Matica 1-2 2015

MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN THE MONTHLY OF MAGAZINE HERITAGE FOUNDATION MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA prvi put naNoćimuzeja HMI sizložbom "Tesla" JANUARY-FEBRUARY SIJEČANJ-VELJAČA BROJ BROJ / NO. / 2015. 1-2

ISSN 1330-2140 / MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA prvi putnaNoćimuzeja HMI sizložbom"Tesla" HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Dizajn ipriprema / HRVATSKE MATICE / ISELJENIKA Croatian HeritageFoundation Croatian HeritageFoundation Muzej Mimara u Noćimuzeja 10002 Zagreb, /Croatia Hrvatska Željka Lešić, Vesna Kukavica Hrvatska matica iseljenika / matica iseljenika Hrvatska Za nakladnika / Za nakladnika Glavni urednik / Trg 3,pp241 Stjepana Radića Uredništvo / Telefon: +385(0)16115-116 Monthly magazineofthe Telefax: +385(0)16110-933 Godište / Nakladnik / Nakladnik Broj /No. 1-2/2015 Tajnica / Krunoslav Vilček Snježana Radoš Mjesečna revijaMjesečna Marin KnezovićMarin Hrvoje Salopek Hrvoje Znanje, Zagreb www.matis.hr (foto: Hina) Tisak / Naslovnica: Volume Secretary Editorial Staff Print Publisher Layout &Design For Publisher Chief Editor

LXV

JANUARY-FEBRUARY 2015. SIJEČANJ-VELJAČA / / NO. / BROJ 1-2

ISSN 1330-2140 Budite korak ispred ostalihipredstavite sehrvatskim n Internet marketing HMIosmisliojenekoliko načina oglašavanja: iseljeničkim zajednicama, uglednimposlovnim iseljeničkim BANERI Posjetite stranice web portala Hrvatima usvijetuinjihovim partnerima. Hrvatima Oglašavajte naweb portalu Hrvatske matice iseljenika! Hrvatske matice iseljenika! www.matis.hr n mob. 099 6115116 tel. (+3851)6115 116 SPONZORIRANI ČLANAK Odjel za marketing ipromociju zamarketing Rora Odjel HMI-Ivana n E-mail: [email protected] n fax.(+385 1)6111522

svijeta, dostupne su na tri

n jezika (hrvatski, engleski, HMI čitaju se diljem

SPONZORIRANE RUBRIKE španjolski) i bilježe stalan

Web stranice

porast posjećenosti. SADRŽAJ

23 San Pedro: Izložba u Hrvatskome kulturnom centru 24 Obljetnica ‘Velebita’ iz Göteborga 27 Ljubljana: Dani hrvatskih katolika 28 Intervju: Mate Meštrović 33 U Puli gostovao dr. Davor Pavuna 34 Hrvatski kulturni događaji u Argentini 37 Mimara: HMI na Noći muzeja 68 41 Knjiga o crkvi u Lici HRVATSKA IZ ZRAKA 42 Monica Soljančić iz Paragvaja ZVONČARI 44 Posjet Hrvatima u Münchenu KASTAVŠTINE 46 Stota obljetnica rođenja fra Rajmunda Kuparea 48 Knjiga o ratnim žrtvama u Ljubuškom 5 Obljetnica akcije Maslenica 50 Irena Stanić Rašin, hrvatska aktivistica iz 6 Kolinda Grabar Kitarović nova predsjednica Bostona RH 53 Matičin vremeplov 8 Knjiga o podrijetlu moliških Hrvata 56 Predstavljena nova izdanja vojvođanskih 12 Zimska škola folklora Hrvata 15 Beč: Nagrađen veleposlanik Bakota 59 ‘Sonćanski divani’ u Dalju 19 HMI Split: Zimske priredbe 60 Zagreb: Premijera ‘Vučjaka’ u HNK-u Web stranice 20 Zagreb: Izložba slika Mile Nekića 64 O Hrvatskom narodnom vijeću u Njemačkoj HMI čitaju se diljem KOLUMNE svijeta, dostupne su na tri 11 54 58 62 70 Globalna Hrvatska Naši gradovi Govorimo hrvatski Povijesne obljetnice Brooklynske priče jezika (hrvatski, engleski, (Vesna Kukavica) (Zvonko Ranogajec) (Sanja Vulić) (Željko Holjevac) Janka Deura španjolski) i bilježe stalan HRVATSKA MATICA ISELJENIKA porast posjećenosti. Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / other European countries 25 EUR Ime i prezime / Name and surname Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Oglašavajte na web portalu Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD Grad / City Hrvatske matice iseljenika! DEVIZNI RAČUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Država / State Pošt. broj / Zip Code IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 E-mail Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date n mob. 099 61 15 116 E-mail: [email protected] Hrvatska poštanska banka DOMOVINSKE VIJESTI

HRVATSKOG VOJNIKA OPREMAT ĆE DOMAĆI PROIZVOĐAČI dajete im plaće i punite državnu blagajnu iz koje i mi dobi- vamo plaću i zato je interes MORH-a napraviti sve da preži- vite i uspijete", dodao je. I načelnik Glavnoga stožera OS RH general Drago Lovrić pozdravio je potpisivanje ovih ugovora rekavši da je Hrvatska vojska zadovoljna i ponosna što će biti u potpunosti opre- mljena domaćim proizvodima. "Naš vojnik, odjeven u hrvatsku odoru, u potpunosti je opre- mljen za obavljanje zadaća s najkvalitetnijom mogućom opremom", rekao je Lovrić. Dodao je kako će vojnici dostav- ljati svoje primjedbe kako bi se ti proizvodi još unaprijedili te ubuduće bili još konkurentniji na inozemnim tržištima. ZAGREB - Ministar obrane Ante Kotromanović potpisao je "Cjelokupni projekt je snažan poticaj domaćim gospodar- 13. siječnja ugovore vrijedne 50 milijuna kuna s 22 hrvatska skim subjektima, a adekvatna vojna oprema jača zadovolj- proizvođača vojne obuće, odjeće i opreme te oružja, poru- stvo i podiže moral pripadnika OS RH", rekao je. čivši da će MORH učiniti sve da domaća industrija dobije Osim s 22 domaća proizvođača oružja i vojne opreme, ugo- što više poslova i time pokazati da ne želi biti samo "potro- vori su potpisani i s proizvođačima hrane, serviserima bor- šač sredstava, već i generator razvoja". bene tehnike te oružja i slično. Najviše zanimanje medija "Želimo pomoći vama, a pogotovo proizvodima koji su kon- izazvala je nova jurišna puška VHS 2 odnosno druga gene- kurentni u svijetu", poručio je Kotromanović proizvođačima racija jurišne puške proizvođača HS produkta iz Ozlja za koju istaknuvši da će njegovo ministarstvo do kraja ove godine su, kako se doznaje, zainteresirana i neka strana tržišta. Ta uštedjeti nekoliko desetaka milijuna kuna te tim novcem će puška u hrvatskim Oružanim snagama zamijeniti one iz ponovno kupiti njihove proizvode. "Zapošljavate radnike, prve generacije koje se sada koriste. (Hina)

BRODOSPLIT DOBIO VELIKI POSAO ZA ZAŠTITU VENECIJE OD PLIME SPLIT - Ugovor vrijedan 50 milijuna eura o gradnji 41 čeličnih vrata za za- štitu Venecije od plime potpisala je 16. siječnja Brodograđevna industrija Split s tvrtkom Costruzioni Mose Arsenale (COMAR). Prema tom ugovoru, potpi- sanom u Veneciji, Brodosplit će ispo- ručiti 41 čeličnu branu, dimenzija 29 puta 24 metra, debljine 6 metara i te- žine 300 tona. Ta će čelična vrata biti instalirana na prolazu Malamocco i Chi- oggia, koji su dva od triju prolaza koja kroz venecijansku lagunu vode prema Veneciji, s ciljem zaustavljanja utjecaja plime na taj grad. Splitski škver posao je dobio odlukom

konzorcija "Venezia Nuova", a nakon Isporučivat će se po tri brane odjed- provedenoga međunarodnog natje- nom svakih 90 dana nakon izrade, ovi- čaja. Brodosplit je potvrđen kao naj- sno o zahtijevanoj dinamici, i to mor- bolji ponuditelj i službeno izabran za skim putem do samog ušća gdje će se graditelja čeličnih vrata dvaju prola- ugraditi, a paralelno će ih se raditi više. za. Ukupan projekt obuhvaća više od Brane su konstruirane kao specijalni 12.000 tona ugrađenog čelika, ukupne rezervoari napunjeni zrakom, odnosno vrijednosti s radovima i logistikom od vodom. Napunjene vodom ležat će na oko 50 milijuna eura. Kako se navodi dnu mora, a punjene zrakom podizat u priopćenju Brodosplita, radovi na iz- će se prema površini i zatvarati ulaze gradnji čeličnih vrata počinju odmah, u lagunu. Kada se ispusti zrak, ponov- bit će angažirano više stotina radnika no će se napuniti vodom i leći na dno koji će na projektu raditi dvije godine. mora. (Hina)

MATICA 4 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr ZADAR: OBLJETNICA OSLOBODILAČKE AKCIJE MASLENICA Ponovno povezivanje sjevera i juga Hrvatske

Najsvečaniji dio, kao i nekoliko prošlih godina, bio je mimohod postrojbi sudionica operacije s ratnim zastavama gradskim središtem. Obilježavanje se nastavilo predstavljanjem dokumentarne knjige "Operacija Maslenica - sjećanje sudionika"

Tekst: Uredništvo (izvor Hina) Snimke: Hina

a središnjoj sveča- nosti obilježavanja 22. godišnjice voj- no-redarstvene akcije Maslenica, jedne Promocija od najuspješnijih oslobodilačkih knjige "Operacija Noperacija, 21. siječnja predsjednik Maslenica Hrvatskoga sabora Josip Leko re- - sjećanje kao je da je ona potvrdila vjeru u sudionika" hrvatsku državu i branitelje. "Ovo je prilika da se prisjetimo vrijed- vijenaca pred središnji Križ o ovoj akciji, a kako čitav snimljeni ma- nosti na kojima je stvorena ova zemlja, zadarskoga gradskoga groblja u spomen terijal nije ušao u dokumentarac, uz ve- na slobodu koju smo stekli i obranili, na poginule branitelje. Uz mnogobrojne liki Šuljev rad nastala je knjiga koja je na demokraciju i samostalnost hrvat- branitelje i sudionike operacije, obilje- zapravo kombinacija autorskoga teksta ske države za koju smo se izborili", re- žavanju su nazočili i izaslanici predsjed- i svjedočanstava skoro 120 sudionika kao je Leko. nika Republike i Vlade te HV-a, Mini- akcije Maslenica. Oslobodivši za samo 72 sata 92 če- starstva unutarnjih poslova i Glavnoga U svojoj recenziji general Rakić je tvorna kilometra hrvatskoga teritorija, stožera Oružanih snaga RH, kao i pred- istaknuo kako "ova knjiga nadopunjuje što je omogućilo ponovno cestovno po- stavnici lokalnih vlasti. Svojim poginu- sve prethodne koje su o akciji Masleni- vezivanje Dalmacije s kopnenom Hrvat- lim suborcima počast je odao i umirov- ca napisane jer ona nije imala prostor- skom, postrojbe Hrvatske vojske (HV) i ljeni general Ante Gotovina. nih ograničenja", a koautor Šulja je po- policije ostvarile su glavne ciljeve opera- Najsvečaniji dio, kao i nekoliko proš- najprije naveo njezine nedostatke te se cije Maslenica. Prije operacije Hrvatska lih godina, bio je mimohod postrojbi braniteljima zbog njih ispričao: nedo- je nastojala mnogobrojnim pregovorima, sudionica operacije s ratnim zastava- staju u njoj svjedočanstva o nizu važ- potpisanim sporazumima i primirjima ma gradskim središtem. Obilježavanje nih sudionika poput generala Gotovi- s pobunjenim Srbima potaknuti rješa- se nastavilo predstavljanjem dokumen- ne i Markača jer su u vrijeme rada na vanje svih pitanja dogovorom, no oni su tarne knjige "Operacija Maslenica - sje- knjizi oni bili u haškome pritvoru, ali i sve dogovoreno izigrali. ćanje sudionika", autora Tomislava Šulja nekih drugih boraca s prve crte bojišni- Središnja svečanost 22. obljetnice i Vladimira Brnadića u dvorani Kaza- ce. U operaciji Maslenica prvi put su an- Maslenice počela je ujutro polaganjem lišta lutaka. Riječ je o 8. knjizi iz serije gažirane sve grane hrvatskih Oružanih "Republika Hrvatska i Domovinski rat snaga. Međutim, akcija je važna i zbog Mimohod postrojbi 90. - 95. Memoarsko gradivo" u izdanju toga, kako je rekao Rakić, što su i s jed- s ratnim zastavama Hrvatskoga memorijalno- dokumenta- ne i druge strane bojišnice bile uključe- cijskog centra. ne najbolje snage, a u toj je bitki pobije- O knjizi su govorili njezin recen- dila hrvatska strana. n zent general Rajko Rakić te sami autori Tomislav Šulja, kojem će akcija Masle- ENG Speaking at the central commemorative nica biti tema doktorskog rada, i Tomi- event of the 22nd anniversary of the Military and slav Brnadić, urednik HTV-ove emisije Police Operation Maslenica, one of the most successful operations in the liberation of oc- "TV kalendar". Upravo je Brnadić ini- cupied parts of the country, Croatian Speaker cirao snimanje dokumentarnoga filma of Parliament Josip Leko said that it had reaf- firmed faith in Croatia and its defenders.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 5 PREDSJEDNIČKI IZBORI 2015. Hrvatska dobiva prvu predsjednicu – Kolindu Grabar Kitarović

Pobjedom svoje kandidatkinje HDZ prvi put nakon 15 godina daje hrvatskoga predsjednika iz svojih redova. Aktualni predsjednik Josipović prvi je čelnik države koji nije uspio osvojiti drugi mandat

Kolinda Grabar sano je bilo 3.825.242 birača, glasovalo Kitarović je njih 2.258.887 ili 59,05 posto, od čega slavi izbornu pobjedu je prema glasačkim listićima glasovalo 2.258.109 birača ili 59,03 posto. Važećih glasačkih listića utvrđeno je 2.197.381 odnosno 97,31 posto, a nevažećim je proglašeno 60.728 odnosno 2,69 posto. Pobjedom svoje kandidatkinje HDZ prvi put nakon 15 godina daje hrvatskoga predsjednika iz svojih redova. Aktual- ni predsjednik Josipović prvi je čelnik dr- žave koji nije uspio osvojiti drugi mandat.

JOSIPOVIĆ ČESTITAO GRABAR KITAROVIĆ Zbog tijesnog rezultata u prvom krugu, u kojem je Josipović pred Kolindom Gra- bar Kitarović odnio tanku pobjedu, aktualni predsjednički izbori ocijenjeni su najneizvjesnijim do sada. To je potvrdio i drugi krug u kojem se nastavila tijesna i neizvjesna izborna utrka u kojoj je Gra- bar Kitarović nakon početnog vodstva Josipovića odnijela pobjedu. Pokazalo se da je u kampanji bio presudan svaki glas. Predsjednički kandidat Ivo Josipo- vić čestitao je na pobjedi novoizabra-

Tekst: Uredništvo (izvor Hina) Foto: Hina Ivo i Tatjana Josipović u izbornom redsjednička kandidatkinja stožeru HDZ-a Kolinda Grabar Ki- tarović pobjednica je pred- sjedničkih izbora u drugom krugu koji su se održali 11. siječnja i na toj će dužnosti naslijedi- Pti SDP-ova predsjedničkoga kandidata Ivu Josipovića. Kolinda Grabar Kitarović dobila je 1.114.945 glasova (50,74 posto), a SDP- ov Ivo Josipović 1.082.436 (49,26 posto). Na svih 6.352 biračka mjesta upi-

MATICA 6 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr Velike gužve na biralištu u Mostaru Tisuće hrvatskih državljana čekalo je satima na glasovanje za predsjedničke izbore ispred Osnovne škole Ilije Jakovljevića u Mostaru, gdje su se održavali izbori za pod- ručje koje pokriva Generalni konzulat RH u Mostaru, a veće gužve stvorile su se ponajprije zbog birača koji se nisu aktivno registrirali pa su tražili posebne potvrde kako bi to pravo ostvarili na dan održavanja izbora. Treba reći da je postupak prethodne registracije podrazumijevao dolazak u Generalni konzulat radnim danom u uredov- no vrijeme pa je on za mnoge birače, pogotovo one iz udaljenijih mjesta, vremenski zahtjevan i skup. Generalni konzul RH u Mostaru Velimir Pleša rekao je da su naknadno organizirana dva reda, za osobe koje su se ranije registrirale za izbore, te za osobe koje traže posebne potvrde s kojima mogu glasovati, zbog čega su se djelomično smanjile gužve. U večernjim satima došlo je i do potpune blokade računalnog sustava i nemogućno- sti izdavanja posebnih potvrda za glasovanje tako da je oko dva i pol sata birački proces bio obustavljen. U Mostaru se stoga glasovalo i četiri sata nakon zatvaranja drugih biračkih mjesta. Na području koje pokriva Generalni konzulat RH u Mostaru ukupno je upisano 110.000 Gužve na biralištu u Mostaru hrvatskih državljana s pravom glasa. noj predsjednici, kandidatkinji HDZ-a Kolindi Grabar Kitarović te zahvalio na potpori obitelji, biračima i svima koji su podržavali njegov rad i kandidaturu za još jedan mandat. "Dopustite mi da čestitam na izbor- noj pobjedi novoj predsjednici Kolin- di Grabar Kitarović. Imali smo napor- nu kampanju, sučeljavanja, međusobno oponiranje, ali demokracija je pobijedila. Gospođa Grabar Kitarović pobijedila je u demokratskoj utakmici i zato joj još jednom čestitam", rekao je Josipović uz pljesak i skandiranje simpatizera u No- vinarskome domu. Osvrnuo se i na malu razliku od oko 18.000 osvojenih glasova rekavši kako je to bit demokracije. "Istina, razlika među nama je vrlo mala, ali to je bit demokra-

cije, da onaj tko dobije više glasova nosi blike Hrvatske Kolinda Grabar Kitaro- pobjedu", rekao je. vić poručila je nakon proglašenja prvih Zahvalio je svima koji su mu u prote- nepotpunih rezultata predsjedničkih iz- klih pet godina pomagali da bude uspje- bora kako nema mjesta trijumfalizmu, a šan i dobar predsjednik te više od mili- glasače svog protukandidata Ive Josipo- junu birača koji su mu dali svoj glas. "To vića pozvala je na zajedništvo u izgrad- je naša zajednička snaga", ocijenio je Jo- nji bolje Hrvatske. sipović zahvaljujući i strankama koje su Na izbore poduprle njegovu kandidaturu. ‘NEMA MJESTA TRIJUMFALIZMU’ je izašlo 59 posto birača Novoizabrana predsjednica Repu- Pozivajući birače koji su glas dali Ivi Jo- sipoviću poručila je kako je bilo dosta Hrvati izvan RH: 91 posto za Grabar Kitarović podjela na ‘vaše i naše’. "Svi ste vi moji, dragi moji hrvatski građani, idemo za- Na glasovanje u 50 država u inozemstvu na ukupno 92 biračka mjesta izašlo jedno jer velik nas posao čeka. Hajde- je 37.028 birača, od kojih je 33.737 (91,11 posto) glasovalo za HDZ-ovu kan- mo Hrvatsku izvesti iz krize i dovršiti didatkinju, a 3.291 (8,89 posto) za aktualnog predsjednika Josipovića. Grabar put koji smo počeli pod prvim hrvat- Kitarović dobila je najviše glasova u državama s najbrojnijom dijasporom, Bo- skim predsjednikom Franjom Tuđma- sni i Hercegovini, Njemačkoj i Australiji. nom", rekla je Grabar Kitarović, što je U BiH je glasovalo najviše birača, bilo je ukupno 17.229 važećih listića, a Grabar dočekano euforičnim skandiranjem na- Kitarović dobila je čak 93,8 posto odnosno 16.160 glasova, dok je za Josipovi- ća glasovalo tek 1.069 birača (6,2 posto). Slična situacija bila je i u Njemačkoj zočnih u prepunoj dvorani Hypo centra u kojoj je za Grabar Kitarović glasovalo 94,12 posto odnosno 10.764 izašlih, a "Pobjeda! Hrvatska!", a nazočni su zapje- za Josipovića 5,88 posto ili 673 izašlih na izbore. vali "Oj hrvatska mati". Ne dopušta, rekla je, da bilo tko kaže

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 7 Tekst: Diana Šimurina Šoufek Foto: Snježana Radoš, Mirjana Piskulić

njiga Ive Marinovića, An- tonija Sammartina i Balda Šutića Korijeni, s podnaslo- vom Hrvati Biokovlja i Do- nje Neretve u Italiji (Radici - Croati del Biokovo e della Bassa Narenta Kin Italia), predstavljena je 19. prosinca u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Dvojezična, opsežna, na 254 stranice i bogato ilustrirana historiografska studija trojice autora, koju su ove godine objelodanili zagrebački Centar za nove inicijative i Zaklada Agostina Piccoli iz Mundimitra, donosi nove znanstvene spoznaje o ljudima Biokovlja i doline Neretve koji su se prije pet stoljeća otisnuli na drugu banu mora. Predstavljanju je, uz mnoge ugledni- kako Hrvatska neće biti prosperitetna će se u potpunosti zalagati za vladavinu ke iz javnog života, nazočio i predsjed- i bogata. "Bit će među najprosperitet- prava i nultu stopu tolerancije protiv nik RH Ivo Josipović, ocijenivši knjigu nijim zemljama EU-a - to vam obeća- korupcije te rješavanje pitanja sa susje- u prigodnome govoru izvornim prino- vam", istaknula je. Borit će se, obećala dima. "Borit ću se za prava manjina u som našoj historiografiji čiju su dionicu je, za hrvatske nacionalne interese jer Hrvatskoj, ali ništa manje neću tražiti višestoljetno ovo je, ističe, Hrvatska, a ne regija. Po- ni za Hrvate u susjednim zemljama", gradili i vri- čet će, naglasila je, raditi od prve se- poručila je nova predsjednica. jedni pripad- kunde svog mandata. nici hrvat- "Jamčim da se neću odmaknuti od NA PREDSJEDNIČKU DUŽNOST skih manjina vas, od naroda. Bit ću među vama i slu- 15. VELJAČE iz europskog šat ću vas. Idemo se ujediniti zajedno Novoizabrana predsjednica Republi- susjedstva za bolji život u Hrvatskoj", pozvala je ke Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović poput moliš- Kolinda Grabar Kitarović. Rekla je i da na novu dužnost po zakonu stupa po- kih Hrvata. sljednjega dana mandata predsjednika O knjizi u odlasku Ive Josipovića, koji je peto- su zatim go- godišnji predsjednički mandat preu- vorili mr. sc. zeo 19. veljače 2010. Marin Knezo- Nova predsjednica prije preuzi- vić, ravnatelj manja dužnosti pred predsjednikom HMI-ja; prof. Ustavnoga suda položit će svečanu pri- dr. sc. Predrag segu kojom se obvezuje na vjernost Matvejević, Ustavu. Tradicionalno, svečanost ina- književnik i publicist; prof. dr. sc. An- uguracije predsjednika Republike odr- kica Marinović s Instituta za društvena žava se na Trgu svetoga Marka u Za- istraživanja; prof. dr. sc. Sanja Roić s Fi- grebu. Do danas je održano pet takvih lozofskoga fakulteta i autori. ceremonija. Predsjednička dužnost nespojiva PREDAJA O PORODICI MIRKO je s bilo kojom javnom ili profesional- Ulomke iz knjige čitao je glumac Nikša nom dužnošću, a predsjednica ne smije Marinović, a moderatorica predstavlja- biti ni član političke stranke, što znanja bila je Lada Marinović. či da će Grabar Kitarović morati pod- Među uzvanicima bili su i saborski Kolinda Grabar nijeti ostavku na dužnosti u HDZ-u i zastupnici, od kojih izdvajamo Ivu Jelu- Kitarović i suprug Jakov o tome obavijestiti Hrvatski sabor. n šića, ujedno i predsjednika UO Hrvatske matice iseljenika, te sve članove Odbora. ENG Mrs Kolinda Grabar Kitarović, the candidate of the HDZ party, has won the presiden- Najvažniji trag za istraživanje po- tial elections in the run-off round of voting on January 11th. She will succeed the incumbent drijetla hrvatskih naseljenika u pokra- SDP candidate Ivo Josipović as Croatian President. jini Molise autorima je bila predaja o

MATICA 8 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr ZAGREB: U HMI-ju PREDSTAVLJENA DVOJEZIČNA HISTORIOGRAFSKA STUDIJA "KORIJENI" U potrazi za podrijetlom moliških Hrvata

Knjiga autora Marinovića, Sammartina i Šutića, u izdanju zagrebačkoga Centra za nove inicijative i Zaklade Agostina Piccoli iz Mundimitra, donosi nove znanstvene spoznaje o ljudima Biokovlja i doline Neretve koji su se prije pet stoljeća otisnuli na drugu "banu" mora

Antonio Sammartino kaže svojim suseljanima: Nemote zabit Predsjednik jedan od autora knjige naš lipi jezik! Josipović za govornicom Marinović, Sammartino i Šutić usre- pozdravlja publiku dotočili su se u istraživanjima na prezimena iz same Baćine i njezina šireg okruženja - susjednih sela Makarskog primorja, Neretvanske krajine i Zabio- kovlja. Zaključili su kako je Mirko Kačić preko mora sa sobom poveo ponajprije pripadnike obitelji s kojima su Kačići zajedno živjeli i nad kojima su imali vojnu i upravnu vlast. Podatke o prezimenima i imenima stanovnika Krajine našli su i u arhivu zaostroškog samostana u ta- kozvanim turskim spisima. Na temelju toga utvrdili su kako su neka današnja moliška i talijanska prezimena sačuva- la svoje hrvatske identifikacijske ozna- porodici Mirco/Mirko koja pet stotina ke do današnjih dana. Usto, moliška fešta tijekom povijesti jedna su od najzna- godina usporedno živi u hrvatskim na- do majo, zvana i Zeleni Juras, narodno čajnijih odrednica Krajine i Zabiokov- seljima talijanske pokrajine Molise i u slavlje koje se unatrag dvadesetak godi- lja, a put vojvode i kneza Mirka prema Makarskom primorju, u Baćini i Gradcu na održavalo u Moliseu i koje je imalo zapadnim obalama Jadrana, otprije pet (Lapčanju). Zabilježio ju je Josip Smod- obilježje poganske svečanosti, nalikuje stoljeća, njihov je vrhunac. laka u djelu Posjet apeninskim Hrvatima proslavi Jurjeva u Baćini koja se ondje iz 1906. godine. Vrijedan je i njegov za- održavala sve do početka XX. st. Ta re- MEDITERANSKA CIVILIZACIJA pis (1904.) u kojemu spominje poruku ligijska poveznica dva dijela naroda na Zaključimo, ovom knjigom trojica istra- Hrvata iz Kruča Nicole Nerija (1761. - dvije obale Jadrana neosporno govori o živača - Marinović, Sammartino i Šutić 1799.), sveučilišnoga profesora, revolu- istim korijenima. - pokazala su kako je njihov predmet cionara i talijanskoga patriota, u kojoj Migracije s istraživanoga područja istraživanja dio povijesnoga mozaika

Promotori Velika dvorana nove knjige HMI-a bila je puna

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 9 svih iseljavanja s biokovsko-neretvan- la. Ne znamo koje su pre- Molise skog područja. Štoviše, baćinski odno- dodžbe mora posjedovali sno primorsko-neretvanski kraj, u koje- oni koji su prvi dospjeli mu kult mora živi u svojemu jadranskom do Jadrana. Zasigurno su okružju, ima kao mjesto prožimanja po- mu se divili drevni Grci sebnu ulogu pri uvođenju mediteranske i Rimljani, njihovi pret- civilizacije u širi prostor svoga zaleđa. hodnici i nasljednici." "Ne znam na koji su način vidjeli Ja- dran oni koji su prvi dospjeli na njegove ‘SKJAVUNSKI’ obale: što su uopće znali o drugim mori- VJETROVI ma? Hadria (Atria, Adria) zabilježena je "Dante se prisjeća lede- na prvim geografskim kartama na šestoj nih i oštrih sjeveroistoč- Ptolomejevoj ploči. Nalazila se južno od nih vjetrova i naziva ih u današnje Venecije, sjeverno od Ravenne. Čistilištu (XXX, 87) skja- Drevna Adrija ne postoji već odavno, vunskim vjetrovima: Jesu kao što ne postoji ni drevna Akvileja na- li to slavenski vjetrovi ili vjetrovi rop- je u Gradcu u Makarskom primorju. zvana nekoć drugim Rimom. Ni jedna stva? Mediteran ih prepušta zaboravu. S Napisao je monografiju Baćina u suau- ni druga nisu dovoljno privukle paleo- tim vjetrovima krenuli su Hrvati s Ma- torstvu s Baldom Šutićem i Miloradom loge. Na istočnoj obali Jadrana nestale karske obale i iz doline Neretve ploveći Viskićem. Godine 2010. uredio je mono- su u moru ilirska Cissa (Kissa) na oto- prema Moliseu. Zahvalan sam Ivi Ma- grafijuStoljeće turizma u općini Gradac ku Pagu, dijelovi drevne Isse na otoku rinoviću, Antoniu Sammartinu i Baldu – Gornje makarsko primorje, kao i knji- Visu, zidine Risna, grčki Rhison, u Boki Šutiću što su slijedili njihove putove i što gu Balde Šutića o rodoslovljima Poda- kotorskoj. Drevni Epidaurus razorili su su ih opisali u ovom iznimno zanimlji- ce, Brista, Zaostroga i Drvenika. Dru- barbari. Tragove Salone prekrila je ne- vom portulanu", rekao je u svome govo- gi autor, Antonio Sammartino (1961.), briga. Na tim su se obalama ukrstili pu- ru Predrag Matvejević, autor Mediteran- rođen je u Mundimitru/Montemitro u tovi soli i žita, ulja i vina; začini i svila skoga brevijara. Moliseu u Italiji. Kao pripadnik moliš- dolazili su s istoka i s juga, ambra i ko- Rad o hrvatskom podrijetlu prezi- kohrvatske manjine te kao predsjednik sitar sa zapada i sjevera. To je more iza- mena na prekojadranskim lokalitetima Zaklade Agostina Piccoli svih ovih go- zivalo zavist svijeta. autori su, kao što se vidi, temeljili na dina aktivno radi na promicanju i oču- Drevni Jadran bio je veći od današ- dostupnoj arhivskoj građi te bibliograf- vanju identiteta moliških Hrvata. Prvije- njeg. Prema Novom zavjetu to se more skim izvorima, na hrvatskome i talijan- nac mu je bio Rječnik moliškohrvatskoga prostiralo sve do Krete na istoku, do Si- skome jeziku, svjesni činjenice da je gra- govora Mundimitra (Montemitro/Za- cilije na zapadu, oplakivalo je obale Tu- đa u tom području relativno oskudna, a greb, 2000.), nakon čega slijedi i Gra- nisa i dolazilo do Malte gdje je, prema onomastika i njezino povijesno rekon- matika moliškohrvatskoga jezika (Mon- Djelima Apostolskim (XXVII) sveti Pa- struiranje iznimno kompleksno. U po- temitro/Zagreb, 2004.). Dugogodišnji je vao našao utočište nakon brodoloma na trazi za izvornim primorskim, zabiokov- urednik dvojezičnoga časopisa Riča živa/ putu od Svete zemlje do Vječnoga grada. skim i neretvanskim prezimenima toga Živa riječ, jedinoga glasila na moliškohr- Jadransko more nazivali su i Gornjim: vremena pratili su njihovu postojanost vatskome jeziku. Treći autor, Baldo Šu- Mare Superum. Tirensko je bilo donje: do današnjih dana, ali također i mijene tić (1931.), rođen je u Gradcu u Makar- Mare Inferum. Donje se katkad naziva- i preoblikovanja. skom primorju. Prva knjiga bila mu je lo i Jonsko. Možda se iz toga vremena u suautorstvu s Miloradom Viskićem i sačuvala ideja prevlasti ili veličine koja SUDBINA ODREĐENA Miroslavom Ujdurovićem Gračka prezi- nije strana stanovnicima njegovih oba- PRELASKOM JADRANA mena, drugi objavljeni rad monografija Do danas su uspomene na stari zavičaj Baćina, napisana zajedno s Ivom Mari- djelomično ostale živjeti u tri hrvatska novićem i Miloradom Viskićem. Podačka naselja - Filiču, Kruču i Mundimitru, u prezimena su njegova prva samostalna brdovitom području pokrajine Moli- knjiga, a 2012. promovirana je njegova se (Italija). Migracija o kojoj pišu pote- knjiga Briška prezimena s Grnčenikom. kla je s istočne obale Jadrana kao kon- Sudbina moliških Hrvata bila je odre- kretan odgovor na teške prilike i snažan đena prelaskom Jadranskog mora, a u izazov morske pučine i boljeg i praved- XXI. stoljeću određuju je ponajviše oni nijeg života. sami - obnavljanjem veze sa starim za- Nekoliko riječi treba reći i o autori- vičajem u sklopu sveeuropskih integra- ma. Prvi, Ivo Marinović (1949.), rođen cija. n

ENG Roots – The Croatians of the Biokovo Region and the Lower Neretva in Italy, is a book by Ivo Marinović, Antonio Sammartino and Baldo Šutić promoted at the Zagreb headquarters of the Blagdan Svetog Antuna u Filiću Croatian Heritage Foundation December 19th.

MATICA 10 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr GLOBALNA HRVATSKA S n a g a p r o m j e n e Ovih nas je dana u Italiji zauvijek napustio nestor hrvatskog i svjetskog računarstva Branko Souček, čije životno djelo simbolizira iskonsku snagu promjene kakva nam je i danas prijeko potrebna

rvatska naj- tih, pak, ostvaruje zapažene svoje znanstvene prinose primio je mno- češće šuti rezultate na University of Ari- gobrojna priznanja među kojima izdvaja- kada u tu- zona u Tucsonu. No, nakon mo dvostruku Nagradu za znanstveni rad đini odlaze četvrt stoljeća Amerike vraća Nikola Tesla i Državnu nagradu za znanost njezini naj- se Mediteranu (1988.), gdje za životno djelo (2012.). Očito je da uni- bolji sinovi i kćeri. Razmiš- nastavlja znanstveno djelo- verzalni um Branka Součeka simbolizira Hljam je li riječ o tihom pije- vanje na Sveučilištu u Bariju. iskonsku snagu promjene kakva nam je i tetu ili potpunoj suvremenoj Součekovi izumi privukli su danas prijeko potrebna. bezdušnosti. Ne znam! Bje- pažnju planetarne znanstve- Hrvatska se bori da ne potone jer nje- lovarčanin Branko Souček - ne javnosti od konferencije zine elite guta snažni desetljetni val tranzi- vodeći svjetski stručnjak u Piše: Vesna Kukavica u Washingtonu 1965. na ko- cije, koji odnosi mlade i obrazovane ljude u dizajnu računalnih sustava joj su sudjelovali, uz američ- inozemstvo čija bi stvaralačka snaga mogla za laboratorijsku primjenu ke prvoligaše, znanstvenici iz donijeti promjene. Ne možemo promijeni- - posljednjih desetljeća djelovao je u tali- Europe, Kine, Rusije i Japana. ti prilike, godišnja doba ni vjetar, kako je janskome Bariju, gdje nas je zauvijek na- Veze s domovinom i s matičnim sveu- govorio američki poslovni psiholog Ema- pustio ove zime u 84. godini života, toč- čilištem Souček je njegovao brižno. Uteme- nuel James Rohn, no možemo promijeni- nije 12. prosinca 2014. Vizionar Souček ljio je prvi sveučilišni kolegij o digitalnim ti sebe, preuzevši osobnu odgovornost za kretao se u krugu znanstvenika vještih u računalima na Zagrebačkom sveučilištu vlastiti probitak i svoju zemlju. Upravo to otkrivanju zakonitosti biološkog komu- 1960., gdje na Elektrotehničkom fakul- želi ostvariti projekt SEETehnology promo- niciranja, koje okuplja planetarno pozna- tetu od 1970. uvodi i novi smjer računal- viran u Zagrebu 16. siječnja 2015. Riječ je ti časopis Science. Souček je prvi u Lijepoj nih znanosti na dodiplomskoj i na post- o međunarodnom projekt koji je Europ- Našoj stvorio digitalno računalo u labora- diplomskoj razini. ska unija pokrenula radi povezivanja svi- toriju Instituta Ruđer Bošković, približivši Uz to, autor je i urednik serije knji- jeta rada i znanosti. Cilj toga velikog pro- Zagreb na početku revolucije informacij- ga o računalima nove generacije u izda- jekta jest povezati hrvatske znanstvenike sko-komunikacijskih tehnologija global- nju ugledne izdavačke kuće Wiley iz New i njihova postignuća s multinacionalnim nim središtima digitalne epohe. Svjetsku Yorka. Autorska ostavština Branka Souče- kompanijama, a očekuje se da bi mogao kibernetiku inovirao je, baveći se primje- ka sadrži: Miniračunala (Minicomputers, zaustaviti sve veći odljev mozgova iz Hr- nom elektroničkih računala, neuronskom 1972.), Mikroprocesori i mikroračuna- vatske. Uz projekt SEETehnology u RH će mrežom i računalnim istraživanjem neu- la (Microprocessors and Microcomputers, zaživjeti informatička platforma koja će rofizioloških sustava. Konstruira prva mili- 1976.), Neuralna i masivno paralelna raču- povezivati poduzetnike i znanstvenike te junkanalna asocijativna računala od 1958. nala (Neural and Massively Parallel Com- im omogućiti razmjenu prakse i potaknuti godine, bilježe živući geniji njihove pri- puters, 1988.), Neuralna i istovremena ra- potražnju inozemnih tvrtki za hrvatskim mjene u nanoznanosti. Kroz on-line veze čunala u realnom vremenu (Neural and dostignućima. SEETehnology omogućit će glave i računala razvio je "prozore mozga", Concurrent Real Time Computers, 1989.), da se hrvatski znanstvenici angažiraju u "unutrašnji jezik u mozgu BILO" i "jezik u Dinamičko, genetsko i kaotično progra- najvećim europskim korporacijama, a da živoj stanici CILO". Pola stoljeća djelovao miranje (Dynamic, Genetic and Chaotic nužno ne napuštaju mjesto u kojemu žive. je kao stručnjak Međunarodne agencije za Programming, 1992.), Mreže kvantne pa- Naši ljudi će uz pomoć ovog projekta svo- atomsku energiju i Organizacije za indu- meti (Quantum Mind Networks, 1997.). je inovacije jednostavno moći predstavi- strijski razvoj pri UN-u. Bio je suradnik Součekova urednička ostavština u Wi- ti najznačajnijim svjetskim kompanija- IBM-a i Siemensa. Četiri desetljeća sura- ley Publishing Company rezultirala je s ma poput Pfizera, Nokie, Applea, Nestlea, đivao je i s našom Akademijom. Laka mu 14 knjiga, koje su s engleskog prevođene Shella i sličnih, dok će s druge strane hr- bila vječna zemlja u Bariju, nadomak zavi- na velike svjetske jezike, dosegnuvši vr- vatska poduzeća dobiti mogućnost prona- čajnoga Bjelovara gdje se rodio u obitelji toglavu nakladu od 100.000 primjeraka. laska novih kreativnih rješenja za razvoj zemljoradnika 25. travnja 1930. Zanimljivo, prvu ozbiljnu američku, ali i svoga poslovanja. Projekt za jugoistočnu Na vrhuncu akademske karijere, pri- svjetsku, knjigu o mikroprocesorima i mi- Europu financira EU s 85 posto sredstava, sjetimo se, sredinom šezdesetih Souček kroračunalima Souček je objavio istodob- a 15 posto investira Sveučilište u Zagrebu, odlazi u najrazvijeniju zemlju svijeta. U no kada je Steve Jobs pokrenuo Apple. Za kojemu se Souček uvijek rado vraćao. n SAD-u je bio plodan istraživač u labora- ENG Branko Souček, a leading figure in international and Croatian computer science passed away toriju Brookhaven u Uptonu da bi ondje in the Italian city of Bari 12. XII. 2014. His life’s work symbolises the primal force of change – the sedamdesetih postao i redoviti profesor na kind we urgently need today to stop the brain drain from Croatia. In 1958 in Zagreb he built the State University of New York. Osamdese- first million-channel associative computer.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 11 ZIMSKA ŠKOLA FOLKLORA ODRŽANA U CRIKVENIČKOME HOTELU "KAŠTEL" 25. obljetnica Škole folklora u Crikvenici

Tijekom prijepodnevnih i poslijepodnevnih sati nastava se održavala i u hotelu "Kaštel" i u sportskoj dvorani crikveničke Srednje škole "Dr. Antun Barac" pa su tako u Crikvenici, suncem okupanoj i usnuloj u zimski san, odzvanjali posvuda plesni koraci, pjesme, tambure, raznovrsna stara glazbala

Tekst/foto: Srebrenka Šeravić HRVATSKO JADRANSKO i svirači tambura te kao posebna grupa PODRUČJE svirači hrvatskih tradicijskih glazbala. radicionalnu Matičinu Zim- Ove su se godine, slijedom četverogodiš- Voditelj Škole folklora prof. Andrija sku školu hrvatskoga folklora njega nastavnog ciklusa Škole, ponovno Ivančan okupio je uobičajeno izvrstan ove godine obilježile su dvije podučavali plesovi, pjesme, narodne noš- tim predavača, od kojih je svaki poseb- značajne činjenice: proslava nje i glazbala hrvatskoga jadranskog pono veliki poznavatelj folklorne baštine jubileja, 25. obljetnice nepre- dručja, od krčkih tanaca i plesova oto- određenog područja. U plesnoj nastavi kinutog održavanja programa u Crikve- ka Raba i Cresa na sjeveru, Paga i Silbe, tako su, uz voditelja Škole Andriju Ivan- Tnici, i iznimno velik broj polaznika, čak Šibenskog primorja i otoka, Splita, Ka- čana, predavali dr. Goran Oreb, Tonči i 28 plesača, svirača tambura i tradicij- štela, srednjodalmatinskih otoka, Ma- Marica Tadin, Nenad Milin, Damir Kre- skih glazbala koji su unatoč nepovolj- karskog primorja pa sve do Dubrovač- menić, Zlatan Sindičić i Vidoslav Bagur, noj ekonomskoj situaciji i u nas i u svi- kog primorja i doline Neretve te otoka o narodnim nošnjama jadranskog pod- jetu odlučili prihvatiti poziv i sudjelovati Hvara, Korčule, Mljeta i Lastova. Sastav- ručja govorio je Josip Forjan, a pjevanje u programu. Sudionici su doputovali s ni dio nastave svake Škole folklora su i je podučavao Bojan Pogrmilović. Vodi- raznih strana svijeta: iz SAD-a, Švicar- plesovi Hrvata u susjednim zemljama telj Škole održao je i teorijska predava- ske, Njemačke, Mađarske, Srbije (Vojvo- pa su tako i ove zime predstavljeni ple- nja o narodnoj plesnoj kulturi u Hrvata dine), Bosne i Hercegovine i Crne Gore, sovi Hrvata Boke kotorske i južne Her- i razvoju etnokoreologije u Hrvatskoj. a iz Hrvatske doslovce iz svih njezinih cegovine jer se po tipu plesa uklapaju u Tamburaški orkestar Škole folklora krajeva, od Baranje do Dubrovačko-ne- jadransko područje. Uz plesače, koji su uvježbavali su maestro Siniša Leopo- retvanske županije. kao i uvijek bili najbrojniji, bili su tu još ld, šef dirigent Tamburaškoga orkestra

MATICA 12 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr Generalna proba pred završni koncert

HRT-a i mladi glazbeni pedagog Tibor kazani iznimno važni detaljni nemateri- Bün, dok su svirači gajdi, lijerice, sopi- jalne kulturne baštine vezane uz hrvatsko la, roženica, dipli, miha i tambure samice jadransko područje. Prikazao je i vlasti- učili od iskusnoga Vjekoslava Martini- te videosnimke kojima je kao folklorist ća. Tijekom prijepodnevnih i poslije- istraživač zabilježio na terenu plesove i podnevnih sati nastava se održavala i u običaje pojedinih krajeva. Profesor Ne- hotelu "Kaštel" i u sportskoj dvorani cri- nad Milin, etnokoreolog i istraživač puč- kveničke Srednje škole "Dr. Antun Barac" ke tradicije svojih rodnih Jezera s otoka pa su tako u Crikvenici, suncem oku- Murtera, predstavio je monografiju ve- panoj i usnuloj u zimski san, odzvanjali zanu uz 35. obljetnicu postojanja KUD-a posvuda plesni koraci, pjesme, tambu- "Koledišće". Osim spomenutih "ozbiljni- re, raznovrsna stara glazbala. U pauza- jih" sadržaja, polaznici su imali priliku Završni koncert – plesovi Jezera s otoka Murtera ma nastave, često prije i poslije objeda, uživati i sudjelovati u kolendi na blag- ponekad i nakon večere, polaznici su već dan Sveta tri kralja, tradicionalnom si- od samoga početka započeli uvježbava- jelu Škole folklora, u dalmatinskoj veče- bio uvježban tijekom nepunih desetak ti točke za završni koncert pod budnim ri, maškarama…. Svake večeri događalo dana i to u trenucima predaha od na- okom svojih nastavnika. I nakon svih tih se nešto novo i nezaboravno, ponekad i stave, i premda je plesni ansambl i tam- dnevnih aktivnosti još su uvijek prona- do sitnih jutarnjih sati. buraški orkestar bio sastavljen od mla- lazili dovoljno snage i volje za redovita dih umjetnika pristiglih sa svih strana večernja druženja i raznovrsne dodatne SVEČANI ZAVRŠNI KONCERT svijeta, plesača i svirača koji do tada ni- programe kojima su obogaćivali svoj bo- A vrhunac Škole dogodio se u ponedje- kada zajedno nisu nastupali, rezultat je ravak u Školi folklora. ljak 12. siječnja na večer kada je u Grad- bio veličanstven, a publika oduševlje- Profesor Vido Bagur omogućio je skoj sportskoj dvorani u Crikvenici zana. Sve je plesno, stilski i glazbeno bilo projekciju dokumentarnoga filma HRT-a počeo svečani završni koncert Zimske izvedeno savršeno, s puno srca i rado- "Lijeričari i zdravičari" u kojemu su pri- škole folklora. Premda je ovaj program sti, kako to samo zaljubljenici u hrvatski folklor mogu učiniti. Bravo za naše folkloraše i svirače! I zato ovdje treba ponoviti riječi voditelja Škole folklora Andrije Ivančana izrečene na kraju njihove svečanosti: "Za- hvalimo pljeskom, poštovani gledatelji, ovim mladih izvođačima, zaljubljenici- ma u hrvatski folklor. Jer gledajući njih, njihovu želju za poznavanjem i čuvanjem hrvatske tradicijske baštine, njihovu is- tinsku ljubav, znamo da je budućnost hrvatskoga folklora ovdje u domovini i u svijetu osigurana." n

ENG The traditional CHF Winter School of Cro- atian Folklore celebrated the 25th consecutive time the event has been staged in the seaside Zajednička točka svirača tradicijskih glazbala town of Crikvenica and, for this type of event, a large number of participants – twenty-eight.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 13 DOMOVINSKE VIJESTI

SKUP ‘HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK’ ZAGREB - Peti međuna- rodni znanstveni skup "Hrvatski kao drugi i strani jezik" (V. HIDIS) održao se od 18. do 20. prosinca 2014. na Filozofsko- me fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u organizaciji Odjela za kulturu hrvatskoga jezika i Odjela za hrvatski kao ini jezik Hr- vatskoga filološkog druš- tva te u suradnji s Hrvat- skom maticom iseljenika, koja je partner ovoga sku- pa od prvoga dana. HIDIS se bavi poučavanjem i proučavanjem hrvatskoga onih koji ga uče kao neizvorni govornici te na jednome mjestu okuplja najrazličitije stručnjake koji se bave tim interdisci- plinarnim područjem: teoretičare učenja i usvajanja jezika, lektore i nastavnike hrvatskoga kao stranoga i drugoga na STO DANA BRANITELJSKOGA hrvatskim i inozemnim obrazovnim ustanovama. PROSVJEDA Prilikom svečanog otvorenja na Filozofskome fakultetu u ZAGREB - Hrvatski ratni vojni invalidi Domovinskoga rata i Zagrebu sudionike su pozdravili: prof. dr. sc. Vlatko Previ- branitelji obilježili su 27. siječnja 100 dana prosvjeda ispred šić, dekan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu; mr. sc. Marin Ministarstva branitelja kojim žele smjenu resornog ministra Knezović, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika; doc. dr. sc. Predraga Matića te raspravu o Ustavnom zakonu o pravima Anita Skelin, predsjednica Hrvatskoga filološkog društva, hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji naglasivši da Milan Bošnjak, načelnik Sektora za provedbu programa i će ostati i tisuću dana ako je potrebno te da rade na svom projekata Hrvata izvan RH te prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, za- nacrtu Ustavnoga zakona u pravima branitelja. mjenica predsjednice Organizacijskog odbora 5. HIDIS-a. Đuro Glogoški, predsjednik Udruge 100-postotnih hrvat- Na ovogodišnji HIDIS odazvalo se sedamdesetak sudioni- skih ratnih vojnih invalida Domovinskoga rata, rekao je na ka iz osam zemalja (SAD-a, Njemačke, Austrije, Švedske, konferenciji za novinare da ni nakon 100 dana prosvjeda Australije, Nizozemske, Makedonije i Hrvatske), a od toga rješenja nema i da jedino što može primijetiti jest ignorira- četrdesetak izlagača koji su u tri dana izlagali na sljedeće nje svih njihovih zahtjeva. Upozorio je na probleme s ko- teme: struktura hrvatskoga jezika; rječnik i gramatika; hr- jima su se branitelji susretali u Savskoj 66 te na loš odnos vatski kao drugi, nasljedni i strani jezik; poredbeni opis hr- prema hrvatskim braniteljima i prema Domovinskome ratu. vatskoga i drugih jezika; ovladavanje inojezičnim hrvatskim; Uz niz kritika hrvatskoj vlasti i predsjedniku Vlade Zoranu poučavanje hrvatskoga i priručnici; ovladavanje hrvatskim i Milanoviću, Glogoški je ustvrdio da ih vlast ignorira, ali ne nove tehnologije; procjenjivanje, provjeravanje, vrjednova- samo njih branitelje. nje ovladanosti hrvatskim; psiholingvistička i neurolingvi- Kritizirao je Milanovića i zato što još nije smijenio ministra stička istraživanja hrvatskoga kao J2 te pojedinačne razlike branitelja Matića, već ga proglasio jednim od svojih najbo- učenika i strategije učenja. (Lada Kanajet Šimić) ljih ministara. - Unatoč svim napadima na branitelje i na nas, svjedoci smo da nam iz dana u dan raste potpora i da smo tu zbog hrvatske domovine - dodao je. Na novinarski upit kome će dostaviti svoj nacrt Ustavnoga zakona o pravima hrvatskih branitelja, Glogoški je rekao da će se on uputiti saborskome Odboru za ratne veterane te da neće biti na- pisan na brzinu. I ostali vođe prosvjeda Ante Deur, predsjednik Zbora gardij- skih brigada, Neda Balog, predsjednica Udruge udovica Do- movinskoga rata te predsjednik Udruge specijalne policije Josip Klemm, kritizirali su predsjednika Vlade Zorana Mila- novića zbog, kako tvrde, ignoriranja branitelja, kao i zbog toga što Vlada obmanjuje i laže hrvatsku javnost. (Hina)

MATICA 14 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr BEČ: VELEPOSLANIKU BAKOTI URUČENA GRADIŠĆANSKOHRVATSKA NAGRADA ‘METRON 2014’ Priznanje iskrenosti, otvorenosti i prijateljstva

U obrazloženju odluke Tibor Jugović je naglasio da je veleposlanik Bakota nagradu dobio za istaknute zasluge na diplomatskom, kulturnom i društvenom području gradišćanskih Hrvata u Beču i Gradišću

Tibor Jugović uručuje nagradu veleposlaniku Bakoti

Veleposlanik Bakota s nagradom Metron

Brojni gosti i uzvanici Tekst: Snježana Herek (Večernji list); kroativ.at nazočili su dodjeli nagrade u Hrvatskom centru Foto: Hrvatske novine

rvatski centar u Beču dodi- jelio je Kulturnu nagradu "Metron" za 2014. godinu hrvatskom veleposlaniku u Austriji Gordanu Bakoti. Trofej "Metron" je blok kristalnog stakla Hu kojemu je sa strane ugraviran logo nagrade koja se dodjeljuje od 2008. godine. Ovu gradišćanskohrvatsku nagradu Bakoti je uručio predsjednik Hrvatsko- ga centra (HC) Tibor Jugović. U obrazloženju odluke Jugović je naglasio da je veleposlanik Bakota nagradu dobio za "istaknute zasluge na diplomatskom, kulturnom i društvenom području gradišćanskih Hrvata u Beču i Gradišću". Ali isto tako nagrađen je i za "aktivno povezivanje Republike Hr-

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 15 Dio intervjua koji je veleposlanik Bakota dao portalu kroativ.at Mnogobrojni su pokušaji da se je u ingerenciji Republike Austrije i mi hrvatski jezik u Austriji utopi se ne želimo izravno miješati u unu- u tzv. BKS (Bosnisch, Kroatisch, trašnje stvari Republike Austrije, ali Serbisch). Kakav je status skrećemo pozornost da nastava hr- hrvatskoga jezika u Austriji i je vatskoga jezika treba biti kvalitetnija i li on riješen na zadovoljavajući želimo pomoći da ta nastava bude bo- način? lja. U pregovorima s Austrijom izbori- - Pitanje je na mjestu i to je i pitanje li smo se za jednu pravnu formulaciju kojim se Veleposlanstvo Republike Hr- kojom je Austrija prihvatila činjenicu vatske intenzivno bavi. Nisam osobno o postojanju hrvatskoga jezika. Tamo kao veleposlanik, kao i većina Hrvata gdje postoji dovoljan broj zainteresi- Veleposlanik Jugović je prvi koji ovdje žive, u potpunosti zadovo- rane djece, odnosno dovoljan broj za- hrvatski diplomat kojem je ljan statusom hrvatskoga jezika u Au- interesiranih roditelja da njihova dje- uručena nagrada Metron striji i pitanjem hrvatske dopunske na- ca pohađaju hrvatski jezik i hrvatsku stave. Te dvije teme su odvojene, ali nastavu, i gdje za to postoje tehnički vatske i Republike Austrije s posebnim su također i vrlo blisko povezane. Ne uvjeti, što znači nastavnik koji može osvrtom na hrvatsku zajednicu u Beču". ulazeći sada u rasprave koji su uzroci predavati hrvatski jezik, Austrija se nastajanja BKS-a kao jednog modela obvezuje da će u toj školi organizi- ČOVJEK EUROPSKOG ŠTIHA koji ni u svim austrijskim pokrajinama rati takvu nastavu. Zato smo i orga- - Veleposlanik Bakota veliki je profesi- nije tretiran na jednak način, mi smo nizirali sastanak s hrvatskim učitelji- onalac, čovjek i prijatelj. Njegovim do- o tom pitanju zajedno s nekim hrvat- ma jer smo došli u fazu kada je bitno laskom dobili smo čovjeka europskog skim organizacijama i udrugama te s da pokušamo na terenu, na temelju štiha kojeg zanima problematika gradi- Ministarstvom obrazovanja, znano- ove pravne odredbe, napraviti do- šćanskih Hrvata i stoga je nagrada otišla sti i sporta pokrenuli neke akcije koje datne popise koliko djece ima koja u prave ruke - rekao je držeći slavljenički želim i ovdje spomenuti. Udruga Hr- bi rado slušala nastavu na hrvatsko- govor predsjednik Hrvatskoga kulturnog vatski svjetski kongres je uza značaj- me jeziku i po hrvatskome programu društva u Gradišću Stanko Horvat. Do- nu potporu Ministarstva i Veleposlan- koji je komplementaran hrvatskome dao je kako je hrvatski veleposlanik na- stva pokrenula inicijativu "Hrvatski je nastavnom programu, a ne na BKS-u. pravio dubinsku analizu stanja, osobno naš izbor" s namjerom da se motivi- Mi u Veleposlanstvu podupiremo stva- upoznao i obišao mnogobrojna društva raju Hrvati koji žive u Austriji da malo ranje jednoga šireg konsenzusa oko gradišćanskih Hrvata diljem Gradišća, razmisle o tome na koji način i kakav ovog pitanja. Tu su nam bitne hrvat- upoznao ljude koji tamo žive i njihove jezik uče njihova djeca u austrijskim ske katoličke misije jer bez njih se ne potrebe i želje. školama u dopunskoj nastavi. Riječ o može ni zamisliti život Hrvata u Austri- - Jedna od njih bila je da se predstav- hvalevrijednom projektu i pokušaju ji. Mene veseli da hrvatske katoličke nici gradišćanskohrvatskih društava i da se u Hrvata podigne svijest o tome misije podupiru ovaj projekt. Ako se organizacija aktivno uključe i u tekuće da je hrvatski jezik 24. jezik Europske sada stvori bolja i kvalitetnija koordi- bilateralne razgovore između Hrvatske i unije, da je hrvatski priznat kao služ- nacija između hrvatskih udruga i Hr- Austrije, između gradova Beča i Zagreba beni jezik u Austriji i da je potrebno vatske katoličke misije, siguran sam te pokrajine Gradišće i hrvatskih župa- da djeca Hrvata koji žive u Austriji uče da ćemo zajedno s našim prijateljima nija pri posjetima hrvatskih političara, hrvatski književni jezik i kulturu te da Austrijancima naći prihvatljivo rješe- što je zaslugom veleposlanika Bakote i dobiju kvalitetne informacije o svojoj nje. Austrija je naša prijateljska drža- ostvareno - rekao je Horvat. Istaknuo je domovini. Do nas dolaze informacije va i mi želimo kao dvije prijateljske kako su posjeti hrvatskoga predsjedni- kako su česte situacije da jezik koji se zemlje otvoreno o tome razgovarati ka Ive Josipovića te zagrebačkoga gra- uči u školama nije hrvatski jezik, već jer bi status hrvatskoga jezika i status donačelnika Milana Bandića Gradišću jedan hibrid od nekoliko drugih jezi- hrvatske dopunske nastave u Austriji te ministrice vanjskih i europskih po- ka. A ima i pritužbi o načinu kako se trebao biti bolji. Želim spomenuti jed- slova Vesne Pusić Hrvatskome centru u uči o hrvatskoj povijesti, hrvatskoj tra- nu inicijativu koja još nije pred reali- Beču, kao i susret gradišćanskih Hrvata diciji i kulturi. zacijom, ali o tome razmišljamo. A to s premijerom Zoranom Milanovićem u je da se u Beču osnuje hrvatsko-au- Zagrebu bili od velikoga moralnog zna- Tko je nadležan za organizaciju strijska odnosno hrvatsko-njemačka čaja za hrvatsku manjinsku zajednicu u Hrvatske dopunske nastave u škola koja bi bila i osnovna i srednja Austriji, kojoj su se ulaskom Hrvatske u Austriji? škola. To je hvalevrijedan projekt koji EU otvorile nove mogućnosti. - Organiziranje nastave u potpunosti su inicirali gradišćanski Hrvati i taj bi Prema Horvatovim riječima Bakota

MATICA 16 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr vili smo puno toga - zaključio je Bako- ta ustvrdivši kako je Kulturna nagrada Metron priznanje Hrvatskoga centra ne projekt produbio i suradnju gradišćan- samo njemu osobno, nego i Veleposlan- skih Hrvata i hrvatskih iseljenika koji stvu RH u Austriji i svim njegovim su- ovdje žive. Mislim da je to dobra inici- radnicama i suradnicima. jativa i projekt. To je projekt koji ima i Glazbenu svečanost u prepunoj dvo- državnu potporu i moramo vidjeti na rani Hrvatskoga centra uveličao je Trio koji način će se realizirati. Isto tako, bilo FTM. Na svečanosti su bili nazočni, uz bi vrlo učinkovito kada bismo u buduć- ostale, ministrica savjetnica za kulturu u nosti osnovali i studiji kroatistike u Au- Veleposlanstvu RH u Beču Zdenka We- striji koji bi se pitanjem kroatistike ba- ber, hrvatski konzul u Austriji, ministar vio na novi, sveobuhvatan i moderan savjetnik Branimir Lončar, ministar sa- način. Siguran sam da bi za taj studij vjetnik za politička pitanja Silvio Kus i vladao veliki interes. ministrica savjetnica iz Stalne misije RH pri UN-u, OESS-u i drugim međunarod- U Austriji djeluju mnogobrojne nim organizacijama u Beču Mirta Man- hrvatske kulturne, sportske i dić te ostali austrijski i hrvatski ugledni- Predsjednik Hrvatskoga centra Tibor Jugović ostale udruge i organizacije. Kako ci. Među njima bio je i Manfred Matzka ocjenjujete rad tih udruga? iz austrijskoga Saveznog kancelarstva. S - Na sceni imamo vrlo raznovrsnu po- se snažno zalagao za uvođenje dvojezič- hrvatske strane svečanosti je bio nazo- nudu različitih hrvatskih organizacija i ne nastave na njemačkome i hrvatsko- čan i predsjednik Hrvatske matice ise- udruga. Osim u Beču, imamo vrlo do- me jeziku u austrijske škole, prepoznavši ljenika Marin Knezović. n bru i aktivnu zajednicu u Linzu, Grazu, značaj dvojezičnog školstva za opsta- Innsbrucku, Salzburgu i oni su radom nak gradišćanskih Hrvata u višejezično- Nagrada - trofej Metron se dodjeljuje od 2008. fokusirani na svoja područja. Značajan me austrijskom prostoru. - Veleposlanik rad hrvatskih udruga fokusiran je na Bakota nikada nije gurao svoju funkciju sport i folklor odnosno zaštitu kulturne u prvi plan, nego je prema nama imao baštine. Mislim da je to bitno i da uop- topli ljudski pristup, što mu je donijelo će ne treba zanemarivati ta dva čimbe- puno prijatelja i poštovatelja među gra- nika. Pitanje zaštite hrvatske tradicije dišćanskim Hrvatima - zaključio je Hor- i kulture nama u domovini je važno i vat čestitajući hrvatskome veleposlani- podupiremo čitav niz udruga i zavičaj- ku na nagradi. nih klubova da nastave dalje animira- - Počašćen sam da sam prvi diplo- ti mlade te da tom vezom s folklorom mat koji je dobio ovu nagradu - rekao i tradicijom budu povezani i sa svoje Bakota, zahvalivši gradišćanskim Hr- jom domovinom u Hrvatskoj i u Bosni vatima na četiri godine plodonosne za- i Hercegovini. Veseli me kada dođem jedničke suradnje. - S nagradom nisam na neke zavičajne fešte koje okupljaju računao, no jako joj se veselim i na nju više od tisuću ljudi ili na neke sportske sam ponosan ili kako vi kažete gizdav. događaje i kada vidim dobru organi- Ona je za mene veliki znak priznanja, pri- zaciju. Lijepo je vidjeti na finalu nogo- znanje iskrenosti, otvorenosti i prijatelj- metnoga kupa u Beču okupljeno više stva - istaknuo je dodavši kako iskrenost tisuća ljudi jer i to je znak svehrvatskog mora biti postulat svakog diplomata kada jedinstva. Nisam zadovoljan kada vidim je riječ o hrvatskoj nacionalnoj manjini. incidente na tim utakmicama i mislim da je tu velika odgovornost na organi- ‘NAPRAVILI SMO PUNO TOGA’ zatorima da spriječe te incidente. Že- - Hrvatska i Austrija imaju strateški od- lim posebno naglasiti kako nije lijepo nos, odnos prijateljstva, ali nama je u fo- i nije dobro da se na utakmicama hr- kusu uvijek naša nacionalna manjina - vatskih nogometnih kupova događa- istaknuo je te napomenuo kako poglavlje ju incidenti, čak i napadi na suce. Po- s gradišćanskim Hrvatima u njegovoj zivam ovom prilikom sve nogometne životnoj knjizi nikada neće biti zabo- klubove da iskorijene takva ponašanja ravljeno. - Jako sam ponosan jer napra- među svojim članovima. Ali, u konač- nici, sport ima veliku ulogu i mi ga u ENG The Croatian Centre in Vienna has presented its 2014 Metron Award to Croatian Ambassa- Veleposlanstvu podupiremo. dor in Austria Gordan Bakota. This Gradišće Croatian prize was presented to Bakota by the president of the Croatian Centre Tibor Jugović.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 17 ISELJENIČKE VIJESTI

U NJEMAČKOJ VELIKI PORAST HRVATSKIH USELJENIKA BERLIN - Njemačka bilježi najveću stopu useljavanja u posljednje 22 godine, a useljavanje hrvatskih državljana u Njemačku gotovo se udvostručilo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, proizlazi iz godišnjega Migracijskog iz- vješća njemačke vlade predstavljenog 21. siječnja u Berlinu. "Broj useljenih hrvatskih državljana se 2013. s 25.200, u usporedbi s 2012. kada se iz Hrvatske u Njemačku uselilo 12.944 osobe, povećao za 94,7 posto", proizlazi iz redovito- ga godišnjega Migracijskog izvješća predstavljenog u Berli- nu koje se temelji na statističkim podacima za 2013. Poda- ci o kvalifikaciji useljenih građana Hrvatske nisu objavljeni, ali je primijećen iznadprosječno visok postotak useljenika muškog spola, njih 72,4 posto. Za državljane RH do 30. lipnja ove godine još uvijek vrijede ograničenja prilikom useljavanja. Za stupanje u radni odnos u Njemačkoj vlasnicima hrvatskih putovnica još uvijek je u pravilu potrebna radna dozvola. Međutim, to ograničenje SLUČAJ PERKOVIĆ: SVJEDOČIO BOŽE sadrži mnoge iznimke. Tako osobe s akademskim obrazo- VUKUŠIĆ vanjem, sezonski radnici za zaposlenje do šest mjeseci te NJEMAČKA - Bože Vukušić svjedočio je sredinom siječnja u pripravnici mogu stupiti u radni odnos bez radne dozvole, procesu protiv pripadnika jugoslavenskih i hrvatskih tajnih s time da akademski obrazovani moraju raditi na radnome službi Zdravka Mustača i Josipa Perkovića o spoznajama o mjestu koje odgovara njihovu obrazovanju. Isto tako, hrvat- umiješanosti optuženih u ubojstvo Stjepana Đurekovića. ski stručni radnici u zanimanjima koja su trenutno tražena Vukušić je, kako je objasnio sudskom vijeću na čelu sa su- mogu dobiti radnu dozvolu bez prethodne provjere stoji cem Manfredom Dausterom, spoznaje o slučaju Đureković, li na raspolaganju za određeno radno mjesto neki njemač- osim iz dokumenata, uz ostalo stekao i iz razgovora s biv- ki državljanin ili državljanin neke od zemalja članica EU-a. šim djelatnicima jugoslavenske Službe državne sigurnosti Njemačka zasad nije odlučila hoće li ove mjere za građane (SDS) Dragoljubom Krnićem, Ivanom Ćurkom, Ilijom Sta- Hrvatske produljiti. Te mjere mogu se produljiti ukupno do nićem koji su, prema vlastitim navodima, surađivali s Josi- sedam godina. pom Perkovićem. U Njemačkoj se posljednjih mjeseci vodi intenzivna raspra- Na pitanje suca Daustera kako je u svojim istraživanjima do- va o useljavanju, pri čemu su sve češći zahtjevi da Njemačka šao do Zdravka Mustača, Vukušić je rekao da ga je na to na- donošenjem zakona o useljavanju regulira dolazak strana- veo razgovor s agentom SDS-a Ilijom Stanićem. "U razgovo- ca po uzoru na tipične useljeničke zemlje poput Australije rima o ubojstvu emigranta Rukavine u Muenchenu 1968. ili Kanade. (Hina) Stanić je rekao: ‘Zašto ne pitate Mustača?’ To je, kako je rekao Stanić, bilo prvo ubojstvo u koje je Mustač bio umije- šan. I tako sam došao do spoznaja da je i Mustač umiješan u Udbina ubojstva", rekao je Vukušić. Uvidom u dokumente i iz razgovora sa svjedocima Vuku- šić je došao do zaključka na koji način su Perković i Mustač bili umiješani u ubojstvo Stjepana Đurekovića. "Perkoviće- va uloga bila je iskoristiti doušnike i pripremati ubojstva. Mustač je bio njegov šef. Bez njegove dozvole ništa se nije moglo dogoditi", rekao je Vukušić. Na pitanje suca Daustera o saznanjima o izvršiteljima ubojstva, Vukušić je rekao da tu informaciju ima od bivšeg dje- latnika SDS-a Ivana Lasića kojeg je ispitivao početkom devedesetih godina. "O ubojicama Đurekovića saznao sam od Lasića koji mi je rekao da su bile tri osobe", rekao je Vukušić. Nakon toga sudac Dauster od svjedoka je htio čuti kada je i od koga saznao za Vinka Sindičića, također bivšeg djelat- nika SDS-a i jednog od krunskih svjedoka u procesu u kojem je 2008. Krunoslav Prates osuđen zbog sudioništva u ubojstvu Stjepana Đurekovića. "Prvi put sam o Vinku Sin- dičiću saznao od Blagoja Zelića iz SDS-a Split, kojeg je on spomenuo kao nekoga tko je, kao i Luka Sekula, bio nazo- čan ubojstvu Brune Bušića u Parizu", rekao je Vukušić. (Hina)

MATICA 18 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr HMI SPLIT: ADVENTSKE PRIREDBE Na Bakalarijadi Hrvati iz Molisea, Gradišća, Beograda...

Posebnu grupu na Bakalarijadi predstavljali su polaznici Croaticuma, tečaja hrvatskoga jezika, koji na Filozofskome fakultetu u Splitu pohađa pedesetak mladih iz cijeloga svijeta

sudionicima i njihovim gostima. Pred- Olja Martinić osmislila je manifestaci- stavljeno je i Hrvatsko-australsko druš- ju Gastro advent na kojoj se svake ne- tvo i prijatelji, čija je predsjednica Tania djelje priređuje hrana i pali jedna svije- Blažević dijelila promotivne materijale ća kao simbol mira. Tema ovogodišnjih o Australiji. adventskih svečanosti je smokva jer se Posebnu grupu na Bakalarijadi pred- želi poštovati tradicija i vratiti starim stavljali su polaznici Croaticuma, teča- namirnicama. Drugu svijeću su, uz poja hrvatskoga jezika, koji na Filozofsko- moć gradonačelnika Ive Baldasara, za- me fakultetu u Splitu pohađa pedesetak palili novinari u restoranu Brasserie on mladih iz cijelog svijeta. Oni su došli u 7, koji je u vlasništvu dviju povratnica pratnji profesorica Helene Burić, Josi- iz Australije Marije Mustapić i Kora- pe Korljan, Matee Rajković i Magdale- ne Bučić. Za ovu priliku iz Zagreba su ne Nigoević te profesora Josipa Lasića. došle Susan Cox, veleposlanica Austra- Priredili su specijalitete svojih zemalja lije i Dijana Grahovac, konzulica. Bili su i dobili grupno priznanje. nazočni predstavnici grada i Turističke U kuhanju bakalara okušali su se zajednice te Hrvati povratnici i članovi amateri i kuhari profesionalci. Mani- Hrvatsko-australskog društva i prijatelja. festacija je završila dodjelom nagrada Iduće godine uključit ćemo u adventske i priznanja te koncertom Nene Belana. svečanosti i povratnike iz drugih drža- Nedjelja 7. prosinca bila je druga neva svijeta te Splićanima približiti običaje djelja adventa. Splitska nutricionistkinja njihovih drugih domovina. n

Tekst: Uredništvo

organizaciji ekološkog društva Rašeljka iz Ljubi- tovice kraj Trogira, gdje uz- gajaju češnjak na tradicijski način, održana je Bakalari- jada u hotelu Medena, u povodu blag- Udana svetog Nikole 6. prosinca. Već drugu godinu zaredom ing. Ivan Marjanica, predsjednik udruge, pozvao je i splitski ured HMI-ja da se pridruži manifestaciji pa je na taj način poprimila me- đunarodni karakter. Bakalarijada nije samo natjecanje u kuhanju bakalara, već i mali sajam na kojem svi zainteresirani mogu predstaviti svoje proizvode. Tako su se na sajmu predstavili Hrvati iz Mo- lisea i vinar Mate Kliković iz austrijskoga Gradišća. Iz Beograda, u ime Zajednice Hrvata Beograda "Tin Ujević", došao je predsjednik Stipe Ercegović, redatelj čiji ENG The Bakalarijada (Codfishiad) culinary event was staged in Trogir with the participation of Cro- je film "Hrvati u Srijemu" bio prikazan atians from Molise (Italy), Gradišće (Austria), Belgrade (Serbia) and the Croatian-Australian Society.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 19 MUZEJ MIMARA U ZAGREBU: IZLOŽBA MILE NEKIĆA ‘IZGUBLJENI U VREMENU’ Prvotni oblik koji stoji u pozadini svega

Slikar Mile Nekića izložio je trideset slika u tehnici akril, formata 60X60 cm, nastalih tijekom prošle godine, a zajednička im je tema Slavonija. Izložbu su organizirali Muzej Mimara i Hrvatska matica iseljenika

je samostalne izložbe u Australiji, 1988. Nekić traži ono temeljno, bezvremensko, i 1989. u Sydneyju, i dvadeset u domo- prvotni oblik koji stoji u pozadini svega. vini. Također, sudjelovao je na trinaest Ti oblici iz kojih sve nastaje krug, tro- skupnih izložaba u Zagrebu, Osijeku i kut, pravokutnik podsjećaju na prometne Vinkovcima u razdoblju od 1994. do znakove. U slikama autora oni određuju 2011. godine. put od tradicije prema suvremenosti, no ne trebaju znakovi samo uličnim raskri- TEMELJNO I BEZVREMENSKO žjima i umjetnosti. Malo je ljudskih ži- Okupljenim ljubiteljima umjetnosti i vota koji nekoj zajednici, nekom narodu uzvanicima su se na otvaranju prigod- mogu poslužiti kao znak, kao putokaz. nim govorima obratiti ravnatelj Muze- U taj uski krug nedvojbeno ulazi svoja Tugomir Lukšić i ravnatelj HMI-ja jim životnim putem Mile Nekić, kazao Marin Knezović. - Odnos prema naslije okupljenima ravnatelj Hrvatske ma- jeđu, veze s tradicijom bitno su obiljež- tice iseljenika Marin Knezović. je svakog umjetničkog, pa tako i likov- O umjetnikovu djelu i izloženim ra- nog izražavanja. Na žalost previše često dovima govorio je povjesničar umjet- se naslijeđe ne reinterpretira, tumači u nosti Igor Loinjak. Samozatajni autor, novim okolnostima, nego se tradicijski povratnik iz Australije, slikar Mile Ne- oblici samo hladno i precizno preslika- kić zahvalio je prisutnima na dolasku, a vaju. Takvu grešku ne čini Mile Nekić. izložbu svoga prijatelja i suborca otvo- Mile Nekić Autor polazi od naslijeđa sredine u kojoj rio je ministar branitelja Predrag Matić. je odrastao, no tradicionalnim oblicima Glazbeni uvod izložbi dao je, uz klavir- Tekst: Diana Šimurina-Šoufek Govornici na otvorenju izložbe zagrebačkom Muzeju Mi- mara potkraj prošle godine u organizaciji Muzeja i Hrvatske matice iseljenika, otvorena je izložba osječ- koga slikara Mile Nekića "Izgubljeni u Uvremenu". Ciklus, koji se sastoji od trideset slika u tehnici akril, formata 60X60 cm, nastao je tijekom prošle godine, a zajednička im je tema Slavonija. Zbog toga je tu bunar, đeram, kotlić, čikl, na- puštena kuća, balirano sijeno, crkva na brdu, vodenica…. Istoimena izložba ove je godine u ve- ljači već predstavljena u Galeriji likovnih umjetnosti "Slavko Kopač” u Vinkovci- ma, a prošle u Gradskoj galeriji Waldin- ger u Osijeku. Slikar po drugi put, nakon devet godina, ponovno izlaže svoje radove u Mimari. Nekić je dosada imao dvi-

MATICA 20 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr Postav izložbe u Muzeju Mimara sku pratnju, Damir Fatović, operni pr- ne 1979. je uhićen i osuđen na 15 godina vak HNK Osijek. strogog zatvora za terorističku aktivnost. - Karakteristika je Nekićeva oka sklo- Tijekom trajanja zatvorske kazne zavr- nost redukciji i minimalizaciji likovnih šio je umjetničku akademiju East Sydney elemenata. No, spomenuta minimaliza- Tehnical Collegea. Godine 1988. pušten je cija vizualnoga proizlazi iz punine psi- na slobodu, a 1991. se vratio u domovi- hičkoga doživljaja. … Prizori su često li- nu i pristupio redovima ZNG-a Osijek. šeni ljudskih figura, a i kada je ljudski lik Član je Udruge dragovoljaca Domovin- prisutan, nalikuje silueti, utvari koja po- skog rata, Hrvatskog društva političkih stoji iz kompozicijskih razloga. Nekićeva zatvorenika te dobitnik Spomenice Do- Slavonija ne poznaje geometrijsku per- movinskog rata 1990. -1992., Spomenice spektivu, prikaz stvarnoga svijeta posve Domovinske zahvalnosti, Medalje Blje- je nevažan. Stroga plošna razrada likov- sak, Reda hrvatskog pletera, Reda hr- nih elemenata priziva u sjećanje dječje vatskog trolista i Reda Stjepana Radi- crteže. No, ova plošnost tek je još jedan ća. Član je Hrvatskog društva likovnih način da se reducira vizualno u korist umjetnika Osijek. n misaonoga, kazao je, među inim, Loinjak.

ŽIVOT U AUSTRALIJI ENG Osijek-based painter Mile Nekić’s Lost Mile Nekić rođen je 1947. godine u Tom- In Time exhibition opened at Zagreb’s Mima- pojevcima kod Vukovara. Napustio je ra Museum. The exhibition is organised by the Croatian Heritage Foundation. The series Hrvatsku 1969. godine i otišao u Au- comprises thirty paintings in the acrylic tech- straliju gdje se uključio u političku bor- nique, created last year and sharing the com- bu Hrvata za samostalnu državu. Godi- mon theme of the Slavonia region.

Publika i uzvanici prigodom svečanog otvorenja izložbe

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 21 ISELJENIČKE VIJESTI

DRŽAVNA PRIZNANJA HRVATSKOJ ZAJEDNICI U PERUU ljujemo peruanskim majkama koje su sklopivši brakove s našim ljudima od- gojile uzornu, radišnu i poštenu djecu, danas ugledne ljude u peruanskom društvu. Ne osjećamo se ovdje stran- cima, nego članovima ove velike i bogate zemlje." U peruanskom kongresu prvi put se čula hrvatska riječ zahvalnosti uz po- klik: "Neka živi Peru, neka živi Hrvatska!"

PERU - Na svečanoj sjednici u dvora- la, Tonči Svarcic, Jose Zlatar, posmrtno ni Kongresa države Perua, predsjed- Luko Miloslavić i prelat mons. Drago nica Kongresa dodijelila je priznanja Balvanović. u obliku počasnih diploma hrvatskoj Zahvalivši za dodijeljena priznanja ci- zajednici u Peruu. jeloj hrvatskoj zajednici, mons. Balva- Priznanje za "izvanredni doprinos u nović je istaknuo: "Zahvaljujemo drža- korist peruanskoga naroda" dobili su vi Perua za pomoć koju je pokazivala ugledni članovi hrvatske zajednice: Ce- u vrijeme Domovinskoga rata prizna- cilija Bakula, Luka Baraka, Marko Burin, njem Hrvatske; zahvaljujemo Crkvi Pe- Drago Kisić, Tonka Kuljevan, Franjo Kur- rua koja je godinama pomagala našim tovic, Milan i Ivan Orlic, Ljubica Seku- iseljenicima. Na poseban način zahva-

HRVATSKI jamo: L. Budaka, L. Cvikić, D. Derka, M. Gabe- ISELJENIČKI licu, V. Grubišića, L. Kanajet Šimić, Ž. Lovren- ZBORNIK 2015. čić, H. Sablić Tomić, T. Turza Bogdan i S. Vulić. ZAGREB - Novi sve- Tematske cjeline Znaci vremena, Kroa- zak Hrvatsko- tistički obzori, Mostovi, Povjesnica, ga iseljeničkog Baština, Duhovnost, Znanost zbornika (HIZ) te Nove knjige sadrže ima 404 stranice s uobičajeno vrlo ra- 32 samostalna autor- znorodnu građu. Doj- ska priloga. Urednica mljivo su opisana do- HIZ-a je Vesna Kukavica. sad nepoznata stradanja Građa je razvrstana u osam tijekom australske zlatne tematskih cjelina koje pove- groznice (W. F. Lalich), nje- zuju 30 zemalja svijeta. Matičin mački epilog olovnih vre- ljetopis u ovome godištu u žari- mena (G. Borić) te useljenič- šte svoga interesa uvodi hrvatsko ke stigme našijenaca u Južnoj iseljeništvo iz Buenos Airesa i Rosa- Australiji (V. Drapac). Iseljenič- rija, donoseći zanimljiva migrantska koj povjesnici pridružuju se stra- iskustava u oba smjera, koja su opisale nice posvećene velikanima hr- M. Rajković Iveta sa zagrebačkoga Filozof- vatske povijesti, znanosti i kulture skog fakulteta i etnologinja naših korijena poput bana Ivana Mažuranića, čiji iz Argentine P. Gadže. Zapažanja autorica o portret krasi naslovnicu ovogodiš- migrantskim praksama iz te najopsežnije zborničke njega Matičina ljetopisa. Poticajne studije čitatelje će uvjeriti koliko su za suvremenu hrvatsku priloge o hrvatskim baštinskim insti- naciju s višestoljetnom iseljeničkom tradicijom važna pita- tucijama, čija je digitalizirana građa na nja očuvanja nasljednoga jezika i dostupnosti književno- Internetu, te običajima kršćanskoga nadahnuća pri- sti među Y generacijom. Tim jezikoslovnim i kulturološkim redili su I. Golub, D. Klinčić i A. Zaradija Kiš. Skrećemo vam pitanjima bave se Matičini vrsni suradnici - od Sydneya do pozornost i na radove posvećene mobilnosti desetak vr- Chicaga, kao i domovinskih središta - među kojima izdva- hunskih hrvatskih znanstvenika. (Uredništvo)

MATICA 22 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr SAN PEDRO (SAD): IZLOŽBA LOURDES DELGADO U HRVATSKOME KULTURNOM CENTRU Večer čokolade i tague

Lourdes, koja živi u Guayaquilu, potječe iz obitelji koja već četiri generacije proizvodi kakao i čokoladu, a školovala se u Londonu i Bostonu. Ekvadorski kakao je najbolji na svijetu i najvećim dijelom se izvozi u SAD, Njemačku i Belgiju

Tekst: Uredništvo Maya Bristow, Lourdes Delgado i Elba Berruz tra koji je povezao dvije nacije. Manife- Hrvatskome kulturnom staciju je pozdravnim govorom otvori- centru u San Pedru u Ka- la predsjednica Centra, Maya Bristow. liforniji održana je večer Inače, Hrvatski kulturni centar ili čokolade i tague, kao dio na engleskom Croatian Cultural Center suradnje Centra i Hrvat- of Greater Los Angeles (CCC) osnovan ske matice iseljenika iz Splita na progra- je 2001. godine, a smješten je u povije- Umu povezivanja Hrvata pacifičke obale snoj zgradi nekadašnje banke, izgrađe- dviju Amerika. noj 1928. godine. Vrpcu je presjekao ta- Naime, večer je bila posvećena Ekva- dašnji vijećnik Rudy Svorinich Jr., a grad dorki Lourdes Delgado, udanoj za Simo- Los Angeles prostor je namijenio Hrva- na Pandzica, dakle hrvatskoj nevjesti, tima za organizaciju kulturnih događaja. koja je kao proizvođačica kakaa i čoko- CCC je s vremenom postao prepoznat- lade bila izabrana za ženu godine 2011. ljivo mjesto održavanja likovnih izlož- u Ekvadoru. Suvlasnica je londonske bi, kazališnih i filmskih projekcija, pje- tvrtke Seventy per cent, koja ima niz tr- sničkih večeri te predstavljanja knjiga. U govina diljem svijeta. Lourdes proizvo- Centru djeluje i pjevačka skupina Izvor. di čokolade pod nazivom Chchucululu, Predsjednica Maya Bristow te dopred- upakirane u koloristične eutije od tka- sjednici Frane Jerkovic i Mark Lorrin s nine s folklornim motivima. Međutim, Lourdes Delgado ima i ponosom ističu da su prvo baš u Cen- Lourdes, koja živi u Guayaquilu, po- umjetničkih sklonosti pa izrađuje nakit tru odsvirana djela hrvatskih skladatelja tječe iz obitelji koja već četiri generacije od tague, što je naziv za sjemenke košta- u izvođenju gudačkoga kvarteta Filhar- proizvodi kakao i čokoladu, a školovala ne palme ili biljnu bjelokost. Palma do- monije Los Angelesa, a u povodu Dana se u Londonu i Bostonu. Ekvadorski ka- nosi plod svakih 15 godina, a sjemenka državnosti RH 2014. godine. n kao je najbolji na svijetu i najvećim dije- se treba sušiti tri mjeseca da bi bila po- lom se izvozi u SAD, Njemačku i Belgiju. godna za obradu. Od tih sjemenki sredinom 19. stoljeća započela se proizvo- Izložba radova od diti dugmad i izvoziti u Europu. Zbog tague toga su se tada i Hrvati naselili u Ekva- doru. Tagua se i danas koristi za izradu dugmadi, ali samo u malim serijama za modne kreatore poput Valentina, Ver- sacea i drugih. U subotu, 17. siječnja, priređena je izložba nakita i čokolade Lourdes Del- gado Pandzic u Hrvatskome kulturnom centru u San Pedru, u nazočnosti mno- gobrojnih Hrvata Ekvadoraca, među kojima je bio i poznati filmski glumac Wi- Lourdes lls Canga te članovi diplomatskoga zbora Delgado Los Angelesa. Treba još istaknuti i trud i Wills Canga Ekvadorke Elbe Berruz, prijateljice Cen-

ENG An evening of chocolate and tagua was staged at the Croatian Cultural Center in Califor- nia’s San Pedro as part of the cooperation Between the Center and the Croatian Heritage Foun- dation branch office in Split in their programme to link with the Croatians of the Pacific shores of the two Americas.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 23 PEDESETA OBLJETNICA HRVATSKOG DRUŠTVA "VELEBIT” IZ GÖTEBORGA (ŠVEDSKA) Najveća hrvatska udruga u sjevernoj Europi

U radu za očuvanje kulturne baštine i hrvatskoga jezika članovi Društva bili su paralelno angažirani na širenju obavijesti o stanju u ondašnjoj SFRJ te su nastojali informirati i švedsku javnost o teškom položaju hrvatskoga naroda i hrvatskih disidenata

Folklorašice ispred Doma jenile su te aktivnosti kao vrlo opasne za svoj ugled pa su nastojale na sve na- čine ušutkati članove, čak i prijetnjama. Članovi nisu posustali i u prosincu 1975. plaćenik Udbe po nalogu ubija prvoga i aktualnoga predsjednika HD "Velebit” – Stipu Mikulića. Unatoč teškim vremeni- ma koja su slijedila nakon toga mučnog čina, Društvo je jačalo i raslo. Ali čitavo to vrijeme jugoslavenske vlasti željele su uništiti rad HD "Velebit”. Osobito je početkom Domovinsko- ga rata pritisak bio velik jer su iz Druš- tva svakog dana bili upućivani kamioni s humanitarnim pošiljkama ratom na-

Dom HD Velebit oko 1980.

Tekst: Diana Vukušić mladih, dječja škola nogometa, sekcija Foto: Maria Miočić, arhiva "Velebit" za hrvatski krugovalni radio, šah, boće, kuglanje itd. D "Velebit" dobilo je svoje organizacijske okvire kao UDBA UBIJA PREDSJEDNIKA udruga Hrvata već 1962. MIKULIĆA godine zahvaljujući mla- U radu za očuvanje kulturne baštine i dim državotvornim emi- hrvatskoga jezika članovi Društva bili su grantima, a formalno je bilo registrirano paralelno angažirani na širenju obavije- Hkod švedskih vlasti i 1964. godine kada sti o stanju u ondašnjoj komunističkoj su članovi pokrenuli nogometnu sekci- SFRJ te su nastojali informirati i švedsku ju i sudjelovali u redovitim ligaškim na- javnost o teškom položaju hrvatskoga tjecanjima grada Göteborga. naroda i hrvatskih disidenata. Organi- U sljedećim godinama Društvo je ra- zirali su prosvjede diljem Švedske kako slo i mijenjala se struktura članstva. No- bi švedskoj javnosti, medijima i politi- voosnovane hrvatske obitelji uključivale čarima skrenuli pozornost na Budišinu, su žene, djecu i mladež u rad Društva. Gotovčevu, Paraginu, Tuđmanovu sud- Nastale su sekcije za folklor, stolni tenis, binu, kao i na slične slučajeve. Jugosla- Gradnja dvorane sekcija žena, glazbenoga sastava, sekcija venske vlasti i diplomatske službe oci-

MATICA 24 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr Prvi članovi

Trkači HD "Velebit”

Prva momčad iz 1964. godine

Prosvjedi početkom 1960-ih

Ganga

Folkloraši u bunjevačkim nošnjama paćenoj domovini Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, a slana je i financijska po- moć raznim hrvatskim ustanovama. Taj rad nije ostao nezapažen, švedski medi- ji često su izvještavali o pomoći iz HD "Velebit”, što je očito izazvalo još veći val mržnje u neprijatelja pa je u veljači 1992. postavljen eksploziv pokraj Doma i prouzročena je velika materijalna šteta.

GRADNJA DOMA Članstvo i uprava HD "Velebit” u svome radu zalagali su se za što bolje osiguranje stabilne osnove Društva i razvitak sekcija. Najveći preduvjet svemu tome bila je gradnja vlastitoga Doma. I kao prvo skandinavsko društvo članovi HD "Ve- lebit” sagradili su svoj Dom 1986. godine. Sljedećih godina Društvo je preraslo u ono što je danas – najveće hrvatsko društvo u sjevernoj Europi s oko 1.200 registriranih članova i više od 25 sekcija. Izgleda da se ispunio zavjet osnivača

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 25 Vesela družina u kuhinji

"Velebit" ne bi bilo ono što jest da nije naših žena. Njihov rad se najčešće do- gađa iza kulisa pa je možda ponekad i nezapažen. Ali, bez žena ne bi se mogla održati ni jedna zabava niti koji važni skup. Žene se ne bave samo kulinarstvom i čišćenjem, već nizom raznih aktivnosti u sklopu sekcije, kao što su vježbanje hrvatskih narodnih plesova, organiziranje seminara, predavanja i priredbi, ukrašavanje društvenih prostorija itd. Zbor djece i juniora Žene su te koje održavaju našu bogatu narodnu tradiciju – kao što je npr. proslava sv. Martina koja nam dočarava tradiciju krštenja vina, nakon toga dolaze maškare i još mnoge druge proslave. Njihova sposobnost dolazi najbolje do izražaja u pripremi gastronomskih djela. Kuhinja naših žena postala je već pomalo legendarna. Mnogi gosti (a bilo ih je bezbroj), otišli su iz naših prostorija siti i zadovoljni, a stol koje slože za doček Nove godine može se mjeriti s najfinijim prvorazrednim restoranima. Bez žena Društvo možda ne bi nestalo, ali zasigurno bi bilo zakinuto za njihov doprinos!

Dječja folklorna sekcija

Budućnost promatra prošlost

Društva iz onih davnih dana početkom se uvijek može više i bolje, i dalje obav- udruga iz drugih gradova doputovali 1960-ih godina. Naime, izbor imena nije ljati dužnost koju im nalaže burna posu u drugi po veličini grad Kraljevine bio slučajan. Ime velike hrvatske plani- vijest naše domovine i njihova društva Švedske kako bi s članovima i prijatelji- ne Velebita simboliziralo je stabilnost i na dalekome sjeveru. ma udruge proslavili ovu važnu i veli- buduća velika djela. Jedan od većih do- čanstvenu obljetnicu. gađaja dogodio se 1998. godine; otvara- SVEČANA PROSLAVA HD "Velebit" ostaje mjesto i dom za nje vlastitim sredstvima sagrađene kul- OBLJETNICE susrete u kojemu se svi mogu osjećati turno-sportske dvorane uz već postojeći U dvodnevnome programu krajem dobrodošlima, žene i muškarci neovi- Dom – dodatnih 745 četvornih metara studenoga 2014. godine obilježena je sno o dobi, Šveđani, Hrvati i pripadnici za nove sekcijske aktivnosti te za vlasti- 50. obljetnica postojanja HD "Velebit". svih ostalih nacionalnosti. Mogućnosti te priredbe i zabave. Predstavnici švedskih gradskih ustano- za ovoga odličnog 50-godišnjaka jedino Danas, kad je prošlo 50 godina posto- va, diplomatski predstavnici domovi- se mogu ograničiti zbog nestašice ma- janja Hrvatskoga društva "Velebit”, upra- na Republike Hrvatske, kao i Bosne i šte i novih vizija, ali hvala Bogu to nam va, koja se većinom sastoji od pripadni- Hercegovine te predstavnici hrvatskih nikad neće nedostajati! n ka druge generacije Hrvata u Švedskoj, i članstvo mogu biti zadovoljni posti- ENG The Velebit Croatian Association of Sweden’s Gothenburg celebrated its fiftieth anniversa- gnućima. Članovi Društva će, uvjereni ry. The largest Croatian organisation in northern Europe was founded by political émigrés who da će nastaviti raditi pod geslom kako initially created a football (soccer) team to participate in Gothenburg’s regular league matches.

MATICA 26 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr LJUBLJANA: 27. DANI HRVATSKIH KATOLIKA "U Sloveniju idem uvijek s posebnim pijetetom"

Misno slavlje predslavio je ljubljanski nadbiskup i metropolit mons. Stanislav Zore dok je propovijedao gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović. Između brojnih svećenika koncelebrirao je voditelj HKM-a u Ljubljani fra Marko Prpa

Tekst/foto: Zvonko Ranogajec predsjednika HBK mons. Želimira Pu- Mješoviti zbor ljića. Biskup je zatim u ime Crkve u Hr- "Alba Vidaković" iz Zagreba nedjelju 11. siječnja u Lju- vata zahvalio fra Marku Prpi što se već bljani je u Hrvatskoj kato- dugi niz godina skrbi za ovu zajednicu. ličkoj misiji (HKM) u fra- Pozdravio je na kraju svu braću Hrvate njevačkoj crkvi Marijina sa željom da ovaj posjet bude novi do- Uznesenja na Tromostovju prinos vjernosti vlastitim hrvatskim kr- održana završna svečanost 27. božićnih šćanskim korijenima, ali i uključenosti Udana hrvatskih katolika Ljubljane i Slo- u život Crkve u Sloveniji. Zatim je pro- venije. Misno slavlje predslavio je lju- govorio o snažnim vezama ovih dviju bljanski nadbiskup i metropolit mons. crkvi tijekom povijesti. Stanislav Zore dok je propovijedao gos- "Crkva u Hrvata neće zaboraviti djela pićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bo- krčkog biskupa Slovenca Antona Mah- gović. Između brojnih svećenika koncele- niča, koji je bio organizator i vođa Hr- brirali su voditelj HKM-a u Ljubljani fra vatskoga katoličkog pokreta u prva dva Marko Prpa, provincijal franjevačke pro- desetljeća 20. stoljeća, a za koga je Krč- vincije Presvetog otkupitelja fra Joško ka biskupija pokrenula postupak za ka- Kodžoman i ravnatelj dušobrižništva za nonizaciju. Slovenska Crkva zacijelo ne pričao o brizi slovenske Crkve za te žr- Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Mar- zaboravlja pomoć koju joj je pružio za- tve, a i sam imam prijatelja u Sloveniji kić. Liturgijskom glazbom misu je ani- grebački nadbiskup Alojzije Stepinac u koji me o tome izvješćuje", rekao je bi- mirao Mješoviti zbor Instituta za crkve- Drugome svjetskom ratu kad je prihva- skup Bogović. nu glazbu "Alba Vidaković" iz Zagreba tio prognane svećenike. On je već blaže- Nadbiskup Zore, biskup Bogović i pod ravnanjem dirigentice prof. Dani- nik. To su prave veze kada nas sveti lju- provincijal Kodžoman nakon mise do- jele Župančić. di povezuju. U Sloveniju idem uvijek s bili su od domaćina poklone, preslike Stanislav Zore prošle godine na ovaj posebnim pijetetom i zbog toga što na misnice Stjepana Tomaševića, a Kodžo- dan bio je sa slovenskim Hrvatima, ali ovom tlu ima mnogo masovnih grobi- man je osobito pohvalio rad i djelovanje tada kao provincijal, a sada kao ljubljan- šta, jama, jaruga, rovova koji su nakon fra Marka koji već desetljećima uspješno ski nadbiskup te ga je Biskup Bogović na Drugoga svjetskog rata ispunjeni hr- obavlja odgovornu dužnost vođenja ove početku pozdravio i prenio mu pozdrave vatskim žrtvama. Fra Marko mi je puno katoličke misije, sa zahvalom slovenskoj franjevačkoj subraći koji im daju sakralni Svečano prostor za svoje djelovanje. Uz više sto- euharistijsko slavlje tina Hrvata iz Ljubljane i Slovenije pozornost su izazvali mladi u narodnim nošnjama iz Bosanske Posavine pokraj Brčkog, dok je nakon mise održan koncert zbora Instituta za crkvenu glazbu "Alba Vidaković". n

ENG The closing ceremony of the 27th Christ- mas Days of the Catholics of Ljubljana and Slo- venia was held at the Croatian Catholic Mission in Ljubljana on Sunday, January 11th. A mass was led by Ljubljana archbishop Stanislav Zore, with the sermon delivered by Gospić-Senj bishop Mile Bogović.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 27 INTERVJU: MATE MEŠTROVIĆ - POVJESNIČAR, NOVINAR, POLITIČAR I DIPLOMAT "Dokazali smo da nismo ni fašisti ni teroristi"

"Uspjeli smo Hrvatsko narodno vijeće afirmirati u ozbiljnu političku organizaciju koja se bori za hrvatsku nezavisnost legitimnim političkim i promidžbenim sredstvima, riješivši se balasta koji su predstavljali u Drugom svjetskom ratu poraženi režim i njegovi preživjeli ostaci"

Mete Meštrović u štu i na Fairleigh Dickinson sveučilištu nakon Sabora HNV-a 1982. pa do kraja redakciji Matice u New Jerseyu. njegova postojanja 1991. obnašao sam Godine 1979. priključuje se Hrvat- dužnost predsjednika Izvršnog odbora. skome narodnom vijeću (HNV), krovnoj političkoj organizaciji hrvatskog iselje- ništva. Do 1982. godine bio je pročel- nik za vanjske poslove, a od 1982. do 1991. godine predsjednik Izvršnog odbora HNV-a. Početkom 1990. godine vratio se u domovinu, a 1993. godine bio je zastupnik u Županijskome domu Hr- vatskoga sabora. Nakon isteka zastupnič- kog mandata bio je imenovan veleposlanikom Republike Hrvatske u Bugarskoj i na toj dužnosti ostao je do 2000. godine.

Profesore Meštroviću, nedavno ste na tribini u Centru za kulturu i informacije Maksimir govorili o Hrvatskome narodnom vijeću. Možete li nam ukratko reći kako je došlo do osnivanja i kad ste se Vi uključili u rad te organizacije? Razgovarao: Hrvoje Salopek - Hrvatsko narodno vijeće osnovano Snimke: Iz arhive Meštrović je 1974. godine u Torontu. Sastojalo se od ustaških disidenata odnosno otpadnika aš sugovornik Mate Meštro- od Pavelićeva Hrvatskoga oslobodilač- vić (1930.) napušta rodni kog pokreta, poput dr. Vjekoslava Vran- Zagreb 1942. kada njegov čića, Hrvatske republikanske stranke, otac, hrvatski kipar Ivan predvođene dr. Ivom Korskim, "Otpora", Meštrović, s obitelji emigri- organizacije koju je utemeljio Vjekoslav ra prvo u Rim, zatim u Švicarsku. Godi- Luburić, kojeg je jugoslavenski agent za- Nne 1947. obitelj Meštrović odlazi za SAD. klao u Španjolskoj, te raznih liberalno i Ondje Mate studira povijest na Syracuse demokratski opredijeljenih Hrvata po- sveučilištu. Od 1954. do 1956. služi kao put Jakše Kušana, urednika "Nove Hr- američki poručnik u vojnim bazama na vatske", publicista prof. Bogdana Radice, Pacifiku i sudjeluje u Korejskom ratu. domobranskog pukovnika Ivana Babića, Doktorirao je na Sveučilištu Columbia Vinka Nikolića, izdavača "Hrvatske re- 1957. Nakon toga deset godina je radio vije". Ja sam se pridružio Vijeću 1979. s kao novinar za mnogobrojne američke uvjerenjem da nadolazeća Titova smrt i europske novine često kritizirajući ko- nagovještava rasulo komunističke Ju- munistički režim u Jugoslaviji. Od 1967. goslavije i stvara realnu mogućnost za Mate s ocem na do 1991. godine predavao je suvremenu uspostavu neovisne Hrvatske. U počet- stubama današnje europsku povijest na New York sveučili- ku sam bio pročelnik za vanjske veze, a Galerije Meštrović u Splitu

MATICA 28 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr Zlatko Tomičić, Vice Vukov i Mate Meštrović S Bogdanom Radicom u New Yorku sredinom 1980-ih u Dubrovniku 1971.

Koja su po Vašemu mišljenju sloboda i sličnim postupcima te da bi- Proces Perkoviću i Mustaču opet najvažnija dostignuća HNV-a? smo trebali, nazovimo to "diplomatskom je aktualizirao Udbaške likvidacije - Mislim da je glavno dostignuće Vi- djelatnošću", pridobiti ako ne potporu, hrvatskih emigranata. Vi ste jeća za vrijeme mog vodstva bila afir- a onda barem razumijevanje i simpati- nesumnjivo također bili meta macija HNV-a kao ozbiljne političke ju za našu borbu. Tako sam zahvaljujući jugoslavenskih tajnih službi. organizacije koja se bori za hrvatsku ne- nadvojvodi Ottu von Habsburgu imao Kakva saznanja imate o tome? zavisnost legitimnim i na Zapadu pri- prilike nekoliko puta primiti zastupni- - Kad je Stjepan Đureković zvjerski hvatljivim političkim i promidžbenim ke Europskog parlamenta te im tom pri- ubijen, Njemačka se nije odlučno trudi- sredstvima, odnosno da smo se uspje- godom izložiti hrvatske težnje. Adam la otkriti i kazniti počinitelje jer se tada li riješili balasta koji su predstavljali u Ferguson, savjetnik Margaret Thatcher, jugoslavenski komunistički režim sma- Drugom svjetskom ratu poraženi režim upriličio mi je sastanak u britanskome trao korisnim saveznikom u "hladnom i njegovi preživjeli ostaci. Dokazali smo Ministarstvu vanjskih poslova. Isto tako, ratu" protiv Sovjetskog Saveza. Tek sada, da nismo ni fašisti ni teroristi, kako nas primili su me vodeći njemački političa- mimo volje Milanovićeva režima, Perko- je Jugoslavija uporno pokušavala pred- ri i čak "tajno" njemački predsjednik. viću i Mustaču se sudi u Njemačkoj za stavljati, nego da se zalažemo za demo- Što je potaknulo bugarsku komu- zločin počinjen prije nekoliko desetlje- kratske vrednote. nističku vlast da me 1981. pozove na ća. UDBA je čak širila apsurdnu priču Naime, kad sam pristupio HNV-u proslavu 1300. obljetnice bugarske neda sam ja naredio likvidaciju Đurekovi- on se nalazio u dubokoj krizi zbog dija- zavisnosti u Sofiju, nikad mi nije bilo pot- ća kako bih uklonio suparnika za vod- metralno suprotstavljenih viđenja bor- puno jasno. Ondje mi je bio omogućen stvo HNV-a. Pitate me je li mi život bio be za ostvarenje hrvatske neovisnosti. nastup na državnoj televiziji pod uvje- ugrožen od UDBA-e? U odnosu na neke Na jednoj strani nalazili su se takozvani tom da naglasim povijesno prijateljstvo druge prvake hrvatske političke emigra- "proljećari" koje je do ubojstva u Parizu Hrvata i Bugara. Jugoslavija je prijetila cije imao sam prednost što sam sin Iva- 1978. godine predstavljao Bruno Bušić, diplomatskim prekidom Sofiji, tražila na Meštrovića, uz to američki sveučiliš- a na drugoj "otporaši" koji su smatrali da intervenciju Moskve, a to je dalo veliki ni profesor i novinar, što sam nastupao se neovisna Hrvatska jedino može ostva- publicitet ne samo meni, nego i HNV-u. na američkoj televiziji i radiju, na znan- riti revolucionarnom borbom odnosno Tijekom boravka u Sovjetskom Savezu stvenim skupovima, družio se s američ- pothvatima poput onog Zvonka Bušića 1988. sastao sam se s vodećim ruskim kom društvenom elitom, a bio sam i ča- i družine koji su oteli američki zrako- stručnjacima za Balkan. Pretpostavljam snik specijalne jedinice američke vojske plov, zatim poput ubojstva jugoslaven- da je Moskvi bilo prihvatljivo stajalište i nisam se bavio "terorističkim" djelat- skog ambasadora Rolovića u Stockhol- Vijeća o neutralnoj hrvatskoj državi, po- nostima. Usto, kako je istaknuto u jed- mu, prodorom "Bugojanaca" u Bosnu… put recimo Finske. noj procjeni UDBA-e koja je ostala u Smatrao sam da svaki narod, pa tako i hrvatski, ima pravo ostvariti svoju slo- Obitelj Meštrović 1943. u Švicarskoj: bračni par Olga i Ivan, sinovi Tvrtko i Mate bodu i revolucionarnim putem ako mu je silom onemogućeno da ostvari svoju slobodu demokratskim sredstvima odnosno izborima, plebiscitom, pregovorima… Ali, 1970-ih i 80-ih nisu postojali bitni uvjeti za uspješnu revolucionarnu borbu za ostvarenje hrvatske državne samostalnosti. Titova Jugoslavija uživa- la je tada odlučnu potporu Zapada, pa čak i Sovjetskog Saveza, koji su podrža- vali njezinu teritorijalnu cjelovitost, po- litički sustav i samostalnost. Većina nas u vodstvu HNV-a smatrali smo da treba utjecati na zapadno javno mnijenje zagovaranjem ljudskih prava, slobode govora i tiska, vjerskih

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 29 Mate (desno) s ocem i Vecom Holjevcem u Zagrebu 1959. na krovu Gradskog poglavarstva

Vaš politički rad na svojevrstan način okrunjen je stvaranjem neovisne i demokratske hrvatske države. Kako danas, nakon gotovo četvrt stoljeća, gledate na te povijesne godine? Što je tada hrvatsko vodstvo činilo ispravno, a što nije? - Hrvatska država stvorena je voljom, borbom, žrtvom i krvlju velike većine hrvatskog naroda, ali i u prikladnim okol- mojem gotovo potpuno ispražnjenom kon uspostave hrvatske države. Otišao je, nostima tj. u trenutku urušavanja Sovjet- dosjeu koji se nalazi u Zagrebu, imao čini mi se, potišten jer je smatrao da nje- skog Saveza i raspada Varšavskog pakta. sam moćne društvene i političke veze govo veliko međunarodno iskustvo i do- Ključna koncepcija, kako sam već ista- u SAD-u. Međutim, nakon neuspjelog prinos nisu bili vrednovani u domovini. knuo, koja je omogućila ostvarenje hrvat- atentata na Štedula, FBI me upozorio da Mislio je da je mogao biti od koristi Tu- ske države bila je pomirenje i zajednička postoji namjera jugoslavenskih vlasti da đmanu svojim iskustvom, poznavanjem borba antikomunista, nacionalista te hr- me likvidiraju te mi je pružena zaštita. Amerike i svojim vezama. Dr. Tuđman vatske UDBA-e i hrvatskih komunista. Isto tako, kad bih putovao svijetom, pri- srdačno ga je primio, ali nije pokazao ni- Ali ta ključna i nužna koncepcija koja je mjerice u Njemačku ili Francusku, ame- kakav interes da se okoristi Bogdanovim omogućila ostvarenje neovisne Hrvatske rička policija izvijestila bi tamošnju poli- znanjem i savjetima. Osjećao se na neki omogućila je, uvjetno rečeno, komunisti- ciju o mom dolasku uz preporuku da mi način ignoriran, odbačen. Bio sam dugo- ma i pripadnicima KOS-a i UDBA-e da pruže zaštitu. Bio sam oprezan koliko je godišnji suradnik Branka Salaja u emi- opljačkaju Hrvatsku u pretvorbi i drugim to bilo moguće. Odsjedao sam u ugled- graciji, kao i suradnik Nikolićeve "Hrvat- kobnim privrednim odlukama. nim hotelima, nisam se šetao sam noću ske revije" i Kušanove "Nove Hrvatske". Kao većina Hrvata duboko sam razo- po Parizu kao Bruno Bušić. A Bušić je i Tuđman je imenovao Salaja ministrom, čaran i zabrinut zbog propadanja države naivno vjerovao da ima "svoje pouzda- a zatim veleposlanikom u Parizu i Den koju su političari upropastili u dvadese- ne ljude u UDBA-i". Hagu. Razišao se s Tuđmanom kad nije tak godina, a nakon što smo je sanjali, htio poslušno upravljati HINA-om pre- prema narodnoj predaji, tisuću godi- Dobro ste poznavali najistaknutije ma naredbama s Pantovčaka. Tužno je na. Mladi i sposobni odlaze iz Hrvatske hrvatske emigrante - Jakšu da zaslužnom Kušanu nije dano zaslu- tražeći posao i mogućnost za dostojan Kušana, Vjekoslava Vrančića, ženo prikladno mjesto u hrvatskom no- život po svijetu. Hrvatsko stanovništvo Bogdana Radicu, Branka Salaja, vinarstvu, a što se tiče Nikolića, on je na sve se više sastoji od staraca i siromaha. Vinka Nikolića… Tko je od njih na kraju bio politički marginaliziran jer se Hrvatske zasluge dr. Tuđmana su Vas ostavio najsnažniji dojam i nije htio pokoravati Tuđmanovoj volji. mnogobrojne. Pod njegovim vodstvom zašto? Vjekoslav Vrančić, kakvog sam ga pozna- uspostavljena je hrvatska država. Pod - Ne bih odgovorio na način na koji vao, bio je uman, umjeren i pozitivan i njegovim vodstvom, a uz američku po- Vi sugerirate odnosno koji je od navede- meni veliki oslonac u burnim okršajima moć, ostvarena je briljantno izvedena nih prijatelja i suradnika na mene osta- u sklopu HNV-a… "Oluja" te oslobođena okupirana domo- vio najsnažniji dojam. Svi su sudjelova- vina uz minimalne žrtve. Čini mi se da li u borbi za hrvatsko osamostaljenje i njemu pridonijeli. Meni je osobno bio U Brisbaneu s članovima HSK-a krajem 1980-ih najbliži Bogdan Radica koji me je smatrao na neki način svojim sinom, u smi- slu političkog nasljednika. Mislim da je moja pok. supruga Jane izrazila Bogda- novu bit na najbolji način rekavši za njega: "He was larger than life". Bio je izni- man, i na neki način poseban. Iako je bio diplomat i sveučilišni profesor, iznad svega bio je pisac, novinar, od vremena kada je pisao za zagrebački "Obzor" pa do vremena kada je objavljivao tekstove u američkome tisku te gotovo svaki tjedan u hrvatskim emigrantskim publikacijama poput " Hrvatske revije" i "Hr- vatskoga glasa". Vratio se u domovinu, u svoj rodni Split, i to samo jedanput na-

MATICA 30 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr "Potreban je radikalni zaokret u hrvatskoj politici", smatra prof. Meštrović

nije ispunila. Za Meštrovićevu izložbu u u hrvatskoj politici te radikalna reforma Parizu 2012. – 2013. Ministarstvo kultu- sustava vlasti. U demokraciji vlast prire nije htjelo dati sredstva. Zapravo, mi- padne onima koji pobijede na izborima. nistrica uopće nije htjela da Meštrović Ali demokratski sustav ne jamči sposob- predstavlja Hrvatsku u Parizu u povo- nost ni poštenje onih koje narod izabere. du pristupa Hrvatske EU. Meštrović je Vladare se može svrstati u tri kategorije. predstavljen u Parizu kao vrhunski sim- U prvoj su talentirani, sposobni, mudri… bol moderne hrvatske umjetnosti odlu- poput američkog predsjednika Abraha- kom i voljom francuske države, a sred- ma Lincolna koji je spasio SAD od ra- stva za izložbu podmirilo je Ministarstvo skola. U drugu kategoriju možemo svr- vanjskih poslova. Na Meštrovićevu izlož- stati francuskog kralja Luja XIII. koji je bu u Carl Milles muzeju u Stockholmu bio svjestan svoje manjkavosti te je pre- Ministarstvo kulture nije se udostojalo pustio vođenje države svome "prvome poslati ni svog predstavnika iako je bio ministru", iznimnom državniku kardi- je Hrvatska mogla više učiniti za opsta- prisutan gotovo čitav diplomatski zbor. nalu - vojvodi Armandu Jeanu du Ple- nak Hrvata u Bosni i Hercegovini. Sukob Izložba je financirana ponajprije zaslu- ssisu Richelieu. Isto tako, njemački car Hrvata i muslimana bio je svima štetan. gom švedskog veleposlanika u Zagrebu Wilhelm I. prepustio je vođenje držav- Neki događaji ostali su nerazjašnjeni. Za- i hrvatskog veleposlanika u Stockholmu ne politike velikom državniku, kancelaru što je ubijen Blaž Kraljević, nekoć član Vladimira Mateka. princu Ottu von Bismarcku. U treću ka- Vijeća iz Australije, i njegovi tjelohrani- tegoriju spadaju oni državni prvaci koji telji muslimani? On je stvorio vojsku sa- Hrvatska se nalazi već šest su nedorasli pozivu koji su preuzeli, a stavljenu od Hrvata i muslimana. Kome godina u dubokoj ekonomskoj i uz to se okruže nesposobnim savjetni- je to smetalo? Tko je želio onemogući- svekolikoj krizi čija je posljedica cima i suradnicima. Među takve, na ža- ti savez Hrvata katolika i muslimana? sve masovniji odlazak mladih ljudi lost, spada premijer Zoran Milanović u inozemstvo. Kako gledate na tijekom čijeg mandata su se prilike u Jedno pitanje vezano uz Vašeg oca našu zemlju i narod u godinama Hrvatskoj znatno pogoršale, a društve- kipara Ivana Meštrovića. Jeste li koje dolaze? Ima li svjetla na kraju no raslojavanje nastavilo. Dok vođenje zadovoljni kako se naše nadležne tunela? države ne preuzmu sposobniji ljudi, dok ustanove brinu o bogatoj - Da se zaustavi propadanje Hrvat- se ne provedu radikalne reforme držav- ostavštini Vašeg oca? Je li on kao ske, smanji golema nezaposlenost i ka- ne administracije i promijeni način na jedan od najistaknutijih kipara tastrofalna, rastuća bijeda sve većeg bro- koji se bira Sabor, bojim se da nećemo 20. st. na zadovoljavajući način ja građana te odlazak u tuđinu mladog vidjeti svjetlo na kraju mračnog tunela iskorišten u promicanju Hrvatske u naraštaja, potreban je radikalni zaokret u kojem se nalazimo. n svijetu odnosno njegova djela? - Ne, nisam nimalo zadovoljan ne- Sa suprugom Rumianom u marom na koji se državne ustanove, a zagrebačkom stanu na prvome mjestu Ministarstvo kulture pod vodstvom ministrice Andree Zlatar Violić, odnosi prema umjetničkoj ostav- štini Ivana Meštrovića koje predstavlja blago hrvatskog naroda i države. Država je primjerice osigurala velebnu zgradu za Mimarinu kolekciju umjetnina. Potrošila je golem novac za nefunkcionalni Muzej suvremene umjetnosti. Ivan Meštrović sagradio je svojim novcem i poklonio Republici Hrvatskoj svoj dvorac u Spli- tu (sada "Galerija Meštrović" ) te dom u Zagrebu (Atelijer Meštrović u Mletačkoj 8). A u darovnom ugovoru iz 1952. godine između mog oca i tadašnje SRH, čija je pravna nasljednica današnja Hrvatska, navedeno je da će država osigurati pri- kladni muzejski prostor za Meštroviće- ve skulpture u Zagrebu. Međutim, kuća u Mletačkoj je neadekvatna i previše ENG An interview with professor Mate Meštrović PhD – a historian, journalist, politician and dip- skučena za darovana Meštrovićeva dje- lomat who was at the helm of the Croatian National Council, the umbrella Croatian political or- la. Ni nakon 63 godine država taj uvjet ganisation in the emigrant communities, in the 1980s.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 31 MANJINSKE VIJESTI

HRVATSKI BAL U BEČU AUSTRIJA - U Beču je održan 68. Hrvat- ski bal u organizaciji Hrvatskoga centra u Beču i Hrvatsko- gradišćanskoga kulturnog društva. Više od tisuću gostiju uži- valo je 17. siječnja u dvorani Parkhotela Schönbrunn, plešući pod geslom "Hrvati meet Schönbrunn". Europski i hrvatski uglednici, među kojima i potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner, predstojnica Dr- žavnoga ureda za Hrvate izvan Hrvatske Darija Krstičević, hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota, dogradonačelnica grada Beča Maria Vassilakou, glavni tajnik austrijskog Ministarstva za Europu, inte- gracije i vanjske poslove Michael Linhart, austrijska veleposlanica u RH Andrea Ikić- Böhm, veleposlanici RH u Mađarskoj i Slo- vačkoj Gordan Grlić-Radman i Jakša Mu- ljačić te mnogobrojni drugi. Bal je otvorio Blue Danube Orkestar, sastavljen od pjeva- ča i svirača iz Austrije, Mađarske, Slovačke, Vojvodine i Španjolske. "BOŽIĆNA BAJKA" U KOTORU U bečkoj noći odzvanjali su ritmovi gru- CRNA GORA - Prvo polugodište za učenike hrvatske nastave iz Crne Gore za- pe "Pax" iz Gradišća, Bigbanda velikog Sigi vršilo je lijepo i veselo. Oni su prije školskih praznika, a uoči božićnih blagda- Feigla, tamburaškoga sastava "Koprive" iz na, u katedrali svetoga Tripuna u Kotoru izveli glazbeno-scensku priču čiji je mađarskoga Petrova Sela, moliških "Kro- naziv "Božićna bajka". Scenarij su osmislili sami uz malu pomoć svoje nastav- Tarantata", "Ferkovaca" iz Slovačke, "Tam- nice. Potrudili su se i oko scenografije, rekvizita te kostima. U realizaciji je su- burice Cindrof" u Gradišću. Vrhunac veče- djelovalo tridesetak učenika u dobi od prvoga do devetoga razreda osnovne ri bila je izvedba klasičnoga mjuzikla "My škole. Uz glumački talent, pokazali su umijeće recitiranja i zborskog pjevanja. Fair Lady", koju su gradišćanski Hrvati izve- Publika je uživala u dječjoj igri, ohrabrujući i nagrađujući učenike pljeskom. li na hrvatskome jeziku. Prvi put na hrvat- "Božićna bajka" počinje na Badnju večer kada baki Gracijeli i djedu Tripi, koji skome balu dame su mogle zaplesati uz pokraj toploga kamina čekaju vrijeme polaska na ponoćku, u goste dolaze takozvane taksi-plesače, profesionalce s njihovi dragi unuci donoseći im na poklon jaslice. Ispostavlja se da unuci nisu diplomama najboljih bečkih plesnih ško- sigurni tko su male i simpatične figurice u toj drvenoj štalici, poredane po sla- la. (Fenix magazin) mici. Srećom, Gracijela i Tripo pravi su znalci, i uz to majstorski pričaju priče. Znatiželja unuka tako biva zadovoljena, ali ne samo to, događa se iznenada i bajka u pravome božićnom duhu. Jedna priča povlači drugu, jedno vrijeme postaje drugo, a i mjesto radnje prestaje biti fiksna točka. Beskraj stvara- lačkoga žara i neiscrpnu dobru volju učenici su utkali u pripreme za nastup kojim su oduševili svoje roditelje i publiku koja je ispunila toplu katedralu. Među nazočnima bili su i kotorski biskup mons. Ilija Janjić, konzul Republike Hrvatske Hrvoje Vu- ković te ministrica u Vladi Crne Gore Marija Vučinović. Učenici su prenijeli poruke mira i ljubavi te pokazali kako je Božić vrijeme obiteljskoga zajedništva, prilika kada pomažemo drugi- ma, ali i vrijeme kada se događa- ju bajke. U tome su im pomogli i nagradili ih: Hrvatska građan- ska inicijativa, Hrvatsko građan- sko društvo Crne Gore, Hrvat- sko nacionalno vijeće Crne Gore, Kotorska biskupija i tvrtka Ledo.

MATICA 32 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr PULA: PREDAVANJE POZNATOGA HRVATSKOG FIZIČARA IZ ŠVICARSKE Istrani sve brojniji na susretima s dr. Davorom Pavunom

Dr. Pavuna skrenuo je pozornost okupljenih na proces refeudalizacije radničke klase. Alternativa tome je, naglasio je, suvereni narod čije se zajedništvo temelji na ljubavi, zajedništvu, suosjećanju i svijesti

Tekst: Ana Bedrina Ana Bedrina. Dr. Pavuna istaknuo je u Dr. Davor predavanjima ogorčenost novim valom Pavuna na tribini na oznati hrvatski fizičar među- iseljavanja mladih školovanih ljudi koji Sveučilištu narodnog ugleda sa švicar- napuštaju Hrvatsku, "Bogom danu" lije- Jurja Dobrile skom adresom dr. Davor Pa- pu i bogatu našu zemlju. Bilo je to isti- u Puli vuna sve je poznatiji i traženiji canje propusta koji su Hrvatsku doveli u Istri. Naime, njegovi česti u teško krizno stanje, a ljude do očaja. boravci u Rovinju gdje ima stan pribli- Vrlo sugestivnim scenskim i izričaj- Pžili su ga brojnim Istranima. Među nji- nim nastupom predavač se napose zadr- ma je stekao prijatelje i istomišljenike žao na temama o gospodarskim nezako- željne njegova znanja i savjeta. Tako su nitostima u malverzacijama prenamjene na mnoge upite, posebno mladih, vo- i prodaje velikih površina priobalnog ze- diteljica Hrvatske matice iseljenika – mljišta na atraktivnim turističkim loka- podružnice Pula Ana Bedrina i rektor cijama. Krenuvši od tragedije rovinjskog Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli dr. Alfio turizma koji, uz svoje vrhunske poten- Barbieri upriličili 19. siječnja susret s dr. cijale, ima samo 100 dana efektivne tu- Pavunom u Puli. rističke sezone predavač je, naglasivši Predavanje za studente održano je u kako je svojedobno bio recenzent stra- ćanju i svijesti. Kao konkretno sredstvo jutarnjem terminu pod motom "Imaš li tegije hrvatskog turizma, predstavio tra- funkcioniranja takvog sustava predlaže viziju?" – "Svemir – znanost - čovjek", a u gičnu stvarnost hrvatskog turizma, ali i sustav državne financijske zadruge u ko- večernjem terminu održano je predava- svih područja života i rada ljudi kako u joj bi bila na snazi dinamička raspodje- nje za građanstvo na sličnu temu uz do- Hrvatskoj, tako i u suvremenoj civiliza- la, temeljena na modusu funkcioniranja datak: "Kako preživjeti?" Ovo posljednje ciji općenito. zakona u fizici, objasnivši da bi prema održano je u Velikoj dvorani Doma hr- U konačnici, dr. Pavuna skrenuo je tome modelu sav novac građana države vatskih branitelja u koju se naguralo oko pozornost okupljenih na proces, kako ostajao u državi, čime bi se izbjegla ek- 800 posjetitelja. Predavanju su uz ugled- je rekao, refeudalizacije radničke klase sploatacija monetarnog sustava odno- ne osobe iz Istre nazočili porečki i pulski koji u budućnosti vodi k scenariju opi- sno banaka. Od tako uređenog sustava ordinarij mons. dr. Dražen Kutleša te bi- sanom u knjizi "Životinjska farma" Geo- profitirali bi izravno svi najvažniji sek- skup u miru mons. Ivan Milovan. Krat- rgea Orwella. Alternativa tome je, nagla- tori javnog života - ekonomija, gospo- ku uvodnu riječ i dobrodošlicu izrekla sio je, suvereni narod čije se zajedništvo darstvo, odgoj i obrazovanje, zdravstvo, je voditeljica pulske podružnice HMI-ja temelji na ljubavi, zajedništvu, suosje- a posredno i sve ostalo. Dr. Pavuna na kraju je ponovno pozvao narod da se probudi, naglasio je kako traži hitnu ostavku sadašnjih vlasti te da narod zaista preuzme svoj život u svoje ruke i započne, s onime što drža- va posjeduje, stvarati bolji život i bolju budućnost, bez iskorištavanja od banaka, političara ili neke druge kategorije. n

ENG Internationally recognised Croatian phys- icist and Swiss resident Dr Davor Pavuna is now also gaining recognition in the Croatian Predavanje u velikoj dvorani Doma coastal region of Istria where he holidays. He hrvatskih branitelja u Puli u koju se naguralo oko 800 posjetitelja recently staged two lectures there asking, "Do you have a vision?”

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 33 HRVATSKI KULTURNI DOGAĐAJI U ARGENTINI Kulturna večer i svečana obljetnica Male škole u Buenos Airesu

Svake godine mladi članovi Društva hrvatskih katoličkih sveučilištaraca i srednjoškolaca organiziraju Kulturnu večer kako bi pokazali sve što su radili tijekom godine

na večer bila je uistinu posebna zbog zočnima se pozdravnom riječi obratio i uglednog i dragog gosta fra Andrije Bi- današnji voditelj Hrvatskoga vjerskog lokapića, provincijala franjevačke pro- središta fra Josip Peranić. vincije svetoga Jeronima u Dalmaciji, Nakon uspješnog koncerta nastav- koji je došao upoznati Hrvate u Buenos ljeno je druženje u Hrvatskome domu Airesu. Kulturnoj večeri nazočili su i fra uz hrvatska jela i piće i pjesme mla- Ivan Gavran koji je vodio ovo središte te dih klapskih pjevača, također članova Duška Paravić, opunomoćena ministri- D.H.K.S.S.-a. Njima su se tijekom večeri ca Veleposlanstva Republike Hrvatske u pridružili i pojedini roditelji koji pjeva- Buenos Airesu. ju u slavnoj muškoj Klapi BA, a zatim i gosti koji su s užitkom pjevali starinske FOLKLOR I KLAPSKO PJEVANJE pjesme svoje domovine Hrvatske. Fra Josip Peranić i fra Andrija Bilokapić Gotovo tri stotine gledatelja uživalo je u programu zahvaljujući nastupu Hrvat- POVEZATI SVE HRVATE U ske folklorne skupine "Proljeće", koja je BUENOS AIRESU Tekst: Nataša Carolina Duić dio D.H.K.S.S. Te su večeri folkloraši ot- Društvo hrvatskih katoličkih sveučili- Fotografije:Alejandra Devoto i Eva Pulfer plesali tri folklorne koreografije: pleso- štaraca i srednjoškolaca okuplja danas ve i pjesme Prigorja, Like i Podravine. četrdesetak mladih hrvatskoga podri- rvatsko vjersko središte Skupinu je uvježbala njihova voditelji- jetla. Osim sudjelovanja u radu folklor- "Sveti Nikola Tavelić" je- ca Nataša Carolina Duić koja je, zajedno ne skupine "Proljeće" i mješovite klape, dan je od najvećih i naj- sa svojim bratom Christianom, do sada u ovoj godini osnovali su i tamburaški važnijih hrvatskih centa- već tri puta pohađala Školu hrvatskoga sastav. Iznimno im je važno prenositi i ra u Argentini. Nalazi se u folklora koju u domovini organizira Hr- širiti hrvatsku kulturu i običaje, učiti hr- argentinskome glavnom gradu Buenos vatska matica iseljenika. vatski jezik jer time jačaju svoj hrvatski HAiresu. Centar je sagrađen 1976. godine Kao gost programa nastupila je i Žen- identitet i čuvaju svoje nacionalne ko- zahvaljujući franjevcima koji su iz Zadra ska vokalna skupina "Valovi" uspješno rijene. Organizacijom Kulturne večeri došli u Argentinu. Za Hrvate u Argentini predstavivši žensku klapsku pjesmu. Na- i drugih događaja žele povezati sve Hr- crkva je oduvijek bila mjesto molitve, ali i mjesto za okupljanje i druženje sa svojim sunarodnjacima. Tako su u okrilju Crkve nastale razne vjerske, kulturne i društvene skupine. Danas u HVS "Sveti Nikola Tavelić", uz ostale udruge, djeluju Mala škola hrvatskoga jezika i Druš- tvo hrvatskih katoličkih sveučilištaraca i srednjoškolaca za djecu i mladež hrvatskog podrijetla. Svake godine mladi članovi Druš- tva hrvatskih katoličkih sveučilištaraca i srednjoškolaca organiziraju Kulturnu Mala škola - večer kako bi pokazali sve što su radi- dječji vrtić li tijekom godine. Ovogodišnja Kultur-

MATICA 34 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr Mala škola - ples vate u Buenos Airesu i cijeloj Argentini. dobima. Učenici prvog razreda recitirali pjevala pjesme "Novih Fosila", a otple- Svečano je obilježena i značajna 60. su pjesme o Hrvatskoj, a stariji učenici, sali su i dvije folklorne koreografije, po obljetnica osnutka Male škole hrvatskoga oni iz drugog razreda, odglumili su igro- jednu iz Konavala i Slavonije, pod vod- jezika. Održana je završna priredba Male kaz s pričom o slastičarnici Vincek iz Za- stvom umjetničke voditeljice Ljilje Vla- škole, na kojoj su svi učenici pokazali što greb, a sve to uz pomoć svoje profesori- ho. Ovaj uspješni nastup pripremile su i su učili i naučili tijekom godine. Mališani ce hrvatskoga jezika Martine Prpić, koju ostvarile Celina Conti Tomišić, Monica iz dječjeg vrtića su uz pomoć svojih uči- je u Buenos Aires uputilo Ministarstvo Muñoz Sabljić i Jadranka Rožić Duić, a teljica Josipe Kovačić Prada i Sofije Her- znanosti, obrazovanja i sporta Republi- pod vodstvom fra Josipa Peranića, rav- man ispričali veselu priču o godišnjim ke Hrvatske. Djeca su tijekom priredbe natelja Male škole. Na samome kraju uručene su diplo- me svim osobama zaslužnim za osni- Povijest Male škole hrvatskoga jezika vanje i uspješnu organizaciju Male ško- Mala škola hrvatskoga jezika osnovana je 1954. godine u predjelu Buenos Ai- le tijekom proteklih šezdeset godina. O resa zvanom José Ingenieros na inicijativu fra Perovića te u suradnji sa Zlatom osnivanju i počecima Male škole hrvat- Klajić i profesorom Gazzarijem. Godine 1957. škola je premještena u četvrt Vi- skoga jezika govorio je njezin tadašnji lla Martelli, u crkvu Nuestra Señora de Fatima. Nekoliko godina kasnije, 1962. učenik Jure Gadže. Nakon nastupa malih godine, Škola nastavlja s radom u četvrti Munro, u crkvi Santa Rosa de Lima, izvođača posjetitelji su mogli razgleda- gdje je vjeronauk vodio fra Lino Pedišić. Godine 1967. fra Urban Stefanić ustu- ti i izložbu fotografija na kojoj je prika- pio je prostor u Hurlinghamu gdje je Škola djelovala idućih 10 godina. Godine zana povijest u slici Male škole tijekom 1977. sjedište Škole je premješteno u novo Hrvatsko vjersko središte "Sveti Ni- 60 godina postojanja. kola Tavelić" koje je u to doba vodio fra Marijan Zlovečera. Malu školu hrvat- Mala škola oduvijek je bila jedan od skoga jezika i kulture, kao duhovni ravnatelj, sve do 1998. godine vodio je fra najvažnijih sadržaja u životu hrvatske Ilija Kozina. Između 1998. i 2000. nastava se vodila u Hrvatskome domu, uda- zajednice u Buenos Airesu. Roditelji su ljenome 300 metara od HVS-a, pod ravnateljstvom Sanje Cettolo i duhovnog oduvijek željeli svojoj djeci, rođenoj u ravnatelja fra Ivana Gavrana. Tih godina započelo se i s nastavom za odrasle Argentini, približiti svoju domovinu Hr- koju je vodila Maja Kovač. vatsku i hrvatski jezik. n Godine 2001., u blizini HVS-a, u ulici Pico 4930, izgrađena je nova zgrada pod pokroviteljstvom cijele hrvatske zajednice u Argentini. Otvoreni su i novi te- čajevi hrvatskoga za odrasle. Nastavu je vodila Ivana Šare. Od 2002. nastavnik hrvatskoga tada je bio profesor Mario Bastalić. Profesorica Tanja Mršić vodila je nastavu hrvatskoga jezika i kulture za djecu i za odrasle u Buenos Airesu od 2006. do kolovoza 2010. godine. Od rujna 2010. do kolovoza 2014. profesorica je bila Marija Dujmović. Danas se nastava u Maloj školi održava svake subote od 15 do 18.30 sati. Četr- desetak učenika uče hrvatski jezik, običaje svojih predaka, hrvatske tradicio- nalne pjesme i plesove, molitve na hrvatskome jeziku. Od rujna 2014. godine nastavu vodi profesorica Martina Prpić koju je odabralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Osim nastave za djecu, u školi se tijekom tjedna održava i nastava za odrasle na različitim stupnjevima. Ove godine nastavu hrvatskoga jezika i kulture na ovome nastavnome mjestu, osim djece, pohađa i 73 odraslih polaznika. Duhovni ravnatelj Škole posljednjih deset H.F.S. Proljeće godina je fra Josip Peranić. Također, već godinama, u radu s djecom sudjelu- ju i nesebično pomažu Monica Muñoz Sabljić, Celina Conti Tomišić te Jadran- ka Rožić Duić. Njihov osnovni cilj je da djeca, u katoličkome duhu, upoznaju ENG Every year the members of the Society of Croatian Catholic University and Secondary hrvatsku kulturu i običaje, nauče hrvatski jezik te na taj način nastave biti dio School Students of Buenos Aires hosts a cul- hrvatske zajednice kojoj će pomagati u daljnjem održavanju. ture evening to showcase their achievements throughout the year.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 35 Brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika. Učite kada želite i gdje želite. A fast, easy and interesting way to learn the basics of Croatian. Learn when and where you want.

H I T-1 Prvi sveučilišni on-line tečaj hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika The first on-line course of Croatian as second and foreign language

Proljetni tečaj / Spring course 9. ožujka – 31. svibnja 2015. / March 9 - May 31, 2015

✔ 7 nastavnih cjelina u sustavu MoD ✔ 7 learning units in the Moodle-based (utemeljen na Moodlu) e-learning system ✔ 150 nastavnih aktivnosti ✔ 150 learning activities ✔ 24 sata online nastave u živo ✔ 24 hours of real-time communication online ✔ iskusni lektori, stručnjaci za hrvatski kao ✔ experienced language instructors, ini jezik specialists in Croatian as L2 ✔ interaktivan, komunikacijski i ✔ an interactive, communicative and individualiziran pristup učenju jezika individual approach to language learning

Pogledajte videopriloge o tečaju na mrežnoj stranici Look at videos about the course at web page www.matis.hr

Obavijesti i upisi additional information and enrollment: [email protected] ZAGREB: HMI PRVI PUT NA NOĆI MUZEJA Jubilarna Noć muzeja posvećena Nikoli Tesli

"Tesla”, izložba skulptura u kamenu i bronci Tuzlaka Pere Jelisića, čiji je Matica suorganizator, ponovno je, nakon 2006., u Muzeju Mimara dostupna zagrebačkoj publici

Noć muzeja’ u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek Foto: Hina; Mimara

rvatsko muzejsko druš- tvo (HMD) bilo je organizator jubilarne, desete Noći muzeja pod nazivom ”Izumi i otkrića – Nikola na zagrebačkoj publici. Izložbu je otvo- godišnjici rođenja Nikole Tesle, u orga- Tesla univerzalni um”. Noć se nadove- rio ravnatelj Mimare Tugomir Lukšić, uz nizaciji SKD Prosvjeta Rijeka, 2007. je Hzuje na prošlogodišnju manifestaciju, prigodno slovo mnoštvu prisutnih koje bila postavljena u riječkoj dvorani Fi- kojom se željelo dodatno afirmirati ve- su održali ravnatelj HMI-a Marin Kne- lodrammatice. Autor je izložbu o Tesli lika imena hrvatske kulture, umjetnosti i zović, akademik Vladimir Paar i autor. pripremao tri godine i predstavio je 20- znanosti. Noć muzeja ove godine HMD ak djela - portreta, poprsja i medalja inje ostvarilo u suradnji s hrvat- DJELA INSPIRIRANA spiriranih Teslom te djela koja označava- skim muzejima, Gradom Za- TESLOM ju njegove vizije. Nije se obazirao samo grebom, Tehničkim muzejom Autor, Tuzlak Jelisić (1939.), na proslavu Tesline obljetnice, već mu je Zagreb, Teslinim rodnim kra- Akademiju likovnih umjet- Tesla dugu niz godina bio i ostao trajna jem u Lici – Gradom Gospi- nosti završio je u Zagrebu inspiracija. Ponovljeni zagrebački hom- ćem, Muzejom Like Gospić, te u klasi prof. Frane Kršini- mage Tesli 2015. tome je najbolji dokaz. Memorijalnim centrom ”Ni- ća, a postidplomski studij Na Noći muzeja u Mimari našli su kola Tesla” Smiljan kao glav- u zagrebačkoj Majstorskoj se i brendirani proizvodi predsjednice nim partnerima. radionici prof. Vanje Radauša. Udruge Nikola Tesla – genij za budućnost Po prvi put na Noći mu- Član je HDLU-a od 1965. godi- Dragice Mihajlović i inovatorska Infra- zeja – izložbom u Mimari- su- ne. Dobitnik je više nacionalnih Red slika Nikole Tesle Jane Žiljak Vujić. djelovala je i Hrvatska mati- nagrada za skulpturu u prosto- ca iseljenika. "Tesla”, izložba ru, a njegovi radovi nalaze se UMREŽENA VIRTUALNA skulptura u kamenu i bronci i u Austriji, Italiji, Njemač- STVARNOST Pere Jelisića, čiji je Mati- koj, SAD-u i Španjol- Program Noći muzeja 2015. započeo je ca suorganizator, po- skoj. Jelisićeva 30. siječnja svečanim otvorenjem u Teh- novno je, nakon izložba po- ničkom muzeju u Zagrebu gdje su pred- 2006., dostup- svećena 150. stavljen život i rad Nikole Tesle, te inte-

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 37 Kipar Pero Jelisić Akademik Vladimir Paar, Pero Jelisić, Marin Knezović, Ljerka Galic i Tugomir Lukšić

raktivna aplikacija Umrežena virtualna ka – tajne ateliera društvene kroničar- ri ispred čitaonice pokazivali primjenu stvarnost tvrtke Ericsson Nikola Tesla, ke’, o jednoj od najznačajnijih hrvatskih tehnologije inspirirani radovima Nikole partnera Noći muzeja 2015. Na otvore- fotografkinja, glavnoj kroničarki druš- Tesle. U Noći muzeja Muzej za umjetnost nju, koje se prenosilo i u dvorištu Teh- tvenog i kulturnog života međuratnog i obrt posjetiteljima je ponudio izložbu ničkog muzeja, glumci Tvornice lutaka Zagreba. Moderna galerija je u sklopu ‘Guercino: Svjetlo baroka’, a Tehnički i pjevači zbora "Izvor” izveli su ulomke izložbe ‘Nove akvizicije & darovnice u muzej program posvećen Tesli, stalni predstave o Tesli. Na otvorenju je govo- MG’ predstavila stotinjak djela kojima postav u prizemlju, Planetarij te izlož- rila ravnateljica Tehničkog muzeja Mar- je u posljednje dvije godine obogaćen kita Franulić, voditeljica Noći muzeja fundus Moderne galerije. Mogao se po- Dubravka Osrečki Jakelić, u ime mini- gledati i stalni postav Hrvatska likovna strice kulture pomoćnica ministrice kul- umjetnost od 19. do 21. stoljeća i prigod- ture Vesna Jurić Bulatović, a u ime grada ni program Nikola Tesla iz fundusa MG. otvorila ju je Sandra Švaljek, zamjenica U Muzeju grada Zagreba bila je dostup- gradonačelnika Zagreba. na izložba ‘Odjeci s bojišnice – Zagreb U Zagrebu su posjetitelji Gliptote- u Prvom svjetskom ratu’. ke HAZU, uz stalni postav, mogli pogledati i retrospektivnu izložbu Branke VIŠE OD DVA MILIJUNA Uzur te izložbu Gorana Štimca ‘Recesi- Program ‘Penkala – veliki izumitelj’, ja’. Izlaganjem nekoliko portreta Nikole posjetitelje je upoznao s njegovim ma- Tesle iz fundusa Gliptoteke obilježila se nje znanim izumima, a ‘Znate li tko je se i tema ovogodišnje Noći muzeja. U Maxim?’, pričom o strojnoj pušci koja Hrvatskom povijesnom muzeju bila je je bitno izmijenila način ratovanja. U postavljena izložba ‘Slike Velikog rata’, MSU su na rasporedu bile Zbirke u po- a u Galeriji Kovićevi izložba ‘Foto Ton- kretu. Hrvatski developeri su te veče-

Ovogodišnja tema ”Izumi i otkrića – Nikola Tesla univerzalni um” nadovezuje se na prošlogodišnju manifestaciju, kojom se željelo dodatno afirmirati velika imena hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti

U Galeriji Muzeja grada Splita otvorena je izložba ‘Art - password’ autora Tonćija Šitina

MATICA 38 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr Hrvati diljem Hrvatske pohitali na Noć muzeja Noć muzeja, koja jednom godišnje besplat- nim ulazom i zanimljivim programima u muzeje diljem Hrvatske dovodi brojne posjetitelje, otvorena je u petak, 30. siječnja, navečer u Demonstracijskom kabinetu Ni- kole Tesle zagrebačkog Tehničkog muzeja, kao najprikladnijem mjestu za početak te kulturne manifestacije čije se ovogodišnje, deseto izdanje održavalo na temu ‘’Izumi i otkrića - Nikola Tesla univerzalni um”. Ove godine naglasak je bio na mogućnosti razvoja Gospića, Like i cijele regije kroz ličnost genijalnog izumitelja Nikole Tesle, pove- zujući Muzej Like u Gospiću i Memorijalni centar Nikola Tesla u Smiljanu s Tehničkim muzejom u Zagrebu. Svojim atraktivnim izložbama, glazbeno-scenskim događaji- ma, kada hrvatski gradovi postaju pozor- nice, ova nacionalna manifestacija predstavlja nezaobilazan sadržaj u kulturnoj ponudi zemlje.

Noć muzeja’ u Rijeci obilježena na više lokacija. Fotografija prikazuje bu ‘Željeznički kolodvori u Hrvatskoj – posjetitelje Prirodoslovnog priča o ljudima, zgradama i vlakovima’. muzeja Rijeka U Demonstracijskom kabinetu Nikola Tesla posjetitelji su mogli pogledati vjerne replike Teslinih najvažnijih izuma, uz najavu posjeta. U Umjetničkom pa- viljonu mogla se pogledati izložbu ‘Joan Miró: remek-djela iz Fundacije Maeght’, a u Etnografskom muzeju izložba ‘Dim – priča o duhanu’. U duhu teme Hrvatski državni arhiv je izložio izbor arhivskog gradiva koje se odnosi na Nikolu Teslu, kao i prezentirati zbirku Fotoopreme HDA koja dokumentira razvoj fotograf- ske tehnologije tijekom prošlog stoljeća. Posjetitelji su mogli pogledati izložbu

‘Stoljeće nakon Laszowskog’ u spomen na Emilija Laszowskog, svestranog pripadnika hrvatske intelektualne elite na prijelazu iz 19. u 20. st. Ukratko, posjetiteljima je svoja vrata otvorilo 39 zagre- bačkih muzeja. Godine 2004. održana je prva Noć muzeja u Hrvatskoj na samo šest lokacija u Zagrebu. Broj posjetitelja programa neprekidno raste; a u devet godina bilo ih je više od dva milijuna. Prošle godine bilo je rekordnih 360.000 posjetitelja na više od 200 odredišta. Popu- larni programi održali su se ovaj put u 101 hrvatskom gradu, uz Fojnicu i Go- ricu iz BiH. n

ENG The Croatian Museum Association was the organiser of the jubilee 10th Night of Museums Performans prilikom under the moniker "Inventions and Discover- svečanog otvorenja Noći ies – Nikola Tesla, A Universal Mind”. This is the muzeja u Tehničkom first time the CHF has participated – with an muzeju u Zagrebu exhibition at the Mimara Museum.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 39 VIJESTI

ĐURO VIDMAROVIĆ NA TRIBINI U NSK ZAGREB - U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održana je sedma iz ciklusa tribina Zbirke inozemne Cro- atice u nazočnosti mnogobrojne publike. Gost tribine 27. siječnja bio je književnik, prevoditelj, političar i diplomat Đuro Vidmarović, a voditeljica dr. sc. Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke. Na tribini je bilo riječi o Vidma- rovićevu političkom i diplomatskom životu, boravku u Ukrajini, književno- me, znanstvenome i prevoditeljskome radu te proučavanju djela pripadnika hrvatskih manjina i hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Đuro Vidmarović rođen je 1947. u Pi- ljenicama pokraj Kutine. Studij povijesti i filozofije završio je na Filozofsko- me fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1970. do 1990. radio je kao srednjoš- kolski profesor. Godine 1990. izabran je za zastupnika u Saboru RH. Na toj duž- nosti ostaje dva mandata. Od 1995. do 1999. veleposlanik je RH u Ukrajini. Go- dine 2002. dragovoljno se povlači iz di- plomacije i odlazi u mirovinu. Od 1972. - Inspirira me i potiče na stvaralaštvo U politiku sam ušao, bezrezervno, kao bavi se književnim radom te proučava- živi kontakt s hrvatskih autohtonim književnik i kao povjesničar u sudbo- njem povijesti i književne baštine hr- manjinama iz zemalja srednje i jugoi- nosnim devedesetim da sa svojim na- vatskih narodnih manjina u susjednim stočne Europe koje redovito posjeću- raštajem izborim slobodu i neovisnost zemljama. O tome je objavio više sto- jem i o njima objavljujem studije. Jed- RH. Na tu sam hrabrost neizmjerno po- tina prikaza, članaka i studija. nako tako sam se i devedesetih, kada nosan, a ponosan sam i na svoja knji- Član je UO Društva hrvatskih književni- je stvarana samostalna i suverena RH, ževna ostvarenja koja stižu do čitatelja ka, UO Hrvatskoga diplomatskog klu- susretao s hrvatskim iseljeništvom u u zemlji i inozemstvu - zaključio je Đuro ba, Glavnoga odbora Matice hrvatske prekooceanskim zemljama kao pokli- Vidmarović. (Vesna Kukavica) i Društva za ukrajinsku kulturu. sar utemeljitelja RH dr. Franje Tuđmana.

KONCERT PULSKOGA KUD-a "MATKO BRAJŠA RAŠAN” U RIMU gdje su u ugodnom druženju s Hrvatima predstavili svoj bogat i raznolik glazbeni repertoar. U nedjelju, 7. prosinca, KUD "Matko Brajša Rašan" nastupio je u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu. U svojim nastupima predstavio je bogatu hrvatsku glazbenu baštinu, s naglaskom na izvor- noj istarskoj pjesmi te djelima istarskih skladatelja, kao i drugim međunarodnim skladateljima. Svečanom advent- skom koncertu uz mnogobrojne Hrvate nazočili su i predstavnici diplomatskog kora Republike Hrvatske u Vatikanu i Rimu. Uz njih, nazočni su bili predsjednik Hrvatsko-talijanske udruge Mirko Šikić, tajnik Saveza hrvatskih zajednica Italije Luka Krilić i domaćin Zavoda sv. Jeronima rektor Jure Bogdan te ostali crkveni velikodostojnici koji trenutno borave u Rimu i Vatikanu. ITALIJA - Od 4. do 8. prosinca 2014. godine pulski KUD "Mat- Naši "Brajšanci" upoznali su ljepote Rima i Vatikana, a naše ko Brajša Rašan" prema ucrtanom programu nastupa u ino- sunarodnjake Hrvate obogatili svojom glazbom i približili zemstvu. Gostovao je u Rimu gdje je održao nekoliko pje- im baštinu i kulturne vrijednosti domovine Hrvatske. (Ana vačkih nastupa. Posjetili su i Hrvatski dom – Domus Croata Bedrina)

MATICA 40 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr REDSTAVLJENA KNJIGA MILE BOGOVIĆA LIKA I NJEZINA CRKVA U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI Duhovni identitet Ličana

Duhovni i kulturni život u Lici, smatra Bogović, razvija se osobito u zlatnom vijeku glagoljske kulture sredinom drugog tisućljeća kada je to područje bilo gusto naseljeno

Tekst: Vesna Kukavica Crkva hrvatskih mučenika - Udbina vih je dana u Zagrebu, točnije 22. siječnja 2015., promovirana pregledna monografija biskupa dr. sc. Mile Bogovića Lika i njezina Crkva u prošlo- sti i sadašnjosti u organizaciji kulturnog tjednika Hrvatskoga slova i Udruge Vila Velebita. O knjizi su, uz autora, govorili recenzenti prof. dr. sc. Željko Holjevac i Oprof. dr. sc. Ante Bežen, kao i profesor Ivica Mataija iz Držav- noga arhiva Gospića. Promociju je vodio u nazočnosti broje- ne publike velečasni dr. sc. Draženko Tomić. Građa knjige raspoređena je u trinaest poglavlja, a zahva- ća početke kršćanstva u Lici od doseljenja Slavena i prati ličke mijene do uspostave današnje biskupije. Prema historiograf- skim analizama Bogović navodi da je kršćanstvo u Lici zaži- vjelo još u doba hrvatskog kneza Borne (810. – 821.), ali da je tek u 10. stoljeću obuhvatilo cjelokupno stanovništvo na po- dručju današnje Like i Krbave. Autor bilježi osnutak Krbavske biskupije na Splitskoj sino- di 1185. Duhovni i kulturni život u Lici, smatra Bogović, razvija se osobito u zlatnom vijeku glagoljske kulture sredinom drugog tisućljeća kada je to područje geografskog srca Hrvat- ske bilo prilično gusto naseljeno. Slijedi razdoblje turske do- vao II. uspostavio Gospićko – senjsku biskupiju sa sjedištem minacije (1527. – 1689.) koju prati karakteristična kulturna i u Gospiću i Milu Bogovića, autora ove vrijedne knjige, ime- duhovna stagnacija, budući da su Turci Liku i Krbavu "smrt- novao njezinim prvim biskupom. no ranili na Krbavskom polju još davne 1493." Identitetske značajke Ličana, piše Mile Bogović, ovise o Oslobođenje Like, Krbave i dijela Korduna od Turaka vo- okolnostima, odnosno o vlastitostima kraja u kojem su nikli dio je, nakon turskog poraza pod Bečom 1683. , brinjski župnik i rasli, sviknuvši se od pamtivijeka na rasuće naroda radi ra- pop Marko Mesić. Oslobođeni krajevi ušli su tada u sastav jed- znih čimbenika i život u dijaspori diljem planeta. Te okolnosti, ne katoličke države tj. Austrijske Monarhije, dobivši stanovitu navodi Bogović, čine: zemljopisni položaj, povijesna događa- hrabrost za opstanak. Pogodne prilike za katolike bile su po- nja na ličkom prostoru, vjera i kultura. Liku autor simbolično ticaj da se u većim uspoređuje s jednim velikim srednjovjekovnim gradom opa- skupinama uselja- sanim čvrstim bedemima koje čine živopisni planinski lan- vaju u Liku, Krba- ci: Velebit, Kapela, Plješivica. Spominjući tri srednjovjekov- vu i na područje ne hrvatske županije: Liku, Gacku i Krbavu, Bogović zapaža oko Slunja. Lika i kako svaka ima svoju rijeku koje izviru i uviru u istoj župa- Krbava ulaze u sa- niji. Ono što je sada važno, poručuje biskup Bogović, jest da stav biskupija Senj- se prostor sačuva od stranih profitera i zagađivača. Lika je u ske i Modruške. prošlosti bila nekada rubna ("Dalmatinska" Hrvatska), a sada Nakon uspostave je središnja regija. Najjači razvoj lički prostor doživio je u vri- samostalne hrvat- jeme kada je postojala jaka državotvorna veza između sjevera ske države nastale i juga (razvijeni srednji vijek). Danas je lička regija u središtu su povoljnije pri- hrvatskog državnog prostora - most koji povezuje hrvatski like za razvoj Like sjever s hrvatskim jugom, oaza zelene Hrvatske. n u svakom pogledu. Rezultat tih nasto- ENG Mile Bogović DSc, bishop of the Roman Catholic Diocese of Gos- pić-Senj is the author of the recently promoted Lika and it’s Church in janja očitovao se 25. the Past and Present. The book covers the beginnings of Christianity in svibnja 2000. godine the Lika region from the arrival of Slavs and follows the ebb and flow kada je papa Ivan Pa- of Lika up to the establishment of the current diocese.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 41 RAZGOVOR: MONICA PATRICIA ESTIGARRIBIA SOLJANČIĆ, PARAGVAJKA HRVATSKIH KORIJENA Paragvajski životni stil u tmurnoj hrvatskoj svakidašnjici

Monica kaže da je prilagodba na novu sredina bila teška. Velika prepreka bio je, naravno, jezik koji uopće nije govorila. Zatim klima i hladnoća jer u Paragvaju nema zime

vaca dolaze u Paragvaj gdje su u Asun- cionu otvorili prvu pekarnicu, smještenu u centru grada. Pekarnica je bila pun po- godak i odlično je radila." Monica nam priča kako su se braća Soljančić brzo i uspješno uklopila u novu sredinu. Od pekarnice su se obogatili uzdignuvši se u visoki sloj društva. Poznata povijesna pekarnica Soljančić, ili kako bi Para- gvajci rekli Solhansik, i danas krasi sre- dište Asunciona. Kupili su vilu u elitnoj četvrti Las Mercedes, gdje i danas veći- na njihovih potomaka živi. I ne samo to, braća Soljančići postali su i zaslužni Paragvajci. "Pradjedov brat Kleto bio je gluhonijem i tim povodom osnovali su prvu školu u Paragvaju za gluhonijemu djecu. Ispred škole podignut je spomenik u čast osnivačima. Drugi brat Josip bio je veliki sportski djelatnik, između Monica Patricia Estigarribia Soljančić ostalog osnovao je poznati paragvajski Spomenik Kleti Soljančiću osnivaču prve nogometni klub Mbygua." škole za gluhonijemu djecu u Paragvaju Napisao: Hrvoje Salopek Snimke: Hrvoje Salopek i obiteljski album PONOSNA NA PRETKE Hrvatska zajednica u Paragvaju je, za ra- a žalost već dugo godina u zliku od onih u susjednome Čileu i Ar- kad nisu uspjeli ozbiljnije organizirati pa Hrvatskoj vlada kriza i ni- gentini, razmjerno malobrojna. Računa je hrvatski jezik uglavnom tamo nestao. kako da nam biznis krene se da danas ondje živi oko pet tisuća Pa- Ponovnom buđenju hrvatske svije- kako bismo željeli. Stalno ragvajaca hrvatskog podrijetla, koji malo sti u Paragvaju možemo uvelike zahvaliti stojimo i tapkamo na mje- znaju o svojoj pradomovini i koji se ni- Monicinu stricu Hugu Guillermu Soljan- stu. A vrijeme ide. Htjeli bismo osnova- cicu Sanchezu, imućnome čovjeku, ge- "Nti obitelj i imati djecu, ali sve je to još na Mate Soljančić neralu paragvajske vojske, koji je nakon čekanju i nikako da se ostvari." Svatko će pomisliti da su to riječi nekog od bezbroj "Moj pradjed Mate naših mladih ljudi koji se muče sa sva- Soljančić doselio se sa kidašnjicom. No, začudo, to su rečenice Paragvajke Monice Patricije Estigarribije samo 14 godina sa svoja Soljančić koja od 2005. živi u Hrvatskoj. dva brata prvo u Čile, a kad Monica je rođena 1978. u Asuncio- su zaradili nešto novaca nu, glavnome gradu Paragvaja, u obitelj dolaze u Paragvaj gdje su koja je po ženskoj liniji hrvatskog podrijetla. Ponosna je na svoje hrvatske pret- u Asuncionu otvorili prvu ke. "Moj pradjed Mate Soljančić doselio pekarnicu, koja je izvrsno se sa samo 14 godina sa svoja dva brata poslovala." prvo u Čile, a kad su zaradili nešto no-

MATICA 42 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr "Hrvati, za razliku od Paragvajaca, stalno nešto kritiziraju i rogobore. U Paragvaju ima puno siromašnih ljudi, no bez obzira na materijalno stanje većina pozitivno gleda na život." Spomen ploča posvećena Josip Soljančiću, sportskom djelatniku koji je osnovao nogometni klub Mbygua umirovljenja osnovao 1996. prvu udrugu s hrvatskim predznakom: Paragvaj- sko-hrvatsku trgovačku komoru. On je poticao povezivanje Paragvajaca hrvatskog podrijetla s Hrvatskom, koje dotad praktički nije bilo. Pokušavao je dovesti i učitelje hrvatskoga jezika, što nije uspjelo. Mnogi Paragvajci hrvatskog podrijetla njegovim su posredovanjem preko veleposlanstva u Buenos Airesu stekli hrvatsko državljanstvo. Tako je bilo i s Moni- com i mnogobrojnom obitelji. "Prvo je moj mlađi brat Jose Miguel otišao 2003. u Zagreb. Dobio je stipen- diju za jednogodišnji studij hrvatskoga jezika Croaticum. Sljedećih godina svi smo stigli u Hrvatsku, a troje nas ostali smo za stalno - Jose Miguel koji se ože- nio Slovenkom i trenutno živi u Slove- Monica sa svojom braćom niji, Pablo koji je također oženjen i živi u Zagrebu, i ja." ko podnosili zimu i niske temperature. zikom svojih predaka - hrvatskim, pri DRUŠTVENA I PODUZETNA U Paragvaju zime nema. Najniže tempe- čemu jedino simpatični latinoamerički Monica kaže da je prilagodba na novu rature zimi padnu na 15-ak stupnjeva i naglasak upućuje na daleki rodni kraj. sredina bila teška. Velika prepreka bio je, onda se Paragvajci smrzavaju i oblače Poduzetna, elokventna, društvena, naravno, jezik koji uopće nije govorila. kapute", kaže uz smijeh Monica. Na upit snalažljiva, kreativna – spremna je na Zatim klima. "U početku smo jako teš- što joj još kod nas smeta ističe sveprisut- raznovrsne poslove i biznis. "Bavila sam nu mrzovolju i nezadovoljstvo. "Hrvati, se svim i svačim otkad sam došla u Hr- Brat Pablo za razliku od Paragvajaca, stalno nešto vatsku. Bila sam turistički vodič, anima- s djecom kritiziraju i rogobore. U jednom istraži- tor, event-manager…" Poznati su njezini vanju o osjećaju sreće po zemljama naj- latinoamerički partyji Fiesta Latina koje sretniji je upravo Paragvaj, a Hrvatska je organizira u klubovima i diskotekama. negdje pri kraju ljestvice. To sve govori. No, u posljednje vrijeme ona i njezin Treba reći da u Paragvaju ima puno si- dečko usredotočeni su na posao sa ste- romašnih ljudi, no bez obzira na mate- vijom – prirodnom zamjenom za šećer rijalno stanje većina pozitivno gleda na koja potječe iz Paragvaja. "Stevija je još život za razliku od Hrvata." uvijek malo poznata u Hrvatskoj, a kako Monica je u Zagreb došla s diplo- nema kalorija posebno se preporučuje mom Američkog sveučilišta u Paragvaju dijabetičarima, ljudima na dijeti, onima na kojem je studirala marketing i odno- sa želučanim smetnjama... Inače, bilj- se s javnošću. Izvrsno govori, uz mateka stevija najbolje uspijeva u Paragvaju rinski španjolski, i gvarani – jezik para- i ondje se masovno koristi." gvajskih domorodaca, zatim engleski i Kaže kako se namučila dok je do- portugalski. A danas odlično vlada i je- bila dozvolu za uvoz jer je, sve do ula-

"Osnovali smo Društvo Latinoamerikanaca u Hrvatskoj. Povezani smo i preko Facebooka. Često mi se obrate mnogi ljudi koji iz Latinske Amerike dolaze ovamo, na proputovanju su poslovno ili turistički, traže informacije, preporuke…"

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 43 Tekst: Ana Bedrina ma, često se čuje hrvatska riječ, kao da nismo daleko od Hrvatske. akon ljetnog koncerta so- pranistice Kristine Šop iz ‘PUNE RUKE POSLA’ Münchena, koja je na- I u toj tuđini hrvatske katoličke misije stupila u crkvi sv. Franje imaju iznimno važnu ulogu u očuva- u Puli, ovih adventskih nju identiteta i održavanju duha. Hr- dana našla sam se i ja u Münchenu. vatska katolička misija u Münchenu, NObiteljski posjet ubrzo je postao su- koja danas bilježi više od 65 godina sret s dragim suradnicima koji postaju svoga postojanja, ima "pune ruke po- i prijatelji. Bila sam promatrač mnogo- sla". To je jedna mala Hrvatska usred ska Hrvatske u EU, stevija kod nas bila brojnih lijepih događaja, ali i svjedok Njemačke. Tu se rađa, krštava, vjenča- zabranjena. "Moramo prvo ljude u Hr- prevelikog broja naših mladih, sposob- va i umire. Sada je predvodi fra Boris vatskoj educirati o steviji. Polako su se nih, obrazovanih ljudi koji tamo gra- Čarić s još petero braće fratara, jed- mnogi uvjerili u njezine blagodati. Da- de svoju budućnost. Tamo zasnivaju i nim đakonom i tri časne sestre. Sestra nas se stevija stavlja u sve više gotovih svoje obitelji, čuvaju svoj jezik, vjeru, Nikolina Marija Bilić koordinatorica proizvoda – čokolade, napitke, slatkiše… hrvatska imena i s ljubavlju predstav- je nekoliko pjevačkih zborova i među No, pritom treba biti oprezan jer se da- ljaju svaki kamen, svaku pjesmu svo- osnivačima prve hrvatske klape "Cro- nas pod stevijom nudi sve i svašta, a naj- ga kraja i Lijepe Naše. Mnogobrojni su atia" koja slavi svoju 25. obljetnicu od češće jeftina nekvalitetna roba iz Azije. Hrvati koji su se iseljavali u Njemačku. osnutka. Hrvatske mise održavaju se Mi nabavljamo vrhunsku steviju preko A među njima mnogobrojni su i moji svakog dana u Misiji, a nedjeljom se argentinske tvrtke Trini." Istrani. München je samo jedan od ve- Hrvati okupljaju na misama u pet ve- ćih gradova u kojem su našli svoj dru- likih crkava u užem dijelu grada te u STEVIJA - NADOMJESTAK gi dom. Najprije se išlo malo zaraditi, nekoliko manjih mjesta izvan Münc- KONZUMNOM ŠEĆERU a onda su se rodila djeca pa ih je tre- hena. Svaka crkva okuplja po tisuću, Dašak Latinske Amerike Monici pruža balo školovati, a onda su došli unuci. dvije vjernika na misi. Prema riječima glazba i prijateljstva s mnogim Latinoa- I tako su oni ostali, a novi i novi su i generalnoga konzula Petra Uzorinca, merikancima u Hrvatskoj i u susjednim dalje dolazili. I danas opet mnogi do- s kojim sam imala vrlo lijepi susret, zemljama. "Osnovali smo i Društvo La- laze i traže sreću izvan svoje domovi- u Münchenu je evidentirano 28.000 tinoamerikanaca u Hrvatskoj. Poveza- ne ne samo u Münchenu i Njemačkoj. Hrvata. Međutim, u Misiji je samo u ni smo i preko Facebooka. Često mi se Najprije su to bile stotine ljudi pa tisu- posljednjih godinu dana zabilježeno obrate mnogi ljudi koji iz Latinske Ame- će, a danas je preko četiri stotine tisu- novih 11.000 pridošlih! U posljednje rike dolaze ovamo, na proputovanju su ća Hrvata samo u Njemačkoj. vrijeme broj stalno raste. Na misi u poslovno ili turistički, traže informaci- U tim susretima s mnogobrojnim nedjelju prije adventa u crkvi St. Mi- je, preporuke… Drage volje ću svakom ljudima osjetila sam ponos na zajed- chaela predstavljeno je imenom i pre- pomoći, popričati, pozvati ih na kavu… ništvo naših sunarodnjaka, ali ubrzo zimenom 165 mladih koji su prijavlje- ili još bolje na naš čaj od mate." i veliku tugu zbog spoznaje koliko je ni za ovogodišnju krizmu. U današnje vrijeme kada na tisuće ljudi napustilo našu prelijepu zemlju. U Hrvatskome domu djeluju uz Monicinih vršnjaka napušta Hrvatsku u Prolazeći tim velikim europskim gra- pjevačke zborove i Klapu "Croatia" i potrazi za boljim životom, ona nije po- dom, te u restoranima ili u trgovina- Akademski krug koji predvodi Ante žalila što je došla ovamo. Kaže da je od malih nogu imala poduzetničkoga duha i uvijek nešto prodavala pa se ne boji budućnosti. Tipično paragvajski, puna je optimizma. "Krizi jednom mora doći kraj. Nadam se da će stvari i u bizni- su krenuti željenim putem. Želim imati vlastiti stan i obitelj. I na kraju, nadam se da će u Hrvatskoj biti puno više na- smijanih i sretnih lica nego što ih ima sada. Treba se ugledati u tom pogledu na Paragvaj!" n

ENG An interview with Monica Patricia Esti- garribia Soljančić, a Paraguayan of Croatian extraction who has lived in Croatia since 2005. This young and versatile entrepreneur now im- ports stevia, a plant product used as an alter- Ante Moro, Ana Bedrina i Silvano Jelenić native to sugar.

MATICA 44 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr VODITELJICA PODRUŽNICE HMI PULA POSJETILA HRVATE U MÜNCHENU Duhovne obnove, predavanja, koncerti i briga za bližnje u domovini

U Misiji je samo u posljednjih godinu dana zabilježeno novih 11.000 pridošlih! U posljednje vrijeme broj stalno raste. U crkvi st. Michaela predstavljeno je 165 mladih koji su prijavljeni za ovogodišnju krizmu

Moro, aktivan u Župskom vijeću i mno- Ana Bedrina u gobrojnim aktivnostima koje Hrvatska društvu Franaza i Kristine Šop katolička misija ostvaruje. Zatim Fra- ma, Hrvatsko obiteljsko kolo i još mnogobrojne druge zajednice. Požrtvovni su to ljudi koji naporno i puno rade za ži- vot, ali uvijek nađu vremena za mnoge volonterske aktivnosti i druženja. Uoči adventa u Misiji je priređena trodnev- na Duhovna obnova koju je predvodio dr. fra Ante Vučković, profesor na KBF-u u Splitu. U Akademskom krugu 25. studenoga održao je predavanje Silvano Jelenić (rođen u Raši, a uskoro se vraća u Pulu) koji u Münchenu živi više od dvadeset zglednica i fotografija iz vremena prije Osim ovoga plemenitog čina, organiza- godina. Inspiriran starim razglednica- Prvoga svjetskog rata kada je Austrija tori su htjeli skrenuti pažnju i na mno- ma iz Pule u doba Austro-Ugarske, čije izgrađivala najljepše građevine kojima gobrojne umjetnike hrvatskog podrije- skupljanje mu je bio hobi, vrlo iscrpno se Pula i danas diči. Predavanje je potla, koji žive i djeluju u Njemačkoj i šire, je prikazao Pulu prije I. svjetskoga rata taknulo slušatelje da posjete i razgleda- te pokazati njemačkoj publici hrvatsku i kasnije kao ratnu luku. Predavanje je ju Pulu i Istru. kulturu. Koncert je održan u Herkule- bilo popraćeno s tri velika albuma ra- ssaal Münchner Residenz, a organizirali ‘SAN ILI NOSTALGIJA’ su ga Jelena Brezić i Ivica Kljajić. Udruga Hrvatsko obiteljsko kolo prire- Koncert je otvorila voditeljica Da- dila je hrvatsku kulturnu večer na kojoj vorka Tovilo, a u glazbenome dijelu na- je prof. dr. Jasna Čapo iz Zagreba održala stupili su pijanist Boris Knežević, flau- predavanje na temu iseljeništva: "San, no- tistica Ivana Zahirović, pijanistica Diana stalgija ili nešto treće: hrvatski iseljenici Grubić, pijanistica Bojana Simić, oper- i njihovi potomci u Hrvatskoj". na pjevačica Kristina Šop, violinist Ma- U petak 28. studenoga održan je hu- rio Korunić, čelist Bajro Ajkić, Klapa manitarni koncert pod nazivom "Advent Croatia München, glazbenik Romano s hrvatskim umjetnicima” na kojem se Sole Trio. Koncert je završen zajednič- okupilo oko tristotinjak gostiju, Hrvata i kim pjevanjem publike i izvođača "Da te Nijemaca koji su u glavnome gradu Ba- mogu pismom zvati". Organizatori se na- varske uživali u glazbi hrvatskih umjet- daju da će ovakvi kulturni i dobrotvor- nika. Na koncertu je prikupljena pomoć ni događaji postati tradicija münchen- za Dječji dom u Nazorovoj u Zagrebu. skih Hrvata. n

ENG A family visit by the head of the CHF branch office to the German city of Munich very quickly morphed into a meeting with the large local Croatian community. She took part in many events S generalnim konzulom RH u as an observer and as a witness of the great number of our young, capable and educated peo- Munchenu Petrom Uzorincem ple building their future there.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 45 ZAGREB: OBILJEŽENA 100. OBLJETNICA ROĐENJA FRA RAJMUNDA KUPAREA Teolog, književnik, prevoditelj i skladatelj

Ispunjavajući zadatke koje mu je dao dominikanski red djelovao je diljem svijeta, a najdulje u Čileu gdje je sudjelovao u obnovi čileanske dominikanske provincije i predavao na fakultetu

Fra Rajmund Kupareo

S majkom Katicom na dan mlade mise – Vrboska, 1937. Na dodjeli počasnog doktorata iz filozofije – Santiago de Chile, 1959.

Tekst: Diana Mašala Perković svećenika. Na Visokome filozofsko-teo- davao estetiku i aksiologiju na Fakultetu loškom učilištu dominikanskoga reda u filozofije i odgojnih znanosti. Tu je i dok- z potporu Grada Zagreba Dubrovniku diplomirao je 1939. godine. torirao 1951. godine. Društvo hrvatskih književ- Za vrijeme II. svjetskog rata djelu- nika u suradnji s Institu- je u Zagrebu gdje je uređivao mjesečni POVRATAK U HRVATSKU tom svetog Tome Akvin- časopis Gospina krunica i upravljao do- Naziv doktorske disertacije bio je Ars et skog organiziralo je u svom minikanskom nakladom Istina, a bio je Moralis. Na tom sveučilištu bio je dekan i prostoru na Trgu bana Josipa Jelačića i nakladnik Alojziju Stepincu. prorektor. Predavao je nekoliko predme- Upotkraj prošle godine književno-znan- Tijekom ratnih godina spasio je ta na Katoličkom sveučilištu: Dogmatiku stveni kolokvij u povodu 100. obljetnice mnoge Židove na način da im je davao na Instituto Familiar, Eksperimentalnu rođenja fra Rajmunda Kuparea. lažne potvrde o krštenju i vjenčanju kako psihologiju na Seminario de Santiago, Rajmund Kupareo (svjetovnog ime- bi mogli izbjeći deportacije i progon u Katoličku kulturu na Arhitektonskome na Luka), rođen je 16. studenoga 1914. u NDH i otići u Švicarsku. Kraj rata doče- fakultetu i Estetiku likovnih umjetno- Vrboskoj na otoku Hvaru, bio je hrvatski kao je u Zagrebu iz kojeg sveučilišni profesor, prevoditelj, esejist, je 1947. godine emigri- Rajmund Kupareo 1978. u Zagrebu pjesnik, skladatelj, nakladnik, redovnik rao i napustio Hrvatsku. dominikanac i teološki pisac. Pisao je na Preko Beograda stigao je hrvatskome, latinskome, španjolskome i u Olomouc u tadašnjoj češkome jeziku. Čehoslovačkoj i tamo je magistrirao teologiju. Is- SPAŠAVAO ŽIDOVE punjavajući zadatke koje Rodom je iz stare hvarske plemićke obi- mu je dao dominikanski telji Kuparića. Bio je drugo od sedme- red djelovao je diljem svi- ro djece Jurja i Katice. Osnovnu školu jeta i to u: Nizozemskoj, pohađao je u Makarskoj i Hvaru, a kla- Francuskoj,Španjolskoj, a sičnu gimnaziju u Jelsi, Bolu i Dubrov- iz Madrida je 1950. godi- niku. Njegov susret s dominikanskim ne, na poziv provincijala redom dogodio se 1925. godine kada je Čileanske dominikanske kao ministrant u Vrboskoj upoznao do- provincije, otišao u Čile minikanca Anđelka Rabadana pod čijim kako bi sudjelovao u ob- utjecajem je 1930. godine stupio u domi- novi čileanske domini- nikanski red, a 1937. godine se zaredio za kanske provincije i pre-

MATICA 46 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr Povratak u zavičaj Došao sam nepoznat u kasni nedjeljni sat.

Možda su me prepoznali mostovi stari što prebiru u muku ugušene čežnje moga naraštaja i crkvica na ulazu u luku, zatvorena radi naših uzdisaja.

Možda je puteljak uski, krivudavi nemir mojih opazio zjena i naglo dotrčao s gora da mi se javi na asfaltnoj cesti pokraj mora. A krovovi dragi, bez sjaja i boje, kamenita raširili krila (k’o lepeza neka) da me pozdrave iz daleka, jer oni se boje raskošnih hotela i vila.

Zar sam se ja tu rodio lutalica u oazi mira?

Sve je već davno iz sjećanja nestalo:

Možda je moje srce kucati prestalo u dječačkoj lopti Književno-znanstveni kolokvij povodom 100. obljetnice rođenja fra Rajmunda Kuparea od krpa i papira. Možda još ruke umorne moje sti na Likovnoj akademiji. Uređivao je Božidar Petrač o njegovoj lirici. potežu konope staroga zvonika, časopise Mundo Catolico i Anales de la Pred kraj života i posmrtno Rajmond a noge na drvenim motkama stoje Facultad de Filosofia, a pokrenuo je ča- Kupareo dobio je najveća priznanja za lakrdijaša sopis za filozofiju umjetnosti Aisthesis. svoj kulturni, znanstveni i religiozni rad. ispaćena lika. Godine 1971. vratio se u Hrvatsku Godine 1996. odlikovan je Redom Da- nakon što je pretrpio moždani udar. Bo- nice hrvatske s likom Marka Marulića. Ljudima sam nepoznat ravio je do smrti u dominikanskome Iste godine dobio je i nagradu "Vladi- u ovaj kasni nedjeljni sat. samostanu na Ravnicama u Zagrebu, mir Nazor" za životno djelo na područ- povremeno odlazeći u dominikanski sa- ju književnosti. Dodjeljivanje plakete i Možda bi me prepoznali mostan u Starome Gradu. Umro je 6. lip- povelje nagrade "Vladimir Nazor" nije mrtvi što se pod čempresima nja 1996. godine, a pokopan je 10. lipnja doživio, one su uručene njegovoj bije- odmaraju. na Mirogoju u dominikanskom grobu. loj subraći 19. lipnja 1996. godine. Po- (Zašto im se nisam odazvao, O fra Rajmundu Kupareu u Druš- smrtno je 1997. godine dobio odliko- kad su me zvali?) tvu hrvatskih književnika govorili su fra vanje "Bernardo Higgins" koje čileanska Ali oni više ne zbore. Domagoj Augustin Polanščak na temu vlada dodjeljuje stranim državljanima za O slatki kraju moj, Aksiologija i teologija fra Rajmunda Ku- iznimne zasluge. pun zvuka i boja! parea; Ivan Dodlek na temu Estetika fra Osim 25 knjiga, znanstvenih članaka, Kako nas godine čežnjama more Rajmunda Kuparea; Davor Šalat govorio romana, drama, pripovijedaka i pjesama i varaju! je o njegovoj Marijanskoj lirici za koju Rajmund Kupareo bio je i glazbeno ta- Vrbosko, ljubavi moja! se smatra da je jedna od najboljih liri- lentiran pa je tako i autor mnogobroj- ka hrvatske Marijanske poezije te je po- nih skladbi. Vrboska, 2. rujna 1973. sebno istaknuo pjesmu Balada o Gospi- Teško je odlučiti koji citat bi trebalo nim pčelama. posebno izdvojiti iz Kupareova bogatog opusa, možda Pisma mojoj baki koja je lu. Ti i danas pogađaš kakva su imena MNOGOBROJNA PRIZNANJA napisao u Madridu 1948. godine, a koja praunukama tvojih pokojnih prijatelja, Zdravko Gavran govorio je o njegovu počinju ovako: čak i na protivnoj strani otoka, jer unu- proznom opusu: romanima U morskoj Ti nisi rado ostavljala naš "škoj". Po- ke nose bakino ime. Naš je "škoj" bio za kući, Baraban i Sunovrati, te zbirkama znavala si svako seoce, svaki potok i uva- tebe najljepši na svijetu. n pripovijedaka Čežnja za zavičajem i Ba- lada iz Magallanesa. ENG A literary-scientific symposium was staged in Zagreb late last year on the occasion of the Sanja Nikčević govorila je o njegovu 100th anniversary of the birth of Dominican priest Rajmund Kupareo – a theologian, writer, dramskom opusu, a predsjednik Društva translator and composer who spent twenty years working in Chile.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 47 ZAGREB: PREDSTAVLJENA KNJIGA "OD BLEIBURGA DO LJUBUŠKOG – SVJEDOČENJA PREŽIVJELIH" Skinuti pokrov šutnje

Kao pripadnici vojske NDH, ljubuški mladići stradavali su osim na bojišnicama i kao ratni zarobljenici po logorima od Austrije, Slovenije do Hrvatske, BiH, Srbije i dalje na istok

Tekst: Matej Škarica Bosanske Posavine do Zapadne Hercegovine – pa tako i na mali ljubuški kraj koji je na zbrajao velike žrtve, ali o kojima dvorani samostana Hercegovačke franjevačke se dugo nije smjelo govoriti. provincije u zagrebačkoj Dubravi predstavljena Kao pripadnici vojske NDH, ljubuški mladići stradava- je knjiga naziva "Od Bleiburga do Ljubuškog – li su osim na bojišnicama i kao ratni zarobljenici po logori- svjedočenja preživjelih". Ova knjiga nimalo lake, ma od Austrije, Slovenije do Hrvatske, BiH, Srbije i dalje na ali zasigurno istraživački vrijedne tematike iscr- istok. Posebno zloglasan logor bio je onaj u Slavonskoj Požegi pno i s provjerenim navodima govori o stradanju naroda lju- gdje su Hrvati morali proći ispitivanja, batinanja i razna zlo- Ubuškoga kraja u vrijeme Drugoga svjetskog rata, pogotovo u stavljanja u preteškim uvjetima koji su bili ispod svake razi- poratnom razdoblju poznatijem kao Bleiburški pokolj i Križni ne ljudskog dostojanstva. put. Tada su jugoslavenska komunistička vojska i Titovi par- Postoje mnogobrojna svjedočanstva o ubitačnim marše- tizani po različitim logorima ili gubilištima pobili i mučili na vima smrti na koje su upućivani zarobljenici da bi na kraju, desetke tisuća hrvatskih zarobljenika – pripadnika poražene izgladnjeli, izmučeni i bolesni, bili vođeni u okolne šume na hrvatske domovinske vojske. strijeljanje ili bacani u mnogobrojne jame po vrletima Slove- nije, Hrvatske pa sve do BiH. Do danas se ne zna za grobo- LOGOR U POŽEGI ve mnogih mladih vojnika i ročnika, kao i civila koji su se u Posebice potresna i teška bila je 1945. godina, a što se na kra- proljeće 1945. godine u kolonama povlačili zajedno s pora- ju prenijelo na sve hrvatske krajeve u BiH pojedinačno, od ženom vojskom NDH prema zapadnim Saveznicima – veći-

Božo Skoko (za govornicom), Ivo Lučić, Ante Čuvalo, Jure Krišto i Doris Boras

MATICA 48 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr IN MEMORIAM

na njih s nadom da će biti tretirani kako i priliči, dakle po Že- nevskoj konvenciji. Istodobno, u ovim poratnim događajima partizanski zapovjednici u većini slučajeva nisu organizirali suđenja, njih nije ni bilo (ili su bila montirana), već je sve ra- đeno po "metodi kratkog postupka" i nemilosrdnog obraču- na s "narodnim neprijateljem". S druge strane, mještanima i civilima na čijem području se nalazio logor ili skupište bilo je strogo zabranjeno pomagati zarobljenicima. Događalo se Ante Žanetić tako da partizani žestoko kazne i pojedine civile koji su pri- preminuo u Australiji mjerice prebacivali kruh ili davali vodu zarobljenicima preko bodljikave žice. U dalekoj Australiji preminuo je 18. prosinca 2014. legendarni Hajdukov Preživjeli hrvatski vojnici, koji su imali sreću izvući se iz te nogometaš i nositelj zlatne olimpijske i europske srebrne medalje Ante velike nevolje, u sljedećim desetljećima života u socijalističkoj Žanetić, zvan Luli. Jugoslaviji o svojim iskustvima nisu smjeli govoriti. To je bila Bio je igrač neiscrpne energije, podjednako uspješan u obrambenim i zabranjena, po život opasna tema jer je Titov režim nastojao napadačkim akcijama. ukloniti tragove zlodjela i sustavnog kršenja ljudskih prava. Ante Žanetić Luli rođen je 18. siječnja 1936. godine u Blatu na otoku Stoga se njihova svjedočanstva nalaze zabilježena u ovoj knji- Korčuli, gdje je u tamošnjem Zmaju započeo nogometnu karijeru 1952. zi, a istina kroz njihove sudbine treba doći na vidjelo – složili godine. Sljedeće 1953. godine prešao je u Dubrovnik, a 1955. Luli dolazi su se predstavljači ove knjige. u Hajduk. Bio je igrač sredine terena, jugoslavenski i hrvatski nogometni reprezentativac. ISTINA O STRADANJIMA Za Hajduk je nastupao do ljeta 1961. godine kada je emigrirao iz Dolaskom slobodne i demokratske Republike Hrvatske taj Jugoslavije. U Hajduku je odigrao 254 utakmice i postigao 41 zgoditak. pokrov šutnje skinut je s ovakvih mučnih povijesnih doga- Napustivši Jugoslaviju, skrasio se u Belgiji i nastupao za FC Brugge. đaja, ali opet samo djelomično. Razlog za to je činjenica da u Međutim, nakratko jer je zbog bolova u leđima rano morao prestati s Hrvatskoj i danas vladaju neki utjecajni bivši članovi Komu- igranjem. Iz Belgije se 1968. godine odselio u Australiju, gdje je nakon nističke partije, grupacije i sudionici socijalističkoga režima dolaska tri mjeseca bio trener Croatije iz Sydneya da bi zatim prihvatio pa se hrvatski narod dandanas još psihološki i moralno nije drugi posao. oslobodio stiske okova proizašlih iz 45 godina socijalističke Žanetić je za A reprezentaciju Jugoslavije, kao nogometaš Hajduka, i titoističke vladavine – istaknuto je tijekom predstavljanja. od 1959. do 1960. godine odigrao 15 utakmica i postigao 2 zgoditka. O knjizi su – naglasivši povijesne, statističke, psihološke, Debitirao je protiv SR Njemačke u prijateljskoj utakmici u Hanoveru ali i one emocionalne dijelove iz ovoga hrvatskoga stradal- 20. prosinca 1959. godine (1 : 1), a od dresa reprezentacije Jugoslavije ničkog mozaika – govorili dr. sc. Ivo Lučić, dr. sc. Jure Krišto oprostio se u finalu Olimpijskih igara u Rimu 10. rujna 1960. godine i autor dr. sc. Ante Čuvalo. Program je uspješno vodio dr. sc. protiv Danske (3 : 1). Nositelj je zlatne olimpijske medalje. Božo Skoko, a ulomke iz knjige uz svjedočanstva preživjelih Nastupio je na Europskom prvenstvu u Francuskoj 1960. godine, sudionika Križnoga puta čitala je Doris Boras. gdje je osvojio srebrnu medalju, a sudionik je i velikog finala kada je Predstavljanje knjige organizirala je Općina Ljubuški čiji reprezentacija SSSR-a pobijedila Jugoslaviju s 2 : 1. su izaslanici zajedno s javnim osobama podrijetlom iz ljubuš- Jednom je, 1956. godine, kao nogometaš Hajduka, nastupio i za koga kraja nazočili ovom događaju. Uza zahvalu svim oku- reprezentaciju Hrvatske u prijateljskoj utakmici protiv Indonezije u pljenim Zagrepčanima, nakon izlaganja upriličen je prigodni Zagrebu 12. rujna 1956. godine (5 : 2). Odlukom Hrvatskoga nogometnog domjenak uz razgovor izlagača i publike, a zanimanje za ovaj saveza ta je utakmica priznata kao službena. žrtvoslovni zbornik bilo je veliko. n U povodu smrti Ante Žanetića komemoracija je održana u prostorijama HNK Hajduk u Splitu 21. prosinca, a pokopan je u Wollongongu u dalekoj ENG The book From Bleiburg to Ljubuški – Testimony of the Survivors was Australiji. promoted at the auditorium of the Herzegovinian Franciscan Province in Zagreb’s Dubrava quarter.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 49 IRENA STANIĆ RAŠIN, HRVATSKA AKTIVISTICA IZ BOSTONA (SAD) Razgovor s povodom

"Na sreću, možemo si priuštiti češće i dulje boravke u Hrvatskoj. Mislim da je neposredna uključenost djece u jezik, kulturu i običaje zemlje iznimno važna za dvojezičnost i osjećaj pripadanja pa, u skladu s time, svako ljeto provodimo u Hrvatskoj"

dobroj prijateljici Karmeli Vukov-Colić sam pobjednički sastavak s vječnom te- s kojom drugujem još iz tih dana. Ona je mom "Kako sam provela zimske prazni- u njima prepoznala potencijal i povezala ke" pročitala u jednoj radijskoj emisiji. U me s psihologinjom Latinkom Basarom srednjoj školi i na fakultetu povremeno koja je svaku priču popratila stručnim bih napisala pokoju pjesmu, a neku oz- komentarom - na taj način zaokružile biljniju inspiraciju dobila sam prije ne- smo publikaciju u svojevrstan priruč- koliko godina. Kad bih se fokusirala na nik za odrastanje po receptu "red priča, određenu temu, pjesme bi jednostav- red komentara" i tako 20 puta. Inspira- no navirale pa sam se čak i uspavljivala ciju za priče nalazila sam u svom odra- slažući rime. Nadahnuće i samo pisanje stanju, a za potrebe suvremenih tinej- dolazi u naletima. Neke rukopise i pri- džera priče sam modernizirala i dodala jevode čuvam već godinama. Sad, nakon im neizbježnu tehnološku komponentu. prve objavljene knjige, možda je dobar trenutak za realizaciju ostalih projekata. Zbog izbora tema i primjerenog stila ova knjiga bi mogla biti Iako relativno malobrojna, zanimljivo štivo svim hrvatskim zajednica Hrvata u Novoj tinejdžerima, bez obzira na to u Engleskoj može se pohvaliti kojem kutu svijeta žive. Jeste li to postojanjem dviju udruga za imali na umu uzevši kao lektorice Hrvate, a jedna od njih je Hrvatska Razgovarala: Lada Kanajet Šimić svoje kćeri Laru i Doru, koje su škola Boston, koja djeluje od 2007. Fotografije: Zbirka obitelji Rašin nasljedne govornice hrvatskoga? - Škola je počela djelovati pod pokro- - Knjiga je namijenjena ponajprije viteljstvom udruge New England Friends ako je povod za susret s Irenom preadolescentima i adolescentima, ali i of Croatia, s kojom i dalje surađuje. Iako Stanić Rašin bio promocija knjige njihovim roditeljima, bakama i djedo- se nastavni format škole povremeno mi- A da se to dogodi tebi - Priručnik vima, nastavnicima i svima koji se žele jenja prilagođavajući se interesu i broju za odrastanje na sajmu knjiga In- podsjetiti na to kako su se osjećali dok polaznika, kao i raspoloživosti nastavni- terliber u Zagrebu, bogat i razno- su bili u "tom čudnom dobu između dje- ka, trudimo se da osim jezične nastave lik životni put naše sugovornice ponudio tinjstva i svijeta odraslih". Upravo zato ponudimo i druge sadržaje. Stoga smo Inam je i mnogobrojne druge razloge za što se knjiga izravno obraća djeci nji- u redovitu nastavu uklopili i tematske ovaj razgovor. Irena Stanić Rašin rođe- hovih godina, zamolila sam svoje kćeri radionice za djecu kojima obilježavamo na je i odrasla u Hrvatskoj, a prije više Laru i Doru da mi, kao istinske tinejdže- od 20 godina preselila se u SAD gdje i rice, kažu što misle o knjizi, kako im se Promocija na Interliberu: Latinka Basara, Karmela dandanas mnogobrojnim i raznolikim sviđa, hoće li se svidjeti i njihovim pri- Vukov-Colic i Irena aktivnostima radi na što bogatijem ži- jateljima te što bi one dodale ili promi- Stanić Rašin votu hrvatske zajednice u Bostonu. Su- jenile. Dale su mi neke korisne savjete i osnivačica je i ravnateljica hrvatske ško- primjedbe te su mi to bile smjernice koje le, pjeva u tamburaškom sastavu i zboru su me vodile prema krajnjem oblikova- "Pajdashi”, prevodi… nju pojedinih dijelova.

Kako je nastao Vaš književni Još ste kao djevojčica počeli pisati prvijenac, knjiga za tinejdžere A pjesme i priče. da se to dogodi tebi - Priručnik za - Moje prvo "izdanje” pjesama tiska- odrastanje? li smo tata i ja na uredskom šapirogra- - Prije nekoliko godina stavila sam na fu kad sam imala devet godina, u nakla- papir nekoliko reminiscencija iz djetinj- di od kojih dvadesetak primjeraka koje stva u obliku priča i pokazala ih svojoj sam podijelila rodbini. U 6. razredu svoj

MATICA 50 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr američkih dolara i u cijelosti je doniran za potrebe nekoliko škola u gradu Ar- lingtonu. U toj su trgovini srednjoškolci također imali mogućnost odraditi prak- su, a u volonterski radi uključili su se i stariji sugrađani. Godine 2007. nagrada, koju dodjeljuje Boys and Girls Club u Ar- lingtonu, pripala je našoj trgovini (PTO Thrift Shop for the Arlington Public Scho- ols) i nama trima suosnivačicama.

U paletu Vaše svestranosti i raznolikosti interesa ubraja se i hrvatski folklor. Pjevate u hrvatsko-američkome tamburaškom sastavu i zboru Proslava 5. obljetnice Hrvatske škole: predsjednica NEFC-a Mirena Bagur, učiteljica Biserka Ralić, Irena "Pajdashi”. Kako je došlo do Stanić Rašin, suosnivačica Irena Matulic, učiteljica njegova osnivanja? Svjetlana Bagur Ducharme - Nova Engleska ima dugu tradiciju gajenja međunarodnog folklora, koja živi blagdane i praznike, a kad nam se ukaže usvajati kao što sam usvajala jezike koji održavanjem festivala, radionica i kam- prilika organiziramo popularna predava- su puno lakši za učenje i podučavanje, pova na kojima se, uz melodije s izvor- nja za širu hrvatsku zajednicu. Tijekom poput engleskoga ili talijanskoga. Neke nih glazbala, izvode i podučavaju pjesme sedam godina djelovanja, u Hrvatskoj metode i ideje iz poduke talijanskoga i plesovi. Na inicijativu drage prijateljice školi Boston ugostili smo: televizijsku i koristila sam i u podučavanju hrvatsko- Ksenije Marinković toj glazbenoj sceni radio voditeljicu, dječju spisateljicu, dvo- ga, ali s obzirom na to da je hrvatski sin- priključili su se 2002. godine "Pajdashi", je biologa, genetičarku, etnokoreografa, tetički jezik prepun nepravilnih oblika, hrvatsko-američki tamburaški sastav i lingvista i povjesničara umjetnosti, sve iz puno toga što je primjenjivo u analitič- zbor ili, kako ga mi običavamo od mi- redova Hrvata koji žive u okolici Bosto- kim jezicima u kojima se oblici ne mije- lja zvati, "Društvo pjesme i večera" zato na ili su se zatekli tamo, bilo poslom ili u njaju u deklinaciji i konjugaciji, ne može što svako glazbeno druženje završi za- posjetu. Jedno od posebno dragih gosto- se primijeniti na hrvatski. jedničkom večerom na koju svatko do- vanja i, na žalost jedino, bilo nam je ono nese svoj doprinos u jelu ili piću. Godi- predstavnika Hrvatske matice iseljenika Bavite se i prevođenjem. Što ne 2009. izdali smo svoj prvi CD, a 2011. tijekom Hrvatskih dana, na kojem smo prevodite? sudjelovali na Međunarodnoj smotri fol- se divno družili i dobili puno korisnih - Prevodila sam razne UNESCO-ve klora u Zagrebu. usmenih i pisanih informacija. Također, dokumente iz područja ljudskih prava, redovito organiziramo zajedničke veče- zatim niz članaka o renesansnim maj- re za širu hrvatsku zajednicu, popularni storima u Dalmaciji, a ove godine u iz- potluck, a pogodit ćete, najviše se veseli- danju Italica Pressa bit će objavljen en- mo domaćim i hrvatskim specijaliteti- gleski prijevod kratke novele talijanske ma. Jedna od naših aktivnosti, sada već spisateljice Gianne Manzini koji sam na- tradicionalna, je i tiskanje dvojezičnog, pravila zajedno s kolegicom sa San Fran- multikulturnog kalendara s ilustracija- cisco State Universityja još prije puno ma djece polaznika škole. godina. Također, imam u pripremi pri- jevode odabranih hrvatskih narodnih Diplomirali ste i magistrirali pripovijedaka. engleski i talijanski jezik i književnost u Zagrebu i San Bili ste članica raznih neprofitnih Franciscu. U SAD-u ste nekoliko organizacija, a za svoj dobrotvorni puta djecu i odrasle podučavali rad dobitnica ste jedne nagrade talijanski. Je li Vam to iskustvo savezne američke države pomoglo u kreiranju programa Massachusetts. hrvatske škole? - Godine 2004. inicirala sam, zajedno - Moram priznati da sam, što se tiče s još dvije suosnivačice, otvaranje trgovi- učenja jezika u odrasloj dobi, jako sret- ne za prodaju rabljenih odjevnih pred- na što mi je naš lijepi hrvatski materin- meta, knjiga, igračaka i drugih donira- Lara, Andrija, Irena, Dora i Marko na ski jezik i što sam ga usvojila spontano, nih predmeta, čiji je cjelokupni prihod u granici četiriju saveznih američkih država: odrastajući te ga nisam morala svjesno tri godine postojanja dosegnuo 100.000 Utah, Colorada, Arizone, New Mexica

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 51 srednja kći Dora po jedno polugodište u četvrtom i osmom razredu, a najmla- đi Marko jedno polugodište proveo je u vrtiću, a jedno u četvrtom razredu. Slaže- mo se u tome da su upravo taj produlje- ni boravak i pohađanje nastave u hrvatskoj školi ključni za usvajanje pravilnih gramatičkih oblika i bogaćenje voka- bulara, kao i za upoznavanje predmeta i tema koji su svojstveni Hrvatskoj i s kojima se u američkoj školi ne bi susretali. Sretni smo što nam djeca odrastaju i stječu vrijednosti i iskustva u obje dr- žave. Lara je sada studentica druge godine američkoga fakulteta u Zagrebu pa je, iako predavanja sluša na engleskome jeziku, svakog dana okružena hrvatskim.

S kakvim se dojmovima ovaj put Pajdashi otvaraju 45. Međunarodnu smotru folklora u Zagrebu vraćate u Boston? - Kao i uvijek, boravak u Hrvatskoj Sa suprugom i troje djece živite u ti češće i dulje boravke u Hrvatskoj. Mi- me kulturno obogati. Nosimo dojmove okolici Bostona. Iako ljeta redovito slim da je neposredna uključenost djece s posjeta kazalištima i muzejima, s izle- provodite na Jadranu, taj susret u jezik, kulturu i običaje zemlje iznimno ta po zagrebačkoj okolici. Tu su i nova i Vaše djece s Hrvatskom očito važna za dvojezičnost i osjećaj pripada- obnovljena prijateljstva koje Dora i Mar- smatrate prekratkim. Naime, Lara, nja pa, u skladu s time, svako ljeto pro- ko nose iz školskih klupa. No, neće proći Dora i Marko proveli su u nekoliko vodimo u Hrvatskoj, najviše na Jadra- puno vremena i već ćemo planirati uo- posjeta Zagrebu cijelo jedno nu. Najstarija kći Lara cijeli treći razred bičajeni ljetni boravak u Hrvatskoj. n polugodište, pohađajući vrtić ili osnovne škole pohađala je u Hrvatskoj, školu. Tako je bilo i ove školske godine, zar ne? ENG An interview with Irena Stanić Rašin – active in enriching the life of the Croatian communi- - Imamo sreću što ja ne moram imati ty in Boston. Among her many activities she is a co-founder and principal of the local Croatian stalni posao pa si tako možemo priušti- language school, sings in the Pajdashi tamburitza ensemble and works as a translator.

MANJINSKA VIJEST

‘BILA NOĆ’ U PORTOROŽU Portorožu gdje su u zabavnome dijelu programa nastupili SLOVENIJA - U organizaciji Hrvatskog društva Istra iz Pira- klapa Bevanda i DJ Dadi. na organizirana je 20. prosinca Bila noć Hajduka. Društvo se U ime HMI-ja pridružila se Branka Bezić Filipović sa svojom još ovog ljeta učlanilo u Društvo prijatelja Hajduka, čime je knjigom Veterani Hajduka, a također je pozdravila nazočne steklo pravo organizirati Bilu noć i to su učinili prvi put na- i u ime Marina Brbića, predsjednika Hajduka. Slaven Lušti- kon 25 godina. Kako kaže predsjednik Društva Joso Begić, ca, sin igrača i trenera Slavka Luštice, poslao je paket knji- na taj složeni zadatak odlučili su se zbog velikog broja na- ga o svom ocu čija je biografija objavljena pod naslovom vijača i poklonika Bilih. Fešta je održana u restoranu Tomi u Hajdukova 71. autora Marija Garbera. Nazočnima se uz Josu Begića obratio i Ivan Mamić, najstariji Hajdukov navijač u Piranskome zaljevu. Večer je završila plesom, koji je uslijedio nakon rezanja torte. Osim što je uspjelo organizirati ovu veliku manifestaciju, Hr- vatsko društvo Istra – Piran, koje je osnovano 1997. godine, uz nogomet njeguje tenis i folklor, a posebnu pažnju po- svećuje Splitskom i Istarskom plesu. U sklopu Društva djeluje i već spomenuta muška klapa Bevanda. S obzirom na to da je Bila noć uspjela okupiti dovoljno publike, vjerujemo da je to ohrabrenje Društvu da krene dalje s organizacijom sličnih programa, kao i da ostvari sve svoje planove vezane uz folklor i sport.

MATICA 52 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr Od 1951. izlazi mjesečnik Hrvatske matice iseljenika Matičin Vremeplov Pronašli smo u Matici za mjesec siječanj i veljaču godine… Priprema: Hrvoje Salopek

1957."U Evropskom televizijskom sistemu pojavila se nedavno nova televizijska stanica i nov televizijski program – na hrvatskom jeziku", piše Matica i napominje da je Zagreb kao prvi u Jugoslaviji započeo svoj redovni pokusni TV-program.

1972.U tradicionalnoj anketi "Sportskih novosti" za najbolje sportaše 1971. godine proglašeni su atletičarka Vera Nikolić i boksač Mate Parlov, a klupski trofej najbolje momčadi pripao je vaterpolistima zagrebačke Mladosti.

U zagrebačkome2001. Sokol Klubu održan je tradicionalni susret povratnika iz iseljeništva koji je okupio pretežno mlade Hrvate sa svih kontinenata, kao i njihove vršnjake iz domovine.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 53 NAŠI GRADOVI: JASTREBARSKO Jaska podno vinorodne Plešivice

Jastrebarsko se popularno naziva i Jaska pa su stanovnici Jaskanci i Jaskanke. Ovaj kraj je najznačajnije vinogradarsko područje središnje Hrvatske, a istodobno i značajno gospodarsko, obrtničko i turističko središte

Park u središtu Franjevački samostan i crkva Blažene Jastrebarskog Djevice Marije – Jastrebarsko

com visokom 779 metara n.v. čije vino- gradarstvo je bilo temelj gospodarskoga razvoja ovoga kraja u srednjem vijeku. Od prigorja prema jugoistoku sve do rijeke Kupe produžuje se Pokuplje sa za- valom Crne Mlake. Riječ je o naplavnoj ravni i ocjeditoj spuštenoj terasi u koju dolaze vodotoci sa Žumberka i prigorja te na ovom prostoru uzrokuju proces

Piše: Zvonko Ranogajec 226,5 četvornih kilometara, a nadmor- Župna crkva sv. Nikole Snimke: Z. Ranogajec i arhiva Matice ska visina središnjeg naselja Jaske izno- si 152 metra. astrebarsko je grad u jugozapad- nome dijelu Zagrebačke župani- ŽUMBERAČKO PRIGORJE - je, na pola puta između Zagreba i PLEŠIVICA Karlovca. Osim naziva Jastrebar- Područje Jastrebarskog čine tri različite sko, za ovaj grad se koristi i naziv reljefno-fizionomske cjeline. Na sjeve- JJaska, a za stanovnike Jaskanci i Jaskan- rozapadu je planinsko područje vapne- ke. Jastrebarsko graniči s četiri jedinice načko-dolomitnog masiva Žumberačke lokalne samouprave u Zagrebačkoj žu- gore i Samoborskoga gorja u kome je naj- paniji te dvije u južno položenoj Karlo- viši vrh Japetić s 880 metara n.v. i s ko- vačkoj županiji. Na sjeveru grad Jastre- jeg dolazi više vodotokova koji su usje- barsko graniči s gradom Samoborom, kli svoje doline kao što su Dolanjščica, na istoku općinama Klinča Selom i Pi- Malunja i Bresnica. Spomenuti prostor sarovinom i na zapadu Krašićem u Za- dijelom potpada pod Park prirode Žum- grebačkoj županiji, dok na jugu opći- berak-Samoborsko gorje, jedan od 11 nom Draganić i gradom Karlovcem u parkove prirode u Hrvatskoj. Na ovaj Karlovačkoj županiji. Površina lokalne brdoviti prostor naslanja se plodno, vi- samouprave koju čini čak 60 naselja je norodno Žumberačko prigorje s Plešivi-

MATICA 54 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr Vinogradi na obroncima Plešivice Lopoči u Crnoj mlaki

Dvorac obitelji Erdödy nije prema Jadranu. Sama Jaska prvi put Velinac, Pavušin, Signoplast, Kongre- se spominje 1249. godine kao središte tr- sni centar Princess, Bob’s, Ciban pro- govine i suda, a kralj Bela IV. Jaski daje dajno-izložbeni prostor, Tifon, Pa-vin, status slobodnoga kraljevskog trgovišta. Dizalice Banković i Magma. Tada dobiva grb koji se i danas koristi (jastreb na podlozi plave boje). Od 16. ‘JASKANSKE VINSKE VEČERI’ stoljeća do sredine 19. stoljeća na život Turizam je također značajna grana gos- grada utječu članovi plemićke obitelji podarskog razvoja koja se ponajviše te- Erdödy u razdoblju vladavine Habsbur- melji na vinogradarstvu. Jaskanske vinske ške monarhije, osim razdoblja od 1809. večeri posljednjih godina pokazatelj su do 1815. kada vlada Napoleon u sklo- orijentacije tog kraja na kvalitetno vino- pu Ilirskih provincija. Revolucionarne gradarstvo, što je potencirano i 2001. go- 1848. godine vlast iz ruku vlastele dola- dine otvaranjem Plešivičke vinske ceste. zi u ruke građana, a intenzivniji razvoj Na degustaciji vina i mjesnoj kulinarskoj zamočvarivanja iz čega je nastala Crna Jastrebarskog nastupa u drugoj polovi- ponudi temelji se djelatnost mnogobroj- Mlaka, močvarni kompleks i ornitološ- ci 19. stoljeća kada se gradi željeznička nih obiteljskih poljoprivrednih gospo- ki rezervat, ali i kompleks šume hrasta pruga Zagreb - Karlovac (1865. godine). darstava. Turiste privlači i ornitološki lužnjaka. rezervat Crna Mlaka u kojoj živi 235 vr- Najstarija naselja nastajala su kao DRVNA INDUSTRIJA sta ptica, kao i najrjeđi sisavac Europe, burgovi ili gradišća na uzvišenjima na Dobar prometni položaj uza željezni- vidra. U Mladini nedaleko od Jaske na- kontaktu prigorja i zaravni, a to je Go- cu i magistralnu cestovnu prometnicu lazi se najbolja motokros staza u Hrvat- rica Svetojanska koja se nalazila na prote obilje radne snage čine pretpostav- skoj i ovome dijelu Europe. Najznačajniji metnom i trgovačkom pravcu od Pano- ke za razvoj obrta i industrije, pretežno spomenik materijalne baštine u samome manjih tvrtki. Jača industrijalizacija na- mjestu je dvorac obitelji Erdödy, župna Spomenik Vladku stupa u drugoj polovici 20. stoljeća na- crkva sv. Nikole, kao i samostan i crkva Mačeku kon dominirajućeg vinogradarstva i po- Blažene Djevice Marije. ljoprivrede u prošlosti. Najznačajnija je Među značajnijim Jaskancima u po- drvna industrija koja zapošljava najveći vijesti ističu se političar Vladko Maček, broj zaposlenika (Palma, Drvoproizvod, slikar i likovni pedagog Ljubo Babić, dra- DI Rubinić). U 21. stoljeću otvara se jed- maturg i filmski djelatnik Nino Škrabe, na od najznačajnijih industrijskih zona biskupi Dragutin Nežić i Josip Lang. u Hrvatskoj s nizom gospodarsko-pro- Prema posljednjem popisu stanov- izvodnih subjekata. Tvrtka Agrokor ima ništva područje lokalne samouprave gra- u Jaski punionicu svjetski poznate vode da Jastrebarskog ima 15.866 stanovnika, Jane, kao i sokova Juicy. U sklopu Agro- što je smanjenje u odnosu na razdoblje kora je i jedan od najuglednijih proizvo- otprije deset godina, dok naselje Jastre- đača vina u Hrvatskoj, Mladina. Gospo- barsko ima 5.493 stanovnika, što je po- darski subjekti u poslovnoj zoni Jalševac većanje za 80-ak stanovnika. Veća nase- od ostalih tvrtki su: Krka, Podatkovni lja su još Domagović, Cvetković, Gornji centar DataCross, Lidl, Elektropromet, i Donji Desinec. n

ENG Jastrebarsko is a town in central Croatia situated halfway between Zagreb and Karlovac. It is at the heart of the leading wine producing region in central Croatia with a significant eco- nomic, small business and tourism industry presence.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 55 VIZIONARSKA MISIJA ZAVODA ZA KULTURU VOJVOĐANSKIH HRVATA Izraz oblikovanja kulture sjećanja

Na tribini su o Hrvatima u Vojvodini, ZKVH-u i njegovoj izdavačkoj djelatnosti govorili predsjednik Ivo Jelušić, Marin Knezović, Petar Vuković, Mario Bara i Tomislav Žigmanov

Tribina s temom Periodične publikacije ZKVH-a i kultura sjećanja Hrvata u Vojvodini u Hrvatskoj matici iseljenika

Tekst: Diana Šimurina Šoufek iz Subotice Tomislav Žigmanov, prof. MEĐUNARODNA KULTURNA Foto: Snježana Radoš Uz ostalo, moglo se čuti kako je Za- SURADNJA vod za kulturu vojvođanskih Hrvata prva Važna napomena jest i to kako Zavod od HMI-ju je 5. prosinca profesionalna ustanova u kulturi vojvo- osnutka radi na unaprjeđenju i razvijanju održana tribina s temom đanskih Hrvata, osnovana 2008. godine. međunarodne kulturne suradnje hrvat- Periodične publikacije Temeljna programska misija, određena ske nacionalne zajednice u Vojvodini sa ZKVH-a i kultura sjeća- osnivačkim aktom, podrazumijeva rad svojom matičnom zemljom i susjednim nja Hrvata u Vojvodini. Is- na znanstvenim, stručnim, razvojnim i zemljama te s tim ciljem okuplja u svojim postavilo se da su publikacije subotičkog primijenjenim istraživanjima u područ- programskim aktivnostima predstavni- UZavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata ju kulture, umjetnosti i znanosti. Tako- ke znanstvene elite, a njihovim uključi- sadržajno, stilski, tipografski i autorski đer podrazumijeva rad u području bi- vanjem u nova istraživanja gradi bolju izraz oblikovanja kulture sjećanja Hrva- bliografije i arhivistike, menadžmentu i budućnost za znanost i za znanstvenike, ta današnje Vojvodine. edukaciji u kulturi i poticanju, organizi- osobito one mlađe. Na iznimno posjećenoj tribini go- ranju i priređivanju kulturne produkcije U publici koja je s velikim zanima- vorili su saborski zastupnik i predsjed- hrvatske manjinske zajednice u Vojvo- njem pratila izlaganja bili su saborski nik UO HMI-ja Ivo Jelušić, mr. sc. Ma- dini. Djelatnost Zavoda uključuje na- zastupnici, predstavnici ministarstava i rin Knezović, ravnatelj Hrvatske matice kladničku i istraživačku djelatnost; dje- Državnoga ureda za Hrvate izvan RH, iseljenika; znanstvenici iz Zagreba dr. sc. latnost knjižnica, arhiva; muzeja, galerija sveučilišni profesori, mnogi autori pri- Petar Vuković s Filozofskoga fakulteta te i zbirki; kao i zaštitu kulturnih dobara, loga u publikacijama Zavoda, zagrebački dr. sc. Mario Bara iz Instituta za migra- prirodnih i drugih znamenitosti; izgrad- Vojvođani, novinari i književnici. cije i narodnosti, kao i ravnatelj ZKVH- nju baza podataka. U sklopu tribine bili su predstavljeni

MATICA 56 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr Godišnjak za znanstvena istraživanja br. 4 i 5 te časopis za književnost i umjetnost Nova riječ br. 1 i 2. Također, govorilo se i o ostalim značajnim rezultatima dosa- dašnjeg rada Zavoda, u što ubrajamo 23 objavljene publikacije, realizacije desetak znanstvenih istraživanja s vanjskim suradnicima, tridesetak održanih znanstvenih kolokvija, kontinuiranu dopunu Na tribini su govorili Ivo Jelušić, Marin Knezović, Petar Vuković, Mario Bara i Tomislav Žigmanov kritičke i cjelovite bibliografije vojvo- đanskih Hrvata, knjižničnu djelatnost, značajni niz likovnih izložbi i koncerata nih i stručnih radova, koji su kao glavnu imaju Hrvate u Vojvodini. Dakle, godiš- hrvatskih skladatelja iz Vojvodine, kao i temu imali neki aspekt društvenog živo- nji trud glavnog i odgovornog urednika objavu nosača zvuka… ta Hrvata u Vojvodini, i to u povijesti i u Tomislava Žigmanova i njegovih surad- U godišnjacima Zavoda sustavno sadašnjosti. Treći broj Godišnjaka izašao nika u konačnici urodi po jednom knji- se objavljuju znanstveni i stručni rado- je 2012. i na 384 stranice donio 10 znan- gom – opsežnijom i sadržajno bogatijom vi kojima je tema određeni aspekt druš- stvenih i stručnih radova. Četvrti broj, od prethodne. tvenog života Hrvata u Vojvodini, kao i iz 2013., na 464 stranice donosi čak 17 oni značajni za nacionalni identitet iz do- radova, koje za glavnu temu imaju neki ‘NOVA RIJEČ’ mene društvenih i humanističkih znano- aspekt društvenog života Hrvata u Voj- U periodičke pothvate Zavoda treba sti. Objelodanjeni sadržaji i uređivački vodini. Peti broj Godišnjaka za znanstve- ubrojiti i časopis za književnost i umjet- koncept posljedica su planskog, meri- na istraživanja Zavoda izašao je krajem nost Nova riječ, koji je u nakladi Zavoda tornog i vizionarskog djelovanja Zavo- mjeseca svibnja 2014. godine, u uobiča- za kulturu vojvođanskih Hrvata, uz lo- da. Usto, Uredništvo je svjesno nastoja- jenoj nakladi od 300 primjeraka. Na 390 gističku potporu NIU "Hrvatska riječ", lo zastupljenim radovima ravnomjerno stranica donosi 14 znanstvenih i struč- izašao krajem lipnja 2013. Časopis bi tre- "pokriti" i subetničku raznolikost Hr- nih radova. Autorski, tekstove u 5. broju bao izlaziti dva puta godišnje, a glavni i vata u Vojvodini i njihovu teritorijalnu potpisuje 28 autora iz Vojvodine, Hrvat- odgovorni urednik je Tomislav Žigma- raspodijeljenost. ske i Mađarske (Stevan Mačković, Robert nov, zamjenik Vladan Čutura. Uredniš- Skenderović, Dražen Živić) ili oni mlađe tvo čine Katarina Čeliković, Bernadica GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA generacije (Ivana Andrić Penava, Ljubi- Ivanković, Mirko Kopunović, Nela Ton- ISTRAŽIVANJA ca Vuković Dulić, Vladan Čutura, Ivan ković, Ljubica Vuković Dulić i Željka Prvi broj Godišnjaka za znanstvena istra- Armanda, Dominik Deman, Željka Ze- Zelić. Drugi broj časopisa u tisku je od živanja Zavoda tiskan je 2010. Sadrža- lić). U 5. broju Godišnjaka objavljeni su sredine siječnja 2014., za razdoblje jesen vao je reprezentativni izbor znanstvenih i prikazi svih publicističkih i znanstve- – zima 2013. Uglavnom, dosad je ispu- i stručnih radova o Hrvatima u Vojvo- nih djela o Hrvatima u Vojvodini, koji njeno očekivanje o visokim uredničkim dini koji su objavljeni u proteklih dese- su pak objavljeni tijekom 2012. Riječju, kriterijima kada je u pitanju predstav- tak godina. Drugi broj pojavio se po- kratki vodič o vrstama, naravima i sadr- ljanje književnih sadržaja i tematizira- četkom 2011. godine, na 376 stranica, i žajima knjiga objavljenih u godini prije nje književnih i umjetničkih fenomena. čitateljima je dao na uvid 12 znanstve- izlaska Godišnjaka koje za glavnu temu - Teško je sažeto rezimirati sve do- mete ove po svemu iznimne institucije koja pokazuje sjajne rezultate u svemu što poduzme. Do trenutka kada periodič- ke publikacije budu, poput onih austral- skih Hrvata, dostupne na hrčku, i dalje možemo pratiti njezin rad, manifestacije koje organizira, kontinuitet publikacija i projekata na portalu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata - zaključila je moderatorica promocije Vesna Kukavica. n

ENG A round table discussion was staged at the CHF on the topic of the periodical publications of the Institute for the Culture of Vo- jvodina Croatians and the cultural memory of the Croatians of Vojvodina. The publications of this Subotica-based institute, it turns out, are an expression – in terms of content, style, typography and authors – of the shaping of Publika na iznimno posjećenoj tribini s velikim zanimanjem je pratila izlaganja the cultural memory of the Croatians of mod- ern Vojvodina.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 57 DOMOVINSKE VIJESTI

JUBILARNA PLANINARSKA NOVA GODINA NA KLEKU više nego povoljni, a Klek je pohodilo oko 15.000 planinara. Na jubilarnoj 20. planinarskoj Novoj godini bilo je više od 400 posjetitelja, pretežno domaćih, a od gostiju došli su pla- ninari iz Rijeke, Siska, Petrinje, Karlovca, Duge Rese i Zagre- ba. Ono po čemu je planinarska Nova godina na Kleku jedin- stvena je Puhački orkestar DVD-a Ogulin koji je i ove godine održao koncert na tisuću metara visine, a neki su i zaplesali. O sigurnosti planinara brinuli su se pripadnici HGSS-a Sta- nica Ogulin, a događaj su uveličali prvi put i pripadnici povijesne postrojbe Frankopanske garde u svojim odorama. OGULIN - Ove godine održana je u nedjelju 4. siječnja ju- Neki koji su prvi put pohodili Klek doživjeli su planinarsko bilarna 20. planinarska Nova godina na mjestu gdje je pri- krštenje užetom po stražnjici od predsjednika HPD Kleka je 140 godina niknula misao o osnivanju Hrvatskoga plani- Franje Puškarića. On je planinarskim gostima s ponosom narskog društva (HPS), legendarnom Kleku iznad Ogulina. predstavio nagradu HPS-a za proteklu godinu koju je dobio Hrvatsko planinarsko društvo Klek koje u svom djelovanju Grad Ogulin kao najbolji vanjski suradnik za 2014. godinu, stalno ulaže u podizanje razine usluga i standarda smješta- a vezano uz organizaciju proslave 140 godina Hrvatskoga ja u planinarskom domu na 1.000 metara nadmorske visi- planinarskog saveza, o čemu je izvijestila Matica. Nakon što ne, prije 20 godina odlučilo je početi s organiziranjem pla- je Ogulin u novije doba postao za turiste zanimljiv grad po ninarske Nove godine masovnim usponom na Klek u prvu Ivaninoj kući bajki, Klek se dokazuje kao najjača konstanta nedjelju nakon Nove godine. Ovaj organizirani uspon ušao prepoznatljivosti Ogulina, u čemu znatno pridonosi i pla- je u kalendar HPS-a pa su odazivi posljednjih godina bili ninarska Nova godina. (Zvonko Ranogajec)

GOVORIMO HRVATSKI

Zašto Hrvati vole posuđenice? Piše: Sanja Vulić nerijetko u određenom značenju u Dubrovniku rabi stara ri određivanju rječničke norme standardno- hrvatska riječ, a u Splitu u istom značenju posuđenica ga jezika nerijetko se raspravlja o prikladno- iz mletačkoga. Tako se npr. u Dubrovniku govori gos- sti veće ili manje uporabe posuđenica. Veli- par (u značenju gospodin) i gospođa; mrkva; ospine (u ka uporaba posuđenica obično se opravdava značenju ospice); ožičica (u značenju žličica); puca (u njihovom pojavnošću u hrvatskoj književno- standardnom se jeziku u tom značenju rabi turcizam sti i inim pisanim tekstovima još od srednjovjekovlja, te dugme); smeće; smetlištar (u novije vrijeme i smećar); uP suvremenom jeziku općenito. Pritom se zanemaruje ulica; gaćice; glagol prostit, a u Splitu šjor i šjora; karota; činjenica da su posuđenice tek djelomice odraz kultur- ferše; kućarin; botun; škovace; škovacin; kala; mu- nih veza, a u znatno većoj mjeri rezultat različitih dante; škužat, i dr. U Dubrovniku se rabe i hrvat- povijesnih okolnosti, uglavnom za hrvatski narod ske riječi lonac i lončić; pržina i pijesak; stočić (u i Hrvatsku nepovoljnih. značenju sjedalica, stolac), a u Splitu posuđeni- U razmatranju uzroka uporabe posuđenica u ce iz dalmatoromanskoga pot; salbun; katrida, od- hrvatskom jeziku općenito, a ne samo u standardnom jezi- nosno katriga i dr. ku, ovom će nam prigodom poslužiti usporedba posuđenica Naravno, svatko tko imalo poznaje dubrovački govor pri- u mjesnim govorima dvaju hrvatskih mediteranskih grado- mijetio je da se u tom govoru također rabi veliki broj posu- va – Dubrovnika i Splita. Pritom je važno istaknuti da je Split đenica, osobito romanizama. Međutim, arhivski dokumenti više od tri i pol stoljeća, tj. od 1420. do 1797. bio pod vlašću nedvojbeno pokazuju da je u govoru dubrovačkoga puka bilo Mletačke Republike. Zato su u tom govoru snažno zastuplje- neusporedivo manje romanizama nego u Dalmaciji, te da ih ne posuđenice iz mletačkoga. Dubrovnik je pak kroz cijelo je najveći broj prihvaćen u 19. stoljeću, u kojem je Dubrovnik to vrijeme, tj. od 1358. do 1806. opstao kao samostalan grad dijelio istu povijesnu sudbinu kao i Dalmacija, najprije pod – država. Zato je u tom govoru broj posuđenica iz mletačko- francuskom okupacijom, a zatim pod Habsburzima. Zato se ga znatno manji. Romanizmi u dubrovačkom govoru uglav- nameće pitanje je li današnja pretjerana, često i vrlo namet- nom su jezično prilagođeni latinizmi, ili su jezično prilago- ljiva težnja za što većom uporabom posuđenica i u standar- đene riječi iz dalmatskoga, tj. dalmatoromanskoga supstrata dnom jeziku i u dijalektima zapravo jedan od izraza u Hrva- iz doba naseljavanja hrvatskoga stanovništva na to područje, ta duboko ukorijenjenoga vazalnoga, sluganskoga mentaliteta, ili su pak noviji talijanizmi, uglavnom iz 19. stoljeća. Zato se bilo svjesnoga ili podsvjesnoga. n

MATICA 58 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr ŠOKADIJA NA "SONĆANSKIM DIVANIMA" U DALJU Brige ostale na sokaku

Marko Đurkov, podrijetlom iz Sonte (Vojvodina), u velikoj dvorani svoje krčme "Stari mlin" organizirao susret Sonćana i iseljenih Sonćana na novoutemeljenoj manifestaciji "Sonćanski divani"

Tekst: Ivan Andrašić

otkraj prošle godine KPZH "Šokadija" iz Sonte (Vojvo- dina) gostovala je u Dalju, na novoutemeljenoj manifestaciji "Sonćanski divani", organi- ziranoj prvi put u velikoj dvorani krčme P"Stari mlin" na obali Dunava. Vlasnik ovoga ugostiteljskog kom- pleksa Marko Đurkov podrijetlom je iz Pjevanje Sonte. Spoj turističkih ambicija, obitelj- himne ske perspektive glede lokacije i djelatno- Šokadije sti s jedne strane i zov korijena s druge Slavica Silađev (Borovo Naselje): "Bila je ovo fantastična večer, večer koja je mnoge od nas, bar u srcu, strane potaknuli su ga na pokušaj ute- vratila u zauvijek našu Sontu. Svi smo bili veseli kao da smo sve svoje brige ostavili negdje na sokaku." meljenja ove manifestacije. U "Stari mlin" manifestacija "Sonćan- Mato Domić (Osijek): "Za mene je ova večer nezaboravna. Pretpostavljam da sam ovdje najstariji član ski divani" dovela je "Šokadiju" i dvadese- ‘sonćanske dijaspore’, što je kovanica koja me je ove večeri oduševila. Iz Sonte sam otišao 1967., u Osijeku živim od 1972., ali Sonta je svih ovih godina bila i zauvijek će ostati duboko u mome srcu." Zlatko Krstin (Sarvaš): "Nadam se da će ‘Sonćanski divani’ zaživjeti i da ćemo se na ovome mjestu susretati svake godine."

tak današnjih stanovnika Sonte, a okupio su se dvoranom prosuli zvuci svečane se i veći broj Sonćana koji su se tijekom pjesme "Šokadija" autorice Božane Vi- ratnih devedesetih iselili na prostore Sla- daković, koja je od 2008. godine himna vonije i Baranje, te njihovih potomaka. podunavskih Šokaca. Nazočni su je saslu- U prigodnome kulturno-zabavnom šali u tišini, a nakon završetka pozdravili Ruža Silađev programu sudjelovali su folkloraši i tam- burnim pljeskom, kao i stihove pjesme buraši "Šokadije", članice HKUD-a "Stje- "Faljen Isus, moja Šokadijo", autora Iva- pan Penić" iz Dalja te umjetnici riječi na Andrašića. Folkloraši su zatim izveli pisane starinskom šokačkom ikavicom splet šokačkih pjesama i igara, a s njima Ivan Andrašić i Ruža Silađev iz Sonte. je pjevao i veliki dio nazočnih. Nastupile Nakon hrvatske himne i minute šut- su i cure iz "Stjepana Penića" sa spletom nje za poginule Sonćane goste je po- lokalnih plesova, a nakon toga uslijedio zdravio i program najavio prof. Josip je novi udar na emocije. Službeni pro- Mihaljev, koji je predstavnik sonćanske gram završila je autorica knjiga pripo- dijaspore, kako je u šali sebe nazvao. "Ra- vijedaka "Divani iz Sonte" i "Šokica pri- duje me što vas vidim u ovolikom bro- povida" Ruža Silađev čitanjem jedne od ju. Iako nas Dunav razdvaja od rodnog njih, "Brat, jel golupčje srce". sela, ova večer mi govori da bismo upra- Druženje je nastavljeno duboko u vo mi trebali biti jedan od mostova koji noć uz TS Sanjalice. n će ubuduće spajati matičnu i domicilnu državu", rekao je Mihaljev i prepustio mikrofon predsjedniku "Šokadije" prof. ENG Late last year the Šokadija Croatian Cul- Zvonku Tadijanu. ture & Education Community of Sonta (Vo- jvodina) visited Dalj for the newly established Tadijan je pozdravio sve nazočne, Sonćanski Divani event, organised for the first predstavio im svoju udrugu, zahvalio time ever in the large hall of the Stari Mlin Tav- Ivan Andrašić Prof. Josip Mihaljev organizatoru na ovom pozivu, a zatim ern on the banks of the Danube River.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 59 ZAGREB: PREMIJERA U HRVATSKOME NARODNOM KAZALIŠTU Univerzalne poruke Krležina ‘Vučjaka’

Riječ je o promišljenom čitanju gotovo stoljetnoga Krležina vizionarskog teksta o slomu pojedinca u maglovitome kaosu modernoga svijeta, čiji se izazovi vrte u prostoru i vremenu gdje je čovjek čovjeku vuk

Tekst: Vesna Kukavica Foto: Hina redatelj i dramaturg iz Krležina pred- loška nastoje oživotvoriti ideju o potra- Hrvatskome narodnom ka- zi za imaginarnom zemljom u kojoj bi zalištu u Zagrebu 30. pro- se glavni junak učitelj Horvat katarzič- sinca 2014. izvedena je no smirio odlaskom - životu na korijen. drama Vučjak Miroslava Krleže u režiji Ivice Bulja- POSLJEDNJI DANI AUSTRO- na i dramaturškoj obradi Vlahe Bogišića UGARSKE Ute dojmljivoj izvedbi cijeloga dramskog Gotovo četiri sata Krležina teksta protje- ansambla. Premijeru je središnja nacio- ču brzinom kojom nam redatelj iz pri- nalna kazališna kuća simbolično uprili- zora u prizor gomila mučninu u duši, čila uoči Silvestrova, točno na dan kada razgrćući sumrake zdrave pameti u po- je prije 91 godinu na istoj pozornici i vijesnim maglama krležijanskih remi- praizvedeno to glasovito Krležino dje- niscencija na Prvi svjetski rat, posljed- lo. Riječ je o promišljenom čitanju go- nje dane Austro-Ugarske Monarhije i tovo stoljetnoga Krležina vizionarskoga revoluciju u Rusiji - kada se u tome te- teksta o slomu pojedinca u maglovitome matskom polju i u nas krojila nova karta kaosu modernoga svijeta, čiji se izazo- stare Europe. Mladi učitelj Horvat, kojeg vi vrte u prostoru i vremenu gdje je čo- Plakat praizvedbe Vučjaka 30. 12. 1923. igra Silvio Vovk, ni na selu, posrnuvši u vjek čovjeku vuk. Glavni junak drame je promiskuitet, ne nalazi mir, već jednak učitelj Krešimir Horvat, ratni invalid, zornici kojom dominira minimalistička nemoralni kaos pomiješan s korupcijom apsolvent filozofije i novinar koji, bo- scenografija svjetleće neonske reklame s kakva ga je protjerala iz grada i redakci- lestan i ogorčen društvenim, moralnim natpisom Na selo!, Buljan i Bogišić kon- je Narodne sloge. i političkim rasapom korumpiranoga struiraju intrigantno scensko djelo o čo- Mladi Krleža smjestio je okosnicu te- grada, odlazi u selo Vučjak. Pokazuju- vjeku koji mijenjajući mjesto života ne matskog polja u 1918., posljednju godinu ći nam priču o učitelju Horvatu, na po- može promijeniti sebe samoga. Pobliže, Prvoga svjetskog rata. Redateljsko-dra-

Glumci Ivan Glowatzky, Glumci Nikša Kušelj, Silvio Vovk Dragan Despot, Alma Prica, Dušan Bućan, Siniša Popović

MATICA 60 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr Vrijedna programska Odraz tranzicije knjižica - Sudbine Krešimira Horvata i svih Katalog predstave donosi cjelovitu Kr- ostalih junaka zagubljenih u svije- ležinu dramu. Krležin Vučjak, drama tu bez stvarnog središta, pogublje- u tri čina s predigrom i intermezzom, nih zauvijek u prostorima neke ne- praizvedena je u Zagrebu (HNK, 30. 12. moguće provincije u kojoj nagon za 1923.) u režiji Branka Gavelle, osvojiv- preživljavanje potiskuje sve ostale ši uglednu Demetrovu nagradu za tu osjećaje te postaje u iskrivljenosti godinu. Prikazani događaji prostorno samog vremena dominantnom ne- su koncentrirani na tri mjesta: redakcij- urozom neuspjeha, danas su nam i sku sobu lista Narodna sloga u Zagre- te kako bliske. Živimo u doba tran- bu (predigra), sobu u učiteljevu stanu zicije koja je postala našim dugogo- u selu Vučjak (prvi i drugi čin) te pro- dišnjim i svakodnevnim stanjem, na- Katalog predstave: Ovaj Vučjak simboličko je storiju u Evinu domu u istom selu (tre- stojeći se uzaludno oduprijeti snazi putovanje kroz burnu hrvatsku povijest 20. stoljeća ći čin), nakon čega slijedi učiteljev san. Vučjaka koja nas izmješta iz nemo- Vremenski luk fabule događa se u tri gućih geografskih prostora u nemo- Aleksandra Denića. Dramu otvara pri- mjeseca u proljeće 1918. Posljednji su guća osobna mjesta u kojima se uvi- zor u Horvatovoj novinskoj redakciji Na- to dani Austro-Ugarske Monarhije… jek ponovno gubimo - rekla je nova rodne sloge kao metaforička slika nepri- intendantica HNK Dubravka Vrgoč. lagođenog buntovnika. Slijedi Horvatov odlazak u Vučjak koji je posljedica nje- Doajen hrvatske gove potrage za idealnom zemljom. U književnosti Miroslav Vučjaku Horvat susreće Marijanu Mar- Krleža napisao je Vučjaka kao getićku, udovicu bivšega seoskog učite- tridesetogodišnjak lja koju igra izvrsna Alma Prica, te Evu, povratnicu iz Amerike koju fantastično utjelovljuje glumica Nina Violić. Četiri dinamična prizora predstave uranjaju u nadrealnu scenu Horvatova sna, koja gledateljstvu uskrsava osobe iz njegove redakcije i Vučjaka, njegova oca i maj- ku, te sve njegove ljubavnice, nasluću- jući rasplet slojevitoga tematskog polja.

POTRAGA ZA IDEALNOM ZEMLJOM Uz Silvija Vovka, Almu Pricu i Ninu Vi- olić igraju Goran Grgić, Slavko Juraga, Milan Pleština, Kristijan Potočki, Franjo Kuhar, Dušan Bućan, Siniša Popović, Ivan Glowatzky, Dragan Despot, Ana Begić, Bojan Navojec, Iva Mihalić, Nikša Ku- Glumci Alma Prica, Silvio Vovk maturški dvojac, zadržavši priču u tome šelj, Livio Badurina, Damir Markovina, vremenu, osnažuje vlastitu scensku ide- Alen Šalinović i Marija Šegvić. ju - iščitavši da se od tada do danas do- Premijeri središnje nacionalne kaza- godilo puno toga, ali se istodobno nije lišne kuće, koju vodi nova intendantica promijenilo ništa. Europu nakon stoti- Dubravka Vrgoč, među mnogobrojnim nu godina muče ista pitanjima i sumra- gledateljima nazočili su i predsjednik Ivo ci pameti zatamnjeni nemilosrđem i po- Josipović, premijer Zoran Milanović te hlepom, što Krležu stavlja u red velikih ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. europskih dramatičara 20. stoljeća čije je Programska knjižica uz premije- vizionarstvo utkano u prepoznatljivi hr- ru Vučjaka prvi put u novijoj povijesti vatski kulturni krajolik. Redatelj je pred- HNK u Zagrebu donosi i cjelovit Krle- stavi vješto dao svevremenski okvir, što žin dramski predložak i nekoliko eseja se očituje i u funkcionalnoj scenografiji uz predstavu. n

ENG The drama ensemble of Zagreb’s Croatian National Theatre staged an impressive perfor- mance of Miroslav Krleža’s drama Vučjak December 30th 2014 in the stage interpretation of Vla- ho Bogišić and as directed by Ivica Buljan.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 61 P o v i j e s n e o b l j e t n i c e Prve novine samo na hrvatskome jeziku

U Zagrebu je 6. siječnja 1835. izašao prvi broj glasila pod naslovom Novine horvatzke, prvih hrvatskih novina samo na hrvatskome jeziku, poslije prozvanih Narodne novine (koje izlaze i danas kao službeni list Republike Hrvatske)

tacijski tiskarski stroj, uveden 1846. go- Sredinom 1780-ih godina, kada je dine, omogućio je višestruko kopiranje car Josip II. promicanjem njemačkoga iste stranice. Ujedno je povećanje priho- jezika pokušao povezati raznolike ha- da od oglasa zbog rastuće komercijaliza- bsburške zemlje u jedinstvenu apsolu- cije, masovne industrijske proizvodnje i tističku državu, izlazio je u Zagrebu list ekspanzije popularnih tržišta utjecalo na Agramer deutsche Zeitung, a 1789. poja- smanjenje cijene novina i njihovu dostu- vio se nakratko i Kroatischer Korrespon- pnost. Zahvaljujući tome, novine su do dent, treće hrvatske novine uopće i dru- ulaska u 20. stoljeće izrasle u sveprisut- ge na njemačkome jeziku. Na početku ni sadržaj u svakidašnjici pripadnika go- 19. stoljeća Francuzi su pod Napoleo- tovo svih društvenih slojeva, a širenjem novim vodstvom zauzeli Istru, Dalma- prava glasa i postupnom demokratiza- ciju i Dubrovnik te proširili svoju vlast cijom političkoga života počele su sve na dio Hrvatske južno od Save, a zavla- odlučnije utjecati i na javno mnijenje. dali su i dijelom slovenskih zemalja. Pod Konzumirao ih je sve veći broj onih koji francuskom upravom počeo je u Zadru su umjeli čitati i pisati, a takvi nisu samo 1806. izlaziti Kraglski Dalmatin – prve igrali aktivnu ulogu u društvenoj stvar- novine na hrvatskome i talijanskome nosti svojih sredina, nego su participira- Ljudevit Gaj, li i u političkome životu svojih zemalja. pokretač novina BEZ JEDINSTVENOGA Piše: Željko Holjevac KNJIŽEVNOG JEZIKA Prve novine u Hrvatskoj pojavile su se ranome novom vijeku, u u drugoj polovici 18. stoljeća, u vrijeme osvit modernoga doba, po- vladavine austrijskih prosvijećenih ap- javile su se u Europi prve solutista Marije Terezije i Josipa II. Tada dnevne novine, npr. Wie- je hrvatski prostor bio podijeljen na ne- nerisches Diarium 1703. u koliko povijesno oblikovanih pokrajina Beču, koji izlazi i danas kao Wiener Zei- u sastavu Habsburške Monarhije, Mle- Utung. U svojim počecima novine su imale tačke Republike i Osmanskog Carstva. ograničeno društveno značenje: slagale Istodobno nije bilo jedinstvenoga hr- su se ručno i tiskale na Guttenbergovu vatskoga književnog jezika ni pravopi- tiskarskom stroju u malom broju pri- sa, nego su se i u govoru i u književno- mjeraka, a i čitatelja je bilo malo jer ve- sti rabili različiti lokalni oblici i načini ćina ljudi nije tada znala čitati ni pisati. pisanja na tri narječja: kajkavskom, što- To se promijenilo industrijalizacijom u kavskom i čakavskom. Osim toga, služ- 19. stoljeću kada je ručni rad zamijenjen beni jezik u tadašnjoj civilnoj (banskoj) ili bitno olakšan radom strojeva, a isto- Hrvatskoj i Slavoniji bio je latinski, u dobno se modernizacijom društva širilo Vojnoj krajini njemački, a u Dalmaciji obvezno opismenjivanje kao bitan predu- i Istri pod mletačkom upravom talijan- vjet za povećanje broja čitatelja novina. ski. U skladu s tim, u Zagrebu su 1771. Parni stroj, primijenjen prvi put 1814. počele izlaziti prve hrvatske novine na za tiskanje londonskog Timesa, višestru- latinskome jeziku, a zvale su se Epheme- "Horvatska domovina" u ko je povećao broj otisaka na sat, a ro- rides Zagrabienses. književnom prilogu Danici

MATICA 62 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr jezikom koji ima četiri narječja: rusko, poljsko, češko i ilirsko, a s obzirom na to da su Gaj i njegovi suradnici prepo- rodnim pokretom htjeli obuhvatiti sve Južne Slavene, Novine horvatzke promi- jenile su 1836. ime u Ilirske narodne novine, a Danicza je postala Danica ilirska. U njima je primijenjen Gajev pravopis, a pisane su štokavskim narječjem koje su hrvatski preporoditelji uzeli kao osnovu za jedinstveni hrvatski književni jezik.

ZABRANA ILIRSKOG IMENA Reljef Narodnih novina u Zagrebu Nakon što je vladar u Beču zbog hrvat- Narodne novine u drugoj polovici 19. stoljeća sko-mađarskih sučeljavanja 1843. zabra- nio uporabu ilirskog imena i znakovlja, kreta 1848. bilo je ublažavanje cenzure jeziku u Dalmaciji, ujedno prve novine Ilirske narodne novine postale su samo i jačanje slobode tiska. Narodne novine na hrvatskome jeziku uopće. Zaposjed- Narodne novine, a hrvatsko narodno ime, tada su izlazile pod imenom Novine dal- nute hrvatske i slovenske krajeve Napo- koje je dotad bilo najizravnije poveza- matinsko-hrvatsko-slavonske, a revolu- leon je ujedinio kao Ilirske pokrajine, a no sa središnjom Hrvatskom, počelo se cionarni događaji istaknuli su potrebu poslije njegova sloma 1815. potvrđena polako preobražavati u nacionalno ime. za profesionalizacijom lista i novinari- je habsburška vlast na cijelom tom po- Europske revolucije 1848. godine, sliko- ma po zvanju. U doba novoga austrij- dručju. Na taj način teritorij današnje vito nazvane "proljećem naroda", odrazi- skog apsolutizma 1850-ih godina, kada Hrvatske, iako i dalje podijeljen na po- le su se i na hrvatske prilike. Ukinuto je su reformama iz Beča položeni temelji vijesne pokrajine, prvi put poslije sred- kmetstvo, sastao se novi Hrvatski sabor građanske Hrvatske, Narodne novine su njega vijeka okupljen je u jednoj državi u kojem više nisu bili zastupljeni samo ugovorom između Ljudevita Gaja i Mi- – Austrijskoj Carevini. plemići i svećenici, a Hrvati su se pod nistarstva unutarnjih poslova u Beču vodstvom bana Josipa Jelačića s oružjem odabrane kao "carsko-kraljevsko" služ- MLADI HRVATSKI u ruci suprotstavili mađarskoj prevlasti. beno glasilo za Hrvatsku i Slavoniju na PREPORODITELJI Jedna od stečevina hrvatskoga po- hrvatskome jeziku. Poslije urušavanja Razdoblje europske povijesti poslije Na- novog apsolutizma, kada se zemlja našla poleona bilo je vrijeme širenja ideja slo- na raskrižju između Beča i Pešte, Narod- bode i jednakosti, ali i vrijeme u kojem ne novine su početkom 1861. zamijeni- su se počele oblikovati moderne nacije u le carski dvoglavi orao grbom Trojed- Europi. Istodobno je stasala mlada gene- nice na svojoj naslovnici, a u razdoblju racija hrvatskih preporoditelja pod vod- od sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe stvom Ljudevita Gaja koji je 6. siječnja 1868. do raspada Austro-Ugarske 1918. 1835. u Zagrebu počeo izdavati Novine izlazile su kao službeno glasilo hrvat- horvatzke, prve hrvatske novine samo sko-slavonsko-dalmatinske zemaljske na hrvatskome jeziku, s tjednim knji- vlade u Zagrebu. ževnim prilogom Danicza pod geslom Za vrijeme monarhističke Jugoslavije – "Narod bez narodnosti je tijelo bez ko- Narodne novine su bile službeno glasilo sti". Novine su izlazile dvaput tjedno, a Savske banovine (1929. - 1939.) i Banovi- Danicza jedanput, u početku na staro- ne Hrvatske (1939. - 1941.). U razdoblju me pravopisu i kajkavskom narječju. U Drugoga svjetskog rata od 1941. do 1945. Daniczi je Gajev pristaša Antun Miha- izlazile su kao službeni list Nezavisne Dr- nović u ožujku iste godine objavio pje- žave Hrvatske. Poslije 1945. nastavile su smu "Horvatska domovina". Ona je ka- izlaziti u socijalističkoj Jugoslaviji kao snije uglazbljena, a od kraja 19. stoljeća službeni list Federalne i Narodne (po- izvodi se kao hrvatska himna pod ime- slije Socijalističke) Republike Hrvatske. nom "Lijepa naša domovino". Od srpnja 1990. do danas Narodne no- Gajeva glasila bila su važan medij vine izlaze kao službeni list samostalne širenja preporodne pisane riječi u jav- Republike Hrvatske. n Službeni list u doba NDH nome životu pa se njihova pojava smatra početkom širenja preporodnoga po- ENG The first issue of Novine horvatzke (the Croatian News) was published in Zagreb on Janu- kreta. Budući da je tadašnja slavistička ary 6th of 1835. It was the first domestic newspaper published solely in the Croatian language. znanost tumačila da postoji samo jedan Later renamed Narodne Novine (the Official Gazette), it now serves as the official newspaper of slavenski narod i da on govori jednim public record in the Republic of Croatia.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 63 IZ POVIJESTI HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE Osnutak Hrvatskoga narodnog vijeća i njegovo djelovanje u Njemačkoj

Mi smo unatoč svim prijetnjama prosvjedovali ulicama i trgovima Njemačke tražeći slobodu svih političkih zatvorenika, noseći slike Veselice, Tuđmana, Gotovca, Parage…

Tekst: Petar Hinić

ragični događaji u Hrvatskoj zbog odluka donesenih u Ka- rađorđevu 1971. dokazali su još jednom potrebu da ujedi- njena i organizirana emigra- cija aktivno sudjeluje u borbi za obnovu Thrvatske državnosti. Isto tako, dolazak sve većeg broja Hrvata na privremeni rad u Zapadnu Europu pretvorio se u izazov političkoj emigraciji da taj dio hrvatskoga naroda, prisiljenog na rad izvan domovine, nacionalno osvijesti i uključi, prikladnim pristupom, u zajed- Osnivački sabor Hrvatskoga narodnog vijeća, Toronto, 1974. ničku borbu. Stoje: J. Skrbin, T. Čordić, S. Čurić, S. Vujica, G. Malvić, R. Avdić, M. Gal, D. Geoheli, V. Glavaš sjede: I. Kisić, D. Šakić, V. Vrančić, A. Došen, I. Jelić, K. Katalinić, B. Abjanić U srpnju 1973. predstavnici Konti- nentalnog vijeća Hrvatskoga narodnog odbora za Europu potpisuju izjavu ko- Ante Došen, prokušani hrvatski ro- nim gastarbajterima, i prema njemač- jom se zagovara stvaranje kontinental- doljub, izabran je za prvoga i privreme- koj javnosti. nih vijeća u Europi, kao i središnjega noga predsjednika HNV-a. On je ob- U vrijeme osnivanja HNV-a, u emi- hrvatskog predstavništva. Zahvaljujući našao dužnost predsjednika do prvih i graciji su bili aktivni "proljećari" koji su toj inicijativi, 25. kolovoza u Münche- općih demokratskih izbora u svim hr- pobjegli iz Jugoslavije poslije izvanred- nu predstavnici Hrvatskoga narodnog vatskim izbjegličkim sredinama diljem ne sjednice Predsjedništva SKJ u Kara- odbora, Ujedinjenih Hrvata Njemačke, svijeta za Sabor HNV-a. Njega su na par- đorđevu ili, kao Bruno Bušić i Franjo Hrvatske republikanske stranke i Rad- lamentarnim izborima naslijedili dr. Din- Mikulić, nakon što su izdržali zatvor- ničkoga centra iz Švedske potpisuju nako Šuljak, zatim dr. Stanko Vujica, Janko ske kazne. Uoči drugoga redovitog sa- čelnu izjavu za stvaranje Europskoga Skrbin i od 1985. do uspostave države borovanja HNV-a u Bruxellesu i oni su kontinentalnog vijeća, do čijeg osnutka Hrvatske prof. dr. Mate Meštrović. se učlanili u HNV i kandidirali se za sa- dolazi 4. studenoga u Karlsruheu. Kon- Neću se ovdje baviti cjelokupnom bornike. Dobili su velik broj glasova i svi tinentalno vijeće Hrvatskoga narodnog poviješću HNV-a jer želim prikazati naš su izabrani u vodstvo HNV-a, ponajpri- odbora za Europu u zajednici s ostalim rad i svrhu borbe u Europi, poglavito u je zahvaljujući rastućem raspoloženju u političkim organizacijama u svijetu dalo Njemačkoj, najvažnijem terenu tadašnje hrvatskom iseljeništvu za potrebom op- je punu potporu osnivanju Hrvatskoga naše političke borbe za slobodu i samo- ćehrvatskog pomirenja. narodnog vijeća. opredjeljenje Hrvatske. Kao i posvuda gdje su živjeli Hrva- DOLAZAK ‘PROLJEĆARA’ OSNIVAČKI SABOR U TORONTU ti u svijetu, i mi smo odmah u Njemač- Zahvaljujući izboru četvorice "proljeća- Zasjedanje Osnivačkoga sabora Hrvat- koj osnivali mjesne odbore kao lokalne ra" Drugi sabor označio je zbližavanje skoga narodnog vijeća održano je od 1. djelatne jedinice u sklopu HNV-a kako "stare" i "mlade" generacije i ideološki do 3. veljače 1974. u prostorijama hote- bismo umreženi povećali naše djelat- susret "desničara" s "ljevičarima": Ta či- la "Andora" u Torontu, Kanada. nosti među hrvatskim radnicima, zva- njenica davala je svima nadu u uspješ-

MATICA 64 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr niji rad u tom saborskom razdoblju i u tom duhu se i održalo saborovanje. Osim smjernica za budući rad, Sabor je donio Poruku hrvatskome narodu i političku "Rezoluciju" o pravu hrvatskoga naroda na samoodređenje. Dolaskom "proljećara" došlo je do sukoba u HNV-u. No, nije bila riječ o nekom sitnom, nebitnom sukobu, nego o sukobu oko same koncepcije djelova- Sabornici Prvog sabora HNV-a, u Hrvatskom islamskom centru, Toronto, 1975. nja HNV-a: tko je važniji, vanjski svijet ili vlastiti narod u domovini, te treba li žište stavili na progon Parage, odnosno skim pravima. težište promidžbe, sukladno tome, biti ubojstvo Ernesta Brajdera u zagrebač- U tom ozračuju intenziviranja hrvat- vanjski svijet ili domovina. U HNV-u je kome zatvoru te otmicu pjesnika Vjen- ske politike uspostavili smo veze s Pane- došlo do polarizacije. S jedne strane bili ceslava Čižeka i njegovo tamnovanje uropskom unijom, gdje nas je predstav- su "proljećari", predstavnici Hrvatskoga u jugoslavenskim zatvorima. U centru ljala nedavno preminula gospođa Ivona narodnog otpora i Hrvatske republikan- Königstrasse tjedan dana je stajala pa- Dončević, vrsna djelatnica naše vanjske ske stranke, koji su počeli djelovati kao rola, citat iz Der Spiegela: "Tito je trebao politike. Njezinim vezama uključili smo "koalicija", a predvodio ih je Bruno Bu- biti u Nürnbergu suđen za ratni zločin." se u sve aktivnosti HNV-a u Njemačkoj i šić. Na drugoj strani bila je saborska ve- Taj članak svojedobno je objavio Hans na kraju Europskoj uniji, posebno preko ćina nazvana "konzervativcima" ili "mi- Peter Rullman u tome poznatome nje- časopisa "Kroatische Berichte". nimalistima". Njih je vodio Janko Skrbin mačkom časopisu. Dakle, naša borba u Koordinacijski odbor HNV-a, uz s ostalim čelnim osobama HNV-a, dok je početku je bila političkog karaktera, pri odobrenje IO HNV-a, osnovao je čak jednu i drugu ideju zastupao Bruno Bu- čemu smo se idejno razlikovali od ljudi Hrvatski informativni ured u Bonnu, šić, koji je s velikim brojem glasova 1977. koji su bili mišljenja da je u onom vre- što je vrlo neugodno odjeknulo u Be- god. bio izabran za pročelnika Ureda za menu bilo moguće u Hrvatskoj dignuti ogradu, koji je odmah slao prosvjede promidžbu HNV-a. narod u revoluciju. Vladi u Bonn. HNV je dobio značajnu potporu Hr- Osobno sam bio u tri mandata biran ŠTRAJK GLAĐU U STUTTGARTU vatske revije, prof. Vinka Nikolića, Jak- u Sabor HNV-a i obavljao dužnost pro- U Njemačkoj je tada bio osnovan Koor- še Kušana, glavnoga urednika Nove Hr- čelnika Ureda za radnička pitanja pa smo dinacijski odbor HNV-a, na čijem čelu vatske, kao i Studia Croatica iz Buenos uz potporu MO djelovali na naše rad- je bio Ivan Cerovac, imenovan uz pot- Airesa. nike, pri čemu želim spomenuti da su poru Brune Bušića. Nakon brzog razla- Nakon dolaska na čelo prof. Meštro- mnogi od njih bili naši tajni članovi čiji za Brune Bušića s Ivanom Cerovcem, mi vića, mi smo u Njemačkoj odmah dobi- smo identitet tajili kako ne bi bili pro- u Njemačkoj održali smo sjednicu s tali potporu za puno osjetljivije političko gonjeni kad dođu u domovinu. dašnjih 19 MO HNV-a, na kojoj sam bio djelovanje, osnovali smo tajnu tiskaru izabran za predsjednika. U tom svojstvu HNV-a u Stuttgartu, koju smo koristili EMIGRANTI I GASTARBAJTERI sam djelovao, surađujući sa svim MO i za tiskanje naše cjelokupne promidžbe. Aktivno zainteresiranih emigranata za Izvršnim odborom HNV-a punih 12 go- Uz službeno glasilo, Vjesnik HNV-a, ti- političko djelovanje nije bilo puno pa su dina. Tako smo redovito u tom razdoblju skali smo i brošuru u Borbi za slobodu naši mjesni odbori često imali veći broj organizirali javne prosvjede u svim ve- Hrvatske, tisuće letaka na hrvatskome i članova gastarbajtera nego samih emi- ćim njemačkim gradovima, štrajk gla- njemačkome jeziku, što smo preko na- granata. Oni su nam ujedno bili most đu održali smo nasred glavne ulice u ših MO širili diljem Njemačke. Vjesnik između zarobljene domovine i nas koji Stuttgartu 1976. tražeći slobodu za sve HNV-a slali smo iz Njemačke u sve ze- smo se odlučili raditi za Hrvatsku bez političke zatvorenike, pri čemu smo te- mlje gdje smo imali naše MO. obzira na posljedice, koje su nam često svojim zločinima činili udbaški agenti i Tomislav Mičić, Vladislav Musa i Petar Hinić INFORMIRANJE KAO SREDSTVO njihove ubojice mnogobrojnim ubojstvi- BORBE ma u Njemačkoj i diljem svijeta. Mi nismo, u odnosu na Hrvatsko re- Navest ću činjenicu da su i mene volucionarno bratstvo, također nasta- pokušali uništiti, ne samo višestrukim lo zbog neaktivnosti starije emigracije, prijetnjama smrću, nego i uništavanjem revolucionarnim sredstvima organizira- moje imovine, čime se poznati propaga- li borbu, nego sredstvima informiranja tor i jedan od organizatora psihološkog o stvarnom stanju u zemlji, kako u Hr- rata protiv emigracije, Božidar Spasić, vatskoj tako u BiH i Kosovu. Zahtijevali javno hvali u svojoj knjizi "Lasica govo- smo osudu Jugoslavije zbog ugnjetava- ri", na radio i televiziji Banje Luke i Sr- nja i progona ljudi, zabrane slobode go- bije, a koji je usko surađivao sa Zdrav- vora i kršenja Konvencije UN-a o ljud- kom Mustačem i Josipom Perkovićem,

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 65 kojima se sada sudi u Münchenu Tadašnje njemačke političke zbog ubojstva Stjepana Đureko- strukture činile su se slijepe i glu- vića, tadašnjega kandidata za Sa- he za sve to pa su se gosp. Klaus bor HNV-a. Kinkel, pravnik, šef Savezne oba- Mi smo unatoč svim prijetnja- vještajne službe i ministar vanjskih ma prosvjedovali ulicama i trgovi- poslova u Vladi, i Klaus von Doh- ma Njemačke tražeći slobodu svih nanyi, pravnik, državni tajnik u nje- političkih zatvorenika, noseći slike mačkoj socijaldemokratskoj Vladi Veselice, Tuđmana, Gotovca, Parage i šef kriminalističke policije u Ba- i drugih, pozivajući njemačke gra- den-Württembergu u njemačkom đane da bojkotiraju jugoslavenski filmu "Mordauftrag im namen -Ti turizam i tražili slobodu svih po- tos" ispričavali i pravdali politič- litičkih zatvorenika. Upozoravali kom nuždom tadašnje njemačke smo na Goli otok (kao Gulag) Jo- istočne politike prema jugoslaven- sipa Broza Tita, u kojemu su tisuće skome državnom terorizmu, odno- ljudi mučene i velik broj ih je tamo sno prešutno su prelazili preko tih ubijen, kao i na ostale logore nje- užasnih zločina, što je sada na dnev- gove države. nome redu njemačkog sudstva. n

ENG The repression of the Croatian Spring movement in 1971 and the arrival of a large number of Croatian workers in Western countries motivated Croatian political émigrés to found the Croatian National Council as an umbrella political organisation.

ISELJENIČKE VIJESTI RENE ROBERT PABON ORTIZ NOVI JE DRŽAVLJANIN RH ZAGREB - U povodu primitka u hrvatsko državljanstvo, u petak 30. siječnja, Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH primila je Renea Ro- berta Pabon Ortiza (31), potomka hrvatskih iseljenika iz Bolivije. Ortiz je zahvalio Državnom uredu za Hrvate izvan RH na mogućnosti koja mu je pružena, dok boravi u Republici Hrvatskoj i uči hrvatski jezik na Croaticumu, te posebice oko stjecanja hrvatskog državljanstva. - Ne mogu opisati sreću koju osjećam jer sam dobio hrvatsko državljanstvo. Moj pradjed je odavde došao u Boliviju. Tijekom cijelog svog odrastanja sam od svog djeda i majke slušao o prelijepoj Hrvatskoj - rekao je oduševljeno Ortiz i dodao kako svojoj majci još nije stigao javiti radosnu vijest. - Svoju radost sam najprije odlučio podi- jeliti s vama, s Državnim uredom za Hr- vate izvan Republike Hrvatske jer ste mi, od početka dolaska u domovinu mojih predaka, bili potpora i pomagali mi oko svih proceduralnih postupaka, ali i svih ostalih situacija, dodao je Ortiz, koji je primio rješenje o primitku u hrvatsko držav- ljanstvo. (www.hrvatiizvanrh.hr)

MATICA 66 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr HRVATSKI SVJETSKI KONGRES

JAVNA ČESTITKA I ZAMOLBA PRVOJ HRVATSKOJ PREDSJEDNICI

Poštovana predsjednice Kolinda Grabar Kitarović! Mi Hrvatice i Hrvati izvan domovine, ubrajajući u domovinu jednako i RH i BiH, okupljeni u tridesetak zemalja svijeta u sklopu Hrvatskoga svjetskog kongresa (HSK), želimo Vam svim srcem dobrodošlicu na kormilo Republike Hrvatske i cijeloga hrvatskog naroda. Čestitamo Vam na toj jedinstvenoj časti i golemoj odgovornosti te Vam se preporučujemo već sada, sa svim našim mogućnostima, nadama i potrebama. Kako nam je svima stalo da naš narod, i svi oni koji su s njime povezani, napreduje na svim poljima u Europi i svijetu, vjerujemo da Vi možete svojim položajem i karizmom znatno pomoći i predvoditi nas u ostvarenju tog cilja. Ohrabruje nas Vaša najava posebne brige za siromahe i ljude bez posla u našem narodu jer smatramo da je siromaštvo najveća sramota današnjega moćnog svijeta. Kad u svijetu možemo biti u vrhu, primjerice u sportu, umjetnosti i znanosti, možemo sposobnošću, marljivošću i tradicionalnom vrednotom poštenja našega naroda biti također u vrhu i u gospodarstvu. Odmah tu ističemo sasvim neiskorištene mogućnosti hrvatskog izvandomovinstva. Glasovanje je samo simbol toga. Još od 1994. na svim državnim razinama predlažemo da hrvatski državljani u BiH glasuju po istom principu kao i oni u RH, a da se za hrvatsko izvandomovinstvo uvede dopisno glasovanje. Ne samo da se ništa od toga nije prihvatilo, nego se sada preko noći s ionako skučenih 250 biračkih mjesta u BiH i hrvatskom izvandomovinstvu skresalo ta mjesta na 92. Tako je birački potencijal od oko pola milijuna Hrvatica i Hrvata izvan RH stjeran na pukih tridesetak tisuća onih koji su nekako uspjeli doći do birališta. Hrvatski narod se spletom raznolikih okolnosti našao danas u svoje dvije države pa Vas molimo da posebnu pažnju usmjerite na potlačenost našega naroda u BiH. U njoj ni nakon 25 godina "demokracije" i protektorata najmoćnijih sila nema hrvatskoga povratka na svoja ognjišta, organiziraju se zločini nad Hrvatima, a onda do danas prikrivaju dokumenti o ubojstvima običnih, kao i vodećih naših ljudi poput generala Šantića i Joze Leutara, montiraju se procesi i za "ubojstva" ljudi koji nisu nikad ni postojali kao u slučaju Šunjić, a još uvijek nam je zabranjeno imati čak i jedan TV-kanal na hrvatskome jeziku pa time i pravo na informiranje i obrazovanje na svome jeziku. Kao da su svi zaboravili da je od onoga što je u BiH ostalo od našega naroda nakon pet stoljeća turskog i drugih zuluma, gotovo pola nestalo u progonima samo u ovih nekoliko godina rata i poraća prije dva desetljeća. Nadalje, krajnje je vrijeme da se kao politički narod konačno oslobodimo svih balasta zločinačkih totalitarizama još od 1918., posebice onoga boljševičkog od 1945. do 1990. te da se stane na kraj službenom ponižavanju i omalovažavanju hrvatskih branitelja, od onih diljem RH i BiH, onih pod šatorom u Savskoj do onih u mučeničkom dugom suđenju u Den Haagu, ali i svake druge ugrožene populacije u krilu našega naroda. Žudimo i za značajnim poboljšanjima i u sljedećem: ne samo da su u medijskim slobodama ignoriranjem drukčijeg mišljenja i kritike zakinuti ljudi u domovini, nego za mnogobrojne domovinske medije kao da Hrvati u BiH i izvandomovinstvu i ne postoje. Također Vas molimo da ne odustanete ni od jednoga uljudbenog postupka bez obzira na primitivne protivnosti kao na onu o hrvatskim državljanima kao Hrvaticama i Hrvatima. Oni kojima to smeta i koji hrvatsko državljanstvo ne smatraju iznimnom čašću, ne zaslužuju ga! U isto vrijeme želimo da posvetite pažnju pravima etničkih zajednica u RH, jer Hrvatska je od davnina brojnim doseljenicima postajala dragi dom, a sami znamo kako je teško kad nam se u drugim državama gaze osnovna prava. Neka svi osjete da nitko nema monopol nad majčinom ljubavi ni nad domovinom Hrvatskom te da što prije bude manje korupcije i više pravne države. Želeći Vam da u svom djelovanju idete tragovima naše kraljice Jelene i ostalih velikih hrvatskih i kršćanskih žena, od srca Vas pozdravljamo!

HRVATSKI SVJETSKI KONGRES (HSK) Prof. dr. fra Šimun Šito Ćorić, glasnogovornik Švicarska, pred Inauguraciju 15. veljače 2015.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 67 Fotografije Davora Rostuhara iz knjige "National Geographic – Hrvatska iz zraka" www.hrvatskaizzraka.com

Zvončari kastavštine Primorsko-goranska županija

U doba kad su ljudi još živjeli od zemlje, preživljavajući na plodovima sačuvanima od ljetine, kako se zimnica topila, tako je rastao strah od toga hoće li se pojaviti proljeće i obnoviti prirodni ciklus. Prirodu je valjalo zadovoljiti i potaknuti na buđenje raznim ritualima plodnosti. Tako su nastali pokladni običaji, a razne skupine zvončara s područja Kastavštine u riječkom zaleđu sačuvale su do danas tu iznimno staru i raskošnu tradiciju. Godišnji pokladni ophod zvončara Kastavštine također je uvršten na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine. MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 69 BROOKLYNSKE PRIČE JANKA DEURA - KRATKE PRIČE IZ KNJIGA "REFLEKSIJE U ZNATIŽELJNOM OKU” I "SUSRETNICI”

LUTRIJSKI ZGODITAK

edne večeri sjedeći u svom skuče- jeva postali su životna Ćirina rutina. O on potajno zamoli svoju vezu u Ameri- nom, unajmljenom stanu negdje rutini ne treba puno misliti, ona i tako ci da stavi njegovo ime (Ćirino!) na pri- na periferiji Zagreba, odluči Ćiro ukoči svaki pokušaj razmišljanja - mi- jamni listić... povjeriti tajnu ženi i dvjema kćer- slio je Ćiro ponašajući se po toj logici. - Kakve dobre vijesti imaš za nas? kama. Osvježene promjenom što On je imao status građanina Hrvatske. - poče prvo Ćirina žena. Njegove dvi- Jih je čekala u Zagrebu te tri Ćirine žen- Njegove 3 ženske dolazeći iz Bosne ima- je krupne kćerke pitale su isto pitanje ske već su bile dobro raspoložene što le su status izbjeglica. Biti glava obitelji mučke - svojim intenzivnim pogledi- su iza sebe ostavile te čudne bosanske gdje su većina izbjeglice padne na pa- ma; široko-otvorenih ustiju ko da prati prostore. A sada - nadale su se - čekalo met Ćiri da je i on izbjeglica. Tako kad meteor koji će točno udariti u dvorište ih je neko novo ugodno iznenađenje u se razdvojena obitelj sklopi u Zagrebu, Ćirine zgrade i promašiti samu zgradu Zagrebu kod njihovoga hranitelja, muža ona automatski poprimi legalni status za dvije dlake. i oca gospodina Ćire izbjegličke obitelji. - Dobio sam lutriju! - ko iz topa će Gospodin je Ćiro već dugi niz go- I počne Ćiro misliti izbjeglički... Po Ćiro. Njegova desna strana prosijedoga dina radio i živio u Zagrebu, i hranio nekoj vezi u New Yorku doču on brka počne podrhtavati. ženu i dvije kćerke u Bosni kraj Saraje- o useljeničkoj lutriji za stran- - Sveti Bože, tata dobio lutri- va. Odvojeni život i duga putovanja od ce što je Američka vlada ju!!! - kriknuše kćerke od Zagreba do nekog ma- dade u javnost. I uzbuđe- log selašca kraj Sara-

MATICA 70 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr nja. Ženi mu se skupiše riječi u grlu pa ničko-lutrijski dobitnik – je čest gost. je upotrijebi kaže – lakše joj je. Kćerke nikako dalje. Konačno i ona promuca: Patroni toga kafića motivirani su razno- postadoše sluhomani, odnosno sluho- - Znači ne-ne-ma više natrag u Bo- raznim povodima za svoju lojalnost tom manke. Vječno im je usno radio (ear- snu?! Žži-vjet ćemo odsada ssku-pa? klubu. Ćirina lojalnost rođena je iz po- phones) na glavi. Kupuju svaku novu - Još bolje!!! – graknu Ćiro, pa smi- trebe. Ta potreba je – posao! Poslije već kazeticu. Kažu da ne mogu više živjeti ri onu podrhtavajuću stranu svog bo- pune godine boravka u Americi Ćiro još bez američke muzike, i da im je ušla u lesnoga brka – živjet ćemo u Americi! uvijek traga za stalnim zaposlenjem. Ra- krvotok. Na ispitima u Gimnaziji za pri- - U Americi! Tata reče – u A-M-E- dio je on i za Bepu Fić-firića, i za Božu došlice tuže se da ne razumiju, odnosno R-I-C-I!!! – kriještale su kćerke. Imoćanina Dudlu, i za Matu Jerkovoga da ne čuju dobro pitanja. Engleski im je Kad se Ćirine ćenske primiriše, za- Krlješu s Krka, i za Štefeka - Repatoga , već podobrano potisnuo hrvatski. Jedi- pitaše ga u muzičkom taktu: i za Ljubu Lopatnoga Iškariota (hrvat- na hrvatska riječ kojoj su ostale vjerne - Pa, koliko si dobio? skoga Židova), i za Stipu Ćaćinog-Ran- jest: blento. Iako one imaju neki osjećaj Ćiro pogladi sve tri svoje ženske, kana – sve građevinarce, građevinarske da je ta riječ zalutala u hrvatski odne- svoj miraz, svoju prćiju svojim speci- kontraktore. I uvijek besplatno! Svi su kuda drugdje ipak im ona zamijeni ri- fičnim umiljatim pogledom kojega nit- oni Ćirini dužnici! Platit će mu kad im ječ otac! Je, je naš blento… ko živ ne bi mogao duplicirati da upo- pretekne – kažu svi oni. Zna Ćiro da to A – Ćiro u svakodnevnom rastezanju trijebi svu glumačku vještinu. Očekivao znači nikada. Ali, najviše ga boli što mu strpljivosti pokuša(va) očuvati i proširiti je on to pitanje. kažu da je on lutrijski dobitnik, i da lu- i na Amerikance europsku ljubaznost i - Pa dobio sam lutrijsku srećku. Mi- trijski dobitnici ne trebaju (više!) novca. priskakivanje u pomoć u susjedstvu gdje slim reći: useljeničku srećku u Ameriku, Kad on čuje njihovu dobrodošlicu koju živi. U tom specifičnom žaru, bez susje- ne trebam žirante, sponzore, nikoga… mu obvezno otpjevaju čim on nogom dove dozvole motiviran europskom lju- Amerika nas slobodno prima… može- stupi na prag "Bumeranga": baznošću odsječe on stablo što se bilo mo se već pakovati… - nizao je i preki- nadkrivilo nad garažom njegove hono- dao Ćiro svoj lutrijski izvještaj svojim Nu, nu, nuuu rarne poslodavke – inače bogate Filipin- trima ženskima – i nikako ga nije mo- I naš je Ćiro već tu, ke. Htjede Ćiro uljepšati susjedstvo… gao formulirati kroz novčani iznos niti Ćirko bi vajka birko; Susjed Amerikanac zovnu policiju, i u kunama, niti u dolarima… Da može – ona napravi zapisnik. Taj isti susjed do - Joj, imamo već zelene karte! – bri- Oderao bi on sve poslodavce zgrade u kojoj Ćiro svakodnevno mete štale su Ćirine ženske. Ali, sve tri se slo- Do gole kože. u/oko Filipinkinoj zgradi s tom prija- žiše u tome da je on dobio hrpu novca, a vom ode na sud. Ćiro postade optuženik ovo sve drugo da bi trebalo biti rezultat A Ćir(ko)o doslovno u sebi zavija opterećen za zahtjevnu štetu od 25.000 toga. Ćiro ih uvjeri jednadžbom: Ame- kao ljuti pas zavezan dok mu zec trči dolara. Baš toliko je susjedovo imanje rika je isto kao i hrpa novca! preko puta.Ali, nikom to ne pokazuje. smanjeno u vrijednosti bez toga stabla, I odoše gospodin Ćiro, njegove 3 Čak je istrenirao posebnom terapijom i po nagovoru nekoga krezuboga lokal- ženske, njegov sav miraz, njegova prći- onaj svoj bolesni dio brka da se ne tre- noga advokata. ja pravo za New York. se onako svojevoljno. Kaže povjerljivi- Parnica se nastavlja. Ćiro gricka nok- Zagreb je tiho jecao gledajući ih kako ma da mu je znati engleski da bi sve one te, a sad kad su nestali, prijeđe i na prste. odlaze (pa nije ni njemu čast biti gradski kontraktore prisilio na bankrot. Ni živa Jednoga oglođa skoro do kosti. Kaže da patuljak i povrh 900-plus godina svoje se duša ne uspije zapitati – kako? Inače izgubi osjećaj za fizičku bol… opstojnosti), ali nitko nije čuo njegov je- – Ćiro sve probleme svaljuje na engleski. Njegove ženske zagrizle u američ- caj. New York je bio indiferentan na nji- Pa i one sa ženom i kćerkama. Komuni- ko socijalno tkivo i poindividualile se. hov dolazak ko slijepac na lijepi sunčev ciranje s njima zapalo je u tešku komu. Svaka ide u svoj dućan svojim putem. dan. Ćirinke su vrištale od veselja i po- Kad on u kući govori, nitko ne sluša. Kad Ćiro sve češće navraća u "Bumerang" navljale poput treniranih papiga: je on voljan slušati, nitko s njim neće zaobilaznim putom – sam! I još uvijek - Joj, tata dobio lutriju, već ima zele- da govori. Ćena se zaposli i zaljubi (!) muku muči da svoj emigraciono-lutrij- ne karte za ulazak u Ameriku! – u kreditne kartice. Već prvih 6 mjese- ski zgoditak odgoneta u bilo kojoj i či- U hrvatsko-grčko-arapsko-španjol- ci u Americi oboli od kupovnoga infar- joj valuti. skoj četvrti u NewYorku zvanom Astoria, kta. Kadgod gleda trgovačke izloge, u jednom od poznatih kafića zva- zaboli je u predjelu srca. Jedi- nom "Bumerang" Ćiro – ni ljek je kreditna karti- U Brooklynu 27. prosinca 1996. uselje- ca. Svaki put kad

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015 71 C R O r A m a

‘Danom mimoza’ protiv raka vrata maternice U Zagrebu je obilježen Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice i Eu- ropskog tjedna prevencije raka vrata maternice javnozdravstvenom kampanjom "Dan mimoza". Predsjednik Josipović pozvao je žene da ozbiljno shvate važnost redovitih ginekoloških pregleda kojima se bolest na vrijeme može otkriti. "Pre- vencija silno pomaže i na vrijeme otkrivena bolest je praktički izlječiva. To znači spas i preživljavanje", istaknuo je predsjednik koji se pridružio i prodaji mimoza čiji je prihod namijenjen Hrvatskoj ligi za borbu protiv raka.

Komedija "Svoji smo - dogovorit ćemo se" Pred punim gledalištem u splitskom kazalištu izvedena je premijera komedi- je Aleksandra Nikolajeviča Ostrovskog u dva čina "Svoji smo - dogovorit ćemo se" koja prikazuje situaciju u Rusiji sredinom 19. stoljeća koja se, kako je rekao U Splitu održan redatelj predstave Georgij Paro, odlično može preslikati na današnju Hrvatsku. Duhovitu i brutalno iskrenu društvenu kritiku Rusije 19. stoljeća redatelj Paro ‘Novi sajam vidi kao univerzalan socijalni fenomen, a temeljnu ideju komada o beskonač- nome koruptivnom lancu smatra poveznicom autorova društva i vremena s Hr- vjenčanja’ vatskom ovih dana. Drugi po redu Sajam vjenčanja Wed- ding day održan je 17. i 19. siječnja u hotelu Radisson Blu Resort u Splitu, a od uglednih izlagača trendove za 2015. predstavili su Zigman, Lei Lou by Alek- sandra Dojčinović i Glamour Sposa. Re- vija je otvorena spektakularnim nastupom Ane Rucner, a modnom pistom prošetale su poznate hrvatske misice i ljepotice – Mia Franić, Ivana Ergić, Ka- tarina Prnjak i Meri Benčić. Na sajmu je izlagalo stotinjak izlagača s područja cijele Hrvatske, što je rezultiralo rekor- dnom posjećenošću.

MATICA 72 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr Hrčak maskota Europskih sveučilišnih igara Rijeka - Zagreb 2016. Hrčak je izabran za maskotu Europskih sveučilišnih igara, koje će se u srpnju 2016. održati u Zagrebu i Rijeci. U užoj konkurenciji kune, sredozemne medvjedice i risa, izbor je pao na hrčka koji je predstavljen u Trećoj gimnaziji u Za- grebu. Prema tumačenju autora Matije Tomšića i Vedrana Rede, hrčak najbolje utjelovljuje koncept "važno je sudjelovati". Na Europskim sveučilišnim igrama u Zagrebu i Rije- ci sudjelovat će više od 5.000 natjecatelja s 300 sveučilišta iz 50 zemalja. Studenti će se natjecati u 23 sporta, uključu- jući i dva sporta za studente s invaliditetom.

Gladijatori iz Pule najbolji hokejaši na Jadranu Subota 10. siječnja 2015. ostat će zapisana u povijesti hrvatskoga hokeja jer je na taj dan osnovana Jadranska hokejaš- ka liga (JHL). U povodu osnivanja JHL-a odigran je i turnir u Podstrani na kojem su sudjelovali Gladijatori iz Pule, Bura iz Zadra i domaćini Lavovi iz Podstrane. Gladijatori su pokazali tko je gazda na Jadranu i uvjerljivim pobjedama protiv Bure 6 : 1 i Lavova s visokih 14 : 5 osvojili su titulu prvaka Jadrana.

Humanitarna utrka štikli i peraja u Dubrovniku U sklopu humanitarne akcije "Svi za Pava" na dubrovačkome Stradunu održana je utrka ‘Štiklom i perajom za Pava’ kojom je prikupljeno oko osam i pol tisuća kuna za pomoć liječenju teško ozlijeđenome Du- brovčaninu koji je na Badnjak stra- dao u prometnoj nesreći nakon koje je ostao gotovo u potpunosti para- liziran. Prvakinja trčanja u štiklama je Klaudia Putica, dok je u perajama najbrži bio Ante Lalić koji je nastupio i u utrci u štiklama, ali se na sa- mom startu poskliznuo, čime je za njega ta utrka bila gotova.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 73 IZ SP RTA

WENGEN: KOSTELIĆ 3. U SUPERKOMBINACIJI Hrvatski skijaš Ivica Kostelić osvojio je treće mjesto u superkombinaciji Svjet- skog kupa u Wengenu, dok je drugi hrvatski predstavnik Natko Zrnčić-Dim bio šesti. Pobjeda je pripala Švicarcu Carlu Janki. Za Kostelića i Zrnčića-Dima bili su to najbolji rezultati ove sezone, a za Kostelića i prvi plasman na jednu od stepenica pobjedničkog postolja nakon što je u ožujku 2013. osvojio treće mjesto u slalomu u Lenzerheideu. Ivica je tako još jednom potvrdio kako je Lauberhorn njegova omiljena staza. Kostelić je u Wengenu ostvario šest pobjeda u svojoj karijeri, četiri puta u slalomu (2002, 2010, 2011, 2012), a dva puta u superkombinaciji (2011, 2012). Ukupno ŠARIĆ NAJBOLJI MLADI se u Wengenu čak 13 puta uspinjao na jednu od stepenica pobjedničkog posto- KOŠARKAŠ EUROPE lja. Nikada nitko toliko puta nije stajao na pobjedničkom postolju u Wengenu. Hrvatski košarkaš Dario Šarić drugu Kostelić je nakon utrke izjavio je da je jako sretan, te da je za njega ovaj rezultat godinu uzastopce proglašen je za naj- kao pobjeda. "Ovo je veliko olakšanje s obzirom kako su se stvari odvijale proš- boljeg mladog igrača Europe u izbo- le i ove sezone. Imao sam i malo sreće, ali kolo sreće se okreće, nekad izgubiš ru Fiba Europa. U izboru u kojem su- za par stotinki, nekad dobiješ, a ja mislim da sam ju zaslužio”, rekao je Kostelić. djeluju navijači i košarkaši stručnjaci hrvatski reprezentativac je pobijedio ispred Grka Giannisa Antetokounm- poa i Turčina Cedija Osmana. Šarić se tako pridružio Litvancu Jonasu Valan- ciunasu i Španjolcu Rickyju Rubiju koji su također dvaput u nizu osvajali ovu nagradu Fibe. "Dario je tijekom 2014. igrao sjajno u dresu Cibone i hrvatske reprezentacije,” kazao je predsjednik Fiba Europe Tur- gay Demirel, dok je direktor Fibe Kamil Novak dodao: "Šarić je na sjajnom putu da postane jedna od najvećih zvijezda Europe. Ne smijemo zaboraviti da mu je tek 20 godina.” Šarić je prošle godine predvodio Cibo- nu do naslova prvaka regionalne ABA lige i proglašen je za MVP igrača Final Foura. Na Svjetskom prvenstvu u dresu hrvatske reprezentacije imao je pro- sjek od 11,7 koševa i 6,7 koševa. Iz Ci- bone je preselio u turski Anadolu Efes.

SP RUKOMET: PORAZ OD DANSKE ZA ŠESTO MJESTO Hrvatska muška rukometna reprezentacija na Svjet- skom je prvenstvu u Kataru zauzela šesto mjesto nakon što je u posljednjem nastupu izgubila od Danske sa 24-28 (11-15). Iako je Hrvatska SP zavr- šila sa omjerom od 7 pobjeda i 2 poraza, to je bilo dovoljno tek za šesto mjesto, što joj je najgori plasman od 2001., kada je bili deveta. Nakon osva- janja zlatne medalje u Portugalu 2003. uslijedila su srebra 2005. i 2009., te bronca 2013., dok je na preostala dva SP (2007, 2011) Hrvatska bila peta. "Dečki su danas dali sve od sebe i čestitam im na tome. No, Danska je bila bolja i zasluženo je pobijedila. Što se tiče ukupnog dojma, bilo je pozi- tivnih i loših stvari na ovom Prvenstvu. Sada nas očekuje analiza, pa ćemo vidjeti u čemu smo po- griješili”, izjavio je izbornik Goluža nakon utakmice.

MATICA 74 siječanj-veljača/january-february 2015. www.matis.hr HRVATSKI HOKEJAŠI ŽELE NA OLIMPIJSKE IGRE Da je prije pet-šest godina netko rekao da će Hrvatska imati hokejašku reprezentaciju na Olimpijskim igrama, sigur- no bi ga proglasili luđakom, no sada je to itekako postalo mogućim. I to zahva- ljujući promjeni pravila Svjetskog ho- kejaškog saveza (IIHF), koji je razdoblje nakon kojeg igrač može nastupati za neku reprezentaciju smanjio sa 24 na 18 mjeseci provedenih u klubu iz te zemlje. – Prije su hrvatski Amerikan- ci praktički trebali provesti tri sezone u Medveščaku da bi dobili dokumente za reprezentaciju, a sada se to raz- Glumca... Kada se tome pridodaju do- napravili su iznenađenja u kvalifikaci- doblje smanjilo na dvije sezone. Zbog sadašnji reprezentativci (Waugh, Serti- jama i plasirali se u Soči, pa zašto ne toga je nekoliko sjajnih igrača steklo ch, Prpic, MacAulay, Martinović, Kosto- bismo i mi – zaključio je Ljubić. Bilo bi uvjete da nam pojača reprezentaciju vić) te najbolji hrvatski hokejaš Borna to zaista čudo u rangu onog kada su – objašnjava team-menadžer repre- Rendulić, postaje jasno da ćemo imati svojedobno jamajčanski bobisti izbo- zentacije Dragutin Ljubić. jako dobru reprezentaciju. rili nastup u Calgaryju. Naime, nikada Za reprezentaciju će sada moći nastu- Hrvatska će tako na SP-u Divizije 1B u u povijesti Igara na hokejaškom turni- pati sjevernoamerički Hrvati koji su za travnju napadati prvo mjesto, što bi bio ru nije nastupila zemlja sa svega dva Medveščak igrali u EBEL-u (Adam Nagli- najveći uspjeh u povijesti reprezenta- klizališta pod krovom. Možda će Hr- ch, Ryan Kinasewich i Michael Ouzas), tivnog hokeja. – Jako se teško plasirati vatska postati prva kojoj će to uspjeti. ali i sjajni igrači iz KHL-a poput Marka na Igre jer tamo nastupa samo 12 re- (Večernji list) Dekanicha, Nathana Perkovicha, Mikea prezentacija, no Slovenci i Austrijanci

PATRIOTSI KOJE VODI AMERIČKI HRVAT BELICHICK OSVOJILI SUPER BOWL Ovogodišnji Super Bowl bio je poseban po tome što su tre- neri obiju momčadi hrvatskog podrijetla. Puno poznatiji Bill Belichick (62) vodi New England Patriotse, a Pete Carroll (63) prošlogodišnje prvake Seattle Seahawkse. Momčad New En- gland Patriotsa osvojila je 49. Super Bowl, odnosno naslov prvaka profesionalne lige američkog nogometa (NFL), nakon što je u Glendaleu na stadionu Sveučilišta Phoenix pred 72.000 gledatelja u uzbudljivoj završnici pobijedila Seattle Seahawkse sa 28-24, osvojivši četvrti naslov (2002, 2004, 2005, 2015), sve pod Belichickovim vodstvom. Bill Belichick je druga generacija američkih Hrvata. Njegov djed zvao se Ivan Biličić i živio je u Karlovcu, a u SAD se doselio krajem 19. stoljeća. Pete Carroll, koji je rođen u San Franciscu, ima hrvatsko-ir- ske korijene. Hrvatsko podrijetlo ima po majčinoj strani, a njegov djed Petar Ban rođen je Dubrovniku. Bill Belichick je najuspješnjiji trener u 21. stoljeću. Na kor- milu New England Patriotsa je od 2000. godine i ovo mu je bio šesti Super Bowl (2002, 2004, 2005, 2008, 2012, 2015), a toliko još ima samo legendarni Don Shula, koji je vodio Baltimore Coltse i Miami Dolphinse. Po broju osvojenih naslova drži prvo mjesto zajedno sa Chuckom Nollom (Pitts- burgh Steelers - 1975, 1976, 1979, 1980). Također, Belichick je najuspješnjiji trener u povijesti NFL-a po broju pobjeda u doigravanju, sa 22 trijumfa.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2015. 75 Ne propustite publikaciju HMI!

Hrvatski iseljenički zbornik 2015. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku

ima 8 tematskih cjelina, koje se sastoje od 32 samostalna autorska priloga, koji s više ili manje informacija povezuju 30 zemalja svijeta i ima elektroničku inačicu na planetarnoj mreži na adresi http://www.matis.hr/zbornik.

Tematske cjeline Znaci vremena, Baština, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost, te Nove knjige

bogate su raznorodnim tekstovima koje su pisali ugledni stručnjaci iz zemlje i inozemstva.

Hrvatskoj zajednici iz Argentine posvećena je središnja studija ovoga broja Matičina ljetopisa.

Godišnjak nastavlja niz priča o Y generaciji naših uglednih znanstvenika i umjetnika iz iseljeničkih zajednica sa svih kontinenata.

Dječja književnost digitalne epohe i kulturna baština u virtualnom prostoru top su teme godišnjaka koje će iseljeništvo ugodno iznenaditi.