Srednjebanatski Okrug

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Srednjebanatski Okrug OKRUGOKRUG SSRREEDNDNjjOOBBAANNAATTSSKKII OOPPŠŠTTIINNEE Žitište, Kikinda, Nova Crnja, Novi Bečej, Sečanj, Zrenjanin Banatska Topola, Belo Blato, Bočar, Ečka, Konak, Lazarevo, Melenci, Novi Bečej, Novo Miloševo, Srpska Crnja, Torda, Zrenjanin, Zrenjanin 5-2 Srednjobanatski okrug Prostire se po širini u srednjem Karakteristično za ok rug delu Banata, a po dužini između reke Tise i rumunske granice. MUZEJ STA RIH MA ŠI NA Zauzima površinu od 3256 km² a broj stanovnika iznosi nešto preko U No vom Mi lo še vu, na pri vat nom po se du po ro di ce Že ra- 220000. vi ca, od 1991. u na men ski izgra đe nom pros to ru pos to ji - Mu- Čini ga 5 opština i 55 naselja. zej sta rih ma ši na, zbirka teh nič kih proiz vo da 19. i 20. ve ka Adminstrativni centar je Zrenjanin. zas no va na na po ljop riv red nim ma ši na ma (trak to ri, parne ma- ši ne, vr ša li ce), a pro ši re na na ve li ki broj ob las ti kao - sta ri za- na ti, au to mo bi li, e lektro ni ka i au dio teh ni ka. Mu zej ras po la že sa ne ko li ko hi lja da ek spo na ta, pri če mu su ne ki sta ri ji od 200 go di na. Najvred ni ji ek spo nat je i naj sta- Na prethodnoj strani: Novo Miloševo, Muzej starih mašina ri ji sa ču va ni trak tor u Sr bi ji, a me rič ki Hart-par, red ni broj 30 iz 1920. go di ne. Veo ma vred na je i zbirka trak to ra austrij skog Šta je ra. PRIVATNI MUZEJI TRI SLA NA JE ZE RA Srbija raspolaže energijom, kreativnošću i preduzimljivošću ljudi, što se može videti i po mnogobrojnim ličnim zbirkama i Sla na je ze ra na o vom pod ruč ju, svo je mi ne ra le du gu ju izložbama, jedinstvenim po sadržaju. Verovatno retko ko ven cu Karpa ta sa ko jih ih pro leć ne bu ji ce spi ra ju i ta lo že u pretpostavlja da se od na primer, hleba ili traktora ili rav ni ci. So li su la ko ras tvorlji ve i la ko se ug ra đu ju u tlo ko je parfemskih bočica može napraviti vrlo posećena izložba je io na ko sla no zbog vi so kog ni voa pod zem nih vo da. Je ze ro (muzej). Postoje dokazi da može. Ru san da (Me len ci) deo svo jih so li po zajmlju je i od ne pos to- U Pećincima postoji Muzej hleba slikara i svestranog je ćeg Pa non skog mo ra. Do nje go vog bla ta do pi re i fo sil na umetnika Jeremije, koji je ujedno i izuzetan kustos. U Paštriću morska vo da iz du bi na. O va je ze ra ne ma ju pri to ke, pu ne se (Mionica) postoji muzej kamena sa više od 300 geoloških at mos ferskim pa da vi na ma i pod zem nim vo da ma. Ne ma ju ni eksponata koji vodi biolog Petar Petrović. Odnedavno u Beogradu postoji Muzej iluzija (muzej je stvaran). o ti ca nje, vo du gu be sa mo is pa ra va njem. U Despotovcu, u dvorištu privatne kuće, izrađen je i izložen Sva tri je ze ra su, svo jim sa li ni te tom stvo ri la i je dinstve ne Park minijatura najznačajnijih građevina u Srbiji, odnosno e ko sis te me u o ko li ni. makete 20 najznačajnijih manastira u razmeri 1:17. Ova ideja je Sla no Ko po vo i ma ve li ki zna čaj kao spe ci fi čan i ra ri tet ni preuzeta i za ukrašavanje jednog trga u Kruševcu, na kome je re zervat pri ro de. Stav ljen je na lis tu Ram sarske kon ven ci je, izrađena slična postavka. na ko joj se na la ze moč varna pod ruč ja ko ja su od me đu na rod- U Padini je Pavel Petraš otkupio kuću sa dvorištem, samo da nog zna ča ja na ro či to kao sta niš ta pti ca moč va ri ca. Na nje mu bi mogao da je napuni zbirkom koju je sakupljao celog života - se sva kog no vembra orga ni zo va no pos mat ra pre let ždra lo va preko 7000 autentičnih predmeta padinskih domaćinstava i ko ji u hi lja da ma do le ću i pra ve pau zu na svom du gom pu to- slovačke narodne nošnje. U Bezdanu su sestre Pudar svoju va nju. devojačku strast za parfemima spakovale u police ličnog Ru san da je zas la nje no pa non sko je ze ro nas ta lo u veo ma muzeja, a sebe pretvorile u izuzetno posvećene kustoskinje. sta rom i na puš te nom meandru Ti se, kak vih u Pa non skoj ni zi- Neobična mešavina etno ambijenta, prostora za odmor, ji po red ve li kih re ka i ma dos ta. Spe ci fič na je po e ko sis te mi- umetničke radionice i muzeja nalazi se na privatnom imanju ma ti pič nim za pa non ske, sla ne, mu lje vi te ba re i nji ho ve pov- nazvanom Krstovgrad koji se nalazi u blizini Mataruške Banje. re me no pre su še ne de lo ve. Galeriju u selu Šljivovica drži Miladin Lekić, autor vrlo inventivnih šaljivih drvenih seljačkih i ratničkih figura. Spe ci jal ni re zervat pri ro de O kanj ba ra je re zervat pri ro de U selu Bistrica nalazi se Muzej Dragutina Tomaševića, koji ko ji o buh va ta kom pleks li vad sko– step ske ve ge ta ci je, sla ti na i je kao naš prvi i proslavljeni olimpijac-maratonac imao zas la nje nih ba ra, bilj ni i ži vo tinjski svet ka rak te ris ti čan za mogućnost da izbegne odlazak u rat, ali je lično osećanje časti sla nu pod lo gu. Na la zi se iz me đu na se lja E le mir, Me len ci i bilo jače od kraljeve naredbe. Ku ma ne. Nije privatni, ali ga treba pomenuti jer nije šire poznat u O sim o va tri sla na je ze ra, pos to ji sa mo još jed no, vr lo ma- javnosti: Železnički muzej uskog koloseka u Požegi. lo i vr lo plit ko, kod Su bo ti ce, a zo vu ga jed nos tav no - Sla no. U mestu Strojkovce postoji Gajtanara, odnosno Muzej tekstilne industrije koji osvetljava početke buma tekstilne industrije u Leskovcu. Ostale zna me ni tos ti ok ru ga Zatim, imamo Muzej automobila, zbirka Bratislava Petkovića u Beogradu, a u Pančevu muzej motocikala. PRIRODA U selu Teferič, pored Kragujevca, Mirko Nikolić je osnovao Po red tri sla na je ze ra i o kol nih spe ci jal nih re zerva ta pri ro- Muzej poljoprivrednih mašina (traktora, plugova i kosilica). de, naj ve ći specijalni re zervat pred stav lja Carska Ba ra. Naj- I na, kraju, najveća i najznačajnija zbirka postoji u Novom poz na ti ja je kao sta niš te pti ca, a li o buh va ta i raz no li ke me đu- Miloševu, na privatnom posedu porodice Žeravica. Od 1991. u sob no iz me ša ne ob li ke ve ge ta ci je - vo de ne, trav na te i šum- namenski izgrađenom prostoru postoji Muzej starih mašina, a ske. Ok ru že na je ve li kim je ze ri ma- rib nja ci ma, i ru kav cem odnedavno i Muzej Dušana Popova, čoveka koji je Janu Flemingu bio inspiracija za lik Džejmsa Bonda. Be ge ja ko jim se Ba ra mo že op lo vi ti tu ris tič kim bro dom. 54 Srednjobanatski okrug 5-3 U ok ru gu se na la zi i ne ko li ko zaštićenih sta ba la. Dva Naj zna čaj ni ji spomenici u Zre nja ni nu: A le ja ve li ka na u stab la hras ta luž nja ka su zaš ti će na, jed no u se lu Ku ma ne Ka ra đorđe vom parku sa bis ta ma 15 zas luž nih Zre nja ni na ca; (No vi Be čej) i dru go u Zre nja ni nu. Po red ta dva, pos to ji i Spo me ni ci pos ve će ni na rod no -os lo bo di lač koj borbi u Dru- stab lo be log du da u Be lom Bla tu. Iz gle da vr lo impre siv no, gom svet skom ra tu na vi še grad skih lo ka ci ja, u Ka ra đorđe- de be lo, čvorno va to, u teg nu to gvoz de nim kai šem. vom parku, spo men -parku na Bag lja šu, na Žit nom tr gu, u In te re san tan je slu čaj iz vo ra "gorke vo de" u La za re vu, kod Plan ko voj baš ti; Spo me nik kra lju Pet ru I Ka ra đorđe vi ću; Zre nja ni na, či ja je le ko vi tost potvr đe na još 1933. go di ne. Spo me nik na rod nom he ro ju Žarku Zre nja ni nu.
Recommended publications
  • Jedinica Lokalne Samouprave Grad/Mesto Naziv Marketa Adresa Ada Ada TSV DISKONT Lenjinova 44A Ada Ada TSV Diskont Lenjinova 24 A
    Jedinica lokalne samouprave Grad/Mesto Naziv marketa Adresa Ada Ada TSV DISKONT Lenjinova 44a Ada Ada TSV Diskont Lenjinova 24 Ada Ada Univerexport SABO SEPEŠI LASLA 88 Ada Ada Trgopromet LENJINOVA 44A Ada Ada DUDI CO D.O.O. Lenjinova 15 Ada Ada DTL - AD Senta Promet TP Bakoš Kalmana 1 Ada Ada DTL - AD Senta Promet TP Žarka Zrenjanina 12 Ada Ada DTL - AD Senta Promet TP Karadjordjeva br 61 Ada Ada DTL - AD Senta Promet TP Ul. Save Kovačevića 1 Ada Ada Gomex Lenjinova 2 Ada Mol TSV Diskont Maršala Tita 75 Ada Mol DTL - AD Senta Promet TP Ul Đure Daničića 24 Ada Mol Gomex Maršala Tita 50 Aleksandrovac Aleksandrovac TSV DISKONT 29. Novembra 48 Aleksandrovac Aleksandrovac TR Lukić ITS Gornje Rateje BB Aleksandrovac Aleksandrovac STR Popović 29. Novembar 105/2 Aleksandrovac Aleksandrovac STR Popović Kruševačka BB Aleksandrovac Aleksandrovac Str Mira Dobroljupci BB Aleksandrovac Aleksandrovac Mesara Glidžić 29 Novembra bb Aleksandrovac Aleksandrovac IM Biftek Niš 29.novembar br.86 Aleksandrovac Aleksandrovac DIS 10. Avgusta bb, 37230 Aleksandrovac Aleksandrovac Garevina STUR TOŠA GAREVINA Garevina Aleksinac Aleksinac PD SUPERMARKETI AS DOO KNJAZA MILOSA 40 Aleksinac Aleksinac PD SUPERMARKETI AS DOO KNJAZA MILOSA 138-144 Aleksinac Aleksinac PD SUPERMARKETI AS DOO MOMČILA POPOVIĆA 128 Aleksinac Aleksinac SL Market Knjaza Milosa 77 Aleksinac Aleksinac IM Biftek Niš Majora Tepića br.11 Aleksinac Aleksinac IM Biftek Niš Momčila Popovića br. 19 Aleksinac Aleksinac Kneza Miloša 80 Aleksinac Aleksinac Apoteka Arnika Momčila Popovića 23 Aleksinac Aleksinac
    [Show full text]
  • ABSTRACT Title of Document: the FURTHEST
    ABSTRACT Title of Document: THE FURTHEST WATCH OF THE REICH: NATIONAL SOCIALISM, ETHNIC GERMANS, AND THE OCCUPATION OF THE SERBIAN BANAT, 1941-1944 Mirna Zakic, Ph.D., 2011 Directed by: Professor Jeffrey Herf, Department of History This dissertation examines the Volksdeutsche (ethnic Germans) of the Serbian Banat (northeastern Serbia) during World War II, with a focus on their collaboration with the invading Germans from the Third Reich, and their participation in the occupation of their home region. It focuses on the occupation period (April 1941-October 1944) so as to illuminate three major themes: the mutual perceptions held by ethnic and Reich Germans and how these shaped policy; the motivation behind ethnic German collaboration; and the events which drew ethnic Germans ever deeper into complicity with the Third Reich. The Banat ethnic Germans profited from a fortuitous meeting of diplomatic, military, ideological and economic reasons, which prompted the Third Reich to occupy their home region in April 1941. They played a leading role in the administration and policing of the Serbian Banat until October 1944, when the Red Army invaded the Banat. The ethnic Germans collaborated with the Nazi regime in many ways: they accepted its worldview as their own, supplied it with food, administrative services and eventually soldiers. They acted as enforcers and executors of its policies, which benefited them as perceived racial and ideological kin to Reich Germans. These policies did so at the expense of the multiethnic Banat‟s other residents, especially Jews and Serbs. In this, the Third Reich replicated general policy guidelines already implemented inside Germany and elsewhere in German-occupied Europe.
    [Show full text]
  • Stari Begej-Carska Bara“ (Vojvodina, Serbia)
    GEOGRAPHICA PANNONICA Volume 13, Issue 1, 11-16 (2009) ISSN 1820-7138 (online) The Implementation of the Principle of Sustainable Development in the Special Nature Reserve „Stari Begej-Carska bara“ (Vojvodina, Serbia) Vladimir Stojanović1, Dragoslav Pavić1, Branko Ristanović1 Received: June 2008 | Revised: January 2009 | Accepted: January 2009 Abstract Special nature reserve “Stari Begej – Carska bara” is one of the last remaining wetlands in Vojvodina. Essential natural assets – hydrographic characteristics, have undergone significant changes, because of which the Reserve is still endangered even today. To overcome these obstacles in the management of the Reserve, we have to turn to the idea of sustainable develop- ment, which should in addition to the ecological criteria comprise socio-cultural and economic criteria. Key words: sustainable development, special nature reserves, Stari Begej-Carska bara Introduction from the World and European Red Lists, such as White- Special Nature Reserve „Stari Begej - Carska bara” (Old Be- headed Duck (Oxyura leucocephala), Lesser White-front- gej – Imperial Marsh) is situated in the western part of the ed Goose (Anser erythropus), Pygmy Cormorant (Phalac- central Banat, on the territory of the municipality of Zren- rocorax pygmaeus), Dalmatian Pelican (Pelecanus crispus), janin. It stretches in the shape of the letter S along Begej, in White-tailed Eagle (Heliaeetus albicilla), Corn Crake (Crex the immediate vicinity of Tisza, whose alluvial plateau it is crex), as well as the species endangered in the Pannonian situated on. The essential value of this protected area and plain (Budakov, Branković, Sekulić, 1998). one of the most important elements for preservation is its The total area of the Reserve is 1.676 ha, and its borders hydrography.
    [Show full text]
  • Vanredne Situacije I Drugi Oblici Ugrožavanja Građana Od Prirodnih Nepogoda U Srednjem Banatu Od 2000. Do 2020
    Vanredne situacije i drugi oblici ugrožavanja građana od prirodnih nepogoda u srednjem Banatu od 2000. do 2020. Koje su to sve vrste rizika i elementarnih nepogoda pogađale srednji Banat u skorijoj prošlosti? U tekstu je prikaz dela problema zbog kojih su građani morali da znaju kako da se zaštite bez obzira da li je uvedena vanredna sit- uacija ili nije. Pojedine elementarne nepogode su bile i multiplicirane drugim nedaćama. Na primer, za građane pogođene poplavama morala je da se organizuje evakuacija. Ovo su primeri za koje treba da se pripreme građani ne samo u srednjem Banatu, jer su se najčešće ponavljali ili su po svojim efektima prevazilazili mogućnosti sistema zaštite koji postoji u državnim institucijama. Misli se na nesreće, koje se ne mogu predvideti, ali se može preven- tivno delovati da se ne dogode. Na osnovu iskustva i onoga što nam se događalo, svaki građanin treba da proceni da li je neophodna obuka za reagovanje u vanrednim situacijama i da li je to nepotrebno trošenje vremena? Mile NOVAKOVIĆ Autor je novinar Radio televizije Srbije, rezervni poručnik Vojske Srbije, profesor odbrane i zaštite i realizator sprovođenja Inicijative Ministarstva odbrane za uvođenje obuke Sistema odbrane u školski sistem Republike Srbije Poplave izazvane spoljnim vodama April 2000. Poplave na Tamišu je izazvalo naglo topljenje snega na Karpatima, a ta voda se sjurila koritim reke Tamiš i najpre je primećen problem u Rumuniji, a potom je vodostaj naglo porastao i na mernoj stanici Jaša Tomić. Uz sve to je u dva dana aprila (5. i 6. april) zabeležena visoka količina kiše koja se na rumunskoj strani kretala do 121 milimetar dnevno.
    [Show full text]
  • Community Revitalization Through Democratic Action – Economy Program
    COMMUNITY REVITALIZATION THROUGH DEMOCRATIC ACTION – ECONOMY PROGRAM FINAL REPORT JULY 15, 2001 – JULY 15, 2007 AGREEMENT NUMBER: 169-A-00-01-00124-00 Submitted to USAID/Serbia By America's Development Foundation October 2007 America’s Development Foundation 101 North Union Street, Suite 200 Alexandria, Virginia 22314 Tel. (703) 836-2717 www.adfusa.org List of Acronyms and Abbreviations ADF America’s Development Foundation AoR Area of Responsibility ASB Arbeiter Samariter Bund Deutschland BSRC Business Service Resource Center CBC Cross Border Cooperation CDA Community Development Association CDC Community Development Center CE "Conformité Européene" CHF Cooperative Housing Federation CRDA Community Revitalization through Democratic Action CRDA-E Community Revitalization through Democratic Action – Economy EAR European Agency for Reconstruction EU European Union FI Flag International FPRH Family Planning and Reproductive Health HACCP Hazard Analysis and Critical Control Points IESC International Executive Service Corps IFC International Finance Corporation IR Intermediate Result LED Local Economic Development MAFWM Ministry of Agriculture, Forestry, and Water Management MEGA Municipal Economic Growth Activity MZ Mesna Zajednica PRS Project Reporting System SIEPA Serbian Investment and Export Promotion Agency SO Strategic Objective SWG Sectoral Working Group T&TA Training and Technical Assistance TOT Training of Trainers USDA US Department of Agriculture WB World Bank I. EXECUTIVE SUMMARY 1 II. PROGRAM OVERVIEW 6 II.1. Background 6 II.2. Methodology 6 II.2.1. The ADF Team 6 II.2.2. Program Design 7 II.2.3. Selection of Municipalities and Communities / Geographical Coverage 7 II.2.4. Community Mobilization 8 Clustering as an approach 12 Program change – CRDA becomes CRDA-E 12 II.2.5.
    [Show full text]
  • Environmental Management Plan Final Draft
    ROAD REHABILITATION AND SAFETY PROJECT MAIN DESIGN FOR HEAVY MAINTENANCE OF THE STATE ROAD IB 13 LOT 1: road section: Zrenjanin (Ecka) - Ecka, from km 122+260 to km 130+880, L= 8.620 km Contract ID: RRSP/CS3-RRD3-1/2016-11 ENVIRONMENTAL MANAGEMENT PLAN FINAL DRAFT Author: PREPARED BY: Miroslav Stojanovic Bsc civ.eng. March 2019 Environmental Management Plan CONTENT ABBREVIATIONS 1 INTRODUCTION 2 EXECUTIVE SUMMARY 3 1. PROJECT DESCRIPTION 9 2. THE ASSESSMENT OF THE BASIC CONDITIONS OF THE ROUTE DURING THE RESEARCH 16 3. POLICY, LEGAL AND ADMINISTRATIVE FRAMEWORK 27 4. SUMMARY OF ENVIRONMENTAL IMPACTS 29 5. ENVIRONMENTAL MANAGEMENT PLAN 33 A. MITIGATION PLAN 33 B. MONITORING PLAN 41 C. INSTITUTIONAL IMPLEMENTATION AND REPORTING ARRANGEMENTS 42 6. STAKEHOLDERENGAGEMENT–INFORMATION DISCLOSURE, CONSULTATION AND PARTICIPATION 45 7. REFERENCES 46 APPENDIX 1 47 MITIGATION PLAN 47 APPENDIX 2 55 MONITORING PLAN 55 APPENDIX 3 71 LEGISLATION 71 APPENDIX 4 74 THE GRIEVANCE MECHANISM AND FORM 74 APPENDIX 5 77 PUBLIC CONSULTATIONS 77 APPENDIX 6 79 CONDITIONS FROM RELEVANT PUBLIC INSTITUTIONS 79 JV BOTEK Bosphorus Technical Consulting Corp. & MHM-PROJEKT Itd. Novi Sad i Environmental Management Plan ABBREVIATIONS AADT Annual Average Daily Traffic CEP Contractor’s Environmental Plan EBRD European Bank for Reconstruction and Development EIA Environmental Impact Assessment EIB European Investment Bank EMP Environmental Management Plan HSE Health, Safety and Environment IFIs International Financing Institutions INCRS Institute for Nature Conservation of
    [Show full text]
  • PDF Dokumentum
    Községnév Helységnév Községnév Helységnév Sorszám magyarul magyarul szerbül szerbül 1.* Ada Ada Ada Ada Ada Mohol Ada Mol Ada Völgypart Ada Obornjača Ada Valkaisor Ada Sterijino Ada Törökfalu Ada Utrine 2. Alibunár Alibunár Alibunar Alibunar Alibunár Károlyfalva Alibunar Banatski Karlovac Alibunár Petre Alibunar Vladimirovac Alibunár Kevedobra Alibunar Dobrica Alibunár Illancsa Alibunar Ilandža Alibunár Újsándorfalva Alibunar Janošik Alibunár Végszentmihály Alibunar Lokve Alibunár Temesmiklós Alibunar Nikolinci Alibunár Ferdinándfalva Alibunar Novi Kozjak Alibunár Keviszőlős Alibunar Seleuš 3.* Antalfalva Antalfalva Kovačica Kovačica Antalfalva Torontálvásárhely Kovačica Debeljača Antalfalva Udvar Kovačica Idvor Antalfalva Nagylajosfalva Kovačica Padina Antalfalva Kovačica Putnikovo Antalfalva Számos Kovačica Samoš Antalfalva Újozora Kovačica Uzdin Antalfalva Cserépalja Kovačica Crepaja 4. Apatin Apatin Apatin Apatin * Apatin Bácskertes Apatin Kupusina Apatin Bácsszentiván Apatin Prigrevica * Apatin Szilágyi Apatin Svilojevo Apatin Szond Apatin Sonta 5.* Bács Bács Bač Bač Bács Bácsújlak Bač Bačko Novo Selo Bács Bogyán Bač Bođani Bács Vajszka Bač Vajska Bács Palona Bač Plavna Bács Bácsújfalu Bač Selenča 6.* Begaszentgyörgy Begaszentgyörgy Žitište Žitište Begaszentgyörgy Udvarnok Žitište Banatski Dvor Begaszentgyörgy Vida Žitište Banatsko Višnjićevo Banatsko Begaszentgyörgy Žitište Karađorđevo Begaszentgyörgy Torák Žitište Begejci Begaszentgyörgy Párdány Žitište Međa 1 Községnév Helységnév Községnév Helységnév Sorszám magyarul magyarul
    [Show full text]
  • Edgár Dobos: What Does the Case of Vojvodina Tell Us About Multilingualism, Mobility, Inclusion and Power Relations? Research: Field, Questions, Methods
    ”Interdisciplinarity and the Future of Multilingualism Research” Humboldt Universität zu Berlin, 28-29 August 2018 Edgár Dobos: What does the case of Vojvodina tell us about multilingualism, mobility, inclusion and power relations? Research: field, questions, methods • WP1: language, law and politics – the case of Vojvodina (Serbia), a multilingual border region • Legal framework (Q1): how does it work in practice? (de iure vs. de facto multilingualism) • Kin-state policies (Q2): find ways in which multilingualism at the intersection of mobility and inclusion can be analysed in a meaningful way • National minorities or claimed co-ethnics in a liminal position, e.g. the case of Bunjevci • Extra-territorial citizenship policies, e.g. facilitated naturalisation by Hungary • Theoretical contribution • Macro, mezo and micro level dynamics, opportunities and constraints (relationship between EU conditionality, language regime of the nationalizing state, autonomy of Vojvodina, everyday choices) • Refine Rogers Brubaker’s „triadic nexus” model • Taxonomy on conflict-inducing processes along ethnic and linguistic „fault-lines in Europe • Interviews (with Gy. Horváth): reflect the variety and heterogeneity of positions in terms of • ethnicity (e.g. Bosniak, Bulgarian, Bunjevac, Croat, Hungarian, Serb, Slovak positions); • locality (Belo Blato, Dobričevo, Gudurica, Kanjiža, Mužlja, Novi Pazar, Novi Sad, Palić, Senta, Skorenovac, Subotica, Tavankut, Vršac, Zrenjanin); • level of agency (local, provincial, state and international level actors, kin-state
    [Show full text]
  • Tanulmányok – Studies Late Neolithic Tisza Sites in the Serbian Part of Banat
    Archaeologiai Értesítő 142 (2017) 1–34 LATE NEOLITHIC© Akadémiai TISZA Kiadó, SITES Budapest 1 DOI: 10.1556/0208.2017.142.1 TANULMÁNYOK – STUDIES LATE NEOLITHIC TISZA SITES IN THE SERBIAN PART OF BANAT Neda Mirković-Marić–Miroslav Marić*1 The paper reviews the current state of research and our knowledge of the Late Neolithic Tisza tradition sites in the Serbian Banat. The first sites were discovered almost one and a half centuries ago, while the first archaeological excavations were undertaken in the late 19th century. The over- view of the known sites in the first part of the study is followed by data on fresh research that was resumed in the first decade of the 21st century. Keywords: Serbia, Banat, Neolithic, Tisza communities, Vinča communities A tanulmány a szerbiai Bánát területén fekvő késő neolitikus Tisza-kultúra lelőhelyeit tekinti át. Az első lelőhelyeket közel 100 éve fedezték fel, az első régészeti feltárásokat a 19. század végén végezték. Az ismert lelőhelyek áttekintését az újabb, 21. század első évtizedében folytatott kutatá- sok adatai követik. Kulcsszavak: Szerbia, Bánát, neolitikum, Tisza-kultúra, Vinča-kultúra Introduction predominantly flat, the region’s south-eastern part is dominated by the Vršac Mountains formed According to earlier scholars,1 the Late Neolithic of Palaeozoic rocks surrounded by Neogene sed- Tisza tradition communities in the Vojvodina oc- iments, representing the northernmost Serbian- cupied the entire northern area and a portion of Macedonian Massif in terms of their geotectonic the middle part of the Banat region until the con- position and geological structure.3 The landscape fluence of Jegrička River, west of the town of of western and central Serbian Banat is dominat- Zrenjanin (Fig.
    [Show full text]
  • Environmental Management Plan
    Environmental Management Plan CONTENT ABBREVIATIONS 1 INTRODUCTION 2 EXECUTIVE SUMMARY 3 1. PROJECT DESCRIPTION 9 2. THE ASSESSMENT OF THE BASIC CONDITIONS OF THE ROUTE DURING THE RESEARCH 16 3. POLICY, LEGAL AND ADMINISTRATIVE FRAMEWORK 26 4. SUMMARY OF ENVIRONMENTAL IMPACTS 28 5. ENVIRONMENTAL MANAGEMENT PLAN 32 A. MITIGATION PLAN 32 B. MONITORING PLAN 39 C. INSTITUTIONAL IMPLEMENTATION AND REPORTING ARRANGEMENTS 40 6. STAKEHOLDERENGAGEMENT–INFORMATION DISCLOSURE, CONSULTATION AND PARTICIPATION 43 7. REFERENCES 44 APPENDIX 1 45 MITIGATION PLAN 45 APPENDIX 2 53 MONITORING PLAN 53 APPENDIX 3 69 LEGISLATION 69 APPENDIX 4 72 THE GRIEVANCE MECHANISM AND FORM 72 APPENDIX 5 75 PUBLIC CONSULTATIONS 75 APPENDIX 6 83 CONDITIONS FROM RELEVANT PUBLIC INSTITUTIONS 83 JV BOTEK Bosphorus Technical Consulting Corp. & MHM-PROJEKT Itd. Novi Sad i Environmental Management Plan ABBREVIATIONS AADT Annual Average Daily Traffic CEP Contractor’s Environmental Plan EBRD European Bank for Reconstruction and Development EIA Environmental Impact Assessment EIB European Investment Bank EMP Environmental Management Plan HSE Health, Safety and Environment IFIs International Financing Institutions INCRS Institute for Nature Conservation of Serbia IPCM Institute for the Protection of Cultural Monuments MoEP Ministry of Environmental Protection MoCTI Ministry of Construction, Transport and Infrastructure OP Operational Policy PIT Project Implementation Team PERS Public Enterprise “Roads of Serbia” PSC Project Supervision Consultant RE Resident Engineer RRSP Road Rehabilitation and Safety Project SE Site Engineer SLMP Safety Labour Management Plan SSIP Site Specific Implementation Plan WB The World Bank Group WMP Waste Management Plan JV BOTEK Bosphorus Technical Consulting Corp. & MHM-PROJEKT Itd. Novi Sad 1 Environmental Management Plan INTRODUCTION The Environmental Management Plan has been prepared for the proposed Design for heavy road maintenance of the State Road IB no.
    [Show full text]
  • NASELJA NA TAMIŠU 2 Naselja Na Tamišu NASELJA NA TAMIŠU
    NASELJA NA TAMIŠU 2 Naselja na Tamišu NASELJA NA TAMIŠU Tokom vekova duž reka su se osnivala mnogobrojna naselјa, tako je i sa Tamišom, koji na dugom putu spaja sela i gradove dveju država. Tamiš izvire na južnim Karpatima (Tarcu, 2190 m). Dug je 359 km, protiče kroz Banat i uliva se u Dunav kod Pančeva. Od 359 km u rumunskom delu se nalazi 241 km, a u srpskom delu 118 km. Glavna naselja u rumunskom delu su: Karansebeš i Lugoš. U Srbiji prolazi kroz područja opština/gradova u Srednjebanatskom i Južnobanatskom upravnom okrugu: Sečanj, Zrenjanin, Kovačica, Opovo i Pančevo. Duž obala Tamiša je pretežno ruralno i poljoprivredno područje, sa tipično vojvođanskim selima sa tradicionalnom panonskom arhitekturom. Od ukupnog broja zaposlenog stanovništva, više od 50 % su u sektoru poljoprivrede,šumarstva i ribarstva,što po- kazuje jasnu povezanost i oslonjenost na prirodne resusrse. Sva naselja pate od stalne depopulacije. Čitavo područje je “ekološki značajno područje” i deo ekološke mreže Srbije. U toku je izrada Nacrta Prostornog plana područja posebne namene predela izuzetnih oblika “ Potamišje”i pokrenut je postupak za stavljanje pod zaštitu ovog prostora, kao zaštićeno područje I kategorije. Zakonom o zaštiti prirode definisano je da se područje za koje je pokrenut postupak zaštite smatra zaštićenim. Naselja obuhvaćena okvirnom granicom Prostornog plana, obuhvata delove teritorija sledećih jedinica lokalnih samouprava: Opština Sečanj, Opština Plandište, Grad Zrenjanin, Opština Kovačica i Opština Opovo. Izradi ovog Prostornog plana pristupilo se kako bi se obezbedilo trajno oču- vanje i održivo korišćenje prirodnih vrednosti Potamišja, a prirodno dobro promovisalo kao područje značajne naučne, obrazovne, duhovne, estetske, kulturne, turističke i zdravstveno-rekreativne funk- cije.
    [Show full text]
  • Obaveštenje O Beogradskim Opštinama I Ruralnim Mestima Za Koje Će Važiti Povećanje Cena Od 17.02
    Obaveštenje o beogradskim opštinama i ruralnim mestima za koje će važiti povećanje cena od 17.02. Beograd – opštine: • Čukarica • Vračar • Novi Beograd • Zemun • Palilula • Zvezdara • Rakovica • Savski venac • Voždovac Ruralna mesta: • Beograd – Petrović salaš • Novi Sad – Susek, Lug, Sviloš, Vizić, Krušedol Prnjavor, Krušedol selo, Neradin • Subotica – Lipar, Drljan, Mileševo, Panonija, Srednji salaš • Bečej – Poljanice, Bočar • Zrenjanin – Hetin, Međa, Šurjan, Banatska Dubica, Busenje, Gardinovci, Farkaždin, Belo blato, Lukino selo • Bačka Palanka – Bačko novo selo, deo Deronja, Plavna, Parage • Sombor – Apatin – Mali stapar, Romanija, Zelengora, Milčić, Nenadić, Obzir, Kozara, Rančevo, Korlatoš, Kenđija, Šebešfok, Siget, Štrbac, Baračka, Šaponje, Čičovi, Kosančić • Sremska Mitrovica – Ravnje, Banovo polje, Radenkovi, Brestač, Jamena, Sremska Rača, Ilinci, Batrovci, Bikić Do, Privina glava, Sot, Molovin, Ljuba, Stara Bingula, Šišatovac, Bešenovački Prnjavor, Mala Remeta, Jazak • Šabac – Kozarica, Kaona, Mrovska, Pejinović, Jazovik, Krnić, Poljane, Baljevac, Konatice, Suvo selo, Vlasenica, Vukičevica, Ljubinić, Trstenica, Brović • Loznica – Stave, Selanac, Rujevac, Savković, Košlje, Tornik, Orovička planina • Vršac – Markovac, Mesić, Sočica, Jablanka, Dobričevo, Dubovac, Šumarak, Stari lec, Šušara, Devojački bunar, Mali žam, Vatin, Malo Središte • Požarevac – Bliznak, Krupaja, Medveđica, Brodica, Blagojev kamen, Radenka, Bukovska, Ceremošnja, Dobra, Brnjica, Krivača • Valjevo – Miličinica, Tulari, Carina, Skadar, Vujinovača, Brezovice,
    [Show full text]