Hrvatski Glasnik“ – Zrcalo Hrvatske Manjinske Zajednice U Crnoj Gori

DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI, DAN HRVATSKIH BRANITELJA SLAVI SE U HRVATSKOJ 5. KOLOVOZA SVAKE GODINE Dan domovinske zahvalnosti veliki je dan za sve nas Priredio: Dario Musić

a taj datum 1995., prije 18 godina, Hrvatska voj- Nska oslobodila je okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluji kojom je završio rat. Tom operacijom vraćen je u hrvatski ustavno- pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije koja je oslobođena u operaciji Bljesak te je nakon toga došlo do kraja Domovinskoga rata. Svečanost u Kninu 5.8.2013.god.

O liepa, o draga, o slatka đavi zavihorila se 20-metarska je u Kninu. Svečanim podiza- slobodo, hrvatska zastava, što je zna- njem hrvatske državne zastave dar u kôm sva blaga višnji čilo da je Knin, kao središte i na kninskoj tvrđavi u nazoč- nam Bog je dô, simbol srpske pobune, oslo- nosti državnoga vrha u prije- uzroče istini od naše sve slave, bođen. Hrvatska vojska sta- podnevnim satima 5. kolovoza uresu jedini od ove Dubrave, sala je u silu koja je vlastitom 2013. obilježen je Dan pobje- sva srebra, sva zlata, svi oružanom snagom i bez ičije de i domovinske zahvalnosti, ljudcki životi pomoći oslobodila hrvatski te- Dan hrvatskih branitelja i 18. ne mogu bit plata tvôj čistoj ritorij u cjelini. obljetnica vojno-redarstvene lipoti! U vojno-redarstvenoj opera- operacije Oluje. ciji Oluji, koja je početkom ko- (Ivan Gundulić) lovoza 1995. godine trajala 84 Svim Hrvaticama i Hrvatima sata, hrvatske snage oslobodi- kojima je domovina na srcu, Oluja je počela 5. kolovoza le su 10.400 četvornih kilome- svim našim herojima i njiho- 1995. u pet sati ujutro i na- tara ili oko 18,4 posto ukupne vim obiteljima, kao i obiteljima javila kraj petogodišnje srpske površine Hrvatske. U Oluji su poginulih branitelja - čestita- okupacije, koja je počela u lje- poginula 174 pripadnika oslo- mo ovaj dan, a poginulim bra- to 1990. blokadom hrvatskih boditeljskih hrvatskih snaga, niteljima neka je pokoj vječni i prometnica. Točno u podne a više od 1.400 ih je ranjeno. laka sveta hrvatska zemlja. istoga dana na kninskoj tvr- Središnja proslava održana PB 3 11. GODINA OD TISKANJA PRVOGA BROJA - VELJAČA 2003. 100. BROJ – KOLOVOZ 2013. JUBILEJ ČASOPISA „HRVATSKOGA GLASNIKA“

„Hrvatski glasnik“ – zrcalo hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori

Priredili: privlačnijim. Tako je stvoreno svoje ime i djelo oteli zabora- Tripo Schubert /Dario Mu- veliko i trajno bogatstvo koje vu. sić nisu mogli uništiti ni ratovi, ni Zahvaljujući entuzijazmu vo- potresi, ni pustošenja, ni ljud- dećih ljudi u Hrvatskome gra- ekada su Hrvati na po- ska nebriga. đanskom društvu Crne Gore dručju Crne Gore, po- Iako ih je ovdje živjelo na i uz potporu i razumijevanje Nsebno u nekadašnjoj desetine tisuća, Hrvati nikad mnogih subjekata, prvi put u Boki kotorskoj koja je tada nisu imali svoje glasilo. Nikad povijesti ovoga kraja u veljači obuhvaćala i Budvu te čak i za to nisu bili stvoreni uvjeti 2003. godine izašao je iz tiska područja do krajnjega juga iako je ovdje živjelo dosta Hr- prvi broj novina na hrvatsko- odnosno do Bara, bili narod vata od pera i znanosti. Pri- me jeziku - Hrvatski glasnik. koji je uspješno nalazio obli- sjetimo se samo nekih: Vicka Govoriti o Hrvatskome gla- ke okupljanja i nacionalnog Bolice-Kokoljića, Andrije Balo- sniku zapravo je priča o stva- djelovanja, kao i afirmacije vića, Andrije Zmajevića, Pavla ranju Društva. kulturnog, duhovnog i ma- Butorca, don Iva Stjepčevića, Na Osnivačkoj skup- terijalnog opstanka na ovim Viktora Vide, Luka Brajnović, štini 23. lipnja 2001. godine u područjima. U dugome povi- Frana Alfirevića, Vladislava Kotoru usvojene su smjernice jesnom razdoblju Hrvati su Brajkovića , don Nika Luko- Društva, što stoji i u prvome ostavili mnoge tragove svog vića, don Gracija Brajkovića, članku satuta, a to su: puna postojanja u svim područjima dr. Miloša Miloševića i mnogih afirmacija hrvatske nacio- djelovanja. Svojim su radom, drugih koji su ostavili duboki nalne zajednice u Crnoj Gori, trudom i dušom učinili ovaj trag u našoj znanosti i publici- njegovanje hrvatskoga jezika kraj još ljepšim, duhovnijim i stici i time vlastitom zaslugom i kulture, obnova tradicional-

4 5 nih običaja i kulturne baštine, razgranata i plodna suradnja sa sličnim udrugama, poli- tičkim subjektima, lokalnom upravom, državom Crnom Go- rom i uspješna obnova veza sa subjektima u Republici Hrvat- skoj. Na Skupštini se govorilo i o pokretanju izdavačke djelatnosti koja bi posebno obra- đivala teme iz povijesti i života bokeljskih Hrvata. Sumirajući dugogodišnji rad Društva možemo sa sigurno- šću reći da smo na svim na- vednim područjima postignuli Članovi prvog uredništva Hrvatskog glasnika, D. Musić,T. Schubert, odlične rezultate i prepoznati T. Grgurević- glavni urednik, S. Marković, don S. Majić , 2003. smo u obje države. Priznanja Društvu i pojedincima dokaz Duštva preko tiskanih medija. afirmaciji dostignuća Hrvata u su za to. Dogovoreno je da se na tome Crnoj Gori u prošlosti. Glasnik počne odmah raditi. će biti tiskan na standardno- Kako je počelo Za glavnoga urednika po- me hrvatskom jeziku, osim u stavljen je Tomislav Grgurević, slučaju kada autori tekstova stvaranje časopisa? a za članove redakcije: Tripo zatraže da se služe svojim je- Schubert, Dario Musić, Silvio zikom bivše Jugoslavije. Za Već na samom početku 2002. Marković, don Srećko Majić, početak tiskat će se na otpri- godine javila se ideja o izdava- Siniša Luković i Neven Stani- like 30 stranica u crno-bijeloj nju hrvatskih novina. Ondaš- čić. tehnici s naslovnicom u boji te nji predsjednik Tripo Schubert Razrađena je programska će zbog financijskih teškoća zakazao je sastanak s Tomi- koncepcija te je dogovorena izlaziti svaka dva mjeseca, ali slavom Grgurevićem, pozna- uređivačka politika koja će trajna je orijentacija časopisa tim novinarom i publicistom poštovati načela nacionalne, da izlazi mjesečno čim se ste- iz Kotora te Lukom Cikom, kulturne, duhovne i vjerske knu uvjeti za to. Jednoglasno tadašnjim predstavnikom na- tolerancije. Časopis treba biti je odlučeno da se časopis zove šeg Društva u Hrvatskoj, u informativno glasilo koje će HRVATSKI GLASNIK, glasilo restoranu „Galion“ u Kotoru, unapređivati odnose među na- Hrvata Crne Gore. Odabran kako bi razmotrili mogućnost rodima i narodnostima u Crnoj je lektor, postignut dogovor s izdavačke djelatnosti u sklopu Gori i raditi na jačanju veza tvrtkom „Tricen“ iz Kotora za programa HGDCG. Složili su između Crne Gore i Republike izradu pripreme i tiskarom se da su aktivnosti Društva i Hrvatske. Također mu je uloga „Art Galery“ iz Tivta za tiska- projekti već uveliko privukli informiranje hrvatske zajedni- nje Glasnika. Programska pažnju relevantnih institucija ce u Crnoj Gori i Republici Hr- koncepcija časopisa dostavlje- u Crnoj Gori i Hrvatskoj, kao i vatskoj te u drugim državama na je Upravnom odboru Druš- građanstva, i da bi bilo poželj- o događajima u Crnoj Gori koji tva koji ga je u potpunosti pri- no stalno informirati javnost su vezani uza život Hrvata. Po- hvatio i odobrio. o događajima vezanim uz rad sebna pozornost posvećena je Međutim, nije išlo sve lako u 4 5 pripremnom razdoblju. Treba- nam da želimo unijeti nemir, Ipak su to mali problemi u od- lo je svladati mnoge teškoće, da radimo ono što nam nikada nosu na zadovoljstvo što su otkloniti otpore, čak i javno nije bila namjera. Mi se nismo prve hrvatske novine u Crnoj nezadovoljstvo koje su izraža- na te zlonamjerne priče osvr- Gori, gdje su Hrvati autohton vali neki konzervativni krugovi tali, rekli smo im: „Oprosti im, narod, izašle na svjetlo dana i u Crnoj Gori. Predbacivali su Bože, ne znaju što govore.“ opstale.

Prvi Glasnik izašao iz vila je tvrtka „Tricen“ iz Koto- vatskoj, zemljama u okruže- ra, a tiskan je u tiskari „Art nju, Europi , SAD i u dalekoj tiska Galery“, Tivat. Na naše veliko Australiji. Službena promocija S velikim zadovoljstvom i po- zadovoljstvo i iznenađenje prvi prvoga broja Hrvatskoga gla- nosom dočekali smo taj povije- broj “Hrvatskog glasnika” u snika obavljena je na drugoj sni trenutak - izlazak iz tiska nakladi od 1000 primjeraka je redovitoj godišnjoj Skupštini prvoga broja Hrvatskoga gla- praktički “planuo” i sa velikim HGDCG, 1. ožujka 2003. godi- snika, 7. veljače 2003. godine interesovanjem primljen među ne, u dvorani Kulturnoga cen- u nakladi od 1.000 primjera- stanovništvom Boke i šire . To tra „Gracija Petković“ u Tivtu. ka, na 32 stranice u crno-bi- nas je ohrabrilo i dalo nam Predstavio ga je Tomislav Gr- jeloj tehnici s naslovnicom u potstreka za daljni rad. Ima- gurević, glavni urednik. boji. Pripremu za tisak napra- mo čitatelje u Crnoj Gori, Hr-

Prvi broj Hrvatskog glasnika Prvi broj Hrvatskog glasnika Tomislav Grgurević promovira prvi broj Hrvatskog glasnika 6 7 U kojim uvjetima se pripremao Glasnik za tisak? Treba spomenuti kako je za početak rada na Glasni- ku postojao samo ljudski potencijal u vidu članova redakcije i glavnoga urednika. Niti je bio osiguran prostor za rad, niti nužna oprema, a i ni dopisništvo na terenu. Radilo se potpuno amater- ski. Tomislav Grgurević, glavni urednik, zbog obiteljskih i zdravstvenih razloga zavr- šio je u staračkome domu u Risnu, gdje je pripremao tekstove na staroj pisaćoj mašini „Oliveti“. Iz njegove sobe u Risnu preuzimali Tomislav Grgurević smo pripremljene tekstove i nosili u agenciju „Tricen“ na Oni su to radili vrlo savjesno kriterije za mjesto glavnoga prepisivanje odnosno dizaj- i uspješno kako su to najbo- urednika. Bila je to Tamara niranje i kompjutorsku pri- lje znali, od rujna 2004. do Popović iz Podgorice sa zavr- premu. Glasnik se tiskao u svibnja 2006. godine. Da- crno-bijeloj tehnici. rio je bio tehnički urednik, Tomo Grgurević uređivao a Tripo v.d. glavnoga ured- je prvih 10 brojeva uz sim- nika. Čitav posao obavljan bolični honorar, a kako mu je volonterski. Radilo se se zdravstveno stanje pogor- doma kod Darija na njego- šavalo, morao je odustati od vom kompjutoru i obrađe- uređivanja Glasnika. Umro ne teme dostavljale su se je krajem siječnja 2009. go- tvrtki„Tricen“ na pripremu dine u 74. godini života. za tisak. Časopis „Hrvatski glasnik“ Tijekom 2005. godine bio je najznačajniji projekt Predsjedništvo donosi od- Društva i njegova opstoj- luku da se dio redakcije nost nije se smjela dovesti profesionalizira i da se u u pitanje. Upravni odbor uređivačkoj politici ostvari Društva donio je odluku da zamisao o mjesečnom izla- Tripo Schubert i Dario Mu- ženju časopisa. Raspisan je sić nastave uređivati časopis natječaj i odabrana je osoba koja je ispunjavala tražene bez nadoknade za taj posao. Tamara Popović 6 7 šenim Filozofskim fakultetom ponovno ostaje bez glavnoga tvo će ovaj posao volonterski i stažom novinara u dnevnim urednika kada Tamara prona- obavljati do kraja 2011. godi- listovima Crne Gore. U srp- lazi drugi posao i odlazi. ne. nju 2006. godine preuzima Na temelju odluke Uprav- U siječnju 2012. godine za funkciju glavne urednice koju noga odbora Društva rad na glavnu urednicu postavljena stručno i vrlo savjesno obav- uređivanju časopisa preuzima je Tijana Petrović, tajnica VK lja sve do ožujka 2011. godine kolektivno uređivački odbor, „Primorac“, koja će honorar- uz dogovorenu mjesečnu pla- a Joško Katelan se potpisu- no raditi na uređivanju časo- ću. Krajem ožujka redakcija je kao v.d. urednik. Uredniš- pisa, uz pomoć uredništva u

Tripo i Dario pripremaju novi broj Glasnika 8 9 sastavu: Joško Katelan, Ma- mijenjaju se suradnici na di- zrcalo hrvatske manjinske za- rija Mihaliček, Danijela Vulo- zajnu i tiskanju. Od 21. do 22. jednice u Crnoj Gori. Važno je vić, Vivijan Vuksanović i Tripo broja dizajn i pripremu radi napomenuti da Hrvatski gla- Schubert. Na žalost, uvjeti za Studio „Who“, a tisak „Stu- snik koriste sve one hrvatske rad na uređivanju časopisa dio“ iz Podgorice u nakladi od udruge i političke stranke ko- nisu se promijenili pa najve- 1.000 primjeraka da bi nakon jima je to potrebno za njihovu ći dio posla urednica i članovi toga dizajn i pripremu preuze- promociju i obraćanje javno- uredništva obavljaju kod kuće. la „Radionica LCG“ iz Podgori- sti. Tijekom ovih 10 godina izla- ce do broja 81., a tisak „Grafo Čestitamo Hrvatskome gla- ženja Glasnika mijenjali su - Bale“, također iz Podgorice, sniku na jedanajstoj obljet- se i suradnici na poslovima u nakladi od 800 primjeraka. nici od osnutka i tiskanju 100. kompjutorske pripreme i di- Oni taj posao odrađuju za- jubilarnoga broja sa željom da zajna, kao i tiskare te lektori. ključno s brojem 70. Povoljnije još dugi niz godina bude pri- Te promjene događale su se uvjete grafičke pripreme i bo- mjerno glasilo svih Hrvata zbog financijskih razloga. Tra- lju kvalitetu tiska nudila nam Crne Gore. žio se partner s pristupačnim je ponovno tiskara „Biro Kon- cijenama, ali s odgovarajućom to“ iz Igala s kojom nastavlja- kvalitetom. Radili smo kom- mo suradnju od broja 71., a u pjutorski dizajn i pripremu s dizajnu i pripremi od broja 82. tvrtkom u nakladi od 800 primjeraka. „Tricen“ iz Kotora za 20 bro- U 2013. godini „Biro Konto“, jeva. U skladu s cijenama i u kojoj se radi i dizajn i kom- kvalitetom mijenjale su se i ti- pjutorska priprema te tiska- skare. Započeli smo s tiskarom nje, modernizira svoju tiskaru „Art Galery“ iz Tivta gdje smo pa je samim time časopis kva- tiskali samo dva broja Glasni- litetniji i suvremeniji. ka, prvi i drugi broj u nakladi Mijenjali smo i lektore, ovi- od 1.000 i 1.200 primjeraka. sno o njihovim stručnim kva- Za sljedeće brojeve koristili litetama i honoraru, a koji su smo usluge tiskare „Cicero“ s uglavnom bili iz Hrvatske. Cetinja koji nam tiska Glasnik Zahvaljujući financijskoj od trećega do petoga broja u potpori Fonda za manjine nakladi od 800 primjeraka. Crne Gore, Ministarstva vanj- Od šestoga do dvadesetoga skih poslova R. Hrvatske, Tu- broja tisak pruzima tiskara rističke zajednice grada Zagre- „Biro Konto“ iz Igala u nakladi ba i nekih sponzora, časopis od 800 primjeraka. Dolaskom se od 2012. godine tiska kao nove urednice Tamare Popović mjesečnik i uistinu je postao Tijana Petrović 8 9 10 11 10 11 BOGATO KULTURNO LJETO U KOTORU Kotorsko kulturno ljeto obiluje raznovrsnim kulturnim sadržajima, među kojima se posebno izdvajaju: Kotor Art, Tradicionalni ljetnji karneval i Bokeljska noć. Kotor art Priredila: Tijana Petrović

eti međunarodni festival Kotor Art ove godine Pugostio je više od 2.500 umjetnika, izvođača i predava- ča iz više od 30 zemalja. Odr- žano je 125 programa u šest festivalskih segmenata: Festi- val pozorišta za djecu, Don Brankovi dani muzike, Ko- tor arTeatar, Festival klapskog pjevanja, KotorAPSS i Pisanje grada. Najveći dio sadržaja ovogo- dišnjega Kotor Arta bio je po- svećen 200-godišnjici rođenja Petra II. Petrovića Njegoša. Princeza u zamku duhova 21. kotorski festival pozorišta za djecu Talijanska predstava “Baba Jaga” 1. srpnja otvorila je 21. kotorski festival pozorišta za djecu, što je ujedno označi- lo i otvaranje Kotor Arta. Za 10 dana trajanja, u glavnome programu izvedeno je 16 predstava, a ukupno je održano više od 90 programa u kojima je sudjelovalo više od tisuću djece, mladih i profesionalaca iz 22 zemlje. Ovogodišnji festi- Predstava Pinokio val imao je i najveći broj gleda- 12 13 Pipi duga čarapa

Predstava Klik

laca ikad. 12. don Brankovi ke, posvećenih 200-godišnjici Po odluci Dječjega žirija, ali od rođenja Petra II. Petrovića i Žirija grada, prvu nagradu dani muzike Njegoša. dobila je predstava “Pinokio” Na Dan crnogorske državno- U ime domaćina grada Ko- u izvođenju Gradskog pozori- sti, 13. srpnja, na Trgu sv. Tri- tora prisutnima se obratila šta Podgorica. Dječji žiri drugu puna, ministar kulture Crne gradonačelnica Maja Ćatović nagradu dodijelio je predstavi Gore Branislav Mićunović ističući s jedne strane značaj “Princeza u zamku duhova” službeno je označio početak koji za Boku imaju sjećanja Pozorištanca “Puž” iz Beogra- 12. don Brankovih dana muzi- na Njegoša i stare tradicije i s da, dok je treća nagrada pripala predstavi Nikšićkoga lut- karskog pozorišta “Šćućkin” za predstavu “Crvenkapa”. Dječji žiri i Žiri grada od ove godine dodjeljuju po jednu specijalnu nagradu, ali su se i u ovom slučaju njihove odluke poklopile pa je specijalnu nagradu dobila španjolska predstava “Klik” u izvođenju trupe “Pep Bou” iz Barcelone. U propratnom dijelu programa u raznim radionicama, seminarima, izložbama i mu- zičkom programu sudjelovala su djeca iz kotorskih i dubro- vačkih vrtića, učenici osnov- nih i muzičkih škola iz Kotora, Tivta, Budve i raznih krajeva Crne Gore, te gosti iz zemalja u regiji. S otvaranja Don Brankovih dana muzike 12 13 druge strane posebnost Kotor Arta kao kulturnoga brenda grada. „Ne samo Kotorani, već i svi ljubitelji umjetnosti prisjetit će se večeras i narednih dana izuzetnog čovjeka, vrsnog inte- lektualca i erudite don Branka Sbutege. Neizbrisiv trag utkao je u ime i srž Kotor Arta kao jedan od njegovih osnivača i počasni predsjednik ove manifestacije. Uz don Brankove ne- nadmašne opservacije o glaz- bi, slikarstvu, religiji, politici, ljudima, sjećanje na ovog čo- vjeka izuzetnog znanja, duše Ivo Pogorelić i entuzijazma dat će posebnu notu predstojećim koncertima na glazbenim scenama našega drevnoga grada. Sa željom da koncerti vrhunskih majstora probude u vama ljepotu i pod- staknu vas na dobro, koristim priliku da građanima čestitam Dan državnosti”, rekla je gra- donačelnica Kotora. Nakon ceremonije svečanog otvorenja i zvonjave zvona s katedrale svetog Tripuna, pro- slavljeni hrvatski pijanist Ivo Pogorelić, Crnogorski simfonijski orkestar i beogradski zbor „Obilić” s basom Ivicom Šarićem nastupili su pred prepunim trgom na prvome ovogodišnjem koncertu koji je nosio naziv “Njegoševih 200”. Pogorelić se glazbenoj publici Miloš Karadaglić i Orkestar bez granica predstavio Šopenovim Koncer- tom za klavir i orkestar br. 2 u f-molu i izazvao oduševljenje publike. U drugome dijelu koncerta Crnogorski simfoničari i “Obi- lić”, kojima su dirigirali Borjan Canev, dirigent Makedonske filharmonije, i proslavljena Darinka Matić Marović, premijerno su kod nas izveli Njego- šev “Testamenat” skladatelja Rajka Maksimovića, kapitalno djelo domaće glazbene litera- ture. Ovogodišnji glazbeni segment KotorArta prikazan je u 12 koncerata različitoga Izvođenje “Testamenta” glazbeno-žanrovsko-izvođač- 14 15 kog profila. Nastupili su poznati svjetski umjetnici, među kojima i crnogorski violinist Roman Simović, te pijanist Si- mon Trpčevski. Uz Crnogorski simfonijski orkestar i nekoliko nastupa Festivalskog orkestra KotorArta kojim je dirigirao maestro Mladen Jagušt, publika je imala priliku uživati u koncertu “Njegoš, Luča” i tom prilikom premijerno izve- denom djelu skladatelja Ivana Marovića “Iskra besamrtna”, dok je koncert “Preplitanja – Njegošu sa odanošću žene” stopio s glazbom poeziju i pro- zu Isidore Sekulić po izboru i u interpretaciji glumice Var- je Đukić, a muzički program, izvan klasike, upotpunili su „Njegoš za djecu - Kako rastu veliki ljudi“ nastupima Rundek Cargo trio i džez trubač Duško Gojković s kroz tri nove i jednu staru pro- izvedena je 20. srpnja na pro- Belgrade Summit Octetom. dukciju (‘Njegoš, vatre’) pred- storu pokraj bazena zatvore- Don Brankovi dani muzike stavlja upravo dijalog s Njego- noga hotela “Fjord”. “San na zatvoreni su 13. kolovoza kon- ševim djelom, prelomljenim Božić”, predstava nastala po certom “Insieme” beogradskog kroz različite autorske vizije i motivima Njegoševe proze u Orkestra bez granica, sastav- poetike, koje ujedinjuje zajed- režiji Lidije Dedović, izvedena ljenog od muzičara iz regije, i nička težnja da Njegoša i u je 1. kolovoza. Treća dramska proslavljenoga crnogorskoga savremenom kontekstu, kroz premijera namijenjena je dje- gitarista Miloša Karadaglića. medij pozorišta, pozicionira- ci: „Njegoš za djecu - Kako ra- Ovogodišnji Kotor Art obi- ju kao našeg savremenika”, stu veliki ljudi“, redatelja Pe- lježila je i humanitarna akcija glavni je motiv ovogodišnje- tra Pejakovića. Izvedena je na „Umjetnost djeci” kojom se od ga dramskog programa Kotor Pjaci od kina 14. kolovoza, na prodanih karata na koncer- Arta. veliku radost djece i oduševlje- tima izdvajao dio sredstva za Prva premijera “Njegoš i ja”, nje odraslih. adaptaciju Dječjeg odjeljenja autorsko djelo Paola Mađelija, kotorske bolnice, a prigodni programi izvođeni su i u samoj bolnici. Kotor arTeatar Kazališni segment Kotor Arta - Kotor arTeatar imao je tri reprizne predstave, a obilje- žila su ga tri nova naslova. “Zahvaljujući godini jubileja, 200 godina od rođenja Petra II. Petrovića Njegoša, djelo i život crnogorskog pjesnika, vladike i filozofa našli su se u društvenom, umjetničkom i kulturološkom fokusu cje- lokupne crnogorske kulturne produkcije. Shodno tome, te- matsko središte interesovanja ovogodišnjeg Kotor arTeatra, Predstava “Njegoš i ja” 14 15 Pisanje grada U sklopu segmenta Pisanje grada, koji je trajao od 11. do 17. srpnja, svakoga dana odr- žavane su animacijske aktivnosti po trgovima Staroga grada i prezentacija studentskih radova. Sudionici projekta bili su studenti Fakulteta dramskih umjetnosti i Fakulteta likov- nih umjetnosti s Cetinja, a njihovi radovi predstavljaju različite artefakte i ideje koje su rezultat serije predavanja Klapa Incanto održanih na Cetinju krajem svibnja i početkom lipnja. Ra- Festival klapskog pjevanja - Perast Kotor APSS Premijerno izvođenje 23 od Kotor APSS (Architectural ukupno 38 novih aranžma- Prison Summer School) kao na klapskih pjesama koje je projekt u sklopu velike ideje zabilježio davne 1907. godine KotorArta ove godine bilježi češki folklorist Ludvik Kuba drugo izdanje. U živopisno- objavljeno je u prvome broju me prostoru nekadašnjega festivalskoga lista „LIRICA“, austrougarskog zatvora u ko- 18 bokeljskih pjesama kao torskome Starome gradu, u dio repertoara svih klapa su- razdoblju od 4. do 14. srpnja dionica, kao i apsolutna po- studenti arhitekture iz neko- bjeda jedne crnogorske klape liko zemalja sudjelovali su na u izvrsnoj konkurenciji mogu ljetnjoj radionici s temom “pla- se smatrati glavnim odlikama niranje gradnje na mediteran- XII. međunarodnoga festivala skoj obali”, dok su im mentori klapa koji je već drugu godinu bili najznačajnija imena mo- pod okriljem Kotor Arta, gdje derne arhitekture. se sve više prepoznaje njegova prava vrijednost. Mapa KArt

zvijajući te ideje, nastali su radovi koji su predstavljeni u Kotoru. Ciklus predavanja i radionica obuhvaćao je teme: „Marketing festivala i anima- cija publike na primjeru Kotor Arta“, „Savremeni festivalski menadžment, kulturni turi- zam i brendiranje kulturnog proizvoda“, Dramaturgija mar- ketinga i kopirajting“ i “Savre- mene vizuelne komunikacije i prezentacije“.

KotorAPSS 16 17 Kotorski karneval

vanaesti internacional- Očekivanja organizatora su nje iz Mostara, krenuli su od ni ljetnji kotorski kar- se ispunila, a sjajna atmosfe- Ljetnjeg bazena glavnom pro- Dneval, u organizaciji ra s bazena završila se karne- metnicom do južnih gradskih NVO “Fešta”, otvoren je 1. ko- valskim koncertom šibenske vrata na Gurdiću. lovoza podizanjem karneval- grupe “Berekini” na Trgu od U defileu karnevalske povor- ske zastave, uz sudjelovanje oružja. ke tradicionalno sudjeluje više gradskih muzika iz Kotora i Velikom karnevalskom po- od 10.000 ljudi pa je tako bilo Šibenika, te mažoretkinja “Fe- vorkom koja je prodefilirala i ovoga puta. šta”. Mnogobrojne goste i tu- glavnom gradskom ulicom, uz Nakon defilea koji je trajao riste, pred glavnim gradskim sudjelovanje oko 30 karneval- skoro dva sata, karnevalisti vratima, pozdravili su kapo i skih grupa, 3. kolovoza zavr- i mnogobrojni gosti preselili kraljica karnevala Luka Kne- šen je 12. internacionalni ljet- su se u Stari grad gdje je fe- zović i Dolores Fabian. Fešta nji kotorski karneval. šta nastavljena do kasnih sati. je nastavljena na Muljanskoj Maškarana povorka, u ko- Na Trgu od oružja najuspješ- rivi gdje je održano tradicio- joj su uz kotorske grupe su- nijim karnevalskim grupama nalno „Ribarsko veče“. djelovali i karnevalisti iz Tuzi uručeni su pehari, a za dobru Drugog dana karnevalskoga i Budve, Hrvatske, Slovenije, atmosferu i zabavu bili su za- programa na ljetnome baze- Srbije, Makedonije, BiH, Ita- duženi bend Montenegro sin- nu Primorca održane su Kar- lije, te maskirane mažoretki- gersi iz Tivta i DJ Jovo. nevalske igre na vodi. Karne- valske grupe natjecale su se u zanimljivim i mnogobrojnim igrama na vodi. Cilj igara koje su prvi put uvedene ove godine bio je ponajprije da se po- bjegne od protokola koji su sve više prisutni na karnevalima i da se karnevalske grupe zbliže kako bi se napravila što pozi- tivnija atmosfera.

16 17 Ribarsko veče Muo je od davnina poznato malo ribarsko mjesto čije su ribarske fešte bile njegovo obilježje i tradicija. Po nekim spisima još u 19. stoljeću ovdje su se održa- vale ribarske večeri. Bilo je to nešto slično današnjim „Igrama bez granica“: ga- đao se kokot, veslalo se, plivalo, potezao konop... i sve to začinjeno je ribom, dobrim vinom i muzikom do zore. Takve ribarske ve- čeri održavale su se sve do Drugoga svjetskog rata da bi pedesetih godina proš- log stoljeća bile obnovljene, a već šezdesetih sasvim su pale u zaborav. Godine 2002., istodobno kad i Ljetnji kotorski karneval koji organizira NVO „Fešta“, Mjesna zajednica Muo pokrenula je inicijativu i uspjela ponovno „oživjeti“ ovu zanimljivu turističku manifestaciju. Od tada se Ribarske večeri organiziraju svake godine prvog dana karnevalskih fešti: rivom odjekuje karnevalska muzika, domaći i furešti vesele se i plešu, a sve to uz nei- zostavnu priganu ribu i vino. Ovogodišnje RIBARSKO VEČE održano je po 12. put u četvrtak 1. kolovoza, kao i uvijek, na Muljanskoj rivi. Uz vino, prigane gavice i sardele, više stotina posjetilaca uz dobro raspolože- nje i ples uživalo je uz glazbu vokalno- instrumentalnog sastava “Marinero” iz Herceg Novog. Podijeljeno je oko dvjesto kilograma ribe, popijeno više od dvjesto litara vina i stotinjak litara piva. Dobrom raspoloženju pridonio je uspjeh vaterpolista i mnogobrojnih navijača koji su radost podjelili s gostima na muljanskoj rivi. Ilko Marović

18 19 Bokeljska noć

Kotoru je 17. kolovoza, kojim se tradicionalnoj kul- Bokeljska noć predstavlja pred više od 40 tisuća turnoj-zabavnoj manifestaciji osobitu kulturno-zabavnu Uposjetilaca, odžana tra- natjecateljskog karaktera “Bo- manifestaciju natjecateljskog dicionalna fešta nad feštama keljskoj noći” utvrđuje status karaktera, čije podrijetlo dati- - Bokeljska noć. Akvatoriju- nematerijalnoga kulturnog do- ra još iz proslave Venecijanske mom je od muljanske rive do bra od nacionalnoga značaja. noći u 18. stoljeću. Luže, u tri đira, prodefiliralo više od 50 barki, a kraj trećeg đira obilježio je spektakularni desetominutni vatromet. Prvu nagradu u vrijednosti od 1.500 eura osvojila je barka pod nazivom “Kotorska bešti- ja”. Žiri u sastavu: Edita Sta- rović, Vjera Rašković i Goran Moškov jednoglasno je odlučio da po 500 eura ravnopravno podijele barke ”Vulkan”, ”Još uvijek rastem” i “Crnogorski zid” za drugu i treću nagradu. Nakon proglašenja najljepše ukrašenih barki fešta se nastavila u Starome gradu. Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore donijela je 3. srpnja ove godine rješenje Prvonagrađena barka “Kotorska beštija” 18 19 DVA SJAJNA SRPANJSKA KONCERTA GLAZBENO-PROSVJETNOG DRUŠTVA TIVAT Gradska glazba oduševila publiku

GPD Tivat nastupilo je u glavnome Piše: Boris Lanceroti gradu nakon 37 godina, a tivatski koncert održan je u sklopu ako ranijih, tako i ove godine Glazbeno-pro- muzičkoga dijela ljetnog festivala Ksvjetno društvo Tivat „Purgatorije” svoj doprinos kulturnom lje- tu dalo je sa svoja dva sjajna koncerta. sko-tehničku potporu KIC-a satnoga programa bio je Mašo Prvi koncert održan je u Budo Tomović. Gosti GPD-a Čekić. Treba napomenuti da Podgorici 19.7.2013. u sklopu Tivat na ovoj ugodnoj podgo- je 45 članova orkestra GPD- Podgoričkoga kulturnog ljeta. ričkoj večeri bile su mažoret- a Tivat nastupilo u glavnome Pokrovitelj koncerta održanog kinje plesnoga kluba Modest gradu nakon 37 godina. na Trgu Republike pred mno- iz Tivta. Programom od dva- Još kvalitetniji koncert odr- gobrojnom publikom bio je naest točaka nadahnuto je di- žan je u Tivtu 21.7.2013. na Sekretarijat za kulturu i sport rigirala kapelnica prof. Marti- prepunoj tivatskoj Ljetnoj po- glavnoga grada uz organizacij- na Lukšić. Voditelj jedno i pol zornici pred više od 850 ljudi. 20 i mažoretkinje plesnog kluba „Modest” iz Tivta. Dirigirala je maestralno kapelnica prof. Martina Lukšić, a program je vodila gđa Sonja Štilet. Svečani ljetni koncert zapo- čeo je ribarskim performan- som u kojem su domaći ribari (Milivoj Slaby, Željko Sindik i Tripo Mrković) loveći ribu s pozornice prvo ulovili jednu staru čizmu, kao potvrdu „či- stog” mora, zatim dirigentsku palicu i na kraju i samu ka- pelnicu umotanu u ribarsku mrežu. Još se razdragani smijeh i pljesak nije ni stišao, a orkestar je zasvirao koračnicu Klapa Bellezza „Ta tvoja barka mala” autora Nikice Kalođere. Uspostavlje- ni kontakt publike i orkestra do kraja koncerta više se nije prekidao. Slijedila je filmska muzika „May it be” pa popu- larni evergreen „Che sera, sera”. Podsjećajući na godinu Verdija izveden je kor iz opere „Nabucco“ uz nadahnuto solo pjevanje našeg člana Stefa- na Čelanovića. Dalje, svoj dio programa od tri pjesme izvodi klapa „Assa vocce” iz Pod- gorice koja ne dopušta da se pljesak niti jednog trenutka prekine. Orkestar u sljede- Kapelnica Martina Lukšić ćem bloku izvodi „Can can”, „Quando, quando, quando” te swing „Greenville”. Slijedi nastup od tri pjesme tivatske ženske klape „Bellezza”. Kraj obilježava udarni blok sa- stavljen od aranžmana „Abba gold”, „La bamba” i „Boney M. super hits” koji dovodi atmosferu u gledalištu do usijanja, neviđenu na ovakvim nastupima. Orkestar za bis svira marš „Long Street Dixie” i pjesmu Tomislava Ivčića, u obra- di, „Večeras je naša fešta”. Na kraju sjajnog nastupa svih sudionika programa, koji je trajao sat i četrdeset pet mi- Klapa Assa voce nuta, svi pjevaju, a u gradu je sljedećih dana glavno pitanje: Koncert je održan u sklopu orkestra Glazbeno-prosvjet- „Jesi li bio na koncertu Glaz- ljetnoga festivala „Purgatori- nog društva Tivat gosti su beno-prosvjetnog društva Ti- je” odnosno njegova muzičkog bile klape „Bellezza” iz Tivta i vat“? dijela. Uz impozantni sastav „Assa Vocce” iz Podgorice, kao 21 CRNOGORSKI I HRVATSKI VATERPOLISTI U SAMOM VRHU SVJETSKOG VATERPOLA Srebrne ajkule

Tisuće građana Crne Gore dočekale su na Trgu Republike u Podgorici Piše: Joško Katelan svoje vaterpolo junake koji su u Barceloni osvojili srebrnu svjetsku alo tko je vjerovao u medalju. ovakav krajnji ishod MSvjetskog prvenstva u Goru i pokazali koliko vrijede. Zelandom, Kanadom, Srbijom vaterpolu, odigranog u Bar- Pobijedili su svjetske i europ- i Italijom, dok su poraženi od celoni. Izbornik crnogorske ske prvake i umalo došli do Grčke u prvome susretu i u A-vaterpolo selekcije hrabro najvišeg mjesta na pobjednič- finalu od Mađara. Rezultat s je pomladio sastav i pokazao kome tronu. Podsjetimo se, Mađarskom bio je 8 : 7. još jednom da Crna Gora nosi „ajkule“ su odigrale sedam Tisuće građana Crne Gore vaterpolski gen. Svi su se ti utakmica i upisale pet pobje- dočekale su na Trgu Republi mladići srčano borili za Crnu da - nad Španjolskom, Novim ke u Podgorici svoje vaterpo 22 lo junake koji su u Barcelo ni osvojili srebrnu svjetsku medalju. Ni ekstremno vi soke temperature po koji ma je glavni grad Crne Gore bio najtopliji u Europi nisu spriječile građane da svojim vaterpolistima pokažu koli ko ih je njihov i uspjeh crno gorskoga sporta razveselio i da ga zajedno proslave. Na Trgu su se vihorile crvene zastave, odjekivala crnogor ska himna, pjevalo se Crnoj Gori, a svi - i mladi i stari - igrali su uz pjesmu „Najbolje su najbolje crnogorske ajku le...”. Doček na Trgu republike Prije pojavljivanja na Trgu primio ih je predsjednik Vlade Milo Đukanović, koji je za „srebrne ajkule“ priredio svečani prijem u vili „Gorica“. Čestita- jući im na osvojenoj srebrnoj medalji na Svjetskom prvenstvu u Barceloni, premijer je vaterpolistima poručio da su „svojim rezultatom uzdigli do svjetskih visina ne samo crnogorski vaterpolo i sport, nego i ime Crne Gore“. „Vašim rezul- tatima crnogorsko ime uzdigli ste do najviših visina i učinili da se od danas o Crnoj Gori govori s mnogo više poštova- nja, ne samo među vaterpolo i sportskim poslenicima, nego u Na trgu svakom kutku veoma prestiž- ne, zahtjevne međunarodne scene. Zahvaljujući vama crnogorsko more je vrednije i ubjedljivo nezaobilazni dio savremenih i evropskih obala“, rekao je premijer Đukanović na svečanome prijemu. „Sre- brne ajkule“, kako je rekao premijer, odavno su idoli crno gorskih sportaša i crnogorske mlade generacije. „Drago mi je da ste još jednim vrhunskim sportskim ostvarenjem po- tvrdili takvu svoju ulogu. I to u ovom vremenu u kojem su mnogi tradicionalno skeptični Crnogorci, nakon Olimpijskih igara u Londonu, sumnjičavo prognozirali koliko će trebati Klikovac i Crousillat - nema predaje da se obnovi šampionski sjaj 23 tacije popraćen je burnim plje- skom. Trgom se orilo „Crna Goro volim te“, „Vi ste naše zlatne ajkule“... Nakon intoni- ranja državne himne, publici se obratio kapetan „srebrnih ajkula“ Nikola Janović. ,,Hvala što ste bili uz nas i onda kada to možda nijesmo zasluživali. Želim da vam kažem da to što smo vam obećali da ćemo vratiti Crnu Goru na svjetski vrh, to smo sada i uradili. Ovo srebro sija zlatnim sjajem i mi ćemo se truditi da vas još mnogo puta razveselimo.“ Građanima se obratila i potpredsjednica Olimpijsko- ga odbora Zorica Kovačević riječima: „Boj ne bije svijetlo oružje, no boj bije srce u juna- Aleksandar - Leka Ivović u akciji ka. Večeras smo tu da našim odvažnim i dostojanstvenim crnogorske vaterpolo federaci- trud isplatio, ostaje „žal za vaterpolistima zahvalimo na je. Vi ste dobar putokaz svim propuštenom zlatnom meda- tome što su ispisali ime Crne našim ljudima u Crnoj Gori. ljom“. medaljom“. Gore na sportskoj karti svije- Putokaz kako je moguće, uz Doček na glavnome grad- ta“, poručila je ona. neophodan talenat, uz čelič- skom trgu u Podgorici orga- Mnogobrojne građane na nu volju i samoprijegoran rad, nizirali su Vlada Crne Gore, Trgu zabavljali su crnogorski biti uspješan i u nadmetanju Crnogorski olimpijski komi- pjevači: Slobodan Kovačević, s onima koji svojim populaci- tet, Glavni grad i Vaterpolo i Sergej Ćetković, Bojan Maro- onim i ekonomskim potencija- Plivački savez. Vaterpolisti su vić, Knez, grupa Perper, Nina lima mnogostruko premašuju prevezeni autobusom s otvore- Žižić, Božo Bulatović, bubnjar potencijale Crne Gore“, nagla- nim krovom do Trga, a onda Dragoljub Duričić... Nije izo- sio je premijer Đukanović. predvođeni izbornikom Ran stao ni vatromet. Nakon sat i Crnogorska država, prema kom Perovićem izašli na binu. pol druženja s građanima va njegovim riječima, nastavit će Izlazak svakog člana reprezen- terpolisti su napustili binu. „da razvojem sportske infra strukture i stvaranjem uslova za uspješno bavljenje sportom nadograđuje vanserijski vater polo i sportski talenat Crne Gore i stvara uslove da on bude na pravi način valorizo- van i da zasija punim rezultat- skim sjajem na međunarodnoj sceni”. „U finalu nijesmo iskoristili momenat kada je možda trebalo preokrenuti rezultat u našu korist. Međutim, to je za nama, rezultat je ogro- man. Definitivno pripadamo svjetskom vrhu. Nekada bude dobro, nekada malo manje“, rekao je Perović novinarima. Reprezentativac Aleksandar Ivović istaknuo je da, iako se Prijem u vili Gorica 24 Brončane barakude

Brončane barakude Hrvatska vaterpolska reprezentacija Talijani su znali da jedino provokacija- osvojila je, bez šestorice „zlatnih“ s OI u ma i promjenom načina igre mogu nešto Londonu, brončano odličje na Svjetskom promijeniti, a u tome su im umnogome po- prvenstvu u Barceloni i tako na najbolji mogli slabi suci koji su isključili Sukna i mogući način započela novi olimpijski ci- Bušlju. Ipak, Talijani nisu uspjeli znatnije klus i nastavila kontinuitet osvajanja od- smanjiti zaostatak zahvaljujući i sjajnom ličja na velikim natjecanjima. vrataru Josipu Paviću koji je obranio čak Prije dolaska u glavni grad Katalonije cilj devet teških lopti, a kada je tri minute prije je bio izboriti plasman u polufinale koje do- kraja Paulo Obradović s velike udaljenosti nosi još dvije utakmice u borbi za medalje. svladao Tempestija za 10 : 6, slavlje je mo- Prvu su odabranici Ivice Tucaka izgubili glo početi. protiv Mađarske i time propustili prigodu Ovo je treće SP-u u nizu na kojemu su da se bore za zlato, ali su zato u utakmici hrvatski vaterpolisti osvojili brončanu me- za brončano odličje nadvisili Italiju i samo dalju, nakon Rima 2009. i Šangaja 2011. s jednim porazom osvojili treće mjesto na Međutim, u Melbourneu 2007. osvojili su SP-u. zlato. Pobjeda protiv Italije to je značajnija kada se zna da se hrvatska reprezentacija na svjetskim prvenstvima do sada tri puta sastajala sa svojim južnim susjedima i nikad nije bila uspješna, uz jedan remi (9 : 9 u Perthu 1998.) i dva poraza (5 : 8 u Rimu 1994., te u polufinalu u Šangaju 8 : 9 2011. godine), čak i sa znatno jačom reprezentacijom. Aktualni svjetski prvaci Talijani nisu imali realnih izgleda u susretu protiv reprezen- tacije Hrvatske, koja je počela odlično i do poluvremena stvorila uvjerljivu prednost od 8 : 3 uz sjajnu obranu, ali i napad pred- vođen odličnim Sandrom Suknom. Pavić u akciji

25 LIČNOST IZBLIZA Dario Musić

Moj otac Renato i majka Olga U Splitu 1947. godine ro- živjeli su sa svojim roditeljima đena je moja sestra Mirijana. u tome prelijepome primor- Već 1948. godine otac dobiva skome mjestu i njihova mla- premještaj u Boku kotorsku, u denačka ljubav odredila im je malo mjesto Lepetane. Nakon da tu započnu svoj zajednički dolaska u Boku kao dječak život i osnuju obitelj. Otac je brzo sam se uklopio u novu bio pomorac odnosno pomor- sredinu. Naša obitelj poveća- ski strojar, a majka kućanica. va se u Boki za još dva člana, Godine 1938. dobili su prvo rođena su braća Frano i Ed- dijete, mene – Darija, pred mond. sam početak Drugoga svjet- Osnovnu školu započinjem skog rata. u Bakru, nastavljam u Splitu, Otac je plovio, rat ga je zate- treći i četvrti razred u Lepeta- kao na brodu na kojem plovi nima, a osnovno obrazovanje sve do 1943. godine kada na- završavam u Tivtu. Godine kon potonuća broda na koji je 1954. upisujem Srdnju po- bio ukrcan dolazi kući i odlazi morsku školu – strojarski u NOB. Kako svaki rat utječe smjer u Kotoru, koju završa- Razgovor vodio na život ljudi, tako i naša mala vam 1958. god. Moja obitelj u Mirko Vičević obitelj odmah poslije rata iz međuvremenu se seli ponovno Bakra prelazi u Split gdje moj u Split gdje je otac na službi otac radi u komandi JRM-a. u komandi JRM-a i tu ostaje Ime Darija Musića pozna do mirovine 1970. god. Zbog to je čitateljima Hrvatskoga teškog života, ratnog i porat- glasnika kao autora mnogih nog, dolazi bolest i naša draga priloga i članaka te kao pro majka napustila nas je u 46. micatelja hrvatskoga iden godini života 1960. god. osta- titeta i opstojnosti među vivši za sobom troje maloljet- Hrvatima u Crnoj Gori. Zna ne djece. Otac uskoro ponovno tiželjnici bi htjeli znati ne zasniva obitelj i u tom braku što više o Vama pa Vas mo dobiva kćerku, a mi našu div- lim da nam se predstavite u nu sestru Renatu. Naš otac kratkim crtama. završava svoj životni put 2000. godine u 85. godini. Čast mi je i zadovoljstvo Svoj ste život posvetili predstaviti se čitateljima Hr- moru i obitelji. Upravo u vri vatskoga glasnika baš u ovo- jeme kada namjeravate otići me jubilarnome stotom broju. u mirovinu počinju nemili Rođen sam u starome po- događaji u bivšoj Jugoslavi morskom gradu Bakru na Hr- ji, raspad i rat. Kako ste kao vatskome primorju 1938. god.

Petogodišnji dječak, 26 Bakar 1943. naša kćerka Olga. U Jugoo- ceaniji sam kao pomorac proveo 10 godina i stekao zvanje upravitelja stroja. Zbog priti- saka i neugodnosti od partij- skog rukovodstva Jugoocenije jer nisam htio biti član Komu- nističke partije, godine 1972. odlazim na stranu pomorsku kompaniju Suisse-Atlantique iz Lausanne - Švicarska, kao upravitelj stroja, gdje radim do mirovine. Sagradio sam obiteljsku kuću u Dobroti, u gnijezdu bokeljskog pomorstva. Godine 1998., nakon 38 godina plovidbe, odlazim u za- služenu mirovinu te danas ži- vim okružen svojom djecom i Generacija pomorskih strojara, Kotor 1958. petero unučadi. Ljepota Boke, njezina po- pomorac i pripadnik hrvat lazim na jednogodišnje odslu- morska tradicija, primjeran skoga naroda to doživjeli? ženje vojnog roka u JRM. Izla- suživot s ovdašnjim pukom skom iz armije 1959. godine učinili su da tu ostanem, da Moj životni put već je u sklapam brak s Miroslavom zavolim taj kraj i te ljude i da mladosti bio usmjeren prema i oboje započinjemo raditi u moja obitelj tu pusti svoje ko- moru. Moj otac pomorac imao Brodogradilištu „Split“. rijene. je velikog utjecaja na odabir Godinu dana kasnije vraća- Boka je teritorijalno mala, mog poziva. Za vrijeme školo- mo se u Boku. Započinjem po- ali njezin doprinos u hrvatskoj vanja upoznajem svoju supru- morsku karijeru na brodovima kulturnoj baštini je nemjerljiv. gu Miroslavu, rođenu Andrić, kotorske pomorske kompanije Njezin narod ponosno, unatoč iz maloga bokeljskog mjesta „Jugooceanije“, a moja supru- nemilosrdnom zubu vremena, Gjurići, Hrvaticu - katolkinju. ga ostaje kod svojih roditelja opstaje. Sve ovo čini me pono- To napominjem jer je ona u te krajem 1960. godine dobi- snim što sam pripadnik takvog našem daljnjem zajedničkom vamo našeg sina Damira. naroda kao što je hrvatski. životu odigrala vrlo pozitivnu Uskoro dobivamo i stan u Vrijeme raspada Jugoslavije ulogu. Kotoru gdje završavam Višu proveo sam na brodu ploveći Završetkom školovanja u pomorsku školu 1965. godine. morima svijeta. Događaje oko Srednjoj pomorskoj školi od- Zatim se 1968. godine rodila raspada pratio sam s velikim zanimanjem i strepnjom. Bub- njevi rata već 1990. godine započinju svoj ples. Kada Hr- vatski sabor 25. lipnja 1991. godine donosi odluku o samo- stalnosti i istupanju iz federa- cije Jugoslavije, bio sam vrlo sretan, ali i veoma zabrinut jer su se teški oblaci rata nad- vili nad mojom domovinom. Oružani sukobi počinju već u travnju. U kolovozu je napadnut Vukovar i sjeveroistočna Hrvatska. Barikade i nemiri u kninskome kraju. Sve dra- matičnije je i oko Dubrovni- ka. Jugoarmija i rezervisti iz Crne Gore i druge četničke formacije gomilaju vojsku u Đačko doba, Kotor 1957. Na dan vjenčanja 23. 11. 1959. 27 II. strojar na p.b. Kozara - Jugooceanija, 1965. Mama Mira s djecom Damirom i Olgom, prosinac 1976.

de koja je krenula protiv hrvatskoga puka ovdje u Boki. U veljači 1992. odlazim ponovno na brod. Pratim sve ratne događaje u Hrvatskoj.

Nakon odlaska u mirovinu odmah ste se uključili u ak tivnosti vezane uz osniva nje hrvatske udruge HGDCG u Kotoru u vrijeme kada to nije baš bilo preporučljivo s obzirom na politička previ ranja poslije rata u okruže nju. Što Vas je ponukalo na takvu odluku?

Upravitelj stroja, m.b. Lavaux, Suisse-Atlantique 1998. Domovinski rat u Hrvatskoj završio je 1995. i nakon toga zaleđu Dubrovnika i vrše pri- Dubrovnik. Ubrzo mi javljaju su nastale velike međunarod- preme za napade na Konavle o prepunim kamionima koji se ne akcije oko određivanja gra- i Dubrovnik. Na brodu sam, vraćaju iz Konavala s opljač- nica i statusa novonastalih svakog dana slušam vijesti o kanim stvarima. Iskrcavam se država na teritoriju bivše Ju- ratnim događajima u Hrvat- s broda 24. listopada i dola- goslavije. Krajem 1998. godi- skoj, posebno oko Vukovara. zim kući. Sjećam se toga tuž- ne odlazim u mirovinu i zavr- Sa zebnjom u srcu razmišljam nog dolaska u Boku, u moju šava moja pomorska karijera. o mogućnostima napada na Dobrotu. Ne mogu vjerovati U to vrijeme u Crnoj Gori su Konavle i Dubrovnik. Vjerovao svojim očima što se događa se događale mnoge promje- sam da ipak do toga neće doći, oko nas. Supruga mi detalj- ne na bolje. Položaj Hrvata u ali 1. listopada 1991. potvrdi- nije priča o događajima. Stižu Crnoj Gori znatno se popravio le su se moje zle slutnje. Po- prijeteća pisma, svakodnevno uspostavom hrvatske države. čeo je napad na Konavle i Du- i telefonski pozivi uz prijetnje, Udružuju se viđeniji ljudi hr- brovnik. Moji iz kuće javljaju o veliki je pritisak na sve nas, vatskoga korpusa u Tivtu i Ko- svakodnevnom pokretu vojske žele da odemo odavde, dojuče- toru i počinje se razmišljati o i teške artiljerije koja prola- rašnji susjedi više nisu „dobri“ stvaranju hrvatskih društava i zi putem iznad naše kuće za susjedi. Postaju dio propagan- političke stranke.

28 Od tada su Vaše aktivno sti u HGDCG vrlo uspješne i prepoznatljive kako u krugu hrvatskoga korpusa u Crnoj Gori, tako i u Hrvatskoj. Po Vašemu mišljenju, koje su aktivnosti u kojima ste su djelovali najviše pridonijele ugledu Društva?

Neupitno je osnivanje i iz- davanje časopisa Hrvatskoga glasnika, prvoga časopisa na hrvatskome jeziku u povijesti Hrvata na ovim područjima. Zajedno s prvim urednikom, pokojnim Tomom Grgurevi- ćem, poznatim kotorskim novinarom i publicistom, te Tri- Predsjedništvo HGDCG 2005. - Slobodan Vičević, pom Schubertom, ondašnjim Selma Krstović, Ivan Ilić, Marija Nikolić, Ljubinko Biskupović, predsjednikom Društva, jedan Tripo Schubert, Dario Musić sam od osnivača časopisa Hr- vatskoga glasnika te kao teh- Trebalo je dugo vremena, svibnja 2003. godine osniva se nički urednik dugo godina ra- nešto više od pola stoljeća, da u Tivtu politička stranka - Hr- dim na njemu. Prvi broj izašao se počnu obnavljati hrvatska vatska građanska inicijativa je iz tiska 7. veljače 2003. go- kulturna društva u Boki ko- (HGI). dine i uz dosta napora i teško- torskoj. Tako je 1998. godi- U mirovini sam prihvatio ća ipak smo se uspjeli održati ne obnovljen KUD Napredak izazov koji je bio preda mnom i tiskamo ovaj 100. jubilarni u Donjoj Lastvi pokraj Tivta, da se uključim u krug ljudi broj u kolovozu 2013. godi- a zatim se 23. lipnja 2001. u koji su razmišljali o stvaranju ne. Pokretač sam izdavačke Kotoru osniva Hrvatsko gra- hrvatskih udruga na područ- djelatnosti Društva i nosilac đansko društvo Crne Gore ju Boke kotorske i Crne Gore. kapitalnih izdanja: „Dobrota s ciljem očuvanja kulturne i Osnivanjem Hrvatskoga gra- - povjesnica bokeljskog po- duhovne baštine građana hr- đanskog društva uz prvoga morstva“ autora Antuna -Ton- vatske etničko-kulturne pri- izabranog predsjednika Tripu ka Tomića, u kojoj je opisana padnosti u Crnoj Gori, kao i Schuberta postavljen sam pomorska i kulturna povijest s namjerom njezina promovi- za prvoga tajnika Društva, a Dobrote od XVI. do XX. st., te ranja, unapređenja i ugradnje u nadolazećim godinama ob- nove knjige „Slikom kroz proš- u pluralne vrijednosti društva našao sam mnoge odgovorne lost“. Društvo je do danas kao kojem hrvatska nacionalna dužnosti kao član Predsjed- izdavač i suizdavač tiskalo 20 manjina pripada. Dana 24. ništva. knjiga.

Izaslanstvo HGDCG u posjetu MInistarstvu Učimo hrvatski - prvi sat nastave u Kotoru o b r a z o v a n j a R H , Z a g r e b , r u j a n 2 0 0 3 . 18.11.2004. 29 Veliki napredak u podizanju 2004., a te godine u studeno- Branka Uvodića i ondašnjeg hrvatske svijesti učinjen je me održana je manifestacija ravnatelja HRT-a Mirka Gali- 2004. godine kada je uspješ- „Hrvatski dani u Boki“, Bo- ća. Hrvatska matica iseljenika no pokrenut projekt „Učimo keljska priča u svibnju 2007. pod vodstvom Borisa Marune i hrvatski“. Projekt sam vodio s u Dubrovniku, organiziran je Nikole Jelinčića najviše je pri- Tripom Schubertom i Vladimi- upis srednjoškolaca na hr- donijela razvoju međusobnih rom Marvučićem, članovima vatskim sveučilištima koji je odnosa HGDCG i HMI-ja. Društva. Započet je u rujnu započet 2002. godine, obnov- Veliki uspon Društvo je do- 2003. na sastanku u Mini- ljena je 2003. tradicionalna živjelo za vrijeme presjedanja starstvu znanosti, obrazova- manifestacija Tripundanske Tripe Schuberta i dr. Ivana nja i športa Republike Hrvat- večeri koja traje do danas, iste Ilića te svih onih ljudi koji su ske u Zagrebu s pomoćnikom godine nosilac sam projekta s njima u tome sudjelovali. ministra Ratomirom Kvaterni- „Pomozi bolesnima i nemoćni- Vama kao sadašnjem pred- kom. Dogovorene su smjernice ma“ koji se realizirao nekoliko sjedniku s novim pomlađenim projekta tako da je 18. rujna godina uz pomoć Hrvatskoga sastavom želim puno uspješ- 2004. godine, toga povijesnog crvenog križa. Zatim sam su- nih godina rada i djelovanja dana, uz potporu i odobrenje djelovao na raznim susretima na dobrobit svih nas, da na- Ministarstva prosvjete Crne u ministarstvima Republike stavite voditi uspješno naše Gore i odgovornih institucija u Hrvatske i Crne Gore, kao i na Hrvatsko društvo kao što su općinama Kotor i Tivat, nakon mnogim susretima s gradona- to učinili Vaši prethodnici. dugo vremena hrvatski jezik čelnicima i županima gradova Jedan od važnih zadataka, vraćen u Boku kotorsku. Pod Zagreba (Milan Bandić), Ri- ako ne i najvažniji, bila je us- vodstvom učiteljice iz Hrvat- jeke (Vojko Obersnel), Splita postava prekinutih odnosa ske, prof. Maje Širole, održani (pok. Zvonimir Puljić), Omiša regije Boke s regijom Dubrov- su prvi satovi nastave u Koto- (Ivan Škaričić) i Dubrovni- nika. Godinama smo nastojali ru i Tivtu. Nastava se uspješno ka (Dubravka Šuica). Nekoli- unaprijediti te odnose, ali nije održava do današnjih dana. ko godina sam vodio projekt bilo tako lako s obzirom na Značajne su manifestacije „Ljetovanje naše djece iz CG sve ono što su ratna razaranja i susreti, kao i obilježavanje u Zagrebu“ uz potporu Grad- učinila Dubrovniku, Konavli- događaja iz povijesti Hrvata ske skupštine Grada Zagreba ma, Dubrovačkom primorju i u Crnoj Gori te povezivanje s i Turističke zajednice grada cijeloj Hrvatskoj. Tražili smo udruženjima Crnogoraca i Bo- Zagreba. ljude s druge strane koji bi kelja u Hrvatskoj gdje je naše Medijska pozornost uz po- nam u tome pomogli. I našli Društvo bilo organizator, a ja moć HRT-a te Radio Dubrov- smo ih. Hvala Željku Filičiću, član tih odbora. Posebno bih nika igrala je značajnu ulogu Igoru Žuveli, Želimiru Čizmi- istaknuo ove značajne ma- u potpori našem Društvu. Mo- ću, Miši Galjufu, Kruni Teža- nifestacije: Tjedan hrvatskih ram istaknuti značajnu ulogu ku, Miri Buconić, Maji Mozari manjina u Zagrebu u rujnu Bože Vodopije, Joze Barlovića, i mnogima koji su razumjeli našu želju i htijenje i što su su se posvetili ovome plemenitom cilju da se uspostave dobri od- nosi između regija Dubrovnika i Boke koji će našoj i budućim generacijama biti jamstvo za suživot u miru. Kao tajnik i član Predsjed- ništva HGDCG obnašao sam tu odgovornu dužnost sve do rujna 2005. kada svoje mjesto prepuštam mlađima te me na moj zahtjev Predsjedništvo HGDCG razrješava dužnosti člana Predsjedništva i svih ru- kovodećih zaduženja. Unatoč godinama i dalje pomažem HGDCG u realizaciji njihovih Kao član izaslanstva HGDCG u posjetu projekata. Za moj rad i zala- Hrvatskome saboru u travnju 2003. ganje u promoviranju nacio- 30 također plovi i njegov otac kao zapovjednik. Njihova kćer Ema (19), naša draga unuka, uspješno studira strane jezike engleski i talijanski u Podgo- rici. Nostalgija za morem, ne znam što bih Vam rekao, javi se ponekad, ali ne često. Veći dio života proveo sam radeći kao pomorski strojar na tr- govačkim brodovima. Obišao sam više puta sve kontinente i Dodjela priznanja od predsjed- Počasni član UDHRM-a Du- male i velike luke svijeta. Više nika HGDCG, Tivat 2006. brovnik, listopad 2011. je bilo teških trenutaka nego lijepih. Zajedno sa mnom taj nalnog i kulturnog identiteta ćaka, tu nalazimo naš mir i život, kruh sa sedam kora, Hrvata u Crnoj Gori, za grad- zadovoljstvo. Okruženi smo prošla je i moja obitelj i ne nju mostova povjerenja, mira pažnjom naše djece i unučadi, bih želio to ponoviti. Ploviti se i suradnje te prijateljstva dva- koji žive blizu nas. moralo da bi se živjelo! Sre- ju naroda i država Republike Muška unučad, Robert (24) tan sam i zadovoljan jer imam Hrvatske i Crne Gore bio sam i Dario mlađi (20), djeca moga sretnu i sređenu obitelj i što 2006. godine nagrađen plake- sina Damira i supruge Dra- smo svi u dobrom zdravlju. tom Društva. Za mene visoka gane , pošli su stopama svoga Gledajući povremeno slike počast i vrlo značajno prizna- djeda i nastavili tradiciju fami- iz tog vremena vraćaju se us- nje došlo je iz Dubrovnika gdje lije. Obojica plove kao pomor- pomene na taj život, brodove, mi je 28. listopada 2011. god. ski strojari na brodovima stra- luke, odvojenost od familije, Udruga dragovoljaca Hrvatske ne kompaniji MSC, a njihova tužne rastanke i sretne susre- ratne mornarice – Dubrovnik kći, naša unuka Marijana (28) te nakon dugog izbivanja od uz pristanak i potporu zapo- je na doktoratu iz psihologije kuće. vjednika HRM-a admirala Ante u Trstu. Eto, to sam ja, to je moj život Urlića i Ureda predsjednika U obitelji naše kćeri Olge i moja obitelj! Republike Hrvatske dodijelila njihov sin Božo (24) također Hvala na razgovoru i česti- počasno članstvo UDHRM-a. nastavlja tradiciju svoga oca tam na jubileju našem časo- Velika je čast primiti to pri- Milana i pokojnog djeda Bože, pisu Hrvatskome glasniku, na znanje od onih koji su stvarali pomorskih kapetana iz pozna- tiskanju 100. broja sa željom hrvatsku državu te zajedno s te dobrotske pomorske obite- da potraje još dugo u buduć- drugim dragovoljcima obranili lji Radoničić. Božo plovi kao nosti. Grad od neprijateljskih napa- pomorski oficir na brodovima Lijepi pozdrav Vama i čita- da strane kompanije MSC, gdje teljima!

Na kraju ovog razgovora recite nam kako provodite svoje umirovljeničke dane i postoji li nostalgija za mo rem?

Svoje umirovljeničke dane provodim sa svojom suprugom Mirom u miru i zadovoljstvu, u našoj obiteljskoj kući u Do- broti. Mnogi me pitaju bavim li se ribolovom, povezujući to s mojom plovidbom. Na njiho- vo razočaranje, moj odgovor je ne. Supruga i ja okupirani smo uređenjem naše okućni- ce, vrtom punim cvijeća i vo- Djeca s obitelji na našem zlatnom piru 23. 11. 2009. 31 PO BOKEŠKI... A, B, C, D, O...

Stotini, Broju i Jubileju

ko iko živi od sjećanja, služni i ponosni. A ko će, ako onda je to Boka. Prav, za nećemo mi? Tako, da možemo Aprav, trebalo bi bit obr- bit vrlo konteni što je „Glasnik“ nuto, đe su sjećanja,od živo- dogurao do ovoga jubilarno- ta nije mnogo ostalo, ali ovđe ga broja, koji napokon nešto kod nas nije tako. Mi smo više znači, eli, stotina je stotina, pa živi u sjećanje, nego u život. ti sad vidi... što je evo ušo u Jučer, nego danas. Mi prosto tradiciju, pa sad... bože moj... rastemo od sjećanja, kao da zlu ne trebalo, ne mora više ni ih ijemo. Gledam neke, bože izlazit. S ponosom ćemo ga se mi prosti, rašćinjeli se ljudi od sjećat. Imamo rašta... sjećanja. Na djetu da ih sta- Šalu na stranu, jeste li ikad viš. Pravdamo to tradicijom. razmišljali,koliko je zapravo i Doduše i imamo je: e Morna- što predstavlja stotinu? Mate- rica, e Kolo, e Fašinada, e Ri- matičarima i naučnicima re- san, e Perast, Mađ- kićenje, cimo, stotina, uopšte nije po- Kokot - gađanje. Onda drevni sebna. Dosta im je i deset, sve Kotor... Ne moš ti reć Kotor, a sa nulom na prvo mjesto i sve da nije drevni, pogotovo u foje, im je jasno. Mogu direkt na kad ostavljaš pisanoga traga, fakultet. Nama ostalima, koji oli na televiziju, đe te svi gle- do kraja, iz prve i ne možemo Piše: daju. Treba naglasit. Što će pofatat što sa’ zapravo šćeo reć Neven Staničić reć da neko nije čuo, da nije (!?), to sa nulom na početak... obaviješten? Sve je ođe staro, a, nečemo se sekirat... tek kad mora bit staro i propio nam je naučimo brojat i pisat do sto... stalo da bude što starije. Đao i nazad, priznaju zrelost. Što ponio i mladost! Što nije sta- bi rekli, početak. Osmoljetku. ro, što ne traje, kao da i nije Za one prve stotina je, zboru, naše. I u pravu su svi koji su samo broj, broj je opet samo podigli obrve, maloprije, gore, znak, a znaci se a p s t r a što ih nisa’ nabrojao. E! Erbo h u j u. Nisu važni oni, nego svi smo mi ođe, u Boku, već njihova vrijednost, dogovore- samim mjestom stanovanja, na u nekakvim institutima za ulicom i brojem stađonati, za- normiranje, pusti metri i kila, 32 količine dakle, koje opet služe ba makar neko (?), obično više za izračunavanje nekih drugih njih (!?)... u amor je, a’mo reć vrijednosti i količina. Stotinu dosta dvoje... da se krene. Za „Glasnika“ bi, u tom prevodu, jubilej. Nije moguće trajat i bilo: toliko i toliko iljada stra- sjećat se bez prvoga puta. Da, nica, ili toliko i toliko mjeseci i da, a ... ponavljenje je majka godina trajanja, ili toliko i to- mudrosti! liko fotografija, papira, para ( Dunkve, za jubileje su najza- kh, kh )...itd. Za nas druge, služniji oni, koji u njima vide stotina je, deboto,mnogo više. budućnost. Za sve ostale, koji Muke naše proizvod... i nazad, se oslanjaju samo na protekle simbol dakle, a simboli više dane, ponos i istoriju, sadaš- ne predstavljaju vrijednost po njost nije ništa više, od izgu- sebi, što je znak, nego valjaju bljenog vremena. Svjesni toga mnogo više od znakova iza ko- ili ne. Zato su Boki, baš zbog jih ih otkrivamo. Samo jedan ogromnog bogastva prošlosti i ih može imat stotinu... Simboli sjećanja, stalno i iznova, pose, mudruju, žive i i d e a l i z trebni novi početci. Da nam u j u. Od simbola se ne može utisak o stvarnosti koju slavi- napravit račun, ali se zato sli- mo, ne bi zamaglio svakodnev- kaju slike. I pjesme se pjevaju. nicu koju živimo. Simboli su začetci filozofije. Čestitke svima koji su gradili I što sad? Oću reć da smo i održavaju „Glasnik“. Ni posli- mi kojima je stalo do stotine je stotog broja ,ne predstoji im svi izluđene mudre i umjetni- ništa više sem prvog. Stotinu ci? Bože sačuvaj. Oću zapravo i jedan, je samo broj, znak, a cijeloj toj stotini, a i svim dru- oni se realno... već je rečeno - gim bokeškim stotinama i ilja- apstrahuju. dama napomenut... da, kad smo već toliko izbrojali, treba priznat, kako se ipak počinje od ničega. (O!) Pa onda biva prvi put. (1?) Što će reć, ako već nema ničeg (!), onda tre- 33 Bokeška pjatanca

TRI LJETNA DANA

što leti i ide, a đeca najviše), A tek tada bi graja počela čekali smo sladoledžiju. - dok smo birali koju kuglu Gotovo istovremeno, od Gor- ćemo, od one dvije vrste sla- nje Tabačine nailazio je ka- doleda. mion-cistjerna. Kakva je to Na rasklimanoj klupi, uza makina bila: na cistjernu za- zid kuće, sjede mama i teta varena dugačka, šuplja cijev, Jelena. Kao vazda, pričaju o a iz nje, kao iz štrapadure, ši- objedu: što si danas kuhala, a klja voda. što ćeš sjutra? Po putu. Šoderskom, narav- I dok ližem poslednje ostatke no. one kuglice od sladoleda, ču- To polijevanje puta bilo je re- jem mamu: kad bi mi ko rekao dovito tokom ljeta. što da kuham, bar naredna tri Radi rashlađivanja pučan- dana, bila bih mu zahvalna! stva! Tako se govorilo. Mnogo godina kasnije sam Rashlađivanje je pratio oblak razumio te mamine riječi. Što prašine koji je naprosto gušio skuhati sa malo para, za ve- sve okolo, samo ne nas đecu. liku famelju, u kojoj se dvoje Znali smo da iza toga oblaka ne može složiti oko jelovnika, stiže sladoledžija, pa smo pra- a kamoli šestoro. Piše: šinu ignorisali, a male lokve Sjećam se da sam danima M a š o Č e k i ć vode, koje su kratko ostajale mami predlagao trodnevni je- na putu, za nas su bili bazeni lovnik, da joj pomognem. Ni- u kojima smo se bosonogi ras- jesam razumio zašto izbjegava smiraj dana, sjedeći po hlađivali. razgovor o tome. pižulima i skalinima, I gle čuda, kada se prašina Meso, riba, štrudel, paradi- Uklateći se na željeznim slegne, arija je bila drugačija! žet, pa opet riba, meso... kapijama (mudro se praveći „Lakše je, lakše – govorila je A pare!? da ne čujemo bruntulavanje stara susjeda, samo da ova Kako da o tome razmišljam susjede, kojoj je smetalo sve mularija malo kalma!“ sa osam godina. Moja je glav- na briga bila hoće li đede na- 34 vratiti da obezbijedim pare za sjutrašnju kuglu sladoleda. Prijedlog jelovnika za tri ljetna ostao mi u sjećanju kao nedo- vršena rabota o kojoj stalno razmišljamo, a nikada da je okončamo. I povici našeg sladoledžije, dok gura pred sobom bijela sladoledna kolica, još su mi u ušima: „Sladoled, sladoled, hladan kao led! Usne sladi, zube hladi, sladoled...“ Eto, to je dio dana moje stare Tabačine. Potražim je, po nekada, iza zgrade Nautike – nema je! Tražim je iza zgrade Zdravstvene – nije ni tamo! Ni Nautike nema, ni Zdrav- stvene. Kako je mogla nestati moja ulica što je mirisala na šufig, priganu ribu, freški kruh i ki- BRODET OD POVRĆA Priprema: flice iz Pekare? Cijele balancane peći na plo- I apu što se dizala od poli- Potrebno je: či od špahera, na ognjištu ili vanja vrućeg šodera u ljetno 3 pamidore nad plamenom plinskog špa- predvečerje! 3 čipule hera (ne u pećnici!). Dobro pe- A jelovnik za tri ljetna dana!? 2 tikvice čene balancane imaju pocrnje- Što kažete na paprike, tikvi- 1 balancana lu, izgorenu koricu i nimalo ne ce i balancane. 5-6 špica česna obećavaju. Ljetni trio koji može sve i u petrusin, manžurana, Da bi postale delicija punog sve. ruzmarin mediteranskog ukusa valja ih Salse, polpete, prigane, pe- maslinovo ulje, papar i so očistiti. To se najbolje radi pod čene, grilovane, na salatu, pu- ožica osta (po želji) mlazom vode :brzim potezima njene, đuveči, sataraši, brode- skidate nagorjele dijelove. ti, musake... Priprema: Očišćene balancane blagim Što se sve ne može skuhati Na ulju šufigati sjeckani luk, stiskanjem osloboditi viška od ove tri ljetne gracije. A sti- pa dodati na kocke isjeckano vode pa ih staviti u terinu ili gle su iz daleka i kao mnogo povrće, česan, začinsko bilje neku drugu staklenu posudu toga, postale naše. (ruzmarin sitno isjeckati), pa- (nipošto metalnu!). Drvenom ( Srednja Amerika, Indija, Sje- par i sol. Kuhati poklopljeno plastičnom) ožicom ili drvenim verna Amerika, ali i još neke (bez vode) na laganoj vatri dok pirunom (važno je da nije me- zemlje, vezuju se uz porijeklo povrće ne omekša,( 60 – 70 talni jer bi balancane oksidira- naših ljetnih gracija. minuta), a nekoliko puta pro- le) usitniti balancane pretva- Molim Vas: a Grbalj, a Zeta?! tresite teću. Služiti uz meso ili rajući ih u pire. (ja volim kada Svašta ljudi pišu, naročito ribu,a sa komadom sira može ostanu mali komadići) po internetu. Nije vrijedno či- biti i dobra večera.Preporuču- Proces će malo potrajati ali tanja. jem da se posluži sa palentom! se isplati. Dok sitnite balan- Idem ja pod Markat. Tamo, cane prelivajte ih sa maslino- na sreću, još uvijek ima naših vim uljem . Na kraju posolite i dodajte što sitnije nasjeckanu paprika, balancana i tikvica. BOKEŠKA SALSA OD I ne za tri dana – ima da se kapulu. Lagano sve izmiješaj- gostimo delicijama cijelo ljeto! BALANCANA te, popaprite i ostavite desetak minuta da se mirisi povežu. One zimske paprike, ba- Potrebno je: lancane i tikvice – one nijesu Odlična salsa uz lešo meso, 3 – 4 veće balancane pečenu ribu ili meso sa grade- naše. manja glavica kapule Baba mi je vazda zborila: la ili kao namaz na prepečeni so, papar kruh. sinko, stađonato je stađonato! maslinovo ulje – 1 dcl 35 Punjeno povrće služiti uz pire od krtole ili lešo krtolu.

POHOVANI CVJETOVI TIKVICA Potrebno je: desetak cvjetova tikvice 15 dag brašna i pola saketa praška za pecivo kisela voda ili pivo so jedno jaje ulje za priganje

Priprema: Od brašna, praškaka za pecivo, jaja, kisele vode (bolje piva) i malo soli umutiti pastelu - tijesto kao za palačinke (bolje je malo gušće).Iz cvjetova pažljivo izvaditi tučak (oba- Dobra je i drugi dan ako se ješati. Smjesom puniti povrće vezno) pa cvjetove umakati u čuva u frižideru. i složiti ga u teću. Dodati ćika- pripremljenu pastelu i prigati ru – dvije juhe ili tople vode u vrelom ulju. Priga se dva – pa staviti da poklopljeno kuha tri minuta. Izvaditi na krpu ili na laganoj vatri. Poslije pola PUNJENO POVRĆE kuhinjski papir da upije višak sata dodati ćikaru oguljene i ulja. štrukane pamidore ili konzer- Potrebno je: P.S. vu razmućenu u toploj vodi i po četiri manje paprike, U svaki cvijet može se staviti nastaviti sa kuhanjem još jed- tikvice i balancane komadić mladog sira pa lati- nu uru. Kuhanjem će ispariti 6o dag mljevenog junećeg ce pritisnuti da dobijete oblik voda, a u teći će ostati samo mesa pupoljka.Tada ih umočite u toć od pamidore. komadić pancete pastelu i prigajte.Nebrojeno je čipula tri špice česna balica petrusina maslinovo ulje so, papar crni i crveni 10 dag oriza jedno jaje ćikara štrukane pamidore

Priprema: Pripremiti povrće za punje- nje (očistiti, izdubiti sredinu, oprati). Čipulu, česan i pancetu isjeckati i sve zajedno kratko šufigati na maslinovom ulju pa dodati mljeveno meso. Kada meso promjeni boju skinuti teću sa vatre i ostaviti da se prohladi. U prohlađeno meso dodati oprani oriz, sitno sjeckani petrusin, jaje, oba papra i posoliti te lagano sve promi- 36 recepata za pastelu. Napravite kakvu god želite i nećete po- griješiti. Dobra je i umućena samo s običnom vodom i bez jaja. Isprobajte!

TIKVICE SA PAMIDOROM Potrebno je: kilo tikvica glavica kapule 30 – 40 dkg pamidore četiri špice česna selen, manžurana so, papar maslinovo ulje dvije-tri ožice osta

Priprema: Isjeckanu kapulu prigati na maslinovom ulju pa dodati na kockice izrezane tikvice, usit- TIKVICE SA ČESNOM Priprema: njen česan, selen i ostac pa Tikvice prepoloviti pa kaši- dinstati dok tikvice ne uve- Potrebno je: kom izvadidi sredinu. Izrezati nu. U tikvice staviti oguljene Kilo tikvica tikvice na polumjesece pa ih i isjeckane pamidore, so, pa- maslinovo ulje spustiti u predhodno, na ma- par i manžuranu i dinstati još glavica kapule slinovom ulju, priganu šufi- dvadesetak minuta. pola glavice česna ganu čipulu i česan luk. Poso- Služiti kao prilog, a uz sir ili so, papar liti i popapriti pa dinstati dok koju slanu ribu može biti i sa- tikvice ne omekšaju. Služiti mostalno jelo. toplo ili hladno.

37 Aktualnosti

Hodočašće Gospi Ratačkoj

otvorenju Godine vjere, na dirljivu težnju da u na- šem vremenu vjera zablista u svojoj istini i ljepoti, a da je pritom ne žrtvujemo sadašnjosti niti je drži- mo vezanom uz prošlost. Kako bi taj nutarnji poti- caj na novu evangelizaciju ponovno navijestio Kri- sta suvremenome čovjeku, zaštitio ga od ekstrema Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, anakronističkih nostalgija i srljanja u budućnost te u četvrtak 15. kolovoza, organizirano je Obiteljsko omogućio otkriti novost vjere u kontinuitetu, tj. da hodočašće Kotorske biskupije u Godini vjere Gospi se ista vjera i dalje živi na prikladan način u svijetu Ratačkoj. Na temeljima drevne benediktinske opati- koji se neprestano mijenja, vjernicima je podijelje- je na Ratcu okupilo se mnoštvo vjernika iz Kotorske na preklopnica „Godina vjere” s prigodnim mislima biskupije i Barske nadbiskupije da bi proslavili Veli- pape Benedikta XVI., crkvenih otaca i učiteljstva, s ku Gospu. Euharistijsko slavlje predvodio je gvardi- molitvama i poticajima. Preklopnica je dar izdavačke jan samostana sv. Klare u Kotoru fra Filip Karadža, kuće “Kršćanska sadašnjost” iz Zagreba. uz koncelebraciju povjerenika za obiteljski pastoral Benediktinska opatija svete Marije Ratačke podi- Kotorske biskupije don Dejana Turze i domaćina gnuta je na rtu iznad mora u zaljevu između Bara i don Nikole Majića. Sutomora. Ovdje na jugu ove strane Jadrana u izni- Fra Filip je u propovijedi istaknuo veliku ljubav mnom skladu prirode i djela ljudskog truda, usred dvojice papa, Benedikta XVI. i Franje, prema Mariji maslina i čempresa uzdiže se monumentalni ostatak te naglasio važnost Marije – Žene vjere, one koja je nekad moćne i važne prošlosti, a danas je svjedok proslavljena, uznesena na nebo te predvodi mnoš- slavne prošlosti i kulture ovdašnjega čovjeka. Ra- tvo pred vrata nebeska – novi Božji narod, crkvu tačka sv. Marija u povijesnim dokumentima spomi- koju Krist uvodi u svoju kuću. Nakon homilije vjerni nje se kao opatija 1247. godine, dakle kao zajednica puk slavio je svečaniji oblik ispovijesti vjere. Ovim koja već ima svoju moć i značaj jer ima svoga opata. slavljem u Godini vjere Kotorska biskupija nasto- Sve do tada bila je to opatija sv. Mihaela arkanđela, jala je odgovoriti na poziv pape Benedikta XVI. pri kao i benediktinske opatije u Stonu i na Prevlaci u Tivatskom zaljevu. Naslovnik opatije mijenja se u XIII. stoljeću dolaskom ikone sv. Marije u Ratac, čije je štovanje naglo raslo. Od tada je njezin značaj na ovim prostorima neprekidno jačao i u XV. stoljeću dostigao svoj najviši stupanj. Njezin arhitektonski kompleks sakralnih i profanih objekata predstavlja pravi „opatijski grad”. Arheolozi su pronašli u sklopu zidina odnosno ostataka opatijskoga grada te- melje čak triju crkava, klaustra s arkadama, ostalih samostanskih zgrada za stanovanje i gospodarstvo. Njezina najstarija bazilika, do danas s očuvanim temeljima i arhitektonskim ostacima koji upućuju na to da je bila nadsvođena i s kupolom, sagrađena je najkasnije u XI. stoljeću. Uz očuvani pod od crvenih ploča mogu se nazrijeti dijelovi romaničkih freski i tropleterni reljefni ornamenti slični onima na gredi s natpisom kneza Branimira iz 888. godine. 38 Uređuje: Tijana Petrović

“Palinuro” u posjetu Kotoru

S prijema kod Predsjednika SO Kotor

Tijekom boravka “Palinura” u kotorskoj luci, na brodu je upriličen prijem na kojem je bila prisutna gradonačelnica Marija Ćatović. Tom prilikom vele- poslanik Italije Vincenzo Del Monaco uručio je pred Nakon dvije godine od posljednjega posjeta u ko- mnogobrojnim uzvanicima medalju počasnome gra- lovozu 2011. godine, brod “Palinuro”, školski jedre- đaninu Pavu Peruđiniju, predsjedniku udruženja njak Vojne mornarice Italije, ponovno je uplovio u Zajednice Talijana Crne Gore, za izniman doprinos kotorsku luku u subotu 10. kolovoza, u sklopu dru- razvoju suradnje naroda Crne Gore i Italije. ge faze ovogodišnje obuke kadeta, polaznika Škole “Palinuro” je grandiozni jedrenjak s tri jarbola, po- za podoficire u Tarantu. rinut je davne 1934. godine u francuskome gradu Tom prigodom Općina Kotor priredila je prijem. Nantu. Dugačak je 69 metara, širok 10 metara, a Delegaciju talijanske Mornarice, predvođenu kape- do 1950. godine plovio je kao ribarski brod kada tanom fregate Maurom Panarellom i vojnim ataše- je prodan talijanskoj Mornarici. Nakon određenih om Vojske Italije, u pratnji kapetana korvete Mor- modifikacija, od 1955. godine nalazi se u službi ta- narice Vojske Crne Gore Predraga Supića, primili su lijanske Mornarice pod imenom “Palinuro” i služi za predsjednik SO Kotor Nikola Bukilica, potpredsjed- obuku kadeta Mornaričke podificirske škole “Maris- nik Općine Tvrtko Crepulja te menadžer Općine Sr- cuola Taranto”. đan Dragomanović. Bukilica je pozdravio prisutne S oko tisuću kvadratnih metara jedara, u povolj- i istaknuo stoljetnu kulturno-povijesnu povezanost nim uvjetima, brod plovi brzinom od 13 čvorova. dviju obala Jadranskog mora. Gosti su zahvalili na Šestocilindrični dizel motor od 600 konjskih snaga srdačnom gostoprimstvu kojim su godinama doče- omogućava ovom brodu da plovi ekonomskom brzi- kivani te naglasili da je Kotor jedna od najdražih nom od 6 čvorova i maksimalnom brzinom od 8 čvo- destinacija njihovim pitomcima. rova. Stalnu posadu čini 100 osoba i to: 6 oficira, 25 podoficira i 69 mornara, a s ukrcanim kadetima ima 140 osoba.

Osim što služi za obuku iz područja pomorstva, nautike, sigurnosti i vojne etike, jedan od osnov- nih zadataka “Palinura” jest predstavljanje Italije u inozemstvu i promoviranje vrijednosti staroga je- drenjaka: tradicije, veze s morem, brige o brodu i timskoga rada. Ovaj zadatak ispunjava se različitim aktivnostima, od posjeta brodu tijekom čestih zau- stavljanja u lukama, preko sudjelovanja na poznatim regatama i okupljanjima, do mogućnosti koja se pruža mladim ljudima da nauče osnove plovidbe i pomorske nauke i upoznaju život na brodu Vojne mornarice.

39 Aktualnosti

Proslava “Jadranovog” 80. rođendana

Bokeško kolo

„Jadran” ploveći spomenik naše tehničke kulture i pomorske tradicije i da je njegova 80. godišnjica „najznačajniji pomorski jubilej u novijoj istoriji Crne Gore”. „Jadran je sigurno doplovio do svoje 80. godišnji- ce. Davno je krenuo na svoj veliki put edukovanja Centralnom svečanošću na kojoj su bili mnogo- i stvaranja brojnih generacija mornaričkih oficira, brojni visoki uzvanici iz svijeta politike, diplomaci- podoficira i mornara koji je započeo još 16. srpnja je, biznisa i obrane, u Tivtu je 19. kolovoza završen 1933. kada je iz Njemačke, gdje je izgrađen, uplovio niz manifestacija kojima je obilježena 80. godišnjica u Tivat kao svoju prvu luku. Nebrojene su luke i službe školskoga broda Mornarice Crne Gore, jedre- ljudi koji su se sreli na „Jadranovim” palubama i njaka „Jadran”. Proslava je počela defileom združe- nebrojene su milje koje su ostale u pjenušavoj braz- nog odreda Bokeljske mornarice 809 iz Tivta i Kotora di za njegovom krmom. Teško je suditi koje je od tivatskim ulicama u pratnji Gradske muzike. Kolona njegovih brojnih krstarenja značajnije, ali je jedno mornara i oficira u drevnim odorama ovog 12 stolje- sigurno – „Jadran” je ostao vjeran svojim univerzal- ća starog udruženja bokeških pomoraca stigla je na nim vrijednostima škole pod jedrima”, rekao je ko- gradsku rivu Pine gdje su pred vezanim „Jadranom” mandant Vuković istaknuvši da „Jadran” sada sve bili postrojeni pripadnici svih jedinica Mornarice, više služi i školovanju u praksi učenika i studenata kao i Počasni odred. Prvi put su dvije mornarice za- civilnih pomorskih škola i fakulteta. On je poručio jedno sudjelovale u proslavi jednoga pomorskog ju- da će nakon završetka generalnog remonta koji mu bileja, a raport komandantu Mornarice Crne Gore, predstoji u sljedećih pola godine „Jadran” već dogo- kapetanu bojnog broda Darku Vukoviću, predao je dine isploviti prema Veneciji, Krfu i Bariju, „a možda drugi major Bokeljske mornarice 809, Tripo Milo- i Sočiju u Rusiji, Varni u Bugarskoj i Konstanci u šević. Uslijedila je smotra postrojenih pripadnika Rumuniji”. dviju mornarica koju je u pratnji Vukovića obavio Siniša Luković predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivoka- pić, nakon čega su pripadnici Bokeljske mornarice iz starih pušaka-kremenjača ispalili počasni plotun i odigrali tradicionalno Bokeško kolo. Za visoke uzvanike na palubi „Jadrana” priređen je svečani koktel čiji je domaćin bio komandant je- drenjaka, poručnik bojnog broda Goran Pajović. Pozdravljajući okupljene među kojima su bili predstavnici diplomatskoga kora, predvođeni velepo- slanicima SAD-a Sue K. Brown i Njemačke Piusom Fisherom, vojne atašee te predstavnike Ministar- stva obrane, pomorske i turističke privrede, škol- stva i civilnih pomorskih vlasti, kao i umirovljene pripadnike mornarice i članove nekadašnjih posada „Jadrana”, komandant Mornarice Crne Gore, kapetan bojnog broda Darko Vuković, istaknuo je da je 40 Krivokapić vrši smotru Ivana Sutlić Perić: Crna Gora vještije i brže od Hrvatske ušla u prOces pristupanja EU

Ona smatra da je glavni razlog relativno male potpore crnogorsih građana ulasku u NATO to što se kampanja vodi bez dovoljno polemike s onima koji su protiv članstva. “Razlog protiv je, prema mome mišljenju, emocionalne naravi. Crna Gora je bila u državi sa Srbijom u vrijeme NATO-ve in- tervencije i to je još donekle svježe. S jedne strane se pamti, čak i njeguje i podsjeća na žrtve bom- bardiranja, a istodobno se sve poduzima da se za- boravi zašto je do toga došlo”, naglasila je veleposlanica Republike Hrvatske. Ona je istaknula da je dobro što će Crna Gora najteža pregovaračka poglavlja broj 23 i 24 otvoriti među prvima. Prema njezinoj ocjeni, Crna Gora je vještije i brže od Hrvatske ušla u proces pristupanja EU. “Ne znam hoće li pregovori Crne Gore biti jednostavniji nego što su bili naši, ali znam da se tijekom naših pregovora težište s usko politič- kih tema prebacilo na poljoprivredne, energetske i ekološke standarde”, navela je Ivana Sutlić Perić i podsjetila da su pregovori Hrvatske bili nekoliko puta zaustavljani, što zbog događaja u vezi s Haš- kim tribunalom, što zbog blokada Slovenije. “Sigurna sam da Crna Gora takvo nešto od Hrvatske neće doživjeti. Crnoj Gori neće biti po- stavljani isti zadaci, jednaki uvjeti kroz kakve je u pregovaračkome procesu prolazila Hrvatska, ali se iz našeg iskustva može okvirno iščitati što Brisel smatra minimumom odnosno optimumom Ivana Sutlić Perić usklađenosti nacionalne legislative s onom EU-a”, poručila je Sutlić Perić.

Veleposlanica Hrvatske u Podgorici Ivana Sutlić Perić ocijenila je da je Crna Gora brže i spretnije od Hrvatske ušla u proces pristupanja Europskoj Lojalnost Hrvata uniji i da će ona biti prva sljedeća članica NATO-a. domovini Crnoj Gori Ona je u intervjuu za prvi broj magazina Mini- starstva vanjskih poslova i europskih integraci- Komentirajući položaj hrvatske nacionalne maja, “Diplomarius”, rekla da će Crna Gora, koja je njine u Crnoj Gori, Ivana Sutlić Perić rekla je da je dobro pripremljena, postati prva sljedeća članica veseli količina nacionalne odanosti matičnoj drža- NATO saveza odnosno da će u punopravno član- vi i lojalnost Hrvata domovini Crnoj Gori. stvo biti primljena na prvome sastanku na vrhu “Da nije tako teško dokazuje da HGI, politička Alijanse koji će se baviti proširenjem. Ivana Sutlić stranka Hrvata, ima poslanika u crnogorskome Perić istaknula je da je pregovarački proces idea- parlamentu i njezina predsjednica je članica Vla- lan način da se država i njezine institucije dovedu de”, zaključila je Sutlić Perić. u funkciju služenja proklamiranim državnim cilje- vima i boljitku svih građana. (Pobjeda)

41 Aktualnosti

Izložba “Crnogorska savremena u baroknom Perastu”

Gradonačelnica Marija Ćatović

izložbe”, rekla je prilikom otvorenja gradonačelnica Kotora Marija Ćatović. Direktor Općinske javne ustanove “Muzeji” Kotor Andro Radulović zahvalio je Vojvodiću na ustuplje- nim slikama za postavku izložbe i naglasio da su zidove izložbenoga salona do sada krasili portreti slavnih peraških kapetana, a sada će turisti i mnogobrojni posjetitelji biti u prilici vidjeti iznimno vri- Početkom kolovoza u palači Bujović, Muzeju gra- jedna djela crnogorskih slikarskih velikana. da Perasta, otvorena je izložba “Crnogorska savre- Mnogobrojne uzvanike i posjetitelje pozdravio je mena u baroknom Perastu” koju čine radovi naj- u ime obitelji Voja Stanića njegov sin Tomislav te znamenitijih crnogorskih slikara: Petra Lubarde, kustos Dragana Lalošević. Ženska klapa “Bellezza” Miodraga Dada Đurića, B. Fila Filipovića, Voja Sta- nastupila je u muzičkome dijelu programa. nića i Ratka Odalovića. “Crnogorska savremena u baroknom Perastu” vri- jedan je i po mnogo čemu jedinstven događaj, kako za poštovatelje likovne umjetnosti, tako i za grad Kotor. U prelijepom okviru baroknoga Perasta prvi put su se na jednome mjestu našla djela Petra Lubar- de, Voja Stanića, Branka Filipovića Fila, Miodraga Đurića i Ratka Odalovića, koja simboliziraju umjet- ničke domete crnogorskog slikarstva. “Ova palača po svojoj namjeni građena je za velike događaje i predivno je mjesto značajne izložbe. Želim zahvali- ti gospodinu Gaju Vojvodiću koji je za ovu priliku ustupio umjetnička djela Muzeju grada Perasta, kao i direktoru Andru Raduloviću na organiziranju

42 Klapa “Bellezza” L astovska fešta

Tradicionalna “Lastovska fešta” održana je u subotu 3. kolovoza u Gornjoj Lastvi, 39. put, u organizaciji kulturno-zavičajnog udruženja „Napredak”. Već tradicionalno, pred crkvom Rođenja Blažene Djevice Marije tivatska podružnica Bokeljske mornarice odigrala je kolo, a fešta je nastavljena pred Domom kulture nastupom Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat i glazbenog sastava ”Slatka tajna” iz Metkovića. Dobar provod uz glazbu i ples potrajao je do kasno u noć.

Radio Dux Aktualnosti

SVI NA BANJ

Humanitarno gradsko natjecanje u plivanju šta- U 101 štafeti sudjelovalo je oko 400 natjecatelja, a feta, pod nazivom “SVI NA BANJ”, održano je 24. tribine su bile male da prime sve one koji su željeli kolovoza na ljetnome bazenu u Kotoru, u organiza- biti dio ove iznimne manifestacije koja se održala ciji vaterpolo kluba “Primorac” i aerobik kluba “As- prvi put. Simboličnu cijenu ulaznice od dva eura pida”. Kotorani su se u velikom broju odazvali ovoj plaćali su i natjecatelji i gledatelji pa je zahvaljujući akciji kojoj je cilj animiranje građana, kompanija, njima i sponzorima prikupljeno oko tri tisuće eura. institucija i slično da svojim sudjelovanjem pomo- Uz nadu da će ova manifestacija postati tradici- gnu u prikupljanju sredstava za popravak mamo- onalna, čestitamo “Primorcu” i “Aspidi” na sjajnoj grafa u kotorskome Domu zdravlja. zamisli i organizaciji, kao i svima onima koji su je na bilo koji način podržali!

44 KRONIKA DRUŠTVA

1. 8. 2013. 8. 8. 2013. Izišla iz tiska knjiga Posjet Peđe Grbina „Kotorska trilogija“

Planom za 2013. godinu zacrtano je da se tiskaju tri knjige: periodika „Bokeški ljeto- pis“ br. 3, monografsko izdanje „Hrvatsko građansko društvo 2001. – 2012.“ i „Kotor- ska trilogija“. Putopis „Kotorska trilogija“ je proizvod suradnje s autoricom Nevenkom Nekić iz Zagreba, a tiskanje knjige realizi- rano je u suradnji s Hrvatskom bratovšti- nom Bokeljske mornarice 809 Zagreb.

U prostorijama Konzulata Republike Hr- vatske u Kotoru u četvrtak je upriličen sastanak saborskoga zastupnika R. Hrvat- ske Peđe Grbina, člana Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, te njegova su- radnika, zamjenika gradonačelnika grada Rijeke Marka Filipovića, s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u Cr- noj Gori, veleposlanicom Ivanom Sutlić-Pe- rić i žerar konzulom u Kotoru A. Santini- jem. Susretu su nazočili predstavnici hrvatske zajednice u Crnoj Gori: predsjednica Hrvatske građanske inicijative i ministrica u Vladi Crne Gore Marija Vučinović, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Crnoj Gori Zvonimir Deković te Mirko Vi- čević, predsjednik Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore.

45 Uređuje: Tripo Schubert

18. 8. 2013. Fond za manjine

Na raspisani natječaj HGD CG je aplici- ralo četiri projekta, od kojih su dva podr- žana: časopis „Hrvatski glasnik“ i „Gradnja mostova povjerenja, suradnje i prijateljstva između CG i RH“. Koordinator za projekte Tripo Schubert potpisao je u Podgorici ugovore s Fondom o financijskoj potpori ovim projektima. Radionica za mlade kreativce

tost”. Na temelju suradnje i ranijih konta- 20./28. 8. 2013. kata koordinatora za nove projekte našega Predstavnici HGD CG Društva Tripa Schuberta i Dijane Miloše- sudionici projekta vić s tajnikom Zagrebačkoga računalnog „Za hrvatsku darovitost” saveza Zdravkom Škokićem, prvi put ove godine omogućeno je izravno uključivanje naših mladih informatičara u radionice programiranja i natjecanja u području in- formatike i računalstva. Naši sudionici će se nakon prvih priprema u ljetnome kampu uključiti u jesenska natjecanja Zagrebačke informatijade „Božo Težak”. „Na Silbi će sudionike dočekati u znak dobrodošlice i programsko-pedagoška eki- pa, na čelu s Gordanom Jurkovićem, šefom kampova te suorganizatorima, Kristijanom Burnikom, tajnikom Udruge informatičara ‘Božo Težak’, kao i iznimno darovitim uče- nicima, sudionicima u oba termina. Karte su osigurane i za Hrvate iz Kotora, Informatička učionica za obuku sudionika za dva nova programerska zanesenjaka, mladu gospodu Bogdanovića i Peruginija, Predstavnici Hrvatskoga građanskog čijem se dolasku posebno veselimo”, kažu društva Crne Gore Stefan Bogdanović i An- iz ureda Zagrebačkoga računalnog saveza tonio Perugini, učenici 2. razreda Gimna- (ZRS). zije Kotor, otputovali su na otok Silbu kao sudionici projekta „Za hrvatsku darovi-

46 KRONIKA DRUŠTVA

29. 8. 2013. Projekt prekogranične suradnje Crne Gora - Hrvatska

Ministrica Marija Vučinović

Za treći javni poziv IPA projekta preko- granične suradnje između Crne Gore i R. Hrvatske HGD CG će kandidirati jedan projekt za mlade na temu očuvanja tradicije i kulturnog naslijeđa regije Boke kotorske. Projekt će kandidirati u suradnji s Regionalnom agencijom grada Dubrovnika DURA, a obuhvatit će se djeca od predškol- ske dobi do završetka osnovnog obrazovanja. Konzultacije su obavljene u zajednič- kome tehničkom tajništvu u Kotoru.

31. 8. 2013. Domjenak Hrvatske građanske inicijative

Predstavnici HGD CG: Mirko Vičević, predsjednik, sa svojim suradnicima Tri- pom Schubertom i Tijanom Petrović, na- zočili su domjenku koji se organizirao u povodu Dana osnutka HGI-ja na platou ispred crkve Gospe Snježne u Škaljarima.

47 Bernini, najvažniji protagonisti rimskoga baroka

Bernini je bez sumnje, više nego ijedan drugi veliki umjetnik, obilježio izgled Rima, koji se sačuvao do danas, a imao je i golemi utjecaj na razvoj umjetnosti Piše: u Europi i svijetu. Antun Sbutega

an Lorenco Bernini u historiji postati poznato kao (Gian Lorenzo Bernini), barokna umjetnost. Đkipar, slikar i arhitekt, Barok, koji se ne može sma- bez sumnje je bio najvažniji trati isključivo umjetničkim, protagonist baroka u Rimu i književnim i muzičkim stilom, jedan od najznačajnijih umjet- već pravim kulturnim pokre- nika svoga doba uopće. tom i načinom života, bio je pod utjecajem Katoličke crkve, Rođen je u Napulju 1598. od nastao kao reakcija na pro- oca Pietra, koji je bio toskan- testantsku reformaciju i kao ski umjetnik, i majke Napo- sastavni dio katoličke reforme litanke. Obitelj se preselila u koju je promovirao Tridentski Rim 1605. godine gdje je Pie- koncil. Barok je imao puno tro radio na važnim umjetnič- uspjeha ne samo u katoličkim kim projektima za papu Paola zemljama, već i u cijeloj Eu- V. Lorenco Bernini formirao ropi, Americi i u nekim dije- se u umjetničkoj radionici lovima Azije i Afrike, posebno svoga oca u vrijeme kada su u španjolskim i portugalskim u Rimu djelovali najbolji ta- kolonijama. Barok je bio pun lijanski i europski umjetnici kontrasta i proturječnosti; na- BERNINI, AUTOPORTRET na mnogobrojnim projektima ime, slijedio je klasični jezik, koje su naručivali pape, kar- obilježavajuci ga istodobno ve- nička produkcija na visokom dinali i plemići i koji su izmi- likom maštom i mnogobrojnim nivou i popularna umjetnost, jenili izgled Rima i dali bitan eksperimentima, a često je bio a zajedničko im je bilo širenje doprinos razvoju likovne um- sklon bizarnosti. Zajedno s ja- svetih slika. U tom kontekstu jetnosti u Europi i svijetu. Rim čanjem pobožnosti i razvojem naglašava se kult Bogorodice i je bio izvrsna umjetnička radi- sakralne umjetnosti, postojao svetaca i njihova ikonografija, onica u kojoj su se oslobađale je i barok koji je slavio vlada- a kult relikvija nastavlja igrati goleme i originalne kreativne re, buržoaski i svjetovni barok. važnu ulogu, kao odgovor pro- enregije stvarajući ono što će U vezi sa svetom umjetnošću testantizmu koji je bio protiv istodobno su se razvile umjet- 48 koju su smatrali barbarskom i inzistirali na povratku na kla- sične antičke uzore, barok je uspostavio kontinuitet s rene- sansom. Rimski barok imao je za osnovu teološke koncepte kulture i umjetnosti, koji su trebali biti važni instrumenti katoličke reformacije. Veliki doprinos razvoju barokne kulture i umjetnosti dao je isusovački red, čije je sre- dište bilo u Rimu. Ovaj elitni katolički red djelovao je aktivno na intelektualnom planu, u području teologije, znanosti, obrazovanja i umjetnosti. Često se ističe da je prva barokna crkva ‘Il Gesù’ (Isus), crkva isusovačkog reda u sre- dištu Rima, posvećena 1584. g., koja je postala uzor kasni- jim baroknim crkvama. Isto tako isusovci su dali značajan doprinos razvoju baroknog kiparstva, dekoracije i slikarstva; isusovac Andrea del Poco (1642. – 1709.) dekorirao je sjajnim freskama mnogobrojne crkve, među kojima i isuso- vačku crkvu svetoga Ignacija, nedaleko od crkve ‘Il Gesu’ u Rimu, koja je posvećena svetom Ignaciju Lojoli, osnivaču isusovačkog reda. Veliki pape baroknog razdoblja nastavili su realizirati težnju papa iz renesanse da EKSTAZA SVETE TEREZE pretvore Rim u središte kr- ovih kultova. U arhitekturi i ke utjecali su na dinamični ra- šćanske kulture i umjetnosti urbanizmu obilježen je velikim zvoj rimske umjetnosti tijekom i da naglase njegov imperijalni monumentalnim zahvatima, XVII. st. Treba, naravno, spo- karakter. U tome su našli iz- sa scenografskim efektima, s menuti prisutnost umjetničkih vrsnog izvršitelja u genijalnom ciljem da impresioniraju i da genija kao što su bili Karavađo umjetniku goleme energije, pokažu moć Crkve, vladara, (Caravaggio), Karači (Annibale Berniniju. Već njegovi prvi sa- plemića i visoke buržoazije. Carracci) i drugi koji su na ra- mostalni kiparski radovi, kao Nesporno je da je barok ro- zne načine pridonijeli razvoju što su Otmica Prozerpine, Da- đen u Rimu. Golemo kulturno- novih umjetničkih tenedenci- vid, Apolo i Dafne, izrađeni za umjetničko bogatstvo ‘vječno- ja. Za razliku od gotike, koja mecenu kardinala Scipiona ga grada’ akumulirano tijekom je nastala u Francuskoj i nije Borgezea, otkrili su njegov ta- historije, značajna ostvarenja imala veliki utjecaj na Rim, te lent. velikih renesansnih umjetni- renesanse čija je kolijevka bila Bernini je pokazao raskoš ka u XV. i XVI. stoljeću, inten- Firenca, iako je zatim našla svoga talenta i originalnost i zivna mecenatska djelatnost značajnu aplikaciju u Rimu, uz utjecaj antičkih i renesan- papa, kardinala, crkvenih re- barok je rođen u ‘vječnome gra- snih uzora koje je proučavao i dova i plemića i novi teološki, du’. No, nasuprot renesansi, slijedio. Izradio je i izvrsne ki- estetski i intelektualni koncep- čiji su protagonisti naglašava- parske portrete mnogobrojnih ti te napredak znanosti i tehni- li prekid s umjetnošću gotike, značajnih ličnosti, poput biste

49 kardinala Borgezea, kardinala Riseljea, papa i drugih. Papa Urban VIII. iz obitelji Barberini, izabran 1623., veliki ljubitelj umjetnosti, pre- poznao je odmah u mladome Berniniju idealnog umjetnika za realizaciju njegovih ambi- cioznih urbanističkih, arhi- tektonskih i umjetničkih projekata s ciljem da predstavi Katoličku ckrvu kao trijum- falnu snagu preko spektakularnih djela koja imaju veliku komunikativnu sposobnost. Papa je povjerio Berniniju da izradi monumentalni brončani ciborijum iznad oltara tek za- vršene bazilike svetoga Petra. Umjetnik je uspio na izvrstan način realizirati ovo tehnički i umjetnički kompleksno djelo, a u istoj bazilici napravio je i monumentalni grob pape Ur- bana VIII. i druga djela. Radio je na palači Barberini i sagradio prvu od svojih poznatih fontana na trgu ispred ove pa- lače, fontantu ‘Tritona’. No, izborom novog pape Ino- cencija X. iz porodice Pamfili Bernini je pao u nemilost, posebno kada je zbog pogreške u konstrukciji morao biti de- moliran zvonik koji je podigao na bazilici svetoga Petra. U TRITONOVA FONTANA to vrijeme najvažnije narudž- be od pape za izgradnju i re- konstrukciju rimskih crkva i palača dobiva njegov najveći suparnik Boromini (Borromi- ni), također genijalni barokni umjetnik. I uz to, Bernini je u tom razdoblju uspio stvori- ti neka od svojih remek-djela, kao što su kapela Karnaro u ckrvi Santa Maria della Vitto- ria, s poznatom kiparskom grupom djelo ‘Sveta Tereza u ekstazi’ i izvrsnu fontanu ‘Če- tiri rijeke’ na trgu Navona. Izborom Aleksandra VII. (iz obitelji Kidji) 1655. g., pape koji je imao velike umjetničke projekte, Bernini dobiva ponovno važne narudžbe. Među njima je posebno značajna FONTANA ČETIRI RIJEKE 50 izrada spektakularne bronča- ne dokoracije apside bazilike svetoga Petra, koja predstavlja katedru svetoga Petra, prvoga pape, koju drže četiri crkvena oca i koja simbolizira autoritet papa, a koju osvjetljava svje- tlost iz vitraža na kome se po- javljuje golub Duha Svetoga, okružen anđelima. Istodobno Bernini realizira monumentalni arhitektonski i kiparski projekt trga ispred bazilike svetoga Petra. On je sagradio eliptičnu kolonadu, koja simbolizira univerzalnu, ekumensku dimenziju Katolič- ke crkve koja grli cijeli svijet. U središtu trga je visoki obelisk, koji je postavio papa Siksto V., a uz njega dvije fontane. Iznad dorske kolonade postav- ljeni su kipovi stotina svetaca i svetica. Bernini intervenira i ANĐELI NA MOSTU SVETOG ANĐELA U RIMU u unutrašnjosti papinskih pa- lača gradi monumentalno ula-

FONTANA SVETOG PETRA 51 zno stubište i konjanički kip stilu. Veliki protagonisti baro- stičkoj i arhitektonskoj struk- cara Konstantina. ka u Boki, poput nadbiskupa turi njezinih gradova i manjih Radi istodobno na mnogo- Andrije Zmajevića, školovali naselja, a najveći broj umjet- brojnim projektima drugih su se i formirali u Rimu, prido- ničkih djela koji se čuvaju u crkava i palača u Rimu, kao nijevši širenju baroknog duha muzejima, crkvama, arhivima što su crkva svetoga Andreja i na ovom prostoru svojom in- i privatnim zbirkama potječu papinska palača na Kvirinalu. telektualnom, duhovnom i iz ovog razdoblja. U Kotorskoj Postavši najpoznatiji europski mecenatskom djelatnošću. I biskupiji čuva se jedno bron- arhitekt i kipar, kralj Luj XIV. Boka je, poput Rima, transfor- čano raspeće koje se pripisuje pozvao ga je 1644. g. u Pariz mirana u baroknom stilu koji Berniniju, a koje je don Bran- gdje mu je povjeren projekt pa- se sačuvao do danas u urbani- ko Sbutega donio iz Rima. lače u Versaju (Versailles). Ali tamo se kratko zadržao, izra- divši kip Luja XIV. Vraća se u Rim i u bazilici svetoga Petra izradio je grob pape Aleksandra VII. Za vrijeme pontifikata pape Klementa IX. projektirao je ki- pove anđela koji nose simbole Kristove muke na Mostu svetog anđela i druga kiparska djela. Umro je 28. studenoga 1680. g. i pokopan u bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu. Njegovo zadnje djelo koje pri- kazuje Krista nalazi se u sa- mostanu svetoga Sebastijana izvan rimskih zidina. Uz to, Bernini je bio autor spektakularnih scenografija za razne raskošne barokne re- ligiozne i laičke ceremonije u Rimu, kao što su bile proslave inauguracije papa, njihovi sprovodi, karnevali itd., od kojih su ostali sačuvani nacrti. Bernini je bez sumnje, više nego ijedan drugi veliki umjetnik, obilježio izgled Rima, koji se sačuvao do danas, a imao je i golemi utjecaj na razvoj umjetnosti u Europi i svijetu. Barok je imao veliki utjecaj i u Boki. Slijedeći kulturne utjecaje Venecije, ali i Rima, u XVII. i XVIII. st., posebno nakon oslobođenja Herceg Novog i Risna od Turaka 1687. godine, nakon čega je uslijedi- lo dugo razdoblje mira i eko- nomskog prosperiteta, Boka je doživjela i veliki kulturni napredak. Grade se nove crkve i palače, koje se ukrašavaju kipovima i slikama domaćih i talijanskih autora, a one sa- građene u ranijim razdobljima rekonstruiraju se u baroknom CIBORIJUM U BAZILICI SV. PETRA 52 U IŠČEKIVANJU LOVĆENSKE ŽIČARE

Kostanjička uspinjača

Piše: Mašo Čekić

o prve bokeške uspi- U luksuznom apartmanskom i naselju njače neće vas dovesti vila u Kostanjici stanari se prevoze Dturistički prospekti ili saobraćani putokazi. Ja sam uspinjačom – 10 metara dužom od je ugledao slučajno, prolazeći čuvene Zagrebačke uspinjače magistralnim putem kroz Ko- stanjicu. O njoj se, mada je u središtu Boke, malo zna.

53 Istina, nije prošlo mnogo vremena od kako je stavljena u funkciju, na zadovoljstvo korisnika – stanara luksuznog apartmanskog i naselja vila u tom mjestu. Kostanjička uspinjača slična je najstarijoj balkanskoj – Za- grebačkoj uspinjači, mada je od nje duža za 11 metara. Zagrebačka je dužine 66, a ova bokeška 76 metara. Zagrebačka prevali uspon od 52 procenta, ova kostanjička, veći. Zagrebačkom se putuje 64 sekunde, ovom našom 90 sekundi. Najpoznatijom evropskom ži- čanom željeznicom u Zagrebu prevoze se putnici od Donjeg do Gornjeg zagrebačkog Gra- da, a ovom bokeškom, vlasnici vila i stanova novog eksklu- zivnog naselja od magistralnog puta do posljednje kuće uz pa- dinu Jeremijinog brda. Obje su vrsta žičare, a obje, neupućeni, žičarama zovu. Uspinjače su vrsta žičare kod koje se vozila vuku po- moću jednog ili više užeta- po posebno uređenoj trasi na uzbrdici. One su prilagođena šinska vozila pa ih zato zovu i žičanim željeznicama. Kako ističu u „Boka-projek- tu“ preduzeću koje je izgradilo naselje vila u Kostanjici, trasa uspinjače po potrebi mogla bi se produžiti na nekoliko kilo- Kada o žičarama govorimo, U sred najžešćih operacija u metara uz savlađivanja daleko valja reći da ih u Boki sada Prvom svjetskom ratu Austro- veće visinske razlike. nema. Sem u planovima. ugarska gradi bokeške žičare. Za sada, kapacitetom od šest A bilo ih je! Naravno, golem interes je iza putnika, zadovoljava potrebe Najduža i najstarija, sagra- ovog posla! stanovnika i gostiju ovog na- đena je za samo 40 zimskih Uostalom, interes je glavni selja, prevozeći ih do plaže ili dana godine 1916. i to na re- pokretač kapitala pa je realno noseći pune borse. laciji : Tabačina – Krstac. Vo- očekivati da iz Austrije, kako A naselje ne bi bilo lukuzno dila je teretne vreće dužinom već odavno govore, stigne i bu- bez otvorenih bazena, garaža, od 2607 metara Špiljarskim dući investitor žičare od mora savremenih saobraćajnica... stranama za Crnu Goru. Po- do vrhova lovćenskih gora. I ovo kostanjičko ima sve te red početne i ciljne imala je Kad god bude, biće dobro. objekte. Ima i vila od 350 i 400 i 4 usputne stanice. Iste godi- I biće druga, vazda poslije kvadrata površine, na proda- ne, sredinom aprila, pušten je kostanjičke. ju. I apartmane. Možda se, baš u rad i drugi krak žičare: Ška- Treća – kada prizivamo isto- zbog uspinjače, neko odluči ljari – Krstac, a zatim i Krstac riju! na kupovinu. - Cetinje.

54 Tivat u nekadašnjoj podmornici JRM-a, a sada muzejskom eksponatu, dobio jedinstvenu turističku atrakciju u regiji „Heroj“ roni u sjećanjima podmorničara i emocijama turista Porinuce HEROJA u Splitu 1967

„Dajem ti ime ‘Heroj’! Pođi sretno u svoj element i plovi na Piše: Siniša Luković čast i slavu naše domovine!“

og 21. kolovoza 1967. najnovija dizel-električna pod- Alujevićem na čelu. Dvadeset godine u Splitu je bilo mornica projektantske oznake prvoga kolovoza 1967. novoi- Tvrlo svečano – mnoštvo B-71, prva potpuno samostal- zgrađena podmornica trebala radnika splitskog brodogradi- no razvijena, konstruirana i je biti porinuta. I dok je go- lišta okupilo se na obali ispred izgrađena jugoslavenska pod- mila radoznalih radnika vani velike hale posebnog dijela mornica. Ovaj ratni brod koji jedva čekala da vidi kakvo će splitskoga škvera – BSO-a je za to vrijeme bio iznimno to čudo izaći iz velike i dobro (Brodogradilišta specijalnih moderne koncepcije razvio je čuvane hale i skliznuti s na- objekata). U unutrašnjosti te Brodarski institut iz Zagre- voza u more, u unutrašnjosti hale u protekle dvije i pol godi- ba, s glavnim projektantom, hale pozdravni govor držao ne postupno je građeno čudo - inženjerom Žarkom – Feđom je kum nove podmornice – 55 komandant JRM-a, admiral Mate Jerković: U TIVAT DOŠAO „Dajem ti ime ‘Heroj’! Pođi sretno u svoj element i plovi na PRIJE VIŠE OD čast i slavu naše domovine!“ POLA STOLJEĆA – uputio je admiral Jerković novu podmornicu u more uz tradicionalno razbijanje boce Tomislav Drašković prvi šampanjca o njezin pramac. put je došao u Tivat prije Trenutak kada je umjesto pje- više od pola stoljeća – 1961. nušca pramac podmornice za- godine kada je podmornica lilo more, a sve to pozdravile P-802 „Sava” pod njegovom sirene svih brodova u Splitu i komandom stigla u tivatski pljesak okupljenih gledalaca s Arsenal na remont. posebnim uzbuđenjem pratio „Za ovaj grad i ove ljude je tada 36-ogodišnji poručnik vežu me zaista predivne us- bojnoga broda Tomislav Draš- pomene. Prije 52 godine sam ković. Njemu je pripala čast da prvi put doživio susret s Tiv- bude prvi – probni komandant tom, Arsenalom, njegovim nove podmornice i čovjek koji inženjerima i radnicima, ali će obaviti sva njezina proto- i građanima ovog kraja koji impresionirani. Danas ja tipska testiranja prije nego što su mi zaista ostali u najljep- ovaj grad ne mogu prepo- „Heroj“ bude službeno uvršten šem sjećanju. Mislim da su znati jer se ovdje mnogo toga u Flotnu listu JRM-a. i Tivćani tada posadu P-802 promijenilo i zadivljujuće je S velikim uzbuđenjem ovaj doživjeli kao jedan zaista kako se Tivat razvio”, ističe vitalni 82-godišnjak početkom poseban brodski kolektiv. stari i iskusni podmorničar srpnja ove godine u Tivtu po- Mi smo gajili jedan pose- iz Splita koji je inače napi- novno je gledao svoj stari ratni ban kolektiv, poseban red i sao i vrlo zanimljivu knjigu brod – 46 godina nakon pori- disciplinu, poseban odnos – svoju autobiografiju pod nuća. Oko „Heroja“ koji danas prema radu, pa su i doma- nazivom „Slomljeni peri- počiva na obali kao muzej- ćini ovdje u Tivtu bili zaista skop”. ski eksponat u krugu tivatske marine Porto Montenegro ponovno se okuplja gomila radoznalaca, privučenih ne- zantan 50,4 metara dug, 4,7 Tomislav Drašković, prvi ko- svakidašnjom prilikom da iz metara širok i 9,75 metara vi- mandant prve samostalno ra- neposredne blizini vide, dodir- sok ratni brod težak 706 tona. zvijene i napravljene jugosla- nu i dožive ovaj i danas impo- Umirovljeni kapetan fregate venske podmornice i većinski vlasnik Porto Montenegra Piter Mank na svečanosti 3. srpnja presjekli su vrpcu na ulazu u tu veliku dizel-električnu podmornicu nekadašnje Jugosla- venske ratne mornarice, čime je ovaj nekada moćni ratni brod otvoren za posjete turista kao centralni muzejski eksponat Zbirke pomorskog naslije- đa. Uz „Heroja“ posjetiteljima je dostupna i mala, tzv. diver- zantska podmornica P-912 „Una“, čime je Tivat dobio jedinstvenu turističku atrakciju kakve nema nigdje u zemljama regije. Naime, u Hrvatskoj i Sloveniji kao muzejski eksponati izložene su dvije male podmornice, u Italiji je u Mila- Otvaranje podmornice za turiste nu izložena jedna veličine „He- 56 Tomislav Drašković kao probni komandant podmornice HEROJ

koga se rukovodilo podmornicom, kormilarsku stanicu s kormilom pravca i dubine, glavnu razvodnu sklopku, borbene stanice poslužio- ca PEL-a i PEG-a, analizator zvučnog snopa, radio-kabinu, mašinski prostor s dva velika „Maybach“ dizel-agregata i elektromotorni prostor prema krmi gdje je smješten glavni električni pogonski motor „He- roj“, a odmah iza njega i jedina Drašković objašnjava Manku kako se kormilari toalet-školjka na cijelom bro- podmornicom du. Tuš-kabine nema, kao ni posebno odvojene kuhinje, a o roja“, ali u jugoistočnoj Europi U podmornicu „Heroj“ sada razini „luksuza“ na brodu naj- nigdje na jednome mjestu ne se ulazi na lijevoj pramčanoj bolje svjedoči podatak da je je- postoje dvije podmornice kao strani trupa kroz novoizrezani dini koji je imao kakvu-takvu muzejski eksponati, popraće- veliki otvor – vrata. Identična osobnu kabinu na podmornici ne raznim drugim artefaktima takva vrata su u specijalnom bio njezin komandant. Njego- koji govore o razvoju te ugled- čeliku tzv. čvrstog trupa pod- va kabina uz lijevi bok broda u ne, ali iznimno komplicirane i mornice „Heroj“, debelom 28 centrali dovoljna je tek toliko opasne vojno-tehnološke dje- milimetara, napravljena i na da se u nju nagura jedan ležaj latnosti. Mnogobrojni turisti krmenom dijelu gdje posjetite- s par fioka pod njim. Ostalih i radoznali u protekla su dva lji izlaze iz podmornice nakon 27 podmorničara koji su čini- mjeseca iskoristili priliku da što prošeću kroz njezinu sku- li posadu „Heroja“ nisu mogli uđu u unutrašnjost „Heroja“ i čenu i raznovrsnim uređajima imati ni to, već su se po siste- Une“ i iz prve ruke dožive kako i opremom nabijenu unutraš- mu tzv. toplih kreveta među- je to bilo služiti kao podmorni- njost. Unutra mogu vidjeti sve sobno smjenjivali, po dvojica, čar i ploviti, živjeti i raditi na – četiri torpedne cijevi kali- u jednome od ukupno desetak podmornici kao najkomplici- bra 533 mm na pramcu, tzv. sličnih skromnih sklopivih le- ranijem i najopasnijem rat- centralu – odnosno prostor iz žajeva koji su razbacani svu- nom brodu. 57 građenu jugoslavensku podmornicu, kao njezin probni komandant, poveo u plave dubine Jadrana – Tomislav Draš- ković, simbolično na taj način zatvarajući krug koji traje već skoro pola stoljeća. „Starali smo i ja i ova podmornica zajedno i plovili smo različitim kursevima. ‘Heroj’ je izvršavao svoje namjenske mirnodopske zadatke, a ja sam kao njegov prvi probni komandant gra- dio karijeru. Sretne okolnosti dovele su da se nakon toliko godina ja i ovaj divni brod ponovno sretnemo - ova podmornica danas kao dotjerana stara operska pjevačica koja je ispjevala sav operski repe- ortar, a ja kao njezin stari dirigent, stojimo pred vama. Ona će trajno ostati da leži na ovim potkladama kao simbol jugo- da po unutrašnjosti gdje se unutrašnjost „Heroja“ i slušali slavenskog podmorničarstava, moglo naći mjesta – sa strane priču vodiča o tome kako je ovdje u Tivtu gdje je to pod- torpenih cijevi, iznad motora funkcionirao taj impozantni morničarstvo i počelo 1928. itd. Umjesto stola za ručanje, ratni brod i na njemu čak i do godine. Govorit će turistima posada je u centrali najčešće dvadesetak dana bez prekida o generacijama hrabrih mla- jela na jednom od torpeda u iznimno teškim i napornim dih ljudi koje su u čeličnim koje je tu ležalo čekajući svoj uvjetima živjela posada od 28 trupovima podmornica odla- red da bude ubačeno i ispa- ljudi. zili u tamne dubine i vještini ljeno iz torpedne cijevi. Ipak, Predaju „Heroja“ sasvim no- jugoslovenskih inženjera i bro- u podmornici je postojala kli- voj funkciji – turističke atrak- dograditelja, a ja se sada po- matizacija koja će sada, uz cije – obavio je čovjek koji je novno rastajem od dragog bro- pomoć vanjske jedinice, hladi- 1968. godine ovu tada prvu da ’Heroja’ i dalje, bešumnom ti i turiste koji budu obilazili samostalnu konstruiranu i sa- podvodnom brzinom, ronim po divnim uspomenama pod- morničke mladosti, do dana kada se moje akumulatorske baterije ne isprazne”, rekao je uz puno emocija 83-godišnji Drašković. „Mislim da je podmornica ‘Heroj’ ovdje našla svoje pravo mjesto. Svoj radni vijek je odradila, puno toga doživjela i preživjela i smatram da joj je ovdje u Tivtu gdje je desetlje- ćima održavana i remontirana zaista pravo mjesto, da kao spomenik podsjeća na prošla vremena, one i lijepe i teške trenutke kada smo bili zaista jaka pomorska sila“, kaže Drašković dok teško skriva emocije koje ga, kao i svakoga pravog pomorca, obuzi- maju u ponovnom susretu s 58 brodom koji je ostavio dubok trag u njegovu životu i karijeri. Već iskusan podmornički komandant s podmornice P-802 „Sava“ (u Drugome svjetskom ratu potopljene talijanske podmornice koju je zatim izvadila, obnovila i u svoju flotu uvrstila JRM), Drašković je 1967. izabran za probnog komandanta nove jugoslavenske podmornice koja se rađala iza dobro zatvorenih vrata hale BSO-a u Splitu. „Moj zadatak je bio da novu podmornicu kao prototip temeljno testiram, dovedem do limita u svakom mogućem smislu i detaljno provjerim prije nego što bude uvrštena u flotu JRM-a i prije nego što Podmornica P-821 Heroj država naruči gradnju drugih podmornica tog tipa. To vršini, izašli smo vani i vidjeli njem Jadranu. Podmornica se dugotrajno i opsežno ispitiva- da je moja sumnja bila točna i još nije bila spustila na svoju nje smo uspješno izvršili na da se, zbog neke manje greš- maksimalnu dubinu ronjenja zadovoljstvo svih koji su bili ke u sklapanju materijala, kada je na dubini od 190 meta- uključeni u ovaj projekt, bez stakloplastična oplata mosta ra, pod pritiskom mora, popu- nekih posebnih incidenata“, ‘rascvjetala’ i polomila pod hi- stila jedna brtva u torpednom objašnjava Drašković prisjeća- drodinamičkim silama uzroko- prostoru na pramcu podmor- jući se međutim dvaju takvih vanim maksimalnom brzinom nice. Jak mlaz vode pod priti- izvanrednih događaja tijekom podmornice u podvodnoj plo- skom od skoro 20 atmosfera, ispitivanja nove podmornice. vidbi“, prepričava Drašković raspršen u vodenu prašinu, Prvi je bilo pucanje oplate tzv. najozbiljniji incident s testira- prodirao je u prostor između lakog, odnosno hidrodinamič- nja „Heroja“ prije 45 godina. torpednih cijevi. Na trenutak kog trupa podmornice na nje- Druga izvanredna situacija su zlokobne misli prostrujale zinu tornju-mostu, nastalo dogodila se nešto kasnije kada u glavama svih podmorničara prilikom opitovanja podmor- je ispitivana maksimalna du- s „Heroja“ koji su posumnjali nice u vožnji maksimalnom bina ronjenja podmornice u da je možda popustio tzv. čvr- brzinom u podvodnoj plovidbi. tzv. Jabučkoj kotlini na sred- sti trup podmornice - jedino „Dubina je bila 20 metara, brzina je postupno povećava- na, podmornica je besprijekor- no slušala komande, a kada je brzinomjer pokazao maksimalnu brzinu od 15,3 čvora, začuo se jak prasak i lomlja- va. Nastao je trenutak neizvje- snosti jer nitko nije znao što se dogodilo, a ja sam glavnom inženjeru samo kratko rekao - ode most! Zbog načina na koji su se slomili i zaglavili komadi stakloplastične oplate razva- ljenog mosta podmornica je dobila pozitivan trim, pramac se naglo uzdigao i za nekoliko sekundi velikom brzinom je probio površinu mora. Kada se podmornica umirila na po- Podmornice P-821 HEROJ i P-912 UNA 59 što stoji između njih i sigurne smrti u imploziji podmornice uzrokovanoj golemim hidro- statičkim pritiskom mora na toj dubini. „Moja reakcija je bila uobi- čajena kao i svakoga drugoga podmorničkog komandanta u toj situaciji – naređeno je po- većanje brzine, hidroplani po- stavljeni u položaj za izronja- vanje i kako je ‘Heroj’ polako kretao ka površini Jadrana i dubina se smanjivala, tako je i prodor vode u pramčani prostor bivao sve manji, pa se sve sretno završilo“, prisjeća se Drašković koji je skoro godinu dana temeljno ispitivao „Hero- ja“ odradivši s tom podmornicom i prva torpedna gađanja prije nego što je P-821služ- beno uvrštena u Flotnu listu JRM-a na svečanosti 10. rujna 1968. godine. U sljedeće skoro 23 godine aktivne službe prije nego što je zauvijek izvučena iz mora na obalu 1991. godine u Tivtu, podmornica „Heroj“ imala je ukupno 726 plovid- benih dana, čak 910 ronjenja Oštećenje lakog trupa na mostu HEROJA 1967 i prešla je ukupno 46.659 na- utičkih milja, što je ekvivalent obavještajnih podataka pri ste flote Američke ratne mor- plovidbi dva puta oko zemalj- čemu nerijetko zalaze i u teri- narice koji su plovili ka sjever- ske kugle. Najviše eksploatira- torijalno more drugih država. nom Jadranu radi održavanja na jugoslavenska podmornica Jedan zadatak koji je „Heroj“ vježbe s brodovima RM Italije. tijekom ta dva desetljeća oba- izvršio članovi njegove neka- Američki ratni brodovi – nosač vila je golem broj zadataka, od dašnje posade danas ipak s aviona, krstarice, razarači i kojih se o nekima oni koji su neskrivenim ponosom prizna- ostalo tom su prilikom prešli njome plovili i dan-danas ne- ju – u travnju 1974. ova pod- preko zaronjene jugoslaven- rado izjašnjavaju. Naime, podmornica je u području Monte ske podmornice koja je u tiši- mornice su zbog svoje osnovne Gargana, na samoj granici te- ni pod vodom snimala šumo- karakteristike – teškog otkri- ritorijalnih voda Italije, na izvi- ve njihovih propelera, dok oni vanja - iznimno pogodne za đačkom zadatku pričekala i nisu ni bili svjesni prisutnosti povjerljive misije prikupljanja djelomično pratila brodove Še- „Heroja” u dubinama Jadrana.

SAMO HEROJI MOGU UPRAVLJATI FEĐINOM PODMORNICOM Dok su čelnici JRM-a obilazili novu pod- zvat će se „Heroj” – objelodanio je tada su- mornicu koja se gradila u BSO-u, čelnike govornicima komandant JRM-a, admiral splitskoga brodogradilišta, članove kontrol- Mate Jerković. Suočen s njihovim začu- ne komisije, ali i glavnog projektanta Žarka đenim pogledima, Jerković se okrenuo ka - Feđu Alujevića, kopkalo je pitanje – kakvo glavnom projektantu, inženjeru Alujeviću, i će ime dobiti novi ratni brod. Iako su sve uz osmijeh dodao: dotadašnje jugoslavenske podmornice do- „S Feđinom podmornicom samo heroji bivale imena po rijekama – „Tara”, „Sava”, mogu upravljati!” „Sutjeska” i „Neretva”, nova podmornica

60 POVIJEST BRODSKIH KRUŽNIH PUTOVANJA U BOKI KOTORSKOJ (13) Kralj Aleksandar I

Dobar i kvalitetno opremljeni brod Piše: povremeno je poduzimao i atraktivna Neven Jerković luksuzna kružna putovanja u kojima su mu i Kotor i Dubrovnik bili ubrovačka parobrodar- ska plovidba, zajedno nezaobilaznim lukama. Ploviti na Dsa Jadranskom plovid- njemu bila je izuzetna čast svim bom iz Sušaka, Parobrodar- skim poduzećem Boka iz Ko- našim pomorcima ali i ugostiteljskim tora i Obalnom paroplovidbom iz Korčule, potpisala je 1. trav- radnicima. nja 1928. sa jugoslavenskim kraljevskim Ministarstvom sa- do prijeko potrebnih državnih ma, ovaj je Ugovor podržavao obraćaja u Beogradu deseto- subvencija za kvalitetnije odr- i potpunu obnovu flote. godišnji Ugovor o organizaciji žavanje dužobalnih jadranskih Dubrovčani su odmah, una- i vršenju redovnog pomorskog putničko-teretnih i poštanskih toč tadašnjoj svjetskoj eko- saobraćaja i prijevoza pošte pruga. A da bi se još bolje mo- nomskoj krizi i evidentnom morem. Tako su domaći put- glo konkurirati tradicionalno padu broja putnika ali si- nički brodari konačno došli izvrsnim talijanskim brodovi- gurni u neometani dotok dr-

61 žavnih subvencija, naručili izgradnju nekoliko dobrih i kvalitetnih putničko-teretnih brodova. Ono najbolje dolazi nešto kasnije, 1932. kada je u škotskom brodogradilištu Lithgows Port Glasgow preu- zet jedan od najboljih putnič- kih brodova koji su ikada odr- žavali dužobalnu jadransku brzu prugu iz Trsta i Venecije do Dubrovnika i Kotora. No- vogradnja 852, krštena u to vrijeme prestižnim imenom KRALJ ALEKSANDAR I, imala je 2463 GT, bila duga 83 me- tra a u komfornim kabinama imala je 202 kreveta. Plovila je pogonom parnoga stroja David Rowan Glasgow snage 4800 KS i brzinom od 18 čvo- rova. U programu putovanja Du- brovačke parobrodarske plovidbe 1933. brod održava tjednu ekspresnu prugu Ko- tor – Herceg Novi – Dubrov- nik – Korčula – Hvar - Makar- ska – Split – Trst ili Venecija a 1938. Dubrovačka plovidba je objavila plovidbu Venecija – Sušak – Crikvenica – Rab – Šibenik – Split – Hvar – Ma- karska - Korčula – Dubrovnik – Herceg Novi – Kotor. Dobar i kvalitetno opremljeni brod povremeno je poduzimao i atraktivna luksuzna Dubrovačka plovidba 1932. kružna putovanja u kojima su mu i Kotor i Dubrovnik bili nezaobilaznim lukama. Ploviti na njemu bila je izuzetna čast svim našim pomorcima ali i ugostiteljskim radnicima koji bi u svojim životopisima rad na KRALJU ALEKSANDRU I obvezno navodili kao dokaz posebne obučenosti i visoke stručnosti. Mnogi od njih su kasnije nastavili karijeru na kopnu radeći na najodgovor- nijih funkcijama direktora, šefova recepcija i kuhinja ili upravitelja restorana u većini dubrovačkih hotela i restorana. Nažalost, prvi nagovještaji novoga svjetskog ratnog suko- Kralj Aleksandar u Kotoru 62 ba smanjuju i broj putovanja svih brodova pa tako i KRA- LJA ALEKSANDRA I. Najviše se je osjetio nedolazak turista iz ratom zahvaćene Čehoslo- vačke, čiji su turisti u to vrijeme bili najbrojniji na naše- mu Jadranu. Istovremeno je istekao i ugovor u državnoj subvenciji, pa je Dubrovačka plovidba, koja se tako zove od 1938., dospjela u doista neza- vidan položaj. Da bi sačuvala barem malo teško stečenog kapitala, Dubrovačka je plovidba 1940. kupila hotel Mi- linov na Trgu Bana Jelačića u Kralj Aleksandar u Herceg Novom Zagrebu koji od tada pa sve do današnjih dana nosi ime Hotel Dubrovnik. Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske 1941., KRALJ ALEKSANDAR I mijenja ime u ZAGREB, ali samo nakratko, jer ga je iste godine rekvirirala Italija. Pre- uređen je u bolnički brod te dobio novo ime – RE ALES- SANDRO. Do kapitulacije fašističke Italije RE ALESSANDRO plovi u novoj ulozi sve do 10. rujna 1943. kada je kod grč- kog otoka Zakintos naletio na podmorsku minu, ranije položenu od njemačkog mi- nopolagača DRACHE. Da bi Red plovidbe 1935 se spriječilo potapanje, zapovjednik broda kapetan Dome- nico Pappalardo ga je odlučio odmah nasukati na obalu kod rta Papas nedaleko Patrasa na Peloponezu. Posadu, koju su sačinjavali 9 časnika i 39 mornara, zarobili su Nijemci i deportirali u logore. Brod je tek 1946. proglašen potpu- nim gubitkom (CTL). U ratnim operacijama se zna da je RE ALESSANDRO u rujnu 1942. prevozio nje- mačke trupe iz Pireja prema Iraklionu, zaljevu Suda i To- bruku, u prosincu iste godine u konvoju zajedno sa CITTA DI ALESSANDRIA, CITTA DI SAVONA, SANTA FE i ARDE- NA iz Irakliona prema Pireju, Kralj Aleksandar I u Gružu u ožujku 1943. u konvoju sa 63 brodovima DONIZETTI, i AR- DENA ponovo iz Pireja prema Iraklionu te da je 28. srpnja iste godine napadnut u Ege- ju od britanske podmornice N-75 HMS PARTHIAM, ali sre- ćom bez posljedica. Kako su ga Grci interno pre- imenovali u VASILEUS ALEK- SANDROS, jugoslavenske su vlasti jedva nekako uspjele pronaći ostatke broda koji je, za divno čudo, uz male po- pravke bio u kakvom-takvom plovnom stanju. Tim više, što je u međuvremnu dobro poslužio britanskom ratnom zrakoplovstvu i topnicima kao izvrstan cilj za njihove redov- ne topničke vježbe. Olupina nekada velebnog putničkog broda KRALJ ALEKSANDAR I je po nekim izvorima 1954. nekako otegljena u Split gdje Poštanska marka Kralj Aleksandar je konačno u Svetom Kaji ra- kod Gospe od Škrpjela zrezana u staro željezo. Ipak tajna konačne sudbine onirani i nevidljivi „Stealth“ ALEKSANDRA I (odnosno VA- broda ostaje i dalje nerasvjet- borbeni zrakoplovi F-117 SILEUS ALEKSANDROS ili ljena, jer pouzdanih podataka Nighthawk, pa pristup cijelom RE ALESSANDRO) i svaki put o tome nema. Razlog jedno- tom području nije dozvoljen. I naišao na jednaki neodređeni stavno leži u činjenici da je sam je autor ovoga feljtona, u odgovor obavijen velom tajne. rt Papas od završetka Drugog posljednjih desetak godina u A možda je to i najbolje rješe- svjetskog rata do danas po- čestim posjetama Patrasu, u nje enigme, koja se najvjero- dručje velike NATO, zapravo nekoliko navrata bezuspješno jatnije nikada neće uspjeti u američke pomorsko-zračne pokušao preko tamošnje Luč- potpunosti ni rasvijetliti i tako vojne baze, gdje su bili staci- ke kapetanije nešto konkret- zauvijek ostati u sferi mistike, no saznati o sudbini KRALJA k tome još i – klasične grčke.

64 Vasileus Aleksandros KOTORSKI ORIĐINALI - GALIOTI I ŠKERCI (13)

Kotorski oriđinali, galioti i boemi bili su ljudi dobrog srca i plemenite duše, bistrog uma i oštrog jezika, koji su na svakovrsne izazove odgovarali na originalan, ali uvijek duhovit način. Bez oriđinala i inače bogata prošlost Kotora bila bi siromašnija. A oni su se, opet, mogli roditi i opstati samo u kotorskom ambijentu. Bili su iskričavi. U najtežim trenucima nisu propuštali prigodu da se našale, na svoj i tuđi račun, da sve okrenu na onu ljepšu „stranu“. Njih više nema, ali njihove šale još uvijek žive. Priredio: Dario Musić koji je u tom gradu također bio sve većem zagađivanju mora. BOŽIDAR - BOKO poznatiji šaljivdžija, rođeni su Povod je bila velika masna PARTELI u obitelji u kojoj je u genima mrlja koja je plivala vodenom bilo nešto što je plijenilo i odu- površinom. U tom trenutku ševljavalo ljude. Boko je izvukao velikog cipo- Boko Parteli stigao je u Kotor Boko je bio i izvrstan nogo- la. Skinuo ga je s udice i bacio s Cetinja, gdje je rođen 27. 12. metaš. Igrao je halfa u timu u more iako se radilo o kapi- 1928. god. Vrlo brzo primljen „Lovćana“ čiji su juoniori zau- talcu. Objasnio je takav svoj je u „članstvo“ uglednih kotor- zeli prvo mjesto na prvenstvu postupak: „Greota je oduzeti skih oriđinala - galiota i ške- ondašnje Jugoslavije. U Kotor mu, jadniku, život, nakon što raca. On se svojom posebnom je došao kao glumac Narodnog je tako mnogo propatio, živeći prirodom neodoljivo nametnuo pozorišta. I u predstavama je u zagađenoj vodi!“ Kotoranima kao nijedan „na- bio nenadmašni komedijaš. Boko, koji je bio poznat kao šijenac“ ranije. Stigao je kao Začudo, iako podrijetlom iz čovjek koji nije nikada nosio već školovani galiot koji je „re- crnogorskih brda, jako je volio sat jer je - kako je govorio - i putaciju” komedijaša već bio ribarenje. Često je lovio cipole bez sata znao koliko je sati, stekao u crnogorskoj prijestol- na rivi. Jednom su se okupili kasnio je na probe u kaza- nici. Boko i Vido, njegov brat, ljudi oko njega i počeli priču o lištu. Upao je, jednom, tako

65 bez pozdrava, da ne bi ometao vježbe kolega. Redatelj mu, u šali, prijekorno reče: „Gdje ti je dobro veče, goveče!“ Boko je prihvatio izazov i spremno rea- girao: „Dobro veče, goveče!“ Jednom je gostovalo Narod- no pozorište u Risnu gdje je članovima radnih kolektiva toga mjesta davalo kazališni komad „Pod maglom“ Alekse Šantića. Rišnjani su prije toga častili kazališnu družinu iz Kotora. Zato je izvođački kolektiv igrao sasvim „opušteno”, što je bila uobičajena pojava na „narodnim priredbama“. Vladalo je veselo raspoloženje. Boko je počeo recitirati, kako je bilo predviđeno scenarijem: „Ostajte ovdje, sunce tuđeg neba neće mene grijat, ka što ovo grije...“ Tijekom izgovaranja tih sti- hova pokazivao je glavom pre- Božidar – Boko Parteli (1928 – 1976) ma susjednoj prostoriji gdje je bilo puno raznog pića. Na to je ispred zastora i obratio se vrata vodnik je povikao tonom „sunce“ mladi galiot volio se publici: „Idite, što čekate, zar koji je odjekivao: „Ko je zaklao grijati... nijeste vidjeli da su pobijeni!“ Cezara?“ Boko je mirno ustao Živahni, veseli i druželju- Tek tada se publika počela ra- i priznao da je „upravo obavio bivi Boko Parteli, poznati ko- zilaziti jer „mrtve“ i nije trebalo posao”. Milicionar, sav ozaren torsko-cetinjski galiot, nakon čekati... što će mu poći za rukom da godina provedenih u Kotoru lako uhiti ubojicu, povikao je: počeo je pobolijevati. Otišao je Narodno pozorište iz Koto- „Ruke u vis! Ne mrdaj! Hap- u mirovinu. Brinuo se kako da ra svojedobno je postavilo na sim te u ime naroda, pod op- prehrani četveročlanu obitelj. scenu „Cezarovu smrt“ koju je tužbom da si Cezarov ubica!“ Nikakav posao nije mu bio te- režirao Miloš Jeknić, tadašnji Nastao je sveopći smijeh, čak žak: prodavao je karte za kaza- direktor kazališta i jedan od i uvijek ozbiljni Miloš Jeknić lišne predstave, držao bife za najboljih crnogorskih gluma- hvatao se za trbuh. „Cezaro- kulturne i javne radnike, glu- ca. Uloga Marka Antonija bila va smrt“ je, inače, imala do- mio i u nekim filmovima koji je povjerena Boku Barteliju. sta publike, a mnogi su došli su se snimili u Kotoru. Uskoro je trebala biti premije- samo da bi vidjeli Cezarovog Ipak, uvijek je ostao vedrog ra. Bila je jesen. Prozori su se „ubojicu“ na djelu. Iako se ra- duha. Jednom je dežurao u još držali otvorenima. Iz dvora- dilo o tragediji, kad god bi se dvorani kada je Narodno pozo- ne za probe, na katu, čula se Parteli prvi put pojavio na sce- rište iz Beograda izvodilo pred- galama koja je privukla pažnju ni, nastao bi smijeh u publici. stavu „Pera Segendinac“. Re- dežurnih milicionera na patro- Uskoro je i milicioner koji je dali su se dramski zapleti na liranju gradom. Jedan od njih uhitio Cezarovog „ubojicu“ bio sceni. Bilo je sve više mrtvih... je uzviknuo: „Nešto se ozbiljno premješten iz Kotora. A Boko, A onda se spustio zastor. Pu- gore dešava!“ Boko je izašao čovjek dobre duše, iskreno je blika, pod dojmom tragičnih na prozor i povikao: „Pustite žalio zbog toga. Čak je išao u događaja na sceni, čekala je me i ne ometajte me, upravo Herceg Novi da mu se ispriča. da se pojave akteri. Nisu, me- se spremam da zakoljem Ceza- Postali su prijatelji. đutim, mogli izaći pred gleda- ra. Već sam ga savladao, samo Jednoga hladnoga zimskog telje jer je bio puknuo konop da mu zarijem nož u srce!“ Po- dana došao je do kraja život- kojim se podizao zastor. U slije nekoliko trenutaka milici- noga puta, umro je 6. siječnja toj neočekivanoj situaciji naj- oneri su se neočekivano poja- 1976. god. u Kotoru gdje je bolje se snašao Boko. Izašao vili u dvorani za probe. Još s proveo veći dio svog života. 66 PRIČAPRIČA JEDNOG JEDNOG ROMEO FIORELLI: VREMENAVREMENA GRADA GRADA KOTORA KOTORA 21.21.

ROMEO FIORELLI (1870. „Po istoričnim knjigama – 1958.), GRAĐANIN GRADA i kalendarima, po putu sa- KOTORA, KRONIČAR SVOJEG čuvanih listova, plakata i DOBA, U SVOJIM ZAPISIMA rasporeda, po pričanju moje SAČUVAO JE OD ZABORAVA babe i uz moje dobro pam- MNOGE OBIČNE I ZNAČAJNE ćenje, od djetinjstva sam sa- DOGAĐAJE GRADA KOTORA brao, sastavio i uredio slje- TOGA VREMENA. deće uspomene“, objašnjava Fiorelli kako je nastala ova kronika.

Priredio: Dario Musić STARE KOTORSKE I BOKEŠKE USPOMENE

Po čemu je općinski zatvor dobio naziv »Ka- raU doba kada je more bilo do bedema grada, a pristanište nije postojalo, brodovi su se usidrili na Šuranju ispod bastiona. Na bastionu je bio hangar, preko kojeg se obavljao promet robe za grad i iz grada. Grad je imao svoj vlastiti novac do kasno doba mletačke vladavine. Novac se dijelio u srebrne perpere (groševe ili dinare!) i bakrene folare. Kovnica /cecha/ (zeccha) nalazila se na Trgu od oružja sjevernozapadno uz gradske zi- dine. Ispod crkve sv. Josipa pokraj gradskog Za- tvora nalazi se magazin. God. 1326. na tome mjestu se nalazila crkva sv. Benedikta sve do 1603. god. U tome magazinu i danas se nalaze Kotor, Trg oružja 1917. znakovi gdje je bio oltar. Potresi u Kotoru 1537. – 1563. god. oštetiše lja zvonike i pročelje crkve sv. Tripuna. God. grad, i oko 180 kuća. Osjeti se udarac potresa 1681. crkva je bila dovršena, ali zvonik sjever- u crkvi sv. Tripuna 1661. godine. A god. 1667., ne strane osta nedovršen. Malo kasnije, oko 6. travnja, jaki potres srušio je Dubrovnik, 1708. god., uz pomoć plemenitih supružnika opustošio kotorsku okolicu i srušio do teme- Ivana Bolice i Vinke, rođ. Bucchia, bi izvedena 67 mramorna dekoracija unutarnje kapele moć- 2. Građanska muzika iz Kotora, prigodom go- nika. stovanja u Splitu, priredila je dva uspjela kon- Na Trgu oružja gdje se nalazi vojnička pekar- certa, sa sljedećim programom: na, za vrijeme Mlečića služila je za skladište 1. Tr. Tomas: Koračnica »Pozdrav Splitu« materijala i municije mletačkih ratnih brodova. 2. Rossini: Ouvertura »Semiramide« God. 1731. bi grad oštećen od eksplozije praha. 3. Albini: »Barun Trenk«, potpouri iz opere God. 1862. bi osnovana Srpska garda, funk- 4. Mascagni: »Cavaleria rusticana«, cionirala je do god. 1914. Bi raspuštena od intermezzo iste svoje uprave. Od godine osnivanja imali su 5. Manerberg: Pacholtanz (?) društvene zastave, austrijsku i hrvatsku, na 6. Thomas: »Raymond«, ouvertura njoj Sv. Trojstvo, u ono vrijeme su je nazivali 7. Brodil: »Iz Niša i okoline«, potpouri slavenska zastava, sve do požara crkve sv. Ni- 8. Tr. Tomas: »Jadranski val«, valcer kole 1896. god. kada su nestale. Pravoslavni 9. Simfonična koračnica Srbi prije no što su osnovali Srpsku gardu, za dane proslave sv. Tripuna dolazili bi u Morna- Nedjelja, 23. kolovoza 1931. ricu, imali su i svoje oficire, kao što je to i dan na Narodnom trgu: danas održano, a godine 1850. i svoga admi- 1. Tr. Tomas: »Dalmacija«, koračnica rala, Nika Ognjenovića, njegova se slika nalazi 2. Suppe »Festouvertura« u muzeju Mornarice. Meni je dobro poznato, 3. Bizet: »Carmen«, ouvertura iz opere a bio sam tada dijete, da je jedna grupa njih 4. Zajc: »Zrinski«, duet iz opere dolazila i nakon osnivanja Garde, zašto su se 5. Verdi: »Aida«, finale iz opere otuđili nije mi poznato. 6. Mokranjac: »II Rukovet« God. 1903. Hrv. radnička zadruga priredi- 7. Gounod: »Faust«, potpouri iz opere la je izlet u Dubrovnik, parobrodom »Thetis« 8. Offenbach: »Orfeus«, ouvertura austrijskoga Lojda, uz prisutnost Građanske 9. Simfonična koračnica. glazbe i 607 izletnika. Poslije podne načelnik Mato Radimiri s izletnicima je otišao na groblje U ljetno doba god. 1905. u jedan sat poslije pok. Miha Klaića, gdje mu je održao patriot- podne u magazinu ispod javne kuće dogodila ski govor i položio vijenac. Na večer Glazba je se strašna nesreća. Bojadisar Ivan Stern, koji održala koncert na Pile pred kafanom Gaspara je tog dana u toj kući radio, otišao je s jednom Perimisa sa sljedećim rasporedom: ženskom iz te kuće u magazin da izliju u kan- 1. Verdi: Trionfalna koračnica »Aida« tu benzin, koji je bio u jednoj velikoj željeznoj 2. Rossini: Ouvertura »Seviljski brijač« bačvi. Pri izlijevanju prosulo se po prilici par 3. Verdi: Veliki potpouri »Rigoletto« litara benzina i izašlo izvan magazina. Kako je 4. Puccini: Atto I. »La Boheme« put strm, benzin je prošao preko kanala puta 5. Vittek: Karišek hrvatskih napjeva ispred jedne stolarske radionice, daleko od ma- 6. Dolores – valcer gazina otprilike 20 metara. Stolar ne znajući 7. Simfonična koračnica otkud dolazi taj benzin i što se može dogoditi, zapalio je to i vatra je dosegnula do magazina. 1. Koncert koji je priredila Hrvatska bokelj- Dotični su krpama kupili benzin i zahvatila ih ska glazba iz Kotora prigodom izleta bokeljskih je vatra. Ženska je više puta vrisnula u veliku Hrvata u Dubrovnik, dne 4. lipnja 1911., ras- viku, susjedstvo skočilo, izvukli je na ulicu, ali pored: već je bila izgorena i za par sati je preminula. 1. Knocha: Koračnica »pod Ulcinjom« Za bojadisara se nije znalo da je u magazinu. 2. Suppe: Ouvertura »Pjesnik i seljak« Hitro došli općinski i vojni vatrogasci i uništili 3. Donizzetti: Zadnji svršetak opere »Lucia vatru. Kada su vatrogasci ušli u magazin, naš- Lamermour« li su bojadisara izgorenoga, nije dao nikakvi 4. Gounod: Veliki karišik u operi »Faust« znak prije no što je izdahnuo. Stolar je odmah 5. Demarttini: »Bizzaria sinfonica« bio uhićen. Gospodar je priredio sjajni spro- 6. I. Bagatella: Koračnica »Bokelj. vod i platio veliku globu radi držanja benzina hrv. omladina« u magazinu. Velika je sreća bila da su zatvo- rili bačvu s poklopcem na vidu jer bi benzin u bačvi uhvatio oganj, a eksplozija i detonacija 68 PRIČA JEDNOG VREMENA GRADA KOTORA 21.

i blagoslov polja. U utorak u crkvi sv. Marije Collegiate sv. misa i blagoslov rijeke. U srijedu u crkvi sv. Križa (sv. Josipa) sv. misa i na obali blagoslov mora. Sv. Križ (sv. Josip) 3. svibnja, procesija u 6 sati poslije podne, sv. Marko i sv. Roko izjutra. U procesiji »Rogazioni« hodila su samo školska djeca, a u ostale tri kao obične procesije.

Poviše glavnih gradskih vrata, izlaza ka obali, godine 1928. bi podignut jugoslovenski grb, s natpisom: 6. novembra 1918. Za uspomenu kada je jugoslovenska vojska došla u Kotor.

God. 1941. od talijanske vlasti bi skinuta.

U moćniku stolne crkve bile su skupljene moći iz svih gradskih crkava. Crkva sv. Tri- puna posjedovala je 55, Bratovština sv. Križa 35, sv. Nikole mornara 6, sv. Veneranda 5, sv. Benedikt 2, sv. Roko 1, sve u srebrnoj opremi. Ukupno 101 komad, danas ih je samo 68. Hra- ništa sv. moći prije mramorne dekoracije bila su drvena, na četiri dijela obložena srebrom. Na žalost, to srebro je propalo 1813. god. kada su Crnogorci s Bokeljima ustali protiv Francu- Ulica Kotora 1911. za. Od srebrnog obloga francuska vlast načini novac koji im je za vrijeme opsade ponestao. željezne bačve mogla je izazvati rušenje kuća i Tada su nestale i 33 srebrne moći. puno više žrtava. Pri ovome nesretnom slučaju Stari nazivi kotorskih trgova i ulica. U staro bio sam prisutan, pak sam jako žalio jer mi je doba kako nije postojala obala, na trgu gdje bojadisar Ivan Stern bio prijatelj. Ovo ne ulazi se nalazi poštanski ured prodavalo se brašno, u stare kotorske uspomene. Zabilježio sam za one koji će ovo čitati da znaju kako je meni bilo grozno gledati tu nesreću, dva mlada lica izgorena, te su im iz tijela padali komadi mesa radi nesmotrenosti stolara. Na dan sv. Antuna, 13. lipnja 1908., prolazila je procesija okolo grada. Na trgu sv. Tri- puna, ispod zvonika na južnoj strani, okupilo se mnoštvo naroda čekajući da prođe procesija. Kao po običaju zvona su zvonila, a između naroda palo kucalo velikog zvona i nikakva se nesreća nije dogodila. Prava čudesa jer kako je narod bio zbijen moglo je biti puno žrtava. Sv. Antun otklonio nesreću. Za vrijeme mog djetinjstva pak sve do 1914. god. bile su po gradu sljedeće procesije koje su nakon Prvoga svjetskog rata ukinute. Tri dana pred Spasovdan (Rogazioni). U ponedjeljak od crkve sv. Tripuna u crkvu sv. Vinka, sv. misa Kotor, Trg brašna 1907. 69 PRIČA JEDNOG VREMENA GRADA KOTORA 21. i dobio je tako naziv Trg brašna. Iza sv. Luke grad imao. Kada se unatrag par godina poviše prodavala se drva i nastao naziv Trg drva. Pred izvora postavio u Centrali novi motor, voda se crkvom sv. Gospođe (Collegiata) prodavalo se pokvarila jer se miješala s naftom. U slučaju ulje i vino, a tada je u Boki bila velika količina kada bi na ovim položajima nestalo vode, po vina i kada ga nisu mogli prodati, prosuli bi ga privatnim kućama bilo bi više bunara koji bi u kanale da ga ne nose kući. Ovo sam čuo od dali vodu, i na izvoru Puč jer tamo nije nikada oca Marka Mijuškovića prije 60 godina u bri- nestalo vode. jačnici Jova Marovića. Na Šuranj, na malome Papa Lav XIII. bavio se mišlju da podigne u trgu pred kućom Mata Miloševića prodavalo se Boki veliko sjemenište, ne samo za Boku nego i povrće pa je tako nastao Zeleni trg. Grgurin- za cijelu Bosnu. Odredio je i glavnicu za osnu- ski trg nosi naziv plemićke porodice braće Gr- tak. Sjemenište se imalo podići u Perastu. U guorina, njihova palača je bivše Poglavarstvo. ime kotorskog biskupa dr. Kazimira Forlania Trg sv. Tripuna, sv. Luke i sv. Roka. Svi ovi (1880. – 1888.) pregovore su vodili knez Frano nazivi bili su prije dolaska Mlečića i ostali do Visković u Trstu s knezom Stanislavom Smecc- danas. Mlađi su promijenili samo naziv Trga hijem o kupnji njegove palače. Ali od toga ne sv. Roka i postavili Trg oružja. Po trgovima su bi ništa jer u Italiji je bila buknula kolera pa bile postavljene table s nazivom, sve do dola- je papa uložio svotu u jednu bolnicu za obolje- ska talijanske vojske 1918. god. Općina ih je le. Uz pomoć biskupa Uccellinija papa je ulo- digla jer su bile na hrvatskome i talijanskome žio jedan iznos novca kojim se mogla započeti jeziku. Što se tiče naziva ulica, bile su sljedeće: izgradnja Lavova sjemeništa u Kotoru. God. od kuće braće Bjeladinović do sv. Klare – Ulica 1895. na dan sv. Antuna svečano je bilo otvo- mesara jer se u svim onim dućanima proda- reno. Taj dan na svečanosti je bila iz Dubrov- valo meso, sve do doba 1880. Od sv. Nikole nika glazba »Circolo Filarmonico Raguseo«. Na do Štamparije – Ulica Villa sv. Ivan, naprijed tome mjestu danas se nalazi Hotel »Graz«. do Collegiate - Ulica Ziffra. Gornji dio za poć u Kotorsko brodogradilište nalazilo se na obali, Gospe od Zdravlja – Ulica Parilo. Od sv. Marije gdje je bio austrijski »Bauhof«, danas srušen i Collegiate do sv. Ane – Ulica svete Gospođe, produljen u park. kako su je nazvali Crnogorci. Od sv. Ane pre- God. 1911. nalazio se u Kotoru komandant ko tamnice – Ulica sv. Križa. Od Skala Sante Boke kotorske, ekselenz Rotherer. Te iste go- naprijed do maloga trga sv. Frana – Ulica Šu- dine bio je promaknut na viši čin. Budući je ranj. Od Hotela »Vardar« preko Hotela »Graz« prema građanstvu bio čestita osoba, i pri ruci - Ulica sv. Duha. Od Hotela »Ilić« pa dolje – Uli- Općini, koja mu je u počast poslala Građansku ca Pasquali. Prolaz od Grgurinskoga trga na i Hrvatsku bokeljsku glazbu da održe koncert Trg sv. Luke – Ulica Karampana. Od kafane pred palačom Komande mjesta. U 8 sati na ve- »Jadran« do Trga oružja naziv – Srednja ulica. čer glazbe su po redu izvodile svoj program. Meni je ovo dobro poznato kada su se ove uli- Trg je bio prepun građanstva. Načelnik Mato ce pod ovim nazivima spominjale. Ove su ulice Radimiri s ostalim predstavnicima Općine oti- najviše nazivali i spominjali Crnogorci kada bi šao je u palaču da mu u ime grada čestita. dolazili da što kupuju, i od njih sam više puta Nakon 9 sati ekselenz je s prozora prvog kata čuo. Na žalost, današnjoj mlađariji ovo nije po- održao građanstvu zahvalni govor na njemač- znato, kao ni sve ostale uspomene. kome jeziku jer nije znao hrvatski. Ali ekselenz Parilo je dobilo naziv po zdencu iz kojeg kiš- Varešanin, koji se tu večer nalazio kod njega, nih dana iz zdenca vri voda, slijevajući se na rastumačio je građanstvu na hrvatskome jezi- ulicu i tako priječi pristup odnosno prolaz sje- ku govor ekselenza Rotherera. Zatim je nare- vernim vratima grada. dio da tvrđava Vrmac ispali 11 hitaca topovske Pučanstvo grada koje se posluživalo pitkom paljbe u počast grada Kotora. Građanstvo koje vodom prije vodovoda i unatrag mnogo godina je u većem broju otišlo na spavanje, uzbunilo dolazilo je na na sljedeće položaje: poznata Ka- se čuvši da u tu noćnu uru topovi pucaju. U rampana, pred crkvom sv. Ane pumpa na kući strahu su ustali misleći da je to ozbiljni alarm. T. Vukovića – naziv voda sv. Ane. Naziv voda Ziffra, između Štamparije i sv. Marije Colle- giate. Voda Parilo – bunar. Gurdić, izvor ispod (nastavlja se ) Centrale, poznata kao najbolja voda koju je 70 ČASOPIS MOŽETE KUPITI: U Kotoru u Katedrali sv. Tripuna i u uredu HGD CG, U Tivtu u župi sv. Roko D. Lastva i kod povjerenika Andrije Krstovića, U Baru kod predsjednika podružnice Vlada Marvučića, U Podgorici u prostorijama podružnice, Trg Božane Vučinić bb, U Herceg Novom u knjižari „So“ na Trgu Nikole Đurkovića br. 3

Cijena: 2 eura 71 72