Dana 26. studenoga 1991. U ovom broju donosimo: Odrednicom Ëasopis za SveuËiliπte u Zagrebu osnovalo druπtvene i humanistiËke studije je Institut za primijenjena 27 æelimo upozoriti na druπtvena istraæivanja. Odlukom opÊedruπtvenu i dugoroËnu Upravnog vijeÊa od 18. • RASPRAVE relevantnost tih dviju skupina veljaËe 1997. godine 28 znanstvenih interesa u doba u Stjepan MATKOVIΔ, Zlatko MATIJEVIΔ: preimenovan je u Institut kojem se danomice sve PolitiËke uspomene Stjepana Zagorca: druπtvenih znanosti IVO PILAR. snaænije osjeÊa nesnalaæenje u Institut se bavi znanstvenim, u vrtlogu hrvatske politike vrijednosnim orijentacijama: struËnim, interdisciplinarnim te Mislav GABELICA: kao da ljudsko druπtvo viπe ne træiπnim istraæivanjima, upravlja samo sobom nego se strategijskim analizama, flBorbenost« u politici »iste stranke prava prepuπta lagodnosti rjeπenja organiziranjem meunarodnih i (StarËeviÊeve hrvatske stranke prava / Stranke prava) koja se nameÊu logikom slijepa domaÊih znanstvenih skupova, Filip ©KILJAN, Barbara RIMAN: pilar tribina, okruglih stolova te tehnoloπka razvoja; sve se predavanja u podruËju SjeÊanja slovenskih izgnanaca iz Zagreba na prisilno manje traæi upitanost nad druπtvenih i humanistiËkih iseljavanje iz Slovenije tijekom Drugog svjetskog rata problemima svijeta, sve se viπe prepuπtamo ispraznosti disciplina. Izdaje Ëasopise Marta HAMZIΔ: konzumnoga druπtva. Koliko Druπtvena istraæivanja i Pilar; te Promjene naseljenosti otoka Krka edicije Zbornici, Studije i Acta god u sebi konzistentne i Instituti scientiarum socialium Ivo Pilar meusobno razliËite, i Pilar, Zagrabia. • GRADIVO »ASOPIS ZA discipline eminentno humanistiËke i one eminentno Tomislav JONJIΔ: DRU©TVENE I druπtvene — imaju zajedniËku Jedan razgovor i dva Ëlanka Ive Pilara antropoloπku osnovicu, isti o aneksiji Bosne i Hercegovine HUMANISTI»KE temelj: nerado se neupitno prepuπtaju stihiji fltehnoloπkoga« • PRIKAZI kao flposljednje rijeËi«, i ne STUDIJE pristaju na to da se sadræaj pojma jednakopravnosti meu ljudima ostvaruje iskljuËivo kao jedna te ista dezorijentiranost pojedinaca, pritisnutih sve oπtrije korporacijskom reæijom potroπnje. Stoga vjerujemo da nam je potreban Ëasopisni prostor za interdisciplinarno »ASOPIS ZA DRU©TVENE I HUMANISTI»KE STUDIJE tematiziranje flpilarovskih • tema«, temâ identiteta, modernizacije i europeizacije, pilar GODINA XIV. (2019.) s motriπta relevantnih Ime Ëasopisa PILAR BROJ 27(1)-28(2) znanstvenih disciplina. ImajuÊi napisano glagoljskim pismom. PILAR ISSN 1846-3010 u vidu interdisciplinarnost te narav znanstvenoga napora kao opÊeljudskoga, »asopis PILAR ima i svoja redovita meunarodna izdanja,a adekvatno tome sastavljeno je i naπe UredniËko vijeÊe. Prvi broj ISSN 1846-3010 Institut 27-28 izaπao je u studenome 2006. u druπtvenih znanosti prigodi obiljeæavanja petnaeste Institute godine postojanja Instituta of Social Sciences druπtvenih znanosti koji nosi IVO ime Ive Pilara. Pilar »asopis za druπtvene i humanistiËke studije Godiπte XIV. (2019.), broj 27(1)-28(2) pilar PILAR »asopis za druπtvene i humanistiËke studije Godiπte XIV. (2019.), broj 27(1)-28(2) ISSN 1846-3010 Nakladnik: Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar; MaruliÊev trg 19/I., Zagreb; www.pilar.hr Za nakladnika: Æeljko Holjevac Glavna urednica: Ivana Æebec ©ilj Zamjenik glavne urednice: Danijel Vojak UredniËko vijeÊe: Vesna AleksiÊ (Beograd), Heinrich Badura (BeË), Carl Bethke (Leipzig), Sandra CvikiÊ (Vukovar), Vlatka DugaËki (Zagreb), Gabor Egry (Budimpeπta), Renata Glavak TkaliÊ (Zagreb), Stipica GrgiÊ (Zagreb), Caroline Hornstein TomiÊ (Zagreb), Ivan HrstiÊ (Zagreb), Boæidar JanËikoviÊ (Zagreb), Tomislav JonjiÊ (Zagreb), Katica Ivanda JurËeviÊ (Zagreb), Husnija KamberoviÊ (Sarajevo), Stjepan MatkoviÊ (Zagreb), Josip MihaljeviÊ (Zagreb), Ljudmila Mindova (Sofija), Hrvoje PetriÊ (Zagreb), Milica ProkiÊ (San Domenico di Fiesole), Tomasz Pudlocki (Krakov), Andrej Rahten (Ljubljana), Kreπimir Regan (Zagreb), Ivan RogiÊ (Zagreb), Ines SabotiË (Zagreb), Dinko ©okËeviÊ (PeËuh), Draæen ÆiviÊ (Vukovar) Tajnica uredniπtva: Arijana Kolak Boπnjak Lektorica: Mira Pavlica StojËeviÊ GrafiËki urednik: Zlatko Rebernjak Prijelom i priprema za tisak: GrafiËki studio Forma ultima, Zagreb Tisak: ITG, Zagreb, 2020. »asopis izlazi dva puta godiπnje. Cjelovit sadræaj Ëasopisa dostupan je na mreænim stranicama Instituta druπtvenih znanosti Ivo Pilar: www.pilar.hr Cijena ovom primjerku je 25 kn (za inozemstvo: € 5) Godiπnja pretplata: 40 kn (za inozemstvo: € 8) Rukopisi se πalju na: »asopis PILAR, Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar, MaruliÊev trg 19/I., HR-10000 Zagreb E-mail: [email protected] Telefon: (+385 1) 4886-800 Telefaks: (+385 1) 4828-296 Uredniπtvo ne odgovara za navode i glediπta iznesena u pojedinim prilozima. Copyright „ 2020. Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb pilar »ASOPIS ZA PilarDRU©TVENE I HUMANISTI»KE STUDIJE 27-28 Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb, 2020. Dr. Ivo Pilar (Zagreb, 1874.—1933.), po struci pravnik i ekonomist (studirao u BeËu i Parizu). Od poËetka XX. stoljeÊa do 1920. æivi i radi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzla), potom do smrti u Zagrebu. Sudjelovao i u politiËkom æivotu: do jeseni 1918. zalagao se za odræanje viπenacionalne i multikulturne Austro-Ugarske Monarhije, ali pod uvjetom da se — u dræavno-politiËkom i nacionalno-politiËkom smislu — reformira, o Ëemu je napisao nekoliko vaænih programskih spisa. U novostvorenoj juænoslavenskoj dræavi (Kraljevina SHS — Kraljevina Jugoslavija) politiËki je proganjan. Znanstvenik i publicist πirokih interesa (umjetnost, povijest, sociologija, psihologija, demografija, politiËka geografija itd.). Najvaænija djela: studija Secesija (Zagreb 1898., kojom stjeËe fllegitimaciju teoretiËara modernizacije«), struËni rad o recepciji OpÊeg austrijskog graanskog zakonika u Bosni i Hercegovini (Entwicklungsgang der Rezeption des Österreichischen ABG in Bosnien und Herzegowina..., Wien, 1911.), opseæna studija Die südslawische Frage und der Weltkrieg (BeË, 1918., pod pseudonimom L. v. Südland), pionirski rad u hrvatskoj psihologiji (Borba za vrijednost svoga flJa«. Pokus filozofije slavenskog individualizma, Zagreb 1922.), politiËko- -ekonomska studija Immer wieder Serbien. Jugoslawiens Schicksalsstunde (Berlin, 1933., pod pseudonimom Florian Lichtträger). Sadræaj RASPRAVE 9 Stjepan MATKOVIΔ, Zlatko MATIJEVIΔ: PolitiËke uspomene Stjepana Zagorca: u vrtlogu hrvatske politike 75 Mislav GABELICA: flBorbenost« u politici »iste stranke prava (StarËeviÊeve hrvatske stranke prava / Stranke prava) 115 Filip ©KILJAN, Barbara RIMAN: SjeÊanja slovenskih izgnanaca iz Zagreba na prisilno iseljavanje iz Slovenije tijekom Drugog svjetskog rata 139 Marta HAMZIΔ: Promjene naseljenosti otoka Krka GRADIVO 163 Tomislav JONJIΔ: Jedan razgovor i dva Ëlanka Ive Pilara o aneksiji Bosne i Hercegovine PRIKAZI 187 Tomislav JonjiÊ, Ivo Pilar — pisac, politiËar, ideolog (1898.—1918.) (Z. MatijeviÊ) 190 Mislav Gabelica, Pravaπtvo u Poæeπkoj æupaniji (1895.—1914.) (Z. MatijeviÊ) 193 PolitiËke biljeπke Ante TrumbiÊa 1930.—1938., prir. Stjepan MatkoviÊ i Marko TrogrliÊ (S. GrgiÊ) 197 Tomislav JonjiÊ, Antun Gustav Matoπ — Pod starËeviÊevim barjakom (Z. MatijeviÊ) 199 Dinko »utura, Stjepan SarkotiÊ — posljednji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine (Z. MatijeviÊ) 201 Miroslav Tuman, Haπki krivolov — analiza dokaza o ciljevima zajedniËkoga zloËinaËkog pothvata u predmetu IT-04-74 (L. Zadro) 206 100. obljetnica pravaπke saborske interpelacije 1918.—2018. Grozote u Odesi 1916.—1917., prir. Ante »uvalo (S. MatkoviÊ) 211 Jovan M. JovanoviÊ Piæon, Dnevnik (1896—1920), prir. Radoπ LjuπiÊ i Miladin MiloπeviÊ (S. MatkoviÊ) pilar RASPRAVE PolitiËke uspomene Stjepana Zagorca: u vrtlogu hrvatske politike* Stjepan MATKOVIΔ, Zlatko MATIJEVIΔ Hrvatski institut za povijest, Zagreb Izvorni znanstveni rad (primljeno: 21. rujna 2020.) UDK 32Zagorac, S.(092) 32Supilo, F. Autori su pripremili za objavljivanje PolitiËke uspomene Stjepana Zagorca, u kojima se taj istaknuti politiËar te katoliËki i starokatoliËki sveÊenik najviπe osvrnuo na djelovanje Frana Supila. U uvodnome su dijelu analizirali ZagorËevu biografiju i kontekst u kojemu je izgradio svoju politiËku karijeru. Povezali su njegov politiËki put s ulogom Frana Supila, koji je u znatnoj mjeri pridonio promjenama u razvoju hrvatske politike na poËetku 20. stoljeÊa. PolitiËke uspomene sagledali su kao prilog oËuvanju sjeÊanja na Supila u javnoj memoriji meuratne Jugoslavije. KljuËne rijeËi: hrvatska politika, uspomene, novi kurs, RijeËka rezolucija, Hrvatsko-srpska koalicija, pravaπtvo, Srbi, Hrvati, Austro-Ugarska Monarhija Pojedine istaknute osobe nezasluæeno su ostale marginalizirane u hrvatskoj historiografiji. Mnogi od onih koji su gotovo svakodnevno punili stupce no- vina, s vremenskim su odmakom pali u zaborav. Tomu su svakako pridoni- jele i dramatiËne promjene koje su gurnule u zapeÊak dotad javno eksponi- rane pojedince. Meu njima je i Stjepan Zagorac o kojemu se, unatoË boga- toj politiËkoj karijeri, malo moæe saznati iz literature. Bolje reËeno, mnogi ga autori spominju, ali nema zaokruæenije analize koja bi povezala pojedinosti njegova æivota i tako Ëitatelju pribliæila njegov politiËki opus. Stjepan Zagorac, sveÊenik i politiËar, roen je u Karlovcu 12. prosinca 1868. godine, a umro je u Suπaku 1. kolovoza 1936.1 Studij bogoslovije zavr- πio je u Zagrebu. Za rimokatoliËkog je sveÊenika zareen 1892., a iste godi- ne imenovan je kapelanom u Sladojevcima. Kapelansku sluæbu obavljao je i u Daruvaru, Novoj Gradiπki, Pakracu, Sisku i Zagrebu, a æupnikovao je u