Turistička Organizacija

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Turistička Organizacija 1 BAR Sa godinama naučimo da cijeni- o zdravlju pa se klima, kuhinja i mo određena iskustva koja nam mogućnost rekreacije često na- ranije nijesu bila važna. Više dr- laze među prioritetima. žimo do komfora i praktičnosti i Senzibilnost za suptilne vrijedno- mnogo racionalnije pravimo izbo- sti, koja dolazi sa životnim isku- re kada je u pitanju izbor desti- stvom, otvara mogućnost da se nacije za odmor. već viđena mjesta dožive u no- Postaju nam važni raznovrsnost vom svjetlu, bogatije, sadržajnije turističke ponude, njena dostu- i dublje. pnost i kvalitet. Sve više brinemo 2 Za one koji teže potpunom preda- dina Starog Bara, posjetite crkve hu i rekreaciji tijela i duha, za avan- na Skadarskom jezeru, prošetajte turiste koji žele uzbudljiv, aktivan kroz stoljetne kestenove šume, de- odmor, ali i za osobe koje uživaju gustirajte crmničko vino… u kulturnoj ponudi ili su skloniji Iznajmite biciklo ili kajak ili jedno- duhovnim sadržajima - ili od sve- stavno prošetajte do Stare masline ga toga po malo - Bar nudi brojne i u tišini meditirajte pred njenom i atraktivne mogućnosti. Osjetite stoljetnom krošnjom. Za onoga ko nježnu toplinu mediteranskog sun- zna što su prave, trajne vrijednosti ca na zalasku na nekoj od barskih turističkog iskustva, Bar je idealna plaža, doživite barsku rivijeru sa zi- destinacija. 3 Bar je jedinstven po mnogo čemu. ture neuobičajeno visoke a vazduh To nije tipičan primorski grad, sa svjež, suv i čist pa je subjektivni starim jezgrom i tijesnim ulicama. osjećaj toplote još izraženiji. Zato je Naprotiv, Bar je novi, moderan grad Bar privlačan tokom cijele godine - sa savremenom infrastrukturom. u njega možete pobjeći od hladno- Uz to, on se nalazi na samoj oba- će, kiše, snijega, vlage i sjevernog li, pa su gradske plaže i šetačke vjetra - on je oaza sa umjerenom i promenade uz more u neposred- ugodnom klimom tokom cijele go- noj blizini svih gradskih sadržaja – dine. I usred zime, imate utisak da servisnih, transportnih, kulturnih u Baru već miriše proljeće. i sportskih - što ga čini posebno komfornim za boravak. Druga specifičnost grada su nje- gova dva lica – planinski vijenci sa sjeverne strane grada razdvajaju njegove podjednako atraktivne oba- le, morsku i jezersku. Time posjeta Baru postaje susret sa dva potpuno različita prirodna ambijenta. Bar se izdvaja i po blagoj klimi, izu- zetno povoljnoj za zdravlje ljudi. To je posebno uočljivo tokom jeseni i zime, kada su prosječne tempera- 4 Bar je saobraćajno dobro povezan magistralnim putevima sa Podgori- com i gradovima duž primorja. Oba crnogorska aerodroma su relativ- no blizu a željeznička pruga ga umrežava sa unutrašnjošću Balkanskog poluostrva. Bar je i trajektna luka, tako da je jednostavno stići i sa italijanske obale Jadrana. 5 1 KULTURNO NASLJEĐE Iako je grad nov, njegova istori- santan osvajačima pa su se u ja je duga i dramatična. Urbani njemu, tokom vjekova smjenji- i administrativni centar je vjeko- vale vlasti Vizantije, srednjevje- vima egzistirao kao naselje na kovne srpske države, Venecije i sasvim drugom mjestu - u Sta- Otomanske imperije. rom Baru, utvrđenom na ista- Sa prolaskom stalne ratne opa- knutoj stijeni pod obroncima snosti Stari Bar je izgubio značaj Rumije, koja mu je pružala pri- i otvorio vrata nastanku novog rodnu zaštitu. Kao centar ove grada u širokom polju uz obalu - oblasti, Bar je uvijek bio intere- današnjeg modernog Bara. PRIČA O Neformalni zaštitnik Vladimira (980 - 1016) i Kosare, VLADIMIRU I Bara i važna ličnost u makedonske princeze. Kada je KOSARI tradiciji ovog kraja je Vladimir dopao u ropstvo caru Sveti Jovan Vladimir, za kojeg se Samuilu 997. godine u njega se veže legenda opisana u Barskom zaljubljuje careva ćerka, koja ga ljetopisu, čuvenoj hronici sloven- je oslobodila. Ubrzo se vjenčava- skog juga iz 12. vijeka. Legenda ju i nastanjuju u dvorcu, u blizini govori o ljubavi mladog Kneza manastira Prečista krajinska na 6 2 STARI BAR Današnji Stari Bar je spomenik vje- kovnim smjenama civilizacija i kultura: kulturni slojevi vidljivi su na njegovim masivnim zidinama i ostacima arhitekture. Brojne crkve i palate, neke obnovljene, neke u ruševinama svjedoče o nekadaš- njem životu grada. Rekonstruisane zgrade hamama, barutane, sat kule približavaju nam nekadašnji način života u zidinama grada. Tu je i jedinstven spomenik – akvadukt – koji je nekad grad snab- dijevao vodom. Sve ih nadvisuje ci- tadela, utvrđena odbrambena kula sa koje se pruža fantastičan pogled na okruženje. Stari Bar danas ima novu namjenu, kao turistička atrakcija i pozornica kulturnih aktivnosti. Skadarskom jezeru. Nedugo za- tim, Vladimir biva prevaren od strane Vladislava, Samuilovog nasljednika i pogubljen u Pres- pi. Drveni krst koji je Knez Vla- dimir imao u rukama kada je ubijen i danas se čuva u Baru. 7 Stari Bar, ima svoje podgrađe u kojem se odvija onaj obični, svakodnevni život. Ulice pod Starim Barom prepune su restorana, suvenirnica, živopisnih radnji i ulične vreve. Ovdje je veoma živo i to ne samo tokom ljetnje sezone već preko cijele godine a posebno tokom zimskih festivalskih dana. 1. Ulaz u grad – kapija XIV–XVI v. 2. Carinarnica XV v. 3. Crkva Sv. Nikole XIII v. 4. Barutana – lapidarium XVIII v. 5. Citadela X–XIX v. 6. Akvadukt XVIII v. 7. Kapija XI–XIV v. 8. Crkva Sv. Jovana XX v. 9. Palata XV v. 10. Crkva Sv. Venerande XIV v. 11. Katedrala Sv. Đorđa XI–XV v. 12. Crkva Sv. Katarine XIV v. 13. Sat kula XVIII v. 14. Hamam XVIII v. 15. Kneževa palata XV–XVI v. 16. Episkopska palata XV–XVI v. 8 3 KULTURNO-ISTORIJSKO NASLJEĐE U benediktinskom manastiru Bo- va, koja se vjekovima pomjerala gorodice Ratačke, najvjerovatnije, je preko ove oblasti, svjedoče brojne napisan Barski rodoslov, srednje- tvrđave, od kojih su neke uređene i vjekovna hronika značajna za izuča- veoma atraktivne za posjetu. Broj- vanje rane istorije Slovena u ovom ni spomenici sakralne arhitekture, dijelu Balkana. sve tri konfesije svjedoče o vjekov- Od manastirskog kompleksa danas nom suživotu na ovom prostoru. su ostale samo ruševine, ali su na U Zavičajnom muzeju, smještenom Skadarskom jezeru rekonstruisani na samoj obali, u nekadašnjem i oživljeni manastiri na ostrvima-go- dvorcu poslednje crnogorske vla- ricama u kojima je u XV vijeku po- darske dinastije Petrović, mogu se stojao prepisivački centar i značajno vidjeti zanimljivi artefakti koji svje- kulturno središte. O istorijskim pre- doče o istoriji Bara. viranjima na granici velikih carsta- STARA Stara maslina je najstarije stablo MASLINA u Evropi, a spada među najstari- je na svijetu - svjedok je više od 2 240 godina. Nalazi se u naselju koje se zove Mirovica, jer su se na tom mjestu tradicionalno mirili zava- đeni. Za nju se vezuje i nekoliko legendi, a jed- na je zasnovana na običaju da mladenci prije stupanja u brak moraju zasaditi maslinu. Od 1957. godine stavljena je pod zaštitu države kao spomenik prirode i jedna od prepoznatlji- vih tačaka grada, a danas je mjesto održava- nja Susreta pod starom maslinom. 9 4 ČISTO MORE I PLAŽE Dok grad Bar živi i diše tokom cijele godine u ritmu ekonomskog i sa- obraćajnog centra crnogorskog primorja, brojna turistička naselja na barskoj rivijeri uglavnom su aktivna tokom turističke sezone, od maja do oktobra. Upravo u njima je skoncetrisana barska ljetnja „sun & sea“ turistička ponuda. Barsko more je čisto, a plaže skoro sve različite po ve- ličini, vrsti i boji pijeska. 10 Silazeći niz obalu ka jugistoku ređaju se turi- stički centri od kojih svaki ima svoje specifič- nosti: ČANJ sa svojom širokom šljunkovitom pla- žom, hotelima i odmaralištima pogoduje go- stima željnim odmora u relaksirajućem okru- ženju. SUTOMORE je poznato kupalište koje prefe- rira mlađa populacija i koje, nakon dana pro- vedenog na plaži nudi mogućnost uzbudljivog noćnog provoda. Nekoliko modernih hotela, starih i novih, smješteno je na najljepšim su- tomorskim lokacijama. Između Sutomora i grada nalazi se niz manjih, skrovitih plaža za ljubitelje intimnije atmosfere. U samom gradu, samo sportski tereni i glav- na gradska promenada odvajaju plažu od centra grada - to ćete naći samo u Baru. Na južnom dijelu barske obale prvo nailazite na VELIKI PIJESAK sa širokom pješčanom plažom i brojnim turističkim sadržajima u za- leđu, među kojima je i nekoliko novih, moder- nih hotela. Slijede UTJEHA ili VAL MASLINA, manja uva- la sa velikim maslinjakom u blizini i kameni- tom plažom okrenutom ka jugozapadu. 11 5 TURISTIČKI SMJEŠTAJ Barska ponuda turističkog smje- Zato je Bar idealna destinacija za štaja je dobra kombinacija kvali- racionalnog turistu koji želi obje- teta i cijena. Turistička ponuda u ktivan kvalitet za svoj novac. Baru je na veoma visokom nivou, Naravno, to ne znači da se ne mo- naročito kada se posmatra iz ugla žete odlučiti i za najluksuznije op- odnosa cijene i kvaliteta. cije u novim savremenim hotelima Za to nijesu razlog samo umjere- i vilama ali isto tako možete da ne cijene smještaja i servisa već obezbijedite boravak u privatnom i opšti komfor i udobnost koji od- smještaju, iznenađujuće komforan likuju barsku turistička ponuda. i po povoljnim cijenama. 12 6 JEZERO Nakon svega nekoliko minuta vožnje brodićem, čamcem ili kajakom. U kroz tunel Sozina – koji je najkraća Virpazaru možete pronaći sve ne- veza između dvije Barske obale – ophodne servise i informacije za stiže se u područje Crmnice. aktivnosti na jezeru i oko njega. Mediteransko plavetnilo biva za- mijenjeno toplom, zelenom jezer- skom idilom, a maslinjaci talasima jezerske trske. Crmnica je bogata vodom i poznati je poljoprivredni i vinarski region. Brojna sela smještena po obodu crmničkog polja kriju bogato kul- turno nasljeđe – stare manastire, crkve, utvrđenja... Centar ove obla- sti je Virpazar. U njemu se ukršta- ju lokalni putevi kojima možete pješke, biciklom ili automobilom – otpočeti otkrivanje ovog živopi- snog kraja. Iz Virpazara se najla- kše otisnuti na jezero – turističkim 13 NACIONALNI PARK Nacionalni park Skadarsko jezero je jedinstveni rezervat biodiverziteta. Ono je dom stotinama vrsta jezerske flore i faune, od kojih su mnoge en- demske.
Recommended publications
  • Inventory of Tourist Facilities and Capacities in Lake Skadar-Shkodra Area
    Inventory of tourist facilities and capacities in Lake Skadar-Shkodra area INVENTORY OF TOURIST FACILITIES AND CAPACITIES IN LAKE SKADAR-SHKODRA AREA Prepared by LAKE SKADAR-SHKODRA INTEGRATED ECOSYSTEM MANAGEMENT PROJECT July 2011 1 Inventory of tourist facilities and capacities in Lake Skadar-Shkodra area INTRODUCTION Lake Skadar-Shkodra is the largest lake in the Balkan Peninsula shared between Montenegro and Albania. The Montenegrin part of the lake and its surrounding area were declared a national park in 1983 and in Albania a Managed Nature Reserve. In 1996 in Montenegro and in 2006 in Albania, Skadar-Shkodra Lake was included in the Ramsar list of wetlands of international importance. Lake Skadar is a wonderful place with mirrored waters, rocky shores and wetlands full of wildlife with more than 270 species of birds, plenty of natural herbs, traditional fishing villages, numerous islet monasteries and cultural heritage sites, fascinating beaches surrounded by karst mountains, various amusing, social and cultutral events. Lake Skadar area is where some of the best wines and organic food in Montenegro can be found, cultivated by the local producers especially in Crmnica and Godinje valleys in Montenegro and Shtoj village in Albania. There are also numerous accomodation facilities, restaurants and shopping centers, on the Montenegrin and Labanian sides of the lake that make this area attractive to hiome and foreign tourists. Being a tourist attraction with all these natural and cultural resources the aim of this inventory is to prepare a joint Montenegrin and Albanian inventory on tourist facilities and capacities of Lake Shkodra area, to promote Lake Skadar-Shkodra as a joint tourist attraction internally and internationally.
    [Show full text]
  • ADRIATIC COAST and Suppingthelocalvinoinoutdoorcafes Betweentheoleanders
    © Lonely Planet Publications 94 Adriatic Coast If coastlines could enter an equivalent of the Eurovision Song Contest, the bookies would surely back the eastern Adriatic – and not just because of Balkan block-voting either. Like the Bay of Kotor, it’s the juxtaposition of mountains and sea that sends the spirit soaring, although unlike the bay it’s a less closed-in, sunnier vibe that’s engendered here and the water’s even clearer. Croatia may hog most of the coast but Montenegro’s tiny section packs a lot into a very small area (a bit like the country itself). Without the buffer of Croatia’s islands, more of Montenegro’s shoreline has developed into sandy beaches, culminating in a 12km continu- ous stretch leading to the Albanian border. Unsurprisingly, much of the nation’s determination to reinvent itself as a tourist mecca has focused firmly on this scant 100km coastal region. In July and August it seems that the entire Serbian world and a fair chunk of its northern Orthodox brethren can be found crammed into it. Avoid those months and you’ll find a charismatic clutch of small towns and fishing villages to explore. Living on the fault line between various civilisations, the people of the coast have forti- fied their settlements since ancient times. That legacy can be explored in the lively bars and shops of Budva’s Old Town, the surreal glamour of Sveti Stefan’s village resort, the ramshackle ADRIATIC COAST residences within Ulcinj’s fortifications and, most evocatively, the lonely and mysterious ruins of Haj-Nehaj, Stari Bar and Svač.
    [Show full text]
  • Borislav Stojović
    TOPONIMI U BARSKOJ OPŠTINI Borislav Stojović Onomatics researches in Bar's Community. Toponyms of geografi - cal notions, names of regions, places, mountains, hills, rivers, springs, fortresses, islands, etc. Summary includes a part of already published suppositions of this field in using professional literature, as my contri - bution to this thematic. Dr Radoslav Rotković, u svojoj knjizi Odakle su došli preci Crnogoraca - Onomastička istraživanja, pored ostalog, konsta - tuje da „barski i ulcinjski areal nije adekvatno proučen“. To me podstaklo da objedinim dio već objavljenih pretpostavki iz ove oblasti koje se odnose na Barsku opštinu, i da dam doprinos ovoj tematici. Područje Bara B A R - Slovenski naziv Bara se pominje od 12 v. i dovodi se u vezu s karakteristikama zemljišta u Barskom polju: močvarno zemljište, baruštine, te je od slovenske (indo-evropske) riječi bar(a)m nastalo njegovo današnje ime. Do novijih lingvističkih istraživanja, pretpostavljalo se da je ime nastalo od latinske rije - či Anti-barium, ili grčke Antibaris, što označava njegov geo - grafski položaj – nasuprot talijanskom gradu Bariju. www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2011. 105 Borislav Stojović L O N D Ž A - Istaknuta zaravan u Starom gradu kraj crkve Sv. Đorđa, pod turskom okupacijom pretvorena u Sultanovu džamiju. Nazvana je tako po latinskoj riječi loggia, što znači terasa.Turci su ga smatrali mjestom za śednik jer je prekrasan vidikovac. T A T A R O V I C A - Citadela, najviši dio Starog grada, slu - žio povremeno kao zatvor. Naziv je dobila: a) po Niku Tataru, jednom od barskih zvaničnika iz vremena crnogorske knjaževi - ne-kraljevine ili b) po turskoj riječi tatar, koja označava gla - snika – poštara, obično na konju.
    [Show full text]
  • Inventory of Municipal Wastewater Treatment Plants of Coastal Mediterranean Cities with More Than 2,000 Inhabitants (2010)
    UNEP(DEPI)/MED WG.357/Inf.7 29 March 2011 ENGLISH MEDITERRANEAN ACTION PLAN Meeting of MED POL Focal Points Rhodes (Greece), 25-27 May 2011 INVENTORY OF MUNICIPAL WASTEWATER TREATMENT PLANTS OF COASTAL MEDITERRANEAN CITIES WITH MORE THAN 2,000 INHABITANTS (2010) In cooperation with WHO UNEP/MAP Athens, 2011 TABLE OF CONTENTS PREFACE .........................................................................................................................1 PART I .........................................................................................................................3 1. ABOUT THE STUDY ..............................................................................................3 1.1 Historical Background of the Study..................................................................3 1.2 Report on the Municipal Wastewater Treatment Plants in the Mediterranean Coastal Cities: Methodology and Procedures .........................4 2. MUNICIPAL WASTEWATER IN THE MEDITERRANEAN ....................................6 2.1 Characteristics of Municipal Wastewater in the Mediterranean.......................6 2.2 Impact of Wastewater Discharges to the Marine Environment........................6 2.3 Municipal Wasteater Treatment.......................................................................9 3. RESULTS ACHIEVED ............................................................................................12 3.1 Brief Summary of Data Collection – Constraints and Assumptions.................12 3.2 General Considerations on the Contents
    [Show full text]
  • Opština Br Bm Naziv Bm Upisano Andrijevica 1
    OPŠTINA BR_BM NAZIV_BM UPISANO ANDRIJEVICA 1 ANDRIJEVICA, PEOVAC 764 ANDRIJEVICA 2 BOŽIĆE 159 ANDRIJEVICA 3 SEOCE 218 ANDRIJEVICA 4 BOJOVIĆE 83 ANDRIJEVICA 5 SUĆESKA, ANDŽELATE 109 ANDRIJEVICA 6 ĐULIĆE 89 ANDRIJEVICA 7 CECUNI 46 ANDRIJEVICA 8 KUTI 28 ANDRIJEVICA 9 KOŠUTIĆE 123 ANDRIJEVICA 10 KONJUHE 80 ANDRIJEVICA 11 JOŠANICA 62 ANDRIJEVICA 12 GRAČANICA 190 ANDRIJEVICA 13 ULOTINA, GORNJE LUGE 256 ANDRIJEVICA 14 PRISOJA 257 ANDRIJEVICA 15 KRALJE 224 ANDRIJEVICA 16 SJENOŽETA 36 ANDRIJEVICA 17 OBLO BRDO, ČUKA 53 ANDRIJEVICA 18 GNJILI POTOK 85 ANDRIJEVICA 19 SLATINA 302 ANDRIJEVICA 20 ZABRĐE 210 ANDRIJEVICA 21 TREŠNJEVO 424 ANDRIJEVICA 22 TREPČA 157 ANDRIJEVICA 23 RIJEKA MARSENIĆA, NAVOTINA 237 BAR 1 DOM KULTURE "VLADIMIR POPOVIĆ ŠPANAC" - BAR 604 BAR 2 GIMNAZIJA "NIKO ROLOVIĆ" - BAR 735 BAR 3 GIMNAZIJA "NIKO ROLOVIĆ" - BAR 770 BAR 4 OŠ "BLAŽO JOKOV ORLANDIĆ" - BAR 845 BAR 5 OSNOVNA ŠKOLA "JUGOSLAVIJA" - BAR 923 BAR 6 MJESNA ZAJEDNICA BAR II-POLJE NA TABIJI 856 BAR 7 DJEČIJI VRTIĆ NA TABIJI 746 BAR 8 PREDUZEĆE RUMIJATRANS 536 BAR 9 OSNOVNA ŠKOLA "MEKSIKO" - BAR 982 BAR 10 OSNOVNA ŠKOLA "MEKSIKO" - BAR 894 BAR 11 MJESNA ZAJEDNICA "BAR V-SUTORMAN" 982 BAR 12 OSNOVNA ŠKOLA "ANTO ĐEDOVIĆ" - BAR 954 BAR 13 OSNOVNA ŠKOLA "ANTO ĐEDOVIĆ" - BAR 780 BAR 14 OSNOVNA ŠKOLA "KEKEC" - SUTOMORE 901 BAR 15 PRIBOJSKO ODMARALIŠTE - SUTOMORE 614 BAR 16 OSNOVNA ŠKOLA "MIŠIĆI" 308 BAR 17 MJESNA ZAJEDNICA "STARI BAR" 838 BAR 18 OSNOVNA ŠKOLA "SRBIJA" 359 BAR 19 PRIMORKA 368 BAR 20 OMLADINSKI DOM MIROVICA 522 BAR 21 OSNOVNA ŠKOLA ZALJEVO 824 BAR 22 OSNOVNA ŠKOLA
    [Show full text]
  • Ekonomija PONEDJELJAK, 12
    8 EKONOMIJA PONEDJELJAK, 12. 3. 2018. U CEDIS-U NAJAVLJUJU REDOVNI GODIŠNJI REMONT DALEKOVODA REMONTI U APRILU I MAJU U CEDIS-u najavljuju da će tokom tokom RADOVI počINJU aprila raditi na da- lekovodima u opšti- nama Kotor i Budva, a u maju ih očekuju radovi na dalekovo- dima Buljarica-Čanj, Sutomore-Đurmani- Uedovni HE godišnji re- RSutomore-Đurmani-Čanj,CEG zime. N PreventivOVOM- Čanj, Bar-Sutomore, mont svih dalekovo- Bar-Sutomore, Ulcinj-Vla- no održavanje ener- Ulcinj-Vladimir i Sta- da na primorju poče- dimir i Stari Bar-Veliki pi- getskih objekata, ka- R jesak”, rekao je Kastratović, kvo CEDIS sprovodi ri Bar-Veliki pijesak. će u Herceg Novom i to sa 35 kilovoltnim dalekovo- dodajući da se nakon zavr- godinama unazad, da- dom Herceg Novi-Topla, a šenih radova spremno do- je dobre rezultate što se i do kraja marta planiran je i čekuje turistička sezona, a ove zime potvrdilo. Iz to- remont dalekovoda Baošići- sa njom i veći broj korisni- ga razloga možemo biti Bijela, Tivat-Bijela-Morinj, ka elektrodistributivnog zadovoljnji stanjem naših Herceg Novi-Kumbor i Ri- sistema. nadzemnih vodova”, ističe san-Morinj, kazali su Dnev- Kastratović. nim novinama u Crnogor- ■ RADOVI NA Prema planu održavanja, 860 skom elektro-distirbutiv- SJEVERU u CEDIS-u sprovode aktiv- kilometara daleko- nom sistemu (CEDIS). nosti na više od 20.000 kilo- voda održava Služ- Tokom juna, jula i avgu- metara dalekovoda i nisko- ba za održavanje sta u CEDIS-u su planirali naponske mreže. nadzemnih vodova Kako najavljuju, tokom remont dalekovoda na sje- naponskog nivoa 35 aprila će se raditi na daleko- veru Crne Gore, dok će se u ■ PROBLEMI NA kilovolti vodima u opštinama Kotor centralnoj i južnoj regiji dje- DALEKOVODIMA i Budva, a prema riječima lovati isključivo interven- šefa službe za održavanje tno.
    [Show full text]
  • DUP Brca, Sutomore Investitor: Opština Bar ______
    DUP Brca, Sutomore Investitor: Opština Bar ______________________________________________________________________________________________________________ DUP Brca, Sutomore Nacrt plana – januar 2009. Naruĉilac - Investitor: OPŠTINA BAR ObraĊivaĉ: ''Del projekt'' d.o.o., Budva u saradnji sa ''BarProject'' d.o.o., Bar Radni tim: Senka Deletić, dipl. ing. arhitekture (odgovorni planer) Jovo Zenović, dipl. ing. arhitekture (urbanizam) Sneţana Laban, dipl.ing.pejz.arhitekture (pejzaţno ureĊenje) Edvard Spahija, dipl. ing. saobraćaja (saobraćajna infrastruktura) Vojo Rajković, dipl. ing. graĊevine (hidrotehnicka infrastruktura) Vladimir Durutović, dipl. ing. elektrotehnike (elektroenergetska infrastruktura) Ţeljko Karanikić, dipl. ing. elektrotehnike (telekom. infrastruktura) Saradnici: Maja Simonović, dipl. ing. arhitekture (urbanizam) Velimir Leković, dipl. ing. arhitekture (urbanizam) Ognjen Leković, dipl. ing. arhitekture (urbanizam) Slobodan Drašković, dipl. ing. elektrotehnike (telekom. infrastruktura) ĐorĊe Brajak, dipl.ing. elektrotehnike (telekomunikaciona infrastruktura) ''Del projekt'', Budva ''BarProject'', Bar DIREKTOR DIREKTOR Senka Deletić, dipl.ing.arhitekture Jovo Zenović, dipl.ing.arhitekture ...................................... ............................. ______________________________________________________________________________________________________________ Del projekt, d.o.o., Budva 1 BarProject, d.o.o., Bar DUP Brca, Sutomore Investitor: Opština Bar ______________________________________________________________________________________________________________
    [Show full text]
  • Development of Small Businesses in Tourism in the Lake Skadar National Park
    www.gi.sanu.ac.rs www.doiserbia.nb.rs, www.scindeks.ceon.rs J. Geogr. Inst. Cvijic. 64(3) (311–328) Review paper UDC: 911.3:658 :380.8 DOI: 10.2298/IJGI1403311D DEVELOPMENT OF SMALL BUSINESSES IN TOURISM IN THE LAKE SKADAR NATIONAL PARK 1 Silvana Đurašević* * University “Mediterranean”, Faculty of Tourism, Bar, Montenegro Received 27 April 2014; reviewed 03 October 2014; accepted 17 November 2014 Abstract: The subject of paper is a study of the possibilities for the development of small businesses and enterprise in the region of the Lake Skadar National Park, with an emphasis on a marketable tourism product. In a time of transition such as this, progress in the economy and therefore in tourism is highly dependent on the creation of a range of tourism products that are attractive both to the major consumer segments and to the niche market. Their successful promotion is intended to secure economic growth and a higher standard of living for the local population. The basic methodological approach has been secondary research, based on existing bibliographical sources. Primary research has included field visits, surveys of the local population, interviews with relevant representatives of small businesses and of the National Park and analysis of the results collected. The findings point to a need for change in the economic structure in favour of the development of small business and enterprise and for their networking with the objective of creating competitive products, facilitating employment and securing access to the market. In order to breathe life into this as yet underdeveloped region, potential sources of financing need to be secured and greater initiative on the part of the national and local government is needed.
    [Show full text]
  • Republika Crna Gora
    Na osnovu člana 12 stav 4 Zakona o biračkim spiskovima („Službeni list CG“, broj 40/08), Državna izborna komisija O B J A V LJ U J E broj birača u Crnoj Gori, po jedinicama lokalne samouprave i po biračkim mjestima I Za izbor poslanika u Skupštinu Crne Gore koji će se održati 14. oktobra 2012. godine, u Centralni birački spisak ukupno je upisano 512.387 birača. II U jedinicama lokalne samouprave i po biračkim mejstima ima ukupno birača, i to: ANDRIJEVICA UKUPNO 4,184 Br. biračkog Broj mjesta Naziv biračkog mjesta birača 1 ANDRIJEVICA, PEOVAC 689 2 BOŽIĆE 141 3 BOJOVIĆE 95 4 ANDŽELATE - SUĆESKA 112 5 SEOCE 202 6 MOST BANDOVIĆA, PRISOJA 273 7 ZABRDJE 208 8 SLATINA 296 9 TREŠNJEVO 403 10 KRALJE 192 11 OBLO BRDO, ČUKA 59 12 SJENOŽETA 66 13 GNJILI POTOK 100 14 DULIPOLJE 87 15 KOŠUTIĆE 110 16 JOŠANICA 96 17 DJULIĆE 86 18 CECUNE 46 19 KUTI 36 20 ULOTINA, GORNJE LUGE 272 21 GRAČANICA 195 22 TREPČA 170 23 RIJEKA MARSENIĆA, NAVOTINA 250 BAR UKUPNO 35,854 Br. biračkog Broj mjesta Naziv biračkog mjesta birača 1 DOM KULTURE "V.P.ŠPANAC" OD A - K 704 2 GIMNAZIJA "NIKO ROLOVIĆ" OD A - Z 773 3 GIMNAZIJA "NIKO ROLOVIĆ" OD P - Š 853 4 OŠ "BLAŽO JOKOV ORLANDIĆ" OD A - L 762 5 OŠ "JUGOSLAVIJA" OD A - DJ 955 6 MZ "BAR II" (A-Z) 975 7 MZ "BAR II" (N-Š) 1,064 8 "RUMIJATRANS" OD A - K 668 9 OŠ "MEKSIKO" OD A - G 731 10 OŠ "MEKSIKO" OD R - Š 900 11 MZ "BAR V" 790 12 OŠ "ANTO ĐEDOVIĆ" (A-D) 1,058 13 OŠ"ANTO ĐEDOVIĆ" (M-P) 1,062 14 OŠ "KEKEC" - SUTOMORE OD A - LJ 919 15 PRIBOJSKO ODMAR.-SUTOMORE 1,120 16 OŠ "MIŠIĆI" 279 17 MZ "STARI BAR" OD A - K 839 18 OŠ "SRBIJA"
    [Show full text]
  • Reon Za Očitavanje - Bar
    Reon za očitavanje - Bar Očitavač za reone: Očitavač za reone: - Domaćinstva na adresama : -Domaćinstva na adresama : Bulevar JNA; Jovana Tomaševića 2,5,3A,7,25,33,35,45,49,51; Bjeliši iznad Makedonskog naselja; Popa Dukljanina 2,2A,4,5,6,7,9; Bjeliši kod Poljoprivredne škole; Branka Čalovića 1,3,5,7,9,11,C-10; Marovići; Maršala Tita 9,11,13,15,19,21,23,24,25,32,35,37,D-5,C-14,C- Marko Babić Mandarići Bećir Lisičić 15,C-16; Mob.067 283 051 Mob.069 508 509 Vladimira Rolovića 13,15,17; Obala 13 jula 4,6; Očitavač za reone: OčitavačOčitavač za za reone: reone: Očitavač za reone: -Domaćinstva--DomaćinstvaDomaćinstva na na adresama:adresamaadresama:: 24.Novembra 4,6,10, 12B, 12C, - Domaćinstva na adresama : 24.Novembra24.Novembra 4,6,10, 4,6,10, 12B,12B, 12C,12C, Rena; Čeluga; 12D,14,16A,16D,F-13;12D,14,16A,16D,F-13; Makedonska A-2,F-16,F-17 Belveder; Podgrad; JovanaJovana Stojanovića Stojanovića 2,4,6,8,10,12; 2,4,6,8,10,12; Gvozden brijeg; Ruske barake; MakedonskaBjelišiMakedonska ispod pruge A-2,F-16,F-17 A-2,F-16,F-17 Zgrada Lekića, zgrada Milića Požarevačka LA-1,LA-2,LB; Bulevar revolucije A-1;A-3 BjelišiBjeliši ispod ispod pruge pruge Blok zelen; Iva Novakovića; ZgradaZgrada Lekića, Lekića, zgrada zgrada Milića Milića Nermin Perazić Vinko Stanković Naselje I Martinovića; Zagradje; Mob.067 016 081 Mob.067 283 036 Cara Lazara; Njegoševa; Lenjinova Očitavač za reone: Očitavač za reone: -Domaćinstva na adresama : - Domaćinstva na adresama : Makedonska G-18,G-20; Mahala Ilino ispod pruge LA,LB,LC,LD; Belveder barake Sustaš Ilino ispod pruge
    [Show full text]
  • Spisak Naselja
    Spisak naselja CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU SPISAK NASELJA 1 Zavod za statistiku Crne Gore MONSTAT Spisak naselja ŠIFRA NASELJA NAZIV NASELJA ŠIFRA OPŠTINE OPŠTINE 203564 Andrijevica 20222 Andrijevica 203572 Andželati 20222 Andrijevica 203637 Božići 20222 Andrijevica 203645 Bojovići 20222 Andrijevica 203742 Gnjili Potok 20222 Andrijevica 203807 Gračanica 20222 Andrijevica 203904 Dulipolje 20222 Andrijevica 203912 Đulići 20222 Andrijevica 203939 Zabrđe 20222 Andrijevica 204013 Jošanica 20222 Andrijevica 204048 Košutići 20222 Andrijevica 204056 Kralje 20222 Andrijevica 204099 Kuti 20222 Andrijevica 204145 Gornje Luge 20222 Andrijevica 204188 Rijeka Marsenića 20222 Andrijevica 204226 Oblo Brdo 20222 Andrijevica 204331 Prisoja 20222 Andrijevica 204404 Seoca 20222 Andrijevica 204412 Sjenožeta 20222 Andrijevica 204447 Slatina 20222 Andrijevica 204455 Trepča 20222 Andrijevica 204471 Trešnjevo 20222 Andrijevica 204501 Ulotina 20222 Andrijevica 204510 Cecuni 20222 Andrijevica 200018 Arbnež 20010 Bar 200026 Bar 20010 Bar 200034 Bartula 20010 Bar 200042 Besa 20010 Bar 200069 Bjeliši 20010 Bar 200077 Bobovište 20010 Bar 200085 Boljevići 20010 Bar 200093 Braćeni 20010 Bar 200107 Brijege 20010 Bar 200115 Brca 20010 Bar 200123 Bukovik 20010 Bar 200131 Burtaiši 20010 Bar 200140 Velembusi 20010 Bar 200158 Veliki Mikulići 20010 Bar 200166 Veliki Ostros 20010 Bar 200174 Velja Gorana 20010 Bar 200182 Velje Selo 20010 Bar 200204 Virpazar 20010 Bar 200212 Gluhi Do 20010 Bar 200239 Godinje 20010 Bar 200247 Gornja Briska 20010 Bar 2 Zavod za statistiku Crne
    [Show full text]
  • Grad Titograd Grad Titograd Grad Titograd Grad Titograd Grad
    TERITORIJALNA ORGANIZACIJA NARODNE REPUBLIKE CRNE GORE OD 24. MAJA 1952. GODINE DO 21. SEPTEMBRA 1953.
    [Show full text]