DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI, DAN HRVATSKIH BRANITELJA SLAVI SE U HRVATSKOJ 5. KOLOVOZA SVAKE GODINE Dan domovinske zahvalnosti veliki je dan za sve nas Priredio: Dario Musić a taj datum 1995., prije 18 godina, Hrvatska voj- Nska oslobodila je okupi- rani grad Knin u vojno-redar- stvenoj operaciji Oluji kojom je završio rat. Tom operacijom vraćen je u hrvatski ustavno- pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije koja je oslobođena u operaciji Bljesak te je nakon toga došlo do kraja Domovinskoga rata. Svečanost u Kninu 5.8.2013.god. O liepa, o draga, o slatka đavi zavihorila se 20-metarska je u Kninu. Svečanim podiza- slobodo, hrvatska zastava, što je zna- njem hrvatske državne zastave dar u kôm sva blaga višnji čilo da je Knin, kao središte i na kninskoj tvrđavi u nazoč- nam Bog je dô, simbol srpske pobune, oslo- nosti državnoga vrha u prije- uzroče istini od naše sve slave, bođen. Hrvatska vojska sta- podnevnim satima 5. kolovoza uresu jedini od ove Dubrave, sala je u silu koja je vlastitom 2013. obilježen je Dan pobje- sva srebra, sva zlata, svi oružanom snagom i bez ičije de i domovinske zahvalnosti, ljudcki životi pomoći oslobodila hrvatski te- Dan hrvatskih branitelja i 18. ne mogu bit plata tvôj čistoj ritorij u cjelini. obljetnica vojno-redarstvene lipoti! U vojno-redarstvenoj opera- operacije Oluje. ciji Oluji, koja je početkom ko- (Ivan Gundulić) lovoza 1995. godine trajala 84 Svim Hrvaticama i Hrvatima sata, hrvatske snage oslobodi- kojima je domovina na srcu, Oluja je počela 5. kolovoza le su 10.400 četvornih kilome- svim našim herojima i njiho- 1995. u pet sati ujutro i na- tara ili oko 18,4 posto ukupne vim obiteljima, kao i obiteljima javila kraj petogodišnje srpske površine Hrvatske. U Oluji su poginulih branitelja - čestita- okupacije, koja je počela u lje- poginula 174 pripadnika oslo- mo ovaj dan, a poginulim bra- to 1990. blokadom hrvatskih boditeljskih hrvatskih snaga, niteljima neka je pokoj vječni i prometnica. Točno u podne a više od 1.400 ih je ranjeno. laka sveta hrvatska zemlja. istoga dana na kninskoj tvr- Središnja proslava održana PB 3 11. GODINA OD TISKANJA PRVOGA BROJA - VELJAČA 2003. 100. BROJ – KOLOVOZ 2013. JUBILEJ ČASOPISA „HRVATSKOGA GLASNIKA“ „Hrvatski glasnik“ – zrcalo hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori Priredili: privlačnijim. Tako je stvoreno svoje ime i djelo oteli zabora- Tripo Schubert /Dario Mu- veliko i trajno bogatstvo koje vu. sić nisu mogli uništiti ni ratovi, ni Zahvaljujući entuzijazmu vo- potresi, ni pustošenja, ni ljud- dećih ljudi u Hrvatskome gra- ekada su Hrvati na po- ska nebriga. đanskom društvu Crne Gore dručju Crne Gore, po- Iako ih je ovdje živjelo na i uz potporu i razumijevanje Nsebno u nekadašnjoj desetine tisuća, Hrvati nikad mnogih subjekata, prvi put u Boki kotorskoj koja je tada nisu imali svoje glasilo. Nikad povijesti ovoga kraja u veljači obuhvaćala i Budvu te čak i za to nisu bili stvoreni uvjeti 2003. godine izašao je iz tiska područja do krajnjega juga iako je ovdje živjelo dosta Hr- prvi broj novina na hrvatsko- odnosno do Bara, bili narod vata od pera i znanosti. Pri- me jeziku - Hrvatski glasnik. koji je uspješno nalazio obli- sjetimo se samo nekih: Vicka Govoriti o Hrvatskome gla- ke okupljanja i nacionalnog Bolice-Kokoljića, Andrije Balo- sniku zapravo je priča o stva- djelovanja, kao i afirmacije vića, Andrije Zmajevića, Pavla ranju Društva. kulturnog, duhovnog i ma- Butorca, don Iva Stjepčevića, Na Osnivačkoj skup- terijalnog opstanka na ovim Viktora Vide, Luka Brajnović, štini 23. lipnja 2001. godine u područjima. U dugome povi- Frana Alfirevića, Vladislava Kotoru usvojene su smjernice jesnom razdoblju Hrvati su Brajkovića , don Nika Luko- Društva, što stoji i u prvome ostavili mnoge tragove svog vića, don Gracija Brajkovića, članku satuta, a to su: puna postojanja u svim područjima dr. Miloša Miloševića i mnogih afirmacija hrvatske nacio- djelovanja. Svojim su radom, drugih koji su ostavili duboki nalne zajednice u Crnoj Gori, trudom i dušom učinili ovaj trag u našoj znanosti i publici- njegovanje hrvatskoga jezika kraj još ljepšim, duhovnijim i stici i time vlastitom zaslugom i kulture, obnova tradicional- 4 5 nih običaja i kulturne baštine, razgranata i plodna suradnja sa sličnim udrugama, poli- tičkim subjektima, lokalnom upravom, državom Crnom Go- rom i uspješna obnova veza sa subjektima u Republici Hrvat- skoj. Na Skupštini se govorilo i o pokretanju izdavačke dje- latnosti koja bi posebno obra- đivala teme iz povijesti i života bokeljskih Hrvata. Sumirajući dugogodišnji rad Društva možemo sa sigurno- šću reći da smo na svim na- vednim područjima postignuli Članovi prvog uredništva Hrvatskog glasnika, D. Musić,T. Schubert, odlične rezultate i prepoznati T. Grgurević- glavni urednik, S. Marković, don S. Majić , 2003. smo u obje države. Priznanja Društvu i pojedincima dokaz Duštva preko tiskanih medija. afirmaciji dostignuća Hrvata u su za to. Dogovoreno je da se na tome Crnoj Gori u prošlosti. Glasnik počne odmah raditi. će biti tiskan na standardno- Kako je počelo Za glavnoga urednika po- me hrvatskom jeziku, osim u stavljen je Tomislav Grgurević, slučaju kada autori tekstova stvaranje časopisa? a za članove redakcije: Tripo zatraže da se služe svojim je- Schubert, Dario Musić, Silvio zikom bivše Jugoslavije. Za Već na samom početku 2002. Marković, don Srećko Majić, početak tiskat će se na otpri- godine javila se ideja o izdava- Siniša Luković i Neven Stani- like 30 stranica u crno-bijeloj nju hrvatskih novina. Ondaš- čić. tehnici s naslovnicom u boji te nji predsjednik Tripo Schubert Razrađena je programska će zbog financijskih teškoća zakazao je sastanak s Tomi- koncepcija te je dogovorena izlaziti svaka dva mjeseca, ali slavom Grgurevićem, pozna- uređivačka politika koja će trajna je orijentacija časopisa tim novinarom i publicistom poštovati načela nacionalne, da izlazi mjesečno čim se ste- iz Kotora te Lukom Cikom, kulturne, duhovne i vjerske knu uvjeti za to. Jednoglasno tadašnjim predstavnikom na- tolerancije. Časopis treba biti je odlučeno da se časopis zove šeg Društva u Hrvatskoj, u informativno glasilo koje će HRVATSKI GLASNIK, glasilo restoranu „Galion“ u Kotoru, unapređivati odnose među na- Hrvata Crne Gore. Odabran kako bi razmotrili mogućnost rodima i narodnostima u Crnoj je lektor, postignut dogovor s izdavačke djelatnosti u sklopu Gori i raditi na jačanju veza tvrtkom „Tricen“ iz Kotora za programa HGDCG. Složili su između Crne Gore i Republike izradu pripreme i tiskarom se da su aktivnosti Društva i Hrvatske. Također mu je uloga „Art Galery“ iz Tivta za tiska- projekti već uveliko privukli informiranje hrvatske zajedni- nje Glasnika. Programska pažnju relevantnih institucija ce u Crnoj Gori i Republici Hr- koncepcija časopisa dostavlje- u Crnoj Gori i Hrvatskoj, kao i vatskoj te u drugim državama na je Upravnom odboru Druš- građanstva, i da bi bilo poželj- o događajima u Crnoj Gori koji tva koji ga je u potpunosti pri- no stalno informirati javnost su vezani uza život Hrvata. Po- hvatio i odobrio. o događajima vezanim uz rad sebna pozornost posvećena je Međutim, nije išlo sve lako u 4 5 pripremnom razdoblju. Treba- nam da želimo unijeti nemir, Ipak su to mali problemi u od- lo je svladati mnoge teškoće, da radimo ono što nam nikada nosu na zadovoljstvo što su otkloniti otpore, čak i javno nije bila namjera. Mi se nismo prve hrvatske novine u Crnoj nezadovoljstvo koje su izraža- na te zlonamjerne priče osvr- Gori, gdje su Hrvati autohton vali neki konzervativni krugovi tali, rekli smo im: „Oprosti im, narod, izašle na svjetlo dana i u Crnoj Gori. Predbacivali su Bože, ne znaju što govore.“ opstale. Prvi Glasnik izašao iz vila je tvrtka „Tricen“ iz Koto- vatskoj, zemljama u okruže- ra, a tiskan je u tiskari „Art nju, Europi , SAD i u dalekoj tiska Galery“, Tivat. Na naše veliko Australiji. Službena promocija S velikim zadovoljstvom i po- zadovoljstvo i iznenađenje prvi prvoga broja Hrvatskoga gla- nosom dočekali smo taj povije- broj “Hrvatskog glasnika” u snika obavljena je na drugoj sni trenutak - izlazak iz tiska nakladi od 1000 primjeraka je redovitoj godišnjoj Skupštini prvoga broja Hrvatskoga gla- praktički “planuo” i sa velikim HGDCG, 1. ožujka 2003. godi- snika, 7. veljače 2003. godine interesovanjem primljen među ne, u dvorani Kulturnoga cen- u nakladi od 1.000 primjera- stanovništvom Boke i šire . To tra „Gracija Petković“ u Tivtu. ka, na 32 stranice u crno-bi- nas je ohrabrilo i dalo nam Predstavio ga je Tomislav Gr- jeloj tehnici s naslovnicom u potstreka za daljni rad. Ima- gurević, glavni urednik. boji. Pripremu za tisak napra- mo čitatelje u Crnoj Gori, Hr- Prvi broj Hrvatskog glasnika Prvi broj Hrvatskog glasnika Tomislav Grgurević promovira prvi broj Hrvatskog glasnika 6 7 U kojim uvjetima se pripremao Glasnik za tisak? Treba spomenuti kako je za početak rada na Glasni- ku postojao samo ljudski potencijal u vidu članova re- dakcije i glavnoga urednika. Niti je bio osiguran prostor za rad, niti nužna oprema, a i ni dopisništvo na terenu. Radilo se potpuno amater- ski. Tomislav Grgurević, glav- ni urednik, zbog obiteljskih i zdravstvenih razloga zavr- šio je u staračkome domu u Risnu, gdje je pripremao tekstove na staroj pisaćoj mašini „Oliveti“. Iz njego- ve sobe u Risnu preuzimali Tomislav Grgurević smo pripremljene tekstove i nosili u agenciju „Tricen“ na Oni su to radili vrlo savjesno kriterije za mjesto glavnoga prepisivanje odnosno dizaj- i uspješno kako su to najbo- urednika. Bila je to Tamara niranje i kompjutorsku pri- lje znali, od rujna 2004. do Popović iz Podgorice sa zavr- premu. Glasnik se tiskao u svibnja 2006. godine. Da- crno-bijeloj tehnici. rio je bio tehnički urednik, Tomo Grgurević uređivao a Tripo v.d. glavnoga ured- je prvih 10 brojeva uz sim- nika. Čitav posao obavljan bolični honorar, a kako mu je volonterski. Radilo se se zdravstveno stanje pogor- doma kod Darija na njego- šavalo, morao je odustati od vom kompjutoru i obrađe- uređivanja Glasnika.