Bolesti Platana Na Području Grada Mostara

DOI: 10.5644/PI2018.176.013

BOLESTI PLATANA NA PODRUČJU GRADA MOSTARA

Tarik Treštić Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu [email protected] Bojan Spasojević Uprava Grada Mostara [email protected]

Apstrakt Platani, kao vrste drveća, se koriste za oplemenjivanje urbanih prostora u Bosni i Hercegovini. Najpoznatije vrste su istočni (Platanus orientalis L.) i američki platan (Platanus occidentalis L.). U urbanim prostorima najzastupljeniji je hibrid istočnog i američkog platana, javorolisni platan – Platanus x acerifolia (Aiton) Willd. Značajnija sadnja platana u Bosni i Hercegovini po- činje za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, kada su u većim gradovima podi- gnute prve aleje ovog drveća. Jedna od takvih aleja podignuta je i u Mostaru 1887. godine. Danas se u ovom gradu, u alejama, drvoredima i dvorištima, nalazi više od 1100 stabala platana. U radu je analizirano zdravstveno stanje platana u alejama i drvoredima Mostara. Ukupno je analizirano 259 stabala. Za karakterizaciju općeg zdravstvenog stanja korištena je VTA (Visual Tree Assessment) metoda. Na manjem broju uzoraka, koji su prikupljeni s bolesnih stabala, provedene su laboratorijske analize s ciljem preciznijeg dijagnosticiranja uzročnika bolesti. Prema rezultatima provedenih istraživanja, utvrđeno je nekoliko patogena koji su prisutni već duže vrijeme na platanima u Mostaru i imaju ten- denciju širenja. Posebno je značajna sumnja na prisustvo karantinske gljive Ceratocystis platani (J.M. Walter) Engelbr. & T.C. Harr. koja uzrokuje obojeni rak platana, karantinsku bolest za područja Evrope u kojim je nema. Gljiva je prisutna na 11 stabala. Preporučuje se poduzimanje potrebnih koraka na identifikaciji karantinske patogene gljive Ceratocystis platani i utvrđivanju zvaničnog statusa ove gljive u Bosni i Hercegovini. Splanchnonema platani M.E. Barr (masarija platana) i Inonotus hispidus (Bull.) P. Karst. (trulež drveta palatana) su prisutne na većem broju analiziranih stabala (78 stabala). Zbog toga je potrebno izraditi sanacioni program kojim bi se planirale mjere unaprijeđenja zdravstvenog stanja platana u Mostaru.

Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive 191 Posebna izdanja ANUBiH CLXXVI, OPMN 27, str. 191-200 Ključne riječi: Platan, Platanus sp., Ceratocystis platani, obojeni rak platana, Splanchnon- ema platani, masarija platana

Uvod Platanus L. – platani je vrstama malobrojan rod u kojem se nalaze vi- soka, uglavnom listopadna drveća sjeverne hemisfere koja narastu u visinu 30-50 m. Naseljavaju staništa duž vodotoka i prostore koji su dobro snab- djeveni vodom. Unatoč tome, dobro podnose povremene suše. Najvažnije vrste ovog roda su istočni (P. orientalis L.) i američki platan (P. occidentalis L.). Prirodne populacije platana, posebno američkog platana, se koriste i za dobijanje drveta i, u novije vrijeme, u proizvodnji biomase. Ipak, platani se uglavnom koriste kao ukrasno drveće u urbanim prostorima i za formiranje drvoreda duž saobraćajnica. U tom pogledu najzastupljeniji je hibrid istočnog i američkog platana, javorolisni platan – Platanus x acerifolia (Aiton) Willd. Općenito je tolerantniji na: zagađenost zraka, zbijanje korijena, niske zim- ske temperature, vjetrolome/vjetroizvale i manje je osjetljiv na antraknozu od američkog platana. U upotrebi je nekoliko kultivara javorolisnog platana. Kultivar 'Bloodgood' je otporan na antraknozu, a osjetljiv je na pepelnicu platana. Preporučuje se kao brzorastuće drvo u urbanim prostorima (parko- vi, golf tereni, kampusi). Dobro se prilagođava različitim tlima, povećanoj zagađenosti zraka i štetnim uticajima visokih i niskih temperatura. Kutivari 'Liberty' i 'Columbia' su otporniji na antraknozu i pepelnicu od prethodnog kultivara. Međutim, treba imati u vidu da imaju pramidalni habitus. Platani su osjetljivi na nekoliko bolesti. Antraknoza koju uzrokuje gljiva Apiognomonia veneta (Sacc. & Speg.) Höhn. je prateća bolest platana. Ve- ćinom ostane nezapažena jer uzrokuje odumiranje pojedinačnih grančica u krošnjama stabala. U pojedinim godinama (hladno i vlažno proljeće) izazove značajnije odumiranje grančica i lišća kada može nastati proljetna defolija- cija. Osim fiziološke iscrpljenosti nema većeg značaja za život i razviće platana. Prema ovoj bolesti osjetljiv je američki platan dok je istočni otporan. Pepelnica platana Erysiphe platani (Howe) U. Braun & S. Takam. se rijetko pojavljuje mada kad se pojavi obično uzorkuje obolijevanja jakog intenzite- ta (Ligoxigakis et al., 2015). U novije vrijeme zdravstveno stanje platana u Evropi značajno ugrožavaju dvije patogene gljive, Ceratocystis platani (J.M. Walter) Engelbr. & T.C. Harr. ˗ uzrokuje obojeni rak platana i Splanchnonema platani M.E. Barr ˗ uzrokuje masariju platana. Trulež drveta platana najčešće uzrokuje gljiva Inonotus hispidus (Bull.) P. Karst. Obojeni rak platana zvanično je prvi put pronađen 1935. godine u Fila- delfiji (Sjedinjene Američke Države) na javorolisnom platanu. U to vrijeme,

192 Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive Tarik Treštić, Bojan Spasojević: Bolesti platana na području grada Mostara u SAD-u, javorolisni platan je sađen u većim gradovima kao zamjena za američki platan koji se pokazao osjetljivim prema antraknozi platana. Pret- postavlja se da C. platani potiče iz prirodnih šumskih zajednica gdje je nakon dužeg vremena uspostavio uravnoteženi odnos s američkim platanom, bez značajnijih posljedica po njegovo zdravstveno stanje. Unošenjem javorolisnog platana patogen je pronašao novog, osjetljivog domaćina na kojem se u kratkom periodu, 1920–1950. godine, umnožio i uzrokovao njegova ma- sovna uginuća (87% uginulih stabala i oko 4% novozaraženih). Drvo odu- mrlih platana korišteno je za proizvodnju materijala za pakovanje naoružanja i druge ratne opreme tokom Drugog svjetskog rata te je, vjerovatno, na taj način patogen unesen u područja velikih morskih luka u Francuskoj, Italiji i Španiji (Panconesi, 1999). U početku, bolest se sporo širila da bi potom, u periodu 1972–1991. godine, u Toskani (Italija) naprimjer, usmrtila oko 90 stabala javorolisnog platana. U isto vrijeme bolest je bila prisutna na širem području Italije, a zabilježeni su izvještaji o njenom razornom djelovanju i u Francuskoj i Španiji. Istočni i javorolisni platan su izrazito osjetljivi na obojeni rak platana. Je- dinke zaražene ovim patogenom odumiru prije ili kasnije. Američki platan je znatno otporniji na ovu bolest. Gljiva ne može prodrijeti kroz neoštećene, prirodne barijere kojim se platani brane od štetnih uticaja okoline. Međutim, i najmanja povreda je dovoljna za prodor patogena i početak infekcije. Po- vrede grana nastale orezivanjem, povrede debla od najrazličitijih uzročnika, i povrede površinskih žila korjenovog sistema su najčešća mjesta prodora patogene gljive. Širenje patogena pomažu i vektori koji posjećuju zaražena stabla (Soulioti et al., 2015). Micelij gljive, nakon ostvarene infekcije, prodire u provodna tkiva bjeljike šireći se poprečno i uzdužno pri čemu je drugi pravac naglašeniji. Na taj način nastaju nekroze drveta i kore koje se šire brzinom 2–2,5 m godišnje. Zaražena jedinka prečnika 30–40 cm odumire za 2–3 godine. U zaraženom biljnom tkivu patogen se vrlo brzo razmnožava, bespolno za 2–3 dana, a spolno za 6–8 dana. U nekrotiranom tkivu potom se javljaju druge gljive, poput Pesta- lotiopsis sp., Fusarium sp., Dendrochium sp., Sphaeropsis sp., Asterosporium sp., koje otežavaju identifikacijuC. platani (Panconesi, 1999). Suzbijanje patogena fungicidima ne daje zadovoljavajuće rezultate. Metod injektovanja koji zaustavlja infekciju podrazumijeva ponavljanje tretmana svake tri godine. Za sada se ni biološkim mjerama patogen ne može suzbijati. Selekcijom se ne dobijaju kultivari koji su otporni na bolest, a istovremeno pogodni za uzgajanje u stanišnim uvjetima Evrope. Izuzetak u tom pogledu je hibrid nastao u Francuskoj koji je i komercijalno dostupan (Vigouroux and

Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive 193 Posebna izdanja ANUBiH CLXXVI, OPMN 27, str. 191-200 Olivier 2004). Zbog svega navedenog, preventivne mjere zaštite platana su jedino rješenje. Stabla platana treba periodično pregledati i ona koja su zaražena odmah uklanjati. Krojenov sistem zaraženih stabala treba izvaditi. Pri tome treba po- sjeći i susjedna zdrava ili uvjetno zdrava stabla i njihov korijen također izvaditi. Sav biljni materijal nastao sječom, uključujući i piljevinu, treba brižljivo sakupiti i spaliti. Nakon uklanjanja biljnog materijala, okolni prostor treba dezinfikovati. Korišteni alat treba detaljno dezinfikovati. U zoni u kojoj je bolest prisutna, orezivanje grana svesti na nužnu mjeru i provoditi je u hlad- nijem dijelu godine (Pilotti et al., 2016). Nastale povrede treba dezinfikovati. Ponovna sadnja platana nije preporučljiva zbog toga što se patogen dugo vremena održava na ostacima korjenovog sistema. Alternativa je kompletna izmjena tla u široj zoni u kojoj će biti posađena nova jedinka i sadnja otpor- nog hibrida. Za provođenje navedenih mjera treba obezbjediti potrebna materijalna sredstva i preduzeti organizacione mjere koje će obezbijediti dobru međusobnu saradnju svih zainteresiranih strana. Prema podacima Evropske i mediteranske organizacije za zaštitu zdravlja bilja (EPPO, 2018), C. platani je prisutan u: Albaniji, Armeniji, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Švajcarskoj i Turskoj. Prirodno širenje patogena je vrlo sporo i obično je neučinkovito na veće udaljenosti (EPPO, 2003). U širenju patogena glavnu ulogu ima čovjek. Najrizičniji načini prenošenja patogena su: među- narodna trgovina zaraženim sadnicama platana, manipulacija sa zaraženim tlom (gradnja puteva) i upotreba kontaminiranog alata pri orezivanju drveća. Prema EPPO C. platani ima status karantinskog organizma s ograničenim rasprostranjenjem u Evropi. Potvrđivanje prisustva ove gljive u Bosni i Her- cegovini vrši se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti zdravlja bilja i podza- konskih akata koji su proistekli iz njega. Zvanično, ovaj patogen nije prisutan u Bosni i Hercegovini (Trkulja i sar., 2012). Splanchnonema platani uzrokuje odumiranje grana javorolisnog platana. Donedavno je ova gljiva smatrana slabim patogenom koji uzrokuje neznatne štete na platanima mediteranskog područja. Međutim, unazad nekoliko godina ova gljiva je primijećena i u zemljama centralne Evrope, u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji (Kehr i Krauthausen, 2004; Cech et al., 2007, Jurc, 2013). Gljiva prodire u grane preko lenticela ili spojeva s tanjim grančicama. In- fekcije su naročito česte na ranama nastalim orezivanjem grana. Nakon prodora, gljiva se širi podužno, uzrokuje trulež i promjenu boje kore u svijetlocr- venu do ružičastu. Po rubovima napadnute zone javlja se kalus. Oboljele grane se prepoznaju po tome što nemaju lišće. Najzad, grane se lome jer trulež znatno oslabi njihovu stabilnost. Tanje grane i one debljine do 15 cm gljiva

194 Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive Tarik Treštić, Bojan Spasojević: Bolesti platana na području grada Mostara može oštetiti do stadija lomljenja za četiri mjeseca do godinu dana nakon infekcije. Na debljim granama proces truleži traje duže. U ovakvim situacija- ma, promjene se javljaju s gornje strane grane zbog čega su teže uočljive sa zemlje. Na poprečnom presjeku kroz oboljelu granu jasno se uočava siva, tru- la zona drveta čiji rubovi su tamnije boje. U kori oboljele zone su primjetna crna plodišta tipa piknida koja se formiraju neposredno ispod površine kore. Uglavnom se javlja na platanima starijim od 40 godina, na zasjenjenim, donjim granama krošnje. Zaražene grane treba ukloniti radi poboljšanja zdravstvenog stanja stabala, smanjenja zaraznog potencijala patogena i si- gurnosti građana i materijalnih dobara. Zaraženi biljni materijal treba uništiti spaljivanjem, korištene alate dezinfikovati, obuću i opremu radnika oprati s ciljem spriječavanja prenošenja spora patogena (Kehr i Krauthausen, 2004). Inonotus hispidus, čupavi rupičar, je uzročnik bijele truleži drveta platana. Gljiva je prepoznatljiva po smeđecrvenom, kasnije tamnocrvenom baršuna- stom plodištu koje naraste 20-30 cm, pojedinačno ili jedno iznad drugog. Himenofor je sivkast, cjevast i pri dodiru potamni. Napadnuta mjesta karak- terišu se crnim, neupadljivim, dugim i uskim rak ranama. Centralni dijelovi raka rana su obično s potpuno razgrađenim drvetom usljed čega nastaju ka- rakteristične šupljine u deblu. Stablo napadnuto ovom gljivom podložno je lomovima što u krajnjem predstavlja opasnost po ljude i materijalna dobra. Na platanima se javlja i nekoliko štetnih insekata. Najznačajniji su pla- tanov moljac miner, Phyllonorycter platani i platanova mrežasta stjenica, Corythuca ciliata. Ove vrste insekata oštećuju listove platana. Kod slabijeg napada javljaju se pojedinačno oštećeni listovi dok se pri jačim intenzitetima napada, značajno veći broj listova uvija, mijenja boju i otpada prije završetka vegetacione sezone. Platani su prepoznatljivi urbani znak većine gradova u Hercegovini. Po- znate su aleje i parkovska stabla u gradovima poput Trebinja, Mostara, Ča- pljine, Ljubuškog i dr. Njihovo sušenje i nestanak značajno bi promijenio izgled navedenih urbanih prostora. Zbog svega navedenog, ova istraživanja su imala za cilj da ukažu na pogoršano zdravstveno stanje platana u Herce- govini i nužnost preduzimanja mjera sanacije objekata u kojima su platani značajno prisutni. Materijal i metodi rada Istraživanja su provedena na području grada Mostara. Objekti istraživanja su bili drvoredi platana u ulicama Kralja Petra Krešimira IV, Kneza Branimi- ra i Nikole Šubića Zrinskog. Procjena zdravstvenog stanja platana vršena je VTA metodom (Visual Tree Assessment) pri čemu je ostvaren uvid u: opće

Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive 195 Posebna izdanja ANUBiH CLXXVI, OPMN 27, str. 191-200 stanje jedinke, ugroženost korjenovog sistema, povrede debla i glavnih grana i prisustvo centralne truleži drveta. Prilikom opažanja ugroženosti korjenovog sistema prikupljene su informacije o: zbijenosti tla u zoni korijena, blizini asfaltnog pojasa, pojavi po- vršinskih žila i oštećenjima na njima, oštećenjima u zoni korjenovog vrata, truleži žila i vrata korijena i intezitetu truleži. Na ovaj način su procijenjeni kvalitativni pokazatelji uslova za razvoj korjenovog sistema. Zdravstveno stanje debla i glavnih grana krošnje okarakterisano je sljede- ćim parametrima: broj rana na deblu i granama (do 10 cm, 10-20 cm i više od 20 cm), kvalitet kalusiranja rana, prisustvo truleži i intenzitet truleži drveta u zoni rana, prisustvo plodišta gljiva i insekata koji oštećuju drvo. Rane na deblu i granama su promatrani kao potencijalni otvori za prodor mikroorga- nizama koji uzorkuju trulež ili obolijevanje jedinki i jedan od riziko faktora koji skraćuju njihov životni vijek. Procjena zdravstvenog stanja krošnje urađena je na osnovu slijedećih pokazatelja: hlorotičnost i nekrotičnost lišća, prelomi grana, sušenje grana, povrede od zakašnjelog orezivanja grana i trulež grana. Na ovaj način sagledano je prisustvo znakova koji ukazuju na pad vitalnosti jedinke i osjetljivost prema štenim agensima u budućnosti. Na manjem broju uzoraka, koji su prikupljeni s bolesnih stabala, provedene su laboratorijske analize s ciljem preciznijeg dijagnosticiranja uzročni- ka bolesti. Prisustvo karantinske gljive Ceratocystis platani sagledano je na osnovu makroskopskog simptoma obojavanja i odumiranja kore. Splanch- nonema platani i Inonotus hispidus analizirani su na osnovu prikupljenih uzoraka kore i drveta u prijelaznoj zoni između zdravog i zaraženog dijela biljnog organa i plodišta gljiva. Izolacija i uzgoj ovih gljiva provedeni su po standaradnoj laboratorijskoj proceduru na krompir-dektroza-agar hranjivoj podlozi. Karakteristike uzgojenih gljiva analizirane su pomoću svjetlosnog mikroskopa. Prikupljene informacije su obrađene pomoću statističkih alata u program- skom okruženju MS Excel 2007. Za interpretaciju podataka korišteni su pokazatelji deskriptivne statistike. Rezultati istraživanja i diskusija Procjena zdravstvenog stanja provedena je na 259 stabala platana u Mo- staru, koja se nalaze u ulicama Kralja Petra Krešimira IV, Kneza Branimira i Nikole Šubića Zrinskog. Na osnovu prisustva važnijih uzročnika bolesti ili truleži drveta (Ceratocystis platani, Splanchnonema platani, Erysiphe platani i Inonotus hispidus) 164 stabala se može okarakterisati kao zdravo dok

196 Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive Tarik Treštić, Bojan Spasojević: Bolesti platana na području grada Mostara je 89 zaraženo patogenima i 17 napadnuto truležnicama drveta. Simptomi Ceratocystis platani primijećeni su na 11 stabala platana, a Splanchnonema platani na 78 stabala platana. Na nekoliko stabala je utvrđeno istovremeno prisustvo većeg broja patogenih ili lignikolnih gljiva. Simptomi prisustva obojenog raka platana na osnovu kojih su stabla oka- rakterisana kao zaražena ovim patogenom su: rak rane na deblu, promjena boje kore, nekroze drveta i curenje eksudata. Laboratorijska dijagnostika patogena nije urađena jer se radi o karantinskom organizmu. S obzirom na takav status ovog patogena, istraživanje, prikupljanje uzoraka, identifikacija patogena i izvještavanje mora biti provedeno u saradnji s Upravom Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja i prema važećim zakonskim i podza- konskim aktima. Za identifikaciju patogena koriste se preporuke sadržane u EPPO standardu PM 7/14 (EPPO, 2003). Osim standardnih laboratorijskih postupaka koji se primjenjuju u mikološkoj laboratoriji, treba napomenuti, da je pouzdana detekcija patogena moguća i analizom rDNK postupcima PCR i RFLP primjenom enzima Alu I i Dra I (Witthuhn et al., 1999). Sadnice platana koje su korištene u Mostaru su nabavljene iz Italije. Vjero- vatno je to i put kojim je uzročnik obojenog raka dospio na područje Mostara. Na to ukazuju i rezultati istraživanja u Grčkoj, prema kojim je patogen najvje- rovatnije unesen na zaraženim sadnicama koje su uvezene iz Italije (Tsopelas i Angelopoulos, 2004; Ocasio-Morales at al., 2007). Širenje C. platani i njen značaj u budućnosti će vjerovatno biti u porastu i zbog klimatskih promjena koje će dodatno povećati stres kod biljaka i pogodovati sporulaciji i širenju patogena (La Porta et al, 2008). Zbog toga je vrlo važno da se nakon ofici- jelnog postupka utvrđivanja prisustva ove gljive provedu fitosanitarne mjere kojim bi se bolest stavila pod kontrolu i spriječilo njeno širenje. Iako je riječ o veoma zahtjevnim mjerama, njihovom provođenju treba pristupiti krajnje odgovorno jer su platani važan florni elemenat urbanih cjelina širom Bosne i Hercegovine. U tom pogledu, iskustva zemalja u kojima je bolest prisutna već duže vrijeme mogu biti od velike koristi (Pilotti et al., 2016; Panconesi, 1999; Tsopelas i Angelopoulos, 2004). Splanchnonema platani, masarija platana, je utvrđena na izrazito velikom broju analiziranih stabala. Na preko 30% analiziranih stabala primijećeni su simptomi ove gljive. Svake godine se osuši nekoliko stabala nakon što se orezivanjem zaraženih dijelova krošnje ne uspije zaustaviti njeno razarajuće djelovanje. Tokom istraživanja osušila su se tri stabla platana. Očito je da ovoj gljivi pogoduju uticaji mediteranske klime u Mostaru. Međutim, treba istaći da su u proteklom periodu u značajnoj mjeri izostale mjere sanacije i uspostave higijene u zelenilu grada Mostara. Razlozi zbog kojih je to tako

Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive 197 Posebna izdanja ANUBiH CLXXVI, OPMN 27, str. 191-200 jesu nedostatak potrebnih finansijskih sredstava i organizacioni problemi koji su prisutni u Mostaru. Od ostalih pokazatelja koji ukazuju na loše zdravstveno stanje platana u Mostaru treba izdvojiti oštećenja korijena i debla. Ona su posebno prisutna u ulici Kneza Branimira. Na 38 stabala su primijećena oštećenja debla i grana koja su nastala usljed saobraćaja koji se odvija ovom ulicom. Tome još treba pridodati značajna oštećenja glavnih žila korijena koja su posljedica nestruč- no provedenih radova pri rekonstrukciji trotoara. Optećenja su toliko snažna da je drveću nanesena nepopravljiva šteta a njihova stabilnost u prostoru je dovedena u pitanje. Na većem broju stabala prisutna su oštećenja usljed ne- prihvatljivog ponašanja građana i pojedinih javnih službi (zakivanje različi- tih natpisa, urezivanje simbola u koru, pričvršivanje rasvjetnih tijela i sl.). Nastale povrede, osim što djeluju stresno na oštećeno stablo, predstavljaju ulazne otvore za patogene i lignikolne gljive o kojim je već bilo riječi. Sve skupa rezultira skraćivanjem životnog vijeka i umanjenjem estetskih i kori- snih funkcija koju platani imaju u urbanom prostoru Mostara. Zaključci Zdravstveno stanje platana u istraživanom objektu u Mostaru je značajno narušeno. To je posljedica gljiva koje uzrokuju bolesti i trulež drvne mase napadnutih stabala. Poseban značaj u narušavanju zdravstvenog stanja imaju sljedeće vrste: Ceratocystis platani, Splanchnonema platani i Inonotus hispidus. U cilju poboljšanja zdravstvenog stanja platana u narednom periodu potrebno je: − pokrenuti postupak utvrđivanja statusa karantinske gljive Ceratocystis platani u Bosni i Hercegovini i s tim u vezi provesti neophodne fitosanitarne mjere s ciljem kontrole i sprječavanja daljeg širenja bolesti koju ona uzrokuje i − izraditi sanacioni program kojim bi se planirale mjere unaprjeđenja zdravstvenog stanja platana u Mostaru koje je narušeno usljed djelova- nja većeg broja štetnih faktora.

Literatura Cech, T. L., Brandstetter, M., Tomiczek, C. (2007): Massaria-Disease of Plane Was Detected for the First Time in Austria. Forstschutz Aktuell, 40: 26-27. EPPO (2003): Data Sheets on Quarantine Pests – Ceratocystis fimbriata f.sp. platani. Prepared by CABI and EPPO, pp 1-4. EPPO (2003): EPPO Standards – Diagnostic protocols for regulated pests, PM 7/14. EPPO Bulletin, 33: 245–247.

198 Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive Tarik Treštić, Bojan Spasojević: Bolesti platana na području grada Mostara EPPO (2018); EPPO Global Database – Ceratocystis platani (CERAFP). Distribution. Last update 29. 5. 2018., https://gd.eppo.int/taxon/CERAFP/distribution, pristup 2. 6. 2018. godine. Jurc, D. (2013): Tudi pri nas je ugotovljena bolezen masarijsko odumiranje platane, ki jo povzroča gliva Splanchnonema platani. Novice iz varstva gozdov, 6: 14-16. Kehr, R., Krauthausen, H.-J. (2004): Erstmaliger Nachweis von Schäden an Platanen (Platanus × hispanica) durch den Pilz Splanchnonema platani in Deutschland. Nachrichtenblatt des Deutschen Pflanzenschutzdienstes 2004, Verlag Thalacker Medien, Braunschweig, 56 (10): 245-251. La Porta, N., Capretti, P., Thomsen, I.M., Kasanen, R., Hietala, A.M., Von Weissenberg, K. (2008): Forest pathogens with higher damage potential due to climate change in Europe. Can. J. Plant Pathol., 30: 177–195. Ligoxigakis, E. K., Markakis, E. A., Papaioannou I. A., Typas, M. A. (2015): First report of Powdery Mildew of Platanus × acerifolia and P. occidentalis caused by Erysiphe platani in Greece. Plant disease, 99, 2; 286. Ocasio-Morales, R. G., Tsopelas, P., and Harrington, T. C. (2007): Origin of Ceratocystis platani on native Platanus orientalis in Greece and its impact on natural forests. Plant Dis., 91:901-904. Panconesi, A. (1999): Canker stain of plane trees: a serious danger to urban plantings. Journal of Plant Pathology, 81 (1): 3-15. Pilotti, M., Di Lernia, G., Modesti, V., Lumia, V., Brunetti, A. (2016): Outcome of Ceratocystis platani inoculations in Platanus × acerifolia in relation to season and inoculum dose. iForest – Biogeosciences and Forestry · March 2016, vol. 9, pp. 608-617. Soulioti, N., Tsopelas, P., Woodward, S. (2015): Platypus cylindrus, a vector of Ceratocystis platani in Platanus orientalis stands in Greece. Forest pathology, 45 (5): 367-372. Trkulja V., Karić. N., Ostojić. I., Treštić. T., Dautbašić. M., Mujezinović. O., (2012): Atlas karantenskih štetnih organizama u BiH, Uprava za zaštitu zdravlja biljaka, Sarajevo. Tsopelas, P., Angelopoulos, A., (2004): First report of canker stain disease of plane trees, caused by Ceratocystis fimbriataf.sp. platani in Greece. Pl. Path., 53: 531 Vigouroux, A., Olivier, R. (2004): First hybrid plane trees to show resistance against canker stain (Ceratocystis fimbriataf. sp. platani). Forest Pathology, 34: 307-319. Witthuhn, R. C.,.Wingfield, B. D., Wingfield, M. J., Harrington, T. C. (1999): PCR-based identi®cation and phylogeny of species of Ceratocystis sensu stricto. Mycol. Res. 103 (6): 743-749.

Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive 199 Posebna izdanja ANUBiH CLXXVI, OPMN 27, str. 191-200

DISEASES OF PLANE TREES IN MOSTAR

Summary Plane trees, as tree species, are used for urban planting in Bosnia and Herzegovina. The most important species are Orientlal plane (Platanus orientalis L.) and American sycamore (Platanus occidentalis L.). In urban areas, the most prominent is the hybrid of the Orientlal plane and American sycamore, London plane – Platanus x acerifolia (Aiton) Willd. Significant planting of the plane trees in Bosnia and Herzegovina begins during the Austro- Hungarian monarchy, when the first alleys of this trees were planted in the larger cities. One such alley was planted in Mostar in 1887. Today, in this city, in alleys and courtyard, there are more than 1100 plane trees. In this research the health status of plane trees in the alleys of Mostar are analyzed. A total of 259 trees were analyzed. The VTA (Visual Tree Assessment) method was used to characterize the general health condition. On a small number of samples, collected from diseased trees, laboratory ana- lyzes were carried out with the goal of more precise diagnosis of the cause of the disease. According to the results of the research, several pathogens have been iden- tified on the plane trees in Mostar. About 34% of trees ere infected. Especially significant is the suspicion of the presence of the fungusCeratocystis platani (J.M. Walter) Engelbr. & T.C. Harr. which causes cancer stain, a quarantine disease localy present in some areas of Europe. According to symptoms it is present on 11 plane trees. It is recommended to identify the quarantine pathogenic fungus Ceratocystis platani and establish the official status of this pathogen in Bosnia and Herzegovina. Splanchnonema platani M.E. Barr (Massaria disease of plane) and Inonotus hispidus (Bull.) P. Karst. (Shaggy bracket) are present in a large number of analyzed trees (78 trees). Because of that it is necessary to develop a sanitation program with measures for improv- ing of health condition of the plane trees in Mostar. Key words: Plane tree, Platanus sp., Ceratocystis platani, cancer stain, Splanchnonema platani, Massaria disease of plane, Inonotus hispidus, Shaggy bracket

200 Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive