. umjetni~ki direktor me|unarodnog festivala animiranog filma u Zagrebu, umjetni~ki direktor Zagreb filma i urednik TV-emisija (Obojena svje- Ivo [krabalo (Sombor, 1934), diplomirao i magistrirao na Pravnom tlost). Utemeljitelj je studija animacije na Akademiji likovnih umjetnosti u fakultetu u Zagrebu te diplomirao na Akademiji za kazali{nu umjetnost, 224 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 39, str. 223 do 225 O suradnicima i urednicima

Zagreb. Bio je dramaturg u Zagreb filmu i Jadran filmu, savjetnik za re- Ton~i Valenti} (Zagreb, 1976), diplomirao je komparativnu knji- pertoar u Croatia filmu, re`irao dokumentarne filmove, pisao scenarije, `evnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, objavljuje prete- bio pomo}nik ministra kulture, zastupnik u Saboru i profesor na Akade- `ito tekstove o filozofskim i filmskim temama. Suradnik je Filmskoga lek- miji dramske umjetnosti, Zagreb. Publicist i filmski kriti~ar, objavio je dva sikona LZ Miroslav Krle`a, stalni suradnik Vijenca i Filozofskih istra`iva- izdanja cjelovite povijesti hrvatskog filma, te vi{e monografskih knji`ica nja, a objavljivao je i u brojnim drugim doma}im ~asopisima i publikaci- o filmu. Urednik u ovom ~asopisu. Zagreb. jama (Hrvatski filmski ljetopis, Zarez...). Zagreb.

Igor Tomljanovi} (Zagreb, 1967), diplomirao monta`u na ADU, Nikola Von~ina ([ibenik, 1934), diplomirao na Pravnom fakultetu bio vi{e godina kriti~ar i urednik u Kinoteci, na Radiju 101, i Globusu, i na Odsjeku re`ije Akademije dramske umjetnosti te doktorirao na Filo- suradnik je Hrvatskoga radija. Sada je glavni urednik magazina TV Story. zofskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu. Vi{i je znanstveni suradnik — Urednik u ovom ~asopisu. Zagreb. voditelj istra`ivanja povijesne gra|e Hrvatske radiotelevizije i profesor Akademije dramske umjetnosti.Re`irao radiodrame. Objavio vi{e knjiga Hrvoje Turkovi} (Zagreb, 1943), diplomirao i doktorirao na Filo- o povijesti radija i televizije te antologija radiodrame. Zagreb. zofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirao na NYU, New York City. Izvan- redni profesor na Akademiji dramske umjetnosti. Objavio vi{e knjiga Tanja Vrvilo (Zagreb, 1966), diplomirala glumu na ADU u Zagrebu, (Filmska opredjeljenja, 1985; Metafilmologija, strukturalizam, semiotika, na poslijediplomskom je studiju knji`evnosti na FF u Zagrebu. Glumi, 1986; Razumijevanje filma, 1988; Teorija filma, 1994, 2000; Umije}e fil- prevodi s engleskog i pi{e tekstove o filmu i kazali{tu za radijske emisije ma, 1996; Suvremeni film, 1999; Razumijevanje perspektive — Teorija li- i ~asopise. Ure|uje filmske programe i vodi filmske seminare na {koli kovnog razabiranja, 2002; Hrvatska kinematografija, zajedno s V. Majce- Community Art. Zagreb. nom, 2003). Zagreb. Slaven Ze~evi} (Dar-es-Salam, Tanzanija, 1967), filmski monta`er Sa{a Vagner-Peri} (Zadar, 1959), diplomirala jugoslavistiku na i kriti~ar (u Kinoteci, Jutarnjem listu i dr.), dobitnik je vi{e nagrada za Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Lektorica u Matici hrvatskoj i Vijencu. monta`u, sura|uje s Lukasom Nolom, Hrvojem Hribarom, Petrom Kre- Pisala kolumnu o jeziku u Jet-setu. Lektorica u ovom ~asopisu. Zagreb. ljom i drugim redateljima. Zagreb.

225 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004. U filmskoj rubrici Vijenca pro~itajte:

DÉJA-VU Ante Peterli}a FILMOLO[KE MARGINALIJE Hrvoja Turkovi}a FILMSKA KRONIKA Tomislava Kurelca DOKUMENTARAC Zorana Tadi}a ALKEMIJA ANIMACIJE Jo{ka Maru{i}a KINO I VIDEO PREMIJERE — pi{u: Diana Nenadi}, Dragan Rube{a, Damir Radi}, Vladimir C. Sever, Katarina Mari}, Ton~i Valenti}, Tomislav ^egir i Juraj Kuko~ TV PREMIJERE — pi{e Elvis Leni} FILMSKA GLAZBA I CD-SOUNDTRACK Irene Paulus GLUMCI IZ SJENE Katarine Mari} PRETPLATNI PORTRETI istaknutih hrvatskih i stranih redatelja LISTI] ESEJI o filmskim temama — pi{u: Bruno Kragi},

Marijan Krivak i drugi Ime i prezime ili puni naziv ustanove: FILMSKA ^ETVRT Bo{ka Picule — vijesti iz hrvat- skog, europskog i ameri~kog filma, Internet, najave film- ______skih premijera u hrvatskim kinima, najave TV premijera Adresa na koju se {alje VIJENAC: FESTIVALI — izvje{}a s europskih (Venecija, Cannes, ______Berlin) i hrvatskih filmskih festivala i revija (Pula, Moto- ______

vun, Zagreb, Split, Animafest, Dani hrvatskog filma, Godi{nja pretplata (26 brojeva) iznosi 200 kn, za kulturne, Festival filmova u jednom kadru, Dubrovnik, Po`ega, znanstvene i obrazovne ustanove 150 kn, a za u~enike i studente 100 kn. Pretplata za inozemstvo: Europa 72 EUR, izvan Europe revije HFS) 150 USD. Doma}e uplate dozna~iti na `iro ra~un 2360000- 1101517838 s naznakom »za Vijenac«. Devizne uplate dozna~iti INTERVJUI s uglednim hrvatskim i stranim filmskim na `iro ra~un kod Zagreba~ke banke u Zagrebu 2360000- 1000000013/3206505 s naznakom »za Vijenac«. umjetnicima Pretplatni listi} i kopiju uplatnice po{aljite na adresu Vijenca, Uli- ca Matice hrvatske 2, ili na telefaks 01 4819 322.

NA KIOSCIMA Pe~at ustanove Potpis pretplatnika I U PREPLATI! U ______, dana ______2004.

226 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 39/2004.