Ekskurzija A1 – Dinaridi: Evolucija I Recentni Geotektonski Odnosi (Bosna I Hercegovina, Hrvatska)
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Ekskurzija A1 – Dinaridi: evolucija i recentni geotektonski odnosi (Bosna i Hercegovina, Hrvatska) Excursion A1 – Dinarides: evolution and recent geotectonic relationships (Bosnia and Herzegovina, Croatia) Ivan Dragi~evi}, Hazim Hrvatovi}, Alan Vranjkovi}, Oleg Mandi}, Branimir [egvi}, Josip Halami} & Davor Paveli} 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 27 Vodi~ ekskurzija – Excursion Guide-book Dinaridi: evolucija i recentni geotektonski odnosi (Bosna i Hercegovina, Hrvatska) Dinarides: evolution and recent geotectonic relationships (Bosnia and Herzegovina, Croatia) Ivan Dragi~evi}1, Hazim Hrvatovi}2, Alan Vranjkovi}1, Oleg Mandi}3, Branimir [egvi}4, Josip Halami}5 & Davor Paveli}1 1Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Sveu~ili{te u Zagrebu, Pierottijeva 6, 10 002 Zagreb, Hrvatska 2Federalni zavod za geologiju, Ilid`a 71 210, Bosna i Hercegovina 3Department of Geology & Palaeontology, The Natural History Museum Vienna, Burgring 7, 1010 Wien, Austria 4Tehnische Universität Darmstadt, Institut für Angewandte Geowissenschaften, Tehnische Petrologie, Schnittspahnstraße 9, 64287 Darmstadt, Deutschland 5Hrvatski geolo{ki institut, Sachsova 2, 10 000 Zagreb, Hrvatska Sponzori: Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zagreb Hrvatski geolo{ki institut, Zagreb Sponsors: Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Zagreb Croatian Geological Survey, Zagreb Uvod geolo{ke karte SFRJ 1:100.000 i pripadaju}im tuma~ima koji su publicirani u biv{oj dr`avi. Nazivi listova i autori prika- Drage kolegice, kolege i prijatelji, dobro do{li na geolo{ku zani su u opisu svake to~ke i navedeni su u popisu literature. ekskurziju kroz Dinaride Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Regionalne geotektonske odnose i geodinamsku evoluciju koja se odr`ava u okviru 4. hrvatskoga geolo{kog kongresa. Dinarida opisivali su brojni autori. Svakako treba izdvojiti: Hvala Vam na povjerenju i interesu {to ste odabrali ovu PETKOVI] (1958), AUOBUIN et al. (1970), DERCOURT ekskurziju. Na na{em putu tijekom tri dana posjetit }emo (1972), DIMITRIJEVI] (1982), HERAK (1986) i PAMI] odabrane lokalitete (14 postaja ~iji su polo`aji prikazani na et al. (1998). Slici 1). Kako je vrijeme ograni~eno, nastojali smo odabrati Moderne geotektonske interpretacije daju PAMI] et al. lokalitete koje nije posjetila ve}ina sudionika ove ekskurzi- (1998). Oni sredi{nje Dinaride smje{taju izme|u Apulije na je, a na njima se mo`e vidjeti dio zamr{ene geolo{ke evolu- jugozapadu i Tisije na sjeveroistoku. Razlikuju ~etiri velike cije i recentnih geotektonskih odnosa u Dinaridima. Bez tektonostratigrafske jedinice: ikakove pretenzije da name}emo bilo kakova rje{enja o geo- 1. Jadransko-Dinaridsku karbonatnu platformu lo{koj evoluciji i recentnim geotektonskim odnosima, pozi- (Vanjski Dinaridi), vamo Vas na diskusiju i prijedloge o daljnjim istra`iva~kim 2. Karbonatno-klasti~ne formacije i fli{eve aktivnostima. pasivnog kontinentalnog ruba Dinarida Tethysa, Dinaridi predstavljaju segment grandioznih alpinotip- 3. Ofiolite udru`ene s genetski povezanim nih struktura koje su nastale u prostoru Tethysa tijekom sedimentnim formacijama, oceanski Tethys alpskog orogenetskog ciklusa. Na{a ekskurzija prolazi podru- (Dinaridska ofiolitna zona), i ~jem sredi{njih Dinarida. Lijepi profil s dobro otkrivenim 4. Sedimentne, magmatske i metamorfne stijene izdancima glavnih velikih tektonostratigrafskih jedinica naj- Tethyskog aktivnog kontinentalnog ruba ve}im dijelom prolazi dolinom rijeke Bosne (Doboj – La{va), (Sava-Vardar zona) zatim sjeverozapadnim dijelom “Srednjebosanskog {krilja- Jedinice 2., 3. i 4. poznate su i pod nazivom Unutra{nji vog gorja” (Novi Travnik – Bugojno), sjevernim, odnosno Dinaridi ili Supradinarik (HERAK, 1986). sjeveroisto~nim rubom Jadranske karbonatne platforme Kao samostalna, peta jedinica, izme|u jedinica 2. i 3. (potez Bugojno – Kupres), te preko Jadranske karbonatne smje{teno je “Srednjebosansko {kriljavo gorje” ili “Central- platforme od Kupresa do [ibenika. nobosanski paleozoik”. Raznovrsne stijene ove jedinice kon- Brojni su publicirani radovi o geolo{koj gra|i podru~ja solidirane su tijekom hercinske orogeneze, a odigrale su sredi{njih Dinarida i Dinarida op}enito. Temeljni litostrati- zna~ajnu ulogu u strukturnom oblikovanju i rasporedu alp- grafski i strukturni odnosi prikazani su na listovima Osnovne skih struktura (DRAGI^EVI], 1987). A1 28 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Vodi~ ekskurzija – Excursion Guide-book Slika 1. Lokacija to~aka/postaja. Figure 1. Locations of stops. Na ovoj ekskurziji posjetit }emo sljede}e to~ke/postaje: LITERATURA • Postaja 1 (Trbuk-[aj kamen), nalazi se u Sava-Vardar AUBOUIN, J., BLANCHET, R., CADET, J.P., CELET, P., CHARVET, zoni. J. CHOROWICZ, J., COUSIN, J. & RAMPNOUX, J. (1970): • Postaja 2, 3,4i5(Maglaj, Papratnica, Ograjina i Ne- Essai sur la géologie des Dinarides.– Bull. Soc. Geol. France, 12, mila) nalaze se u Dinaridskoj ofiolitnoj zoni. 1060–1093. DERCOURT, J. (1972): The Canadian Cordillera, the Hellenides and • Postaja6i7(Vranduk i La{va) nalaze se u zoni kar- the sea-floor spreading theory.– Can. J. Earth. Sci., 9, 709–743. bonatno-klasti~ne formacije i fli{eva pasivnog kon- DIMITRIJEVI], M.D. (1982): Dinarides: an outline of the tectonics.– tinentalnog ruba Dinarida Tethysa. Earth Evol. Sci., 1, 4–23. • Postaja 8,9i10(Novi Travnik, Ravno Rostovo I i DRAGI^EVI], I. (1987): Paleogeografska evolucija rubnog dijela Ravno Rostovo II) nalaze se u “Srednjebosanskom mezozojske karbonatne platforme Dinarida izme|u Vrbasa i Bosne.– {kriljavom gorju”. Disertacija. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Sveu~ili{te u Za- grebu, 90 str. • Postaja 11 (Kupres) nalazi se u zoni karbonatno-kla- HERAK, M. (1986): A new concept of the geotectonics of the Dina- sti~ne formacije i fli{eva pasivnog kontinentalnog rides.– Acta Geologica, 16, 1–42, Zagreb. ruba Dinarida Tethysa. PAMI], J., GU[I], J. & JELASKA, V. (1989): Geodynamic evolution • Postaja 12, 13 i 14 (Studena Vrila, Ostro`ac i Lu~ane) of the Central Dinarides.– Tectonophysics, 297, 251–268, Amster- dam. nalaze se u podru~ju mezozojske Jadranske karbonat- PETKOVI], K. (1958): Neue Erkentnisse über den Bau der Dinari- ne platforme. den.– Jahrb. Geol. Bundesan., 101, 1–24, Wien. A1 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 29 Vodi~ ekskurzija – Excursion Guide-book Postaja 1 – Stop 1 Profil Trbuk – [aj kamen Cross-section Trbuk – [aj Kamen Sedimentne stijene od titona do eocena – Tithonian to Eocene sedimentary rocks Ivan Dragi~evi} & Hazim Hrvatovi} Outcrops consist of the Tithonian and Lower Cretaceous clastic rocks, uppermost Cretaceous carbonates, and Paleocene and Eocene limestones. In the geotectonic point of view they belong to the “Sedimentary, magmatic and metamor- phic rocks of the Tethys active continental margin zone” (the “Sava-Vardar zone”) Uz put Doboj – Maglaj koji vodi desnom obalom rijeke naj~e{}i vapnenci, dolomiti, `eljezoviti {kriljavci, graniti… Bosne, na potezu Trbuk – [aj kamen, u podru~ju povremeno Prete`u polimiktni konglomerati i pje{~enjaci, ali se susre}u aktivnog kamenoloma, izdanjuju klasti~ne stijene titona i i oligomiktni, gdje u sastavu prevladava jedna komponenta donje krede, karbonatne stijene najmla|e krede i vapnenci (npr. vapnenac). U konglomeratima prevladava karbonatno paleocena i eocena. vezivo, dok se u sitnozrnastim pje{~enjacima javlja i glino- vito limoniti~no. Titon i donja kreda (J,K) Polimiktni pje{~enjaci titona-donje krede uvr{teni su u Prema podatcima Osnovne geolo{ke karte SFRJ prete`ito kvarcno-feldspatske grauvake. Me|u te{kim mine- 1:100.000, list Zavidovi}i (SUNARI]-PAMI] et al., 1971) i ralima zastupljeni su cirkon, turmalin, sfen, rutil, brukit, epi- tuma~a za istu kartu (PAMI] et al., 1973), titonu i donjoj dot, amfibol, piroksen, klorit, granat, te obilje limonita i he- kredi pripadaju debeli slijedovi krupnoklasti~nih sedimena- matita. Interesantno je istaknuti da autori karte i tuma~a ta koji izgra|uju ju`no krilo pakleni~ke sinklinale. U normal- isti~u da su pje{~enjaci ove serije makroskopski i mikro- nom stratigrafskom slijedu sedimenti titona i donje krede skopski jako sli~ni s pje{~enjacima jurske vulkanogeno-se- le`e transgresivno preko jurske vulkanogeno-sedimentne for- dimentne formacije. Ova ~injenica mogla bi pripomo}i u macije. Brojni litolo{ki ~lanovi iz jurske vulkanogeno-sedi- rje{avanju stratigrafskih i drugih geolo{kih odnosa tijekom mentne formacije su pretalo`eni u krupnoklasti~ne sedimen- jure u ovom vrlo dinami~nom prostoru alpske orogeneze. te titona i donje krede. Unutar ove serije, uz opisane konglomerate i pje{~enja- U gra|i debelog sedimentnog slijeda prete`u klastiti ke kao le}e i proslojke nalazimo lapore i vapnence. krupnog zrna koji se ~esto ritmi~ki izmjenjuju s raznovrsnim sitnozrnastim klastitima. Naj~e{}a je izmjena sitnozrnastih Od sedimentnih tekstura prisutne su: na donjim slojnim konglomerata i krupnozrnastih pje{~enjaka. Granica me|u plohama otisci tragova te~enja, utiskivanja i erozije, unutar slojevima redovito je jasna i o{tra. No, susre}u se i krupno- slojeva kosa slojevitost, valovita laminacija i gradacija, a na zrnasti konglomerati i sitnozrnasti pje{~enjaci. Sortiranost gornjim slojnim plohama na|eni su ostatci karboniziranog opada s pove}anjem veli~ine klasta. bilja. Konglomerati i pje{~enjaci imaju uglavnom isti petro- [to se ti~e stratigrafske pripadnosti ove serije malo je grafski sastav. Klasti su prete`ito od kvarca i feldspata, egzaktnih podataka. JOVANOVI]