Sveučilište U Zagrebu Diplomski Rad

SVEU ČILIŠTE U ZAGREBU

RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET

Studij rudarstva

PRIKAZ STANJA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE

GIPSA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Diplomski rad

Nikolina Stranjik

R-2088

Zagreb, 2013. Sveučilište u Zagrebu Diplomski rad

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

PRIKAZ STANJA ISTRAŽIVANJA I EK SPLOATACIJE GIPSA U REPUBLICI HRVA TSKOJ

NIKOLINA STRANJIK

Diplomski rad izra đen: Sveučilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni fakultet Zavod za rudarstvo i geotehniku Pierottijeva 6, 10002 Zagreb

SAŽETAK

U ovom diplomskom radu napravljena je analiza stanja istraživanja i eksploatacije gipsa u Republici Hrvatskoj. U Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske napravljena je skupna analiza, dok su u ovom radu ažurirani i dopunjeni podaci samo za gips. Napravljen je pregled istražnih prostora i eksploatacijskih polja u razdoblju od 2007. do 2011. godine, te je dana procjena vrijednosti rezervi gipsa i naknada koje se ostvaruju istraživanjem i eksploatacijom gipsa.

Klju čne riječi: istraživanje, eksploatacija, istražni prostor, eksploatacijsko polje, gips.

Diplomski rad sadrži: 30 stranica, 13 tablica, 6 slika i 8 referenci. Jezik izvornika: hrvatski.

Diplomski rad pohranjen: Knjižnica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Pierottijeva 6, Zagreb

Voditelj: Dr. sc. Ivo Gali ć, docent RGNF Pomo ć pri izradi: Branimir Farkaš, dipl. ing., asistent RGNF

Ocjenjivači: Dr. sc. Ivo Gali ć, docent RGNF Dr. sc. Dragan Krasi ć, naslovni docent Dr. sc. Damir Rajkovi ć, red.prof. RGNF

Datum obrane: 28. velja če, 2013.

University of Zagreb Graduate Engineer of Mining Faculty of Mining, Geology Thesis and Petroleum Engineering

VIEW OF THE RESEARCH STATUS AND EXPLOITATION OF GYPSUM IN THE REPUBLIC OF CROATIA

NIKOLINA STRANJIK

Thesis completed in: University of Zagreb Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering Department of Mining Engineering and Geotechnics Pierottijeva 6, 10 002

ABSTR ACT

This final thesis is consisting of status of research analysis and gypsum exploitation in the Republic of Croatia. The mineral resources management strategy, in the Republic of Croatia, made collective analysis, while this final thesis is containing gypsum data updated. Overview of exploration and exploitation field was made for the period from 2007 to 2011 and also an appraisal value of gypsum reserves and exploration and exploitation fees, was made.

Keywords: exploration, exploitation, exploration area, field exploitation, gypsum.

Thesis contains: 30 pages, 13 tables, 6 figures and 8 references. Original in: Croatian.

Thesis deposited in: Library of Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, Zagreb

Supervisor: PhD Ivo Gali ć, Assistant Professor Technical support and assistance: Branimir Farkaš, MSc

Reviewers: PhD Ivo Gali ć, Assistant Professor PhD Dragan Krasi ć, Assistant Professor PhD Damir Rajkovi ć, Full Professor

Date of defense: February 28, 2013

SADRŽAJ

POPIS TABLICA ...... V

POPIS SLIKA ...... VI

1. UVOD...... 1 2. KRATKI OSVRT NA STANJE RUDARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ ...... 2 2.1. Op će zna čenje mineralnih sirovina ...... 2 2.2. Gospodarska uloga mineralnih sirovina...... 2 2.3. Prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj ...... 2 2.4. Neobnovljivost rezervi mineralnih sirovina ...... 4 2.5. Uporabna vrijednost mineralnih sirovina ...... 4 2.6. Lokacijska predisponiranost ležišta mineralnih sirovina ...... 5 2.7. Gips ...... 5 2.8. Pravne osobe registrirane za rudarsku djelatnost ...... 6 2.9. Broj zaposlenih ...... 7 2.10. Strategija gospodarenja gipsom ...... 8 3. INVENTARIZACIJA ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH POLJA GIPSA...... 11 3.1. Opis geoloških podru čja pogodnih za gips ...... 11 3.1.1. Samoborsko gorje ...... 11 3.1.2. Medvednica - Psunj ...... 12 3.1.3. Petrova gora - Zrinska gora ...... 12 3.1.4. Lika ...... 13 3.1.5. Knin - Kosovo - Drniš ...... 13 3.1.6. Vrlika ...... 14 3.1.7. Sinj ...... 14 3.2. Analiza istražnih prostora ...... 17 3.3. Analiza eksploatacijskih polja ...... 17 3.4. Zbirni pregled eksploatacijskih polja gipsa po županijama ...... 20 4. ANALIZA STANJA REZERVI GIPSA U REPUBLICI HRVATSKOJ ...... 23 5. Procjena vrijednosti i ostvarenih prihoda od istraživanja i eksploatacije gipsa ...... 25 5.1. Procjena vrijednosti rezervi gipsa ...... 25 5.2. Procjena naknade za istraživanje gipsa u 2011. godini ...... 26 5.3. Procjena koncesijskih naknada za eksploataciju gipsa u 2011. godini ...... 26

III

5.4. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije gipsa u 2011. godini ...... 27 6. ZAKLJU ČAK...... 29 7. LITERATURA ...... 30

POPIS TABLICA

Tablica 2-1. Registrirane pravne osobe u djelatnosti rudarstva i va đenje za razdoblje 1997. do 2010. godina (DZS 2007; DZS 2008; DZS 2009; DZS2010; DZS 2011.) ...... 7 Tablica 2-2. Prikaz rezervi gipsa od 2006. do 2011. godine u t (MINGO) ...... 9 Tablica 3-1. Eksploatacijska polja u Zadarskoj županiji (MINGO) ...... 17 Tablica 3-2. Eksploatacijska polja u Šibensko-Kninskoj županiji (MINGO) ...... 18 Tablica 3-3. Eksploatacijska polja u Splitsko-Dalmatinskoj županiji (MINGO) ...... 19 Tablica 3-4. Zbirni pregled eksploatacijskih polja gipsa po županijama (MINGO) ...... 21 Tablica 4-1. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Zadarskoj županiji u 1000 m 3 (MINGO) ...... 23 Tablica 4-2. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Šibensko-kninskoj županiji u 1000 m 3 (MINGO) ...... 23 Tablica 4-3. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 1000 m 3 (MINGO) ...... 23 Tablica 4-4. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Republici Hrvatskoj u 1000 m 3 ...... 24 Tablica 5-1. Eksploatacija gipsa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1997. do 2011. godine (MINGO) ...... 25 Tablica 5-2. Procjena vrijednosti eksploatiranih rezervi gipsa (MINGO) ...... 26 Tablica 5-3. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije gipsa u 2011. godini (MINGO) ...... 28

POPIS SLIKA

Slika 3-1. Ležišta i pojave gipsa u Republici Hrvatskoj (Markovi ć 2002.) ...... 16 Slika 3-2. Prikaz eksploatacijskih polja u Zadarskoj županiji, M1:600 000 (MINGO) ...... 18 Slika 3-3. Prikaz eksploatacijskih polja u Šibensko-kninskoj županiji, M1:500 000 (MINGO) ...... 19 Slika 3-4. Prikaz eksploatacijskih polja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, M1:600 000 (MINGO) ...... 20 Slika 3-5. Dijagram broja eksploatacijskih polja gipsa po županijama (MINGO) ...... 22 Slika 4-1 Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj (MINGO) ...... 24

1. UVOD

U Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama u Republici Hrvatskoj prikazano je stanje rudarstva za sve mineralne sirovine, a gips je istaknut kao vrijedna mineralna sirovina.

Stoga je u ovom radu napravljena zasebna obrada gipsa kao perspektivne mineralne sirovine. Obra đeni su podaci o gospodarskim subjektima, raspodjeli gipsa po županijama, rezervama i eksploataciji. Na kraju je temeljem analiziranih podataka napravljena procjena vrijednosti gipsa kako bi se stekla slika o važnosti gipsa za gospodarstvo Republike Hrvatske.

2. KRATKI OSVRT NA STANJE RUDARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

2.1. Op će zna čenje mineralnih sirovina

Mineralne sirovine karakterizira neobnovljivost rezervi, sve ve ća uporabljivost, lokacijska predisponiranost i ekološko-sigurnosna osjetljivost pri eksploataciji.

2.2. Gospodarska uloga mineralnih sirovina

Mineralne sirovine predstavljaju osnovu materijalne proizvodnje suvremenog gospodarstva. Globalizacija, ubrzavanje gospodarskih i tehnoloških promjena, elementi takozvanog postindustrijskog razvoja u velikoj su mjeri promijenili ulogu i zna čenje mineralnih sirovina u suvremenom gospodarstvu i op ćenito civilizaciji XXI. stolje ća. Te su promjene vidljive u relativiziranju uloge metala (osim eksploatacije bakra, srebra, zlata i platine) i pove ćanju uloge nemetala, a i u pove ćanom iskorištavanju nekih specijalnih mineralnih sirovina (rijetki metali –rijetke zemlje), čije korištenje je do prije nekoliko desetlje ća bilo ograni čeno. Rastom energetske potrošnje pove ćava se i važnost energetskih mineralnih sirovina. Sve je to utjecalo na promjenu, ali ne i na smanjivanje uloge mineralnih sirovina u suvremenom gospodarstvu. Poja čana briga za ekološko stanje planeta Zemlje, tehnološke, ekonomske i kulturološke promjene koje su rezultirale pove ćanom informiranoš ću stanovništva i poja čanom brigom za očuvanje ljudskog okoliša pove ćalo je i osjetljivost javnosti za problematiku eksploatacije i korištenja mineralnih sirovina. Znanstvene i stru čne spoznaje o mineralnim sirovinama u suvremenom gospodarstvu osim iskorištavanja sve se više protežu i na saniranje i zaštitu prirodnog okoliša.

2.3. Prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

Eksploatacija mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj najbolje se može ocijeniti kroz pridobivanje, broj zaposlenih i postignutu produktivnost, kao osnovne fizi čke pokazatelje. Broj ukupno zaposlenih u rudarstvu u Republici Hrvatskoj je skoro prepolovljen (56 %) u odnosu na 1990. godinu, dok je kod eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina smanjen za 45 %. Eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina

2 premašila je prijeratno pridobivanje. Posljedica ovih tendencija je porast produktivnosti za gotovo 100 % u odnosu na 1990. godinu. Analogno tome rastao je bruto proizvod po zaposlenom radniku. Eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj se ne obavlja radi njihove neisplativosti (male rezerve i mala koncentracija metala u rudi, osim boksita).

Podzemna eksploatacija u Republici Hrvatskoj praktički je nestala i trenutno se samo arhitektonsko-gra đevinski kamen tako eksploatira. Me đutim, brojni su površinski kopovi, posebice nemetalnih mineralnih sirovina. Zna čaj rudarskog gospodarstva ogleda se u broju rudarskih gospodarskih subjekata (preko 400) koja se neposredno bave istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina. Broj eksploatacijskih polja znatno je ve ći jer mnogi rudarski gospodarski subjekti posjeduju više eksploatacijskih polja. U razdoblju posljednjih pedeset godina radom naftno-plinskog rudarstva u Republici Hrvatskoj otkriveno je ukupno 90 naftnih i plinskih polja u kojima su utvr đene rezerve uvjetne nafte od 457 milijuna prostornih metara. Pridobivene koli čine nafte i prirodnog plina, odnosno bilan čne rezerve iznosile su 198 milijuna prostornih metara. U tom istom razdoblju u Republici Hrvatskoj je pridobiveno (155 × 10 6) m3 uvjetne nafte (OE). Vrijednost eksploatirane nafte i prirodnog plina iznosi oko 150 milijardi kuna. Uvjetna nafta odnosno, ekvivalent nafte predstavlja energetsku vrijednost na koju se svodi koli čina prirodnog plina i kondenzata te predstavlja ukupnu koli činu nafte, prirodnog plina i kondenzata koja će dati istu koli činu toplinske energije ekvivalentnu izgaranju odre đene koli čine nafte. Danas je u Republici Hrvatskoj odobreno 59 eksploatacijskih polja ugljikovodika. Zbog dugogodišnje doma će eksploatacije nafte i prirodnog plina, te uvoza prirodnog plina i izgradnje plinskog sustava, naftno-rudarski sektor u okviru cjelokupnog gospodarstva Republike Hrvatske ima značajnu ulogu u njezinoj energetici. Do 70-ih godina prošloga stolje ća doma ća eksploatacija nafte je ve ćinom podmirivala potrebe Republike Hrvatske u teku ćim gorivima, dok danas podmiruje oko 20 % potreba za teku ćim gorivima. Doma ća eksploatacija prirodnog plina danas podmiruje oko 60 % ukupnih potreba za prirodnim plinom dok zajedno s uvozom plina iz inozemstva te koli čine su 2008. godine činile tre ćinu ukupne potrošnje primarne energije u Republici Hrvatskoj. Danas pridobivanje nafte zajedno s kondenzatom iznosi oko (0,98 × 10 6) m 3 godišnje. Prirodni plin i kondenzat se eksploatiraju iz naftnih i plinskih polja, a koli čine se kre ću oko (2,8 × 10 9) m 3 godišnje. U 2010. godini nafta i plin čine 68 % ukupne potrošnje primarne energije u Republici Hrvatskoj (DZS 2011). Navedenoj eksploataciji

3 prethodili su rudarski istražni radovi s izradom preko 4000 bušotina, koji su uklju čivali geološke i geofizi čke aktivnosti. Za održavanje istog odnosa eksploatacije ugljikovodika i potvr đenih rezervi, potrebni su novi istražni radovi kako bi se utvrdile nove rezerve.

2.4. Neobnovljivost rezervi mineralnih sirovina

Neobnovljivost rezervi mineralnih sirovina je posebna zna čajka u rudarstvu. Mineralne sirovine su nastajale tijekom dugih geoloških razdoblja. One su dakle, za naše okolnosti prirodno oblikovane, ali nedovoljno istražene i definirane. U rudarskom zakonodavstvu i praksi, obnavljanje utvr đivanja rezervi mineralnih sirovina odnosi se na stalna istraživanja i otkrivanja novih ležišta, usporedno s trošenjem postoje ćih. Racionalno crpljenje postoje ćeg i težnja za mogu ćim novim nalazima mineralnih sirovina temeljna je odrednica rudarske i geološke struke. Složeni postupak rudarske eksploatacije u uvjetima neobnovljivosti rezervi mineralnih sirovina u odnosu na druge resurse u prirodi koji se redovito obnavljaju (šumski fond, poljoprivredni fond, sto čni fond i dr.), daju rudarstvu za pravo da gospodari mineralnim izvorima i štiti struku u ime društva.

2.5. Uporabna vrijednost mineralnih sirovina

Uporabna vrijednost mineralnih sirovina je sve ve ća u opsegu i koli činama primjene. Gotovo sve što se uočava u ljudskom obzorju od stambenih zgrada, cesta, mostova, željeznica, motornih vozila, dalekovoda, plovila, zrakoplova i dr. u izravnom ili prera đenom obliku sazdano je od mineralnih sirovina. Čak i plasti čni proizvodi koji preplavljuju čovjekovu svakidašnjicu izra đeni su od mineralne sirovine–derivata nafte. Prakti čno sve, osim hrane i odje će, pa i njih, čovjek ostvaruje iz mineralnih sirovina ili pomo ću od njih izra đenih proizvoda. Toliki zna čaj u primjeni mineralnih sirovina mora snažnije valorizirati njihovu eksploataciju. Javno mišljenje, posebice kada je rije č o čvrstim mineralnim sirovinama, to izrazito devalvira. Zbog nedovoljnog poznavanja rudarske struke i posebice negativnog naslije đa u rudarskoj izvedbi, nužno je izraziti i redefinirati vrijednosni sud o ulozi i zna čaju mineralnih sirovina u društvu.

2.6. Lokacijska predisponiranost ležišta mineralnih sirovina

Lokacijska predisponiranost ležišta mineralnih sirovina je jedna od bitnih zna čajki. Čovjek na nju ne može utjecati ve ć joj se mora prilagoditi. Lokacija ležišta mineralnih sirovina je odre đena geološkim okolnostima tijekom geneze pa je njezino pronalaženje samo potvrda činjeni čnog stanja. Dakle, lokacija eksploatacijskih polja se ne može birati osim kada je u pitanju izbor između više mogu ćih lokaliteta. Za vrednije-skuplje i (obi čno) rje đe mineralne sirovine (nafta, plin, boksit, gips i dr.) to je presudno, a za manje vrijedne-jeftinije i češ će (tehni čko-gra đevni kamen, gra đevni pijesak i šljunak i dr.) to ne mora biti odlu čno. U Republici Hrvatskoj mineralne sirovine nalazimo u gotovo svim stijenama nastalim od paleozoika do kvartara. Ponegdje vrijednost mineralne sirovine imaju stijene cijelih sekvencija, gdje su uporabive tek naslage nekih facijesa, drugdje pak rudna su ležišta razvijena na granicama izme đu dviju stratigrafskih jedinica ili kao razli čiti oblici orudnjenja unutar pojedinih stijena. Do danas otkriveno je više od četrdeset vrsta mineralnih sirovina, gotovo sve su istraživane, u prošlosti najve ćim dijelom i iskorištavane, dok ih na današnjem stupnju tehnologije i isplative eksploatacije uporabnu vrijednost ima petnaestak i njih se stalno ili povremeno iskorištava. Pretežito se iskorištavaju sirovine iz stijenskih kompleksa u kopnu i na površini, a osim ovih pridobiva se još sol iz morske vode, vadi pijesak s morskoga dna i pridobiva plin iz dubljega podmorja.

2.7. Gips

Gips (ili sedrenac) je mineral koji spada u skupinu sulfata, tj. soli sumporne kiseline koje su često zastupljene u Zemljinoj kori. Kemijski naziv gipsa je kalcij-sulfat dihidrat 3 (CaSO 4 x 2H 2O). Male je tvrdo će i čvrsto će, a gusto ća mu je oko 2,4 g/cm .

Primjena gipsa je raznolika. Čisti i prozirni kristali gipsa se koriste u proizvodnji opti čke opreme. U proizvodnji cementa gips služi kao aditiv za regulaciju brzine vezanja cementa. Mljeveni gips se koristi kao punilo u industriji papira, tekstila, gume, boja, u poljoprivredi i zaštiti okoliša za tretiranje tla. Naj češ će se koristi kalcinirani gips, odnosno poluhidrat koji pomiješan sa vodom služi kao vezivo u gra đevinarstvu, za proizvodnju gipsnih plo ča i elemenata itd.

Pod nazivom gips naj češ će se podrazumijeva pe čeni gips kao vezivni materijal u gra đevinarstvu, dok je u ležištima sirovi gips. Gips predstavlja prirodnu i zdravu sirovinu i isto takav tehni čki produkt. Osim u gra đevinarstvu koristi se i u ve ćem broju industrijskih proizvoda (farmacija, proizvodnja še ćera, gnojiva, cementa, gume, boje, papira, kao modelarski gips, gips u medicini, a čak je i školska kreda zapravo gips). Još u srednjem vijeku prozirne plo če kristaliziranog gipsa (tzv. gospino staklo) korištene su kao prva prozorska stakla.

Pojave i naslage gipsa u Hrvatskoj nalaze se na više podru čja,uvijek u uskoj prostornoj i genetskoj vezi s anhidritom jer nastaju u sli čnim uvjetima. Anhidrit se redovito nalazi u podini naslaga gipsa. Debljina naslaga gipsa iznad anhidrita naj češ će iznosi od 20 m do 40 m. Najve ći broj pojava gipsa nalazi se u Sinjskom, Vrli čkom, Petrovom i Kosovom, te Kninskom polju.

2.8. Pravne osobe registrirane za rudarsku djelatnost

Temeljem Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, Odluke o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, Državni zavod za statistiku (DZS) vodi Registar poslovnih subjekata. Registrom poslovnih subjekata nisu obuhva ćene fizi čke osobe koje obavljaju djelatnost sukladno propisima, a odnose se na obrt i slobodna zanimanja. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u grupi B. Rudarstvo i va đenje registrirana je, na dan 31. prosinca 2010. godine, 421 pravna osoba (tablica 2.1.).

Tablica 2-1. Registrirane pravne osobe u djelatnosti rudarstva i vađenje za razdoblje 1997. do 2010. godina (DZS 2007; DZS 2008; DZS 2009; DZS2010; DZS 2011.)

Zna čajan je stalan rast broja registriranih pravnih osoba u djelatnosti Rudarstvo i va đenje koji je udvostru čen u promatranom razdoblju od 1997. godine do 2010. godine (tablica 2-1.). Rast broja registriranih pravnih osoba u djelatnosti Rudarstvo i va đenje u promatranom razdoblju od 1997. godine do 2010. godine ve ći je od rasta ukupnog broja svih ostalih registriranih pravnih osoba. Pove ćanje broja privrednih subjekata je posljedica intenzivne izgradnje u sektoru gra đevinarstva (stanogradnja, cestogradnja, trgova čki i poslovni objekti). Ostvarivanje visokih profita u tim djelatnostima dovelo je do pove ćanja interesa u tom podru čju.

2.9. Broj zaposlenih

Ukupni broj zaposlenih u djelatnosti Rudarstva i vađenja iznosio je 8489 (stanje 31. travnja 2006. godine), kao podatak dan u Strategiji gospodarenja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj, te 355 zaposlena u obrtu i slobodnim zanimanjima, odnosno ukupno 8844 zaposlenika, što je porast od 3,8 % u odnosu na 2005. godinu. Broj zaposlenih nije se bitno mijenjao, pa je stanje 31. ožujka 2009. godine 8619 zaposlenih, te 359 zaposlena u obrtu i slobodnim zanimanjima, odnosno ukupno 8978 zaposlenika (DZS 2009), ali je 2010. godine (DZS 2010) došlo do osjetnog pada broja zaposlenih, u

7 pravnim osobama 7367, te 289 u obrtu i slobodnim profesijama, pa je to ukupno 7656 zaposlena , što je pad od skoro 15 %.

2.10. Strategija gospodarenja gipsom

Rudarstvo je jedna od najstarijih grana gospodarstva koja se bavi istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina. Mineralne sirovine predstavljaju neobnovljiv prirodni resurs i njihova vrijednost se stalno mijenja, ovisno o potrebama, te je zadatak struke da stalno valorizira njihovu vrijednost.

Razvojem globalnog svjetskog tržišta dolazi do smanjenja korištenja mineralnih sirovina u pojedinim regijama, čemu pridonosi i reciklaža kao i lakša nabava na tržištu. Često istovremeno sa smanjenjem korištenja mineralnih sirovina dolazi i do zamjene prirodnih sirovina drugim materijalima što ima za posljedicu pad cijena i dovodi do zatvaranja rudnika.

Svaka država treba odrediti svoju nacionalnu politiku, odnosno postaviti cilj ili strategiju u odnosu na gospodarenje mineralnim sirovinama.

U svjetskoj potrošnji nemetala pojedine mineralne sirovine sudjeluju sa sljede ćim udjelima:

- sve vrste kamena 49 %

- pijesak i pjeskoviti materijal 43 %

- glina, sol, fosfati i gips 7 %

- druge vrste nemetala 1 %

U Republici Hrvatskoj mineralne sirovine su podijeljene u pet osnovnih skupina:

- energetske mineralne sirovine

- mineralne sirovine za industrijsku preradbu

- mineralne sirovine za proizvodnju gra đevnog materijala

- arhitektonsko-gra đevni kamen

- mineralne sirovine kovina

Gips spada u skupinu mineralnih sirovina za industrijsku preradu.

Kod boksita, gipsa i ostalih vrednijih, ali rje đih ili veoma rijetkih mineralnih sirovina, čovjek se pri njihovu korištenju ne može ponašati jednako kao kod čestih i posvuda prisutnih mineralnih sirovina. Neophodno je u prostornim planovima uklju čiti svaku zna čajniju pojavu ovih mineralnih sirovina, a tehni čkim dokumentima naknadno ocijeniti mogu ćnosti i na čine njihove eksploatacije.

Tablica 2-2. Prikaz rezervi gipsa od 2006. do 2011. godine u t (MINGO)

2006 2007 2008 2009 2010 2011 Otkopano (t) 297 894 382 363 288 393 236 661 181 055 185 521 Rezerve (t) 52 667 373 52 422 579 51 513 389 51 761 740 52 431 163 50 498 279

Gips karakterizira vrlo skokovita proizvodnja. Iz podataka u tablici 2-2 vidljivo je da je eksploatacija gipsa rasla do 2007. godine. Od 2007. do 2011. godine zabilježen je zna čajan pad eksploatacije što je posljedica recesije u Republici Hrvatskoj.

Podru čja s najzna čajnijim koli činama su u prvom redu Kninsko polje (ili potez Knin- Kosovo-Drniš) i okolica Sinja (Koji ća greda, Slane Stine-Karakašica i Glavice). Na ovim se lokacijama odvija recentna eksploatacija. No, zanimljiva su i podru čja u Samoborskom gorju (Rude), u isto čnoj Lici (Begluci-Neteka-Donji i Gornji Srb i Li čka Kaldrma) te na otoku Visu (Komiža).

Kao najperspektivnije mineralne sirovine za industrijsku preradu u Republici Hrvatskoj s obzirom na dugogodišnju eksploataciju i eksploatacijske rezerve (mogu ća eksploatacija preko trideset godina) su:

- sirovine za proizvodnju cementa,

- karbonatna sirovina za industrijsku preradu ,

- gips,

- ciglarska glina,

- boksit,

- kerami čke i vatrostalne gline,

- kremeni pijeska,

- arhitektonsko-gra đevni kamen.

3. INVENTARIZACIJA ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH POLJA GIPSA

3.1. Opis geoloških podru čja pogodnih za gips

Gips ili sadrenac jedna je od najranije eksploatiranih nekovina u našim krajevima - odmah iza kamena, gline i kvarcnoga pijeska. Primat pripada ležištima u Samoborskome gorju, gdje je rudarenje na ovu sirovinu po čelo prije 1807/08., sjeverno od Sinja otpo čelo se 100 godina kasnije (1905.), a južno od Knina izme đu dva svjetska rata. I sve to uz jednu zanimljivost - do 1945. gips nije potpadao pod rudarski zakon, ve ć je vlasnik zemljišta bio i vlasnikom ležišta.

U Hrvatskoj su ležišta gipsnih naslaga brojna. Najve ća i najpoznatija nalaze se u Samoborskome gorju, u podru čju gornjega toka Une (Srb), izme đu Li čke Kaldrme i Tiškovca, sjeverno i južno od Knina, u Petrovu polju kraj Drniša, u okolici Sinja i na otoku Visu. Gips je u prošlosti otkopavan u Samoborskome gorju, Petrovu polju, na Visu te u Kosovu i nedaleko od Sinja, a proizvodnja se do danas održala jedino u dvama posljednje spomenutim podru čjima.

Osim nabrojenih ležišta zabilježeno je i manjih pojava gipsa u Medvednici, na južnom obodu Petrove gore i u Baniji, u dolini Zrmanje, Vrli čkom polju, te po jedna u podnožju Psunja, u Konavlima i na otoku Velikoj Palagruži.

3.1.1. Samoborsko gorje

Rude

S otkopavanjem gipsa u Rudama po čelo se po četkom XIX. stolje ća i on je u po četku va đen kao sporedan proizvod uz željezne i bakrove rude, jer se probijanjem rovova prolazilo i kroz gipsane naslage. Kasnije se rudarilo isklju čivo na gips, povremeno s vrlo zamjetnom proizvodnjom, i to sve do poslije Drugog svjetskog rata.

U po četku se godišnje proizvodilo po nekoliko desetaka tona gipsa, a nakon otvaranja tvornice cementa u Podsusedu proizvodilo se 6000 t godišnje. Gips iz Ruda trošila je i

11 cementara u Trbovlju (Slovenija), manje koli čine tvornica boja „Monter“ u Zagrebu i dr. Rudarilo se u ukupno 16 rovova.

3.1.2. Medvednica - Psunj

U Medvednici su dosad zabilježene samo manje, u gospodarskom smislu bezna čajne pojave gipsa.

Novaki

Nalaz gipsa nedaleko od sela Novaka spominje se 1937. godine, a opisan je kao izdanak duljine oko 5 m i debljine od 0,30 do 1,00 m otvoren u potoku Drenovcu. Pokušaji nalaženja ovog izdanka u bližoj prošlosti bili su bezuspješni, najvjerojatnije zbog pogrešnog imenovanja lokacije, jer ima pokazatelja da je gips vi đen u potoku Volovcu.

Slani potok

Iako se u Slanome potoku i oko njega dosta istraživalo, greda gipsa nikada nije prona đena.

Planina

Pred desetak godina prona đena je pojava gipsa u 0,20 m do 0,30 m debelom sloju ugljena. Gips je u obliku kristali ća do nekoliko milimetara razvijen u pukotinama kojima je ispresijecan ugljen.

3.1.3. Petrova gora - Zrinska gora

Na obodu Petrove gore, u Baniji i u širem podru čju oko Zrinske gore otkriveno je nekoliko izoliranih, neistraženih gipsnih pojava u kojima je gips mjestimice razvijen i unutar tercijarnih naslaga.

3.1.4. Lika

U Lici se gips nalazi u prostoru gornjeg toka Une, od Suvaje preko Neteke do Srba i u podru čju izvorišta i gornjeg toka rje čice Butišnice, od Li čke Kaldrme do Gornjeg Tiškovca. Tu imamo polja Begluci, Neteka, Donji Srb i Gornji Srb.

Begluci

U Beglucima je od gipsa izgra đeno niz glavica visokih i do 30 m, koje su rasprostrte na površini veli čine oko 500 m x 100 m. Gips je bijele boje i dosta je čvrst.

3.1.5. Knin - Kosovo - Drniš

Najve će gipsonosno podru čje u Hrvatskoj prostire se od zaselaka Stani ći i A ćimovi ći (sjeverno od Knina) preko Kosova do Ruži ća u Petrovu polju (isto čno od Drniša). Duljina tog prostora je oko 30 km, a najve ća koncentracija ležišta nalazi se u podru čju Kosova na površini duga čkoj oko 8 km i širokoj od 2 km do 3 km. Nalazišta gipsa u tom podru čju su Kosovo, Kupres i Ruži ći.

Kosovo

Kosovo polje se pruža od kninskog prema drniškom podru čju. Na podru čju eksploatacijskog polja Kosovo izvršena su dosta opsežna istraživanja kao i eksploatacija gipsa za potrebe pogona gips – kartonskih plo ča. Najvažniji istraženi lokaliteti na tom podru čju su Mali i Veliki Kukor, Novo Bulatovo (gips koji se nalazi u nizinskom dijelu, odnosno u polju) i Pusto groblje (gips koji izgra đuje brežuljke).

Ležišta Mali i Veliki Kukor smještena su nedaleko isto čnog ruba Kosova polja. Zavisno o čisto ći kemijskog i mineralnog sastava gips je bijele, sive, sivosme đe, tamnosive do crne boje.

Ležišta gipsa Novo Bulatovo i Pusto groblje nalaze se u Kosovu polju izme đu Drniša i Knina. Ležište Pusto groblje eksploatira se u kišnim razdobljima kada u nizinskim ležištima poraste razina podzemne vode. Pri eksploataciji u polju u sušnom dijelu godine miruju radovi na Pustom groblju.

Kupres

Ležište je otvoreno u duljini od 350 m. Naslage gipsa su intenzivno poreme ćene i borane u strme antiklinalne i sinklinalne forme. Ovaj gips se koristi u industriji cementa, kao štuko-gips, alabaster-gips ili modelarski gips. Novijim istraživanjima ovdje su dokazane zalihe gipsa od nekoliko stotina tisu ća tona.

Ruži ć

Naslage gipsa u Ruži ću (oko 10 km isto čno od Drniša) strše iz polja u obliku razvedenog brežuljka, gips je pretežno svijetlosive boje, mjestimice bijel ili tamnosiv. Zalihe gipsa u ovom ležištu iznose nekoliko milijuna tona, ali se zbog blizine izvorišta vode gips u tom podru čju ne eksploatira.

3.1.6. Vrlika

Isto čno od Vrlike naslage gipsa izgra đuju nekoliko glavica u širem podru čju Podosoja. U rudarskom smislu nisu istraživane, iako se smatralo da bi se gipsa našlo u zna čajnim koli činama. Kod Vrlike je smješteno poznato ležište Vranjkovi ći.

Vranjkovi ći

Istražni prostor Vranjkovi ći nalazi se oko 3 km jugoisto čno od Vrlike i od sela Vranjkovi ći. Ležište gipsa na ovom prostoru čini blago uzvišenje, prekriveno tankim slojem humusa koji je ponegdje erodiran te kao takav izbija na površinu kao dobar indikator sigurnog postojanja u podzemlju. Boja gipsa varira od tamnosive do svijetlosive ili katkad bijele. Zbog izmjene sivih i bijelih proslojaka gips je često trakaste strukture. Gips se proteže do dubine od 35 m, dok nakon ovih dubina prelazi u anhidrit.

3.1.7. Sinj

Najve ća gipsna ležišta se nalaze sjeverno od Sinja u smjeru Karakašice i SI u predjelu zvanom Glavice. Poznatija ležišta su Koji ća greda, Stipanovi ća greben - zapad i Slane stine - Karakašica.

Stipanovi ća greben - zapad

Eksploatacijsko polje Stipanovi ća greben - zapad nalazi se u Splitsko - dalmatinskoj županiji, na podru čju grada Sinja. Dosadašnjim istražnim radovima nigdje nije nabušen kontakt gips – anhidrit, sve bušotine su završene u gipsu. Boja gipsa varira od tamnosive, svijetlosive, a ponegdje i do bijele. Rezultati analiza uzoraka gipsa sa ovog polja pokazuju da je ispitivana mineralna sirovina povoljnih svojstava za proizvodnju gra đevinskog gipsa i gipsa namijenjenog za proizvodnju gips – kartonskih plo ča, a u neprera đenom obliku gips bi se mogao koristiti kao dodatak u proizvodnji cementa.

Koji ća greda

Ležište gipsa čini istoimeni greben sjeverno od zaselka Sladoja. Duž isto čne strane grebena isti če se „greda“ gipsa duljine oko 250 m i visine oko 50 m. Gips je uglavnom čist. Boja gipsa varira od bijele preko dominantne sive do crne. Struktura mu je srednje do krupnozrnata. Eksploatacijske zalihe u ležištu iznose oko 1,5 milijuna tona i ono će biti otvoreno nakon napuštanja gipsoloma Slane stine - Karakašica.

Slane stine - Karakašica

Najpoznatije sinjsko ležište gipsa nalazi se oko 3 km sjeverno od Sinja. Naslage gipsa su uslojene, sediment je uglavnom svijetlosive boje, polukristalaste strukture i gustog sastava. Kvaliteta gipsa je vrlo dobra.

Slika 3-1. Ležišta i pojave gipsa u Republici Hrvatskoj (Markovi ć 2002.)

Ležišta i pojave gipsa ozna čeni neispunjenim trokutima na slici 3-1. i to su:

1 - Rude, 2 - Novaki, 3 - Slani potok, 4 - Planina, 5 - Ruševica, 6 - Beke (Rujevac), 7- Brotnja, 8 - Suvaja, Begluci, 9 - Neteka, Donji Srb, 10 - Gornji Srb, 11 - Li čka Kaldrma, 12 - Zrmanja, 13 - Dragaš, 14 - Stani ći, 15 - Aćimovi ći, 16 - Orašnica potok, 17 - Kupres, 18 - GrebIje, Ćulum, Begovac, 19 - Bijeli brijeg, Ćati na glavica, Mali i Veliki Ku kor, Pusto groblje, 20 - "Rust", 21 - Ruži ć, 22 - Podosoje, 23 - "Koji ća greda", "Slane stine", 24 - Glavica, 25- Komiža, 26 - Velika Palagruža, 27 - Pridvorje.

3.2. Analiza istražnih prostora

Temeljem podataka Ministarstva gospodarstva, Sektora za rudarstvo u trenutku pisanja ovog diplomskog rada nema odobrenih istražnih prostora za gips.

3.3. Analiza eksploatacijskih polja

U nastavku su prikazani podaci o eksploatacijskim poljima gipsa po županijama u tabli čnom i grafi čkom obliku (tablica 3-1., tablica 3-2. i tablica 3-3.).

Tablica 3-1. Eksploatacijska polja u Zadarskoj županiji (MINGO)

MINERALNA EKSPLOATACIJSKO POVRŠINA LOKACIJA OVLAŠTENIK KONCESIJA SIROVINA POLJE I OZNAKA (ha) TRG d.o.o., VOJVODI ĆI OP ĆINA Zbelava, GIPS 3,36 - 13.044.E.D GRA ČAC Bartolove čki Trnovec GRA ČAC BEGLUCI OP ĆINA GIPS 20,00 KAMEN d.o.o. - 13.065.E.D GRA ČAC Gra čac

Slika 3-2. Prikaz eksploatacijskih polja u Zadarskoj županiji, M1:600 000 (MINGO)

Tablica 3-2. Eksploatacijska polja u Šibensko-Kninskoj županiji (MINGO)

MINERALNA EKSPLOATACIJSKO POVRŠINA LOKACIJA OVLAŠTENIK KONCESIJA SIROVINA POLJE I OZNAKA (ha)

KOSOVO OP ĆINA KNAUF d.o.o., GIPS 350,80 DA 15.020.E.D BISKUPIJA Knin

KUPRES OP ĆINA KNAUF d.o.o., GIPS 16,95 - 15.010.E.D BISKUPIJA Knin

RUŽI ĆI OP ĆINA KNAUF d.o.o., GIPS 21,49 - 15.025.E.D RUŽI Ć Knin

Slika 3-3. Prikaz eksploatacijskih polja u Šibensko-kninskoj županiji, M1:500 000 (MINGO)

Tablica 3-3. Eksploatacijska polja u Splitsko-Dalmatinskoj županiji (MINGO)

MINERALNA EKSPLOATACIJSKO POVRŠINA LOKACIJA OVLAŠTENIK KONCESIJA SIROVINA POLJE I OZNAKA (ha)

KOI ĆA GREDA CIGLANA SINJ GIPS 17,92 GRAD SINJ - 17.019.E.D d.d. Sinj SLANE STINE CIGLANA SINJ GIPS KARAKAŠICA 25,15 GRAD SINJ DA d.d. Sinj 17.002.E.D STIPANOVI ĆA REPUBLIKA GIPS GREBEN 13,30 GRAD SINJ - HRVATSKA 17.088.E.D STIPANOVI ĆA DRAGA-SADRA GIPS GREBEN-ZAPAD 33,92 GRAD SINJ DA d.o.o. Sinj 17.068.E.D VRANJKOVI ĆI JAGOKOMERC GIPS 15,79 GRAD VRLIKA DA 17.060.E.D d.o.o. Split

Slika 3-4. Prikaz eksploatacijskih polja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, M1:600 000 (MINGO)

3.4. Zbirni pregled eksploatacijskih polja gipsa po županijama

Zbirni pregled eksploatacijskih polja gipsa napravljen je u nastavku (tablica 3-4), a dodatno su eksploatacijska polja po županijama prikazana u obliku dijagrama (slika 3-5).

Tablica 3-4. Zbirni pregled eksploatacijskih polja gipsa po županijama (MINGO)

Broj polja Broj polja Broj polja Broj polja Broj polja Županije 2007. g. 2008. g. 2009. g. 2010. g. 2011. g. 1. Zagrebačka 0 0 0 0 0 2. Krapinsko-zagorska 0 0 0 0 0 3. Sisačka 0 0 0 0 0 4. Karlova čka 0 0 0 0 0 5. Varaždinska 0 0 0 0 0 6. Koprivničko-križeva čka 0 0 0 0 0 7. Bjelovarsko-moslava čka 0 0 0 0 0 8. Primorsko-goranska 0 0 0 0 0 9. Ličko-senjska 0 0 0 0 0 10. Viroviti čko-zodravska 0 0 0 0 0 11. Požeško-slavonska 0 0 0 0 0 12. Brodsko-posavska 0 0 0 0 0 13. Zadarska 2 1 2 2 2 14. Osječko-baranjska 0 0 0 0 0 15. Šibenska-kninska 3 3 3 3 3 16. Vukovarsko-Srijemska 0 0 0 0 0 17. Splitsko-Dalmatinska 4 4 4 4 3 18. Istarska 0 0 0 0 0 19. Dubrova čko-neretvanska 0 0 0 0 0 20. Međimurska 0 0 0 0 0 21. Grad Zagreb 0 0 0 0 0 UKUPNO 9 8 9 9 8

Eksploatacijska polja kod kojih nisu potvr đene rezerve u posljednjih 5 godina nisu uvrštena u stanje rezervi gipsa, pa kao takva ni u zbirni prikaz eksploatacijskih polja gipsa po županijama (kao npr. Stipanovi ća greben u Splitsko-dalmatinskoj županiji).

21. Grad Zagreb

20. Me đimurska

19. Dubrova čko-neretvanska

18. Istarska

17. Splitsko-Dalmatinska

16. Vukovarsko-Srijemska

15. Šibenska-kninska

14. Osje čko-baranjska

13. Zadarska

12. Brodsko-posavska 2011. g. 2010. g. 11. Požeško-slavonska 2009. g. 10. Viroviti čko-zodravska 2008. g. 2007. g. 9. Li čko-senjska

8. Primorsko-goranska

7. Bjelovarsko-moslava čka

6. Koprivni čko-križeva čka

5. Varaždinska

4. Karlova čka

3. Sisa čka

2. Krapinsko-zagorska

1. Zagreba čka

0 1 2 3 4 5

Slika 3-5. Dijagram broja eksploatacijskih polja gipsa po županijama (MINGO)

4. ANALIZA STANJA REZERVI GIPSA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Analiza stanja rezervi gipsa ura đena je u tabli čnom obliku prema županijama, i to za razdoblje od 2007. do 2011. godine, odnosno za posljednjih pet godina.

U tablicama su korišteni podaci Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske.

Tablica 4-1. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Zadarskoj županiji u 1000 m 3 (MINGO)

Eksploatacijske rezerve Otkopane rezerve Godina (1000 m 3) (1000 m 3) A+B+C1 2007. 2.869,127 0,000 2008. 2.869,127 0,000 2009. 2.869,127 0,000 2010. 2.869,127 0,000 2011. 2.869,127 0,000

Tablica 4-2. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Šibensko-kninskoj županiji u 1000 m 3 (MINGO)

Eksploatacijske rezerve Otkopane rezerve Godina (1000 m 3) (1000 m 3) A+B+C1 2007. 35.872,064 246,265 2008. 35.719,308 152,756 2009. 35.593,943 125,366 2010. 36.475,156 80,615 2011. 36.390,841 83,350

Tablica 4-3. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 1000 m 3 (MINGO)

Eksploatacijske rezerve Otkopane rezerve Godina (1000 m 3) (1000 m 3) A+B+C1 2007. 13.681,388 136,058 2008. 13.511,442 135,637 2009. 13.253,670 109,335 2010. 13.086,909 99,440 2011. 11.281,882 102,171

Tablica 4-4. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Republici Hrvatskoj u 1000 m 3

Eksploatacijske Omjer rezerve Otkopane rezerve Godina eksploatacijskih i (1000 m 3) (1000 m 3) otkopanih rezervi A+B+C1 2007. 52.422,579 382,323 0,73% 2008. 52.099,877 288,393 0,55% 2009. 51.716,740 234,701 0,45% 2010. 52.431,192 180,055 0,34% 2011. 50.541,850 185,521 0,37%

185,521

382,323

180,055 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

234,701 288,393

Slika 4-1 Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj (MINGO)

U razdoblju od 2007. do 2011. godine ukupno je otkopano 1 270 993 m 3 rezervi gipsa što je samo 0,49 % od ukupnih eksploatacijskih rezervi (259 212 238 m3).

Prema slici 4-1. vidljivo je da su najve će koli čine gipsa otkopane 2007. godine, a ve ć slijede će godine dolazi do osjetnog pada eksploatacije gipsa što se doga đa u vrijeme kada je nastupila recesija. Vidljivo je da se koli čina otkopanih rezervi iz godine u godinu smanjuje i tek 2011. godine je zabilježen blagi porast eksploatacije.

5. PROCJENA VRIJEDNOSTI I OSTVARENIH PRIHODA OD ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE GIPSA

5.1. Procjena vrijednosti rezervi gipsa

Vrijednost gipsa definirana je tržišnom cijenom na tržištu sirovina za cementare (gips je važan sastojak cementa). U visini troškova eksploatacije gipsa je cijena energenata, naknade za koncesiju, ostali troškovi eksploatacije (oplemenjivanje, crpljenje voda iz rudnika, eksploziv, troškovi bušenja i sli čno).

Proizvodna cijena ovisna je o uvjetima eksploatacije na pojedinim eksploatacijskim poljima. U Hrvatskoj okvirno iznosi 63 kn/t. Prodajna cijena ovisna je o ponudi i potražnji na tržištu. Prosje čna prodajna cijena u Hrvatskoj iznosi 67 kn/t (za potrebe proizvodnje cementa).

Tablica 5-1. Eksploatacija gipsa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1997. do 2011. godine (MINGO)

Proizvodnja gipsa Godina (t) 1997. 80 00 2007. 382 360 2009. 236 660 2011. 185 520 Preostale rezerve 50 498 280

Iz podataka u tablici 5-1. vidljivo je da je 2007. godine zabilježena najve ća eksploatacija gipsa. S obzirom da su u Hrvatskoj ukupno potvr đene preostale rezerve 50 498 280 t, a trenutna godišnja eksploatacija iznosi oko 150 000 t zna či da gipsa ima za 336 godina.

Tablica 5-2. Procjena vrijednosti eksploatiranih rezervi gipsa (MINGO)

Tržišna Ukupni Proizvodna Ukupni Bruto Porez na Neto Eksploatirano Godina cijena prihod cijena troškovi Dobit dobit Dobit m3 kn/m3 kn kn/m 3 kn kn kn kn (7)=(4)- (9)=(7)- (1) (2) (3) (4)=(2)x(3) (5) (6)=(2)x(5) (8)=(7)*0,2 (6) (8) 1 529 1 223 2007. 382 323 67 25 615 641 63 24 086 349 305 858 292 434 1 153 2008. 288 393 67 19 322 331 63 18 168 759 230 714 922 858 572 2009. 234 701 67 15 724 967 63 14 786 163 938 804 187 761 751 043 2010. 180 055 67 12 063 685 63 11 343 465 720 220 144 044 576 176 2011. 185 521 67 12 429 907 63 11 687 823 742 084 148 417 593 667

5.2. Procjena naknade za istraživanje gipsa u 2011. godini

Prema Uredbi o nov čanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina (NN 40/2011), članak 2., godišnja minimalna visina nov čane naknade za istraživanje neenergetskih mineralnih sirovina iz članka 5. To čaka 2., 3., 4. i 5. Zakona o rudarstvu, iznosi 600,00 kn/ha površine odobrenog istražnog prostora za prvu godinu istraživanja, 800,00 kn/ha površine odobrenog istražnog prostora za drugu godinu istraživanja i 1 000,00 kn/ha površine odobrenog istražnog prostora za tre ću godinu istraživanja mineralnih sirovina.

U Hrvatskoj nema novih istražnih prostora gipsa.

5.3. Procjena koncesijskih naknada za eksploataciju gipsa u 2011. godini

Prema Uredbi o nov čanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina (NN 40/2011), članak 3., naknada za ne energetske mineralne sirovine sastoji se od sljede ćih elemenata:

1. fiksnog dijela - nov čane naknade za površinu eksploatacijskog polja određenu upisom u registar odobrenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina,

2. varijabilnog dijela - nov čane naknade za otkopanu koli činu mineralne sirovine.

Ukupna naknada jednaka je zbroju elemenata naknade iz to čaka 1. i 2.

Fiksni dio naknade iz članka 3. ove Uredbe iznosi:

- 800,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija površina nije ve ća od 20 ha;

- 1 000,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina (20 do 50) ha;

- 1 200,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina ve ća od 50 ha.

Površina eksploatacijskih polja manjih od 20 ha je 67,32 ha te je fiksni dio naknade za ta polja 67,32 ha x 800,00 kn/ha jednako 53 856,00 kn.

Površina eksploatacijskih polja veli čine (20 do 50) ha je 100,56 ha te je fiksni dio naknade za ta polja 100,56 ha x 1 000,00 kn/ha jednako 100 560,00 kn.

Površina eksploatacijskih polja ve ćih od 50 ha 350,80 ha te je fiksni dio naknade za ta polja 350,80 ha x 1 200,00 kn/ha jednako 420 960,00 kn.

Varijabilni dio naknade iz članka 3. ove Uredbe iznosi 5,0 % od tržišne vrijednosti otkopane mineralne sirovine.

Tržišnu vrijednost otkopanog gipsa daje umnožak otkopanih rezervi u 2011. godini koji iznosi 593 667 m3 i prosje čna tržišna cijena koja je procijenjena i iznosi 67,00 kn , te dolazimo da je tržišna vrijednost otkopanog gipsa 39 775 689,00 kn/god.

Varijabilni dio naknade je 5 % od 39 775 689,00 kn te iznosi 1 988 784,00 kn.

5.4. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije gipsa u 2011. godini

Ukupni prihod Republike Hrvatske sadržan je od naknada za istraživanje i eksploataciju, te poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit. Zbrajanjem svih pojedina čnih vrijednosti dolazi se do ukupnih prihoda za RH (Tablica 5-3.).

Uz prosje čne troškove eksploatacije od 63,00 kn, kao i prosje čnu prodajnu cijenu od 67,00 kn, procijenjen je ukupni prihod od eksploatacije gipsa kao doprinos državnom prora čunu Republike Hrvatske.

Tablica 5-3. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije gipsa u 2011. godini (MINGO)

Godina (1) 2011. Otkopane rezerve (2) 185 521 (t) za istražne prostore (3) 0 (kn) Fiksna (4) 575 376 (kn) Naknade za eksploataciju Varijabilna (5) 1 988 785 (kn) Ukupne naknade (6) = (3) + (4) + (5) 2 564 161 (kn) Tržišna cijena (67,00 kn) (7) 67 (kn) Ukupna vrijednost (8) = (2) ⋅ (7) 12 429 907 (kn) PDV 25 % (9) = (8) ⋅ 0,25 3 107 477 (kn) Razlika tržišne i proizvodne cijene (10) 4 (kn) (67,00 - 63,00 = 4,00 kn) Bruto (11) = (2) ⋅ (10) 742 084 (kn) Porez na dobit 20 % (12) = (11) ⋅ 0,20 148 417 (kn) Neto (13) = (11) - (12) 593 667 (kn) Sveukupni prihod Republike Hrvatske (14) = (6) + (9) + (12) 5 820 055 (kn)

Prema tablici 5-3. vidljivo je da sveukupni prihod Republike Hrvatske od eksploatacije gipsa predstavlja iznos od 5 820 055 kn što će pridonijeti ukupnoj društvenoj koristi u vidu preraspodjele fiksnog i varijabilnog dijela naknade. Dodatna korist je u vidu poreza na dobit te iznosi 148 417 kn.

6. ZAKLJU ČAK

Mineralne sirovine su osnova proizvodnje suvremenog gospodarstva. Gotovo sve, osim hrane i odje će, pa čak i njih, čovjek ostvaruje iz mineralnih sirovina ili proizvoda izra đenih pomo ću njih.

Posebna zna čajka u rudarstvu je neobnovljivost mineralnih sirovina. Složeni postupak rudarske eksploatacije u uvjetima neobnovljivosti rezervi mineralnih sirovina u odnosu na druge resurse u prirodi koji se redovito obnavljaju (šumski fond, poljoprivredni fond i dr.), daju rudarstvu za pravo da gospodari mineralnim sirovinama.

Gips spada me đu najperspektivnije mineralne sirovine za industrijsku preradu. Prona đen je na ukupno 27 lokacija u RH, a Kninsko polje i okolica Sinja su podru čja s najzna čajnijim koli činama gipsa i na njima se odvija recentna eksploatacija. Zanimljivo je da novih istražnih prostora za gips nema, a eksploatira se na samo 9 lokacija.

U razdoblju od 2007. do 2011. godine ukupno je otkopano 1 270 993 m 3 rezervi gipsa što je samo 0,49 % od ukupnih eksploatacijskih rezervi u iznosu od 259 212 238 m3.

7. LITERATURA

Gabri ć A., Šinkovec B., Saka č K., Kuljak G., 2002. : Ležišta gipsa u Republici Hrvatskoj, Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni zbornik.

MINGORP, Zbirka isprava, elaborata i projekata - interna dokumentacija. Zagreb: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske.

NN 75/2009. i NN 49/2011., Zakon o rudarstvu, Zagreb: Narodne novine d.d.

NN 40/2011., Uredba o nov čanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina, Zagreb: Narodne novine d.d.

NN 40/2011., Uredba o nov čanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina, Zagreb: Narodne novine d.d.

Živkovi ć, S. i dr. 2008. : Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske, Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

Ormuž, D., 2012. Prikaz stanja istraživanja i eksploatacije arhitektonsko-gra đevnog kamena u republici Hrvatskoj, Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

Markovi ć, S. 2002. : Hrvatske mineralne sirovine, Zagreb, Institut za geološka istraživanja.