Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

### U kolovozu 2002. puta godišnje, a ove je trajalo samo jedan školski otvoren Internet klub u sklopu godine prikupljeno 349 doza sat, ali je ipak omoguæilo KUD-a Branimir. Korisnicima krvi, èime je nadmašen uèenicima da saznaju na raspolaganju nekoliko prošlogodišnji rezultat od 320 ponešto o ovoj temi, a mogli raèunala spojenih na doza. Meðu benkovaèkim su i postati èlanovi Crvenog Internet. davateljima istièu se g. križa. Na kraju predavanja ### U rujnu izlet u Zagreb i Marinko Šuniæ koji je krv dao uèenicima su predstavljene posjet Zagrebaèkom 18 puta i posebno rekorder sve kulturne i sportske velesajmu. g. Tomislav Ceranja koji je to aktivnosti koje postoje u ### U ponedjeljak, 21. uèinio ravno 99 puta, a u Benkovcu, ukljuèujuæi i listopada održana je u znaèajne davatelje uvrstio se Internet klub. benkovaèkom Domu HV još i benkovaèki gradonaèelnik ### Veljaèa 2003. Povijesni jedna uspješna akcija Branko Kutija koji je krv poèetak ugradnje novih prozora. ### U organizaciji županijskog odjela za društvene djelatnosti u Zadru KRONOMETAR je 15. veljaèe 2003. zapoèeo rad novinarskih radionica za Iako se ponekim školskim satima uèenike - novinare školskih listova. Josip Dukiæ i Martin katkad ne vidi kraj, školska Knez sudjelovali u ime godina nekako jako brzo proðe. “GRAFITA”. Mjesto: Gradska knjižnica Zadar. Voditelji za Dok razmišljate o ovom tiskane medije: Nenad paradoksu, proèitajte izbor iz Vertovšek i Jadran Palèok. Za elektronske: Goga Baljak onoga svega što se dogaðalo u i Iris Bajlo. Predstavnik godini koja se bliži kraju. organizatora: Boris Artiæ. ### Na opæinskom Lidranu održanom 21. veljaèe u Srednjoj školi Stanka dobrovoljnog davanja krvi. darovao 10 puta. U sljedeæoj Ožaniæa predstavili smo se s Kao i uvijek otkad je Crveni godini Crveni križ planira u tri novinarska rada koja križ u studenom 1995. akciju svojim akcijama prikupiti 400 možete proèitati u ovom broju organizirao po prvi put, brojni doza krvi. Meðu davateljima i drugim brojem naših novina. su Benkovèani, u dobi od 18 su bili i neki naši maturanti. Svi su izabrani za županijsko do 65 godina, pokazali svoju ### Dana 20. studenog u natjecanje. Za županijsku solidarnost. Akcije se, kako našoj je školi održano smotru su predložene i naše saznajemo, organiziraju 2-3 predavanje na temu ovisnosti web stranice. Usmjerite vaše i zloporabe opojnih droga. miševe na www.inet.hr/ Organizirao ga je Crveni ~sskbran. križ Benkovac. Predavaèi ### Na županijskom su bili dr. Mariæ, prof. D. natjecanju iz engleskog Knez, a sudjelovali su i jezika, održanom 12. ožujka predstavnica udruge žena u Gimnaziji Vladimira Nazora “Maslina”, gða Bešliæ i predstavljao nas je Zoran viša med. sestra u Domu Pejakoviæ i zauzeo vrlo dobro zdravlja Benkovac, gða. 6. mjesto u konkurenciji Èirjak. Predavanje je gimnazija i èetverogodišnjih

3 strukovnih škola.. ### Naša škola je 18. ožujka domaæin opæinskog Tko èeka ... natjecanja srednjih škola u nogometu. Sudjeluju škole iz WINDOWS 2003 DOGAÐANJA Biograda, Obrovca i Graèaca. Uloga favorita bila je ovaj put preteško breme. U BENKOVCU! Slavili su Biograðani. Naši drugi. Bill Gates nema razloga za zabrinutost. Nakon sedam ### 26. ožujka 2003. atletsko godina propuha u benkovaèkoj Srednjoj školi kneza prvenstvo na Višnjiku. Jakov Branimira ugraðeni novi prozori. (Odlièno! Ali vratite Bobanoviæ 1. na 1000 nam zavjese!) metara, Antonio Pintur 1. na Piše: Josip Dukiæ 400 m, štafeta 4x100 m 1. mjesto (Jakov Bobanoviæ, Martin Knez, Danijel Mamiæ, ini se da su nam se u Meðutim, ono po èemu æe se Antonio Pintur), Tomislav posljednje vrijeme prvi dani veljaèe 2003. Rogiæ 2. u bacanju kugle i Ilija poèele dogaðati godine pamtiti u našoj školi Jerkoviæ 4. u skoku uvis. È samo dobre stvari. Ili mi se je ugradnja ganc novih, Ukupno 1. mjesto u županiji. samo èini? Ivica i Janica aluplast prozora s tri prsta Ide se u Dubrovnik u ostavljaju sve iza debelim dvostrukim poluzavršnicu državnog sebe, rukometaši staklima, umjesto prvenstva. su svjetski rasušenih i oguljenih ### 27. ožujka županisjki prvaci. Bravo okvira i popucalih kros na hipodromu u Polaèi. Šola! “Sunèani stakala, najlona i Obje naše ekipe - i ženska i Hvar” neæe se šperploèe kroz koje muška, osvojile prvo mjesto. bezveze prodati, veæ gotovo sedam Jakov Bobanoviæ i a i Komižani su godina u zgradu pojedinaèni prvak. I oni idu u se uspjeli izboriti za èisto ulaze kiša i vjetar, a izlazi Dubrovnik. more, bez farme tuna u uvali toplina. Iako su naše školske ### Vijest godine i svaèijeg djetinjstva, a i novine u svom prvom broju desetljeæa!!! Od iduæe radnici željezare Sisak kritièki pisale o ovom školske godine naša škola najvjerojatnije æe poèeti problemu, ne zanosimo se upisat æe, pored sadašnjih dobivati plaæe, jer se pojavio da je naš glas bilo koga od zanimanja, i PRVI RAZRED “strateški partner”. odgovornih pretjerano OPÆE GIMNAZIJE!!! Škola je dobila rješenje i za školovanje poljoprivrednih tehnièara. ### 28. ožujka županijski Lidrano u Zadru. GRAFITI br. 2 i èlanak Josipa Dukiæa predloženi za državnu smotru. ### Poèetkom travnja naši uèenici sudjelovali u akciji ureðenja grada – èišæenje Grubiæa glavice.

4 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

da se u kafiæu provode i veèeri petkom i subotom, (nekima i nedjeljom), zaista se treba zamisliti, pa èak i zabrinuti nad mladima koji uzalud troše svoje vrijeme na takvim mjestima. Meðutim, isto tako treba se zamisliti i nad èinjenicom da se do sada ništa nije poduzimalo kako bi se riješio taj problem. Ali na sreæu ima onih koji su se zabrinuli malo više od drugih i foto: Josip Predovan Neka èudnovata siva zgrada montirana na naše nove prozore. poduzeli nešto kako bi mladima omoguæili više zabave koja æe uznemirio – bit æe da su ti jednom: Bravo Šola! Pardon ujedno biti i korisna. naši prozori kroz neke - Škola! nedokuèive nam birokratske koridore naprosto nekim èudom došli na red. Kad U Benkovcu pokrenut Multimedijalni tome dodamo da se istovremeno popravlja i centar namijenjen mladima podjednako zapušteni krov, ne možemo doæi sebi od èuda. KORAK NAPRIJED Iako me poslovièni piše: Josipa Buljat izvjestiteljski skepticizam tjera na pesimistièni zakljuèak da æe nakon ove eliki je problem veæine Nedavno je, naime, u rastrošnosti opet nastupiti manjih gradova, pa Benkovcu otvoren sedam gladnih godina, ne tako i Benkovca, Multimedijalni centar. Iza tog želim svima kvariti veselje. V nedostatak animacijskih naziva kriju se, za sada, Dopustimo sebi malo aktivnosti. S tim problemom Internet Klub i informatièka optimizma (ionako je to tek najèešæe se susreæu mladi, radionica, kao dio šireg neobaviješteni pesimizam), koji ne znaju kako, a projekta nazvanog pa se veselimo što skorijem ponekad nemaju ni gdje "Multimedijalni centar popravku vrata, parketa, utrošiti svoje slobodno Benkovac". Ovaj bi rasvjete, sportske dvorane, vrijeme. Oni tada posežu za ambiciozno zamišljeni nabavci novih klupa, stolica, najjednostavnijim moguæim centar, koji djeluje u sklopu grafoskopa, projektora, izborom koji im se nudi - Kulturno-umjetnièkog raèunala, i svega ostalog što odlaskom u kafiæ, a stariji društva "Branimir", trebao nam je potrebno kako se ne poènu prigovarati kako ujedinjavati i poticati kulturno bismo osjeæali mladež stalno "visi" po stvaralaštvo mladih u našem zaboravljenima. I zato još kafiæima. Kada se tome doda gradu kroz nekoliko DOGAÐANJA 5 radionica, kao što su meðuovisnost neosporna, a ljudima. glazbena, dramsko- najznaèajniji dokaz toga Kompjuterska oprema kazališna, novinarsko- zasigurno je Internet. namijenjena je ponajprije literarna, informatièka i Važnost povezivanja onima koji nemaju plesno-folklorna radionica. moguænost posjedovanja

DOGAÐANJA Kulturno-umjetnièko društvo vlastitog raèunala ni pristup "Branimir" i inaèe je glavni Jedan od glavnih informatièkoj tehnologiji (oni pokretaè i organizator ciljeva i zadataka koji ga imaju mogu ga koristiti kulturno umjetnièkog života u projekta je ponuditi i kuæi ali broj takvih je manji, Benkovcu i njegovoj okolici. graðanima Benkovca a nažalost još æe dugo tako Udruga svojim pjelovanjem i okolice, a posebno biti) pa je baš zbog njih nastoji poticati kulturno mladima, prijeko osnovan ovaj centar. stvaralaštvo kod mladih, potreban sadržaj za Informatièko uvesti ih u svijet umjetnosti zadovoljavanje kroz njihov vlastiti angažman njihovih potreba za opismenjavanje i omoguæiti im da rade na osmišljavanjem Internet klub djeluje u afirmaciji našeg grada i slobodnog vremena i ugodnom prostoru u središtu njegove okolice. Jedan od podizanje kvalitete grada, koji je osiguralo glavnih ciljeva i zadataka života, bez obzira na Poglavarstvo grada projekta je ponuditi skuèene materijalne Benkovca. Èitav projekt graðanima Benkovca i uvjete. Multimedijalnog centra vodi okolice, a posebno mladima, g. Mile Mariæ, a u Internet prijeko potreban sadržaj za klubu poslove voditelja zadovoljavanje njihovih obavlja g. Ivica Vulelija, potreba za osmišljavanjem vjerojatno je svima poznata, donedavno uèenik naše slobodnog vremena i a i èitav svijet je okrenut tom škole. Poduku iz osnova podizanje kvalitete života, procesu globalizacije tako da informatike obavljat æe osobe bez obzira na skuèene je postalo neizbježno s informatièkim znanjem materijalne uvjete. prikljuèiti se i uhvatiti korak s (prof. Josip Peran iz Srednje Dio svijeta ostatkom svijeta. Korak je škole). Korisnici informatièke možda malen, ali je korak radionice i Internet kluba U povezivanju male sredine unaprijed, korak ohrabrenja mogu biti svi zainteresirani poput Benkovca i okolnih i poticaj da ga iskoristimo stanovnici grada Benkovca i mjesta sa svijetom vrlo najbolje što možemo kako bi okolice neovisno o dobi, znaèajnu ulogu može imati postajao sve veæi i sigurniji. spolu, nacionalnoj i vjerskoj upravo suvremena U tu svrhu otvoren je i ovaj pripadnosti, a posebno informatièka tehnologija. Internet klub i radionica. Njen uèenici osnovne i srednje Danas je sve veæa je prvenstveni cilj škole. planetarna povezanost i informatièko opismenjavanje Nakon Internet kluba, i stjecanje novih preostaje nam vidjeti da li æe znanja potrebnih za i ostale radionice oživjeti. komuniciranje sa Nama mladima pruža se svijetom koristeæi moguænost da uèinimo nešto modernu tehnologiju, za svoju buduænost, stoga te stjecanje znanja i nemojmo je odbaciti nego je vještina koje u iskoristimo i izvucimo današnjem maksimum iz onoga što nam modernom svijetu se pruža. U relizaciji ideje predstavljaju osnove potpomogao je mali broj ljudi komunikacije meðu žrtvujuæi se kako bi nama foto: Ivica Vulelija 6 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003. mladima pomogli u pronalaženju i izgradnji Uèenici Srednje škole kneza Branimira vlastitog identiteta. Ljubitelji iz Benkovca u akciji ureðenja okoliša glazbe mogli bi, ako to žele, nauèiti svirati gitaru, klavir ili neki drugi instrument, a ako Glavica Grubiæa nekog više zanima pjevanje moæi æe se okušati i u tome. èenici i nastavnici Oni pak koji bi se željeli U Srednje škole kneza okušati na "daskama koje Branimira iz Benkovca život znaèe" mogli bi pronaæi pridružili su poèetkom travnja nešto za sebe. Novinarsko- akciji ureðenja benkovaèkog literarna sekcija bi izdavala predjela Grubiæa glavica, èasopis o životu u na koja se, u organizaciji podruèju grada Benkovca, a gradske uprave, održava od ureðivali bi ga mladi, stoga poèetka ožujka do kraja mladi, samo hrabro naprijed! travnja. Grubiæa glavica je, inaèe, jedan blagi, borovima obrastao brijeg na južnom ulazu u Benkovac i

Od jeseni opæa gimnazija u Benkovcu

nekadašnje omiljeno izletište GE JEDAN i šetalište. Moglo bi se reæi da je Benkovèanima Grubiæa rajem ožujka u prvi razred srednje škole, glavica ono što je Spliæanima, Srednju školu kneza imati raznovrsniji izbor primjerice, brdo Marjan. K Dobra je vijest da je u Branimira iz Benkovca srednjoškolskog Benkovcu oživjela inicijativa stigla je iz Ministarstva obrazovanja. U Benkovcu za uljepšavanjem grada, ali i prosvjete i športa dugo je, inaèe, gimnazija poèela volja njegovih graðana da toj oèekivana dobra vijest. djelovati 1962. godine, akciji pridonesu. Odobren je, naime, kao podruèni odjel zahtjev škole da se u zadarske gimnazije, Benkovcu ponovo pedagoškog smjera. pokrene opæa gimnazija. Ovome valja dodati da je U istom je paketu došlo i u tijeku ostvarivanje rješenje za izvoðenje suradnje s TCG - Metal programa obrazovanja Castom, najdinamiènijim poljoprivrednih tehnièara. industrijskim pogonom u Ova æe vijest sasvim Benkovcu, o školovanju sigurno obradovati mnoge preciznih mehanièara i osmoškolce i njihove alatnièara, koji bi tijekom roditelje s podruèja obrazovanja u toj firmi Benkovca, Polaèe, Lišana mogli obavljati struènu i Stankovaca, koji æe veæ praksu, a kasnije se i

za par mjeseci, pri upisu u zaposliti. DOGAÐANJA 7 Istraživanje u vlastitom dvorištu TVORNICA ŠKOLI! U krugu naše škole postoji jedna zgrada. Vidimo je s prozora uèionice. Oko nje je razbacan nekakav otpad. Ne znamo što je unutra. Nekad su u nju ulazili ljudi. Sad ih više ne viðamo. Što je to? Istražila: Josipa Buljat

eæ otprilike osam godina Juroš, Vuèenici i profesori, ali i ravnateljice graðani Benkovca, naše škole, i promatraju pod školskim zamolili je da prozorima propadanje nam objasni, objekta koji nema gotovo ako može, o èemu se tu radi. nikakvu funkciju. Buduæi da, kako se èini, taj objekt stoji Pogled zatvoren, nameæe se iz škole pomisao da bi mu trebalo Znamo da je naæi neku namjenu, a s objekt o obzirom da je smješten tik do kojem je rijeè školske zgrade, nameæe se bio u Okovi? Talgo? Ivadi?XYZ? COUO? pomisao da bi ta namjena vlasništvu trebala biti obrazovna. škole. Možete li nam, za Da bismo doznali što se uistinu osamostaljenja. dogaðalo, što se dogaða i što poèetak, reæi kakvu je Što se nakon toga æe se tek dogaðati s tim ulogu on prije imao? dogodilo s pogonom? objektom, uputili smo se na više Škola je, kao Centar za opæe i Nakon Domovinskog rata, usmjereno obrazovanje buduæi da se sada radilo o (COUO) bila samostalnom gospodarskom investitor ovog subjektu, pogon je morao u prostora, koji je steèaj. Otad je bilo više trebao biti pokušaja kupovine. Pogon bi i pogon za lijev dalje trebao biti lijev aluminija, tzv. malih okova meðutim, došlo je do prekida u kojem su takve proizvodnje. Osoba koja tadašnji uèenici je sada upravitelj, a bila je i “metalci”, kako steèajni upravitelj, je g. Momir su ih tada zvali, Ražnjeviæ. trebali obavljati Kakav je trenutni odnos praksu. Pogon škole prema tom objektu, je 1984. poèeo funkcionirati odnosno, da li škola išta poduzima kako bi se on mjesta i pokušali rasvijetliti ovaj kao proizvodna vratio u njeno vlasništvo? misterij. Za poèetak nismo radna jedinica škole. Tako je Mi, kao škola, trenutno smo u trebali otiæi predaleko - pokucali funkcionirao sve do 1989. kad

sudskom postupku da bismo taj foto: Josip Predovan smo na vrata prof. Jasminke je došlo do njegovog 8 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

Planovi U planu nam je U planu nam je pretvoriti ga u pretvoriti ga u višenamjensku višenamjensku dvoranu, u koj æe moæi biti i dvoranu, u koj æe sportsko- moæi biti i rekreativnih sadržaja i sportsko- kulturnih rekreativnih dogaðanja. S obzirom na sadržaja i Ravnateljijca pokušava Josipi rasvijetliti mala novèana kulturnih situaciju s Talgom, tj. Okovima, tj. Ivadijem, tj. sredstva Štogod. dogaðanja. kojima škola raspolaže, kako zamišljate obnovu i Postoje li još koji razlozi objekt uklonili sa školskog zbog kojih želite maknuti zemljišta. Dokad æe to trajati, preureðenje ovog ovaj pogon iz blizine zaista ne znamo, ali nastojat prostora, koji naoèigled æemo uèiniti što možemo da se svima propada. Kada škole? postupak ubrza, jer želimo taj oèekujete da bi ti radovi Jedan važan element, razlog zbog kojeg želimo da se taj prostor iskorostiti za potrebe poèeli i koliko bi trajali? pogon ukloni je zdravlje uèenika škole, s obzirom da se on Objekat je izgraðen 1982. U i djelatnika škole. Što god se u nalazi, takoreæi, u sklopu same njegovu se obnovu nije ulagalo, njemu proizvodilo - bilo da se školske zgrade. pa je iznutra dosta devastiran i lijeva aluminij ili obraðuje Ako ishod sudskog ruševan. Brzina obnove ovisi, u postupka bude povoljan, prvom redu, o tome koliko dugo što namjeravate s æe trajati sudski postupak koji Za mišljenje o ovom prostorom? Koji su se vodi. Situacija objekta problemu obratili smo se planovi? trebala bi se uvesti u plan razvitka škole, ali, ponavljam, i Uredu za prostorno ništa ne možemo dok se ne planiranje u lokalnoj završi sudski proces. Ukoliko upravi, gdje smo od g-ðe rješenje bude za nas povoljno, Marije Bešliæ dobili vjerojatno æemo tražiti pomoæ sljedeæu izjavu: županijskih vlasti. - Unutarstambenih zona Kako zamišljate njegovu grada dozvoljeno je buduæu namjenu? obavljanje samo one Cilj nam je stvoriti jedan prostor industrijske djelatnosti za uèenike, u kojem bi oni mogli koja ne zagaðuje zrak i provoditi svoje vrijeme baveæi okoliš. Za takve je se raznim aktivnostima. Mogli djelatnosti u planu bi, na primjer, imati predviðena posebna kompjutorsku radionicu i zona. Stoga æe Grad, u igraonicu. Vjerujemo da æe i skladu sa svojim grad rasti, a samim tim i broj ovlastima, poduzeti sve uèenika, stoga treba osigurati da se pogon o kojem je proširenje prostora za njihov rijeè što prije ukloni iz boravak, kao i veæi broj kruga škole. programa za te uèenike, kako bi aktivno sudjelovali i na taj G. Ražnjeviæa nismo, naèin otkrivali svoje nažalost, uspjeli sposobnosti. kontaktirati.

9 Proces povezivanja svijeta u jednu golemu cjelinu nazivamo globalizacijom. A što se zapravo krije iza ove kratke definicije? Sama globalizacija je nezaustavljiva, ona je normalna pojava nastala kao posljedica tehnièko- tehnološkog razvoja. Ali, kako se globalizacija provodi Htjeli mi to ili i ima li koristi od tih velikih promjena, to je veæ drugo ne, svijet je pitanje. Koliko god se mnogi svuda oko nas. kunu u dobrobiti globalizacije, svijetom se Od liburnske istovremeno brzo šire Asserije do antiglobalistièke ideje i pokreti. benkovaèkog Kako kome sajma, ovo je Nekima je globalizacija mjesto dio tog moguænost surfanja internetom, gledanje svijeta. satelitske TV, drugima ono što èine MMF i Svjetska banka, nekima neugodna dominacija amerièke ideje, piše: Josip Dukiæ GLOBALIZACIJA 10 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003. proizvoda i kulture, a za druge pak pobjeda ideje slobodnog tržišta i demokracije. No, èinjenica je da je globalizacija donijela najveæu korist malobrojnim sretnicima. 20% najbogatijih troši 86% svjetskog bogatstva, a jaz izmeðu bogatih i siromašnih sve je

20% najbogatijih troši 86% svjetskog bogatstva, a jaz izmeðu bogatih i siromašnih sve je dublji i dublji. dublji i dublji. Èemu NATO, èemu Vijeæe sigurnosti, ih po visokim cijenama, a èemu WTO, kada npr. jedna Istina malo boli - WTO služi domaæem farmeru one dozru zemlja odluèi napasti drugu jedino interesima tek u srpnju kad su cijene unatoè protivljenju Vijeæa meðunarodnih korporacija, niske, pa ih može lijepo uništava ljudska prava, zaorati u njivu i potražiti neki uništava okoliš, koèi lokalni drugi naèin da prehrani razvoj, siromašne èini još obitelj. siromašnijima, i da ne Svijet je globalno selo. nabrajam dalje. Recimo da u njemu živi 100 Veliki i mali stanovnika. Onda je polovica Globalizacija je O.K. Kad svjetskih posjeda u rukama zaštitimo domaæeg èovjeka, 6 seljana (koji su a ne, kao što je sluèaj, kad Amerikanci). 70 stanovnika malo jaèi uvoznici uvezu je nepismeno, 50 gladuje, a lubenice u travnju i prodaju 80 ih živi u uvjetima sigurnosti, èija je èlanica, i nitko joj ništa ne može jer je moæ u njenim rukama. A gdje smo mi mali Hrvati u Globalizacija svemu tome? Mi se, jadni, moramo pokoriti, ili biti slobode, a ne pokoreni. Totalno smo ovisni. Što nam donosi ulazak u WTO? Na papiru to zvuèi globalizacija moæi jako lijepo - nema carina, povoljnije cijene za plasman multinacionalnih svojih porizvoda na svjetsko tržište, veæa strana ulaganja kompanija. itd. Ali!

11 nedostojnim ljudskog biæa. U tom selu živi 30 bijelaca, a Anketa samo jedan je završio fakultet. A što je to vama? Globalni Benkovac Što su, po vama, pozitivne, a a naravno i ekonomske Globalizacija je, neminovno, što negativne strane prevlasti. Ekonomske su globalizacije? Ovo smo posebno pokazane zadnjih zahvatila i naš Benkovac. pitanje postavili nekim dana u svijetu a posebice rat u Neki dan idem ulicom i vidim profesorima i uèenicima u Iraku. A što se tièe globalizacije, baku, nosi “najkice” i govori školi. Uèenici su pobjegli ono što mene zanima to je u mobitel. Tko je to mogao glavom bez obzira, a evo što ekološka globalizacija odnosno zamisliti prije samo pet su odgovorili neki profesori. ekološki utjecaj. godina? Na tradicionalnom benkovaèkom sajmu ne Profesor Niko Posavac, naš Treæi, a ujedno i zadnji prodaje se više samo stoka i profesor zemljopisa: odgovor dobili smo od rukotvorine, veæ i proizvodi - Pozitivne strane globalizacije profesora Albina živkoviæa. sa svjetskog, odnosno vide se u svemu što nas - O globalizaciji možemo reæi da okružuje, u smislu bolje ona utjeèe pozitivno, ali i globalnog, tržišta: Coca-Cola povezanosti ljudi. Negativne negativno na gospodarska i hamburgeri pored domaæeg strane kretanja. Prema tome, pozitivno vina i janjetine s ražnja. Duh globalizacije u gospodarskim kretanjima je to užurbanosti poèeo se nažalost što dolazi do migracija osjeæati èak i ovdje, gubi se danas stanovništva prema odreðenim èar malog mjesta, vrtiæi rade vidimo u podruèjima, to jest državama sve više jer je sve više majki Iraku. Druga koje potièe proizvodnju. poslovnih žena, pa imaju stvar, mislim Negativno u globalizaciji je to što manje vremena za djecu. da pojedini dolazi do uništavanja prostori nacionalnih ekonomija, jer se Sve više meðunarodnih zaslužuju gospodarstvo usitnjava. Razlog ulagaèa otvara poslovnice u zasebnost a proces tome je cijena nadnice za Benkovcu, i sve više globalizacije ih u tome spreèava. gospodarstvo nacionalne koristimo njihove proizvode. trgovine. Pozitivno je to što To se, vidim, mnogima sviða, Druga sugovornica bila nam odreðene države mogu ojaèati jer u 50 godina zatvorenosti je profesoriva Dušanka Knez. zbog komparativnih prednosti, ljudi su se zaželjeli malo Evo što ona kaže: to jest zapada. No, sad æe nas taj - Globalizacija ima svojih usluga koje zapad progutati i Benkovac pozitivnih i negativnih mogu dati, ili elemenata. Pozitivni efekti pružiti neæe više biti gradiæ sa globalizacije prije svega se odreðenom svojim obièajima i odražavaju na ekonomiju, sloju ljudi posebnostima, veæ samo još trgovinu, koji je, jedan glupi mali grad koji ima gospodarski naprimjer, McDonald’s. razvoj, posjeæuje. zajednièko Globalizacija globalno se organiziranje negativno može odraziti i na jednog i primanja ili plaæe ljudi. Znaèi na drugog. A gospodarstva koja su što se tièe siromašna. Tehnologijom dolazi negativnih do pojave relativnog siromaštva mislim da je ukupnog stanovništva tu najveæa negativna posljedica nacionalnog gospodarstva. Eto, globalizacije politièke prevlasti, to bi bilo to. foto: Josip Predovan 12 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

ajvažniji povijesni spomenik iz rimskog Arheološka istraživanja Ndoba na podruèju župe Perušiæ, a i Zadarske županije su ostatci grada GRAD NA KRAJU Asserie. I sami nismo svjesni kako veliko i važno arheološko nalazište imamo SELA tu, u našoj neposrednoj Istraživanja arheologa na blizini. Nitko u našoj školi nije udaljen preko 15 km od tog podruèju antièkog grada Asserije, nalazišta, a kladim se da je u blizini Podgraða, pokazuju da je sigurno manje od 1/4 uèenika vidjelo i posjetilo to mjesto. ovo podruèje bilo globalizirano Nedavno smo posjetili još u vrijeme kad zemlja nije bila izložbu predmeta iz Asserie u Arheološkom muzeju globus, nego ravna ploèa. Zadar i odluèili organizirati piše: Josip Dukiæ grupni posjet ali o tome drugom prilikom. To me ujedno i ponukalo, ako veæ astanak Asserije seže stradala kao i mnogi drugi niste vidjeli Asseriu da vam Nèak u željezno doba. gradovi za vrijeme seobe je predoèim ovim kratkim Asserija je bilo važno naselje naroda. Prvo Huni u 4. st., pa tekstom. i središte jedne od liburnskih Zapadni Goti koji su u Rijeè “asseria” potjeèe od opæina. Grad je bio dug 450 i jednom naletu 401. g. ilirske rijeèi “asser”, što širok 150m. To je bilo središte Opustošili velik dio Asserijata Dalmacije. U vrijeme Istoènih (Aseriæana), Gota kao da je vladala a nalazio se manija za uništavanjem na cesti koja rimskih spomenika - je spajala uništavali su ih i Goti i domaæi najznaèajniji “Rimljani”. grad toga Poèetak djela Liburnije Jader s istraživanja vojnimi Prvo struèno i znanstveno logorom u istraživanje ostataka Asserije Burnumu poèelo je 1887. g. uz potporu (Ivoševci). Centralne beèke komisije za Teritorij ispitivanje i oèuvanje oznaèuje èvrstu gredu što je Asserije sezao je na sjever spomenika. Istraživanje je visjela na liburnskim do mjesta Bruške, i na istok vodio konzervator Mijo brodovima. Obadvije strane do Dobropoljaca. Granice su Glaviniæ. Najvažniji antièki grede bile su okovane. S tom morale biti utvrðene radi spomenik što je u gredom Liburni bi vještim sukoba u vezi ispaše stoke. arheološkim istraživanjima udarcima razbijali rebra Iz vremena vladara Tiberija, otkriven na Asseriji, jest neprijateljskih brodova. Nerona i Vespazijana slavoluk podignut u èast cara Asser je u pomorskom saèuvani su meðašni natpisi Trajana. Glavni ulaz u grad ratovanju isto što i ovan u koji govore o tim nalazio se sa zapadne strane kopnenom. razgranièenjima. Asseria je po sredini bedema. Vrata su

13 najvjerojatnije dignuta iz preko Burnuma i Asserije Izložba sljedeæeg razloga: Car pošao prema Daciji. Usputno Trajan je vodio rat u Daciji je u Dalmaciji pokupio još ASSERIA - 101. i 102. godine uspješno, vojske, pa je Trajanov PETA GODINA ali se kasnije uvjerio da boravak u Asseriji bio upravo razlog podizanja tog ISTRAžIVANJA slavoluka. Slavoluk je U zadarskom Nitko u našoj postavljen 113. iz èega Arheološkom muzeju školi nije udaljen proizlazi da je gradnja trajala postavljena je koncem nekih 8 godina. Asseria je prošle godine izložba o preko 15 km od dugo bila meta tragaèa zlata. novim otkriæima na ovom tog nalazišta, a Generalni providur svjetski poznatom Gardenigo je 1777. pokupio lokalitetu. Istraživanje, kladim se da je više od 3000. zlatnika, srebra sigurno manje i bronce iz rimskog i grèkog od 1/4 uèenika doba. Veæina predmeta izvaðenih iz Asserije se vidjelo i mogla vidjeti na izložbi u posjetilo to Arheološkom muzeju u mjesto. Zadru. Gradski život Gradovi u Rimskom carstvu zapoèeto 1998. godine uz graðeni su po uzoru na Rim, Dacija neæe biti pokorna financijsku podršku tj. svaki je grad morao imati Rimu i da se sprema na rat. Ministarstva kulture i centar (trg), gdje su se Stoga se odluèio na Grada Benkovca, a pod nalazili opæina, hram, osvajaèki rat da bi uèvrstio struènim vodstvom dr. Ive kupalište i šetalište. Centar granicu na Dunavu. Za taj rat Fadiæa, donijelo je na se još zove i forum. Širina i mu je trebalo dosta vojne površinu neke uistinu dužina trga Asserije su 28m, snage pa je krenuo iz Rima važne nalaze, poput a sad se na tom mjestu do Ancone i Salone (Solin), dijelova bedema, nalaze groblje i crkva Sv. liburnskih grobova, gabarita antièkog hrama, gradska vrata nadsvoðena lukom i mnoštvo liburnskih cipusa i fragmenata graditeljstva.

Duha. Svako gradsko foto: Josip Predovan naselje, pa tako i Asseria moralo je biti opskrbljeno vodom. Za Asseriu su otkriveni tragovi vodovoda, saèuvani u osnovnom obliku. Voda je tekla iz Lisièiæa od zaseoka žiliæi s izvora zvanog Èernaja (Èatrnja). Vodovod je ulazio Ostaci moænih zidova. u grad akveduktom

14 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

blokovi za na to predviðena terene. Na izradu su podruèju Liburnije potvrðeno ogromni. je oko 80 cipusa, od èega ih Zidano je je èak 28 iz Asserije. sistemom adnja iskapanja su bunja. Neki Zvršena od 1998. do od tih komada 2002. pod vodstvom dr. Ive su dužine 4m Fadiæa. Došlo se do nekih i debljine 2m, novih otkriæa i saznanja. a zidovi su Ustanovljeni su ulomci oblagani i monumentalnih žrtvenika, iznutra i gradske arhkteture, te èetiri izvana, što groba s predmetim liburnske podignutim preko drage èini debljinu zida oko 3,50m. sjeverozapadne strane Samo zamislite tako debele grada. Èini se da kolièina zidove. vode nije bila dovoljna, jer su Iskapanja su omoguæila graðene cisterne za kišnicu. otkriæa netaknutih grobova Jedna takva je otkrivena koji su prava vrata u prošlost jer sadrže hrpu predmeta iz tog doba koji su pokapani Neki od kamenih zajedno s pokojnicima, što je blokova dugi su 4 metra, sreæa jer su Rimljani svoje a široki 2. mrtve spaljivali, za razliku od Liburna koji su ih pokapali u prilikom iskapanja Beèkog zgrèenom položaju. arheološkog zavoda. Posebno su zanimljivi i Asseria je okružena visokim nadgrobni spomenici bedemima sa svih strana, “cipusi”, koji su postavljani uz visina se kreæe od 4-10 cestu, a siromašniji graðani kulture: fibule, naušnice, metara visine. Kameni su svoje cipuse ostavljali za pincete itd. Sad se smatra da postoje još jedna vrata u grad i to na jugozapadnoj strani ali se smatra da je taj dio ozbiljnije ošteæen. U vezi s daljnjim istraživanjima ostaje nada da su oèuvani unutarnji dijelovi Asserije, forum, zgrade , što bi znaèilo jedno izvanredno otkriæe. Nadam se sam vam probudio bar malo znatiželje da doðete i vidite Asseriju. Osim što se sigurno neæete razoèarati impresivnim izgledom tog mjesta, moæi æete i uživati u pogledu koji foto: Josip Predovan puca na Ravne kotare u Pogled na obnovljenu cerkvu Sv. Duha, koja se nalazi na uzvisini podnožju i na more u daljini. okružena bedemima antièkog grada.

15 Razgovor s Paulom Collinsonom, voditeljem programa razminiranja MI NE žELIMO MINE Humanitarna udruga Norwegian People’s Aid iz Norveške djeluje u Hrvatskoj od 2001. Jedna od njenih važnih aktivnosti je razminiranje. razgovarao: Josip Dukiæ

U Benkovcu od završetka Uloženo je mnogo novaca u rata djeluju mnoge Smisao rada ljude, opremu i organizaciju. humanitarne organizacije U poèetku nije bilo lako. Mi koje pomažu da što prije naše smo jedina nevladina i zaboravimo na posljedice organizacije neprofitna organizacija za razminiranje u Hrvatskoj, svi rata. Jeedna od takvih je i sastoji se u su drugi u tome zbog novca, Norwegian People’s Aid pa smo po tom pitanju unikat. (NPA). Razgovarali smo s tome da G. Da li djelujete samo na voditeljem programa omoguæimo zadarskom podruèju? razminiranja g. Paulom obiènim ljudima Uglavnom, jer smo tu Collinsonom. najpotrebniji, posebice u Grafiti: Kako je došlo do da se vrate u Škabrnji koju želimo u toga da NPA poène svoja mjesta i u potpunosti oèistiti. No, djelovati u Hrvatskoj? radimo i na šibenskom Program je krenuo 2001. njima zapoènu podruèju, posebno u mjestu Ukljuèene su bile i druge živjeti normalno. Èista Mala, a pokrivamo i države u regiji, ali je Hrvatska novigradsko podruèje. Preko prva izabrana, jer je tu ljeta se selimo u istoènu pomoæ bila najpotrebnija. Slavoniju zbog turista. G. Tu ste od 2001. Koliko još planirate ostati? Program je prvotno zamišljen na 3 godine, do 2004. Ovo nam je druga godina djelovanja.Kako stvari trenutno stoje, i ako foto: Josip Predovan politièka klima bude povoljna, tj. ako norveško veleposlanstvo podrži program, što je dosad zdušno èinilo, produžit æemo program na pet godina. G. Koja je vaša osobna uloga u Paul Collinson u svom uredu u Benkovcu. svemu tome?

16 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

Ja zapravo nadgledam nacionalnost. Radio sam na program, ja sam voditelj poslovima razminiranja i u porgrama. Pišem sva Bosni, na Kosovu i drugdje. izvješæa, prijedloge, zadužen Bio sam tu i za vrijeme rata, sam za financije i odgovaram zapravo više u Bosni, ali sam nadležnima za uèinjeno. prolazio kroz Split 1993. Smisao rada naše G. Kako vam se sviða organizacije sastoji se u Hrvatska? tome da omoguæimo obiènim Hrvatska je uistinu ljudima da se vrate u svoja prekrasna zemlja, a to ne mjesta i u njima zapoènu govorim samo iz pristojnosti. živjeti normalno, da mogu na Ovdje se osjeæam zaista svojim poljima posijati izvrsno. Mnoga mjesta u nam je potrebno 11 mjeseci pšenicu i kukuruz bez straha kojima sam boravio ratom su da sredimo svu potrebnu od mina i drugih eksplozivnih razorena i opustjela. Na dokumentaciju. sredstava, kojima su ta polja Kosovu, sjeæam se, znali Zaposleni i sada zagaðena. smo imati struju po 2 sata Financiranje i oprema G. Koliko imate problemi U radu se ne zaposlenih? G. Tko financira vašu susreæemo s Naša udruga zapošljava 42 udrugu? djelatnika i djelatnice, za koje Uglavnom norveška vlada, a preprekama, ali plaæamo porez i zdravstveno dio dobivamo od Kanade, je bilo potrebno osiguranje. Isplaæujemo uglavnom za održavanje i dosta visoke plaæe, ljudi su kupnju opreme. Sve njih mnogo nam zapravo najskuplji treba redovito izvještavati o papirologije da resurs. Imamo pse dresirane rezultatima rada, što zna biti za pronalaženje mina, raznu prilièno naporno, ali je užitak bi naša specijalnu opremu i dva vidjeti èovjeka kako obraðuje djelatnost stroja za razminiranje. neko polje, ulazak u koje je G. Dosta radite i na donedavno predstavljao zapoèela. odnosima s javnošæu? smrtnu opasnost. Da. Dosta radimo na G. Vi ste, zapravo, jedini edukaciji stanovništva o stranac ovdje? dnevno, a vode nije bilo po minama i pokazujemo gdje Toèno. Udruga nastoji u nekoliko dana. U usporedbi smo, što i kako oèistili. svojim programima zaposliti s tim Hrvatska je krasna Nedavno smo u Novigradu što više domaæe radne zemlja. imali jedan projekt s djecom, snage. G. Da, znam kako vam je koji smo realizirali u suradnji G. Jeste li radili i u drugim bilo, jer smo i mi, nažalost, s Hrvatskom televizijom. zemljama? proživljavali sliène stvari. Zapravo smo s HTV-om Da, naravno. Dugo sam Da li ste se u realizaciji potpisali ugovor da doðu i radio u britanskoj vojsci kao svega ovoga susretali s snime ono što radimo. struènjak za eksplozivna kakvim preprekama? Edukacija djece jako nam je sredstva. Ne bih baš rekao važna, jer su oni najèešæe G. Vi ste Britanac, a radite preprekama, ali bilo je žrtve. u norveškoj udruzi. mnogo papirologije. Tražili su G. Zahvaljujemo vam na Da, to nema veze. Bila je od nas financijske dozvole, razgovoru i želimo mnogo potrebna struènost i znanje, što mi nije jasno, jer smo mi uspjeha u radu. dakle kvalifikacija, a ne neprofitna organizacija. Bilo Hvala vama.

17 znaèi "žena za ženski razgovor ženu". Odluèili su se za Benkovac jer se Svaka stopa nalazi na podruèju zahvaæenim jedna nada ratom. Osim norveške udruge koja se bavi Voditelji teèajeva su razminiranjem i obnovom, u Benkovcu zaposlenici ili djeluje i švedska udruga “KVINNA TILL volonteri? Voditelji teèajeva KVINNA” (“žena za ženu”. ) Benkovaèki su osobe s ogranak zove se “Stope nade”. diplomom odnosno profesori su. U razgovarale: Jelena Ivandiæ i Ivana Nimac centru rade po ugovoru i plaæeni su po satnici. ostoje mnoge udruge za Dolaze žene svih Voditelji teèajeva su: Slavka Ppomoæ ženama. Mi smo nacionalnosti da se Ceranja - teèaj krojenja i bili vrijedni pa smo posjetili meðusobno druže i da se ti šivanja, Zdenko Kvartuè - jednu takvu koja u Benkovcu odnosi poboljšaju, ukoliko je teèaj informatike, Višnja djeluje veæ dobre èetiri to moguæe. žuljaniæ - teèaj engleskog godine. Lucijana Lackoviæ, Kad su u pitanju donacije, jezika, Ljubica Predovan- centralni organizator i imate li jednog ili više teèaj talijanskog, koji se Marijana Plavušin voditeljica trenutno ne održava grupe za psihosocijalnu zbog nedostatka podršku odvojile su par financijskih sredstava i minuta za razgovor za naš Marijana Plavšin - školski list. grupa za psihosocijalnu Teški poèeci podršku. Kada i s kojim ciljem je Teèajevi osnovana udruga "STOPE Koliko se teèajeva NADE"? redovito održava? Udruga je osnovana u Teèaj krojenja i šivanja, osmom mjesecu 1999. teèaj kompjutera, teèaj godine i djeluje veæ pune tri engleskog i talijanskog godine. "Stope nade" jezika te grupa podrške. osnovane su s ciljem Teèajevi se održavaju u osvješæivanja žena, jutro i popodne, ovisno podizanje samopouzdanja i Lucijana Lackoviæ, voditeljica udruge o dogovoru s samopoštovanja, davanja “Stope nade”. voditeljima i ženama. podrške ženama sa jednom Koliko polaznica zajednièkom vizijom polazi teèajeve koje pruža donatora? ojaèavanja žena. Centar je i centar? foto: Jelena Ivandiæ Imamo samo jednog osmišljen u svrhu Teèaj krojenja i šivanja donatora i to je švedska uspostavljanja boljih polaze dvije grupe po sedam udruga èije ime u prijevodu kontakata nakon rata. do deset žena. Teèaj 18 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

polaze isto tako u prosjeku sedam do deset žena. Imate li u planu otvaranje novih teèajeva? Naravno da imamo. Tim više što trenutno djelujem kao udruga "Stope nade" iz Splita, a Polaznice teèaja krojenja i šivanja bile su ove godine malo sramežljive. (foto: J. Ivandiæ) registrirati æemo se kompjutera održava se dva kao udruga sa puta tjedno u dvije grupe po sjedištem u Benkovcu. Tako šest žena. Teèaj engleskog da imamo u planu neke nove ima prvi i drugi stupanj koje aktivnosti i teèajeve.

Stranci u Benkovcu

PAX CHRISTI meðunarodni katolièku mirovni pokret. Prikaz stranih humanitaraca, koji ### Da li radite s djecom? djeluju u Benkovcu, Naravno. Otvorili smo djeèju igraonicu “Tintiliniæ” ovdje u završavamao, zasad, razgovorom Benkovcu, i od listopada s Brigitte Lodemann, djelatnicom radimo s djecom u grupama. Imamo 5 grupa s malima od humanitarne udruge “Pax 3-6 godina i dvije grupe Christi”. Svojim izvrsnim znanjem osnovaca od 2. do 5. razreda. njemaèkog pomogla nam je ### Nedavno ste otvorili i Dijana Ravlija, bivša uèenica naše Internet cafe, zar ne? Da, tamo možete surfati škole i, takoðer, djelatnica Internetom po cijeni od 10 udruge. kuna na sat, a organiziramo razgovarao: Josip Dukiæ i teèajeve korištenja raèunala. Jedna grupa radi i na ureðenju našeg glasila - psihoterapeuta i socijalnog “BenkoLista”. ### Koliko dugo veæ pedagoga. ### Èime se još bavite? djelujete u Benkovcu? ### Èime se zapravo bavi Dosta radimo na poboljšanju Pa, negdje oko 3-4 godine, “Pax Christi”? odnosa meðu razlièitim a ja osobno oko godinu dana. “Pax Christi” je etnnièkim skupinama na ### Koji je vaš posao u meðunarodna organizacija podruèju Benkovca i okolice, udruzi? za mir i pravdu u svijetu, ili, što ne ide baš uvijek po Ja obavljam funkciju kako joj samo ime govori, planu, jer ljudi misle da mi

19 samo dijelimo humanitarnu (materijalnu) pomoæ. ### Gdje još djelujete, osim u Benkovcu? U Hrvatskoj zapravo djelujemo jedino u Benkovcu. Sve je zapoèelo djelovanjem jednog našeg volontera iz Luksemburga. On je radio ovdje, pa smo tako i nastavili s radom ovdje. Dobili smo Predovan Josip foto: prostor od Grada, a u planu imamo izgradnju jednog veæeg, opremljenog igrališta za djecu. ### Kako ste zadovoljni suradnjom s poglavarstvom Brigitte Lodemann, mirovnjakinja i struènjak za miroljubivo rješavanje konflikta. grada Benkovca? Pa, uglavnom smo zadovoljni, iako su za svaku mi se sviðaju nacionalni dozvolu potrebne duge i Dosta radimo na parkovi. Ljudi su super, naporne procedure, a i poboljšanju jedino je jezik jako težak. zamjeramo im što, unatoè odnosa meðu ### Hvala na razgovoru. pozivu, nitko iz poglavarstva I drugi put. nije došao na otvorenje razlièitim igraonice “Tintiliniæ”. ### Da li vam nedostaje etnièkim Njemaèka i koliko èesto skupinama na odlazite kuæi? podruèju Ja sam roðena u Njemaèkoj, ali živim u Danskoj i imam Benkovca i dansko državljanstvo. Veæinu okolice, što ne života provela sam u inozemstvu, tako da ne patim ide baš uvijek od prevelike nostalgije. po planu, jer Navikla sam biti daleko od kuæe. ljudi misle da mi ### Kako vam se sviða u samo dijelimo Hrvatskoj? humanitarnu Hrvatska je super, prošla sam èitavu hrvatsku obalu, (materijalnu) od Istre do Dubrovnika i pomoæ. strašno mi se sviða. Osobito Dijana sprecht sehr gut Deutsch.

20 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

pobjeæi iz asfaltne splitske Razgovor na daljinu džungle. Veslanje OLIMPIJCI Veslanje ima jaku tradiciju u Splitu, ali ipak, u današnje vrijeme super- BENKOVAÈKIH profesionalizma veæina se odluèuje za neki profitabilniji sport. Vi ste, KORIJENA osim toga, obojica visoko obrazovani. Što nam Nikša i Siniša Skelin, naši možete isprièati o odluci proslavljeni sportaši, vrlo su da se bavite veslanjem? Kakvu je ulogu u tome zauzeti pripremama za buduæa imala vaša obitelj? natjecanja, tako da u Benkovac, Veslanjem se prvo poèeo baviti Siniša, jer je i stariji. grad svog djetinjstva, navrate tek Meðutim, to nam nije bio prvi kad treba pomoæi popraviti krov sport kojim smo se poèeli baviti (veslanjem se inaèe na obiteljskoj kuæi. poèinje baviti nešto kasnije razgovarale: Jelena Ivandiæ i Ivana Nimac nego u drugim sportovima).

toèno naèin povezani s Djetinjstvo Benkovcem. Koliko èesto Znamo da ste vi Spliæani, ga posjeæujete danas, i ali i da imate veze s koliko ste èesto to èinili Benkovcem, a buduæi da prije? Ima li s tim u vezi mi pišemo za školske možda neka zanimljiva novine iz Benkovca, naše prièa iz djetinjstva ili nešto èitatelje æe najviše slièno? Imate li u zanimati sve što se tièe Benkovcu puno rodbine ili veza vas i vaše obitelji s prijatelja ili poznanika? ovim gradom. Možete li U Benkovcu smo proveli Siniša je probao plivanje i nam objasniti na koji ste djetinjstvo.Iako živimo i išli košarku, ja sam poèeo igrati smo u školu u Splitu, svaki vaterpolo. Roditeljima je bilo vikend i obavezno praznike bitno da se bavimo nekim Drago mi je ako smo provodili u Benkovcu. sportom, da lakše izgradimo smo našim Zapravo u Benkovcu i duh i zdravlje. Meðutim, kako Karinu, gdje baka ima uspjesima skrenuli obojica nismo vrhunski malenu vikendicu. Ne treba pažnju na sport kao spretni sa loptaèkim ni objašnjavati što nam je sportovima (iako je meni što je veslanje, ali i znaèilo imati takav raj za neke druge sliène vaterpolo sasvim solidno krenulo), jedan obiteljski koji nisu mogli doæi poznanik predložio je da do izražaja. probamo veslati. I probali smo, i evo ostali u tom 21 sportu. Dakle nismo nikad, nas uèili ljepoti prirode i pa ni sad razmišljali o sportu boravka na otvorenom, èesto kao o neèemu što ti donosi smo boravili u kampovima i spavali u šatorima i što je najvažnije - uživali u tome. Nakon Olimpijade u Sydneyu veslaèi su, a vas dvojica posebno, konaèno doživjeli priznanje i medijsku pozornost. Da li je to utjecalo na vaš naèin života, rada, treniranja? Ako je, na koji naèin? Uvijek govorimo da nije dobro previše slaviti dok sve ne završi. Medalja u Sydneyu došla je kao dobar zaradu, jer time sport poticaj za daljnji rad. U automatski prestaje biti veslanju se u najbolje godine sportom i prelazi u posao. ulazi kasnije, pravo vrijeme Siniša je završio medicinu, ja æe biti upravo kroz sljedeæih sam još nekoliko ispita do nekoliko godina i tek tada æemo biti u vrhuncu karijere. Medijska pozornost je na Nismo nikad, neki naèin i dvosjekli maè, jer pa ni sad te ponekad može zavarati i uliti ti lažan osjeæaj premoæi razmišljali o nad konkurencijom. S druge strane, daje ti poticaj za sportu kao o imaju i neki nogometaši s dokazivanje i daljnje dvije lijeve noge i dva neèemu što ti napredovanje i na neki naèin razreda škole? uvijek moraš opravdati donosi zaradu, Ono što su nas roditelji reputaciju i èak je podiæi. Sve nauèili sigurno je bilo to da jer time sport u svemu, nama medalje nisu prije svega mora doæi previše promijenile naèine automatski obrazovanje. To nismo nikad života i rada. Ciljeve i put stavljali u drugi plan. prestaje biti kojim se dolazi do uspjeha Veslanje nikad nije bilo sport smo veæ davno zacrtali, i sad sportom i masa i brojnosti. Ovo gdje je je potrebno samo njime iæi. prelazi u danas veslanje u Hrvatskoj Obrazovanje najviši je nivo na kojem je bilo posao. Da li ste nakon vaših od kada se vesla na ovim uspjeha na Olimpijadi i prostorima. Nogomet je Svjetskom prvenstvu jedna savim druga prièa sa diplome na elektrotehnici i to osjetili neku pozitivnu kojom veslanje nema ama su naša zanimanja kojima promjenu u tretmanu baš nikakvih dodirnih toèaka, æemo zaraðivati za život. vašeg sporta u našem sasvim drugi svijet. I to se Èitava obitelj je sportski društvu? Kako gledate na sve više pozitivno usmjerena, iako osim nas oèito privilegiran položaj prepoznaje i u medijima i nitko se nije bavio sportom što ga u medijima i po meðu ljudima. Drago mi je na ovoj razini. Od malena su materijalnom statusu ako smo sa našim uspjesima 22 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

zna. Vjerojatno æu nastaviti barem još jedan olimpijski Ciljeve i put ciklus, ili onoliko dugo koliko kojim se dolazi mi veslanje bude pružalo zadovoljstvo koje mi pruža do uspjeha danas.. Imate li vremena za smo veæ odlazak do kafiæa, u kino, davno zacrtali, disko? Koju glazbu volite slušati? Koji ste zadnji film i sad je gledali i kakav je bio? potrebno Odlazite li na nogometne ili košarkaške utakmice? samo njime iæi. Imate li kakav hobi? Za izlaske do kafiæa i disko klubova baš i nemamo skrenuli pažnju na sport kao previše što je veslanje, ali i neke vremena a druge sliène koji nisu mogli ni volje. Dim doæi do izražaja. cigareta Kakvi su vam planovi ubija mi nakon Olimpijade u Ateni? volju za bilo Zasad još ne razmišljamo o kakvom tome previše. Siniša æe zabavom, vjerojatno morati više prionuti tako da je struci, pa ne znam kako æe danas sve moæi dalje usklaðivati posao manje mjesta za neke takve provode. Osim toga moramo ranije na spavanje, pa je najèešæi izlazak ili kino ili Benkovac. šetnja po gradu. Posljednji Hvala na lijepim željama, a film koji sam gledao je do tada puno pozdrava “Uhvati me ako možeš” sa uèenicama i uèenicama Leonardom Di Capriem. Srednje škole Benkovac. Preporuèam za pogledati. i treninge. U svakom sluèaju Izvrsno. neæe još prestati sa Puno vam hvala na veslanjem. razgovoru i želimo vam da Planovi se iz Atene vratite sa zlatnim kolajnama i da nam Ja namjeravam do sljedeæe ih doðete pokazati u godine diplomirati, a onda tko 23 godini elektrotehnièkog Naši sugraðani fakulteta. Dali ste se uopæe nadali da æe postiæi toliki uspjeh, ne Korijeni samo na OI. nego i opæenito? Mi se nismo nadali da æe oni benkovaèkih ostvariti baš toliki uspjeh.Za nas je to bilo kao “bolje da se bave sportom nego da su olimpijaca na ulici gdje je droga”. Jedna od poznatih benkovaèkih Jednostavno od sporta nitko nije ništa oèekivao. obitelji je i obitelj Jurkoviæ, koja je Kako je to biti majka dala generacije intelektualaca, bronèanih olimpijaca? Da li je to unijelo neke meðu kojima su i dr. Siniša Skelin promijene i u vaš život? i uskoro dipl. ing. Nikša Skelin. Pa naravno da je jer je sad trebalo uklopiti moj posao, Njihova mama, Maša Skelin, suprugov posao, oni su na odvojila je malo vremena za nas. fakultetima, a tu su i rrazgovarale: Jelena Ivandiæ i Ivana Nimac pripreme… No sve se to da uskladiti jer tu je velika ljubav prema veslanju. ako je to biti majka Skelina, naših poznatih Koliko se èesto viðate sa K bronèanih veslaèa koji su se, osim sinovima? olimpijaca upitali smo olimpijske medalje, okitili i gospoðu Mašu Skelin, medaljom na Svjetskom majku Siniše i Nikše prvenstvu u Sevilli 2002. Mi se nismo Možete li nam isprièati nadali da æe oni kakvi su bili Nikšini i Grb obitelji Jurkoviæ Sinišini sportski ostvariti baš poèeci? toliki uspjeh. Za Sportom su se poèeli baviti relativno rano. Veæ nas je to više u èetvrtom razredu bilo kao “bolje osnovne škole. Stariji, Nikša poèeo se baviti da se bave plivanjem dok je Siniša sportom, nego poèeo sa košarkom. Jedno vrijeme “lutali” su da su na ulici od sporta do sporta dok gdje je droga”. se nisu zaustavili na veslanju kojim se bave Jednostavno veæ gotovo dvadeset od sporta nitko godina. No bez obzira na sportske obveze krenuli nije ništa su na fakultete. Nikša je oèekivao. završio medicinski, a Siniša je na zadnjoj

24 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

Pa evo situacija je takva da ja radim u Benkovcu dok su oni u Splitu na fakultetima, na pripremama. Zato se viðamo vikendima, oni dolaze u Benkovac gdje su poèeli obnavljati staru kuæu jer žele imati gdje doæi u kasnijim godinama. foto: Josip Predovan Koji je vaš omiljeni sport? Što mislite o veslanju kao o sportu opæenito? Mi smo svi u obitelji strastveni sportaši i svi volimo sport. Tako sam i ja još kao mala skijala, pa èak i klizala, da ne spominjem rekreativni sport, odlaske u prirodu i na logorovanja. A o veslanju, dobro, ja se nisam bavila veslanjem, veæ su samo oni zainteresirani baš za veslanje. I još posljednje pitanje, kakav odnos imaju Nikša i Siniša sa Benkovcom? Pa, oni su roðeni u Splitu, ali su sve praznike i blagdane provodili u Benkovcu. Tako, kad su još bili mali, kad bi ih Obiteljska kuæa Jurkoviæ u Benkovcu, u koju navrate netko upitao odakle su, oni ponekad Siniša i Nikša, a u kojoj njihova majka vodi su uvjek govorili: “Iz optièku radnju. Benkovca!”.

Znaèi možemo se nadati da Siniša i Nikša su roðeni u æe jednog dana kad se prestanu baviti veslanjem Splitu, ali su sve praznike i imati volju doæi i u Benkovac? blagdane provodili u Naravno da bi imali volje. Oni Benkovcu. Tako, kad su još veæ sanjaju o tome da doðu malo ovdje, malo u Karin… bili mali, kad bi ih netko želimo vam se zahvaliti što ste odvojili malo vremena upitao odakle su, oni su i za nas. Nema problema, i drugi put. uvjek govorili: “Iz Samo mi ostavite jedan Benkovca!”. primjerak “Grafita”!

25 Tradicija i inovacija - reportaža PRASE U JAGUARU Jedan od vrlo važnih aspekata života u Benkovcu od davnina je njegov sajam - tradicionalno mjesto susreta i trgovine. Da li je i on osjetio utjecaj globalizacije i multinacionalnih korporacija i kako se prilagodio novim trendovima, saznat æete iz prikaza našeg reportera. piše: Martin Knez

Poljoprivrednici, stoèari, iznova dokazuje da je selo vrijeme shvatili i u njihovim trgovci i svakovrsni zapravo cijeli jedan svijet. se glavama upalila žaruljica. znatiželjnici veæ se Ili tako nekako. Moglo bi se reæi da je time desetljeæima sastaju na Benkovac kao mali grad u redovitom benkovaèkom Ravnim Kotarima ne može sajmu, koji se održava imati sve one prednosti Globalizacija je desetog dana svakog brojnih turistièkih gradova, ali od cijelog mjeseca. Ponudom se može pohvaliti neèim što dominiraju, razumije se, ga èini potpuno drukèijim od svijeta uèinila domaæe životinje, dršci za drugih. U današnje vrijeme jedno selo. I sjekiru i sjekire, ali rijetkost je, a time i ukljuèuje i neke ultra vrijednost, imati nešto obrnuto. suvremene stvari, poput drukèije, što odmah znaèi najnovijeg CD-a Red Hot izvorno i privlaènije. zapoèela elektrifikacija ovog Chili Peppersa, što samo Benkovèani su to, èini se, na kraja, a ako maštu napregnemo još samo malo, uvidjet æemo da je time zapoèeo i proces globalizacije. Kratka povijest Sajam se do 60-tih godina održavao izmeðu današnjeg (propalog) hotela Aserije i doma HV-a. Održavao se samo kad je bilo lijepo

vrijeme, ali ne kao što ste vi foto: Josip Predovan Josip foto: pomislili svaki dan, nego ponedjeljkom, te 8.rujna na Malu Gospu i 13.lipnja na dan Sv. Ante.Tako je to bilo do 70-tih godina, kada je sajam preselio kod “Murvi”.

26 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

tada gubi status grada i stoka, dok danas na sajmu postaje selom, a selom možete kupiti i klompe, ostaje dok netko ne oèisti “Rolex” sat, traperice, ono što dolazi iza ovaca i mobitel, naoèale za sunce, koza, a o kravama je bolje da pribor za jelo, jelo, kalkulator šutim Pošto eko-grupe u to i foto-aparat (ipak nismo našli vrijeme i nisu baš postojale, digitalni)! Dok hodate grad bi i ostao selom dok ga sajmom èut æete užasno kiša ne bi oprala. puno glasova, ka na primjer: Sajam danas “Ajmo èarape, èarape samo tri kune, ljudi navalite na Lokacija broj 3! Benkovaèko mene i moje èarape od tri Selo! Logièan izbor. Lokacija kune. Zima je i trebat æe vam je sjajna jer ima puno èarape koje koštaju samo tri prostora za stoku i one koji kune i to samo kod mene!”. je prodaju i kupuju, a u To se orilo sve do odjela zadnje vrime i one koji samo svinja, peradi i stoke gdje je doðu, vide, slikaju, kupe “kil èovjek s tukama konaèno Murva je bila jedna ulica u nadjaèao èovjeka s Benkovcu koja je, kao što ste Ako se upalila èarapama: “Tuke, tuke, tuke. ispravno pretpostavili, s Samo pedeset kuna kila lijeve i desne strane sve do žaruljica, ne tuèetne!” Ljudi su mu prilazili nedavno imala redove murvi. mora znaèiti da ne samo radi povoljne cijene Nekome se, nažalost, upalila tuka, veæ da vide koliko mu žaruljica da ih posijeèe i sad je dobra. grlo može izdržati ovu ih više, naravno, nema. dernjavu, ali èini mi se da mu Sajam se tu održavao neko je veæ bilo na izmaku. Skupio janjetne”, pojedu je i odu. vrijeme i ponovo preselio, no sam hrabrost i odluèno Zanimljivo je to što se u prije sljedeæe lokacije bilo bi produžio u podruèje prijašnje vrijeme na sajmu zanimljivo spomenuti ljude svinjogojaca, kad tamo mogla kupiti samo perad i koji su dolazili na sajam. JAGUAR S-type. A što æe Pošto u to vrijeme nije bilo turista, na sajam su dolazile samo dvije vrste ljudi, kojima je sajam ionako prirodno okruženje, a to su kupci i prodavaèi. Ali èega? Pa stoke naravno! Grad Benkovac je bio svinjac na dan i poslije sajma, jer nitko za sada nije otkrio kako kontrolirati probavni sustav stoke. Ide èoban, idu koze i ovce, a iza koza i ovaca nešto kremasto. Dakle, grad Benkovac

27 Jaguar u društvu svinja, možda vlasnik prodaje svinje, ali to nije moguæe, promislim i zaboravljam da sam ga uopæe vidio. AJMEEEEEEEEE kupio je svinju i stavio je u prtljažnik Jaguara! Gotovo je, moje iluzije o Jaguaru kao luksuznom autu razbijene su i Jaguar je za mene isto što i “tamiæ”. Gotov sam ne mogu više, glava me boli, uši i nos me bole, ali moram doæi kuæi i napisati ovo što ste upravo Ispred “Karla” tog popodneva još nije bilo nikoga: (foto: Josip Dukiæ) proèitali, a vi doðite 10-tog u mjesecu i sami se uvjerite hoæe li i vama prase razbiti stolovima od praznih gajbi po veæim gradovima, gdje snove. piva, na kojima se bruse kupimo namirnice i bježimo vještine u briškuli, trešeti i doma. Ne, ovdje je mnogo trijumfu. A što najbolje ide uz drukèije – kad jednomm karte i društvo? Cigarete i uðete, nema vam van barem pivo, naravno. Da trgovina nekih pola sata, i to ne zbog gužve na blagajni, nego što u tih pola sata morate proæi Svako naše malo misto kroz sve mjesne aktualnosti. Seoski je duæan neka vrst centra za obavješæivanje, “ISPRID DUÆANA” nešto poput «butige» Meštra Borisa Dvornika iz Velog Društveni život malog mjesta ne Mista. Posebno zanimljivo nudi mnogo uzbuðenja. zna biti tijekom zimskih piše: Josip Dukiæ mjeseci kada se okupe lovci, prije ili poslije lova i kad prodaju jedni drugima Ljudi su društvena biæa, u prodaje samo cigarete i pivo, lovaèke prièe o zeèevima od prirodi im je da se okupljaju i opet se nitko ne bi bunio. Ma 5 kg i veprovima što ruše druže. To èine sastajuæi se na kažem vam, gušt je doæi hrastove pred sobom. sportskim terenima, po predveèer i postati dio te U gradskim èetvrtima kafiæima, raznim priredbama atmosfere i slušati o takoðer postoje takve male ili, kao što je sluèaj u mnogim mladenaèkim zgodama butige, gdje je prodavaèica mjestima, pa tako i u mome starih mještana, te gledati teta iz susjedstva i gdje se selu, «isprid duæana». Seoski majstore briškule na djelu, a svi poznaju. No, takvih je je duæan od pamtivijeka da ih tek vidite kad je ulog u malih trgovina, nažalost, sve mjesto gdje mještani krate igri janje – pa to su veæ scene manje, a sve zahvaljujuæi svoje slobodno vrijeme. Za iz western filmova u kojima onoj nemani o kojoj svi dugih ljetnih dana terasa se igra poker. prièaju, pa èak i ekipa pred ispred trgovine non-stop je Seoska je trgovina puno više seoskim duæanom, a zove se popunjenaod obiènog, bezliènog globalizacija. improviziranimstolicama i supermarketa kakve viðamo

28 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

Idila seoskog života Malo selo na rubu Osim èistog zraka i tišine na kojima bi nam netko mogao i pozavidjeti, u Korlatu još ima malo stanovnika i mnogo uspomena. napisala i fotografirala: Josipa Buljat

Korlat je dobio ime po na vinovu lozu.Te dvije nekadašnjem gradu kneževa kulture imaju veliku ulogu u Korlatoviæa. Njime je aktivnostima i današnjeg moglo reæi da je to mjesto završavala nekadašnja stanovništva. Ovi kontakti sa "Bogu iza nogu", jer nema Ninska županija. Tijekom stranim silama nisu, nièeg što odlikuje civilizirani povijesti ovaj je prostor meðutim, imali samo svijet. Nema crkve, nema mnogima bio zanimljiv blagotvorni utjecaj. Mnogi su duæana, nema povezanosti s (Rimljanima, Francuzima, iza sebe ostavili neželjene ostatkom svijeta, pa makar i Austrijancima, na njemu su posljedice - rušenja i s Benkovcem. Zaista je se sukobljavale velike vojne ponovnih graðenja. potrebna hrabrost da bi se sile (Mleèani, Turci) na putu Iako danas nije ostalo mnogo danas èovjek odluèio vratiti u u Zadar i Aseriju, ali isto tako, od te nekadašnje slave, ona ovakvo mjesto, pa ne èudi da njime su prolazili su veliki mala grupica ljudi koja je se tek mali broj ljudi odluèuje trgovaèki putevi. Za ostala nakon brojnih bolesti i ovdje živjeti, a pogotovo se kratkotrajne vladavine razaranja, ponosna je na to odnosi na mlaði naraštaj. Francuzima se kraj svidio i svoje podrijetlo i poivezanost Ukoliko se želite zabaviti, smatrali su ga idealnim za s ovim malim mjestom na nema problema, neæete imati uzgoj maslina, dok su rubu Ravnih kotara. Za Korlat problema sa susjedima zbog Austrijanci bili više orijentirani bi se danas s razlogom preglasne glazbe, a mjesta ima koliko god želite. Ako vam treba mir i tišina za meditiranje, samo doðite, možda postanete novi Einstein. Bez obzira na sve mane malih sela na rubu nièega, kakvo je i Korlat, lijepo je naæi se u netaknutoj prirodi, prošetati mjestima na kojima su se nekad davno vodile bitke i spremale zavjere, o èemu sad nijemo svjedoèe porušene zidine, kule i crkve.

29 "Azra" - kultna zagrebaèka izdvojiti "Jablan", "Marina", rock grupa pojavljuje se na "Gracija" i "Teško vrijeme". jugoslavenskoj glazbenoj Taj prvi, a možda i najuspjeliji sceni krajem 70-ih godina album "Azra" je snimila u prošlog stoljeæa, a najveæu sastavu: Branimir Štuliæ - vokal, gitara, Boris Leiner - slavu doživljava poèetkom bubnjevi i Mišo Hrnjak - bas 80-ih, kad je kao jedan od gitara. Naredne godine, u predvodnika tadašnjeg istoj postavi, snimljen je u kulturnog pokreta "Novog legendarnom "Kulušiæu" vala", žarila i palila trostruki koncertni album neponovljivim koncertnim "Ravno do dna", na kojem se izdanjima, i ništa manje nalazi èak èetrdeset i osam dojmljivim studijskim pjesama. Spomenimo neke izdanjima. od uistinu vrhunskih izvedbi Bilo je to vrijeme ideja, elana, kreativnosti, bunta i entuzijazma, a za Branimira Johnnyja Štuliæa, voðu, gitarista, skladatelja i tekstopisca "Azre", vrijeme najplodnijeg stvaralaèkog razdoblja. Nikad prije, a ni poslije toga, nije na našoj glazbenoj sceni bilo izvoðaèa koji su, poput "Azre", utjecali na svijest i osobni razvoj mladih, koristeæi se formom trominutne rock-pjesme. A što da radim Svoj prvi veæi uspjeh "Azra" bilježi 1979. godine izlaskom singla "Balkan", koji je i dan- s ovog mamutskog izdanja: danas svojevrsna "himna" "Suzy F.", "Poljska u mom balkanskog rock'n'rolla. Iste srcu" i "Poljubi me". godine izlazi još jedan vrlo uspješan singl - "A šta da Sunèana strana radim", pjesma koja je Groznièavi ritam nastavljen doživjela mnoge verzije i u je iste godine izlaskom tuðim, manje ili više studijskog, samo dvostrukog, uspješnim izvedbama. Prvi albuma "Sunèana strana album, pod naslovom ulice". Taj, može se reæi, ""Azra"", izlazi 1980. Taj mirniji, laganiji album sadrži studijski album, u izdanju dvadeset i èetiri pjesme od "Jugotona" (danas "Croatia kojih izdvajam "Užas je moja Records"), tada najmoænije furka", "Nedjeljni komentar", diskografske kuæe na "Pit ..., i to je Amerika", "Fa, Balkanu, donio je dvanaest fa, fa" i "kad Miki kaže da se podjednako kvalitetnih boji". Sljedeæe godine izlazi piše: Antonio Pintur AZRA ZA POÈETNIKE pjesama, od kojih ipak valja kompilacija singl pjesama 30 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

Potaknut svojim buntovnièkim duhom, Johnny te godine odlazi u Utrecht u Nizozemskoj. Tamo se zadržava gotovo godinu dana, a po povratku u Zagreb dovodi sa sobom basista Stephena Kippa, kojeg je našao na ulici! Krajem te godine snima se, s Kippom "Singl ploèe 1979-1982", na ovog, usudio bih se reæi, u postavi, studijski album kojoj se nalaze, meðu antologijskog albuma znakovita naslova "Krivo ostalima, "Balkan", "A šta da posebno bih spomenuo srastanje". Izdvajam ove radim", m"Lijepe žene pjesme "Štiæenik", "Kao i pjesme: "Pukovnik i prolaze kroz grad", "E pa što" juèer" i "Anðeli". pokojnik", "3N", "MSP". i druge. Hiperproduktivni Utrecht Dugogodišnji èlan Mišo Johnny nije se umorio, jer Hrnjak napušta grupu 1985. Ovim albumom završava iste te, 1982. godine, izlaze i odlazi u Jehovine svjedoke. jedno iznimno znaèajno i "Filigranski ploènici", još Ovo nešto manje uspješno plodno razdoblje u povijesti jedan dvostruki album novih razdoblje u povijesti "Azre" "Azre". Sljedeæe, 1984. pjesama. S tog albuma bih obilježilo je èlanstvo u grupi godine dolazi, naime, do istakao pjesme poput nekih u nas vrlo znaèajnih nekih važnih promjena. "Naizgled lijepa", "Ako znaš bilo što", "Ljudi samoæe" i "Iran". Na tom se albumu tekstopisac Johnny držao uglavnom ljubavne tematike uz tek poneku pjesmu s politièkom temom. Nakon toga slijedi meni osobno najdraži album "Kad fazani lete", koji je objavljen 1983. Na njemu se nalazi deset i u vokalnom i u instrumentalnom pogledu izvrsno izvedenih pjesama. Što se tièe tekstova, oni su veæ standardno iznimno kvalitetni. S

31 imena, kao što je npr. gitarist gitarist Jura Paðen, koji je Mladen Jurièiæ, kasnije èlan Kakva je razlika dotad bio èlan "Aerodroma". Filma, Le Cinema, Vještica, izmeðu Hrvata i Izlazi, naravno, i novi album te danas Šo! Mazgoona. Hrvatine? Ista kao - "Izmeðu krajnosti". Na tom Pjesme i dalje kuljaju iz je albumu veæ oèito da Johnnyjevog nepresušnog izmeðu seljaka i Johnnyju nedostaju ideje i da stvaralaèkog vrela. Te godine seljaèine. je došlo do zasiæenosti nakon izlazi èetverostruki studijski Johnny B. Štuliæ godina sviranja u istom album pod nazivom "It Ain't bendu. Tome u prilog govori Like In The Movies At All". No i posezanje za tuðim i kolièinu ne prati se je stvaralaèka razina prvih tradicionalnim pjesmama, odgovarajuæa kvaliteta. Taj, nekoliko godina iscrpila i kao što su "Grad se beli" ili po mom mišljenju, a i postala nedostižna. Sljedeæe "Zadovoljština" (obrada mišljenju veæine tadašnjih godine izlazi druga po redu pjesme "Satisfaction", recenzenata, najneuspjeliji kompilacija singl ploèa pod standarda Rolling Stonesa). album objavljen je s etiketom nazivom "Singl ploèe 1983- Ipak bih izdvojio "Jesi li sama "Diskotona". Promjena 1986", koja sadrži, meðu veèeras", "2:30" i "Bez izdavaèa oèito nije donijela ostalima, i hitove poput "Kao mene". grupi neki boljitak, iako i juèer", "Flash" i "Mon Ami". Zadovoljština smatram da sama promjena Naredne, 1987. godine, grupi Fenomenalni èetverostruki nema mnogo veze s pristupa još jedno poznato koncertni album kvalitetom glazbe. Èini se da lice domaæe rock scene, "Zadovoljština", snimljen u listopadu 1988. u prepunoj dvorani Doma sportova u Zagrebu, pokazao je još jednom svu raskoš Johnnyjeva talenta, ali i nagovijestio skori raspad. Na tom je albumu obuhvaæen cjelokupni rad grupe u proteklih 10 godina. Na njemu je složeno više od èetrdeset najznaèajnijih pjesama. Posljednji javni nastup, koncert u Sinju, grupa je održala 1989. godine. "Azra" se definitivno razilazi. Svaki èlan odlazi na svoju stranu i zapoèinje samostalnu karijeru, poput Johnnyja, ili osniva vlastitu grupu poput Jure Paðena, koji pokreæe "Paðen Bend". Grupa "Azra" ostat æe zapamæena kao najznaèajnija rock skupina jugoslavenske scene, a

32 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003. mnogobrojni vjerni fanovi na pjesmotvorstva. U to vrijeme strane potpisanog. No, svoju veliku žalost svjesni su snimao je s Azrom i po dva nakon nekoliko mjeseci da do njenog okupljanja više albuma godišnje. No, kao što Johnny seli u Utrecht, u neæe doæi. je i sam rekao u pjesmi: Nizozemsku. Ta se zemlja Johnny B. Štuliæ "..kao i drugi pametni i knjiški posvemašnjih sloboda ljudi istrošio se vremenom strašno dojmila našeg Johnny se rodio 4. travnja skroz naskroz", tako da je u Johnnyja, pa se u njoj skrasio 1953. godine u Skopju. Od drugoj polovici opjevanih i u braènom pogledu. U ranog djetinjstva èesto je osamdesetih, kad su svi Hrvatsku se nije vraæao, a za mijenjao prebivalkište, jer mu "slušali Johnnyja", došlo do njega se povremeno èulo tek je otac bio oficir neminovnog posustajanja, i kad bi poslao kakvu anti- Jugoslavenske vojske. oèekivano, do razlaza Azre. ratnu poruku. Isticao je svoju Johnny je porijeklom iz Nina, Najveæi buntovnik, genij i slobodoumnost, te potpunu ali je veæi dio života proveo u umjetnik jugoslavenske Zagrebu, gdje je završio scene kreæe tada u, relativno srednju školu i zapoèeo studij Johnny o Nizo- uspješnu, solo karijeru. Veæ na Filozofskom fakultetu, koji zemskoj: 1989. godine snima svoj nikad nije završio. Od rane samostalni prvijenac, mladosti pokazivao je interes dvostruki studijski album Tamo radim knjige, za umjetnost. Obožavao je "Balkanska rapsodija". Na ponekad glazbu, sevdah i Beatlese. O njemu je u velikom broju perem suðe i ljubim njegovom nesvakidašnjem pjesama Johnny zapjevao talentu svjedoèi i èinjenica da ženu. Moram, inaèe na engleskom jeziku. je sve o glazbi nauèio bez æe me izbaciti iz Izdvojio bih s tog albuma ièije pomoæi, danonoæno pjesme "Teško ovo život", kuæe. vježbajuæi gitaru. Poèetkom "Rekvijem", "Ti znaš da osamdesetih došlo je do putujem s tim", "Dao sam ti nepristranost. Èak je znao erupcije njegovog svoju ljubav" i "Smiješan reæi da je on "graðanin osjeæaj". Sljedeæe godine svijeta", a ne nikakve države. izlazi još jedan studijski Svoja posljednja dva albuma album, pod nazivom snima 1995: "Anali" i "Balegari ne vjeruju sreæi". "Sevdah za Paulu Horvat". Motive za ovaj album crpio Ta dva, za Johnnyjev je, meðu ostalim, i iz grèke standard ispodprosjeèna, mitologije, koju je tada veæ albuma izdala je izdavaèka uvelike prouèavao. Na tom kuæa "Komuna". Poslije toga se albumu nalazi glasovita Johnny se posveæuje drugim ljubavna pjesma "Usne vrele aktivnostima kao što su Višnje", a još bih spomenuo pisanje knjiga, "Voljela me nije nijedna", prosvjetiteljstvo, prevoðenje "Atlantis", "Big Bang", te Homera i, nevjerojatno ali "Golgota". istinito, igranje nogometa. U to vrijeme sve napetija Iako ne znamo hoæe li politièka situacija navodi Johnny uskoro, ili uopæe, Johnnyja da iz Zagreba doæi u domovinu, ostat æe prijeðe u, ni manje ni više, zauvijek zapamæen njegov Beograd. Taj je njegov bljesak genijalnosti koju je postupak u Hrvatskoj surovom izravnošæu, bez primljen s mnogo sustezanja, hrabro provlaèio negodovanja i kritike, pa i od svojim djelima.

33 Opæinsko-gradsko do neugodnog razoèaranja plasman u daljnje natjecanje natjecanje srednjih škola u za domaæina i brojne izborila je biogradska malom nogometu navijaèe - poraz od ljutih momèad. Naša je ekipa

sport protivnika iz Srednje škole proteklih godina bilježila Biograd rezultatom 2 : 0. sjajne rezultate ali je ove, Razoèarani Proteklih godina su suprotno oèekivanjima, Benkovèani uglavnom ostala kratkih rukava, te se dobivali, ali ovaj put nije bilo samo možemo nadati boljem domaæini sreæe. Biograðani su strpljivo rezultatu sljedeæe godine ili piše: Antonio Pintur èekali svoju priliku, odolijevali veæ ove, ali u nekim drugim Dana 18. ožujka na našim napadima i u finišu sportovima. sportskim terenima naše utakmice nas uspješno škole održano je malo- kaznili sa dva sretno-spretna Atletsko prvenstvo nogometno natjecanje za pogotka. Ne preostaje nam zadarske županije srednje škole naše županije, drugo, nego èestitati im na osim zadarskih. Uz pobjedi. domaæina i ujedno favorita, Treæa utakmica više nije ništa Prvaci u Srednju školu kneza znaèila, ali ju je naša Branimira iz Benkovca, momèad iskoristila za èasni atletici! sudjelovale su još tri oproštaj od vjerne publike. momèadi: Srednja škola Unatoè neigranju trojice piše: Antonio Pintur Na atletskim terenima Biograd, Srednja škola igraèa iz prve postave, sportskog centra Višnjik u Graèac i Srednja škola izostalih zbog ozljeda i/ili Zadru održano je 26. ožujka Obrovac. nedostatka motivacije, 2003. atletsko natjecanje srednjih škola zadarske županije. Nastupili su mladi atletièari i atletièarke iz sedam škola i borili se u šest disciplina "kraljice sportova": utrkama na 100, 400 i 1000 foto: Ivan Babiæ metara (800 metara za djevojke), štafeti 4x100 metara, skoku u dalj i u vis, te u bacanju kugle. U muškoj konkurenciji ekipnu je pobjedu, sa ukupno 69 bodova ostvarila naša škola , osvojivši tri pojedinaène pobjede (Jakov Bobanoviæ u utrci na 1000 metara, Antonio Pintur na 400 metara i u štafeti 4x100 metara). Jedno drugo Goaaaaaaal! mjesto osvojio je Tomislav Rogiæ u bacanju kugle, Antonio Pintur bio je treæi u Turnir su Benkovèani zabilježena je uvjerljiva skoku udalj, kao i Jakov otpoèeli sjajnom igrom protiv pobjeda od 9 : 2 protiv Bobanoviæ u sprintanju na 100 momèadi iz Graèaca i momèadi Srednje škole opravdali ulogu favorita metara. U momèadi je još bio Obrovac. Ilija Jerkoviæ, koji je skakao pobijedivši rezultatom 4 : 0. Natjecanje je bilo kvalitetno i uvis i zauzeo solidno èetvrto No, u drugoj utakmici dolazi nadasve uzbudljivo, a mjesto.

34 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

škole Biograd. Jakov Bobanoviæ, nakon što je Meðutim, Lucija prvi prošao kroz cilj, pojeo Kamber, Marina sendviè i popio kavu, promatra Pavloviæ i Josipa kako drugi natjecatelji stižu na Baèiæ i donijele su cilj. pobjedu našoj školi osvojivši drugo,

èetvrto i peto mjesto, foto: Josip Predovan te se tako kvalificirale za poluzavršnicu srednjoškolskog prvenstva Hrvatske, koje se održava u Dubrovniku. Trèale su još i Danijela Jaman (21.), Suzana Vodopiæ (27.) i èlanica naše redakcije Josipa Buljat, koja je zauzela Tomislav Rogiæ, naš šampion u bacanju 36. mjesto, ali je, kamena, pardon, kugle s ramena koliko nam je poznato, koncentrira se za odluèni hitac. bila najbrža novinarka na stazi. Deèki su morali Natjecanje srednjih škola pretrèati stazu dugu 1800 zadarske županije u krosu metara. Na start ih je izašlo 75. Potaknuti uspjehom cura, Još deèki iz naše škole svojski su zaslužan je, osim prirodnih zapeli da se domognu ukupne predispozicija, èistog zraka i pobjede, što im je nakon zdrave hrane, naravno i njihov jedan iscrpljujuæe utrke i uspjelo. voditelj i trener prof. Vladimir Manirom velikog Hailea Frkoviæ, pod èijim æe uspjeh Gebrsellasia kroz cilj je prvi, vodstvom braniti boje naše u svojoj Polaèi, protutnjao županije i u poluzavršnici Jakov Bobanoviæ, koji je i dan prvenstva srednjih škola trkaèa prije na atletskom natjecanju Hrvatske, koja æe se održati piše: Antonio Pintur srednjih škola, održanom na 12. travnja u Dubrovniku. Na impozantnome ovalu terenima Višnjika u Zadru, hipodroma u Polaèi održano je osvojio prvo mjesto u utrci na 27. ožujka ovogodišnje 1000 metara. Peto mjesto Posljednja vijest! županijsko natjecanje u krosu. Danijela Mamiæa i šesto Na prvenstvu Dalmacije Domaæin priredbe, uz opæinu Kristijana Katuše bilo je Polaèa, bila je i naša škola, dovoljno za ekipnu pobjedu u krosu naši opet koja je ovaj put u potpunosti naše momèadi. Valja još odlièni: ženska ekipa opravdala ulogu glavnog spomenuti Antonia Pintura osvojila 1. mjesto (Lucija favorita, ostvarivši ekipne (moju malenkost) koji je stigao Kamber prva), a muški pobjede i u ženskoj i u muškoj 14., zatim Zorana žiliæa (19.), zauzeli 2. mjesto, iza konkurenciji. Juricu Buljata (21.), Josipa Kninjana (Jakov Prve su na stazu dugu 1200 Èanèara (32.) i Antu Prtenjaèu Bobanoviæ èetvrti). Obje metara izašle 63 cure iz devet (33.) ekipe idu na državno škola. Do cilja je prva došla Za ovaj veliki uspjeh prvenstvo u Rovinj. Laura Morožin iz Srednje benkovaèkih trkaèica i trkaèa

35 Iz prošlosti grada SPORTAŠI S POžUTJELIH FOTOGRAFIJA U potrazi za starim, urbanim Benkovcem, zanimalo nas je kakav je nekad bio sportski život u gradu, a u tome su nam pomogli prof. Vlade Frkoviæ i g. Boško Modriniæ.

Pripremila redakcija “GRAFITA”

sekcija i to: gimnastièka, trèanje. Èeste aktivnosti bili Organizirani boks, boæanje, ritmika, opæe su i razni sletovi i izleti. fizièko obrazovanje, sport DTO "Partizan" rukomet, košarka, mali Godine 1951. prvi put se u U prvom desetljeæu prošlog nogomet i tenis. Znaèajan Benkovcu osniva stoljeæa u cijeloj Hrvatskoj i rezultat rada ovog društva gimnastièko društvo, a veæ u Dalmaciji poèela su se billa je akcija adaptiranja prvoj polovici petog mjeseca osnivati “Hrvatska sokolska stare talijanske klaonice u 1952. godine osniva se DTO društva” s ciljem okupljanja gimnastièku dvoranu. Mladi "Partizan". U sredini kakva je ljudi oko sportskih i kulturnih, vježbaèi iz Benkovca u to vrijeme bila u Benkovcu ali i nacionalnih i politièkih nastupili su po prvi put na išlo je doista teško. meðunarodnoj priredbi “Gimnastrijada” u Zagrebu 1958. Te je godine u rujn u i prestao rad društva. Planinarsko društvo “Velebit” Veæ od 1949. godine djeluje u Benkovcu jedno od najaktivnijih planinarskih društava u Dalmaciji. Blizina Velebita povoljno utjeèe na rad ovog društva èije ime i nosi. Društvo je brojilo oko 70-ak èlanova koji svojim marljivim radom donose mnogo razvoja ovom sportu, aktivnosti. Takvo je društvo jer su u ono vrijeme društva Zahvaljujuæi odreðenoj grupi djelovalo i u Benkovcu. Što takve vrste u ovom kraju bila ljudi dobre volje, društvo je se tièe sportskih disciplina, skoro nepoznata. osnovano i poèelo djelovati valja spomenuti ritmièke Financiranje ovog društva je kroz razne sekcije, toènije 9 vježbe uz glazbu, balet, bilo je svedeno na èlanarine gimnastiku, skok udalj i 36 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

Narodni sportovi Osim ovih službenih i olimpijskih sportova, naravno da je benkovaèka tradicija bogata i drugim, živopisnijim atletskim disciplinama i natjecanjima, koja su se održavala na raznim sajmovima, feštama i vjerskim skupovima, a meðu kojima izdvajamo samo neke. Jedna od omiljenih kategorija bili su razni oblici utrkivanja, kao što su trèanje sa štapom pod pazuhom, trèanje svezanih ruku, Igraèi i navijaèi NK “Velebita” u Novigradu 1937. trèanje u vreæi ili trèanje s jajetom u žlici. Veæ iz samog naziva pojedine discipline, i razne èajanke s tombolama. nogometa poèela 1922, a oèita su osnovna pravila, s Zasluge su èlanova društva, prva nogometna lopta stigla tim da treba napomenuti da osim populariziranja ovog je u Benkovac još 1908 iz je trèanje sa štapom pod sporta, organiziranje prvog Trsta. Ovaj klub izuzetno pazuhom ukljuèivalo, zapravo, trèanje s dva štapa skijaškog teèaja na Velebitu bogat tradicijom osnovala je (po jednim ispod svake i ureðenje jedne sobice s skupina mladih ruke). krevetima na Alanu. Društvo intelektualaca na èelu s Druga skupina puèkih je djelovalo do druge Petrom Novakoviæem- sportskih disciplina sastoji polovice rujna 1957. godine Pjerom, koji je bio i prvi se od raznih skakanja. U kad se ukida. predsjednik tog kluba. Prvom ovoj skupini izdvaja se po Sportsko društvo "Velebit" službenom utakmicom popularnosti tzv. skakanje Benkovac smatra se susret u Kninu na mjeh, koji može biti kozji Društvo je ili ovèji, a treba ga što je osnovano moguæe više napuhati. 1970. godine s Natjecateljima je cilj pri ciljem doskoku probiti mjeh. Važna komponenta svih objedinjavanja sportskih susreta oduvijek svih sportskih su i bacaèke discipline, aktivnosti i meðu kojima je organizacija najpopularnije bacanje koje su kamena s ramena, sa djelovale na zaletom ili bez njega. podruèju Tradicionalno je na velikoj Benkovca. cijeni i hrvanje, koje pozna Nogometni Momèad NK “Velebita” u Novigradu 1937. dvije varijante, ali ne grèko- klub “Velebit” rimski i slobodni stil, nego u Iako je koštac i u pleæa. Kod obje službeni datum osnivanja protiv “Dinare”. Taj dvoboj discipline cilj je natjecatelja da protivnika obori na leða i nogometnog kluba 10. dviju planina pripao je da pritom bude zapažen od listopada 1925, postoje “Velebitu” rezultatom 6:1. strane ženske publike. svjedoèenja da je Najveæi uspjeh klub ostvaruje organizirano igranje 37 “Velebit” djelovali su i košarkaški klub, osnovan 1975, koji je najveæi uspjeh postigao 1989. osvajanjem meðuopæinske lige, zatim odbojkaški klub, osnovan 1978. koji se 1982. uspio kvalificirati u 2. državnu ligu i karate klub, osnovan 1975. Takoðer su djelovali i šahovski klub od 1974, zatim streljaèko društvo i kuglaèki klub. u sezoni 1978./79. kada je Hrvatsku ligu – jug, gdje se ušao u jedinstvenu Hrvatsku uspješno nadmetaju do ligu gdje se natjecao do sezone 1986./87. kada zbog 1983. godine. reorganizacije lige se vraæa Rukometni klub “Velebit” u isti rang nadmetanja kao i RK "Velebit" je formiran prije. Benkovac je 1981. bio krajem 1964. godine da bi domaæin meðunarodnog poèeo sa radom 4.kolovoza rukometnog turnira na kojem 1965. godine. u poèetku je je, osim domaæina, nastupila djelovao pod imenom jedna ekipa iz Njemaèke i "Omladinac". Rukometni jedna iz Zagreba. klub je brojio 6 ekipa što je U sklopu Sportskog društva bio znak da se ozbiljno radilo u smjeru razvoja kluba. Od tih ekipa dvije su seniorske, dvije kadetske i dvije pionirske. Ukupno registriranih igraèa je bilo 165 u svim kategorijama. Muška ekipa svoj najveæi uspjeh postiže u sezoni 1980./81. kao prva regije, uspijeva na kvalifikacijama u Sinju zauzeti drugo mjesto, iza Solina, i kvalificirati se u Hrvatsku ligu – jug, gdje zauzima posljednje mjesto i odmah ispada iz lige. ženska ekipa svoj najveæi uspijeh NK “Velebit”. Slijeva: Kovaèeviæ, Rakiæ, Švraka, Kneževiæ, Modriniæ, postigla je u sezoni 1979./80. Matiæ, Preliæ, Vidiæ, Saviæ, Zriliæ, Gnjatoviæ, Stamenkoviæ i Gagiæ. U kada je iz Meðuopæinske lige Benkovcu uoèi susreta s “Tekstilcem” iz Zadra i kolovozu 1961. Zadar – Šibenik ušla u

38 Srednja škola kneza Branimira - Benkovac, travanj 2003.

MARTINALIJE da li postoji ovisnost pa naravno sa postoji ovo je pitanje na koje se uopæe ne treba odgovoriti a glupo ga je i nekom postaviti jer danas su svi ljudi na svijetu opsjednuti s neèim jedina razlika je u tome što je netko opsjednut s neèim što ga uništava a netko s nekom obiènom glupošæu stvar koju svi imamo i o kojoj su svi ovisni je tv pardon ali nisu svi nisu oni u africi koji nemaju što za jesti nisu beskuænici u velikim i malim državama i gradovima nisu životinje no tv je mala stvar što se tièe ovisnosti jer postoje i stvari bez kojih se može dok ih ne probamo i ne postanemo ovisni o njima droga i sve ostale sliène stvari su danas najèešæa stvar zbog kojih ljudi sebi unište život najžalosnije je to što i mladi u velikoj mjeri uživaju u drogi sve to poèinje s cigaretom ideš sedmi razred i vjerovatno æeš biti faca ako budeš pušio a pošto svi žele da ih zamijete tj da budu face a takoðer æe pušiti ne samo deèki veæ i cure samo što one ne poèinju pušiti u sedmom veæ u osmom razredu i nakon par godina cigarete više nemaju utjecaja na nas jer se tijelo naviklo na cigaretu pa je potrebno tražiti nešto drugo što æe nas omamiti i možda napraviti facom a to bi mogao biti alkohol biti pijan i uništavati svoje tijelo koji ima dosta problema i sa bakterijama a veæ ga trujete s cigaretama i alkoholom bi moglo biti cool ali koliko društvo vas naravno prati ili vi nekoga pratite u društvu pa se uskoro ekipa opija u velikoj mjeri a to vjerovatno nije svaki dan veæ 2-3 puta tjedno više ni alkohol nije ono što je nekad bio jer sad veæ možete popiti jako puno a da ni ne osjetite pa se ponovno dajete u potragu za onim što æete osjetiti samo društvo o kojem pišem uživa u tome dok njihovi roditelji kuæi sjede i razmišljaju o vama misleæi da ste vi dobar djeèak ne znajuæi da se vi svjesno uništavate ali više jednostavno ne možete biti dobar djeèak kao što ste bili jer društvo u velikom mjeri utjeèe na vas i vi kao i vaši roditelji poèinjete shvaæati da ne živite onako kako bi trebali živjeti a vaše društvo se zabavlja a zabava vam puno znaèi pa ga neæete ostaviti (društvo) vi mislite da æete se lako ostaviti svega što se veæ dugo koristilo ne znajuæi da ste opsjednuti s tim stvarima u ekipu je donešena trava sada znate da ste na totalno krivom putu ali nema veze probat æu ali samo æu probati probali ste i ostavili se je nestalo trave tj sve ste popušili kada je netko rekao da može nabaviti još u sebi ste se obradovali te ste priželjkivali da je nabavi što prije prijatelju nije dugo trebalo da nabavi travu samo što ju je sljedeæi put trebalo platiti no nema veze sve za jedan dim u društvu ste pušite cigarete travu i konzumirate alkohol prièate gluposti radite gluposti ali važno je i napomenuti da vam je super mogu se ostaviti govorite sami u sebi ali trave ima sve više i više i onih provoda na kojima je super sve su èešæi škola za vas ne postoji iako je redovito pohaðate prijatelji s kojima ste prije bili dobri više ne komunicirate jer su imali jaèu volju od vas i koji su samo nekoliko puta s vama u poèetku zapalili cigaretu koji su vam pomagali u školi kada niste znali za sebe jer ste noæ prije bili sa svojim napušenim prijatelji a vi sada ne komunicirate s njima iako vam se oni jave kada vas vide ali ne vi okrenete glavu od njih prièa polako ide svojim tokom u društvu je dolazila sve teža droga u glavi ste mislili ponovno da æete se lako svega toga ostaviti ali jednog lijepog sunèanog dana nakon borbe sa samim sobom dobili ste iglu u venu letjeli ste osjeæaj ne mogu opisati ali ga jednom budem mogao opisati veæ ste se dugo drogirali znali ste gdje kupiti dobru drogu gdje je mirno pustit u venu sve ste znali ali niste znali da æete nakon dva ili tri mjeseca uzeti posljednji šut smrt je došla po vas polako i uzela vas k sebi ona vas jedino voli jer vas je na neki naèin spasila muka pogreb je bio tužan svi su plakali misleæi da æe vas suze vratiti u život ali se vi nikad neæete vratiti veæ æete lebdjeti prema nebu jer ste samo 18 godina imaliživot narkomana je lijep ako ste bogati ali kratko traje ako niste bogati život æe vam biti lijep možda samo jedan dan u tjednu a onih preostalih dana u tjednu æe vam biti pakao koji æete iznova proživljavati svaki tjedan i tako do prerane smrti nekad je smrt samo jedan izlaz ali ona nekad doðe prerano ne znajuæi da bi vi živjeli još i uživali onaj jedini dan u tjednu kada bi imali za ono èim venu trgate

39