PLANINARENJE PO OTOKU Crtice S Lastova

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

PLANINARENJE PO OTOKU Crtice S Lastova PLANINARENJE PO OTOKU Crtice s Lastova Branko Meštriæ, Zagreb našem je èasopisu objavljeno veæ neko- zapadnoj strani otoka Lastova, koje se dijelom liko èlanaka o planinarskim moguæno- prostire i na susjednom otoèiæu Prežbi. Predno- Ustima i planinarenju po Lastovu. Po- sti smještaja u Pasaduru jesu blizina trajektnog sljednji je napisao Damir Bajs (HP 5, 2007, str. pristaništa Ubli i ponuðeni turistièki sadržaji, a 179. - 181.). Svi dosad objavljeni èlanci dobri su, najveæa je prednost se odatle može izvesti neko- zanimljivi i vrlo korisni buduæim posjetiteljima. liko vrlo zgodnih cjelodnevnih izleta (vidi Lastovo itekako zaslužuje da se o njemu piše i èlanak dr. Ignaca Munjka, HP, 1996, br. 11-12, da ga se posjeæuje. Prije dvije godine Lastovsko str. 319. - 321.). Za planinare može biti malo je otoèje proglašeno parkom prirode da bi se nezgodno da se hotel u Pasaduru (jedini na saèuvale njegove autohtone vrijednosti i jedin- otoku) adaptira, kako bi postao ekskluzivniji i stvene ljepote. Evo nekoliko novih planinarskih skuplji, no privatni se smještaj izvan ljetne crtica s Lastovskog otoèja! sezone može pronaæi po sasvim prihvatljivim cijenama. Zanimljivo je i iskustvo prijatelja iz Smještaj i kretanje po otoku PD-a »Borik« iz Ðurðevca, koji su se smjestili Stjecajem okolnosti, skupina èlanova PD-a u privatnom kampu »Skriveni« u Skrivenoj luci, »Šumar« s kojom sam ovoga proljeæa posjetio a domaæin im je osigurao prijevoz do broda, što Lastovo smjestila se u Pasaduru, naselju na je vrlo korisno i važno. ALAN ÈAPLAR Vidik prema Humu, najvišem vrhu otoka, s vrha Soznja 10, 2008 443 Sozanj Zaklopatica 231 PREŽBA MRČARA Lastovo Pasadur Sveti Luka Hum (Hom) VLAŠNIK 415 213 BRATIN V. vrsi Uble 415 Skrivena Luka OTOK LASTOVO 0 1 2 3 4 5 km Svjetionik Struga Prije dvije godine Lastovsko smjeru i nakon 300 m nastaviti desno kratkom stazicom koja izbija na cestu Ubli – Lastovo. je otoèje proglašeno parkom Stari put. Na prethodno opisanom mjestu prirode da bi se saèuvale poèinje dobro ureðen i nedavno oèišæen, èak i djelomice obilježen stari put, kojim se nekad njegove autohtone vrijednosti išlo uzduž otoka. Najprije se blago uspinje do i jedinstvene ljepote Sv. Luke, prekrasne srednjovjekovne crkve iz 14. stoljeæa, a potom, što šumom, što preko nekoliko polja, na polje Lokavje do ceste Na Lastovo se ne isplati dopremati auto- Lastovo – Skrivena luka. Na tu cestu izaæi æete mobil. Osim što je to skupo, time biste si uskra- za nekih dva i pol sata hoda. Cestom treba na- tili jedinstven pješaèki doživljaj ovoga ipak staviti kratko lijevo. Ubrzo æe se pred vama malog otoka. Sve što vrijedi vidjeti može se bez otvoriti sjajan vidik na selo Lastovo iz per- teškoæa dohvatiti pješice. Osim toga, iz luke u spektive njegova amfiteatra. Sjajan vidik, a i Ublima postoji autobusna linija za 12 km uda- vrlo ugodna hodnja. ljeno mjesto Lastovo. Neke linije polaze i iz sa- Sozanj. Kad ste veæ kod Sv. Luke, možete moga Pasadura, a sve su uvijek vezane uz pola- iskoristiti i odvojak od starog puta kojim se za ske i dolaske brodova. Ako neki autobus po desetak minuta hoda u sjevernom smjeru izbije voznom redu i ne ide do Pasadura, na recepciji na glavnu cestu 200 metara zapadnije od hotela može se dogovoriti da autobus ipak doðe malene farme »Sozanj«. Od nje se ide na vrlo po vas u Pasadur! slikovit vrh Sozanj. Uspon poèinje lijevo od trafostanice, a na samom poèetku valja proæi Planinarske šetnje po Lastovu kroz vrata na ogradi. Do vrha se stiže ugaže- Za one koji su smješteni u Pasaduru kori- nom, ali neobilježenom stazom, za dvadesetak sna je nova cesta, kojom se kroz šumu iznad minuta hoda. Na žalost, pristup ovome vrhu, hotela izlazi na otoènu cestu oko 3 km od luke koji je kontrolna toèka Hrvatske planinarske u Ublimana, na Vino polje. To je mjesto vrlo obilaznice, nije uredno obilježen, a natpis na pogodno ishodište jer se od njega mogu podu- vrhu jedva je vidljiv. Sozanj je osovljen nepo- zeti èak tri zanimljiva izleta. Evo kratkog opisa sredno iznad mora, a s njega se posebno lijepo tih izleta! Uglavnom, kad šumska cesta doðe do vidi uvala Zaklopatica i cijela sjeverna strana trase vodovoda, valja njome poæi u sjevernom otoka. 444 10, 2008 Hum. Premda je Hum najviši vrh otoka, a usto je i vrlo lijep, nije uvršten u HPO »jer je gore vojska« – ali nije! Naime, danas na njemu više nema vojske, veæ na nju samo podsjeæa na- puštena vojarna, pomalo skrivena ispod samog vrha. Na grebenu postoje dva podjednako visoka vrška (Hum i Plešivo brdo, 415 m), a izmeðu njih je helikoptersko uzletište. Na vrhu je nekoliko antena te prekrasna crkvica sv. Jurja (upravo se obnavlja). Vidik s vrha upravo je takav kakav se i može oèekivati s najvišega vrha najisturenijeg otoka. Uvala Zaklopatica s vrha Soznja Da bismo opisali uspon na Hum, vratimo se najprije na Vino polje, na mjesto gdje šum- Skrivena luka. Na Hum se može i s južne ska cesta iz Pasadura izlazi na cestu Ubli – La- strane – cestom. Široka asfaltna cesta od vojar- stovo. Nadomak mjesta, gdje šumska cesta ne i helidroma na hrptu spušta se na zapadnu izlazi na asfalt (toènije, 50 m sjevernije), polazi stranu u Uble, pa može poslužiti za povratak na prekrasna graðena staza na Hum. Stazom se do brod, a dulja i slabija cesta spušta se prema najvišeg vrha otoka stiže vjerojatno za oko sat Skrivenoj luci. Osim krasnoga zaljeva, ondje je hoda. Pitate se zašto »vjerojatno«? Zato što i zanimljiv svjetionik Struga, najstariji na juž- staza ide upravo podruèjem koje je 2003. opu- nom Jadranu. Iz Skrivene luke može se asfalt- stošio velik lastovski požar, a buduæi da pri- nom cestom poæi u Lastovo (6 km), no mi smo vatne površine nisu sanirane, na stazi je mnogo prilièno povoljno naruèili brod i priuštili si uništenih stabala. Umjesto lijepe staze, na tom krasnu plovidbu iz same Skrivene luke, kroz æete putu naiæi na pravi labirint. Može se proæi, Lastovnjake pa sjevernom stranom otoka, kroz ali s mukom. Na nekoliko mjesta treba se pro- Zaklopaticu i ispod Soznja, sve do Pasadura. vlaèiti ispod porušenih debala. Zaista bi trebalo Dojmljivo! naæi nekoga tko bi tu stazu prokrèio i obilježio Selo Lastovo. Za njegovo upoznavanje tre- planinarskim oznakama. ba cijeli dan. To je nešto posebno, nestvarno i Lastovo – jedno od najslikovitijih naselja na hrvatskim otocima – nije smješteno na moru, nego na strmoj padini iznad plodnih polja u unutrašnjosti otoka ALAN ÈAPLAR Vrh Sozanj – kontrolna toèka Hrvatske planinarske obilaznice na Lastovu ALAN ÈAPLAR Skrivena luka i vrh Hum – vidik s rta Struga ALAN ÈAPLAR sadržajno! Domaæi inzistiraju da je Lastovo Lastovo vrijedi vidjeti! selo, iako ima sva obilježja maloga gradiæa. U I na kraju zavapimo: traži se neko spretno turistièkom uredu na Pjevoru može se dobiti i agilno planinarsko društvo koje bi htjelo plan mjesta po kojem možete, uz planinarski urediti, obilježiti, a potom se i brinuti o plani- hod, obiæi zanimljiva mjesta. Nikako ne propu- narskim stazama na Lastovu. Slutim da bi se stite uspon na Kaštel, ali ni prolaz brojnim ulièi- dala uspostaviti suradnja s Turistièkom zajed- cama, ili pokušajte samo izbrojiti crkve ili fuma- nicom, a i s novoosnovanom Javnom ustano- re, autohtone lastovske dimnjake jedinstvena vom Park prirode Lastovo. Vrijedilo bi staze oblika. Dan u Lastovu može se dopuniti i posje- urediti kako treba, a ne ovako amaterski kao tom jedinom seoskom turistièkom domaæinstvu dosad. Takoðer se nadam da æe to podržati i na polju Prgovu. Zanimljivo je da se Lastovo ne Komisija za planinarske putove HPS-a i razmo- nalazi na moru, veæ je nastalo na mjestu koje je triti moguænost da se Hum, kao najviši i naja- kroz povijest bilo skriveno iza Pjevora (= prije- traktivniji vrh otoka, ukljuèi u HPO, makar voja). Danas je Pjevor središte zbivanja – tu su zajedno sa Soznjem. PD »Šumar« æe se sigurno restoran, pošta, turistièka zajednica, suvenir- prikljuèiti i sa šumarijom raskrèiti stazu prema nica, dva duæana i nekoliko kafiæa. Humu. Lastovo sve to zaslužuje. 446 10, 2008.
Recommended publications
  • TILE2000, V2, English TILE2000 - Croatia Forest Fires Risk Assessment
    640000 645000 650000 655000 660000 665000 670000 16°40'0"E 16°45'0"E 16°50'0"E 16°55'0"E 17°0'0"E Glide Num ber: N/A Activa tion ID: EMSN-041 P roduct N.: 02TILE2000, v2, English TILE2000 - Croatia Forest Fires Risk Assessment Assets & Population Vulnerability to forest fires Map - Overview P roduction da te: 30/10/2017 6000 5000 Croa tia 0 0 0 0 0 0 5 5 4 4 3000 7 7 4 4 4000 N " 0 ' 0 5 ° 2 4 N " 0 ' 0 5 ° 2 4 2000 1000 Cartographic Information 1:50.000 Full color A1, low resolution (100dpi) 0 0,5 1 2 3 4 0 0 0 0 Km 0 0 0 0 4 4 Grid: W GS 84 / U TM zone 33N m a p coordina te system 7 7 4 4 Tick m a rks: W GS 84 geogra phica l coordina te system Legend Vulnerability Level Points Of Interest Physiography Transportation V ery Low Milita ry Spot heights P rim a ry Low Seconda ry Medium H ospita l Utilities Tertia ry H igh P olice Electricity grid V ery H igh Bridge & overpa ss Fire sta tion Populated places Tunnel Governm ent Fa cilities Town V illa ge Airport Educa tion Zaklopatica Lucica P ort Sports Lastovo Industria l fa cilities Ma rina Pasadur Electricity infra structure Bus sta tion W a ter infra structure Vulnerability Level Consequences within the AOI Very Low Low Medium High Very High Population (Nr of Inhabitants) 74 5 78 96 83 N " Built-up areas (sqkm) 0,262 0,034 0,264 0,279 0,041 0 0 0 ' 0 0 5 Assets (Nr) Very Low Low Medium High Very High 0 0 4 ° 5 5 Commercial, Public & Private Services - 1 10 4 6 416,92 2 3 3 4 Industry & Utilities 7 7 - - - 1 - 4 4 Place of worship 1 - 1 5 2 N " Lastovo Archipelago Nature park Other - 3
    [Show full text]
  • Izmjene I Dopune Prostornog Plana Općine Lastovo, Odredbe Za
    REPUBLIKA HRVATSKA DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA OPĆINA LASTOVO PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LASTOVO CILJANE IZMJENE I DOPUNE lipanj 2014. godine Prostorni plan uređenja Općine Lastovo - Ciljane izmjene i dopune Odredbe za provođenje NOSITELJ IZRADE PLANA: Općina Lastovo, Jedinstveni upravni odjel Načelnik: Leo Katić STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA: ASK Atelier d.o.o Direktor: Azra Suljić, dipl.ing.arh.. Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga: Azra Suljić, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: Marija Premužić Ančić, dipl.ing.arh. Azra Suljić, dipl.ing.arh. Mate Ćurić, dipl. ing. građ. Estera Gobac Trninić, dipl. ing. bio. Tajana Živković, dipl. iur. ASK Atelier doo, Zagreb 2 Prostorni plan uređenja Općine Lastovo - Ciljane izmjene i dopune Odredbe za provođenje ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA Članak 3 (1) Ciljevi prostornog razvitka u funkciji su ostvarivanja trajnih ciljeva dugoročnog razvoja područja Općine, a to su optimalno korištenje prostora uz puno vrednovanje svih njegovih dijelova. (2) Načela za određivanje namjene površina određenih Planom, koje određuju temeljno urbanističko-graditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te zaštitu prostora su: 1. načela održivog razvoja, 2. načela zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa, 3. načela racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora, 4. načela optimalnog usklađenja interesa različitih korisnika prostora i 5. pravila urbanističke, prostorno-planerske i krajobrazno-planerske struke. (3) Uređivanje prostora unutar obuhvata Plana, kao što je izgradnja građevina, uređivanje zemljišta te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod površine zemlje, može se obavljati isključivo u suglasju s ovim Planom, odnosno postavkama koje iz njega proizlaze, kao i na temelju onih odredbi postojećih prostornih planova, koje nisu u suprotnosti s ovim Planom.
    [Show full text]
  • Mortality Patterns in Southern Adriatic Islands of Croatia: a Registry-Based
    118 PUBLIC HEALTH Croat Med J. 2018;59:118-23 https://doi.org/10.3325/cmj.2018.59.118 Mortality patterns in Southern Joshua Rehberg1, Ana Stipčić2, Tanja Ćorić3, Ivana Adriatic islands of Croatia: a Kolčić4, Ozren Polašek4 1Medical student, Medical School, registry-based study Medical College of Wisconsin, Milwaukee, WI, USA 2Department of Health Studies, University of Split, Split, Croatia 3Croatian National Institute of Public Health, Zagreb, Croatia Aim To investigate the mortality patterns on the Southern 4Department of Public Health, Adriatic islands of Croatia and compare them with those in University of Split School of two, mainly coastal, mainland counties. Medicine, Split, Croatia *The first two authors contributed Methods In this registry-based study we used the official equally. mortality register data to analyze the mortality patterns on seven Croatian islands (Brač, Hvar, Korčula, Lastovo, Mljet, Šolta, and Vis) and Pelješac peninsula in the 1998-2013 pe- riod and calculated the average lifespan, life expectancy, and standardized mortality ratios (SMR). We compared the leading causes of death with those in the mainland popu- lation of two southernmost Croatian counties. Results The average lifespan of the island population was 3-10 years longer for men and 2-7 years longer for wom- en than that on the mainland. All-cause SMRs were signifi- cantly lower for both men and women on Korčula, Brač, Mljet, and Pelješac but significantly higher for women on Šolta (1.22; 95% confidence intervals 1.07-1.38). The lead- ing causes of death on the islands were cardiovascular dis- eases, with higher percentages in men and lower in wom- en in comparison with those on the mainland.
    [Show full text]
  • Villa Bliveria Region: Dalmatian Islands Sleeps: 8
    Villa Bliveria Region: Dalmatian Islands Sleeps: 8 Overview Featured in The Times '50 Best Villas in the Med' 2017 Villa Bliveria is a sleek modern villa that accommodates up to eight guests in the heavenly seclusion of Porto Rosso, on Lastovo, the sunniest of all the Croatian islands. This property offers modern open-plan living that flows right out through the terrace and into a natural bay that is sheltered from the air currents of the open sea, maintaining a tranquil stillness. Completed in 2014, this property holds private access to the sea and a mooring on the warm Mediterranean waters, making it the perfect base from which to explore the 45 surrounding islands and the Croatian coastline. There is even a private dock/jetty in the front of Villa Bliveria for mooring small boats and for swimming. Alternatively, you can spend your days at the property and appreciate the focus on outdoor living, with sliding doors that open onto a private hydro- massage swimming pool, and a terrace with deck chairs and dining table. All of these spaces are pleasantly afforded ample shade thanks to the carefully considered architecture of the house. The villa houses a fully equipped kitchen and has the benefit of secure, off- road parking where there is a small car for guests to use. This mountainous island is well worth exploring, steeped in history dating back to medieval times and boasting a rare selection wildlife and natural beauty that forms part of a protected nature park. Lastovo is also revered for the richest fishing waters in the Adriatic Sea
    [Show full text]
  • DREAM VILLA with PRIVATE BEACH Croatia, Island Lastovo
    DREAM VILLA WITH PRIVATE BEACH Croatia, Island Lastovo Object type: Villa with private beach Adress: 20289 Ubli, Lastovo, Croatia Floor housing area: ca. 550 m² Gross building area: ca. 690 m² Land/property area: ca. 1.000 m² Rooms: 15 Parking: 8 Construction start: 2010 Sales price: from EUR 1.500 to EUR 3.900 per m² gross building area subject to stage and level of completion Object description Villa • 4-floor villa, OPTIONAL as one or several housing units with possibility of future adaptation Example of Single-Unit Villa: Ground floor: 171 m², guest-apartment and wellness First floor: 187 m², guest-apartments Second floor: 168 m², spacious living/dining area Roof floor: 157 m², master bedrooms Example of Multi-Unit Villa (also later adaptable on demand): max. 8 apartments from 60 m² each • Consideration of specific buyer requests for detail planning and finishing Outdoor facilities • Property approx. 1.000 m² incl. concession area • Private beach (protected from access and sight from the outside), sun decks (optional with coffee / bar) and boat berths. • Backyard without border to neighbouring public forest Status of project development • Building permit issued and secured, construction site prepared, outdoor facilities largely completed Location description • Dubrovnik Riviera, Island Lastovo, Nature park • Bay: Ubli – Pasadur • Activities: Pasadur Marina, Diving-Centre, Shops and Restaurants, nearby town Vela Luka / Island Korcula and Dubrovnik Riviera Seller: CEE Projekt • Infrastructure: Walking distance to harbour Ubli – traffic
    [Show full text]
  • Smart Islands Declaration
    Smart Islands Declaration New pathways for European Islands to create smart, inclusive and thriving island societies for an innovative and sustainable Europe Forward Who we are We are European island local and regional authorities and actors representing our islands with the goal to promote the Smart Islands Initiative. The Smart Islands Initiative is a bottom-up effort spearheaded by island authorities and communities that communicates the need to tap the significant, yet largely unexploited potential of islands to function as laboratories for technological, social, environmental, economic and political innovation. The Smart Islands Initiative builds on years of collaboration between European islands and seeks to demonstrate that islands can host pilot projects and produce knowledge on smart and efficient resource and infrastructure management, which may be then transferred in mountainous, rural and generally geographically isolated areas but also scaled-up in big cities of continental Europe and beyond. The Smart Islands Initiative is inspired by the European Commission’s Smart Cities and Communities initiative, yet it goes one step further by extending the synergies beyond energy, transport and ICT to also include water and waste, directly addressing circularity in the economy. This holistic approach derives from insularity, the condition that forces island authorities to focus on how to ensure the optimal use and management of their resources and infrastructures, very often within island boundaries, in order to support sustainable and equitable economic development that fully taps into islands’ potential (geography, natural and human resources, products). Ultimately the Smart Islands Initiative advocates in favor of a place-based, transformative development agenda that makes the most out of islands’ competitive advantages, generates local growth and prosperity and contributes to EU policy goals in the fields of energy, climate mitigation and adaptation, innovation, circular economy, transport and mobility, blue growth, and the digital agenda.
    [Show full text]
  • STREAMS of INCOME and JOBS: the Economic Significance of the Neretva and Trebišnjica River Basins
    STREAMS OF INCOME AND JOBS: The Economic Significance of the Neretva and Trebišnjica River Basins CONTENTS EXECUTIVE SUMMARY 3 Highlights – The Value of Water for Electricity 5 Highlights – The Value of Water for Agriculture 8 Highlights – The Value of Public Water Supplie 11 Highlights – The Value of Water for Tourism 12 Conclusion: 13 BACKGROUND OF THE BASINS 15 METHODOLOGY 19 LAND USE 21 GENERAL CONTEXT 23 THE VALUE OF WATER FOR ELECTRICITY 29 Background of the Trebišnjica and Neretva hydropower systems 30 Croatia 33 Republika Srpska 35 Federation Bosnia and Herzegovina 37 Montenegro 40 Case study – Calculating electricity or revenue sharing in the Trebišnjica basin 41 Gap Analysis – Water for Electricity 43 THE VALUE OF WATER FOR AGRICULTURE 45 Federation Bosnia and Herzegovina 46 Croatia 51 Case study – Water for Tangerines 55 Case study – Wine in Dubrovnik-Neretva County 56 Case study – Wine in Eastern Herzegovina 57 Republika Srpska 57 Gap Analysis – Water for Agriculture 59 Montenegro 59 THE VALUE OF PUBLIC WATER SUPPLIES 63 Republika Srpska 64 Federation Bosnia and Herzegovina 66 Montenegro 68 Croatia 69 Gap Analysis – Public Water 70 THE VALUE OF WATER FOR TOURISM 71 Croatia 72 CONCLUSION 75 REFERENCES 77 1st edition Author/data analysis: Hilary Drew With contributions from: Zoran Mateljak Data collection, research, and/or translation support: Dr. Nusret Dresković, Nebojša Jerković, Zdravko Mrkonja, Dragutin Sekulović, Petra Remeta, Zoran Šeremet, and Veronika Vlasić Design: Ivan Cigić Published by WWF Adria Supported by the
    [Show full text]
  • Annex V: Recommended Unified Template for Monitoring
    Guala I, Nikolic V, Ivesa L, Di Carlo G, Rajkovic Z, Rodic P, Jelic K (2014): Monitoring Programme for Posidonia Beds (Posidonion oceanicae), MedMPAnet Project MONITORING PROGRAMME FOR POSIDONIA OCEANICA BEDS Common chapters ENGLISH NAME (NATURA CODE) *1120 Posidonia oceanica beds (priority habitat type) Equivalents in different classifications - EUNIS, National habitats classification CORINE Biotopes 11.34 [Posidonia] beds EUNIS A5.535 : [Posidonia] beds National habitat classification G.3.5. Naselja posidonije G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (= Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica) (source: Bakran-Petricioli, 2007) Phytocoenological conversion - Alliances and association* EUNIS A5.5351 : Ecomorphosis of striped [Posidonia oceanica] meadows A5.5352 : Ecomorphosis of "barrier-reef" [Posidonia oceanica] meadow A5.5353 : Facies of dead "mattes" of [Posidonia oceanica] without much epiflora A5.5354 : Association with [Caulerpa prolifera] on [Posidonia] beds Barcelona Convention UNEP(OCA) / MED WG.143/5 (Hyères experts report, 1998) III. 5. Posidonia oceanica meadows III. 5. 1. Posidonia oceanica meadows (= Association with Posidonia oceanica) III. 5. 1. 1. Ecomorphosis of striped meadows III. 5. 1. 2. Ecomorphosis of “barrier-reef” meadows III. 5. 1. 3. Facies of dead “mattes” of Posidonia oceanica without much epiflora III. 5. 1. 4. Association with Caulerpa prolifera Manual for Interpretation of habitats according to Habitats Directive (HD) Associations and facies: G.3.5.1.1. Ekomorfoza naselja u “prugama” G.3.5.1.2. Ekomorfoza naselja koja tvore “barijeru” G.3.5.1.3. Facijes mrtvih naslaga rizoma posidonije bez epiflore G.3.5.1.4. Asocijacija s vrstom Caulerpa prolifera National Classification of Habitats (NCH) G.3.5.1.1.
    [Show full text]
  • TILE2000, V2, English Coniferous Forest - 0,003 8,084 3,696 0,024
    640000 645000 650000 655000 660000 665000 670000 16°40'0"E 16°45'0"E 16°50'0"E 16°55'0"E 17°0'0"E LU/LC (sqkm) Very Low Low Medium High Very High Activa tion ID: EMSN-041 Complex cultivation patterns 0,359 0,218 0,013 0,001 Glide Num ber: N/A - P roduct N.: 02TILE2000, v2, English Coniferous forest - 0,003 8,084 3,696 0,024 Mixed forest - 0,023 4,032 0,046 0,010 TILE2000 - Croatia Olive groves - 0,219 1,073 0,119 0,017 Forest Fires Risk Assessment Pastures - 0,173 0,830 0,028 0,003 Population, Assets & Transportation Network at Risk Map - Overview Sclerophyllous vegetation - 0,003 0,078 9,712 3,953 Sparsely vegetated areas - 1,399 2,794 0,018 0,007 P roduction da te: 30/10/2017 6000 5000 Transitional woodland/shrub - 0,001 0,024 4,381 1,745 Croa tia 0 Vineyards - 0,012 0,080 0,000 - 0 0 0 0 0 5 5 3000 4 4 7 7 4 4 4000 N " 0 ' 0 5 ° 2 4 N " 0 ' 0 5 ° 2 4 1000 2000 Cartographic Information 1:50.000 Full color A1, low resolution (100dpi) 0 0,5 1 2 3 4 0 0 0 0 Km 0 0 0 0 4 4 Grid: W GS 84 / U TM zone 33N m a p coordina te system 7 7 4 4 Tick m a rks: W GS 84 geogra phica l coordina te system Legend Risk Level First Aid Physiography V ery Low Spot heights Com m unica tion System s Low Shelters Utilities Medium H igh Ca m p loca tion Electricity grid V ery H igh Ca m p loca tion, Field hospita l Populated places Transportation Risk Level Town Ca m p loca tion, Field hospita l, H elicopter la nding spot V illa ge V ery Low Low Field hospita l Zaklopatica Lucica Medium H igh Field hospita l, H elicopter la nding spot Lastovo V ery H igh Ga soline
    [Show full text]
  • Influence of Evolutionary Forces and Demographic Processes on The
    Annals of Human Biology, March–April 2012; 39(2): 143–155 Copyright q Informa UK, Ltd. ISSN 0301-4460 print/ISSN 1464-5033 online DOI: 10.3109/03014460.2012.660194 RESEARCH PAPER Influence of evolutionary forces and demographic processes on the genetic structure of three Croatian populations: A maternal perspective Jelena Sˇarac1*, Tena Sˇaric´1, Nina Jeran1*, Dubravka Havasˇ Augusˇtin1, Ene Metspalu2, Nenad Vekaric´3, Sasˇa Missoni1, Richard Villems2 & Pavao Rudan1 1Institute for Anthropological Research, Zagreb, Croatia, 2Estonian Biocentre and Institute of Molecular and Cell Biology, Tartu, Estonia, and 3Institute for Historical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts, Dubrovnik, Croatia Background: Many Croatian islands are examples of genetic trait measurements, disease prevalence, migration patterns isolates, with low level of heterozygosity and high level of and environmental and sociocultural characteristics. The inbreeding, due to practice of endogamy. results of numerous studies (Rudan P et al. 1987, 2003, 2004; Aim: The aim was to study the genetic structure of two insular Rudan I (2001), Rudan I et al. 1999, 2002, 2003, 2006) have and one mainland population through high-resolution indicated that village populations on the Croatian islands phylogenetic analysis of mitochondrial DNA (mtDNA). have preserved certain genetic specifics over the course of Subjects and methods: MtDNA polymorphisms were explored in history up to the present day, and measures of kinship and 300 unrelated individuals from Mljet, Lastovo and the coastal genetic distances have revealed isolation of such commu- city of Dubrovnik, based on SNP polymorphisms. nities from each other and from the mainland. Since such Results: All mtDNA haplogroups found in the sample were of small communities can reflect large demographic processes typical European origin.
    [Show full text]
  • Route Planner South Dalmatia Bases: Split/Trogir Route 3 (2 Weeks)
    Route planner South Dalmatia bases: Split/Trogir route 3 (2 weeks) Trogir Split Rogač Nečujam Pucisa Baška Voda SOLTA Milna BRAC Hvar Jelsa Mala Stiniva Milna HVAR Securaj SCEDRO Vis VIS Stoncica Komiža Lovište PELJEŠAC Vela Luka Korcula KORCULA Polace Prezba Zaklopatica Pomena Ubli LASTOVO MLJET day: destination from: to: 1 Saturday Split/Trogir BRAC Milna 2 Sunday BRAC Milna HVAR Hvar or Milna or other bay around HVAR or SVETI KLEMENT Marina Palmizana 3 Monday HVAR or Palmizana VIS Vis 4 Tuesday VIS Vis VIS Komiza 5 Wednesday VIS Komiza KORCULA Vela Luka 6 Thursday KORCULA Vela Luka LASTOVO Prezba or Ubli 7 Friday LASTOVO Prezba or Ubli LASTOVO Zaklopatica 8 Saturday LASTOVO Zaklopatica MLJET Pomena 9 Sunday MLJET Pomena MLJET Polace 10 Monday MLJET Polace KORCULA Korcula 11 Tuesday KORCULA Korcula PELJESAC Loviste or SCEDRO 12 Wednesday PELJESAC Loviste HVAR Sucuraj 13 Thursday HVAR Sucuraj Baska Voda 14 Friday Baska Voda Split/Trogir Page 1 Location descriptions Split: Split is the capital of Dalmatia and the largest city on the Adriatic coast. The city is 1700 years old and full of cultural sights from all eras. Trogir: Trogir, as a port of departure, offers a variety of attractions. The historic old town with its countless Gothic cathedrals, Venetian palaces and Baroque churches is a UNES- CO World Heritage Site. Narrow romantic lanes lead you to the historic buildings and squares. BRAC: Milna: ACI Marina. Pretty old island village. Great for strolling and eating. In the village you have all supply options. Especially worth seeing is the church. Bobovisca: Nice place with mooring, electricity and water.
    [Show full text]
  • 1 ZAPISNIK Sa 14. Sjednice OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE
    ZAPISNIK sa 14. sjednice OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE LASTOVO, održane 28. sijeĉnja 2019. godine, s poĉetkom u 17:00 sati u uredu Općinskog naĉelnika. NAZOĈNI vijećnici: Tonći Šarić, Nina Glumac, Dino Katić, Pavao Lagetar, Lukša Hropić NISU NAZOĈNI vijećnici: Miro Mariĉević, Anita Janĉić Lešić (opravdano), Martina Bašić Ivĉević (opravdano), Ilija Frlan (opravdano) OSTALI NAZOĈNI: Margaret Hropić zamjenica općinskog naĉelnika, Korana Zavadlav proĉelnica Jedinstvenog upravnog odjela Zbog sprijeĉenosti predsjednika Općinskog vijeća Općine Lastovo, 14. sjednicom Općinskog vijeća Općine Lastovo predsjedao je potpredsjednik Općinskog vijeća Općine Lastovo Lukša Hropić. Potpredsjednik Lukša Hropić je otvorio sjednicu, pozdravio nazoĉne, utvrdio da je na sjednici nazoĉno pet vijećnika i da Vijeće može pravovaljano odluĉivati te je predložio sljedeći D N E V N I R E D: 1. Zapisnik s 13. sjednice Općinskog vijeća 2. Odluka o visini paušalnog poreza po krevetu, smještajnoj jedinici u kampu i smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj 3. Odluka o komunalnom doprinosu 4. Odluka o izmjeni Odluke o komunalnoj naknadi 5. Izvješće o radu Općinskog naĉelnika za razdoblje od 1.1. - 31.12.2018. godine 6. Vijećniĉka pitanja. Korana Zavadlav: Općinski naĉelnik je službeno odsutan zbog sastanka u Dubrovniku na temu rješavanja problematike prometne (ne)povezanosti otoka u Dubrovaĉko-neretvanskoj županiji. Lukša Hropić: Budući da je Općinski naĉelnik odsutan predlažem da se peta toĉka dnevnog reda prebaci za sljedeću sjednicu kada će Općinski naĉelnik biti nazoĉan. Potpredsjednik Lukša Hropić stavlja na glasovanje sljedeći prijedlog Dnevnog reda: 1. Zapisnik s 13. sjednice Općinskog vijeća 2. Odluka o visini paušalnog poreza po krevetu, smještajnoj jedinici u kampu i smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj 3.
    [Show full text]