198 Listopad 2016

ISSN 1330–4747 ČASOPIS HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA | BROJ 198 LISTOPAD 2016. | CIJENA 22 kn

01016

9 771330 474007

HNK Zagreb Premijera baleta Petar Pan Brune Bjelinskog

Odlazak velikog orguljaša i skladatelja Dragi Anđelko, čuvali Te anđeli!

41. Osorske glazbene večeri na Cresu Hrvatska glazba za ljetnu publiku

Svjetski dani glazbe u Južnoj Koreji Putopis o zemlji mladih

Cantus istražuje Koliko su za promociju glazbe važni festivali i glazbeni web portali?

Razgovor sa skladateljem u žarištu, Tončijem Huljićem Glazba ima radno vrijeme Kopenhagen, 20. lipnja 2016, 3. godišnje europsko natjecanje UVODNIK skladatelja za jazz orkestar Riječ urednice Pobjednička skladba Sphinx Poštovani čitatelji, sa zahvalnošću vam se obraćam u novom razdoblju našega časopisa koji je Predsjed- Avenue Zorana Šćekića ništvo HDS–a na svojoj prvoj novosezon- skoj sjednici 15. rujna povjerilo istom ured- Natjecanje je imalo zadanu temu: glazba na stihove danske pjesnikinje Ursule ništvu. To se povjerenje ne smije iznevjeriti, Andkjær Olsen ono je poticaj za daljnje pozorno praćenje vaših uspjeha, razmišljanja i dvojbi. Bez pre- tjeranih novotarija, nastavljamo u istom tonu anski ansambl The Big Band & The aranžira djelo koje 2009. dobiva Porin u jazz selekciji, i pomno bilježimo najzanimljivije i najvažni- Vocals održao je u Kopenhagenu 20. autor je koncerta za big bend Spiralne kronike te kon- je pojave na našoj glazbenoj sceni: slavimo lipnja 2016. završni koncert velikog certa za Tamburaški orkestar i Jazz orkestar HRT–a imenovanje zagrebačkoga parka u naselju natjecanja europskih skladatelja za Igra, nebo & jabuke. Predstavlja Hrvatsku na koncertima Prečko imenom našeg bivšeg člana i pred- jazz sastave. To treće godišnje natje- EBU–a u Zagrebu i REKA u Londonu u sklopu Olimpij- sjednika Emila Cossetta, čudimo se raspa- canje skladatelja za tzv. big bendove skih igara. Koautor je reizdanja knjige Muzika i matema- du dubrovačke uspješne grupe Silente i za- imalo je zadanu temu: Glazba na stihove danske pjesni- tika i autor knjige Five limit intervals — theory & praxis mjećujemo važnost glazbenih web portala Dkinje Ursule Andkjær Olsen. Od 24 prijavljene skladbe u kojoj objašnjava svoj glazbeno–geometrijski sustav. i festivala u predstavljanju nečije glazbene i skladatelja, izlučena su četvorica finalista: Alexander Autor je multimedijskog projekta Panmonizam praizve- djelatnosti. Od posljednjega broja Cantusa Hagel Thorn (danski saksofonist, skladatelj i aranžer) s denog 2015. u Lisinskom koji obuhvaća mikrotonalnu napustilo nas je nekoliko važnih osoba iz re- djelom Navnløs, Michele Corcella (talijanski skladatelj i glazbu, geometriju, mehaniku, grafiku i edukaciju. Pro- dova naših članova i sa žaljenjem konstati- aranžer) sa skladbom More and More Nameless, Tomas totip harmonografa Lira Spectrum koji je napravljen pre- BROJ 198, LISTOPAD 2016. ramo da nam polako odlazi zlatna genera- Haines (britanski skladatelj i glazbenik) s ostvarenjem ma Šćekićevoj konstrukciji u Bariju, donirao je Tehnič- cija devedesetogodišnjaka: uz Nikšu Njirića Strange Utopia i naš Zoran Šćekić (skladatelj i aranžer) kom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu. Pobjednik je na- i Ljubu Kuntarića, o kojima pripremamo tek- s opusom Sphinx Avenue. Na koncertu su bile izvedene tječaja HDS Internacional 2015. te 2016. izdaje autorski stove u idućem broju, ovo izdanje posveću- skladbe svih finalista te je svečano proglašen pobjednik CD Just Mu- sic. Više o njemu možete pronaći na jemo akademiku Anđelku Klobučaru, vrhu ovogodišnjeg natjecanja. http://www.zoranscekic.com hrvatske orguljaške i neoklasicističke umje- Zoran Šćekić rođen je 1972. u Đakovu. Studij jazz reno modernističke skladateljske struje, tom gitare završio je u Grazu na Akademie für Anđelu–Klobiju koji nas sada promatra s Musik und Dartstellende Kunst. Kao do- nekih drugih visina. Radujemo se živućim bitnik stipendije grada Bruxellesa odlazi veličinama i zamjećujemo dijametralne su- u Helsinki gdje nastavlja poslijediplomski protnosti u osobnostima iz redova članova studij kompozicije i aranžmana na Akade- tzv. sekcije zabavne glazbe, Tončija Huljića i miji Sibelius. Povratkom u Hrvatsku dolazi u Darka Rundeka. Pružamo prigodu nositelji- Zagreb gdje piše glazbu za plesne predsta- ma ovogodišnjih HDS–ovih nagrada koji su ve Jedno i Sjena, koja u produkciji Histeria dosad više djelovali »u sjeni« da na našim NOVE dobiva nagradu hrvatskog glumišta stranicama iskorače u prvi plan: skladatelj i za najbolju plesnu predstavu. Piše glaz- etnomuzikolog Živko Ključe te osnivač i vo- bu za metalne udaraljke i crkvena zvo- ditelj Pasionske baštine Jozo Čikeš. Ako ste na u sklopu projekta Graz — grad kul- ih zaobišli na svojim ljetnim proputovanjima ture 2003. Nastupa kao autor i gitarist i radiotelevizijskim prijenosima, u ovom bro- na jazz festivalima i Muzičkom bienna- ju Cantusa saznajte kako su prošli ovoljetni lu, piše glazbu za kazališne predstave. Splitski festival, MiK i Krapina. Zavirit ćemo Kao predavač sudjeluje na međunarod- u povijest na temu ovogodišnjih obljetničara nim simpozijima mikrotonalne glazbe u Borisa Papandopula i Josipa Štolcera Sla- Beču, Helsinkiju i Varšavi, gdje premi- Zoran Šćekić venskog te Povijesnog koncerta 1916. čiju jerno predstavlja mikrotonalne skladbe je obljetnicu već koncertom u Studiju Baj- na Chopinovu konzervatoriju, te sić HRT–a prije nekoliko mjeseci proslavila održava predavanje na Mo- skupina mladih hrvatskih skladatelja među zarteumu u Salzburgu. kojima je bila i Mirela Ivičević, vodeća auto- U suradnji s Jazz or- rica ovogodišnjega festivala Styriarte u Gra- kestrom HRT–a zu. Posebna je zanimljivost časopisa tekst o studiju kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje je napokon angažirana i prva skladateljica–predavačica u povijesti studija, Splićanka Olja Jelaska, na čemu joj od srca čestitamo! Sve želje, prigovore, pohvale, prijedloge i pozdrave i dalje primamo na adresu can- [email protected] i broj telefona 01/48 25 360. Ugodno čitanje želi vam vaša

Jana Haluza glavna urednica časopisa Cantus

2 BROJ 198, LISTOPAD 2016. ć rgi G atej M

Novoimenovani Park Emila Cossetta u zagrebačkom Prečkom njegovom glazbom su oplemenili bivši i sadašnji članovi zborova Lira, Emil Cossetto i Joža Vlahović pod vodstvom Roberta Homena Svečano imenovan Park Emila Cossetta u zagrebačkom naselju Prečko Park u znaku glazbe Sjećanje na pokojnog skladatelja, dirigenta, zborovođu, glazbenog pedagoga, ali i nekadašnjeg predsjednika Hrvatskog društva skladatelja

zagrebačkom naselju na Cossettovo višedesetljetno djelovanje kao istinski uživao u vašim glasovima, trudeći se Prečko, 8. rujna sve- zborskoga voditelja, od Zbora Joža Vlahović, do zadnje note. Njegova predanost i entuzija- ntun Tomislav čano je imenovan Park koji se poslije nazvao imenom Emila Cossetta, zam bili su zaista jaki, bio je pravi vođa koji je Šaban: »Čovjek, Emila Cossetta, u čast preko Lire i Ansambla Lado pa sve do Sim- izgarao za svaku notu. To je i rezultiralo time A pokojnog skladatelja, di- fonijskog orkestra JNA u Beogradu. Izasla- da su zborovi u jednom trenutku zvučali ap- rigenta, zborovođe, glaz- nik gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, solutno vrhunski. U ime obitelji, želim zahvaliti dirigent, zborovođa, benog pedagoga, ali i nekadašnjeg predsjed- zamjenik pročelnika za obrazovanje, kulturu i svima. Od prvog trenutka bili smo oduševljeni skladatelj, društveni Unika Hrvatskog društva skladatelja. Uz obitelj i sport, Tedi Lušetić, rekao je da je imenovanje tom idejom. Nadam se da ćemo se ovdje po- prijatelje maestra Cossetta, na svečanosti su parka najmanje što Grad može učiniti za veli- novno naći i zapjevati i tako nastaviti ono što djelatnik, Emil bili i mnogobrojni učenici i poklonici njegova ko djelo Emila Cossetta koje živi među nama, je on počeo, ali i potaknuti mlade ljude da ne lika i djela. dok je pokretačica inicijative, pjevačica Denis prestanemo pjevati i uživati i voljeti se kao što Cossetto, ostavio je Grabarić, zahvalila svima koji su realizirali ime- je on volio nas.« Pokretačica inicijative novanje i svečanost: »Emil nas je naučio glaz- dubok trag u Zagrebu, bi, voljeti glazbu, voljeti se međusobno, ostavio Glazbeni dio svečanosti svojim su izvedbama uveličali bivši i sadašnji članovi zborova Lira, »Čovjek, dirigent, zborovođa, skladatelj, druš- nam je svjetske vidike glazbe jer je njegovo ime Emil Cossetto i Joža Vlahović i tako na naj- gdje je djelovao većinu tveni djelatnik, ostavio je dubok trag u Zagre- diljem svijeta bilo brend u zborskoj glazbi. Ja ljepši način zahvalili maestru Emilu Cossettu bu, gdje je djelovao većinu života, ali naravno i mu zahvaljujem na tome što nam je ostvario vi- na dugogodišnjoj suradnji i prijateljstvu. života, ali naravno i u u cijeloj hrvatskoj glazbi i kulturi. Sasvim je za- šegodišnja prijateljstva i oformio naše obitelji.« služeno i ispravno da je grad Zagreb pronašao Podsjetimo, u travnju 2015. Hrvatsko druš- cijeloj hrvatskoj glazbi i lijepu površinu koja će nositi ime njemu u spo- Uživanje u glasovima tvo skladatelja iniciralo je imenovanje Par- men«, u uvodnom obraćanju istaknuo je An- ka po još jednom istaknutom članu Druš- kulturi.« tun Tomislav Šaban, glavni tajnik Hrvatskog Za kraj, okupljenima se, uz zahvalu, obratila i tva, maestru Dinku Fiju u novozagrebačkom društva skladatelja, posebno se osvrnuvši kći pokojnog maestra Cossetta, Nina: »On je Remetinečkom gaju. (HDS) 3 Razgovor s predstavnikom publishera u Predsjedništvu HDS–a, Tomislavom Škulićem Glazbe nikad nije bilo više i scena nikad nije bila BROJ 198, LISTOPAD 2016. raznovrsnija Škulić je i treći put izabran za predstavnika diskografa u Predsjedništvu našeg Društva. Dok je prethodna dva puta zastupao srodnu skupinu, sada je kao njegov punopravni član predstavnik nove HDS–ove sekcije publishera, odnosno onih nositelja autorskog prava koji nisu autori.

Razgovarala: Eta Kočić

rganizirao je Već ste treći mandat prvi i Unutar HDS–a autori imaju gotovo tisu- jedini predstavnik publishera u mogućnost sudjelovanja u ra- ću koncera- Predsjedništvu HDS–a. Je li to dionicama i na predavanjima te ta domaćih potvrda vaše stručnosti? na brojne druge načine pove- i inozemnih zivati i razmjenjivati informacije. glazbenika, Nadalje, iz Društva proizlazi i radio je kao menadžer, orga- U Predsjedništvu HDS–a sam ZAMP koji se brine i na- Onizator, producent, diskograf, već devetu godinu, odnosno plaćuje korištenje jedan je od osnivača Cedete- treći mandat. To što sam dio glazbenih rije. Danas je Tomislav Škulić tog Predsjedništva znači da djela i direktor u tvrtki Aquarius Music sam u društvu onih koji raz- Publishing i zastupa autore kao mišljaju, rade i pridonose skla- što su Goran Bregović, Korne- dateljskoj profesiji, većoj svije- lije Kovač, Tonči Huljić, Zoran sti korisnika, educiranju auto- Predin, Željko Banić, Aleksan- ra i zaštiti autorskih prava. U dar Ljiljak, Sara Renar…, a današnjem multimedijskom ujedno je i zastupnik najvećeg društvu autorska prava su stranog publishera — Universal postala roba, ali i usluga. Music Publishinga, u čijem su Mislim da HDS razumi- katalogu neki od najpoznatijih je dinamiku tržišta i koli- autora, poput U2, Metallice, ko mi je potrebno, toliko The Cure, ABBA–e, Princea, mi je i čast biti dio Druš- Davea Grohla, Marka Knopfle- tva. To je svakako pora. Ovaj poduzetnik ispričao tvrda stručnosti i mjesto nam je ponešto o svojim poče- s kojega imam moguć- cima u organizaciji koncerata, nost sudjelovati u krei- aktivnosti u Hrvatskom druš- ranju budućnosti svega tvu skladatelja, radu u modnoj što jest ili proizlazi iz au- agenciji, diskografiji i glazbi op- torskih prava. ćenito, o tome zašto je odlučio baviti se autorskim pravima te Koliko je bitna suradnja zbog čega mu je Eric Clapton s autorima unutar takve Tomislav Škulić 4 poslao mail. strukovne udruge? ostvaruje prihod za autore. Danas je s brojnim eminentnim autorima, s ne- Organizacija koncerata najvažnije biti informiran. Internet i novi kima smo radili ispočetka, od prve pje- Hrvatskoj moraš raditi mediji općenito stvaraju dinamično sme, kao recimo s grupom Detour, na Spomenuli ste da ste bili menadžer puno različitih stvari da bi okruženje u kojem glazbeno ili vizualno koju sam izuzetno ponosan s obzirom Cubismu, ali i Massimu. Kako je biti U djelo generira neku vrijednost/novac. U na njihov uspjeh danas. Neki su pak menadžer u Hrvatskoj i organizator nešto napravio. takvom okruženju biti informiran posta- došli kao već afirmirani autori, recimo koncerata i zašto ste izašli iz tog posla? je imperativ egzistencije autora koji se Bregović ili Huljić. Imamo stalne klijen- Moja prva velika organizacija bila je profesionalno bavi glazbom. te s kojima radimo glazbu za reklame, proslava Nove godine 1989./1990. na filmove, kazališne predstave. To je ša- Trgu bana Jelačića. Nadobudno sam s Kako vidite svoju ulogu u svijetu reni krug raznih korisnika i glazbenika. publishera? Vi ste i osnivač Aquarius 24 godine došao u Turističku zajedni- Zadovoljan sam. cu grada Zagreba i ponudio im projekt Music Publishinga. nom trenutku Dino nije rekao: »Ivane, Kako ste uopće došli u Aquarius? koji grad nije koštao ništa. I naravno, Svoju ulogu ću procjenjivati s odma- dobio sam ga jer su drugi koji su nu- molim te, vozi me ko Papu koji kasni kom. Publishing na ovim prostorima Početkom 2000. godine bio sam me- dili projekte tražili novac. Uglavnom, u na avion, jes čuja, ne smin zakasnit i ne postoji unatrag dvadesetak godina, nadžer grupe Cubismo i u radu s njiho- TZ–u nisu mogli vjerovati da ih to neće smiš me ubit.« dok se u zapadnoj Europi pojavio sre- vom diskografskom kućom Aquarius ništa koštati. Iznajmili smo ugostiteljima Šajeta ima jako puno duha i s njim je dinom 15. stoljeća. U to vrijeme poče- Records imao sam na svakom sastan- štandove na Dolcu i na Cvjetnom trgu zabava zajamčena, a surađujem i s lo se trgovati notnim zapisima. Dakle, ku puno »konstruktivne« kritike prema i iz najma pokrili troškove, našli spon- Tončijem Huljićem. Osim što radim s ovdje sam vrlo kratko vrijeme i nadam Borisu Horvatu, direktoru Aquarius Re- zora kojemu je bilo interesantno da njegovim katalogom kao publisher, ra- se da sam postao dio kruga ljudi koji je cordsa. Nakon nekoliko mjeseci rekao bude promoviran i došlo je 200.000 lju- dim i kao agent–menadžer bendu Ma- uspio stvoriti temelje da autori u Hrvat- mi je: »OK, ako misliš da ti to možeš di. I stvarno je došlo toliko ljudi. Sjećam dre Badessa. Tonči je hiperprodukti- skoj mogu živjeti od svojega umjetnič- bolje, samo dođi i napravi.« Tako je ot- se nastupa Vice Vukova koji dugo prije van i istovremeno radi nekoliko stvari. kog rada. prilike počeo moj rad u Aquariusu na toga nije nastupao. Bio je to baš veliki U istom trenutku radi na mjuziklu Paci- mjestu izvršnog direktora. tulum. Nakon toga sam u tvrtki Capitol Aquarius Music Publishing osnovan je jent, nastupa na Splitskom festivalu te radio koncerte Davida Bowieja, Jerryja priprema nastup u pulskoj Areni s Pe- 2002. i do danas smo ostvarili suradnju Leeja Lewisa, Cabaret Voltaire, Cool BROJ 198, LISTOPAD 2016. Energija i sreća trom Grašom 27. srpnja. Družimo se i and The Gang,… S Bowiejem nam se radimo, Huljić je izuzetan čovjek i ne- božavam kad mi dođe Kako komentirate scenu u Hrvatskoj? otvorilo strano koncertno tržište jer se u vjerojatan radni kapacitet. Na ovim pro- to doba Toni Sabol povukao iz promo- storima ne poznajem nijednog sklada- mladi bend sa svojom Glazbe nikad nije bilo više i scena ni- viranja stranih bendova, a on je od se- telja koji može proizvesti toliko glazbe. O damdesetih bio »alfa i omega« stranih kad nije bila raznovrsnija. Prije 30 go- On je profesionalac u više glazbenih koncerata na ovim prostorima. I tako, u glazbom. dina bilo je pet bendova na sceni i de- žanrova. Skidam mu kapu zbog toga. set bendova u garaži. Danas imamo 50 najvećem zamahu koncerata počeo je bendova na sceni, od kojih deset konti- rat i sve je stalo. Spomenuli ste da ste kao osnivač tvrtke Capitol organizirali koncerte inozemnih nuirano rade, a u garaži ih ima sto. Ima Početkom devedesetih radili ste i u zvijezda. Kakve su svjetske zvijezde? puno mladih autora, izvođača koji svi- modnim agencijama, između ostalog Tko je na vas ostavio najbolji dojam i raju kvalitetnu glazbu, znaju što žele, i s Midikennom? Kako ste završili u zašto? imaju publiku, a čak i nisu dio »sce- modnom svijetu? ne«. Facebook, internet, Soundcloud, Radio sam na koncertu Davida Bowie- Nitko nije radio koncerte jer je bio rat, Mixcloud i druge platforme skrivaju ja na stadionu u Zagrebu. Tvrtka Ca- a ja sam morao nešto raditi. Kako sam potpuno novi svijet glazbe koji svatko pitol, čiji sam bio direktor, bila je jed- po prirodi organizator, s Hamedom može istraživati kako želi. Postoje i apli- na od triju tvrtki koje su organizirale taj Bangourom sam u njegovoj agenci- kacije kojima na telefonu imate tonski koncert, odnosno izvodile cijeli posao. ji Midikenn radio modne revije. Radi- studio… mogućnosti su nevjerojatne. Bowie je bio odličan i oduševljen kon- li smo godinu dana i dobili ponudu da certom. Bio je pun hvale, a nama nije Recimo punk–scena u kojoj u okruže- napravimo modnu TV emisiju i nastao bilo jasno zašto je to tako. Poslije sam nju (Slovenija, Srbija, Mađarska…) tre- je Stil života. Bio sam izvršni produ- shvatio da smo mi njega dobili za sta- nutačno svira tridesetak bendova, koji cent/organizator snimanja. Riječ je o dionski koncert dok je radio tek dvo- sviraju za putne troškove, putuju tati- mozaičnom formatu koji se u četrde- ranske nastupe. Tako je on s turneje od nim autom i imaju klupske europske setak minuta bavio modom, glazbom, nekoliko tisuća ljudi došao na Dinamov turneje od 20–30 koncerata u nizu. showbizom. Moda me inače kao takva stadion gdje je bilo 50.000 ljudi. Obožavam kad mi dođe mladi bend nije zanimala. Moj modni izričaj je po- sa svojom glazbom. Prva slušanja — jednostavnjen: zimi dvadesetak crnih to je neopisiva energija i sreća. Zato se majica, pet crnih hlača, a ljeti dvadese- Bez pedale bavim ovim poslom. tak bijelih košulja i nekoliko kratkih hla- ča raznih boja. Zanimljiva je anegdota s Jerryjem Lee- Možete li nekoga izdvojiti? Imamo li mi jom Lewisom koji je devedesetih na- uopće zvijezde u Hrvatskoj? stupao u Zagrebu. Trebao sam na- Skidanje kape baviti Yamahin CP–70 Piano kojega u Zvijezda je definicija statusa, novca, Zagrebu nije bilo pa sam ga unajmio Također ste surađivali s Massimom, kontinuiteta, slave i medijske zastu- u Ljubljani. Klavir je došao u Zagreb i Dinom Dvornikom, Šajetom, Gabi pljenosti. Prema navedenom, u tu ka- postavili smo ga na pozornicu. Đavo- Novak, Tončijem Huljićem… Prošli ste tegoriju mogli bi se smjestiti recimo li su kao predgrupa odsvirali i na redu svakakve situacije? Massimo, Petar Grašo, Severina, koja je bio Jerry. Jerryjev menadžer me za- je apsolutna zvijezda i živi svoju zvjez- Radio sam prvu i posljednju jugosla- molio da postavimo klavir na mjesto, is- danost. Ona se u svojem PR–u ne ra- vensku turneju Dine Dvornika. Imali pod pedalu i koncert je trebao početi. zlikuje od recimo Princea. Ima svoj smo 26 koncerata u Hrvatskoj, Slove- No pedale nije bilo. Preko razglasa smo stav–izraz, modu, frizuru, glazbu, fa- niji te Bosni i Hercegovini. Uglavnom, pozivali kolegu Slovenca da se javi i do- nove i ozbiljne ljude oko sebe koji rade išli smo kombijem iz Dubrovnika u Mo- nese pedalu, međutim njega nije bilo u svoj posao. Možda je to nekom čud- star gdje smo imali gostovanje na ra- dvorani. I što ću sad. Izlazim na parking, na usporedba, ali kad gledamo zvjez- diju. Moj brat je vozio kombi, a Dino i nađem auto od istog tog Slovenca, na dano, to bi onda bilo to. Treba pitati ja smo sjedili otraga. Kasnili smo i moj stražnjem sjedištu pedale nije bilo i od- fanove. brat je vozio sve brže i brže, dok u jed- vijačem počnem obijati prtljažnik jer 5 sam bio uvjeren da je pedala u autu. ste se odlučili na to da pokrenete prvi za zaštitu izvođačkih prava dobila U tom trenutku dolazi policija, a ja sufli- web CD shop u Hrvatskoj? sudski spor protiv Deezera i neisplate ram bratu koji je stajao pokraj mene da naknada? Sprema li se i u Hrvatskoj To je nekako bio prirodan put. Mi smo ih zapričava dok ja ovo riješim. Uglav- nešto slično? nom, tragikomična situacija u kojoj po- mala zemlja i malo tržište, tako da mo- licija svjedoči provali. Kad sam otvorio raš raditi više različitih stvari da bi ne- Bravo za mađarsko društvo za zaštitu što napravio. Bio sam menadžer, izvrš- gepek, pedale naravno nije bilo. Dovi- izvođačkih prava. U Hrvatskoj se već ni direktor pa sam prešao u publishing, knuo sam bratu da riješi problem s po- pokrenulo nešto slično u HUZIP–u, a istovremeno smo otvorili Cedeteriju licijom jer ja moram u dvoranu (srećom, Paolo Sfeci je veliki borac. U medijima kao prvi web CD shop. Da, i tu se razvi- kolega iz Slovenije me nije tužio, bravicu smo imali prilike čitati o raznim tužba- jamo i ulažemo. Online kupnja glazbe na gepeku smo refundirali). Očekivao je u trci s piratski dostupnom glazbom ma i najavama tužbi, vidjet ćemo koliko sam da će koncert biti otkazan i Jerry i to se sporo mijenja. No mijenja se, a je dobar zakonski okvir jer bez obzira je 45 minuta poslije Đavola krenuo na mi poslujemo sve bolje, ljudi žele pošto- na to što je ili nije pravedno, ako nemate pozornicu otkazati koncert jer nikad vati autorska prava i kupiti legalan pro- zakon, ništa od toga. Novi Zakon o au- nije svirao bez pedale. No srećom, kad izvod. Problem je bio što ga nisu imali torskom i srodnim pravima je u postup- je došao na pozornicu, publika ga je gdje kupiti. ku pa možda to bude zakonski pomak odobrovoljila, sjeo je za klavir i počeo prema zadovoljnim izvođačima ili Dee- svirati. Izuzetno stresna anegdota, no zer prepusti dio svog »kolača«. Imate i poslije u životu stresne situacije budu Slučaj Deezer lakše. Letvica je visoko postavljena. sudstvo koje se nije susretalo s takvim Kakav je vaš stav glede dolaska Sljedeća anegdota nije stresna, na- slučajevima pa su oprezni i ne žele srlja- Deezera u Hrvatsku i kako komentirate protiv — nevjerojatna je. Prije nekoliko ti s presudama. Za sve treba imati upo- neslaganje izvođača i diskografa zbog godina došao sam u ured i dočekao rište u zakonu. Drukčije ne ide. toga? me mail od Erica Claptona. Predstavio Veliki ste ljubitelj Harley Davidsona. se, ostavio svoj broj telefona i napisao Prije svega, ja se bavim autorskim pra- Koje je vaše najdalje odredište? Odlazite

BROJ 198, LISTOPAD 2016. kako je sutra u Beogradu i kako bi vo- vom. Prava izvođača proizlaze iz rada li na moto susrete? lio upoznati Gorana Bregovića. Jedan na snimkama i tu su u problemu s dis- nevjerojatan doživljaj kad vam bog po- kografima koji su vlasnici snimki. Najve- Imam Harleyja, oduvijek sam ga htio šalje mail i zamoli vas za uslugu. Našli ći spor su stare snimke za koje ugovori imati. To je neopisivo iskustvo. Prije smo se dan poslije u beogradskoj Are- nisu definirani u odnosu prema novim šest godina sam ga uspio i kupiti. Naj- ni i proveli sat vremena prije koncerta. medijima, gdje se danas nalazi novac. dalje sam s njim išao do Austrije. Uglav- Tomislav Škulić s nedavno preminulim Ljubom Kuntarićem Naime, Martin Scorsese dao mu je film I tu se lome koplja što je pravedno, što nom se vrtim po Hrvatskoj jer je prekra- u povodu obilježavanja njegova 90. rođendana prošle Underground, a njemu se toliko svidje- je čije vlasništvo i na koji način se novac sna, za motor velika, a vožnje su uglav- godine u Voloskom la glazba da je dan poslije odmah na- danas treba raspodijeliti. nom ljeti. Znao sam otići na Harleyjeva bavio CD. Kako komentirate presudu u druženja, no ne i na moto susrete, pre- Jedan ste od osnivača Cedeterije. Kako Mađarskoj gdje je tamošnja agencija više ih je.

6 Tomislav Škulić član je predsjedništva HDS-a kao predstavnik diskografa i publishera BROJ 198, LISTOPAD 2016.

Na otvorenju izložbe HRVATSKI UMJETNICI NA TEMU MUKE I USKRSNUĆA, 28. ožujka 2015. u Galeriji Zvonimir, u MORH-u: Jozo Čikeš i tadašnji vojni ordinarij, biskup Juraj Jezerinac (postav izložbe: prof. Stanko Špoljarić, Domagoj Čikeš)

Razgovor s dobitnikom Nagrade Vatroslav Lisinski HDS–a, predsjednikom Pasionske baštine mr. sc. Jozom Čikešom Muka kao nepresušno nadahnuće kulture Nagrada za 2015. godinu za doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu

Razgovarala: Ivana Jurenec stvaralačkim i interpretativnim radom brojni ugledni umjetnici, intelektualci i Gospodine Čikeš, čestitke na pridonose slavlju Uskrsa. Koncerti akademici, no jedno se ime tu izdvaja nagradama! Možete li se prisjetiti umjetničke i tradicijske glazbe te izlož- — ime utemeljitelja i predsjednika Pa- kako je bilo te 1991., s kojim ste se uka kao ne- be slika, grafika, kipova i knjiga postali sionske baštine, mr. sc. Joze Čikeša. problemima susretali pri osnivanju presušno na- su nezaobilazan dio hrvatske kulturne Njegovi dugogodišnji napori prepoznati Pasionske baštine? dahnuće kul- scene. O tome svjedoče i impozantne su odavno, no ove su godine dobili dva ture već je 25 brojke od oko 7000 izvođača te gotovo nadasve vrijedna službena priznanja. Loše stvari ćemo preskočiti, njih uvijek godina geslo 100.000 posjetitelja u posljednjih četvrt U travnju 2016. Jozo Čikeš dobio je ima. Pada mi na pamet jučerašnji dan Pasionske ba- stoljeća. Bogat program pasionskih Nagradu grada Zagreba, a Pasionska (5. kolovoza, nap. I. J.). Pasionsku ba- štine. Ta manifestacija svake godine svečanosti održava se u zagrebač- baština Nagradu Vatroslav Lisinski za štinu mogli bismo staviti u takav kon- Muoči najvećeg kršćanskog blagdana kim crkvama, koncertnim i izložbenim 2015., koju svake godine dodjeljuje Hr- tekst. Naime, ona je pokrenuta 1991., okuplja glazbenike, književnike, likov- prostorima te knjižnicama i muzejima, vatsko društvo skladatelja za doprinos a prvi program ostvaren je 1992., kad ne umjetnike i znanstvenike koji svojim a osmišljavaju ga i realiziraju mnogo- hrvatskom glazbenom stvaralaštvu. su pjevači iz Splita, Kaštela i Solina pod 7 pasionskih sadržaja, jer su bili smatra- ropassion okuplja oko stotinu različitih ji doći s nekim predavanjima na koji- no što bih izdvojio kao ni nazadnim. Komunizam je znao za- udruga iz 15 zemalja. Svaka od njih ima ma ih upoznajemo s onim što imamo, vrijedna i bitna postignuća što to čini, u pozadini svega toga bila posebnu tradiciju i vrlo je ljubomorno što je zapravo ono isto što i oni imaju, O je jugoslavenska ideja stvaranja no- čuva. Pasionska baština primljena je samo nažalost to polako izumire. Sre- su buđenje svijesti i ponosa na vih naraštaja mladih ljudi bez korijena, u Europassion 1998., a sedam godina ćom, obnavljaju tu tradiciju i ako bude koji neće znati prepoznati svoju bašti- poslije, iako su vrlo malo znali o nama, razumijevanja i potpore mjerodavnih in- baštinu te osvješćivanje potrebe da nu. To su bila dva glavna razloga po- povjerili su nam zadatak da organizira- stitucija, možemo se nadati da će se to kretanja Pasionske baštine — skinuti mo godišnju skupštinu. Naime, Euro- i proširiti. Također, u stalnim smo kon- to baštinjeno treba nastaviti, da komunistički plašt s mentalnog sklo- passion svake godine u drugoj državi taktima s Hrvatima iz Bosne i Herce- pa mladog čovjeka i reći onima koji su ima susret svih članica. Te 2005. godi- govine, a imali smo i nastupe, odnosno trebamo biti novi stvaratelji onoga nas napadali da nam ne mogu uništi- ne u Puli predstavnici 17 zemalja ostali cijeli jedan simpozij, u Boki kotorskoj na ti kulturu i ubiti sve ono što smo sto- su začuđeni bogatstvom i ljepotom na- temu Boka kotorska — jedno od izvo- što će netko jednog dana, kad nas ljećima gradili. Pritom naš cilj nije bio ših prostora i sadržaja. rišta hrvatske pasionske baštine. To je više ne bude, baštiniti. ideološki; željeli smo pokazati što sve Jeste li ostvarili programske sadržaje i iznimno bogato područje, no nažalost imamo. U tom pogledu čini mi se da je izvan granica Hrvatske? sve ih je manje, a i mi sve manje radi- Pasionska baština pun pogodak, jer mo na tome da sačuvamo tu tradiciju... predstavlja nezaobilazan dio tradicije Nažalost ne. Premala smo zemlja i nit- i povijesti zapadnoeuropske kulture. ko nam neće osigurati financijska sred- Suradnja s institucijama vodstvom pokojnoga Ljube Stipišića stva kako bismo došli i predstavili se. Delmate zaobilaznim putom, praćeni Međunarodni ugled Nije to slučaj samo s nama, s većinom Jeste li se pokušali povezati s nekim in- pucnjavom, došli s maslinovim granči- je tako. Tek kad se afirmiramo, može- stitucijama u Hrvatskoj, poput Hrvat- mo očekivati da će nas netko zvati i pla- cama u mračni Zagreb. Održali su kon- Surađuje li Pasionska baština s drugim skog društva skladatelja ili Muzičkog titi troškove dolaska. Još uvijek to nije cert u velikoj dvorani kina Studentskog državama i na koji način? informativnog centra i njegova Festivala slučaj. No promatramo li širi kontekst hrvatske glazbe u Beču? centra pred više od tisuću ljudi. Mogli Dok smo osnivali Pasionsku baštinu, Hrvata, dobru suradnju ostvarili smo s bismo reći da je ta ideja na svoj način BROJ 198, LISTOPAD 2016. upozoren sam da postoji jedno druš- gradišćanskim Hrvatima te posebno s Nismo. Iako smo u vrlo dobrim kon- bila obrambena inicijativa hrvatske kul- tvo koje se zove Europassion sa sje- Hrvatima iz Mađarske. Prije pet godi- taktima s HDS–om, više od toga ni- ture. Mi koji smo stvarali Pasionsku ba- dištem u Parizu. Kontaktirali smo s njina grupa Hrvata iz Pečuha pokrenula smo ostvarili. Surađujemo i s Muzič- štinu vodili smo se mišlju da je mlada ma i oni su nam vrlo rado otvorili dušu, je pasionske sadržaje na koje nas nekom akademijom, Akademijom likov- generacija u svoje vrijeme lišena svih srce i vrata, jer smo bili novi. Danas Eu- koliko iz Zagreba svake godine nasto- nih umjetnosti te s Akademijom dram- M etelko Ženska klapa Cesarice, muška klapa Sagena i šibensko pjevačko društvo Kolo (solistica: Vedrana Zrnić, orgulje: Mario Čopor, zborovođa: Vladimir Vuletin, dirigent: Branko Starc) praizvode edran 8 V Misu Dalmatinu Branka Starca posvećenu Ljubi Stipišiću to se tiče financiranja Šfestivala, jedan predstavnik vlasti sarkastično nam je rekao: ‘Pa što se žalite, vi ste ionako izabrali križ!’

Iz obrazloženja nagrade: Vidljiv je izniman trud Pasionske baštine u poticanju novog umjetničkog pasionskog stvaralaštva u više od 30 književnih, glazbenih i likovnih natječaja (u suradnji s Društvom hrvatskih književnika, Hrvatskim društvom likovnih umjetnika i Hrvatskim društvom skladatelja) na kojima su se okušali brojni stvaraoci i iznjedrili zapažena Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, Jozo Čikeš i predsjednik Gradske skupštine Andrija Mikulić umjetnička djela. S područje glazbe spomenimo neke: Hrvatski glagoljaš- BROJ 198, LISTOPAD 2016. ki rekvijem (praizv. 2002.) i Hrvatska misa Igora Kuljerića (praizv. 2006.), Sarina mo- ske umjetnosti, čiji studenti svake go- Ako netko tko se primjerice bavi likov- hvalan HDS–u što prati rad Pasionske litva Mladena Tarbuka (praizv. 2006.), Na dine sudjeluju u realiziranju programa. nom umjetnošću ne poznaje dovoljno baštine i što nam je dodijelio tu nagra- gori Kalvariovi, oratorij (praizv. 2007.) i Sta- Surađujemo i sa Zborom i Simfonijskim širi kontekst teme kojom se bavi, da- du. Nama je to poticaj, no još je važnije bat Mater, oratorij za soliste, mješovi- orkestrom HRT–a, i to tako da jedan kle teme Muke i Uskrsnuća, neće moći da to prepoznaju institucije pa da nas ti zbor i orgulje (praizv. 2016.) Tomislava program koji planiraju u svojoj koncer- doživljeno, ne zanatski, već doživljeno, uvrste u službene manifestacije, kao Uhlika, Krist na križu Anđelka Klobučara tnoj sezoni uključe u Pasionsku bašti- izraditi svoje djelo. Ono što bih izdvo- što je Muzički biennale Zagreb, nešto (praizv. 2008.), Agnus Dei za gudački kvar- nu, što nam je velika čast. Na sličan na- jio kao vrijedna i bitna postignuća kod što se ne zaobilazi. Tada ne bismo uvi- tet Anđelka Igreca (praizv. 2009.), Religio- čin uključena je i Zagrebačka filharmo- publike su buđenje svijesti i ponosa na jek iznova komisijama morali objašnja- so za gudački kvartet Nenada Firšta (praizv. nija, koja je u ožujku izvela Pashalne sli- baštinu te osvješćivanje potrebe da to vati tko smo i što smo. Iako smo ogra- 2009.), Via Crucis, oratorij (praizv. 2012.) i ke Anđelka Igreca. To je jedno od djela baštinjeno treba nastaviti, da trebamo ničeni sredstvima, svake godine nasto- Tri crkvene skladbe za komorni zbor i gu- skladanih za natječaj za nove skladbe, biti novi stvaratelji onoga što će netko, jimo napraviti nešto bolje i više. dače (praizv. 2015.) Zorana Novačića, kao koje je 2003. osvojilo prvu nagradu. jednog dana kad nas više ne bude, ba- i Golgota, oratorij za zbor i orgulje Antuna Poticanje stvaralaštva dio je našeg pro- štiniti. U tom smislu natječaji za nova Nedostatak prostora Tomislava Šabana (praizv. 2012.) te Mis- grama, ne samo za skladatelje nego i glazbena, likovna i književna ostvarenja sa za muški zbor i gudače Vlade Sunka za književnike i likovne umjetnike. čine mi se vrlo važni. Dosad smo izdali dva notna izdanja (praizv. 2015.).« s oratorijima Ljube Stipišića, više od Koji je profil publike s obzirom na to da 20 kaseta pučkog pjevanja Dalmaci- je Pasionska baština multidisciplinarna Sudionici volonteri je te dva CD–a s klapskim pjevanjem. manifestacija? stično nam je rekao: »Pa što se žalite, Tu smo stali, jer nemamo distributivnu Kakva su financijska sredstva kojima vi ste ionako izabrali križ!« Ima tu puno Pasionska baština ima svoju publiku, mrežu, a i ne zanima nas prodaja da raspolažete i na koji način ona problema koje bih osobno želio riješi- i to vrlo brojnu. Mnogo je mladih ljudi bismo ostvarili dobit. Rado ustupamo utječu na programski i izdavački rad ti prije nego što predam nekome vod- koji su otkrili vrijednosti, primjerice stu- Pasionske baštine? materijale svim zainteresiranima. Osim denti Muzičke akademije i Akademije li- toga, svake druge godine organizira se stvo Pasionske baštine. Velika mi je že- kovnih umjetnosti. Oni svake godine sa Neću se ni žaliti ni hvaliti. Financijske simpozij na temu Muka kao nepresuš- lja da postanemo službena manifesta- svojim profesorima održe izložbu svojih potpore uvijek ima od Skupštine Grada no nadahnuće kulture. Dosad je znan- cija grada Zagreba. radova na temu Moj doživljaj muke. Da- Zagreba, no ona je takva da ne vodi u stvenim radom na Pasionskoj bašti- Osim toga, što još želite postići u nas su mnogi od njih afirmirani umjet- razvitak. Sreća je što postoje ljudi zane- ni sudjelovalo više od 130 muzikolo- razvoju Pasionske baštine? nici. Dakle, stvaramo specifičnu pu- seni idejom koji se javljaju na natječaje, ga, etnologa i drugih stručnjaka, čiji su bliku koja nije samoreligiozno nabita, iako im nažalost ne možemo obećati se radovi objavili u 11 zbornika. Važno Dobivanje vlastitog prostora iz kojega već je doista kulturološki zainteresirana da će se nagrađeno djelo i izvesti, zbog je istaknuti da nas je u tome podupr- bismo mogli normalno raditi i stvara- za ono bitno, a to je ono na čemu je financijskih razloga. Svi koji sudjelu- lo Ministarstvo znanosti, obrazovanja ti, umjesto sastajanja po kafićima. Vo- ovaj narod živio i stvarao, odakle je cr- ju u pripremama i realizaciji sadržaja, i sporta. Izdali bismo mi i više, no vrlo lio bih i da postignemo bolju suradnju s pio snagu — europska uljudba nastala od studenata do uglednih akademika, smo ograničeni financijskim sredstvi- Europassionom, mislim da je to najbolji na kršćanstvu. Takva publika ne mora volonteri su i na tome sam im zahva- ma, a nažalost i prostorom. Sjedište put afirmacije Hrvatske kao zemlje Za- biti religiozno orijentirana, no bez obzira lan. Velik dio programa izvode amater- udruge u privatnom je prostoru već 25 pada i kršćanstva. Želja mi je i da posti- na to što pojedinac osjeća u vjerskom ski ansambli u mnogim zagrebačkim godina. Predsjednik Skupštine Grada gnemo širu suradnju s Turističkom za- pogledu, ne može zamisliti Zagreb bez crkvama, kako bismo uštedjeli na na- Zagreba obećao nam je da će se taj jednicom Zagreba i Hrvatske. Moja je katedrale ili Zadar bez Sv. Stošije niti tu jmu prostora i honorarima. Dosta smo problem uskoro riješiti i da ćemo dobi- ideja da se ostvari Korizma u Zagrebu. tradiciju može nijekati. To je ono što mi usmjereni na studente Muzičke aka- ti vlastiti prostor. Iako nas svake godi- Ona bi svakako tražila drukčiji pristup želimo probuditi kod naše mlade publi- demije, no ako želite imati manifestaci- ne podupiru Ministarstvo kulture i Grad od poznatog Adventa u Zagrebu. Obu- ke, a ona druga već je potpuno odgoje- ju koju će Grad Zagreb i Ministarstvo Zagreb, još nismo dio službenih ma- hvaćala bi nekoliko događaja na Gor- na i profilirana. Multidisciplinarnost dje- shvatiti uistinu ozbiljno, ne možete se nifestacija. Oni računaju na to da smo njem gradu koji bi obogatili turističku luje poticajno na mlade ljude jer ih mo- oslanjati samo na studente. Nadam se mi grupa upornih »bedaka« koji će se ponudu Zagreba te na suptilan, ali si- tivira da posjete događanja koja nisu da će takvom shvaćanju pridonijeti Na- sami pobrinuti da ostvare planirani pro- guran način učvrstila mjesto Pasionske primarno s područja kojim se bave. grada Vatroslav Lisinski i vrlo sam za- gram. Jedan predstavnik vlasti sarka- baštine na kulturnoj karti Hrvatske. 9 Pasionska baština, crkva sv. Petra u Zagrebu, 12. ožujka 2016. Praizvedba oratorija Stabat Mater Tomislava Uhlika Mješoviti pjevački zbor KUD–a INA i dirigent Bojan Pogrmilović

Piše: Višnja Požgaj

sklopu 25. jubi- larnih svečanosti Pasionske baštine, 12. ožujka je u za- grebačkoj crkvi sv. Petra praizveden oratorij Stabat Mater za soliste, mješo-

BROJ 198, LISTOPAD 2016. Uviti zbor i orgulje Tomislava Uhlika. Djelo je nastalo na poticaj dirigenta Mješovi- tog pjevačkog zbora KUD–a INA Boja- na Pogrmilovića. Autor je djelo posvetio 25. obljetnici Pasionske baštine i 40. obljetnici zbora KUD–a INA.

Spoj raznovrsnog

U respektabilnom i često nagrađiva- nom opusu koji sadrži više od stotinu djela za razne ansamble, od amater- skih zborova, tamburaških i harmoni- kaških orkestara, preko komornih sastava, sve do simfonijskog i puhačkog orkestra, Uhlik je nastojao uskladiti ra- Zbor INA i dirigent Bojan Pogrmilović na praizvedbi Uhlikova oratorija Stabat Mater 12. ožujka u Crkvi sv. Petra u Zagrebu znovrsne afinitete prema ozbiljnoj glazbi, folkloru i jazzu, posebno prema djelima skladanim u folklornom stilu. To je povezano s njegovom početnom pro- vača u Zboru Joža Vlahović pod rav- Dvanaest stavaka istaknutih članova Zbora INA. To su bili fesionalnom karijerom zborskog pje- nanjem Emila Cossetta te glazbenim najsigurniji i glasovno najizražajniji: so- vođenjem folklornog ansambla Lado, Srednjovjekovnu tužaljku Stabat Mater pranistica Vedrana Zrnić i tenor Filip Fi- kao i sklonosti stvaranju prijemljive to- dolorosa uglazbljivali su mnogi sklada- lipović, te solidni altistica Jana Pogrmi- nalitetne glazbe klasičnih harmonijskih telji kroz povijest, privučeni snažnom lović i bas Martin Feller. Solidnu orgulj- i melodijskih karakteristika. Uhlik je bio porukom o patnji Majke Marije pod Isu- sku pratnju ostvarila je pijanistica Ana sovim križem. Spomenimo samo Per- dirigent raznih orkestara i zborova u Pavlina, također stalna suradnica Zbo- golesija, Rossinija, Dvořaka, Poulenca, Zagrebu. Sada je redoviti profesor na ra INA, unatoč očiglednom neiskustvu Pendereckog, Pärta, ali i našeg Brunu Odsjeku za glazbenu kulturu Muzičke Vlaheka, čiji je oratorij Stabat Mater za s orguljama koje se očitovalo u predu- akademije Sveučilišta u Zagrebu. pjevački zbor i dva klavira dobio nagra- gim pauzama između stavaka, što je hlikova partitura oratorija Bojan Pogrmilović također je bio deset du Natječaja za nove skladbe u organi- remetilo protočnost i cjelovitost izved- godina glazbeni voditelj Ansambla na- zaciji Udruge Pasionska baština 2014., be. Uhlikova partitura oratorija Stabat Stabat Mater znalački je Mater znalački je napisana u tradicio- U rodnih plesova i pjesama Lado. Profe- a praizveden je 2015. godine. Tomislav napisana u tradicionalnom stilu sor je solo pjevanja na Glazbenoj ško- Uhlik, koji je već napisao nekoliko većih nalnom stilu sa suvremenim pečatom li Vatroslava Lisinskog, voditelj nekoliko djela duhovne tematike (Telo Kristuše- i nadasve je dojmljiva. U osnovi je sjet- sa suvremenim pečatom, u osnovi klapa i iskusni zborski dirigent. Dobitnik vo, Narodil se mladi Kralj, Na gori Kal- nog ugođaja s potresnim, čak tragič- je niza nagrada, a u 25 godina rada sa variovi, Misa pastorale, Te Deum, Missa nim elementima (Sancta Mater) te živ- sjetnog ugođaja s potresnim, čak Zborom KUD–a INA dosegao je najvi- brevis…) skladao je oratorij Stabat Ma- ljim ritmičkim kontrastima (Fac ut ar- šu, gotovo profesionalnu razinu. Stoga ter na uobičajenom latinskom jeziku, u deat, Inflamatus et accensus). Intona- tragičnim elementima je Uhlikov rad na oratoriju Stabat Mater 12 stavaka: Stabat mater, Cuius ani- tivnu i harmonijsku zahtjevnost pjevači mam gementem, O, quam tristis, Quae bio usmjeren upravo na kvalitetu i izra- su savladali na zavidnoj razini, naročito moerebat, Quis est homo, Vidit suum, žajnost Mješovitog zbora KUD–a INA, u ženskom zboru, a sudeći prema re- Eia, Mater, Fac ut ardeat, Sancta Mater, dokazanu pobjedama na mnogim me- akcijama publike, može se očekivati da Facu ut portem, Inflamatus et accen- đunarodnim natjecanjima zborova, te će se djelo zadržati na repertoaru, po- sus i Quando corpus. je rezultirao vrlo zahtjevnom partiturom sebno u vrijeme Korizme, kad se i odr- od pedesetak minuta za četiri solista, Uz dominantnu zborsku okosnicu, če- žavaju svečanosti Pasionske baštine 10 mješoviti zbor i orgulje. sti su i nastupi vokalnih solista, redom kojima je djelo i posvećeno. Recenzija nagrađene zbirke Stare pisme s ušća Neretve skladatelja, kontrabasista, melografa i pedagoga Živka Ključe Izazovi i užici jednog melografa Za zbirku je autor primio Nagradu Franjo Ksaver Kuhač Hrvatskoga društva skladatelja za autorsko stvaralaštvo na temeljima tradicijske glazbe

Piše: Dora Dunatov svojih prethodnika. Nakon predanog na temeljima tradicijske glazbe koja desetljetne zaokupljenosti vokalnom i začudo već tada prilično preciznog ponosno nosi upravo njegovo ime — baštinom vlastita zavičaja prepoznalo i bilježenja raznovrsnih napjeva, o vlasti- Franjo Ksaver Kuhač. Prošle se godi- Hrvatsko društvo skladatelja, nagradiv- redinom 19. stoljeća Fra- tom je trošku objavio kapitalnu zbirku ne na natječaj za tu nagradu prijavio i ši ga prestižnom hrvatskom nagradom njo Ksaver Kuhač punih Južno–slovjenske narodne popievke i skromni glazbenik Živko Ključe svojom u domeni tradicijske glazbe. Njegove je dvanaest godina pu- time ucrtao put brojnim sljedbenicima. zbirkom Stare pisme s ušća Neretve riječi svjedoče o važnosti takvog poti- tovao »južnoslavenskim Njegova je predanost tradiciji danas, koja obuhvaća 43 zapisa i obrade caja marljivim melografima diljem Hr- zemljama« u potrazi za između ostaloga, utjelovljena i u HDS– tradicijskih napjeva neretvanskoga vatske: »Ako osoba s velikom ljubavlju autohtonim napjevima ovoj nagradi za autorsko stvaralaštvo područja. Upravo je taj plod Ključine daje sebe u određenom poslu i zadat- S BROJ 198, LISTOPAD 2016.

Živko Ključe lista svoju nagrađenu zbirku Starih pisama s ušća Neretve

11 ku i pritom biva nagrađena društvenim miti širinu njegova posla. Bilo da se sa Stare pisme s ušća Neretve obuhva- ivko Ključe: »Odlazak u priznanjem, u svakoj je umjetničkoj, ali i radi o odnosu s ljudima, bilo o nerijet- ća i donosi stare napjeve, od kojih dio pojedina mjesta neretvanske drugoj branši, nešto od posebne važ- ko nerazmjernom međuodnosu teori- ima ‘neretvanski’ izvor i uporište, a dio Ž nosti i veliko je. Svaka nagrada, koliko je je i prakse ili pak neuhvatljivim i (za)uvi- su rado pjevani napjevi u mojem kraju delte i upoznavanje pučkih god dražesna i godi, mora imati za cilj jek pomičnim etničkim, a samim tim i koji raznim migracijama tamo dospije- još veću obvezu i potvrđivanje u dalj- kulturnim granicama, melograf neupit- vaju i tako se udomaćuju. Kod svakog pjevača i njihovih životnih priča njem djelovanju. Tako je i ova prestižna no nailazi na naizgled nerješive prepre- napjeva u gornjem desnom kutu ispi- nagrada HDS–a, krovne skladateljske ke: »Ne može se tvrditi da svi napjevi sano je ime i prezime i nadimak kazi- bilo je za mene veliko iskustvo, institucije u Hrvata, za mene čast, koje pjevaju razne klape potječu s ja- vača, ispod naslova napjeva je mjesto priznanje i obveza u daljnjem potvrđi- dranske obale. Dakle, tu ima napjeva i godina zapisa, a k tome i moje autor- doživljaj i bogatstvo.« vanju, a već je u pripremi i još poneko koji imaju snažnu poveznicu ili korijen stvo kao obrađivača napjeva.« Za svoj skladateljsko i nakladničko predstavlja- s gregorijanikom i glagoljaštvom, a ve- je skladateljski rad u domeni klapskoga nje javnosti.« lik dio napjeva potječe iz šire unutraš- pjevanja Živko Ključe višestruko nagra- njosti. Tako postoje napjevi koje klape đivan, a osim uloge skladatelja, pono- Prva ljubav pjevaju na Festivalu dalmatinskih klapa, si se i ulogom osnivača te umjetničkog a iste se pjevaju i u slavonskim i dru- voditelja nekoliko klapa. Posebno je na S trenutačnom adresom u Opuzenu, gim krajevima Lijepe Naše. Postoje i njega, kaže, utjecalo stvaralaštvo Lju- Živko Ključe slovi kao kontrabasist, napjevi koji porijeklo vuku s mediteran- be Stipišića Delmate, i u tehničkom i u skladatelj i pedagog, a toj svestranoj sko–talijanskog podneblja, pa gdje je onom drugom, duhovnom i motivacij- glazbeničkoj karijeri zbirka Stare pisme tu onda okomita crta koja bi razdijelila skom pogledu. I Stipišić je spajao tradi- s ušća Neretve pridodala je i titulu me- čije je što? Time se bave etnomuziko- ciju s klasičnim znanjem. Ključe objaš- lografa. Unatoč tome što su mu život lozi, a moj odgovor na to je da ni oni njava koncept svoje zbirke: »Moj je au- obilježile prije svega institucije klasič- ne mogu i neće sve to potanko rasu- torski doprinos u zbirci od velike važ- ne glazbe, poput Dubrovačkog simfo- diti. Na primjer, zašto bi pjesme Posadi nosti. Ponajprije, napjev se mora bilje- nijskog orkestra, splitskog HNK–a te bilu ružu ili Milko moja, napoj meni ko- žiti melodijski i ritamski točno, a potom

BROJ 198, LISTOPAD 2016. Simfonijskog orkestra i Glazbene ško- nja prema Nikoli Bubli pripadale zbirci ga treba obraditi na zasadama ustalje- le u Mostaru, taj je glazbenik u 61. go- Pisme staroga Trogira, kad se iste pje- ne dalmatinske tradicijske prakse. Kod dini napokon iznjedrio svoju prvu glaz- vaju i u mome kraju, a pouzdano se zna pisanja i sastavljanja ove zbirke podjed- benu ljubav — dalmatinsku pjesmu. da napjev Milko moja, napoj meni konja nako mi je koristilo i klapsko i sklada- Evo kako je sve počelo: »Veoma sam vuče podrijetlo iz češke glazbene bašti- teljsko iskustvo. No određeni skladatelji se rano, još kao osnovnoškolac, znao ne koja se udomaćila u svim našim kra- mogu biti u svojim idejama i tehnikama snažno diviti ljepoti dalmatinske pje- jevima i pjevačkim skupinama. Ta gdje veliki, ali ne moraju biti dobri obrađiva- sme, njenim stihovima, a posebno sta- je tu početak, a gdje kraj?« či, kao što ni veliki književnici i romano- rim pjevačima koji su se, pjevajući je, pisci u praksi nisu ili ne moraju nužno Ipak, svaka je prepreka vrijedna truda, znali veseliti na svoj način i u raznim biti i dobri libretisti. Pokušajmo razmi- a evo kako to vidi Živko Ključe: »Tom ni- prigodama. Od posebne je važnosti u šljati na ovaj način: ako smo spasili ba- malo laganom i prilično ozbiljnom poslu tom pogledu bila i klapa ‘Gusari s Ne- rem jedan život, što je u našem slučaju u početku sam pristupao na pomalo retve’ iz Opuzena, apsolutni pobjedni- napjev, vrijedno je kao da smo ih spa- improvizirani način, moleći stare nere- ci prvog Festivala dalmatinske klape u sili na tisuće. Preteška je spoznaja da tvanske pjevače da mi pričaju o svojim Omišu, u kojoj je moj brat pjevao bari- je nešto bilo i zatim smrću ili zubom dogodovštinama i da tako dođem do vremena nestalo a da se nije zabilježi- ton, a rođak prvi tenor. On je tada slo- spoznaje o kakvom starom, a za mene lo. U tome vidim vrijednost ove zbirke, vio kao ponajbolji dalmatinski tenor. još kojem novom napjevu koji ću ubilje- jer sam ionako otkrio da sam već za- Dakle, to su već duboki razlozi da se žiti u svoju bilježnicu. Samo djelovanje i kasnio u bilježenju upravo zato što su predam na tom putu skupljanja sta- sudjelovanje već je bilo snažan izazov, mnogi umrli, a ja još nisam bio došao rih napjeva moga zavičaja«, kaže Klju- a odlazak u pojedina mjesta neretvan- do njih. Sa sobom su vjerojatno puno če te nastavlja: »Slijedom događaja, ske delte i upoznavanje pučkih pjeva- toga odnijeli u zaborav. To znači da je trenutačnom adresom u već na drugom omiškom FDK–u na- ča i njihovih životnih priča bilo je veliko i prije mene netko trebao slično raditi i stupio sam kao pjevač u prvoj dječjoj Opuzenu, Živko Ključe slovi iskustvo, doživljaj i bogatstvo.« djelovati. Ipak, nikad nije kasno. Možda S klapi koja je u to vrijeme bila svojevrsna se posreći da se drugačijom metodom atrakcija. Bilo nas je četvero s potpu- kao kontrabasist, skladatelj Ključinu su zbirku objavile Neretvan- dođe do novih saznanja i zabilješki sta- nom postavom: prvi i drugi tenor, bari- ska riznica umjetnina i inih vrijedno- rih, odnosno novih napjeva.« i pedagog, a toj svestranoj ton i bas. Ti događaji još su me snažnije sti iz Opuzena, Zaklada Ljubo Stipi- potaknuli da se otpočnem baviti melo- šić Delmata iz Zadra i Festival dalma- Poput Kuhača, i Ključe je za svoj rad glazbeničkoj karijeri zbirka Stare grafiranjem na potpuno drugačiji način tinskih klapa u Omišu, ujedno i ključni pronalazio duboku motivaciju u samoj i s potpuno drukčijim pristupom. Toč- posrednici u osvajanju Nagrade Franjo tradiciji kao svojevrsnom utjelovljenju pisme s ušća Neretve pridodala je nije, već sam tada shvatio kolika je oz- Ksaver Kuhač. »Budući da se sam ne onih koji su bili prije, i onih koji će tek biljnost svega toga jer je i sam FDK po- mogu prijaviti kao kandidat na natječaj, doći. Taj je plemeniti cilj rezultirao do- i titulu melografa stavio cilj skupljanja pjevane baštine iz dao sam na uvid i razmišljanje FDK–u brotvornim karakterom zbirke kojoj za- svih krajeva dalmatinske obale, otoka u Omišu i Neretvanskoj riznici umjet- datak nije zarada: i dalmatinskoga zaleđa, pa sam tako nina i inih vrijednosti da odrede ima li »Zbirka nema prodajni karakter, već i ja još snažnije počeo bilježiti napjeve smisla da me kandidiraju za spomenu- će poslužiti kao poklon klapama, klap- moga neretvanskog kraja. Ponajprije tu nagradu sa zbirkom koju sam obja- skim voditeljima, prijateljima, knjižnica- sam odlazio na kućni prag starih pjeva- vio, što su oni prihvatili i tako me prijavili ma i drugim mjestima koja se brinu o ča, uglavnom težaka i ribara, tražeći od na natječaj.« nečemu što će poslužiti kao ostavština njih stare tekstove i melodije.« za budućnost i izučavanje ove građe.« Klapama i prijateljima A koji je sljedeći pothvat Živka Ključe? Melografove prepreke Zavirimo nakratko u sadržaj Ključi- »Dok živim i dok me zdravlje prati, dje- Onaj tko se nije osobno susreo s pone zbirke Stare pisme s ušća Neretve: lovati mi je na sličan način kao sklada- slom jednog melografa, teško će poj- »Moja zbirka notnih i tekstualnih zapi- telj i melograf.«

12 Razgovor s povodom: Alfi Kabiljo — Nagrada Vladimir Nazor z a životno djelo Skladatelj za sva vremena Riječ je o autoru koji, navršivši netom osmo desetljeće života i primivši najviše državne nagrade, i ne pomišlja zataknuti pero za šešir BROJ 198, LISTOPAD 2016.

Razgovarala: Jagoda Martinčević cert održan u Zagrebu, te još niza priznat ćete, Rimski je bio i ostao tekstova za Cantus i dnevni tisak. jedan od najvećih, kao uostalom za mene i Debussy, Ravel, Stra- Ima li, Alfi, uopće još nešto što aš uvaženi vinski, Šostakovič... sve majstor vas nisam pitala, nešto o čemu član, sklada- do majstora bez kojih glazba da- nismo razgovarali? Uostalom, čini telj Alfi Kabiljo nas ne bi bila ono što jest, pa tako mi se da je Nazor ono što se kaže dobitnik je i moja. »točka na i« jedne karijere. Nije li? najviše držav- ne nagrade za Ha, pa to bi priznanje doista tre- kulturu i umjetnost Vladimir Nazor balo biti kruna svake karijere, ali Nza životno djelo. Valja mu svakako »točka na i«, tko to može prosu- čestitati, a tim povodom i razgo- diti, osim autora? U mom slučaju varati s laureatom koji je tim pri- baš i nije, jer ja radim i dalje i ne znanjem na neki način zaokružio namjeravam tako skoro presta- svoje životno djelo. No je li tome ti. Evo, da vas malo razveselim, baš tako kad je riječ o autoru koji, i sve svoje prijatelje, upravo skla- navršivši netom osmo desetljeće dam dvije »zafrkantske« skladbe: života, i ne pomišlja zataknuti pero jednoj je naslov Instinkt insekta za za šešir?! trombon i klavir, a drugoj 24 sata jednog kornista, pa sad vi vidite… Kreativni »nered« Učenje od majstora Sjedimo u njegovoj radnoj sobi obiteljske kuće okružene zele- Kažete zafrkantske, ja bih rekla nilom, u kreativnom »neredu« s ponovno komorne iz žanra obligatnim klavirom, svakojakom klasične glazbe kojom ste tehničkom aparaturom, mnogo- zapravo i obilježili 80. rođendan brojnim notnim materijalima, no- i 60 godina skladateljskog rada. sačima zvuka, lijepim slikama… No dobro, naslovi su šaljivi, i smijemo se još jednoj zadaći no za izvođače će jamačno koju valja zajednički obaviti. Je- biti pune ruke posla, što je sam li ja to postala službeni Ka- vidljivo i čujno iz drugih vaših biljov biograf, s obzirom na sve komornih skladbi. Uostalom, tekstove koje sam napisala u nje- trombonistička priča o insektu govoj obljetničkoj godini? Poče- pomalo asocira na Bumbarov lo je, doduše, još vrlo davno, od let Rimski–Korsakova, a time se praizvedbe njegove Jalte, Jalte za opet vraćamo u vaše djetinjstvo koju sam među prvima napisala i velike uzore koji vas prate cijeli kritiku, nastavilo se tijekom godi- život. na i praćenja njegova skladateljskog rada, sve donedavno, kad Ma da, o tome smo već razgo- smo pred publikom razgovarali varali i ja ne mogu drukčije nego u povodu autorskog koncerta na onako kako sam odrastao ne- Glazbenoj tribini u Opatiji, potom prestano slušajući, analizirajući, pripreme opsežne knjižice za Ko- učeći od najvećih, fasciniran ne mornijadu, također autorski kon- samo talentom nego i zanatom, skladateljskim alatima velikih. A 13 No nisam u vašim skladbama klasične Nema vas puno takvih s najrazličitijim imaju priču, a neke i folklorni, etno na najšira predodžba o provenijencije primijetila oponašanje, skladateljskim sklonostima. Barem ne ugođaj. Liburnijski trio smatraju Židovima bankarima i eklekticizam, ni bilo što slično. kod nas, zar ne? jednom od vaših najuspješnijih skladbi O koja se dijelom temelji na istarskome Možda nas nema puno, ali nas ima. U Nadam se da niste… jer učiti od najve- idiomu, dok se u Guslaču na ulici mogu jednoj i drugoj domeni okušalo se ne- bogatašima posve je pogrešna. ćih i primjenjivati njihovo znanje i isku- prepoznati i utjecaji židovske glazbe, koliko kolega, poput Arsena Dedića ili stvo nije nikakvo oponašanje, to je po- s obzirom na inspiraciju Yehudijem Oduvijek je bilo i mnogo Đele Jusića, a danas su nedvojbeno štovanje koje nalaže zdrav razum, a Menuhinom, Sarajevom, srušenom prvaci različitih žanrova Antun Tomislav ako uz to imate još i mrvu vlastite inven- sefardskom crkvom... Zanima me siromašnih Židova, ali se u Šaban i Zlatko Tanodi, kao što bi mo- cije koju najčešće zovemo talentom, zašto u vašim skladbama nema više eto sreće za svakog skladatelja, bio on gao biti i sjajan Mladen Tarbuk, samo svakoj kući čitalo, sviralo, ako bude imao vremena, kao uostalom tog prekrasnog židovskog melosa, s »ozbiljni« ili »zabavni« ili netko treći, zovi- i Šaban, kojemu umjetničko vrijeme obzirom na vaše podrijetlo. pjevalo, a često i plesalo. Iz te nas kako hoćete. jako puno odnosi predani rad u našem Ima ga toliko koliko ga treba biti kad takvog svjetonazora izrasli Društvu, i sretni smo što ga imamo kao osjetim potrebu za njim. Znate, ja se Put jednog hitmakera glavnog tajnika, ali je manje sretno nje- zaista ponosim svojim sefardskim po- govo skladateljstvo. U svakom slučaju, drijetlom i svime što su Židovi dali svjet- su mnogi glazbeni geniji, i Pa dobro, ponovno pitam: što ste vi kao ima kolega koje također krasi svestra- skoj kulturi, napose glazbi. Ona najši- autor zapravo, odnosno je li postojao nost, a onima kojima se to možda ne ra predodžba o Židovima bankarima i skladateljski, osobito u Americi prijelomni trenutak kad ste se od sviđa, poručujem: to je vaš problem! bogatašima posve je pogrešna. Odu- u prošlom stoljeću, ali i vrhunski hitmakera popularne glazbe i šansone vijek je bilo i mnogo siromašnih Židova, prometnuli u autora tzv. ozbiljne Predodžbe i predrasude ali se u svakoj kući čitalo, sviralo, pje- interpreti: pijanisti, violinisti, glazbe? valo, a često i plesalo. Iz takvog svje- No dobro, ostavimo se »kolegijalnih« Nije bilo takvog trenutka, bar ga ja ni- tonazora izrasli su mnogi glazbeni ge- i inih rasprava koje ionako nikamo pjevači, razni instrumentalisti, sam osjetio. S obzirom na klasičnu na- niji, i skladateljski, osobito u Americi u ne vode, osobito danas u vremenu prošlom stoljeću, ali i vrhunski interpre- BROJ 198, LISTOPAD 2016. obrazbu i sve one divne poduke koje naposljetku i dirigenti.« totalne pluralizacije stilova, afiniteta, ti: pijanisti, violinisti, pjevači, razni instru- sam dobivao od svojih profesora, oso- rekla bih i mogućnosti koje su goleme bito Rudolfa i Margite Matz, uz sve ono mentalisti, naposljetku i dirigenti, iako je s obzirom na tehnička postignuća i recimo manje poznato da je nekad u silno slušanje klasika, proučavanje par- dostupnosti koje nekad skladatelji nisu titura, rekao bih prave gladi za tom carskoj Rusiji Židovima bilo dopušteno imali. Vratimo se još malo inspiraciji, učiti sve osim dirigiranja. Zvuči čudno, glazbom, ja sam odmalena znao da ću onome što autora vodi prema djelu. ali tako je bilo. jednom početi pisati i klasiku, iako sam Kod vas su to u većem dijelu klasičnoga počeo sa zabavnom glazbom i s njom opusa, rekla bih, gotovo programski A danas ćemo se zacijelo složiti kako stvorio popularnost koja se brzo prelila ili impresionistički motivi, dakako u je Daniel Barenboim ako ne prvi, a ono i u mjuzikle. najširem smislu; mnoge vaše skladbe jedan od najvećih svjetskih pijanista i

Kabiljev mjuzikl Kralj je gol s velikim je uspjehom ovoga ljeta izveden u Gradišću (Austrija) 14 BROJ 198, LISTOPAD 2016.

Alfi Kabiljo sa sudionicama izvedbe svojega mjuzikla Kralj je gol iz amaterske kazališne skupine Mlada inicijativa Mjenovo u Gradišću dirigenata. I dirigira Wagnera u Izraelu, obzira na to koliko je mali udio budže- sve. Dakle, osim vašeg Insekta i njegova što je još donedavno bilo nezamislivo. ta za kulturu; festivale treba obvezati da instinkta, ima li kod vas još što novo? ilno smo talentiran narod, izvode glazbu hrvatskih autora, prosvje- Naravno da se slažemo, obožavam ga! dovali smo i zbog priče o Eurosongu ove Ima, kako da ne. Upravo sam dobio po- imamo autore, izvođače, godine jer tko bi trebao predstavljati Hr- nude da se moja Komornijada preseli S Volio bih da... vatsku nego hrvatski autori, ali nas nije u Québec i Toronto, gdje bi uz njihove entuzijazam, no treba novca i nitko ništa pitao…, i tako dalje i tome izvođače na koncertima sudjelovali i naši — Tamara Jurkić Sviben i Hrvoje Pinta- A što kažete na našu današnju situaciju slično, mogli bismo unedogled nabraja- političke volje, a osobito svijesti rić. Njima se sviđa, a ja sam zaista pono- s glazbom općenito? ti. Primjerice, volio bih da šansona kod san što će se hrvatska glazba opet malo nas ponovno zaživi u onom intenzitetu o kulturi čiji je glazba važan Dobra je, koliko se trudimo da takva svirati u dalekom svijetu. Dakle, Nazor kakav je nekad bio, a volio bih također bude. A to znači da ipak nije dobra ako nije »točka na i«. Zahvalan sam na pri- da se stvari decentraliziraju onako kako i nezaobilazan segment, no se još više ne potrudimo. Moram ista- znanju koje vrednuje prošlost, no ja ži- sam vidio u Požegi, čija glazbena ško- knuti primjer našeg Društva i ZAMPA vim u sadašnjosti i bliskoj budućnosti. Ali la ima bolju i ljepšu koncertnu dvoranu danas je u nekim glavama još koje je posve u službi autora i njihove rado se prisjećam onoga što je bilo, a nego neke u Beču, a Split i Dubrovnik ih glazbe, ali još uvijek, ma koliko se trudili, toga ne bi bilo bez mojih brojnih drago- uvijek ili ukras ili nužno zlo. uopće nemaju. Svašta bi se još moralo ne uspijevamo dovesti u red sve ono što cjenih suradnika: Milana Grgića, Drage dogoditi da bismo mogli biti zadovoljni se na internetu događa s našom glaz- Britvića, Arsena, Miše Doležala, Mate glazbenim životom u našoj sredini. Sil- bom bez pristojne naknade autorima. Marasa, Ivice Krajača i mnogih drugih no smo talentiran narod, imamo autore, To je pitanje intelektualnog vlasništva te dakako sjajnih pjevača i instrumentali- izvođače, entuzijazam, no treba novca i koje se mora poštovati ma kakvo globa- sta. I oni su dio mojeg Nazora. lizacijsko vrijeme bilo. Nadalje, vječno je političke volje, a osobito svijesti o kultu- pitanje i izvođenje hrvatske glazbe u nari čiji je glazba važan i nezaobilazan se- Maestro Kabiljo, još jedanput vam u šim ansamblima, ono se postupno po- gment, no danas je u nekim glavama još ime HDS–a, časopisa Cantus i svoje pravlja, svijetli primjer je Simfonijski orke- uvijek ili ukras ili nužno zlo. ime najsrdačnije čestitam na Nazorovoj star HRT–a s dirigentom Mladenom Tar- nagradi i želim još mnogo stvaralačkih bukom, no još uvijek ostaju velike pra- Život nakon Nazora godina, partija tenisa i vedrog života znine i nepravde u stimulaciji naših au- u vašoj (uglazbljenoj) Svjetskoj tora o čemu treba brinuti država, bez Puno smo toga rekli, no zacijelo nismo hedonističkoj stranci. 15 U SPOMEN

In memoriam Anđelko Klobučar (11. srpnja 1931. — 7. kolovoza 2016.) Odlazak Anđela/Buxtea/Klobija Skladatelj, orguljaš i pedagog Anđelko Klobučar napustio nas je 7. kolovoza u 86. godini

Piše: Karmen Širović razgovarati kad sam pisala završni rad Pedagogija i koncerti Trnina i Josip Slavenski. Čak dva puta na Odsjeku muzikologije na Muzičkoj primio je nagrade Vladimir Nazor i Ivan akademiji u Zagrebu. Na moje pitanje Djelovao je kao srednjoškolski profesor, Lukačić, a odlikovan je i Redom Danice nđelko Klobučar zašto sklada i odakle dolazi poriv, do- zatim kao profesor teorijskih predme- hrvatske s likom Marka Marulića. Na- slovio je za vrsnog bila sam jednostavno objašnjenje: »Pa ta na Srednjoj glazbenoj školi Blagoje gradu Porin Klobučar je dobio 2002. u svirača i najboljeg zato što uvijek dobijem nekakvu do- Bersa, predavao je glazbeno–teorijske kategoriji najboljeg autorskog albuma poznavatelja »kra- maću zadaću. Jako malo pišem sam, predmete na Muzičkoj akademiji u Za- Anđelko Klobučar — duhovna glazba ljice instrumenata«, premda ima i toga, ali uvijek sam dobi- grebu, gdje je jedno vrijeme obnašao te za poseban doprinos hrvatskoj glaz- za jednog od naj- vao nekakvu inicijativu, poziv. Npr. kad i dužnost pročelnika Odsjeka za kom- benoj kulturi, dok je desetljeće poslije boljih i najplodnijih skladatelja svojega je trebalo skladati za zbor, uvijek je po- poziciju i glazbenu teoriju. Predavao je osvojio još dva Porina za najbolji arhiv- vremenaA te za jednog od najomiljenijih stojao određeni razlog, a kasnijem radu i na Institutu za crkvenu glazbu, još od ski/tematsko povijesni album klasične među brojnim kolegama skladateljima, bi me privukao određeni ansambl ili ne- njegova osnutka pri Teološkom fakulte- glazbe te za Muziku za orgulje i orke- izvođačima i pedagozima, a s jednakim što drugo. Uglavnom počinjem od toga tu Sveučilišta u Zagrebu, a kao dugo- star kao najbolju skladbu klasične glaz-

BROJ 198, LISTOPAD 2016. žarom obožavala ga je i kritika i publi- za što trebam pisati. Tako da pišem… godišnji glavni orguljaš zagrebačke ka- be. Njegov bogat opus filmske glazbe ka. U ovom članku nastalom u povodu Jer mi se da (smijeh).« tedrale te kolaudator brojnih hrvatskih priča je per se, a nastao je kad je od njegove smrti, nema mjesta patetično- obnovljenih i novoizgrađenih orgulja, je- 1958. do 1963. godine radio kao glaz- sti; bio je to plodan i ispunjen glazbeni Bogata biografija dan je od najgorljivijih promicatelja litur- beni suradnik Dubrava filma. Klobučar životni vijek kakav si sigurno priželjkuju i gijske i sakralne glazbe u drugoj polo- je bio i redoviti član Hrvatske akademije mnogi drugi glazbenici i skladatelji. Anđelkova ljubav prema glazbi rodila se vici prošlog stoljeća. Svoje široko zna- znanosti i umjetnosti te je aktivno djelo- u obiteljskom okruženju, nakon što se nje Klobučar nije dijelio samo u institu- vao i na unapređenju hrvatske kulture Volja za stvaranjem njegov stariji brat Berislav (poslije cije- cionalnim obrazovnim ustanovama; u i znanosti. njeni dirigent inozemne karijere) počeo Šibeniku je od 1995. godine održavao Unatoč opsežnosti Klobučarova opu- baviti glazbom, a fascinacija orguljama seminar suvremene glazbe za orgulje u Klobučarov glazbeni jezik sa, koji uključuje simfonijsku, koncer- počela je kad je Klobučar poslije Dru- sklopu Ljetne škole orgulja. tnu, vokalnu, vokalno–instrumentalnu, gog svjetskog rata prvi put u Zagrebu Anđelko Klobučar autor je više od 200 Orguljaške koncertne turneje odvele su komornu te filmsku glazbu, u njemu ne čuo taj veličanstveni instrument za koji- skladbi koje odaju njegovu sklonost ga u Rusiju, Francusku, Veliku Britaniju, možemo ne zamijetiti cikličnost i poma je u katedrali bio Mladen Stahuljak. akordima klasterskog tipa, neoptere- Njemačku, Austriju, Mađarsku, Poljsku, svećenost kontinuiranom orguljskom »Iako sam u početku mislio da nema ćenost tonalitetom, tj. atonalitetnost, Italiju i druge zemlje, gdje je nastupao stvaralaštvu. Naime, njegov opus poči- smisla da se i ja bavim glazbom (htio čestu upotrebu disonanci, naročito tri- u uglednim crkvama, poput Westmin- nje upravo skladbom za orgulje, a i po- sam tada studirati biologiju), dogodilo tonusa te intervala sekunde i septime, sterske katedrale, crkve Notre–Dame sljednja skladana djela, koja još čeka- se da sam ipak zahvaljujući tim okolno- što je naročito karakteristično za nje- te bazilike St. Maria degli Angeli u Assi- ju na praizvedbu, namijenio je »kraljici stima počeo svirati orgulje«, objasnio je gov orguljski rukopis. Poznat kao autor siju. Nisu mu bili strani ni brojni skupovi instrumenata«. Do samog kraja Anđel- Klobučar svoj glazbeni put, kao da se formalne preglednosti i jasne dispozici- i festivali suvremene glazbe pa je sudje- ko Klobučar bio je skladateljski aktivan radilo o nekoj koincidenciji, a ne o sudje, s vremena na vrijeme dopuštao si je lovao na Muzičkom biennalu Zagreb, i aktualan, a o svojem stvaralaštvu go- binskoj predodređenosti. Orgulje je po- slobodu u odabiru oblika i vrsta, pod- vorio je malo i skromno: »To je onako čeo učiti u srednjoj školi kod Albe Vi- Tribini u Opatiji, Tjednima suvremene sjećajući nas na to da su pravila tu da kako mi dođe. Što prvo dođe, to zapi- dakovića, a nastavio na Akademiji kod glazbe u Dortmundu, Gdansku, Sitin- se krše. Interval sekunde Klobučar re- šeš.« Sa skladateljem sam imala priliku Franje Lučića. Na Muzičkoj akademiji u gu itd. Klobučarov raznovrsni repertoar dovito dodaje kao element boje, a oko- Zagrebu uz orgulje je studirao povijest obuhvaćao je skladbe svih stilova i naj- snica njegova glazbenog stila su ritam i glazbe i kompoziciju. Historijsko–teo- važnijih autora, ali je uključivao i vlastita melodija. Njegova su djela prožeta mo- retski odjel počeo je pohađati istodob- djela te praizvedbe skladbi kolega su- tivičkim radom, kromatskim melodij- no sa studijem orgulja kod Lučića, a do vremenika. Posebne zasluge zaslužuje skim linijama te poigravanjem pulsom ako sam u početku mislio takve pluralnosti smjerova zapravo je za promicanje orguljskog opusa Olive- uz česte kratkotrajne promjene mje- došlo spletom okolnosti. Naime, povi- ra Messiaena. re. Svojim opusom intrigirao je i mno- da nema smisla da se i ja jest glazbe počeo je studirati jer je prof. ge znanstvenike koji su svoja istraživa- »I Andreis imao potrebu za studentima Nagrade i članstva nja posvetili upravo proučavanju Klobu- bavim glazbom (htio sam tada na tek otvorenom historijskom odjelu, a čarova skladateljskog izraza i njegovih iako je uz taj studij želio studirati i kom- Klobučarov rad obilježila je i suradnja djela, naročito onih posvećenih orgulja- studirati biologiju), dogodilo poziciju, a ne orgulje, nije bio primljen. sa Zagrebačkom filharmonijom te broj- ma, po kojima je najpoznatiji. Početkom pedesetih napokon upisu- nim drugim orkestrima, a na orguljama se da sam ipak počeo svirati je studij kompozicije u klasi Mile Cipre. zagrebačke, đakovačke i zadarske pr- Klobučarova renesansa Široj javnosti postao je poznat još kao vostolne crkve, kao i na orguljama u orgulje«, objasnio je Klobučar student, kad je 1952. godine u Zagrebu Lepoglavi te na Nakićevim orguljama u Skloni smo kao nacija zanemariti velike izveo svoju Passacagliu, a nakon što je Šibeniku, snimio je čak 23 gramofon- intelektualce i umjetnike još za njihova svoj glazbeni put, kao da se diplomirao 1955. godine na teoretsko– ske ploče s praizvedbama svih važnijih života, naročito kad uđu u stvaralačko historijskom odjelu sa studijom Franjo skladbi hrvatskih skladatelja za orgu- zatišje. Ništa od navedenog nije se do- radilo o nekoj koincidenciji, a ne Dugan — život i rad, otišao je u inozem- lje. Zbog obogaćenja hrvatskog glaz- godilo Anđelku Klobučaru, čije posljed- stvo na usavršavanje iz orgulja kod An- benog opusa te kvalitetne izvođačke nje skladbe datiraju iz 2015. godine, a o sudbinskoj predodređenosti tuna Nowakovskog u Salzburg, dok je prakse, Klobučar je primio brojne na- još čekaju na praizvedbu. Posvetio ih u Parizu kod Andréa Joliveta usavrša- grade i priznanja u koje se ubrajaju Na- je orguljašu i čembalistu Pavlu Maši- 16 vao i kompoziciju. grada grada Zagreba te nagrade Milka ću, docentu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i glavnom orguljašu u Kako smo se oprostili od skladatelja i orguljaša Anđelka Klobučara, crkvi sv. Marka. Da se posljed- (Zagreb, 11. srpnja 1931. — Zagreb, 7. kolovoza 2016.) njih godina budi glazbena renesansa Klobučarova stvara- laštva svjedoči nam nekoliko entuzijasta koji ne dopuštaju da Dragi Anđelko, čuvali Te anđeli! bogatstvo zvukovnih boja i zanimljive kombinacije registara Komemoracija je održana 31. kolovoza na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a pogreb na koje je Klobučar u svojem ko- Mirogoju i misa zadušnica u zagrebačkoj katedrali 1. rujna lorističkom pristupu orguljama prezentirao u djelima, potonu u zaborav. Tako je Pavao Ma- Piše: dr. sc. Zdenka Weber no orguljanje na liturgijama i obredima u bili i sigurno će ostati jednako vjerni. Jer šić snimio dvostruki kompak- zagrebačkoj prvostolnici, opisivali njegov glazbenici rado izvode taj bogat opus tni disk s Klobučarovim sklad- studiozan rad sa studentima, isticali ne- nerijetko dramatične, ali uvijek misaono bama za orgulje 2015. u izda- ijest o smrti akade- izmjernu poniznost i skromnost, dječač- obogaćujuće glazbe, dok slušatelji pre- nju Croatia Recordsa. Glasnice mika Anđelka Klo- ku zaigranost i izrazitu dobrotu. poznaju iskonsku iskrenost skladatelja i njegove glazbe su i Mirta Ku- bučara, skladatelja, dubinu glazbom ozvučene duhovnosti. drna i Elizabeta Zalović, profe- orguljaša i glazbenog Sjećanja prijatelja Ostala su brojna ostvarenja, bogata ba- sorice na Institutu za crkvenu pedagoga, bila je ština jednako duhovne kao i svjetovne Govorili su dekan Muzičke akademije glazbu Albe Vidaković, članice iznenadna, zacijelo glazbe, tonski zapisi, rukopisi, notna iz- Dalibor Cikojević, u ime HAZU–a i Ra- orguljaškog dua Quattro obbli- neočekivana u vrijeme žege ljetnih mje- danja, sve ono što je Anđelko Klobučar zreda za glazbenu umjetnost i muziko- gato za koje je skladatelj tako- seci,V ali i osobito tužna, jer nas je napu- zapisivao u tišini i samoći, a opet tako logiju akademkinja Koraljka Kos, akade- đer pisao. Klobučarova djela stio čovjek koji nam je, onako nenamet- prisutan u hrvatskoj, zagrebačkoj glaz- mik Frano Parać, u ime HDS–a Tomislav sve su češća i na programima ljiv, samozatajan, skroman i tih, svima bio benoj svakodnevici. Muzikolozima osta- Šaban, a na Mirogoju su se govorima studentskih koncerata, naroči- osobito drag. ju istraživanja i analize, interpretima parti- to orguljaša. U povodu sklada- pridružili i akademik Zvonko Kusić u ime

ture, slušateljima sjećanja, a svima nama BROJ 198, LISTOPAD 2016. HAZU–a, u ime HDGU–a Višnja Mažu- teljeva 85. rođendana objavljen Sjećanje na davni koncert obveza duboke zahvalnosti za život po- ran, u ime Katoličkog bogoslovnog fa- je prvi svezak jednog dijela Klo- svećen uzvišenoj umjetnosti zvučanja kulteta Sveučilišta u Zagrebu dekan Ton- bučarovih do sada neobjavlje- Toga vrućeg 7. kolovoza vijest sam proči- kojom nas je Anđelko Klobučar trajno či Matulić i pomoćni biskup zagrebački nih skladbi za orgulje u nakladi tala na internetu, bila sam u Osoru i pra- zadužio, pokazujući primjerom kako se Ivan Šaško. Katoličkog bogoslovnog fakul- tila Osorske glazbene večeri. Prva mi je glazbom služi Bogu i čovjeku. Neka mu teta i Muzičke akademije Sve- pomisao bila sjećanje na neki davno odr- Posebno su dojmljiva bila sjećanja aka- je pokoj vječni! učilišta u Zagrebu, a nastavak žani festival i koncert u osorskoj crkvi na demika Frane Paraća, prijatelja i kolege, toga projekta sigurno će pobu- kojemu su zajedno nastupili Ljiljana Mo- iskazi ganuća i divljenja prema čovjeku diti još veće zanimanje za nje- lnar–Talajić i Anđelko Klobučar. Bilo je čija je dječačka zaigranost i iskrenost gova djela. predivno, onako umjetnički snažno kako plijenila srca, kao i riječi tajnika HDS–a su to oni znali izvoditi. A sada su ponov- U mikroorguljaškom hrvatskom Antuna Tomislava Šabana koji je zorno no zajedno. Negdje daleko, na nebu s glazbenom univerzumu ime podsjetio na poniznost i dostojanstve- anđelima i zvijezdama. Anđelka Klobučara sinonim je nost Anđelka Klobučara, osobe izu- za majstorsko umijeće sviranja Za oproštaj od tjelesnih ostataka premi- zetno omiljene među kolegama, te zanimljiv i karakterističan na- nulog velikana hrvatske glazbe trebalo čiji je način ophođenja i druže- čin skladanja kojim je hrvatsku je pričekati neko vrijeme. Očito je treba- nja trajno pobuđivao simpatije i orguljsku literaturu uveo u novo lo obaviti određene formalnosti, ali i oku- privrženost. Riječi pak pomoć- glazbeno razdoblje. Klobuča- piti se u Zagrebu kako bi mu se dostoj- nog zagrebačkog biskupa rov neimenovani nasljednik, no odala počast. Tako je komemoracija Ivana Šaška pamtit ćemo barem u orguljaško–izvođač- održana 31. kolovoza na Muzičkoj aka- kao posebno misaono bo- kom smislu, Pavao Mašić, na demiji u Zagrebu, a pogreb na Mirogo- gatstvo upućeno čovje- Facebooku se prisjetio svojega ju i misa zadušnica u zagrebačkoj kate- ku koji je bio autor trajno uzora i mentora, što su učinili i drali 1. rujna. vrijedne glazbe i iskreni mnogi drugi pripadnici i ljubite- vjernik na dugom putu lji glazbenog kruga. Predajem Pjesma stvorova glazbene predanosti. završne riječi upravo Mašiću koji je Klobučara, u privatnim Na komemoraciji u Muzičkoj akademiji, Put k druženjima i u oživljavanju nje- instituciji kojoj je profesor Klobučar po- Svevišnjemu gove glazbe, jako dobro upo- svetio desetljeća predanog pedagoškog znao: »Zvali smo ga Klobica, od rada, okupilo nas se mnogo. U Dvorani Doista, otišao je bogomda- milja, jer je bio sav tih, neprimje- Blagoja Berse šutjelo se dugo, onako u ni glazbenik, koji je upravo tan i samozatajan; drugi mu je polumraku, tek s fotografijom preminu- Svevišnjemu služio svojom nadimak bio Buxte, po Buxte- loga i svijećama na podiju te orguljama velikom nadarenošću, svira- hudeu, dakako, i toj sjajnoj vje- bočno, na kojima je orguljaš Pavao Ma- jući kao nedodirljivi majstor štini orguljaške improvizaci- šić zasvirao ulomke iz »Pjesme stvoro- na »kraljici glazbala« uzdižući je. Meni je posebno drago bilo va«, jednoga od Klobučarovih antologij- duše vjernoga puka u zagre- slušati fra Izaka Špralju u raz- skih opusa. Glazbeni doprinos dali su i bačkoj katedrali, crkvi sv. Iva- govorima s Anđelkom tijekom bariton Matija Meić i Ansambl Antipho- na, ili u bilo kojem drugom sveti- Orguljaške škole u Šibeniku, nus pod ravnanjem Tomislava Fačinija s štu svijeta u kojemu je nastupao, kad mu se onako nježno obra- izvedbama Klobučarovih skladbi, iskazi- ili pak zapisujući osobnu, ćao: ‘Anđele.’ Sad ostaje među ma duboke vjere i za autora tako karak- izvornu glazbu kojom nama po svojim djelima, a na teristične glazbene inventivnosti. Kolege je komunicirao Nebu će sigurno neka druga akademici, profesori Muzičke akademi- s izvođačima i društva, anđeoska, uveseljava- je, glazbenici, skladatelji, studenti, prija- slušateljima. ti svojim sekundama, kvartama telji i tek nekoliko obiteljski najbližih ljudi A u izvođe- i septimama!« pratilo je govore koji su evocirali Klobu- nju i sluša- čarov život i stvaralaštvo, njegovo preda- nju svi su 17 Studij kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu Što mogu studirati skladatelji? Od utemeljenja Muzičke akademije u Zagrebu (1921.), Kompozicija je organizirana kao studij koji traje pet godina Zgrada Muzičke akademije u Zagrebu

Piše: Dario Poljak hrvatski skladatelji čija imena nisu sve- studente, za razliku od nekih studija u dapače, sasvim je normalno reći ‘du’ dena na enciklopedijski (ili monograf- inozemstvu gdje to nije slučaj, pa profe- (ti) svima prisutnima, bez obzira na sta- ski) podatak, već su se njihova djela, sori ne mogu posvetiti dovoljno vreme- tus, što pridonosi otvorenoj atmosferi u tudenti i djelatnici Muzič- naprotiv, zadržala na koncertnim prona svim studentima«, kaže bivši pročel- kojoj se svačije mišljenje uvažava, ali i ke akademije u Zagrebu gramima hrvatskih (katkad i stranih) nik, red. prof. art. Zlatko Tanodi. Indivi- preispituje i opovrgava«. nesumnjivo uživaju u orkestara, ansambala i solista. Od ute- dualna nastava postoji i u inozemstvu,

BROJ 198, LISTOPAD 2016. svojim novim prosto- meljenja Muzičke akademije u Zagre- ali osim toga, studentica kompozicije Zanimanje za produkciju rima na Trgu maršala bu (1921.), kompozicija je organizirana Sara Glojnarić, koja trenutačno kom- Tita, a u sklopu zgrade kao studij koji traje pet godina, a među poziciju studira u Stuttgartu, kaže da Studij kompozicije u Zagrebu organizi- otvoren je i najnoviji koncertni prostor skladateljima koji su radili kao profesori, se svakoga tjedna organizira i svojevr- ran je u tri smjera: Kompozicija, Primi- Su Hrvatskoj — Koncertna dvorana osim Blagoja Berse, spominju se Krsto sna grupna nastava, »organizirana kao jenjena kompozicija i Elektronička kom- Blagoje Bersa. Od svih glasovitih glaz- Odak, Franjo Dugan, Milo Cipra, Boris forum, i od svakog se studenta očeku- pozicija. Međutim, postoje planovi da benika vezanih uz tu instituciju, čast da Papandopulo, Stanko Horvat, Stjepan je elaborirano mišljenje o temi o kojoj se se od akademske godine 2017./2018. po njemu ova zaista posebna dvorana Šulek, Marko Ruždjak i Milko Kelemen. raspravlja. Nitko se ne može sakriti (ali, segment elektroničke kompozicije pro- nosi ime pripala je skladatelju, prvom zanimljivo, nitko i ne želi) i na se taj na- širi na Glazbenu produkciju, kako na- profesoru kompozicije na svojedobno Usporedba s Njemačkom čin bruse kriteriji o umjetnosti. Također javljuje aktualni pročelnik, izv. prof. tek otvorenoj Muzičkoj akademiji, koji zbog prirode takve otvorene nastave, art. Vjekoslav Nježić: »To će biti modul je u naslijeđe ostavio cijelu katedru, a Studenti na satima kompozicije ima- studenti moraju biti upućeni u sve vrste koji će moći upisati ne samo studenti ona je danas dijelom Prvoga odsjeka ju individualnu nastavu, što ukazuje na umjetnosti da bi rasprava mogla biti kompozicije nego i drugih odsjeka. za kompoziciju i teoriju glazbe. Pročel- to da se poštuje tradicija još od osnut- sadržajna i s ciljem. Hijerarhija između Na tržištu rada postoji interes za takvo ničku dužnost obavljali su mnogobrojni ka. »Smatram da je to velika stvar za profesora i studenata ne postoji, obrazovanje, a u tome će nam pomoći

tudij kompozicije u SZagrebu organiziran je u tri smjera: Kompozicija, Primijenjena kompozicija i Elektronička kompozicija

Sara Glojnarić ima iskustvo 18 studiranja kompozicije u Zagrebu i u Stuttgartu BROJ 198, LISTOPAD 2016.

Redovni profesor Zlatko Tanodi podučava primjenjenu i elektroničku kompoziciju

i naručena oprema.« Postojao je niz pozicije ogleda se u nekoliko aspeka- Aktualni problem Muzičke akademije, modela upisa smjerova. Svojedobno ta. Najizražajniji aspekt je temeljita pod- pa tako i Prvoga odsjeka za kompozi- renutačni problem studija se smjer birao na upisu, poslije se upi- loga koja se od učenikâ (budućih stu- ciju i glazbenu teoriju, jest kvantitativni kompozicije u Zagrebu sivalo sve studente Prvoga odsjeka na denata) očekuje i prije upisa, a posli- nedostatak kadra, s obzirom na to da T isti smjer, pa su na drugoj godini bira- je se (iznova i temeljito učeći gradivo je zanimanje za studiranje kompozicije jest kvantitativni nedostatak li žele li studirati kompoziciju ili teoriju. koje se očekivalo na prijamnom ispitu) sve veće. Broj studenata odsjeka vari- Sada je studij integrirani preddiplomski predznanje obogaćuje i proširuje. Oba rao je od godine do godine pa se zna- kadra, s obzirom na to da je i diplomski, a smjer se bira na prvoj od pročelnika ističu važnost spomenu- lo dogoditi da je bio samo jedan stu- pet godina studija. Postoji i specijali- te »podloge«, a s njima se slaže i biv- dent u pet godina obrazovanja (toga se zanimanje sve veće stički studij elektroničke glazbe, koji nije ša zagrebačka studentica kompozicije, prisjetio i Zlatko Tanodi, koji je studirao samo za skladatelje, mogu ga upisati i Sara Glojnarić. Ona je tijekom studija u tijekom takvoga razdoblja), dok trenu- instrumentalisti. »Razlike među smjero- tačno kompoziciju na pet godina studi- Zagrebu »dobila poprilično solidnu te- vima, kad su u pitanju osnovni predme- ja polazi dvanaest studenata, kažu biv- orijsku podlogu iz diciplina kao što su ti, nisu velike«, ističe Vjekoslav Nježić i ši i sadašnji pročelnik. Vjekoslav Nježić harmonija, glazbeni oblici itd. To naža- nastavlja: »Studenti koji studiraju primi- objašnjava: »Svake godine primamo jenjenu i elektroničku kompoziciju pro- lost za studij u inozemstvu nije dovolj- pet studenata na Odsjek teorije glazbe laze sve što i studenti klasičnog izriča- no (ali pomaže!)«. Zanimljivo je da se u i dva studenta na Odsjek kompozicije. ja — pisanje za orkestar, instrumenta- Zagrebu na studiju kompozicije ne od- Toliki je naš kapacitet. Ako dobijemo ciju... Nisu nikako uskraćeni ili odvojeni vajaju nastava kompozicije i instrumen- odobrenje za zapošljavanje novih ljudi, od drugih drastično. Studij elektronič- tacije, kaže Vjekoslav Nježić: »Speci- to će se moći i proširiti.« ke glazbe ima veći fokus na elektronici, fičnost našega studija jest da ne od- a primijenjene kompozicije na praktič- vajamo instrumentaciju od kompozici- Prva skladateljica na MA nim vidovima, koji se nalaze u današ- je, što je jedinstveno i nije čest slučaj njim medijima. Međutim, svi dobivaju u inozemstvu. U nekim centrima u Eu- Ipak, od akademske godine isti temelj.« ropi to je odvojeno, ali mi težimo tome 2016./2017. profesori Prvoga odsjeka da kompozicija bude organski poveza- dobit će pojačanje. Na Akademiji će Temeljita podloga na s instrumentacijom. Netko mora ra- predavati i splitska skladateljica koja zviti i vlastitu instrumentaciju uz ono što je diplomirala u Zagrebu, Olja Jelaska. Specifičnost zagrebačkog studija kom- komponira.« »Danas raspolažemo većim brojem sati 19 BROJ 198, LISTOPAD 2016.

Zlatko Tanodi do prošle je godine obnašao dužnost pročelnika Odsjeka

koji se stvorio, tako da se Olja ukazala gmentima. Ono što dalje skladatelji like u Zagrebu studirati u novoj zgra- mo vrlo specifičan sustav za elektro- kao spas za uvećanu satnicu«, kaže rade tijekom studija jesu proširenja tih di: »Zavidim studentima koji studiraju ničku glazbu (Kyma), što se smatra vr- Vjekoslav Nježić. »Problem pri zapo- znanja, na primjerice stilsku harmoni- u novoj zgradi. U vrijeme mojeg studi- hunskim za učenje elektronike. Za pro- šljavanju u budućnosti bit će novi me- ju, na neke specifičnosti i vidove zna- ja većinu predmeta slušali smo u Be- dukciju, očekujemo opremu, tj. nove diji. Mislim da ćemo morati posegnu- nja koji se ne rade u srednjim školama.« rislavićevoj 16, koja doista nije bila in- uređaje koji su u samom vrhu glazbene ti za većim brojem vanjskih, gostujućih spirativna. Drago mi je što Akademija produkcije. U vezi s opremom, neke ra- profesora, naročito ako mislimo širiti Skladateljski poslovi ima novu zgradu, posebice novu kon- zlike između londonskog Abbey Roa- područje djelovanja u primijenjenoj i u certnu dvoranu. Tako reprezentativan da i našega studija neće biti. Međutim, elektroničkoj kompoziciji. Imamo dobre Zaposlenje studenata nakon studija u prostor otvara mnoge mogućnosti za najvažnije je da sve ostaje na ljudima. kontakte u Oldenburgu u Njemačkoj te Zagrebu najčešće ovisi o njima sami- studente, za koje se nadam da će biti Jedno je oprema, a drugo tko s njom u Hilversumu u Nizozemskoj, gdje se ma, a Zlatko Tanodi kaže kako »malot- iskorištene.« radi. Ono što nas očekuje od sljedeće već radi na takvoj vrsti skladanja.« akademske godine jest veliki korak nako može živjeti isključivo od komponi- prijed zbog opreme, pogotovo za stu- ranja. Kod nas je (u Hrvatskoj, op. a.) Omogućena komunikacija Prijemni ispit polaže se u četiri dana. dente elektroničke i primijenjene kom- Najprije se provjeravaju znanje i vje- takva situacija da se studenti najče- Zlatko Tanodi: »Glavna prednost koju pozicije. Mogućnost dolaska i samo- štine iz glazbenoteorijskih predmeta, šće zapošljavaju kao pedagozi ili pro- stalnog rada u zgradi velika je stvar za a na kraju prijemnoga ispita (budući) ducenti«. Vjekoslav Nježić dodaje: »Pe- vidim (u novoj zgradi, op. a.) jest omo- gućena komunikacija među studenti- studenta kompozicije. Stvari su se u studenti izvode ili reproduciraju svo- dagoška djelatnost prisutna je u svim mnogočemu pokrenule nabolje.« je skladbe pred komisijom. Trenutačni stupnjevima kurikuluma; tu je izdavaš- ma. Danas se skladatelji mogu susre- pročelnik Nježić ističe: »Mnogo pažnje tvo, glazbena produkcija, ali i posao sti na hodniku s kolegama koji treba- Veći broj studenata, zapošljavanje no- polažemo na glazbenoteorijske pred- aranžera.« Zlatko Tanodi ističe: »Stu- ju izvesti skladbu i pitati ih što će izve- voga kadra, vrhunski uvjeti rada — mete: harmoniju, polifoniju i solfeggio. dente se podučava ‘široko’ kako bi do- sti i kako to zapisati. Ta je komunikacija tako bi se ukratko mogao opisati smjer Pokazalo se da neki studenti imaju in- bili što šire znanje, ali specijalizacija ovi- jako važna.« O uvjetima u novoj zgradi kojim je od ove akademske godine teresantne kompozicije, ali zakažu na si o njima nakon studija.« izjasnio se i Vjekoslav Nježić: »Trudimo krenuo studij kompozicije na Muzičkoj stupnju pripremljenosti iz harmonije ili se imati najbolje uvjete i ono najkvalitet- akademiji u Zagrebu. Ono što nam pre- polifonije. Već se na prijemnom ispi- Nova zgrada svakako znači i nove (bo- nije i najbolje u Hrvatskoj, a i šire. Što ostaje jest pratiti rad studenata, ali i bu- 20 tu očekuje određena zrelost u tim se- lje) uvjete. Sara Glojnarić nije imala pri- se tiče elektroničke kompozicije, ima- dućih diplomiranih skladatelja. Razgovor u povodu gostovanja riječke violinistice 18. PagArtFestival, otok Pag (Pag, Novalja, Maje Veljak u Japanu Kolan, Mandre), 1. — 17. kolovoza 2016. Japansko–hrvatske veze Djela hrvatskih Japanka Wakana Takahashi Vondra je jedanaest godina boravila skladatelja u Hrvatskoj i tu je završila studij klavira, nakon čega se vratila u rodni Japan gdje nastavlja surađivati s hrvatskim glazbenicima Što su ovoga ljeta od hrvatske glazbe mogli čuti Pažani i njihovi gosti

Razgovarao: Ramiro Palmić stavak naše glazbene suradnje i prijateljevanja. natrag 18 godina na PagArtFestivalu (u po- Gdje ste nastupili? četku festival Paško ljeto) gostuju istaknuti glazbenici iz Hrvatske i svijeta. Ozbiljna glazba travnju ove godine Maja Koncert je održan u gradu Yachiyo, koji se na- predstavlja se u ozbiljnoj izvedbi za ozbiljnu Veljak, poznata riječka lazi u prefekturi Chiba, pokraj Tokija. Glazbeni publiku. Od prošlog ljeta ne održava se samo violinistica i pedagoginja život u gradu raznolik je i intenzivan, a mi smo u Pagu, nego i u Novalji i Mandrama, gdje je mlađega naraštaja te čla- svirale u komornom i akustičnom koncertnom održan prvi koncert klasične glazbe s nastupom gitarista Darka nica uglednoga gudačkog prostoru koji je bio ispunjen discipliniranim i za- UPetrinjaka. Djela hrvatskih skladatelja redovito su na programu kvarteta obitelji Veljak iz interesiranim slušateljima. Rijeke, priredila je zapažen solistički koncert u UJapanu, što je bio i povod našem razgovoru. Koja ste djela odabrali? Gostovanja naših umjetnika u Japanu nisu tako Program glazbene večeri bio je sastavljen česta. Kako ste došli do toga? od djela europskih autora različitih epoha, ali je središnje bilo djelo hrvatske glazbe. Kon- Japanka Wakana Takahashi Vondra boravi- cert smo počele stavkom Proljeće iz Četiriju la je jedanaest godina u Hrvatskoj i tu je za- godišnjih doba Antonija Vivaldija, a odmah za- vršila studij klavira, najprije na Visokoj školi za tim tumačile najveće djelo večeri, Proljetnu so- glazbenu umjetnost Ino Mirković u Lovranu, a natu u D–duru op. 26 Dore Pejačević (1885.– poslije na riječkom odjelu Muzičke akademije 1923.), nastalu 1909. godine, istaknute hrvat- Zagreb. Zajedno smo studirale i postale do- ske skladateljice koja je postavila temelje hr- bre prijateljice. Ona je u međuvremenu u Hr- vatskoj komornoj i koncertnoj glazbi. S po- vatskoj osnovala obitelj, udavši se za Hrvata. sebnom pažnjom i angažiranošću slušatelji su Prije nekoliko godina Wakana se s obitelji vra- pratili našu izvedbu Sonate ostvarene u tradici- tila u Japan i ondje osnovala vlastitu glazbe- onalnom trostavačnom obliku, djela zanosnih nu školu Marina Piano School (školu je nazvala tema, ljepote i mladenačkih nadahnuća pisana po Marini Ambokatze, poznatoj gruzijskoj u neoromantičnom stilu. U toj cikličnoj skladbi, pijanistici i pedagoginji, svojoj omiljenoj dugo- osim što su vrlo vješto iskorištene izvođačke godišnjoj profesorici klavira). Uz Wakaninu kla- mogućnosti violine (D. Pejačević je i sama svi- virsku suradnju nastupala sam u Hrvatskoj, pa rala violinu), u tematskoj razradi glazbenih sa- Filip Merčep i Nicolas Sinković me ona pozvala u Japan, da zajedno muzicira- držaja uloga klavira je važna i zahtjevna. Mo- mo, što je za mene bio veliki izazov, ali i lijep na- ram sa zadovoljstvom istaknuti da je Wakana PagArtFestivala, a tako je bilo i ovoga ljeta. Gitarist Srđan Bulat u svim segmentima interpretacije izveo je Tri trubadurske Stjepana Šuleka, Suitu mediteranu Željka bila moja sigurna i pouzdana su- Brkanovića i Muziku za gitaru Frane Paraća, na koncertima u cr- radnica te je pridonijela ukupnom kvi sv. Katarine u Novalji i crkvi sv. Frane u Pagu, 7. i 8. kolovoza. umjetničkom ostvarenju. Bile Kvartet Papandopulo nastupio je također u crkvi sv. Katarine u smo osobito motivirane i mislim Novalji (9. kolovoza) i zatim u crkvi sv. Luke u Kolanu, što je bio da smo ostvarile maštovito i krea- pionirski projekt koji se pokazao vrlo uspješnim i posjećenim. Velik tivno muziciranje, dostojno pred- broj djece u publici, od dvogodišnjeg uzrasta nadalje, s najvećom stavivši to vrijedno ostvarenje hr- je pažnjom i zanimanjem pratilo cijeli program koncerta koji je obu- vatske violinističke literature. hvatio i skladbu Pid Oblackom — 6 varijacija za kvartet saksofona Nakon stanke odsvirale smo Pre- — u prisutnosti autorice, mlade skladateljice Lane Janjanin. Djelo ludij i Allegro Gaetana Pugnanija je originalno napisala za gudački kvartet, a temelji se na jednoj u obradi Fritza Kraislera, Čardaš ukrajinskoj narodnoj pjesmi koju je čula u aranžmanu fantastične Vittorija Montija i Z domoviny vokalne (ukrajinske) skupine Mansound. Kad je profesor na sveuči- Bedřicha Smetane. Slušatelji su lištu zatražio da mu donese materijal koji osjeća da joj je »blizak« (iz naše interpretacije ispratili odu- djetinjstva ili jednostavno u srcu/duši), kako bi na temelju toga ma- ševljenim pljeskom. Na njihovo in- terijala radili na kompozicijskoj tehnici –sjetila se te pjesme za koju zistiranje izvele smo dva dodatka, kaže: »Nisam je slušala u djetinjstvu, ali pretpostavljam da se moja skladbu Trešnjin cvat Koichija Kis- slavenska duša pronašla u njoj i da mi je zato tako draga. Napravila hija i Bartokove Rumunjske ple- sam šest varijacija na temu. Kad su papandopulovci svirali djela sove. Time je bila završena ta ne- hrvatskih autorica na Festivalu hrvatske glazbe u Beču, pomislila svakidašnja i za mene vrlo atrak- sam kako bi to moglo funkcionirati i za saksofone — i jest.« tivna glazbena večer i moje dra- Crkva sv. Frane u Pagu bila je puna na koncertu udaraljkaša Filipa gocjeno estradno iskustvo. Merčepa koji je, uz gosta –kolegu Nicolasa Sinkovića — 12. kolo- Prema japanskom običaju, po- voza, u dodatku izveo Dijalog za udaraljke i živu elektroniku, njihovu sjetitelji su nakon koncerta ispunili zajedničku skladbu naručenu za ovogodišnje Osorske glazbene anketne listiće u kojima nisu kri- večeri. Filip Merčep objasnio je ideju skladbe: »Uglazbiti, harmo- li svoje zadovoljstvo, radost i sim- nizirati i ritmizirati artikulacije raznih europskih jezika.« Djelo se ra- patije prema tom efektnom glaz- zvija kao svojevrsno zanimljivo putovanje, kroz vrijeme i oko svije- benom događaju. ta. (HDS) Wakana Takahashi Vondra i Maja Veljak 21 49. Tribina mladih glazbenika 55. Koncerti u Eufrazijevoj bazilici u Poreču Darko Lukić, koju podupire HDS (3. srpnja — 26. kolovoza 2016.) Najbolja izvedba hrvatske skladbe Palanovićeva gitaristu Antunu praizvedba Ivekoviću Uz mnoštvo vrhunskih glazbenih doživljaja, publika je uživala u Od hrvatskih djela ocjenjivački sud proglasio praizvedbi festivalu posvećene skladbe Put zvijezda Dubravka je najboljom izvedbu skladbe Tri igre Borisa Palanovića Papandopula, izvedenu na recitalu 5. listopada 2015. povijesnom zdanju Eufra- Put zvijezda. Na koncertu ansambla Giocoso Piše: Višnja Požgaj zijeve bazilike, u produkciji String Quartet u suorganizaciji Austrijskog kul- glazbenoscenske djelat- turnog foruma, 26. srpnja nastupili su Sebasti- nosti Pučkog otvorenog an Casleanuna (violina), Teofil–Iustinian Todica rvatsko društvo glazbenih umjetnika u su- učilišta Poreč, već se 55 (violina), Adrian Stanciu (viola) te Bas Jongen radnji s Koncertnom dvoranom Vatrosla- godina održao festival (violončelo). va Lisinskog organiziralo je tijekom sezone klasične glazbe Koncerti u Eufrazijani. Pomnim 2015./2016. 49. Tribinu Darko Lukić s deset Uodabirom koncerata i priznatih umjetnika Na prvom koncertu u kolovozu, 5. kolovoza, koncerata održanih u Maloj dvorani Lisinski. predstavljaju se glazbena dostignuća doma- nastupili su bariton Giorgio Surian i Lana Bra- BROJ 198, LISTOPAD 2016. Nastupe mladih umjetnika pratili su sljedeći ćih i inozemnih autora, ističući pritom integritet dić, a četiri dana poslije gudačkim je orkestrom članovi žirija: Višnja Mažu- i važnost toga spomenika kulture pod zaštitom Splitski virtuozi ravnao violinist i dirigent Vladi- H ran (predsjednica HDGU– UNESCO–a, spajajući tako samo najbolje s mir Kosajenko. a), Višnja Požgaj, Goran najboljim. Osebujnim, vrhunskim interpretaci- Renesansni ansambl Marco Polo gostovao je Bakrač, Branko Mihanović, jama koje su postale programskom okosni- 12. kolovoza, dok je 19. kolovoza održana radi- Zlatko Foglar, Frano Đurović com Koncerata u Eufrazijani uz impresivna onica komorne glazbe Colluvio pod umjetnič- (predstavnik HDS–a), Ana gostovanja od 1962. godine, nastavlja se kim vodstvom Yurija Kota (klavir), Olivere Milić– Boltužić (predstavnica KD tradicija i kontinuitet kvalitete koji tome fe- Hirscher (viola) i Meinharda Hollera (violonče- Lisinski) i predsjednik žirija stivalu klasične glazbe daju život, cjelovitost lo). Program je nastavljen 23. kolovoza ljetnom Emin Armano. Članovi žirija i vrijednost. Ona nadilazi vrijeme — upravo školom gitare Rhapsody guitar uz posebnog imenovali su, a Upravni od- poput zidova i mozaika njezina jedinog doma gosta koncerta, gitarista Petrita Çekua, a za- bor HDGU–a potvrdio, izbor – Eufrazijeve bazilike. Visoko pokroviteljstvo vršio 26. kolovoza prvim nastupom novog an- nagrađenih. Ministarstva kulture Republike Hrvatske jasno sambla vrsnih glazbenika na hrvatskoj kulturnoj Nagradu Tribine Darko Lukić i temeljno ističe mjerodavnost i etabliranost sceni X Arte (Monika Leskovar, violončelo; Sre- dobio je pijanist Marijan Đu- toga jednog od najstarijih festivala klasične ten Krstić, violina; Dani Bošnjak, flauta; i Srđan zel (Imotski, 1990.) za recital glazbe u Hrvatskoj. Berdović, gitara i lutnja). U svakom slučaju, bilo održan 21. rujna 2015. s dje- U zdanju Eufrazijeve bazilike (na popisu UNES- je to porečko glazbeno ljeto vrijedno pozorno-

ć lima Franza Schuberta, Stje- CO–vih zaštićenih spomenika od sti. (JH) pana Šuleka, Bele Bartoka 1997. godine) tijekom srpnja i kolovo- rabri

H i Davorina Kempfa. Marijan za 2016. festival je obilježavao svoju Đuzel je nakon učenja u rod- visoku obljetnicu (55 godina) te uz izu-

ugomir nom Imotskom, Splitu i Za- zetne koncerte klasične glazbe publici T grebu diplomirao klavir na predstavio praizvedbu njemu posve- Antun Iveković Muzičkoj akademiji u Zagre- ćenog djela. bu u razredu Đorđa Stanettija, a studirao je i kod Jana Jiračeka u Beču, Dubravke Tomšić u Ljubljani i Aleksandra Madžara u Bru- Put zvijezda xellesu. Održao je više solističkih i komornih koncerata te osvojio nekoliko nagrada na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Prvi, najavni koncert Festivala prire- Nagradu za umjetničku suradnju dobio je pijanist Danijel Gašpa- đen je 3. srpnja u suorganizaciji Dvi- rović (Zagreb, 1988.) za pratnju sopranistice Tanje Ruždjak (Za- gradskog festivala u izvedbi skupine greb, 1988.) na koncertu održanom 22. veljače 2016. s djelima Responsorium iz Hrvatske, dok je 8. Franza Schuberta, Josipa Hatzea i Dore Pejačević. Nagradu srpnja festival 55. Koncerti u Eufrazija- HDS–a za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog skladatelja dobio ni svečano otvoren koncertom Hrvat- je gitarist Antun Iveković (Zagreb, 1992.), i to za skladbu Tri igre skog baroknog ansambla umjetničke Borisa Papandopula, izvedenu na recitalu 5. listopada 2015. uz voditeljice Laure Vadjon. Na koncertu djela Johanna Sebastiana Bacha, Manuela Marie Poncea i Agu- 15. srpnja imali smo prvi put priliku po- stina Barriosa. Nagradu KD Vatroslava Lisinskog dobio je Hrvat- slušati izuzetan tandem iz Praga: vio- ski klavirski trio osnovan 2014. (Anamarija Milić, violina; Petra Ku- linista Miroslava Ambroša i pijanisticu šan, violončelo, i Petra Gilming, klavir. Taj trio mladih zagrebačkih Zuzanu Amrboševu. Treći koncert, 22. umjetnica nastupio je na Tribini 2. studenog 2015. s djelima Borisa srpnja, festival je predstavio komorni Papandopula, Bedřicha Smetane i Petra Iljiča Čajkovskog. orkestar Acoustic Chamber Projecti- on, uz umjetničkog voditelja Dubrav- Svečani koncert nagrađenih sudionika 49. Tribine Darko Lukić ka Palanovića te koncert violinističkog održao se 16. svibnja 2016. u Maloj dvorani Lisinski, kad su mla- virtuoza Marca Grazianija. Za tu prigo- dim umjetnicima uručene nagrade te je izveden izbor iz natjeca- du, posebnu za to, 55. izdanje Festi- teljskog programa. vala, Dubravko Palanović skladao je tom prigodom praizvedenu skladbu 22 Eufrazijana kao koncertna pozornica 41. Osorske glazbene večeri (Osor, otok Cres, 17. srpnja — 21. kolovoza 2016.) Hrvatska glazba za ljetnu publiku Na svakom je koncertu bila zastupljena hrvatska glazba, bilo već poznata bilo tek praizvedena, a čulo se i više skladbi Josipa Štolcera Slavenskog (1896.–1955.) kojemu je u povodu 120. obljetnice rođenja festival bio posvećen Piše: dr. sc. Zdenka Weber val u Osoru vodio je do 2009. godine Ovogodišnje 41. Osorske glazbe- njegov utemeljitelj, nakon toga Beri- ne večeri održavale su se od 17. srp- BROJ 198, LISTOPAD 2016. slav Šipuš (2009.–2011.), potom Ivana nja do 21. kolovoza i obuhvatile su 15 ao i u svim dosa- Kocelj (2011.–2015.), a od 2016. za koncerata, prema odabiru umjetnič- dašnjim izdanjima umjetničkog je ravnatelja imenovan ke ravnateljice Ivane Kocelj. Nažalost, i 41. Osorske glaz- Branko Mihanović. Organizacijski dio iako su koncerti ignorirani u dnevnom bene večeri nasta- vodi Udruga OGV, čiji je predsjednik tisku i medijima, o njima je izvješćivao vile su programsku Matko Matija Marušić, utemeljiteljev jedino riječki Novi list iz pera Zdenka osmišljenost koju unuk. Zbog iznimnog doprinosa na- Šulca, a Večernji list objavio je tek je- je počeo njihov utemeljitelj Daniel cionalnom stvaralaštvu, festivalu je dan napis iz pera Branimira Pofuka, KMarušić (1931.–2009.). Naime, osni- 2011. dodijeljen status nacionalnog. koji uopće nije bio u Osoru, i o »mini vanjem ljetnog glazbenog festivala u OGV dakle već 41 godinu posebnu festivalu« Monike Leskovar objavio gradiću koji po lokalnoj samoupravi pažnju posvećuje hrvatskoj glazbi, tek nekoliko izjava onako »iz isku- pripada općini Mali Lošinj, iako se fi- naručuje nova djela, a unatrag više stva«. Sudionici festivala ostali su pri- zički nalazi na otoku Cresu, Marušić godina u središte pozornosti stavlja kraćeni za dnevnu pozornost javnosti. je zamislio glazbene svečanosti s ci- pojedine hrvatske skladatelje, što Za Cantus izvješćujem o ovoljetnoj ljem afirmiranja hrvatskog glazbenog uključuje izvedbe većeg broja djela iz berbi glazbe hrvatskih skladatelja na stvaralaštva, jednako baštinjenog njihovih opusa. Doista, zacijelo nema 41. OGV–u, jer je na svakom koncertu kao i onog tek zapisanog. Marušić hrvatskog skladatelja/skladateljice bila zastupljena hrvatska glazba, bilo je 1976. godine pokrenuo festival na- čije poneko djelo nije zazvučalo u već poznata bilo tek praizvedena, a zvan Osorske glazbene večeri (OGV) i Osoru, a anali festivala do ove godine čulo se i više skladbi Josipa Štolcera počeo organizirati koncertne nastupe bilježe 678 održanih koncerata, 223 Slavenskog (1896.–1955.) kojemu je u pretežito komornoglazbenih sastava. praizvedbe skladbi hrvatskih autora i povodu 120. obljetnice rođenja festi- Trajno privlačan turistima koji ljetuju 95 prvih suvremenih izvedbi djela hr- val bio posvećen. u Osoru i okolici i domaćinima, festi- vatske glazbe.

Prijatelji Monike Leskovar, Giuseppe Guzzo, violina, Giovanni Sollima, violončelo i Giuseppe Andaloro, klavir, praizvode Klavirski trio Davorina Kempfa 23 BROJ 198, LISTOPAD 2016.

Susanna Yoko Henkel, Danusha Waskiewicz, Monika Leskovar, Giovanni Guzzo, Giovanni Sollima i Aleksandar Milošev

Nepravedni tretman Zagrebu, a onda u Budimpešti (u ra- Eva Sedak, u bivšoj Jugoslaviji marna Košavić je uz pažljivo dinamički odmje- zredu Zóltana Kodálya, a surađivao je suradnica sa srpskim muzikologinjama renu pratnju gudača pokazao svu lje- Stavljanje glazbene ostavštine Josipa i s Belom Bartókom), da bi on nakon i beogradskim legatom Slavenski, na- potu i poetičnost međimurskim folklo- Štolcera Slavenskog u središte pozor- ratnih vihora 1914.–1918. studij zavr- stojala učvrstiti mjesto njegova stvara- rom inspiriranih pjesama iz riznice hr- nosti festivala, čiji su izvođači domaći i šio u »zlatnom« Pragu (učitelji Vítězslav laštva u korpusu hrvatske glazbe 20. vatskog novonacionalnog smjera me- strani, jednako kao i slušatelji, treba po- Novák i Josef Suk). Vratio se u hrvat- stoljeća i analitički osvijetliti visoke vri- đuratnog razdoblja. sebno pohvaliti. O Slavenskom su sta- sku metropolu željan osobnom vitalno- jednosti njegove glazbe. Za stručne je riji naraštaji zacijelo mnogo više znali šću iskonskog skladatelja sudjelovati u krugove u tome uspjela i njezine se po- Međimurski izvori i čuli od mlađih, jer je njegova glazba promicanju glazbene stvarnosti novo- stavke trajno citiraju. Pa ako je osor- bila zastupljenija u školskim programi- nastale države ujedinjenih južnih Sla- skom pažnjom stvaralaštvo genija hr- U Osoru je bilo moguće čuti još pet ma. Majski muzički memorijal u Čakov- vena, ali uskogrudni mentalitet zagre- vatske glazbene tvorbe s praga mo- sjajnih djela Slavenskog. Južnokorej- cu, posvećen slavnom sugrađaninu, bačke glazbene elite nije imao mnogo dernosti i novih suzvučja u 2016. godi- ska virtuozna violinistica Soyoung Yoon bio je medijski praćen i zbog dodjelji- razumijevanja. Osim toga, usudio se ni, vjerujemo u konsolidiranijim uvjetima izvela je uz pratnju poljskog pijanista vanja Vjesnikove nagrade Josip Štol- zasjati svojim izvornim glazbenim slo- hrvatske kulturne politike i vrednova- Marcina Sikorskog (19. srpnja) Slaven- cer Slavenski za najbolje djelo hrvat- gom Prvog gudačkog kvarteta na fe- nja hrvatskih autora koji su djelova- sku sonatu za violinu i klavir, op. 5, koja, skog skladatelja u tekućoj godini (na- stivalu suvremene glazbe u Njemačkoj, li izvan »nacionalne matice« dobilo na iako u jednom stavku, razlaže uzbudlji- grada se dodjeljuje i dalje, iako je Vje- na Glazbenim danima u Donaueschin- težini, inicijativu OGV–a valja još glasni- vu erupciju zvuka, ali i lirskih snatrenja, snik ukinut), a jedna je glazbena škola genu (1924.) te dobiti priznanja velikana je pohvaliti. kontraste precizno razrađene u inter- u Zagrebu nosila njegovo ime (sadaš- poput Schönberga i Schrekera i zainte- pretaciji inozemnih gostiju, dok je Treći Na svečanom otvorenju 41. OGV–a 17. nji Rudolf Matz). Za mladog pekarskog resirati uglednu izdavačku kuću Schott gudački kvartet izveden u sklopu »mini srpnja izveli su Zagrebački solisti i bari- šegrta rođenog u međimurskom glav- u Mainzu za objavljivanje svojih partitu- festivala« Monike Leskovar i njezinih ton Leon Košavić Pjesme moje majke nom gradu, čiju su osobitu nadarenost ra. Sve je to za poslovični »hrvatski jal« prijatelja (28. srpnja) kao tehnički sjaj- (kako mrzim tu sintagmu, a koliko je u za glas i gudače (uzorna obrada Tibo- za glazbu otkrili varaždinski znalci i pona izvedba klasičnog četverostavač- njoj bolne povijesne istine!) bilo previše. ra Szirovicze), antologijski ciklus Štol- taknuli njegovo školovanje, najprije u nog oblika, čije su sastavnice osebuj- Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu biva cera Slavenskog, i požnjeli dugotrajni ni karakteri, a melodijsko–harmonijska otpušten! Što mu preostaje nego otići pljesak publike u do posljednjeg mje- realizacija izvire iz »duha« tradicijske nali festivala do ove godine u »jugoslavensku prijestolnicu«, Beo- sta ispunjenoj osorskoj crkvi. Odlični glazbe, što sve biva oplođeno snagom bilježe 678 održanih grad, i ondje potražiti osiguravanje eg- mladi bariton Leon Košavić, proizašao autorova temperamenta i njegove vizi- A zistencije. Nažalost, nedavna mu je hr- iz razreda Giorgia Suriana na Muzičkoj onarske nadarenosti. Nezaboravnom vatska suvremenost to upisala kao kri- akademiji u Zagrebu, koji sigurno kroči se dojmila interpretacija Sonate za kla- koncerata, 223 praizvedbe skladbi men, glazbena škola u Zagrebu je pre- na međunarodnu opernu scenu, osva- vir koju je uvježbao mladi pijanist Aljoša imenovana, a Slavenski je u većem op- ja svojim tehnički sigurnim, intonacijski Jurinić i izveo 9. kolovoza. Adagio religi- hrvatskih autora i 95 prvih segu slavljen i izvođen još uglavnom pouzdanim i suptilno obojenim zapje- oso i Lento–Allegro pastorale stavci su na Majskom muzičkom memorijalu u vom, ali nadasve pak velikom muzikal- Sonate skladane 1924. godine i posve- suvremenih izvedbi djela hrvatske Čakovcu. nošću i spontanim osjećajem za frazu i ćene Svetislavu Stančiću, skladbe koja glazbe primjernu interpretaciju. Nježan i osje- svjedoči moju doktorsku tezu (dopusti- Suptilni zapjev ćajan u pjesmama Međimurje, kak si te mi ovaj osobni »izlet«) da su hrvatski lepo zeleno i Imala majka tri jedine kće- skladatelji u prvim desetljećima 20. sto- Dakako, svojim je izdanjima o Slaven- ri, a razdragan i energičan kad pjeva Tu ljeća nalazili rješenja sukladna europskom hrvatska povjesničarka glazbe za repu, tu za len i Raca plava po Dravi, skim stilskim značajkama harmonij- 24 skih i ritmičkih sloboda i novosti, koje izvorno lažna koncepcija postaje istini- OGV–a diptih je kontrastnih ugođaja, su bile utjelovljene u glazbenom impre- tom«. Pokušaj razumijevanja te socio- meditativnog prvog i plesno razigra- estival je inicirao nastanak sionizmu i rađajućoj se Novoj glazbi, loške kategorije kad i ne uspijeva, sva- nog drugog stavka, koji će zbog svo- pet novih djela, čiji su autori neovisno o izravnom iskustvu slušanja kako daje potvrdu o Dedićevu intelek- je nepretenciozne, ali svakako primjer- F glazbe mogućih vanjskih uzora. Nai- tualnom pristupu procesu skladanja. ne prilagođenosti mogućnostima gita- me, osobito su pentatonika, svojstve- Doista, novi je peterostavačni ciklus, re nalaziti zainteresirane izvođače. Na- Srđan Dedić, Davorin Kempf, na međimurskoj narodnoj glazbi, kao i u kojemu su pojedine cjeline označe- stup udaraljkaša Filipa Merčepa 11. ko- Viktorija Čop te Alfi Kabiljo, a stari načini i folklorne ljestvice, osloba- ne tek rimskim brojkama, slijed kon- lovoza ostat će zapamćen kao izuzetni đali od konvencija dura i mola, otvara- trastnih ugođaja i stanja, raspoloženja happening, zahvaljujući glazbeniku koji prvi put su se kao skladatelji jući nove mogućnosti melodijsko–har- i asocijacija, te različitih vertikalnih gu- se najprije u crkvi predstavio na marim- monijske fakture i oslobađajući sklada- stoća i horizontalnih digresija kojima bi izvedbom Bachove Prve suite za vio- predstavili udaraljkaši Filip teljski postupak od stega naslijeđenih tehničke i zvukovno–kolorističke zna- lončelo u G–duru, BWV 1007, a potom zakonitosti. A upravo je Slavenski, cr- čajke pojedinih glazbala, njihove kom- u vanjskim prostorima okupio stotine Merčep i Nicolas Sinković peći iz tradicijske glazbe rodnoga kraja binacije i osamostaljivanja, kao i ritmič- slušatelja, darujući im na setu udaralj- s jedne, te željan glazbene zvukovno- ke kombinacije i zakučatosti, iznjedru- ki bučne doživljaje ritmičkih eskalacija u sti bez zapreka s druge strane, para- ju dramatsku snagu. Cantus Ansambl djelima Bena Wahlunda i Iannisa Xena- digmatski, uzorni slučaj izvornosti au- pod ravnanjem Berislava Šipuša prai- kisa. Praizvedbom Dijaloga za udaralj- Paraća, Šipuša, Skendera i Jurja Sta- torskog glazbenog jezika. Dakle, bez zvedbu je profesionalno pripremio i za ke i živu elektroniku, kao rezultata su- huljaka želim na ovome mjestu samo epigonskih natruha, moderan i suvre- izvedbu bio nagrađen dugotrajnim plje- radnje s kolegom udaraljkašem Nico- reći kako je doista pohvalna tradicija men u vremenu stvaranja, a u osnovi skom, na očito zadovoljstvo nazočnog lasom Sinkovićem, koji je i opsluživao OGV–a i glazbenika koje festival pred- nacionalan i svoj. Aljoša Jurinić sjajnom skladatelja. izvore elektroničkog zvučanja, pred- je intuicijom isticao, prije svega u dina- stavio se mladi Merčep i kao skladatelj. stavlja kad je riječ o afirmiranju hrvatske glazbe. Pa ipak, pojedini koncerti, pri- mici i agogici, te značajke dosjetljivosti Talijanski virtuozi Naime, on i Sinković koristili su snim- i izumiteljskog duha, riječju genijalnosti ke rečenica na različitim europskim je- mjerice nastup klarinetista Domagoja Pavlovića s Triom 1887. (14. kolovoza) glazbe Slavenskog. Daljnji tijek festivala donio je još četi- zicima, semplirali snimljene zvukove i osmislili dijalog udaraljkaškog seta i te napose hrvatskog svjetski poznatog ri praizvedbe, od kojih će Klavirski trio BROJ 198, LISTOPAD 2016. O nepretencioznosti minijature za vio- kornista Radovana Vlatkovića s violini- Davorina Kempfa (Virje, 1947.), praizve- elektronički obrađenih izgovorenih rije- linu i klavir naslovljene Jugoslavenska stom Marinom Marasom i pijanistom den 30. srpnja u interpretaciji prijatelja či. Rezultat su udaraljkaške vratolomije pjesma i igra iz 1925. godine, koju su Danijelom Detonijem (18. kolovoza), Monike Leskovar (Giuseppe Guzzo, vi- u spoju sa snimljenim govornim ulom- izveli violinist Sho Akamatsu i pijanisti- koji su u svoje programe uključili četi- olina, Giovanni Sollima, violončelo, Gi- cima, što akustičnom doživljaju dodaje ca Petra Gilming (14. kolovoza) i nije pori skladbe, pa i više, hrvatskih autora useppe Andaloro, klavir), nedvojbeno i intrigantnost praćenja i razumijevanja trebno trošiti puno riječi, ali svakako je (Vlatković čak šestorice naših majsto- ući u trajni repetoar klavirskih trija koji što to ljudi Europom kazuju. I na kraju, zanimljivo da je to djelce, temeljeno na ra), pokazali su da inozemnim turistima traže novu a promišljeno ispisanu, ko- praizvedba minijature za rog i klavir Li- međimurskoj narodnoj pjesmi Modra imena hrvatskih skladatelja ipak ne go- munikativnu i duhovitu glazbu hrvatskih jeno poslijepodne Alfija Kabilja (Zagreb, djevojčica po bregu šetala, ružice bra- vore mnogo. Tako je odaziv publike bio autora. Tri stavka, Fantasia, Intermezzo 1930.), koju je Radovan Vlatković pred- la, 1926. godine objavio Schott, što go- ipak nešto manji. Programiranje koje i Danza, ne slijede oblikovno uvriježe- stavio 18. kolovoza, bila je »bombon- vori o zanimanju njemačkog izdavača mudro (lukavo) kombinira uključiva- ne konvencije klasičnog klavirskog trija, čić« u blues ugođaju, simpatičan po- za novosti koje je Slavenski emitirao »s nje velikana europske/svjetske glazbe a ipak sadržajno ne napuštaju tradiciju klon »plavih nota« jednog od najafirmi- Balkana« (o tome još treba mnogo toga ranijih hrvatskih skladatelja. s hrvatskim autorima stoga valja uzeti reći!!). I na kraju, izvedba Prvog gudač- prema kojoj se traže kontrastni ugođa- ji, melodijska dopadljivost, harmonijska u obzir. A o tome će se za iduće, 42. kog kvarteta, op. 3 sa stavcima Pjeva- Manje publike Osorske glazbene večeri morati brinu- nje i Igranje (tek jedna od varijanti toga slojevitost i ritmička raznolikost. Apar- tno harmonijsko događanje prvog, du- ti novoizabrani umjetnički ravnatelj fe- kvarteta), koji je Slavenskog 1924. go- O izvedbama skladbi Motovunjanina, stivala Branko Mihanović. Svakako do dine lansirao u svijet, a koji su u Osoru hovite asocijacije drugog i vatromet ritma, energije i radosti trećeg stavka, Jelića, Padovca, Papandopula, Mileti- novih glazbenih ugođaja i događaja u izveli članovi ansambla I Solisti di Pavia, ća, Bjelinskog, Lhotke, Odaka, Matza, ljeto 2017. godine u prelijepom Osoru! potvrdila je opravdanost posvećivanja kao i poigravanje odbljescima 41. OGV–a skladatelju čiju glazbu i stra- hrvatskog tradicijskog idioma, ni interpreti prepoznaju kao vrijednost. sve to predstavlja Kempfovo novo djelo kao rezultat iskonske Algoritamsko skladanje glazbeničke osobnosti, velikog stvaralačkog iskustva i želje da Već je koncert svečanog otvorenja 41. današnjim izvođačima predlo- OGV–a predstavio prvu ovoljetnu pra- ži partituru suvremene glazbe u izvedbu, narudžbu festivala, koju je kojoj je moguće uživati. Odlična skladatelj i profesor na MA u Zagrebu izvedba talijanskih virtuoza ista- Srđan Dedić (Zagreb, 1965.) zagonet- knula je navedeno pa je nazočni no i intrigantno naslovio Self–Fulfilling autor mogao biti zadovoljan in- Prophecies / Samoispunjavajuća pro- terpretacijom i pljeskom brojnih ročanstva za 14 glazbenika. Ugled- slušatelja. ni autor s diplomom iz razreda Stanka Horvata u Zagrebu i specijalizacijama Udaraljkaši u Strasbourgu, Amsterdamu i Tokiju, skladatelji dobitnik izuzetno važnih međunarod- nih nagrada i priznanja, čija djela izvo- Četvorica gitarista: Zoran Dukić, de brojni međunarodni orkestri, razvi- Petrit Çeku, Maroje Brčić i ja od 1991. i računalne programe za Tvrtko Sarić, praizveli su 2. kolo- algoritamsko skladanje. Takvi su po- voza Meditacije i Gambeloro za stupci, prema skladateljevu iskazu o kvartet gitara Viktorije Čop (Za- novom djelu, u osnovi glazbe koja se greb, 1979.), skladateljice iz ra- »programski« oslanja na pojam sko- zreda Željka Brkanovića na za- vjetko

van u Americi u radovima sociologa grebačkoj Muzičkoj akademiji i C Roberta K. Mertona, a koji Merton tu- autorice višestruko nagrađiva- irko mači kao »lažnu definiciju situacije koja nih komornih i orkestralnih dje- M izazivlje novo ponašanje prema kojemu la. Skladba nastala na poticaj Srđan Dedić uz Simfonijski orkestar HRT-a na otvorenju festivala 25 Tongyeong u Južnoj Koreji, 29. ožujka — 3. travnja 2016. Putopis iz zemlje mladih Izvještaj sa sudjelovanja na Svjetskim danima glazbe, u organizaciji južnokorejske sekcije Međunarodne udruge skladatelja suvremene glazbe (ISCM–a)

Piše: Viktorija Čop onu dobru?« , »Ne jedu li tamo pse?«, i gužvu na ulicama ne osjetite i ne vidi- ude starije dobi ne vidite »Tamo nitko ne govori engleski, to je te (svakako ne poput gužvi na bicikli- Annyong haseyo! (umjesto pozdrava i strašno!«, »Sva hrana je ljuta, prezači- stičkim stazama u Amsterdamu), ljude nigdje po nekoliko dana blagog naklona) Lj njena, svugdje ti stave onaj kimchi!«... . starije dobi ne vidite nigdje po nekoliko jer čine samo 7 % stanovništva, Uskrsne blagdane ove godine prove- dana jer čine samo 7 % stanovništva, la sam u dalekoj zemlji koja se sve do- Neporočni Korejci a uz to svi Korejci rade. Također, neko- a uz to svi Korejci rade, a i oni nedavno možda i ne bi našla na vrhu liko dana nismo vidjeli starije korejske popisa koji bi se u svrhu pisanja ovoga Nije nimalo lako sastaviti kraći pregled gospođe. To je možda zato što one u u dobi od 65 izgledaju kao da izvještaja mogao nazvati »Deset odre- dojmova zbog kojih oduševljava po- dobi od 65 izgledaju kao da im je 55 dišta koje želim posjetiti do kraja živo- djednako posjet glavnom gradu Se- ili čak 45 godina. Ne usudim se reći i im je 55 ili čak 45 godina ta«. Nekoliko mjeseci prije puta, po- ulu ili jednom od najjužnijih gradova, manje, no dobnu starost žena nije lako malo pod utjecajem predrasuda svo- odakle pogled seže do mnogobroj- odrediti, kao ni to tko je ljut, ljubomo- jih sugovornika, a vjerojatno i svojih, u nih otoka Istočnog kine- ran ili zao Korejac. Općenito, negativ- jednom trenutku pomislila sam kako bi skog mora sve do Ja- BROJ 198, LISTOPAD 2016. Japan ili Kina možda bili »zanimljiviji« ili pana, ali vrijedi spo- općenito »važniji« (a opet, ničim poseb- menuti bar nekoliko no i ničim određeno važniji) za nekoga zanimljivih činjenica. tko želi osjetiti i prvi put posjetiti Daleki Iako je to mnogoljud- istok. »Ideš u Južnu Koreju, mislim … na zemlja, napučenost

Skladateljski i životni partneri Vjekoslav Nježić i Viktorija Čop bili su u Južnog Koreji kao gosti Svjetskih dana glazbe (ISCM Wofld Music Days) 26 Uspjeh našeg mladog skladatelja na 7. Međunarodnom skladateljskom natjecanju Antonín Dvořák u Pragu Izvještaj laureata Osvrt iz prve ruke, iz perspektive višestruko nagrađenog osječkog diplomanda

Piše: Jurica Hrenić

Viktorija Čop nadahnula se korejskim tradicionalnim zmajskim bubnjem, pa možemo očekivati i neke nove skladbe pod tim utjecajem edmo Međunarodno skladateljsko natjecanje An- tonín Dvořák (7th International Antonín Dvořák Com- ne emocije teško je uočiti na licima tamošnjih predstava i različitih umjetničkih predstavlja- posers Competition) odaje počast uspomeni na ljudi pa se čini da svi žive životom ispunjenim nja (promocija), od 25. ožujka do 3. travnja, velikog češkog skladatelja Antonína Dvořáka i nje- zahvalnošću i međusobnim poštovanjem. Vje- uvršten je i festival World Music Days (Svjet- gova glazbena dostignuća te nastoji otkriti mlade, rojatno je lako »osjećati se dobro« u zemlji u ski dani glazbe) koji organizira ISCM (Međuna- talentirane skladatelje i prenijeti im naslijeđe slavnog kojoj sve blista od čistoće, osjećaja za prak- rodno udruženje skladatelja suvremene glaz- skladatelja. Ove godine na natjecanju su sudjelovala 24 natjecatelja BROJ 198, LISTOPAD 2016. tičnost, suvremenosti pobrkane u urbanizmu, be, najveće takvo u svijetu), tijekom kojega se Siz 14 zemalja, od kojih sam ja prvi put predstavljao Hrvatsku u ka- često i šarmantno uz tradicionalne objekte s izvode isključivo djela suvremenih autora Za . tegoriji juniora. Natjecanje u dvije kategorije prema dobi kandidata predugačkim viškovima kabela zapetljanih na festival koji je ove godine održan s podnaslo- (prva kategorija od 18 do električnim stupovima (unatoč tome u cijeloj vom Sounds of tomorrow, organiziran je na- 23, a druga kategorija od zemlji imate besplatni bežični internet) i sve to tječaj na koji je pristiglo petstotinjak skladbi 24 do 33 godine) podi- u doba godine kad su trešnje i kamelije u pu- iz cijeloga svijeta: svaka od 60 zemalja člani- jeljeno je u dva kruga. U nom cvatu. Lako je steći dojam da ne posto- ca poslala je odabir od nekoliko predloženih prvom krugu natjecanja je ni poročni Korejci (pušenje je zabranjeno, skladbi, a međunarodni žiri odabrao je 67 ra- šesteročlani žiri iz Seula a glasni, alkoholom uveseljeni građani nigdje dova. Na koncertu posvećenom djeci i mladi- odlučuje o skladbama se nisu mogli vidjeti), iako se svi najviše vole ma (Music for Children) 31. ožujka azijsku pre- pristiglim na raspisani družiti uz obrok koji prati sok od ginsenga ili mijeru doživjela je moja skladba Makapaka za natječaj. Odabrane 24 čaj »s okusom kukuruza« (kava im nije omilje- solo klavir, kao odabrana hrvatska predstav- najbolje skladbe omo- no piće, a kruh i kolače ne jedu). Spremnost nica ove godine na tom festivalu. Skladbu je gućuju njihovim sklada- da pomognu potrebitom (izgubljenom) turistu izveo ugledni njemački pijanist Michael Meyer. teljima prolazak u drugi i srdačnost kojom to čine ostaje zapamćena Uz skladatelje i ostale »glazbene stručnjake i krug. U drugi krug pro- čak i kad zaista ne govore engleski, a vi mo- znalce« koji su na festival stigli iz gotovo sva- šao sam sa skladbom rate među mnogim brodovima u luci bez ijed- kog kutka našega planeta, koncert su s jed- Concerto grosso za nog natpisa latiničnim pismom odlučiti koji je nakim uzbuđenjem pratili mnogi mladi, među trubu, klavir, udaraljke i onaj »koji vozi do otoka Jangsado« (...) Iako se njima i više skupina djece predškolske dobi. tamburaški orkestar koja Svečana ceremonija dodjele nagrada 1. kolovoza u već sada doima da bi takav popis mogao biti ili Moram iskreno priznati da smo i mi »stariji« je praizvedena na mojem praškom Rudolfinumu: Jurica Hrenić prima nagrade kratak pa površan ili predug, svakako ću pam- tijekom koncerta s jednakim oduševljenjem autorskom koncertu u titi ponosne i domoljubne Korejce koji bi mi se pratili dječju »posvećenost«, koncentraciju i Osijeku i Koprivnici. Bila uz nikad intonativno upamćeni pozdrav naklo- nikad dotad viđenu euforiju zbog nazočnosti je predmet mojega di- nili gdje god bih se pojavila! na takvom događanju. plomskog rada pod mentorstvom prof. Davora Bobića na Umjet- ničkoj akademiji u Osijeku. Grad glazbe Ugodno druženje Drugi krug natjecanja održao se u Pragu na Praškom konzervatori- Iako danas poznat po različitim glazbenim do- Između mnogih strukovnih druženja, okuplja- ju od 25. do 29. srpnja. Kandidati podijeljeni u dvije skupine (juniore gađanjima, po izvozu kamenica kao i po naj- nja (gradonačelnikov poziv na ručak u tradici- i seniore) imali su zadatak u pet dana napisati dvije skladbe na za- dužem podmorskom tunelu i najdužoj žičari u onalni restoran, gdje su nam svima bosonogi- dane teme iz glazbene literature. Cijelo natjecanje upravo je poseb- zemlji, koja vozi do vrha obližnje planine, prima objasnili da između ostalog jedemo pileti- no po tome što skladatelji imaju kratak rok, ograničene uvjete rada je samo dvadesetak godina bio bi Tongye- nu, a u što smo svi mi ozbilno sumnjali i bez i određeni raspored za skladanje. Od zadanih dviju skladbi, jedna ong »običan« ribarski gradić s »ostacima« voj- naročitog znanja iz anatomije životinjskih vrsta skladba morala je biti stroga forma (fuga, passacaglia, kanon ili va- ne baze. — ptica) i tribina uz poznata lica (Amerikanac rijacije), a druga je bila slobodnog tipa. Skladbe su mogle biti vokal- koji zna za zagrebački Biennale, rakiju i Plavac ne, instrumentalne ili vokalno–instrumentalne, a instrumentacija je Južnokorejski grad Tongyeong proglašen je u mali — sve »veeeery good!«), nova skladatelj- bila također dana na izbor kandidatima. Kad petoga dana natjeca- prosincu 2015. godine »gradom glazbe« pod ska lica (francuska sekcija ISCM–a), ostali su nje završava, skladatelji prijavljuju napisane skladbe o kojima odlu- UNESCO–vom zaštitom, a sljedeće godine mi u pamćenju i drugi koncerti festivala. Bili čuje žiri (ovaj put iz Praga, a među članovima žirija su unuk i prau- slavi se stota obljetnica rođenja poznatog ko- su to fascinantno muzikalni i pedantno pripre- nuk slavnog skladatelja, Antonín Dvořák III. i IV.). rejskog skladatelja Isanga Yuna, zahvaljujući mljeni nastupi ansambala i orkestara, izvrsni u Svečana ceremonija dodjele nagrada održala se 1. kolovoza u kon- kojemu je taj grad postao poznat u svjetskim izvođenju glazbe, sve jedan bolji od drugoga. certnoj dvorani Rudolfinum, gdje je dodijeljeno 14 nagrada, među razmjerima i zahvaljujući kojemu se u gradu Svi predstavljeni na festivalu zastupali su ve- kojima su prve tri nagrade u kategorijama juniora i seniora, te još svake godine održava međunarodni glazbe- ćinom područje Azije, npr. Orchestra Enseble osam posebnih nagrada. Sa skladbom Divertimento za gudački ni Tongyeong international music festival, je- Kanazawa (Japan), Changwon Philharmonic orkestar dobio sam nagradu za najbolju slobodnu skladbu, dok dan od najuglednijih i najpoznatijih na područ- Orchestra, Hong Kong New Music Ensemble, sam skladbom New World Variations osvojio nagradu za najbolju ju Azije. Gyeonggi Philharmonic Orchestra, Ansan City glazbu temeljenu na temama Antonína Dvořáka i naposljetku drugu Choir i Incheon City Chorale. Unutar niza od trideset koncerata, plesnih nagradu u kategoriji juniora. 27 Ženski mini ciklus na Štajerskom glazbenom festivalu styriarte Kako pišu velike kćeri

no što se posebno istaknulo Tri koncertne večeri skladatelje. festival je posvetio u djelu Pink Pyjamas (PP: ženama i različitim Živjela sloboda! BROJ 198, LISTOPAD 2016. O vezama ženâ s glazbom, for Aleksandra) Mirele Ivičević a među skladateljicama Tema ovogodišnjega izdanja od kojih su naručene styriarte bila je sloboda, odnosno nesvakidašnji je tretman glasa koji moto Viva la libertà — znakovita re- skladbe bila je i naša čenica ispunjena društveno–po- je, u ovome slučaju, imao zadatak Mirela Ivičević litičkim potencijalom s jedne, ali i Piše: Martina Bratić referencijalnim umjetničkim zna- iznijeti — tišinu čenjem s druge strane. Poziv na punokrvno uvažavanje različitosti, osobnog i individualnog, kao i živo- astao najprije ta pod egidom bezgranične slobo- pod nazivom de — kako svatko od nas želi. Isti Štajerski festival je poziv u prvome finalu uz srča- kulture, a danas nu zdravicu svijetu poslao i Mozar- — styriarte: Šta- tov Don Giovanni, nastojeći upravo jerski glazbeni okove društvenih uzusa ostaviti po festival, ostvario se 1985. kao rezul- strani. Ntat višegodišnjega napora kulturnih institucija i uz pomoć »najvećega Takav »slobodni« (ili oslobođeni?) sina Graza« — Nikolausa Harnon- styriarte tri koncertne večeri po- courta, koji je tim angažmanom svetio je ženama i različitim veza- nastojao djelovati što bliskije gradu ma ženâ s glazbom. Prva, pod na- u kojemu je odrastao. Od početka zivom The March of Women, pred- je Festival imao snažan historijski stavila je glazbu skladateljice, diri- pristup u svojoj programskoj kon- gentice i važne figure iz reda engle- cepciji, pojačan i Harnoncourtovim skih sufražetkinja — Ethel Smyth, osobnim traganjem za povijesnom dok je druga večer, La femme, c’est autentičnošću. Od tada se styriar- moi, okupila glazbene uspješnice te etablirao kao važno mjesto za snažnih i dojmljivih ženskih likova iz strateško pozicioniranje Štajerske, glazbene literature poput Bizetove ali i Austrije unutar suvremene Carmen ili Weillove Jenny. glazbene produkcije. Iako u prvih šest godina zamišljen kao godiš- Velike kćeri nji festival posvećen pojedinačnim skladateljima, beziznimno stupo- Krunu takve, manje ili više uspješ- vima europske povijesti glazbe, ne, tendencije prezentiranja »žen- počevši od Bacha, zatim Mozarta, skog udjela« u polju i prostoru Beethovena, Schuberta i drugih, glazbene povijesti i produkcije, či- od 1992. godine, s ponešto iz- nila je upravo treća večer, okrenu- mijenjenom upravljačkom i pro- ta sadašnjosti i, prirodom stvari, gramskom strukturom, ali i dalje najsubverzivnije potencirana. Već s Harnoncourtom kao »zvijezdom je i njezin naslov — Große Töchter, vodiljom«, styriarte se okrenuo kon- opcrtao svoj teren djelovanja, refe- ceptu mota kao svoje teme. Na taj rirajući se na političku odluku mije- se način dodatno proširio domet i njanja teksta austrijske himne, kad polje programske koncepcije toga se 2011. godine odlučilo da se stih metitsch

važnog međunarodnog glazbenog »domovina velikih sinova« preinači K Mirela Ivičević u razgovoru s voditeljem koncerta na Štajerskom festivala, koji je do danas ugostio i u »domovinu velikih kćeri i sinova«

glazbenom festivalu styriarte u Grazu erner 28 mnogobrojne priznate glazbenike i (Heimat großer Töchter und Söhne). W Pet se praizvedbi, narudžbi Festiva- plan iznio koncept igre i neopterećeno- prirodno usložnila i intenzivirala u dalj- la, nastavilo na prošlogodišnje izdanje sti pravilima, gdje su osjetna teatarska nje pokušaje da se materijalizira vrisak. ao uvod u svaku od pet »ženskoga doprinosa«, kad je pet istih dimenzija, igračke kao izvori zvuka te, Sopranistica uporno pokušava, dovo- skladateljica napisalo djela na temu primjerice, pjevanje svirača, na najbolji deći publiku u stanje nervoze i grča, Kpraizvedbi, organizatori smijeha. Ove su se godine autori pro- način otjelovili moto Viva la libertà. da bi se osjećaj rasplinuo u još jednom grama odlučili poigrati (pa i zaigrati, bez neuspjelom nijemom kriku koji izvo- su zamislili visokoproducirane Trois Chansons Tristes Angelice Ca- ozbiljnijih posljedica) ženskim temama di violina. Treća je cjelina gotovo kao stelló odlučile su se za glazbeno naj- u glazbi, odlučivši se za pitanja rodnih glazbenu temu uzela glasne uzdahe u videouratke koji bi činili dio čišći od izričaja, samo se naslovom pozicija unutar glazbenih i glazbeničkih ritmičnoj smjeni usklika straha i otpu- hvatajući za narativ i izvanglazbeno, u praksi. Dupkom popunjena prenami- štanja, jasno aludirajući na to da najgo- prezentacije skladateljica naizgled bestaktnom kretanju medi- jenjena tvornička dvorana Helmut List re tek predstoji. Umnožavanje, ubrza- tativnih zvučnih sklopova. Uz poneki poslužila je i tu večer kao jedna od se- vanje i repeticija poslužili su kao motor i njihovih viđenja rodnih istrošeni dodatak kao zvučanje vodom dam lokacija koje je jednomjesečni fe- u dramatskoj izgradnji finala, a posve- ispunjenih staklenih čaša, Castelló opozicija i strategija stival zauzeo. mašnja tišina, zatim ustajanje svirača je, tematskome zastranjenju unatoč, oslobađanja

zni glazbeno–scenski kolaži slabih ko- hezivnih svojstava, prezasićeni bez- brojem izvanglazbenih asocijativnih elemenata u kojima je glazbi tek gdje- kad dano prostora i pažnje. Tekst, fotografija, gluma, kostimi, literarni i povijesni predlošci i narativi popularne kulture, u te su dvije skladbe odnijeli primat, otvorivši bezbroj (za tu prigodu) izlišnih BROJ 198, LISTOPAD 2016. pitanja. Koncert posvećen Velikim kćerima čini vrijedan doprinos ženskome sklada- teljstvu i temama koje ono postavlja (ili posljedično otvara). Također dodatno dobiva na važnosti kad je riječ o usije- canju i smještanju u tradicionalni prostor, koji je i nerijetko opterećen velikim (muškim) povijestima i kanonima. Ipak, metitsch doza dodatnog opreza i višestruko i vi- K erner W Solisti i vokalni solisti Festivalskog orkestra styriarte

i njihov prodoran Silnice pop–kulture predstavila glazbeno zrelu i zaokruže- vrisak zapečati- nu formu, snažno podsjećajući na to li su taj ozvukov- Kao uvod u svaku od pet praizvedbi, da je njezin jezik prije svega — glazba. ljeni teror i trau- organizatori su zamislili visokoprodu- mu. Osim pomno cirane videouratke koji bi činili dio pre- Posveta Aleksandri Zec i uspješno razra- zentacije skladateljica i njihovih viđenja đenog suodnosa rodnih opozicija i strategija oslobađa- Mirela Ivičević s djelom Pink Pyjamas glazbe i njezinih nja; međutim, poslužili su kao kontra- (PP: for Aleksandra) bila je posljednji izvanjskih temat- produktivan prinos temi ženske parti- od vrhunaca večeri, što je gromogla- skih čvorišta, ono cipacije, vrativši se reiteraciji stereotipa snim pljeskom popratila i brojna pu- što se posebno blika. Posvećena Aleksandri Zec, tra- metitsch i rodnoga esencijalizma. Snimljene u istaknulo u dje- K sex–shopovima, na odjelima s kuhinj- gično stradaloj dvanaestogodišnjoj lu Mirele Ivičević

djevojčici koja je, zbog srpskoga pori- erner

skim potrepštinama i predmetima za nesvakidašnji je W uređenje doma, skladateljice su odre- jekla svojega oca, 1991. godine nasil- tretman glasa Uz Mirelu Ivičević (druga po redu) na koncertu Velikih kćeri praizvedbama su se da bile upitane o vlastitim skladatelj- no ubijena puškom zajedno s rodite- koji je, u ovome ljima (prethodno oteta iz obiteljskoga predstavile skladateljice Angélica Castelló, Manuela Kerer, Belma Bešlić-Gál und Maria skim putovima i tendencijama, uz bezi- slučaju, imao Gstättner znimno inputiranje najtvrdokornijih rod- doma, kasno navečer, odjevena samo zadatak iznije- nih stereotipa. Rezultat svake prezen- u svoju ružičastu pidžamu). Autorica je ti — tišinu, po- upozorila i na osobno poistovjećivanje tacije ponajmanje se, dakako, doticao unutrenost i sve ono što zvuk u svojoj šestrano sagledavanje problema us- glazbe i osobnoga, priču potpuno pre- s nesretnom djevojčicom, tada približ- biti — nije. Tu su gesta i instrumentaci- postavljaju se kao ključni u promišljanju usmjerivši na opća mjesta ne sasvim no iste dobi kao ona. Uvjetno podijelje- ja odigrale znatnu ulogu, a fantastična društveno–političke realnosti i glazbe- dalekosežnih rasprava o rodu i spolu na na tri cjeline, skladba Mirele Ivičević sopranistica Theresa Dlouhy, koja se ne produkcije. Od posebne je važno- što ih u ovom vremenu proizvode silni- glazbena je ilustracija kobne prosinač- premoćno isticala tijekom cijele veče- sti stoga, o čemu nam svjedoče i »žen- ce pop–kulture. ke noći ‘91., s komornim ansamblom ri, u rijetkim je, ali impresivnim vokalnim ske tendencije« ovogodišnjega styriar- kao egzekutorima i sopranisticom kao istupima iznijela svu ingenioznost skla- tea (i dalje) razmišljati o strategijama Večer je otvorila Maria Gstättner s dje- glavnim likom. Zloslutni nemir, iritiraju- dateljičine ideje. lom windmills (Vjetrenjače), u kojemu ća repeticija instrumentalnoga plana i prezentacije, tematskim uokvirenjima je rodnu razliku markirala na jezičnoj pjevačica koja uporno pokušava izusti- Nažalost, preostala dva djela — skla- i diskurzivnim reperkusijama koje (još razini. Kolažnoga pristupa i uz snaž- ti i najmanji ton, ali ne može — dio su dateljicâ Manuele Kerer i Belme Beš- uvijek) osjetljiv teren ženskoga stvara- nu dramatsku viziju, windmills je u prvi prve slike, čija se dramaturgija sasvim lić–Gál — pokazala su se kao konfu- nja donosi. 29 Premijera baleta Petar Pan Brune Bjelinskoga u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

BROJ 198, LISTOPAD 2016. Koliko su odrasli zapravo djeca Upravo je krokodil najbolji indikator koji pokazuje koliko su gledatelji (premijerna, mahom odrasla publika!) zapravo djeca koja se žele veseliti, samo ako im kazalište za to da priliku

Piše: Jagoda Martinčević Za stare i mlade Ples u zraku nih dječaka. Sve ih predvodi srčani Pe- tar Pan šarmom zračećeg a spretno- U svakom slučaju, Petar Pan Bjelinskog Prije 50 godina za zagrebačku prai- šću plesa izvanrednog Kornela Palinka, rvatsku glazbe- iz dragocjene majstorove scenske obi- zvedbu Bjelinski je sam napisao libre- idealnog svim svojim talentima upravo noscensku baštinu telji stvaralaštva za najmlađe iznimno je to o Petrovim dogodovštinama u suza lik naslovnoga junaka. baš i ne viđamo uspjelo djelo koje je oduševljeno gleda- sretima s gusarima, Indijancima i vila- često na našim la i inozemna publika. Baš kao i opera ma, a sada se u taj libreto umiješao i Kazališna ljepota pozornicama. Uto- Pčelica Maja te baleti Pinocchio i Ma- Giorgio Madia, dodavši tom poslu još liko je važniji potez čak u čizmama, i Petar Pan u autorovu i koreografiju, režiju i oblikovanje svje- Okružuju ga redom: očaravajuća, po- baleta Hrvatskoga narodnoga kazali- stvaralaštvu dotiče, ali i prelazi granice tla, kako bi u društvu sa suradnicima malo zlobna, ali silno ljupka Zvončica Hšta u Zagrebu koje je na samom kraju koje dijele glazbu na onu za odrasle i (scenografom Kinsunom Chanom, ko- Catarina Meneses, do suza komičan protekle sezone, 30. lipnja, posegnulo onu za djecu i po tome je upravo balet- stimografkinjom Adrianom Mortelliti, a Kapetan Kuka George Stanciu, preza Petrom Panom Brune Bjelinskog. no djelo toga vrsnog majstora donekle osobito s redateljem zračnih scena Ra- krasan indijanski par Rieka Suzuki i Doduše, to djelo, nastalo i praizvedeno slično onome Čajkovskog, čiji su baleti nom Arthurom Braunom) što atraktiv- Guilhermo Gameiro Alves, troje zaigra- prije pola stoljeća, možda i ne pripada podjednako prihvatljivi i jednima i dru- nije oblikovao priču. I doista, na sceni ne djece zbog kojih Petar sve to i radi, baštini u užem smislu, osobito zato što gima. Odabir iz kanonske literature za HNK–a u Zagrebu do sada se još nije Iva Vitić Gameiro, Gianmarco Beoni i prvi hrvatski balet Jela Bele Adamo- mlade engleskoga književnika Jame- letjelo i plesalo u zraku, kako se to radi Adam Harris i napokon legendarni kro- vića nitko nije vidio još od praizvedbe u ovoj predstavi, na veliko veselje gle- sa Matthewa Barrieja o dječaku koji ne kodil koji je progutao sat, a čiju golemu, potkraj 19. stoljeća, pa ipak važno je u dateljstva koje bez daha prati sve što želi odrasti i njegovu društvu izgubljenih izvrsno skulptorski izvedenu spodobu kontekstu recentnoga izvodilaštva koje se zbiva i »gore« i »dolje«. Pritom valja dječaka, posve je na tragu Bjelinskije- vješto pokreću Denis Rubinić i Hrvoje već desetljećima »vrti« tek dva naslova: posebno istaknuti da Giorgio Madia Vidović. Upravo je krokodil najbolji in- va autorskog senzibiliteta koji je često Baranovićevo Licitarsko srce i Lhotkina ni u jednom trenutku nije pretjerao sa dikator koji pokazuje koliko su gleda- neopravdano označen tek kao »vedar Đavla u selu. zračnom akrobatikom koja bi bila sama telji (premijerna, mahom odrasla publi- i prpošan«, a zapravo duboko u nutrini sebi svrhom, a sve drugo što se tiče ka!) zapravo djeca koja se žele veseliti, a sceni HNK–a u Zagrebu nosi i sjetu i tugu nekih izgubljenih ili ne- režije i koreografije oblikovao je s izni- samo ako im kazalište za to da priliku. dohvatnih stanja o kojima Bjelinski zbo- mnom muzikalnošću i stalnim plesnim Uostalom, možda i poanta ove pred- do sada se još nije letjelo i ri i u svojim ponajboljim ciklusima pje- događanjem koje se vješto koristi kom- stave ide u prilog onima koji bi, pogo- N sama, kao što su Bez povratka, Pjesme binacijom klasike i modernog izriča- tovo u današnjem vremenu, u kazalištu plesalo u zraku, kako se to radi za bezimenu, Gitanjali i dr. Točno je da ja. Često opterećujuća pantomima na radije gledali malo više ljepote i radosti je temeljni ugođaj njegove baletne glaz- baletnoj sceni svedena je ovdje na mi- umjesto ružnoće koja ih ionako očeku- u ovoj predstavi, na veliko veselje be optimističan, što je ponajprije pove- nimum, ali su zato majstorski izvedeni je odmah nakon izlaska s predstave; u zano sa sadržajima sretnog završetka, karakteri likova, svaki zanimljiv i uvjer- svakodnevici politike, medija i siromaš- gledateljstva koje bez daha prati no kao i svaka bajka, tako i ovaj Petar ljiv, a svi zajedno ulančani u bajku koju tva (duhom i novčanikom)... no to je već Pan nosi i pritajene strahove, nesigur- bismo i sami rado proživjeli. I tako se neka druga priča, ponajprije rezervira- sve što se zbiva i »gore« i »dolje« nost, mnogobrojne upite o dobru i zlu, scenom kovitlaju pitoreskne skupine na za današnje kazališne estetičare i što u konačnici rezultira bogatstvom komično plašljivih gusara, koketnih, po- teoretike koji nikako da se slože u pi- emocionalnoga svijeta i autora i njego- malo broadwayskih vila, dostojanstve- tanju treba li kazalište baš uvijek biti zr- 30 vih odabranih junaka. nih Indijanaca i osobito dirljivih izgublje- calo života ili se od njega očekuje bar oanta predstave ide u prilog onima koji bi, Sjećanja na povijesni koncert hrvatske glazbe Ppogotovo u današnjem vremenu, u kazalištu radije gledali malo više ljepote i radosti umjesto »Čudo« 1916. godine! ružnoće koja ih ionako očekuje odmah nakon Događaj koji je prije točno sto godina uzburkao glazbeni Zagreb izlaska s predstave; u svakodnevici politike, medija i siromaštva (duhom i novčanikom) Piše: Jagoda Martinčević ma nedvojbeni trag u našoj glazbi, no i danas možemo postaviti pitanje koliko su doista uspjeli opstati u recentnome izvodilaš- valevrijedna posve- tvu koje je općenito prema starijim hrvat- ta mladih hrvatskih skim autorima vrlo škrto, osim ako nije riječ skladatelja (Ivana Kiš, o kakvoj okrugloj obljetnici. Do danas je Mirela Ivičević, Tomi- nedvojbeno najbolje prošla grofica Pejače- slav Oliver, Ivan Josip vić koja se među muškim kolegama naš- Skender i Ivan Končić) la s prvim klavirskim koncertom u povijesti povijesnom koncertu iz 1916. godine, o hrvatske glazbe, a i današnje joj vrijeme ide Hčemu smo čitali u 196. broju Cantusa (tra- na ruku barem što se tiče izvođenja i sni- vanj 2016.), nedvojbeno zavređuje i malu manja njezina komornog i klavirskog opu- dopunu o događaju koji je 5. veljače prije sa, baš kao i Franjo Dugan stariji, čija dje- točno sto godina uzburkao glazbeni Za- la i danas često izvode naši orguljaši. Kre- greb. Tada je to bio Prvi simfonijski koncert šimir Baranović ostao je uglavnom prisu-

mladih hrvatskih skladatelja, kako piše na tan kao autor Licitarskog srca, jednog od BROJ 198, LISTOPAD 2016. izvornom plakatu, održan u Kraljevskom dvaju poznatih hrvatskih baleta (uz Đavla u zemaljskom hrvatskom kazalištu u Za- selu Frana Lhotke), ali i upamćen kao mož- grebu pod ravnanjem Fridrika Rukavine. Kritika i glazbena javnost nazvala ga je »povijesnim« i s tim je epitetom ponovljen 55 godina poslije s dirigentom Borisom Papandopulom. Tadašnji mladi skladatelji bili su Krešimir Baranović s Koncertnom predigrom, Boži- dar Širola kao autor Notturna, simfonijske pjesni za sopran i orkestar, Franjo Dugan stariji s djelom Simfonijski andante, Sveti- slav Stančić sa Simfonijskim scherzom, Dora Pejačević bila je autorica Koncerta za klavir i orkestar op. 33, a Antun Dobronić skladatelj simfonijskoga portreta Karneval. Kao solisti nastupili su sopranistica Katica Program Fran i pijanist Svetislav Stančić, uz oper- Povijesnog ni orkestar koji je u to vrijeme povremeno koncerta izvodio i simfonijsku glazbu. 1916. povremena ilu- vorazredni alat, Kritična masa zija kako bi gleda- a danas i iskustvo. da najuspješniji ravnatelj opere HNK–a u telji mogli mirno usnu- Vodio je orkestar pre- Koncert je doista bio povijesni, s obzirom Zagrebu. Antuna Dobronića danas se go- ti makar do sljedećeg Mađarski baletan cizno i temperamen- na okolnosti u kakvima je u razdoblju na- tovo ne izvodi i poznatiji je kao ideolog na- jutra?! Kornel Palinko kao tno, oblikujući raznovr- kon Zajca bila hrvatska glazba, ali nije bio cionalnoga smjera kojem će se poslije pri- Petar Pan sje očeve glazbe u svoj generacijski jer je dobna razlika od najsta- kloniti i Gotovac, baš kao i Božidar Širola Sinova punini njezinih melodič- rijeg autora, Dugana starijeg, do najmla- koji je, unatoč velikom i vrijednom opusu, poznatiji kao autor prve cjelovite povije- incijativa kih i ritmičkih ljepota. Iznenađujuće đega, Stančića, dosezala čak 21 godi- je koliko Bjelinskijeva orkestracija i nu! No u toj 1916. uspjela se stvoriti »kri- sti hrvatske glazbe. I naposljetku Svetislav Važnost i značenje ove predstave neka instrumentalna rješenja i da- tična masa« autora koja se nakon proboja Stančić, na povijesnome koncertu i autor i valja u prvom redu zahvaliti inicija- nas zvuče suvremeno, a ipak su Bersina Ognja (1905.) i Hatzeova Povrat- interpret ostaje zapisan u memoriji tek kao tivi dirigenta Alana Bjelinskog koji prihvatljiva i onima koji preferiraju ka (1911.), a prije pojave Jakova Gotovca, legendarni profesor klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu! se, zajedno sa skladateljevom su- isključivo klasični zvuk. Bruno Bje- s pravom mogla prozvati avangardom ta- prugom, pijanisticom Ljerkom, već linski bio je i ostao naš klasik 20. dašnjega hrvatskog glazbenog vremena. Razloge današnjeg neizvođenja navede- godinama skrbi o očevoj ostavšti- stoljeća, ali s individualnim rukopi- Bilo je to vrijeme neusporedivo s bilo kojim nih skladatelja ostavit ćemo za neku drugu ni. S punim pravom, kad to već ne som koji nikad nije kalkulirao, a ni u daljnjoj povijesti, a i sadašnjosti hrvatske zgodu, ponajviše zato da ne kvarimo ugo- rade oni koji bi trebali, a neprijepor- koketirao s »modernim«, samo da klasične glazbe jer su se u svim dolazećim đaj obljetnice i lijepu gestu današnjih mla- na je činjenica da glazbe Brune bi bio ukorak s vremenom ili da bi razdobljima okupljale generacije srodne dih autora, odnosno organizatora prošlo- Bjelinskog ima premalo u današ- se, ne daj Bože, svidio onima koji kako po godinama, tako i po raznim autor- sezonskog koncerta HRT–ova ciklusa Baj- njem izvodilaštvu. No osim inicija- su u njegovo vrijeme krojili puteve skim afinitetima i smjerovima. sić u 8. Možda tek još citat iz Jutarnjeg li- tive, golemu je ulogu odigrao Alan moderne glazbe, i to bez prava pri- sta od 6. veljače 1916. (u potpisu E. Sch.): Bjelinski kao umjetnik, dirigent ka- ziva! Zbog toga je njegova glazba Grofica Pejačević »Jučerašnju večer u zemaljskom kazalištu rizmatične osobnosti koji je nasli- i opstala, i ma koliko je rijetko da- možemo označiti rođenim danom nove jedio ne samo obiteljske glazbe- nas slušali, ostat će i generacijama Petorica autora i jedna skladateljica povi- epohe u kulturnom životu hrvatske nam ne talente nego im je dodao i pr- koje dolaze. jesnoga koncerta ostavili su svojim opusi- domovine… Pričinja nam se čudom!« 31 U povodu 110. obljetnice rođenja Borisa Papandopula Glazba kao sloboda Kakav je veliki maestro bio kao osoba u svakodnevici

Piše: Erika Krpan bio kao osoba u svakodnevici pa se pi- ve nas je manje koji osim glazbe čuvamo u sjećanju tam ne bi li u povodu obljetnice valjalo »Mrzim kad je nešto u kvadratu, kad je govoriti upravo o tome. i njegov lik, osobu, šarm kojim je plijenio pozornost ukalupljeno. Volim živu muziku, pa ma- S kar i nije tako dobro izvedena, s loši- Samo iz jednog razloga: kako bi se te ljudi s kojima je radio i prijateljevao jim pjevačem, ali s onom notom nepo- uspomene pridružile otpornosti njego- srednosti i ponesenosti, s tragom im- ve glazbe na vrijeme i prolaznost, koju provizacije iz srca. Uopće, volim boju vrijeme imanentno sadrži, i time osigu- i ritam u glazbi i, kao neki slikar, bojim rale što dulje pamćenje. Jer sve nas je sve što ikako mogu, lepršavo i če- manje koji osim glazbe čuvamo u sje- sto sentimentalno, prepuštajući ćanju i njegov lik, osobu, šarm kojim je se svojoj stvaralačkoj intuici- plijenio pozornost ljudi s kojima je radio ji. Jer muzika je nešto slo- i prijateljevao. Svjesna da se toplina sje- BROJ 198, LISTOPAD 2016. bodno, ona je produkt ćanja jedva može prenijeti pisanom ri- slobode u čovjeku.« ječju, ipak ne mogu odoljeti mislima o (Papandopulo u Vje- toj prividno jednostavnoj i skromnoj, a sniku oko 1975.) u biti složenoj osobi, koja je s jednakom ljubavlju i zanimanjem dijelila obrok, Početkom godine, kakvu šalu ili odlazak u kino, čiji je bio 26. veljače, na- strastveni poklonik, kao što je bezizni- vršilo se stotinu mno zadržavala za sebe mišljenja o lju- i deset godina dima, njihovim postupcima i djelima. otkako je rođen Boris Papando- pulo, jedan od Disciplina svakodnevice rijetkih hrvatskih skladate- Očaravalo me kako se u prividnoj jed- lja za čiji opus nostavnosti sjedinjuju strastveni odnos ne jenjava ne samo prema glazbi nego i prema ži- zanimanje votu s disciplinom svakodnevice koja je pa se sto- gotovo beziznimno ponajprije pretpo- ga čini kao stavljala rad, a sve je drugo moglo sli- da je stal- jediti nakon toga. Kao da je intenzivno no među radno jutro trebalo izbaciti svu kreativ- nama, pri- nu energiju prikupljenu tijekom noći. sutan na »Ponekad ne mogu spavati od glaz- način koji be u glavi«, kazao mi je jednom. Ta se je jamač- glazba tijekom ranih jutarnjih sati izlije- no u primi- vala na notni papir, bez potrebe njezi- slima svakog na autora da je provjerava, korigira ili autora jedna mijenja. Gotovo nikad nije bilo nacr- od glavnih že- ta, preliminarnih bilješki. Jednom upi- lja kojom ispra- tan kako to da partituru uvijek ispisuje ćuju svoje djelo bez prethodnih priprema, odgovorio je u život: da postoji da »nema potrebe, čujem kako to treba i kad njegova autora zvučati«. Ili: »... moja je uobičajena prak- više ne bude. sa da odmah pišem cijelu orkestraciju. Mnogi rade upravo obratno, ali meni takav postupak više odgovara, jer imam Životna vedrina odmah cijelu sliku.« Kakva je to tajna koja pre- Promijenio se jedino rukopis. U mladim mošćuje desetljeća, sti- godinama uredan, jasan, ispisan sitnim love, kvalifikacije kojima se notnim krasopisom, postajao je tijekom nadahnuće želi pretopiti u vremena, zbog sve slabijeg vida, sve definiciju, životnu vedrinu u stil, veći, ispisivan flomasterima u intenziv- umijeće u eklektičnost? nijim bojama. Prebirući po kronikama i zapisima koji su ga u javnosti pratili za Koloristička života, čita se mnogo pohvala, instrumentacija poneka kritička misao, ali rijetko i nešto o tome kakav U prosudbama različitih karaktera i op- 32 je Boris Papandopulo sega izrečenim u hrvatskim glazbenim kronikama nikad se njego- dvorani Vatroslava Lisinskog pod more obilježilo važan dio njegova vo stvaralaštvo nije procjenjivalo ravnanjem Pavla Dešpalja mae- opusa. Ipak, o sebi je govorio kao inovatorskim. Čak obratno: drža- stro nažalost nije dočekao. Usli- o Zagrepčaninu. Međutim, kad je lo ga se — i još uvijek je tako — jedila je samo dva dana nakon o Zagrebu bila riječ, uvijek je sta- skladateljem koji je eklektički, ali što je preminuo. novita doza gorčine, naznaka ni- s idejama, ukusom i vrhunskim kad do kraja raščišćenog odno- umijećem prebirao po blagu pri- Aristokratski šarm sa sa zagrebačkom sredinom, kupljanom kroz stoljeća glazbe, pratila njegove komentare. Ne- umjetničke, ali i tradicijske bašti- Mnogobrojne su anegdote obilje- koliko je puta napuštao Zagreb i ne. Valja međutim i u ovoj prigodi žile njegov život. Sve beziznimno uvijek je bila posrijedi neka vrsta podsjetiti da unutar takve klasifi- svjedoče o aristokratskom duhu sukoba s profesionalnim okruže- kacije ipak ima prostora za pod- i šarmu kojim se kretao svojom njem. Podjednako 1935., kad se sjećanje na, primjerice, karakteri- svakodnevicom i komunicirao s odselio u Split, jer u Zagrebu ni- stike Papandopulove instrumen- okolinom. kako nije dobivao prigode stati za tacije, osobito izrazite kolorističke pult orkestra, kao i 1946., kad mu specifičnosti koja je važno obi- Jedna od meni dražih dogodi- la se poslije televizijskog snima- je glasoviti sud časti odredio ka- lježje njegova rukopisa i svoje- znu od nekoliko mjeseci zabrane vrsni je novum u hrvatskoj glaz- nja njegova portreta u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Pri- javnog djelovanja jer je u vrijeme bi prve polovice 20. stoljeća, po- rata bio dirigent i direktor Opere tom na sredstva kojima je gradio sutne su bile gospođe iz njegova najužeg kruga. Ljubazna taj- HNK–a u Zagrebu. Možda je i oš- glasovirski slog: od raspolaganja tra i neugodna polemika koja se klavijaturom, ukidanja taktne crte nica ponudila je prijevoz u grad. Maestro se nasmiješio: »Hva- još potkraj 1933. mogla pratiti na u ranim skladbama, do križanja stranicama beogradske Pravde s ruku…, a nadasve na primjenu la vam najljepša, ali ništa ne trebam. Cijeli je moj harem tu i brine Krešimirom Baranovićem, tadaš- uzoraka tradicijske glazbe kojima njim direktorom Opere u Zagre- se služio isključivo slijedom njiho- se za mene.« I bilo je tako. Ge- bu, bila neka vrsta otponca nje- BROJ 198, LISTOPAD 2016. vih melodijskih i ritmičkih značaj- stom istinskoga gospodina pre- puštao se brizi ljudi koji su ga vo- govu nezadovoljstvu okolnostima ki, preobražavajući ih prema vla- u kojima je djelovao. Polemika je stitu nahođenju i potrebama, ra- ljeli i pritom bio pažljiv, uvijek zainteresiran za razgovor u kojemu nastala zbog kritike koju je Pa- sterećen apriornog nastojanja da pandopulo uputio ravnateljstvu citiranjem folklornih uzoraka afir- je sudjelovao, ali nikad nametljiv. Opere u povodu gostovanja sta- mira nacionalni identitet. Unio je Tako se odnosio prema svemu, novitog Bena Bardija, glazbenika u hrvatsku glazbu i osobit odnos pa i prema vlastitoj glazbi, nerijet- neobične i dinamične biografije prema obliku — nazvala sam ga ko zaboravljajući gdje mu je koja (povijesne bilješke o njemu go- u nekoj prigodi patchwork obli- partitura i držeći pritom da to nije vore kao o osobi višestrukih zani- kom — unutar kojega su pojedi- osobito važno jer on uvijek može manja, ali više korepetitora nego ni dijelovi uvijek usklađeni s cjeli- stvoriti nešto novo. Godine 1930. opernog dirigenta s iskustvom) nom na način koji otvara brojne napisao je za svoju majku, glaso- mogućnosti rezova i novog sa- vitu sopranisticu Maju pl. Strozzi, — prema Papandopulovu mi- stavljanja a da oblik u cjelini uvijek Pjesmu ljubavi, ciklus od pet pje- šljenju slabog dirigenta. Svakako funkcionira. sama za sopran i klavir na tek- je činjenica da on sam nikad nije stove iz Pjesme nad pjesmama. polemizirao s kritikom, ma kakva Sve su to samo primjeri. Daljnje Dvije je instrumentirao 1939. za ona bila. Pamtim tek razgovor u bi nabrajanje u ovoj prigodi odve- sopran i simfonijski orkestar. Sre- povodu 60. obljetnice umjetnič- lo predaleko. dinom osamdesetih zainteresira- kog rada kad je na upit o kritici la sam Igora Kuljerića za te pje- tek rekao: »Više puta je čovjek Voljena djela sme i on ih je snimio sa Simfonij- prisiljen da se malo obrani, da si skim orkestrom Radio Zagreba ne da po glavi tancati. Ako vam Neka je svoja djela volio više od i solisticom Ivom Hraste Sočo. netko pametan piše, dobro, nek’ drugih. Među njima su, primje- Posjetivši maestra u Tribunju, vas kritizira. Ja mislim da možete rice, Kvintet za klarinet i gudački ponijela sam presnimku želeći čovjeku sve reći, ali važan je na- kvartet s jednim od najljepših po- da posluša izvedbu. Slušao je čin na koji se što kaže.« laganih stavaka koje je ikad napi- vrlo pažljivo i na kraju se zamislio, sao, koji je osobito voljela njegova uz komentar: »Čuješ, znam da je I poslije je nastojao ostati izvan majka. Volio je i operu Sunčani- moje, ali da me ubiješ ne znam Zagreba: 1946. kad je preuzeo ca. Teško mu je bilo prihvatiti da što je to.« mjesto direktora opere u Rijeci, ni jedna od opernih kuća u Hr- 1948. kad odlazi na isti položaj vatskoj nije bila spremna staviti Gorčina Zagreba u Sarajevo te 1953. kad se ope- to djelo na repertoar. Posebno se tovano nije dao nagovoriti na po- estom istinskoga to odnosilo na zagrebačku Ope- Neizmjerno je volio more. »Odu- vratak u Zagreb pa odlazi opet u ru. Kad se 1989. počelo s obno- vijek sam sanjao o moru, a kad Rijeku. Za svih tih godina nekoliko gospodina prepuštao su ga puta tadašnji visoki i najvi- G vom drugoga čina opere — čijoj sam jednom na njega došao, se partituri izgubio svaki trag — ono me zauvijek osvojilo. Svoje ši politički uglednici — prema nje- se brizi ljudi koji su ga bio je uistinu sretan, iako neza- najljepše godine proveo sam u govu vlastitu svjedočenju — po- dovoljan što će naposljetku doći Splitu, Rijeci i Opatiji gdje godi- zivali u Zagreb pa je znao samo voljeli i pritom bio pažljiv, samo do koncertne izvedbe. Za nama živim i gdje mislim doče- nakratko boraviti u Zagrebu, ali obnovu drugog čina bio je, daka- kati kraj. Upravo u Opatiji upo- tvrdoglavo je i uporno ustrajao uvijek zainteresiran ko, najprije zamoljen on sam, ali, znao sam vrijednosti istarskog u tome da u Zagreb može doći očekivano, odbio je ponudu uz folklora, bogatstvo čakavštine i samo na gostovanje i da nikakva za razgovor u kojemu komentar: »Ja ti bum rajše napi- nepresušno vrelo inspiracija koje trajna aktivnost ne dolazi u obzir. I sal nekaj drugo!« I tako je zadatak more i folklor mogu umjetniku održao je riječ. Došao je u Zagreb je sudjelovao, ali nikad dopao Mladena Tarbuka koji ga pružiti«, kazao je jednom Ivi tek da bi se oprostio sa životom nametljiv je obavio akribično i svjestan od- Kiriginu, novinaru Novog lista. na mjestu gdje ga je kao dvogo- govornosti. Izvedbu u Koncertnoj Neosporno je da je na neki način dišnji dječak i počeo. 33 Muzej Mimara, 9. veljače 2016. Glazba za drugi svijet Ciklus Sfumato Zbora HRT–a (tematska cjelina HRT Glazba vodi te u drugi svijet) donio izvedbu Papandopulovih Dodolica i Podnevne simfonije

Piše: Višnja Požgaj goda da se predstave rijetko izvođena vom dionicom soprana. Zanimljivo je cappella. Opsežna je to vokalna sim- djela velikog majstora bogata i uzbud- da su se u ovoj najnovijoj izvedbi po- fonija oblikovana kao cjelovit stavak u ljiva opusa. Dodolice, pučki obred za novno udružili maestro Kranjčević i pi- obliku fantazije, »mozaika raznorodnih, bor HRT–a je 9. veljače sopran, djevojački zbor i klavir op. 27 janist Vladimir Krpan, a uz ženski zbor nerijetko kontrastnih zvukovnih ugođa- u Muzeju Mimara obilje- (na tekstove pučke lirike iz prve knjige HRT–a nastupila je mlada sopranistica ja u kojima se promišljeno i vješto izmje- žio 110. obljetnicu rođe- zbirke Narodnih pjesama koje je skupio Antonija Dunjko, studentica četvrte go- njuju pjevani i govoreni stihovi prekidani nja hrvatskog skladate- Vuk Stefanović Karadžić) i Podnevna dine solo pjevanja na Muzičkoj akade- dojmljivo izrađenim vokalizama i ono- lja Borisa Papandopula simfonija za četiri solista, recitatora i miji u Zagrebu. Potpuno je zadovoljila matopejama«. Izvedba je bila na viso- (1906.–1991.) koncer- mješoviti zbor a cappella, na stihove virtuozne zahtjeve teške dionice, koju je kom profesionalnom nivou, kao iznimni tom iz ciklusa Sfumato. Bila je to pri- Miroslava Krleže, ponovno su tim po- skladatelj namijenio svojoj majci, legen- doživljaj glazbene i pjesničke apoteoze Z vodom zaživjeli na koncertnom podiju. darnoj sopranistici Maji Strozzi, koja je podnevu i suncu, zahvaljujući soprani- Dirigirao je maestro Vladimir Kranjčević, sudjelovala na praizvedbi 1933. u Lju- stici Moniki Cerovčec, mezzosoprani- nekadašnji šef–dirigent Zbora HRT–a, i bljani uz Zbor slovenskih učiteljica, sina stici Martini Gojčeti Silić, tenoru Doma- od znalačkim i dojmljivim danas čest i drag suradnik, koji je ta Borisa za klavirom i dirigenta Srećka goju Dorotiću, bas–baritonu Marku Mi- djela već izvodio i snimio na nosaču Kumara. mici, recitatoru Draganu Despotu i izvr-

BROJ 198, LISTOPAD 2016. ravnanjem maestra P zvuka, ali dijelom s drugim izvođačima. snom Mješovitom zboru HRT–a, koji je Vladimira Kranjčevića dostojno Dodolice je Papandopulo skladao u Apoteoza podnevu prvi put izvodio tu partituru. Pod zna- mladosti 1932., kad je bio dirigent Hr- lačkim i dojmljivim ravnanjem maestra je predstavljen zahtjevan, ali vatskog pjevačkog društva Kolo u Za- Podnevnu simfoniju Papandopulo Vladimira Kranjčevića dostojno je pred- grebu. Narodni obred zazivanja kiše je, prema vlastitim riječima, posvetio stavljen taj vrlo zahtjevan, ali nadasve nadasve impresivan program skladatelj je uobličio u četiri stavka u »Akademskom zboru Ivan Goran Ko- impresivan program dviju reprezenta- kojima se vokalni slog i klavirska dio- vačić i njegovu sjajnom maestru prof. tivnih Papandopulovih vokalnih partitu- dviju reprezentativnih nica neprestano prepliću i nadmeću, Vladimiru Kranjčeviću«. Na predložak ra. Jedina primjedba mogla bi se uputi- od lirskog početka, preko zaigranosti istoimene poeme Miroslava Krleže, to ti akustički neprikladnom prostoru atrija Papandopulovih vokalnih Allegra i skercoznog Presta do odmje- zrelo djelo skladano je 1980. za če- Muzeja Mimara, u kojem su forte dijelo- partitura. renog, uzvišenog završetka s dojmlji- tiri solista, recitatora i mješoviti zbor a vi zvučali prenaglašeno.

Vladimir Kranjčević uz soliste i Mješoviti zbor HRT-a 34

MAKK 2016 oglas Cantus 240x280.indd 1 10/20/16 7:16 PM BROJ 198, LISTOPAD 2016.

MAKK 2016 oglas Cantus 240x280.indd 1 10/20/16 7:16 PM Obljetnice: 120. godišnjica rođenja Josipa Štolcera Slavenskog Politikantstvo oko Religiofonije Naziv djela smetao je raznim političkim ideologijama. Skladateljev njemački nakladnik Schott dolaskom nacionalsocijalizma nije želio tiskati djelo zbog stavka Židovi

Piše: Jagoda Martinčević simfonijski orkestar, djelo koje je pod fiji Josip Štolcer Slavenski autorica dr. la približiti svjetskim događanjima, da- naslovom Balkanska simfonija praizveo Eva Sedak ističe da je naslov vjerojatno nas je u hrvatskom izvodilaštvu gotovo u Beogradu 1928. Lovro pl. Matačić, a odabrao sam autor »da bi izbjegao jed- nepoznat. Ono što koncertna publika ožda su mlađim koje je već sljedeće godine dva puta nu od mogućih razina problema koje poznaje u opetovanim izvedbama tek naraštajima, a u Berlinu izveo Erich Kleiber. Iz Berli- je ova skladba potakla«. Kao Simfonija su dvije skladbe: zbor Voda zvira i Pje- mislim dakako na je Balkanofonija krenula u istoj go- Orijenta pojavila se u Zagrebu i 1973., sme moje majke za alt i gudački kvar- BROJ 198, LISTOPAD 2016. na čitatelje na- dini na veliki put pa su je tako slušali u na Dubrovačkim ljetnim igrama 1974. tet, uz povremene izvedbe nekog od šega Cantusa, Varšavi, Hamburgu i Nürnbergu; 1939. i ponovno u Zagrebu 1983., taj put četiriju gudačkih kvarteta. U opusu s već pomalo u Parizu i Londonu, a potom i u Juž- izvorni naslov bio je sramežljivo zatvo- više od 170 skladbi iznimno su vrijedna dojadile povjestice koje mi stariji upor- noj i Sjevernoj Americi te u Japanu. Bila ren u zagradu! Za ovu obljetničarsku djela koja se rijetko izvode, poput Sla- Mno »guramo« ne bismo li podsjetili na je i ostala Štolcerovom najizvođenijom prigodu dirigent Tarbuk vratio je djetetu venske sonate za violinu i klavir, Sona- neke, po našem mišljenju, važne i vri- skladbom. pravo ime, a time i dostojanstvo koje je te religiose za violinu i orgulje, Koncer- jedne glazbene osobnosti i događaje iz Religiofonija odavno zavrijedila. ta za violinu i orkestar ili Balkanofonije povijesti hrvatske glazbe? Možda? Ali Problem naslova za simfonijski orkestar… dok se među neka, jer kako kaže otrcana izreka: Tko Loptanje glazbom naslovima koje čitamo u popisu djela ne poznaje vlastitu prošlost, taj nema ni No Religiofonija je od početka donosila dragocjene monografije dr. Eve Sedak budućnosti. I stoga se ovaj put učinilo uglavnom nevolje. Osim što je samom Zanimljive autorske opaske zabilježe- nalaze i takvi koje bismo itekako rado važnim sjetiti se obljetnice Josipa Štol- koncepcijom skladba izmaknula bilo ne su na autografu partiture. Na na- danas čuli kako ih je Štolcer oblikovao. cera Slavenskog, skladatelja za kojega kakvoj religijskoj primisli uskoga znače- slovnici piše »Ex oriente lux!« (Musique Primjerice Muzika za orkestar (Harmo- će neki ustvrditi da upravo s njim po- nja, štoviše, naslovi i motivika stavaka is super religion)!, a na poleđini korica nije i disharmonije) — Muzika 36 (prai- činje hrvatska moderna glazba. Oko Pogani, Židovi, Budisti, Kršćani, Musli- je vizionarska poruka: »Često izvođe- zvedena u Baden–Badenu 1936.; izve- te bi se kvalifikacije opet »neki« možda mani, Muzika i Pjesma životu i radu ja- nje ove moje simfonijske kantate opa- i htjeli sporiti, no u ovome je trenutku sno su označili autorovo određenje pri- sno je za monopoliste državnih nagra- dena u Opatiji 1964. te objavljena na iznimno dragocjeno što su se čakoveč- je svega spram etnorazličitosti pojedi- da i položaj svih režima sveta.« Religi- CD–u 2003. pod ravnanjem Mladena kog pekarskog sina, o 120. obljetnici nih skupina, Religiofonija se iz raznih ofoniju je Slavenski posvetio Misi sole- Tarbuka) potom među eksperimental- rođenja, sjetili upravo mladi, izvevši u tri razloga malo kome svidjela. Najmanje mnis, odnosno prema nekim izvorima nim djelima Muzika u prirodnotonskom navrata Štolcerovu skladbu Religiofoni- policiji Kraljevine Jugoslavije kojoj se Devetoj simfoniji Ludwiga van Beet- sustavu — 1. Za Bosanquetov harmo- ja, najprije u Zagrebu 9. travnja, potom sumnjivim učinio jedan stih posljednje- hovena, čija je Oda radosti u našem nij i 2. Za četiri trautonijuma i timpane na gostovanju u Ljubljani i naposljetku ga stavka: »Drugarstvo stvara podvig« vremenu postala himnom Europske (praizvedeno 1975. u Sarajevu), a bilo bi u Čakovcu, 11. svibnja. Studente triju pa su od skladatelja tražili da oda ime unije! Pametnome dosta. Samo što to možda zgodno čuti i simfonijetu Zagor- zagrebačkih umjetničkih akademija s autora! (Krešimir Kovačević, Hrvatski nisu shvatili ni crni ni crveni ni bezbojni je (orkestracija nedovršene Sonate za pridruženim kolegama studija dizajna kompozitori i njihova djela, 1960.). Sta- politikanti koji su se nemilice loptali ži- klavir) iz jednostavnog razloga — kako Arhitektonskog fakulteta okupio je kao rojugoslavenskim žandarima priča o votom glazbe koju je sam skladatelj na- to rođeni Međimurec doživljava susjed- glavni mentor i dirigent Mladen Tar- drugarstvu i radu očito je mirisala od- zvao »super religijom«. no Zagorje! buk kako bi zajedno obilježili autorov već crveno i taj je stavak u nekoliko na- rođendan, a on je ujedno podsjetio i vrata mijenjao naslov bivajući i Pjesma Dakako da Religiofonija nije jedino Doista, koliko zapravo poznajemo Štol- na sudbinu vokalno–instrumentalnog životu i Pjesma radu, a poslije i Himna Štolcerovo djelo koje treba spominja- cera Slavenskog uživo? Učenik Zoltána djela koje je kao rijetko koje (no bilo ih radu. Ukratko, djelo je s izvornim naslo- ti i izvoditi, bez obzira na obljetničar- Kodálya u Budimpešti i Vítězslava je) doživljavalo put uvelike obojen poli- vom kao Religiofonija u Beogradu po- ske prigode. Uostalom, i koncert naših Nováka u Pragu (prašku diplomu su- tikantskim razlozima. novljeno još samo jedanput, a u tom studenata, iznimno dobro pripremljen i potpisali su i Josef Suk, Leoš Janáček i prvom razdoblju izvedeno je i u Ljublja- atraktivno popraćen animacijom te su- dr.), u svijetu je kao mladi skladatelj bio Najizvođenija skladba ni 1936. i u Bratislavi 1937. godine. U djelovanjem mladih glumaca, počeo je cjenjeniji nego kod kuće. međuvremenu je skladba odbijena kod djelom Chaos za veliki orkestar i orgu- Religiofonija za sole, zbor i orkestar Schotta jer dolaskom nacionalsocija- lje iz 1932. godine, još jednim majstoro- Nakon što je zimsku sezonu 1925./’26. praizvedena je 2. lipnja 1934. godine u lizma izdavačka kuća nije željela tiskati vim posegom za mističnim i univerzal- proboravio u Parizu u Scholi Canto- Beogradu. U to vrijeme Slavenski je već djelo, dakako zbog stavka Židovi. nim koji se nažalost nije potpuno ostva- rum slušajući tečajeve kod Vincenta bio međunarodno afirmirani skladatelj, rio u zamišljenom djelu Misterij. d’Indyja, iste je godine ponovio uspjeh još od 1924. kad je praizvedba njego- Pravi naziv u Donaueschingenu, ovaj put s mješo- va Prvog gudačkog kvarteta na festiva- Vrijedan opus vitim zborovima. Ali u Zagrebu je išlo lu Suvremene glazbe u Donaueschin- Nakon gotovo dva desetljeća, djelo je teško iz raznoraznih glazbeno–ideološ- genu postigla velik uspjeh i nagradu, u svojoj četvrtoj izvedbi osvanulo na- I ponovno nažalost: Josip Štolcer Sla- ko–»kolegijalnih« razloga pa se nakon a donijela mu je i ugovor s uglednom pokon i u Zagrebu 1954. godine, ali venski, iako priznat u struci kao izni- kraće profesure na Muzičkoj akademiji izdavačkom kućom Schott. Ovdje tre- sada pod drugim naslovom, kao Sim- mno važan autor, osobito u razdoblju Slavenski 1923. otputio u Beograd gdje 36 ba posebno istaknuti Balkanofoniju za fonija Orijenta. U dvodijelnoj monogra- u kojem se hrvatska glazba nastoja- je djelovao do smrti, 1955. godine. kladatelj koji je još kao Spekarski šegrt u očevoj kući promatrao zvijezde i razmišljao o Svemiru i Univerzumu, doista je pristajao uz aktualna zbivanja tadašnje europske glazbe

Put pekarskog šegrta

Eva Sedak situira Josipa Štolcera Sla- venskog kao skladatelja »glazbe u pri- jelazu«: »Godina 1910. u europskim je razmjerima prihvaćena kao nulta godina tzv. stilskog loma koji znači pro- dor ekspresionizma u svim umjetno- BROJ 198, LISTOPAD 2016. stima i maksimalni stilski pluralizam u glazbi…« Tom istom godinom ozna- čen je i prvi stavak suite za klavir Sa Balkana tada 14–godišnjeg Štolcera! Daljnji razvoj mladoga čovjeka koji je još kao pekarski šegrt u očevoj kući promatrao zvijezde i razmišljao o Sve- miru i Univerzumu, doista je pristajao uz aktualna zbivanja tadašnje europske glazbe. Suvremena je bila u vremenu u kojem je nastajala, a moderna u izričajnosti neobičnog glazbenika koji je osluškivani zvuk pretvarao u osobni autorski jezik. Raznolik gotovo do krajnosti, od folklornih utjecaja do avangardnih eksperimenata. Nemo- guće ga je svrstati u bilo koji »izam«, iako po dijelu opusa neprijeporno pripada i nacionalnom smjeru hrvatske glazbe. U osvit obilježavanja 30. go- dišnjice smrti Slavenskog 1984., kad je objavila dvodijelnu monografiju o Slavenskom, Eva Sedak je napisala: »Ne pitati se o ‘povijesnoj uvjetova- nosti materijala’ znači, međutim ostati izvan povijesti, što je slučaj Slaven- skog dosta jasno pokazao — nakon tri desetljeća ostao je jedini u nas koji se primaknuo glazbi ‘titrajućeg svemi- ra’, sa šačicom ‘nasljednika’ u oskud- noj elektroakustičkoj eksperimentalnoj fazi naše glazbe sedamdesetih godina. Sklop ‘astroakustičkih’ vizi- ja Josipa Slavenskog krajnja su i ne samo u našim predjelima osamljena transpozicija ovog polazišnog raspo- loženja duha.« Od tada do danas na tom se područ- ju autorske izričajnosti kod nas mnogo toga dogodilo. No umjesto zaključka valja pitati koliko danas doista znamo o onome koji je prvi počeo.

Josip Štolcer Slavenski 37 U povodu prve godišnjice smrti dirigenta Ivana Dražinića Životne radosti uz glazbu Maestrov sin podsjeća javnost na očev doprinos glazbenom životu i utjecaj na ljude koji su ga okruživali

Piše: Vanja Dražinić tuga još prisutna, odlučio sam napisati no mjesto u partituri koju je, valjda, tih aroviti maestro nije se želio ovaj tekst i iskoristiti priliku da i na ovaj dana uvježbavao s orkestrom. Tata je odricati životnih radosti u način podsjetim javnost na očev dopri- volio ljude, uživao je u društvu. Volio je D ije nimalo lako nos glazbenom životu ovih prostora, a sjediti s ljudima u kavani, kao i susre- ime karijere, znajući da samo suvislo staviti na možda još i više, da pokušam prikazati tati poznanike u prolazu, veselo izmje- papir ono što bi odraz njegova življenja na ljude koji su njujući rečenice s njima na, nedvojbe- ga okruživali. no, obostrano zadovoljstvo. To me kao BROJ 198, LISTOPAD 2016. sretan i zadovoljan čovjek može trebalo prikazati jedan život sa svim dječaka znalo i ljutiti jer često nismo emitirati ljepotu i oduševljenje u višeznačnostima Ljubav prema čovjeku mogli u miru razgovarati kad bismo ne- toga pojma, natprosječno sadržajan, kamo pošli, niti smo mogli pravovre- prostor i ljude Nživot umjetnika, intelektualca, ljubitelja Ni sam ne znam odakle bih počeo. meno stići onamo kamo smo krenuli. svega što je lijepo, čovjeka koji je htio Sjećam se kako je od najranijih dana Kad sam odrastao, te je i moj profe- i znao uživati u životu, život moga prije koje pamtim, u njemu odjekivala glaz- sionalni put bio usmjeren radostima godinu dana preminulog oca, maestra ba. Znao bi se usred razgovora isklju- muziciranja, imali smo lijepih raspra- Ivana Dražinića, dirigenta. Premda je čiti i taktirati neko samo njemu zna- va o glazbi, koje smo u pravilu širili u

38 Treći naraštaj Dražinića: dirigent s unukom Monikom na te začudne sprege, sjećam se da je u jednom od naših razgovora o glazbi azveselivši se upravo spomenuo slučaj kad orkestar nije dobro prihvatio Cherubinijevu Simfoniju u Rizniklome listu, naglo i bez D–duru koju smo jednom tijekom vo- žnje zajedno slušali u mom autu. Svi- najave napustio je ovaj svijet, djela mu se i dao je nabaviti notne materijale u inozemstvu. Izveli su je samo deset dana nakon 73. rođendana jedanput. Dakle, maestro nije osluški- vao samo pogrešne tonove i fraze u orkestru, već i kako ljudi dišu. ć

ražini Turistička neman

Čini se da je položaj i kulturni potencijal naše male sredine počesto nesposoban ocijeniti stvarne razmjere određenih kulturnih pojava, osobito u

iz obiteljske arhive D najnovije vrijeme. Tako je i, primjerice, Dražinići otac i sin: Ivo i Vanja 1988. upućenost svekolike hrvatske javnosti u kulturna zbivanja jednog Dubrovnika svim smjerovima: prema filozofiji, religiji, nastupa više puta, tražeći bilo kakav možda nedostatna i zapravo zaslužna povijesti... Jer glazba sve to i jest, i još nagovještaj onoga što će se dogoditi ili, za gubitak kvalitativnog daha u borbi mnogo drugoga. Unatoč paradoksal- tipično ljudski, pokušavajući naći neko s podivljalom profanizirajućom turistič- nome vremenu u kojem živimo, u ko- objašnjenje, iznenadila me životnost kom nemani. Ne znam koliko je u tome nostalgije, ali pamtim koncerte s Igara jemu se čini kako više ništa nije važno očevih pokreta, ona stara sugestivnost BROJ 198, LISTOPAD 2016. dok je tata bio umjetnički direktor. Sje- i svi misle da mogu sve, cijelo vrijeme koju pamtim iz osamdesetih, kao da postoji svijet misaonih ljudi, doduše svi- ćam se vrhunskih gostovanja, doživlja- je glazba i ta prigoda u njemu nakon ja koji se u mladu osobu utisnu za cijeli jet povučen i tih, koji ima znanje i isku- mnogo vremena pokrenula onu stvo, ima moć povezivanja i tumačenja život. Priča o vojniku Igora Stravinskog, prepoznatljivu i za njega tako tipičnu si- svih onih bitnih stvari u složenoj slojevi- u izvođenju English Puppet Theatrea, tosti postojanja. Tom svijetu pripadao je nergiju dirigenta i orkestra koju pamtim 9. simfonija Ludwiga van Beethove- i Ivan Dražinić. i koju sam uvijek osjećao posebnom na s Milanom Horvatom i Brahmsov na njegovim nastupima u usporedbi s Koncert za violinu i orkestar s Tama- rom Smirnovom i Dubrovačkim orke- Mladi Ivo Dražinić u Dubrovniku, snimljen Kuća na Lastovu koncertnim izvedbama drugih izvođa- ča. Sad kad razmišljam u čemu je taj- strom kojim je dirigirao moj otac, samo 15. veljače 1961. Osim te ozbiljne i profesionalne stra- su neke od ne, postojala je u maestra Dražini- izvedaba koje ća i ona hedonistička. Nije rijetkost pamtim. da upravo umjetnici, čija je zadaća zapravo proizvoditi i prenositi lijepe Inicijator stvari čovječanstvu, ljepotu traže, festivala živjela novu afirmaciju u našoj sredini, znaju je prepoznati i žele uživati u ali ovaj put u sjaju i glamuru plejade Ono što je jav- njoj. Tako je tata volio dobre stvari: prvorazrednih svjetskih sastava i so- nost propu- osim neprijeporne istančanosti za do- lista unutar jedinstvenog mediteran- bru glazbu, volio je dobre knjige, li- stila istaknuti pišući o Iva- skog ambijenta. Poslije ratom preki- jepe slike, nije štedio birajući kvali- nute prakse, u istom terminu, uspo- tetnu odjeću, cipele, uživao je u do- nu Dražiniću u povodu njego- stavlja se manifestacija Julian Rachlin broj hrani koju je volio sam i pripre- i prijatelji, čemu se pridala velika me- mati, a bio je izbirljiv i prema vinima. ve smrti jest i dijska pozornost, zapravo tolika da je Nakon odlaska u mirovinu, smisao za to da je on bio upravo zaglušila odjeke svojih početa- lijepo udahnuo je svojoj rodnoj kući na inicijator Du- ka iz vremena kad je kvalitetno muzici- Lastovu iz 16. stoljeća, obnovivši je s b r o v a č k o g ranje bilo važnije od medijske pompe. mnogo ukusa, pažnje i ljubavi. Tada se komornog fe- u njemu pojavilo i novo veselje — bri- stivala, mani- Ako se netko s čuđenjem pita kako ga za vrt i dotad nezamjećivano odu- festacije koja to da se ime Ivana Dražinića nije če- ševljenje napretkom svake biljčice koju je zaživjela šće spominjalo u javnosti, poput nekih je brižno zalijevao, obično u predve- osamdesetih drugih imena, s obzirom na njegov ne- čerje za ljetnih sušnih i vrelih otočnih godina proš- upitan talent, rad i rezultate koji su se dana, kad bi oslabjelo sunce. Jednog loga stoljeća, prigodom smrti nabrajali na kraju jed- takvog predvečerja, točnije 13. srpnja pred kraj ljeta, nog životnog puta, odgovor možemo prošle godine oko 20 sati, razveselivši nakon što bi potražiti i naći dobrim dijelom upravo se upravo izniklome listu, naglo je i bez utihnule fanfa- u prirodi samog aktera ove priče, koji najave napustio ovaj svijet, deset dana re Ljetnih iga- nije glazbu doživljavao i mjerio menzu- nakon 73. rođendana. ra. Tako su u rama hvalospjeva, već je pustio glazbi Dubrovnik po- da kroz njega dopire do svijeta, svoj- čeli stizati vr- Životnost pokreta stvo primjereno samo pravim, istinskim hunski inter- umjetničkim prirodama. Uz to, darovi- preti svijeta, te A još samo tjedan dana prije smrti diri- ti maestro nije se želio odricati životnih je nepraved- girao je u Kneževu dvoru u Dubrovniku radosti u ime karijere, znajući da samo no marginali- svečani koncert umjetničke Laus aka- sretan i zadovoljan čovjek može emi- Ivo 2003.sa sinom Vanjom i kćeri Anom, violinisticom Simfonijskog zirana komor- demije, kojoj je bio i suosnivačem. Gle- tirati ljepotu i oduševljenje u prostor i orkestra HRT–a na glazba do- dajući snimku tog tatinog posljednjeg bića koji ga okružuju. 39 Crkva sv. Nikole biskupa, Čakovec, 29. svibnja 2016. Zaboravljeni skladatelj Miroslav Grđan Koncert u povodu 100. godišnjice rođenja fra Miroslava Grđana

i svećeniku koji je živio i no izvođene na koncertima i na Hrvat- svoj talent i uspješan skladateljski put djelovao prije i u vrijeme skom krugovalu. O glazbi i o umjetnosti koji je mnogo obećavao. Stoga je vri- Drugog svjetskog rata je i pisao te je sačuvano više njegovih jedno s vremena na vrijeme podsjetiti u sklopu franjevačkog publicističkih tekstova u časopisima Sv. na njegovu ulogu u hrvatskom stvara- reda, a nesretno je i Cecilija, Proljeće, Corona (Što nam je laštvu te dalje istraživati, ali i izvoditi nje- prerano izgubio život u dalo jednoglasje?, O međimurskoj po- gove dostupne skladbe. A to je učinje- svibnju 1945. u 30. go- pijevci, Pučka popijevka — izvor naci- no ove godine s povodom u njegovu dini, kao tragična žrtva onalne glazbe, Što su nam orguljaši?...). rodnom gradu Čakovcu. bleiburškog zločina. Njegov skladateljski opus nastao tije- BROJ 198, LISTOPAD 2016. kom desetak godina obuhvaća 65 vo- Koncert u Čakovcu Pacifik–Miroslav kalnih, orguljskih, komornih i orkestralnih skladbi te obrade narodnih popijev- Uvodnim slovom Hrvoja Živkovića i Stjepan Grđan rođen je ki i harmonizacije tradicijskih napjeva, koncertom Grđanovih djela u franje- u Čakovcu. Osnovama a najčešće crkvenih djela nadahnutih vačkoj crkvi sv. Nikole biskupa u Ča- glazbene teorije i orgu- duhovnom tematikom. Najpoznatija kovcu, 29. svibnja obilježena je stota ljanju podučio ga je Ju- njegova djela su ciklus pjesama Kraj godišnjica rođenja fra Miroslava Grđa- raj Šraj, orguljaš čako- Mure, kantata o Križu i simfonijska pje- na. Predstavljene su mahom duhovne večke franjevačke cr- sma Zrinskom gradu. skladbe u različitim izvedbama. Na po- kve. Zatim je bio pito- četku smo čuli amaterske zborove cr- mac u franjevačkom Naknadna otkrića kve sv. Nikole: ženski je zbor pod rav- odgojnom zavodu i gi- nanjem Dragice Karoline Šimunković mnazijalac u Varaždinu, Nažalost, u ratnom vihoru uništen je gdje je svirao orgulje, izveo skladbe Zdravo, zvijezdo mora velik dio Grđanove ostavštine. U bom- i Terra tremuit, a mješoviti zbor pod tambure, piccolo flautu bardiranju Zagreba 1944. srušen je i violinu te pjevao u zbo- ravnanjem Marine Grahovec Pjesmu dio franjevačkog samostana u ko- stvorova i Stala plačuć. Bariton Henrik ru. Studirao je teologi- jem je bila i Grđanova soba pa je uni- Šimunković predstavio je također dviju na Bogoslovnom fa- šten i znatan dio njegovih skladbi, a je duhovne pjesme (Nobiscum mane, kultetu u Zagrebu, ali i u dokumentaciju iz Metza odnijeli su Ni- Domine i Hymnus Eucharisticus), dok francuskom gradu Met- jemci. Istraživanju Grđanova života i su sestre Zita Varga (violončelo) i Na- zu, gdje je bio iznimno rada prva se posvetila Marija Štefanko dia Varga Modrić (klavir) otkrile ljepo- cijenjen, te mu je jedan (sestra Alemka) u diplomskom radu tu četverostavačne Sonate pastorale, bogati mecena omo- na Institutu za crkvenu glazbu pri gućio studij na konzer- Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a ali izvedbom samo dva stavka (Pasti- vatoriju. Bio je đakon u još detaljnije i temeljitije dostupnu su rova molitva i Radosna vijest). Na kraju lazbenik i svećenik koji je prije i u metzkoj katedrali, a kao građu uz nove podatke dobivene s ra- je Mješoviti zbor Josip štolcer Slaven- svećenik zaređen je u znih izvora (prije svega brata i sestre) ski pod ravnanjem Senke Bašek Ša- vrijeme Drugog svjetskog rata djelovao Svetištu Majke Božje obradili muzikologinja Marija Riman i o. mec otpjevao također dvije skladbe G na Trsatu, kada i dobi- (Iže heruvimi i Zdravo, zvijezdo mora). U Petar Antun Kinderić u opsežnoj mo- u sklopu franjevačkog reda, nesretno je i va ime Pacifik, odnosno nografiji Hrvatski skladatelj o. Miroslav programu je sudjelovao i orguljaš Bo- Miroslav. Godine 1941. Grđan (Rijeka, 1996.). Tu su objavlje- židar Bogdan, prateći djelomice pjeva- prerano izgubio život u svibnju 1945. u 30. upisuje studij orgu- ne i 23 skladbe s detaljnim muzikološ- če, ali i omeđivši program dvjema or- lja i kompozicije na Za- kim analizama, koje »odaju skladatelje- guljskim solo skladbama (Svečani pre- godini, kao tragična žrtva bleiburškog zločina grebačkom državnom va izvorna nadahnuća, sa smislom za ludij i Toccata). konzervatoriju, gdje su spajanjem glazbenih zamisli u čvrstu mu profesori bili Milo Izvedeni program otkrio je stanovi- cjelinu i za polifonim vođenjem glasova. tu vrijednost i ljepotu Grđanova stva- Cipra, Mladen Stahu- Harmonijska je građa u osnovi klasič- ljak, Fran Lhotka, Čedo ralaštva, kojem bi se češćim izvedba- na, tonalna, obogaćena novoroman- ma valjalo više posvetiti. Naime, u fo- i Franjo Dugan, Mladen tičnim postupcima, čestim modulacija- Piše: Višnja Požgaj Pozajić, Vinko Žganec, noteci Hrvatskog radija nema nažalost ma, alteracijama, kromatikom«. Božidar Širola, Zlatko Grgošević, Albe sačuvane ni minute njegove glazbe, a Vidaković i drugi. Zbog tragično prekinutog života u 30. neka od najboljih sačuvanih djela (pri- me hrvatskog skladatelja godini u ratnom vihoru koji nije imao mjerice spomenutu Sonatu pastorale) Stjepana Miroslava Grđana Krugovalni autor milosti, posebice prema svećenicima ipak bi bilo korisno snimiti i arhivirati, pa (Čakovec, 21. 12. 1915. — koji su posvetili život službi Božjoj sa- i posebno tiskati, kako bi bila dostupni- Bleiburg, svibanj 1945.) mno- Kao skladatelj i instrumentalist, Stje- mozatajnim radom karakterističnim za ja za širu upotrebu i živim izvedbama gima je nepoznato iz više pan Grđan bio je cijenjen još u student- franjevački red, Miroslav Grđan nije na- izvukla našeg nesretnog skladatelja iz 40 I razloga. Riječ je o glazbeniku skim danima, a njegove su skladbe jav- žalost imao mogućnosti do kraja razviti zaborava. Atrij Guvernerove palače (Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja) Rijeka, 12. — 15. travnja 2016.

rove palače, bio je središnji događaj. Čakavske suite. Mješoviti pjevački zbor Ronjgi, kao jedna od novijih katedri U akustičnom prostoru atrija ispunje- Ustanove Ivan Matetić Ronjgov, u na- nog ljubiteljima i poklonicima Prašelje- stavku programa otpjevao je četiri stav- Dojmljiva va života i djela, atmosfera te glazbene ka iz kantate Bašćanska ploča. Solist je večeri bila je doista svečana i dojmljiva. bio tenor Igor Vlajnić, klavirska pratnja Predstavilo se osam pjevačkih zboro- Tanja Butković–Verzon, recitator Vladi- va i skupina s odabranim Prašeljevim mir Pernić, a precizna izvedba vođena svečanost zborskim skladbama, ali i obradama je sigurnom rukom Darka Čargonje. pjesama drugih autora, tako da su svi oni na svoj način pridonijeli njegovanju i promicanju autohtonog glazbenog Vitalni maestro izraza ovoga kraja. domaćega Osobit događaj večeri, što je pobudi- Na samom početku svi zborovi zajed- lo veliku pozornost i izazvalo emoci- no (dvjestotinjak zborskih pjevača) pod je mnogobrojnih razdraganih posjeti- ravnanjem Darka Čargonje gromogla- telja, bio je zajednički nastup zborova snim su zapjevom izveli istarsku narod- u izvedbi Prašeljeve Ave Maria. Klavir- kanta i nu himnu Draga nam je zemlja I. Ma- ska pratnja povjerena je Nini Kovačić, tetića Ronjgova. Slijedili su pojedinač- violinist je bio Bernard Balaž, čelist Pe- ni nastupi vokalnih ansambala, a prvi tar Kovačić, a izvedbu je koncentrirano je bio Ženski pjevački zbor Učka iz Ma- vodio autor. Osamdesetpetogodišnji tulja. Taj vokalni sastav duge tradicije maestro Dušan Prašelj pokazao je di- sigurnim je nastupom i ritmičkom ži- rigentsku vitalnost, maštovitost i istan- besede BROJ 198, LISTOPAD 2016. vošću, sa zborovođom Sašom Mato- čan kreativni osjećaj. Zbor je u svakom 19. Matetićevi dani posvećeni maestru Dušanu Prašelju vinom, izveo Prašeljeve Cviće mi polje trenutku ispravno reagirao na njegove u povodu 85. obljetnice njegova rođenja pokrilo i Mamma mia. Muziciranje Ri- dirigentske pokrete, ostvarivši cjelo- Piše: Ramiro Palmić njegovanje i promicanje ukupne zavi- ječkog komorog zbora Val, u čijoj smo vit umjetnički doživljaj, što je ispraće- čajne baštine. Matetićevi dani središnji izvedbi čuli Po ten moren i Vapor plovi, no dugim i srdačnim pljeskom. Kon- su događaj bogatih i razgranatih pro- odlikuje se svježinom glasova, a Djevo- cert je okončan kantatom Trsatski spo- ijenalna kulturna ma- grama što ih redovito organizira Usta- jački zbor Josip Kaplan iz Rijeke (kla- men koju su sigurno i uigrano izveli pi- nifestacija Matetićevi nova Ivan Matetić Ronjgov u Ronjgima, virska pratnja Judita Plazonić) koji je janistica Nina Kovačić, recitatorica Edi- dani ustanovljena je pokraj Viškova. Koncepcija ovogodiš- izveo je skladbe L’anello che t’ho dato ta Karađole i zbor Opere HNK–a Ivana 1980. godine u po- njih Dana bila je ujedno prigoda da se i Sedam dana krasila je intonativna či- pl. Zajca iz Rijeke pod ravnanjem Igora vodu 100. obljetnice programom manifestacije obilježi i 85. stoća i ujednačenost vokalnih dionica. Vlajnića. Uslijedile su mnogobrojne če- rođenja i 20 godina obljetnica rođenja maestra Dušana Oba zbora suvereno vodi Doris Kova- stitke i pokloni slavljeniku, a on je na du- smrti barda istarsko–primorske glazbe Prašelja, utemeljitelja Matetićevih dana, čić. Zborovi Josip Kaplan i Učka pod hovit i ležeran način zahvalio na upuće- BIvana Matetića Ronjgova. Intencija je dirigenta, skladatelja i pedagoga te ravnanjem Saše Matovine zajednički nim čestitkama i pažnji. su izveli pjesmu Zerman Đovanin. bila poticanje novog stvaralaštva na te- Matetićeva učenika i sljedbenika. Drugi dan manifestacije učenici i profe- melju osebujnog istarsko–primorskog sori riječke Glazbene škole Ivana Ma- glazbenog idioma i čakavske Svečana atmosfera Slovenske veze tetića Ronjgova, s ravnateljem Danije- riječi te lom Trinajstićem posjetili su Spomen– Premda je program Dana imao če- Kao gost je sudjelovao slovenski Moški dom u Ronjgima te su u stručnom pre- tverodnevne aktivnosti, sveča- pevski zbor Srečko Kumar iz Kojskog, davanju bolje upoznali Matetićev život i ni koncert drugoga dana, s kojim Prašelj dugo godina uspješ- opus. Matetićevi dani završeni su sveč- 13. travnja, odr- no surađuje. Pod vodstvom Bogda- nim koncertom polaznika riječke Glaz- žan u atri- na Kralja, komorni je zbor u narodnom bene škole u dvorani Guvernerove paju Gu- tonu otpjevao dvije koroške: Ker so ti- lače u povodu 196. obljetnice ustano- verne- ste i Spi, spi, spi, spala bom. Mješoviti ve, uz gostujuće učenike i profesore lovački pjevački zbor Matko Laginja iz Glazbenih škola Blagoje Bersa i Vatro- Klane osnovao je i dugo vodio maestro slav Lisinski iz Zagreba, Ivana Matetića Prašelj; također je bio i dugogodiš- Ronjgova iz Pule, Franjo Kuhač iz Osije- nji umjetnički voditelj Mješovitog ka i Umjetničke škole Luke Sorkočevića pjevačkog zbora KUU Jeka Pri- iz Dubrovnika. morja s kojim je gostovao diljem Europe i dobio mnoga Ovi su 19. Matetićevi dani sadržajima i priznanja i nagrade. Čla- organizacijom opravdali dugoljetnu po- novi zbora Matko Lagi- stojanost i opet nas podsjetili na sve- nja pod vodstvom Ne- vremene stihove Ljube Brgića: deljke Srebovt poletno su otpjevali pjesme Mi Naš kanat je lip smo lovci i Zora rudi, a i mi ga jako volimo, Jeka Primorja uz soli- kako vino kega pijemo ste Slavka Sekulića i i kruh idemo. Damira Kedžu te uz I dok njega bude pijanisticu Ninu Ko- bit će i nas... vačić, pod ravnanjem Igora Vlaj- nića, uvjerljivo je Dušan Prašelj na svečanosti u tumačila tri stav- Atriju Guvernerove palače u Rijeci ka iz Prašeljeve 41 Matija Dedić 4. srpnja 2016. nastupio na Klupsko kazališno–glazbenoj sceni Amadeo Amadeo i ja se volimo t(r)ajno

Iako je bio najavljen kao posveta Arsenu, bio je to tek jedan u nizu koncerata na kojima su on i Matija »surađivali«. Bila je to virtualna suradnja, ali izvedena na drukčiji način, bez izravnog »uplitanja« jednog od suradnika

Piše: Davor Hrvoj dobio pet Porina. Otada je održao niz niz uzbudljivih predstava i koncerata. zistički način. Arsenove je skladbe — koncerata, među ostalima i na ovogo- Bio je to jedan od dvadesetak konce- u međuvremenu je proširio repertoar

BROJ 198, LISTOPAD 2016. dišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama. rata koje je Matija održao na toj sceni, — prilagodio svojem poimanju glazbe spjeh koji je po- No poseban je bio njegov solistički na- s Arsenom ili u drugim kombinacijama. koje se ponajprije zasniva na improvi- stigao albumom stup 4. srpnja u atriju Hrvatskog priro- zaciji, više nego na albumu, iako se u Matija svira Arsena doslovnog muzeja u Zagrebu, u sklopu Klavir je pjevao ovom slučaju radi o improvizacijama (Croatia Records) programa Klupske kazališno–glazbe- s mjerom — primjerenima glazbenom nije jenjao nakon ne scene Amadeo koja je i ove godina Tom prigodom ponovno je briljirao u predlošku, ali i imageu autora. Naime, U što je Matija Dedić tijekom srpnja Zagrepčanima ponudila tumačenju očeva djela na vlastiti, dže- Matija poštuje melodiju, Arsenov glaz-

Matija Dedić na Amadeu HRVOJDAVOR

42 Na Matijinu koncertu upriličenom na Sceni Amadeo atija poštuje melodiju, Arsenov glazbeni rukopis, predstavljen DVD Matija svira Arsena — live in ZKM Mte je za razliku od improvizacija na svoje skladbe ili jazz standarde, koje su često nesputane i neobuzdane, Vrhunski ove izvodio suzdržanije i diskretnije jazz dolazi iz Hrvatske Radost i ushit koji se osjećaju u izvedbi skladbe beni rukopis, te je za razliku od improvi- okupljanje. Kao i svaki put dosad, na Vraćam se prenesen je na »nezasitnu«publiku koja te zacija na svoje skladbe ili jazz standar- Matijinu koncertu bila je uža obitelj, ali večeri nije štedjela dlanove pokušavajući ušićariti još de, koje su često nesputane i neobuz- i mnogi prijatelji koji se osjećaju njezi- dane, ove izvodio suzdržanije i diskret- nim članovima, a što je najvažnije, oni malo Matije — Arsena — iscjeliteljske glazbe nije. Ovisno o tome kako osjeća pojedi- mnoge od njih drže za članove obitelji, no djelo, ali i kako se osjećao u trenutku posebice one koje je Arsen blagoslovio Piše: Davor Hrvoj izvedbe, one su bile minimalističke ali i svojim pečatnjakom, kojima je otvorio, grandiozne, nježne i eruptivne, lijene i ili barem odškrinuo, vrata svoje intime. hiperaktivne, jednostavne i virtuozne... Jedan od njih je Miroslav Tadić koji se a koncertu Matije U Matijinim izvedbama Arsenove su na snimanju albuma Matija svira Arse- Dedića, 4. srpnja skladbe poprimile novu energiju, pona kao gost pridružio u izvedbi sklad- na Sceni Amadeo, stale su svetom knjigom novog kulta, be Ne plači, a 22. srpnja na Amadeu je predstavljeno je LP BROJ 198, LISTOPAD 2016. poprimile nova, mistična, ali i estetska održao solistički koncert. Tada nije pro- izdanje Matija svira obilježja. Te su izvedbe meditativne, pustio priliku reći koliko je Arsen na nje- Arsena, izvorno džezističke, ali bliske klasičnoj glazbi, ga utjecao, u svim razdobljima karijere, objavljeno na CD–u, kao i DVD Matija pa i šansoni u koju se Arsen zaklinjao. te mu je posvetio dio nastupa odsvirav- Nsvira Arsena — live in ZKM koji donosi No to je šansona promišljana umom ši Dida moj i dalmatinsku narodnu Ako snimku koncerta što ga je Matija odr- džezista koji je u svakom trenutku spre- si pošla spat. žao 4. ožujka 2016. u Zagrebačkom man prisvojiti bilo kakvu temu i učiniti je kazalištu mladih. Ipak, taj DVD ne svojom, podariti joj nova obilježja. Mati- Drugo mišljenje bismo smjeli smatrati samo preslika- ja je pronašao formulu da vokalna dje- vanjem glazbe s albuma u koncertni la primjereno predstavi u kontekstu in- Iako je bio najavljen kao posveta Arse- prostor. Naime, osim što je repertoar strumentalne glazbe. Te je večeri klavir nu, bio je to tek jedan u nizu koncera- s CD–a — Arsenove skladbe: Glem- Matija Dedić pod Matijinim prstima pjevao — kao da ta na kojima su Arsen i Matija »surađi- bajevi, Ni ti ni ja, U registraturi, Sve Arsen svojim duhovitim, (ne)dvosmisle- vali«, pa tako i na Amadeu. Danas su što znaš o meni, Kuća pored mora, Matija svira nim pristupom deklamira: ‘Amadeo i ja moderne virtualne suradnje. To je bila Moderatto cantabile, Dida moj, Tvoje Arsena — live se volimo t(r)ajno.’ jedna od njih, ali izvedena na drukčiji nježne godine, Ne plači i Razgovor sa način. Naime, Matija ju je ostvario bez konobarom — upotpunio skladbom in ZKM izravnog »uplitanja« svojega oca, iako Ljetnikovac obitelji Dedić Vraćam se koja nije na CD i LP izdanju, Croatia Records to zapravo nikad neće biti moguće — Matija je kao istinski džezist u interpre- Naime, Arsen je svojim nastupima obi- Arsenov će image uvijek biti prisutan u tacijama otišao korak dalje. Uzeo si je idioma i strastveno dže- lježio 17 godina Amadea. Na toj je sce- njegovoj kao i u hrvatskoj glazbi. O tom više slobode u improvizacijama nego zirao, kao da je ponovno ni od 2001. nastupio svake godine, naj- »uplitanju«, ili preplitanju, Arsen je govo- na albumu, no tek nakon što je svako skoknuo do New Yorka češće dva puta, uglavnom na početku rio u razgovoru što smo ga jednom vo- djelo predstavio u punoj ljepoti. i u nekom se klubu našao sa starim i na kraju programa, održavši tridesetak dili za časopis Cantus. »Često mi nije prijateljima, džezistima svjetskoga gla- tematskih koncerata, jedan dobrotvor- lako raditi s Matijom jer kod njega su ta- Ovacije publike sa kojima želi poručiti da vrhunski jazz ni i jednu promociju CD–a. Njegov duh kve harmonijske progresije da me spa- dolazi i iz Hrvatske. još obitava u atriju Hrvatskog prirodo- šava samo apsolutni sluh i tako znam Na prvo slušanje te se izvedbe doi- slovnog muzeja na zagrebačkom Gor- gdje sam kad on krene u tkozna kojem Radost i ushit koji se osjećaju u toj maju jednostavno, ali ipak se radi o njem gradu, koji je od početka bio, i još smjeru«, rekao je. »Kad svira moju glaz- izvedbi prenio je na »nezasitnu« publiku uvijek je, njegova ljetna dnevna soba, bu, elaborira temu, a nakon toga je za- duboko proživljenoj glazbi koja je re- koja te večeri nije štedjela dlanove po- bolje reći ljetnikovac obitelji Dedić. »Su- boravi. Na to ima pravo. Drugo mišlje- zultat dugogodišnjeg bavljenja glaz- kušavajući ušićariti još malo Matije — radnja s Arsenom nešto je najdrago- nje. Ima pijanista koji nisu bili toliko ra- bom, učenja, slušanja, proučavanja, Arsena — iscjeliteljske glazbe. Bio je to cjenije što smo imali«, rekao je Nenad zvijene ruke ili toliko razvijenog harmo- pomnog promišljanja o načinu na koji prvorazredan umjetnički, ali i društveni Jandrić, voditelj scene Amadeo. »Ona nijskog mišljenja, ali Matija autoritativno može stopiti Arsenov i vlastiti umjetnič- događaj. Naime, ulaznice su rasproda- je bila ključna. Bio nam je prijatelj, uvi- vozi svoje paralelno mišljenje. Mogu se ki karakter da rezultat zvuči logično, ne mjesec dana prije i mnogi zaintere- jek spreman kad je trebalo uskoči- bez napora sam pratiti, ali mi je draže prirodno, simbiotski. Nije jednostavno sirani ostali su kratkih rukava (da je bilo ti. Kad nam je bilo najteže, pomagao kad se izvedba razvija.« zadržati pozornost publike u sat i pol moguće osigurati još jedan termin, i taj nam je, svirao je i besplatno. Bilo je to nastupa, posebice kad se radi o sobi koncert bio rasprodan), a zanimanje uzajamno poštovanje, prijateljstvo i lju- Matijin nastup održan je na godišnji- lističkom koncertu, ali Matija je to us- javnosti bilo je veće nego ikad prije za bav. Bio je naš, jedini koji je na Ama- cu posljednjeg Arsenova koncerta na pio, slušatelje je usisao u svoj glazbeni neki koncert hrvatskog jazz glazbeni- deu bio doma, domaći, dok su svi dru- Amadeu, 4. srpnja 2015. Kao i tada, i svijet i nije ih ispuštao sve do posljed- ka. DVD izdanje donosi i Matijino trina- gi gostovali. Govorio je da je Amadeo nakon njegova nastupa prikazan je film nje odsvirane note. Zato DVD u odno- estominutno izlaganje o projektu Matija scena uređena po njegovoj mjeri. Prije o Arsenu Moj zanat Mladena Matiče- su na CD donosi novu dimenziju u ovaj svira Arsena, od zamisli i snimanja al- odlaska na operaciju rekao je da više vića. I taj je dokumentarac doprinos projekt — poseban ugođaj, veće uz- buma do dodjele nagrade Porin i kon- neće nastupati, osim tek povremeno upoznavanju Arsenova života, intime i buđenje, spontanost, ovacije publike. certa u ZKM–u, ali i o Arsenu, njegovoj na Amadeu.« umjetničke iskre, podsjetnik na to da je To se pogotovo osjeća u izvedbi pje- umjetnosti i privatnom i umjetničkom Arsen još uvijek s nama, ali i da posto- sme Vraćam se koju je odsvirao u po- odnosu s njim. Između ostalog, rekao Svaki nastup nekog od dedićevaca ji mnogo toga što još možemo i želimo sljednjem dodatku, u kojoj se razma- je: »Ovo u ZKM–u bio je moj koncert na Amadeu bio je povod za obiteljsko saznati o njemu. hao, kao u transu preskočio granice života!« 43 Jazz Ex Tempore orchestra nastupio 1. srpnja 2016. na otvorenju 16. Liburnia jazz festivala u Opatiji Autori koji u djela ugrađuju U criss–CROss projektu sudjeluju glazbenici–autori iz »raznorodnih« hrvatskih regija. Svaki je autor donio svoj svoj predložak koji je u »demokratskoj raspravi« dorađen, aranžmani i obrade su se modificirali i naposljetku, u finalnoj verziji, BROJ 198, LISTOPAD 2016. genetski kod prihvatili DAVOR HRVOJDAVOR Jazz Ex Tempore i Putokazi na silent koncertu 44 Piše: Saša Drach Ipak, pripreme za koncert bile su vrlo »Smisao ovog projekta bio je da dijeli- složene. Valjalo je odrediti posebne mo istu zvučnu sliku«, ističe Stanić. »No nogi od nas iz publike tehničke uvjete, nije taj koncept nov — nekadašnji dvor- povremeno bi skidali a ljetošnjem opa- ski, ili na kraju krajeva, komorni koncer- M jer se cjelokupna komunikacija tijekom tijskom Liburnia ti — po čemu je nazvana i vrsta glaz- koncerta, ne samo publike i glazbeni- slušalice i osluškivali što se jazz festivalu, odr- be, također nemaju tu barijeru. Svi su ka nego i tehničkog osoblja, odigravala žanom od 1. do 3. zajedno u prostoriji, u dnevnom borav- preko slušalica. »To je značilo da je go- događa mimo nas. Čuo se, srpnja, uz sjajan ku, gdje muziciraju jedni za druge. Pro- koncert mladog lem broj vrlo sličnih frekvencija interfe- blem nastaje kad taj doživljaj pokuša- međutim, tek bubanj koji norveškog saksofonista Mariusa Ne- rirao pa smo u početku imali puno šu- vamo prenijeti na veći auditorij, od 100, Nseta, supernove skandinavskog jazza, mova, klikova i sličnog«, govori Stanić. 200 i više ljudi. Tada se pokreću ozvu- je jedini bio ozvučen preko najzanimljivije je bilo samo otvorenje, »Trebalo je puno vremena, gotovo cijeli čenja, da bi svi sve čuli, ali je zbog mi- koncert Elvisa Stanića i njegova Jazz dan.« Valjalo je pronaći prava mjesta za krofonije nužno odvojiti pozornicu od mikrofona, a ostali — tajac, Ex Tempore orkestra. Bilo je to, nai- odašiljače koji pokrivaju cijelu ljetnu po- publike.« Alternativa je — silent kon- me, nešto sasvim novo i nikad viđeno zornicu, kao i svu šestoricu glazbenika cert. Nema zvučnika, nema mikrofoni- osim suhog trzanja po žicama. na našim prostorima, takozvani silent koji su bili postavljeni na neuobičajeno je, svi se slobodno razmještaju u zajed- concert. To tihi koncert znači da pu- velikom razmaku jedan od drugoga, ničkom prostoru. Poprilično čudno, gotovo blika prati koncert, svirku uživo, preko sasvim drukčije od klasičnog monito- Čini se da su glazbenici za ovaj bežičnih slušalica i samo preko njih. Pri ringa na koncertima. »Glazbenici obič- autistično projekt birani prema skladateljskom tome su i publika i glazbenici usmjereni no traže da čuju sebe više od kolega potencijalu. Na koncertu, kao i na isti izvor zvuka pa glazbenici čuju isti iz sastava, radi bolje kontrole«, nastavlja Stanić. »No na ovom silent koncer- na albumu, svi su (osim bubnjara) ton, stopljeni zvuk svih instrumenata, zastupljeni svojim skladbama. kao i publika. tu svi smo slušali ono što čuje i publika — dakle, master — sumu.« Na neki je »Umjesto da jedan autor kroz svoju način to možda i pošteno, neka čuju i prizmu interpretira glazbu raznih kra- Mješoviti sastav oni što zapravo nude publici. S time se jeva Hrvatske, u criss–CROss projek- slaže i Stanić. »Da, ako si pretih ili pre- tu sudjeluju glazbenici–autori iz ‘razno- BROJ 198, LISTOPAD 2016. Na prostoru male ljetne pozornice u glasan u slušalicama, znači da si pretih rodnih’ hrvatskih regija. Oni i donose i Opatiji okružene mirisnim đardinima, to ili preglasan i publici.« interpretiraju svoju glazbu. To su traje izgledalo ovako: i glazbenici i publi- dicionalne skladbe, inspirirane tradici- ka bili su pomiješani u inače klasičnom jom koju svaki od njih najbolje pozna- Lokalna tradicija tokazi) približio fusionu Pata Methenyja. gledalištu. Glazbenici su se rasporedi- je, s kojom je odrastao i koja je de fac- Klinček stoji pod oblokom približio se li u velikom krugu okrenuti jedni prema to dio njegova genetskog koda. Svi mi drugima, a publika je bila i između i oko Tijekom koncerta na kojemu su se ni- soundu New Orleansa. Ramljakov Dal- zale skladbe s albuma, ispočetka je bilo poznajemo manje–više razne glazbe i njih, na stolcima i foteljama, uz stolove stilove, ali najbolje, dakako, poznaje- matian Jig violinom je zaorao i bluesom s pićem. A Jazz Ex Tempore projekt vrlo neobično. Mnogi od nas iz publike i countryjem. Grpčev Maybe not Fast, povremeno bi skidali slušalice i osluš- mo svoju lokalnu tradiciju.« Svaki je au- za ovu je priliku činio mješoviti hrvatski tor donio svoj predložak koji je u »de- koji počne kao filmska glazba crnač- sastav: Marko Ramljak — violina (Dal- kivali što se događa mimo nas. Čuo kog krimića iz sedamdesetih, istarsku se, međutim, tek bubanj koji je jedini mokratskoj raspravi«, kako kaže Sta- macija), Filip Novosel — tambura (Sla- nić, dorađen, aranžmani i obrade su se je pentatoniku sinkopirao, doveo u dal- vonija), Maasej Kovačević — klavijatu- bio ozvučen preko mikrofona, a ostali matinski krš i rastavio je da bi otvorio — tajac, osim suhog trzanja po žica- modificirali i naposljetku, u finalnoj ver- re (Međimurje) te Elvis Stanić — gitara ziji, prihvatili. prostor nadahnutim solažama bubnja i i harmonika, Tonči Grabušić — bubanj ma. Poprilično čudno, gotovo autistič- basa. Vehni, vehni fijolica je u Kovače- no. »Prvi silent koncert u nas organizi- i Damjan Grbac — bas (Istra i Kvar- Jazz razglednica vićevu aranžmanu zakucala na mnoga, ner). Skupili su se potkraj jeseni 2015., rali su dečki iz NuArs Session projekta, čak i pariška vrata a da pritom sklad- a proljetos snimili album na kojemu čak prošle godine, u napuštenoj Vartekso- ba nije izgubila ništa od svoje iznimne voj tvornici u Varaždinu. Imao sam čast Cijeli projekt tako je vrlo lijepo zaokru- petorica potpisuju svoje i tradicionalne nježnosti. U Novoselovoj Mista Dan- biti i glazbeni gost na tom projektu pa žen. Jasna strategija. Bend se okupio hrvatske pjesme, odnosno aranžma- ce njegova je tambura zazvučala kao sam uočio prednosti takvog načina jesenas u Opatiji, na radionici, na Ex ne. Ideja spajanja glazbenika iz raznih bendžo, a u općem fusionu teško je izvođenja«, objašnjava Stanić. »Najviše Temporeu, pa je snimljen album te je si- krajeva Hrvatske sasvim je namjerna, a bilo razaznati iz kojega instrumenta što me zaintrigirala mogućnost rušenja an- lent koncert, koji je snimljen za DVD, bio ovo u Opatiji je, zapravo, bila promocija izlazi — slavonski world music u pra- tagonizma pozornice i auditorija.« Do- promocija albuma. »Glazba živi dok se albuma criss–CROss. vom značenju te riječi! Ramljakova Old ista, autor ovih redaka smjestio se iz- čuje«, kaže Stanić. »Ja više volim glaz- među Novoselove tambure i Kovačevi- bu svirati nego o njoj govoriti, ali da bi Things, kao zadnja kompozicija albu- ćevih klavijatura i gledao odozgo Maa- ona uopće doprla do publike, treba za- ma, možda je i najljepša. On je sjajan sejove tipke. Imao sam dojam kao da ista mnogo toga drugog posla. Trenu- violinist s istančanim osjećajem za naj- mi svira kod kuće. tačno, u suradnji s našim veleposlan- neprimjetnije nijanse i ta je, vrlo pjevna stvom, pregovaramo sa skandinav- balada pravi biser, idealna za zatvara- skim jazz organizacijama o koncertnoj nje albuma, no idealna i za sanjarenje Intimizacija koncerta turneji po Norveškoj. Ako uspije, mislim o tome kako bi bilo lijepo ovaj naš, sa- publika i glazbenici da bi to mogao biti dobar početak pro- Takvu vrstu intimizacije glazbenika i pu- svim prepoznatljivo domaći izričaj u ta- motivne kampanje hrvatske tradicijske usmjereni su na isti blike još nisam doživio. I nimalo mi nije kvom pakovanju ponuditi svijetu. I glazbe u jazz izričaju. A s obzirom na smetalo što mi je nekoliko puta u sluša- to da predstavljamo glazbu najvažnijih Autohtona je to glazba, obrađena u licama nešto krcnulo ili šušnulo (Stanić izvor zvuka pa glazbenici hrvatskih regija, projekt se predstavlja skladu s vremenom i suvremenim se nakon svake pjesme obraćao pu- kao svojevrsna hrvatska glazbena jazz smjerovima, svakako i eksperimental- čuju isti ton, stopljeni blici i pitao treba li što korigirati). Nai- razglednica.« Očito se radi o odma- na, jer je riječ o akustičnim instrumenti- me, najveća prednost takve izvedbe, ku od tradicionalnog shvaćanja etno– ma, a ne elektronici (karakterističnoj za zvuk svih instrumenata, meni se čini, bez obzira na to što sam i jazza u nas. Na neki način radi se o tra- silent projekte), i zbog problema inter- sam redovito konzervativno sumnjičav, diciji u tranziciji, s obzirom na sve mo- ferencije i uzajamnog pokrivanja (klavir kao i publika jest da publika čuje glazbu praktički u derne elemente koji su utkani u projekt. — gitara, odnosno tambura — violina). studijskim uvjetima, bez nepotrebnih U konačnici smo dobili sasvim moderni ometanja, dalekih odjeka s druge ljet- Slavonski bećarac, skladbu Samba de sadržaj na tradicionalnoj osnovi, u no- ne terase, recimo one na kojoj se iste Eslavonia, Novosel je spojio sa sam- voj formi. večeri održavao Tribute to Ivo Robić, bom. Stanić je tradicionalnu Ivan Kla- ispred Hotela Kvarner. kar (u izvedbi sudjeluje i ženski zbor Pu- Neobičan, sjajan koncert! 45 Melodije Istre i Kvarnera 2016. (18. — 24. lipnja 2016., Rijeka, Opatija, Punat, Kastav i Umag) BROJ 198, LISTOPAD 2016. Osvježenje u multikulturalnosti Organizatori očekuju da će multikulturna platforma pružiti osnovu za osvježenje festivala i kao zabavnog formata koji sve očitije pati od revijalne statičnosti Piše: dr. sc. Diana Grgurić putujućem karakteru, ističe se i po pro- ostvarujući time potrebne estetičke po- skom glazbenom spoju, izvrsno pove- dukcijama, televizijskim i radijskim emi- make. Na prvom mjestu to je pjesma zala dvije kulture. Navodno postoje i tu- sijama koje najavljuju festivalsko doga- Pridi šlovek muoj u izvedbi Krešimira mačenja da su istih korijena, zbog ko- edan je od najdugovječ- đanje različitim sadržajima povezanima Perovića (autori Aleksandar Valenčić i jih pokazuju i akustičke iznenađujuće nijih festivala popularne s festivalskom praksom, ali i kulturom Rudolf Ujčić). Pjesma je dobila više na- sličnosti. Pjesmu je izvrsno interpretirao glazbe u Hrvatskoj koji sjevernojadranskog područja. Ove go- grada: za najbolji aranžman, za najpri- nadareni mladi pjevač Antonio Krištofić već više od pola stolje- dine takav je sadržaj bio predstavljen u mjerenije zastupljen istarsko–primorski koji će time sigurno osvojiti i simpatije ća svake godine u lipnju dinamičnom i zanimljivo osmišljenom tradicijski izričaj i za najbolji tekst. Tradi- šire javnosti, što jamačno potvrđuje i ispunjava očekivanja televizijskom formatu znakovitog nazi- cijski duboko motivirana, pjesma je za- osvojeno drugo mjesto publike. svoje publike željne pjesme, zabave i va DnevMik. pravo svojevrsni badge of identity ovo- J godišnjeg MIK–a. Prema značajkama, Fiumanska kultura Estetički izlazi iz okvira standardnog pop–žanra pomaci i smješta se u otvorenu formu kombini- Talijanska pjesma Ponti di braccia sjaj- ranu pjevanjem i recitiranjem. Napose ne pjevačice Vivien Galletta (autori Bru- Festival je ove go- plijeni glazbenim rješenjima tradicijske no Krajcar, Giacomo Scotti i Aleksan- dine obišao sljede- glazbe koja prerastaju funkciju dekora- dar Valenčić) dobila je prvu nagradu za će gradove Istre i cije u korist iznimne duboke ekspresiv- najbolju interpretaciju. Osim dojmljivosti Kvarnera: Rijeku, nosti pjesme. izvedbe, po svemu sudeći, uspjeh pje- Opatiju, Kastav, Ako se pjesma Pridi šlovek muoj može sme i kod žirija koji ju je nagradio dru- Punat i Umag, gdje smatrati ovogodišnjim mikovskim isko- gim mjestom, može se sagledati kao je brojnoj publici u rakom u re–kreiranju vlastite glazbene nastavak popularnosti pjesama na ta- gledalištu za koje tradicije, onda se pjesma Habibi mla- lijanskom jeziku, koje one ostvaruju pose uvijek traži mje- dog pjevača Antonija Krištofića (au- sljednjih godina na festivalu. Fenomen sto više, predstav- tor Andrej Baša) može smatrati mikov- njihove popularnosti na neki način ima ljeno 18 izvođača i skim prilogom world musicu. Naime, veze s oživljavanjem fiumanske kulture. pjesama. nije novina da se mikovska produkcija U glazbenom smislu fiumanstvo je po- Izbor pjesama je s vremena na vrijeme upušta u iskuša- sebno opjevano u popularnim pjesma- i ovim izdanjem vanje međultikulturnih glazbenih veza. ma s kraja 19. stoljeća koje su promi- Vivien Gallettta iznenadio pojedi- Sjetimo se samo MIK–a 2011. godine cale vrijednosni sustav fiumanstva kao dobrog raspoloženja jesu Melodije Istre nim skladbama za koje bi se moglo i pjesme Črna Alena Polića i ansambla specifičan riječki identitet u kontekstu i Kvarnera. MIK je postao nezaobilazno reći da čine svojevrsnu kvotu novite- Kaljina iz Ukrajine. Ove je godine pje- povijesnog ispisivanja kulturnog lan- rasadište hrvatske popularnoglazbene ta koju svake godine festival lansira, sma Habibi, reprezentirajući akutalnu dscapea grada, i to Hrvata i Talijana 46 kulture. Osim što je izniman po svojem tematiku emigranata u arapsko–istar- kao najdugovječnijih etničkih skupina. 1. RUŽICA Joso Butorac (Robert Grubišić — Zlatan Marunić — Robert Grubišić) Dakako da se isticanjem tek nekoliko na platforma pružiti osnovu za osvježe- 2. HABIBI Antonio Krištofić pjevača i pjesama ne iscrpljuje prikaz nje festivala i kao zabavnog formata koji (Andrej Baša — Andrej Baša— Andrej Baša) brojnih zanimljivih glasovnih izvedbi i sve očitije pati od revijalne statičnosti u 3. TAKNI ME Z DUŠON Mirjana Bobuš pjesama MIK–a 2016., koje će zasigur- kontekstu sve složenijih scenskih, pro- no naći svoje mjesto u emitiranju do- gramskih, tehničkih, neizostavno onda (Aleksandar Valenčić — Mirjana Bobuš — Aleksandar Valenčić) maće popularne glazbe. Za detaljne in- interaktivnih i multisenzornih zahtje- 4. MALO NAS JE DA SE DILIMO Vesna Nežić Ružić / Oliver Berekin formacije o festivalu i svima koji su ove va pomahnitalog današenjeg društva (Oliver Jakovčev — Robert Pilepić — Robert Grubišić) godine nagrađeni, posjetite mrežnu spektakla. Uz čestitke svim ovogodiš- stranicu http://www.festivalmik.com. njim sudionicima MIK–a, posebno vo- 5. CASA MIA Francesco Squarcia Vrlo je iscrpna i prava je mala riznica diteljskom dvojcu Robertu Ferlinu i Ma- (Francesco Squarcia — Francesco Squarcia — Aleksandar Valenčić) znanja o festivalu. Valja reći i to da pro- riju Battifiaci koji su zabavljački izvrsno 6. HAPPY END Duško Jeličić i Anezi gramski ključ festivala leži u njegovanju raspoloženi dodatno razigravali atmos- (Duško Rapotec Ute — Daniel Načinović — Duško Rapotec Ute) kulture snažno označene različitošću, a feru, najava novih smjernica je ne ma- potencijal novih izazova u redizajniranju nje važna poanta koju je ovogodišnji fe- 7. SANTA MARINA Sergio Pavat festivala s ciljem njegove internaciona- stival, uz pjesme, dakako, odaslao svo- (Edi Acquavita — Jessica Acquavita — Edi Acquavita) lizacije upravo će biti multikulturalnost. joj publici, dijeleći polet i zadovoljstvo 8. BATUDA Daniel Načinović Organizatori očekuju da će multikultur- novih izazova. (Daniel Načinović — Daniel Načinović — Aleksandar Valenčić) 9. FALIŠ MI Katja Budimčić Sabljar (Damir Mičetić — Cvetana Zaharija Linić — Damir Mičetić) 10. AKO TI OPET OPROSTIN Gianluca Draguzet

(Ines Prajo — Ariana Kunštek — Ivo Popeskić) BROJ 198, LISTOPAD 2016. 11. MORNARIĆ Atomik Harmonik (Robert Pilepić — Robert Pilepić — Zvone Tomac) 12. PRIDI ŠLOVEK MUOJ Krešimir Perović i Helena Funčić (Aleksandar Valenčić — Rudolf Ujčić — Aleksandar Valenčić) 13. JUBAV NAJVEĆA Mauro Staraj (Duško Rapotec–Ute — Vjeko Alilović — Mauro Staraj) 14. PONTI DI BRACCIA Vivien Galletta (Bruno Krajcar — Giacomo Scotti — Aleksandar Valenčić) 15. DIVAN Neven Barac (Neven Barac — Neven Barac — Robert Grubišić) 16. KAKOJ VITAR Lado Bartoniček (Lado Bartoniček — Lado Bartoniček — Lado Bartoniček) 17. BIŽIN VA BELI SVIT Melanija Purić (Ines Prajo — Ariana Kunštek — Ivo Popeskić) 18. VAL Rino Petrović (Robert Grubišić — Senka Laginja — Robert Grubišić)

U tom je pogledu MIK kao svojevrsna institucija sjevernoprimorske popularnoglazbene produkcije, u recentnim znanstvenim istraživanjima glazbenog iskustva Rijeke i okolice, rekonstruiran u luku tradicije popularne glazbe i prvih festivala popularne pjesme — can- zonette fiumane, koji su se u Rijeci organizirali već 1890–ih godina.

Klapski kôd

Za najboljeg debitanta prograšen je mladi pjevač Rino Petrović koji je dojmljivo interpretirao pjesmu Val (autori Robert Grubišić i Senka Laginja). Po- bjednička pjesma MIK–a 2016. po izboru publike je Ružica, u izvedbi Jose Butorca (autori Robert Grubišić i Zla- tan Marunić). Za uspjeh pjesme, nema sumnje, zaslužna je kombinacija klap- skog kôda pjesme i dojmljiva interpretacija izvođača Jose Butorca koju je publika doživjela emotivnim izrazom bez ostatka. Gianluca Draguzet 47 Uz održani festival Pjesme Podravine i Podravlja PITOMAČA 2016. Tu gdje pjesme uče se od ptica Prema riječima predsjednika HDS–a Ante Pecotića i ondašnjeg v. d. glavnog ravnatelja HRT–a Siniše Kovačića, koji su nazočili drugoj festivalskoj večeri, pitomački festival organizacijom i profiliranim programom opravdava svoje mjesto na glazbenoj festivalskoj sceni Hrvatske

Piše: Rajko Stilinović to tradicija nalaže, o Vidovu (15. lipnja), Podravine i Podravlja, folklorne i etno Organizator festivala, Udruga Pjesme blagdanu Općine Pitomača. pjesme. Nove skladbe poznatih auto- Podravine i Podravlja iz Pitomače, zara izveli su narodni sastavi, vokalni an- hvaljujući svojim stalnim pokroviteljima Bila je to, kako i priliči pitomačkom fe- pravo tim zavičaj- sambli te solisti iz miljea narodne, za- i suorganizatorima Općini Pitomača, stivalu, gozba zavičajnih, ljubavnih i pej- nim stihom Drago bavne i klasične glazbe. Virovitičko–podravskoj županiji i Hrvat- BROJ 198, LISTOPAD 2016. zažnih stihova optočenih glazbom na- Britvić, suuteme- skom društvu skladatelja, osigurao je ljitelj pitomačkog stalom na potki tradicijskih napjeva ve- Obje večeri oduševile su svojim progra- materijalne uvjete za održavanje festi- festivala, tepa svo- zanih uz krajeve kojima protječe Drava, mom posjetitelje u festivalskoj dvorani, vala, s ponosom ističući visoko pokro- jem rodnom kra- okosnica i poveznica Pjesama Podravi- a prema povratnim informacijama, sa viteljstvo predsjednice Republike Hr- ju, svojoj Podravini, svojoj Pitomači. A ne i Podravlja. zanimanjem su festival pratili i gleda- vatske Kolinde Grabar–Kitarović, koje Uona mu vraća 24. izdanjem Pjesama Prva festivalska večer, tematski uobli- telji i slušatelji Hrvatske radiotelevizije. daje dignitet pitomačkom festivalu. Naravno da organizatori očekuju i do- Podravine i Podravlja održanim, kako čena u večer popularne Prema riječima predsjednika HDS–a bar prijam skladbi s ovogodišnjeg fe- tamburaške glazbe, Ante Pecotića i vršitelja dužnosti glav- ponudila je nisku no- stivala, koje su i ove godine dostupne nog ravnatelja HRT–a Siniše Kovačića, vih skladbi potvrđenih na nosačima zvuka u izdanju Croatia koji su nazočili drugoj festivalskoj veče- hrvatskih autora, koje Recordsa. ri, pitomački festival svojom organizaci- su premijerno izveli po- Uz nisku solista i sastava koji su uz jom i profiliranim programom opravda- znati tamburaški sasta- ovogodišnji nastup obilježili i niz dosa- va svoje mjesto na glazbenoj festival- vi i vokalni solisti. dašnjih Pjesama Podravine i Podravlja, skoj sceni Hrvatske. Druga festivalska ve- konstante festivala su Tamburaški or- Potaknuti dobrim kritikama i obogaćeni čer ponudila je skladbe kestar HRT–a, dirigent Siniša Leopold vrijednim savjetima, organizatori najav- dublje uronjene u tra- i voditeljski dvojac Rosanda Tometić i ljuju jubilarni 25. festival za vikend uoči dicijski glazbeni izričaj Branko Uvodić. Vidova 2017. godine.

Voditelji priredbe: lektorica časopisa Cantus i spikerica HRT-a Rosanda Tometić, te urednik i voditelj HRT-a Branko Uvodić.

48 51. Festival kajkavskih popevki, 9. — 10. rujna 2016. u Krapini Kajkavska riječ i melos u živopisnim nošnjama Prepuna festivalska dvorana Festival uspješno sjedinjuje tradiciju sa suvremenim glazbenim kretanjima, kako bi i dalje korespondirao s vremenom u kojemu se događa BROJ 198, LISTOPAD 2016.

Piše: Ana Lacković Varga Vrlo dojmljiva izvedba bila je i ona Iva- ma, posebice Kajkavskog spravišča i ne Kindl u pjesmi Gda prešla si, mama, Čakavskog sabora, a već se dulje vri- velikom revijskom orkestru a pohvalu je zaslužio i autor stihova i jeme priželjkivala i na takav način.Kaj- svirala su čak četiri koncertna Krapini je 9. i 10. glazbe Valentino Žlabur, čiju je pjesmu kavskog spravišča i Čakavskog sabora U Lampaš otpjevao ni manje ni više nego rujna održan 51. Istovremeno, iako je nastao i opstao majstora naših uvaženih Festival kajkavskih upravo njegov stric — poznati glumac Ronald Žlabur. Posebno treba istaknu- na bogatoj tradiciji kajkavske popevke, popevki. I ove go- njegujući živu riječ i melos krajeva u ko- nacionalnih orkestara (Simfonijskog dine održane su ti i proživljenu izvedbu uvijek nadahnu- tog Bojana Jambrošića i popevku Da jima se govori kajkavski, iz svega nave- dvije koncertne denog zaključuje se da Festival kajkav- orkestra HRT–a, Zagrebačke večeri: u petak, 9. rujna, retrospektivna bumo si bliže autora Nenada Kukova- čeca i Radovana Novine. U večeri no- skih popevki uspješno sjedinjuje tradi- Uvečer, Popevke za navek, kojom smo ciju sa suvremenim glazbenim kreta- filharmonije te Opernih orkestara vih popevki pozornost su zaslužili i vr- se podsjetili na nešto osebujnije kon- njima, kako bi i dalje korespondirao s certne popevke koje su nekad imale sni mladi aranžeri Filip Novosel, Marko HNK–a Zagreb i HNK–a Rijeka) Bertić i Goran Kovačić, a vrijedi ista- vremenom u kojemu se događa. Svi zasebnu festivalsku večer. To su po- solisti, također po dobroj staroj nava- pevke Furt si nekaj lepe gruntam, Lan, knuti da je i ove godine maestro Leo- pold na pozornicu postavio veliki revij- di, nastupili su u živopisnim tradicijskim Gdo kušnul bu senje, Zagorska zorja, nošnjama hrvatskih kajkavskih krajeva. Tak puno reči bi štela, Senje, Skriti fa- ski orkestar u kojem su svirala čak če- lačec ... tiri koncertna majstora naših uvaženih nacionalnih orkestara (Simfonijskog or- Nove kajkavske pjesme kestra HRT–a, Zagrebačke filharmonije te Opernih orkestara U subotu, 10. rujna, na večeri Novih HNK–a Zagreb i HNK–a Rijeka). popevki moglo se čuti 20 novih kajkav- Takav orkestar, po broju svirača skih pjesama. Nastupili su mnogi du- i kvalitetnih glazbenika, pravi je gogodišnji izvođači na tome festiva- raritet na našoj glazbenoj sceni, lu: Miro Ungar, Jasna Zlokić, Miroslav svakako dobrodošao, što po- Živković..., ali i debitanti (Giuliano, Nina tvrđuju i pozitivne kritike o svi- Kraljić, Vanda Winter te Dino i Karla Mi- račima nakon obiju večeri. Osim klaužić). Dino je postao tinejdžerska maestra Leopolda, orkestrom zvjezdica kojega je baš izvedba svevre- su dirigirali i Antun Tomislav Ša- menske Suze za zagorske brege učinila ban i Krešimir Batinić. popularnim među mladima. A Suza je inspirirala i Branku Duvnjak, koja je sti- Suradnja s hove V srcu buš nam navek napisa- Grobnikom la u sjećanje na autoricu toga zagor- skog dragulja — Anu Bešenić. Pjesmu Nastupom Maje Veljak, ugledne je vrlo inspirativno uglazbila Lea Dekle- violinistice i glazbene pedagogi- va, ispreplevši novu pjesmu prepoznat- nje, potvrđena je pak dogovore- ljivim elementima Špišićeva posvuda na suradnja festivala Grobnička prepoznatljivog evergreena. Vrhunac skala i festivala u Krapini, a oče- toga zanimljivog koncepta bila je ma- kuje se i da će Odbor Krapin- estralna izvedba Damira Kedže. Sve skog festivala uskoro odabrati opisano na tragu je dosljednosti umjet- izvođača za nastup u Čavlima ničkog ravnatelja Siniše Leopolda i nje- potkraj studenoga ove godi- gove ekipe da pažljivo biraju tekstove ne. Naime, suradnja kajkavaca i glazbu. i čakavaca traje već desetljeći- Umjetnički ravnatelj Festivala i dirigent Siniša Leopold pažljivo bira glazbenike, tekstove i glazbu 49 39. Međunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe (MFHTG), Osijek, 21. — 22. svibnja 2016. Odjekuje iz grada tamburaša Razgovor s Krešimirom Račićem, predsjednikom Upravnog odbora Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku koji je nositelj Festivala, te s Tihomirom Ranogajcem, najistaknutijim BROJ 198, LISTOPAD 2016. skladateljem ovogodišnjeg festivalskog programa

Razgovarala: Sanja Drakulić

Osijeku je 21. i 22. svibnja održan 39. Međunarodni festival hrvatske tambu- raške glazbe. (MHFTG — Međunarodni i hrvatski je zato što međunarodni izvođači izvode hrvatsku glazbu.) Tim povodom razgovarali smo s Krešimirom Račićem, predsjednikom Upravnog odbora Hrvatskog tamburaškog Usaveza u Osijeku koji je nositelj Festivala te s najistaknutijim skladateljem ovogodišnjeg Festivala — Tihomirom Ranogaj- cem.

Krešimir Račić — nije jednostavno organizirati festival od 500 tamburaša Od osnutka Festivala 1961. do danas proteklo je 55 godina. Generacije su odrastale uz njega. Koliko se Festival s vremenom modificirao i smatrate li da prostora za usavršavanje ima i dalje? U samim začecima Festival si je postavio tešku misiju: promi- cati i afirmirati umjetničku tamburašku glazbu i tamburu kao klasični instrument neograničenih mogućnosti. Ta misija stoji i danas, ali se modaliteti njezina ostvarenja prilagođavaju duhu vremena i potrebi za usavršavanjem. Ta težnja rezultira time da se iz godine u godinu unutar Festivala organiziraju razne aktivnosti kako bi se promišljeno pristupilo daljnjem razvoju tambu- raškog pokreta, koji iduće godine slavi 170. obljetnicu, otkad je Pajo Kolarić postavio tamburaški sekstet. Rukovodi li Festivalom jedna osoba ili odbor? Festivalom rukovodi Organizacijski odbor sastavljen od struč- nih ljudi s raznih područja i s raznim kompetencijama. Svi oni 50 okupljeni u zajedničkoj ideji za umjetničko tamburaštvo stva- BROJ 198, LISTOPAD 2016.

Svi sudionici prvoga dana festivala, 21. svibnja uz »pingvin« HDS ZAMP-a raju sinergiju za uspješnu realizaciju Fe- selekciju orkestara. Posljednjih godina programu s kojim nastupaju orkestri? stivala. Nije jednostavno organizirati Fe- odlučili smo slati i službene pozive onim rešimir Račić: »Došle su mlade stival na kojemu u kratkom roku prode- orkestrima za koje se zna da su pri vrhu Program traje do 20 minuta, a sasto- filira više od 500 glazbenica i glazbeni- tamburaškog muziciranja. Vjerujemo ji se od tri originalne skladbe: jedna generacije za koje vjerujem da skladba je prema slobodnom izboru, K ka na tamburi. Samo uigrana organiza- kako svim orkestrima koji se prijave u cijska ekipa može odgovoriti izazovima skladu s propozicijama Festivala treba druga je praizvedba djela nagrađenog će na dobrim temeljima prethodnika koji iz godine u godinu neminovno utje- dati priliku da se pokažu na sceni, da na Natječaju MFHTG–a ili neka druga ču na tijek Festivala. ih se potakne na napredak. Propozicije praizvedba, a treća je pjesma za glas izgraditi monumentalnu utvrdu kao okosnica sadržajnog dijela Festiva- i/ili vokalni ansambl uz pratnju tambu- raškog orkestra. U kategoriji A natječu Put do festivala la dobar su motivator i promotor umjet- umjetničke tambure.« ničke tamburaške glazbe. se orkestri s devet ili više tamburaških dionica i najmanje 20 svirača, u kate- Jesu li orkestri prethodno selektirani za Neki su se pitali hoće li se s odlaskom goriji B su orkestri s osam ili više dioni- Festival ili nastupe svi koji se prijave? Julija Njikoša i Adalberta Markovića ca i od 10 do 19 svirača, a u kategoriji Načelno, orkestri se sami prijavljuju na Festival ugasiti. U čemu je zapravo C su komorni tamburaški ansambli od Festival, a Umjetničko vijeće provodi tajna opstanka MFHTG–a? Možda u dua do noneta. U C kategoriji se umje-

Svi sudionici drugoga dana festivala, 22. svibnja 51 BROJ 198, LISTOPAD 2016.

Festival tamburaške glazbe ugostilo je Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku

sto praizvedbe prihvaća i transkripcija. Festival iznjedruje svake godine. sada formalno stjecanje umijeća svi- ihomir Ranogajec: »Nadamo Svi su orkestri podijeljeni u dvije dob- ranja tambure završava sa srednjom se da će se Festival iz godine ne skupine — do 15 godina i stariji od Konstantan broj školom. Karika koja nedostaje je viso- T 15 godina. Je li to dobitna kombinacija? ko formalno obrazovanje na tamburi. Je li broj članova Hrvatskog Nadam se da će se u skorije vrijeme i u godinu povećavati i okupljati S odlaskom nestora tamburaške glaz- tamburaškog saveza u porastu? Je li be, onih koji su stvarali njezine teme- taj nedostatak riješiti. To bi bio veliki vje- tambura kao instrument umjetničke sve bitne tamburaše, no i ostale lje, sigurno da je završila jedna era. No tar u leđa svem tamburaštvu. S druge glazbe sve popularnija? došle su mlade generacije za koje vje- strane treba i dalje poticati skadatelje glazbenike, nadasve skladatelje rujem da će na dobrim osnovama pret- Broj članova tamburaškog saveza je da pišu djela za tamburaške orkestre hodnika izgraditi monumentalnu utvrdu konstantan. No orkestralno tamburaš- jer ćemo tada dobiti još više literature koji će aktivno surađivati s umjetničke tambure i tamburaške glaz- tvo u posljednje je vrijeme dosta mar- za tambure. Festival koji iduće godine orkestrima na novim skladbama.« be. Festival to svakako postaje. Progra- ginalizirano, a time i tambura kao in- doživljava 40. izvedbu, a Hrvatski tam- mima koji se izvode to se jasno poka- strument umjetničke glazbe. Ipak tre- buraški savez u Osijeku 80. godišnjicu zuje. Sve su skladbe originalno pisane ba istaknuti da Savez nalazi brojne za- utemeljenja, stabilne su i poticajne plat- za tamburaške orkestre i samo tako ši- interesirane aktere koji žele da ta vrsta forme za daljni napredak u tamburaš- rimo literaturu za taj tip glazbenih an- tamburaške glazbe postane jezgrom koj glazbi i umijeću sviranja tambure. sambala. Zašto se ne izdići iz obrada tamburaštva. Treba početi od obra- Savez i Festival su savršena spona svih narodnih napjeva i literature klasične zovanja jer se u njemu kriju talenti koji relevantnih tamburaških aktera (izvo- glazbe? Smatram da je nadogradnja mogu ispuniti ne tako lak zadatak stva- đača, dirigenata, skladatelja, pedago- upravo u originalnim skladbama koje ranja i izvođenja toga tipa glazbe. Za ga, stručnjaka, vjerne publike...). Vje- 52 rujem da će i dalje tako biti, na dobro- za tamburaški orkestar, zna o čemu se umijeća. Nastavnici tambura u s obzirom na to da je uglavnom riječ bit stotina i stotina mladih glazbenica i radi.) Ideja ne nedostaje, no, kako reče glazbenim školama u Hrvatskoj o suvremenoj kompoziciji. Zanimljivo glazbenika koji svake godine krenu u na kraju razgovora Tihomir, sve dok se jedini su nastavnici bez adekvatne je bilo čuti i jedan »negativan« komen- pohod strmim, ali srcu dragim tambu- ne realiziraju, ideje su poput najava že- kvalifikacije, jer takav studij ne postoji tar nakon izvedbe moje Gray suite, a to raškim putovima. lja i namjera. Sudeći prema dosadaš- u Hrvatskoj. Točnije — postojao je je da je ovo isključivo glazba za horor njim rezultatima i uspjesima, u procvatu samo nekoliko godina (prije petnaestak filmove. Ako je osoba to tako percipi- Tamburaškim putom na osječki festi- je i Međunarodni festival hrvatske tam- godina) na Visokoj školi za glazbenu rala, makar joj se i ne svidjelo, onda je val stiglo je 16 orkestara. S puno šar- buraške glazbe i Hrvatski tamburaški umjetnost Ino Mirković u Lovranu, skladba uspjela, jer smatram da se prima najavljivala ih je Vlasta Ramljak. Pri- savez, u usponu su i mladi osječki kad je uspio tamburu diplomirati i ča Oscara Wildea o Dorianu Grayu i ne znanjima 39. MFHTG–a okitili su se: skladatelji, nova glazba je dobrodošla magistrirati jedan jedini student, može drugačije ispričati osim na način Županijski tamburaški orkestar Stje- u koncertni ciklus OGS–a, a potražnja Zvonimir Tonković, u razredu Svetlane koji asocira na horor film. pan Bujan Stipić, Čakovec (Zlatna pla- za pokretanjem studija tamburaškog Krajne. Ta je akademija izgubila pravo Jeste li sudjelovali i kao izvođač? keta Tambura Paje Kolarića s najve- umijeća i studija kompozicije na UAOS javnosti pa se i studij ugasio. Mislite li ćom pohvalom), Subotički tamburaški približava se kritičnoj razini. Izdvojimo da je studij ipak potreban? Na koncertu autorskih skladbi dirigi- orkestar (Zlatna plaketa Tambura Paje za kraj činjenicu koja ide u prilog op- rao sam svoju skladbu Grimizni svirači, Studij tambure je itekako potreban, Kolarića s velikom pohvalom) i Plaketa ćem progresu naročito mladih u gradu tako da sam (na neki način) sudjelovao i Hrvatskoj i okolnim zemljama u koji- Zlatna izvedba za najbolje interpretira- tamburaša. Na Natječaju za nova djela i kao izvođač. nu instrumentalnu skladbu za izvedbu za tamburaški orkestar koji je bio ras- ma se svira tambura. Dokaz tome je Impresije II i I Rudolfa Bručija. Tomislav pisan za 39. MFHTG, nagrađene su upravo MFHTG, koji je ove godine oku- Ima li u Osijeku dovoljno izvođača Koprić, bisernica (Plaketa Zlatna trzali- skladbe: Grotesque romantique Matka pio 500–tinjak tamburaša koji su svira- vještih u tumačenju nove glazbe? ca najboljem instrumentalnom solistu), li isključivo umjetničku glazbu. Riječ je Brekala, S osmijehom kroz život Dani- U Osijeku ima mnoštvo izvrsnih izvo- Ana Filipović (Plaketa Zlatni glas za naj- uglavnom o mladim sviračima koji se ela Koprija, Pripovjedni čardaš Tihomi- đača koju su praktički virtuozi na svo- bolju vokalnu izvedbu) i Krešimir Račić nakon završene srednje glazbene ško- ra Ranogajca, Simfonijska slika Jurice jim instrumentima, no vještih tumača (Plaketa Zlatna dirigentska palica naju- le za tamburu nemaju gdje nastaviti Hrenića i Ljeto Ivana Božičevića. Svi suvremene glazbe nema — ne njiho- spješnijem dirigentu). Hrvatsko društvo umjetnički osposobljavati, nakon čega navedeni autori, osim Ivana Božičevića, vom krivnjom, već zbog toga što se skladatelja nagradilo je Tamburaško izašli su iz klupa Umjetničke akademije se svi počnu rasipati po raznim sasta- naše glazbeno obrazovanje ne obazi- BROJ 198, LISTOPAD 2016. društvo Gaj iz Zagreba, čiji je utemelji- vima i bendovima (čime opada posti- u Osijeku! re previše na suvremene trendove za- telj i umjetnički voditelj Krešimir Račić, gnuta umjetnička kvaliteta). Ako u Rusiji postoji studij domre i balalajke, u Itali- padnoeuropske glazbene kulture (osim plaketom Dr. Josip Andrić za najbolju Stipendist Fonda Matz ako se ne nađe pojedinac profesor koji ji studij mandoline, u Beču studij tam- izvedbu skladbe Pripovjedni čardaš će znati mlade glazbenike zaintrigira- bura, nema razloga da tambura nema koja je tom prigodom praizvedena. S kolegom Matkom Brekalom, s kojim ti za novu glazbu). Zato smo Matko i svoje mjesto u visokom školstvu u nas. ste prije nekoliko godina nagrađeni iz ja vrlo zadovoljni time što smo okupi- Tambura je tradicijski instrument, no to Fonda Matz, uključili ste se u mnoge li skupinu glazbenika za naš autorski ne znači da na njemu nije moguće od- sfere suvremenog glazbenog života koncert koja je bila voljna pobjeći iz svirati visoku razinu umjetničke glazbe, u Osijeku i šire, pa i u organizaciju komfora onoga što se uči u školama i baš naprotiv, itekako je moguće. MFHTG–a. Pojasnite kako. naučiti nešto novo, testirati svoje granice sviranja i percipiranja glazbe. I, što Matko Brekalo i ja smo u Umjetničkom U dvorani Muzeja Slavonije/Gradska je isto bitno, to im se svidjelo! Izvođači- Tihomir Ranogajec vijeću HTSO–a (Hrvatskog tamburaš- straža atrij u sklopu ciklusa OGS–a ma je bilo zanimljivo raditi takve projek- kog saveza u Osijeku), no obavljamo (Osječka glazbena srijeda) održana — autor koji zna te, to više što surađuju s nama, sklada- sve što smatramo potrebnim kako bi je 25. svibnja Autorska večer mladih teljima, i mogu nas uvijek pitati što smo Festival postao još važnije događa- skladatelja — Matko Brekalo i Tihomir pisati za tamburaški htjeli izraziti skladbom. nje, što za grad Osijek i županiju, što Ranogajec. Publika je s nestrpljenjem i orkestar za Hrvatsku i sve ostale zemlje u koji- velikim zanimanjem očekivala koncert. ma se svira tambura. Ove godine smo S kojim djelima ste se predstavili? Odjek javnosti u suradnji s neprofitnom organizacijom Obojica smo se predstavili s po pet Odnedavno ste asistent na Umjetničkoj a stvaranje originalne KultAkt (mahom studenti kulturologi- skladbi. Mojih pet su bile: Grimizni svi- akademiji u Osijeku. Viđate li svoje umjetničke glazbe na- je s Osječkog sveučilišta) najviše radi- rači za tamburaški orkestar, Nokturno studente na MFHTG–u i OGS–u? mijenjene tamburaškom li na digitalnom marketingu i promidž- za solo klavir, Sea shantie za solo flau- orkestru odgovorni su bi Festivala, čega je manjkalo proteklih tu, Gray suita za klavirski trio i Tri desti- Nažalost, studenti osječke Akademije prije svega skladatelji. U godina. nacije, 3. stavak (ljudski duh) za tambu- nisu česti na OGS–u, a pogotovo ne na svakoj generaciji se, za- Kakvo je vaše i Matkovo viđenje raški kvartet. MFHTG–u. Jasno mi je da na Festiva- čudo, nađe neki novi mladi protagonist budućnosti MFHTG–a? lu nisu česti posjetitelji, jer ne dolaze svi Zkoji se umjetničkoj tamburaškoj glazbi Je li bilo praizvedbi? studenti iz svijeta tambura da bi mogli posveti dušom i srcem. Među takve se MFHTG ima iznimno velik i bitan poten- Sve moje skladbe su praizvedene toga saznati za Festival. Nadamo se da će danas ubraja Tihomir Ranogajec, mag. cijal za cijelu tamburašku zajednicu, s dana na koncertu u sklopu OGS–a, se to promijeniti. Na koncertima ciklu- glazbene edukacije, voditelj tamburaš- već složenom pričom i statusom koji osim Grimiznih svirača koju su službe- sa OGS–a uvijek bude studenata koji kih orkestara i dobitnik međunarodnih treba predstaviti publici, nadasve mla- nu praizvedbu doživjeli četiri dana prije dođu, no to vjerojatno ovisi o tome tko odličja i kao voditelj tamburaškog orke- dim tamburašima. Nadamo se da će na MFHTG–u. nastupa. U svakom slučaju, studenti stra i kao skladatelj. Trenutačno studira se Festival iz godine u godinu poveća- UAOS–a su »ljudi od kulture« pa bi sa- kompoziciju u Beču kod Darija Cebića. vati i okupljati sve bitne tamburaše, no mim time trebali više pratiti glazbenu Na ovogodišnjem MFHTG–u imao je i ostale glazbenike, nadasve skladatelje Glazba za Doriana kulturu Osijeka, Hrvatske i svijeta. dvije praizvedbe: Grimizni svirači i Pri- koji će aktivno surađivati s orkestrima Uzimajući u obzir činjenicu da se povjedni čardaš, a potonju je izvodilo na novim skladbama. Isto tako, plani- Jeste li zadovoljni odjekom u javnosti nova glazba na osječkim koncertnim nakon koncerta, tj. jesu li mediji čak sedam natjecateljskih orkestara. ramo ga proširiti na više dana i upravo prostorima rijetko čuje, kako je publika popratili vaš uspjeh? Ta je skladba postala popularna vjero- u ovo vrijeme razgovaramo o tome na reagirala na dotad sasvim nepoznatu jatno zbog aluzija na mađarski čardaš koji način privući orkestre da se u Osi- joj glazbu? U svakom slučaju smo zadovoljni do- kojim je prožeta. S druge strane, Tiho- jeku i Slavoniji zadrže više od dva dana. laskom publike na naš autorski kon- mir umije glazbeni sadržaj kvalitetno Nama je glavna nit vodilja za autorski cert i smatramo to velikim uspjehom, i čak uz dozu inovacije prirediti za an- Nužnost studija koncert bila: ne ostaviti publiku rav- ne samo za nas kao skladatelje nego i sambl, što nije nimalo jednostavan po- nodušnom. Mislimo da smo u tome za izvođače i publiku koja nas je pažlji- sao s obzirom na zvučne specifičnosti Odavno se u Osijeku govori o uspjeli, jer smo čuli mnogo pozitivnih vo slušala. Nastojat ćemo imati što više takvog orkestra. (Tko je pokušao pisati pokretanju studija tamburaškog kritika i komentara, što je jako dobro takvih projekata. 53 Razgovor s Tončijem Huljićem, skladateljem popularne glazbe u žarištu javnosti Glazba nije dama »Ima tu razočaranja, muke, truda, izgubljenih snova, povrijeđenog ega, propitkivanja — što mi je sve ovo trebalo, jesam li se mogao baviti nečim pametnijim...« BROJ 198, LISTOPAD 2016.

54 Razgovarao: Goran Karan nju glazbenu školu, rekao sam — ni- spora pjesma. I to se dogodilo s Moje kad više! Nikad više! A onda mi se do- zlato. Nakon toga je došlo do silnog lazbena me škola dobro godila pjesma Isn’t she lovely Stevieja komešanja i preslagivanja. Najednom pripremila za moj današnji onči Huljić je veliki au- Wondera... OK, kao dijete klasične gra- više nitko ne želi pjevati ovaj regeton, G tor hrvatske popularne đanske obitelji, jer su mama i tata išli na koji sam, uzgred budi rečeno, ja uveo način života, a to je — stres. glazbe. Njegov stva- Splitski festival, prije sam znao za Te- iz Rumunjske. Rumunji su od 2007. do ralački opus tijekom rezu i Mišu nego za Stevieja Wondera. prije dvije–tri godine bili najaktivniji čim- vremena se razvijao benik klupske svirke u Europi. Taj su re- I prije sam imao trenutaka koji su me u nekoliko glazbenih geton oni adaptirali iz latino glazbe, što taknuli, Mendelssohn pa Debussy i smjerova, zadržavajući u svakom od je postala njihova narodna glazba, kao njegova Arabeska, a onda, nakon toga, Tnjih visok standard kvalitete, suvre- sirtaki Grcima. To je i ovdje bilo nezao- Stevie Wonder. Ne znam, još prije val- menosti zvuka i — komercijalnosti. Od bilazno osamdesetih. Ako nemaš um– jda i Teška industrija na Splitskom festi- svih inkarnacija Dalmatinskog maga- ta–ta um–ta, nemaš hita. Sad kad sta- valu pjesmom Život je maskenbal, ha- zina, preko pjesme Baklje ivanjske u viš taj isti ritam, ljudi te blijedo gledaju. haha... Dakle, potpuno nespojive stvari. kojoj je sjedinio glasove Doris Dragović To je zato što tempo pjesme bude is- To se nekako održalo do dana današ- i Mladena Bodaleca iz Prljavog kazali- pod određenog broja BPM–a, udara- njeg, slušam sve. Sve me može inspi- Madre Badessom, u takvom aranžma- šta, svjetskih karijera pijanista Maksima ca u minuti, koje onda DJ može pustiti rirati i zainteresirati. I to je zapravo trenu, nekome bi upropastile karijeru. A Mrvice i grupe Bond, Petra Graše, Da- u bloku ili nizu u diskoteci. Zato to ne nutak u kojem počinjem ozbiljno pro- ja sam imao mogućnost igrati se time, nijele i Jelene Rozge, sve do pjesama pušta. mišljati o tome da nema razloga da i ja bez nekog opterećenja. koje sam pjeva u projektu Madre Ba- ne pišem pjesme, kad ih pišu i drugi. Pa Kad to digneš na višu potenciju, vidiš dessa, Tonči je autorskim rukopisom sam počeo to onako nešto stidljivo, po da to sve ide u cilju nekakve globali- uvijek donosio ono što je za karijere Ekscentrični prostor srednjoj školi... zacije, želje da svi ljudi budu jednakog glazbenika vrlo važno — hitove. ukusa, da je sva glazba ista, da nitko ne A falsetto u vašem pjevanju? Sjećate li se kako se zvala prva pjesma iskače i da je to, zapravo, prosjek. Natr- Splitski susret kojoj ste bili autor? pati što više prosjeka u tu priču. Primijetio sam da mi obično puno bo-

lje prođu pjesme koje pjevam u false- BROJ 198, LISTOPAD 2016. Pa baš prva objavljena je bila za Ma- Osim poznanstva na profesionalnom, tu nego one koje pjevam punim gla- gazin, tadašnji Dalmatinski magazin, a Ujedinjenje u emociji glazbenom polju, uz Tončija me veže som... ja sam antipod pjevača. Imam zvala se Sjećanja. Prije toga su to bili jedno nezaboravno iskustvo. Davne neku emociju, ali da sam pjevač — ni- amaterski radovi... slušao si ovaj ili onaj Da se sad vratimo na onu priču o tek- 1997. godine Tonči me odveo u Bašku sam. Ne znam tehniku, dijafragma i to... bend ili pjevača pa pravio pjesmu kao stu. Tekstovi su najteži dio ovog posla, Vodu velikom skladatelju Zdenku Ru- uglavnom, mogu funkcionirati u falsetu što je ta. Ali prva ozbiljna je bila Sjeća- apsolutno najteži. Imaš objektivno već njiću, predstavio me kao pjevača i re- rascjepkanu Hrvatsku; Dalmacija ima i unijeti neko ludilo, pozitivno ludilo. Mi- nja, 1981. Tada sam dobio prvu nagra- kao pokojnom Runjiću: »Zdenko, nje- jednu emociju, pa onda unutar te Dal- slim da je to ekscentrično. Primjećujem du stručnog žirija. To je odmah pota- mu treba umjetnik.« Taj susret je otvorio macije daljnju rascjepkanost jer se ne da sve veći broj ljudi u svijetu baš forsira knulo moj ego, jer u tim se godinama moj glazbeni put i na tome sam Tončiju mogu dogovoriti tko je i što je zapravo falset, nekad je to bio patent Bee Gee- baviš time radi zadovoljavanja ega, da zahvalan. Dalmacija: Zadar, Šibenik, Split ili Du- sa, a danas — svi! Evo na primjer Asaf bi bio slavan... Kad to dobiješ, onda brovnik... ili pet kilometara dalje, »iza koji je za mene apsolutno najbolji pje- Razgovaramo u Splitu, u kafiću njego- te zanima da preko toga zaradiš pare. brda«. Onda imaš nerazmjer i posve- vač ovoga trenutka na svijetu. Ne znam va velikog prijatelja i suradnika Petra Nakon toga dođeš u fazu da je samo mašnje nerazumijevanje između Dal- koliko će moći pjevati takvim glasom, Graše, a Tonči još ima sve što je po- pjesma bitna. Danas pjesme zaista pi- macijei Hrvatskog zagorja, kajkavskog ali je sjajan. trebno za uspjeh: veliku strast prema šem radi pjesama, a ne radi bilo koje jezika. Čak bi se moglo kazati i latentni glazbi, jedinstven talent i svjetske rad- druge vanjske manifestacije. animozitet. Pa Istra, koja je već sama Dakle, zašto bih se glasom tukao s ne navike koje su ga i dovele u situaciju pjevačima? Ne mogu pjevati kao Ju- Što, prema vašem mišljenju, pjesmi u svom filmu... I ti sada zapravo moraš da je relevantan autor u svim vremeni- lio Iglesias, ne mogu pjevati kao Ste- donose stihovi a što glazba? napisati tekst koji će funkcionirati među ma i na svim prostorima. svim tim animozitetima, da se ujedi- vie Wonder, niti mogu biti muška ver- zija Beyonce... ja mogu djelovati samo Tonči, koje je vaše prvo glazbeno Tekst pjesme je strašan ograničavajući ne u pjesmi. Ja još mislim da se ljudi u nekom ekscentričnom prostoru i taj iskustvo? element. Ono što me najviše muči ov- mogu ujediniti u emociji, da to ipak još dje je, lako je raditi pjesme za mjuzikl, nije umrlo, tako da pokušavam da sva- sam prostor, mislim, iskoristio. Ovaj izri- Kao i svaki dječak, najprije — mrziš kad nisi ograničen, jer glazba ide i tekst ka barem deseta pjesma bude emotiv- čaj je doveden do karikaturalnosti, a ja glazbu. Jer nitko normalan ne ide po prati nastavak dijaloga, kad imaš libreti- na. Ovo što radim s Madre Badessom se jako trudim toj karikaturalnosti dati svojoj volji u glazbenu školu. Ne vjeru- sta koji daje smjer, puno je lakše Vjeko- je čista esencija emocije, koja ne robu- smisao. Djeca vole to što radim, gleda- jem da je to i Mozart prihvatio, kad ga slavi ne biti ograničen nekim uzancama je nečem trendovskom. Opasnost koja ju me kao nekog klauna, nekog tko se je njegov »stari« s četiri godine »ugnje- koje su tek recentno prestale biti obra- tu postoji jest u tome da takav mali art zeza, valjda im je to otkačeno i možda tavao« da se time bavi... Mislim da je zac... sad taj tip pjesama polako odu- prostor drugi pokušavaju napraviti ma- nemaju takav lik doma. početak mojeg stresa i adaptacije na mire i seli se na izvođače C kategorije. instreamom. To nije i ne smije biti main- Što vam je lako, a što teško u stres — onaj godišnji ispit iz klavira. To stream! Onog trenutka kad to postane skladanju? je jedna bizarna situacija kad se poč- Pjesma mamurluka mainstream, ja ću se toga ostaviti. A to neš bojati proljeća... Svi se raduju pro- je zapravo potpuno suprotno od moje Lako mi je kad radim pjesmu za sebe, ljeću; priroda, biljke, fotosinteza i sve to, Kod nekih tekstova koje sam radio je dosadašnje radne filozofije... jer onda nemam rizik. Nemam presiju samo ga se ja bojim jer to znači da se sljedeći problem: kako izbjeći poima- da pjesma bude hit. Inače su od mene približio termin ispita. Imaš desetak go- nje riječi — alkohol, popio, napio, pijan- U projektu Madre Badessa prvi put navikli tražiti samo hit, hit, hit, daj hit. pjevate glavni vokal. Kako ste se dina i što ti više raste osjećaj odgovor- stvo, piće, rakija, teturam, a istovreme- Pjesma ne može biti hit bez percepcije odlučili na to? nosti, znaš ono, dizanje u sedam, ško- no opisati to stanje mamurnosti. To je izvođača. Ja moram znati za koga pi- la u osam, to je veći nivo stresa. Tako postala jedina personifikacija emocije To je zato što sam svim svojim pje- šem. Uvijek ciljano pišem, pjesme su da me glazbena škola dobro pripremi- kod ljudi koji izlaze. Znači, da razumiju vačima, a i dandanas to radim, pje- uvijek ciljane. I onda moraš složiti mala za moj današnji način života, a to je samo pjesme koje opisuju ta stanja. To vao demo za pjesme. I sad oni treba- tematiku u glavi — što je bilo prije, što — stres. Oguglao sam na njega i, na- je ta razina emocije, sve drugo je ne- ju tome dodati svoju emociju. Možda u napraviti sada i što da to bude drukčije žalost, funkcioniram dobro samo pod potrebno. Što ćeš ti sada njima puštati određenoj pjesmi ta osoba i nema baš od drugih a da funkcionira u tom miljeu. stresom. ljubavnu pjesmu. I ono što je mene za- tu emociju koju si naznačio, ali ima boju Srećom, ili nesrećom, ti pjevači kojima interesiralo je — napraviti sporu pjesmu glasa, specifičnost interpretacije... Onaj sam stvarao imaju vrlo duge karijere. Ali Stidljivi počeci koja će razdrmati cijelu tu priču i imati tu osnovni osjećaj pokušavaš dočarati kad ih dovedeš do vrha, to im posta- poruku. Da je možeš pustiti u tri ujutro glasom uz klavir ili gitaru. Objektivno, ne opterećenje. Onda im više ne treba I normalno da, kad sam završio sred- u lokalu i da svi skoče na noge a da je takve tekstove, ovo što danas radim s pjesma, nego im treba — eksces! Vrlo 55 Ja se nadam da je to veći dio publi- na Novom Zelandu, jedna je u Britaniji, mijenjali dijaloge, kratili, dodavali... vo što radim s Madre ke. To je tiha većina. I zato tu postoje jedna u Hong Kongu, sklope se kad se Badessom je čista esencija još uvijek neki izvođači, a tu ubrajam i dogodi neki dobar nastup, dobro pla- Glazba s podočnjacima O sebe, Grašu, koji takvu emociju mogu ćen da bi se isplatilo doći na probe za emocije, koja ne robuje nečem izgurati. Htjele bi žene biti emotivne, to i sve ih dovesti. A Mrvica je konstanta Četiri smo mjeseca radili naslovnu zaboga! Htjele bi biti majke, htjele bi u mom životu i ja u njegovom. pjesmu — Srce za vodiča. To je ujed- biti normalne, ali... ili ćeš imati karijeru no i novi Grašin single i najavna pje- trendovskom. Onog trenutka i biti ludast, pjevati budalaštine, ili ćeš Što vam je u ovom trenutku života izazov? sma mjuzikla Pacijenti. Četiri mjeseca kad to postane mainstream, ja ostajati frustriran u kući i gledati kako smo je stvarali. Kad je bila gotova, drugi rade. Poput Leonarda Cohena, i Evo, taj mjuzikl koji radim — Pacijenti. ja je slušam i — nešto nije u redu. ću se toga ostaviti. ja bih se volio izboriti za vječnu publiku. Je li to zato što mi je prvi... to je stvar- Sve je presavršeno... A pjesma već Ali on je interpret i kantautor. U svojem no užasno težak posao. U svemu što masterirana. Kažem sebi: četiri mjese- radu nemam doticaj s takvim tipom lju- sam naučio u pripremama za mjuzikl ca se mučimo s ovim, četiri dana mik- di jer oni ne trebaju hitmejkera. Dođeš u do sada, mogu reći da nema šanse sanja i sve je to — to, ali! Na početku fazu života u kojoj sam ja sada. Sve tre- da sljedeći mjuzikl, ako ga budem ra- pjesme svira moja kći, i ja polako po- ba doći u neke granice i ja sad pokuša- dio, ne bude pripreman odmah s reda- stajem svjestan u tom trenutku da mi vam iskreirati takav prostor, za emociju teljem. Nisu dovoljni libretist i skladatelj, slijedi onaj najteži dio skladateljskog je teško proizvoditi taj eksces. Taj vraž- koja odumire. Da ne bismo na kraju do- pritom kao skladatelj imam i specifičnu posla, a to je — biti krvnik samom sebi. ji narod uvijek hoće da je isto, a stalno bili likove koji ne samo da ne razumiju situaciju da imam i drugog tekstopisca, Uzeti sjekiru i udariti. Najprije sam od- što je emocija nego im je ništa ubiti čo- nešto drugačije. Onda, ili si uvijek isti, znači — Vjekoslava mora biti sinkrona sjekao dionicu koju je svirala kći na po- vjeka i nemati nikakav kompleks zbog pa je to ljudima dosadno, ili, ako si se s onim što je libretist Gavran htio kaza- četku pjesme. Tras! Ne može! Jer je toga. Nemaju grižnju savjesti zbog toga promijenio, žale se da to nije ono što ti. Tu sam vidio da je bitno imati redate- odmah unijela toliku energiju i snagu u što su učinili nekom drugom, što je prije bilo prije. lja na samom početku, dok postavljaš tu priču da dalje nemaš više što gradi- tisnulo okidač za atomsku bombu... mi pjesmu i scenu. Postoje li na toj sceni ti. I pjesma mi se koprcala minutu i pol, Svjesna žrtva kreiramo takav svijet. Da ne pričamo samo dva lika ili su odmah svi unutra... sada o centrima moći, kreira ga neka- minutu i pedeset, koprca se, jer smo BROJ 198, LISTOPAD 2016. kva industrija... preatraktivno ušli. Dakle, ruši sve, daj Problem je nekome napraviti treći al- Neizvjesan žanr mi mandolu... i vratim sve na početak bum. Tu se sve lomi: ili si se katapulti- Što vam je primarno kod pjevača? Što da mi počne od nule, pa cijelo vrijeme rao, iako moram reći da je danas funk- je taj X faktor? To je kompleksan posao, vrlo riskan- postupno kupi pažnju. Ovako, nisam ciju albuma preuzeo single, dakle, kad tan. Navikao sam se da mi svaka pje- mogao zamisliti da tu pjesmu dvade- Birao sam ljude, po... ma, ne znam, bilo su bili albumi s deset novih pjesama, ili sma donosi novac. U ovom slučaju ne seti put čujem na radiju. Kao Barcelo- je nekih koji su me iznenadili što to nije si se katapultirao ili si išao korak natrag. znam kako će ispasti, haha... Tu treba na i Freddy Mercury, vauuu, bum, tras, prošlo, a možda su imali najbolju plo- Moraš imati hrabrosti. I svjesno žrtvo- napisati puno pjesama za potpuno ne- odmah atomske bombe padaju... stal- ču koju sam napravio za nekoga, i to vati damu za partiju. Vrijednost tih pje- poznat iznos novca. No pustimo sad no je atak. Teško se tako odreći neče- sama pokaže se desetljećima posli- ne prođe... ovdje u Hrvatskoj. Prošlo je novac na stranu, ali dok to radiš, pate malo izvan okvira, u regiji, ali ne tu. U ga dobrog. Ali koliko god da je dobro, je. Mene je u jednom razdoblju, kad drugi tvoji izvođači. Ono što nam kro- istovremeno je bilo i toksično. stvarno nisam znao što ni kako dalje, stvari, ne znam. Osjetim da s nekim tre- nično nedostaje, to sam primijetio u jer sam već sve patente dao... ono, ti bam raditi, a s nekim — ne. Osjetim da Zagrebu, a to mi je i cilj, to je kazališ- Pa smo počeli od početka i kad smo to načneš, netko nastavi pa snizi kriterije... u nekoga treba ulagati za budućnost, na dvorana, koja je bliska publici i ima riješili, vrati dva dana, mora se i druga- tada sam bio zaluđen brit popom. Kad da netko može biti fantastičan a da mi intimnu interakciju s izvođačima. Jed- čije otpjevati. sam doveo taj zvuk u Hrvatsku, ljudi su ne leži, da vidim da ću vrlo brzo ući u nostavno — treba kazalište, a onda to pitali: što je ovo, jer je u tom trenutku to prostor nerazumijevanja. Teško mi je odmah vuče i potrebu da imaš i svo- U dva sata ujutro zvao sam Lea Ška- bilo prekulturno za njih. Nakon toga je to opisati, ne bih htio nikoga omalova- ju postavu, da bi se to moglo isplati- ru, dolazi u studio, klavir se treba dru- krenulo tekstualno, da su žene u pje- žiti. Vrlo mi je teško govoriti o ljudima ti; otvara se niz pitanja, npr. gdje ćeš gačije svirati... sve nanovo. Možemo li smama u prvom licu postale alfa–žen- s kojim radim i zašto s nekim drugim skladištiti scenografiju itd. Ovaj mjuzikl to ujutro, pita. Kažem, popustit će me ke, haha... mi smo u to vrlo svjesno išli. ne radim. Čini mi se da osjećam da ne za prvih nekoliko sezona premošću- do ujutro, imam virozu, cijelu noć ni- Pošli smo izgraditi stav čvrste, neovi- trebamo jedni drugima. Danas postoje jem s Dvoranom Vatroslava Lisinskog, sam spavao od muke da ne izgubim sne žene koja ne moli za ljubav, nego i ta natjecanja — The Voice, X Factor, koja srećom još ima kapacitet da se taj osjećaj. Jer ako prespavam, dignem kaže — ajmo to ostaviti sa strane, mi Idol i to, pa ta djeca ne pjevaju domaće granično može osjetiti mjuzikl i scena, se ujutro i preslušam ovo, bit će mi do- smo dio materijalnog svijeta, mi ćemo pjesme, većinom ne. To je zato što još iako je objektivno Lisinski prevelik. Ga- bro. Tako da sam ujutro s podočnjaci- sklopiti predbračni ugovor, pa ćemo se nisu vozači, nemaju položen vozački is- vella je opet premala, malo je mjesta, ma došao i odsvirao klavir, čuju se i po- eventualno vjenčati ili nećemo, to nije pit pa ne slušaju radio u autu, a to je je- trebalo bi tisuću, tisuću sto mjesta, da dočnjaci i psovke i nespavanje. bitno. Bitno je ono — troši i uživaj. Bila dino mjesto gdje mogu slušati doma- bi sve to imalo smisla. I treba imati stal- ću glazbu. Još ne izlaze redovito van, Postoji li pjesma za koju biste voljeli da je na Jeleninoj zadnjoj ploči s Magazi- ne zaposlenike. ste je vi napisali? nom istoimena pjesma — Troši i uživaj. imaju 16–17 godina. Pogotovo curice. Nemaju se gdje indoktrinirati onim što Sve ovisi o uspjehu ovoga. Mi svi jako Oprosti mi, pape Zdenka Runjića i I to je sve polako počelo graditi bitch se pjeva poslije ponoći u pijanim stanji- vjerujemo u to, ali je to proces u kojem Momčila Popadića. S ponistre se vidi pristup u pjesmi. Ma nije to neki moj ma. A to što pjevaju, slušaju samo po ću vjerojatno morati i nadopisati naj- Šolta, isto Runjić s Jakšom Fiamen- patent. Cijelu tu priču oko tekstova za- vlastitom izboru s YouTubea, interne- manje četiri pjesme, jer sad već uz re- gom. Emocija koju sam osjetio kad pravo su nametnuli iz kulture hip–hopa, ta. Kad postanu vozači, sjednu u auto, dateljsku koncepciju počinješ razvijati sam čuo te pjesme prvi put. Zdenko koja je bila direktna. Ono — opalit ću ti upale radio, čuju domaću glazbu, ne- neke likove koji nisu bili toliko primarni, je bio autor kakav ja nisam; on je pi- metak u čelo, i to je tu izraz ljubavi. Tou- što ih zainteresira. razvijeni u početku, pa nisu previše ni sao pjesmu na tekst i tu se vidi da je gh love. I sad ti to na neki pristojan i nor- obrađivani. tekst nastao prije glazbe. Ali da se glaz- malan način trebaš uvesti u tekstove, tu Konstantni Mrvica ba nije uklopila u taj mozaik, u te tako se Vjekoslava buni, haha..., jer piše knji- U tom preslagivanju zatreba dodatna pjesma. Kako sam rekao, bez siner- normalne i tako iskrene riječi, ne bi te ge za djecu i bajke, a susreće se s tim Kako gledate na iskustvo skladanja za gije svih troje ljudi: redatelja, skladate- pjesme funkcionirale na takav način. S da mora komunicirati sa sadašnjicom Maksima Mrvicu i Bond? tim da je Zdenko s tekstopiscima imao svojim tekstovima u civilizacijskom tre- lja i libretista, teško može doći do do- prednost, imao je osobu koja je dala nutku koji je razgolitio i pojam Erosa i Pa to oboje je odlična priča. S Mrvicom brog finalnog rezultata. Na dobrom okvir. Ja moram kreirati umjetnu inteli- emocije i gdje je sve otišlo u neku čud- traje, s Bondom smo snimli pet ploča, smo putu, ali da imamo puno rada na genciju pa onda Vjekoslavi objasniti ka- nu sferu. na koliko smo i imali ugovor. Zato je uvi- tome — imamo. Uskoro ćemo početi s jek lakše raditi s muškarcima, jer se tu radionicama, što znači da smo posta- kvu bih ja to emociju htio, pa onda ona Mislite li da postoji ijedan dio publike pojavljuje onaj problem sa ženama... vili scenu, doveli u fokus grupu, vidjeli gleda u tu pjesmu: »Pa kako misliš tu 56 koji ne osjeća tako? udaju se, jedna živi u Australiji, jedna kako reagira na toj sceni i dramaturški emociju da stavim na ovu glazbu, eh...« avikao sam da mi svaka Npjesma donosi novac. U slučaju mjuzikla Pacijenti ne znam kako će ispasti, haha... Tu treba napisati puno pjesama za potpuno nepoznat iznos novca.

Također, domaća pjesma sa svjetskim potencijalom je Đurđevdan to jest Ederlezi Gorana Bregovića. Vidi se i da je matematički odrađena pjesma. Prijašnje pjesme napravljene su BROJ 198, LISTOPAD 2016. na tekst, a ovaj je napisan na glazbu. Sjajna, velika, svjetska pjesma, koja je Goranu Bregoviću i izborila svjetsku karijeru. E, da ne zaboravim, volio bih da sam napisao Bajagin Plavi moj safiru. Imate li savjet za one koji će se danas–sutra poželjeti baviti glazbom? Samo jedan. Ništa ti pametno nitko ne može kazati osim da će ti glazba vratiti onoliko koliko vjeruješ u nju. Glazba ti uvijek vrati puno više nego što uložiš u nju. Samo ne smiješ odustati. Ali Glazba je kurva, znaš, nije ona dama. Ima tu razočaranja, muke, truda, izgubljenih snova, povrijeđenog ega, propitkivanja — što mi je sve to trebalo, jesam li se mogao baviti nečim pametnijim... Ti danas, kad nekom ka- žeš da si glazbenik... ni meni nije drago kad me netko titulira s Tonči Huljić — glazbenik. Ja stvarno ne znam što je mislio otac moje supruge kad je čuo da sam glazbenik. To je sinonim da si... ufff. Nego onda kažu — skladatelj, pa je to nekako lakše čuti. Da se vratim na misao — onoliko koliko vjeruješ u nju — glazba ti vrati. Puno muke treba, puno vjere, samoprije- gora... je li to recept i patent samo za glazbu — ne znam. Neki drugi poslovi brže i elegantnije vrate uloženo. Glazba vrati uloženo, ali se tako zna povući kad je uzimaš zdravo za gotovo da je to čudo jedno. I, oprosti, još jedan savjet. Glazba ima radno vrijeme. Za profesionalce, mora imati radno vrijeme. 57 Splitski Poljud: Ultra Europe BROJ 198, LISTOPAD 2016.

Neprocjenjiv PR za hrvatsku glazbu na međunarodnom planu pružaju festivali Glazbeni festivali promocija koja nema cijenu

58 Novaljska plaža Zrće: festival Fresh Island Izuzetno velik broj glazbenih festivala ima dili isključivo britanske izvo- glazbenih festivala koji se više od 50, na Jadranu đače i DJ–e, ali i iz ostatka elik broj festivala na održavaju diljem Hrvatske, i na kontinentu. Na ža- svijeta; sve one koji su se Jadranu djelo je inozemnih prilika su za predstavljanje lost, prilično velik broj već dokazali i koji imaju svo- V brojnih hrvatskih njih na Jadranu djelo su jevrsnu globalnu reputaciju. S vremenom su ti isti pro- promotora i organizatora koji glazbenika koji će inozemnih promotora i organizatora koji su ot- motori shvatili da je i lokalna, su otkrili skrivene potencijale nastupiti pred publikom iz krili skrivene potencijale hrvatska scena vrlo zani- cijelog svijeta, ali i brojnim lijepe zemlje koja to ne mljiva, a i domaći su promo- lijepe zemlje koja to ne zna sama novinarima, producentima, zna sama iskoristiti. Pri- tori napravili velik potez na- menadžerima i tom je organizacija podignuta na naj- govorivši ih da ipak obrate pozornost iskoristiti glazbenicima s kojima višu razinu pa često ti isti festivali dona hrvatske izvođače. Ruku na srce, će podijeliti pozornicu i bivaju brojne nagrade kao najbolji fe- mnogi žanrovski različiti hrvatski izvo- predstaviti se u najboljem stivali na svijetu. Pa kad već Hrvatska đači koji nisu toliko medijski zastuplje- izdanju ne zna sama to iskoristiti, barem može ni u domaćem eteru zbog monopola iskoristiti te iste festivale za promoci- mainstreama i ograničenog glazbe-

ta i redatelja, nastupili su

Edo Maaj- BROJ 198, LISTOPAD 2016. ka, Bamwi- se, ABOP itd. Na INmusic festivalu nastupili su brojni hrvatski izvođači poput The Bambi Molesters, Chui, Žen, Mo- skau, Sleepyheads… dijeleći pozornicu s imenima kao što su PJ Harvey, Florence and the Machine, Jake Bugg, Wilco… A kao što znamo, na INmusic festival pristiže i sve više publike sa svih strana svijeta.

Festivalski utjecaj

Ne treba zaboraviti ni brojne novinare koji obilaze te festivale, izvještavajući diljem svijeta o izvođačima koje su vidjeli. Neprocjenjivo! Također treba imati na umu da će svaki hrvatski izvođač, dogovarajući nastup negdje u inozemstvu, s ponosom spomenuti festival na Trogirska srednjovjekovna kula Kamerlengo: Moondance Festival kojem je nastupio i izvođače s kojima je di- Piše: Dubravko Jagatić ju svojih glazbenika. Da jelio pozornicu. ih spomenemo samo neke: Dimensi- nog ukusa vlasnika radija i glazbenih urednika, ima- Ne treba zabo- ons, Outlook, Seasplash (Pula), Lost ju svjetsku kvalitetu. Za- raviti ni utjecaj romicati glazbu hrvat- Theory (Deringaj), Love International, hvaljujući svemu nabroje- svih tih glaz- skih glazbenika diljem Electric Elephant (Tisno), Fresh Island, nom, brojni hrvatski izvo- benika, DJ–a i svijeta još uvijek je za Woodshock (Zrće), FOR festival (Hvar), domaće glazbenike đači ove su godine dobili producenata na Moondance, Mem- priliku da se dokažu pred mnogobroj- domaće glazbenike i razvoj novih glaz- brain (Trogir), Cro- nom britanskom publikom i publikom benih žanro- atia Music Adven- nedostižan cilj. Obr- koja doista dolazi sa svih strana svijeta. va na hrvat- tures (Dubrovnik), No još je važnije to što su se dokaza- skoj glazbe- Pnuti model pokazuje Bol Soul (Bol), Su- se uvelike učinko- li i pred mnogobrojnim glazbenicima, noj sceni, kao perUho (Primošten), producentima, menadžerima i promo- ni organizato- vitiji. Publika iz ino- INmusic festival (Za- zemstva dolazi u torima. I to ne u lokalnoj konkurenciji, re nekih bu- greb) i Ultra Europe već najvećoj mogućoj, onoj svjetskoj. dućih festiva- Hrvatsku i upoznaje (Split) itd. Nije bez domaću glazbenu Tako je u sklopu ovogodišnjega festi- la. Zapravo razloga prije dvije go- scenu, istini za volju, ne s krajnjim ci- vala Dimensions, koji je u pulskoj Are- je riječ o cije- dine na Ibizi Hrvatskoj dodijeljena na- ljem da upozna ovdašnju lokalnu glaz- ni otvorio Massive Attack, nastupila i lom segmen- grada Dance Nation of the Year. benu scenu, nego da u jedinstvenom naša DJ–ica Miss Sunshine te Petar tu pop–kulture koji tim istim festivalima ambijentu na nekom od mnogobrojnih Dundov. Na festivalu Outlook, na ko- nevjerojatno utječu na sredinu u kojoj hrvatskih festivala uživa u glazbi svojih Hvalevrijedan potez jem je glavna zvijezda Damian Marley, se održavaju, odgajajući novu genera- omiljenih izvođača. nastupio je i naš dub producent i DJ ciju hrvatskih glazbenika i omogućuju- Na početku su promotori (uglavnom Egoless te hrvatski drum’n’bass pro- ći brojnim lokalnim glazbenicima da se Kao što je poznato, Hrvatska je bez britanski) na festivale u Hrvatskoj, cilja- ducent Filip Motovunski. Uz Dona Lett- bez uloženih sredstava predstave glo- sumnje zemlja festivala. Samo ljetnih no rađene za britansku publiku, dovo- sa, britanskog glazbenika, producen- balnoj glazbenoj sceni. 59 Glazbeni web portali — neizostavna platforma za promociju glazbe Glazba na mreži Važnost promocije glazbe danas je nažalost postala gotovo važnija od stvaranja same glazbe

Piše: Dubravko Jagatić vatske estrade koja je što se tiče pri- Drumtidam.info, Kulturpunkt.hr itd. Da- regionalnoj sceni Hrvatska tu predvod- sutnosti na web portalima prilično za- kako, ne treba zaboraviti ni na najpo- nik u pogledu ponude glazbe preko kinuta, kao uostalom i skladatelji i izvo- sjećenije web portale u Hrvatskoj kao glazbenih web portala. Jednako je za- iti prisutan u progra- đači klasične glazbe. Potom je tu vrlo što su Tportal.hr, Indeks.hr, Net.hr kao i nimljiva činjenica da unatoč raznim po- mu radijskih postaja pristojan broj specijaliziranih glazbenih web portali dnevnih novina. kušajima nikad nije zaživio ozbiljan i re- itekako je važno i po- portala kao što su jazz.hr, specijaliziran levantan regionalni glazbeni portal koji trebno jer osim stje- za jazz glazbu, Reggae.hr za reggae i Regionalna scena bi svojim pristupom preuzeo dominaci- canja imena i promo- sve srodne žanrove, hhunity.org (hip ju u regiji, iako to ne znači da ih nema. cije glazbe, emitiranje hop unity) za hip–hop i rep, Perun.hr Neki od spomenutih glazbenih portala Tako su se kvalitetom i vrlo pristojnim pjesama ipak autorima i izvođačima za metal–scenu, Klupskascena.hr za istaknuli su se zahvaljujući svojoj ažur- praćenjem glazbenog sadržaja u cije- Bpjesama donosi novac. No to je samo nosti i uvijek novim vijesti- loj regiji istaknuli portali Rockomotiva. jedan segment promocije. Drugi je nema iz svijeta glazbe, neki com, Barikada.com i Timemachine- zaobilazan tisak do kojega je sve teže zahvaljujući odličnim mla- BROJ 198, LISTOPAD 2016. music.com, dok portal Zvonkoradost. doći ako glazbenik nije sudionik nekog dim novinarima i glaz- com nudi najaktualniji uvid u glazbenu skandala, a ništa bolja situacija nije benim kritičarima, neki scenu regije, svakodnevno predstavlja- ni s televizijama. Osim specijalizirane zbog svojih dosljednih i jući nova imena s nezavisne scene pu- glazbene televizije u Hrvatskoj, CMC, tem top–ljestvice koju formiraju korisni- koja svojim programom ne obuhvaća ci, ali i posebno složen žiri od glazbenih dobrih 40 % izvođača hrvatske scene, novinara iz regije. Hrvatska televizija, RTL i Nova TV gotovo da domaću glazbu tretiraju kao smetnju i Još ima mjesta višak, ne nudeći gotovo Ukratko, želite li da se čuje i vidi vaša nikakav model, odno- glazba i da postanete vidljivi i glasni, sno emisiju u kojoj se ulazak na portale smatrajte mogu predstaviti glaz- apsolutno neizostavnim po- benici. Videospotovi se tezom. Zanimljivo je pritom najčešće gledaju na YouTubeu, ali i istaknuti da gotovo nijedan na portalima koji su postali apsolutno od nabrojenih glazbenih por- neizostavan, gotovo najvažniji segment tala ne dobiva dovoljno novca promocije glazbe. od države, grada ili iz EU fon- dova da bi mogao pokriti sve Platforma za razgovor svoje troškove i isplatiti hono- rare svim novinarima koji pišu U Hrvatskoj danas postoji oko 20 glazbenih portala, što specijalizira- na tim portalima. Osim mu- nih za neki glazbeni žanr, što onih kotrpne potrage za sponzorima koji još koji glazbu tretiraju kao važan dio nisu shvatili važnost svoje prisutnosti i kulturne ponude, a ima i onih koji su reklamiranja putem glazbenih portala kompletan sadržaj usmjerili na glaz- na ciljanu publiku, većina novinara piše bu. Upravo ti koji su kompletan sadr- o glazbi i prati glazbu jer je voli i po- žaj usmjerili na glazbu, postali su važni štuje. Jednako je zanimljivo da se još promotori glazbe i glazbeni web portali nije dogodilo spajanje nekoliko posto- bez čije bi potpore mnogi domaći glaz- elite li da se čuje i vidi vaša glazba i da postanete jećih glazbenih portala u jedan u po- benici ostali potpuno u sjeni. Ipak je u vidljivi i glasni, ulazak na portale smatrajte kušaju da preuzmu tržište kvalitetnom pitanju platforma koja omogućava pri- Ž ponudom. No unatoč doista impresiv- kaz razgovora s autorom ili izvođačem apsolutno neizostavnim potezom noj ponudi glazbenih portala i praćenju glazbe, njegove videospotove, njego- mnogobrojnih glazbenih žanrova, u hr- vu glazbu, kao i mogućnost kupovine vatskoj web ponudi još nedostaje onaj ili preuzimanja (downloadanja) glazbe. elektroničku glazbu i partijanje, Diyalli. beskompromisnih stavova, neki mož- jedan glazbeni portal koji bi bio najvje- Među najpoznatijima i ujedno najposje- hr za afričku glazbu i kulturu… Ne tre- da samo zbog dizajna, neki zbog izva- rodostojniji izvor informacija, mišljenja i ćenijim hrvatskim glazbenim portalima ba umanjiti ni važnost nekih, uvjetno ninternetskih aktivnosti (klupske veče- uvida u glazbenu ponudu, gdje nitko su Muzika.hr, Terapija.net, Ravnodod- rečeno, lokalnih glazbenih portala: na ri, radijske emisije, koncerti, festivali…). nije marginaliziran, gdje se svi glazbena.com, Soundguardian.com, Potli- primjer, RiRock.com koji primarno pra- Neki su pak svojim pisanjem, poput ni žanrovi jednako tretiraju, gdje novi- sta.com, Mixer.hr, Perun.hr, Soundre- ti događanja na riječkoj glazbenoj sce- Mirsada Mujkanovića, postali obavezni nari stoje iza svoga imena i prezime- port.com, Groupi.hr. To su portali koji ni. Potom su tu portali koji popularnu komentatori glazbenih događanja čije na, čije mišljenje se cijeni i poštuje i koji se sustavno već godinama trude prati- glazbu tretiraju kao dio kulturne ponu- se mišljenje cijeni pa je Mirsad s vreme- ozbiljnošću i pristupom nadvisuje sve ti najvažnija glazbena događanja u Hr- de, dajući joj prikladan prostor na svo- nom postao vrlo cijenjeni bloger i druš- ostale. Možda bi upravo takav glazbeni vatskoj i svijetu bez obzira na glazbene jim uglavnom lifestyle stranicama kao tveni komentator koji piše pod pseudo- portal mogao biti pod okriljem Hrvat- 60 žanrove, ali uz izostanak praćenja hr- što su Ziher.hr, Buro247.hr, Trusty.hr, nimom Zli Hadžo. Zanimljivo je da je na skoga društva skladatelja. 35. Večeri na Griču, Atrij Galerije Klovićevi dvori, Zagreb, 11. srpnja 2016. Meritas u vrelini zagrebačke noći Tri godine od posljednjeg nastupa na toj otvorenoj ljetnoj pozornici poznati ženski duo pripremio večer za pamćenje

Piše: Sanda Kuhtić gim sadržajima pa je tako ovogodiš- buma Gle! (Menart), Meritas su poka- su svježine u vrelini zagrebačke ljet- nje izdanje donijelo i kazališne pred- zale da traže i uspješno nalaze nove ne noći zvučali hitovi poput Na kraju stave, nastupe etno i jazz sastava te načine predstavljanja svojega prepo- sna, Dan je tvoj, Ti znaš, Budim se, Igra trij Galerije Klovi- koncerte popularne glazbe. znatljivog izričaja, obilježenog aku- i drugi. stičnom gitarom Anite Valo, odličnim ćevi dvori doista je Teško je zamisliti bolji povod i okvir Odličan nastup, bez redundantnih neobičan prostor. vokalima, pomalo melankoličnim a za koncert sastava Meritas. Taj jedin- istovremeno uzbudljivo inovativnim scenskih mizanscenskih intervencija, Taj nepravilan če- stveni duo, unikatna pojava na doma- ali s pomno promišljenom progresi- tverokut omeđen melodijama i fantastičnim tekstovi- ćoj glazbenoj sceni, fantastično se ma. Gle! je izdanje koje kritika hvali jom i fantastičnom razmjenom ener- kompleksom ne- uklopio u Atrij Galerije Klovićevi dvori. gije s publikom, kreativno, a pritom kadašnjeg isusovačkog samostana kao najbolji, najkompleksniji i najcje- lovitiji album toga dvojca, a publika je s pravom mjerom, kulturno, urbano, BROJ 198, LISTOPAD 2016. kaoA da je još od 17. st., kad je počela Meri Jaman i Anita Valo s nevelikim posebno, optimistično i pozitivno. Sa gradnja, čekao svoju pravu inkarnaci- pratećim sastavom vrhunskih glaz- fenomenalno reagirala na plesne hitove Budi blizu ili dojmljivu baladu S svime onime čega nam danas treba ju — u jedinstven koncertni prostor, benika pristajale su u taj neobičan više. fantastične akustike i atmosfere, koji četverokut kao u svoj prirodni ambi- tobom tišina Aljoše Šerića iz Pavela. gotovo ne treba nikakvih dodatnih jent. Njihova neposrednost i lako us- U toj im se izvedbi pridružila izvrsna intervencija kako bi se preobrazio u postavljanje dvosmjernog odnosa s Antonija Matković Šerić, prva u nizu najljepšu gradsku koncertnu dvoranu publikom, u gotovo intimnom zagr- pomno odabranih gostiju koncerta, na otvorenom. ljaju zidova Atrija, u trenu su kreirali koji su donijeli svatko svoju energiju: kućno okruženje, kao s nekih ne tako Antonija i Aljoša Šerić, Jelena Radan Obogaćena klasika skorih studentskih tuluma, na kojima i harmonikaš Miroslav Navračić. Sva- su gitare još bile gradivno tkivo dobre ka od tih suradnji najavila je nove hori- Klovićevi dvori kao muzejski prostor atmosfere. zonte u kojima će ovaj sjajni duo dalje počeli su funkcionirati 1982., što se rasti. Posve sigurno, bit će uzbudljivo gotovo simbolički poklapa s počet- Hit proljeća pratiti u kojim će se smjerovima razvi- kom Večeri na Griču u organizaciji jati projekti Anite Valo i Meri Jaman, Koncertne direkcije Zagreb, najsta- Otvorivši nastup najnovijim singlom koje su se okušale i u stvaranju film- rijim zagrebačkim ljetnim festivalom Pričaj mi, koji je slušateljstvo već pre- ske i scenske glazbe. klasične glazbe, koji je prije 35 godina poznalo kao hit ovog proljeća, a kojim

Bilo je teško povjerovati da Meritas agar počeo upravo na tom mjestu. S vre- najavljuju novi album, te recentnijim traju već gotovo 20 godina, a oso- J menom je festival obogaćivan i dru- uratcima s posljednjeg studijskog al- bito je bilo impresivno čuti s koliko omislav T Meritasice s gosima: Jelena Radan, Aljoša Šerić i Miroslav Navračić

61 Razgovor s Darkom Rundekom u povodu posljednjeg studijskog albuma Rundek Cargo Trio Mostovi Autor slikovitih Menart pjesama i priča

»Naš glazbeni žanr su slikovite pjesme i priče isprepletene s glazbom oslobođenom žanrovskih okvira«

Razgovarao: Dubravko Jagatić Nakon duljega vremena na turneji ste Malo nakon nastupa u Zagrebu Kako biste vi opisali glazbeni žanr koji po Hrvatskoj, i to ne baš maloj turneji. nastupili ste u središtu Pariza. Poznaje stvarate? Tijekom proljeća održali ste deset li pariška publika vašu glazbu? Kako su To su slikovite pjesme i priče ispreple- osljednjim studijskim koncerata, a ljeti još deset. Kakvi su prihvatili vaše nove pjesme? dojmovi? tene glazbom oslobođenom žanrov- albumom Mostovi Ti koji su izdržali do kraja na kiši pozna- skih okvira. Rundek Cargo Trio Mostovi su dosegnuli koncertnu »pu- ju nas i vole. BROJ 198, LISTOPAD 2016. ponovo je oduševio noljetnost« i što se tiče prihvaćanja i Neposredno prije zagrebačkoga publiku, dok je Darko prepoznavanja publike i po tome da Vaš studijski album Mostovi hrvatski nastupa, u eteru se pojavio remix vašeg Rundek još jedanput smo ih svirački usvojili i razvili pa su doj- glazbeni kritičari proglasili su jednim singla Don Juan koji je napravila ekipa dokazao svoju autorsku veličinu. U movi bogati i pozitivni! od najboljih izdanja 2015. godine. Koliko remiksera pod imenom Wedoredos. Prazgovoru za Cantus, Rundek je pro- vam takvo priznanje daje vjetar u leđa, Jeste li zadovoljni novim glazbenim komentirao aktualnu hrvatsku turneju, a koliko sama publika na nastupima? ruhom pjesme? osvajanje Zlatne arene na ovogodiš- Magični koncert njem Filmskom festivalu u Puli te na- I jedno i drugo je važno i velika nam je To prilično suvislo zvuči i nadam se da javio početak rada na novom Nastup Rundek Cargo Trija na platou potpora. će u tom, za mene potpuno atipičnom albumu. Gradec u Zagrebu imao je posebnu ruhu, pjesma doprijeti do neke nove atmosferu i sinergiju benda i publike. Svojevrsna alternativa publike koja je inače ne bi slušala. Kako se vas dojmio taj koncert? Bio je to jedan od onih dragocjenih ma- Na dodjeli hrvatske glazbene nagrade Inspirativni razgovori gičnih koncerata punih ljubavi, radosti i Porin vaš je album osvojio nagradu u povjerenja zbog kojih ima smisla to kategoriji Najbolji album alternativne Nastupili ste kod Mirele Priselac Remi što radimo. glazbe. Je li vas to iznenadilo? na njezinu talk–showu TUP (Tekstopisci u poeziji) gdje ste na neki način Istog je Porina dobio i album Plavi avi- razotkrili tajnu pisanja stihova. Kako on, pa više nismo bili iznenađeni. Op- vam se sviđa ta forma razotkrivanja ćenito uzevši, naravno da su Mostovi stvaranja stihova u takvom razgovoru? daleko od ljute alternative, a opet, unutar obzora nagrade Porin, dakle pri- Mirela to lijepo vodi i bilo mi je zado- je svega popularne glazbe, naši voljstvo s njom i vrlo zainteresiranom pokušaji otvaranja forme i publikom podijeliti iskustva pisanja. traženja novih pristu- Vjerujem da takvi razgovori mogu biti pa i boja svoje- instruktivni i inspirativni za nadolaze- vrsna su će autore, a publici obogatiti doživljaj al- pjesama. Pjesmama na albumu Mostovi ponovo ste pokazali svoju vrhunsku umjetnost pisanja poezije, zbog čega vas publika toliko voli i poštuje. Dogodi li se poezija tih pjesama odjednom ili nastaju danima, tjednima…? Ovisi od pjesme do pjesme, ali iza većine njih stoji ozbiljan rad, istraživa- nje i preispitivanje. Koliko uspijevate pratiti hrvatsku glazbenu scenu i zanima li vas ona uopće? ter- Naravno da me zanima. Pratim je koliko nati-

M etelko stignem... a to znači ne baš sustavno. va... edran V 62 Darko Rundek Obožavatelje i struku iznenadila je vijest o raspadu mlade za većine mojih pjesama stoji ozbiljan rad, i nagrađivane dubrovačke grupe Iistraživanje i preispitivanje. Kako se raspao Silente Javnost je saznala o raspadu preko društvene mreže Facebook, gdje je na službenoj stranici grupe objavljena vijest da ih je Tibor Karamehmedović odlučio napustiti

Piše: Monika Dražinić nje albuma prvijenca Lovac na čudesa umjesto u planiranom Malom pogonu Tvornice kulture održalo se u Velikom pogonu, a pu- božavatelje dubrovačke blika je već sve pjesme znala od riječi do riječi grupe Silente i struku ne- napamet, što je izazvalo iznenađenje i samih davno je iznenadila i rastu- članova grupe. Karijera benda išla je samo žila vijest o njihovu razlazu. uzlazno. U samo tri godine ostvarili su neza- Na svojoj službenoj strani- pamćen uspjeh kojem svjedoče mnogobroj- ci na Facebooku objavili ni koncerti, među kojima se ističu koncerti u su vijest da je grupu odlučio napustiti Tibor Velikom pogonu Tvornice kulture na predstavljanju drugog albuma Neće rijeka zrakom OKaramehmedović uz obrazloženje: »Osobno BROJ 198, LISTOPAD 2016. vjerujem u rock’n’roll kao životni stil i u pozor- teći, Maloj dvorani Doma sportova i Saxu te nicu kao energičan i nepredvidiv dio showa. brojne nominacije i nagrade struke poput Zbog svoje trenutne nemogućnosti da dam Porina u kategoriji Novog izvođača 2014., išta umjetnički vrijedno na pozornici i izvan nagrade Instituta hrvatske glazbe za najviši nje, odstupam od Silentea. Svi koncerti i na- ulaz novog izvođača na TOP HR 40, nagra- stupi otkazani su do daljnjega. Želim zahvaliti de žirija i publike 62. Zagrebačkog festivala i familiji, prijateljima, menadžeru i divnim obo- nagradu publike 63. Zagrebačkog festivala. žavateljima na potpori i razumijevanju.« Ostali O pravim razlozima raspada možemo samo članovi benda — Sanin Karamehmedović, nagađati. Bez obzira na sve, mnogi se i dalje Doris Kosović, Šimun Končić, Lorena Milina pronalaze u njihovim stihovima. Jedni nalaze i Ivuša Gojan — poduprli su ga u toj odluci utjehu, dok druge jednostavno nose pozitiv- te su se ispričali obožavateljima i organiza- ne vibracije njihovih pjesama. Svaki koncert torima zbog otkazivanja: »Nikad u tri godine zapamćen je kao posebna sinergija benda i nismo otkazali koncert, bez obzira na uvjete njegove publike u kojoj su međusobno uži- M etelko i naše stanje. Dok ne postanemo ljudi kakve vali. Na žalost obožavatelja, a na radost po- ovaj bend zaslužuje − stat ćemo.« kojeg konkurentskog sastava, grupe Silente edran V Prisjetimo se, Silente su nakon objave prvog više nema, ali ako se odluče opet okupiti i Rundek Cargo Trio nastupio je ovoga ljeta na platou Gradec na Gornjem gradu singla Terca na tišinu u veljači 2013. iznena- vratiti se na scenu, obožavatelji i struka rado u sklopu manifestacije Ljeto na Gornjem gradu đujuće brzo postali popularni, a upravo taj će ih prihvatiti da opet osvježe hrvatsku glaz- singl donio je nominaciju za nagradu Porin benu scenu. Do tada ćemo uživati u glazbi i u kategoriji hita godine. Zbog izrazito velikog stihovima koje su nam priuštili u protekle tri Novi album broja zainteresiranih, koncertno predstavlja- godine. Postoje li neki autori u Hrvatskoj čije stihove smatrate dobrima i na koje treba obratiti pažnju? Mislim da je kvaliteta tekstova u popularnoj glazbi općenito dosta po- rasla u posljednje vrijeme. TBF, Hladno pivo, Bare na primjer, imaju zanimljive i dobro napisane pjesme. Ali rijetke su koje dopiru duboko i visoko. Takav je prirodni zakon. One se dogode. Na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Puli osvojili ste Zlatnu arenu za glazbu koju ste skladali za film Nenada Puhovskog Generacija ‘68. Čime ste se vodili kad ste pisali glazbu za taj film koju je žiri pohvalio zbog »nostalgičnog i nenametljivog uvođenja gledatelja u vrijeme o kojem film pripovijeda«? Tu smo glazbu radili Isabel, Dušan Vranić Duco i ja zajedno, dakle Rundek Cargo Trio. Puhovski je imao prilično precizne ideje o tome što od glazbe očekuje i mi smo ih realizirali kako smo najbolje znali i umjeli. Generacija ‘68 nije prva primijenjena glazba koju radimo zajedno i to nam dobro ide jer nas troje imamo razvijen osjećaj za dramske umjetnosti i funkciju glazbe u njima. Ljetna turneja je iza vas, a prošla je i godinu dana od izlaska albuma Mostovi… Što dalje? Stvarate li već neke nove pjesme za novi album? Za sada se skupljaju prve skice, a ostalo je i dosta nedovršenih materijala za Mostove koji zovu da se njima pozabavim. 63 Doviđenja do neke druge prigode Razgovor s mladom hrvatskom kantautoricom Sarom Renar Pogreška je dio kreativnog BROJ 198, LISTOPAD 2016. procesa orin mi je bio Mlada hrvatska kantautorica, dobitnica Porina za najbolji ženski vokal 2015. Pkatalizator za neke životne odluke koje bih, vjerujem, ionako donijela (napustiti arhitekturu, struku za koju sam školovana, i potpuno se profesionalno posvetiti glazbi). M etelko edran

Sara Renar V 64 Razgovarao: Dubravko Jagatić Nedavno si objavila novi singl Dani bez vjek sam ili u timu. Konrad je iznimno Turneja po SAD–u sjena kojim najavljuješ novi album. S marljiv i talentiran producent sa zara- obzirom na tu pjesmu, koja je dosta znim entuzijazmom. Meni je bitno da Kad možemo očekivati novi album i lada hrvatska mračna i depresivna, znači li to da će se u studijskom (zapravo kućnom) radu kakav će biti u odnosu na prethodni? kantautorica, i novi album odisati nekom mračnom osjećam ugodno, da mogu npr. hodati Tišina će nastaviti tamo gdje je Jesen dobitnica Po- atmosferom? gore–dolje po prostoriji dok objašnja- rina za najbolji vam da je miks prenatrpan, povezujući stala. Bit će mračnija, manje pop, više Dani bez sjena su mračna pjesma, ali ženski vokal to s horror vacui kao simptomom du- teške note. Plan je da album izađe u ne nužno i depresivna. Ta pjesma je više 2015. godine blje dijagnoze shizofrenije suvremenog listopadu. upozorenje i nemir nego melankolija. Ali i autorica koja sve više privlači pažnju svijeta protiv kojega se treba boriti, dok Hrvatsku si prosvirala uzduž i je u svakom slučaju dobar pokazatelj mi se u vrijeme tog monologa pod no- Mautorskim pjesmama, u razgovoru za poprijeko. Planiraš li više koncerata u središnjih tema idućeg albuma: smrt, Cantus prokomentirala je svoju dosa- gama mota moj tronogi pas i šišti apa- tišina, samoća. Tišina će biti mračna. susjednim zemljama? dašnju karijeru te najavila odlazak na rat za kavu, a Konrad se smije i strpljivo turneju u SAD. mutea kanale koje je cijelu prethodnu Da, mala smo zemlja i brzo se ispuca- noć editirao. Kako bi ocijenila ovu godinu za svoju Igra na minimum glazbu i karijeru općenito? Vrlo je važno pogoditi, odnosno napisati Ovo je izrazito radna godina u svakom tekst koji će stihovima odgovarati pogledu. Snimila sam dva spota za glazbi i atmosferi. Stvaraš li najprije dva singla na koje sam jako ponosna, glazbu ili stihove? odsvirala tridesetak koncerata i odradi- la solidnu kilometražu, a najveće stvari Oboje. Zapravo, najčešće se bavim (put u SAD te izdavanje trećeg albuma) nekom atmosferom oko koje se tek dolaze. Možda je godina manje tur- iskristalizira središnja misao. Nekad bulentna nego prošla, a možda i jed- se tekst slaže i po principu zvučnosti,

nostavno imam više iskustva pa se jednostavno osjetim da mi npr. u jed- BROJ 198, LISTOPAD 2016. bolje snalazim s raznim pritiscima. nom dijelu pjesme treba neki »o«, kao što ponekad osjetim da mi u Poticajne suradnje aranžmanskom smislu treba drama pa »kresnem« po gitari. Riječ »laž«, re- Osim stvaranja novih pjesama i cimo, dosta uznemirujuće djeluje kad priprema za album, dosta si radila se ponavlja šapćući. Možda se to u na nekim projektima kao što su Gdje budućnosti promijeni, ali sve manje povlačiš crtu’ — work in progress i pišem u nekom tradicionalnom smislu Tesla & Twain. Zbog čega te privlače vers — refren. U novijim materijalima takvi projekti u kojima nisi samo tekstualno igram na minimumu — jedan

glazbenica nego i dio većeg projekta? udarni stih se beskonačno ponavlja — M etelko princip koji koristi i Disciplina kičme i

Jako me vesele novi izazovi. Nora Kr- edran

Repetitor, što je logičan pristup kad V stulović i Vedran Peternel najprije su koristim looper. me bili zvali za suradnju u glazbenom Sara Renar u srpnju je nastupila na Medvedgradskim glazbenim večerima programu dodjela nagrada Teatar.hr Jedna si od rijetkih glazbenica koja u (zadatak je bio napraviti hommage Ar- svojem skladateljskom procesu koristi senu Dediću, a rezultat je eterični ko- tehnologiju i elektroniku za stvaranje laž kompozicije Odlazak kojom nerijet- novih pjesama. Koliko je važno da Ove si godine iznimno puno nastupala. ju lokacije na kojima se može u Hrvat- ko sad završavam i vlastite koncerte). glazbenik istražuje i stalno propitkuje Koliko su važni za karijeru glazbenika skoj nastupiti. U pripremi je turneja po Kako je ta suradnja lijepo ispala, pozva- svojim radom granice i neke nove nastupi uz samo stvaranje glazbe? istočnoj obali SAD–a u studenome, a li su me da se priključim projektu Te- putove? na proljeće nastupi u široj regiji. sla i Twain kao dio »pomaknutog« ek- Nastupi su najvažniji. Neposredni kon- Mislim da je to vrlo, vrlo važno. Bez Prije nekoliko mjeseci prvi put si sperimentalnog orkestra, a to mi je pak takt s publikom, energija, neponovlji- toga si zapeo. Da citiram Nicka Cavea: nastupila u Italiji pred nepoznatom otvorilo vrata za sudjelovanje u emisiji vost i prijetnja greške u nastupu je ono Cause people often talk about being što čini živu izvedbu i dalje ritualom u publikom kao mlada, njima nepoznata Ars acoustica na Trećem programu Hr- scared of change / But for me I’m more vatskoga radija. U Ars acoustici je div- kojem ljudi uvijek rado sudjeluju, koliko kantautorica iz Hrvatske. Kako su te afraid of things staying the same / Cau- god suvremena tehnologija uznapre- primili i kakvi su tvoji dojmovi? no što kao umjetnik imaš maksimalnu se the game is never won by standing tematsku i ekspresivnu slobodu, jedi- dovala. Iskustvo koncerta ne možeš in any one place for too long. Mislim da skinuti s interneta. Na zasad dvije svirke u Italiji, u Trstu i u ni uvjet je da konačni rezultat traje oko treba konstantno gurati dalje, isproba- Udinama, pokazalo se da jezična ba- 20 minuta, što je duljina emisije. Odlu- vati, tražiti i, što je jako važno — griješi- Na neki si način izašla iz te nove rijera uopće nije velik problem, to više čila sam se za Crtu — tema me intrigira ti. Pogreška je dio kreativnog procesa. generacije kantautorica, ali si se što publici podijelim samizdate prijevo- još od prošlogodišnje suradnje s gru- istovremeno i dosta izdigla svojim da tekstova sa set–liste. Tako da je plan pom Plastic Knives (gostovala sam kao drugačijim pristupom glazbi i svojim što više gurati i na zapad, a ne samo pjevačica i napisala tekst na istoimenoj Nastupi su najvažniji glasom zbog kojega si 2015. primila ex Yu regiju. Znači, kad ti kažu da ne pjesmi na njihovu debitantskom albu- Kao jedan od tvojih bliskih suradnika Porin za najbolji ženski vokal. Koliko ti možeš kao izvođač nastupati na hrvat- mu). Skupila sam ekipu s kojom inače istaknuo se Konrad Mulvaj koji, osim je za karijeru značila ta nagrada? skom jeziku, ispada da uopće nije tako. radim i sviram pa smo razvijali temu u što često sudjeluje u elektroničkom eksperimentalnoj i improvizacijskoj for- Ta nagrada bila mi je zapravo kataliza- dijelu, radi s tobom na aranžmanima Je li to početak većeg angažmana u mi. Ako i tu emisiju ne ukinu, rezultat će tor za neke životne odluke koje bih vje- i produkciji. Koliko ti je teško svoje proboju na talijansko tržište? se emitirati najesen na Trećem progra- rujem ionako donijela (napustiti struku viđenje glazbe spojiti s njegovim i za koju sam školovana i potpuno se Nadam se! Na proljeće sigurno ponav- mu. Sve su te suradnje dobrodošao općenito s ostalim suradnicima? poticaj da se kao umjetnik makneš iz profesionalno posvetiti glazbi), ali ova- ljamo Trst i Udine, a vjerujem da ćemo svoje »sigurne zone« i napraviš neoče- Pa rekla bih da smo se s godinama do- ko mi je bilo lakše napraviti taj rez. Od- uspjeti spojiti i Bolognu i još pokoje kivane pomake, stekneš neko iskustvo sta dobro skužili. Ne razmišljamo svi mah nakon Porina upiti za nastupe su mjesto na sjeveru Italije. A dalje — tko koje onda opet možeš implementirati u isto. Uostalom, bilo bi zbilja glupo da je se utrostručili, odjednom je niz skeptika zna, moram ostaviti malo prostora i za počeo priču doživljavati ozbiljno. svoj rad. tako jer onda bi bilo svejedno radi li čo- iznenađenja. 65 Muka Gospodina našega Isukrsta (po Ivanu) Borisa Papandopula Treći dio edicije glazbe snimljene na hrvatskim sada i na CD–u u novoregistriranoj nakladi HRT–a povijesnim orguljama Filigranski opora i potresna Instrument za tradicija Velikoga petka optimalnu glazbu Papandopulova Muka donosi Isusovu dramu u Orgulje na kojima svira Ljerka Očić u samoborskoj potresnosti, ali dinamično, s očitom vjerom u njezin franjevačkoj crkvi, djelo je Antuna Weinera iz 1737. božanski karakter Piše: Đurđa Otržan nim kadencama. Jedinstveni su tonaliteti Piše: Đurđa Otržan pjeva, ustrujavajući im nov život i melodij- još na osnovi temeljnih srednjovjekovnih sku snagu. Takve se karakteristike mogu vokalnih modusa i čine s pedalnim tono- činiti lokalnima i možda na širem planu jerka Očić, glazbenica vima osnovu za figuriranje. Posebnom zanemarivima, no oratorij u svojim obli- iznimne karijere i bogate ljupkošću zrači Aria Seconda Johanna rvi pogled na omotnicu Pachelbela, poput tužaljke za flautu; smje- nosača zvuka sugeri- kovnim odlikama stoji uz bok najizvrsni- diskografije, pedagoš- jim djelima te vrste u kršćanskome svije- kog i koncertnog isku- njuje ju Toccata Georga Muffata kao moć- ra da se radi o nečem no tkivo, pasivno i stabilno, dugog daha. posebnom; jadranska tu, a po ljepoti i uzvišenosti izraza svaka- stva, objavljuje upravo Pachelbel počinje tradiciju duboke misao- bonaca u smiraj sun- ko među vrhunskim skladbama hrvatske treći dio još jednog or- nosti te su mu toccate svečanog, uzviše- ca s naznakom ma- vokalne glazbe. guljskog ciklusa, ovaj put pod nazivom nog raspoloženja, skladane s namjerom log svjetionika uz rub krajolika čije se LZvuci hrvatskih povijesnih orgulja, vol. 3 da upute vjernike u duhovni svijet i da mu morsko prostranstvo mirno »kao ulje« Pradavne alikvote u izdanju tvrtke Croatia Records. Prvi i P se prepuste. To se pojačava u prekrasnoj prostire i na unutarnjoj omotnici. Upra- drugi nosač zvuka posvećeni su orgulja- ariji u zagasitom registru koja oslikava po- vo je taj dodir s jadranskim ugođajem Nosač zvuka opremljen je iscrpnim, ma u Trškom Vrhu u Krapini i u crkvi Sv. božnost raspoloženja. Canzone Johanna BROJ 198, LISTOPAD 2016. prva odrednica djela koje je pred nama. stručnim i zanimljivim komentarima dr. Križa u Začretju, instrumentima majstora Naslovnica knjižice i samog diska oda- Hane Breko Kustura, stručnjakinje za tu Antoniusa Römera i Ferdinanda Heferera. Kaspara Kerlla, kao blagdanska glazba ju središnji motiv: Kalvariju. Bogata je vrstu glazbe, a usporedni prijevod ori- Upravo zahvaljujući restauratorskom zala- za bogoslužje, jednostavnog su i neutral- baština jadranske sakralne glazbe, bilo ginalnog teksta na engleski jezik opre- ganju radionice Heferer, ovaj projekt može nog karaktera u službi održavanja dušev- liturgijskoga bilo paraliturgij- ma to izdanje za međunarodno tržište. predstaviti naša pradavna glazbala u nji- nog raspoloženja tijekom obreda. Pjevna skoga crkvenog pjevanja, Često treba čekati naraštaj ili dva da hovu punom sjaju. Dok je Pachelbelova Toccata na prvom CD–u program nakon Canzone uka- Zbor HRT–a i ali je u svem tom bogatstvu se nađu glasovi i afiniteti koji bi zajed- Ljerka Očić, spjevanom iz neznanih grla, no dali usklađeni rezultat nekog umjet- bio ispunjen skladbama zuje na razvoj te forme dirigent Tonči Johanna Sebastiana orgulje prema baroknoj ariji, od Bilić najvredniji autentičan skla- ničkog projekta s tradicijskim korijeni- dateljski napor da se iz njega ma. Ovdje se upravo slučilo tako da su Bacha, na drugom glaz- Južnonjemački kojih su tri ovdje zastu- Boris stvori nešto trajno, umjetnič- u Zboru HRT–a nađeni autentični pjeva- bom iz klasicizma jadran- pljene. Okvirno ponešto ki proživljeno i nadahnuto či, a dirigent iz splitskog okruženja sva- skog otočja i priobalja, orguljski barok uštogljene, već se osa- Papandopulo: stoljećima vjerne odanosti kako je najspremniji za interpretaciju di- treći dio ciklusa donosi mostaljuju vlastitim pro- Croatia Records/ jela filigranski opore i potresne tradicije program skladatelja ba- vedbenim materijalom, Muka vlastitome izričaju. To su serija Zvuci hrvatskih odrednice koje ovo djelo, Velikoga petka na jadranskoj obali. Ton- roka koji su djelovali u oslobađajući melodijsku južnoj Njemačkoj: dvije povijesnih orgulja, liniju najvišeg položaja. HRT prvi put na nosaču zvuka, či Bilić duboko razumije Papandopulov vol. 3 izdvaja iz mnogobrojnih pas- način skladanja za muški zbor te stvara skladbe Georga Muffata, Zbirka Hexachordum halnih oratorija od baroka do gotovo poseban stil koji se ni po čemu sedam skladbi Johanna Apollinis Johanna danas. ne približava nečem već poznatom, niti Pachelbela i po dvije Pachelbela iz koje su opernom niti koncertatnom. Kao da iz skladbe Johanna Kas- tri arije na ploči, plod je para Kerlla i Johanna Ja- Za glasove s svake Papandopulove harmonije, zvon- zrelog skladateljskog ra- ke i čiste, latentno odzvanja neki pastel- coba Frobergera. Orgulje zvoja, razvidno ukazujući Jadrana ni prizvuk pradavnih alikvota. Čujemo ih na kojima svira Ljerka na utjecaj koji su imale na zato što Papandopulova vokalna tekstu- Očić u samoborskoj fra- Georga Friedricha Hän- Boris Papandopulo skla- ra nije masivna i gusta, patetična ili teška, njevačkoj crkvi, djelo je dela. U pomalo plesnom dao je svoj oratorij Muka već je poput vode u stalnom kretanju vrlo Antuna Weinera iz 1737. zamahu, arije nalaze svoj Gospodina našega Isukr- prozračnoga sloga. Tu se Papandopulo godine. Instrument je u modus kretanja po visin- sta (po Ivanu) kao opus 61 i odmaknuo od tradicije grlenog zaziva izvrsnom stanju i vrhunskim položajima, sjenča- namijenio ga muškom zboru tako karakterističnog za narodno pjeva- skih pastoznih svojstava, njem i bojenjem registara. a cappella, kako se na jadranskoj oba- nje Velikoga tjedna, ali u takav rizik može a pruža uvid u raznovrsnost registracije, li ustalilo pjevati tijekom korizme i Veliko- Zamjetljivi su i začeci dijaloškog preplita- se upustiti samo onaj skladatelj koji je na- širinu i spektar tonskog opsega, jasno, ga tjedna. Dovršio ga je 1936., a stil dje- nja dionica koji će biti nukleusom kasnije dahnut cijelim spektrom glazbenoga idi- čisto i bez slabosti. Orgulje su smirujućeg la potekao je iz splitskog, velovaroškog sonatne forme te osobito postupaka imi- oma, pa se može uravnoteženo prikloni- ugođaja, adekvatne za bogoslužje u naj- crkvenog pjevanja. Dirigent Tonči Bilić tacije. Georg Muffat je bliži stilskom preti i prozračnijoj, molitvenoj varijanti. Sto- većoj mjeri. Skladbe ukazuju na zrelost ispravno je povjerio vodeće dionice pje- ludiranju na harmonije i više naginje jed- ga Papandopulova Muka donosi Isuso- skladateljske i izvodilačke tehnike juž- vačima koji potječu s otoka Hvara ili op- nostavnijoj strukturi. Njegove dvije toccate vu dramu u potresnosti, ali dinamično, s nonjemačkog baroka koja se savršeno ćenito s jadranske obale, jer je Papan- iz zbirke Apparatus musico–organisticus očitom vjerom u njezin božanski karak- usklađuje s bojom i ugodbom instrumen- dopulo za takve glasove i skladao Muku. dekorativnijeg su karaktera i bez posebnih ter. Istovremeno je najbliža arhaičnom ta u Samoboru. Skladbe su smirenijeg Tako su Stjepan Franetović kao evanđe- ugođajnih obilježja. uzoru, kao i modernom skladanju. Ose- temperamenta od onog mediteranskog list i Ivo Gamulin Gianni kao Isus, ideal- bujno remek–djelo hrvatske glazbe, a po porijekla, bujnog i gustog harmonijskog Tako adekvatan repertoar za taj instru- ni tumači glavnih uloga pashalne drame, svojem umjetničkom dosegu univerzal- sloga, formalno dovršene i pregledne, ment ide u prilog pretpostavci da je gra- kako zbog svojih glasova s osobito pit- nog karaktera, u ovoj najnovijoj izved- bez iznenađenja ili dramatike. Interiorizira- ditelj Antun Weiner radio po uzoru svoje- kim, melodioznim timbrom, tako i zbog bi može s pravom ponijeti epitet velikog ne, i bez vanjske patetike. Nadasve plod ga vremena, koncipirajući instrument koji porijekla i kulturološke srodnosti s običa- spomenika hrvatske glazbene kulture. dugih improvizacija, rijetko modulirajući će optimalno mogućiti glazbi da dođe do jima svojega kraja. Starograđanin i Jel- Ton–majstorica Marijana Begović znatno i ostajući unutar tonaliteta. Toccate kao izražaja u naravi i stilu tradicije glazbene šanin zasigurno su još u djetinjstvu do- je pridonijela ukupnom zvukovnom doj- uvod u službu Božju, variraju po karakte- prakse. Ljerka Očić ga je ovim nosačem živjeli pjevanje u procesijama Velikog mu, a producent Pero Mihojević učinio je ru: od tiho uzvišenih do zvučno razigranih, zvuka prikazala u svakom skupu njego- tjedna pa su mogli autentično, bez na- snimku čistom, jasnom i stilski usklađe- stvarajući tonsku razdjelnicu vanjskog, va bogatstva zvuka. Snimke skladbi su u pora sudjelovati u nanovo komponiranoj nom. Djelo je snimljeno u župnoj crkvi sv. profanog, i unutarnjeg, svetog prostora, cijelom spektru bujne i sonorne, čujan je skladbi Borisa Papandopula, koja vrlo Ivana Nepomuka u zagrebačkom Luč- kako crkve tako i vjernikove duše. Te su doseg svakog tona, nezamućen odjekom, tankoćutno meandrira oko arhaičnih na- 66 kom prošle godine. skladbe najmoćnije u raznolikim i ukraše- čist i dinamički postojan. Klavirski opus naše najpoznatije skladateljice napokon u pravom svjetlu na njemačkoj diskografskoj etiketi Sva klavirska djela napokon na jednom mjestu Srpska pijanistica Nataša Veljković koja predaje na Sveučilištu za glazbu i primijenjenu umjetnost u Beču udahnula je život slavnim, ali i zaboravljenim djelima Dore Pejačević

Piše: Karmen Širović kojim se mogla najbolje izraziti. U njezi- opus. Ljupke i razigrane minijature, od nu je opusu 57 završenih djela, a samo kojih neke imaju samo jednu stranicu, e li MIC mogao potražiti četiri ne uključuju klavir. Akademkinja dugo su slovile za Dorina najpoznatija i neko hrvatsko diskografsko apori Muzičkog in- Koraljka Kos koja je detaljno prouča- najizvođenija djela, a na nosaču zvuka J formativnog centra vala život i djelo Dore Pejačević, skla- djeluju poput uvertire u skladateljski rješenje te samostalno poraditi u afirmiranju lika i dateljičino pijanističko stvaralaštvo dije- izričaj koji je Dora Pejačević razvila. djela Dore Pejače- li u tri velike cjeline kronološki: mlade- Kompleksnost njezine glazbe naročito na distribuciji? Nije tajna da vić počeli su ubirati načka djela (1897.–1902.), cikluse mini- dolazi do izražaja u dvjema sonatama. plodove svojega jatura srednjeg stvaralačkog razdoblja Dok se u Prvoj sonati op. 36 sklada- Hrvatska ima problema s rada od 1999., kad je taj kulturni pro- (1903.–1912.) i opuse zrelog stvaralač- teljica drži okvira tradicionalne sonatne Njekt prerastao u hrvatsko–austrijski. kog razdoblja (1913.–1920.). forme, drugu — Sonatu u A–duru op. izvozom, pa tako i izvozom svoje Cilj mu je, između ostalog, objavljivanje 58 sklada u jednom stavku. Upravo so- i distribucija djela istaknute hrvatske nate najbolje odražavaju Dorinu osob- glazbe skladateljice tiskanjem notnih izdanja nost — emancipiranost i inteligenciju te bilježenjem njezine glazbe na nosa- koje nisu oprečne njezinoj nježnoj, ro-

čima zvuka. Nedostatak distribu- mantičarskoj prirodi. Sonata u A–duru BROJ 198, LISTOPAD 2016. cije i distributivne mreže koja bi op. 58 odlikuje se snagom, virtuo- omogućila plasman hrvatskih znošću i motoričnošću te vještim nosača zvuka u inozemstvo dinamičkim nijansiranjem pijani- krucijalan je problem hr- stice Nataše Veljković. vatske glazbe pa to očito netko drugi mora raditi Vic i groteska Dora Pejačević/ za nas. Je li MIC mo- Nataša Veljković gao potražiti neko hr- Naročito uvjerljive inter- vatsko diskografsko pretacije srpske pijanisti- The Complete rješenje te samostal- ce, koja predaje na Sve- se izrazitu liričnost i prekra- no poraditi na distri- učilištu za glazbu i pri- sno nijansiranje uz rasplam- Piano Works buciji? Nije tajna da mijenjenu umjetnost u savanje emocija, koje pri- cpo Hrvatska ima pro- Beču, primjećuju se u kazuju snagu izbjegavajući blema s izvozom pa djelima impresionistič- grubost. tako i izvozom svoje kog glazbenog izraza, glazbe. poput skladbe Cvjet- Iako je Nataša Veljković do ni vrtlog op. 45, koju sada snimala za različite je Dora Pejačević skla- diskografske kuće djela ra- Klavir u znih skladatelja (F. Liszt, C. središtu dala potkraj svojeg kratkog života. U isto vrijeme i R. Schumman, J. Haydn nastale su i Dvije skice za i drugi), a za CPO zabilježi- Ono što je svakako la je i cjelovit opus za klavir važno za globalno pred- glasovir, An Dich! i Vor dei- nem Bild, u kojima se primje- solo Heinricha i Elisabeth stavljanje opusa Dore Pe- von Herzogenberg, naro- jačević jest to da njemač- ćuje promjena glazbenog jezika i izraza. Duge i raspjevane ro- čitu naklonost pijanistica ka diskografska kuća zaista gaji prema opusu Wolfgan- distribuira svoja izdanja na svim mantičarske melodijske linije skladateljica mijenja ekspresionističkim, ga Amadeusa Mozarta. kontinentima pa se tako »Dorina Emancipiranost i inteligencija nisu bile Međutim, može se primijetiti da joj ka- glazba prvi put uistinu proširila često upotrebljavajući modulacije i en- oprečne nježnoj, romantičarskoj prirodi harmonijske zamjene. Nataša Veljković snoromantičarski izraz zaista odgova- svijetom«, ističe Davor Merkaš iz MIC–a Dore Pejačević vjerno je prikazala skladateljičin smi- ra. Zahvaljujući ovom diskografskom te dodaje da se uspješnost distribucije izdanju, koje sabire cjeloviti opus za osjeti izravno na prodaji Dorinih notnih sao za humor, vic i grotesku, mijenjaju- ći svoju interpretaciju u skladu s novim klavir solo, napokon smo dobili uvid u izdanja u njihovoj internetskoj trgovi- Početak je kraj »pravu« Doru Pejačević. Život cvijeća, ni. »Dora Pejačević: The Complete Pi- izrazom u ciklusu Hiroviti valceri op. 28. Devet valcera, koliko ih ima u tom ciklu- prekrasan ciklus po kojem je godina- ano Works« u izvedbi Nataše Veljković Međutim, ovo diskografsko izdanje ma bio prepoznatljiv njezin skladatelj- šećer je na kraju diskografskih izdanja ipak ne niže njezine skladbe tim re- su, u interpretaciji pijanistice zvuče pro- zračno i razigrano, ali rafinirano i zrelo. ski izričaj, umjetnici je početna pozici- skladateljičina opusa. Nakon kontinui- doslijedom, što se pokazalo i kao vrlo ja. Dora nije samo nježna, romantičar- rane objave njezinih djela na nosačima uspješna koncepcija koja je možda još U nekoliko rečenica nije jednostavno opisati čak 24 opusa za klavir solo, od ska, osjećajna skladateljska ličnost im- zvuka Simphony & Phantasie Concer- ugodnija za slušanje. Dječje skladbe presionističkih tendencija koja živi iza tante, Piano Trio & Cello Sonata, Lie- također su jedan od mogućih logič- kojih neki sadrže i do devet minijatura. Spomenimo još Dva nokturna koja do- ružičastih naočala, imuna na grubost der, Chamber Works, Violin Sonatas i nih početaka, ali njih je pijanistica Na- vanjskog svijeta. Ona je mnogo više. Piano Concerto, Overture & Orchestral taša Veljković odlučila uvrstiti na kraju, nose intiman i smiren ugođaj na počet- ku i na kraju, dok se u sredini emocije Njezina snaga, empatija i proživljene Songs, na samom kraju 2015. godine da »početak i kraj, te dvije karike lan- strahote rata osjećaju se u zrelim dje- napokon su izdane i skladbe za klavir ca koje se ponekad zovu život, prika- razvijaju, ali uvijek u razmjernim dina- mičkim granicama kako ne bi nastao lima, koja nikad nisu potpuno izgubila solo, snimljene na dva kompaktna dis- žem u cijeloj njihovoj povezanosti i bli- doticaj s Dorinom nježnom i nevinom ka. Iako Dora Pejačević nije bila pijani- zini«. Ciklus Život cvijeća op. 19., koji preveliki kontrast s nježnim okvirom. Erinnerung op. 24 također priziva nok- osobnošću. A upravo je to čini velikom stica sklona javnim izvedbama, a svira- obuhvaća osam minijatura, jednako i posebnom. la je i violinu, u klaviru je pronašla medij uspješno otvara skladateljičin klavirski turalni ugođaj. Skladba i izvedba dono- 67 Na devet nosača zvuka naš istaknuti pijanist predstavio ukupnost sonatnog opusa Ludwiga van Beethovena Kamen temeljac tradicije Kruna karijere pijanista Vladimira Krpana jest cjelokupna snimka svih Beethovenovih klavirskih sonata, zabilježena u dvorani Muzičke akademije u Zagrebu

Piše: Đurđa Otržan setljeća njegove vlastite karijere kojom je Sonate kao ep Slušna imaginacija u više navrata dokazao da je sposoban vinuti se u najzahtjevnije visine pijanistič- Govoreći o srednjoeuropskom pod- Ako tako pristupimo njegovim izvedba- a devet nosača ke literature, bez obzira na to je li riječ o neblju, koje je i dalje tu, premda ne ma na spomenutim nosačima zvuka, zvuka ovoga je Chopinu ili Beethovenu, jamstvo je ovog više važno kao prije, nužno je prisjetiti dobit ćemo mnogo, uhvatit ćemo onaj proljeća sveča- cjeloživotnog postignuća koje se bešu- se vršnjaka i suvremenika iz 18. sto- dosluh izvođača i skladatelja, kad no predstavljeno mno uklapa u niz izdanja knjige o Ivi Ma- ljeća koji su svaki za sebe razvili gra- izdanje Croatia čeku, brojne nosače zvuka kojima se ne djelovanja do gotovo nenadmaš-

BROJ 198, LISTOPAD 2016. Recordsa na os- može trasirati fiziognomija i karakter iako nih, do danas neprevladanih vrhuna- novi snimki Hrvatske radiotelevizije tzv. zagrebačke pijanističke škole, ipak, ca. To su Georg Wilhelm Fredrich He- Ncjelokupnog sonatnog opusa Ludwiga po svemu srednjoeuropske. gel, Ludwig van Beethoven i Johann Wolfgang von Goethe. Druga polovica 18. stoljeća obilježena je njihovim sin- tetičkim stapanjem svega znanog u svakoj od grana duhovnosti kojima su se bavili i svaki je od njih predstavljao vrhunac. Goethe je gotovo bio preveliki duh da bi bio samo književnik, ali u njegovu eminentno najvažnijem epo- halnom djelu, Faustu, vidi se proboj i ustoličenje onog titanskog, individualnog u aristotelijanskom smislu nedje- ljivosti osobe koja u svojoj ezoternoj nutrini proživljava svijet i vijek u kojem živi, kako je to najprije bilo naznačeno u Patnjama mladog Werthera. Hegel, koji poput velike oklopnjače brani be- dem filozofije unatrag i prema napri- jed, svojom je Estetikom unio uređe- nje dotad nevidenog umjetničkog kozmosa. U tom sklopu, Ludwig van Beethoven zapravo nije pripadao niti mozartovskoj niti romanti- čarskoj šumanovsko–šopenovskoj tradiciji. Pripadao je tom trojstvu koje se borilo za dominaciju i dostojanstvo se na tre- Vladimir Krpan čovjeka sa svim njegovim duševnim Zašto? Zato što upravo srednjoeu- nutke čini da se čuje upravo kapacitetima. Stoga je vrlo rano po- van Beethovena, u prostorijama nove ropski značaj glazbene tradicije leži u ono što je sam Beethoven onda mo- čeo u svojim naizgled konformističkim Muzičke akademije u Zagrebu. Upra- tome da ona nije bila produžetak Beča, gao čuti u svojoj slušnoj imaginaciji, jer vo to mjesto novih naraštaja pijanista već posebno prožimanje austrijske pi- skladbama pripremati teren za djelo- percepcija više nije bila dovoljna. Na taj znakovito je upućivalo na baštinu koju janističke škole slavenskim elemen- vanje koje će izabrati neutralan poetski način slijedimo romaneskne motive koji će tih devet nosača zvuka predstavljati tom. Takav pojam i nejasan u termi- oblik; baš kao što je Goethe odabrao se javljaju u vlastitom tkanju vremena, za buduće izvedbene mijene — kamen nološkom smislu i jasan u emocional- ep, tako je Beethoven odabrao »suo- godina nastanka i veza među tonaliteti- temeljac tradicije. nom sklopu, podrazumijeva prije sve- natu«, tehnički neutralan oblik na ko- ma, srodnosti u pasažama i slično. Vrlo ga veću individualnu slobodu na planu jem će zasijati i izgraditi, pronalaziti sve vrijedan i zapravo ne tako čest pristup. Visine pijanizma umjetničkog izričaja. To je južnosla- novije i novije načine iskazivanja unu- Zasigurno da svatko od nas ima svo- venski dio konstruktivne, ali zatvorene tarnjeg života čovjeka, ne samo svoje jeg favorita u izvedbi ove ili one sonate; Nositelj projekta, bez obzira na prateće srednjoeuropske pijanističke škole koja epohe nego i čovjeka kao takvog s di- osobito preferiram Arrauove izvedbe poslove koje tako izniman pothvat tra- bez takvog individualističkog prožima- namičkim duševnim zadanostima. To nekih sonata, i dakako Richtera. Kad ži, hrvatski je pijanist međunarodnoga nja ne bi, ruku na srce, imala moguć- je zasigurno privuklo Vladimira Krpa- već spominjem Richtera, želim ista- ugleda i kapaciteta — Vladimir Krpan. nosti preživjeti. Opusi Dore Pejačević i na, kao uostalom i mnoge druge pija- knuti da ovdje nije riječ o simpatijama, U osnovi, to je potka ovoga važnog do- Blagoja Berse upravo klikću individua- niste, da shvate korpus od 32 sonate već o konceptu. Baš kao što je Svjato- gađaja, niti jednokratnog, niti prolaznog. lističkom slobodom, koju si je Vladimir kao ep, dakle, kao dodavajuće umjet- slav Richter dao izgraditi instrument za Deseljeća tzv. zagrebačke pijanističke Krpan dopustio razviti u pristupu ovom ničko djelo, koje se tumači samim so- svoje integralne izvedbe Bachova Do- 68 škole koju gospodin Krpan zastupa, de- projektu. bom, u nastajanju i razgraničavanju. bro ugođenog klavira, tako je Vladimir Krpan dao u sebi izgraditi jedan hram na. Ne pretpostavlja sti mladog ili kasnog Beet- za umjetnost koja se tada, na prijela- neke povijesne hovena, govori iz samih ladimir Krpan uspio je u zu iz 18. u 19. stoljeće, usudila staviti hipoteze i tonova, te ga je napeto dogradnji stoljeća klavirske čovjeka u središte melodičkog zbiva- zrelo- slušati, jer zapravo, V nja, njegova shvaćanja, doživljavanja iako znamo što i koncepcije. Veliki otklon od Bacho- slijedi, ako prvi glazbe kakvu je mi poznajemo u va Svevišnjeg i intime romantizma, put slušamo 32 sonate su velik tijek slojeva njegove ovom južnoslavenskom okruženju duševnosti koji zrije tije- izvedbe kom mnogih godina. — ne I to je smisao Krpa- nove srednjoeurop- znamo što slijedi, i to je veliki čar i veli- ske misije da bečkoj ka ljepota. Ne bih isticala ovu ili onu klasici podari bujnost sonatu, što mi teško pada jer su i pažljivost, da je pro- neke doista univerzalno do- žme onim najvažnijim: slo- nesene, ali ne bih htjela raz- bodom. Jer tek iz te osobne biti duševnu sliku koju že- slobode nastaje obzir prema lim izdvojiti: ovom ili onom tempu, maniri ili stilskom tumačenju.

Epohalna freska

Veleban je to doživljaj, pretpostavljam, tolike godi- BROJ 198, LISTOPAD 2016.

da je Vladimir Krpan uspio u dogradnji sto- ne posvetiti trudu izra- ljeća klavirske glazbe de tako velikog tkanja, jed- kakvu je mi poznaje- ne epohalne freske kakve mo u ovom južnoslaven- su 32 sonate Ludwiga van skom okruženju, u angažma- nu i razradi modernog Europljanina juž- Beethovena. Ovako kom- Vladimir Krpan, primirane na jednom mje- noslavenskih karakteristika; zapravo, stu, gotovo da vape da klavir oplemeniti jedan suh koncept kojemu ih se iščitava iz nota, na- Ludwig van je prijetilo uvenuće. Ne bez velike štete preskokce, onako kako za ljudski duh koji je u europskom du- se analogno ili asocijativ- Beethoven: hovnom krajoliku od baroka do danas no javljaju u memoriji. Kr- 32 sonate za gradio individualistički tip umjetničkog panov udar je delikatan, pristupa koji je temeljit, pouzdan, lijep, ali vrlo snažan, gotovo da klavir ali i — slobodan. napinje granice tonskog (9 CD–ova) dinamizma, baš kao što i očekujemo od Beethove- Croatia Records/HRT 69 O glazbi Dalibora Grubačevića za film Most na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića iz 2014. Nova dimenzija »živih« interpreta Film, kao i roman po kojem je snimljen (Čuvari mostova Josipa Mlakića), tematizira nesretne ljudske sudbine iz vremena Domovinskog rata u Hrvatskoj. U ozračju straha i povratka srpskih prognanika u svoje kuće u kojima su u međuvremenu naseljeni Hrvati izbjegli iz Bosne, jedan starac nestaje, a istraga policajca koji je i sam naseljen u srpskoj kući s vremenom postaje sve osobnija. Evo kako to prati originalno skladana glazba.

ostavio bitan trag na hrvatskoj filmskoj pravo, film ostaje »neodjeven« ili »ne- sceni. S druge strane, na svim najpo- dorečen«. Trik je u tome što je Gruba- pularnijim internetskim mjestima (služ- čević sastavio filmski orkestar — na bena stranica, Wikipedia, imdb) prona- soundtracku potpisan kao LS Studio BROJ 198, LISTOPAD 2016. ći ćete istaknut podatak da je glazbu Orkestar — koji angažira za snimanja skladao Dalibor Grubačević te da je svojih filmskih partitura, a u kojemu svi- soundtrack izdala diskografska kuća raju vrsni glazbenici. Među njima je vi- Aquarius Records. olinist Krunoslav Marić, Grubačević je stalni su- čija su prelijepa sola radnik Branka Ištvanči- Dalibor postala mjestom esta- ća, a Ištvančić iznimno Grubačević blishmenta i općih film- cijeni njegovu skla- Glazba za skih komentara te su dateljsku prisutnost. i psihološki i emotiv- Soundtrack odraža- film Most na no »podigla« harmo- va tmurnu i mračnu kraju svijeta nijsku jednobojnost atmosferu — radi se o partiture (to se naro- sviranoj glazbi, boga- (soundtrack) čito čuje u spomenu- toj i orkestralnoj, čiji bi Aquarius Records tom stavku Vremena se pojedini brojevi mo- su se promijenila…). gli izvoditi i izdvojeno Tu je i klarinetist Ra- na koncertnoj pozor- dovan Cavallin, čiji in- nici. U tom smislu isti- strument također igra če se broj Vremena su solističku ulogu naci- se promijenila, al mi onalnog i međunaci- nikada ne, raskošan, onalnog, ali i emotiv- emotivno složen i vr- no angažiranog glaz- sno strukturiran orke- benog junaka (brojevi stralni stavak koji du- Informativni razgovor binski ulazi u psiholo- kod Petrovića, Sjeća- giju naracije te nadilazi nje i kolona izbjeglica, »atmosferičnost« većeg Razgovor Filipa i Sofije, Razgovor Fili- dijela ostatka partiture. Međutim, zani- pa i oca). S njima je i harmonikaš Se- mljivo, ta glazba nije korištena u filmu, mir Hasić Sammy, čijim improvizaci- nego je nastala kao inspired by. Naime, jama Grubačević prepušta cijeli jedan nakon što je završio partituru, Gruba- broj (Sammy sevdah), a primjenjuje nje- čević je imao potrebu oblikovati pre- gove bravure kad god za to ima priliku sjek svih glazbenih događanja koriste- (Sjećanje i kolona izbjeglica, Identifika- ći se filmskim motom »Vremena su se cija, Pronalazak Joze Petrovića, Filipo- promijenila…« va suita). Harmonika, naime, ima važ- Piše: dr. sc. Irena Paulus tijekom koje će se morati suočiti s vla- nu ulogu u filmskoj priči (nestali starac stitim demonima. Filmski orkestar Jozo svirao je harmoniku), ali i lokalno boji partituru. Hasićeve improvizacije Film Most na kraju svijeta cijenjenog Česta tema Ta skladba također pokazuje koliko je uz Cavallinova sola (koja su često skri- dokumentarista Branka Ištvančića nje- Grubačević, premda ponikao iz mi- vena u orkestru) označavaju mentalitet gov je drugi dugometražni igrani film. Priče o netrpeljivosti Srba i Hrvata na- ljea popularne glazbe, prigrlio klasičnu ljudi, sredinu koja je više ruralna nego Inspiriran romanom Čuvari mostova kon Domovinskog rata česta su tema filmsku glazbu. I to onaj tip koji se da- urbana, nacionalnost, geografski polo- Josipa Mlakića, govori o vremenu na- hrvatskih filmova, pa nije čudno što se nas, nažalost, sve više napušta: glazbu žaj… S druge strane, Marićeva violina, kon Domovinskog rata, prožetom na- gledatelji — sada već dvadesetak go- koja je skladana prema lajtmotivu, koju kao i povremeni zvuk klavira koji svira petošću i neprijateljstvima. U atmosfe- dina poslije — okreću od takvih filmo- sviraju živi ljudi a ne računalo, koja na- sam skladatelj (recimo u codi u Vreme- ri beznađa i netolerancije nestaje jedan va. Most na kraju svijeta počeo se dis- stoji filmu dodati novu dimenziju, koja na su se promijenila) usustavljuju inter- 70 starac, a policajac Filip pokreće istragu tribuirati sredinom 2015. godine, ali nije je funkcionalno aktivna i bez koje, za- nacionalni položaj partiture. Novi CD Gradske glazbe Samobor Samoborska posla Izvedbe uvrštene na ovo izdanje vrijedan su doprinos očuvanju hrvatske glazbene baštine

Piše: Davor Hrvoj

ovi CD nagrađivane družine Šafrun (stari sa- moborski naziv za toplu ljetnu kišu), preciznije, jazz orkestra proširenog sekcijama klarineta i flauti, sastavljenog od članova Gradske glazbe Samobor, donosi džezističke, ali i ne samo džezističke obrade tradicijskih pjesama ili pak Nonih koje su s vremenom u narodu stekle taj status. Izborom djela slušatelje vode na putovanje diljem Hrvatske, na ra- zgled njezinih ljepota i upoznavanje s tradicijom. Pjesme Uzmi ove BROJ 198, LISTOPAD 2016. ruže, Kraj kapele svete Ane i Samoborci piju vino z lonci simboli su njihova, samoborskog kraja. Skladbom Na brigu kuća mala vode nas u Dalmaciju, a Klinček stoji pod oblokom i Dok sam snočka išel dimo u Međimurje, Istarski ples za veliki orkestar u Istru, Lepe ti je Zagorje zelene i Išel budem v kleticu u Zagorje, a Čula jesam u Podravinu. Iako je riječ o glazbenim amaterima, orkestar se u izvedbama tih skladbi doima poput profesionalne formacije koja osim svestranosti donosi i vrhunsku razinu interpretacije. Za takav pristup potreban je kompetentan voditelj (a to jest saksofonist Robert Polgar koji je ujedno solist i glazbeni producent), ali i glazbeno obrazo- Gradska glazba vani instrumentalisti otvorena duha, među osta- Samobor lima gitarist Krsto Lalić, bubnjar Goran Mihalinec i trubač Kristijan Jurčić koji su povremeno i u ulo- Šafrun gama solista. Zanimljivo je da se radi o mladim Spona glazbenicima. Zbog tih odlika s ovim orkestrom Dalibor Grubačević je za orkestraciju svoje filmske glazbe angažirao kolegu Danijela Legina rado surađuju ugledni vokalni i instrumetalni solisti te aranžeri, kao što je slučaj na ovom izdanju. Svojim ugledom ti gosti šalju poruku o važ- nosti orkestra. Dodatna orkestracija klavira, glissanda… Takvi se postupci doživ- ljavaju kao nešto novo, drukčije i zanimljivije. Grubačević se na soundtracku potpisuje kao Zapravo, dojam je da bi sličnih zanimljivosti i Maštoviti aranžeri skladatelj i orkestrator, čime ističe koliko mu eventualnih češćih promjena tempa, češćih Nadahnute, maštovite i intrigantne aranžmane orkestar znači — no dodatnu mu je orkestra- izleta iz harmonijskog mola (u kojem se, oči- za spomenute skladbe priredili su Ante Gelo, ciju napisao još jedan glazbeni stručnjak »za- to iz nacionalnih razloga, naglašava poveća- Igor Geržina, Zoran Šćekić, Joe Kaplowitz, Luka luđen« filmom, skladatelj Danijel Legin. Gru- na sekunda) i još većih širenja registarskog Žužić, Marin Hraščanec, Silvije Glojnarić i Ro- bačevićeva je partitura stilski konzistentna i raspona trebalo biti više, jer bi oni obogatili bert Polgar, a kao gosti snimanju su se pridružili temeljena na obogaćenom glazbenom jezi- soundtrack. No Grubačević je morao slijedi- ku romantizma. Uzor mu je, naravno, John pjevačice Lela Kaplowitz i Verne Vern, tambu- ti narativnu poruku filma, a ne skladateljsku raš Filip Novosel, saksofonist Igor Geržina, tru- Williams, no on se ne zapliće u citate, nego potrebu za inventivnim i inovativnim. Potpu- »grabi« svoj ton koji odražava i suvremen na- bač Branko Sterpin, svirač usne harmonike To- no svjestan da se to radi »vani« gdje sve kon- mislav Goluban, vokalni ansambl Praline i pijanisti Joe Kaplowitz, čin skladanja: melodije slaže iznad ležećih ce vuku producenti, Grubačević može biti tonova, harmonije su mu katkad statične (jer Viktor Lipić i Davor Dedić. U suradnji s njima, na osnovi glazbe- zahvalan što u Hrvatskoj ipak nije tako: njenog predloška orkestar je izvedbe podigao na novu razinu i sklad- to traži filmska priča), a naglasak na molu, gova suradnja s redateljem Ištvančićem do- u kojem pikardijska terca prolazno otvara bama dao svoj pečat, učinio od njih nova umjetnička djela. Čak sad se pokazala plodonosnom, premda je i oni koji ne znaju kako se to doista događa, mogu to zaključiti iz tonalitet prema nečemu drugome, samo u nekim slučajevima film »zakočio« glazbu. je dašak nade u bolje sutra koji skladatelj, izvedbi uvrštenih na ovo sjajno izdanje koje daje vrijedan doprinos No, kao što sam spomenula, Branko Ištvan- očuvanju hrvatske glazbene baštine. Naime, solisti su razigrani, a mimo redateljeva teksta, čita u filmskom čić iznimno cijeni svojega glazbenog surad- sadržaju. na orkestar i slušatelje prenose svoju pozitivnu energiju i radost nika i svjestan je što njegova glazba radi nje- muziciranja. Zato ovo diskografsko izdanje ne bi smjelo biti samo Tuga je na soundtracku dominantan osjećaj, govim filmovima. Premda dokumentarist od na ponos Gradskoj glazbi Samobor i gradu Samoboru, nego bi no prisutne su i druge emocije. Brojevi Net- glave do pete (u Mostu na kraju svijeta iz te trebalo pronaći put do širokog kruga ljubitelja glazbe. ko je pucao na nas i Noćna mora zgušnja- se kože nije uspio izvući, jer filmom prevla- vaju tonalitetne akorde u cluster(e); u tim se dava »sivilo« realnosti devedesetih), Ištvančić brojevima mijenja registar (iz dominantnog voli tip glazbe koja filmu daje dozu fantazi- srednjeg ulazi se u duboki i najdublji gudački je. A upravo s takvim ciljem sklada Dalibor registar), upotrebljavaju se efekti na žicama Grubačević. 71 BROJ 198, LISTOPAD 2016.

Tihana Lazović kao Jelena u filmu Zvizdan Dalibora Matanića

Kako je glazba braće Sinkauz pridonijela uspjehu višestruko nagrađivanog filma Dalibora Matanića Zvizdan Kad filmska glazba nije ilustrativna Koncept je bio stvaranje zvuka koji je dobiven živom svirkom, čak improvizacijom (što je tipično za braću Sinkauz) nad postavljenim droneom

Piše: dr. sc. Irena Paulus filma u Cottbusu (za najma protagoniste glu- Bio je to jedan u nizu koncerata kojima bolji film, najbolju glumi- Alen & Nenad me isti glumci, Tiha- se broje dani u godini, The Day of The cu, kao i nagradu Među- Sinkauz na Lazović i Goran Year (The Day of the Year je audio–vi- utorski dvojac Alen i narodne asocijacije film- Zvizdan Marković) prolaze zualni projekt braće Sinkauz, multime- Nenad Sinkauz pot- skih kritičara FIPRESCI), tri desetljeća (rad- dijskog umjetnika Ivana Marušića Klifa puno je posvećen a dobio je i Grand Prix na (soundtrack) nja se događa 1991., i dizajnera zvuka Miroslava Piškulića u izvođačko–skla- festivalu War on Screen kojemu se, uz improvizaciju i sempli- Menart/Deezer 2001. i 2011.) s tri ra- dateljsko–impro- u Châlons–en–Champa- zličita raspleta. Me- ranje uživo, ispituje i prikazuje proces vizatorskoj praksi. gneu, kao i nagradu za đutim, poanta je da stvaranja »instant–kompozicije«). Ideja Prisutni su u različitim medijima: u ka- najboljeg redatelja i naj- se priče događaju se samo pojavila: Matanić je Sinkauzi- zalištuA (scenske, glazbeno–scenske, bolju filmsku fotografi- u dva susjedna ma najprije ponudio da sviraju u sceni plesne predstave), filmu (dokumentar- ju u Minsku. Broj je sve sela, srpskom i techno partyja, a zatim da skladaju ci- ni, eksperimentalni, animirani, igrani veći i veći, a ne smije- hrvatskom, i da su jeli soundtrack. filmovi), instalacijama i performansima. mo zaboraviti da je Zviz- protagonistima zbog Također vole svirku uživo, na kojoj po- dan premijerno prikazan »pogrešno« spojenih Bez lajtmotiva vezuju avant–rock, živu elektroniku, na Filmskom festivalu u nacionalnosti noise, eksperimentalnu i improvizira- Cannesu (u programu svakodnevnica Kao što pokazuje izdani CD, na so- nu glazbu (hrvatsko–talijanski bend Un certain regard / »Iz- netrpeljivost, tenzije i undtracku nema lajtmotiva, nema pre- East Rodeo). Nedavno su u fizičkom vjestan pogled« gdje je netolerancija. poznatljivih mjesta vezanih uz pojedine (Menart, 2015.) i digitalnom obliku (na također dobio nagradu dijelove filma, pa čak nije iskorišten ni deezeru i ostalim digitalnim platforma- žirija) te da je bio hrvat- Matanić nije htio da glazbeni trenutak iz prve priče u kojoj ma) izdali soundtrack za film Dalibora ski kandidat za nominacije se glazbom opisuje filmski junak Ivan svira trubu. Sinkauzi Matanića Zvizdan. U njemu nastavljaju za Oscara. vrijeme — što se moglo, s obzirom na su slijedili jasnu Matanićevu predodžbu vremensku udaljenost priča. Nije htio (a ona je takva i u njegovim prethodnim druženje s glazbom skladajući, izvode- Publika dobro poznaje stvaralaštvo ći i improvizirajući. ni da se opisuju likovi i događaji — što filmovima koje je radio s Pavlom Miho- Dalibora Matanića koji u svojim filmo- je već pomalo zastario koncept kreira- ljevićem i Jurom Ferinom) — da glaz- Zvizdan je do danas dobio brojne na- vima često problematizira tabu–teme nja filmske glazbe. Zapravo, nije bio si- ba ne smije biti ilustrativna. Koncept je grade: čak sedam, uključujući i Veliku (Blagajnica hoće ići na more, Fine mr- guran želi li uopće glazbu u filmu. Kad bio stvaranje zvuka. Glazba/zvuk do- Zlatnu arenu na Filmskom festivalu u tve djevojke, Volim te). Takav je i Zviz- je na koncertu na zagrebačkom Rib- biven je, međutim, živom svirkom, čak dan, gdje uz tri ljubavne priče (u koji- 72 Puli, tri na Festivalu istočnoeuropskog njaku čuo braću Sinkauz, odlučio je. improvizacijom (što je tipično za bra- Prvijenac jedinstvenog dua koji izvedbe zasniva na atanić nije htio da se glazbom opisuje vrijeme, spajanju nespojivog Mnije htio ni da se opisuju likovi i događaji, a nije bio siguran ni želi li uopće glazbu u filmu. Kad je na Intuitivni dvoboji koncertu na zagrebačkom Ribnjaku čuo braću Sinkauz, odlučio je. gudala i trzalice Tihomir Hojsak i Filip Novosel osvajaju svijet novim pogledom na glazbu koja bi mogla biti putokaz za promicanje hrvatske umjetnosti u svijetu ću Sinkauz) nad postavljenim droneom S druge strane, glazba Alena i Nena- koji zapravo povezuje sve brojeve. No da Sinkauza: »prijeteći« droneovi, živa na izdanom soundtracku brojevi su — elektronika, šumovi i improvizacije slu- Piše: Davor Hrvoj njegovim izvedbama i pruža mu veće bez autorova znanja — nasilno odvoje- šani odvojeno od filma, djeluju potpuno mogućnosti izražavanja. ni. Izvorna je zamisao bila da se devet suprotno: umirujući su i opuštajući. Na brojeva (Three Decades, Ants, Lake, nosaču zvuka se ništa nije mijenjalo, što uo je rijetka for- Svježe i poletno Departure, Cemetery, Girls are Hitchhi- znači da bi dva različita slušna dojma, macija u jazzu, a king, Party Scene, After Party, Coda) prijeteći i umirujući, bili zanimljiv pred- duo kontrabasista Drevni afrički princip poziva i odgovo- prelijeva jedan u drugi, tvoreći smislenu met istraživanja glazbene psihologije. i tamburaša jedin- ra, koji su preuzeli i često primjenjuju sliku glazbe koja je u biti cjelovita, una- stvena je pojava u jazz glazbenici, također je važna ka- toč tome što je u filmu morala biti fra- Izuzetak od takvog doživljaja je techno svjetskim razmjeri- rakteristika njihova muziciranja. Oni gmentirana. Povezanost brojeva dro- party u kojemu su Sinkauzi ostvarili cama. No za hrvatsku glazbu važnije je se ne zadovoljavaju tehničkom izvr- neom čuje se na soundtracku (unatoč meo uloge. Za razliku od većine takvih to što je riječ o duu koji ima jedinstven snošću, novim i zanimljivim zamislima,

D BROJ 198, LISTOPAD 2016. nepotrebnim prekidima), gdje se glaz- scena u drugim filmovima, Alen i Ne- zvuk i izričaj koji nije moguće svrstati u prihvaćanjem izazova, spajanjem nes- beni brojevi — koji se u filmu pojavljuju nad Sinkauz su prilikom snimanja doi- neku od postojećih stilskih kategorija. pojivog... Odlaze korak dalje, u sfere nakon dugih glazbenih »tišina« — nižu sta svirali, dok se uz njihovu glazbu ple- Zbog toga, ali i visoke glazbene esteti- nadnaravnog, intuitivnog. Naime, bez jedan za drugim. salo. Svirkom je stvorena osnova koja ke, stvaralaštvo kontrabasista Tihomi- intuicije ne bi bilo spontane komuni- se u postprodukciji oblikovala u konkre- ra Hojsaka i tamburaša Filipa Novosela kacije kakvom obogaćuju svoje izved- tan glazbeni broj (Party Scene). Na iz- Idejne dosjetke rado bi prisvojili ljubitelji jazza, klasike, be, ne bi bilo dvobo- danom soundtracku čuje se da je dro- world musica... Iskazuju to i izborom ja gudala i trzalice, Bow vs Plectrum Improvizacija i elektroničke manipulaci- neu dodan beat — zadani ritam, čija je skladbi. Naime, za svoj su prvijenac što je, uostalom, nji- (Tihomir Hojsak/ jednoličnost (tijekom dugih petnaestak je »uživo« čine drone, koji je temelj broje- snimili obrade skladbi bosanske i bu- hov moto. Zato njiho- Filip Novosel) vima na soundtracku, nestalnom zvuč- filmskih minuta) navela Sinkauze da in- garske narodne glazbe: Aj mene maj- va glazba, iako svira- nom strukturom. Struktura dronea po- terveniraju, koristeći se »klasičnim tri- ka jednu ima i Sedi donka, jazz stan- na u takvoj duo for- Bow vs lako se, ali neprestano mijenja, kao što kom« sviranja četiri preko tri, čime se darda Donna Lee Charlieja Parkera, maciji koja, naravno, Plectrum/ se mijenjaju improvizacije (gitare i bas), nije promijenilo ništa, a zapravo se pro- ali i Cvate ruža rumena Ivana Zajca iz ima niz ograničenja, kao što se mijenjaju idejne dosjetke mijenilo sve. opere Nikola Šubić Zrinjski. zvuči svježe i polet- Gudalo protiv (jedna od naročito zanimljivih je ozvu- no, raznoliko. Krea- trzalice čivanje predmeta uz pomoć pickupo- Montažerski zahvati Improvizacije i tivnost dua Bow vs va). Sve to čini drone živom materijom zadirkivanja Plectrum prepoznali Croatia Records pogodnom za različita učitavanja. Također, montažerski zahvati prije nego su i ugledni glazbe- Glazba je sugestivna za filmsku sliku, ali što je slika doista bila »zaključana«, Predstavili su se i kao autori: Novo- nici koji su s vese- i obratno, slika je sugestivna za filmsku stvorili su najviše problema za glazbe- sel skladbom Mista Dance, a Hojsak ljem pristali na su- glazbu. Posebno je zanimljiv doživ- ni kontinuitet upravo u sceni techna. I skladbama Bow vs Plectrum, Kit Blues radnju s njima. Kao ljaj soundtracka koji nije isti u filmu i na te su probleme Sinkauzi rješavali du- i Penthouse. Radi se o djelima koja su gosti, svaki u izvedbi nosaču zvuka. U filmu je glazba doi- gotrajnim i upornim intervencijama koje na tragu etno–jazza, a odaju karakter skladbe koja je najsta zvuk, ali zvuk koji pridonosi napetoj su morale ostati nevidljive i nečujne za skladatelja. Naime, obojica su u duši bliža karakteru glaz- ili čak prijetećoj atmosferi svake priče. publiku. džezisti, ali i glazbenici koji rado izlaze be koju inače svira- iz okvira standardnog jazza i poigrava- ju, na snimanju al- U filmu zapravo nema nasilja (izuzetak Naposljetku, osjećaj da je glazbe u fil- je prva priča na samom početku Do- ju se elementima drugih stilova, pose- buma sudjelovali su mu malo, jer je Matanić u početku fil- movinskog rata), jer je temelj narativnih bice bliske im narodne glazbe iz do- makedonski gitarist ma uvrštava vrlo oprezno (prvih dva- postupaka psihologija/atmosfera za- movine i okruženja. Iako su to dojmljiva Vlatko Stefanovski, desetak minuta ostavljeno je potpu- tegnutih nacionalnih odnosa koji teško autorska djela, za njih su tek predložak hrvatski pijanist Matija no bez glazbe), gubi se kako odmiče funkcioniraju na razini ostvarenja ljubav- za improvizacije i zadirkivanja. Naime, Dedić, slovenski bubnjar Žan Tetičko- film. Glazba postaje aktivni sudionik nog para. obojica su majstori svojih glazbala koji vič i bugarski svirač kavala Theodosii stvaranja tjeskobne atmosfere, koja si mogu dopustiti ekstravagancije, izle- Spassov. Prepoznala ju je i publika, ali U filmu je glazba/zvuk Sinkauza toliko (barem djelomično) prestaje biti takva te u nepoznato, rizik. Nakon što je sa- i mnogobrojni promotori i organizato- stopljena sa sound designom (obliko- što se više bližimo kraju. Techno party vladao tehniku sviranja tamburice, No- ri koncerata. Naime, nakon promoci- vao ga je Julij Zornik) da je filmsku glaz- razbija »monotoniju« napetih/umiruju- vosel je odlučio naučiti više o njezinim je CD–a održane 13. svibnja 2016. u bu i filmski zvuk teško razlučiti (ipak, na ćih droneova te omogućava miješanje još neistraženim mogućnostima i upu- dućanu Nova ploča Croatia Recordsa, soundtracku je glazba snimljena bez dviju inače uvijek odvojenih filmskih vr- tio se na studij jazza u SAD, gdje je di- Hojsak i Novosel oduševili su publiku filmskih zvukova). I dizajn zvuka ima posta — prizorne i neprizorne glazbe. No plomirao; no koliko je god on naučio o na otvaranju 12. Samoborskog jazz fe- djednaku funkciju sugestije (primjerice gledatelj ni to ne primjećuje, jer je pot- univerzalnim načelima jazz glazbe koji stivala, što je bio uvod u niz koncerata vjetar), a ona govori da bi se u svakom puno zarobljen zvukom koji je ujedno se mogu primijeniti na bilo koje glaz- koje će do kraja godine održati u Hr- trenutku nekome od protagonista mo- glazba. Zvuk/glazba s jedne strane po- balo, toliko su njegovi učitelji od njega vatskoj i Europi, zaključno s turnejom glo dogoditi nešto loše. Nenad Sinka- diže adrenalin, opravdavajući »ludi« ples naučili o specifičnostima tamburice i po SAD–u. Na nekima od njih pridružit uz govori o prijetećoj prirodi — dakle o koji u sebe uvlači čak i rastrojenog Luku glazbe u kojoj je ona dominantno glaz- će im se spomenuti glazbenici, a pri- nečemu što ne bi smjelo djelovati pri- (glavni lik treće priče), a s druge strane balo. Hojsak je, pak, jedan od naših ri- premaju i nove suradnje, primjerice sa jeteće — i to objašnjava kontroliranim umiruje i najavljuje mogući pozitivan kraj jetkih, klasično obrazovanih jazz kon- Zagrebačkim orkestrom mladih, An- postupkom »držanja glazbe na rubu nacionalnih tenzija, u vremenu koje se trabasista koji često poteže gudalo i samblom LADO i Tamburaškim orke- feedbacka«. događa »danas«. svira arco, što daje posebnu dimenziju strom Hrvatske radiotelevizije. 73 Diskografska kuća Croatia Records objavila prvi CD riječkog sastava Salty Tails Nit koja drži sastav na okupu Svestrani mladi glazbenici liburnijskog džezističkog kruga: sopran i tenor saksofonist Franjo Črnjarić, gitarist Leo Škec, klavijaturist Dorian Cuculić, bas— gitarist Vedran Jurdana i bubnjar Sandro Legan »Osim života i svega što Bez fige u džepu me okružuje, na moje skladanje utječe sve što Dečki iz Salty Tailsa melodijama i aran- slušam i što sam slušao: žmanima nastoje dirnuti jedni druge i od samih početaka jazza, slušatelje, očitovanjem vlastitih emoci- do suvremenog jazza koji ja pobuditi emocije u drugima. U njiho- tek otkrivam«, rekao je voj glazbi nema dodvoravanja publici Črnjarić. »Za svaku svoju ni kompromisa. To što čujemo na CD– skladbu mogu reći kad je u, to su oni. U izvedbama, uključujući i nastala jer mi je to sjećanje sola, nije im cilj zadiviti tehnikom, nego vrlo živo u glavi. Pjesma ispričati priču, priču bez teksta. Pritom, Pfifer nastala je tijekom važno je da uvijek ostaju u istoj posta- jedne probe u Lovranu, u vi, da zajednički razvijaju glazbu dulje prostoriji od 6 m2. Dečki su vrijeme. »Svatko od nas u bendu ima neki svoj ‘đir’, ali se izvrsno nadopu- počeli nešto svirati i u tom njujemo i uspjeli smo, u toj šumi glaz-

BROJ 198, LISTOPAD 2016. trenutku mi je melodija za- be koja nas okružuje, pronaći čvrstu nit zvonila u glavi. Odmah koja nas već toliko godina drži na oku- sam shvatio da je to nova pu«, rekao je Škec. »Iako smo kao oso- pjesma jer to nije bilo obič- be različiti, kad zasviramo, događa se no improviziranje. Uz Leo- nešto iznimno. Pritom ne mislim samo vu pomoć smo je doradi- na kvalitetu glazbe, nego na iskrenost li i harmonizirali. Skladba i međusobno uvažavanje glazbenika i Past Time nastala je dok prijatelja, bez fige u džepu. Uvijek smo sam danima vježbao slič- se odlično slagali i zabavljali na pozor- ne motive. Sjećam se nici, davali svoj maksimum, a publika je trenutka kad je izaš- to znala cijeniti.« Salty Tails la melodija koju sam Grupa Salty Tails jednostavno morao Iako je njihova glazba izvorno američ- Cha’s posla zapisati. Moja tre- ka, a danas univerzalna, na stvaralaš- Piše: Davor Hrvoj jacija na naslov bila mi je tvo Salty Tailsa snažno utječe hrvatska, Croatia Records ća skladba, Kriva naziv popularnog kuban- 8mina, nastala je slič- posebice primorska i istarska glaz- skog plesa ča–ča–ča, no kao i Pfifer — na ba. »Utjecaji hrvatske glazbe zapravo astav Salty Tails čine no bio sam na potpuno probi. Dečki su nešto su moji prvi kontakti s jazzom«, rekao svestrani mladi glazbe- pogrešnom tragu. Nai- svirali, ja sam pre- je Črnjarić. »Prvi jazz koncert na ko- nici liburnijskog džezi- me, on se nametnuo iz ko toga počeo svira- jem sam bio, bio je koncert Elvis Stanić stičkog kruga: sopran tri razloga: većina člano- ti melodiju i rekao ‘To Groupe u Opatiji. Tada sam se zarazio i tenor saksofonist va sastava međusobno je to!’ I za nju je bio nečim ‘čudnim’. Kako mi je tata tako- Franjo Črnjarić, gitarist razgovara čakavštinom, potreban samo tre- đer jazz glazbenik — Spartaco Črnjarić Leo Škec, klavijaturist Dorian Cuculić, — utjecaj je nezaobilazan. Preko njega to što rade su »čakavska nutak koji su zapra- Sbas— gitarist Vedran Jurdana i bubnjar posla«, a da bi vježba- bio sam u dodiru s gotovo svim riječkim vo kolege iz benda Sandro Legan. Okupili su se nakon što glazbenicima poput Denisa Razumovi- li, svirali i živjeli glazbu pokrenuli nesvjesno. su iskustvo stjecali svirajući u Puhač- ća, legendarnog Boćota — Darka Mi- često moraju otići »ća s Dakle, skladbe koje kom orkestru Lovran i sastavu Tvrdo- helića, Elvisa Stanića pa sve do Pepija posla«. sam napisao nisu korne mrlje. Nakon što su svoju glazbu Forembachera u čijem big bendu tako- izbrusili na mnogobrojnim koncertima, namjenski rađene, đer već godinama sviram.« odlučili su se za snimanje CD–a Cha’s Jak podražaj nego se jednostav- posla koji su predstavili 26. lipnja 2016. no rode u glavi i tije- Ne manje snažno ti utjecaji zaokupljaju na Trga Crekvina u Kastvu. Prva asoci- Iako inače sviraju sklad- lu, a taj podražaj mora biti dovoljno jak i Škeca: »Glazba moga kraja, Liburnije, be američkih autora kao što su John da stvori emocije i da se to zapiše. Če- koja me cijeli život okružuje, koju sam Scofield, Joshua Redman, Mike Stern, sto mi padaju na pamet takve melodi- slušao i svirao, pohranjena je duboko John Coltrane i Charlie Hunter, te hr- je, ali nisu dovoljno jake da me pokre- u meni i na neki se način manifestira u njihovoj glazbi nema vatskih suvremenih jazz skladatelja ponu — možda to znači i da nisu dovolj- mojem glazbenom stvaralaštvu. Naji- put Elvisa Stanića i Elvisa Penave, kao no dobre!« zravniji kontakt s takvom vrstom glaz- dodvoravanja publici ni i autora iz našeg okružja, primjerice sa- be imao sam u Puhačkom orkestru U stava Leb i sol i Vasila Hadžimanova, Škec ima drukčije iskustvo: »Sve Lovran, gdje sam naučio baš puno, kompromisa. To što čujemo na na CD su uvrstili šest autorskih skladbi pjesme nedvojbeno nastaju pod ne samo o domaćoj tradicijskoj glaz- Črnjarića i Škeca u fusion maniri, spo- utjecajem glazbe koju slušamo, kojiput bi nego i o svjetskoj glazbenoj bašti- CD–u, to su oni. U izvedbama im ju jazza i funka na tragu glazbe koju su nastanu iz vježbe, kojiput na probi. ni 20. stoljeća, uključujući jazz, filmsku džezisti stvarali 1970–ih. Pisali su ih za Temu Blue 2 sramežljivo sam i s do- glazbu, latino, pop, rock i ostale žanro- nije cilj zadiviti tehnikom, nego članove sastava, prema njihovim glaz- sta sumnji donio na probu, a ubrzo se ve. Što se tiče Salty Tailsa, ne oslanja- benim sklonostima, što je pridonijelo pokazala kao balada u kojoj svi istinski mo se ciljano na našu tradicijsku glaz- ispričati priču stvaranju osobnog zvuka i stila. O tome uživamo i često upravo za nju dobivam bu, iako se to u nekim trenucima može 74 su govorili za časopis Cantus. pohvale publike.« čuti ili neke fraze mogu ‘zalutati’ u solo.« Jedan od najboljih puhača u Hrvatskoj, klarinetist Bruno Philipp objavio je album s Kvartetom Rucner Umjetničke modifikacije autentičnih etnografskih zapisa Od petnaest djela na albumu, neka su umjetnička razrada tipičnih folklornih motiva, a neka originalne skladbe za klarinet i gudački sastav

Piše: Đurđa Otržan sti u ispitivanju gotovo svakog segmen- strumentu punog i zvonkog tona, bar- ova izvedba Brune Philippa snažno je ta registra. Solo skladba opetovano šunaste patine. Tradicionalni klez- proživljena i rafinirano muzikalna. potvrđuje rafiniranu Philippovu tehniku mer napjevi već od prvog The Happy runo Philipp, među i brižno oblikovan ton koji se kreće lako, Nigun očituju formalno jedinstvo Predak kavala ponajboljim puhači- u punini i matiranoj blistavosti ujedna- strukture vijugavih melodijskih lukova i ma u Hrvatskoj, obja- čenih registara. veliki elasticitet glazbenih misli prožetih Ozračje hrvatske komorne glazbe do- vio je nosač zvuka s egzotičnim kromatskim intervalskim punjava folklorna freska skladatelja i Gudačkim kvartetom Međimurski napjevi pomacima. Druga klezmer sklad- ujedno producenta albuma, skladate- Rucner, objedinivši ba pruža tonsko bojenje u poigrava- lja Marijana Makara — SlavETNOnija. raznovrsnu paletu skladbi pod zajed- Luk od mađarskih stepa preko latin- nju malim nukleusima melodije. Spret- U njoj se ugođaj gajdi i tamburaškog Bničkim nazivom Glazbena etno kutijica. skog ritma i rumunjskog ozračja kon- no izmjenjivanje radosnih i sjetnih boja zvuka stapa u hrvatski prepoznatljivom BROJ 198, LISTOPAD 2016. Opravdanje naziva jest u odabiru pet- centrira se na Međimurje u Tri ka- osiguralo je veliku popularnost tome idiomu ravničarskog folklora. Napo- naest skladbi, od kojih su neke umjet- raktera za klarinet i gu- žanru diljem svijeta. Tre- sljetku, slijedi još jedan izlet u pradavnu nički uobličene modifikacije autentičnih dački kvartet Emila ća skladba je ples ra- glazbenu prošlost etnografskih zapisa ili njima najbliže, Cossetta. Iz opu- spjevane solistič- skladbom Orijental- neke su umjetnička razrada tipičnih sa toga skla- ke dionice koja na elegija Božidara Bruno Philipp, folklornih motiva, dok su preostale ori- datelja koji je ne dodiruje Miloševića koja do- klarinet&Gudački ginalne skladbe za klarinet i gudački u svakom granicu kri- nosi sjevernotrakij- kvartet Rucner sastav. Prvima pripadaju klezmer tra- svom dje- čavosti, ski folklorni izričaj u dicionalne skladbe, kao i skladbe Bele lu blisko ostajući kojoj se klarinet pri- Glazbena Kovacsa, Paquita d’Rivere i Mariana prilju- u okvi- sjeća svojega pret- etno kutijica/ Moresa. Drugi profil skladbi predstav- bljen uz r i m a ka, narodnog instru- ljaju djela Marijana Makara, Božidara folklor- mjere i menta kavala. Veli- Clarinet Miloševića i Emila Cossetta, a onda ni izričaj suptilno ko iskustvo Gudač- unlimited kako idemo prema većem umjetnič- i njegove ukusnog kog kvarteta Rucner kom izričaju, nosač zvuka predstavlja kvalitete, stupnje- dolazi do izražaja u Aquarius Record skladbe Serbana Nichifora, Norberta tri stavka vanja ot- svakoj skladbi, dis- Goddaera (po čijoj je skladbi Clarinet skladbe po- m j e n o g kretno se i nena- unlimited nosač zvuka i podnaslovljen) i kazuju zrelo tona. Rabby metljivo izmjenjujući Borisa Papandopula, čiji Molto tranqu- i vješto obrađi- Chaim’s Dan- s klarinetom, ili kao illo e espressivo iz Kvinteta za klarinet i vanje međimurskih ce također formal- predvodeća dioni- gudače op. 90 prvi put imamo priliku napjeva za komorni sano zanimljivo iskazuje ca gudača ili pak čuti kao snimku. stav. Nakon kratkog plesnog Bruno Philipp kontrast svjetla i sjene u tri pozadinskom prat- uvoda, drugi je stavak prozrač- povezana dijela. njom solista. Virtuozna naracija na elegija na rubu lirske orke- stralne impresije s klarinetom kao so- Središnji dio nosača zvuka nastavlja se U tako raznovr- suvremenim izričajem skladbe Clarinet Prva skladba Bele Kovacsa Sholem lističkom dionicom raširenom po cije- snom i reljefnom et- Unlimited Norberta Goddaera koju ka- alekhem melankoličan je pjev uz prat- lom harmonijskom spektru tonaliteta. noprikazu klarinet- rakterizira solistička bravura poput sola nju gudača, s ponekim kliktajem koji Treći je Karakter obogaćen virtuoznim ske glazbene bašti- s jazz improvizacijama, oblikovana po- podsjeća na ptičji pjev, stepskog ugo- pasažama u stilu brzog plesa, ali umje- ne, umjetnost Bru- put odjeka neke udaljene melodije koja đaja. Dobar uvod u bogatu tradiciju pu- renog raspoloženja. Srednji dio nosača ne Philippa predstavlja interpretativno se traži u izmjenama tempa, od žustrih haćih instrumenata koji su se najbolje zvuka pripremljen je za nekoliko sklad- bogatstvo hrvatske izvodilačke prak- do prigušeno meditativnih. To je uvod doživljavali na velikim prostranstvima. bi iz tradicije klezmera koja je ukotv- se. Upućen odabir skladbi s klarinet- u opsežni stavak Molto tranquillo ed Već kubanska Kontradanza Paqui- ljena u klarinetu kao nosećem instru- skog repertoara, kao i spremnost da espressivo iz Kvinteta za klarinet i gu- ta d’Rivere mijenja ugođaj u struktur- mentu melodike i ritma. Tu su najprije se poduhvati različitih izražajnih sred- dački kvartet Borisa Papandopula, op. no gusto isprepleteno tkivo s vodećom Tri hasidske melodije Giora Feidmana, stava u nekom od odabranih folklornih 90, koji je ovdje prvi put zabilježen na dionicom klarineta, brzo, melodiozno i od kojih je prva bujna melodija prepuna idioma, daju ovome albumu dodatnu, komornog doživljaja. Prirodno se na taj prijeglasa i zapjeva koji pridonose do- nosaču zvuka. U patosu gotovo tragič- kulturološku vrijednost. Nosač zvuka stari ples nastavlja Tango Mariana Mo- življaju virtualnog slušanja artikulacije ne operne arije, u kojoj se klarinetu pri- opremila je svojim radovima akadem- resa, čija je solo dionica tako tipično ljudskoga glasa. U duetu s gudačima družuju gudači, tonski prostor skladbe ska slikarica Alma Orlić. Tekst je napi- deklamacijska, stvarajući okvir za ple- povećava se zanjihanost melodijskog naseljava kasnoromantičarski komorni sala Snježana Miklaušić–Ćeran, a foto- sne korake u paru. zapjeva. Druga i treća hasidska me- slog. Stavak je duga, elegična medita- grafije snimio Ognjen Karabegović na lodija daju uvid u autentičnu melodiku cija obuzeta samoistraživanjem raspo- zajedničkim nastupima Brune Philippa Carnyx Serbana Nichiforija suvremeni klezmerskih napjeva u kojima klarinet loženja u pet usuglašenih boja, ali ra- i Gudačkog kvarteta Rucner. Tonski su je osvrt na antikni oblik instrumenta bli- ima vodeću ulogu. znovrsno, bez monotonije. Skladba zapis oblikovali Branko Starc i Branko skiji rogu. Virtuozna neprekidna naraci- koja se finalnom harmonijom prosvjet- Starc ml., uz završnu doradu već spo- ja sama stvara modele motiva koje ra- Bruno Philipp profinjenom osjećajno- ljuje u vedrinu, pripada najljepšim stra- menutog skladatelja u ulozi producen- zvija, velike žustrosti i tonske izražajno- šću prožima virtuozne bravure na in- nicama hrvatske komorne glazbe, a ta, Marijana Makara. 75 Razmišljanja uz zbirke opusa dvojice umjetnika vezanih za Dubrovnik Dundo Đelo i gospar Luko zlatni dubrovački trubaduri Dvostruki CD s uglazbljenim pjesmama akademika Luka Paljetka i zbirka notnih zapisa pjesama Đela Jusića

Piše: Robert Urlić 38 pjesama »Pjesme Luka Paljetka otpijevaju i kad nisu skladane. Naime, tako su skladno Dvostruki CD s uglazbljenim pjesma- spjevane da zrače nutarnjim ritmom i ajveći izvor Đelina oram prizna- ma akademika Luka Paljetka prisjetit zanose gipkom melodijom, isijavaju bli- ti da nisam ni će nas i njihove pjesničko–skladatelj- stavom zvučnošću ili pak upijaju nas nadahnuća bio je znao, ili možda ske suradnje, ali i ostalih pjesama koje gustom slušnošću.« N su uglazbljivali i pjevali naši velikani: od jesam pa sam I u pravu je, jer Lukove pjesme su baš Grad koji je oblikovao sve zaboravio, ko- Arsena Dedića, Zvonka Špišića, Hrvo- liko su dodirnih ja Hegedušića do Ibrice Jusića i Tere- takve, bilo da su za djecu, bilo za odrasle, one su žive, one na jedinstven na- njegove prepoznatljive točaka, tj. pjesama imali dundo Đelo i ze Kesovije. Ima njih na ovim albumi- čin dočaravaju pjesničku misao, ma- Mgospar Luko. Kad bi me možda pitali ma još: Ivo Pattiera, Frano Lasić, Du- štu, donoseći nam sve te riječi kao sli- značajke u melodijskoj, za neki kviz da kažem što su to oni za- bravka Jusić, Dubrovački trubaduri, Ansambl Linđo, klapa Maestral i šan- ke, u ovom slučaju zvučne slike. Tride- harmonijskoj, pa i stilskoj jedno ili u suradnji napravili, ispalio bih set osam pjesama, koliko ih se i naš- BROJ 198, LISTOPAD 2016. kao iz topa: Na Stradunu, U svakom sonijer Darko Matičević. Svi su oni imali sreću i čast pjevati stihove toga velikog lo na ovom dvostrukom CD izdanju figuri njegovih skladbi slučaju te volim, ... , a onda bih ipak (među njima su Priča o ptici; Gosparu trebao malo razmisliti. Naravno bilo je pjesnika koji na ovom albumu i sam re- citira četiri svoje pjesme (Proljeće u sa- Šišmundu /šegrtujući/; Stari Sebasti- toga još puno, jer kako bi to bilo da se jan; Šalom, Sara; To je zemlja gdje smo suradnja te dvojice ponajvećih truba- mostanu, Cvijeti Zuzorić, Upute kako se gradi kula od karata i Svi lažu). rasli; Ljubičaste kiše; Pjesma svetom dura sa Straduna zaustavila na samo Vlahu i dr.), odabrao je sam Luko Palje- spomenute dvije pjesme, bez obzira na Slavlje zvuka u čast Luka, nazvao je tak, uz pomoć skladatelja i šansonijera to što su one postale antologijom naše svoj predgovor ovom izdanju akade- Darka Matičevića, čijih se čak sedam popularne glazbe. mik Tonko Maroević, koji je napisao: skladbi našlo na ovom izdanju. Njiho- Đelo Jusić 30 pjesama, zabavne melodije Cantus d.o.o.

76 va suradnja na ovom projektu nije ni čudna jer Đela Jusića koji se našao dakle na notnom Darko i Luko surađuju već niz godina. Matiče- izdanju uz koje dolazi i dvostruki CD. Odabrati Debitantsko izdanje novog benda bivšeg gitarista Majki vić je s Paljetkovim pjesmama više puta na- 30 pjesama iz tako bogatog i golemog opu- u obliku personaliziranog vinilnog albuma stupao i na međunarodnom festivalu šanso- sa i nije lako pa Rajko Dujmić, Neno Ninčević i ne Chansonfest u Zagrebu. Zrinko Tutić, urednici izdanja, i nisu imali lagan zadatak. Naravno, kad govorimo o umjetnici- Ime koje treba Mediteranski krug ma poput dunda Đela, onda pri odabiru imamo i neke zadane teme ili kriterije, a to su pje- zapamtiti Većina protagonista ovog albuma pripada sme koje su ušle u kolektivnu svijest ljudi i koje sredozemnom ili mediteranskom glazbenom mnogi smatraju i narodnima. Dubrovčani po- Na žalost, naziv grupe, Zoran Čalić Band, krugu, a naravno veći ih je dio iz samog Gra- gotovo, jer znamo da je najveći izvor njegova onima koji ne znaju za njih, ne otkriva o da, jer sve te Lukove pjesme, nadahnuća Grad, koji je obli- kakvim se talentiranim glazbenicima radi bez obzira na to o kome ili o Luko Paljetak kovao sve Đeline prepoznat- čemu govore — i jesu Grad, ljive značajke u melodijskoj, Piše: Marko Bratoš možda onakav kakav je ne- Gold harmonijskoj, pa i stilskoj fi- kad bio ili kakav bi željeli da collection guri njegovih skladbi (Dalma- je (Marin Držić, Dubrovačkom tinski Lero, Jedan dan, Kad vugdje u svijetu, a kod nas možda malo više, gosparu Mihu Pracatu /Miho- Croatia Records zazvone dubrovačka zvona, voli se misliti kako, u glazbenom smislu, sve va smrt/, Spacakomini, Buža Lula starog kapetana, Moja najbolje pripada nekim prošlim vremenima. u mom srcu, Origjinali). Neke Ane broji dane, Prijatelji sta- Nema više dobrih bendova, reći će mnogi, a i pjesme Luko je pisao po nari, gdje ste, Volim te, budalo oni stari više nisu što su bili — pogledajte Hlad- rudžbi, dakle baš za uglazblji- mala, Zagrljeni....). Đelo Ju- no pivo ili Parni valjak. Na koncertima veterana vanje, neke nije, no sve one publika odvaljuje na stare stvari i bleji za vrijeme novih, dok na na kraju uglazbljene odišu sić je trubadur bio i trubadur ostao, i s Trubadurima i s Te- Skoncerte mladih bendova nažalost prečesto dolaze uglavnom prepoznatljivim Paljetkovim rezom i s Ibricom i s Milom i s obitelj i prijatelji. rukopisom; nije ni važno tko BROJ 198, LISTOPAD 2016. ih je i u kakvu melodiju stavio. Malim raspjevanim Dubrovni- Srećom, čini se da nismo još do kraja iscijedili svaki atom kre- U konačnici, svi oni utkali su kom i mnogima drugima. ativnosti i kvalitete. Ako samog frontmena i dvije trećine imena već ne znate kao bivšeg gitarista i kreativni motor Majki — u te stihove svoj glazbeni tim- Radost Grada bar, melodiju ili glas, odavši ako ste slušali svoje majke — s ovim albumom osje- Paljetkovim pjesmama i po- Akademik Luko Paljetak na- ćat ćete se kao doma. Naravno, kako ne bi ispalo štovanje, ali dodajući im novo pisao je predgovor u kojem da je jedini zaslužan za izvrstan zvuk albuma, mora Zoran Čalić Band ruho. Dvostruki kompaktni je istaknuo: »Trideset hitova se skinuti kapa i ekipi iza projekta, a čine je Jernej disk s 38 pjesama Luka Pa- u ovoj zbirci nota, trideset je Kržič (bas), Ivo Rimc (bubnjevi), Andraž Mazi (pedal U moru i ljetka objavljen je u Zlatnoj ko- eke pjesme pitanja duše koja uz pomoć steel&gitara) i Saša Oroz (tekstovi). Neobična, krea- plamenu lekciji Croatia Recordsa, a i to glazbe i glasa želi pokaza- tivna, hrabra kombinacija sjajne gitarističke svirke, Luko je pisao Dancing Bear nam govori o vrijednosti na- N ti da ima nešto lijepo u živo- groovy zvuka i inteligentnih tekstova na hrvatskom pisane riječi pjesnika koji i uz po narudžbi, tu u kojem postoji onaj ‘jedan jeziku melem su za uši svima koji vole bendove po- note ostaje poeta. dan, samo jedan dan, onaj put Foo Fightersa, Led Zeppelina, pa čak i onih ne- pravi presudan, samo jedan što žešćih, poput sjajnog Downa — a laki su na jezi- Na Stradunu i U svakom slu- dakle baš za ku kad treba kritizirati domaće glazbeno stvaralaš- dan’, a drugi će im se pridru- čaju te volim našle su se na tvo. Žanrovski gledano, radi se o divnom balansu žiti u vječno raspjevanim kru- albumu Luko Paljetak, ali i na uglazbljivanje, stare škole rock’n’rolla, južnjačkog bluesa i hipnoti- albumu Đelo Jusić, među 30 govima Mediterana, onim što zirajuće psihodelije sedamdesetih. odabranih i ponajboljih, a rekli neke nije, no sve ih Dubrovnik, kao dragi ka- bismo i najpopularnijih sklad- men postavljen u to čarobno Iskreno, jedina zamjerka koju imam na ovaj projekt bi Đela Jusića. No dok je kod one na kraju more, širi sve do rubova svije površna, svjestan sam toga, ali mislim da je isto- gospara Luka u ovom slučaju jeta pod vječnom coronom vremeno i bitna, te da je vrijedi spomenuti — ako važan album s uglazbljenim uglazbljene odišu sunca. Nek ove pjesme sve ništa drugo kao upozorenje. Prije svega, budimo pjesmama, kod dunda Đela prepoznatljivim ljude prožmu onom srećom svjesni da Zoran Čalić unatoč talentu i kvaliteti — album je tek dodatak ili zvuč- kojom su i same prožete. To nije zvijezda. Pitajte deset ljudi na cesti koji nisu za- na kulisa pisanih stranica sa Paljetkovim hoće Đelo i ništa drugo.« griženi ljubitelji žanra i vjerojatno neće imati pojma o stotinama i stotinama nota, kome govorite. Imajući to na umu, jedna zanimljiva povisilica, snizilica... Malo je tko ili gotovo nitko situacija možda je bila i najbolji pokazatelj problema rukopisom kao Đelo osjetio tu radost i u kojem mislim da bi se bend mogao naći — a to je veselje svojega Grada i us- zvuk njihova imena. Nažalost, ne otkriva o kakvim Raspjevani pio sve to pretočiti u note, jer se talentiranim glazbenicima radi. trubadur slušajući njegove skladbe, Naime, kad sam spomenuo prijatelju da sam pre- osjećate da one nose život, Nekada davno, sredinom slušao ovaj album i da je sjajan, pitao me otkad vo- radost, veselje i sreću i na- prošlog stoljeća, uz snimljene lim narodnjake. Bizarno, možda i smiješno — ali in- ploče obavezno su se izdavali i notni materi- ravno Dubrovnik. Ovo notno dikativno. Kaže, ime zvuči kao da se radi o neka- jali pa je u Velikoj Britaniji čak postojala i top– izdanje pravi je poklon, ne samo skladatelju kvom bendu za svadbe. Pritom moram spomenuti lista singlova koja se radila prema prodanim nego i budućim generacijama, da vide crno da je riječ o osobi koja voli Majke, ali jednostavno, kao i većina notnim materijalima. I kod nas je od šezdese- na bijelo što je on to napisao, kako je glazbe- publike, od članova zna samo Bareta. Provjerio sam taj dojam tih do osamdesetih godina prošloga stoljeća no strukturirao sve te svoje bezvremene hito- s još nekoliko ljudi i svi su rekli manje–više isto: ne zvuči im kao objavljeno na desetke notnih zbirki sa stotina- ve nastale prije trideset, četrdeset pa i pede- nešto što bi željeli slušati. Dodajmo tome da je zvuk ovoga sama skladbi, a edicija se zvala Zlatne melodije set godina. Notnu ediciju Zlatne melodije prati stava ipak mrvicu prealternativan da bi ga manijakalno vrtjele — Hrvatskog društva skladatelja. Nakon če- naravno i CD, u ovom slučaju riječ je i o dvo- radijske postaje, stoga me jednostavno strah da će mnogima tvrt stoljeća mirovanja, HDS i Cantus ponovo strukom izdanju Croatia Recordsa iz Zlatne proći ispod radara, što bi bila velika šteta. Zato, ostaje mi nada su pokrenuli tu ediciju. Počelo je s izdanjima kolekcije koje je priređeno u povodu dodjele da će se kvaliteta njihove glazbe lagano širiti usmenom preda- od 30 pjesama Đorđa Novkovića, Nikice Ka- nagrade za životno djelo Porin 2007. godine. jom i da će s vremenom uspjeti okupiti publiku koju zaslužuju. logjere i Arsena Dedića. Ja ću sigurno biti tamo. Zlatni albumi za dva zlatna dubrovačka truba- Četvrto izdanje obuhvatilo je probrani opus dura, gospara Luka i dunda Đela. 77 Miroslav Evačić, skladatelj, multiinstrumentalist i glazbeni producent iz Koprivnice Naš uspjeh uvijek je stizao najprije izvan granica Hrvatske Glazbenik koji još od 2001. uživa međunarodnu pozornost kad je svojim debitantskim albumom Čardaš Blues dospio na program radija BBC, za Cantus govori o svojem devetom studijskom albumu

Piše: Dubravko Jagatić Iza vas je već osam albuma, Novim singlom Zbog nas ipak ste se svemu — super. međunarodno priznanje, pohvala struke djelomično odmaknuli od svojega (Porin) i novi singl koji ste nedavno dosadašnjeg karakterističnog zvuka. Koliko je vaša supruga Gordana utjecala na vas i na vaš novi zvuk? ek nakon što je 2001. predstavili. Međutim, za medije — kao Zbog čega? da ste nevidljivi. Kako to komentirate? objavio debitantski Zaželjeli smo se promjene. A i zanima- O promjeni zvuka i stila odlučili smo za- album Čardaš Blues Mislim da je problem u inerciji. Inercija nje za world music opada. Trendovi su jednički. To ne znači da smo otpisa- kojim je dospio i na je u svemu pa tako i u medijima. Uvijek se promijenili. I kod nas i u svijetu. S li stare pjesme, ali težište ćemo staviti program radija BBC se vrte oko istih izvođača. To ja vidim druge strane, smatram da imamo još na novi rad. i na kompilaciju pre- poput navike. A navike je (dobre ili loše) puno toga reći. stižnog world music magazina fRoots, Novi album objavit ćete za Universal teško mijenjati. Music Croatia, što je također velik BROJ 198, LISTOPAD 2016. Tdomaća je javnost obratila pažnju na Novi album, koji ste najavili ovim toga koprivničkog glazbenika koji ovih Nema sumnje da je za uspjeh na sceni singlom, napravili ste u suradnji sa pomak u vašoj karijeri s obzirom na dana sa suprugom Gordanom sprema potrebna pažnja medija koji sve manje svojom suprugom Gordanom. Kako to da ste dosad već promijenili šest novi, deveti studijski album. O ugovoru slušaju glazbu, a sve više gledaju kako je surađivati u kreativnom procesu izdavača. Universal je našao vas ili vi s diskografskom kućom Universal Mu- je koji glazbenik odjeven. Kako se vi skladanja pjesama s nekim tako njih? sic Croatia koja će objaviti njegov novi snalazite u takvom okruženju? bliskim? Nekako se to dogodilo spontano, bez album, o wold music sceni, novom Teško. Ali nije to samo problem Hrvat- Ponekad teško, ponekad naporno, ali nekih velikih planova. Jednostavno se zvuku, medijima i svojoj glazbi Evačić dogodilo. govori u razgovoru za Cantus. ske. Smatram da je to globalni problem uglavnom prekrasno. Malo skladamo, današnjice. malo kuhamo, malo snimamo… Sve u Znači li ugovor s Universalom i želja da se nešto napravi izvan granica Hrvatske? Kad se pogleda retrogradno, vidi se da je naš uspjeh uvijek stizao najprije izvan granica Hrvatske. Na neki način, odgovor je — da. Zbog toga i nove pjesme radimo dvojezično. Mislim da je to u današnje vrijeme potreba ako želimo proširiti krug djelovanja. World music ili etno u Hrvatskoj je postao glazbeni žanr kojim se bavi malo glazbenika. Zbog čega se samo odabrani glazbenici, prema vašem mišljenju, usude zaorati u glazbenu baštinu Hrvatske? Nekoć je toga bilo puno više. Ali kao što sam već rekao: zanimanje za world music opada i kod nas i u svijetu. To je nepobitna činjenica. Kako biste onda opisali novi album u odnosu na dosadašnja izdanja i dosadašnji rad? U prvom redu, novi materijal će biti is- ključivo autorski i ne toliko stilski orijen- tiran kao prethodni radovi. U svakom slučaju, planiramo se otvoriti prema širem krugu slušateljstva. Nije to sada neka komercijalizacija, ali će biti neki novi, drugačiji stil. Hoće li biti gostujućih glazbenika na novom albumu? Vjerujem da hoće. Nešto smo već i pregovarali, ali moram priznati da su drugi izvođači podosta suzdržani. 78 Miroslav Evačić i supruga Gordana često nastupaju zajedno Vrlo rijetko nastupate po Sve suradnje su mi bile pre- Box–set mitske figure jugoslavenske narodne glazbe Hrvatskoj. Zašto? krasne. No kad bih morao ne- što izdvojiti, bila bi to suradnja Na neki način, posljednjih pet s dečkima iz Violent Femme- godina smo se malo povukli sa. Imali samo velike planove, iz glazbenog okružja. Uglav- Pravi diskografski ali nažalost stjecaj okolnosti i nom smo se posvetili obitelji, tj. vrijeme baš nisu radili za nas. klincima koji polako odrastaju. I dalje smo veliki prijatelj. I da- No sada smo se opet odlučili spomenik kako suradnja s Liviom i pojav- uključiti. I to nečim novim… ljivanje na Dori. Vrlo zanimljivo Tri CD–a obuhvaćaju šezdesete, sedamdesete i osamdesete iskustvo. A s kim bih volio još godine prošlog stoljeća, uz prigodni DVD Dotako sam dno života Medijska promidžba surađivati? Sa svim glazbenicima koje volim. Na žalost, po- sa snimkom nastupa u restoranu Dva jelena 19 87. Hoće li se pitanje promocije dosta ih je napustilo ovaj svi- Piše: Bojan Mušćet će, u maramu crnu /da odnesem svojoj dragoj i nastupa uživo promijeniti jet, no na sreću mnogi su još /pokraj odra njenog / da poljubim usne njene / vašim ugovorom s tu: Keith Richards, Tom Wa- mrtve, potamnele sasvim odudaraju od prpoš- Universalom? its, Paul McCartney, Neil Yo- itska figura jugoslaven- noga poslijeratnog svjetonazora u popularnoj Već se promijenilo. Eto, više ne ung, Richard Betts… veliki ske narodne glazbe, glazbi. Zapravo, Toma Zdravković je u pjesma- radim sam; promociju odrađu- Bob Dylan, Robbie Robertson, kralj kafana — kako je ma pokazao izrazito mračan senzibilitet koji će je Universal. Već smo nastupi- Mike Campbell, Jimmy Page… medijski redovito titu- poslije, u sasvim drukčijoj supkulturi, biti prepo- li u Dobro jutro, Hrvatska, ima- ma ima ih još puno… liran, znat kao dark. Toma li intervju u Gloriji, snimili kratki U svakom slučaju, obožavam Toma Zdravković Slijedi njegov veliki hit Cigan- dokumentarac za HTV… eto Zdravković unikatna je poja- suradnje. Uvijek naučim nešto ka (Što je tužna ova noć) ko- sada i intervju za Cantus… A s novo. Mva koja je zauvijek obilježila Antologija jim je definirao svoj stil, jer bez koncertima ćemo polako. Tre- popularnu glazbu na ovim Croatia Records obzira na ritam pjesme, sreće baju se i ljudi naviknuti na naš Kako biste opisali sadašnji prostorima. Osim iznimne in- BROJ 198, LISTOPAD 2016. u Zdravkovićevim pjesmama novi pristup. položaj world musica u terpretacije koju obilježava nje- Hrvatskoj? gov specifičan, falsetičan glas, nema, za razliku od alkohola, Surađivali ste s mnogobrojnim karijeru su mu odredile izvedbe mržnje, patnje, bola i tuge. Sa- domaćim i stranim autorima U Hrvatskoj je vrlo slično kao i u koje nisu novo čitanje tradicio- svim je očito od koga je Siniša kao što su Tamara Obrovac, svijetu. Pomalo ali sigurno gasi nalnih napjeva, ni poniranje u Vuco crpio inspiraciju. Dunja Knebl, Tomislav se old school terminologija. standarde popularne narodne Goluban, Livio Morosin, Dalibor Ima tu još pokoji blic koji zasjaji, U tom razdoblju Toma Zdrav- glazbe. To valja pripisati njego- ković snima i pjesme bez prat- Grubačević… S kime vam je no nažalost sve rjeđe. Buduć- vu skladateljskom geniju, ali i suradnja ostala u posebnom nost crta neke nove krajolike. nje narodnog ansambla, od- Weltschmertzu u tekstovima nosno uz revijski orkestar (npr. sjećanju, a s kim biste voljeli na kojemu bi mu pozavidio i surađivati a još niste? Anđela, Marta, Ja nemam baš Morrissey. nigde nikog na ovom svetu, Da se Toma Zdravković izdiže Voli me do sutra...) pa je očito Bučersi iz korpusa narodne glazbe do- kako njegov stil, zapravo, nije kazuje i u vrsnom eseju autor i bilo potrebno smještati u ladi- Zero Otto urednik box–seta Siniša Škari- ce. Prema senzibilitetu, on je ca, uspoređujući Tomu Zdrav- u šezdestima balansirao po- Slušaj ovo kovića s Otisom Reddingom. stajući narodni interpret ili pak Usporedba uistinu nije smje- pjevač šlagera. Jednom u desetljeću Zvonimir la: kad se čuje nastupni exten- Bučević Buč, renomirani hrvat- Prekretnica stiže 1970. kad je ded play s tri prepjeva i jed- ski bas–gitarist, trenutačno naj- nom originalnom skladbom iz napisao i snimio pjesmu Šta poznatiji kao basist grupe Boa, 1963. koji nas uvodi u antolo- će mi život, no njegova mento- odluči dokumentirati osobne giju, ne nalazimo mnogo razli- rica Silvana Armenulić zamo- glazbene zamisli. Dosad je obje- ka od njegovih zabavnoglazbe- lila ga je da joj ustupi pjesmu. lodanio dva albuma: J.M.B.G. nih vršnjaka koji su harali Opatijskim, Splitskim On je to učinio, a pjesma je lansirala Silvanu Ar- 1997. i Escape 2005., a u pro- i Zagrebačkim festivalom ili, pak, Beogradskim menulić u megazvijezdu. Antologiju zaključuje jektima je sudjelovalo mnoštvo prolećem, ali i drugim europskim smotrama njegova izvedba te pjesme snimljena 1990. Se- poznatih zagrebačkih glazbeni- lakih nota. Prigodni patos francuskog pjeva- damdesete su posve afirmirale Tomu Zdravko- ka, gotovo redom dobitnika Po- ča Enrica Maciasa u interpretaciji Tome Zdrav- vića, a pjesme kao Prokleta nedjelja, Umoran rina u raznim kategorijama. Za ovo desetljeće Buč kovića u dva prepjeva, slušatelja bi mogao na- sam od života ili Zelena reka (Rastanak) samo je odlučio proširiti priču i sastaviti bend koji će uži- gnati na pomao da je posrijedi nova pop–zvi- su učvrstile njegove poklonike. Priča se na- vati u fuzijskoj svirci u kojoj se uglavnom sljubljuju jezda u usponu. Pa ipak, karijera Tome Zdrav- stavila i u osamdestima, a pjesme Ej, Branka, jazz i funk. Tako u ovome vrsnom instrumentalistič- kovića krenula je u drugom smjeru. Branka ili Dotako sam dno života provlačile su kom projektu sudjeluju Davor Slamnig, koji je sudje- se i kanalima kojima narodna glazba nikad nije lovao na prvom Bučovu albumu (poznat i kao iz- Box–set je podijeljen na diskove koji obuhvaća- ni tona ispustila. vrstan prozaist, autor jedne od najboljih hrvatskih ju šezdesete, sedamdesete i osamdesete go- zbirki priča Čudovište), Viktor Lipić, koji je bio njegov dine prošlog stoljeća, uz prigodni DVD Dotako Na zalazu karijere, već vidno bolestan, Toma partner na drugom albumu, i Jan Ivelić, koji se pri- sam dno života sa snimkom nastupa u resto- Zdravković snimio je i pjesme svojih prijatelja, hvatio bubnjeva. Album Zero Otto profinjeno je reali- ranu Dva jelena 1987. godine. pa Pesme moje potpisuje Kemal Monteno, ziran, nepretenciozan, široko primjenjiv i maestralno a Sjećaš li se, Sanja Milić Vukašinović (inače odsviran. Uz standardni bataljun sjajnih gostiju nije ni Prvi disk počinje navedenim kvartetom pate- glavni autor izvrsnog albuma Hanke Paldum moglo biti drukčije. Kako Buč nije autor svih pjesa- tičnih pjesama sa španjolskim prizvukom, no Sanjam). ma, dimenzija autorske razigranosti svakako prido- već peta pjesma Buket belih ruža pokazuje u nosi odličnom dojmu koji zaokružuje efektno likovno kojem će se smjeru razvijati njegova karijera. Znalački objedinjene, pjesme Tome Zdravkovi- oblikovanje albuma koje potpisuje Branimir Lazanja. Potmuli bas u potpunom je raskoraku s gla- ća na ovoj antologiji uistinu su pravi diskograf- (Dubravko Jagatić) som Tome Zdravkovića, a uz vješto ukompo- ski spomenik glazbeniku koji je očito bio jedan niranu harmoničku liniju, stihovi Majko draga, od posljednjih boraca za kvalitetu novosklada- uberi mi/ buket belih ruža / zavi ruže, divno cve- ne narodne glazbe. 79 Novih 25 pjesama Crvene jabuke za 2016. godinu Nostalgični stihovi sjećanja na djetinjstvo Trideset godina nakon objavljivanja prvog albuma i tri godine nakon posljednjeg

Piše: Ines Pavić družila klapa Puntamika iz Zadra, i to u Mala moja Dalmatinko s kojom su nastupili na ovogodišnjem CMC festivalu, edan od najpopularnijih Ode Žera u mornare s ovogodišnjeg i najdugovječnijih pop– Splitskog festivala i Reci mi (toplinom rock bendova na pro- srca) koju je Žera prije snimio s tam- storu bivše države, Cr- buraškim sastavom Bekrije. Posljed- vena jabuka, u lipnju ove nja pjesma na albumu suradnja je Žere godine objavio je novi i Halida Bešlića u Dobro došli u Orient studijski album nazvan jednostavno Express, naslovnoj pjesmi istoimene J2016. Točno trideset godina od objav- humoristične serije. Nostalgija je duet ljivanja prvog albuma i tri godine nakon Zlatana Fazlića i Žere u kojoj čeznu za BROJ 198, LISTOPAD 2016. uspješnog Nek’ bude ljubav, Žera i rodnim krajem. Ovo izdanje pršti lije- društvo donose čak 25 novih, većinom pim i emotivnim ljubavnim tekstovima, ljubavnih pjesama. kao i nostalgijom za rodnim gradom, a Žera pjeva o djetinjstvu i mladenač- Za svakoga ponešto kim danima. Album otvara romantična Dražen Žerić Žera Dolly Bell, za koju mislim da je siguran Osim frontmena Dražena Žerića Žere, singl. U njoj se prožimaju lagana aku- na albumu su radili mno- stična gitara i nježna uvodna flauta te stalom, naslov sve govori, no zanimljivo priča pop–rock prizvuka. Koliko sam te gobrojni autori, stalni su- lijepo dozirani prateći vokali. Slijedi Istu je kako brz ritam i razigrana violina ne volio je jaka tužna ljubavna pop–rock Crvena jabuka radnici Crvene jabuke: rijeku gazim nogom Dragomira Heren- odražavaju isto. Niz nastavlja lijepa pje- pjesma. Premda ima zimski tekst, nosi Branimir Mihaljević, An- dića. Pjesma je ritmičnija i snažnija od sma Zaboli me opet pa Svi smo neg- potpuno suprotnu, ljetnu atmosferu, 2016. tonija Šola, Zlatan Fazlić, prve, to je brža ljubavna stvar. Znaš da dje tu kojom je zaokružen prvi CD, od- prije svega zbog udarnog zvuka i vrlo Dragomir Herendić, Asmir godine bole također je ljubavna lagani- nosno prvi dio albuma kojim dominira smislene, dobre gitarske solaže. Reci Croatia Records Spahić, Nenad Ninčević, ca koja u posljednjem refrenu prelazi u nostalgija. Pjesma je veselijeg i vedrijeg mi (toplinom srca) je spomenuti duet Mirko Šenkovski Geroni- nešto brži ritam. Bajkovito–slatkasta, ritma i zvuka, no riječ je o životnim pri- s klapom Puntamika koja je već promo i drugi. Za najbolju pro- plesna Berba čaja na Šri Lanki glazbe- čama nekoliko prijatelja u Sarajevu na- našla svoje mjesto u eteru. Male ptice dukciju do sada pobrinu- no je tipična za »veselu« Crvenu jabu- kon rata. Drugi CD otvara pjesma Dok glazbeno i aranžmanski podsjećaju na li su se Žera, Branimir Mi- ku, dok je Mliječni put čista suprotnost sam živ Branimira Mihaljevića i Nena- zvuk nekih stranih bendova iz devede- haljević, Marko Đurašević prethodnoj. To je spora nostalgična lju- da Ninčevića, napokon jedna sretna setih godina prošlog stoljeća, a prati ih Mahoni i Dragomir Heren- bavna pjesma s ponekim glazbenim ljubavna pjesma, ritmična i moćna. Mi- i dojmljiv tekst. dić, dok je mastering dje- elementom i uvodnom gitarskom dio- slim da će je publika odlično prihvatiti nicom vrlo bliska sevdahu. zbog pozitivne priče. Aranžmanom do- Na 22. mjestu našla se Voljena, opet lo Nizozemca Misjaha Van romantična ljubavna pjesma akustič- den Heidena. Album je li- minira truba i ritam–sekcija, čime dobiva na energičnosti. nog pop prizvuka koji se nenametlji- kovno oblikovao stalni su- Dobra »vibra« vo provlači cijelim materijalom. »Vedra« radnik Crvene jabuke Da- Vedro jutro brža je sretna ljubavna pje- vor Papić. Na izdanju ima Antonija Šola i Branimir Mihaljević auto- Ljetno i zimsko sma, a Jedino tuga mi preostaje, tako- za svakoga ponešto: od ri su nešto brže, prave radiofonične lju- đer brža, no s dozom sjete u stihovima. Dalmatinku već spomenuh, ali doda- ljubavnih balada do veseli- bavne pjesme Nema dana, nema noći. Album zatvara Men’ se čini, duet s Ha- jem da je to simpatična ljubavna pje- ca, a novi materijal neupit- Pjesma nosi zaista dobru »vibru«. Sli- lidom Bešlićem, s dominantnom sola- sma s puno šarma, i da, dobro se ukla- no odiše prepoznatljivim Ja- jedi Minka autora Mirka Šenkovskog žom na harmonici koja se fantastično paju klapa i Žera, a aranžmanom je sa- bukinim stilom. Geronima; pjesma s melodičnom vio- uklopila u rock–ritam i obojila električ- vršeno dočarana ljetna morska atmos- linskom dionicom i zanimljivim ritmom. nu gitaru. Pjesma pomalo odskače od »Album ima 25 pjesama. Odabiremo fera. Kad mi žicu pogodiš, u meni kad Naravno, opet su posrijedi ljubavni sti- albuma, ali je pravi spoj Halida i Žere. uvijek pjesme za koje, u tom trenutku, hovi. Slušajući redom, nižu se na bro- se dogodiš, vjeruj sve što ti kažem, ja mislimo da su dobre i da ih treba obja- ju osam već spomenuta vesela Lube- varam i kad lažem… autor je opet Dra- Album je produkcijski kvalitetniji i bolji viti.Tako je bilo i ovaj put. Album smo nice, dok je na devetom također spo- gomir Herendić, a toj ljubavnoj pjesmi od prethodnog, najbolji album Crvene počeli raditi prošle godine, a pjesma menuta Ode Žera u mornare s klapom sjajno pristaju muški prateći vokali. Ne jabuke u tom segmentu dosad. Glaz- Lubenice bila je najavni singl. To je naša Puntamika. To je brza i zanimljiva pje- sumnjam da će naići na dobar od- benoj, odnosno sviračkoj kvaliteti pri- zajednička pjesma s Gustafima, vese- sma u kojoj neobično zvuči spoj pop– ziv na koncertima. U sličnom, ali mož- donijelo je i pedesetak vrhunskih stu- lica za Kvarner i za Istru, iako je sve pi- rocka i klape; ne nedostaje Žerinih no- da malo blažem ritmu nastavlja Pssst, dijskih glazbenika. Tekstovi i glazba su sao Sarajlija koji je ‘uletio’ u njihovu mi- stalgičnih stihova i sjećanja na djetinj- gdje je također izražen ritam uz izraže- standardno dobri, ali uvijek se nekoli- kroklimu«, rekao je Dražen Žerić Žera u stvo, mladost i rodno Sarajevo, motive niji bubanj i akustičnu gitaru. U tekstu ko pjesama izdvoji. Sve u svemu, al- povodu izlaska novog izdanja. koji vladaju dobrim dijelom albuma. I je dosta motiva iz Žerina rodnog gra- bum svakako vrijedi poslušati jer je ne- Ni ovaj put na albumu nisu izostali du- onda opet s brze i žestoke na baladu da, kao i, naravno, ljubavnih. Osamna- pretenciozan, kvalitetan i opuštajući. I eti i glazbene suradnje. Uz već spome- — Stvoreni za tugu, akustičnu ljubavnu, esta je pjesma Da te mogu sada vrati- premda je teško pronaći 25 dobrih pje- nute veselice Lubenice s Gustafima, emotivnu skladbu Dragomira Herendi- ti Darka Bakića koju je njegova grupa sama koje mogu činiti smislenu cjeli- Crvenoj jabuci se u čak tri pjesme pri- ća. Nostalgija je duet sa Zlatanom Fa- Buđenje snimila na albumu Kosti i tilo nu, čini se da je Crvena jabuka u tome iz 2005. To je snažna i tužna ljubavna 80 zlićem, prepuna sjećanja i emocija, uo- uspjela. Recenzija albuma sarajevskih rokera iz perspektive ljubitelja DRUGO MIŠLJENJE Četvrti album Teške industrije od Ljubavne pjesme na najjače njihova revivala 2007. Na cijelom albumu dominiraju bubanj i bas–gitara, čemu pridonose snažni, ritmični rifovi, čime se ne narušava melodioznost pjesama Nedovoljno Piše: Ines Pavić »laganicu« koja je pokazala vokalnu moć pjevačice teško Lee Mijatović u niskim lagama. Još se jedan duet našao na ovom izdanju, onaj s legendom rocka u Čista i uredna produkcija koja akon vrlo uspješnog albuma nas — Željkom Bebekom — Jednom daje nam obrada starih pop–rock hitova Bog, koja je posljednji singl s albuma. Kao i većina karakterizira Selfie razlog je što album »sarajevske rock–škole« Bili pjesama, i to je ljubavna priča, o velikoj ljubavi u ži- zvuči starije nego što zaista jest smo raja i kompilacije XL Na- votu. Pjesma je brža, dominantna je ritam–sekcija Piše: Marko Bratoš kon! kojom su 2013. obilježili i klavijature. Na cijelom albumu ritam–sekcija, od- 40 godina postojanja, Teška nosno bubanj i bas–gitara dominiraju, čemu prido- industrija je u travnju ove godine objavila novi stu- nose snažni, ritmični rifovi, no time se ne narušava Ndijski album — Selfie. melodioznost pjesama. Klavijature ih oplemenju- etvrti album Teške industrije, računajući od ju, kao i jednostavni, ali efektni prateći vokali ko- Teška industrija osnovana je 1973. godine u Sara- njihova revivala 2007. godine, nosi mlade- jevu, na inicijativu klavijaturista i skladatelja Gabora jih ima točno koliko treba, a sve lijepo interpreta- nački naslov Selfie i donosi 11 novih, stilski Lengyela, a tadašnju postavu činili su i gitarist Ve- cijom zaokružuje pjevačica Lea Mijatović. Lein je raznovrsnih pjesama. Prije svega, moram dad Hadžiavdić, basist Ivica Propadalo te bivši čla- vokal snažan, neobične, pomalo tamne boje koji reći da sam čvrsti zagovornik teze da je malo novi, bubnjar Senad Begović i pjevač Fadil Toskić. može pjevati različite lage, od niskih do vrlo visokih, toga — kad govorimo o glazbenoj kvaliteti Toskića ubrzo zamjenjuje Seid Memić Vajta. Da- a interpretacija je dobro izbalansirana, bez ikakvih — objektivno, već se uglavnom radi čisto o statističkoj pre- BROJ 198, LISTOPAD 2016. našnju postavu, uz Hadžiavdića i Propadala čine pretjerivanja. Čvlasti pozitivnih ili negativnih subjektivnih dojmova. Upravo još bubnjar Robert Domitrović, klavijaturist Fran zato potpuno prihvaćam mogućnost da Teška industrija Šokić te pjevačica Lea Mijatović. Kritika EU jednostavno ne ide u »moj đir«, da ne razumijem određenu nostalgiju za nekakvim starijim zvukom, da su se Na novom albumu većinu skladbi potpisuje Vedad Još jedan duet krasi Selfie: tamburaško–rokerska vremena jednostavno promijenila i stvorila neke Hadžiavdić, dok se kao autori tekstova pojavljuju kombinacija sa Slavonia bandom iznjedrila je Ženu nove klince koji to, ni uz najbolju volju, ne mogu Teška industrija pjevačica Lea Mijatović, Miroslav Bartulica, Faruk za utjehu koju su napisali Valerija i Boris Đurđević. kužiti. Iskustvo glazbenika, uostalom, često je Buljubašić Fayo, Valerija Đurđević i drugi. Za pro- Selfie Ta balada bržeg ritma opet govori o ljubavi, ovaj dvosjekli mač. Koliko god te može učiniti kapeta- dukciju i aranžmane pobrinuli su se producent Igor put nesretnoj. Jednu su pjesmu posvetili politič- nom ovog našeg metaforičkog glazbenog broda, Ivanović i Vedad Hadžiavdić, dok se dizajnom po- Croatia Records kim događajima; 2013. napravili su EUdala se li- može biti i sidro koje te vuče natrag i sprečava da zabavio Ivica Propadalo koji je fotografije, to jest dođeš do novih obala. selfije sa svojim prijateljima i bendom iskoristio za jepa naša u suradnji s bosanskohercegovačkom cover albuma. glumicom Zanom Marjanović (umjetničko ime — Ne mogu se oteti dojmu da unatoč tom očitom Sunny Su). Pjesma kritizira Europsku uniju i protivi iskustvu, kvaliteti i uvježbanosti svirke te uistinu Nametnuvši se ponovno kao jedan od najtraženi- se hrvatskom pridruživanju toj zajednici te na du- kvalitetno odrađenom poslu, Teškoj industriji ne- jih i najpopularnijih bendova svojim verzijama sta- hovit način govori o proslavi ulaska i odnosu Hr- dostaje kreativnosti, originalnosti, a možda i hra- rih, dobrih pjesama poput A i ti me iznevjeri Bijelog vatske, BiH i EU. Pomračenje srca je na broju 8 i brosti. Slušajući sve pjesme s albuma, ne mogu dugmeta, Jedina Zdravka Čolića, U meni jesen je srednje je brza rock ljubavna »stvar« sa snažnim reći da je išta loše, ali zasigurno je već viđeno. Pri- Halida Bešlića, odlučili su ponovno se pokazati i vokalnim dionicama i opet jakom ritam–sekcijom. hvaćam optužbe za određeni glazbeni snobizam, autorskim pjesmama. Tako su na Selfieju snimili 11 Tom pjesmom često otvaraju koncerte. Badnja je ali nažalost nisam pobornik one stare »ako nije novih pjesama od kojih su mnoge bile vrlo uspješ- noć atipična je božićna pjesma. Radi se zapravo o pokvareno, ne mijenjaj«. Istini za volju, određene ni i popularni radijski singlovi, poput Šta ti je život, tužnoj zimskoj, ljubavnoj pjesmi malo bržeg ritma i promjene u odnosu na nekadašnji zvuk Teške in- Sjenka i Još gorim od tebe s kojom su 2015. su- vrlo sjetne melodije. Pjesma nosi nostalgičnu zim- dustrije uistinu ima, a radi se o zaokretu iz jednog djelovali na Zagrebačkom festivalu. sku atmosferu hladne noći i mislim da je ona jed- gotovo hard rock zvuka s elementima etna u ne- Album otvara energična i snažna rock–pjesma Šta na od najemotivnijih na albumu, što i ne iznenađu- što puno više pop, povremeno i s elementima nati je život koja se kao singl pojavila ljeti 2012. i zapo- je s obzirom na to da je autor teksta osnivač gru- rodnjaka. Nisam ljubitelj, ali nisam ni tu da se mije- sjela domaći eter. Ta moćna stvar odličan je uvod pe Bolero Miroslav Mišo Bartulica. Be the change šam u kreativne odluke. Vjerujem da imaju svoje razloge. Bit u ostatak albuma koji je produkcijski na vrlo viso- je motivacijska pjesma čiji je tekst na engleskom ću sretan ako sam u krivu, ali prilično sam siguran da će do- koj razini. Ono što nedostaje jesu izvrsne solaže jeziku napisao bubnjar Robert Domitrović na već minantan dojam nakon odslušanog Selfieja kod većine slu- sjajnog gitarista Vedada Hadžiavdića koji je odlič- postojeću glazbu pjesme Gdje ćeš ti, a gdje ću ja. šatelja ipak biti — OK, ali ništa zbog čega bi skakali od odu- nim rifovima obogatio svaku pjesmu (malo više so- Ona se našla i na nekoliko stranih kompilacija i ra- ševljenja, zvali sve prijatelje i tetovirali tekstove na rukama. lističkih dionica nije naodmet). Niz nastavlja lijepa, diopostaja. Album zatvara žestoka Još gorim od U glazbi, kao i u većini drugih stvari, trendovi su kao ringišpil pozitivna Moj svijet, zapleši, manje ritmična, ali vrlo tebe s kojom su sudjelovali na Zagrebačkom fe- — uglavnom se vrte i kad–tad dođu opet na vrata. U vreme- dobra pjesma za koju je tekst napisala izvrsna pje- stivalu 2015. Možda bi neka malo sporija, laganija nu kad se rock’n’roll vraća svojim korijenima i ponovno pri- vačica Lea Mijatović. Ona svojim snažnim, pomalo pjesma bila primjerenija za zatvaranje, ali i ova do- hvaća onaj prljavi, stari, sirovi zvuk koji se cijedi iz zvučnika, tamnim vokalom svaku pjesmu učini posebnom. bro zvuči za kraj. čista i uredna produkcija koja karakterizira Selfie razlog je što album zvuči starije nego što zaista jest, i baš me zanima Selfie je vrlo dobro pop–rock izdanje koje je doni- Kompatibilni glasovi koliko bi nešto prljavija produkcija dodala svježine i energije. jelo mnogobrojne dobre pjesme. Publika ga je pri- Ovako, prilično ironično ako mogu dodati, Teška industrija Malo brža balada Majske kiše duet je s velikim Ke- hvatila, a Teška industrija pokazala da zaista može jednostavno ne zvuči dovoljno teško. U konačnici, sve je to malom Montenom, ujedno i jedan od najpopular- napraviti vrlo dobre autorske pjesme i maknuti se sekundarno jer Teška industrija ostaje grupa koja ima svoju nijih singlova s ovog albuma. Kemal Monteno je od etikete obrada. Album je i produkcijski i svirački odanu bazu i dovoljno obožavanih pjesama da je zabavlja- svojedobno rekao da je ovo jedina rock–pjesma i vokalno vrlo dobar, a kvaliteta se vidi na nastupi- ju cijelu noć tamo gdje je njihova snaga najveća — na živim koju je snimio. Vokali obojice pjevača savršeno su ma uživo, što je također na visokoj razini. Iako su svirkama. Tamo produkcija albuma ne igra gotovo nikakvu se složili, lijepo zvuče i kompatibilni su. Sjenka je pjesme izlazile singl po singl i sve su već poznate ulogu, a ključno je iskustvo, energija i strast. Srećom, toga jedan od posljednjih singlova, objavljen zimi 2015. publici, album u cjelini ima zajedničku nit vodilju i Teška industrija ima i više nego dovoljno. Publika je dobro prihvatila tu pomalo sjetnu, tužnu glazbenu misao koja se njime proteže. 81 Oliver i Gibonni

18 albuma dvojice izvođača u nešto više od mjesec dana Familija Aquarius Records Oliverovi i Gibonnijevi albumi 12 Oliverovih u dva box–seta, 5 Gibonnijevih u istoj ediciji, Original Album Collection, i sasvim novi, zajednički album Familija

su dueta, a Gibonni ima četiri Prva četiri Gibonnijeva albuma odražava- pjesme. Kako je u posljednja la su njegovu transformaciju iz vokalnog dva desetljeća Oliverova kari- solista sweet metal benda Osmi putnik u Oliver jera na autopilotu, snima vrsne istinsku autorsku i izvođačku veličinu. Ta, albume bez iznenađenja, gdje naglašeno, rokerskija faza njegova rada Original je u prvom planu i dalje vrhun- sadrži jedan sjajan album — Noina arka, Album ski vokal, Gibonnijeve su pje- a sigurno je da njegov nastupni album Sa sme (a Gibonni je autor kom- mnom ili bez mene s vremenske distance Collection vol. pletnog materijala) koje mu postaje sve zanimljiviji. Albumi Kruna od 1 je namijenio doprinos upravo perja i Ruža vjetrova, kad je počeo pisa- BROJ 198, LISTOPAD 2016. prema tako postavljenom glaz- ti i na dijalektu, zapravo su zasadi njego- Croatia Records benom rasteru. Takav je i prvi va današnjeg izraza i sadrže neprijeporne zajednički duet — Sreća, koja evergreene: Dvije duše, Lipa moja, Ozdra- bi sigurno legla na solistički Oli- vi mi ti, Ovo mi je škola, Ispod moga pram- verov, ali ne i Gibonnijev album. ca (Tempera) i druge. S drugim duetom Moja si kuća je obratno. Produkcijski i aran- Svi ti albumi već su obuhvaćeni box–se- žerski pristup drukčiji je za oba tom Kolekcija, no s obzirom na nepresta- izvođača, no odlično je obje- no regrutiranje novih fanova, diskografska Gibonni i Oliver dinjen, pa je Familija jedan od reminiscencija svakako je izvrstan uvod u ponajbolje odsviranih, aranžira- singer–songwritera koji, uvjeren sam, još Piše: Bojan Mušćet nih i produciranih albuma svih nije dao ono najbolje iz svoje kajdanke. vremena na ovim prostorima. Oliver Bez Đelozije i Karoce Poklonici Olivera Dragojevića i Zlatana Sti- Labirint introspekcije Original pišića Gibonnija u nešto više od mjesec Njegove pjesme nalaze se i na Original Al- Album dana mogli su si priskribiti čak 18 albuma Kod Gibonnija je nešto drukčija situaci- bum Collection vol. 2 Olivera Dragojevića: obojice izvođača — 12 Oliverovih u dva ja: njegova posljednja dva albuma pro- Dobro jutro, U ljubav vjere nemam, Kreni, Collection vol. box–seta, pet Gibonnijevih u istoj ediciji, mjenjive su kvalitete: Toleranca je zvuča- Dobar dan i Teško te zaboravljam. Nalaze 2 Original Album Collection, i sasvim novi, la kao skup B strane singlova (osim pje- se na Oliverovim albumima Neka nova svi- Croatia Records zajednički album Familija. sama Žeđam i Vesla na vodi), dok je 20th tanja, Vrime i Trag u beskraju. Druga Olive- Century Man solidno napravljen album rova kolekcija ocrtava onaj dio njegove ka- na engleskom jeziku, ali bez uspjele po- Dalmatinska suradnja rijere kad više nije surađivao sa Zdenkom mirbe Gibonnijeva neograničenog talen- Runjićem, premda sadrži neke njegove Dok je u inozemstvu praksa zajedničkih al- ta i zahtjeva engleskog jezika i inozemnog skladbe u novim verzijama (Lučija, Što uči- buma koje snimaju izvođači različitih na- tržišta. nila si ti...). Tom paketu dodan je i album koji je Oliver realizirao s Runjićem 1987. raštaja razmjerno česta (npr. Lady Gaga i Familija je neobičan autorsko–izvedbe- Oliver, a sadrži megahit Žuto lišće ljubavi. Tony Bennett ili Jack White i Neil Young), ni hibrid koji Gibonnija izvlači iz labirinata kod nas takva praksa baš nije uobičajena introspekcije u kojima je zalutao na Tole- Također, i na prvoj kolekciji postoji vre- kad su posrijedi novi materijali. ranci i pruža iznimno jak autorski naboj menska rupa: uz prvih pet albuma objav- na tri pjesme — uvodnoj Onako, od oka, Suradnja Olivera i Gibonnija, kao ponajbo- ljen je osmi, dok su albumi Đelozija i Ka- zaključnoj Nisi više moja bol i ponajboljoj roca izuzeti. ljeg dalmatinskog interpreta i jednoga od pjesmi na albumu, Udici. Pjesma pripada Oliver najboljih dalmatinskih autora, nije neoče- vrhu njegova stvaralaštva i da nije u prvom Unatoč tomu, obje kolekcije daju detaljni- Original kivana: 1994. snimili su zajedničku pjesmu dijelu pjevao gotovo u falsetu, bila bi sigur- ji uvid u karijeru Olivera Dragojevića, a ni- U ljubav vjere nemam, nakon pjesme Ce- no uz bok Temperi. ska evergreena na 12 albuma, koliko ih je Album sarica početkom devedesetih. Oliverova u dva box–seta, uistinu otkriva sve razmje- Collection karijera izvrsno se nastavila nakon neoče- Pjesma koja predstavlja trade mark Gi- re velike karijere. kivanog zastoja suradnje sa Zdenkom Ru- bonnijeve karijere nalazi se na četvrtom Croatia Records njićem. Oliver i Gibonni nerijetko zajedno studijskom albumu Ruža vjetrova koji je Tri box–seta pokazuju, zapravo, gdje leže nastupaju, izvodeći i pjesme koje nisu stu- reizdan u sklopu Original Album Collec- korijeni glazbenog izričaja koji je danas dijski zabilježene. tiona s prva tri albuma i njegovim prvim opredmećen na albumu Familija. Amal- live albumom Koncert. Zanimljivo je us- gam koji je krenuo iz dva različita smjera, Tako je Oliver, jedan od Gibonnijevih kon- porediti set–listu s tog nastupa sa set–li- iz klasičnog rokerskog miljea i iz samog certnih favorita, skladbu Kad sam nasamo stom velikoga koncerta Magenta 1 po- srca Splitskog festivala, danas rezultira s njom snimio upravo za ovaj album. Ujed- četkom travnja u Zagrebu i vidjeti da Gi- albumom koji je, sasvim sigurno, poma- no, to je i najzanimljivija Oliverova skladba bonni uživo izvodi tek tri–četiri pjesme iz knuo granice suvremene hrvatske popu- 82 na albumu. On još ima dvije skladbe, dva toga razdoblja. larne glazbe. Izvrstan album dive hrvatske glazbene scene nakon devetogodišnje stanke Duša starih vremena (osvrt novog obožavatelja) Nakon preslušavanja 12 stilski, aranžerski i pjevački izvrsnih pjesama izniklih nakon devetogodišnje stanke, potpuno razumijem čime je Tereza zaslužila poštovanje

Piše: Marko Bratoš mlađih generacija, kreativnijih, sirovijih, svje- žijih — ali čini se da i one iskusnije generacije imaju još štogod ponuditi. Zaista, teško uprotno jednom od osnovnih se sjetiti ženskog vokala u čijoj bi izvedbi te zakona novinarstva, bit ću pjesme zvučale jednako elegantno, iskreno potpuno subjektivan — Tere- i uvjerljivo. za Kesovija, neosporna diva BROJ 198, LISTOPAD 2016. hrvatske glazbene scene, Ukusniji kroasan novim je albumom dobila još jednog Tereza Kesovija Izdvojio bih srceparajući Sobožavatelja. Za početak, tekst i glazbu pjesme Posu- vrijedi reći da nisam nikad Oči duše đeno vrijeme, pri čemu zaslu- u životu uložio previše vre- ge jednako pripadaju i Brani- mena izučavajući njezin im- Dallas Records miru Mihaljeviću i Željku Pa- presivan glazbeni opus — vičiću, uvodnu šansonijersku pripišimo to generacijskom Ostavi me tu, kao i posljednju jazu, mladenačkoj fokusi- Plus Loin Que L’amour koja je ranosti na sve ono strano učinila onaj kroasan na terasi prije nego na domaće ili još malo ukusnijim. Neki će, jednostavno klinačkoj na- siguran sam, na sam spo- ivnosti. Ipak, nakon pre- men pojma »novi album Te- slušavanja 12 stilski, aran- reze Kesovije«, jednako kao i žerski i pjevački izvrsnih na »nova turneja Rolling Sto- pjesama izniklih nakon nesa« pomisliti kako je mož- devetogodišnje stanke, da vrijeme da se pozornica potpuno razumijem čime prepusti drugima, i ponekad je zaslužila ako ne obo- sam sklon složiti se s tim. žavanje, onda poštovanje Neki autori uistinu ne znaju više–manje svakoga tko voli kad treba stati — bilo iz financijskih razloga, bilo iz nostalgičnog traganja misliti da išta zna o glazbi. za srećom svojih najboljih dana. A možda je stvaranje novog postala opsesija, poku- Snaga interpretacije šaj dokazivanja da mogu držati korak s vremenom, da još nisu spremni za otpis. Ne Preslušavao sam album uz jutarnju kavu vjerujem da Tereza Kesovija pripada ijed- i kroasan — možda ne kao u jednom od noj od tih kategorija. Postoji i još jedna, po- kafića Pariza, grada koji je zasigurno osta- sebna vrsta: oni glazbenici koji jednostav- vio traga na glazbenom stilu Tereze Kesovi- no žive kroz pjesme, koji u mladosti, kao i je, već na osunčanoj terasi uz more — i Oči u godinama koje neizbježno dolaze nakon duše stopile su se savršeno. Za početak, s nje — zvuče jednako sretno, snažno i stra- –godišnjak koji tehničke strane, zaista nema propusta. Inti- stveno, koji jednostavno pripadaju pozorni- 2016. godine hvali mni, refleksivni i nostalgični tekstovi nošeni ci. Iskreno se nadam da će Tereza, uz već 25 su divno balansiranim aranžmanima i suptil- davno osvojene obožavatelje, uspjeti ukra- nom, odmjerenom produkcijom koja je uvi- sti i pokojeg iz novijih generacija kako bi se pjevačke sposobnosti jek čujna, ali nikad u glavnoj ulozi. Uostalom, poštovanje prema takvoj glazbi i takvim vre- Tereze Kesovije uistinu kako bi i mogla biti? Dvadesetpetogodišnjak menima održalo u atmosferi tuc–tuc ritmo- koji 2016. godine hvali pjevačke sposobno- va, autotunea i Gangnam Stylea. Uostalom, zaslužuje da ga se nježno sti Tereze Kesovije uistinu zaslužuje da ga se mladima je postalo moderno sliniti nad svi- nježno pomazi po glavi i čestita na otkriću me što je staro — nad starim fotoaparatima, pomazi po glavi i čestita na tople vode, ali poslušavši bezbrojne, mnogo starim pisaćim strojevima i starim gramo- mlađe i svježije glazbenike prije ovoga, ne fonima. Tko zna, možda ih ona duša starih otkriću tople vode mogu ne biti oduševljen snagom njezine in- vremena koju toliko očajnički traže ne čeka Tereza Kesovija terpretacije. Pomalo naivno, lako je pomisliti u nekakvom prašnom antikvarijatu — nego da sve dobro i svježe nužno dolazi od nekih na pozornici. 83 Legendarna riječka grupa Paraf napokon digitalizirana i dostupna na streaming servisima

nijePunk mrtav BROJ 198, LISTOPAD 2016. ć etkovi P ikica N

Paraf je vjerojatno izvođač koji je najdulje čekao da njegov katalog bude digitaliziran, a uskoro bi albumi trebali biti reizdani na vinilu i CD–u

Piše: Bojan Mušćet kao hitovi funkcioniraju i u naše vrijeme, poslije je pjesmu snimio i njegov matič- a streaming servisima što valja zahvaliti kvaliteti koja je uspješ- ni bend. Obojica su, indikativno, umrla moguće je preslušati no probila vremenske okvire. od predoziranja heroinom. No pjesma N ijeka je jedno od naj- je inspirirala članove riječkih Parafa, koji kompletnu diskografiju Parafa, važnijih središta no- Nadahnuće Ramonesima su preuzeli glavnu glazbenu temu pa vovalne i punk kulture na nju nakalemili svoje stihove. Tako je uključujući i neke dosad na prostorima bivše Jedan od primjera svakako je način nastala pjesma Rijeka, po mnogočemu Jugoslavije. Novi val na koji je, uz Beatlese, najutjecajni- signifikantna. neobjavljene snimke na tom području nije ji rock–bend svih vremena, Ramones, bio samo glazbeni smjer, posrijedi je formirao tijekove u gradu pod Učkom. Posrijedi je pjesma na prvom punk sin- Rbila i kultura, koja je silnu energiju crpila Dee Dee Ramone napisao je sklad- glu (s B strane nalazi se pjesma Moj ži- iz inozemnih izvorišta, transformirala je bu Chinese Rock, posvećenu dilanju vot je novi val, što je bilo prvo spomi- i podastrla u punoj silini koja očito traje droge i problemima s heroinom za Jo- njanje novog vala kao glazbenog i kul- 84 i danas. Dobar dio ondašnjih pjesama hnnyja Thundersa i Heartbreakerse, a turološkog termina na ovim prostorima). Omot singla krasi fotografija basista grupe Zdravka Čabrijana, koju je snimio Dražen Ka- Dvostruka kompilacija skladatelja Ive Lesića koji juri lenić na Boom festivalu. Vjerojatno je to najpo- prema svojoj tisućitoj prijavljenoj skladbi na ZAMP–u znatija i ponajbolja hrvatska rock–fotografija.Ri - jeka je svojim stihovima posve uzdrmala kulturni establišment i tako je singl dobio porez na šund Dolično zabilježen pa je stajao ondašnjih 35 dinara, umjesto 22, kolika je bila uobičajena cijena singla. 40–godišnji autorski Živim u Rijeci / u divnome gradu / živim u rupi / najdubljoj u Jugi / šminkerica, kurvi / pijanica, staž lupeža / frikova i punkera / pun je grad, pun je grad / Rijeka boluje / Rijeka je zaražena / zarazila Postojana vertikala hrvatskog estradnog je šminka / zarazio je Trst, stihovi su koji su u to korpusa potkraj osamdesetih godina doba očito bili prilično provokativni, a vjerojatno i danas mogu izazvati dizanje obrva onih koji vje- Piše: Bojan Mušćet ruju u romantično ozračje grada i formacijski pri- padajućih srcedrapateljnih pjesama za puštanje na radiju nakon pobjede NK Rijeke. remda daleko od nišana javnosti, Ivo Lesić juri prema svojoj tisućitoj prijavljenoj sklad- Komisija za šund bi Hrvatskom društvu skladatelja, a njegov ć etkovi

P 40–godišnji autorski staž dolično je zabilje- Uslijedilo je snimanje albuma prvijenca. Val- ikica žen na dvostrukoj kompilaciji Gold Collec- ter Kocijančić, originalni pjevač i gitarist benda N tion. Kao postojana vertikala hrvatskoga kaže: »Snimili smo ploču, ali ona je izašla tek za estradnog korpusa potkraj osamdesetih, Ivo Lesić je bio osam mjeseci, najviše zbog procjenjivanja Ko- najpoznatiji kao »kućni« autor Zdravka Škendera s kojim je

utem streaminga moguće P BROJ 198, LISTOPAD 2016. misije za šund. Tako smo prvi snimili album, ali skupljao nagrade po festivalima. Na jednome od najboljih je izašao već kad su Prljavo kazalište i Pankrti je nabaviti sva njihova tri splitskih festivala, onome iz 1988., Škender se uvrstio na li- objavili svoje prvijence. Mislim da je samo Azra P stu hit–izvođača velikim hitom Ne mogu da te zaboravim koji nakon nas objavila prvi album.« albuma — A dan je tako lijepo bi vjerojatno trijumfirao na festivalu da Mat- ko Jelavić nije debitirao s pjesmom Majko Revolt tinejdžera naoružanih osnovnim setom stara i oteo pobjedu. Ivo Lesić rock–instrumentarija zapravo jest svojevrsno ri- počeo..., Izleti i Zastave te dva ječko iščitavanje inozemnih kulturoloških tren- singla — Rijeka i Fini dečko No sljedeće godine Lesić i Škender doš- Gold dova u to doba, ali sasvim sigurno, kao što je li su na svoje i pobijedili s velikim hitom Collection punk u svijetu bio revolucija, slično se dogodilo i koja su proširena s po dvije Ako nas život rastavi. Ali nije samo Zdrav- na ovim prostorima. ko Škender skupljao simpatije splitske pu- Croatia Records blike Lesićevim pjesmama. Tereza Keso- U riječkom kontekstu o tome najbolje svjedo- neobjavljene snimke vija dobila je prvu nagradu publike 1986. če riječi Valtera Kocijančića: »Mi smo počeli i bili za pjesmu Molim te, ostani. Struka je, pak, barjak cijele scene. Ne samo rokera nego i li- odlučila da je 1993. najbolja bila Marine- kovnjaka, novinara, krojača, svih koji su se željeli lla s pjesmom Zajedno, a Zdenka Vučko- izraziti. I nitko nije ni sekunde mogao biti sam u vić dobila je prvu nagradu stručnog žirija gradu, imali smo nevjerojatno zajedništvo. Tre- izvanvremensku dimenziju, koja može posluži- Zagrebfesta 1979. za pjesmu Kad pored balo je samo doći do Konta. Ako tu nije bilo niti kao tumač mnogih događanja. Mitske struk- mene si ti. Festivalskih izvedbi ima napre- koga, onda se njih pedeset sigurno motalo po ture suvremenosti preoblikovane su tako da tek, no među hitovima svakako se pamti Korzu. Nitko se nije dogovarao za druženje, uvi- mogu funkcionirati proročanski i svaka se pje- Samo anđeli znaju koji je izvodio trio Kra- jek je tu nekoga bilo. A mi smo tu znali biti već sma može reinterpretirati kroz prizmu bilo koje- vate (članovi: istarski župan Luciano Del- od šest ujutro. Onda bismo imali pauzu za ru- ga aktualnog događaja. Jednostavno, riječ je o bianco, gradonačelnik Pule Igor Štoko- čak i popodnevni odmor pa opet na ogradu. I remek–djelu koje još čeka da bude na pravi na- vić i pročelnik za kulturu grada Pule Denis tako do kasno u noć. Osobito od svibnja nada- čin valorizirano. Mikolić). Pjesma je odmah zaživjela u Istri lje. Svega je tu bilo. Na primjer, Kralju iz Termi- Stoga nije ni čudo što su, unatoč kritičarskoj kao neslužbena himna. ta je nešto palo s ograde u Rječinu, onda je on aklamaciji, Parafi naišli na čudne reakcije putu nešto tražio pa je na koncu upao u Rječinu, blike navikle na njihovu punk furioznost prvog Dokumentaristička vrijednost što je bio signal i ostalima da se strovale u nju.« albuma ili elektroničku prpošnost albuma Izleti. Tako je Paraf počeo. A kako je završio? Kompilacija sadrži snimke Mikija Jevremovića, Jadranke Zastave su spuštene na pola koplja otkad je oti- Stojaković, Tomislava Ivčića, grupe Aska, Zorice Kondže, šao Tica, odnosno bend je još kratko nastu- Mudro i očinski vođeni promućurnim zamislima Đurđice Barlović, Meri Cetinić, Mile Hrnića, Miše Kovača, pao, a onda prestao s radom. No nakon neko- Gorana Lisice Foxa, »oca« riječke supkulturne ali i dvoje prvaka narodne glazbe — Nade Obrić i Šerifa liko prigodnih povremenih nastupa u Zagrebu scene, Parafi su oduvijek bili nešto osobito. To Konjevića. nije bio rock’n’roll band, bio je to koncept, od pr- i Rijeci (npr. 2008. u sklopu promocije izdanja vih dana punka do remek–djela hrvatske rock– Riječki novi val kad su se na kompilaciji našle Lesić se okušao i kao izvođač: zaključna skladba Badnja scene, albuma Zastave, odnosno uz Treći svijet i neke njihove neobjavljene snimke), Parafi su večer ocrtava umirujuću atmosferu blagdanske noći, a pje- Haustora i Obranu i poslednje dane Idola jedno opet diskografsko dostupni. sma Ona voli diskoklub tu je očito zbog dokumentarističke od najboljih ostvarenja jugoslavenskog rocka. vrijednosti. Lesić je predvodio i grupu Stil pa se na kompila- Putem streaminga na različitim glazbenim ser- ciji nalaze tri skladbe u osvježenim verzijama. Uvodna pje- visima moguće je nabaviti sva njihova tri albu- Izvanvremenska dimenzija sma Putovanje svakako je njegov zaštitni znak i u razbaru- ma: A dan je tako lijepo počeo..., Izleti i Zasta- šenim osamdesetima bila je neprijeporni ljetni hit. ve te dva singla — Rijeka i Fini dečko koja su Uoči snimanja tog albuma, grupi se priključio proširena s po dvije neobjavljene snimke. Na taj Raznorodni pristup i isticanje svih izvođačevih kvaliteta os- Robert Tičić Tica, samozatajni gitarist upravo način je i diskografija koja je vjerojatno najdu- nova je Lesićeva pristupa, pa je u konačnici (ne)uspjeh neke rasformiranih Termita. Snimio je Zastave i umro lje čekala digitalizaciju (posljednji album Zasta- pjesme uglavnom ovisio o izvođaču. Lesić je tu bio tek oso- između snimanja i miksanja ploče. ve objavljen je 1987.) napokon dobila digitalnu ba koja je uvijek izvrsno priredila teren, trebalo je to samo Parafi su snimili djelo koje umnogome nadra- dimenziju, uz naznaku da će albumi biti reizdani znalački iskoristiti. sta okvire koje je grupa postavila, dobivši tako na vinilu i CD–u. 85 Zoran Predin & Matija Dedić ja. Poslije je ta ljubav prema teatru evoluira- tako da je ovo još jedna od njegovih glazbe- la u Termitima, da bi nakon raspada benda nih vizura kojom dokazuje kako je riječ o jed- Tragovi u sjeti 2 napravio kazališni projekt Strukturne ptice iz nome od najsvestranijih glazbenika na do- kojih se izrodio Let 2, a poslije Let 3. Atrak- maćoj pop–sceni. (Bojan Mušćet) Croatia Records tivan scenski nastup Leta 3 ipak ne zadovo- Album Tragovi u sjeti ljava sve apetite Damira Martinovića, pa se Svemir iz 2011. godine Zorana njegova glazba može čuti u mnogim pred- Male laži Predina i Matije Dedi- stavama i filmovima. Sa suprugom Ivankom ća bio je prilično sirov i Mazurkijević iz Stampeda, njegove glazbene bandcamp nerazrađen; Predinova zamisli dobivaju novo ruho, drukčije od ono- prilagodba duhu origi- ga u Letu 3. Ivanka Mazurkijević, pjevajući Zagrebački pop–rock nalnih izvedbi pjesama na engleskom jeziku, zvuči mnogo moćni- sastav Svemir svojim će koje su obrađivali bila je nego u matičnom bendu, a njihov karusel trećim albumom popu- je loše izvedena: niti je zvukovlja, ritmova i sjajnog pjevanja ujedinjen niti mjesto na sceni koje Predin prekrio origina- je na albumu koji potpisuju kao MrLee i Iva- je prije dvadesetak go- le svojom izvedbom, niti su se nove verzije neSky. Sedam je studijskih izvedbi, a tri su dina »natuknula« riječ- kvalitativno približile originalima. No očito je »žive« snimke. U produkciji je pomagao doka grupa Nola, poznata komercijalni uspjeh albuma bio dostatan da bar dio riječke rock–scene, od drugih bivših i po uvijek radiofoničnim se Predin i Dedić opet uhvate posla po istom sadašnjih članova Leta 3 do Vlade Simcicha hitićima, no s preten- načelu. Popravni ispit? Možda. Rezultat je, Vave uz potporu Matije Dedića. Objedinje- zijom da ostave dublji naime, mnogo uvjerljiviji. Matija Dedić na al- na scenska glazba iz filmova Kauboji i Bella- trag. Zapravo je malokoji bumu ima mnogo izražajniju ulogu, Predin je donna ili iz predstava Živjet ćemo bolje, Po- domaći sastav dao istančaniji pečat zvukom mnogo više ulazio u srž originala, a pridodani kora ili Svršimo s Božjim sudom te s izložbe i americane prošarane folk–aranžmanima, re- ženski vokali umnogome su popravili zvuč- performansa Zoo, koju su sjajno produkcijski ferirajući se na grupu R.E.M., iako je bilo i bit nu sliku. Osim toga, Tragovi u sjeti 2 imaju ujedinili Iztok Turk i Matej Zec, zvuči razorno će pokušaja. Rock–sopran garniran elek-

BROJ 198, LISTOPAD 2016. i nešto smioniji izbor. To se osobito odnosi osvježavajuće na našoj sceni. Mrle i Ivanka tričnim gitarama tek je u posljednje vrijeme na besmrtni evergreen Silvane Armenulić koji na ovom projektu očito su izvukli sve svoje pao na plodno tlo s nekoliko sličnih bendo- je napisao Toma Zdravković Što će mi život. skrivene potencijale i iz dijelova glazbe za ra- va, među kojima smo već predstavili Augu- Croonerski pristup dao je sasvim novu di- zne predstave realizirali jedan od najdojmljivi- ste. Zajednička točka koja bi se dala iščitati menziju toj pjesmi. To vrijedi i za sjajnu sklad- jih ovogodišnjih albuma. Kad se tome doda- u motivima lirike Zvonke Obajdin jest eman- bu Nadvožnjak za Trnje, poznatu u izvedbi ju sjajne fotografije na ovitku koje potpisuje cipacija, a na tom je tragu i uglazbljivanje Uje- Rade Šerbedžije. Romano Grozić, jedan od originalnih sudio- vićeve pjesme Pobratimstvo lica u svemiru, nika projekta Strukturne ptice, očito je da je kao i Snijega Vjekoslava Majera, čime će nji- Posebno su zanimljive verzije Nebeske teme posrijedi djelo koje može biti iznimno dobro hove pop–rock zasade sa svojim artističkim Idola (tu je Predin dao možda najbolji forte) prihvaćeno i izvan ovdašnjih granica. (Bojan nijansama prije otkliziti u šansonu negoli u i Odmah kaži da Buldožera, koja je sasvim Mušćet) art–rock. U kontekstu koji nadrasta uži pojam dručija od (kako i sam naziv albuma govo- regije, dao bi se iz tih elemenata kontekstu- ri) sjetnih skladbi. Zaključna pjesma Odlazak, Jurica Popović alizirati širi slavenski pa čak i europski žanr, dakako, hommage je Arsenu Dediću s kojim već ako govorimo o lirici koja ne mari za rije Predin objavio i zajednički album. Osobno movanje. Na Ujeviću pjevačici sekundira Ivča Dvije Predinove pjesme: Gdje poljupci krote Magic Music Ščapec (Seine, Vlasta Popić), tu je i obrada lava i Čekaj me, očekivano, izvedene su po- pjesme Catch grupe The Cure, dok je Du- sve prirodno, no — prvu pjesmu u origina- Nakon vrlo dobroga in- njina pjesma nadahnuta poetskim ciklusom lu izvodi Massimo, a drugu pjesmu sa slo- strumentalističkog al- Loua Reeda. Na albumu se pojavljuje pjesma venskog jezika prepjevao je Arsen Dedić, buma Lunar i ne baš s prvog albuma, Zimska u novoj verziji, u ko- dok Predin izvodi hrvatsku verziju tog kla- uspješnog side projek- joj su ritam skupno aranžirali bubnjar Matko sika Lačnog Franza. Svemu je pridodana i ta DJ Pop, Jurica Po- Borčić i Mišo Petrović (Radost!, Vlasta Popić), vrlo emotivna izvedba pjesme Sve što želim pović, vođa skupine koji potpisuje podloge. S dovoljnom prepo- u ovom trenutku grupe Far iz serije Sivi dom, Gracia, odlučio je opet znatljivošću na sceni koju imaju, specifičnom pa je sasvim izvjesno da je inicijalna ideja o se prihvatiti vokalnih di- uravnoteženošću između hrabrosti i ziheraš- obradama popularnih pjesama otpjevanih na onica, ali im dati serio- tva, svojim se trećim albumom bend definitiv- hrvatskom ili srpskom jeziku na drugom al- znu podlogu. no »ubovio« u srednju struju. (Vid Jeraj) bumu dobila i odgovarajuću realizaciju. (Bo- jan Mušćet) Album Osobno sasvim Čudnoređe je daleko od dance prpošnosti koju ima Gra- MrLee & IvaneSky cia (možda bi tek pjesma Ključ od raja ušla Dno je sve rjeđe u repertoar Gracije). Jurica Popović napravio Colors je album koji neke druge zamisli stavlja u bandcamp prvi plan. Pritom je očito da njegov vokal nije Među kantautorima koji Dallas Records glavni adut kojim se želi dokazivati. Prateći su obilježili zagrebačku ženski vokali u refrenima zaokružuju pjevač- klupsku scenu, Čudno- Jedan od najosebujni- ke dionice, gotovo redovito u vrlo zaraznim ređe je atipičan kao ak- jih i ponajboljih hrvat- pop–razradama.Skladateljske zamisli za tivan ulični svirač koji bi skih autora, Damir Mar- ovaj album Jurica Popović očito crpi iz nekih mogao postati lice s ra- tinović Mrle, u zavjetrini boljih dana pop–glazbe kad su skladbe ima- zglednice u žešćoj kon- od aktivnosti svojega le mnogo dulji vijek trajanja i publici su bile kurenciji zagrebačke matičnog benda Let 3 draže od današnjih instantnih hitova. Album turističke ponude. Iza vrlo često radi scensku Osobno mogao bi imati vrlo radiofoničan ra- sebe ima divergentan glazbu. Ta ljubav potje- zvoj, a neke od pjesama zacijelo mogu traja- autorski opus; frontmen če još iz njegovih opatij- ti mnogo dulje od klasične eksploatacije na je nekoliko autorskih sastava, bubnjar i glaz- skih dana, kad je svirao formatiranim radijskim postajama. u Beti Centaury i kad je beni novinar, a svojim je autorstvom hrabro priređivao iznimno popularan performans IV. Dobro je što Jurica Popović nije jednostavno zakoračio pred Ninu Badrić, Enesa Bešlagi- 86 nürnberški kongres ljudske kave i ramazzoti- postavljao vokal na instrumentalne zamisli, ća i dvojac Bitorajac–Mešina, šarmiravši ih sve, no ne i mrguda Merlića (postoji i TV snimka). Međutim, pripala mu je neslavna Osamdeset treći album pulskog anarhista i uloga topovskog mesa mjeseca i većina njegove neformalne grupe kritika koje je Dno je sve rjeđe zasad dobilo, ističe psihotični pedigre, jer je kanta- dur koji voli »nu metal« očito — laka meta. Poetiku crnogorskog kantautora Miladina Šobića, Bašić u svojim stihovima upotpu- Osebujna IZDAVAČI H r v a t sko društvo skladate l j a , njuje autobiografskim putositnicama i fi- Zagreb, Berislavićeva 9, lozofijom lumpenprekarijata, a za razliku od svojeg uzora, zgrčeniji je i stilski neu- pojava domaće Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna hvatljiv. Kako voli sve što ne vole hipsteri, Trenka 5 da se naslutiti kako je svoju olovku ipak oštrio i na grotesknom šiljilu Lačnog Fran- diskografije ca. A tu su i postmodernistički ispadi — u ZA IZDAVAČE uvodnoj Da ne moraš ubacit će i chorus Antun Tomislav Šaban iz Poison grupe Prodigy, a »cut–n–paste Osnivač Lige za borbu protiv turizma i supokretač Mirjana Matić lyrics« Hvala od srca nastaju preslagiva- ča–vala, Franci Blašković, sa svojom grupom Gori UREDNIŠTVO njem interne stanarske komunikacije koju Uši Winnetou koja stalno mijenja sastav, prati Darko Bakić je pokupio dijeleći letke po haustorima. izdavački ritam od jednog albuma mjesečno Josip Radić Očito, usprkos svojoj citatnosti, Dno je Milan Majerović–Stilinović sve rjeđe kadro je istisnuti više znoja i krvi Jana Haluza od pubertetskih mitesera koji se ovom (glavna urednica) »samosvjesno luzerskom« autoru svisoka Piše: Vid Jeraj jedinstvu. Otvorivši ga naracijom LEKTURA dociraju. (Vid Jeraj) o suradnicima na albumu, sazna- Rosanda Tometić »Istrijanski« anarhist, pjevač, tek- jemo kako je prateće gitare odsvi- stopisac i bas–gitarist Franci Blaš- GRAFIČKO OBLIKOVANJE Diskodelija rao Ognjen Jovanović, a produkciju ković i njegova permanentna re- Luka Gusić potpisao legendarni Livio Morosin. volucija Gori Uši Winnetou objavio Crvotočina Slijede uglazblje- TISAK je već osamdeset ni Danteovi stihovi Studio Flyer, Dancing Bear treći album. Beat- Franci Blašković u interpretaciji čeli- Aleja Seljačke bune 7a nička poezija s in- stice Bike Blasko i 10090 Zagreb Šibenski post–punk terpretacijom na 88 ruža za jasno, sve je odsvi- kvartet Diskodelija ši- tragu Tome Bebi- druga Tita... rano — live. Tekst roj je regiji upao u uši ća, a kompleksom za Che Guevaru iz e–mail: [email protected] zahvaljujući nastupima Captaina Beefhe- eli je reka cijena: 22 kune Lindara napisao je na festivalu SuperU- arta, tvori ovu kraj- (za članove HDS–a besplatno) drug Miro Mladen Lucić, a za ho, koji su »podbolta- nje osebujnu poja- ISSN 1330–4747 Mona Ližu iz Para- li« i solidnim debitant- vu u domaćoj dis- Ploj — Franci, diža Drago Orlić. skim ostvarenjem U kografiji, osnivača ti imaš više vremenu. Novi izdanak, Lige za borbu pro- ploča nego Crvotočina, album je tek djelomično jer tra- tiv turizma (1987.) Scenska CJENIK OGLASA je samo 25 minuta, dakle riječ je o EP–ju, i supokretača tzv. fanova revolucija ZA CANTUS a na njemu se može naći brdo onoga što ča–vala. samizdat, 2016. 1/1 CIJELA STRANICA se u zagrebačkim aršinima vezuje uz ge- Stihovi Kapitalizam, 6.000 kn neracijski kod alternativaca koji hopsaju u Rock u kapitalizam/ veli- 1/2 STRANICE klubu Jabuka. Poznavatelji britanskog new ko govno prevare/ 3.000 kn wavea u rasponu od Joy Divisiona do Je- opoziciji gazi preko leševa/ 1/3 STRANICE demokratske pre- 2.000 kn sus and Mary Chain lako će ih nabosti na Dok je u europ- tvorbe eklatantni 1/4 STRANICE žanrovsku vilicu. Jedino što jest nepoznani- skom kontekstu je primjer scen- 1.500 kn ca je kako to da je takav materijal koji kuc- zakašnjeli nastav- ka i na vrata Sonic Youtha i evocira nekoli- ske revolucije, jer i Cijene oglasa izražene su bez ljač smjera rock u PDV–a kad se bakće s ba- ko riječkih bendova našao svoj put do izda- opoziciji, u svjet- i ne uključuju dizajn oglasa. nalnostima, Fran- vača. Na pitanje će znati odgovoriti člano- skom bi se zbog ci ih ipak izvodi na Oglasi na vanjskom ovitku novina vi grupe: Marko (bas, vokal), Rade (bubanj), svojeg antitotalitar- određenu razinu. navedenih formata naplaćuju se Rule (gitara) i Megi (klavijature, vokal), a prvi nog zanosa i slo- U 13–minutnoj po- dodatnih 30% od izražene cijene. dojam je kao vic u kojem Goran Ivanišević jevitog žanrovskog prepričava radnju Verhoevenova filma Ba- emi Tito, govoreći o dezertiranju iz Sva pitanja o smještaju oglasa, potpisa, koji na osviješteno pos- uputiti na JNA, prolazi kroz tri–četiri žanra. sic instinct, rezultat čemera i nevjerice. Prvo tmodernistički način koketira s psi- [email protected] Ne podnoseći račune nikome, lirski zato što iznenađuje da jedan bend iz gra- hodelijom, Francijev opus dao us- subjekt niže asocijacije poput sla- da koji poznajemo po Međunarodnom fe- porediti s brazilskom grupom Os loma s bogatim pjesničkim slikama stivalu djeteta i kronologiji urbanih pokušaja Mutantes. Taj mladić na pragu se- persone nemoguće za formatira- izvodi himničnu elegiju koja govori o istjeri- damdesetih prije petnaestak go- nje, drugim riječima, umjetnika — s vanju čovjeka iz njegova »prirodnog« habi- dina udružio je snage s bendom malim »u«. »Pjesme«, ako se njego- tusa, drugo je zato što to čine uvjerljivo po- Partijska ćelija Opatija (ex Marina- vi aranžmanski izazovni lirski lišaje- put sutrašnjih klasika. A da osim toga vokal da i Regoč) i počeo izdavački ri- vi tako uopće mogu nazvati, često ucjepljuju potpuno u zvučnu sliku, čime on tam od jednog albuma mjesečno šivaju dnevničko–autobiografsko s gubi narativnu funkciju i razlijeva se u funk- koji je držao sljedećih pet godina onim perifernim, ali s jasnom svi- ciji teksture, odnosno dodatne boje. A ako s uglavnom solidnim oscilacijama. ješću o imanentnoj divergentnosti uz sve to imaju i osjećaj za mjeru, odnosno Album 88 ruža za druga Tita kon- umjetnosti sa svim svojim opasno- da svaku minutu cijene koliko i žicu na gitari, ceptualno prati proustovski niz re- stima sadržanim u Pandorinoj ku- nije potrebno da ostanemo imuni na njihovo miniscencija sazdanih iz kozerije o tiji medija. sasvim legitimno ime. (Vid Jeraj) politici, istrijanstvu, kao i bratstvu i 53 GTO oglas Cantus 240x280.indd 1 10/20/16 8:33 AM