Slike Velikog Rata

MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN THE MONTHLY OF MAGAZINE HERITAGE FOUNDATION MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA rata uHrvatskompovijesnommuzeju Stota obljetnicapočetka1.svjetskog SLIKE VELIKOGRATA LIPANJ LIPANJ BROJ BROJ / JUNE / JUNE / NO. / 2014.

ISSN 1330-2140 6 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA rata uHrvatskompovijesnommuzeju Stota obljetnicapočetka1.svjetskog SLIKE VELIKOGRATA HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Oton Iveković,Oton Prijelaz 42.divizije Dizajn ipriprema / HRVATSKE MATICE / ISELJENIKA Croatian HeritageFoundation Croatian HeritageFoundation 10002 Zagreb, /Croatia Hrvatska Željka Lešić, Vesna Kukavica Hrvatska matica iseljenika / matica iseljenika Hrvatska Za nakladnika / Za nakladnika Glavni urednik / (Hrvatski povijesni muzej) (Hrvatski Trg 3,pp241 Stjepana Radića Uredništvo / Telefon: +385(0)16115-116 Monthly magazineofthe Telefax: +385(0)16110-933 preko Drinekod Batara Godište / Nakladnik / Nakladnik Tajnica / Broj /No. 6/2014 Krunoslav Vilček Snježana Radoš Mjesečna revijaMjesečna Marin KnezovićMarin Hrvoje Salopek Hrvoje Znanje, Zagreb www.matis.hr Tisak / Naslovnica: Volume Secretary Editorial Staff Print Publisher Layout &Design For Publisher Chief Editor

LXIV

/ JUNE 2014. /JUNE LIPANJ / NO. / BROJ

ISSN 1330-2140 6 Budite korak ispred ostalihipredstavite sehrvatskim n Internet marketing HMIosmisliojenekoliko načina oglašavanja: iseljeničkim zajednicama, uglednimposlovnim iseljeničkim BANERI Posjetite stranice web portala Hrvatima usvijetuinjihovim partnerima. Hrvatima Oglašavajte naweb portalu Hrvatske matice iseljenika! Hrvatske matice iseljenika! www.matis.hr n mob. 099 6115116 tel. (+3851)6115 116 SPONZORIRANI ČLANAK Odjel za marketing ipromociju zamarketing Rora Odjel HMI-Ivana n E-mail: [email protected] n fax.(+385 1)6111522

svijeta, dostupne su na tri

n jezika (hrvatski, engleski, HMI čitaju se diljem

SPONZORIRANE RUBRIKE španjolski) i bilježe stalan

Web stranice

porast posjećenosti. SADRŽAJ

27 Intervju: Nenad Bach, hrvatski glazbenik u Ne w Yorku 30 Obljetnica kiparice Lily Garafulić 33 Zagreb: Izložba o I. svjetskom ratu 37 Matičin projekt HOLA u Argentini 42 Mladi povratnik Ante Lučić Pogled iz helikoptera na 48 Australija: Puharichi istaknuti poduzetnici poplavljena područja u županjskoj Posavini 4 53 Budimpešta: Izdavačko poduzeće "Croatica" 54 Zagreb: Smotra učeničkih zadruga 4 Katastrofalne poplave u Hrvatskoj i 57 Matičin vremeplov susjednim zemljama 58 Hrtkovčani sagradili crkvu u Kuli 7 Izbori za Europski parlament 62 Predstavljena monografija Željka Brguljana 8 HMI: Predstavljena knjiga Željke Lovrenčić 10 Misa i komemoracija u Bleiburgu 12 Otvoren muzej franjevačkog samostana u Fojnici 14 Kako se postaje Hrvat? 17 Knjiga "Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu" (7. dio) 20 Osmi susret Hrvata Italije u Padovi 21 Josip Leko posjetio karaševske Hrvate 22 46 Sabor hrvatske kulture u Ljubljani NAŠI GRADOVI Web stranice 24 Hrvatski glasnogovornik u mađarskom parlamentu KRAPINA HMI čitaju se diljem KOLUMNE svijeta, dostupne su na tri 11 40 46 50 62 60 Globalna Hrvatska (S)kretanja Naši gradovi Povijesne obljetnice Govorimo hrvatski Brooklynski zapisci jezika (hrvatski, engleski, (Vesna Kukavica) (Šimun Šito Ćorić) (Zvonko Ranogajec) (Željko Holjevac) (Sanja Vulić) Janka Deura španjolski) i bilježe stalan HRVATSKA MATICA ISELJENIKA porast posjećenosti. Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / other European countries 25 EUR Ime i prezime / Name and surname Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Oglašavajte na web portalu Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD Grad / City Hrvatske matice iseljenika! DEVIZNI RAČUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Država / State Pošt. broj / Zip Code IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 E-mail Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date n mob. 099 61 15 116 E-mail: [email protected] Hrvatska poštanska banka KATASTROFALNE POPLAVE U HRVATSKOJ

Hrvatska pomaže: humanost

Pogled iz zraka na poplavljenu protiv potopa crkvu i katoličko groblje u Gunji

Vodena stihija rijeke Save prijetila je istočnoj Hrvatskoj, od Rajeva Sela gdje je puknuo novi nasip, u dužini od 210 metara kroz općine Drenovci, Gunja i Vrbanja diljem Vukovarsko-srijemske županije, odakle su evakuirani desetci tisuća ljudi

Napisala: Vesna Kukavica Snimke: Hina njive s netom izraslim usjevima žita, ku- VLADA PREUZELA kuruza, repe, uljarica... poljoprivredna ODGOVORNOST stočna Hrvatska, točnije županjska mehanizacija, gospodarski objekti, obi- Od proglašenja redovnih mjera obrane Posavina, pogođena je najtežim i teljske kuće... Riječju – katastrofa! Na- od poplave do proglašenja izvanrednog najvećim poplavama ikad zabilje- kon toga iskazano je jedinstvo i odanost stanja – prirodne katastrofe, nakon pu- ženima. Od 17. svibnja evakuira- ugroženome čovjeku, našim napaćenim knuća nasipa u Rajevu Selu izgrađenog ne su gotovo 32.000 ljudi, od ko- Slavonkama i Slavoncima, viđeno samo prije četiri godine, prošlo je samo 17 sati. jih je bez krova nad glavom ostalo više u obrambenome Domovinskom ratu Cijela Hrvatska u hipu se mobilizirala! Iod 15.000, a borba s podivljalom Savom devedesetih! Kako izgleda, o Bože, život Na izvanrednoj sjednici Vlade RH, odr- trajala je desetak dana – nakon čega će jednoga vrijednoga slavonskog seljaka u žanoj u Županji 22. svibnja, premijer Zo- uslijediti bitka za povratak. Izgubljeni su čiji je ljudski vijek, nakon razornog rata i ran Milanović zahvalio je svima u zem- i ljudski životi, a svi se pitaju je li se ka- tek dovršene obnove, stigao i potop!? To lji i inozemstvu koji pomažu građanima tastrofa barem djelomično mogla sprije pitanje gotovo u trenutku, zahvaljuju- ugroženim poplavama u Posavini, ista- ječiti. Vodena stihija ranije je opustošila ći internetskim društvenim mrežama i knuvši da je cijela nacija na prekrasan goleme prostore u Srbiji i Bosni. medijima, ganulo cijelu naciju u zemlji način reagirala na nesreću koja je zade- Mučni prizori potopa: stradale do- i iseljeništvu diljem planeta - povezavši sila Slavonce, ali ne ponovilo se. Istaknuo maće životinje – krave, svinje, kokoši, gu- je u fascinantan lanac ljudske humano- je da je država, odnosno hrvatska Vlada, ske, patke – svekoliko životinjsko blago... sti. Hrvatska se ujedinila u pomoći sta- proglašenjem katastrofe na područjima kućni ljubimci, potopljene nepregledne novništvu na poplavljenim područjima. pogođenim poplavom preuzela na sebe svu političku i materijalnu odgovornost i u suradnji s lokalnim vlastima nastavlja raditi posao sanacije koji je težak jer je doista riječ o prirodnoj katastrofi. Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića poplave se protežu na 210 km, a u obra- ni od potopa angažirano je ukupno oko 4.000 ljudi i to: 872 pripadnika Hrvatske vojske, 750 pripadnika Hrvatskoga Cr- venog križa, 50 osoba iz Hrvatske gorske službe, 1.000 ljudi iz policije i Državne Evakuacija stanovništva u poplavljenim Strošincima službe za zaštitu i spašavanje. U ovome trenutku, poručuje potpredsjednik Osto-

MATICA 4 lipanj/june 2014. www.matis.hr Građani pune vreće pijeskom za gradnju zečjih nasipa u Drenovcima

jić, savski nasip je stabilan, ne očekuju se problemi s vodom, ali za sanaciju terena najavljuje - bit će još ozbiljnog i vrlo za- htjevnog posla mjesecima jer je više od 15.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom. Ministar obrane Kotromanović stavio je na raspolaganje Hrvatsku vojsku te istaknuo da su, u slučaju potrebe, spremni formirati namjenske snage za sanaciju, čišćenje terena i izgradnju. Ministar Želj- ko Jovanović obećao je ugroženim uče- nicima i studentima pomoć pri nabavi udžbenika i ostalih logističkih sredstava. Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić potvrdio je kako je u ovome trenutku za obavljanje komunal- nih javnih radova potrebno 975 radnika, a prijavilo se 3.325 osoba.

OBNOVA OBITELJSKIH KUĆA i europskih poslova zaduženo je za for- Kad stigne Matica do svojih čitatelja Poplavljeno je 5.178 hektara poljopri- muliranje i podnošenje zahtjeva za po- u svijetu, već će na terenu u poplavljenim vrednih površina. Zakupnicima i kon- vlačenje europskih sredstava i sredstava mnogobrojnim selima u županjskoj Po- cesionarima poljoprivrednog zemljišta međunarodnih organizacija za pomoć u savini biti inženjeri i građevinski inspek- u vlasništvu RH zbog nastalih šteta od saniranju i obnovi područja pogođenih tori. Tužno je bilo čuti mještanku poto- poplava otpisuje se plaćanje zakupnine, katastrofalnim poplavama. pljene Gunje M. M., koja je s djetetom naknade za dugogodišnji zakup za rib- u naručju kroz suze rekla da ne vjeruje njake i naknade za koncesiju za 2014. go- MINISTAR ZMAJLOVIĆ NADZIRE u državu koju je u ratu stvarala jer je u dinu. Poljoprivrednim proizvođačima u STOŽER ZA SANACIJU dugovima, ali u ljude plemenita srca još područjima zahvaćenim poplavom na- Prva potpredsjednica Vlade Vesna Pu- uvijek vjeruje! doknadit će se šteta za izgubljeni stočni sić izvijestila je o stavljanju na dnevni Pojedinim radnicima iz Njemačke fond, a osigurat će se i pomoć odnosno red Vijeća ministara EU-a teme o kata- i drugih europskih zemalja, koji su za- potreban poljoprivredni repromaterijal strofi u regiji - poplavama u Hrvatskoj, vičajnu kuću gradili za dane umirovlje- za naknadnu – ponovljenu sjetvu ratar- BiH i Srbiji. U posjetu Hrvatskoj i po- nja – potpuno je uništila poplava s obje skih i povrtnih kultura. Vlada je donijela plavljenim područjima 23. svibnja bila obale Save. zaključak u vezi s obnovom obiteljskih je europska povjerenica za humanitar- kuća i objekata namijenjenih za stano- nu pomoć EK Kristalina Georgieva, koja HRVATSKA PRUŽA POMOĆ vanje na poplavljenom području Vu- je detaljno obaviještena o stanju na tere- SUSJEDIMA kovarsko-srijemske županije. Županja nu te o potrebi humanitarne pomoći za Osim istoka Hrvatske, katastrofalne po- je određena Regionalnim centrom za zbrinjavanje ljudi. Ministrica Pusić naja- plave zahvatile su veliki dio balkansko- prihvat i distribuciju humanitarne po- vila je i pokretanje akcije za utvrđivanje ga poluotoka, pogodivši razorno Bo- moći prikupljene za područja ugrože- cjelokupnih šteta za podnošenje prijave snu i Hercegovinu, kao i Srbiju. Općine na poplavama, a Ministarstvo vanjskih EU-ovu Fondu solidarnosti. s većinskim hrvatskim narodom Orašje,

Prizor spašavanja u Kopanicama – Hrvatskome Crvenom križu donacije se uplaćuju: Bosanska posavina n uplatama na broj računa IBAN: HR 6923400091511555516 poziv na broj 08 (prilikom uplate iz inozemstva koristiti SWIFT: PBZGHR2X) - pozivom na donatorski telefon, broj 060 90 11 (6,25 kn, PDV uključen) n online donacijama na internetskim stranicama Hrvatskoga Crvenog križa http://www.hck.hr Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH otvorilo je račun za donacije iz inozemstva: BANKA: Hrvatska narodna banka, Trg hrvatskih velikana 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska SWIFT CODE: NBHRHR2XXXX IBAN CODE: HR12 1001 0051 8630 00160 KORISNIK: Ministarstvo financija RH, Katančićeva ul. 5, 10 000 Zagreb, Hrvatska OPIS PLAĆANJA (Remittance Information): 65 7099-043-721 POMOĆ SLAVONIJI

MATICA lipanj/june 2014. 5 mi i ostaloj humanitarnoj pomoći." Pred- stojnica Krstičević naglasila je kako se u ovim teškim trenucima ponovno pokazalo zajedništvo i spremnost našega naroda u domovini i izvan nje da pomogne svojim sunarodnjacima i susjedima u nevolji. "Naš operativni tim, koji radi 24 sata dnevno, u stalnoj je komunika- ciji s pojedincima i udrugama koje djeluju izvan RH, a koje svakog dana šalju pomoć u poplavljena područja. Koordi- niramo dostavu te pomoći kako bi ona što prije stigla u najugroženija naselja te Premijer Milanović, ministar Jakovina i gradonačelnik Slavonskog Broda kako bismo nastradalima donekle olak- Mirko Duspara obilaze nasipe u Brodsko-posavskoj županiji šali nesreću koja ih je snašla." Svima koji pomažu nastradalim lju- Domaljevac i Odžak u Bosni i Hercego- Zelanda te juga Afrike šalju veliku pomoć dima u strašnim svibanjskim poplava- vini danima su pod vodom, a premijer potopljenim dijelovima jugoistočne Eu- ma na jugoistoku Europe od srca veli- Posavske županije Marijan Oršolić oča- rope. Koordinaciju prihvata humanitar- ka hvala! n jan moli za pomoć gluhe federalne vla- ne pomoći vodi Državni ured za Hrvate si BiH, kao i sve ljude dobre volje. Oko izvan RH, koji je angažirao članove Sa- 60 posto stanovništva, čije ratne rane još vjeta Vlade RH za Hrvate izvan domovi- nisu zacijeljene, izbjeglo je iz svojih tek ne. Predstojnica Državnoga ureda za Hr- obnovljenih domova koji su potopljeni vate izvan RH Daria Krstičević posjetila podivljalim vodama rijeke Save, Bosne je poplavljenu Slavoniju, kao i ugrožene i Une. Naša je zemlja, unatoč vlastitoj dijelove Bosne i Hercegovine te izjavi- borbi protiv vodene stihije, odmah ne- la kako Hrvatska, iako i sama pogođena sebično iskazala solidarnost susjedima poplavama, pomaže u svim segmentima iz obiju zemalja koje je zadesila najteža da bi se stanje u BiH stabiliziralo. "Od poplava u više od sto godina. Hrvatska oružanih snaga koje su u prvim trenu- je smjesta uputila pomoć u BiH i Srbiju cima došle na poplavljene terene, do hr- u ljudstvu, humanitarnim pošiljkama i vatskih zdravstvenih djelatnika koji po- Tuga jer sve je izgubljeno u financijskim sredstvima. Cijela međuna- mažu da se stanje, nakon katastrofe, ne poplavama – rodna zajednica, kao i Europska unija, pogorša. Tu je, naravno, i financijska po- prizor iz Bosanke pružaju pomoć poplavljenoj jugoistoč- moć te pomoć u lijekovima, hrani, opre- posavine noj Europi. EU je osigurala 65 milijuna eura pomoći ugroženim područjima u ENG The eastern Croatian region of Županjska Posavina has been devastated by one of the most BiH i Srbiji, od čega je tri milijuna eura massive floods on record. Almost 32 thousand have been evacuated since the 17th of May, of upućeno odmah preko Crvenoga križa which more than 15 thousand have lost their homes. za lijekove i hranu.

ISELJENICI NESEBIČNO POMAŽU DOMOVINI Poplave koje su ovih dana pogodile BiH uništile su 7.500 kuća, a 80.000 ljudi mo- ralo je napustiti svoje domove, objavilo je Ministarstvo za ljudska prava i izbje- glice BiH. Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija najavio je kako bi do- natorska konferencija mogla biti održa- na tek u srpnju, nakon što do 18. lipnja bude dovršena procjena šteta koja će se raditi po metodologiji Svjetske banke (WB) i Fonda Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Hrvati od američke Aljaske do Ognjene zemlje, od sjevera do juga Eu- Hrvatska pomaže – humanitarni koncerti rope, kao i iz daleke Australije i Novoga održani su u Zagrebu, Rijeci i Splitu

MATICA 6 lipanj/june 2014. www.matis.hr HRVATSKA: ODRŽANI IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT HDZ-kolacija 6, Kukuriku 4, ORaH 1 mandat

U europarlament će iz HDZ-ove koalicije Ruža Tomašić, Andrej Plenković, Marijana Petir, Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Davor Ivo Stier, iz Kukuriku koalicije Tonino Picula, Neven Mimica, Biljana Borzan, Jozo Radoš i Ivan Jakovčić, te Davor Škrlec iz ORaH-a

Tekst: Uredništvo Snimke: Hina

rema rezultatima izbora za Europski parlament na koje je izašlo 25 posto hrvatskih bira- ča, lista predvođena HDZ-om osvojila je 41 posto glasova, lista Kukuriku koalicije 30 posto, ORaH 9 Pposto, dok je Savezu za Hrvatsku pripalo sedam posto glasova. HDZ-ova lista osvaja šest mandata, Kukuriku koalicija ima četiri mandata, ORaH jedan, a Savez za Hrvatsku ostaje bez mandata. Ispod crte ostali su Hrvatski laburisti i lista na kojoj su Nacionalni forum, HSLS, PGS. Na listi HDZ-ove koalicije tri su kan- Novi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu didata dobila više od 10 posto glasova: Ruža Tomašić 28 posto, Andrej Plenko- vić 19 posto te Marijana Petir 11 posto. HDZ-ova koalicija osvojila je ukupno 382.000 glasova, 106.000 Na listi SDP-ove koalicije samo je Toni- glasova više od koalicije predvođene SDP-om. Za treći, OraH, no Picula ostvario taj uspjeh, dobio je 48 glasovalo je 86.000 birača. posto glasova. Mireli Holy s ORaH-ove liste pripalo je 60 posto. Tako će u europarlament iz HDZ- više glasova na listi Kukuriku koalicije Savez za Hrvatsku 10%, a ORaH 8% gla- ove koalicije Ruža Tomašić, koja je do- osvojio je Tonino Picula, zatim Neven sova. U Rijeci je Kukuriku koalicija dobi- bila najveću potporu, Andrej Plenković, Mimica pa Biljana Borzan i Jozo Ra- la 44%, HDZ i partneri 25%, ORaH 14% Marijana Petir, Dubravka Šuica, Ivana doš. No, kako Mimica ide u Europsku glasova. U Osijeku je HDZ dobio 34%, Maletić i Davor Ivo Stier. Uvjerljivo naj- komisiju, u Parlament će Ivan Jakovčić. Kukuriku koalicija 28%, Savez za Hrvat- Umjesto Mirele Holy u Europski parla- sku 15%, a ORaH 10% glasova. Izlaznost 25% ment će Davor Škrlec. Gubitnici izbo- Predsjednik Ivo Josipović zahvalio HDZ + koalicija: 41,42% - 6 mandata ra su laburisti, zbog čega je predsjednik je svim građanima na izlasku na izbore, SDP + koalicija: 29,93% - 4 mandata stranke Dragutin Lesar podnio ostavku. posebice onima koji su ugroženi popla- ORaH: 9,42% - 1 mandat HDZ-ova koalicija osvojila je ukupno vama. "Želim da promoviraju europsku 382.000 glasova, 106.000 glasova više od ideju, ali da brane hrvatske interese", re- koalicije predvođene SDP-om. Za treći, kao je Josipović. Zahvalio je i pobjednič- OraH, glasovalo je 86.000 birača, dok je koj listi. "Nadam se da će Hrvatska radom Savez za promjene dobio 63.000 glaso- svojih zastupnika provoditi politiku na va. Preostale glasove podijelili su ostale dobrobit Europe, ali i dobrobit Hrvat- koalicije i stranke. ske", zaključio je Josipović. n SDP je izgubio u Gradu Zagrebu. Koalicija okupljena oko HDZ-a dobila ENG 25 percent of Croatian voters turned out for the elections for European Parliament. The je 37 posto glasova, a ona okupljena oko Croatian Democratic Union slate took 41 per- SDP-a tek 31 posto glasova. U Splitu je cent of the vote, the Kukuriku Coalition 30 per- HDZ dobio 40%, Kukuriku koalicija 33%, cent and the ORaH party 9 percent.

MATICA lipanj/june 2014. 7 HMI: PREDSTAVLJENA KNJIGA ŽELJKE LOVRENČIĆ "OD PUSTINJE DO LEDENJAKA - KNJIŽEVNOST ČILEANSKIH HRVATA" Sjajni pisci trećega naraštaja hrvatskih iseljenika u Čileu

Autorica rezimira kako Morales Milohnic, Skarmeta, Mihovilovich Hernandez i Diaz Eterovic pripadaju maloj skupini najboljih živućih čileanskih književnika i sa žaljenjem zaključuje da se o njihovim djelima u Hrvatskoj premalo zna

Napisala: Diana Šimurina-Šoufek Snimila: Snježana Radoš

Hrvatskoj matici iseljenika 14. svibnja predstavljena je knjiga Od pustinje do ledenjaka - Književnost čile- anskih Hrvata dr. sc. Željke Lovrenčić, 44. u njezinu bogatome autor- Uskom opusu. Predstavljanje je moderirala Vesna Kukavica, voditeljica Matičina Odjela za nakladništvo, koja je predstavila promotore i ugledne goste. Pozdravnu riječ prisutnima je uputio, uz simultani prijevod Darka Mažuranića, Germán Orlando Ibarra Morán, velepo- Predstavljači knjige: Vesna Kukavica, Dubravko Sidor, Marin Knezović, slanik Republike Čile. Naglasio je kako Željka Lovrenčić i Sanja Vulić je naslov ove zanimljive knjige zapravo sjajno odabran budući da se uistinu iz- među pustinja i ledenjaka nalazi najveći dijelu kao i tijekom promocije, znalački u Santiagu. U Nacionalnoj i sveučilišnoj dio Čilea. Pozdravno slovo zatim je izre- je interpretirao dramski umjetnik Dub- knjižnici u Zagrebu danas radi kao vo- kao i Matičin ravnatelj mr. Marin Kne- ravko Sidor. diteljica Zbirke inozemne Croatice koja zović. Tekstove iz knjige, u uvodnome se bavi prikupljanjem građe koju su Hr- NAŠA NAJBROJNIJA vati objavili izvan granica RH. Autorica knjige dr. sc. JUŽNOAMERIČKA ZAJEDNICA Njezina knjiga Od pustinje do lede- Željka Lovrenčić Hispanistica, prevoditeljica i publicist- njaka prošle godine predstavljena je na kinja dr. sc. Željka Lovrenčić posljed- Interliberu, ali i u glavnome čileanskom njih godina istaknula se kao vrsni znalac gradu Santiagu. Naime, u Čileu živi naša književnih djela čileanskih pisaca hrvat- najbrojnija južnoamerička zajednica koju skog podrijetla. Svoje najnovije spozna- predvode uspješni književnici, znanstve- je i sudove objelodanila je u monografiji nici, političari i poslovni ljudi koji Hr- Od pustinje do ledenjaka koja je izašla u vatsku smatraju svojom drugom domo- nakladi Istarskoga ogranka Društva hr- vinom. vatskih književnika. Ž. Lovrenčić također Prof. dr. sc. Sanja Vulić, ugledna kro- je članica International Artist’s and Wri- atistica s Hrvatskih studija i mentorica ters Association, a 1988. godine bila je sti- autorice, dala je iscrpni prikaz monogra- pendistica meksičke Vlade na dvama ta- fije. U uvodnom poglavlju svoje mono- mošnjim sveučilištima - UNAM i Colegio grafije autorica razmatra fenomen ise- de México, gdje je pohađala predavanja ljavanja Hrvata općenito. Brojke koje iz hispanoameričke književnosti. U Či- navodi su porazne. Riječ je o milijun i leu je boravila od 1995. do 2000. godine 365 tisuća Hrvata koji su se iz svoje do- kada je predavala hrvatski jezik i kulturu movine iselili od sredine 19. do kraja 20. u Punta Arenasu, a bila je i drugi tajnik stoljeća, što je za hrvatski narod straho- (ataše za kulturu) u Veleposlanstvu RH vit demografski udarac, a iseljavanje se

MATICA 8 lipanj/june 2014. www.matis.hr opet intenzivira u današnjem vremenu. Budući da se velik broj Hrvata iselio u Čile, danas je u toj zemlji približno 1% stanovnika hrvatskoga podrijetla. Među njima je i velik broj živućih pisaca. Obuhvati li se, pak, razdoblje od posljednjih 150 godina, može se govoriti o dvjestotinjak autora hrvatskoga podrijetla, od kojih mnogi potječu s otoka Bra- Brojna publika ča. Upravo te goleme brojke potaknule nazočila je prezentaciji su autoricu da u drugom poglavlju svoje knjige razmotri uzroke iseljavanja, a u trećem se usredotočuje na glavnu temu Castillo, Sergio Vodanovic Pistelli, Ama- naraštaja čileanskih književnika hrvat- - Hrvate u Čileu. Kao tri glavna središta lia Rendic, Cedomil Goic Goic, Desenka skog podrijetla. naseljavanja izdvaja Antofagastu na sje- Vukasovic de Draksler, Agata Gligo i Ni- veru, Punta Arenas na jugu i glavni grad colo Gligo Viel, Boris Tocigl Sega, Din- RECENTNA ČILEANSKA Santiago u središnjem dijelu Čilea. Bu- ko Pavlov Miranda, Eliana Yanez Etero- KNJIŽEVNOST dući da je prvi iseljenički naraštaj teško vic, Astrid Fugellie Gezan, Mario Banic Lovrenčić rezimira kako Morales Miloh- radio i uz velike žrtve školovao svoju Illane, Patricia Stambuk Mayorga, Emi- nic, Skarmeta, Mihovilovich Hernandez djecu, potomci Hrvata zauzeli su mnoga lia Toro Leontic, Hernan Andradte Mar- i Diaz Eterovic pripadaju maloj skupi- značajna mjesta u čileanskom društvu. tinic, Antonio Carkovic Eterovic, Simon ni najboljih živućih čileanskih književ- Eterovic, Mirna Huentelican Hraste, Ca- nika i sa žaljenjem zaključuje da se o VEĆINA IMA BRAČKE KORIJENE tarina Iglesia Kalcina, Esteban Jaksic Ra- njihovim djelima u Hrvatskoj premalo Nadalje, prvi književnici čileanskog po- kela, Julio Pedrol Kusanovic, Jose Peri- zna. Autorica je za svoju analizu istraži- drijetla javljaju se već u 19. stoljeću, a u ch Slater, Maria Cristina Ursic, Angelo la mnogobrojnu literaturu, ponajprije na 20. stoljeću to su: Lucas Bonacic Doric i Mladinic Nelson, Oscar Andres Barrien- španjolskome jeziku, ali i na hrvatsko- Antonio Rendic Ivanovic (rođeni na Bra- tos Bradasic, Luka Fertilio Nikolic, Ni- me, te iščitala na stotine književnih dje- ču), Vicente Boric Crnosija, Josefa (Pe- kola Fistonic Jerkovic, Andres Grafulic la, mnoga od njih i minuciozno jer ih je pita) Turina, Francisco Berzovic, Roque Yankovic, Zlatko Keglevic Ivancic, Mi- prevodila na hrvatski, zaključila je Vujić. Esteban Skarpa Straboni, Domingo Mi- lagros Mimica Soto, Jaime Bristilo Ca- Vesna Kukavica u svome osvrtu na hovilovic Rajcevic, Fernando Josseau non, Christian Formoso Bavic, Niki Kus- knjigu rekla je kako se knjiga bavi re- Eterovic, Zlatko Brncic, Yerko Moretic cevic Ramirez. centnom književnošću čileanskih Hr- Među piscima koji pripadaju treće- vata, na temelju analitičkih uvida u ne- mu naraštaju hrvatskih iseljenika au- koliko naraštaja naših tamošnjih pisaca. torica posebice ističe Eugenija Mimicu Ona je puno više od pregleda književne Barrasija (podrijetlom iz Mimica južno i kulturne djelatnosti naših sunarodnja- od Omiša), Huana Mihovilovicha Her- ka - među kojima ima svjetski poznatih nandeza, koji je 1951. rođen u Punta autora - pripadnika nekoliko generacija. Arenasu i odrastao u hrvatskoj četvrti Građa je raspoređena na 270 stranica, a toga grada, te Ramona Diaza Eterovica, prati je iscrpni znanstveni aparat i op- rođenog u Punta Arenasu 1956., tako- sežna bibliografija. Autorica je zahvalila đer podrijetlom s Brača. na potpori kolegama i profesorima s Fi- Lovrenčić razmatra i čileansku knji- lozofskoga fakulteta i Hrvatskih studija, ževnost općenito jer je samo u tom kon- izdavaču i uredniku knjige, Državnome tekstu moguće odrediti važnost književ- uredu za Hrvate izvan RH i Hrvatskoj nika hrvatskoga podrijetla. Najveći dio, matici iseljenika koja joj je nakon povrat- opsežno četvrto poglavlje, posvećeno je ka u domovinu "drugi dom" i gdje je po- trojici književnika koje autorica smatra čela surađivati na izvrsnim projektima najznačajnijima: Nicolasu Mihovilovi- kao što je to bila izložba Dodiri svjeto- cu Rajcevicu (1916. - 1986.) iz Punta va: Hrvatska - Čile 2001. Izrazila je svo- Arenasa, Antoniju Skarmeti Vranicicu je divljenje prema Čileu, prekrasnoj ze- (1940.) iz Antofagaste i Andresu Mora- mlji u kojoj tako dugo, uspješno i lijepo lesu Milohnicu (1962.) iz Santiaga. Svaki živi veliki broj njezinih sunarodnjaka, od njih ujedno je i predstavnik jednoga što je na španjolskome divno zvučalo. n

Željka Lovrenčić prima čestitke od ENG From Desert to Glaciers (Od pustinje do ledenjaka) is a book by Chilean-Croatian writer Željka Germána Orlanda Ibarra Morána, veleposlanika Republike Čile u Zagrebu Lovrenčić, the 44th in her rich oeuvre. The book was presented at the Croatian Heritage Foun- dation on the 14th of May.

MATICA lipanj/june 2014. 9 BLEIBURG: OBILJEŽAVANJE 69. OBLJETNICE BLEIBURŠKE TRAGEDIJE I KRIŽNOGA PUTA "Završimo konačno Drugi svjetski rat!"

Program komemoracije započeo je molitvom na groblju Unterloibachu, a nastavljen je procesijom prema Bleiburškom polju, te pozdravnim govorima. Nakon misnog slavlja položeni su vijenci pokraj spomen-obilježja

Tekst: Uredništvo (izvor Hina i Ika) kriminala, nespretnosti i neiskustva po- Dubrovački biskup Snimke: Hina sljednjih desetljeća, nego i neprevladanih Mate Uzinić ideoloških razlika i dviju suprotstavlje- ko sedam tisuća ljudi oku- nih "istina" koje priječe jedinstvenu in- pilo se na Bleiburškom terpretaciju nacionalne prošlosti odno- polju na obilježavanju 69. sno posljedica je i onog svibnja 1945. koji obljetnice bleiburške tra- spominjemo ili Jasenovca koji je simbol gedije i križnoga puta. Sve- jednoga drugoga tragičnog stradanja, re- čanu koncelebriranu euharistiju predvo- kao je biskup Uzinić. Odio je dubrovački biskup Mate Uzinić, u "Braćo i sestre, uz poziv na veći trud zajedništvu s ravnateljem Ureda za hr- i zalaganje odgovornih oko utvrđivanja vatsku inozemnu pastvu fra Josipom istine, osude svih zločina i jednak pije- Bebićem, koji je na početku i kraju mi- tet prema svim žrtvama koje nam uvi- snoga slavlja pozdravio sve nazočne, i jek ostaju pouka, temeljna poruka koju više svećenika. s ovog mjesta želim poslati zaklinjući u Na početku propovijedi biskup Uzi- ime Isusa Krista je poruka - Završimo nić podsjetio je da se svibanj 1945. u Hr- konačno Drugi svjetski rat! Prestani- vatskoj pamti kao mjesec pokolja nevi- mo se već jednom ponašati kao sinovi i volio pozdraviti u ime Sabora, ali to ne nih kojima spomen čuva ovo mjesto, a kćeri ustaša i partizana i na druge gle- može jer Kukuriku koalicija nije prihva- čije su kosti posijane diljem Slovenije, dati kao sinove i kćeri ustaša i partiza- tila pokroviteljstvo za Bleiburg. Upitao se Hrvatske i drugih zemalja bivše Jugo- na! Ma, prestanimo jedni drugima biti kome smeta obilježavanje jednoga nevi- slavije. Usporedivši taj svibanj 1945. s neprijatelji, a postanimo jedni drugima đenog zločina. Najveći pljesak dobila je današnjim vremenom, biskup Uzinić braća i sestre!", zaključio je biskup Uzi- austrijska parlamentarka Anneliese Ki- istaknuo je da je svibanj 2014. obilježen nić propovijed. tzmüller koja je govorila o "pobješnjeloj i dramatičnom ekonomskom krizom, Na misnom slavlju pjevao je kate- soldateski maršala Tita koja je zvjerski velikim brojem nezaposlenih, nezaštiće- dralni zbor sv. Duje iz Splita. Na misi su ubila sve koji se nisu uklapali u komu- nim radnicima sa slabim plaćama i bez ministrirali ministranti Hrvatske katolič- nistički poredak". plaća, pogodovanjem stranom kapitalu ke misije Ljubljana pod vodstvom svo- Program komemoracije započeo je kojeg svejedno nema... Ovakav svibanj ga dušobrižnika fra Marka Prpe. Moli- molitvom na groblju Unterloibachu, a 2014. nije samo posljedica korupcije i tvu za ubijene vojnike i civile islamske nastavljen je procesijom prema Blei- vjere predvodio je glavni imam iz Gunje burškom polju, te pozdravnim govori- Idriz ef. Bešić. HDZ-ov potpredsjednik ma. Nakon misnoga slavlja položeni su Sabora Željko Reiner rekao je vijenci kraj spomen-obilježja. okupljenima da bi ih Organizator komemoracije bio je Po- časni bleiburški vod, a suorganizator u liturgijskome dijelu u ime Hrvatske biskupske konferencije i BK BiH Ured za hrvatsku inozemnu pastvu. n

ENG Some seven thousand people gathered on Bleiburg Field to mark the 69th anniversary Oko sedam tisuća of the Bleiburg tragedy and the death march- Hrvata okupilo se po kišnom es. A memorial mass was led by the bishop of vremenu na komemoraciji Dubrovnik Mate Uzinić.

MATICA 10 lipanj/june 2014. www.matis.hr GLOBALNA HRVATSKA M u n d i j a l – k r u n a s p o rt s k e k a r i j e r e Naši reprezentativci na Svjetskome nogometnom prvenstvu nalaze se u skupini s Brazilom, Meksikom i Kamerunom, a upravo će oni imati čast s domaćinom Brazilom otvoriti mundijal 2014. Svečanost otvorenja prvenstva u Sao Paulu 12. lipnja vidjet će milijardu i pol ljudi

eliki je bla- cionalnog tima sastavljenog bovima Hrvati osvajaju trofeje, poput goslov dobiti od vrhunskih nogometaša trenutačnoga europskog prvaka Real priliku otvo- iz domovine i iseljeništva Madrida. Gdje god oni igraju s pono- riti Svjetsko pod vodstvom izbornika som promoviraju hrvatsko ime! Nemojte nogometno Berlinčanina Nike Kova- zaboraviti da Međunarodna nogometna prvenstvo u Brazilu protiv ča i njegova brata Rober- federacija (FIFA) ima 208 reprezentaci- “Vdomaćina, bit će to među ta, također vrsnog nogome- ja, a Hrvatska je zaista među tridesetak najgledanijim događajima taša. Braća Kovač odrasla najboljih - čija se momčad bori u Bra- u svijetu ove godine. Do- su u radničkoj berlinskoj zilu za titulu svjetskog prvaka. pustite mi sanjati da Brazil četvrti s migrantskom po- S druge strane, stotine hrvatskih klu- i Hrvatska ujedno i zatvo- Piše: Vesna Kukavica pulacijom - Weddingu, u bova u iseljeništvu prati na različite na- re prvenstvo finalnom uta- Turinskoj ulici, kamo su se čine brazilski spektakl. Mnoštvo naših kmicom 13. srpnja na Ma- njihovi roditelji Ivka i Mato iseljenika onamo je otputovalo iz mno- rakani", tim je riječima veleposlanik RH doselili iz Livna 1970. godine. Mukotr- gobrojnih destinacija, neki su gosti hr- u Brazilu, pjesnik i diplomat, dr. sc. Dra- pno stečeni novac roditelji su ulagali u vatskih obitelji koje žive u Brazilu dulje go Štambuk nedavno otvorio zajedno s obrazovanje svoje djece, koja su se afir- od stoljeća - dok su pojedini igrači hr- načelnikom općine Mata de Sao Joao mirala kao vrhunski njemački sportaši. vatskih korijena dio reprezentativnih vr- (Šuma svetoga Ivana) Marcelom Olive- Niko, danas lider na kormilu reprezenta- sta svojih novih domovina i to Australije, irom i predsjednikom Općinskog vijeća cije, ima priliku u Brazilu legitimirati se Novoga Zelanda i SAD-a. Nije li fanta- Alexandreom Rossijem Hrvatsko igrali- kao ozbiljno trenersko ime na globalnoj stično da za reprezentaciju Australije šte (Campo de Croacia) uz hotelski kom- razini. Usavršavao se u Salzburgu gdje igraju čak sedmorica Hrvata kao što su: pleks Praia do Forte u koji je stigla hrvat- je bio dio tima u momčadi koja stvara Eugene Galeković, Ivan Franjić, Matthew ska nogometna reprezentacija 3. lipnja. najuzbudljiviji nogometni projekt u Eu- Špiranović, Oliver Bozanić, Mile Jedinak, Naš veleposlanik sugerirao je da se uz ropi. Nakon elitne nogometne karijere, Mark Bresciano i Dario Vidošić. Univer- Campo de Croacia izgradi i kuća brazil- uključujući 83 nastupa za hrvatsku re- zalni jezik sporta, očito je, povezao je ti- sko-hrvatskog prijateljstva poput kuće prezentaciju, Niko je krenuo kao izbor- suće i tisuće hrvatskih nogometaša iz če- japansko-hrvatskog prijateljstva koju je nik mlade selekcije, da bi za prvu hrvat- trdesetak zemalja s raznih meridijana. on ostvario za vrijeme svojega mandata sku vrstu bio imenovan izbornikom 16. Osim Brazila, domaćina natjecanja, u Japanu, također vezano uz prvenstvo listopada 2013. pred izazovima su i mnogobrojni global- održano 2002. na Dalekome istoku, a koja Hrvatski reprezentativci na čelu s ni brandovi koji se nadaju marketinškim bi "bila središte naših međuljudskih od- izborničkim dvojcem braćom Kovač i rekordima u navijačkoj euforiji. Brazil- nosa i znak stalne emocionalne blizine" s kapetanom momčadi Darijom Srnom ski turistički institut predviđa da će go- – proglašavajući time Mata de Sao Joao te zvijezdom kraljevskog Reala Lukom sti u četiri tjedna mundijala potrošiti 11 budućim glavnim gradom prijateljstva Modrićem, kad se bolje pogleda, odraz milijardi dolara. I FIFA je optimistična Brazila i RH. Iz Mata de Sao Joao, gra- su sudbine našeg naroda tijekom povije- u prognoziranju ovogodišnje zarade te dića koji se nalazi u brazilskoj saveznoj sti koja se fantastično ogleda u jedinstve- se nada prometu od četiri milijarde od državi Bahia, reprezentacija će putovati nome fenomenu na svjetskoj razini da se prodaje televizijskih prava. Kako su u na utakmice u Sao Paulo, Manaus i Re- dosta naših reprezentativaca regrutira iz posljednje vrijeme digitalne platforme cife. Naši reprezentativci na Svjetskom dijaspore. Nacionalna nogometna mom- doživjele revoluciju, dosad neviđeni ‘šu- prvenstvu nalaze se u skupini s Brazi- čad u tome velikome svjetskom spekta- šur’ očekuje se u virtualnome svijetu pa lom, Meksikom i Kamerunom, a upravo klu, jedno je sigurno, najbolji su velepo- nam se pridružite na društvenim mreža- će oni imati čast s domaćinom Brazilom slanici hrvatske države. Nema dvojbe da ma ako niste među onim sretnicima za otvoriti Svjetsko prvenstvo u nogometu. je nogomet, a ujedno i naša reprezenta- koje je Hrvatski nogometni savez prodao Svečanost otvorenja u Sao Paulu 12. lip- cija - danas najveći hrvatski brand. Po- osam posto kapaciteta stadiona za svaku nja, utakmicom Brazil – Hrvatska, gledat gledajmo samo u kojim uglednim klu- utakmicu. Vatreni – sretno! n će više od milijardu i pol ljudi. Bez obzira na pjesnički san našeg ve- ENG At the World Cup our national side will face Brazil, Mexico and Cameroon, and will have the leposlanika, koji s njime ovih dana di- honour of opening the 2014 football (soccer) World Cup in the match against Brazil. An expect- jele svi Hrvati, uspjeh je zajamčen već ed global audience of a billion and a half people will watch the mega spectacle of the World Cup samim sudjelovanjem na mundijalu na- opening ceremony and the Brazil – Croatia match on June 12th.

MATICA lipanj/june 2014. 11 BIH: MILANOVIĆ OTVORIO MUZEJ FRANJEVAČKOGA SAMOSTANA U FOJNICI "Ne želimo da Hrvati odu odavde"

Potpora obnovi samostanskoga muzeja u Fojnici dio je napora Hrvatske da pomogne Hrvatima u BiH, a zahtjevni proces njegove gradnje trajao je punih četrnaest godina

Tekst i snimke: Hina Premijer Milanović razgledava samostansku zbirku redsjednik hrvatske vlade Zo- ran Milanović svečano je u utorak, 27. svibnja, otvorio novu zgradu franjevačkoga samostana u Fojnici, jednog od najstarijih u Bosni i Hercegovini, po- Pručivši i tom prigodom kako Hrvatska istinski želi pomoći BiH i imati jakog i stabilnog susjeda te da je svoju solidarnost pokazala i u nedavnim poplavama u toj zemlji. "Danas kao hrvatski premijer želim reći... da svoj zadatak u odnosu na BiH vidim da koliko je god to moguće BiH vrlo brzo postane prostor slobode i si- gurnosti", rekao je Milanović konstati- rajući kako su te dvije težnje bit ljud- skog postojanja. Upozorio je kako BiH danas ponovno postaje pomalo zabo- ravljena država kojom se bavi birokra- cija, no Hrvatska joj istinski želi pomoći, istaknuvši kako je preduvjet za to dobar ma i povijesti već stotinama godina, no ne kao tutor i mentor, nego baš u ostva- život koji treba izgraditi. priliku je iskoristio kako bi poslao snaž- renju pune slobode kakvu žele njezini nu poruku potpore Hrvatima koji žive u narodi jer treba jakog i stabilnog susje- ‘PRVI GOVOR KOJI DRŽIM U Bosni i Hercegovini. Potpora obnovi sada. Hrvatski premijer podsjetio je kako CRKVI’ mostanskoga muzeja u Fojnici dio je na- je Hrvatska svoju solidarnost s BiH po- Predsjednik hrvatske vlade po vlastitim pora Hrvatske da pomogne Hrvatima u kazala i tijekom nedavnih poplava. "Ne je riječima danas održao svoj prvi go- BiH, a zahtjevni proces njegove gradnje želimo da Hrvati odu odavde jer nisu vor u jednoj crkvi, učinivši to u Fojnici, trajao je punih četrnaest godina. odlazili stoljećima", rekao je Milanović u središnjoj Bosni, gdje je bio pozvan da "S radošću možemo reći da smo ovaj otvori obnovljenu knjižnicu franjevačko- posao završili", rekao je gvardijan fra Ni- Premijer Milanović i predsjedatelj ga samostana Duha Svetoga čija povijest kica Vujica izražavajući posebnu zahval- Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda seže još u XIV. stoljeće. "Nakon stotina nost hrvatskoj vladi na pomoći koju je mojih govora koje su mnogi preživjeli pružila. Pritom je podsjetio kako je sve i na tome im čestitam, ovo je moj prvi što čuva muzej fojničkoga samostana govor koji držim u crkvi", rekao je Mi- ujedno na popisu kulturno-povijesnog lanović na svečanosti otvorenja muzeja blaga države BiH. u kojemu se čuvaju izlošci neprocjenji- Predsjedatelj Vijeća ministara BiH ve vrijednosti i za čiju je obnovu Hrvat- Vjekoslav Bevanda, koji je zajedno s pre- ska izdvojila dva milijuna kuna, od čega mijerom Milanovićem sudjelovao na je 560.000 kuna osigurala sadašnja hr- otvorenju, rekao je kako će ovo biti na vatska vlada. dobrobit svima koji cijene vrijednosti hr- Milanović je rekao kako je pretenci- vatskoga naroda u BiH, ali i za sve ostale. ozno otvoriti nešto što je otvoreno ljudi- "Ovaj samostan ima neprocjenjivu vri-

MATICA 12 lipanj/june 2014. www.matis.hr Novi postav Muzeja franjevačkoga samostana

jednost za hrvatski narod u BiH, ali i za BiH u cjelini", rekao je Bevanda dodavši kako je potrebno nastaviti pružati potporu da bi se uloženi trud trajno sačuvao.

‘KRŠĆANSTVO NA RUBU’ Povjesničar Dubravko Lovrenović, profesor na Filozofskome fakultetu u Saraje- vu i član Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, rekao je tijekom sveča- nog otvorenja kako muzej franjevačko- ga samostana na poseban način podsje- ća na egzistencijalnu dramu "kršćanstva na rubu", čiji su neposredni sudionici tijekom stoljeća bili upravo bosanski fra- tih franjevcima nakon pada bosanskog Neprocjenjiva je zbirka knjiga koja se njevci. "Ovo je katalog prošlosti okrenut kraljevstva zajamčio pravo ispovijedanja čuva u samostanskoj knjižnici. Tamo je budućnosti koja je već započela", rekao vjere. Uz Adhnamu, u muzejskome pro- pohranjeno gotovo 50.000 naslova od je Lovrenović te istaknu kako je riječ o storu izložen je i originalni svileni plašt koji su 10.000 stari po nekoliko stoljeća. podsjećanju na mudrost susretanja i pro- kojim je turski sultan u znak poštovanja Knjižnica čuva i više od tri tisuće povi- žimanja kultura koja je tako bitna za op- zaogrnuo tadašnjega poglavara bosan- jesnih dokumenata na arapskome jezi- stanak svake zajednice. skih franjevaca fra Anđela Zvizdovića. ku i 156 na bosančici. n Muzej franjevačkoga samostana u Fojnici uz ostalo čuva originalni doku- ENG Croatian Prime Minister Zoran Milanović attended the gala opening of the new building ment iz 1463. godine, Adhnamu, kojim of the Franciscan monastery in Fojnica on the 27th of May. The monastery is one of the oldest in je tadašnji turski sultan Mehmed el Fa- Bosnia-Herzegovina.

DOMOVINSKA VIJEST sustava Hrvatske i ZNG-a, iz kojeg je nastala Hrvatska vojska. Martin Špegelj rođen je 1927. u Staro- me Gradcu pokraj Pitomače. U vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je partizan, od 1982. do 1985. godine bio je zapovjednik Teritorijalne obrane SR Hrvat- ske. Zadnja dužnost koju je obnašao u bivšoj JNA bila je komandant Armije i komandant Pete vojne oblasti. Nakon demokratskih promjena 1990. godine bio je drugi po redu ministar obrane u hrvatskoj vladi. U lipnju 1991. imenovan je zapovjednikom Zbora narodne garde, a na dužnosti ministra obrane bio je do 2. srpnja 1991. kada je dao ostavku jer predsjednik Franjo Tuđman nije prihvatio njegov koncept ulaska NA ZAGREBAČKOME MIROGOJU POKOPAN Hrvatske u rat u vrijeme napada JNA GENERAL MARTIN ŠPEGELJ na Sloveniju. S mjesta zapovjednika ZAGREB - Uz najviše vojne počasti na predsjednik Hrvatskoga sabora Josip ZNG-a otišao je u kolovozu 1991., ali zagrebačkome groblju Mirogoju po- Leko, prva potpredsjednica Vlade Ve- je ostao na funkciji člana Kriznoga šta- kopan je umirovljeni stožerni gene- sna Pusić, kao i drugi visoki državni ba RH i aktivno sudjelovao u presud- ral Martin Špegelj, bivši ratni ministar dužnosnici te vojni i umirovljeni ča- noj "Bitki za vojarne". Glavni inspektor obrane i prvi zapovjednik Zbora na- snici. Od generala Špegelja oprostio obrane RH postao je 22. rujna 1991. go- rodne garde (ZNG), koji je preminuo se načelnik Glavnoga stožera Oruža- dine i tu je dužnost obnašao do kraja 11. svibnja. Posljednju počast genera- nih snaga Republike Hrvatske gene- 1992. godine. Početkom 1993. godine lu Špegelju odali su, uz obitelj i subor- ral Drago Lovrić istaknuvši Špegeljev odlazi u mirovinu, a za svoje zasluge ce, predsjednik Vlade Zoran Milanović, veliki doprinos ustroju obrambenoga odlikovan je nakon rata nizom odličja.

MATICA lipanj/june 2014. 13 TREBALI BISMO RAZMISLITI O REDEFINIRANJU PREAMBULE HRVATSKOGA USTAVA Kako se postaje Hrvat?

Budući da u Hrvatskoj ne postoje Hrvati kao politička nacija, što ćemo s onim pripadnicima različitih manjina i doseljenika koji se izjašnjavaju kao politički Hrvati, a pritom nerijetko ponosno čuvaju i svoju (drugu) etničku pripadnost?

Kako i kad nastaje bodnije gledaju na ova pitanja nego mi nacionalni identitet? u Hrvatskoj. Za njih su Amerikanci svi oni koji tamo žive, privređuju, poštuju američke zakone i njihove vrijednosti te plaćaju porez, bez obzira na to jesu li se doselili s Filipina ili s otoka Suska. Isto tako, kad se trajno odsele iz svoje domovine na koju su i te kako ponosni, poštu- ju i smatraju svojom onu državu za koju ih je vezala sudbina. Uostalom, može li netko reći da Amerikanka Julienne Eden Bušić, poznata hrvatska književnica i supruga pokojnoga Zvonka Bušića, koja je toliko propatila zbog Hrvatske i njezine borbe za slobodu i samostalnost, nije uistinu velika Hrvatica!?

POLITIČKI I ETNIČKI HRVATI Netko bi mogao povući formalno pitanje oko činjenice da Hrvatska nije usta- vom konstituirana kao politička nacija pa samim time zapravo nema političkih, već samo etničkih Hrvata. Ostali su va- ljda samo građani. Naime, u Izvorišnim osnovama našeg Ustava stoji kako se "Re- publika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskoga naroda i dr- žava pripadnika nacionalnih manjina". Napisao: Božo Skoko objašnjenje je jednostavno - odlučio je Dakle, u državi imamo etničke Hrvate i svoju sudbinu vezivati uz ovu zemlju, a pripadnike "nacionalnih" manjina, koje eć godinama poznajem jed- domovina je, kaže, tamo gdje se dobro se zbog kojekakvih pogrešnih politika nog Amerikanca koji se iz osjeća! Njegovo "hrvatstvo" uistinu me često više povezuje s njihovim "matič- New Yorka prije desetak go- oduševilo, ali i natjeralo na razmišljanje nim" državama nego s Hrvatskom, iako dina, zbog posla i obitelji, – doživljava li ga okolina kao Hrvata ili ovdje žive generacijama. Pritom nije ja- preselio u Hrvatsku. Kaže će zauvijek ostati samo Amerikanac? Za- sno kako se u Hrvatskoj doživljava po- kako se ovdje pronašao i kako uživa u pravo, tko može biti Hrvat? Postaje li se jam nacije, kao što nema jasne razlike Vmanje stresnom životu, puno zna o Hr- Hrvatom samo etničkim podrijetlom, između nacionalnih i narodnih manji- vatskoj i njezinoj prošlosti, prilično je do- mjestom rođenja, življenjem "hrvatstva" na. Naime, pripadnici manjina dijelovi bro svladao hrvatski, vatreni je navijač ili jednostavno emocijom prema ovoj su drugih naroda, ali ne nužno i tamoš- Vatrenih, obožava hrvatsko pivo i dalma- zemlji? Doduše, Amerikanci puno slo- njih političkih nacija jer, budimo real- tinske klape. Ovdje podiže djecu i kaže da svoju staru domovinu sada doživlja- Može li netko reći da Amerikanka Julienne Eden Bušić, va iz hrvatske perspektive. No, ono što je najzanimljivije - za sebe ponosno tvr- poznata hrvatska književnica i supruga pokojnoga di da je Hrvat i tako se sada predstavlja i Zvonka Bušića, koja je toliko propatila zbog Hrvatske, nije svojim američkim prijateljima, ne bježeći uistinu velika Hrvatica!? od svoga američkog identiteta. Njegovo

MATICA 14 lipanj/june 2014. www.matis.hr Trebalo bi napraviti pošten iskorak s obje strane jer inače ćemo i dalje dragocjenu energiju gubiti na postavljanje i skidanje ćiriličnih ploča i kojekakve referendume. ni, u Hrvatskoj ima pripadnika manjina pripadnicima različitih manjina i dose- koji u životu nisu boravili u svojoj "ma- ljenika koji se izjašanjavaju kao politički tičnoj" zemlji niti ih što veže za tamoš- Hrvati, a pritom nerijetko ponosno ču- nji politički život. U svijetu je već dav- vaju i svoju (drugu) etničku pripadnost? no uzelo maha stajalište kako su nacije u Većini je to logično jer ovdje žive od ro- biti političke tvorevine, koje u prvi plan đenja, osjećaju se dijelom ove kulture i stavljaju građansku lojalnost i političku načina života, integrirani su u društvo i pripadnost odnosno državljanstvo, a ne Hrvatska im nešto znači... Neki možda kulturni identitet, etničku ili neku pri- ovdje nisu ni živjeli, ali dali su svoje ži- padnost. Primjerice u Francuskoj, koja vote za ovu zemlju, poput mladog Fran- je uređena kao moderna politička naci- cuza Jean-Michela Nicoliera, koji je kao ja, svi koji ondje žive i imaju tamošnje hrvatski branitelj ubijen na Ovčari. S državljanstvo osjećaju se Francuzima druge strane možemo li, primjerice, hr- bez obzira na njihovo podrijetlo, etnič- vatske Srbe, koji su se u Domovinskome ku, vjersku, kulturnu, regionalnu ili neku ratu borili za svoju domovinu, a bilo ih drugu pripadnost. Slična je situacija i u je dosta, smatrati političkim Hrvatima Italiji i Španjolskoj, unatoč njihovu fe- ako se oni tako osjećaju? Ili kako defi- deralnom uređenju. nirati naše sugrađane bilo kojeg etnič- kog podrijetla ako vole i poštuju ovu ze- NACIONALNO ČISTUNSTVO mlju te se smatraju dijelom ove političke Budući da u Hrvatskoj ne postoje Hrva- zajednice, poput prijatelja Amerikanca ti kao politička nacija, što ćemo s onim s početka priče? Hoćemo li im priznati da su Hrvati iako to nisu rođenjem, već vlastitim izborom, ili ćemo ih cijelog ži- vota sumnjivo gledati zbog našega nacionalnog čistunstva!? Hrvatska bi danas sigurno izgledala sasvim drukčije bez doprinosa pripadnika drugih naroda, koji su se osjećali Hrvatima ili su za- držali svoju nacionalnu pripadnost, ali su bez kalkuliranja živjeli za Hrvatsku. Zato svako inzistiranje isključivo na et- Nikolu Šubića Zrinskog podjednako štuju i svojataju Hrvati i Mađari ničkom podrijetlu ili vjerskoj pripadnosti bilo bi licemjerno prema tim velikanima, kao što je licemjerno pretvaranje lo napraviti pošten iskorak s obje strane pripadnosti manjinskim zajednicama, jer inače ćemo i dalje dragocjenu ener- kako je rekao predsjednik Josipović u giju gubiti na postavljanje i skidanje ći- poznatoj polemici s Miloradom Pupo- riličnih ploča i kojekakve referendume. vcem, u etnobiznis. Uostalom, može li netko tko od rođenja živi u ovoj zem- DEMETER, LIVADIĆ, VRAZ, lji i uživa sva njezina prava ne osjećati LISINSKI… Hrvatsku, boriti se samo za prava svo- Velikani hrvatskoga narodnog preporo- je manjine ili emocionalno biti skloniji da danas su sinonim iskrenog hrvatstva interesima neke druge države nego one i potpune predanosti nacionalnoj ide- u kojoj želi ostarjeti? Jasno, sve to ovisi ji. Međutim, nekolicina njih uopće nije s jedne strane o tome koliko je država bilo hrvatskog podrijetla, a neki nisu niti otvorena prihvaćanju drugih i drukči- rođeni u Hrvatskoj. No, to nipošto nije jih pa se oni ovdje mogu osjećati doma, utjecalo na njihov nacionalni osjećaj i a s druge koliko je netko pošten i do- ljubav prema ovoj zemlj. Naime, manje bronamjeran prema zemlji u kojoj živi je poznato kako je Dimitrije Demeter bio Poprsje pjesnika Maka Mehmedalije Dizdara, te spreman početi razmišljati "hrvatski", grčkog podrijetla, a Ferdo Livadić rođen Hrvata islamske vjeroispovijesti, u Stocu bez "fige u džepu". Istina je da bi treba- je u Celju kao Ferdinand Wiesner. Prvi

MATICA lipanj/june 2014. 15 istoznačnice Hrvata i katolika. Austrijski feldmaršal Svetozar Borojević von Bojna bio je pravoslavac, ali je javno svjedočio i inzistirao na svojoj hrvatskoj nacional- nosti. Veliki pjesnik "Kamenog spavača" i "Modre rijeke" Hercegovac Mehmeda- lija Mak Dizdar je musliman, ali po na- cionalnosti, svojevoljno, Hrvat. A ima i obrnutih slučajeva.

HRVATSKI VELIKANI NEHRVATSKOG PODRIJETLA Mnogi su tijekom povijesti postali "hrvatski velikani" iako nisu rođeni u Hr- vatskoj niti su hrvatskog podrijetla. Ve- liki hrvatski izumitelj Slavoljub Eduard Penkala rođen je u Slovačkoj, ali je nakon ženidbe došao u Hrvatsku, gdje je prihvatio državnu službu. Zadovoljan prihvaćenošću, s vremenom je svome Majice s "kockicama" su vrlo omiljene imenu pridodao Slavoljub i postao na- među našim učenicima u inozemstvu turalizirani Hrvat. Isti je slučaj i s Gusta- vom Janečekom, kojeg se smatra ocem hrvatske kemije. On je rođeni Čeh, ali je Ako su živjeli svoje hrvatstvo i toliko dali za ovu zemlju, u Zagrebu 1879. izabran za izvanredno- može li im netko uskratiti tu pripadnost? ga profesora, gdje je ostavio dubok i nei- zbrisiv trag u hrvatskoj znanosti i gospodarstvu, kao što to piše na spomen-ploči profesionalni hrvatski književnik i jedan Marija Ružička-Strozzi, njezin sin, glu- postavljenoj 1998. na Janečekovoj kući od predvodnika ilirskog pokreta, Stan- mac, redatelj i pisac Tito Strozzi, njezina na zagrebačkome Trgu kralja Tomisla- ko Vraz, također je bio Slovenac. Pravo kći, operna pjevačica Maja Strozzi-Pečić va: "Bio je rodom Čeh, životom i djelom ime mu je Jakob Frass, ali oduševljen ilir- i njezin sin, skladatelj i dirigent Boris Hrvat." Za mnoge naše velikane isto bi skom idejom odrekao se čak i materin- Papandopulo. U povijesti hrvatske, ali i se moglo reći. skoga jezika, pa i narodnosti, što mu je europske umjetnosti, rijetko se susreću S druge strane, može li netko osporiti uvelike zamjerio Prešern. Velikan hrvat- obitelji koje su tolikom snagom obilježi- Slovacima da Penkalu smatraju i svojim, ske glazbe Vatroslav Lisinski, autor prve le umjetnost jedne zemlje tijekom neko- Česima da slave Janečeka, kao što Ma- hrvatske opere "Ljubav i zloba", rođen je liko generacija kao što je slučaj s njima. đari slave Zrinskoga!? Naravno da ne jer u Zagrebu u slovensko-njemačko-židov- Kad je Tito Strozzi prije Prvoga svjet- ono što mi smatramo našim i netko dru- skoj obitelji kao Ignac Fuchs, ali je u za- skog rata htio napustiti Zagreb i graditi gi može smatrati svojim. Dapače, otvo- nosu ilirskog pokreta promijenio svoje karijeru u Beču, njegova majka operna renost, tolerantnost i kreativnost od ta- ime i prezime. Zahvaljujući njemu Hr- diva Marija zgranuto mu je napisala na kvih imena može graditi nove mostove vati su, nakon Nijemaca i Rusa, posta- njemačkome: "Tito, ti kao Hrvat namje- prijateljstva i suradnje među narodima. li treći narod u Europi koji je dobio na- ravaš svoju domovinu tako lakomisle- Ali ako su živjeli svoje hrvatstvo i toli- cionalnu operu. Hrvatski blaženik Ivan no napustiti?" Tko se nakon toga usudi ko dali za ovu zemlju, može li im netko Merz, rođen u Banjaluci, a umro u Za- pričati o hrvatstvu i velikim Hrvatima!? uskratiti tu pripadnost? Onih koji sli- grebu, po ocu je sudetski Nijemac, a po Mnogi ne znaju da je skladatelj hrvat- jede njihov primjer među nama je na majci Židov. Veliki hrvatski skladatelj Bo- ske himne "Lijepa naša domovino" Josip tisuće. Ako bismo ih proglasili politič- ris Papandopulo bio je sin rusko-grčkog Runjanin, inače časnik u austro-ugarskoj kim Hrvatima, ta formalnost zasigurno plemenitaša Konstantina i majke Maje vojsci, bio pravoslavac, koji je proveo sta- u njihovim životima ne bi ništa promi- Strozzi Pečić, ugledne hrvatske oper- rost u Novome Sadu, gdje je i pokopan. jenila, ali se barem ne bi osjećali građa- ne dive, koja je po ocu bila Talijanka, a No, to nije umanjilo njegovu ljubav i nima drugoga reda. Zato bi ustavotvorci po majci Čehinja. Hoće li netko brojiti nacionalni osjećaj prema Hrvatskoj, što i predlagatelji promjena trebali razmisli- krvna zrnca tim zaslužnicima!? Uosta- jasno govori da na hrvatske velikane ne ti i o redefiniranju preambule hrvatsko- lom, pogledajmo samo spomenutu obitelj možemo gledati isključivo kroz prizmu ga Ustava. n Strozzi. Bili su to talijanski plemići koji su iz Firenze pobjegli u Zagreb, a njihovi ENG Many around the world consider the nation to be, in essence, a political construct – placing the potomci su među najvažnijim ličnosti- citizen’s loyalty and political affiliation, i.e. citizenship in the focus, rather than seeing the nation ma hrvatske kulture: dramska glumica as a construct of cultural identity, ethnic or other affiliation – the more prevalent view in Croatia.

MATICA 16 lipanj/june 2014. www.matis.hr HMI: PREDSTAVLJANJE KNJIGE "UGLEDNI HRVATSKI ZNANSTVENICI U SVIJETU" (VII. DIO) Matematičari i vizionari nanoznanosti iz dijaspore

Urednik Janko Herak i njegov autorski tim opisali su u novoj knjizi deset karijera vrhunskih hrvatskih znanstvenika iz inozemstva, čija otkrića daju nadu za primjenu u skoroj budućnosti

Knjiga je predstavljena u HMI-u u nazočnosti mnogobrojne publike

Napisala: Vesna Kukavica ished Croatian Scientists in America zamije- dicine, ali i astronomije... U raznorodnu zbir- Snimila: Snježana Radoš njen je nakon dva sveska sveobuhvatnijim i ku studija čitatelja konciznim predgovorom danas aktualnim nazivom. Zahvaljujući su- uvodi urednik Herak, obrazlažući krite- Hrvatskoj matici iseljeni- stavnom radu Herakova tima ovo je zapravo rije koji su ga vodili otkrićima naših geni- ka 22. svibnja predstavljene sedma, već deveta knjiga knjižnoga niza o jalaca iz uglednih laboratorija s raznih mena je knjiga Ugledni hrvat- našim znanstvenicima izvan domovine, koji ridijana, a u kojima se ogleda najveća nada ski znanstvenici u svijetu/ ukupno obuhvaća gotovo 2.000 stranica s više za praktičnu primjenu u skoroj budućnosti. Distinguished Croatian od osamdeset fascinantnih životopisa. Leksi- Matematičar prof. dr. sc. Hrvoje Šikić Scientists in the World (VII. dio) uredni- kografska vrijednost ovoga knjižnog niza o autor je dviju prvih studija koje se bave Uka prof. dr. sc. Janka Heraka u nazočnosti hrvatskim znanstvenicima iz dijaspore ogle- slavnim hrvatskim matematičarima iz mnogobrojne publike. Uz Matičina rav- da se i u činjenici da opus svakog izumite- SAD-a. Prva je posvećena Splićaninu natelja mr. sc. Marina Knezovića i pred- lja vrednuje i opisuje stručnjak iz domovine, Jakši Cvitaniću, a druga Zagrepčaninu sjednicu Hrvatsko-američkoga društva koji ima cjelovit uvid u tijekove međunarod- Mladenu Viktoru Wickerhauseru. Pro- Marinu Ljubišić, o knjizi su govorili aka- ne akademske elite i sudjelovanje našijenaca, fesor financijske matematike Jakša Cvitanić demici Leo Klasinc i Vladimir Paar, dr. školovanih na hrvatskim sveučilištima, u fu- (52), iza kojeg je pedesetak radova i mono- sc. Nikola Kujundžić te urednik Herak. turističkim aktivnostima uglednih svjetskih grafija, u Americi razvija karijeru dulje od dva Sedmu knjigu, koja ima 262 stranice, centara izvrsnosti. desetljeća, doktoriravši na Sveučilištu Colum- objavilo je Hrvatsko-američko društvo. Su- biji u New Yorku (1992.). Od 2005. profesor radnička ustanova je HMI, koja na Herakovu FASCINANTNI DOSEZI je financijske matematike i menadžmenta knjižnome nizu o cijenjenim znanstvenici- ZNANSTVENIKA na jednom od deset najboljih sveučilišta u ma sudjeluje od samog početka 1997. godine. Novi svezak u osnovi predstavlja zbirku od svijetu - California Institute for Technology Sedmu knjigu poduprle su donacije Ministar- deset stručnih studija o fascinantnim dose- (CALTECH). Uz rad u uglednim američkim stva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) zima suvremenih hrvatskih znanstvenika iz časopisima iz matematičkih financija, obra- te Zaklada HAZU-a. Prvi naziv dvojezičnoga, nekoliko područja kao što je primijenjena zuje studente koji se najčešće zapošljavaju u hrvatsko-engleskoga, knjižnoga niza Istaknu- matematika i razne grane nanoznanosti te modernim svjetskim financijskim institu- ti hrvatski znanstvenici u Americi/Distingu- nanotehnike - od fizike i kemije do biome- cijama poput onih s Wall Streeta. "Uz ostalo,

MATICA lipanj/june 2014. 17 struka ga prepoznaje po Cvitanić-Karatzas tor surađuje s hrvatskim matematičkim in- vim oksidnim tehnologijama u SAD-u. Kao modelu. Naime, Cvitanić je postao jedan od stitucijama te da je član redakcije našeg ča- savjetnika na području energetike angažirao vodećih svjetskih stručnjaka za hedging bu- sopisa Glasnik matematički. ga je američki predsjednik Barack Obama. siness. Rado pomaže akademskoj zajednici "Pavuna je razvio tehnike pripreme i istra- RH", istaknuo je akademik V. Paar govoreći PAVUNA I PAVLOVSKI živanja svojstava ultratankih folija kuprata", o sedmorici genija iz ove knjige. Matemati- Fizičarka prof. dr. sc. Ana Smontara i dr. naglasio je akademik Paar. Davor Pavuna čar Mladen Viktor Wickerhauser (55) odselio sc. Janko Herak opisali su plodnu karije- surađuje s matičnom znanstvenom zajed- se s roditeljima u SAD iz rodnoga Zagreba ru znanstvenika Davora Pavune. Fizičar nicom. Afirmira se i kao društveni aktivist i kada je imao četiri godine. Danas živi u Was- Davor Pavuna (62) afirmirao se u području pokretač promjena u domovini. hingtonu, DC. Studirao je na CALTECH-u, visokotemperaturnih supervodiča. Nakon Prof. dr. sc. Krešimir Pavlovski napi- a doktorirao na Sveučilištu Yaleu (1985.). doktorata u Engleskoj, djeluje u francuskome sao je studiju posvećenu slavnome astro- Predaje dulje od dva desetljeća na Sveučili- Nacionalnom centru za znanstvena istraživa- nomu Dragutinu K. Rakošu s gorkim štu države Washington u St. Louisu, koje se nja (CNRS) u Grenobleu. Posljednjih deset- egzilantskim iskustvom. Austrijski astro- afirmiralo kao svjetski centar za razvoj po- ljeća radi u Lausannei u Švicarskoj kao istra- fizičar hrvatskoga podrijetla Dragutin sebnih funkcija, tzv. valića. "Mladen V. Wic- živač i profesor fizike, kemije kondenzirane Karl Rakoš (Štefanje, 1925. – Beč, 2011.) kerhauser je u suradnji s kolegama utvrdio materije te mikro i opto elektronike i to u Eco- dao je značajan prinos u proučavanju ra- vezu između valića i multirezolucijske anali- le Polytechnique Fédérale de Lausanne (EPFL). zvoja galaktika, usavršivši niz astronom- ze. Razvijene teorije imaju veliku algoritam- Objavio je više od 150 znanstvenih radova i skih instrumenata. Dijelio je sudbinu sku vrijednost, što je pogodno za primjene", udžbenik o supravodljivosti. Predsjednik je hrvatskih emigranata punih 40 godina. istaknuo je akademik Paar rekavši kako Vik- svjetskog kongresa o nanoinženjeringu i no- Zbog "djelovanja protiv naroda i države" kao mladi profesor fizike (!) u gimnaziji Jakša Cvitanić u Krapini osuđen je 1950. na 12 godina robije. Iste godine pobjegao je iz zatvo- ra u Austriju. Nakon doktorata u Grazu (1956.) predavao je astrofiziku na Sveu- čilištu u Grazu i Institutu za astronomi- ju Sveučilišta u Beču, gdje sedamdesetih napreduje do pročelnika. Bio je predsjednik Komisije za dvojne zvijezde Među- narodnog astronomskog saveza. Radio je u SAD-u (Lowell Observatory, Kitt Peak National Observatory). No, u domovini je na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu mogao predavati tek od 1991. Utemeljitelj je domovinskoga studija astrofizike (1992.). Inicijator je i organizator postavljanja dalekozora pro- mjera jedan metar s pratećom opremom na Opservatoriju Hvar, koji je na njegov zagovor doniralo austrijsko Ministarstvo za znanost (1997.).

Marin Soljačić Igor Mezić Viktor Wickerhauser

MATICA 18 lipanj/june 2014. www.matis.hr Knjižni niz Ruščić (62) vodeći je kemičar u područ- ju fotoelektronske spektroskopije i ter- mokemije. Gotovo tri desetljeća djeluje u Nacionalnome laboratoriju Argonne u SAD-u. "Najvrednija Ruščićeva posti- gnuća su precizni podaci koji se odnose na OH radikal te razvoj tzv. aktivnih termokemijskih tablica, koncepta samo- usuglašenih termokemijskih podataka, koji su mu donijeli najprestižnije nagrade: University of Chicago Distinguished Performance Award (2006.) i Sandia Na- tional Laboratories Meritorious Achieve- Leksikografska vrijednost ovoga knjižnog niza o hrvatskim ment Award (2006.)", zaključio je akade- znanstvenicima iz dijaspore ogleda se i u činjenici da opus mik Klasinc. svakog izumitelja vrednuje i opisuje stručnjak iz domovine, koji ima cjelovit uvid u tijekove međunarodne akademske EUGEN KOREN Prof. dr. sc. Nikola Kujundžić autor je elite i u sudjelovanje našijenaca, školovanih na hrvatskim studije o Eugenu Korenu – inovatoru u sveučilištima, u futurističkim aktivnostima uglednih svjetskih biomedicini i u biotehnologiji, o čijim je centara izvrsnosti. otkrićima nadahnuto govorio na zagre- bačkoj promociji knjige. Nakon plodne karijere u Zagrebu Eugen Koren (74) SOLJAČIĆ I JUSTIĆ hed Professor na Odjelu oceanografije i pri- već trideset i pet godina uspješno radi u Najmlađi u ovoj knjizi je znanstvenik obalnih znanosti. Justićev znanstveni opus SAD-u. Djelovao je na Institutu Wistar u Marin Soljačić (40), koji se afirmirao na obuhvaća više od stotinu otkrića. Za znan- Philadelphiji (1979. - 1982.), a zatim se području optike i fotonike, a njegovu je stvene projekte dobio je više od 16 milijuna zapošljava u Oklahoma Cityju kao znan- meteorsku karijeru u SAD-u opisao vr- dolara potpore te mnogobrojne strukovne stvenik u Oklahoma Medical Research sni fizičar iz Zagreba dr. sc. Hrvoje Bu- nagrade za pedagoški i znanstveni rad, ista- Foundation - OMRF. Paralelno predaje ljan. U Bostonu je Soljačić redoviti pro- knuo je akademik Paar. na Sveučilištu Oklahome (1982. - 2004.), fesor fizike na Massachusetts Institute nakon čega stvara u raznim biotehno- of Technology (MIT), iz čijih je labora- MEZIĆ I RUŠČIĆ loškim tvrtkama u Kaliforniji (2004. - torija proizašlo čak 76 nobelovaca. Na- Inženjer strojarstva i matematičar Rije- 2011.). "Koren je dao važne doprino- kon obrazovanja u rodnome Zagrebu čanin Igor Mezić (47), o kojem piše dr. se u proučavanju strukture i fizioloških (MIOC), odlazi na studij u Boston gdje je sc. Zoran Mrša s Riječkog sveučilišta, svojstava lipoproteina iz krvne plazme, na MIT-u 1996. godine diplomirao fizi- afirmira se kao profesor i istraživač na posebno istražujući ulogu lipoproteina ku i elektrotehniku. Dosad je objavio 111 Universityju of California u Santa Bar- u procesu regresije ateroskleroze. Obja- radova i ima 22 izuma. Dobitnik je niza bari (UCSB), postajući ekspert za kaos vio je više od 180 znanstvenih radova i uglednih nagrada. Osvojio je stipendiju fluida. Sudjeluje u osnivanju Instituta devet poglavlja u knjigama, a registrirano za genije zaklade MacArthur. Soljačić je za energetsku učinkovitost UCSB, čiji mu je i sedam patenata u SAD-u. Tije- diljem svijeta postao slavan nakon što je je danas voditelj. Mezićev znanstveni kom boravka u Oklahoma Citvju dr. Ko- 2005. godine predstavio WiTricity, kon- rad obuhvaća niz fundamentalnih ma- ren je omogućio većem broju hrvatskih cept bežičnog prijenosa energije na sob- tematičkih tema u nelinearnoj dinami- znanstvenika i liječnika jednogodišnji noj udaljenosti, zaradivši nadimak novi ci s primjenom na mehaniku fluida, na- ili dvogodišnji boravak i rad na projek- Tesla. Dopisni je član Akademije tehnič- notehnologiju, energetsku učinkovitost i tima Zaklade za medicinska istraživanja kih znanosti Hrvatske od 2009. Svjetski probleme onečišćenja okoliša poput ne- ili Sveučilišta Oklahome", naglasio je dr. gospodarski forum imenovao ga je 2011. davne naftne katastrofe u Meksičkome sc. Nedjeljko Kujundžić. Young Global Leader, rekao je promotor zaljevu. U rješenje te katastrofe Mezić je Akademik Stanko Popović autor je knjige akademik Paar. uključio i znanstvenike iz Rijeke, zaklju- poticajne studije pod naslovom "Niko- Znanstvenik Eugene Turner napisao čio je erudit Vladimir Paar. la Tesla, znanstvenik i izumitelj - otkriće je studiju o oceanologu i ekologu Dubrav- Akademik Leo Klasinc usredotočio X-zraka" pisane prigodom sedamdesete ku Justiću (56) podrijetlom s otoka Krka, se u svom napisu i izlaganju na dopri- obljetnice smrti čovjeka čiji je genijalni koji se usavršavao u Italiji da bi osamdese- nose slavnoga riječkog kemičara Branka um rasvijetlio svijet. n tih nastavio djelovati u SAD-u. Predaje na Ruščića s američkom adresom. Branko Državnome sveučilištu Louisiane u Baton Rougeu (LSU), gdje je više godina direktor ENG Volume 7 of the Distinguished Croatian Scientists in the World series was presented at the Cro- sveučilišnoga Obalnog ekološkog instituta. atian Heritage Foundation on the 22nd of May. On hand to speak about the book were academi- Trenutačno je u zvanju Texaco Distinguis- cians Leo Klasinc and Vladimir Paar, Nikola Kujundžić DSc and the series’ editor Janko Herak DSc.

MATICA lipanj/june 2014. 19 OSMI SUSRET HRVATA ITALIJE U PADOVI Daljnje zbližavanje Hrvata Italije

Kao i svake godine, proslava okupljanja započela je hrvatskom svečanom misom u crkvi sv. Leopolda Mandića koju je predvodio fra Ivan Bradarić iz Zagreba uz subraću Nikolu Šantaka i župnika iz Vinkovaca

Uzvanici prate predavanje Poseban doprinos i potporu Susretu i hrvatskom okuplja- dr. Bože Skoke nju u Padovi izrekli su veleposlanik RH iz Vatikana Filip Vu- čak, a u ime veleposlanika iz Rima Damira Grubiše prisutne je pozdravio savjetnik Ilija Želalić. Predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan RH Daria Krstičević zahvalila je Hrvatskoj zajednici Veneto i svim Hrvatima u Italiji na svim uloženim naporima i postignućima na očuvanju opstojnosti hrvatskoga nacionalnog identiteta u Republici Italiji te njegovanju dobrih i prijateljskih odnosa između hrvatskoga i talijanskoga naroda. Pozdravio je i predsjednik Saveza hrvatskih zajednica Ita- lije Damir Murković, a Dubravka Čolak posebno je zahvalila Hrvatskoj matici iseljenika - podružnici Pula koja svih osam godina prati i suorganizira programe ovih susreta, dok je ravnatelj HMI-ja Marin Knezović izrazio zadovoljstvo i daljnju potporu na zbližavanju Hrvata Italije. Okupljanje Hrvata u Italiji završilo je koncertom "Salve Re- gina" uz mezzosopranisticu Sofiju Cingulu te učenicu Glaz- bene škole iz Pule Vilmu Graziju Žmak uz orguljašku pratnju Monike Zlatarek. Napisala: Ana Bedrina Osme susrete Hrvata u Italiji organizirale su već tradicio- nalno Hrvatska zajednica u Venetu na čelu s predsjednicom smi susret Hrvata Italije u Padovi, uoči blagda- Dubravkom Čolak te pulska podružnica Hrvatske matice ise- na hrvatskoga sveca Leopolda Bogdana Mandića, ljenika s voditeljicom Anom Bedrinom uz potporu Saveza hr- održan je u subotu, 10. svibnja. U već tradicional- vatskih zajednica Italije i diplomatskoga kora RH u Italiji. n nu proslavu, koju tamošnji kapucini obilježava- ju svake godine kao devetnicu posvećenu svome bratu sv. Leopoldu Mandiću, uklopila se i Hrvatska zajedni- Oca u Venetu sa svojim hrvatskim programom. Prigoda je to i za hodočašće i molitvu, kao i za susret s kulturnim i informa- tivnim programom za Hrvate u Italiji i sve dobrodošle goste. Program obilježavanja 8. susreta Hrvata u Italiji obuhvatio je cijeli niz događaja. Kao i svake godine, proslava okupljanja započela je hrvatskom svečanom misom u crkvi sv. Leopolda Mandića koju je predvodio fra Ivan Bradarić iz Zagreba uz subraću Nikolu Šantaka i župnika iz Vinkovaca. Svečano pje- vanje predvodio je tamburaški sastav iz Zagreba. Poslijepodnevni dio programa nastavljen je vrlo zanimlji- vim predavanjem dr. sc. Bože Skoke na temu "Hrvatska i Euro- Predsjednica Hrvatske zajednice u Venetu Dubravka Čolak i Ana Bedrina, pa - povratak kući" te promocijom knjige poznate diplomat- voditeljica pulske podružnice HMI-a kinje Tuge Tarle "Hrvatski iseljenički duhopis". Uvodnu riječ dala je predsjednica Hrvatske zajednice u Venetu Dubravka ENG The 8th Meeting of Italian Croatians was staged in Padua on the 10th Čolak, a predavače je predstavila i program moderirala Ana of May. The traditional celebration of the feast day of St Leopold Man- Bedrina, voditeljica pulske podružnice Hrvatske matice ise- dić has been joined by the Croatian community in Italy’s Veneto region ljenika. Predavanje je pobudilo veliko zanimanje i diskusiju. with its Croatian programme.

MATICA 20 lipanj/june 2014. www.matis.hr PREDSJEDNIK SABORA LEKO POSJETIO HRVATE U RUMUNJSKOJ Karaševski Hrvati srdačno dočekali visokoga gosta

Leko je napomenuo kako je lijepo znati da postoje zajednice poput ove, zajednice vrijednih, poštenih građana Rumunjske koji su istodobno očuvali svoju kulturu, jezik, vjeru te dodao da će Hrvatska naći načina i pomoći u očuvanju identiteta, a posebno kako osigurati školske knjige i nastavnike I u drugome mjestu općine Lupak, u Klokotiću, doček je priređen ispred mjesne crkve Imena Marijina. Mnogo- brojni Klokotičani i Klokotičanke za- hvalili su nasmijanih lica i spontanim gromoglasnim pljeskom na poštovanju iskazanome dolaskom u pohode, gosta su ponudili kruhom i solju, a članovi KUD-a Klokotić priredili su lijep umjet- nički program. Vlč. Petar Dobra ponosno je naveo da je crkva Imena Marijina najveća kato- lička crkva u Karaš-severinskoj županiji, da slavi dva zaštitnika te da se on svesrd- no zalaže za učenje i življenje temeljnih kršćanskih vrijednosti jer su se one po- kazale kao najvažnije u našem opstanku te izrazio nadu da će tako i ostati. Milja Radan pozdravlja visokog gosta ispred karaševske općine U Klokotiću se Josipu Leki, kao i svima prisutnima, obratio i Petar Hategan, koji je u ime nazočnih izrazio nadasve Tekst: Uredništvo (izvor P. Hategan i Hina) zvona i pljeskom dočekati predstavni- zahvalnost za posjet, i to na osobni za- Snimke: Hina ka zakonodavne vlasti Republike Hr- htjev predsjednika Hrvatskoga sabora vatske Josipa Leku. nakon subotnjeg sudjelovanja na regi- redsjednik Hrvatskoga sabo- onalnome skupu u Bukureštu, ali i na ra Josip Leko posjetio je u ne- POTPORA HRVATSKE iznimnom znaku pažnje i potpore koju djelju 11. svibnja Hrvate u Ru- Tako su ispred crkve svetoga Mateja u Republika Hrvatska pruža Hrvatima u munjskoj, najstariju hrvatsku Lupaku visokoga gosta i sve članove iza- Rumunjskoj. U mjesnoj osnovnoj ško- manjinu u svijetu koju većin- slanstava dočekali knez Marjan Vlasić, li sve prisutne pozdravio je Marjan Lu- ski Rumunji i vlasti u Bukureštu smatra- svećenik Marjan Tinkul, predsjednik Pju lojalnim i vrijednim građanima te ze- Demokratskoga saveza Hrvata u Ru- mlje. Oko 6.000 Hrvata živi u široj okolici munjskoj (DSHR) i predstavnik u Sa- Temišvara na jugozapadu Rumunjske vjetu Vlade RH Petar Hategan, počasni u mjestima Lupak, Klokotić i Karaše- predsjednik DSHR-a Ivan Birta, niz dru- vo, najvećem naselju s oko 3.000 Hrva- gih predstavnika i vijećnika, djeca u na- ta koji ondje čine 95 posto stanovništva. rodnoj nošnji i mnogobrojni mještani. Tijekom sunčanoga svibanjskoga ne- Knez Marjan i vlč. Marjan pozdravi- djeljnog popodneva uspjeli su mještani li su gosta i sve prisutne, istaknuli važ- triju mjesta – Lupaka, Klokotića i Kara- nost trenutka za sve Hrvate, osvrnuli se ševa, u koja su pristigli i Hrvati iz okol- na prošlost i sadašnjost malene hrvatske nih hrvatskih mjesta (Vodnika i Ravni- zajednice, obećali nastavak postojanja i ka te Nermiđa i Jabalča), preko svojih bivanja, a jamac su i 13 svećenika hrvat- Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko ispred predstavnika i kao jedinstvena etnička skog podrijetla, te prenijeli pozdrave svi- ulaza u dvojezičnu gimnaziju u Karaševu hrvatska skupina, zvonjavom crkvenih ma u domovini Hrvatskoj.

MATICA lipanj/june 2014. 21 Ispred crkve u Klokotiću Napisala: Renata Lugomer-Pohajda s lupačkim knezom Marjanom Vlasićem reći Sabor hrvatske kulture u Sloveniji održan je u subotu, 17. svibnja, u Ljubljani u Gallusovoj dvorani Cankarjeva doma, kao krunska sveča- nost Tjedna hrvatske kulture koji se održavao od 15. do 17. svibnja. Događaj je organizirao Savez hrvatskih društava Slovenije u suradnji s Hrvatskim Tdruštvom Ljubljana i Hrvatskim kulturnim društvom Me- đimurje-Ljubljana. HKD Pomurje organiziralo je za svoje izvođače (fol- kloraše i tamburaše) te ostale članove društva prijevoz iz Lendave tako da smo do podneva već bili u Ljubljani, u Trnovom pred crkvom svetoga Ivana Krstitelja. Krenuli smo iz kišom okupane Lendave, a Ljubljana nas je doče- kala u suncu tako da smo uživali u svakom trenutku toga prelijepog dana. kačela sa svojim kolegama te s učenicima. Nakon Klokotića Zajednička misa za sve članove hrvatskih društava u uslijedio je posjet Karaševu, najvećemu hrvatskome mjestu Sloveniji počela je u crkvi svetoga Ivana Krstitelja u 13 sati i u Rumunjskoj, gdje su mještani Karaševa predvođeni svojim vodio ju je trnovski župnik mons. Tone Kompare. Svečanoj knezom Miljom Radanom pozdravili visokoga gosta. Sa sce- atmosferi pridonio je zbor "Hrvatska bašćina" iz Zagreba. ne Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj obratili su se predstav- Nakon mise svi članovi kulturnih društava i saveza imali nici lokalne vlasti Silviu Hurduzeu, župan Karaš-severinske su zajednički ručak u prelijepom dvorištu župnoga dvora. županije Mihai Stepanescu, gradonačelnik obližnje Rešice, državna tajnica Laziko Enikő Katalin te na kraju Josip Leko. POTICAJNI GOVORI S veseljem smo dočekali početak nastupa u 18 sati u re- HARMONIJA MULTIETNIČKE SREDINE prezentativnom prostoru Gallusove dvorane. Uvodne ri- Uz Josipa Leku za vrijeme posjeta Hrvatima u Rumunjskoj ječi predsjednika Saveza hrvatskih društava Slovenije, Pe- bio je Slobodan Đureć Gera, predstavnik Hrvata u Rumunj- tra Antunovića i Darije Krstičević, predstojnice Državnoga skome saboru, koji se u Karaševu također obratio nazočnima. ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, bile su tople i Izrazivši poštovanje prema svim udrugama i oblicima pro- poticajne tako da smo s ushićenjem dočekali prve izvo- moviranja hrvatskoga identiteta, Leko je napomenuo kako đače, domaćine koji su probili led raskošnim programom. je lijepo znati da postoje zajednice poput ove, zajednice vri- Bilo je prelijepo vidjeti i slušati na pozornici, uz odrasle jednih, poštenih građana Rumunjske koji su istodobno oču- članove, i mlade članove te djecu koja su u živopisnim noš- vali svoju kulturu, jezik, vjeru te dodao da će Hrvatska naći njama otpjevala nekoliko starih hrvatskih pjesama. "Pro- načina i pomoći u očuvanju identiteta, a posebno kako osi- svjetno hrvatsko kulturno-umjetničko društvo" iz Pirana gurati školske knjige i nastavnike, što bi omogućilo još bolji donijelo je dašak mora s klapskom pjesmom te izvedbom suživot u ovoj multinacionalnoj sredini. Još je naveo da har- staroga splitskoga plesa. "Hrvatsko kulturno društvo Novo moniji multietničke sredine od devet etnički manjina prido- Mesto" oduševilo je izvedbom zbornog pjevanja jer su uz nose i Hrvati: "I zato ste ponos hrvatske države. Nadam se da tradicionalni etno program izveli i zanimljivu obradu po- će i hrvatskom gospodarstvu krenuti bolje pa će biti prilike znate pjesme Parnoga valjka - Sve još miriše na nju. Len- da vam više pomognemo." Hrvati su se doseljavali u Rumunjsku u više valova, počev- ši od 14. stoljeća. Status im je priznat od 1991. godine. Imaju zastupnika u rumunjskome parlamentu Slobodana-Giurecia Gheru, tri župe, nekoliko folklornih i sportskih društava, emisije na lokalnoj radijskoj postaji i nacionalnoj televiziji. U Ru- munjskoj postoji sedam hrvatskih vrtića, pet osnovnih škola od 1. do 4. razreda, tri od 1. do 8. razreda i gimnazija, a ukupno je 600-tinjak učenika. Na Sveučilištu u Bukureštu osnovana je 1994. Katedra za hrvatski jezik, dok su na Katedri za slavenske jezike sveučilišta u Temišvaru hrvatski i srpski jezik ujedinjeni. n

ENG Speaker of Croatian Parliament Josip Leko visited the ethnic Croa- tian community in Romania, settled in the broader Timișoara region in Misa za članove hrvatskih društava u southwest Romania in the villages of Lupak (Lupac), Klokotić (Clocoti- Sloveniji u crkvi sv. Ivana Krstitelja ci) and Karaševo (Carașova).

MATICA 22 lipanj/june 2014. www.matis.hr SLOVENIJA: SABOR HRVATSKE KULTURE U LJUBLJANI

Krunska svečanost Tjedna hrvatske kulture

Priredbu je koncertom zaključila Danijela Martinović koja je na kraju zajedno sa svim izvođačima otpjevala pjesmu - Ne dirajte mi ravnicu

Svi izvođači na kraju koncerta davčani (HKD Pomurje) su prvi hrabro zaplesali na pozor- domjenak u predvorju Cankarjeva doma gdje smo uz različi- nici i predstavili se spletom međimurskih plesova. Sudeći po te delicije i čašicu vina proveli još neko vrijeme u druženju s duljini i jačini pljeska vjerujemo da smo se svidjeli gledatelji- ostalim kulturnim društvima i uzvanicima. Rastali smo se uz ma i da smo ispunili očekivanja. "Hrvatsko kulturno društvo" obećanje da ćemo nastaviti s međusobnom suradnjom i dru- iz Maribora u najboljem svjetlu predstavila je klapa Dalmari ženjima i ubuduće. Hvala organizatorima na besprijekornoj koja je svojim anđeoskim pjevanjem izazvala ovacije. Izved- organizaciji i dobrodošlici koju su nam pripremili. Povratak u ba Gibonnijeve pjesme "Lipa moja" bila je melem za uho i za Lendavu u kasnim večernjim satima protekao je, kao i uvijek na dušu. Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Komušina" iz zajedničkim putovanjima, uz pjesmu i veselo raspoloženje. n Škofje Loke izvrsno je izvelo splet plesova i pjesama iz srednje Bosne te unijelo svježinu i nešto drukčiji umjetnički izričaj od onoga na koji smo naviknuli u Međimurju i u Dalmaciji. KUD Međimurje iz Velenja odličnim tamburaško-vokalnim nastupom dodatno je podignulo raspoloženje, a folkloraši su veselo otplesali splet međimurskih plesova. Kao šećer na kraju nastupila je članica "Hrvatskog društva Ljubljana", Mila Vlašić, s dvije prekra- sne autorske pjesme - Mostar i Slovenija.

NASTAVITI SA SURADNJOM I DRUŽENJEM Svečanost je duhovito na slovenskome i hrvatskome jeziku povezivao poznati slovenski glazbenik Zoran Predin koji često gostuje na koncertima u Hrvatskoj, a starije generacije ga pamte još iz vremena svirke "Lačnoga Franca". Priredbu Domjenak u predvorju Cankarjeva doma je koncertom zaključila Danijela Marti- nović koja je na kraju zajedno sa svim izvođačima otpjevala pjesmu - Ne diraj- ENG The 3rd Croatian Culture Congress in Slovenia was held in Ljublja- te mi ravnicu. U zaključnoj riječi Petar na on the 17th of May as the highlight of the Week of Croatian Culture, Antunović sve je pozdravio i pozvao na staged from the 15th to 17th of May.

MATICA lipanj/june 2014. 23 MAĐARSKA: PARLAMENTARNI IZBORI I HRVATSKA MANJINA Glasnogovornik – uspjeh ili ne?

Nakon parlamentarnih izbora održanih po novom zakonu, Hrvati u Mađarskoj imaju glasnogovornika u parlamentu, ali nisu uspjeli ostvariti pravo na izravnog zastupnika

pravima nacionalnih i etničkih manjina Mišo Hepp, predsjednik Hrvatske u Republici Mađarskoj. Tijekom lokalnih državne samouprave izbora sljedeće godine manjine su iskori- postaje novi hrvatski glasnogovornik stile tu zakonsku mogućnost. Hrvati na u mađarskom izborima 1994. i 1998. za svoje manjin- parlamentu ske samouprave dobivaju čak 130.000 glasova, zahvaljujući novome izbornom sustavu. Hrvatska državna samouprava utemeljena je 1995. godine. Hrvati u Mađarskoj utemeljili su 127 lokalnih i 7 teritorijalnih samouprava, od toga 15 u Bačko- kiškunškoj župani- ji, 41 u Baranjskoj, 13 u Budimpeštan- skoj, 10 u Đursko-mošonsko-šopron- skoj, 4 u Peštanskoj, 14 u Šomođskoj, 12 u Zalskoj, 12 u Željeznoj, jednu u Boród-abaúj-zemplénskoj, također jednu u Čongradskoj te 3 u Fejérskoj županiji. Predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Mišo Hepp po- stavio je pred sebe ciljeve te artikulirao ulogu ove institucije kulturne autonomi- je: "Pošto Hrvati u Mađarskoj u prvome redu žive u pograničnoj zoni, njihove or- ganizacije, samouprave sudjeluju u regionalnim i prekograničnim kulturnim, sportskim, gospodarskim suradnjama. Inicirat ćemo osiguravanje parlamen- Napisao: Nikola Perušić (Hrvatska riječ, centracija u Baranjskoj županiji gdje ih tarnog zastupništva, koje je zajamčeno Subotica) je oko sedam tisuća, dok je u ostalim po- zakonski, odnosno izradu mehanizma graničnim županijama prema Hrvatskoj izbora parlamentarnih zastupnika. Po- oš se analiziraju rezultati povije- i Bačkoj broj Hrvata skoro ujednačen s sebnu pozornost obratit ćemo na uspješ- snih parlamentarnih izbora u Re- Budimpeštom i posvuda iznosi oko tri nost hrvatskog školstva." publici Mađarskoj, mjesec dana tisuće naših sunarodnjaka po županiji. nakon njihova održavanja. Nije ri- U drugim županijama taj je broj mali. MOGUĆE I NEMOGUĆE ječ samo o tome da je parlament No, to su statistički podaci. Prema ne- Državna samouprava trudila se prije iz- Jbrojčano prepolovljen, da je uveden nekim procjenama, etničko hrvatsko podri- bora animirati sunarodnjake jer se po običan kombinirani većinsko-proporci- jetlo ima čak 90.000 građana Mađarske, novome izbornom zakonu pojavila mo- onalni jednokružni izborni model, niti ali je u izjavi pred statističkim tijelima gućnost da Hrvati dobiju zastupnika u o tome da je koalicija Fidesza i demo- njih 14.779 reklo kako govore hrvatski najvišem zakonodavnom tijelu Mađar- kršćana opet osvojila dvotrećinsku ve- s članovima svojih obitelji, a 19.687 ima ske. No, bilo je potrebno napraviti pret- ćinu. Udubit ćemo se u stanje u kojem afinitet prema kulturnim vrijednostima hodnu registraciju glasača pa je upućen su se našli mađarski Hrvati. i tradicijama hrvatskoga naroda. proglas: "U slučaju da hrvatska lista po- U političkom, društvenom i repre- stigne četvrtinu broja potrebnog za prag STATISTIKA I PROCJENA zentativnom smislu Hrvati u Mađarskoj parlamentarnog mandata, tada će Hrvati Prema popisu iz 2011. godine u Repu- oslanjaju se na zemaljske manjinske sa- imati punopravnoga parlamentarnog za- blici Mađarskoj živi 26.774 Hrvata i oni mouprave. Njihovo formiranje počelo je stupnika s pravom glasa, u suprotnome čine 0,3 posto populacije. Najveća je kon- još 1993. godine donošenjem Zakona o imat ćemo parlamentarnog zastupnika sa

MATICA 24 lipanj/june 2014. www.matis.hr svim pravima osim da neće moći glaso- ZASTUPNIK BEZ PRAVA GLASA rodnosnu listu, koju su mogle postaviti vati, ali imat će pravo biti član odbora, a Unatoč ovome rezultatu, glavna urednica državne narodnosne samouprave, mo- u Odboru za manjine moći će i glasovati "Hrvatskoga glasnika", tjednika Hrvata u gli su izaći samo oni koji su se prethod- i tako biti sudionik odluka koje utječu na Mađarskoj, Branka Pavić-Blažetin, ipak je no registrirali na listu, a u tom slučaju život hrvatske zajednice u Mađarskoj." u svojemu autorskom tekstu zabilježila: isključili su se i nisu mogli glasovati za Ukupno je 13 manjina oformilo svo- "Zakonski okviri su dani, teoretske smo stranačke liste. Zato se mnogi nisu regije narodnosne izborne liste. No, ulazni- prilike imali, možda i praktične, ali smo strirali i nisu birali svoju narodnost. Zato com na nacionalne izbore gubila se mo- još jednom, gledajući u cjelini, pokazali je bio mali broj glasova na narodnosnim gućnost glasovanja na proporcionalnim političku nezainteresiranost i nezrelost." listama. Dakle, ni jedna narodnost nije izborima, dakle za stranke, ali je i dalje U izjavi za "Hrvatsku riječ" Mišo mogla poslati zastupnika s punim pra- ostala mogućnost za većinske, dakle po- Hepp je, pak, ocijenio: "Na ovim izbori- vom. Po zakonu, u tom slučaju narod- dručne. Dvojba među mađarskim Hr- nosti sa svoje liste imaju pravo voditelja vatima bila je golema. Izračun je poka- Državna samouprava liste poslati u parlament kao narodno- zao kako je za punopravnog zastupnika trudila se prije izbora snoga glasnogovornika. Njihov status je potrebno imati između 20.000 – 25.000 animirati sunarodnjake potpuno isti kao i punopravnog zastu- glasača, dakle cijelu izjašnjenu zajedni- pnika, samo nema pravo glasa. Ista su im cu. Ali, novi zakon dao je mogućnost i da glasuju na izborima za primanja, može sudjelovati u raspravi za delegiranje člana parlamenta bez pra- hrvatskoga predstavnika o pitanjima koja se odnose na njegovu va glasa, koji bi mogao sudjelovati u ra- jer se po novome narodnost. Imat će ured, može angaži- spravi, no bez prava glasa. A kvalifika- zakonu pojavila prvi put rati stručnjake, plaća mu se putovanje, cija za glasnogovornika nije nosila sa financiraju se troškovi stanovanja, dobi- sobom brojčane uvjete. Stoga je većina mogućnost da Hrvati va mobilni telefon, tablet itd.", kaže lider Hrvata odustala od glasovanja po naci- dobiju zastupnika u Hrvata u Mađarskoj, pedagog i kulturo- onalnoj liniji. Hrvatska lista na kraju je mađarskome parlamentu. log, nositelj srebrne plakete i zahvalnice postala treća po broju glasova. Nijemci premijera Republike Mađarske 2010. za

Zgrada mađarskog parlamenta u Budimpešti su skupili potporu 11.189 birača, Romi ma jedan mandat vrijedio je 80.000 gla- djelatnost pri organiziranju i priprema- 3.985, a Hrvati 1.196 birača. Iako se pot- sova. Toliko smo imali olakšice da smo nju zajedničkih zasjedanja Vlade Hrvat- pora manje od pet posto sunarodnjaka mogli ući u parlament ako smo postigli ske i Mađarske, član Savjeta Vlade Repu- može činiti skromnom, zapravo su Hr- četvrtinu tog broja, dakle oko 20.000 gla- blike Hrvatske za Hrvate izvan Republike vati prema postotku nadvisili neke od sova, što je nemoguće. Na izbore za na- Hrvatske. n brojnijih manjina u Mađarskoj: i Rome i Nijemce i Slovake i Rumunje. Na kraju nijedna manjina nije uspjela ostvari- ENG At the recent parliamentary elections in Hungary ethnic Croatian voters elected a spokes- ti izravnoga zastupnika, ali su sve dobi- person, i.e. non-voting deputy. The number of votes cast by ethnic Croatians was insufficient to le glasnogovornike. elect a full, voting member of parliament.

MATICA lipanj/june 2014. 25 MANJINSKE VIJESTI

JUBILEJ GRADIŠĆANSKOHRVATSKE TV-EMISIJE "DOBAR DAN HRVATI" AUSTRIJA - U gradišćanskome zemaljskom studiju Austrij- ske radio-televizije ORF u srijedu, 14. svibnja, svečano je obilježena 25. obljetnica emisije Dobar dan Hrvati. Sveča- nosti u studiju u Željeznom nazočili su bivši generalni intendant ORF-a Teddy Podgorski i tadašnji zemaljski intendant Karl Hofer, koji su pokrenuli emisiju. Na feštu je došao i generalni direktor ORF-a Alexander Wrabetz i visoki zemalj- MOLIŠKI HRVATI NA DANIMA ski političari na čelu s poglavarom Gradišća Hansom Nie- TALIJANSKE KULTURE sslom. Predsjednik Hrvatskoga savjeta dr. Stanko Horvat i SPLIT - U suradnji Gradske knjižnice Marka Marulića i Hrvat- potpredsjednik Savjeta Martin Ivančić u svojim govorima sko-talijanske udruge Dante Alighieri, svake godine u Spli- čestitali su u ime hrvatske manjine slavljenicima na jubileju. tu se održavaju Dani talijanske kulture. Ove godine pozvali Kako je naglasio voditelj Hrvatske redakcije, mr. Fred Her- smo i Zakladu Agostina Piccoli iz Mundimitra odnosno njezi- gović: "Danas javnosti bez medijov nije, a mi, zapravo ORF na predsjednika Antonija Sammartina da nam se 13. svibnja Hrvatska redakcija, nudimo najveću platformu te javnosti. pridruži. Naime, na ovom području postoji veliko zanima- Najveć platforma je još uvijek televizija, a isto važno je naš nje za kulturu moliških Hrvata, za njihov jezik i gastronomi- radio, naš Internet, jer to su emisije, ke se dnevno emitiraju, ju. Unatoč tome što ovo nije njihovo prvo predstavljanje u a tako čega u Austriji drugačije nije. To znači, bez ovih trih našem gradu, ipak je pobudilo veliko zanimanje Splićana. emisijov, ke ORF producira, gradišćanskohrvatska zajednica Antonio Sammartino održao je predavanje uz videoprojek- bi bila čuda siromašnija, a zato to i postoji." Nadalje je ista- ciju pod naslovom "Hrvati u Apeninima – komadić Dalma- knuo: "Gradišćanski Hrvati upeljanjem televizijske emisije cije u Italiji". Na samome početku sa svojom suprugom Ve- pred 25 ljet su dostali važan instrumentarij u javnosti. Tim snom prikazao je malim skečem na duhovit način različitosti imaju moderno sredstvo za jačanje identiteta, čuvanje jezi- moliškoga i službenoga hrvatskog jezika. Ovom prigodom ka i gajenje kulture." Stanko Horvat naglasio je "kako je hr- predstavio je i najnoviju, četvrtu, zbirku poezije napisanu vatska televizija važan faktor u pogledu na integraciju na- "na našo", što znači na moliškohrvatskome. Knjiga koja nosi ših ljudi" te dodao da "većinski narod tribao bi već doznati naslov "S našimi riči" objavljena je u izdanju Naklade Agosti- o nami i već znati za nas". Martin Ivančić tom je prilikom re- na Piccoli, a predgovor je napisao književnik Đuro Vidmaro- kao: "Za mene je ov Studio to ča je Gradišće: otvoreni dom vić. Publiku je zainteresirala bajkovita priča o jednome pet- za sve, da svi imaju mogućnost ostati to ča jesu, a to i prik ku u mjesecu svibnju prije petsto godina kada je vojvoda zemaljskih granic, uz ostalo se to tiče i Čehov i Slovakov." Mirko poveo Hrvate preko Jadrana na Apeninski poluotok (Hrvatske novine) pa oni i danas govore da su došli "s one bane mora". Mirko je u današnje vrijeme moliško prezime. Jezik su zaustavili u vremenu pa njihov rječnik s velikim zanimanjem proučava Splićanin Nepo Kuzmanić koji je veliki poznavatelj povijesti grada Splita, ali i jezika koji mi gubimo, a on ga nalazi u moliškome rječniku. Čak je došao i do zaključaka vezanih uz podrijetlo nekih riječi koje je nama u Splitu bilo nepozna- to. Iza nas je jedno lijepo druženje, još jedno predstavljanje male hrvatske zajednice iz zaleđa Pescare, koja se trudi sa- čuvati kulturu i jezik svojih predaka u vremenima kada mali jezici nestaju u globalnome lingvocidu, a baš oni su identitet svakog naroda. (Branka Bezić Filipović)

MATICA 26 lipanj/june 2014. www.matis.hr RAZGOVOR S NENADOM BACHOM, ISTAKNUTIM HRVATSKIM GLAZBENIKOM IZ NEW YORKA "Osmislimo koncept i osvojit ćemo svijet"

Nenad Bach govori nam o svojoj karijeri, glazbenim projektima, idejama i vizijama te o svome vrlo uspješnome dugometražnom prvijencu "Everything is Forever". Razgovoru nazoče redatelj filma Victor Zimet i koproducentica Stephanie Silber

Razgovarala: Irena Ozimec

osljednjeg desetljeća ime Ne- nada Bacha, istaknutoga hrvatskoga glazbenika iz New Yorka, postalo je poznato ši- roj hrvatskoj javnosti iako je riječ o stvaratelju koji je napravio za- Pvidnu karijeru u SAD-u, ali i drugdje u svijetu. Nenad je nastupao na svim naj- važnijim američkim TV-mrežama (CBS, ABC, NBC), kao i u Rusiji, Francuskoj, Njemačkoj, Australiji i Japanu. Do danas je prodao više od milijun ploča, imao dva albuma na samome vrhu europskih top-lista, nastupao s mnogobrojnim slavnim imenima - Pavarottijem, Bonom, The Edgeom i Brianom Enom, te sudjelovao u Stephanie Silber, Victor Zimet i Nenad Bach na dodjeli filmskih nagrada u Houstonu audiovizual- nim projektima bum s Bruce Springsteenom, Leonar- upravo govori u prilog njegovoj umjet- s holivudskim dom Cohenom i Allenom Ginsbergom, ničkoj svestranosti. velikanima a napisao je glazbu za niz dugih i krat- poput Johna kih američkih filmova. Posebnu pažnju Već dugo niste samo istaknuti privlači činjenica da je Nenad i dis- hrvatski glazbenik koji kografski producent, zainteresiran za djeluje u SAD-u, već preko predstavljanje fascinantnog, ali malo Vašega internetskog portala poznato glazbenog naslijeđa svoje do- CROWN-Croatia.org djelujete Malkovic- movine Hrvatske. Riječ je o prezentaci- na promicanju raznih oblika ha, Marti- ji naše klapske baštine, albumima pod hrvatske kulture. Koliko je ono što na Sheena, naslovom "Zvuk Sredozemlja - Hrvat- uspijevate učiniti blisko onome što Micha- ski mistični glasovi". U svome bogatome biste željeli postići ili što je realno el Yorka. umjetničkom opusu snimio je mnogo- ostvarivo? Vidite li napredak na Godi- brojne ploče, filmsku glazbu, videa, krat- domaćem kulturnom planu? ne 1998. ke i dokumentarne filmove, a Nenadov - Vidim napredak, no nedostaje nam imao je kom- posljednji uradak, dugometražni auto- nacionalni koncept temeljen na višego- pilacijski al- biografski film "Everything is Forever" dišnjim projektima na koje bismo treba-

"Moja je ideja da bi sva mjesta u Dalmaciji trebala imati svoju klapu koja bi svake večeri na ‘kantunima’, gradskome trgu ili u parku izvodila polusatni program i uz to prodavala CD-e."

MATICA lipanj/june 2014. 27 - Što se tiče Hrvata prve, druge, treće generacije, smatram da postoji osvješće- nje. Međutim, nedostaje upravo ta struk- tura, kontinuitet, jer je upravo struktu- ralno razmišljanje saveznik kreativnosti. Čuo sam da se u Los Angelesu otvara kino "Croatia", što znači da će se i u LA-u prikazivati hrvatski filmovi. No, i to je stari plan, kasnimo barem dvanae- stak godina i to je dokaz da nema kon- tinuiteta.

Mislite li da su Hrvati u Americi dovoljno svjesni značenja kulture za opću percepciju nas Hrvata i naše države u svijetu? - Nisu, ali to je krivnja hrvatske drli usmjeriti financijske resurse. Imamo ‘kantunima’, gradskome trgu ili u parku žave koja nije osnovala po svijetu hrvat- nekoliko zaista reprezentativnih klapa izvodila polusatni program i uz to pro- ske kulturne centre. Na primjer, nije teško koje su spremne za nastup na NBC te- davala CD-e. Prodala bi sigurno neko- zbrojiti dva i dva i vidjeti koju računicu leviziji. Takva jedna klapa trebala bi na- liko tisuća ili desetaka tisuća primjeraka ima Japan od svoga kulturnoga centra stupati svake godine u New Yorku, Pari- dok sada s teškoćom prodaje tristotinjak. u Londonu. Umjetnost je katalizator za zu, Londonu da to postane rutina. Na taj svu kreativnu klasu i uz to povezuje lju- način bili bi zapaženiji, prepoznatljiviji. Po Vašemu mišljenju, kakav bi de. I nužno je i potrebno imati takve in- trebao biti odnos uvjetno rečeno stitucije jer bez njih puno gubimo. Što je Koliko je moguće svijetu "prodati" arhaičnoga zvuka i modernih s koristima koje su nemjerljive novcem, ili nametnuti jedinstveni mistični iskoraka koji naše klape već npr. samopouzdanjem nacije? zvuk dalmatinskih klapa? Kako određeno vrijeme i prakticiraju? tu staru vibraciju približiti - Ne znam rješenje pa bih našim U jednom ste intervjuu nakon modernom uhu? kreativnim ljudima ostavio mogućnost nastupa u KD Vatroslav Lisinski - Vrlo je moguće, no taj projekt stav- da eksperimentiraju. Usporedno, jedna izjavili da nam je potreban ljen je na čekanje jer trenutno u domo- strana neka njeguje tradicionalni a cap- samo jedan pretežno hrvatski vini nema sluha za njega. Ne mogu se pella zvuk, a druga neka eksperimentira filmski projekt da bi se probio unedogled boriti s administracijom i uz hip-hop, razne instrumente, pokret. led i u Hollywoodu. Smatrate li ljudima koji ne razumiju koncepte du- ekranizaciju svoga prvijenca prvim goročnog djelovanja. U Vašem radu prisutan je i korakom do Hollywooda? filmski medij. Svjedoci smo - Ne znam. Ovo je tzv. gerilska pro- Treba nam netko dovoljno stručan znatnog uspjeha koji u hrvatskim dukcija, a ne materijal za Hollywood, me- i odgovoran tko će prepoznati zajednicama, ali i šire, postiže đutim ima nešto u sebi što je međuna- potencijal toga vrijednog projekta izvrsni filmski dokumentarac rodna publika prepoznala, čemu je bila i ujedno osmisliti dugoročnu američke Hrvatice Brende Brkušić, privučena. Glavni autor je Victor Zimet kulturnu politiku? za koji ste Vi napisali glazbu. To i on će najbolje moći odgovoriti na pita- - Apsolutno, ja sam spreman i če- nam govori da u Hollywoodu nja o filmu. On me svih ovih 15 godina kam. Ne bi to bila samo kulturna pobje- djeluje određen broj Hrvata (prve, u stopu pratio i proveo sate i sate snima- da. Imamo turizam kao "zlatnu koku" od- druge, treće generacije). Smatrate jući. No, nismo samo poslovni partneri nosno sigurnu prodaju. Koliko bi nam li da postoji mogućnost da ti istih senzibiliteta, već i dobri prijatelji. samo kohezija tih dviju grana pridoni- pojedinci manje ili više svjesni jela. Fado je napravio za turizam Portu- svojih korijena postanu jedna Dugometražni autobiografski gala više nego bilo što drugo. Gledajmo skupna snaga koja bi pomogla i film "Everything is Forever" i učimo iz primjera drugih. Moja je ide- hrvatskim "pokretnim slikama" prikazan je tijekom travnja ja da bi sva mjesta u Dalmaciji trebala i afirmaciji hrvatskog naslijeđa ove godine premijerno na 47. imati svoju klapu koja bi svake večeri na općenito? međunarodnome filmskom

"Kad me Nenad poveo u Hrvatsku na snimanje svoga projekta s klapama, oduševio me njihov mistični zvuk i počeo sam snimati. Danas sam ponosan što mogu američkoj publici pokazati djelić te stare kulture." (Victor Zimet)

MATICA 28 lipanj/june 2014. www.matis.hr "Ja se ne žalim, ako je samo Parkinsonova bolest, dobro je. Moj je život zanimljiv, bogat, uživam u svakome novom danu i zadovoljan sam!" festivalu u Houstonu u Texasu na ratna stradanja u Hrvatskoj te je dje- gdje je osvojio nekoliko uglednih lovao kao snažna potpora RH iz SAD-a. nagrada. Victore, o kojim je Na mene je ostavila snažan dojam te sam nagradama riječ? želio čuti više. Iako nismo znali kamo će - Osvojili smo nagradu Platinum nas odvesti, ideja o filmu je rođena. Kad Remi za dramski dokumentarac, kao i me Nenad poveo u Hrvatsku na snima- Remi nagradu specijalnog žirija za glaz- nje svog projekta s klapama, oduševio bu i koncertnu izvedbu. Svi smo jako po- me njihov mističan zvuk i počeo sam nosni na to. snimati. Danas sam ponosan što mogu američkoj publici pokazati djelić te sta- Sudjelovat ćete na još nekim re kulture. filmskim festivalima? - Upravo smo bili na Julien Dubu- Stephanie, kao koproducentica que Festivalu u Iowi i iako nismo bili na- sve ove godine radili ste "iz sjene". odsviranih prvih nota, vrati građeni, osvojili smo pažnju i oduševlje- Kako biste definirali uspjeh? apsolutna motorika? nje publike. To nam je najveća nagrada. - Uspjeh se može definirati već u tre- - Događa se, no to je progresivna Slijede filmski festivali u Starigradu, Pa- nutku kad ne odustajemo, nego ustraje- bolest kod koje ništa ne ide na bolje. Ti klenica od 2. do 7. kolovoza i u Kansas mo bez obzira na okolnosti, dobre, loše kratki trenuci kad mi je motorika dobra Cityju od 10. do 16. listopada. ili neutralne. Poneko odbijanje, loša kri- ne traju dulje od minute. Kao da postoji tika, sve nas to osnažuje. Mi umjetnici prekidač. Dakle, vjerojatno postoji mo- Film će biti u New Yorku ne spotičemo se o loše kritike, pamtimo gućnost izlječenja, ali to nam je još uvi- premijerno prikazan 27. dobre i nastavljamo k zacrtanom cilju, jek nepoznanica. Osobno mi pomaže kolovoza u Jacob Burns Centru. baš kao i Nenad. Njegov zanimljiv život- kretanje, svakog dana hodam nekoliko Ta je institucija za Vas posebno ni i stvaralački put ostavio je odjeka na kilometara i prakticiram tai chi. značajna. nas filmaše. Svi smo se uživjeli u priču, - Film je moj život, a Jacob Burns sprijatelji se. Za kraj bi bilo dobro povući Centar je institucija koju iznimno po- paralelu između radnje filma koji štujem. To je posebno živopisno mjesto Nenade, što je najviše zaokupljalo se bavi Parkinsonovu bolešću gdje su na programu filmovi koji se ri- Vašu pažnju pri realizaciji ovoga i Vašeg odlaska u Zagreb u jetko mogu vidjeti drugdje. O našoj pro- filmskog projekta? listopadu ove godine? jekciji u toj kulturnoj instituciji sanjao - Najviše me osvojilo upravo povje- - Da, 4. listopada bit ću u Zagre- sam dok sam stvarao film. renje u Vica i Stephanie. Nakon što sam bu na 3P - Pokretom Protiv Parkinso- vidio kako je Vic montirao TV-emisiju na. Cjelodnevni događaj koji organizira Victore, kako je rođena ideja o Eda Bradleya, način na koji je ujedinio predsjednica Udruge "Parkinson i mi", filmu? Što Vas je inspiriralo? glazbu, smisao riječi i sliku, to je genijal- neurologinja dr. sc. Vladimira Vuletić, - Moramo se vratiti u rane 90-e kada no! Jednostavno, audio-vizualna poezija! bit će na Bundeku s glazbenim progra- je u Hrvatskoj buktio rat. Ja sam radio na mom, a u večernjim satima prikazivat CBS-u upravo u trenutku kad se produ- Dio radnje filma opisuje i Vaše će se u jednoj od zagrebačkih kinodvo- cirala emisija o Nenadovu tada novom pokušaje kontroliranja motoričkih rana naš film "Everything is Forever". hitu "Can We Go Higher?" (Možemo li smetnji izazvanih Parkinsonom. Poanta je uključiti što više ljudi s tom više?) s kojim je on kao glazbenik i mi- Događa li Vam se ponekad da dijagnozom, destigmatizirati je i ostati rovni aktivist pokušao skrenuti pažnju se u glazbenome zanosu, nakon optimist! Ja se ne žalim, ako je samo to, dobro je. Moj je život zanimljiv, bogat, uživam u svakome novom danu i zadovoljan sam! n

ENG An interview with Nenad Bach, a prom- inent Croatian musician from New York, who has achieved an enviable career in the USA and elsewhere around the world. Nenad’s lat- est work is the autobiographical feature film Everything is Forever, focusing on his artistic versatility.

MATICA lipanj/june 2014. 29 NEREŽIŠĆA (BRAČ): OBLJETNICA LILY GARAFULIĆ, ČILEANSKE KIPARICE HRVATSKIH KORIJENA "Kiparstvu sam dala sve"

Kiparičina želja da izlaže u Hrvatskoj nikada se nije ostvarila. U Galeriji "Branislav Dešković" u Bolu na Braču izložen je jedan njezin portret žene u kamenu koji je 1989. poslala na dar

Lily Garafulić turu otoka Brača a zatim i gradonačel- da nije zaboravila svoje korijene. preminula je u Santiagu nik Nerežišća Lovro Kuščević. O životu u 98. godini i radu Lily Garafulić govorila je Bran- IZ NEREŽIŠĆA U ANTOFAGASTU života ka Bezić Filipović voditeljica splitske Ovim programom Nerežišća su se pri- podružnice Hrvatske matice iseljenika, družila svjetskim gradovima koji ovog te je prikazan film o umjetnici. Poseb- svibnja slave Lily Garafulić. U Muzeju na poslastica večeri bilo je povezivanje suvremene umjetnosti u Santiagu i na putem Skypea sa Santiagom i Muzejom Universidad de Talca, otvorene su izlož- suvremene umjetnosti. Odatle se javila be njenih radova. Ministarstvo vanjskih Lilyna nećakinja Gloria Garafulic Gra- poslova Čilea priredilo je izložbu u Was- bois s obitelji, koja je pročitala pozdrav- hingtonu a Gloria Garafulić u New Yor- no pismo a ostali članovi su izrazili svo- ku. Pedro Marinov počasni konzul RH je zadovoljstvo i zahvalnost. Nazočna je u Antofagasti uputio je zahtjev grado- bila i Renee Ivin konzul savjetnica Ve- načelnici da se jedna ulica u tom gradu Napisala: Branka Bezić Filipović leposlanstva RH u Santiagu, koja nas je nazove imenom Lily Garafulić. svih povezala. S bračke strane, uz već Lilyni roditelji Petar Garafulić i Mar- organizaciji Hrvatske ma- spomenute, javili su se nazočni s prezi- garita Janković, oboje su bili iz Nereži- tice iseljenika, podružni- menom Garafulić kao i brački umjetnici, šća, a došli su u Čile početkom 20. sto- ce Split, Općine Nerežišća kipari Lovro i Pero Jakšić, slikarica Dina Mlada kiparica i Centra za kulturu otoka Jakšić, te bračni par kipari Sandra i Ja- s jednim svojim Brača u Galeriji Nerežišća nez Nejašmić Pirnat. Simbolično pove- monumentalnim organizirano je 14. svibnja sjećanje na zivanje dvaju kontinenata, važnih u ži- djelom Učileansku kiparicu hrvatskog porijekla votu Lily Garafulić doživljeno je s puno Lily Garafulić, povodom 100 godina od emocija a bračka klapa Kantaduri zapje- njenog rođenja. vala je "vratit ću se svome Braču" jer je Nazočne je prvo pozdravila Jasna te večeri upravo tako i bilo. Oživljeno je Damjanović ravnateljica Centra za kul- sjećanje na veliku umjetnicu koja nika-

Povezivanje Skypeom s Čileom - na ekranu Renee Ivin i Gloria Garafulić

MATICA 30 lipanj/june 2014. www.matis.hr Portret žene u kamenu kojeg je kiparica darovala Braču Klapa Kantaduri ljeća. Nastanili su se u Antofagasti i imali komad drveta kojeg je oblikovala u skul- obnašala je funkciju direktorice Muze- su devetoro djece, od kojih je najmla- pturu. Tako je sljedećih nekoliko godina ja lijepih umjetnosti, predavala na Uni- đa bila Lily. neupotrebljivom drvu, prethodno oči- versidad de Chile a nakon umirovljenja Svoje školovanje započela je u rod- šćenom od termita, darivala novi život. proglašena je emeritusom. Bila je vrhun- nom gradu u Colegio Yugoslavo. Sred- ska intelektualka, stroga prema svojim njoškolsko obrazovanje nastavila je u OSAMDESET GODINA studentima, jednako kao prema sebi. Iz gimnaziji u Santiagu a zatim je upisala KIPARSKOGA RADA njene radionice izašli su poznati kipari studij kiparstva na Universidad de Chi- Svoja djela, Lily Garafulić, izložila je na Sergio Badilla Castillo i Raul Valdivieso. le kod profesora Lorenza Domingueza. dvjestotinjak izložbi, a računa se da je u Lily Garafulić preminula je u Santia- Njena obitelj nije bila baš oduševljena 80 godina svog kiparskog rada stvorila gu u 98. godini života. U vijesti, objavlje- tom odlukom, tim više što se malo stu- oko 300 skulptura. Među najpoznatiji- noj u "The Santiago Times", bilo je ista- denata u to vrijeme odlučilo studirati ma su one velikih dimenzija smještene knuto njeno hrvatsko porijeklo te njen kiparstvo. I na samoj akademiji radije na kupoli gotičko-bizantskog zdanja ba- značajan utjecaj na tamošnje kulturne i su izabirali slikarstvo ili grafiku. Brački zilike Nuestra senora de Lourdes u San- kiparske krugove. Njena želja da izlaže geni su prevagnuli i postala je kiparica, tiagu de Chile. Njen brat Andres Gara- u Hrvatskoj, nikada se nije ostvarila. U umjetnica, mada je i sama izjavila da je fulić, arhitekt, koji je radio na bazilici Galeriji Branislav Dešković u Bolu na život umjetnika život žrtvovanja i da nisi trebao je kipara pa je posao povjerio se- Braču izložena je jedna njena skulptura, uvijek sretan, te da si lišen mnogih stva- stri. Ona je to prihvatila, kako je sama portret žene u kamenu iz 1949. godine. ri koje ima većina ljudi. Uz umjetnost, rekla, kao veliki rizik koji se pretvorio u To djelo teško 286 kilograma, umjetnica voljela je putovanja. uspjeh. Čak je i Life magazin tome po- je poslala na dar 1989. godine. svetio članak a Lily su nazvali ponosom Lily Garafulić pamtit ćemo po nje- STIPENDISTICA ZAKLADE Čilea a naglasili su da je bila stipendisti- nim djelima izniklim iz izuzetnog talen- GUGGENHEIM ca Zaklade Guggenheim. ta, koji joj je odredio život. I sama je re- Pred II svjetski rat dvije godine je studij- Lily Garafulić je dodijeljena Nacio- kla: Kiparstvu sam dala sve. Moj život, ski boravila u Parizu, gdje je surađivala nalna nagrada za umjetnost 1995. godine, to je ljubav. n s rumunjskim kiparom Constantinom Brancusijem, koji je kao tvorac apstrak- Branka Bezić Filipović, Lovro Kuščević, načelnik Nerežišća i tnog kiparstva otvorio put nadrealizmu Jasna Damjanović, ravnateljica i minimalizmu. Centra za kulturu otoka Brača Par godina iza toga usavršavala se u New Yorku kao stipendistica Zakla- de Guggenheim. Nakon rata, u Italiji je izučavala tehniku mozaika u Ravenni. U Hrvatsku je prvi put došla 1957. godine, kada je nakon kongresa likovnih umjetnika u Veneciji, putovala u Grčku i u Egipat, preko naše zemlje. Tom prilikom posjetila je Split i Dubrovnik. Šezdesetih godina obilazila je Juž- nu Ameriku proučavajući indijansku umjetnost, Machu Picchu i skulpture na Uskršnjem otoku. Iza toga stvorila je niz drvenih i kamenih "duhova Aku". Skoro ENG The Nerežišća Gallery on the island of Brač was the scene May 14th of a memorial dedicat- godinu dana nosila je u sebi ideju dok ed to Chilean sculptor of Croatian extraction Lily Garafulić, on the occasion of the 100th anni- nije na jednom gradilištu naišla na stari versary of her birth.

MATICA lipanj/june 2014. 31 Hrvatska matica iseljenika i ove godine organizira Seminar Matičin TASK FORCE ove godine u Međimurju STVARANJE od 27. srpnja do 14. kolovoza KAZALIŠTA od 05. do 13. srpnja 2014. godine.

Naš moto je: Kazalište je teško osmisliti ali ga nije teško stvoriti Steknite nova znanja uz veselo druženje i rad. Ostvarite nove kontakte i izmije- nite iskustva s kazališnim amaterima iz cijelog svijeta, pod stručnim vodstvom redateljice i dramske pedagoginje Nine Kleflin. Program je podijeljen u prijepod- nevni teoretski dio s audio vizualnim ma- Županija Međimurje prepoznala je vrijednost projekta ECO HERITAGE TASK terijalima i poslijepodnevni praktični dio. FORCE i prihvatila biti domaćin tridesetak mladih hrvatskog porijekla, koji Seminar završavamo izvođenjem pred- dolaze iz čitavog svijeta dragovoljno raditi na očuvanju hrvatske prirod- stave domaćeg autora, kako bi smo pred ne i kulturne baštine. Projekt je u ovih dvadesetak godina realiziran goto- lokalnom publikom primijenili usvoje- vo u svim krajevima Hrvatske ( više o samom projektu EHTF na našim web na znanja. Sadržaj programa obogatit će stranicama). se prigodnim tematskim predavanjima, te nastupom lokalne folklorne grupe. Plan boravka i rada od 27.07. do 14.08.2014. : Kazalište će se stvarati na otočiću Ga- 27.07. – Dolazak u Čakovec lovcu-Školjić u neposrednoj blizini oto- 28.07. – Prijem u gradu Čakovcu, aktivnosti u Dječjem vrtiću Čakovec ka Ugljena a nasuprot Zadra. Polaznici 29.07./30.07./31.07. – Aktivnosti u Općini Sv.Martin na Muri će biti smješteni u obnovljenom franje- 01.08./02.08. – Aktivnosti u gradu Mursko Središće vačkom samostanu u dvokrevetnim so- 03.08. - Grad Čakovec – sudjelovanje u manifestaciji Porcijunkulovo bama s kupaonicom. 04.08. – Aktivnosti u gradu Mursko Središće Hrvatska matica iseljenika pokriva troš- 05.08./06.08. –Vikend na moru u Dramalju (Odmaralište Grada Čakovca) kove seminara, a polaznici plaćaju samo 07.08./08.08./09.08./10.08. – Aktivnosti u gradu Prelogu smještaj (250 kn dan – puni pansion) 11./12./13.08. – Aktivnosti u gradu Čakovcu Prijave se primaju do 10.srpnja 2014.go- 13.08. – Svečana završnica projekta dine. Na adresu: 14.08. – Povratak u Zagreb Boravak u Međimurju (gradu Čakovec) za njih je besplatan. Smještaj je u đač- Hrvatska matica iseljenika kom domu a organiziran im je put iz Zagreba i natrag, izleti tijekom viken- Trg Stjepana Radića 3 da na more, tečaj hrvatskog jezika, dramska i internet radionica. Zauzvrat 10000 Zagreb Croatia oni dragovoljno rade na poslovima koje su u planu domaćina Upoznati će taj kraj, družiti se i upoznavati međusobno ali i s mladima Međimurja. Vje- ili na e-mail adresu voditeljice projekta rujemo da će nam se i ove godine, kao i prijašnjih, priključiti mladi iz najma- Nives Antoljak: [email protected] nje 15 zemalja. Sve nove obavijesti vezane za EHTF možete i dalje pratiti na našim web stranicama www.matis.hr a imate li pitanja slobodno se javite Za više informacija posjetite voditeljici projekta Nives Antoljak na e-mail [email protected] www. matis.hr

MATICA 32 lipanj/june 2014. www.matis.hr ZAGREB: IZLOŽBA U HRVATSKOME POVIJESNOM MUZEJU U POVODU STOTE OBLJETNICE POČETKA 1. SVJETSKOG RATA Slike Velikog rata

Obilježavajući obljetnicu iz Zbirke slika, grafika i skulptura odabrana su djela od kojih se mnoga sada prvi put izlažu. Grupirana su u nekoliko cjelina – vladari, saveznici i neprijatelji, zapovjednici i visoki časnici, pripadnici različitih postrojbi…

Oton Iveković, Prijelaz 42. divizije preko Drine kod Batara, ulje na platnu

Tekst i ilustracije: Hrvatski povijesni muzej Veliko djelo Otona Ivekovića Prijelaz 42. divizije preko bilježavajući stotu obljetnicu Drine kod Batara zauzima istaknuto mjesto u postavu početka Prvoga svjetskog izložbe. Ivekovićevi ratni crteži ovom prilikom većim rata, u Hrvatskome povi- dijelom bit će izloženi prvi put. jesnome muzeju (HPM) otvorena je 12. lipnja izložba mr. sc. Jelena Borošak željeznih prstena koji su se dobivali u Opod nazivom "Slike Ve- Marijanović, kustosi- zamjenu za nakit, najčešće zlatni ili od likog rata" (Prvi svjetski ca HPM-a, odabirom plemenitih materijala, koji je bio da- rat u Zbirci slika, grafi- bogatog materijala iz rovan za pružanje pomoći obiteljima ka i skulptura HPM-a). svih muzejskih zbirki vojnika poginulih na ratištima. Katalog Uvodno treba reći da je u šest izložbenih cje- naslovljen Dadoh zlato za željezo – Prvi od 2006. do 2008. godi- lina ispričala tematiku svjetski rat u zbirkama Hrvatskoga povi- ne u Hrvatskome po- Prvoga svjetskog rata. jesnog muzeja s više od dvije tisuće ka- vijesnome muzeju u taloških jedinica materijala vezanog uz Zagrebu bila postavlje- ‘DADOH ZLATO ZA Prvi svjetski rat objavljen je 2011. godina izložba naslovljena ŽELJEZO’ ne kao XLV. katalog muzejskih zbirki. Dadoh zlato za željezo Naslov te izložbe i ci- Tom prilikom katalogizirano je i (1914. - 1918. Hrvat- jelog projekta preuzet objavljeno dvjestotinjak djela iz Zbirke ska u Prvome svjetskom je s jednog tipa patri- slika, grafika i skulptura Muzeja vezanih ratu) na kojoj je autorica otskih prstena, to jest uz ratno vrijeme. Najveći dio tih djela

MATICA lipanj/june 2014. 33 dobiven je tijekom 1919. godi- čovječanstva. Dokumentarna vrijedne nakon zamolbe dr. Viktora nost niza djela pristiglih iz raznih po- Hoffillera, tadašnjega ravnatelja strojbi nekadašnje Austro-ugarske voj- Arheološko-historičkoga odjela ske neupitna je, a bogatstvo domaćih Hrvatskoga narodnog muzeja, i stranih autora čija se djela nalaze u upućene vojnim vlastima da po- Zbirci pruža mogućnost proširivanja strojbe nakon uvođenja novoga njihova opusa i bolje prosudbe njihova državno-pravnog ustroja pred- stvaralaštva. Ovo posljednje posebice mete vezane uz stari režim pre- je važno za one hrvatske ratne umjet- daju u Narodni muzej. Tako su u nike čija se djela čuvaju u Zbirci slika, Muzej stigli razni predmeti, slike grafika i skulptura Hrvatskoga povije- i grafike iz 5. ulanske pukovni- snog muzeja – Roberta Frangeša Mi- je iz Varaždina, 16. pješačke pu- hanovića, Otona Ivekovića, Bogumi- kovnije iz Bjelovara, 27. pješačke la Cara, Slavka Tomerlina, Anđelka pukovnije iz Siska, 31. lovačkoga Kaurića i Oskara Artura Alexandera. bataljuna, 42. domobranske di- Među izlošcima se nalaze Frangešovi vizije i 53. pješačke pukovnije iz brončani reljefi koji prikazuju pozna- Zagreba, 96. karlovačke pješač- tog vojskovođu Svetozara Boroevića ke pukovnije i iz Kadetske ško- i nadvojvodu Eugena te impozantan le u Kamenici. Tek je manji dio nedovršeni kameni reljef Hrvatskoga tih djela bio izložen na izložbi domobrana. Veliko djelo Otona Iveko- Dadoh zlato za željezo. Robert Frangeš Mihanović, vića Prijelaz 42. divizije preko Drine Hrvatski domobran, reljef, mramor kod Batara zauzima istaknuto mjesto DOKUMENTARNA u postavu izložbe. Ivekovićevi ratni cr- VRIJEDNOST teži ovom prilikom većim dijelom bit Obilježavajući stotu obljetnicu njena su multimedijalnom prezentaci- će izloženi prvi put. početka Prvoga svjetskog rata, iz te bojom djela nastalih u ratnome razdoblju gate Zbirke odabrana su djela od kojih vezanih uz civilni život – ova djela pru- MULTIMEDIJALNO se mnoga sada prvi put izlažu. Grupira- žaju viđenje rata očima slikara, kipara PREDSTAVLJANJE na su u nekoliko cjelina – vladari, save- i grafičara. Širokog raspona kvalitete – U muzejskoj Zbirci čuva se i nekoliko znici i neprijatelji, zapovjednici i visoki od vrhunskih do poluamaterskih dje- vrijednih djela Bogumila Cara nastalih časnici, pripadnici različitih postrojbi, la – ona predstavljaju vrijedan izvor za za vrijeme njegova služenja na sočan- prikazi bitaka na raznim ratištima te proučavanje različitih aspekata toga pr- skom ratištu. Anđelko Kaurić odličnim hrvatski ratni slikari i kipari, a upotpu- voga velikog sukoba u novijoj povijesti je crtežima tušem zabilježio borbe u Ga-

Oskar Artur Alexander, Avijatičarski inženjer Oberndorfer, pastel

Oskar Artur Alexander, Zračna bitka kod Ajševice, ulje na ljepenci

MATICA 34 lipanj/june 2014. www.matis.hr Maksimlijan Vanka, Lijepa Jela tri vijenca splela, ulje na platnu Oton Iveković, Vojnik s puškom, crtež liciji. Djela Oskara Artura Alexandera nastala u vrijeme Prvoga svjetskog rata ovom prilikom također se prvi put izlažu. Alexander je kao ratni slikar boravio naj- više na sočanskom ratištu, prateći borbe zrakoplova, portretirajući odličnim crte- žima niz ratnih pilota i portretirajući ih u ulju. Na kraju izložbe multimedijalno su predstavljena djela nastala u Hr- vatskoj u ratnim godinama i neposred- no nakon kraja rata – bakropisi Mencija Clementa Crnčića i Branka Šenoe, por- treti Bele Čikoša Sesije i Gabriela Jurki- ća, akvareli Milenka Gjurića te reljef sa zgrade Hrvatskoga sabora, djelo Ive Ker- dića iz 1918. godine, vezan uz osnutak Anđelko Kaurić, Galicija u siječnju 1917. godine, crtež tušem Države Slovenaca, Hrvata i Srba.

Autorica izložbe je kustosica Zbir- ke slika, grafika i skulptura Hrvatskoga povijesnog muzeja dr. sc. Marina Brego- vac Pisk. Uz izložbu je tiskan katalog na hrvatskome i engleskome jeziku. Za vrijeme trajanja ove izložbe (12. lipnja 2014. – 11. siječnja 2015.) u velikoj dvorani Hrvatskoga povijesnog muzeja bit će izložena djela Otona Ivekovića po kojima je taj slikar najpoznatiji – povijesne teme vezane uz obitelj Zrinski, zatim skica Krvavoga sabora u Križevcima te Bitka na Stubičkom polju 1573. godine. n

Ivo Kerdić, Spomen ENG Marking the hundredth anniversary of ploča osnivanja the outbreak of World War I the Croatian His- države Slovenaca, tory Museum opened the Images of the Great Hrvata i Srba 1918. War exhibition on the 12th of June. The exhibi- godine, bronca tion presents WWI in images, graphic art and sculptures.

MATICA lipanj/june 2014. 35 IN MEMORIAM

Slavica Fila Miljenko Prohaska (1930. – 2014.) (1925. – 2014.)

Slavica Fila, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica preminula Ugledni hrvatski skladatelj, aranžer, dirigent i glazbeni pedagog je u nedjelju, 18. svibnja, u Zagrebu u dobi od 84 godine. Slavica Kaurić Miljenko Prohaska preminuo je 29. svibnja u Zagrebu u 89. godini. Fila rođena je 1930. godine, a proslavila se ulogom u televizijskom Rođen je 17. rujna 1925. u Zagrebu gdje se školovao i diplomirao na programu za djecu "Mendo i Slavica" (1958.) Hrvatske televizije. Bio je Muzičkoj akademiji 1956. godine. Utemeljio je mnoge orkestre, a to dječji program, ali emisiju su pratile sve generacije gledatelja pa je najdulje je djelovao kao šef dirigent Plesnog orkestra Radio Zagreba do danas ostala najgledaniji program HRT-a svih vremena. Kad je taj (danas Big band HRT-a). Svirao je kontrabas u Zagrebačkoj filharmoniji, program krajem šezdesetih godina prošloga stoljeća ukinut, Slavica Fila Simfonijskom orkestru Radio Zagreba, Orkestru Jugoslavenske nastavila je oživljavati njegove središnje likove u suradnji s glumcem radiodifuzije, Komornom orkestru Radio Zagreba. ZKL-a Sinišom Miletićem gotovo do kraja života. Održavala je, uvijek Bio je istaknuti član Zagrebačkog jazz kvarteta i kvinteta te drugih sastava poletna i vesela, predstave za djecu s posebnim potrebama, nastupajući koje je okupio Boško Petrović, a nastupao je i s međunarodnim jazz po bolnicama, domovima i drugdje gdje su je zvali i gdje je ona željela ići. zvijezdama poput Gerryja Mulligana, Clarka Terryja i Dona Ellisa. Velik Slavica Fila do odlaska u mirovinu bila je dugogodišnja članica ansambla uspjeh postigao je 1967. kad je na 10. jazz festivalu u kalifornijskome zagrebačkoga gradskog Kazališta Komedije, gdje je posljednju ulogu Montereyu dirigirao vlastite skladbe ispred orkestra slavnoga Dona imala 1989. u mjuziklu "Car Franjo Josip u Zagrebu". No, nikad nije Ellisa. Već šezdesetih godina Prohaska je uvršten u Enciklopediju jazza, a potpuno otišla u mirovinu te je u karijeri dugoj gotovo šest desetljeća na Glasu Amerike bile su mu posvećene čak dvije emisije. ostvarila i desetak filmskih uloga, od kojih je posljednja u filmu "Ne dao Dirigirao je međunarodnim orkestrima, a kao skladatelj okušao se u Bog većeg zla" iz 2002. Nastupala je i u seriji "Bibin svijet" 2011., a njezin jazzu, zabavnoj glazbi, rock-operama i filmskoj glazbi. Koautor je prve glas oživljavao je i mnoge likove dječjih animiranih filmova, kao npr. u hrvatske rock-opere Gubec-beg iz 1975. (s Ivicom Krajačom i Karlom "Čudesnoj šumi" (1986.) i "Čarobnjakovu šeširu" (1990.) te audio bajki uz Metikošem), a orkestrirao je i rock operu "Grička vještica". Skladao koje su odrastale generacije. Jedan od njezinih najpoznatijih nastupa, je glazbu za dvadesetak igranih filmova, od kojih se najviše ističu a ujedno i uspjeha, je glas Olive u "Popaju". Pred kraj kazališne karijere "Ponedjeljak ili utorak" Vatroslava Mimice iz 1966. i "Gravitacija" Branka Slavica Fila osmislila je lik Klauna Slaveka s kojim je u predstavama, koje Ivande iz 1968. godine. Skladao je i za animirane i dokumentarne je za nju osmišljavao Drago Britvić, nastupala za vrijeme Domovinskoga filmove te za televiziju. U njegovu velikome diskografskom opusu ističu rata za djecu iz ratom zahvaćenih područja. se skladbe Intima, Koncert br. 2 i Concertino za jazz kvartet i gudače te U svojoj sućuti obitelji preminule glumice ministrica kulture RH dr. Dilemma, koje su svjetsku premijeru imale u New Yorku 1966. godine. S sc. Andrea Zlatar Violić napisala je i ovo: "Slavica Fila bila je jedna od velikim uspjehom gostovao je u Europi, Kanadi i Sjedinjenim Američkim najoptimističnijih i najvitalnijih osoba hrvatskoga glumišta. Kada više Državama, ali i dirigirao hrvatskim predstavnicima na pet natjecanja nije bilo Mende i Slavice na Hrvatskoj televiziji, Slavica je sa svojim Eurosonga. Bio je predsjednik Hrvatskog društva skladatelja i direktor Mendom i ostalim likovima iz serije uveseljavala bolesnu i tužnu djecu domaćih glazbenih festivala, bavio se pedagoškim radom, prvi je uveo u dječjim domovima i školama za djecu s posebnim potrebama. Njezina folklorne teme i melos u jazz skladbe, a pritom pisao i zabavnu, laku vedrina i optimizam bili su zarazni, a djeca su je jako voljela. Još prije orkestralnu i simfonijsku glazbu. nekoliko godina Slavica Fila otjelovila je Klauna Slaveka koji je – jednako Dobitnik je mnogih nagrada, među ostalim Vladimira Nazora i Porina kao i Mendo – gostovao po centrima za kulturu, bolnicama, školama i za životno djelo, Medalje SOKOJ-a, Nagrade HRT-a Zagreb. Odlikovan vrtićima i pripovijedao djeci priče na njima razumljiv način. Slavica Fila je Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluge za narod bila je upravo to, baka koja izvrsno priča priče, zabavna je, topla i donosi sa srebrnim zracima te je nositelj Reda Danice hrvatske s likom Marka nadu", riječi su ministrice kulture. Marulića. Dodajmo još da je surađivala s HMI-jem i u organizaciji Matice više puta Miljenko Prohaska pokopan je 2. lipnja na zagrebačkome Krematoriju. je nastupala u hrvatskim zajednicama u susjednim zemljama. Posljednjih godina rado je posjećivala Matičine priredbe.

MATICA 36 lipanj/june 2014. www.matis.hr MATIČIN PROJEKT HOLA U ARGENTINI

"Kalelarga" - čaroban susret Hrvatske i Argentine

Projekt HOLA - Nastava hrvatskoga jezika i kulture u Latinskoj Americi, koji zajednički provode HMI i hrvatski centri, održava se u kontinuitetu od 1998. do danas i obuhvaća dvanaest hrvatskih zajednica. U njemu je ukupno sudjelovalo pedeset i šet predavača. Autorica teksta, Tea Grginović, jedna je od njih

Napisala: Tea Grginović Tea Grginović iznad Snimke: Iz zbirke T. Grginović povijesnog Machu Picchua

ovem se Tea Grginović i stu- dentica sam engleskoga i špa- njolskoga jezika na Sveučili- štu u Zagrebu. Odrasla sam u mjestu Sukošanu pokraj Za- dra. Za vrijeme preddiplomskoga stu- Zdija na Sveučilištu u Zadru pružena mi je prilika da provedem šest mjeseci na studentskoj razmjeni u Španjolskoj. To je bilo moje prvo inozemno iskustvo za vrijeme kojeg sam postala samostalnija, odgovornija te otvorenija prema razli- čitim ljudima, novim iskustvima i mjestima. Zbog tog sam razloga, kad sam godinu dana poslije bila odabrana za mjesto nastavnice hrvatskoga jezika u Argentini, bila sigurna da me čeka još stavnice hrvatskoga jezika dogodio se živopisna predgrađa Buenos Airesa, obi- jedna nevjerojatna avantura kojoj sam sredinom ožujka 2013. godine. Većina čaje i način života gauča na pampama te svakako dorasla. toga što sam dotad znala ili barem mo- dolazak iseljenika s kojima se počeo ra- gla naslutiti o ovoj dalekoj južnoamerič- đati tango i iseljenički dijalekt lunfardo. PRVI SUSRET S ARGENTINOM koj zemlji temeljilo se na argentinskoj U stvarnosti je Argentina, naravno, Moj nestrpljivo iščekivani odlazak u Ar- književnosti koja mi je tijekom studija izgledala drukčije, ali ništa manje prima- gentinu, točnije Rosario, kao buduće na- na poseban način dočarala, primjerice, mljivo. Čim sam došla u Rosario, odu- ševila me njegova francuska arhitektura iz 19. stoljeća, napućene, šarene i vesele ulice sa svakodnevnim kulturnim doga- đajima, popodnevno ispijanje mate čaja u parkovima, topli zalasci na rijeci Para- ni, moj stančić na sedamnaestom katu u centru grada, pun simpatičnih pred- meta prijašnjih nastavnica hrvatskoga jezika, a kasnije i mojih. Osim grada, više nego ugodno su me iznenadili ljudi. Svi sudionici Hrvatskoga kulturnog centra prihvatili su me ne samo kao čla- na Centra, već i kao novog člana njihove velike argentinske obitelji hrvatskih korijena. Osim u Rosariju, tri puta tjedno sam putovala u još tri "obližnja" grada - Kazališna skupina iz Rosarija Alcortu, Pergamino i Santa Fe. Moram

MATICA lipanj/june 2014. 37 Scena iz predstave Kalelarga Polaznici iz Alkorte

napomenuti da su ovi gradovi bili uda- i stilom života, a istodobno naučila puno smiješnih situacija ili scena smještenih ljeni oko dvjesto kilometara od Rosari- o sebi, hrvatskome narodu i našim po- u hrvatski kontekst, točnije na zadarsku ja (dva i pol sata vožnje), no pojam uda- gledima na život. Često se govori o ze- glavnu ulicu Kalelargu. Lepeza raznoli- ljenosti u nepregledno velikoj Argentini mljama Južne Amerike u kontekstu nesi- kih uloga u prvih nekoliko scena doča- je daleko drukčiji od našega. Iako su me gurnosti. Međutim, unatoč znatno većoj rava nam Kalelargu usred ljeta pa tako ova putovanja ponekad umarala, done- stopi kriminala u odnosu na Hrvatsku, susrećemo prodavača fritula, studente, kle su me pripremila za 3-mjesečno pu- moram priznati da se nikad nisam osje- policajca, prodavačicu ruža, ribara te iz- tovanje koje je uslijedilo nakon završet- ćala ugroženo ni ograničeno time. Moje gubljenu skupinu turista iz Argentine, a ka posla. Osim toga, ovi vanjski centri iskustvo mi potvrđuje da, ako se držite svih njih kriomice promatraju i ogova- bili su posebni po tome što nisu imali mjera opreza, koje neprestano svi napo- raju dvije bake sa svojih balkona. Jedan svoje službeno sjedište, već sam nasta- minju strancima, male su mogućnosti da slučajan susret dviju različitih generaci- vu održavala u privatnim kućama koje imate neugodnih iskustava. ja zatim privremeno seli radnju s ulice su ljudi hrvatskog podrijetla dobrovolj- u staru, dalmatinsku kuću s početka 20. no i velikodušno stavili na raspolaganje KAZALIŠNA PREDSTAVA stoljeća gdje upoznajemo tragikomičnu kako bi pridonijeli održavanju hrvatsko- "KALELARGA" obitelj Pavić. Nakon mnoštva peripetija ga jezika i tradicije živom. Ti ljudi od- Predavanje hrvatskoga jezika bilo je isku- i zapleta priča se skladno privodi kra- nosno gospođe koje sam ubrzo počela stvo koje me nadasve ispunjavalo. Imala ju zajedničkim slavljem i pjesmom. Za- oslovljavati kao svoje "tete", obvezno bi sam dvanaest potpuno različitih i šaroli- hvaljujući sveopćem neredu kad smo se me prije predavanja dočekale sa svojim kih grupa učenika između osamnaest do prvi put sastali na probi, složili smo se najukusnijim ručkom, pripremile bi mi nevjerojatnih sedamdeset godina. Zajed- da naša 18-člana kazališna skupina za- užinu za pauzu između predavanja te bi no s učenicima uz nastavu sam pokre- služuje naziv "Katastrofa". Međutim, če- mi spremile još nešto sitno za "po putu". nula niz ostalih aktivnosti kako bismo tiri mjeseca poslije, izvedba "Katastrofe" Naprosto je bilo nemoguće ne osjećati podijelili zajedničku ljubav prema Hr- oduševila je prvo nas same, a onda i sve se dijelom ovih obitelji, na čemu sam im vatskoj, družili se i na posljetku stvorili nazočne toga dana u Hrvatskome kultur- vječno zahvalna. Također, i izvan Centra neraskidive prijateljske veze. Primjerice, nom centru. Danima poslije predstave, sam svakog dana nailazila na svestrane radili smo pisanice, pisali kratku poezi- pa čak i danas kad razgovaramo na da- i otvorene ljude zbog kojih sam se lako ju na hrvatskome jeziku, pripremili pro- ljinu, neprestano prepričavamo smiješne i brzo srasla s argentinskom varijantom jekciju starih fotografija hrvatskih iselje- anegdote s nebrojenih proba te radimo španjolskoga jezika, kulturom, navikama nika u Argentini tj. njihovih predaka, a na tome da se predstava ponovi ne samo nerijetko bi nastava završila i čašćenjem u Rosariju, nego i u ostalim hrvatskim Izrada pisanica kako argentinskim tako i hrvatskim spe- kulturnim centrima u Argentini. Kaza- u Pergaminu cijalitetima. lište se pokazalo uistinu nevjerojatnim Možda najznačajnija aktivnost koje generatorom učenja, kreativnosti, uzaja- smo se prihvatili bila je priprema kaza- mnog prihvaćanja, tolerancije, prijatelj- lišne predstave u Rosariju na osnovi mo- stva i ljubavi. Sudjelovanje u tome pre- jega kratkoga dramskog pokušaja nazva- divnom projektu je možda najsnažnije nog "Kalelarga". Svrha predstave bila je obilježilo moje ukupno iskustvo u Argen- uvježbavanje hrvatskoga jezika u nizu tini. Stoga se uistinu nadam da će "Kata-

"Predavanje hrvatskoga jezika bilo je nadasve ispunjujuće iskustvo. Imala sam dvanaest potpuno različitih i šarolikih grupa učenika između osamnaest do nevjerojatnih sedamdeset godina."

MATICA 38 lipanj/june 2014. www.matis.hr Kalelarga: el encuentro mágico entre Croacia y Argentina Mi esperado viaje a Argentina como profesora del idioma croacia, conocernos y al final crear lazos de amistad irrompibles. ata al fin se concretó en marzo del 2013. Hasta entonces, solo Así decoramos huevos de Pascua, escribimos la poesía en cro- conocía el país a través de su literatura. Aquella que había leí- ata, proyectamos las fotografías antiguas de los inmigrantes do, evocaba arrabales, gauchos y la llegada de inmigrantes con croatas en Argentina y muchas veces compartimos las espe- quienes surgió el tango y el lunfardo. Sin embargo, Argenti- cialidades culinarias, tanto croatas como argentinas. na verdadera era bastante diferente, pero no menos atractiva. Tal vez la actividad más significativa, para mí, fue la obra de te- Al llegar a Rosario me encantó su arquitectura, las calles co- atro en Rosario. La obra se basaba en mi corto ensayo dramáti- loridas y vivaces con eventos culturales todos los días, la co- co ‘’Kalelarga’’ cuyo propósito era practicar el idioma croata stumbre de tomar mate en los parques, mi departamento en mediante una serie de situaciones cómicas situadas en la ca- el 17º piso, lleno de objetos simpáticos de las profesoras an- lle principal de Zadar. Gracias al desorden completo al reunir- teriores y después míos. Pero aún más que la ciudad, me cau- nos para el primer ensayo, todos acordamos al unísono que el tivó la gente. Todos en el Centro Cultural Croata de Rosario, grupo merecía llamarse ‘’Katastrofa’’ (Catástrofe). Sin embar- me aceptaron no solo como un miembro más, sino también go, cuatro meses después la obra nos maravilló primero a no- como parte de su gran familia argentina de raíz croata. Tres ve- sotros y después a todos los presentes ese día en el Centro. El ces a la semana viajaba a otras ciudades, Alcorta, Pergamino teatro se mostró como un generador increíble del aprendiza- y Santa Fe. Estos centros culturales externos eran especiales, je, creatividad, tolerancia, amistad y amor. La participación en porque sus sedes eran las propias casas de las familias de ori- ese hermoso proyecto es lo que tal vez más fuertemente mar- gen croata que las disponían voluntaria y generosamente para có mi experiencia en Argentina. Por eso espero que ‘’Katastro- mantener y promover el idioma y la cultura croata. Estas per- fa’’ siga creciendo y que en otros centros culturales croatas de sonas, o las señoras, que yo pronto empecé a nombrar como Argentina transmitan otra vez desde el escenario el encuentro mis ‘’tías’’, siempre me esperaban con su mejor plato de comi- mágico (e hilarante) entre Croacia y Argentina. da y después me preparaban la merienda y algo para el viaje. Al terminar el trabajo en el Centro, viajé por Argentina y otros Realmente era imposible no sentirse parte de estas familias, y países sudamericanos en los que conocí mucha gente mara- por eso les estoy eternamente agradecida. También fuera del villosa y viví aventuras incontables que siempre recordaré. De Centro, conocí mucha gente, muy diversa y muy abierta, por ahí que no hace falta ni mencionar lo difícil que era despedir- la cual incorporé rápidamente ese lenguaje tan particular ar- me de mis amigos nuevos y de todas las actividades semanales gentino del idioma castellano, su cultura, sus costumbres y su que me completaban. Pero, mientras esperaba nostálgicamen- estilo de vida; aprendiendo al mismo tiempo mucho sobre mi te mi vuelo a Croacia, escuchando el tango que siempre pasan país y mi gente. en el aeropuerto de Buenos Aires, decidí que esta separación Las clases de croata fueron una experiencia realmente inspi- sería solo un hasta luego. Estoy inmensamente agradecida a radora. Tuve doce grupos de estudiantes, muy variados y ale- Argentina por haberme abierto su corazón y al mismo tiempo gres, de dieciocho a casi ochenta años. Juntos organizamos estoy muy orgullosa de que los croatas también hayamos par- diferentes actividades para compartir el amor mutuo por Cro- ticipado en la formación de esta nación increíble. strofa" nastaviti rasti i ponovno prenijeti s pozornice čaroban (ali i urnebesan) "Izvedba kazališne predstave oduševila je prvo nas same, susret Hrvatske i Argentine. a onda i sve nazočne toga dana u Hrvatskome kulturnom centru u Rosariju." PUTOVANJE PO JUŽNOJ AMERICI Nakon završetka posla u Hrvatskome kulturnom centru, započela sam tromje- djela sam očaravajuće krajolike, doživjela Nakon ovakve jednogodišnje južnoame- sečno putovanje po Argentini i ostalim nebrojene dogodovštine i srela nezabo- ričke pustolovine, ne moram ni govoriti državama Južne Amerike. Upoznala sam ravne ljude zbog čega sad doživljavam koliko je bilo teško oprostiti se od svih Kolumbiju, Peru, Boliviju i Urugvaj. Vi- život i svijet na zreliji i prisniji način. stečenih prijatelja, tjednih aktivnosti kao što su plesanje tanga i kazališne probe, i Polaznici iz odlične argentinske gastronomije zbog Santa Fea koje sam se, na mamino zadovoljstvo, vratila s par kilograma više. No, dok sam nostalgično čekala let za Hrvatsku uza zvukove tanga koji se uvijek čuju na ae- rodromu u Buenos Airesu, odlučila sam da je ovaj rastanak samo privremen. Ar- gentini sam neizmjerno zahvalna što mi je otvorila svoje srce te istodobno pono- sna što su i Hrvati sudjelovali u stvara- nju te predivne nacije. n

ENG Since 1998 the HOLA project has offered Croatian language and culture instruction in Latin America and is jointly conducted by the CHF and local Croatian centres. Fifty-six lec- turers have taken part including article au- thor Tea Grginović.

MATICA lipanj/june 2014. 39 Brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika učite kada želite i gdje želite A fast, easy and interesting way to learn the basics of Croatian learn when and where you want

Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska HIT-1 ([email protected]) Prvi sveučilišni on-line tečaj hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika ešće čujem kako neki ljudi mrmljaju da je svaka naša The first on-line course of Croatian as second and pomoć siromašnima u do- foreign language movini samo kap u moru pa se ne može pomoći svima – i onda ne pomažu nikome. U biti takvi 15. rujna – 7. prosinca 2014. Čvećinom (pod)svjesno pravdaju svoju škrtost i sitničavost, pa i zavist i netrpe- September 15 – December 7, 2014 ljivost, prema onima koji nešto poduzi- maju da ublaže patnju barem jedne oso- n 7 nastavnih cjelina u n 7 learning units in the be, jedne obitelji. Zaboravljaju da je bolje kresnuti i malo drvce šibice u mraku, sustavu MoD (utemeljen Moodle-based e-learning nego olajavati mjesec što slabo svijetli. na Moodlu) system Sad kad smo se vratili s hodočasničko- n 150 nastavnih aktivnosti n 150 learning activities ga i humanitarnoga puta kroz HR i BiH, od Marije Bistrice i Vukovara, preko Po- n 24 sata online nastave u n 24 hours of real-time savine kroz Bosnu, a onda kroz mirnije živo communication online krajeve i svetišta u Međugorju, Sinju, na n iskusni lektori, stručnjaci n experienced language Udbini, Opatiji i Gospi od Kraja, sabire- mo na kraju nevjerojatne dojmove i svi za hrvatski kao ini jezik instructors, specialists in se slažemo da je ono što smo gledali o n interaktivan, Croatian as L2 poplavama preko TV-ekrana i doznali iz komunikacijski i n an interactive, communicative medija tek blijeda slika onoga što smo vidjeli pred sobom i oko sebe na ovome individualiziran pristup and individual approach to putu, ne zaobilazeći ni stravične poslje- učenju jezika language learning dice poplava u Doboju i Maglaju… Naš svijet dobro se pokazao i pokazuje se u ovim teškim nevoljama. U BiH je dodat- ni problem slaba organizacija raspodje- Pogledajte videopriloge o tečaju na mrežnoj stranici le pomoći najugroženijima. Potrebe su Look at videos about the course at web page velike i moramo svi paziti da se nakon www.matis.hr ove zagrijanosti za pomaganje ubrzo ne zaboravi na te ljude u nevolji jer obnova Obavijesti i upisi će dugo trajati. Neki ni do ove zime neće moći biti ponovno u svojim kućama. additional information and enrollment: I bez ovih poplava posljednjih godina

[email protected] www.matis.hr www.matis.hr ( S ) K R E T A N J A

Jedan uspješan eksperiment iz Švicarske? Da bismo bar malo olakšali svagdanji život onima najsiromašnijima u HR i BiH, u Švicarskoj je pokrenuta akcija u tu svrhu. U njoj je moguće sudjelovati svim ljudima dobre volje u ovoj zemlji, bez obzira na njihovo imovinsko stanje, jer riječ je o mjesečnoj uštedi i daru siromašnima u domovini od samo pet franaka iz HR i BiH javlja se sve više ljudi nama je kao jednokratna godišnja pomoć od ve koje se jave iz domovine. Te darove na Zapadu tražeći sa zahvalnošću i naj- 500 (pet stotina) franaka najsiromašni- osobno će nositi članovi "Kruha dobro- manju pomoć za svoje osnovne životne jima u HR i BiH koji doslovce "nema- te CH" pri svome uobičajenom odla- potrebe. Župnici nam znaju pisati da oko ju ni za kruh" tako da svaki dan u godi- sku u domovinu za božićne blagdane i njih ima sve više ljudi koji doslovce "ne- ni mogu kupiti barem dovoljno kruha! uručiti ih najsiromašnijima "iz ruke u maju ni za kruh". Nema dvojbe da je naj- Organizacijski odbor "Kruha dobro- ruku". Na početku svake godine člano- veća sramota ovoga civilizacijski razvije- te CH" prihvaća i potvrđuje povjere- vi će biti obaviješteni o broju ljudi koji nog svijeta – golo siromaštvo, siromaštvo nike i vodi popis svih članova, koji se su dobili pomoć i o mjestima gdje je ta do gladi i ponižavajuće neimaštine. Me- mogu s vremenom objaviti i na vlastitoj pomoć dospjela. đutim, nismo se nadali da će takvo siro- web-stranici. Povjerenici "Kruha dobrote maštvo zahvatiti u ovoj mjeri i jedan dio CH" upisuju članove, a članom "Kruha BROJ ČLANOVA STALNO RASTE našega naroda i njegovih susjeda. A nije dobrote" postaje svaki onaj koji se obve- "Kruh dobrote CH" za samo desetak potrebno isticati da je osnovna ljudska i že da će mjesečno uštedjeti pet franaka i dana svoga postojanja okupio je preko kršćanska dužnost boriti se protiv pat- dati ih za te najsiromašnije u domovini. dvije stotine članova i broj im stalno ra- nje siromaštva i biti širokogrudan prema Uistinu, rijetko tko od naših ljudi u ste. Ubrzo će se vidjeti hoće li ovo biti potrebitima bez obzira na to tko su oni. Švicarskoj to ne može. Pa ovdje nam se jedna dobra akcija na razini jedne misi- javljaju i sama djeca. Jedna osmogodišnja je ili će se proširiti i na druga područja. 'KRUH DOBROTE CH' curica kaže da joj "nije ništa na žvakama Možda i u još koju zemlju u hrvatskom Da bismo bar malo olakšali svagdanji i slatkišima" uštedjeti mjesečno pet fra- izvandomovinstvu? život onima najsiromašnijima u HR i naka! A nama odraslima to je mjesečno Za vrijeme Domovinskoga rata po- BiH, u Švicarskoj je pokrenuta jedna za- samo jedno piće manje. Tu svoju "godiš- krenuli smo također u Švicarskoj vrlo nimljiva akcija u tu svrhu. U njoj je mo- nju ušteđevinu" članovi predaju povje- uspješan "Klub 1000" (dar od tisuću fra- guće sudjelovati svim ljudima dobre vo- renicima pred kraj godine, a Organiza- naka) koji se bio proširio i na neke dru- lje u ovoj zemlji, bez obzira na njihovo cijski odbor sve što se skupi otprema u ge zapadne zemlje, pa se možda i ovaj imovinsko stanje, jer riječ je o mjeseč- domovinu. I tako svake godine ispočet- "klub" od pet franaka, unatoč svojoj sit- noj uštedi i daru siromašnima u domo- ka. Na taj način nisu potrebni troškovi nosti, ipak pokaže velikim? Bilo bi učin- vini od samo pet franaka. Na prvi pogled ni za banke, ni za konta ni za poštarinu. kovito kad bi se za ovu malu, a za one ne izgleda spektakularna ni velika, ali bi Preporuke i veze za tako siromašne najsiromašnije važnu štednju, okupio i mogla - kad bi se raširila među većinom su župe u domovini, ali i druge ustano- ustalio značajan broj članova. A rijetko naših u cijeloj Švicarskoj i onda diljem tko od nas na Zapadu može reći da nije hrvatskog izvandomovinstva – dati svoj u financijskoj mogućnosti sudjelovati značajan prilog iskorjenjivanju onoga Pomažemo li samo u ovome dobrotvornom pokretu. Ne bi najcrnjeg siromaštva u naše dvije države. prijatelja, nećemo nikoga bilo nimalo dobro da se vapaj siroma- Ovaj pokret nastao je pri Hrvatskoj zadiviti. ha, posebice onima s malom djecom, katoličkoj misiji Solothurn u Švicarskoj i diže do Boga, a da ne stigne do ljudskih nosi ime "Kruh dobrote CH". Zamišljen ušiju i srdaca! n

MATICA lipanj/june 2014. 41 POVRATNIK ANTE LUČIĆ, KONZULTANT ZA OBRAZOVANJE, KARIJERE I MARKETING "Želimo ostati u Hrvatskoj i dokazati da se ovdje može raditi i uspjeti"

"Pokrećemo projekt pod nazivom Cronnection koji će spajati mlade i kvalificirane iseljenike s našim poslodavcima i sveučilištima kako bi se stvorili konkretni uvjeti za njihov povratak i veću obrazovnu i profesionalnu mobilnost usmjerenu ka Hrvatskoj, za razliku od masovnog iseljavanja"

Razgovarala: Željka Lešić Ante Lučić u uredu svoje zagrebačke Snimke: Iz privatnog albuma tvrtke A-Link

ivotna priča mladoga, obra- zovanoga Ante Lučića nije ti- pična priča naših hrvatskih sinova koji su živjeli u izvandomovinstvu. Svoji iseljenički put započeo je u srednjoškolskim dani- Žma kada je s roditeljima otišao u daleki Damask u Siriji, gdje je njegov otac radio kao geolog na Ininim naftnim postroje- njima. Nakon srednjoškolskog obrazovanja u Siriji, Ante odlazi na daljnje obrazovanje u Njemačku. Tko je Ante Lučić više možete doznati u ovom intervjuu za našu reviju Maticu. nosa na Jacobs University u Bremenu, li" mlado hrvatsko iseljeništvo i blisku Molim Vas, predstavite se našim SR Njemačka, te magistrirao na studiju zajednicu koja se redovito međusobno čitateljima. prava i poslovnog upravljanja na fakul- družila. Nakon završene srednje ame- - Zovem se Ante Lučić, rođen sam tetima Bucerius Law School i WHO Otto ričke škole Damascus Community Sc- 1988. g. (26 god.), direktor sam i vlasnik Beisheim School of Management, također hool želio sam nastaviti život i karijeru A-Link savjetovanja, mlade konzultant- u Njemačkoj. Osim posla u A-Linku, pi- u inozemstvu pa sam se zaputio na stu- ske tvrtke za obrazovanje, karijere i mar- šem mjesečne kolumne i analize te radim dij u Bremen gdje sam diplomirao povi- keting. Rođen sam u Zagrebu, gdje sam kao samostalni komunikacijski savjetnik. jest i međunarodne odnose. Nakon toga završio osnovnu školu i dio srednje glaz- nakratko sam se vratio u domovinu gdje bene škole. Nakon toga selim se s obi- Koji su bili razlozi odlaska iz sam radio kao freelance prevoditelj, in- telji u Damask u Siriji s ocem Dubrav- Hrvatske? struktor engleskoga jezika, community kom i majkom Šteficom. Najstariji sam - U Siriju smo se odselili svi zajedno manager i novinar. Iako mi je želja bila od ukupno četvero djece, a imam: sestre zbog očeva posla jer je tada kao geolog raditi u diplomaciji, ipak je prevagnula Anu i Mariju te brata Josipa. Završio sam radio na Ininim naftnim istraživanjima, ljubav prema poduzetništvu pa sam se međunarodnu srednju školu Damascus a majka je povremeno podučavala tje- tako ponovno zaputio u Njemačku, ovog Community School u Siriji, preddiplom- lesni. Osim nas, doselilo se još nekoliko puta u Hamburg gdje sam magistrirao ski studij povijesti i međunarodnih od- obitelji. Svi zajedno u Siriji smo "stvori- pravo i poslovno upravljanje. Nakon Si-

"Odljev mozgova je nešto što, na žalost, u tom procesu nećemo moći spriječiti, ali možemo, koliko god to nemoguće zvučalo, iz toga izvući nabolje za Hrvatsku."

MATICA 42 lipanj/june 2014. www.matis.hr rije, gdje sam živio s obitelji, u Njemač- ku me odvela ambicija da što više nau- čim i steknem još više međunarodnoga poslovnog i obrazovnog iskustva, kao i činjenica da sam bio stipendist svih triju navedenih fakulteta.

Kako ste se prilagodili u zemljama gdje ste živjeli i kakav su dojam te zemlje ostavile na Vas? - Logično, najveća prilagodba bila je potrebna prvi put, prilikom preseljenja u Siriju, na Bliski istok. Bio je to svoje- vrstan kulturološki šok te prvo veće me- đunarodno iskustvo nakon djetinjstva provedenog u Hrvatskoj. Iako se sve do- godilo vrlo brzo, iz današnje perspektive sama prilagodba tekla je postupno i bez većih problema — do te mjere da Siriju još uvijek smatram svojim drugim do- S obitelji na maturi u Siriji mom. Ipak, cijelo vrijeme mi je nedosta- jala Hrvatska i svaki put svi smo se vese- lili što ćemo kod kuće provesti praznike. "Hrvatska može konkurirati s relativno kvalitetnim Također, pomogla je i činjenica što smo obrazovanjem i znatno jeftinijim uvjetima života i školovanja, mi djeca pohađali školu koja je bila me- zbog čega bismo kao studijska destinacija mnogima, a đunarodnoga karaktera, zajedno s mno- posebice iseljenicima, bili zanimljivi." gim drugim strancima. Iako će to danas mnogima zvučati nevjerojatno, Sirija je tada, za razliku od proteklih nekoliko Hrvatske kratkoročno udaljio. Iako mož- jedini Hrvat na velikom sveučilištu, koje godina, bila vrlo mirna zemlja i jedno da zvuči paradoksalno, kad si udaljen od je ujedno i "najmeđunarodnija i najša- od najsigurnijih mjesta za život. Sirij- kuće prepoznaješ lakše određene stvari i renija" obrazovna institucija na svijetu ski narod je našu obitelj i mnoge druge osjećaje. Gorko-sladak je osjećaj biti da- jer je pohađaju studenti iz više od 100 strance prihvatio kao svoje i doista smo leko, a istodobno razmišljati o svojem is- zemalja, i toj sredini sam se vrlo brzo zahvalni što smo mogli doživjeti i po- hodištu i komunicirati s obitelji i tamoš- prilagodio i uspio iz nje izvući najbolje. bliže upoznati sve čari bogate arapske njim prijateljima. Prilikom preseljenja u Mogu reći da sam imao sreću što sam kulture. Iako smo najranije godine dje- Njemačku nastupio je prvi šok jer sam uvijek naletio na najbolje moguće ljude tinjstva proveli u Hrvatskoj koja je tek se iz krajnje opuštenoga i pomalo kao- od kojih sam puno naučio te da sam ci- nastajala i bila pogođena ratom, mogu tičnoga bliskoistočnog društva našao u jelo vrijeme imao bezrezervnu potporu reći da sam najveće spoznaje o svome hr- znatno organiziranijoj i tehnološki na- i pomoć svoje obitelji. vatskom identitetu doživio kad sam se iz prednoj sredini. Iako sam u Bremenu bio Koliko Vam u poslu znači S kolegicama u uredu boravak i školovanje vani i kako stečena iskustva primjenjujete u Hrvatskoj? - Ako postoji prilika (a uvijek postoji), školovanje u inozemstvu bih svakome preporučio. Čovjek ne samo da novim iskustvima proširi vlastite obzore, nego postaje i konkurentniji na globaliziraju- ćem tržištu rada i daljnjeg obrazovanja. Imao sam prilike upoznati različite mo- derne trendove kako u obrazovanju tako i u poduzetništvu. Iako u današnje infor- macijsko doba informacije kolaju nevje- rojatnom brzinom, ipak treba vremena da se neke prakse "pretoče" iz inozemstva u Hrvatsku i ustale ovdje. Gledajući iz inozemne perspektive, određene stva-

MATICA lipanj/june 2014. 43 S kolegicama u posjeti izbjegličkom kampu u Siriji

Jeste li zadovoljni poslom u Hrvatskoj? - Naravno. Niti jedna birokratska prepreka ili apsurd ne mogu umanjiti naše zadovoljstvo kad se bavimo onim što znamo i volimo.

Družite li se s mladim povratnicima iz iseljeništva? - Apsolutno! Velik dio ovdašnje mreže povratnika i poznanstava dugu- "Osim nas u Siriju se doselilo još nekoliko obitelji iz Hrvatske. jemo našoj kolegici Mariji Durakovich Svi zajedno ‘stvorili’ smo mlado hrvatsko iseljeništvo i blisku koja je iznimno dobro umrežena s po- zajednicu koja se redovito međusobno družila." vratnicima i iseljenicima. Velik broj na- ših prijatelja i vršnjaka također su strani studenti, dok se s drugim iseljenicima ri mogu se "predvidjeti", što predstavlja i prijavljivanja na inozemne studijske uspijevam viđati tek kada Hrvatsku po- iznimnu komparativnu prednost jer ih programe do traženja posla ili stručnih sjete za praznike. možete dočekati spremno. Osim jezika praksi u inozemstvu. Naravno, ti proce- i same struke, sretan sam što sam stekao si uključuju i niz drugih usluga kao što Na koji bi se način, po Vašemu multikulturno znanje i vještine te pro- su istraživanja, priprema prijava i živo- mišljenju, trebalo raditi na širenu perspektivu u gledanju na druš- topisa, priprema za intervjue itd. S dru- prilagodbi mladih u Hrvatskoj? tvene i poslovne procese. Osim života u ge strane, uz činjenicu da sve klijente sa- - Kad govorimo o mladima u Hr- inozemstvu, puno sam putovao i posje- vjetujemo da se vrate u Hrvatsku poput vatskoj, najviše treba raditi na obrazo- tio sve kontinente osim Australije i Južne nas, cilj nam je pomoći i drugim povrat- vanju i obrazovnom sustavu kako bi se Amerike, što također pridonosi global- nicima i pripadnicima hrvatskog iselje- stvorila kritična masa vrhunskih kadro- nom gledanju na stvari, ali i želji da još ništva u njihovu povratku. Zbog tog rava — jer samo takvi ovu zemlju mogu više naučim. Moram priznati da je puno zloga pokrećemo projekt pod nazivom izvući iz ekonomske i moralne krize. lakše biti kreativan ako dolaziš "izvana", Cronnection. Riječ je o projektu spajanja Odljev mozgova je nešto što, na žalost, a tu je dakako i velika mreža međuna- mladih i kvalificiranih iseljenika s na- u tom procesu nećemo moći spriječi- rodnih kontakata koju sam tijekom go- šim poslodavcima i sveučilištima kako ti, ali možemo iz toga izvući nabolje za dina i putovanja uspio izgraditi. U Hr- bi se stvorili konkretni uvjeti za njihov Hrvatsku. Primjerice, odljev mozgova, vatskoj nastojim u sklopu vlastitog posla povratak i veću obrazovnu i profesio- tzv. brain drain, možemo lako pretvori- ta iskustva prenijeti individualnim i in- nalnu mobilnost usmjerenu ka Hrvat- ti u rast mozgova, odnosno brain gain ili stitucionalnim klijentima. skoj, za razliku od masovnog iseljava- brain growth, kako bismo se što bolje po- nja. Na posljetku, počinjemo surađivati vezali s inozemstvom (uključujući i ise- Kada ste se vratili u Zagreb i što i s institucionalnim klijentima, kao što ljeništvo), ostavili veći trag, a ujedno se ovdje sada radite? su udruge, fakulteti i sveučilišta, za koje imali gdje vratiti. Zašto ne bismo poput - Iako trenutno i dalje živim na re- obavljamo marketinške i projektne us- mnogih zemalja organizirano i instituci- laciji Zagreb - Hamburg, izvjesno je da luge specijalizirane za razvoj obrazova- onalno poticali i stipendirali mlade koji ću se za par mjeseci trajno preseliti u Za- nja i međunarodne mobilnosti. se upišu na najbolja inozemna sveučili- greb gdje sam pokrenuo tvrtku A-Link za obrazovno i karijerno savjetovanje.

Predstavite nam Vaš ured. - Mi smo A-Link, mlada konzul- tantska tvrtka specijalizirana za obrazovanje, karijere i marketing. Ima nas ukupno petero, od kojih su troje stal- ni članovi tima. Osim moje malenkosti, tu je kolegica Marija Durakovich, prof., naša glavna konzultantica, psihologi- nja i profesorica engleskoga jezika koja je također povratnica iz iseljeništva. S nama je i Dina Šeparović, ekonomistica Opskrba i projektni asistent. Zasad najviše radi- namirnicama mo s fizičkim osobama i pomažemo im za siromašnu djecu u Siriji u razvoju vlastite karijere — od biranja

MATICA 44 lipanj/june 2014. www.matis.hr šta te ih obvezali da se vrate na prethodno rezervirana radna ISELJENIČKA VIJEST mjesta u domovini? Na taj na- čin bismo "kupili" strano znanje koje bi se uspješnim radom posebno osposobljenih ljudi na najbolji mogući način višestru- ko vratilo od uloženog. Gradili bismo mrežu, a istodobno za- državali svoje ljude u vlastitoj zemlji. U takvoj bi se mobil- Prije predstavljanja noj klimi stvorili najbolji uvje- Hrvatske na Bucerius Law ti za prilagodbu mladih opće- School (Njemačka) nito. Treba "skočiti u vatru" i hrabro napraviti prve korake. Što se institucija i same obrazovne politike tiče, za poče- tak bi bilo dovoljno identificirati problem te početi s primjenom dobrih praksi iz drugih usporedivih društava i zemalja. Koliko god to zdravorazumski i logično zvučalo, to se jednostavno ne događa.

Što naše iseljenike najviše privlači u Hrvatsku, a zbog čega su ovdje nezadovoljni? - Neću ulaziti u svima dobro poznate probleme u Hr- OLIVEROVA TURNEJA PO SAD-u I vatskoj, već ću pozornost skrenuti na potrebe mladih ise- KANADI ljenika. Što se njih tiče, prema našim istraživanjima mno- SAD - Glazbena legenda Oliver Dragojević, kralj hrvatske gi teže povratku ili barem dugotrajnijem profesionalnom glazbene scene, vratio se sa svojim bendom "Dupini" u SAD ili obrazovnom iskustvu u Hrvatskoj. Problem je što ne u svibnju u organizaciji producentske kuće Scardona World postoje adekvatni uvjeti kako bi se ti ljudi uspjeli vratiti Music. Za nadasve uspješnu organizaciju zaslužan je preds- i nešto konkretno napraviti. Iako mnogi pričaju hrvatski jednik Scardona WM Dragan Čačinović – Čač, na području jezik, mnogi njime ne vladaju dovoljno dobro da bi se u SAD-a ugledni producent i ton-majstor. akademskoj sredini osjećali lagodno. U hrvatskoj akadem- Iako pod utjecajem globalnih glazbenih trendova, Oliverov skoj zajednici engleski jezik i dalje je premalo zastupljen u rad sačuvao je elemente dalmatinske glazbe, koji su ujedno usporedbi s drugim zemljama. Smatram kako se domaći i ključ za njegovu četrdesetogodišnju zavidnu karijeru. Mno- obrazovni programi trebaju što više internacionalizirati, gobrojni obožavatelji imali su priliku uživati u jedinstven- kao što su to uspjeli kolege s Ekonomskog i Medicinskog ome programu Oliverove američke turneje koja je započela fakulteta u Zagrebu. Hrvatska može konkurirati s relativ- rasprodanim koncertom u Vancouveru, a nakon koncerata no kvalitetnim obrazovanjem i znatno jeftinijim uvjetima u San Joseu, Los Angelesu i Detroitu slijedilo je i veliko fi- života i školovanja, zbog čega bismo kao studijska destina- nale u Tawn Hallu u New Yorku. Oliver je na opće oduševl- cija mnogima, a posebice iseljenicima, bili zanimljivi. Ta- jenje mnogobrojne publike ovog puta pozornicu dijelio sa kođer, uz sve bilateralne ugovore koje su mnogi od naših zvijezdama domaće glazbene scene, Tedijem Spalatom, Ni- fakulteta potpisali s inozemnim partnerima mora se naći nom Badrić i Ljiljanom Nikolovskom. mjesta za dolazak hrvatskih iseljenika. Bez obzira na to o kojem je gradu riječ, San Joseu, LA-u, Detroitu ili New Yorku, ili pak Parizu i Londonu, kad se ok- Koji su Vaši planovi za budućnost? upi Oliverova vjerna publika, vlada jednaki naboj i razdra- - Želimo nastaviti rasti kao tvrtka, zaposliti najbolje ganost. Od prve do zadnje minute ori se pjesma u zboru i ljude i pomoći kako hrvatskim obrazovnim institucijama tako puna tri sata. Svi se slažu da nikada i nitko neće zauzeti i organizacijama tako i individualnim klijentima koji žele mjesto koje je u Hrvatskoj glazbenoj povijesti obilježio Oli- više od svoje karijere u Hrvatskoj ili izvan nje. Nadolaze- ver Dragojević. Iako je turneja bila naporna i zahtjevna, Oli- ći projekti uključuju i razvoj online portala, softverskog ver ju je odradio na visokoj profesionalnoj razini, s lakoćom proizvoda te nastavak uspostavljanja partnerstava s naj- je prilazio svakom novom izazovu, a prije i poslije koncer- boljim stranim sveučilištima. Dugoročno želimo ostati u ata rado se družio s iseljenicima, koji zapravo nikada nisu Hrvatskoj i dokazati da se ovdje može raditi i uspjeti, uz niti otišli iz domovine zahvaljujući njegovim pjesmama koje golemu upornost i trud. n se slušaju i prenose s generacije na generaciju. "Ganut sam pažnjom kojom sam obasut na svakom koraku", izjavio je za kraj naš dragi Oliver, a mi smo mu zahvalni što nam je prib- ENG An interview with returnee Ante Lučić, an education, career and marketing consultant who lived with his parents in Syria before ližio komad našeg neba i krik galeba. (Irena Ozimec) moving on to get an education at a German university.

MATICA lipanj/june 2014. 45 NAŠI GRADOVI: KRAPINA Središte Hrvatskog zagorja i krapinskog pračovjeka

Prvi pisani dokumenti vezani uz Krapinu datiraju s kraja 12. stoljeća, no nakon otkrića neandertalca u Krapini jasno je da u ovome mjestu ljudska povijest seže i do 100.000 godina prije Krista

Župa Sv. Nikole biskupa dominira gradom

Krapina je glavni grad Krapinsko-zagorske županije

Piše: Zvonko Ranogajec pa do modernog autocestovnog s kraja ne pobrđa iskorištene su za proizvodnju 20. i početka 21. stoljeća, za čije potre- vinove loze, tradicionalne kulture Hrvat- rapina je najsjeverozapadniji be je sagrađen i tunel kroz Brezovicu u skog zagorja. Tlo je zbog brežuljkastog grad u Hrvatskoj, središte je smjeru Macelja. Područje grada Krapi- karaktera i većih nagiba slabije kakvoće, povijesne regije Hrvatskog ne položeno je na južnim obroncima dok je klima kontinentalna s perialpskim zagorja, kao i Krapinsko-za- gora Strahinčice (846 m.n.v.) te Brezo- utjecajem. Samo naselje širi se zbog ko- gorske županije osnovane vice (581 m.n.v.). Južne ili prisojne stra- tlinske strukture reljefa jedino u smje- 1993. godine koja je po gradu i regiji ru sjevera i juga. Kdobila ime. Grad Krapinu čine 23 nase- Spomenik Ljudevitu Gaju u središtu lja površine od 48 četvornih kilometa- grada FRANJEVAČKI SAMOSTAN ra, a na nadmorskoj visini od 186 meta- Prvi pisani dokumenti vezani uz Krapi- ra. Područje lokalne samouprave grada nu datiraju s kraja 12. stoljeća, no nakon Krapine graniči sa sedam susjednih op- otkrića neandertalca u Krapini jasno je ćina. Na sjeveru su općine Đurmanec i da u ovome mjestu ljudska povijest seže Jesenje, na istoku Radoboj, na jugoisto- i do 100.000 godina prije Krista, čime je ku Mihovljan, na jugu Sveti Križ Začre- hrvatska znanost dala značajan dopri- tje, na jugozapadu Krapinske Toplice te nos svjetskoj paleontologiji zahvaljuju- na zapadu općina Petrovsko. ći znanstveniku Dragutinu Gorjanovi- Naselje Krapina smjestila se u dolini ću Krambergeru. On je na Hušnjakovu rječice Krapinice čiji je kanjonski oblik brdu pokraj Krapine otkrio više od 800 korišten tijekom povijesti za prometnu komada ostataka kostiju i zubiju pračo- valorizaciju u smjeru juga prema Zabo- vjeka neandertalskog tipa iz starijega ka- ku i Zagrebu te u smjeru sjevera prema menog doba. To je jedno od najbogati- Macelju i Mariboru, različitim vidovi- jih paleontoloških nalazišta u svijetu, a ma prometa, od najranijega cestovnog, Homo krapiniensis ili krapinski pračo- preko željezničkog krajem 19. stoljeća vjek pokazatelj je duge nazočnosti života

MATICA 46 lipanj/june 2014. www.matis.hr u ovome dijelu Hrvatske. U pisanoj for- hvaljujući ilirskoj ideji, nakon Zagreba i mi Krapina se prvi put spominje 1193. Krapina dobiva kazalište, muzej, čitao- godine po utvrdi ispod koje se počelo nicu, ogranak Matice hrvatske i Hrvat- razvijati naselje, a koju je posjetio 1225. sko-slavonsko gospodarsko društvo, kao i tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Bela ustanove značajne za promicanje hrvat- IV. Arpadović. Kralj Ludovik I. Anžuvi- ske nacionalne misli. nac dodjeljuje 1347. godine Krapini status slobodnoga kraljevskoga grada. Od MUZEJ KRAPINSKIH plemićkih obitelji ističu se Keglevići, a u NEANDERTALACA Krapini je za turskih opasnosti od 1598. Radno intenzivne industrije razvijene do 1607. godine održano čak pet zasjeda- nakon Drugoga svjetskog rata s puno za- nja Hrvatskoga sabora. Od 17. stoljeća u poslenih kao što su tekstilna i keramička Krapini pastoralno djeluju franjevci koji industrija te industrija namještaja propa- grade franjevački samostan i crkvu sv. le su, a nakon gospodarskog restrukturi- Katarine. U Krapini tada djeluje i studij ranja razvijaju se tvrtke s manjim brojem teologije, retorike i filozofije, a do danas zaposlenika. Danas su u gradu razvije- je u muzeju sačuvana vrijedna sakralna ne tekstilna industrija muške konfekcije i književna zbirka. Tijekom 18. stoljeća Kotka d.o.o., Jedinstvo d.d. s proizvod- gradi se u Trškome Vrhu poznata pro- njom kontejnera i metalnih konstrukci- štenjarska crkva Majke Božje Jeruzalem- ja, kao i građevinarstvo, tiskarstvo, ugo- Franjevački samostan crkva Sv. Katarine ske, posvećena 1761., u koju tradicional- stiteljstvo, trgovina, teretni prijevoz te od no hodočaste motorizirani hodočasnici 2005. godine Carinarnica. Industrija se na vozočašće. razvija u poduzetničkim zonama Kra- je 125.000 godina, a ujedno su načini- pina Nova - zapad i jug. Ona se veže na li vremeplov kroz povijest Svemira, Ze- ŽARIŠTE HRVATSKOGA jednu od prometnih žila kucavica Hr- mlje, čovjeka pa sve do današnjih dana, s NARODNOG PREPORODA vatske, autocestu A 2 od Zaprešića do posebnim naglaskom na vrijeme nean- Krajem 17. stoljeća Krapina postaje zna- Macelja u dužini od 60 km. dertalaca. Pozornost privlači i Park skul- čajno središte obrta i zanatstva, što je Turizam postaje sve značajnija gos- ptura "Forma Prima". Ostale značajne osnaženo gradnjom željeznice 1886. go- podarska djelatnost Krapine u koju do- turističke destinacije u gradu su Muzej dine. Uz obrte kovača, gumbara, lonča- laze mnogobrojni posjetitelji, bilo u grada Krapine, Muzej Ljudevita Gaja, ra, čizmara, mesara, pekara, početkom tranzitu prema nekim od mnogobroj- kao i Galerija grada Krapine. Prvoga svjetskog rata razvija se u Kra- nih zagorskih toplica ili u posjetu jedin- Prema posljednjem popisu stanov- pini industrija kože, namještaja, kalije- stvenome muzeju u Hrvatskoj, Muzeju ništva iz 2011. godine područje lokalne vih peći, tiskara, ciglana, pilana. Gradi se krapinskih neandertalaca koji je otvo- samouprave Krapina ima 12.480 stanov- vodovod, kao i prometnice koje Krapinu ren početkom 2010. godine. Paleontolog nika, što je smanjenje za 500 stanovni- povezuju sa Zagrebom. Krapina postaje Jakov Radovčić i arhitekt Željko Kova- ka, dok samo naselje Krapina ima 4.471 i značajno žarište hrvatskoga narodnog čić kao autori jedinstvenoga muzejskog stanovnika odnosno smanjenje za oko preporoda jer je njegov glavni promi- postava nastojali su približiti današnjem 200 stanovnika u odnosu na prethod- catelj Ljudevit Gaj rođeni Krapinac. Za- čovjeku kako su živjeli njihovi preci pri- ni popis. n

Dio postava u Muzeju Ulaz u Muzej krapinskih neandertalaca krapinskih neandertalaca

ENG Krapina is the cultural, political and administrative hub of Krapi- na-Zagorje County. The city and environs numbers some 13 thousand inhabitants. The first written document to mention Krapina dates from the year 1193. The settlement formed under the former medieval for- tress of Krapina.

MATICA lipanj/june 2014. 47 VIKTOR I ANTHONY PUHARICH MEĐU NAJPOZNATIJIM PROIZVOĐAČIMA MESA U AUSTRALIJI Ugled s prefiksom "naj"

Danas se VPQM uključio svojim kamionima u biznis isporuke mesa uglednim restoranima i hotelima diljem Australije. Oni su australski vodeći distributer za govedinu

Viktor već 40 godina radi u mesnoj industriji

Viktor Puharich i njegov sin Anthony

Napisala: Rebeka Mesarić Žabčić nancije i trgovinu. Zajedničkim naporima stvorili su uspješnu tvrtku. Kom- iktor (Vic), kako ga znaju svi, binacijom obrtništva i poslovnom i njegov sin Anthony imaju sposobnošću otac i sin stvorili su im- osjećaj da je potrebno ne- presivno partnerstvo s opipljivom pre- prestano širiti posao i biti danošću za proizvodnju i opskrbu me- bolji u odnosu na konku- som, koje je najfinije kvalitete u čitavoj renciju. Viktor Puharich podrijetlom je Australiji. Viz Makarske i naizgled miran, nasmijan i odlučan čovjek. Tijekom proteklih če- IZAZOVI ŠIRENJA TVRTKE trdesetak godina Victor je radio u mno- Vrhunska kvaliteta mesa započela se pro- gim najcjenjenijim mesnim tvrtkama u davati u maloj mesnici na Oxford Stree- Australiji, a sada s ponosom posjedu- tu u Darlinghurstu u Sydneyu. Početkom je i vodi Vic’s Premium Quality Meat 1996. godine maloprodaja mesa bio je (VPQM), jednu od najvažnijih, najcje- pravi izazov, no Viktor i Anthony imaju njenijih i najuspješnijih mesnih tvrtki osjećaj kako treba širiti biznis i pobolj- u Australiji. Danas Vic bez obzira na to šavati u odnosu na konkurenciju, ili izaći što je vlasnik tvrtke još uvijek radi za- iz industrije mesa. Anthony govori i da- jedno sa svojim zaposlenicima te i dalje nas vrlo ponosno o svojoj odluci i riziku. s veseljem sjeda s njima na doručak, gdje U tri mjeseca Anthony je donio mnoge vode razgovore kako poboljšati kvalite- značajne odluke, imao puno posla, ali je i tu proizvoda za tržište. Istodobno vodi, sam dostavljao meso. Među ostalim, do- trenira i mentor je nove generacije au- stavljao je i za poznatog australskog ku- stralskih mesara. hara Dietmara Sywzera u restoranu Level Viktorov sin Anthony pohađao je 41, u Chifley tornju u Sydneyu. Jednog sveučilište Bond, gdje je diplomirao fi- dana Dietmar je zaustavio Anthonyja i

MATICA 48 lipanj/june 2014. www.matis.hr pitao: "Prodajete li išta drugo osim piletine?" Uspon kompa- nije VPQM započeo je upravo tada! ISELJENIČKA VIJEST Možete pogledati njihovu internetsku stranicu (www.li- festylefood.com.au/tv/ask-the-butcher) na kojoj ćete upravo od sina Anthonyja saznati mnoge savjete za pripremanje ra- zličitih specijaliteta od mesa. VPQM trgovao je u Darlinghurstu nekoliko godina, pro- davao je govedinu i vrlo brzo su izgradili i ostvarili reputaci- ju. Godine 1999. VPQM se seli u novu zgradu s hladnjacima najnovije generacije, prostorijama za rezanje i pakiranje mesa, kao i hladnjakom za dozrijevanje govedine. Danas se VPQM uključio svojim kamionima u biznis isporuke mesa uglednim restoranima i hotelima diljem Austra- lije. Oni su australski vodeći distributer za govedinu hranjenu zrnjem, kao i za onu hranjenu travom. VPQM je osvojio mnogobrojne nagrade i pohvale od najvažnijih ljudi u svijetu restorana. Krajem 2003. godine odlučili su kupiti drugu zgra- ARGENTINSKA VEČER U SPLITU du za skladištenje mesa za veleprodaju. U 2013. godini kupi- SPLIT - U organizaciji splitske podružnice HMI-ja, Hrvatske li su tvornicu koja je treba postati glavni pokretač rasta u go- akademske udruge Split - čovjek nadasve - EU humanisti dinama koje dolaze. i Plesnoga centra Split, u tvrđavi Gripe održana je 2. lipnja Večer Argentine. Predavanjem Branke Bezić Filipović o POHVALE IZ CIJELOGA SVIJETA povijesti Hrvata u Argentini započela je Večer uz fotografi- Godine 2009. obitelj je odlučila završiti krug i vratiti se malo- je i glazbu, što je tehnički obradio Vicko Bezić. Prikazani su prodaji mesa te kupuju mesnicu Victor Churchill, osnovanu krajevi gdje žive Hrvati, a kao glazbena podloga izabrana davne 1876. godina, a koja se nalazi u jednom od najbogati- je Misa Criolla, argentinskoga skladatelja Ariela Ramireza u jih dijelova Sydneya, u Woollahri. Mesnica Victor Churchill izvođenju Jose Carrerasa. nanizala je mnogobrojne pohvale iz cijelog svijeta i općenito Zatim su studenti glume Tena Tadić i Frane Đaković, po iz- se smatra najboljom mesnicom na malo na svijetu. U 2013. boru Branke Bezić Filipović, čitali poeziju Viktora Vide, Vinka godini VPQM je ostvario želju da otvori tvornicu i u Melbo- Nikolića i Borisa Marune. Nakon programa održana je milon- urneu, za koju kažu: "Dio naše vizije je opskrbiti restorane u ga, plesna večer argentinskoga tanga. Tango je u posljed- Melbourneu najboljim mesom uz istu uslugu i brigu o kup- nje vrijeme sve popularniji među Splićanima, koji ga plešu cima na kojoj smo izgradili naš ugled!" u sklopu nekoliko škola zbog druženja i opuštanja. Tijekom Dinamična i inovativna kultura VPQM povezana je s ove večeri svi su nešto naučili i o zemlji tanga i o Hrvatima ustrajnom željom ka postizanju sve bolje kvalitete mesa koje koji tamo žive. (Branka Bezić Filipović) se proizvodi u njihovoj kompaniji i prodaje u čitavoj Austra- liji. Poslovna budućnost VPQM je obećavajuća s obzirom na to da je njihov cilj proizvodnja mesa i održanje ugleda s prefiksom "naj" u svome poslu!n

Vele i maloprodajni centar u Sydneyu

ENG Viktor and Anthony Puharich’s Sydney-based Vic’s Premium Qual- ity Meat provides meat to the best restaurants and hotels across Aus- tralia. The Puharich’s hail from the Croatian coastal town of Makarska.

MATICA lipanj/june 2014. 49 P o v i j e s n e o b l j e t n i c e Hrvatska na prekretnici Drugoga svjetskog rata

Pokušaj spašavanja NDH nije uspio, a komunistički vođa Tito postigao je 1944. sporazum s bivšim hrvatskim banom i predsjednikom izbjegličke jugoslavenske vlade Ivanom Šubašićem o suradnji koja je vodila prema slomu NDH i obnovi Jugoslavije

‘BRATSTVO I JEDINSTVO’ Vladko Maček Dok su komunisti i drugi antifašisti u Hr- vatskoj i izvan nje pod parolom o "brat- stvu i jedinstvu" južnoslavenskih naroda vodili borbu za oslobođenje od stranih osvajača i obnovu jugoslavenske države, suzbijajući utjecaj četničkoga pokreta i osnivajući narodnooslobodilačke odbo- re i antifašistička vijeća kao privremena tijela "narodne vlasti" u krajevima pod svojim nadzorom, vodstvo Hrvatske se- ljačke stranke, vodeće prijeratne hrvatske političke stranke, ustrajavalo je na neutralnoj i pasivnoj "politici čekanja" do pobjede zapadnih saveznika na eu- ropskim i svjetskim bojištima. Predsjed- nik stranke Vladko Maček bio je potkraj 1941. i početkom 1942. zatočen u jase- novačkome logoru, a ostatak rata proveo

Napori ustaša i partizana na privlačenju članova HSS-a prouzročili su raslojavanje u stranci. Proglašenje NDH

Piše: Željko Holjevac Andrija Hebrang je u kućnome pritvoru u Kupincu pokraj Jastrebarskog i u Zagrebu. Napori ustaša akon sloma monarhistič- i partizana na privlačenju članova HSS-a ke Jugoslavije u Travanj- prouzročili su raslojavanje u stranci, a po- skome ratu 1941. progla- vremeni pregovori Mačekovih suradnika šena je Nezavisna Država s ustaškim vrhom i neki pokušaji surad- Hrvatska u kojoj su došli nje s partizanskim pokretom nisu urodi- na vlast ustaše pod vodstvom Ante Pa- li sporazumom. Zagrebački nadbiskup Nvelića, a njezino područje zaposjele su Alojzije Stepinac izjašnjavao se tijekom njemačke i talijanske postrojbe. Ustaška rata za hrvatsku državnu neovisnost, ali politika nacionalne i rasne isključivosti je često istupao protiv ustaške politi- s jedne strane i otpori različitih snaga i ke nasilja i nesnošljivosti, izražavajući u skupina hrvatskoj državi s druge stra- isto vrijeme otklon i od komunističkih ne doveli su do pojave dviju koncepcija zamisli o revolucionarnom preobraža- o obnovi Jugoslavije: jednu je zastupao ju društva. Za to vrijeme ratne neprilike velikosrpski četnički pokret s osloncem potpuno su poremetile gospodarski ži- na izbjegličku vladu u Londonu, a drugu vot u NDH, smanjile industrijsku i rudar- promicao antifašistički partizanski po- sku proizvodnju, potaknule izvoz radne kret pod vodstvom Josipa Broza Tita i snage u Njemačku, prouzročile inflaciju njegovih komunista. novca i pogoršale prehranu stanovništ

MATICA 50 lipanj/june 2014. www.matis.hr Ustaški ratni plakat

Na Drugom zasjedanju Antifašistič- kog vijeća narodnog oslobođenja Ju- goslavije u bosanskom Jajcu potkraj studenoga 1943. donesena je odluka o izgradnji nove Jugoslavije kao savezne države. Istodobno su na konferenciji u Teheranu saveznici (Sjedinjenje Ame- ričke Države, Velika Britanija i Sovjetski Savez) otkazali daljnju potporu četnici- ma zbog njihove suradnje s Nijemcima i okrenuli se partizanima koji su se poslije kapitulacije Italije 1943. nastavili boriti protiv Nijemaca, a saveznički zrakoplo- vi počeli su sve češće bombardirati hrvatske gradove.

NOVA JUGOSLAVIJA Na Trećem zasjedanju Zemaljskog anti- fašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske u Topuskom početkom svib- Napulju i sovjetskim vođom Staljinom Kazalište narodnog oslobođenja. U To- nja 1944. donesena je odluka o ZAV- u Moskvi. Slomom prve Jugoslavije i us- puskom je iste godine posmrtno objav- NOH-u kao vrhovnom zakonodavnom postavom NDH potaknute su neke pro- ljena poema Jama o ratnim strahotama i izvršnom narodnom predstavničkom mjene u kulturi: Jugoslavenska akademi- iz pera Ivana Gorana Kovačića, poznata tijelu i najvišem organu državne vlasti ja znanosti i umjetnosti zamijenjena je po početnome stihu "Krv je moje svje- demokratske Hrvatske kao federalne Hrvatskom akademijom znanosti i um- tlo i moja tama". jedinice u sastavu nove Jugoslavije. Ni- jetnosti, a Zagrebačko sveučilište posta- jemci su uskoro zračnim desantom na lo je Hrvatsko sveučilište. Preuređen je FEDERALNA DRŽAVA Drvar pokušali uhvatiti Tita, ali je on s hrvatski književni jezik i postupno uve- Koncepcije o novoj Jugoslaviji kao zajed- Vrhovnim štabom izbjegao zarobljava- den korijenski pravopis, Matica hrvatska nici ravnopravnih naroda i Hrvatskoj kao nje i prešao na Vis. Ondje je 16. lipnja razgranala je izdavačku i kulturnu djelat- federalnoj državi u toj zajednici, za što se 1944. sklopio sporazum o suradnji s Iva- nost, a prosvjetni, kazališni i filmski rad osobito zauzimao hrvatski komunistič- nom Šubašićem, bivšim hrvatskim ba- organiziran je u ustaškome duhu. Osno- ki prvak Andrija Hebrang, potaknule su nom i novim predsjednikom izbjeglič- vano je Državno ravnateljstvo za film i povezivanje nekih ustaških dužnosnika ke vlade u Londonu, a zatim se sastao s utemeljeno poduzeće Hrvatski slikopis, s vodstvom Hrvatske seljačke stranke u britanskim premijerom Churchillom u koje je tijekom rata snimalo Hrvatsku u pokušaju spašavanja NDH, utoliko pri- rieči i slici i 1944. proizvelo prvi hrvatski je što je u međuvremenu došlo do pro- cjelovečernji zvučni filmLisinski . mjene u odnosima zaraćenih snaga u Europi i svijetu. Zapadni saveznici izba- PROMJENE U KULTURI cili su Nijemce iz sjeverne Afrike i pro- Nakon što su književnici Vladimir Na- drli u Italiju, Crvena armija obranila je zor i Ivan Goran Kovačić potkraj 1942. Staljingrad na Volgi i počela nezadrživo ilegalno otišli iz Zagreba preko Kupe u napredovati, a i Japanci su na Dalekome partizane, značajan broj intelektualaca istoku i Tihom oceanu sve više uzmicali. i kulturnih djelatnika slijedio je njihov Unatoč neuspjeloj misiji domobranskog primjer i sudjelovao u organiziranju pro- pukovnika Ivana Babića početkom 1944. svjetnog i kulturnog života među par- kod zapadnih saveznika, Mladen Lorko- tizanima. Na antifašističkome Prvom vić i Ante Vokić, ministri u Pavelićevoj kongresu kulturnih radnika Hrvatske vladi, pripremili su plan o "puču" i mo- u Topuskom od 25. do 27. lipnja 1944. gućem prijelazu NDH na stranu budu- sudjelovalo je oko 200 književnika, no- ćih sila pobjednica pod pretpostavkom vinara, likovnih umjetnika, glazbenika i da se zapadni saveznici iskrcaju na ja- profesionalnih glumaca koji su osnovali dranskoj obali. Nakon što su se zapadni

Nakon što su književnici Vladimir Nazor i Ivan Goran Kovačić otišli u partizane, značajan broj intelektualaca i kulturnih djelatnika slijedio je njihov primjer. Ivan Šubašić i Josip Broz Tito

MATICA lipanj/june 2014. 51 Pjesnik Ivan Goran Kovačić u partizanima

suradnji, kraj Drugoga svjetskog rata u proljeće sljedeće godine Hrvatska je do- čekala kao razorena zemlja i ponovno u sastavu Jugoslavije. Tijekom četverogo- dišnje ratne drame ustaški pokret afirmirao je ideju hrvatske državnosti koja je u monarhističkoj Jugoslaviji bila poti- snuta do neprepoznatljivosti. Istodobno je partizanski pokret u otporu okupaciji afirmirao ideju slobode koje u ratom za- hvaćenoj NDH nije bilo u pravoj mjeri ni za Hrvate, a kamoli za ostale. Ta sloboda poslije rata zaogrnuta je komunističkim jednoumljem pa se nije mogla razvijati u skladu s istinskim potrebama hrvatskih građana, a komunistički režim u socija- Mladen Lorković i Ante Vokić, ministri u Pavelićevoj vladi, lističkoj Jugoslaviji ubrzo je izigrao i fe- pripremili su plan o "puču" i mogućem prijelazu NDH na stranu deralnu državnost antifašističke Hrvat- budućih sila pobjednica. ske. Domovina i sloboda susrele su se ponovno tek raspadom druge Jugoslavije ranih 1990-ih godina, kada je u Domo- saveznici u lipnju 1944. iskrcali u Nor- sne Države Hrvatske tijekom 1944. nije vinskome ratu nastala suvremena Repu- mandiji, poglavnik Pavelić je udarom na uspio, a Tito je na Visu u lipnju iste go- blika Hrvatska koja je danas kao samo- sjednici vlade potkraj kolovoza onemo- dine postigao sporazum sa Šubašićem o stalna država članica Europske unije. n gućio svako daljnje djelovanje urotnika. Istodobno su svi pokušaji Mačekovih su- ENG In 1944 Croatia was at a turning point: the attempt to salvage the Independent Croatian radnika da komunisti prihvate HSS kao State failed, while communist leader Tito achieved an agreement with Ivan Šubašić, the former ravnopravnog partnera ostali uzaludni. Croatian Ban and president of the exiled Yugoslav government, on a collaboration that led to Budući da pokušaj spašavanja Nezavi- the fall of the Independent Croatian State and the renewal of Yugoslavia.

ISELJENIČKA VIJEST PREDSTAVLJEN PETI CD MARIJA TOMIĆA SPLIT - U organizaciji HMI-jeve podruž- skladba Tribal Fusion s albuma Guitar nice Split i Hrvatsko-australskog druš- Alchemy nagrađena srebrnom statuom tva i prijatelja, u Splitu je predstavljen za svjetski potencijal. Indy Radio USA 11. svibnja CD gitarista Marija Tomića nagradio ju je zlatnim CD-om za najbo- pod naslovom Art Lines. Predstavljanje lju neovisnu jazz fusion skladbu, a bila je organizirano u restoranu Zinfandel je i na prvome mjestu top-ljestvica ra- koji je u vlasništvu Marije Mustapić i znih američkih glazbenih portala. Sve Korane Bučić, povratnica iz Australije. one koje zanima nešto više o ovome Art Lines je peti po redu objavljeni no- glazbeniku moramo uputiti na njego- sač zvuka Marija Tomića koji je autor vu službenu web stranicu http://ma- skladbi, aranžer i producent. Skladbe riotomic.webs.com jer je nemoguće su instrumentalne u maniri jazz fusion, u jednom članku nabrojiti sva posti- progressive rocka i ambijentalne glaz- gnuća ovoga talentiranoga glazbenika. be. Iako je Tomić prisutan na hrvatskoj Splitska publika u Zinfandelu s velikim glazbenoj sceni i glazbeni kritičar Zlat- je zanimanjem poslušala Art Lines, to ko Gall visoko je ocijenio njegov rad, više što će ubuduće morati "potegnu- moramo naglasiti i to da je ostavio tra- ti" do Toronta kako bi mogli slušati Ma- ga i izvan granica Hrvatske i Europe. rija Tomića uživo. Naime, i on je jedan Njegove skladbe mogu se čuti na pro- u nizu mladih ljudi koji nerado mora- gramima raznih radiopostaja u Austra- ju otići iz domovine jer ovdje nema- liji, Engleskoj, SAD-u i Kanadi. Osobit ju uvjeta za posao i umjetnički razvoj. uspjeh postigao je baš u Sjedinjenim (Branka Bezić Filipović) Američkim Državama gdje je njegova

MATICA 52 lipanj/june 2014. www.matis.hr BUDIMPEŠTA: DAN OTVORENIH VRATA U IZDAVAČKOM PODUZEĆU "CROATICA" Prikaz medijskih platformi "Croatice"

Glavna urednica Medijskoga centra Croatice Branka Pavić Blažetin naglasila je kako iz vlastitih snaga pokreću posve novu medijsku platformu, web-portal Hrvatskoga glasnika s provedenom racionalizacijom i optimalnim iskorištavanjem postojećih ljudskih i tehničkih zaliha

Branka Pavić nik Hrvatske državne samouprave (HDS) Mišo Hepp, ujedno Blažetin glavna hrvatski glasnogovornik u Mađarskome parlamentu, parla- urednica Hrvatskog mentarni zastupnik Matija Firtl, dopredsjednica HDS-a An- glasnika gela Šokac Marković, ravnatelj Znanstvenoga zavoda Hrva- ta u Mađarskoj Stjepan Blažetin, ravnatelj pečuške Hrvatske škole Miroslava Krleže Gabor Győrvári, ravnateljica budim- peštanske Hrvatske škole Ana Gojtan i mnogi drugi naši dragi gosti i suradnici. Obraćajući se nazočnima, glavna urednica Medijskoga centra Croatice Branka Pavić Blažetin naglasila je uz ostalo kako u početnim koracima ustroj MCC-a izrađuju na temelju postojećih kapaciteta odnosno iz vlastitih snaga pokreću posve novu medijsku platformu, web-portal Hrvatskoga glasnika s provedenom racionalizacijom i optimalnim iskorištava- njem postojećih ljudskih i tehničkih zaliha. Dodala je kako je Tekst i snimke: Hrvatski glasnik u drugom koraku prijeko potrebno stvoriti uvjete koji mogu dugoročno osigurati kvalitetan rad. Slijedilo je predstavljanje ana 15. svibnja u Izdavačkom poduzeću Croatici medijskih platformi MCC-a: Radija Croatice, koji je s glav- u Budimpešti upriličen je Dan otvorenih vrata u nom urednicom prikazala urednica Kristina Goher, redizaj- sklopu kojeg su predstavljene medijske platfor- niranoga tiskanog izdanja Hrvatskoga glasnika, te web-por- me Medijskoga centra Croatice (mcc.croatica.hu), tala Hrvatskoga glasnika, koji je predstavila glavna urednica organizacijskog ustroja koji ujedinjuje medije fi- MCC-a Branka Pavić Blažetin uz pomoć urednice Bee Letenjei. nancirane iz proračuna mađarske vlade u sklopu stavke pro- Slijedila je tribina, nadasve zanimljiv razgovor s Timeom Dračuna Hrvatske državne samouprave, odnosno u sklopu Iz- Horvat o novinarstvu i pjesništvu, koji je vodio novinar Sti- davačkog poduzeća Croatice. Centar ujedinjuje tri platforme: pan Balatinac. U sklopu Dana zainteresirani su mogli razgle- Hrvatski glasnik, tjednik Hrvata u Mađarskoj, Internetski radio dati prostore Izdavačkoga poduzeća Croatice i informirati se hrvatske zajednice u Mađarskoj, Radio Croaticu (radio.croati- o radu uredništva Medijskoga centra Croatice. n ca.hu), te od svibnja i novu inicijativu Uredništva web portal Hrvatskoga glasnika (glasnik.hu). Oni su dostupni i preko re- dizajnirane naslovnice poduzeća Croatice (www.croatica.hu). Dan je započeo nadasve zanimljivom radionicom pod nazivom Čitajte malu stranicu! koju je vodila, jednako kao i kviz s učenicima viših razreda budimpeštanske Hrvatske škole, Bernadeta Blažetin. Nastavljen je svečanim otvorenjem i pri- kazom medijskih platformi te tribinom pod nazivom O novinarstvu i pjesništvu s Timeom Horvat. Nazočne je pozdravio Čaba Horvath, Croaticin ravnatelj, koji je rekao kako je po- duzeće Croatica utemeljeno prije 14 godina te je prošlo dugi put, a zahvaljujući zaposlenicima ostvarilo je velike rezultate unatoč svim teškoćama, kojih nije bilo malo, i stalno pokazu- Kviz za učenike je i dokazuje svoje potencijale. Među uglednim gostima tog su dana u Croatici bili: kon- ENG An Open Doors Day was held at the Croatica publishing company zulica gerant RH u Pečuhu Ružica Ivanković, prvi tajnik Ve- in Hungary’s Budapest on the 15th of May that included the presenta- leposlanstva RH u Budimpešti Berislav Živković, predsjed- tion of a new media platform – the Croatica Media Centre.

MATICA lipanj/june 2014. 53 ZAGREB: 26. SMOTRA UČENIČKIH ZADRUGA I 2. FESTIVAL TEHNIČKE KULTURE "Čuda stvara mašta mladih zadrugara"

Na Smotri je nastupilo više od 60 učeničkih zadruga iz svih krajeva zemlje. Ono što na prvi pogled oduševljava je golemi entuzijazam učenika koji su slagali štand i raznolikost programa kojima su zadruge nastupale

ticaj za ovaj rad. "Često se i sama to pi- tam. Međutim, neki dan sam razgovarala s jednom kolegicom koja ima malu ško- lu sa samo trinaest učenika. Kad vidite koliko njima znači zadruga, onda shva- tite da su učeničke zadruge za neke od vitalne važnosti", odgovorila je. Pa, idemo malo prošetati sajmom do nekih štandova… Uz štand Učeničke zadruge "Konoba" iz Blata na Korčuli sjedi učenica odjevena u blatsku narodnu nošnju. Ove godine posvetili su svoj rad dječjim igrama iz starih vremena. Izlože- na je uputa kako napraviti bebu od peče - lutku od krpe. Na drugom kraju štan- da izložena je knjižica "Škatule i batule – ili u koga se stižu noge". U njoj su opi- sane stare igre i igračke iz Blata na Kor- čuli. Iz nje saznajemo koje su igre djeca Lovro, Matej i Domagoj igrala u vrijeme kad nije bilo televizije, i njihov voditelj Stjepan Krupa videoigrica i Interneta. Plonge, šujice, na jako su ponosni na svoj voćnjak opeštak, pasarela, trcat – lovice samo su

Napisala i snimila: Mirjana Piskulić "Družba Pere Kvržice" i "Vlak u snijegu" Klapa Oblutak među suvenirima precijenio sposobnost mladih. rvatsko učeničko zadru- garstvo ima dugu i bogatu HARMONIJA UMIJEĆA, USPJEHA tradiciju koja se u mnogim I ZNANJA sredinama još njeguje. Cilj Pod krilaticom "Čuda stvara mašta mla- ove izvanškolske aktivnosti dih zadrugara" nastupilo je više od 60 jest odgajati poduzetnički duh i obrazo- učeničkih zadruga iz svih krajeva ze- Hvanje mladih, njegovati skupni rad i su- mlje. Ono što na prvi pogled oduševlja- radnički duh, ali i očuvanje starih obi- va je s koliko entuzijazma se svaki štand čaja i tradicija. U novije vrijeme mladi slagao i s kojim su sve programima za- u zadrugama posvećuju se i zaštiti oko- druge nastupale. Upravo je to bila har- liša. Danas u Hrvatskoj ima 380 učenič- monija umijeća, uspjeha i znanja, kako kih zadruga koje se okupljaju u Hrvat- i stoji na web stranici Hrvatske udruge skoj udruzi učeničkih zadruga. učeničkog zadrugarstva. Dana 23. i 24. svibnja u Zagrebu, u Popričali smo s mr. sc. Maricom Be- Boćarskome domu, održavala se 26. smo- dik, predsjednicom Hrvatske udruge tra učeničkih zadruga Republike Hrvat- učeničkih zadruga Republike Hrvatske, ske i 2. festival tehničke kulture. Ovdje koja ovaj posao radi dragovoljno, a ina- se svaki posjetitelj mogao uvjeriti kako če je ravnateljica Poljoprivredne škole u Mato Lovrak nije u svojim romanima Zagrebu. Upitali smo je odakle izvire po-

MATICA 54 lipanj/june 2014. www.matis.hr neki od njih. Jeste li znali da je hrvatski klinčić ili karanfil zaštićena edemska vrsta cvijeta koja raste u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Gorskome kotaru, na Vele- bitu i u Lici? Učenici zadruge "Plamka" iz Osnovne škole Milana Langa iz Bre- gane zauzeli su se za proširenje svijesti o ovome divnom cvijetu. Katarina i Lu- cija s ushićenjem su ispričale kako nji- Pčelama iz Novigrada štand je bio premali za sve njihove radove hova udruga obuhvaća članove iz ma- tične škole i osam područnih te imaju više od 200 članova. S motivom hrvat- matinsku klapu. Ako igdje možemo pre- poslovima. Obrezuju, čiste, održavaju i skoga klinčića i njegovom specifičnom poznati rezultate dobroga u hrvatskom rade sve ostale poslove u voćnjaku. Vo- svijetlo ljubičastom bojom cijele godi- obrazovanju, onda je to i na ovome saj- ditelj ove zadruge, Stjepan Krupa, ina- ne izrađuju tradicionalni nakit iz svoga mu gdje, kao što smo rekli, svi sudioni- če nastavnik tjelesnog, naglasio nam je kraja, zatim broševe, ukrase i razne dru- ci daju sve od sebe. kako su sva trojica s kojim smo razgova- ge predmete. Iako je skupljanje sjemena Bez daljnjeg su nositelji projekta veli- rali odlični učenici. S ponosnom opisuje cvijeta zabranjeno, Ministarstvo za zašti- kodušni nastavnici, voditelji zadruga koji kako imaju 1.050 stabala jabuka u škol- tu okoliša i prirode ovoj udruzi dalo je razumiju svoju ulogu odgajatelja i uči- skome voćnjaku i godišnje proizvode do posebnu dozvolu da smije jednokratno telja te važnost da se mladima prenese 30 tona jabuka. "Križ i okolica poznati pokupiti njegovo sjemenje. Sada u ško- ljubav prema radu, okolišu, kao i prema su po voćnjacima. Dvadesetak učenika li uzgajaju četiri gredice ovoga cvijeta i tradiciji i kulturi. Zajedno s njima stva- koji su bili članovi ove zadruge danas prodaju sadnice. raju proizvode od početka do plasma- imaju svoje voćnjake i od toga žive. Ne- na na tržište. Centar za odgoj i obrazo- davno smo nabavili liniju za proizvod- TRADICIONALNI NAKIT vanje za djecu i mlade s intelektualnim nju jabučnoga soka. Dobili smo i nekoli- U Osnovnoj školi "Josip Pupačić" iz Omi- teškoćama uzgaja lavandu, jagode, uče- ko međunarodnih nagrada na koje smo ša djeluje Učenička zadruga "Rašeljka". nici se bave vrtlarstvom i uzgojem lje- ponosni. Ovo je izvrstan način kako kod Marita Maleš, voditeljica sekcija, tuma- kovitih biljaka u sklopu svoje Učeničke djece postići radne navike", zaključio je či nam kako nastoje sa što manje troš- zadruge "Izazov". Na njihovu štandu na- Stjepan Krupa. ka napraviti proizvod. Orijentirali su rad lazi se mnoštvo lijepo izrađenih vrećica zadruge na baštinski dio, koji ne donosi punjenih lavandinim cvijetom i teglice MOTIV ZLATOVEZA IZ zaradu i ostali ukrasni dio, kojim se za- s džemom od jagoda pokrivene izveze- BOŠNJAKA rađuje. S ponosom pokazuje njihov au- nim krpicama. Na fotografijama primje- Učenička zadruga "Mladost" Osnovne tentičan proizvod klapu "Oblutak". Od ćujemo vrijedne učenike u radu "na te- škole fra Bernardina Tome Leakovića drvenih naplavina i oblutaka učenici renu". Oko pedeset učenika učlanjeno je iz Bošnjaka osnovana je 1956. godine i izrađuju suvenire koje prikazuju dal- u zadrugu. Lavandu pakiraju u vrećice najstarija je zadruga u Hrvatskoj. Njegu- čiji su izgled izradili nastavnici i prodaju ju zlatovez. Osim samih vezilja, slikarska ih, među ostalim, u zagrebačkoj zračnoj sekcija motiv zlatoveza oslikava na sta- luci, trgovinama DM-a i u nekim suve- klene predmete i drvene kutije. Vodite- nirnicama. Od jagoda prave pekmez, li- ljica udruge Anica Gačić ispričala nam ker, kolače i to se također prodaje. Mar- je kako je zadruga bila osnovana da bi se tin, član udruge, rekao nam je kako ne zaradom mogle kupovati knjige i platiti može odvojiti što najviše voli raditi, bilo ostali troškovi za siromašne učenike. Uz da je to obrađivanje lavande ili branje njegovanje slavonskoga zlatoveza, zadru- jagoda ili sudjelovanje na sajmovima. gari se bave voćarstvom. Uzgajaju jabuke. A onda smo, oduševljeni s količina- Opisali smo samo dio radova mladih. ma jabuka kojima je bio ukrašen štand, Dio njihovih zamisli, radova, mogućno- Hrvatski karanfil posjetili učeničku zadrugu "Jabuka", iz sti. Volju za radom prepoznali smo kod zaštićena je Osnovne škole Milke Trnine iz Križa. svih jednako. Mladi mogu! Mladi žele vrsta cvijeta Razgovarali smo s Lovrom, Mateom i raditi! To je upravo dokazao i ovaj sa- Domagojem. Svi pohađaju peti razred. jam nastavničkog i učeničkog entuzijaz- Na pitanje koji im je od svih poslova u ma. Ako netko želi na djelu vidjeti har- voćnjaku najdraži, jednoglasno odgo- moniju umijeća, uspjeha i znanja, onda varaju: "Brati jabuke, jer ih više pojede- je smotra učeničkih zadruga najbolje mo!" Međutim, sudjeluju oni i u drugim mjesto za to. n

ENG Over sixty pupils’ cooperatives from across the country took part in a pupils’ cooperatives review in Zagreb under the motto "Miracles are Made by the Imagination of Young Cooperatives."

MATICA lipanj/june 2014. 55 ISELJENIČKE VIJESTI

HODOČAŠĆE HRVATA PETA OBLJETNICA HKUD-a POSAVINA IZ SKANDINAVIJE U GRAD ST. GALLENA SV. BIRGITTE ŠVICARSKA - Folkloraši, izvornjaci te Stipo i njegov bend razveselili su publi- ŠVEDSKA - "Mi trebamo Boga, trebamo Bož- ku na petoj obljetnici HKUD-a Posavina iz St. Gallena. U subotu 10. svibnja ju dobrotu koja će nas ozdravljati, Njegovo članovi HKUD-a Posavina iz St. Gallena pozvali su na svoju jubilarnu, petu milosrđe, Njegovu ljubav...", tim je riječima obljetnicu, koja se održala u Lindensaalu u Flawilu. Dok su se gosti okuplja- apostolski nuncij u Skandinaviji mons. Hen- li, Stipo Božić i bend otvorili su program pjesmom "Kada Sava krene prema ry Jozef Nowacki započeo homiliju na sve- Brodu". Nakon što je Mato Bubalović, predsjednik Društva, pozdravio nazoč- čanoj misi 24. svibnja u Vadsteni, na grobu ne te poželio svima dobrodošlicu i dobru zabavu, počeo je kulturni dio pro- sv. Birgitte, zaštitnice Švedske i cijele Eu- grama. Prvi dio pripao je društvu s kojim HKUD Posavina već dvije godine rope. Obitelj, molitva i istinsko sebedarje dobro surađuje – HKUD-u Fala iz Schaffhausena. Pjesmom i plesom ‘Falaši’ bile su glavne značajke propovijedi koju su predstavili čitavu Hrvatsku. je poljski apostolski nuncij uputio hrvat- Nakon njih nastupili su članovi HKUD-a Posavina iz Züricha. Nakon simpa- skim hodočasnicima u samostanskoj crkvi tičnog predstavljanja prikazali su zavičajne plesove svoje drage Posavine. u Vadsteni na njihovu jubilarnom petnae- Zatim je Mato Bubalović predsjednicima udruga uručio poklone i zahvalio stom hodočašću. na nastupu. - Lijepo je vidjeti ovu mladost koja, rođena u Švicarskoj, njeguje Uz apostolskog nuncija koncelebrirali su tradiciju i običaje - rekao je Bubalović. Zadnja točka bio je zajednički nastup kancelar biskupije Stockholm i voditelj hr- svih aktivnih plesača kojima se pridružila i publika željna plesa. vatske katoličke misije u glavnom gradu Pjevači izvornih pjesama Luka Bralić i Josip Čalušić otpjevali su uz pratnju Švedske mons. Stjepan Biletić, vlč. Vladimir Mirka Duspare i Nike Markotića na violini i šargiji nekoliko pjesama, a većina Švenda (Malmoe), vlč. Drago Ćumurdžić prisutnih zaplesala je u kolu. Uz domaće specijalitete i dobru kapljicu, Stipo (Jönköping) i vlč. Ilija Janjić (Goeteborg). i bend bez velikih su stanki zabavljali goste. Bilo je pjesama i plesa ‘za svačiju Na početku mise sve je okupljene pozdra- dušu’, a ova skupina pokazala je da se publika najbolje zabavi kad se pjesmom vio mons. Biletić te podsjetio na jubileje obuhvate svi krajevi Hrvatske i Bosne i Hercegovine. (Ruža Studer, Ivan Ivić) koji se ove godine slave u hrvatskim mi- sijama u Skandinaviji. Najznačajniji su 40. obljetnica postojanja hrvatske misije u Stockholmu, 15. obljetnica hodočašćenja u Vadstenu, 25. obljetnica svećeništva vlč. Drage Ćumurdžića i 40. obljetnica sveće- ništva njega osobno. Na misi je pjevao umjetnički djevojački zbor Mozartine iz Zagreba pod ravnanjem Ive Majcenić. Nakon mise druženje je na- stavljeno u sportskoj dvorani "Ishallen" u Vadsteni gdje su nastupali djevojački zbor Mozartine i HKD Plitvice iz Skillingaryd Va- ggeryda. Na misi i druženju bili su i pred- stavnici veleposlanstava Republike Hrvat- ske i Federacije BiH u Švedskoj. Milodar koji je bio prikupljen za vrijeme euharistije na- mijenjen je Caritasu Hrvatske i BiH za stradale u nedavnim poplavama. (Ika)

MATICA 56 lipanj/june 2014. www.matis.hr Od 1951. izlazi mjesečnik Hrvatske matice iseljenika Matičin Vremeplov Pronašli smo u Matici za mjesec lipanj godine… Priprema: Hrvoje Salopek

1956.Matica iseljenika darovala je Hrvatskoj bratskoj zajednici vrijedni uredski namještaj – radnu sobu za predsjednički ured. Na maloj prigodnoj svečanosti u njujorškoj luci dar je u ime Matice uručio predsjedniku HBZ-a Vjekoslavu Mandiću naš proslavljeni violinist Zlatko Baloković.

1979.Pod posve nejasnim naslovom krije se prilog o velebnoj proslavi "Branimirove godine" koja je svoj vrhunac imala u Rimu. U bazilici sv. Petra tim povodom predvodio je misno slavlje pred mnogobrojnim hrvatskim vjernicima papa Ivan Pavao II.

Glavni državni blagdan1999. slavio se diljem hrvatskog iseljeništva 30. svibnja kao Dan hrvatske državnosti. Matica donosi vijest kako je svečano obilježen među Hrvatima u Čileu.

MATICA lipanj/june 2014. 57 SELO KULA U POŽEŠKOJ KOTLINI: PROTJERANI HRVATI IZ HRTKOVACA 15 GODINA GRADILI CRKVU Duhovno okupljalište protjeranih Srijemaca

Danas u Kuli živi 60-ak obitelji Hrtkovčana i njima ova nova crkva svakako najviše znači, ona je simbol vjere i duhovnosti, a novu crkvu sv. Petra i Pavla posvetio je mons. dr. Antun Škvorčević, biskup Požeške biskupije

Nova crkva sv. Petra Vjernici na misi u novoj crkvi i Pavla u Kuli – ukras Požeške kotline

ćanju na onu iz Hrtkovaca, sv. Petra i Pavla. "Temeljni kamen blagoslovio je utemeljitelj Požeške biskupije, blaženi Ivan Pa- vao II. Petnaest godina mukotrpnog nastojanja, iščekivanja gradnje, čestih prekidanja radova, ali uz blagoslov koji je pratio ovu gradnju, danas se nalazimo u ovoj krasnoj crkvi. Prije dvije godine na uskrsni ponedjeljak blagoslovili smo i nova zvona koja odjekuju zlatnom dolinom", rekao je vlč. Marijan Đukić, župnik župe Kutjevo, koji je posebno zahvalio Antunu Tekst: Uredništvo (izvor Hrvatska riječ) Snimke: Hrvatska riječ Pliveliću, zagrebačkome poduzetniku rodom iz Hrtkovaca koji je dao najviše doprinosa za gradnju crkve i njegov Zavičajni ada su u prvim godinama Domovinskoga rata Hr- klub Gomolava, iseljenih Hrtkovčana, te Zajednici protjera- vati, Srijemci iz Vojvodine, uglavnom iz sela Hrt- nih Hrvata iz Srijema, Banata i Bačke, kao i svim Hrtkovča- kovaca, morali napustiti svoje domove, utočište, nima iseljenima diljem Hrvatske, ali i iz Srijema. našli su svoj novi dom u Kuli, selu u Požeškoj kotlini. U Hrtkovcima su ostavili i svoju crkvu sv. Pe- Vjernici u narodnim nošnjama tra i Pavla, a došli su u selo gdje nije bilo crkve jer i posljednju Kkatoličku crkvu sv. Đurđa srušili su lokalni Srbi još 1952. godine i od njezina materijala nasuli putove. Kula je prije toga bila naseljena uglavnom stanovnicima njemačke nacionalno- sti koji su se zajedno s njemačkom vojskom povukli 1944. godine u Austriju i Njemačku, a u njihove kuće uselili su srpski kolonisti. Na početku Domovinskoga rata srpski ekstremisti vrše pritisak na srijemske Hrvate u Vojvodini i mnoge protjeruju s njihovih pradjedovskih ognjišta. Neki od njih uspjeli su zamijeniti kuće sa Srbima iz Kule i tako u tome pitomom kraju Požeške kotline našli svoj novi dom. U Kuli su uz mnoge Hrtkovčane naseljeni i dijelom Hrvati iz Bosanske Posavine. Odmah nakon doseljenja Hrtkovčana počele su inicijative za gradnju crkve, a baš na uskrsni ponedjeljak 1999. godine položen je kamen temeljac za novu crkvu, ali prema sje-

MATICA 58 lipanj/june 2014. www.matis.hr Naša Kuhinja

Priprema: Marija Hećimović

Ante Plivelić (desno) i gosti iz Vojvodine Griški kres Danas u Kuli živi 60-ak obitelji Hrtkovčana i njima ova Odabrali smo za vas starinski specijalitet kvarnerske kuhinje. nova crkva svakako najviše znači, ona je simbol vjere i duhov- Ime kolača potječe od vinodolskog mjesta Grižane (griški) nosti, a novu crkvu sv. Petra i Pavla posvetio je mons. dr. An- tun Škvorčević, biskup Požeške biskupije. "Nakon što je ute- nedaleko od Crikvenice i riječi kres - krijes. Sam kolač podsjeća meljena Požeška biskupija na brdašce sa zapečenom pjenom te izgleda pomalo zagorjelo. Na početku jedni od prvih koji su iska- Kolač se sastoji od jednostavnih autohtonih namirnica, a kruh Domovinskoga rata zali svoj entuzijazam i želju se tada u siromašnim krajevima dosjetljivošću mama i nonica da nešto učine bili su Hrt- pretvarao u kolač. Zahvaljujući ljubaznosti Damira Permana, srpski ekstremisti kovčani i drugi Srijemci na vrše pritisak na čelu s gospodinom Pliveli- kuhara gastronoma, i vi možete isprobati ovaj ukusni kolač. srijemske Hrvate u ćem. Nisu se dali sputati tim Vojvodini i mnoge iskustvom progonstva, nego su došavši u novu sredinu protjeruju s njihovih smatrali kako mogu i nešto pradjedovskih novo stvoriti. Organizirali ognjišta. Neki od njih su se i ova crkva je upravo uspjeli su zamijeniti njihovo djelo. Rasla je po- lako, uz male teškoće, ali je kuće sa Srbima iz izgrađena kao znak njihova Kule i tako u tome ponosa i žrtve koju su spre- pitomome kraju mni ulagati da bi živjeli svo- Požeške kotline našli je dostojanstvo. Ovaj primjer govori nam da se ne smije- Vrijeme pripreme: svoj novi dom. mo prepustiti niti u najtežem trenutku svojim osjećajima 45 min izgubljenosti, nego u svakoj situaciji treba pronaći mogućno- sti, biti svjestan svoga dostojanstva i djelovati. Bog to onda PRIPREMA Pomiješati mlijeko, SASTOJCI blagoslivlja, Bog onda pomaže", rekao je biskup Škvorčević vrhnje i četvrtinu šećera pa u 400 g finijeg kruha od peciva te dodao da je ova crkva možda prevelika za današnjih 60- smjesu namočiti ploške kruha. 200 g šećera tak obitelji u Kuli, ali oni su željeli da bude znak povezanosti Namazati pleh maslacem te 2 dcl mlijeka svih Hrtkovčana, svih Srijemaca, te da to bude njihovo du- posložiti namočeni kruh i 1 dcl slatkog vrhnja hovno okupljalište. lagano ga poravnati rukom. 500 g domaćih kiselkastih jabuka 150 g oraha Posveti crkve sv. Petra i Pavla u Kuli nazočili su saborski Naribati polovicu količine jabuka, 200 g suhih smokava zastupnici Franjo Lucić i Zdravko Ronko, zamjenik ministra samljeti orahe, sitno nasjeckati 40 g bagremova meda zdravlja mr. sc. Marijan Cesarik, požeško-slavonski župan suhe smokve i staviti u posudu, 0,5 dcl ruma Alojz Tomašević, gradonačelnica grada Pleternice Antonija dodati malo cimeta, med, rum 40 g maslaca 2 jaja Jozić i novi kutjevački gradonačelnik Josip Budimir te pred- i žumanca. Dobro izmiješati te 3 žumanca sjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Banata i Bač- premazati po namočenome 3 bjelanca ke Mato Jurić, kao i najzaslužniji za pokretanje inicijative i ci- kruhu. Preostaloj količini jabuka Cimet jeli tijek gradnje Antun Plivelić, mnogobrojni Hrtkovčani iz izdubiti sredinu, narezati ih na Hrvatske, ali i mnogobrojni gosti iz Hrtkovaca u Vojvodini i deblje kolute, prokuhati u zašećerenoj vodi da malo Hrvati iz Subotice, učenici hrvatskih odjela i voditelji udru- omekšaju te ih rasporediti po smjesi. Istući dva cijela jaja ge "Naša djeca". n sa 100 grama šećera i preliti preko jabuka. Zapeći u pećnici na 180 stupnjeva. Bjelanca istući, dodati 50 g šećera i spojiti do glatke mase, staviti u obliku roščića u udubljenje jabuka i još malo zapeći do rumene boje. Jabuke se mogu po želji zamijeniti s kruškama. ENG The village of Kula in the Požega region is home to some sixty Cro- atian families expelled from Serbia in the 1990s. They have erected a new church, recently dedicated to Sts Peter and Paul.

MATICA lipanj/june 2014. 59 BROOKLYNSKI ZAPISCI JANKA DEURA - KRATKE PRIČE IZ KNJIGA "REFLEKSIJE U ZNATIŽELJNOM OKU” I "SUSRETNICI”

OGRADE I GRANICE

storijska ljetna večer stiza- - Ah, dovraga i ograde. Ograde su me sa namjerom da studira pravo u Americi; la je lijeno i pospano na 43. i natjerale da prodam kuću. Izgubim na i to baš(!) pravo da bi eventualno ispra- ulicu. Iz podrumskoga sta- njoj i kupim stan - reče čovjek širokoga vio povijesnu nepravdu prema svom na- na nekoliko ženskih glasova čela i malog nosa, i koji je gledao u zgod- rodu... i čiji je otac invalid, čovjek samo s pomiješani s mirisom hrane nu damu koja se baš toga momenta gu- jednom nogom, uspio biti direktor lokal- prelijevali su se vani u vrt iza kuće. Oko šila u dimu cigarete. Njeno nabubreno ne škole i izdržat tamo preko 30 godina. Acementnoga okrugloga stola u vrtu vi- lice iza zavjese dima izgledalo je kao da - Pa, sigurno da je znala - javi se opet jugalo je sumornim zračnim prostorom je u požaru. Njeno nabreklo tijelo bilo je tetak Roko. Njegovo se čelo oznoji dru- nekoliko muških glasova. I jedni i dru- ukroćeno u usku suknju. I dok je onako gim naletom znoja prelijevajući se pre- gi odbijali su se od zidova kuće, zavirili sjedila, dobivao se dojam da želi pobjeći ko njegovog prćastog nosa - pa baš zbog bi u prazne vinske čaše sugovornika, te iz nje, stresti visoke štikle s nogu i zašti- Demetrije ti si, Mirjana, ovdje! bi produžili prema krošnji smokve koja ćena samo s dimnom zavjesom pobjeći - A - ja sam mislio da je ona ovdje je bila tako ugodno urasla u zemlju tik negdje na nudističku plažu u Breezy Po- zbog prominskih četnika? - javi se in- do susjedove žičane ograde. I glasovi su intu, na Coney Islandu, najbližoj i naj- ženjer Tony, koji je Dalmaciju isto tako upravo nestajali tu, kao da su se plašili većoj plaži New Yorka - daleko od onog dobro poznavao kao i rodni mu otok zakoračiti preko ograde na teren smutlji- smutljivog Sicilijana, koji ju je kroz kva- Krk. Te usput Mirjanu zapita kako je u voga Sicilijanca koji je od 365 dana u go- dratiće ograde tog momenta promatrao. Rupama? I kad mu ona reče da je ona u dini živio 365 večeri za svađu i prepirke. I baš joj podarivao takve misli. Astoriji ko i on, dade inženjer Tony ri- - E, da nas sad ovaj Sicilio razumi što - E, pa što mene gledaš? Nisam znala ječ svojoj novopečenoj ženi, inače vrsnoj govorimo, bilo bi vraga! - reče djed Jer- da si ti kuću prodao zbog ograde. Meni kuharici Ivki. Ova se zasukanih rukava ko pa pogladi svoju glavu koja se davno je Ivka rekla da si je morao prodati zbog i masnih ruku pridruži razgovoru, za- bila oslobodila tereta kose. Demetrije - reče vlasnica tijela uhvaće- čudo spremna. - A, kad je takav! - oglasi se inženjer noga u usku suknju čovjeku sa sitnim - Roko, ti dobro znaš da ti je De- Tony - Gleda za dlaku u jajetu. Prigova- nosom. metrija praktički odnijela kuću ovdje ra ako se zatrese žičana ograda kad je - Tetka Mirjana, pa vi znate za Deme- u Astoriji, i da si je morao prodati radi Ivka ili ja nehotice drmnemo dok bere- triju? - uskoči tetić Zvonko, ambici- nje. A susjed i ograda su došli kao domo salatu. Kao da ograda nije pola naša ozni mladić koji dođe iz doma bra isprika. Godine natrag ja sam ko i njegova? baš kroz Domovinski rat te savjetovala da oženiš

MATICA 60 lipanj/june 2014. naše čeljade. A - ti kozmopolit pa kažeš: ka. Kad sam došao u New York, ja sam što? Zato što sam čvrsto vjerovao u gra- žensko je žensko, i glavno da ima onu mislio da je čitav svijet Amerika bez granice, oranica je bila između mene i njih. stvar! Eto ti onu stvar - sad ponovno nica. Jesam bogam’. A što sam se bio za- Pasoš sam samo ja mogao izdati sam počinji iz početka. ljubio u Demetriju - bilo mi je milo da sebi i upotrijebit ga. Nisam to napravio, Roko pogleda Ivku namršteno. Svo- je i ona s Balkana. Što je ona bila pohle- jer vjerovao sam i želio poštivat granice. jim pogledom odšeta dalje do Mirjane, pna i što ja nisam mogao razumjeti nje- Granice između njih i mene. Zašto? Zato svoje druge žene, i pogladi je pogledom zine psovke na grčkom, vjerojatno je bila da uživam svoj život, i ne dijelim ga ni s od njene visoke punđe pa do njenih cr- moja pogreška. Ja sam kao radni i uvje- kim. Bez njih sam krojio svoj vlastiti ži- venih štiklica. Riječi naglas nisu mogle reni kršćanin uvijek davao i primao kr- vot slobodan bez ograničenja. Mijenjao opisati što je tog momenta mislio... a, šćanski. Više davao nego primao, istini za sam brodove, luke, žene, kockarnice, po- mislio je Roko, itekako je mislio! volju. Demetrija to nije mogla razumje- slove. Gubio i dobivao. Onda opet gubio. - Ograde, granice! Ljudi moji, to spu- ti i naš brak je pao u vodu. E, sad brak Al’ za dugo nisam shvatio da je moje do- tava ljudskost i ono najglavnije što po- nije nešto što više možeš izvući iz vode. bitke i gubitke uvijek netko drugi defi- lazi s njom: ljubav! Eto, doma je moj - I tvoja kuća, odnosno novac od nirao. Ja sam samo stavljao vlastoručni otac (onaj jednonogi!) bio komunist; i kuće u njezine ruke! Nije ona propusti- potpis da se slažem s njima. Sedamde- stalno me je poticao da onako kršćan- la priliku da ga uhvati prije što i on pad- set i pet godina mi je bilo potrebno da ski volim ujnu Ivku. Užao je reći: Nikad ne u vodu! - slasno i ljutito se uklopi u shvatim da sam se stalno kretao u pro- se ne zna... ako nekoga zatrebamo, do- njegov iskaz ujna Ivka. storu oko kojega su drugi postavili gra- bro je da imamo nekoga van naših gra- - Ali, i Mirjana u moje! Kad ti se jed- nice. Tek kad sam "ugledao" njihove ne- nica, i to posebno u Americi! - poučno na vrata zatvore, druga ti se otvore! Samo vidljive granice oko sebe, tek sam onda se javi student Zvonko kao intelektual- je pogledaj. Utjelovljena želja bez grani- istinski postao slobodan! no superiorniji čak i od ujca Tonyja in- ca. Fantazija svakoga muškarca! - sko- Djed Jerko, starac i samotnik po iz- ženjera, koji je svoju zagrebačku inže- či u protu-napad neutralno, besramno boru ispi ostatak crnjaka iz svoje čaše. njersku diplomu morao duplicirat na i direktno tetak Roko. I osjeti on neko Vrati čašu tiho i lagano na betonski stol Columbia Universityju. I, koji je morao toplo crvenilo u svom malom nosiću, da ne pokvari ostalima krhku koncen- čekati čak do 50-e da se oženi Ivkom. I koje se tamo kod kuće (u starom kraju) traciju. Vrati je na onaj isti okrugli stol to opet sve zbog prokletih granica, ogra- na prostranom Balkanu moglo preve- kojega je onaj čudak i zlobnjak, Ivkin i da, prepreka, mentalnih okvira, ljudske sti kao američka materijalna svemoć- Tonyjev susjed Sicilio salio od armirano- ograničenosti... nost sa zgodnom ženom na ramenu. (I ga betona kao dobrodošlicu njima kad - Uto ti - u neograđenu ljubav! - javi komu treba bolji orden i odlikovanje od su uselili u tu svoju kuću. Onu istu koja se ujna Ivka na Zvonkov komentar; pa toga?) I koje je moglo - na istom tom te- se i dalje drži jednim zidom za Sicilije- sjarne vatru u svojoj umjetnoj pečenja- renu - dati duboki osjećaj inferiornosti vu ko Eva Adamovog rebra. ri te pogleda put zločestoga smutljivca svim muškarcima (posebno samcima) - ALI to je bilo prije nego oni podi- Sicilija koji je toga trena pokazao izbo- koji još uvijek žive i dijele iste stambene goše ogradu i stvoriše granice između čeni prst svoje lijeve ruke (a, to je isto prostore s očevima, djedovima, a i pra- sebe; i dok je Roko živio s Grkinjom De- ko da je odmjerio od lakta!) na susjed- djedovima kad se malo dublje pomisli. metrijom i prakticirao kršćanstvo kroz ski (ne)prijateljski pozdrav Ivki. A, koji Djed Jerko, koji je čitav razgovor po- strpljenje; i dok je Zvonko još pohađao je sad razjario ujnu Ivku do te mjere da mno pratio i pokušavao u svojoj glavi školu gdje mu je ćaća s umjetnom no- je zaželjela da se Sicilio glo golcat peče neke apstraktne pojmove povući (ipak!) gom direktorovao; i dok je ujna Ivka (onako nešto ko sv. Lovre) na njezinim u okvire opipljivoga i jednostavnoga (kao kao usidjelica pretresala kroz sito svoje gradelama umjesto svinjskih kremenadli ono "davanje prsta" opakog Sicilija uža- profinjene raščlambe sve one moguće i da mu ona pokaže svoju ljubav bez gra- renoj ujni Ivki...) osjeti da je vrijeme da i muževe; i dok je djed Jerko tjerao svoje nica, bez ograda, onako po newyorški. on, starina od svijeta i života, nešto kaže. snove po svim svjetskim lukama. I dok - Ja sam, ljudi moji - poče tetak Roko - Djeco moja, vidim i čujem vaše raz- - ALI, dobili ste sliku -"You’ve got the - samo obični mesar, i skoro čitav moj govore; a sad da vam i ja nešto rečem: Ja picture!" - sada nađite samo slobodan radni (čitaj: američki!) vijek još uvijek sam već davno zaboravio lik svoje prve zid da je tamo objesite! provodim na 14-oj ulici na Manhatta- žene. Sliku djece što sam imao s nu, u mesnom distriktu New Yor- njom nikad nisam vidio. Za- U Brooklynu 1. siječnja 1998.

MATICA lipanj/june 2014. 61 PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA HRVATSKOGA LIKOVNOG UMJETNIKA ŽELJKA BRGULJANA Promicatelj bokokotorskoga kulturnog naslijeđa

Kao i pjesnik Viktor Vida Brguljan je rođen u Kotoru pedesetak godina kasnije, školovao se na Sveučilištu u Zagrebu, a njegovo podrijetlo iz tzv. Zaljeva hrvatskih svetaca umnogome je odredilo njegov životni i umjetnički izbor

Napisala: Grozdana Cvitan

onografija hrvatskoga likovnog umjetnika Željka Brguljana predstavljena je kulturnoj javnosti u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu 21. svibnja M(srijeda) u prepunoj auli. Tihi i uporni rad zagrebačkoga srednjoškolskog profesora Brguljana zasigurno ima mnoge poklonike. Bilo je to vidljivo i na njegovim dosadašnjim izložbama i u pre- zentacijama rada bratovštine Bokeljske Autor i predstavljači tijekom prezentacije u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu mornarice 809. Uostalom, upravo je Br- guljan jedan od najupornijih i najteme- ljitijih promicatelja bokokotorskoga kul- Brguljan je rođen u Kotoru pedesetak no, drukčije i izazovno. Sam Brguljan u turnog naslijeđa (i u sklopu djelovanja godina kasnije, školovao se na Sveuči- tom izričaju pronalazi zanimanje za dvi- bratovštine i izvan nje) u ukupnome hr- lištu u Zagrebu, a njegovo podrijetlo iz je teme. Jedna je povijesno-nostalgična vatskome kulturnom korpusu. tzv. Zaljeva hrvatskih svetaca umnogome i uvijek prepoznata kao Boka s atheti- Kao i pjesnik Viktor Vida (Kotor, je odredilo njegov životni i umjetnički pom majke u temelju, dok drugu vidi 1913. - čiji je suurednik Sabranih djela) izbor. Zato je danas i nemoguće govori- kao ekološko naslijeđe planeta i istin- ti o Brguljanu, a ne osvrnuti se na Boku sko promišljanje problema koje ga veže kotorsku. Znatan dio svojih autorskih s budućnošću. napora posvetio je opusima drugih au- U samim počecima Brguljanova jav- tora vezanih uz Boku (Bazi Ivanković, nog stvaralaštva prije dvadesetak godina Melita Bošnjak, Antun Šojat…), a ovih mladog autora prvi je prepoznao (kri- dana i sam se predstavio publici mono- tikom u Konturi) likovni kritičar Enes grafskim djelom autora Nikole Albane- Quien. Govoreći o Brguljanovu stva- žea. Monografiju Željka Brguljana ure- ralaštvu na predstavljanju monografije, dio je Andrej Žmegač, recenzirali Tonko danas predavač na ALU, dr. Enes Quien Maroević i Ivo Šimat Banov, oblikovao i komparirao je uz ostalo Brguljanovu op- prelomio Nikola Šiško, a izdalo Hrvatsko činjenost Bokom s onom koju je pokoj- društvo likovnih umjetnika u Zagrebu. ni pjesnik Kruno Quien izražavao prema rodnome Trogiru. BRGULJANOVI KOLAŽI Akademik Tonko Maroević, recen- Autor studije o monografiji Željka Brgu- zent, posebno se referirao na odnos Br- ljana, Nikola Albaneže, posebnu pozor- guljanova nostalgičnog ciklusa kolaža nost posvetio je najprepoznatljivijem (i posvećenih Boki koji izrasli u povijesti ujedno u ukupnoj likovnosti vrlo rijet- u toj povijesti i ostaju ne korespondira- kom izričaju) Brguljanova opusa: kolaži- jući suviše s postmodernizmom. Jer poma. Između opće teorije kolaža i hrvat- stmodernizam podrazumijeva i svojevr- skog identiteta Nikola Albaneže situirao snu napetost, sukob ili bar živost, što u Autor Željko Brguljan potpisuje svoju knjigu je Brguljanovo stvaralaštvo kao poseb- Brguljana izostaje: njegova prošlost ostaje

MATICA 62 lipanj/june 2014. www.matis.hr mirna i ostvarena, vječna i bez interven- monografije. Tu se ponovno susrećemo cije u sadašnjosti i iz sadašnjosti. s porukama i kodovima s kojima Brgu- ljan barata u jedinstvu vremena ma kako SREDIŠNJI LIK MONA LISA ono izgledalo drukčije kad ga rascjepka- Ono što Brguljanovu prošlost i sadaš- mo na - prošlo vrijeme, sadašnje vrijeme njost zaista veže s vremenom u kojem i buduće vrijeme. Možda je to sažima- umjetnik djeluje i iz kojeg se obraća bu- nje i prošlosti i sadašnjosti jedini način dućnosti ciklus je ekoloških kolaža u mogućeg kojim bi se čovjek oslobodio za središtu kojih je lik Mona Lise i sve ka- budućnost. Sebe za budućnost ili svoju rakteristike njezina osmjeha i njezina budućnost za slobodu. I to na tako iza- pogleda kojima nas ne samo promatra zovnom prostoru kao što je likovnost. nego i opominje, prekorava i rezignira Sam autor zahvalio je svima koji su nad transformacijama što ih ljudska dje- sudjelovali u ostvarenju monografije, latnost i bivanje ostavljaju kao rane pla- kao i vjernoj publici, posebice bokelj- netu koji nam je dan u našoj prolaznosti skoj, koja i te kako prati njegov plodan Nad Škrpjelom, 2011. i što smo bezobzirno skloni zaboraviti. i svestran rad. n Posebna tema Brguljanova stvara- ENG A monograph by Željko Brguljan, a Croatian artist and native of Boka Kotorska, was pre- laštva je citatnost i njoj su pozornost sented to the culture scene at Zagreb’s Museum of Arts and Crafts. The promo was held before obratili svi govornici na predstavljanju a packed auditorium on the 21st of May.

GOVORIMO HRVATSKI Još ponešto o hrvatskom jeziku u Europskoj uniji oš donedavna ste, putujući domaćim i me- hrvatski odnos prema hrvatskomu jeziku – mogu đunarodnim linijama Croatia Airlinesa, bi- samo slijediti taj primjer. Izlika da je hrvatski je- vali ponuđeni hrvatskim paprenjacima. Na zik s malim brojem govornika kojega malo tko u taj su se način i stranci imali priliku upo- Europi razumije – nije prihvatljiva. Osim izvor- znati s jednim kvalitetnim hrvatskim pro- nih govornika sve više ga razumiju i stranci koji Jizvodom, i zaista ga sa zanimanjem kušali i pri- redovito svake godine dolaze u Hrvatsku. Mno- hvatili. Naravno, na paprenjacima je navedeno da gi od njih s velikom voljom uče hrvatski, nemali su proizvedeni u Hrvatskoj. Umjesto toga, sada ih broj već dobro razumije, a ima i onih koji na- ćete dobiti taraline mediteranske koji se, kako piše stoje govoriti hrvatski. na omotu, za tvrtku Uje d.o.o proizvode u Europ- Koliko je odnos Hrvata prema vlastitomu je- skoj uniji, a ta tvrtka ima sjedište u Splitu, za koji Piše: Sanja Vulić ziku besmislen, ponižavajući i samouništavajući se također može pretpostaviti da je u Europskoj pokazuje usporedba s nizozemskim. Govornika uniji, ali u kojoj je taj grad točno državi - na pa- nizozemskoga jezika ima manje nego govornika kiranju nije označeno. Čini se da su vlasnici tvrtke Uje d.o.o hrvatskoga, a onima koji ne znaju nizozemski može poslužiti jedva dočekali da Hrvatska uđe u EU, kako bi mogli ispustiti znanje njemačkoga kako bi barem donekle razumjeli što piše ime države Hrvatske. na nizozemskim proizvodima. Pa ipak, u Nizozemskoj je već Poznata pak tvornica Koestlin iz Bjelovara počela je pro- više godina običaj da na prehrambenim i ostalim proizvodi- izvoditi Breakfast biscuits različitih vrsta. Premda se proda- ma sav tekst bude na nizozemskom jeziku, a ne dvojezično, a ju u Hrvatskoj, na prednjoj strani kutije možete još pročitati: kamoli samo na stranom jeziku. Ali, ne trebamo ići tako da- made with grains; cereals and choco; individually wrapped; Ko- leko na sjever Europe. Dovoljno je pogledati kako postupaju estlin quality inside itd. Ni jedne riječi na hrvatskom jeziku!? naši susjedi Mađari. U Europi samo finski i estonski pripada- Doduše, na stražnjoj strani kutije naći ćete i hrvatski, ali tek ju istoj skupini jezika kao mađarski, ali ni govornici tih jezika na drugom mjestu, ispod engleskoga: No Preservatives / Bez ne mogu mađarski razumjeti bez ozbiljnoga učenja. Pa ipak, konzervansa; No Colours / Bez boja; Suitable for Vegetarians / na većini mađarskih proizvoda tekst je samo na mađarskom. Prikladno za vegetarijance itd. Zaludu je hrvatski postao rav- Mađarski nacionalni ponos je nadaleko poznat. U Hrvata, na nopravnim jezikom Europske unije. Hrvati su prvi koji ga za- žalost, još uvijek prevladava sluganska svijest, koja može pri- mjenjuju engleskim već u vlastitoj zemlji, a kada stranci vide donijeti da sami sebe zatremo u Europskoj uniji. n

MATICA lipanj/june 2014. 63 C R O r A m a

Ivica se oženio! Naš najbolji skijaš Ivica Kostelić izrekao je sudbonosno ‘da’ svojoj dugo- godišnjoj djevojci Elin Arnarsdottir. U prisutnosti roditelja i prijatelja, lijepa Islanđanka i Ivica vjenčali su se u crkvi sv. Marka, a mnogobrojni gosti i mladenci stigli su na zagrebački Gornji grad. Ivica je nedavno na svome Facebooku objavio kako on i Elin očekuju prinovu.

Maroeviću nagrada za životno djelo Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo za 2013. godinu su književnik Tonko Maroević, pijanistica Pavica Gvozdić, redatelj Nedjeljko Dragić, likovni umjetnik Mladen Stilinović, glumac Božidar Boban te arhitekt Radovan Delalle, priopćilo je Ministarstvo kulture. Na- gradu Vladimir Nazor dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kaza- lišne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Hrvatskoj. Odluke o dobitnicima donio je Odbor Nagrade, na čelu s akademikom Milivojem Solarom.

Varaždinska ‘quadrilla’ Već šestu godinu varaždinski maturanti završetak svoga srednjoškolskog obrazovanja slave plešući "quadrillu". Tako je bilo i ove godine kada je više od 300 maturanata iz 16 srednjih škola Varaždinske županije na Trgu kralja Tomisla- va točno u podne plesalo tradicionalni ples, pridruživši se tako vršnjacima iz Osijeka te maturantima iz cijele Europe u pokušaju još jednog obaranja rekorda u broju istodob- nih plesača "quadrille".

MATICA 64 lipanj/june 2014. www.matis.hr Najspremniji vojnik Pero Bertović, pripadnik Vojno-obavje- štajne bojne Oružanih snaga Republi- ke Hrvatske, pobjednik je natjecanja za najspremnijeg pripadnika Oruža- nih snaga ‘Prvi za Hrvatsku 14’, održa- nog na slunjskome vojnom poligonu, drugi je pripadnik austrijskoj pješaštva Alexander Janko, a treći Dalibor Vondra, također iz Vojno-obavještajne bojne. Pehare su im uručili, u nazočnosti voj- nih izaslanika u diplomatskome zboru i zapovjednika vojske Kosova, ministar obrane Ante Kotromanović i zamjenik Dan Zagreba obilježen misnim načelnika Glavnoga stožera Oružanih snaga RH kontraadmiral Ante Urlić. slavljem i procesijom Svetkovina zaštitnice Grada Zagreba, Majke Božje od Kamenitih vrata, pro- slavljena je 31. svibnja svečanom misom u zagrebačkoj prvostolnici nakon čega je krenula procesija gradskim ulicama do Kamenitih vrata. Misno slavlje predvodio je pročelnik Kongregacije za katolički odgoj kardinal Zenon Grocholewski, zajedno sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem i drugim biskupima, uključujući i predsjednika Biskupske konferencije BiH Franju Komaricu, svećenike i redovnike grada Zagreba te vjernike. Mnogobrojni vjernici krenuli su nakon mise ulicama Zagreba preko središ- njeg trga do gornjogradskih Kamenitih vrata, noseći svijeće, moleći i pjeva- jući, neki i noseći stjegove svojih župa.

Građani u Saboru Svi građani koji su izbliza željeli doživjeti Hrvatski sabor mogli su to, bez po- sebne najave, učiniti na Dan otvorenih vrata. Kroz Sabor je tako prošlo 840 posjetitelja, a neke od njih dočekao je i pozdravio predsjednik Sabora Josip Leko koji je s njima razgovarao o radu parlamenta i demokraciji općenito. Saborska Služba za građane pripremila je poseban program za razgledava- nje saborskih prostora, koji se inače ne mogu vidjeti tijekom običnih posjeta.

MATICA lipanj/june 2014. 65 IZ SP RTA

NASLOV VATERPOLSKOG PRVAKA PRIMORJU EB U trećoj utakmici završnice doigravanja za naslov vaterpolskog prvaka Hrvatske momčad Primorja EB pobije- dila je zagrebačku Mladost s 13 : 7 i time s 3 : 0 u pobje- dama zasluženo osvojila naslov prvaka Hrvatske. Susret je odigran na plivalištu Kan- tridi, a sudili su pred 800 gledatelja Bianchi i Stefano iz Italije. Vaterpolisti Primorja nakon dugih 76 godina ponovno su se okitili naslovom državnoga prvaka. Posljednji put to im je uspjelo još davne 1938. godine u Kraljevini Jugoslaviji kada su se zvali Viktorija. Momčad trenera Ivana Asića ove godine već je osvojila hrvatski Kup i naslov prvaka Jadranske lige.

ZAGREBAČKI HOKEJAŠ BORNA BLANKA VLAŠIĆ SPREMNA ZA NOVA RENDULIĆ U NHL-u NATJECANJA Najbolji hrvatski hokejaš Borna Rendulić konačno je ostva- Naša najbolja visašica Blanka Vlašić odlazi u Oslo na miting rio svoj san i postao igračem najjače hokejaške lige svijeta, Dijamantne lige i kako je otkrila novinarima na konferen- američko-kanadskog NHL-a. Nakon druge uzastopne sjajne ciji za medije u pripremama je radila na eksplozivnoj i br- sezone u finskoj SM-ligi Rendulić se kao 22-godišnjak od- zinskoj snazi te je spremna na nove izazove. U svome po- lučio za dosad najveći korak u svojoj karijeri te je potpisao vratničkom nastupu sudjelovat će u najjačem natjecanju u ponuđeni ugovor s NHL franšizom Colorado Avalanche. U skoku u vis posljednjih godina. Njezin otac i trener Joško NHL-u je bilo, a i sada ima igrača hrvatskih korijena. Bio je Vlašić otkrio je kako su pripreme trajale deset tjedana te da to i legendarni Joe Sakic, Mark Pavelich, a Hrvati su i zlat- su im ostala još dva suptilna treninga prije odlaska u Oslo ni kanadski olimpijac Marc-Edouard Vlasic te bek Kolorada gdje idu vedri s obzirom na ono što su učinili, ali i suzdrža- Cory Sarich i Zagrepčanin David Valek. Dečko iz Vukomer- ni s obzirom na mogućnosti. Na upit novinara što očekuje ca time se upisao u hrvatsku sportsku povijest jer je postao od Blanke ove sezone Joško Vlašić je rekao da bi se nešto prvi Hrvat koji je rođen te počeo trenirati hokej u Hrvatskoj, možda moglo vidjeti u kolovozu na natjecanju u Zürichu. a da je potpisao ugovor s nekim NHL klubom.

MATICA 66 lipanj/june 2014. www.matis.hr ODBOJKAŠI IZBORILI PLASMAN NA EP Hrvatski odbojkaši izgubili su od Nizozemske 0 : 3 u susretu posljednjeg, trećeg kola kvalifikacija za europsko prvenstvo, no odabranici Igora Šimunčića još su prije osigurali plasman na EP koje će se dogodine igrati u Bugarskoj i Italiji. Za razliku od hrvatskih igrača, Nizozemci su bili iznimno motivirani i pobjedom su izborili plasman u dodatne kvalifikacije. "Posljednja utakmica nije imala važnost za nas pa su dečki izvukli maksimum onoga što je bilo moguće. Međutim, naj- NIKO KOVAČ ODREDIO ljepše je bilo vidjeti iskreno veselje ovih momaka koji se zaista od srca raduju 23 PUTNIKA ZA BRAZIL nastupu na Europskom prvenstvu", rekao je izbornik Šimunčić. Hrvatskoj će to Izbornik hrvatske nogometne repre- biti prva europska smotra nakon 2007. godine. zentacije Niko Kovač priopćio je nakon utakmice protiv Malija u Osijeku (Hr- vatska – Mali 3 : 0) imena 23 nogome- taša koji će nastupiti na svjetskom prvenstvu u Brazilu. Na popisu su: VRATARI: Stipe Pletikosa (Rostov), Da- nijel Subašić (Monaco), Oliver Zeleni- ka (Lokomotiva); OBRANA: Darijo Srna (Šahtar), Šime Vr- saljko (Genoa), Danijel Pranjić (Panat- hinaikos), Vedran Ćorluka (Lokomotiv Moskva), Dejan Lovren (Southampton), Gordon Schildenfeld (Panathinaikos), Domagoj Vida (Dinamo Kijev); VEZNI RED: Luka Modrić (Real Madrid), Ivan Rakitić (Sevilla), Mateo Kovačić (In- ter), Ognjen Vukojević (Dinamo Kijev), Sammir (Getafe), Marcelo Brozović (Di- namo), Ivan Močinić (Rijeka); NAPAD: Mario Mandžukić (Bayern), Ivi- ca Olić (Wolfsburg), Eduardo (Šahtar), RIJEKA OSVOJILA HRVATSKI KUP Nikica Jelavić (Hull), Ante Rebić (Fioren- Nogometaši Rijeke pobjednici su hrvatskog Kupa nakon što su u uzvratnome su- tina), Ivan Perišić (Wolfsburg). sretu finala na Kantridi pred 11.000 gledatelja porazili Dinamo 2 : 0 i tako ostvari- ‘Vatreni’ su 3. lipnja otputovali u kamp li i drugu pobjedu protiv "modrih" nakon što su prošlog tjedna slavili u Zagrebu Tivoli gdje će boraviti za vrijeme Svjet- 1 : 0. Rijeka je prvi trofej nakon osam godina posta i ukupno treći kup izbori- skog prvenstva u Brazilu. Hrvatska la golovima Mateja Mitrovića (36. min.) i Zorana Kvržića (81. min.). Rijeka je Ra- otvara Svjetsko prvenstvo utakmicom buzinovo Sunce osvojila i 2005. protiv Hajduka, a godinu dana kasnije i protiv protiv Brazila 12. lipnja u Sao Paulu, Varteksa. U finalu je igrala i 1994., no tada je izgubila od Dinama, tadašnje Cro- šest dana kasnije igra protiv Kameru- atije. "Modrima" je ovo bilo 17. finale te peti poraz. Utakmica je odigrana u fan- na u Manausu, a natjecanje u skupini tastičnoj atmosferi prepunih tribina stadiona Kantride, a poznate stijene iznad A okončat će protiv Meksika 23. lipnja stadiona bile su prekrivene velikim dresom Rijeke. Zanimljivo, Rijeka je u svojoj u Recifeu. povijesti osvojila pet kupova - dva u bivšoj državi, a tri u neovisnoj Hrvatskoj.

MATICA lipanj/june 2014. 67