DOCSLIB.ORG

Puni Tekst Časopisa PILAR, Br. 25-26/2018

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Puni Tekst Časopisa PILAR, Br. 25-26/2018 Dana 26. studenoga 1991. U ovom broju donosimo: Odrednicom Ëasopis za SveuËiliπte u Zagrebu osnovalo druπtvene i humanistiËke studije je Institut za primijenjena 27 æelimo upozoriti na druπtvena istraæivanja. Odlukom opÊedruπtvenu i dugoroËnu Upravnog vijeÊa od 18. • RASPRAVE relevantnost tih dviju skupina veljaËe 1997. godine 28 znanstvenih interesa u doba u Stjepan MATKOVIΔ, Zlatko MATIJEVIΔ: preimenovan je u Institut kojem se danomice sve PolitiËke uspomene Stjepana Zagorca: druπtvenih znanosti IVO PILAR. snaænije osjeÊa nesnalaæenje u Institut se bavi znanstvenim, u vrtlogu hrvatske politike vrijednosnim orijentacijama: struËnim, interdisciplinarnim te Mislav GABELICA: kao da ljudsko druπtvo viπe ne træiπnim istraæivanjima, upravlja samo sobom nego se strategijskim analizama, flBorbenost« u politici »iste stranke prava prepuπta lagodnosti rjeπenja organiziranjem meunarodnih i (StarËeviÊeve hrvatske stranke prava / Stranke prava) koja se nameÊu logikom slijepa domaÊih znanstvenih skupova, Filip ©KILJAN, Barbara RIMAN: pilar tribina, okruglih stolova te tehnoloπka razvoja; sve se predavanja u podruËju SjeÊanja slovenskih izgnanaca iz Zagreba na prisilno manje traæi upitanost nad druπtvenih i humanistiËkih iseljavanje iz Slovenije tijekom Drugog svjetskog rata problemima svijeta, sve se viπe prepuπtamo ispraznosti disciplina. Izdaje Ëasopise Marta HAMZIΔ: konzumnoga druπtva. Koliko Druπtvena istraæivanja i Pilar; te Promjene naseljenosti otoka Krka edicije Zbornici, Studije i Acta god u sebi konzistentne i Instituti scientiarum socialium Ivo Pilar meusobno razliËite, i Pilar, Zagrabia. • GRADIVO »ASOPIS ZA discipline eminentno humanistiËke i one eminentno Tomislav JONJIΔ: DRU©TVENE I druπtvene — imaju zajedniËku Jedan razgovor i dva Ëlanka Ive Pilara antropoloπku osnovicu, isti o aneksiji Bosne i Hercegovine HUMANISTI»KE temelj: nerado se neupitno prepuπtaju stihiji fltehnoloπkoga« • PRIKAZI kao flposljednje rijeËi«, i ne STUDIJE pristaju na to da se sadræaj pojma jednakopravnosti meu ljudima ostvaruje iskljuËivo kao jedna te ista dezorijentiranost pojedinaca, pritisnutih sve oπtrije korporacijskom reæijom potroπnje. Stoga vjerujemo da nam je potreban Ëasopisni prostor za interdisciplinarno »ASOPIS ZA DRU©TVENE I HUMANISTI»KE STUDIJE tematiziranje flpilarovskih • tema«, temâ identiteta, modernizacije i europeizacije, pilar GODINA XIV. (2019.) s motriπta relevantnih Ime Ëasopisa PILAR BROJ 27(1)-28(2) znanstvenih disciplina. ImajuÊi napisano glagoljskim pismom. PILAR ISSN 1846-3010 u vidu interdisciplinarnost te narav znanstvenoga napora kao opÊeljudskoga, »asopis PILAR ima i svoja redovita meunarodna izdanja,a adekvatno tome sastavljeno je i naπe UredniËko vijeÊe. Prvi broj ISSN 1846-3010 Institut 27-28 izaπao je u studenome 2006. u druπtvenih znanosti prigodi obiljeæavanja petnaeste Institute godine postojanja Instituta of Social Sciences druπtvenih znanosti koji nosi IVO ime Ive Pilara. Pilar »asopis za druπtvene i humanistiËke studije Godiπte XIV. (2019.), broj 27(1)-28(2) pilar PILAR »asopis za druπtvene i humanistiËke studije Godiπte XIV. (2019.), broj 27(1)-28(2) ISSN 1846-3010 Nakladnik: Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar; MaruliÊev trg 19/I., Zagreb; www.pilar.hr Za nakladnika: Æeljko Holjevac Glavna urednica: Ivana Æebec ©ilj Zamjenik glavne urednice: Danijel Vojak UredniËko vijeÊe: Vesna AleksiÊ (Beograd), Heinrich Badura (BeË), Carl Bethke (Leipzig), Sandra CvikiÊ (Vukovar), Vlatka DugaËki (Zagreb), Gabor Egry (Budimpeπta), Renata Glavak TkaliÊ (Zagreb), Stipica GrgiÊ (Zagreb), Caroline Hornstein TomiÊ (Zagreb), Ivan HrstiÊ (Zagreb), Boæidar JanËikoviÊ (Zagreb), Tomislav JonjiÊ (Zagreb), Katica Ivanda JurËeviÊ (Zagreb), Husnija KamberoviÊ (Sarajevo), Stjepan MatkoviÊ (Zagreb), Josip MihaljeviÊ (Zagreb), Ljudmila Mindova (Sofija), Hrvoje PetriÊ (Zagreb), Milica ProkiÊ (San Domenico di Fiesole), Tomasz Pudlocki (Krakov), Andrej Rahten (Ljubljana), Kreπimir Regan (Zagreb), Ivan RogiÊ (Zagreb), Ines SabotiË (Zagreb), Dinko ©okËeviÊ (PeËuh), Draæen ÆiviÊ (Vukovar) Tajnica uredniπtva: Arijana Kolak Boπnjak Lektorica: Mira Pavlica StojËeviÊ GrafiËki urednik: Zlatko Rebernjak Prijelom i priprema za tisak: GrafiËki studio Forma ultima, Zagreb Tisak: ITG, Zagreb, 2020. »asopis izlazi dva puta godiπnje. Cjelovit sadræaj Ëasopisa dostupan je na mreænim stranicama Instituta druπtvenih znanosti Ivo Pilar: www.pilar.hr Cijena ovom primjerku je 25 kn (za inozemstvo: € 5) Godiπnja pretplata: 40 kn (za inozemstvo: € 8) Rukopisi se πalju na: »asopis PILAR, Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar, MaruliÊev trg 19/I., HR-10000 Zagreb E-mail: [email protected] Telefon: (+385 1) 4886-800 Telefaks: (+385 1) 4828-296 Uredniπtvo ne odgovara za navode i glediπta iznesena u pojedinim prilozima. Copyright „ 2020. Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb pilar »ASOPIS ZA PilarDRU©TVENE I HUMANISTI»KE STUDIJE 27-28 Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb, 2020. Dr. Ivo Pilar (Zagreb, 1874.—1933.), po struci pravnik i ekonomist (studirao u BeËu i Parizu). Od poËetka XX. stoljeÊa do 1920. æivi i radi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzla), potom do smrti u Zagrebu. Sudjelovao i u politiËkom æivotu: do jeseni 1918. zalagao se za odræanje viπenacionalne i multikulturne Austro-Ugarske Monarhije, ali pod uvjetom da se — u dræavno-politiËkom i nacionalno-politiËkom smislu — reformira, o Ëemu je napisao nekoliko vaænih programskih spisa. U novostvorenoj juænoslavenskoj dræavi (Kraljevina SHS — Kraljevina Jugoslavija) politiËki je proganjan. Znanstvenik i publicist πirokih interesa (umjetnost, povijest, sociologija, psihologija, demografija, politiËka geografija itd.). Najvaænija djela: studija Secesija (Zagreb 1898., kojom stjeËe fllegitimaciju teoretiËara modernizacije«), struËni rad o recepciji OpÊeg austrijskog graanskog zakonika u Bosni i Hercegovini (Entwicklungsgang der Rezeption des Österreichischen ABG in Bosnien und Herzegowina..., Wien, 1911.), opseæna studija Die südslawische Frage und der Weltkrieg (BeË, 1918., pod pseudonimom L. v. Südland), pionirski rad u hrvatskoj psihologiji (Borba za vrijednost svoga flJa«. Pokus filozofije slavenskog individualizma, Zagreb 1922.), politiËko- -ekonomska studija Immer wieder Serbien. Jugoslawiens Schicksalsstunde (Berlin, 1933., pod pseudonimom Florian Lichtträger). Sadræaj RASPRAVE 9 Stjepan MATKOVIΔ, Zlatko MATIJEVIΔ: PolitiËke uspomene Stjepana Zagorca: u vrtlogu hrvatske politike 75 Mislav GABELICA: flBorbenost« u politici »iste stranke prava (StarËeviÊeve hrvatske stranke prava / Stranke prava) 115 Filip ©KILJAN, Barbara RIMAN: SjeÊanja slovenskih izgnanaca iz Zagreba na prisilno iseljavanje iz Slovenije tijekom Drugog svjetskog rata 139 Marta HAMZIΔ: Promjene naseljenosti otoka Krka GRADIVO 163 Tomislav JONJIΔ: Jedan razgovor i dva Ëlanka Ive Pilara o aneksiji Bosne i Hercegovine PRIKAZI 187 Tomislav JonjiÊ, Ivo Pilar — pisac, politiËar, ideolog (1898.—1918.) (Z. MatijeviÊ) 190 Mislav Gabelica, Pravaπtvo u Poæeπkoj æupaniji (1895.—1914.) (Z. MatijeviÊ) 193 PolitiËke biljeπke Ante TrumbiÊa 1930.—1938., prir. Stjepan MatkoviÊ i Marko TrogrliÊ (S. GrgiÊ) 197 Tomislav JonjiÊ, Antun Gustav Matoπ — Pod starËeviÊevim barjakom (Z. MatijeviÊ) 199 Dinko »utura, Stjepan SarkotiÊ — posljednji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine (Z. MatijeviÊ) 201 Miroslav Tuman, Haπki krivolov — analiza dokaza o ciljevima zajedniËkoga zloËinaËkog pothvata u predmetu IT-04-74 (L. Zadro) 206 100. obljetnica pravaπke saborske interpelacije 1918.—2018. Grozote u Odesi 1916.—1917., prir. Ante »uvalo (S. MatkoviÊ) 211 Jovan M. JovanoviÊ Piæon, Dnevnik (1896—1920), prir. Radoπ LjuπiÊ i Miladin MiloπeviÊ (S. MatkoviÊ) pilar RASPRAVE PolitiËke uspomene Stjepana Zagorca: u vrtlogu hrvatske politike* Stjepan MATKOVIΔ, Zlatko MATIJEVIΔ Hrvatski institut za povijest, Zagreb Izvorni znanstveni rad (primljeno: 21. rujna 2020.) UDK 32Zagorac, S.(092) 32Supilo, F. Autori su pripremili za objavljivanje PolitiËke uspomene Stjepana Zagorca, u kojima se taj istaknuti politiËar te katoliËki i starokatoliËki sveÊenik najviπe osvrnuo na djelovanje Frana Supila. U uvodnome su dijelu analizirali ZagorËevu biografiju i kontekst u kojemu je izgradio svoju politiËku karijeru. Povezali su njegov politiËki put s ulogom Frana Supila, koji je u znatnoj mjeri pridonio promjenama u razvoju hrvatske politike na poËetku 20. stoljeÊa. PolitiËke uspomene sagledali su kao prilog oËuvanju sjeÊanja na Supila u javnoj memoriji meuratne Jugoslavije. KljuËne rijeËi: hrvatska politika, uspomene, novi kurs, RijeËka rezolucija, Hrvatsko-srpska koalicija, pravaπtvo, Srbi, Hrvati, Austro-Ugarska Monarhija Pojedine istaknute osobe nezasluæeno su ostale marginalizirane u hrvatskoj historiografiji. Mnogi od onih koji su gotovo svakodnevno punili stupce no- vina, s vremenskim su odmakom pali u zaborav. Tomu su svakako pridoni- jele i dramatiËne promjene koje su gurnule u zapeÊak dotad javno eksponi- rane pojedince. Meu njima je i Stjepan Zagorac o kojemu se, unatoË boga- toj politiËkoj karijeri, malo moæe saznati iz literature. Bolje reËeno, mnogi ga autori spominju, ali nema zaokruæenije analize koja bi povezala pojedinosti njegova æivota i tako Ëitatelju pribliæila njegov politiËki opus. Stjepan Zagorac, sveÊenik i politiËar, roen je u Karlovcu 12. prosinca 1868. godine, a umro je u Suπaku 1. kolovoza 1936.1 Studij bogoslovije zavr- πio je u Zagrebu. Za rimokatoliËkog je sveÊenika zareen 1892., a iste godi- ne imenovan je kapelanom u Sladojevcima. Kapelansku sluæbu obavljao je i u Daruvaru, Novoj Gradiπki, Pakracu, Sisku i Zagrebu, a æupnikovao je u
Load more

Recommended publications
  • Mark Cornwall LOYALTY and TREASON in LATE HABSBURG
    Mark Cornwall LOYALTY AND TREASON IN LATE HABSBURG CROATIA A Violent Political Discourse before the First World War In her famous work The Meaning of Treason, the novelist and journalist Re- becca West suggests that the concepts of loyalty and treachery are polar op- posites in human society: There is always loyalty, for men love life and cling together under the threats of the uncar- ing universe. So there is always treachery, since there is the instinct to die as well as the in- stinct to live; and as loyalty changes to meet the changing threats of the environment, so treachery changes also.1 This chapter analyses these shifting concepts of loyalty and treason (the polit- icizing of treachery) through a case study from Croatia in the early twentieth century. Late Habsburg Croatia, with its narrow political franchise—less than 2 % of the population—which existed alongside a burgeoning civil society, might rightly be imagined as a territory containing multiple and conflicting loyalties. There was Croatia’s complex ethnic and religious mixture (Croat and Serb, following Catholic, Orthodox and even Jewish faiths) and its sensi- tive geographical location on the Habsburg frontiers, where a military border against the Ottoman Empire had only been abolished in 1881. And not least, there existed historic ties which bound Croatia to both halves of the Habs- burg monarchy despite the dualist system that had existed since 1867. In 1868, Croatia, having been joined to Hungary for over seven hundred years, was uniquely given a degree of home rule, with its own government and par- liament (the Sabor) in Zagreb.
    [Show full text]
  • The South Slav Policies of the Habsburg Monarchy
    University of South Florida Scholar Commons Graduate Theses and Dissertations Graduate School January 2012 Nationalitaetenrecht: The outhS Slav Policies of the Habsburg Monarchy Sean Krummerich University of South Florida, [email protected] Follow this and additional works at: http://scholarcommons.usf.edu/etd Part of the American Studies Commons, Ethnic Studies Commons, and the European History Commons Scholar Commons Citation Krummerich, Sean, "Nationalitaetenrecht: The outhS Slav Policies of the Habsburg Monarchy" (2012). Graduate Theses and Dissertations. http://scholarcommons.usf.edu/etd/4111 This Thesis is brought to you for free and open access by the Graduate School at Scholar Commons. It has been accepted for inclusion in Graduate Theses and Dissertations by an authorized administrator of Scholar Commons. For more information, please contact [email protected]. Nationalitätenrecht: The South Slav Policies of the Habsburg Monarchy by Sean Krummerich A thesis submitted in partial fulfillment of the requirements for the degree of Master of Arts Department of History College of Arts & Sciences University of South Florida Major Professor, Graydon A. Tunstall, Ph.D. Kees Botterbloem, Ph.D. Giovanna Benadusi, Ph.D. Date of Approval: July 6, 2012 Keywords – Austria, Hungary, Serb, Croat, Slovene Copyright © 2012, Sean Krummerich Dedication For all that they have done to inspire me to new heights, I dedicate this work to my wife Amanda, and my son, John Michael. Acknowledgments This study would not have been possible without the guidance and support of a number of people. My thanks go to Graydon Tunstall and Kees Boterbloem, for their assistance in locating sources, and for their helpful feedback which served to strengthen this paper immensely.
    [Show full text]
  • Ban Pavle Rauch I Podravina
    Dr. sc. Mira KOLAR-DIMITRIJEVIĆ BAN PAVLE RAUCH I PODRAVINA 1. r. Pavao Rauch je rođen u Lužnici kraj Zaprešića 20. II. 1854., a umro je u Martijancu 29. studenog 1933. On je bio prvi i jedini podravski ban. Vladao je bez Hrvatskog sabora, čija ga je većina sastavljena od Hrvatsko-srpske koalicije teško uvrijedila kada je nakon posve slobodno provedenih izbora zatražila nje­ Dgovu ostavku, ni ne želeći saslušati što im ban ima reći i kako misli banovati. Na sličnu opozi­ ciju naišla je i carica Marija Terezija kada je zatražila financijsku pomoć požunskog sabora za vođenje ratova, te je i ona vladala bez sabora na osnovi patenata, kao što je vladao i ban Pavle Rauch, na osnovi naredbi. No poznato je da povijest pišu pobjednici, pa je vrijeme carice Marije Terezije i danas "zlatno doba", a Rauch je umro 1933. ne dočekavši za života nikada vrijeme da bi netko rekao za njega dobru riječ.1 On je u povjesnici bio ocrtan kao mađaron, pristaša hegemonije Mađara u Hrvatskoj, premda to nije mogao biti već ni po svom njemačkom porijeklu, već je samo u okviru Hrvatsko-ugarske nagodbe, u okviru Monarhije pokušavao naći mogućnosti suživota i s Mađarima i s Austrijancima, smatrajući da Nagodbu treba ispoštovati a ne kršiti i da Monarhija još ima mogućnosti da se sredi kao sretna i bogata država raznih naroda. Bio je prvi koji se poslije Gržanića, koji je zbog otpreme komorskih spisa u Budimpeštu udario bana nogom, usprotivio u Hrvatskom saboru banu 1896. tražeći da se politika vodi u interesu Hrvatske i njezinog naroda.2 S ciljem da vodi takvu politiku on je i preuzeo bansku stolicu 8.
    [Show full text]
  • The Development Path of the Serbian Language and Script Matica Srpska – Members’ Society of Montenegro Department of Serbian Language and Literature
    Jelica Stojanović THE DEVELOPMENT PATH OF THE SERBIAN LANGUAGE AND SCRIPT MATICA SRPSKA – MEMBERS’ SOCIETY OF MONTENEGRO DEPARTMENT OF SERBIAN LANGUAGE AND LITERATURE Title of the original Serbian Edition: Jelica Stojanović, Put srpskog jezika i pisma, Belgrade, Srpska književna zadruga, 2017, The Blue Edition series For the publisher JELICA STOJANOVIĆ Editor DRAGO PEROVIĆ Translation NOVICA PETROVIĆ ©Матица српска – Друштво чланова у Црној Гори, Подгорица, 2020. Jelica Stojanović THE DEVELOPMENT PATH OF THE SERBIAN LANGUAGE AND SCRIPT Podgorica 2020 MILOš KOVAčEVIć THE DEVELOPMENT PATH OF THE SERBIAN LANGUAGE AND SCRIPT, MADE UP OF STRAY PATHS Only two years have passed from the two hundredth anni- versary of the beginning of Vuk Karadžić’s struggle for “intro- ducing the folk language in literature”, that is to say, from the introduction of the Serbian folk language in the Serbian literary language, or to put it in the more modern phrasing of today: the standard language. The beginning of that struggle is connected to the year 1814, when, in the royal city of Vienna, Vuk’s first grammar book came out: The Orthography of the Serbian Lan- guage Based on the Speech of the Common Folk, which dealt with resolving the three most important standard-related issues: a) the issue of the Serbian orthography, b) the issue of the morpho- logical structure of the Serbian language, and c) the issue of the name of the language and its national boundaries. Rare are the languages, if, indeed, there are any, which have had such a turbulent history of two hundred years. The histor- ical development of a language can be followed at two histor- ical levels: that of its internal and that of its external history.
    [Show full text]
  • Hrvatska Stranka Prava Do 1918
    Hrvatska Stranka Prava do 1918. Marušić, Milan Undergraduate thesis / Završni rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Pula / Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:902183 Rights / Prava: Attribution 4.0 International Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-26 Repository / Repozitorij: Digital Repository Juraj Dobrila University of Pula Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski fakultet Odsjek za povijest MILAN MARUŠIĆ HRVATSKA STRANKA PRAVA DO 1918. Završni rad Pula, rujan 2019. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski fakultet Odsjek za povijest MILAN MARUŠIĆ HRVATSKA STRANKA PRAVA DO 1918. Završni rad JMBAG: 0303062796, redoviti student Studijski smjer: preddiplomski studij povijesti Predmet: Uvod u hrvatski novi vijek Znanstveno područje: humanističke znanosti Znanstveno polje: povijest Znanstvena grana: hrvatska i svjetska novovjekovna povijest Mentor: prof. dr. sc. Slaven Bertoša Pula, rujan 2019. 1 IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, dolje potpisani Milan Marušić, kandidat za prvostupnika povijesti, izjavljujem da je ovaj Završni rad rezultat isključivo mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao što to pokazuju bilješke i bibliografija. Izjavljujem da ni jedan dio Završnoga rada nije napisan na nedopušten način, odnosno da nije prepisan iz necitiranoga rada, te ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije iskorišten
    [Show full text]
  • Politika Hrvatsko-Srpske Koalicije Uoči Prvoga Svjetskog Rata 1907.–1913
    ČSP, br. 2., 415.-453. Zagreb, 2012. UDK: 327(497.5:497.11)’’1907/1913’’ Izvorni znanstveni članak Primljeno: 13. 10. 2011. Prihvaćeno: 20. 3. 2012. Politika Hrvatsko-srpske koalicije uoči Prvoga svjetskog rata 1907.–1913. IVAN BULIĆ Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, Republika Hrvatska U godinama koje su prethodile Prvom svjetskom ratu osobitu je pragmatičnost na poli- tičkoj sceni iskazala Hrvatsko-srpska koalicija. Ona je znala izvući koristi iz višestrukih podvojenosti koje su proizlazile kako iz dvojnog uređenja Monarhije tako i iz različitog odnosa prema dualističkom uređenju unutar same Austrije. Iako je 1913. ugarska vlada potporom Hrvatsko-srpske koalicije nastojala osigurati mađarski nadzor nad Hrvat- skom, rezultati su se pokazali drugačijima – i Koalicija je dugoročno planirala, a jedan njen dio, i to vodeći, usklađivao je svoje aktivnosti sa službenim Beogradom. Kako su tijekom 1918. vanjskopolitički odnosi bili presudni ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu Monarhiju, nakane ugarske vlade iz 1913. postaju sporedne, a prikriveni planovi jednog dijela vodstva Hrvatsko-srpske koalicije tek tada dobivaju na važnosti. Tako je mađar- sko vodstvo, doduše neizravno, utjecalo na državnopravnu budućnost Hrvatske. Ključne riječi: Hrvatsko-srpska koalicija, Svetozar Pribićević, komesarijat, unionizam, Kraljevina Srbija, ban Ivan Skerlecz, Prvi svjetski rat. U pogledu istraživanja hrvatske povijesti neposredno prije i tijekom Prvo- ga svjetskog rata dosadašnja historiografija, posebno ona do početka 1990-ih, usmjerila se na posljednje ratno razdoblje, očito s ciljem što opsežnijih promi- šljanja o ulasku hrvatskih zemalja iz propale Austro-Ugarske u državnu zajed- nicu s Kraljevinom Srbijom. Stoga je istraživano razdoblje većinom obuhva- ćalo drugu polovinu 1917. te 1918. godinu. Pritom nisu raščlanjeni uzročnici tako značajnih događaja kakve su bile državnopravne promjene s kraja 1918., a ishodišta su u predratnom razdoblju.
    [Show full text]
  • Prvo Skupno Hodočašće Gradišćanskih Hrvata U Zagreb Dragi Čitatelji, Ulazimo U 66
    broj no. 6 lipanj june 2017. MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION ISSN 1330-2140 ISSN Prvo skupno hodočašće gradišćanskih Hrvata u Zagreb Dragi čitatelji, ulazimo u 66. godinu izlaženja časopisa MATICA. Kako bismo njezin sadržaj učinili pristupačnijim što širem krugu čitatelja, odabrane tekstove prevedene na engleski i španjolski jezik objavljivat ćemo na našim web i Facebook ENG ili ESP . Mjesečna revija Hrvatske matice stranicama. Ti su tekstovi u časopisu označeni iseljenika / Monthly magazine of the Zahvaljujemo vam na dugogodišnjoj vjernosti i veselimo se daljnjoj suradnji, Croatian Heritage Foundation Uredništvo Godište / Volume LXVII Broj / No. 6/2017 Nakladnik / Publisher Posjetite stranice web portala Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation Hrvatske matice iseljenika! Za nakladnika / For Publisher Mirjana Piskulić Rukovoditeljica Odjela nakladništva / www.matis.hr Head of Publishing Department Vesna Kukavica Glavni urednik / Chief Editor Hrvoje Salopek Novinarka / Journalist Naida Šehović Tajnica / Secretary Snježana Radoš Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček Tisak / Print Znanje, Zagreb Web stranice HMI čitaju se diljem svijeta, dostupne su na tri HRVATSKA MATICA ISELJENIKA jezika (hrvatski, engleski, Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia španjolski) i bilježe stalan Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 porast posjećenosti. E-mail: [email protected] broj no. Budite korak ispred ostalih i predstavite
    [Show full text]
  • Pitanja Za Cjeline Uvod U Povijest I Prapovijesno Doba Zaokruži Točan Odgovor
    Pitanja za cjeline uvod u povijest i prapovijesno doba Zaokruži točan odgovor. Od ponuđenih odgovora samo je jadan točan: 1. Historiograf, autor prve povijesne monografije, u kojoj iznosi realne uzroke i posljedice povijesnih događaja je: a) T. Smičiklas b) Herodot c) Tukidid d) Izidor iz Seville 2. U pomoćne grane znanosti ne ubrajamo : a) paleografiju b) diplomatiku c) heraldiku d) arheologiju 3. Materijalna povijesna građa čuva se u: a) muzejima b) arhivama c) fonotekama d) kodeksima 4. Utemeljitelj ahivske službe u Hrvatskoj i autor više zbirki dokumenata i latinskih spisa je: a) Ivan Lucić-Lucius b) Vjekoslav Klaić c) Ivan Kukuljević-Sakcinski d) Franjo Rački 5. Tragovi života i fosilni ostaci homo neanderthalensisa nisu pronađeni u: a) Veternici b) Hušnjakovom brdu c) Šandalji I. d) Vindiji 6. Prijelaz iz matrijarhalnog u patrijarhalni rod događa se u: a) neolitiku b) mezolitiku c) eneolitiku d) brončanom dobu 9. Megalitsko kružno svetište u Stonehengeu pripada razdoblju: a) eneolitika b) neolitika c) brončanog doba d) bakrenog doba 11. Tisućljeća bronce su : a) III. i IV. tis. pr. Kr. b) I. i II. tis. pr Kr. c) III. i II. tis. pr. Kr. d) I. tis. pr. Kr. 13. Vučedolska golubica, vaza u obliku golubice, pronađena u Vučedolu kod Vukovara, pripada dobu hrvatskog: a) neolitika b) eneolitika c) željeznog doba d) brončanog doba 14. Život u gradinama, posebno uređenim naseljima na brežuljcima ili tzv. “kultura gradina”, karakteristična je plemenima : a) Japoda b) Kelta c) Histra d) Ilira 15. Godina razdjelnica Prapovijesnog i Povijesnog doba je 3500.p.K.tj. godina: a) otkrića metala b)otkrića pisma c) pojave prvih država d) otkrića kotača 17.
    [Show full text]
  • Politička Misao Stjepana Radića
    Politička misao Stjepana Radića Vujatović, Tena Undergraduate thesis / Završni rad 2016 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Pula / Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:995059 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-26 Repository / Repozitorij: Digital Repository Juraj Dobrila University of Pula Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski fakultet TENA VUJATOVIĆ POLITIČKA MISAO STJEPANA RADIĆA Završni rad Pula, rujan 2016. godine 1 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski fakultet TENA VUJATOVIĆ POLITIČKA MISAO STJEPANA RADIĆA Završni rad JMBAG: 0303042006, redoviti student Studijski smjer: preddiplomski studij Povijesti Predmet: Hrvatska misao u XIX. st. Znanstveno područje: humanističke znanosti Znanstveno polje: povijest Znanstvena grana: hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest Mentor: prof. dr. sc. Nevio Šetić Pula, rujan, 2016. godine 2 IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, dolje potpisani Tena Vujatović, kandidat za prvostupnicu Povijesti ovime izjavljujem da je ovaj Završni rad rezultat isključivo mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao što to pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio Završnog rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz kojega necitiranog rada, te da ikoji dio rada krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije
    [Show full text]
  • Prelude to Sarajevo: the Serbian Question in Bosnia and Herzegovina 1878-1914
    {IDe 949.715"1R7RI1914":323.22(=R61 :439.55) Original Scholarly Work Dusan 1. BATAKOVIC Institute for Balkan Studies Belgrade PRELUDE TO SARAJEVO: THE SERBIAN QUESTION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA 1878-1914 Abstract: The Serbian question in Bosnia-Herzegovina was the major obsta­ cle to the stabilization of the semi-colonial, repressive and anti-democratic nile ofAustria-Hungary. From the occupation after the Congress of Berlin (1878) until the First World War. the politics of systematic suppression of the Herze­ govinian and Bosnian Serbs, especially of their freedom of religion. political rights. and cultural development provoked growing national demands. Tins con­ flict of interests. combined with intensified international crisis in the Balkans di­ rectly led to the Austrian-Serbian war in 1914. The Eastern Crisis (1875-1878) began with the Serbian insurrec­ tions in Herzegovina and Bosnia, and was ended with the occupation ofthese two Ottoman provinces by Austria-Hungary. The period ofthe Austro-Hungarian administration - from the occupation (1878) and an­ nexation (1908) to the assassination in Sarajevo (1914) - was the pe­ riod marked by the systematic suppression of the Bosnian Serbs associated with the restriction of their religious, national and civil rights. Their striving for national equality went through three succes­ sive stages: 1) the struggle for religious, ecclesiastic and educational autonomy; 2) political orgaruzing and cultural elevation; 3) revolution­ ary acts based on individual terrorism. The growing discontent of
    [Show full text]
  • Isidor Krπnjavi I Robert W. Seton-Watson O Politici U Hrvatskoj U Doba Banovanja Pavla Raucha
    11 Isidor Krπnjavi i Robert W. Seton-Watson o politici u Hrvatskoj u doba banovanja Pavla Raucha Zlatko MATIJEVI∆ Hrvatski institut za povijest, Zagreb UDK 94(497.5)“1908/1910” Izvorni znanstveni rad Stil vladanja bana Pavla Raucha doæivio je brojne oπtre kritike ne samo oporbene politiËke javnosti u banskoj Hrvatskoj nego i uglednoga britanskog publicista i novinara Roberta W. Seton-Watsona. Prema njegovu miπljenju Rauchovo je banovanje bilo neustavno i u funkciji potpunoga podvrgavanja banske Hrvatske maarskim interesima. Na Seton-Watsonovo pisanje reagirao je frankovaËki pravaπ Isidor Krπnjavi, koji je argumentirano opovrgao BritanËeve negativne tvrdnje o politiËkim odnosima u tadaπnjoj Hrvatskoj. Nakon πto je 1867. sklopljena Austro-ugarska nagodba dotadaπnja je jedinstvena Habsburπka Monarhija podijeljena na svoj austrijski i ugarski dio.1 Prema novonasta- lom dræavno-pravnom ustroju Dalmacija i hrvatski dio Istre, zajedno sa slovenskim zemljama, uπle su u austrijski dio Monarhije, a banska Hrvatska, zajedno s Vojvodi- nom u ugarski. Hrvatsko-ugarskom nagodbom sklopljenom 1868. provedena je sub- dualistiËka korekcija dualistiËkoga ureenja dræave. Sa svojih 70 Ëlanaka Nagodba je bila temeljni zakon hrvatsko-ugarskih odnosa sve do 1918. godine. Njome su dogo- voreni: zajedniËko zastupstvo, zajedniËki poslovi i zajedniËka vlada za sve poslove osim unutarnjih te pravosua, bogoπtovlja i nastave, koji su pripadali djelokrugu au- tonomije Zemaljske vlade za Hrvatsku i Slavoniju (banska Hrvatska). Nagodbom je banska Hrvatska bila podreena Ugarskoj u dva vaæna pitanja: 1) bana je imenovao kralj na prijedlog ugarskoga ministra predsjednika i 2) ministar za Hrvatsku i Slavo- niju nije bio odgovoran hrvatskom Saboru nego zajedniËkom parlamentu u Budim- peπti. Iako je bilo ureeno da je u banskoj Hrvatskoj sluæbeni jezik hrvatski, a da se u zajedniËkim poslovima ravnopravno koriste i hrvatski i maarski, u praksi je do- lazilo do Ëestoga krπenja te odredbe na πtetu hrvatske ravnopravnosti.
    [Show full text]
  • The History of Money in Croatia, 1527 – 1941 the History of Money in Croatia, •
    Mira Kolar-Dimitrijević The History of Money in Croatia, 1527 – 1941 The History of Money in Croatia, • 1527 – 1941 Mira Kolar-Dimitrijević Mira Kolar-Dimitrijević ISBN 978-953-8013-08-9 Mira Kolar-Dimitrijević The History of Money in Croatia 1527 – 1941 Zagreb, 2018 Dedicated to the first Governor of the Croatian National Bank, Ante Čičin-Šain. Acknowledgements The Croatian National Bank wishes to acknowledge all the contributors for their collaboration in the publication of this book. Particular gratitude goes to the author, Mira Kolar-Dimitrijević, PhD, Full Professor (retired) at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb, to the late Professor Ante Čičin-Šain, PhD, the first Governor of the Croatian National Bank in the independent Republic of Croatia, who initiated the project on the history of money and central banking in Croatia, and to Željko Rohatinski, PhD, who, as the Governor of the Croatian National Bank at the time the project was started, approved the project proposal. Their work, initiative and support were crucial for the publication of this book. The project will be finalised with the publication of a whole series of books presenting the full history of money and central banking in Croatia, with comments on the theory and practice of the country’s monetary policy and contemporary central banking. The book was reviewed by Ivan Mirnik, PhD, Museum and Scientific Adviser (retired) at the Archaeological Museum in Zagreb and Vladimir Gajger, PhD, Scientific Adviser at the Croatian Institute of History. Their constructive remarks contributed not only to the content of this book but also to the course of the overall project.
    [Show full text]