MUZIČKI BIENNALE / POVRATAK MILKa KELEMENa / OBljetnički koncert MLADENa TARBUKa / STIPENDIJE FONDA MATZ / / JAZZ.HR / HRVOJE HEGEDUŠIĆ / MILJENKO PROHASKA / 2013. / CRNA KUĆA — MJUZIKL U BOJI

NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA BROJ 179 OŽUJAK 2013. CIJENA 22 kn

ISSN 1330–4747

27. Muzički biennale Zagreb, 6. — 13. travnja 2013.

EU:Priredio: MBZ timeu: INSIDE inside / / OUTSIDE outside Makrokozmos glazbene današnjice

uzički biennale Zagreb u svojoj dvogodišnjoj pojavnosti već odabirom naslova — EU: INSIDE / OUTSIDE — ne dopušta zaboraviti kako je kultura sveobuhvatni M pojam koji u sebi, uz glazbenu komponentu, uključuje i političke, gospodarske i sociološke odnose, a oni su u današnjem svijetu vrlo kompleksni i premreženi. Rezonira li ova tvrdnja s nama, kolikogod neki mislili suprotno, Biennale se doista tiče svakoga od nas!

Prizor iz mariborske predstave Posvećenje proljeća u koreografiji Edwarda Cluga

Orkestralni koncerti ni Livre pour orchestre te Koncert za z godine u godinu sve je teže or- Jer, uvrštavanje koncertnog ciklusa or

r ib violončelo i orkestar.

Iganizirati festival koji je zanimljiv, Pierrot mjesečar Arnolda Schönber- a Na Biennalu su tradicionalno otvo- a da ujedno služi nekoj stvarnoj svr- ga u program Biennala više je od rena vrata svemu novome u suvreme- Glazba — neglazba si. Ovo izdanje Muzičkog biennala pukog obilježavanja 101. godišnjice M /SNG noj glazbi, svaki stil ima mogućnost

ta Uz ove programe, tema ovogodiš- r Zagreb s novim umjetničkim vod- njegova nastanka. Ono je prigoda da a afirmacije, a iz programa koji je pred njeg Biennala bit će tradicionalno nama razvidno je kako je na festiva- stvom — skladateljima Krešimi- nam povijesni kontekst ekspresioni- M r i u predstavljena i kroz medije koji glaz- lu još jednom omogućeno sudjelova- rom Seletkovićem, umjetničkim stičkog remek–djela, postavljen u su- T ibe bu povezuju s neglazbenim oblicima ravnateljem i Franom Đurovićem, odnos ne samo sa Čekićem bez gospo- Prizor iz opere M. Kogoja »Crne maske« nje glazbenicima različitih estetskih ekspresije u interaktivnoj instalaciji —Slovensko narodno gledališče Maribor umjetničkim savjetnikom — na- dara Pierrea Bouleza koji je također i umjetničkih koncepcija i pravaca. Ivana Marušića Klifa, koja će biti re- stoji da Biennale i nadalje opravda na rasporedu, nego i s djelima koje Tako će Zagrebačka filharmonija i alizirana u koprodukciji sa Student- pripadnost krugu malobrojnih fe- će na festivalu izvesti Vokalni an- Simfonijski orkestar HRT–a, u ko- skim centrom u Zagrebu — Kultu- stivala koji i dalje imaju opravdani sambl Antiphonus, posluži kao is- produkciji s MBZ–om, u koncer- rom promjene SC–a (Muzički salon razlog postojanja. Njegovo dugogo- hodište za plodonosnu diskusiju o te svojih redovitih ciklusa uvrstiti TTI SC–a i Galerija SC–a). Time će Mu- dišnje značenje za posjetitelje iz svih ulozi i odnosu prema glasu u suvre- O dio festivalskih događanja. I dok će zički biennale Zagreb ostvariti i niz CIN Zagrebačka filharmonija praizvesti dijelova Europe i svijeta možda je menoj vokalnoj glazbi. A diskusija RO kasnovečernjih koncerata na kojima četiri nova opusa hrvatskih autora: danas još važnije za Hrvatsku, jer u na Biennalu i oko njega nikada nije PIET će se publici predstaviti Heather Ro- jednom politički jasno podijeljenom nedostajalo. L’Imbalsamatore G. Battistellia Tromberija Milka Kelemena, Vaca- che i Pierre–Alexandre Tremblay, an- svijetu Biennale svojim programom Magična brojka 7 na Tomislava Olivera i Nebula Da- sambli Slagwerk Den Haag i Klang, drži kulturne granice otvorenima. nijela Legina (sve narudžbe MBZ– free jazz projekt ImproGraphic polj- U povijesni kontekst Sama tema najjasnije je predstav- a), Davorin Kempf svoje novo dje- skog kvarteta Damas te pijanistički ljena kroz dva programska ciklu- lo Concerto corale, koncert za klavir duo Matija Dedić — Bojan Zulfi- A Opseg programa ovogodišnjeg festi- sa, podnevnom — EU OUTSIDE R i orkestar, skladat će kao prvi rezi- karpašić. Ta koncertna linija za noć- vala ponovo je impresivan. U samo i poslijepodnevnom — EU INSI- dencijalni skladatelj Zagrebačke fil- ne ptice bit će nadopunjena koncerti- osam dana sadržajna okosnica EU: DE. Dramaturgija poslijepodnev- harmonije. Djela će biti izvedena ma pijanistice Katarine Krpan koja će

INSIDE / OUTSIDE bit će ostva- nog, svojim posljednjim programom TSKE VEENST pod ravnanjem Luce Pfaffa, uz soli-

U izvesti skladbu Les Nuits (Noći, sedam rena kroz 35 programa, unutar pro- temeljito zasijeca u stvaralačku pro- L ste Miju Elezović, pijanisticu, Ivanu ImproGrafic klavirskih preludija) Berislava Šipuša gramskog okvira koji zaokružuju blematiku sadašnjice donoseći pej- Srbljan, sopranisticu te trubača Ve- za glasovir, recitatora (Rene Medve- djela Igora Stravinskog. S početkom zaž suvremene hrvatske glazbe u drana Kocelja. Zbor i Simfonijski šek) i elektroniku (Krešimir Seletko- u ritualnom Posvećenju proljeća (ba- sedam sedmominutnih djela pisa- orkestar HRT–a, uz violončelisticu vić, elektronička obrada autorova ci- let) na putovanju ka duhovnom Sla- nih za sastav septeta iz pera sedmo- Moniku Leskovar, basa Gorana Ju- klusa), uz već spomenute nastupe an- vuju (opera), u velikom festivalskom rice hrvatskih autora: Srećka Bradi- rića i dirigenta Aleksandra Kalajd- sambala Zeitfluss, Icarus i ART te finalu očekuje nas susret u »solar- ća, Dalibora Bukvića, Sanje Dra- žića, izvest će kantatu Jama Stanka Vokalnog ansambla Antiphonus. CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS

nom pleksusu glazbe početka sto- kulić, Vjekoslava Nježića, Berislava Horvata, a u povodu 100. obljetnice CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS ljeća«, kako je Stravinski nazvao Šipuša, Zlatka Tanodija i Mladena rođenja poljskog skladatelja Witolda 27. Muzički biennale Zagreb, od 6. Schönbergova Pierrota mjesečara. Tarbuka. Slagwerk Den Haag Lutosławskog na program su uvršte- do 13. travnja 2013.! Vidimo se! 2 BROJ 179, OŽUJAK 2013. Poštovani prijatelji Antun Tomislav Šaban izabran za

glazbe TRIBINA UVODNIK dopredsjednika Europskog saveza skladatelja Ima li boljega načina zaželjeti svima lijep početak proljeća od skretanja Bruxellesu je 21. veljače održana redovna godišnja Skupština Eu- pozornosti na obilje koje donosi U ropskog saveza skladatelja (ECSA — European Composer and Muzički biennale Zagreb, festival Songwriter Alliance) na kojoj je završena strukturna reforma Saveza koji po 27. put predstavlja »glazbeni i obavljen izbor predstavnika u Upravnom odboru. Hrvatsko društvo makrokozmos današnjice«? Biennale će skladatelja predstavljali su glavni tajnik Antun Tomislav Šaban i Boris Đurđević, predsjednik Nadzornog odbora. Šaban je izabran za predstoj- tradicionalno, osim otvaranja glazbenih nika Odbora za umjetničku glazbu te potom i za dopredsjednika Saveza. granica, opet propitivati i one političke, Za Predsjednika ECSA–e izabran je švedski skladatelj Alfons Karabu- gospodarske i sociološke. Tema EU: da, a za drugoga dopredsjednika Francuz Bernard Grimaldi. Dan prije INSIDE / OUTSIDE jasno ocrtava Skupštine, ECSA je po treći put organizirala Stvaralačku konferenciju (Creators Conference) na kojoj su, uz brojne istaknute europske i ame- polja svih novih izazova što se pojavljuju ričke autore, sudjelovali visoki dužnosnici EU–a te zastupnice u Europ- ulaskom (ili formalnim povratkom) skom parlamentu: Doris Pack, Marielle Gallo, Helga Trüpel i Françosie Hrvatske u EU. Zahvaljujući Biennalu Castex. Vrhunac konferencije dogodio se u tijeku rasprave o moralnim pravima autora i slobodi govora kada se iz Moskve video vezom javila možemo najaviti i povratak Milka uživo Jekaterina Samucevič, jedna od tri članice rock skupine Pussy Riot Kelemena, osnivača Muzičkog biennala koje su osuđene na zatvorsku kaznu. Zagreb. On će sudjelovati u pripremi Povodom izbora na novu dužnost, Antun Tomislav Šaban izjavio je da još jedne svoje praizvedbe na rasporedu je doživljava kao priznanje svom dosadašnjem doprinosu aktivnostima 12. travnja u Lisinskom. Biennalskim Saveza, ali i međunarodnom ugledu i značaju matične organizacije, Hr- povodom donosimo i razgovor s vatskog društva skladatelja. »Iako je brojem članova malen, među eu- ropskim kolegama HDS je prepoznat kao vodeće društvo koje svojim gitaristom Petritom Çekuom čijim se aktivnostima i programima stvara hrvatskim autorima uvjete za razvoj solističkim recitalom 7. travnja otvara stvaralačkih i poslovnih potencijala po čemu je uzor mnogima u Euro- ciklus INSIDE EU u Hrvatskom pi«, zaključio je Šaban koji 12 godina obnaša funkciju glavnog tajnika glazbenom zavodu. Tri dana kasnije u HDS–a. Dodao je da hrvatski skladatelji, članovi HDS–a, kroz djelova- nje ECSA–e mogu zajedno s kolegama iz drugih zemalja utjecati na od- istoj dvorani očekuju vas klavirski duo luke administrativnih tijela EU–a na područjima od svojeg interesa. Za Matija Dedić i Bojan Zulfikarpašić, naše autore jednako je tako značajno da će Hrvatska, uskoro punopravna bosanskohercegovački jazz glazbenik članica EU, moći ravnopravno koristiti predstavništvo ureda ECSA–e u Bruxellesu koji prati političke procese vezane uz život i rad autora. koji živi i djeluje u Parizu... Uz programsko bogatstvo, Muzički ECSA je utemeljena 2007. u Belgiji kao neprofitna udruga s temeljnom zadaćom zastupanja interesa glazbenih stvaratelja pred regulatornim ti- biennale Zagreb istovremeno propituje, jelima EU, pri nacionalnim vladama i pred drugim zainteresiranim sku- ali i još jednom vrlo uvjerljivo dokazuje pinama iz kulturnog života i kreativne industrije. Danas je to savez 48 svrhovitost vlastitog postojanja. strukovnih društava iz 28 europskih država koja okupljaju više desetaka Naš čovjek u Europi tisuća članova. Iduća skupština ECSA–e održat će se početkom listopa- Proljeće je i doba Porina, nacionalne da u Hrvatskoj. (HDS) diskografske Nagrade koja počinje

objavom imena dobitnika za životno AJ 53. Festival zabavne glazbe Split 2013. Č djelo. Dvije od njih dodjeljuju se Zadovoljstvo nam je izvijestiti vas da je Koncertna direkcija Dalmacija koncert još jednom dobila priliku i čast organizirati Splitski festival na Prokurativama. Budite nažalost posthumno, Anđeli Potočnik, sigurni da će i tom prigodom naše dugogodišnje organizacijsko iskustvo i glazbeni kredibilitet, stjecan na svim domaćim priredbama zabavne glazbe, u konačnici polučiti priredbu dostojne razine. Ostat ćemo, budite uvjereni, na tragu pjesama koje su nas učinile značajnima, kulturološki odnjegovale, ali i zabavile, pjesmama NATJE vrsnoj solistici Ansambla Lado prepoznatljive melodike, s umjetnicima koji publici uistinu imaju što poručiti. i Ladarici te dr. Draženu Boiću, Nastojat ćemo vlastitom inventivnošću glorificirati Festival zabavne glazbe Split. Vremena nikad dosta, ponajprije u okolnostima kad nam je dobivenom koncesijom vrhunskom jazz pijanistu i skladatelju. počelo neumitno teći vrijeme. Apeliramo na skladatelje i inventivne ljude od struke da je Split bio i bit će festival dobre glazbe, svima otvoren, pa utoliko svakoj kvalitet- noj pjesmi na njemu mora biti mjesta. Zato raspisani Natječaj držimo značajnim i važnim za kakvoću finalnog proizvoda, onoga na što ćemo se sutra pozivati, onoga Ostale Nagrade za životno djelo što će za koje desetljeće postati glazbenom baštinom najraspjevanijeg grada na svijetu. Bilo je tako u zlatnim godinama festivala, pa i u njegovom ponovnom uzletu dodijelit će se Veljku Despotu, Rajku kad smo mu u teškim okolnostima vratili dignitet, bit će tako i sutra, bez sumnje zahvaljujući vašem i našem angažmanu. Dujmiću, Vladimiru Kranjčeviću, Splitski festival dobro je i vrednota grada. Toga smo svjesni, pa nas ta činjenica tim više i obvezuje. Stanku Selaku i Stjepanu Jimmyju Za Dalmacija koncert Tomislav Mrduljaš, direktor Festivala zabavne glazbe Split 2013. Staniću na središnjoj večeri Porina u Rijeci. NATJEČAJ Donosimo razgovore i s Hrvojem ZA NOVE SKLADBE Hegedušićem, dobitnikom Nagrade NA FESTIVALU ZABAVNE GLAZBE SPLIT 2013. Adalbert Marković za doprinos Uvjeti Natječaja: afirmaciji i položaju skladatelja, 1. Skladbe upućene na Natječaj moraju se temeljiti na izvorištima dalmatinskog (mediteranskog) melosa kao zabavna pjesma ili kao pjesma slobodnog glazbenog Miljenkom Prohaskom, dobitnikom oblika, uz korištenje sredstava i postupaka svojstvenih suvremenoj zabavnoj, pop, rock ili folk glazbi. Nagrade Miroslav Sedak Benčić 2. Autori su dužni voditi računa o kvaliteti stihova jer se glazba i stihovi ocjenjuju kao jedinstveno djelo. Stihovi mogu biti pisani na čakavskom dijalektu i na standar- za životno djelo i sa skladateljem i dnom književnom jeziku. dirigentom Mladenom Tarbukom, 3. Autor je dužan dostaviti: koji je imenovan na mjesto ravnatelja – naziv skladbe – ime i prezime autora s točnom adresom te kontakt informacijama glazbenog programa Dubrovačkih – tri primjerka stihova ljetnih igara i šefa dirigenta – ogledni kvalitetni radni snimak na CD–u Dubrovačkog simfonijskog orkestra: 4. Skladbe koje selekcijska komisija odabere izvest će se na Festivalu zabavne glazbe Split 2013. (05.–07. srpnja 2013.) na Trgu Republike u Splitu, uz Festivalski treba li posebno naglasiti — dvije orkestar i izvedbe uživo. ključne funkcije u glazbenom životu 5. Natječaj je otvoren do 15. travnja 2013. godine, a radovi se dostavljaju preporučenom poštom na adresu: Dubrovnika? Dalmacija koncert d.o.o., Trg Republike 1, 21000 Split, s naznakom (ZA NATJEČAJ FZG SPLIT ’13.) ili na e–mail: [email protected] (mp3 + tekst) 6. Slanjem skladbi na Natječaj autori jamče da skladbe nisu ranije objavljene, javno izvođene i da su isključivi nositelji autorskih prava. U slučaju bilo kakvih sudskih Proljetnoj raskoši tu naravno nije kraj sporova po tom pitanju, svu odgovornost i nanesenu štetu snosi autor. Autori nemaju pravo naknadnog povlačenja odabranih skladbi. — prije je početak druženja uz novi broj 7. Autori odabranih skladbi dužni su prihvatiti sugestije u glazbi i stihovima, ako to organizator iz umjetničkih i programskih razloga bude zahtijevao. 8. Autori odabranih skladbi obvezuju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja rezultata natječaja potpisati s organizatorom nakladnički ugovor. Ukoliko to ne naprave novine Cantus. organizator pridržava pravo diskvalificiranja predmetne skladbe. 9. Slanjem radova na Natječaj, autori prihvaćaju sve natječajne uvjete i prenose pravo na organizatora da odabrane skladbe tiska u notnom izdanju, prvi put javno izvede, snimi na nosačima zvuka i slike, prenosi putem radija i TV te da ta prava prenese na treća lica. Sva ostala prava autor pridržava za sebe. Informacije: Stjepan Balent Tel: +385 21 322 111, +385 21 322 233 e–mail: [email protected] www.splitskifestival.hr

IZDAVAČI: Hrvat­­­­­­­­­sko društvo skladate­­­­­­­­­­­­­lja, Zagreb, Berislavićeva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVAČE: Antun Tomislav Šaban i Mirjana Matić / UREDNIŠTVO: Jana Haluza, Marina Ferić Jančić, Siniša Škarica, Stjepan Balent (glavni urednik) / GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Luka Gusić / TISAK: Studio Flyer, Aleja Seljačke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: [email protected], cijena: 22 kuna (za članove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747 CJENIK OGLASA ZA CANTUS  1/1 CIJELA STRANICA 6.000,00 kn 1/2 STRANICE 3.000,00 kn  1/3 STRANICE 2.000,00 kn  1/4 STRANICE 1.500,00 kn  Cijene oglasa izražene su bez PDV–a i ne uključuju dizajn oglasa  Oglasi na vanjskom ovitku novina navedenih formata naplaćuju se dodatnih 30% od izražene cijene  Dodatne informacije o smještaju oglasa, posebnim formatima te pogodnostima uputiti na [email protected] BROJ 179, OŽUJAK 2013. 3 2 7. Muzički biennale zagreb 6 -13/4/2013 Novi izazovi Milka Kelemena, osnivača Muzičkog biennala Zagreb uoči njegova 90. rođendana GOVOR Z RA Uzbudljive praizvedbe od Bayreutha do Zagreba Piše: Branimir Pofuk

Opera Tristan i Izolda najpoznatije je kreativnom i na marketinškom polju, Ta autorska pomoć bit će vjerojatno i najvažnije Wagnerovo djelo koje u vrlo bi brzo mogle uslijediti narudžbe vrlo potrebna i dobro došla dirigentu mladosti gotovo uopće nisam razu- takvih skladbi iz Hallea i Bonna. Luci Pfaffu, a osobito trubaču Vedra- mio, iako je moja baka bila učenica nu Kocelju koji će biti solist u Keleme- Arhetipovi i MBZ Franza Liszta. O Wagneru zapravo novoj još nikada izvedenoj skladbi pod nisam mogao ništa znati zato što mi je I tu smo došli do spomena onoga što naslovom Tromberia. sva njegova glazba zapravo bila strana, je u svakom razgovoru s Kelemenom Bez drvene trompete pa čak i antipatična, što se i danas jed- neizbježno, do onoga što je alfa i omega va usuđujem reći. Stvar je tome da čo- njegova umjetničkog vjerovanja i svje- U pripremi za skladanje solističkih vjeku za razumijevanje Wagnera tre- tonazora: do arhetipova. To su za Ke- koncerata Kelemen se uvijek, pa tako ba jako velika glazbena kultura, a pri- lemena elementi u umjetnosti od naj- i ovaj put, postojano držao pouzda- je slušanja trebalo bi, takorekuć’, napa- većega značenja, a s kojima publika, ne metode: najprije bi našao idealnog met znati i čitav tekst. Ja sam ušao i prema njegovom tumačenju i osjeća- izvođača koji bi mu onda pokazivao otkrio taj čitav svijet tek u Njemačkoj. ju, u ovoj najnovijoj skladbi uspostav- što sve može na svom instrumentu. Kada se tekst dobro pročita i kada se lja izravnu vezu. Kombinaciju pozna- Odabrani solist koji je na taj način su- točno vidi što se u njemu dešava, a tre- tih tema iz glazbene prošlosti s avan- djelovao u pripremi skladbe Tromberia ba znati i da je to zapravo jako čudan gardnim postupcima, Kelemen uz to bio je poznati njemački virtuoz na tru- tekst na vrlo staromodnom jeziku, tek smatra jako ugodnom za široku publi- bi Reinhold Friedrich. On je Keleme- onda se može naslutiti i osjetiti koliko ku »koja se tako ne mora mučiti samo nu demonstrirao svoje umijeće na či- je ta neshvatljiva glazba zapravo dubo- s najstrašnijim modernim šumovima i tavom nizu glazbala iz vlastite kolek- ka. Razlog više da posegnem upravo kreštanjima«. Umjetnost u kojoj nisu cije, uključujući i nekakvu drvenu tru- za Tristanom leži i u tome što se čitavo prisutni arhetipovi i svijest o njima, bu iz Norveške. No, te »proklete drve- djelo bavi onim što je najvažnije, onim Kelemen će bez oklijevanja nazvati ne trompete« neće biti u Zagrebu, jer čemu su svi ljudi svog čitavog života dječjom prčkarijom. Na primjer, glaz- neće biti ni Friedricha. podložni, a to je seksualna privlačnost. bu Johna Cagea. Ipak, upravo je Ke- lemen zaslužan za Cageove dolaske »Njemačka je jedina država koja još Nove narudžbe u Zagreb i upoznavanje hrvatske pu- ima novaca i spremna ih je davati za blike, ali i skladatelja, s njegovim dje- kulturu i glazbu, pa su zato i najbolji Skladba se, objašnjava nam autor, te- njemački glazbenici jako skupi, a kod melji na tri glavna elementa. Prvi je lom. Kelemen se za to pobrinuo kao glavni pokretač i utemeljitelj Muzič- nas je situacija puno teža i zato nismo Wagnerova tema iz Tristana, dru- imali dovoljno novca za Friedricha« — gi element su Kelemenove teme koje kog biennala Zagreb, a to je, nakon arhetipova, druga najvažnija tema do kaže Kelemen i lijepo je čuti kako o on sam naziva avangardnima i takvi- koje prije ili kasnije, bez obzira oda- MBZ–u ponovo govori u prvom licu ma da se nikako ne bi mogle složiti s množine, osjećaju- ći se u potpunosti njegovim dijelom i ilo je godina kada Kelemen nije bio zadovoljan zastupljenošću ili danas. izborom vlastitih djela za koja bi se odlučilo programsko vodstvo Dobar BMuzičkog biennala Zagreb. Ovo nije jedna od tih godina. Naprotiv. S predosjećaj velikim uzbuđenjem i veseljem maestro najavljuje svoj skorašnji dolazak Ali, ja sam zapra- rvatski skladatelj Milko Kele- lemen odgovorio je skladbom u Zagreb, pa makar i na štakama uz pomoć kojih trenutačno hoda, kako H bi pomogao u pripremi još jedne svoje praizvedbe koja je na rasporedu 12. vo jako sretan što će men doživio je u veljači ove go- Erinnerungen an Tristan (Sjeća- ponovo jedan hrvat- dine veliku čast i uspjeh, čak i prema nja na Tristana) čija je praizved- travnja na koncertu Zagrebačke filharmonije u Lisinskom. ski glazbenik, kako mjerilima njegova dugog života i vrlo ba u Bayreuthu, prema pisanju su mi rekli naš naj- uspješne umjetničke karijere. U sa- tamošnjih novina, dočekana s bolji trubač Vedran mom srcu kulta Richarda Wagnera, oduševljenjem. Partitura, koju je Kocelj, praizvesti u bavarskom gradiću Bayreuthu (gdje već tiskao ugledni glazbeni izdavač Si- kle je krenula, stigne svaka priča Mil- Wagnerom, a treći element zapravo moje novo djelo. Snaći ćemo se i bez se nalaze Wagnerov Festspielhaus, vila korski, nosi podnaslov Uz 200. rođen- ka Kelemena. Tako ni u ovoj prigodi je susret, sinteza prvog i drugog: Tri- te »proklete norveške drvene trompe- Wahnfried i u njezinu parku skladate- dan Richarda Wagnera. nisu ostali nespomenuti Vuljević, Sto- stanove teme prerađene tako da zvuče te«. Solist će još uvijek imati jako puno ljev grob), u godini u kojoj cijeli svijet janović, a bome ni Tito. posla na preostalim vrstama tog in- slavi 200. godišnjicu njegova rođenja, U nekoliko telefonskih razgovora skla- avangardno. datelj nam je iz svoje obiteljske kuće u Dolazak u Zagreb strumenta, od piccolo do bas trompete. na poseban je način obilježen i dan 13. — Koliko god to staromodno izgleda- Stuttgartu vrlo rado i razdragano pri- Riječ je zapravo o koncertu za razne veljače kada se navršilo 130 godina od lo, ideja da se bavimo idejama sklada- čao o svom posljednjem djelu i kako ga Bilo je godina kada Kelemen gotovo vrste truba i pet trubača među kojima Wagnerove smrti. telja prošlosti zapravo je avangardna, je nedugo prije praizvedbe na zahtjev da nije želio čuti za Biennale ili se ba- jedan, kao prvi među jednakima, ipak uvijek aktualna i važna — kaže ma- Wagneru u čast umjetnika i naručitelja dorađivao. rem uspješno pretvarao da se oslobo- ima najistaknutiju ulogu. »Zajedno estro Kelemen, vrlo zadovoljan i odje- — U skladbi je bilo više Wagne- dio svake sentimentalne veze sa svo- ćemo raditi dva–tri dana u Zagrebu, ja kom svoje posljednje skladbe kod pu- Tim je povodom na pozornici ra nego Kelemena, pa su me zamo- jim najvažnijim projektom u domo- ću im sve rastumačiti, a za ovo svoje Stadthalle u Bayreuthu održan kon- blike u Bayreuthu, a tako i kod kriti- lili da taj odnos malo izmijenim — vini. Bile su to godine kada nije bio djelo imam jako dobar osjećaj, rekao cert Trija Parnassus, jednog od najna- čara. Kaže nam da je već dobio niz za- ispričao nam je maestro Kelemen u zadovoljan zastupljenošću ili izbo- bih čak da spada među deset najboljih građivanijih njemačkih komornih sa- htjeva za novim izvedbama tog djela. čijem se zvonkom i vedrom glasu te rom vlastitih djela za koja bi se odluči- koje sam ikada komponirao. Skladba stava. Ansambl svjetskog ugleda, koji Štoviše, skladateljski ogled s velikim je jedna velika passacaglia, ali ne u sta- silnom oduševljenju ne čuje da će i on lo programsko vodstvo festivala. Ovo čine pijanist Chia Chou, violinistica prethodnikom iz prošlosti toliko mu rinskom smislu, nego je to niz varijaci- sam za godinu dana doseći jednu vi- nije jedna od tih godina. Naprotiv. S Yamei Yu i violončelist Michael Gro- se svidio da već razmišlja o čitavom ja sa skrivenim arhetipovima koje ljudi soku okruglu brojku, svoj devedeseti velikim uzbuđenjem i veseljem ma- ss, pripremili su prigodni program sa- nizu skladbi sličnog karaktera. Već je estro najavljuje svoj skorašnji dolazak ne moraju poznavati, ali će ih osjeti- rođendan! stavljen od djela četvorice skladatelja: u pregovorima sa salzburškim Festi- u Zagreb, pa makar i na štakama uz ti, kako u najvišim, tako i u najdubljim Ludwiga van Beethovena, Franza Li- Pitali smo ga zašto se u svom valom oko narudžbe skladbe koja bi pomoć kojih trenutačno hoda, kako tonovima trube« — završio je maestro szta, Johannesa Brahmsa i Milka Ke- hommageu Wagneru odlučio baš za bila hommage Mozartu, a volio bi ne- bi pomogao u pripremi još jedne svo- vrativši se onome što mu je najvažni- lemena. Na narudžbu, koja predstav- Tristana? što slično napraviti i na Händelovu i je praizvedbe koja je na rasporedu 12. je, pri tome vrlo uspješno prenoseći i lja čast kako za skladatelja, tako i za Beethovenovu temu. Poznavajući pro- travnja na koncertu Zagrebačke fil- na sugovornika silno uzbuđenje zbog čitavu hrvatsku kulturu, maestro Ke- Seksualna privlačnost dornu energiju maestra Kelemena na harmonije u Lisinskom. skorašnje zagrebačke praizvedbe. 4 BROJ 179, OŽUJAK 2013. 2 7. Muzički biennale zagreb 6 -13/4/2013 Središnja zvijezda na ovogodišnjem biennalskom nebu GOVOR Z Gitarist Petrit Çeku, razgovor s povodom RA Otkako je nakon diplome u klasi prof. Darka Petrinjaka na Muzičkoj akademiji u Zagrebu nastavio studij kod Manuela Barreca na glazbenom Institutu Peabody u Baltimoreu, sve rjeđe ga vidimo u našoj sredini. Stoga s nestrpljenjem iščekujemo solistički recital vrhunskog kosovsko–hrvatskog gitarista kojim se 7. travnja u Hrvatskom glazbenom zavodu otvara ovogodišnji biennalski ciklus INSIDE EU. Priredio : MBZ tim

Što Vam znači poziv na Muzički bi- vačke i Finske. Jedno od njih napisa- lakše zaokružiti tonove u diskantu. mljiv znanstveni rad u kojemu su za- ni — Remusica i Damfest. Volim ih ennale Zagreb? no je samo za lijevu ruku. Super je! Žice mijenjam prije svakog koncer- ključili da se mozgovi svirača sinkro- jer na njima već znam jedan veliki dio ta. Ukoliko ne nastupam, mijenjam niziraju tijekom sviranja u ansamblu. publike kojoj se ne moram dokaziva- Radi se o festivalu koji već više od S kojim ste skladateljem s Vašega reper- ih tjedno. ti, ne moram ih impresionirati, mi se pola stoljeća potiče i promovira krea- toara u »najdužoj vezi« i jesu li određe- Nastupali ste na mnogim natjecanji- već znamo — pa se prepuštam čistoj tivnost i inovaciju. Ovaj je festival tra- na djela poput knjiga, treba li ih svirati/ Koliko i kako vježbate? Vježbate li kada ma, kakav je to osjećaj i želite li biti dio glazbi. dicionalno moderan. Jako sam sretan čitati svakih nekoliko godina jer se sva- ste na turneji? žirija? što ću nastupiti na ovogodišnjem Bi- ki put otkrije nešto novo ili ih se potpuno Vrag na pozornici Smatram da je vježbanje moj primar- Glazbena i bilo kakva umjetnička na- ennalu jer ću konačno slobodno svira- drukčije shvati? ni posao, a koncert je tek njegov manji tjecanja neglazbena su i neumjetnič- Koji Vam je prostor među onima u koji- ti novu glazbu. Moram priznati kako dio. Vježbam sporo i koncentrirano. ka. Neprirodna također. Ali u da- ma ste svirali najdraži? žudim za time da sviram novu glazbu Cjelokupan repertoar svog proljet- Dok sam na putu, radim ono sto rade našnje vrijeme, ona su nužna poput na svim svojim koncertima, međutim, nog koncerta izvest ću prvi put. Na- atletičari, na primjer skakači u vis kad imam razumijevanja i za publiku koja dam se da će se to u pozitivnom smi- ih u krupnom kadru vidimo na tele- je rezervirana u njezinu prihvaćanju, s slu odraziti na svježinu izvedbe. Ve- viziji kako zatvorenih očiju simulira- obzirom da sam i sâm kasno shvatio ćinu glazbenih djela treba prosvirava- ju svoje pokrete. Tako i ja simuliram da Zlatno doba nije prošlost te da i dan ti dosta dugo da bi izvedba bila ide- vježbanje i time glazbenu memoriju danas imamo jednako dobre sklada- alna, ali pod uvjetom da se ne izgubi pretvaram u mišićnu memoriju. telje kao što su bili oni u 19. stoljeću. svježina s početaka rada na tom djelu. Nekoliko mi se puta dogodilo da sam Problem je što je glazba danas nešto Planirate li objaviti knjigu Fingerobics posve drugo, usporedimo li je s onom neku skladbu izveo bolje na početku ili biste željeli na neki drugi način pre- ranijom, kao što se tadašnja glazba ra- nego kasnije jer nisam zadržao svježi- poručiti mlađim kolegama kako usavršili zlikovala od one u 17. stoljeću. Nakon nu s početka. No, ako se uspije zadr- sviračku tehniku? što je Beethoven uveo koncept u glaz- žati ono početno uzbuđenje koje svaki benu umjetnost, njegova je ideja na- glazbenik osjeća kad počinje raditi na Imam jedan mali projekt — želim rasla do toga da glazbeno djelo može novom djelu, rezultati mogu biti pre- objaviti knjižicu u kojoj bih predsta- nastati isključivo na temelju koncep- krasni. Upravo iz tog razloga volim vio neke tehničke mogućnosti gitare ta. Današnja glazba nije sama po sebi starije umjetnike. Danas su sve ma- koje se ne koriste, za koje smatram da razumljiva, već treba kustosa, poput nje prisutni jer je nastupio trend fas- bi poboljšale izvedbu mnogih djela. likovne umjetnosti. Upravo je zbog cinacije mladima, pa je skoro sva po- Ideja je da ih predstavim u obliku ne- Gitarist Petrit Çeku toga prilika da sviram na Muzičkom zornost usmjerena na njih. Naravno, pretencioznih etida, tako ću se oku- biennalu Zagreb za mene jako drago- mladost je zanimljiva, lijepa, uzbud- šati i u skladanju, što mi nije strano ljiva, profitabilna... Da se razumije- jer odmalena improviziram i potajno mobitela i interneta. Danas se mno- cjena, jer festival poput vrsnog kusto- Nemam poseban osjećaj prema pro- sa pruža mogućnost da se nova samo- mo, meni itekako odgovara taj trend skladam. go više ljudi bavi istom aktivnošću jer pripadam mlađoj generaciji, ali mi nego prije dvadeset godina, čak ne- storima, pozornicama pogotovo. Mi- zatajna glazba razgovijetno predstavi Koji je vaš omiljeni glazbeni sastav? slim da je Liszt rekao da se na pozor- publici. jako, jako nedostaju stariji ljudi na po- Solo, duo, trio... koliko tisuća puta više ljudi, a svima zornici, na radiju i na televiziji. Da se je cilj plasirati se na isto tržište. Zbog nici nalazi vrag. EU kao barokna suita vratim glazbi, stariji umjetnici koji Često nastupam kao član Trija Elo- toga se radi uži izbor najjačih kandi- Među mnogim nagradama postoji li isto djelo sviraju desetljećima pružaju gio, uz Pedra Rodriguesa i Tomisla- data iz kojega se pak biraju opet naj- neka koju biste izdvojili? Tema Biennala je EU: INSIDE izvedbe kakve mladi mogu samo po- va Vukšića. Obožavam taj sastav i mi- jači, a od tih najjačih uspjet će najjači. / OUTSIDE. Koja je Vaša prva željeti. Njihov se odnos prema nekom slim da često sviramo jako dobro jer Danas pobjeda na najvećim natjeca- Svjestan sam koliki sam sretnik što asocijacija? glazbenom djelu razvijao tijekom vre- slično mislimo. Možda previše slič- njima ne garantira uspjeh kao što je to mi se uloženi trud priznaje i nagrađu- je i na tome sam jako zahvalan. Sve Barokna suita. Od umjetničkog vodi- mena i taj je proces nemoguće imi- no, ponekad jednostavno šutimo kad nekad bilo, izuzetak je slučaj Ive Po- dosadašnje nagrade prihvatio sam kao telja Biennala Krešimira Seletkovića tirati. Nisam ovom digresijom že- smo zajedno jer mislimo iste stva- gorelića koji je, iako nije osvojio na- velike darove, nisam računao s njima. dobio sam zadatak da prema vlasti- lio skrenuti pozornost sa činjenice da ri (smijeh). Sviranje komorne glazbe tjecanje, ostvario svjetsku karijeru pruža mi istinski užitak, dok je pobjednik pao u zaborav. Ali Nisam ni približno očekivao da ću onačno ću slobodno svirati novu glazbu. Moram priznati poput druženja ili igranja natjecanja i dalje pružaju mogućnost doživjeti takav uspjeh kakav sam do- kako žudim za time da je sviram na svim svojim koncertima, neke društvene igre, karta- da glazbenik bude zapažen. Moram živio kada sam na poziv profesora Sa- hatxhije doselio u Zagreb. Zamislite međutim, imam razumijevanja i za publiku koja je prema njoj nja ili slično. Solo sviranje priznati da sam sav svoj uspjeh izgra- K ne predstavlja takav užitak dio na njima. Dobitnik sam devet pr- samo koliko mu dugujem, posebice rezervirana, a i sâm sam kasno shvatio da Zlatno doba nije prošlost te nego neku uzvišeniju ra- vih nagrada na međunarodnim natje- jer sam većinu životnog obrazovanja da danas, kao i u 19. stoljeću, imamo jednako dobre skladatelje. dost koja je ponekad i pre- canjima i svaka od njih rezultirala je dobio izravno od njega, u intenziv- više uzvišena, pa se sasvim mnogim pozivima za koncerte. Tako nom druženju s njime. zamjenjuje s drugim osjeća- imam popunjen kalendar, iako nika- Gdje se trenutno nalazite? Što tamo ra- tom izboru uvrstim u program skla- će za mene ta djela biti sasvim nova. jima, poput melankolije ili boli... da nisam radio na promociji. Nemam dite? Koja je Vaša iduća destinacija? datelje određenih europskih zemalja, Toga se ne bojim, naprotiv — radu- čak ni web stranicu. što me odmah asociralo na baroknu jem se! Kvaliteta samoće Trenutno sam u avionu iz Berlina za Prošle sam godine dobio dva poziva suitu. Barokna suita nije ništa drugo Zagreb gdje ću ostati nekoliko dana Što Vam donosi solo izvedba, a što izved- da budem član žirija — jedan u gita- već kompilacija plesova raznih europ- Sretno doba prije odlaska u posjet mami u Prizren. ba u ansamblu? rističkom natjecanju i jedan na film- skih zemalja: njemački Allemande, Zatim imam zadnji koncert u 2012. Koje ste hrvatske skladatelje do sada skom festivalu. Naravno, odabrao francuski Courante, španjolske Sara- Solo izvedba kako sama riječ suge- u Istambulu, nakon čega imam mje- izvodili? sam filmski festival. Radi se o vrhun- bande i tako dalje. Tako promatrane rira, povezana je sa samoćom. Da bi sec dana odmora do sljedećeg koncer- skom festivalu dokumentarnog fil- suite imaju zanimljiv sociološki kon- Izvodio sam djela Željka Brkanovi- postao dobar solist, glazbenik mora ta u Baselu. ma Dokufest u mom rodnom gradu tekst, kao da se u njima vide naznake ća, Frane Paraća, Marka Ruždjaka, moći biti sam, osjetiti svoju samoću Prizrenu. Svake godine pozovu jed- Koji je Vaš sljedeći plan? ideje ujedinjene Europe. Fascinantne Ive Josipovića, Borisa Papandopula, i naučiti koristiti se njome. Kvalitet- nog domaćeg umjetnika za člana ži- su i zato što su djelo jednog jedinoga Vjekoslava Nježića, Berislava Šipu- Planiram povećati izražajnost jed- na samoća, po mome mišljenju, po- rija. Bilo je veliko zadovoljstvo i čast skladatelja koji ponekad pripada, ali i ša, Gorana Listeša, Luke Sorkočevi- ne klasične fraze, sa smanjenim di- trebna je svim ljudima jer pojedincu biti član uz velike filmske majstore iz ne mora pripadati jednom od naroda ća... Sada, kad gledam taj popis, doi- namičkim i ritmičkim eskalacijama. pruža upoznavanje sa samim sobom cijeloga svijeta, dobitnike velikih na- koji su »predstavljeni« u stavcima sui- sta sam na njega ponosan. Imao sam Moji su planovi uvijek vezani uz moj do čega je teško doći družeći se s dru- grada poput one na Sundance Film Fe- prigodu i osobno većinu njih upozna- posao, za sve ostalo su zaduženi moji te, pa tako nalazimo francuskog skla- gim ljudima u kojima ionako uvijek stivalu, čak je jedan bio nominiran za ti. A Sorkočevića sam svirao u obradi menadžeri u Americi. (smijeh) datelja koji je autor vrsno napisanog pokušavamo naći vlastiti odraz. No, Oscara. njemačkog Allemandea ili njemač- moga profesora Xhevdeta Sahatxhije. ova teza o solistu i samoći stoji i bez Koji je Vaš omiljeni čaj? kog skladatelja koji je napisao odlič- Bila su to sretna vremena. duhovne i filozofske dimenzije sa- Nastupali ste i na mnogim festivalima. ni Courante. mim time što glazbenik, da bi postao Koji je s najboljom atmosferom? Čaj od đumbira. Sve od đumbira Koje žice koristite i zašto? Koliko ih često dobar solist, jednostavno mora raditi meni je omiljeno. Možete li nam nešto reći o repertoaru koji mijenjate (tjedno, na dan koncerta...)? Najradije sviram na festivalima na puno sam sa svojim instrumentom ili ste odabrali? kojima sam na neki način »doma«, I za kraj, jesmo li nešto zaboravili pitati, Koristim Savarez Alliance, Hard Ten- glasom. Izvedba u ansamblu, osim što a to su Samoborska glazbena jesen, a željeli biste reći? Na repertoar sam uvrstio djela zani- sion prvenstveno jer mi pružaju dobar pruža zadovoljstvo, pomaže u razvi- Dubrovačke ljetne igre, Polska Aka- mljivih skladatelja iz Bugarske, Nizo- otpor pod prstima, međutim, prva janju nekih ‘telepatskih’ sposobnosti. demia Gitary i sjajni festivali u Prišti- Hvala Vam na ugodnom razgovoru i zemske, Portugala, Rumunjske, Slo- žica mi je D’Addario, njome uspijevam Nedavno je u Berlinu objavljen zani- vidimo se na Biennalu! BROJ 179, OŽUJAK 2013. 5 2 7. Muzički biennale zagreb 6 -13/4/2013

GOVOR Regionalna suradnja Z Razgovor sa skladateljem Zoranom Juranićem u povodu praizvedbe njegove opere Posljednji ljetni cvijet RA Priredio: MBZ tim

lijedeći ideju prošlogodišnjeg iz- cu. Luko je napisao tako sjajne stihove Sdanja festivala kada je ostvarena — tako je točno shvatio što želim, da suradnja s nacionalnim kazališnim sam bio oduševljen. kućama, u suglasju s ovogodišnjom tematskom odrednicom EU INSIDE Autorska sinergija snaga / OUTSIDE, 27. Muzički biennale Kada sam pročitao njegov tekst (Po- Zagreb ostvarit će velike glazbeno– sljednji ljetni cvijet) koji u sebi ima po- scenske koprodukcije s kazalištima sebnu, zgodnu, transcendentalnu pri- izvan zemlje. S ansamblom Opere ču o težnji za nemogućim, o neko- Srpskog narodnog pozorišta Novi me za koga je nešto sve, a za drugo- Sad (SNP) ostvarit će opernu fan- ga ništa, odmah sam pomislio kako taziju u jednom činu Posljednji ljetni bi to bilo sjajno uglazbiti. Kad je čuo cvijet hrvatskog skladatelja Zorana za moju ideju, odmah se složio. Rekao Juranića (prema istoimenome dram- mi je da je već pomislio kako bi to bila skom tekstu Luke Paljetka), dok će sjajna opera! I opet je bilo jako lijepo sa Slovenskim narodnim gledališčem surađivati. Opet je prema mojim za- Maribor, Biennale producirati balete mislima napisao neke nove momen- skladateljsko–koreografskog tandema te i scene — sugerirao sam jednu sce- Sanda Majurec — Staša Zurovac te nu u zatvoru gdje Bert govori o svom Borut Kržišnik — Edward Clug. odnosu prema kocki i ljubavi. Suge- Zagrebačka premijera operne fantazi- rirao sam jednu rečenicu, rekao sam je Posljednji ljetni cvijet održat će se u mu kako nemam snage napisati bît te

ada se događa ono što se događa najčešće, a to je da ste s pisanjem u cajtnotu i da lovite zadnje vlakove, onda bar Zoran Juranić K nemate situaciju da vas naganja režiser koji traži partituru kako bi se i sam mogao pripremiti. Ne naganja vas ni dirigent, jer ste vi sve u čan odnos prema ljubavi i vezi. pripremiti. Ne naganja vas ni dirigent, zamišljam kao redatelj, dakle možda jednom, tako da sve te probleme rješavate sami sa sobom, i to je jedan Naravno da on nije čekao da jer ste vi sve u jednom, tako da sve te sam − ako se još jednom netko negdje stres manje. mu netko padne pod noge, probleme rješavate sami sa sobom, i to bude upustio u inscenaciju i izvedbu − nego se to, eto, dogodilo. Tre- je jedan stres manje. Naravno, drugi nekome na taj način otežao posao, ali ba učiti kako bi se sve shvatilo stres počinje kada čovjek počne radi- to ne mora biti tako, ljudi imaju toli- ponedjeljak 8. travnja 2013. u Hrvat- imaginacije, ali nešto u smislu: za ru- kao posljednji ljetni cvijet. To je auto- ti na predstavi i kada treba sve držati u ko imaginacije da se čovjek vrlo često skom narodnom kazalištu u Zagrebu letom sam bio ljubavnik, a u ljubavi koc- ironična poruka čovjeka koji je prošao šaci i glazbeni i scenski dio predstave. iznenadi na koje se sve načine može u prigodi gostovanja ansambla SNP kar. I on je to upotrijebio tako da smo svoj emotivni zenit. Dobro, posebno se rade glazbene pro- interpretirati jedno djelo. Novi Sad. Bio je to povod za razgovor zajedno formulirali novu scenu koje be, posebno režijske, ali kad dođete na Što nam možete reći o nositeljima glav- sa Zoranom Juranićem, skladateljem, nema u dramskom tekstu. Moja je Je li od vremena kada je napisan Po- scenu onda treba pripaziti bavite li se nih uloga? dirigentom i režiserom produkcije, ideja zapravo bila da Bert u toj sceni sljednji ljetni cvijet do danas glavni lik nečim što je glazbeno bitno, da vam postao više ciničan? koja će doživjeti svjetsku praizvedbu pjeva dvije cjeline, ne strofe, jer nije ri- ne promakne ono što je scenski bitno, S dvoje najvažnijih imam veliku sre- movano i da se nakon prve čuje nje- 28. ožujka u Novom Sadu. Postao je i autociničan, rekao bih. Ov- dakle zahtijeva od vas posebnu vrstu ću. Oboje su jako dobri pjevači. Je- zin glas gdje ona pjeva Nemoj me tra- Kao predložak za libreto Posljednjeg dje je riječ o jednom životnom razo- koncentracije. Još je jedna stvar koja dan je Miljenko Đuran, u predstavi čaranju s kojim se treba znati nositi, a me privukla tekstu, a koja krije opa- Bert, s kojime me veže dugogodiš- da se čovjek pritom bitno ne promije- snost da je shvatimo kao površinsku, nja profesionalna suradnja, od njego- ni. To je nešto što nam je svima blisko ali ništa manje važnu — mogućnost va debija s ulogom Pedrilla u Otmici i to je jedna od razina koje se dodiruju različitih scenskih događanja koja su iz Saraja Wolfganga Amadeusa Mo- u ovom dramskom tekstu. Naravno, imanentna poimanju opere: scena u zarta u osječkome HNK–u 1991. go- ona nije jedina. Veneciji, scena u varijeteu, scena ludi- dine, preko rada u mojoj operi Govo- la lika koji maše kalašnjikovim, sve su ri mi o Augusti, do suradnje koju upra- Kažite nam nešto o preostalom članu au- to stvari koje vuku na zgodnu glazbe- vo ostvarujemo na Posljednjem ljetnom torskog tima Posljednjeg ljetnog cvijeta nu obradu. Trudim se da ispadne što je cvijetu. Nositeljica glavne ženske uloge — scenografu. moguće bolje. Na početku sam našao je Jelena Končar, članica Opere u No- Žorž Draušnik moj je dragi suradnik ključ i u tome što u krajnjoj liniji sve vom Sadu, koju je zagrebačka publika s kojim će mi ovo biti treća suradnja u proizlazi motivički, vrlo široko shva- imala prigode upoznati prije nepunih tandemu režiser–scenograf. On je čo- ćeno, tako da iz jedne, praktički trivi- mjesec dana kada je na gostovanju no- vjek s kojim se sve može dogovoriti, jalne pjesme koju Gđica N. N. pjeva vosadskog SNP–a s operom Mile- koji razumije što želim i koji je spre- o posljednjem ljetnom cvijetu, a koja va dobila najveće ovacije za interpre- man napraviti nekoliko verzija sce- u njezinu prvom pjevanju zvuči banal- taciju Milevine shizofrene sestre. I s nografskog rješenja, pa onda zajedno no, proizlazi i Bertova projekcija od- njom sam surađivao na više projeka- izaberemo onaj pravi. Ovaj put svojim nosa. Postupno, pjesma postaje sve ro- ta: jako je kreativna, brzo uči i mislim sjajnim rješenjem — klackalicom — mantičnija, sve dublja i, naravno, po- da je pravi izbor za ovu ulogu. Zapra- Tenor Miljenko Đuran kao Bert i sopranistica Jelena Končar kao Gospođica N. N. utjecao je i na izbor režijskih postu- sljednji put kad je pjeva druga žena vo, to su uloge koje nose predstavu, sve paka kojih ću se držati kod predstave. koju je on zabunom zamijenio za svo- ostale su relativno male ili srednje, no i ju gospođicu, ona ponovo ima sasvim njih rade vrlo dobri pjevači. Koja je razlika kad skladatelj daje vlasti- ljetnog cvijeta poslužila Vam je istoime- banalnu konotaciju. žiti, nećeš me naći, a nakon druge cje- to glazbeno–scensko djelo nekom drugom Promjena odnosa na drama Luke Paljetka. Kako ste se od- line taj isti tekst iza scene pjeva cijeli da ga režira, u odnosu kad ga sam ima Skladatelj kao redatelj lučili upravo za taj dramski predložak? ženski zbor. Dakle, da dignem to na prigodu režirati? Kako ste surađivali s ansamblom Ope- Prije svega, Luko Paljetak jedan je od jednu opću razinu. Inače, uvijek sâm Napravio sam još jednu promjenu u re Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad? Opernu farsu Govori mi o Augusti re- mojih najdražih, neću reći samo pje- pišem libreta (ali uvijek radim prema odnosu na dramski tekst — ulogu žirala je Stephanie Jamnicky i sjajno Želim reći da sam sretan i počašćen snika, nego pisaca i hrvatskih intelek- nečijem predlošku jer nemam dovolj- Berta podijelio sam na dva izvođa- je to napravila. Pingvine je režirao nje- što radim upravo s tim ansamblom tualaca. On je jedan od ponajboljih no mašte da nešto izmišljam) jedno- ča. Jedan je glumac koji je cijelo vrije- mački režiser Andreas Bode koji je iz dva razloga — prvi je da ih dobro prevoditelja, sjajan versifikator — vje- stavno zato jer najbolje znam što že- me na prosceniju za pisaćim stolom, a imao moderan pristup, što je rezul- poznajem jer sam već pet, šest godi- rojatno najbolji što smo ga ikad imali, lim postići glazbom, znam koji su mi drugi je pjevač iza tila koji cijeloj radnji tiralo vrlo zanimljivom predstavom. na njihov stalni gost dirigent, a drugi a osim toga, on je divan čovjek s kojim tajminzi pojedinih scena i to mi se čini daje jedan pomalo nestvarni sfumato. Ovaj put sam sâm svoj majstor. je da su stvarno izvrstan ansambl koji je sjajno surađivati. Jednom davno pri- nekako spretno. Na kraju, kad sve maske padnu, pa se i til podigne, oni će zapravo posljednje s vrlo mnogo znatiželje i bez ikakvih godom naše prethodne suradnje kada Kakva je sudbina romantične priče u da- Prigodno za cajtnot predrasuda prilazi novim izazovima. sam počeo pisati glazbu na njegovu riječi izgovarati zajedno negdje napri- našnjem neromantičnom vremenu? jed na prosceniju. Kako sam od počet- Tako ću u poslu imati jednu brigu farsu Govori mi o Augusti, želio sam Ima u tome velika prednost, jer kada manje, neću morati nekoga uvjeravati unijeti neke izmjene, želio sam da iz- Romantične priče najbolje zvuče u ne- se događa ono što se događa najčešće, ka znao da ću biti primoran operu i re- žijski postaviti, možda mi je upravo to u nešto što možda ne želi ili nešto slič- među slika budu interludiji, da iz mra- romantičnom vremenu. Recimo, tre- a to je da ste s pisanjem u cajtnotu i da no što se kod nas znalo događati, po- ka ženski glas pjeva pjesmice o Augu- nutak u kojemu Bert pjevuši recept za lovite zadnje vlakove, onda bar nema- pomoglo da neke stvari koje bi mož- sti te da zboristi na kraju, kad ubiju lasagne na Rossinijevu glazbu može se te situaciju da vas naganja režiser koji da bile otvorenije u smislu redatelj- skog postupka, prilagodim onome što kralja pjevaju jednu posprdnu pjesmi- shvatiti kao prilično odmaknut, ironi- traži partituru kako bi se i sam mogao Nastavak na sljedećoj stranici  6 BROJ 179, OŽUJAK 2013. 2 7. Muzički biennale zagreb 6 -13/4/2013

Nastavak sa prethodne stranice 

GOVOR Regionalna suradnja gotovo s avangardnom glazbom gdje su glazbenici znali, Z Razgovor sa skladateljicom Sandom Majurec u povodu praizvedbe njezina komornog baleta Nychthemeron / svjesno ili nesvjesno, pomalo opstruirati neke nove pro- RA jekte. No, to je vrijeme iza nas, ta profesionalno jako ruž- Niktemeron na stvar bila je činjenica jednog vremena, a danas toga Priredio: MBZ tim ima sve manje i mislim da je upravo pluralizam i povra- tak, neću reći na staro, nego na nešto što više sliči glazbi, sklopu suradnje promijenio odnos interpreta prema glazbi. U koju ovogodišnji Je li znatiželja za Vas važna? Muzički biennale Za- greb ostvaruje u pro- Bez znatiželje se teško baviti bilo kojim oblikom umjet- gramskoj cjelini IN- nosti. Bez obzira što nikada nisam pisao na tragu avan- SIDE EU, zagrebačka gardnih skladbi, slušao sam ih i proučavao, tražio, gledao će publika imati prigo- i tražio ono nešto — to vam je kao kad upoznate neku du premijerno vidjeti novu osobu pa uvijek tražite ono nešto za što biste se mo- i dva komorna baleta gli uhvatiti, što bi moglo biti zajedničko. Napokon, imao ostvarena u suradnji s sam prigodu dirigirati djela koja nikad ne bih napisao ni Slovenskim narodnim potpisao, ali kao interpret imaš obvezu upoznati djelo gledališčem Maribor. koje ćeš izvesti, a to je kao kad imate nečije tuđe dijete na brizi i trudite se više oko njega nego oko vlastitoga. Komorni balet hrvat- ske skladateljice Sande Postoji li danas avangarda? Majurec Nychthemeron Postoji, ali imam dojam da je danas marginalizirani- / Niktemeron ostvaren ja nego ikada. U vrijeme glavnog procvata, avangarda je je u suradnji s autor- zapravo sociološki više nego glazbeno napravila nešto je- skim timom koji čine dinstveno, unikum u povijesti čovječanstva − potpuno je koreograf Staša Zu- getoizirala umjetničku glazbu. S druge strane, kroz cije- rovac i Bjanka Adžić lu povijest glazbe imali smo odnos, danas je to moder- Ursulov, kostimograf- no reći, suživota između trivijalne i ozbiljne, umjetničke kinja i scenografki- glazbe. Taj je suživot uvijek postojao i uvijek je trivijal- nja. Baletni ansambl na stilski bila blizu ozbiljne, dakle nije puno kaskala. U mariborskog Sloven- doba romantizma pisana je i romantična trivijalna glaz- skog narodnog gleda- ba, ali je imala mnogo manje umjetničke prohtjeve. U lišča djelo će praizvesti 20. stoljeću dogodio se puno veći jaz između trivijalne i 9. travnja 2013. u Za- takozvane umjetničke, odnosno avangardne glazbe i taj grebačkom kazalištu Nakon Sanje Drakulić i Olje Jelaska, MBZ–ovu narudžbu za glazbeno–scensko djelo dobila je i skladateljica Sanda Majurec jaz napravio je veliku štetu, zapravo, pridonio je getoizi- mladih. ranju ozbiljne glazbe. Ono što se događa posljednjih dva- S kojim ste se izazovima Koliko je poticajno, a koliko ograničavajuće skla- Smatram kako je važno da se skladatelj i kore- deset, trideset godina povratak je, bez obzira na to kako susreli tijekom skladanja? dati glazbu za balet? ograf što bolje povežu u svojim impresijama o se on nazivao, na novu jednostavnost, postmodernu ili, djelu, da što tješnje urone u auru priče koju žele ako baš hoćete, na New Age (koji je vrlo banalan izraz). Skladati glazbu za balet višestruki je izazov, u Rekla bih da je ovdje sve poticajno, pa čak i ispričati jer će tako kvalitetnije nadahnjivati je- prvom redu stoga jer se takva glazba drukči- određena »ograničenja« daju možda više po- dan drugoga, a organizam glazbe i plesa bolje Sintaksa prije svega je percipira od one koja se sluša na koncertu. ticaja nego »sloboda«. Smatram da su upra- Kako je ovo moja prva skladba koja nije samo će zajednički oblikovati. U svakom slučaju postoji tendencija povratka kojoj su se vo »ograničenja« — možemo ih definirati kao za slušanje, nego i za gledanje, bilo mi je za- priklonili mnogi novi skladatelji avangardisti. Pogledaj- glazbeni oblik, tehniku, metar, izvanglazbene Rađanje cjeline nimljivo baviti se drukčijim oblikovanjem vre- te, recimo, Pendereckog. Kod njega je očigledna tenden- elemente, ujedno sve što je unaprijed zadano mena. Osim toga, u baletu glazba ne živi sama, Staša Zurovac pružio mi je mnogo inspiraci- cija da se glazba vrati onima za koje se piše. Naravno da — ono što daje poticaj skladatelju da bude kre- ona je možda tek dio ukupnog kontrapunkta, je i dao mi je punu slobodu u kreiranju glazbe. je razvoj glazbe u 20. stoljeću potpuno dokinuo odnos iz- ativan, da nađe neko svoje zanimljivo rješenje. pa sam pri skladanju pokušala ostaviti prostora Svidjela mi se priča koju je zamislio. Mislim među disonance i konsonance. Danas se nitko ne skan- Možda su skladatelji ranijih epoha u tom po- plesnom izričaju. da je dobro osjetio ono što bi moglo odgovara- dalizira nad Posvećenjem proljeća Igora Stravinskog kao gledu bili sretniji nego mi. Sada, kad imamo ti mojemu načinu skladanja i čini mi se da sam prije 100 godina, neke su stvari u smislu percepcije ri- svu »slobodu«, često smo prisiljeni sami name- Komorni sastav kao prednost se uspjela uživjeti u tu ideju. Ono što mi je dalo ješene. Moje je uvjerenje da je sintaksa najvažnija, kao tati »ograničenja« kako bismo našli načina da mnogo poticaja bila je njegova otvorenost i vje- što u jeziku bez nje ne možete razgovijetno razgovarati, Izazov sam pronašla i u skladanju za komor- ih srušimo. U ovom slučaju najviše »ograniče- ra u to što radimo. Mogu reći da su moja do- tako mislim i da bez sintakse ne možete stvarati glazbu ni sastav. U nekim trenucima, naime, pože- nja« odredila sam sama, najčešće u obliku ne- sadašnja iskustva samo pozitivna i sada, kada koja će biti razumljiva. Grozim se kompozicija koje tra- ljela sam određenu atmosferu i zvukovne boje kih formi i tehnika skladanja. je snimka ugledala svjetlo dana, s uzbuđenjem ju pet minuta, a pola sata morate objašnjavati što ste nji- dočarati orkestrom, no shvatila sam da upravo Kako ste surađivali s koreografom Stašom iščekujem da vidim rađanje konačne cjeline... ma htjeli reći. komorni sastav možda najbolje dočarava ko- Zurovcem? mornost cijele priče i baleta. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu vodite studij opernih ulo- ga. Kakva je sudbina opere u Hrvatskoj u pogledu mladih in- MBZ 2013. — EU: INSIDE / OUTSIDE terpreta koji tek dolaze? Vjerujem da je dosta dobra, od godine do godine ima ne- kih oscilacija, ali ovih pet, šest posljednjih godina mo- Uključenost i isključenost — novi izazovi ram reći da je bio priličan broj dobrih pjevača od kojih su neki, na našu žalost, već napravili karijere u inozem- KOMENTAR Piše: Jaka Primorac, sociologinja, znanstvena suradnica na Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za međunarodne odnose stvu, što ne znači da su zauvijek digli sidro jer će svi rado doći ili dolaze natrag. Kao dirigent sam, a nadam se da ema ovogodišnjeg 27. muzičkog bienna- mnogi postavljaju pitanja održivosti samog države članice te na taj način svaka zemlja će tako biti i nadalje, uvijek nastojao mladima davati šan- Tla Zagreb naslovljena EU: INSIDE / projekta, treba napomenuti da se ulaskom daje svoj doprinos, čime se obogaćuje europ- su i omogućiti im da poduzmu prve korake u profesio- OUTSIDE jasno se poziva na ovogodišnji ipak povećavaju mogućnosti povezivanja i ska kulturna scena. nalnom životu. Pa, eto, spomenut ću basa Gorana Jurića planirani ulazak Hrvatske u Europsku uniju. predstavljanja hrvatskih (glazbenih) umjetni- koji je sa mnom u Osijeku prije tri godine ostvario ulogu Prigodničarskim naslovom koristi se prilika ka i umjetnica na europskoj kulturnoj sceni. Policy transfer Sarastra u Mozartavoj Čarobnoj fruli i oduševio publiku. da se pitanja »tvrđave Europe« u koju ulazi- U kulturnoj domeni, Europska unija oslanja Treba, međutim, također istaknuti da su pi- Taj je dečko danas solist u münchenskoj Operi, sjajno mu mo, postavlja iz rakursa glazbenih umjetnika i se ponajprije na implementaciju programa po- je krenulo. Jako sam sretan zbog njega i zbog drugih koji tanja koja se dotiču kulturne politike određe- umjetnica. Tematska okosnica ovogodišnjega put Kultura 2007, Media, Media Mundus, koji na u međudjelovanju s ostalim javnim politi- su na taj način, kao nositelji značajnih uloga, ušli u pro- Muzičkog biennala problematizira dinamiku će u skoroj budućnosti biti zamijenjeni jedin- fesionalni život. kama — u tom se kontekstu u istraživanji- između, s jedne strane, neupitne pripadnosti stvenim programom Kreativna Europa. Me- ma javnih politika govori o policy transferu. To Što će Vaša glazba ovom prigodom reći o Vama? »uključenosti« Hrvatske europskoj glazbenoj đutim, uz postojeće programe Europske uni- znači da su pitanja, na primjer, gore spomenu- sceni na sadržajnoj razini te, s druge strane, je koji su otvoreni za Republiku Hrvatsku u To je nešto od čega ni jedan skladatelj ne može pobje- tih radnih dozvola, autorskih prava, PDV–a i elemenata »isključenosti«, gledajući na »teh- domeni kulture, potrebno je da instrumenti slično, također pitanja koja djeluju na funk- ći čak i ako je eklektik. Ako je iskren, ne može pobjeći nička pitanja« vezana uz svakodnevne proble- kulturne politike RH pružaju dodatnu pot- od sebe u glazbi, želio on to ili ne, ona govori o njemu. cioniranje kulturnog sektora te posljedično, me s kojima se susreću umjetnici i umjetnice poru za bolju međunarodnu, pa samim time i djeluju na rad glazbenih umjetnika i umjet- Moja glazba nikad nije bila avangardna, nikad nisam bio koji sudjeluju na međunarodnim kulturnim europsku kulturnu suradnju hrvatskih umjet- neki avangardist, što ne znači da pišem u C–duru. Ono nica. U tom smislu »uključenost« u EU do- projektima, kao što su pitanja radnih dozvola, nika i umjetnica. To proizlazi iz činjenice da nijet će nove prednosti, ali i izazove koji će se što želim postići glazbom jest da se približim razini po- problematike isplate honorara i slično. je kulturna politika država članica Europske ezije koja postoji u tekstu Luke Paljetka, osobito u onim reflektirati i u preispitivanju naše otvorenosti unije utemeljena na načelu subsidijarnosti, što prema zemljama koje još nisu članice i prema dijelovima koji su na prvi pogled potpuno nepoetični, ali Kreativna Europa znači da je odlučivanje o kulturi ostavljeno u u krajnjoj liniji stvaraju poetsku građevinu. Eh, sad, ko- njihovim umjetnicima i umjetnicama. I iako ulazimo u »projekt EU« u njegovu, domeni odlučivanja država članica. Pitanja (Komentar preuzet iz digitalnog Newslettera 5 liko ću u tome glazbom uspjeti, to ćemo saznati nakon koja se tiču kulturne politike određuju same Muzičkog biennala Zagreb 2013.) premijere... može se reći, najkritičnijem razdoblju, kada BROJ 179, OŽUJAK 2013. 7 Razgovor s Miljenkom Prohaskom, dobitnikom Nagrade Miroslav Sedak Benčić za životno djelo koju mu je dodijelilo Hrvatsko društvo skladatelja GOVOR Z

RA Dobili smo »nogu« jer smo svirali jazz U Hrvatskom društvu skladatelja, što je glavna svrha, čine se napori da se promovira naša, hrvatska glazba, ali i baština i suvremeni autori Razgovarao: Davor Hrvoj

iljenko Prohaska, kontrabasist, sviramo ni jugoslavensku glazbu jer je Mskladatelj, aranžer, dirigent i pod utjecajem strane (glazbe). Smjeli vođa jazz orkestra, ostavio je izniman smo izvoditi samo ruske skladbe. Na trag u hrvatskom glazbenom stvara- jednom smo koncertu izvodili isklju- laštvu. Kontrabas je završio na Muzič- čivo djela ruskih skladatelja, ali orke- koj školi Vatroslav Lisinski, a diplomi- star je dobio nogu zato što smo svira- rao na Teorijsko–nastavničkom odjelu li nešto što je mirisalo na jazz. Milu- Muzičke akademije u Zagrebu. Kra- tin »Krešo« Vandekar, tadašnji pija- jem tridesetih godina prošloga stoljeća nist Plesnog orkestra Radio Zagreba, nastupao je kao član kvinteta Branka napravio je aranžman za skladbu Ko- Kralja. Bio je članom Zagrebačke fil- zak išal na vojnu u kojemu je predvidio harmonije, Simfonijskog i Komornog solo za bariton saksofon. To je netko orkestra RTV Zagreb i Orkestra JRT shvatio kao izrugivanje ruskoj sklad- te dugogodišnji šef dirigent Plesnog bi, telefonirao je na portu u Jurišićevoj orkestra Radio Zagreba, današnjeg ulici i nas su izbacili. Poslije nekoliko Jazz orkestra HRT–a, s kojim je do- mjeseci orkestar se vratio, ali opet smo šao na top ljestvice uglednih časopisa izletili. No, mi smo otišli na Kvaterni- Down Beat i Jazz Forum. Svirao je u kov trg i svirali »diksicu«. Na taj smo Zagrebačkom jazz kvartetu i Zagre- se način odupirali, kroz zafrkanciju. bačkom jazz kvintetu. Utemeljio je i Svirali smo skladbu Caldonia u aran- vodio više vlastitih sastava i orkestara. žmanu za orkestar Woodyja Herma- Nastupao je na brojnim koncertima i na. Vladimir Bakarić odmah je inter- jazz festivalima diljem svijeta. Jedan venirao. Rekli su: »Caldonia? Woody J V O

je od najznačajnijih hrvatskih jazz Herman? Svi van! Noga!« Učenici iz R skladatelja. Njegova je Intima naji- partizanskih gimnazija, u Glazbe- H zvođenija jazz skladba hrvatskog au- nom su zavodu napadali članove or- OR DAV tora. Surađivao je s brojnim slavnim kestra, Milivoja i Ive Körblera, a oni Miljenko Prohaska jazzistima poput Johna Lewisa, Jo- su se iz protesta svi ošišali i nazvali se hnnyja Griffina, Arta Farmera, Slidea Ošiš Band. Hamptona i drugih te je svirao u me- vrijednost te njihove akcije. To su pri- mogu čitati, a Dizzyju sam morao po- se nikad nisu pojavili i to je prestalo. Kad smo, puno godina poslije, svirali đunarodnim jazz orkestrima Gerryja mijenili u formi i u puno drugih ele- sebno transponirati niže jer je on to Naime, željeli su za tjedan dana nau- na terasi Hotela Kvarner u Opatiji, a Mulligana i Clarka Terryja. Dobitnik menata. U to vrijeme počeli smo su- čitao na neki čudan način, prilagođe- čiti nešto što se ne može naučiti u tako uz nas je nastupao Ivo Robić, stranci je brojnih priznanja i nagrada između rađivati i ja sam se uključio u ta nasto- no svojoj trubi in C. Rekao mi je da kratkom vremenu. su nas pitali imamo li ploču. — »Od kojima su Nagrada Vladimir Nazor i janja, no to što sam radio nazvao sam mu prije odbrojim, pa sam mu bro- čega?« — »Pa od ove pjesme koju ste Više sam radio na Kazališnoj akade- Nagrada Porin, obje za životno djelo. »četvrta struja«, zato jer sam ubacio i jao osam taktova unaprijed i dao mu malo prije izveli.« Bila je to Kuntari- element folklora. To je jako čudno — znak, ali je odsvirao takva sola da sam miji gdje sam dvije godine držao se- Kakav imate stav prema nagradama, ćeva pjesma Ta tvoja ruka mala. Tada izmišljeni su pojmovi kao etno–jazz, pao u nesvijest. minare o glazbi, nego na muzičkim posebice onima za životno djelo? sam i ja već bio izbezumljen — prije etno ovo, etno ono, a mi smo to radili školama, bez obzira radilo se o kon- toga smo imali sastanke na kojima su Što je najvažnije što ste naučili surađuju- trabasu ili drugim predmetima. Bila bi poza kad bih rekao da mi nije puno prije. Godine 1955., Plesni orke- rekli da je to strano »jer je u ritmu be- ći s velikanima jazza? drago što sam dobio nagradu, ali već star Radio Zagreba gostovao je u Köl- Niste li ipak najviše postigli u radu s čla- gina, jer je orkestracija u stilu Glenna sam dobio toliko društvenih i stručnih nu u programu koji se zvao »Muzika Velika prekretnica dogodila se kad je novima Orkestra koji ste vodili? Millera, jer su u srednjem dijelu četvr- nagrada i odlikovanja, među njima i ne poznaje granice« — »Musik kennt Zagrebački jazz kvartet svirao u sta- tinske triole«. Rekli su da to nije ka- Jedno od mojih glavnih pedagoških nagrada za životno djelo — kao što keine Grenzen«. Tada je Big band prvi nu Boška Petrovića pred članovima rakteristično za jugoslavensku glaz- nastojanja bilo je iniciranje pisanja iz vica kažem »nedjelo«. No, nastavio put išao na gostovanje preko granice. Modern Jazz Quarteta. John je kle- bu. Dakle, i mene su već razuvjerili, sam puno raditi ne misleći na nagrade. Posebno za taj program napisao sam knuo na pod i pomno nas slušao. Svi- glazbe. Članovima Orkestra govo- a sad dolaze stranci i pitaju imamo li Koncert br. 1 koji sadrži elemente na- rali smo How High the Moon, a ja sam rio sam da na probe donesu materija- Koji su događaji obilježili Vašu karijeru? snimku jer žele imati nešto od naše šega istarskog folklora. htio pokazati baš sve što znam. John le — nije trebalo napisati cijeli aran- glazbe. To mi je bilo divan argument. nas je zaustavio i rekao da na početku žman — i u pauzi, da nekoga ne po- Prvenstveno bih govorio o onima s Kako to da su Vaše skladbe izvodili Mo- No, tada je netko izjavio da turneja sviram samo dvije note... To je pitanje vrijedim, s tom sam osobom razgova- područja jazza. dern Jazz Quartet, jedan od najvažni- Big banda Bennyja Goodmana vrije- timea. Pomogao nam je da steknemo rao i objašnjavao što je dobro, a što bi i di više nego jedan tenk i porušilo se jih sastava u povijesti jazza, ali i drugi taj osjećaj. Od tog momenta, nevjero- Što je jazz? strani orkestri i što je to značilo za hrvat- na koji način trebalo popraviti. Nakon sve što smo do tada postigli. Morao jatno sam osjetljiv na to. te inicijative pojavila se cijela plejada Jednom su postavili pitanje: »Što je to sam iznova tumačiti — berba pamu- sku glazbu? Inicijativa za očuvanje skladatelja i aranžera: Ozren Depolo, jazz?« Na dva, tri dana zatvorili su na ka, crnci... Modern Jazz Quartet svirao je nekoli- Zlatko Dvoržak, Damir Dičić, La- vijećanje najveće svjetske stručnjake za hrvatskog stvaralaštva Uvijek sam bio protiv zabrana i cen- ko obrada moje Intime kao kvartet ili dislav Fidri, Silvije Glojnarić i drugi. jazz, kao kad u Vatikanu biraju novo- zura u bilo kojemu smislu, bez obzi- u suradnji s All Stars bandom. Postoji Nedugo sam našao nešto što sam radio ga Papu. Kad su završili, svatko je re- Uvijek ste poticali hrvatsko stvaralaštvo. ra radilo se o zabavnoj glazbi, jazzu ili nekoliko verzija te skladbe koje je pri- s klavirskim triom u suradnji s pijani- kao nešto drugo, dao je drukčiju defi- Kako ste zadovoljni rezultatima? nečemu drugom. Bio sam čak i pro- redio John Lewis, vođa Modern Jazz stom Davidom Gazarovim. Na jed- niciju jazza, prema tome kako on osje- tiv autocenzura — da se netko sam, iz Quarteta. Nakon što je Leonard Fe- nom je mjestu snimka bila oštećena, ća tu glazbu. Dugo su postojale pre- Stimulirao sam ljude da shvate da mo- straha pred nečim, ustručava napraviti ather napisao tekst, počele su se izvo- pa smo to izrezali i spojili prvi i krajnji drasude da jazz nije jednako vrijedna ramo očuvati naše vlastito. Objašnja- nešto što želi. diti vokalne verzije. Bilo je nekoliko dio. Preslušavajući, ustanovili smo da glazba kao klasika, međutim pomalo vao sam da inozemne radio stanice, varijanti s originalnim tekstom, što se tempo nije nimalo promijenio. zauzimao je svoje pravo mjesto i po- Nije li bilo i falsificiranja? osim onih koje su emitirale isključi- je čudno, jer govorimo o hrvatskom vo stranu glazbu, prešutno ili uz do- stao ravnopravan s ozbiljnom glaz- stvaralaštvu, a originalna vokalna ver- Poslije ste svoje iskustvo prenosili na mla- Događalo se. Sjećam se jedne mono- govor izvode šezdeset posto domaćeg bom. Danas je službeno priznat te po zija Intime na engleskom je jeziku. đe glazbenike. Iako niste formalno dje- grafije o opatijskom Festivalu. Tada je stvaralaštva, a četrdeset posto strano- zahtjevnosti spada u ozbiljnu glazbu. USA Orchestra izvodio je moje sklad- lovali kao glazbeni pedagog, odgojili ste već bio u nemilosti. Na naraštaje hrvatskih glazbenika. Koliko ga. Kod nas to nije nikad bilo tako. Ideološke komisije fotografiji, slikanoj na terasi Hotela be Concertino za jazz kvartet i gudače te Koncert br. 2. Za njih sam posebno Vam je to važno? Zato smo se okupili — grupa ljudi Kvarner svi su potpisani, a Vice Vu- koja je bila svjesna da se stvari trebaju Jazz je kod nas dugo bio potisnut, a jazz pisao glazbu koju su izvodili u Carne- kov koji stoji u sredini, ima narisanu Pedagoški rad na području jazza nika- razvijati u tom smislu. Inzistirali smo glazbenici šikanirani. Kako ste izborili gie Hallu, u Francuskoj i to s kakvim bradu i naočale i »nema« ga. Slično su da nisam uspio progurati u školama. na tome i doživjeli kojekakve uvrede pravo da svirate jazz? imenima! radili Rusi. Kad je netko bio nepodo- Jednom me angažirao prof. Branimir i čudne stvari. No, od toga razdoblja Sakač i nekoliko sam mjeseci preda- Prije Drugoga svjetskog rata čudno ban, izbrisali su ga sa slike. Kako ste dobili poziv da nastupite na ču- stasala je cijela plejada domaćih pjeva- vao jazz harmoniju, tu u Radićevoj se gledalo na jazz glazbenike. Mora- venom Monterey Jazz Festivalu? ča zabavne glazbe koji su postali po- Glazba »četvrte struje« ulici gdje je bio jedan Odjel Srednje li su polagati ispit da bi mogli javno znati, kao Viki Glovacki, Marko No- Na osnovu onoga što sam radio u Eu- muzičke škole. Počeli smo ispočet- nastupati. I sam sâm polagao audici- Poznati ste po djelima u kojima spajate ropi, brojnih kritika i osvrta. Bilo je ka. Prof. Sakač komentirao je kako je vosel, Zdenka Vučković, Zvonko Špi- ju u Gradskom podrumu da bih mo- elemente ozbiljne glazbe, jazza i folklo- to točno na moj rođendan, 17. rujna to zanimljivo. Koristio sam i knjiži- šić i drugi koji nisu pjevali ni jednu gao otići svirati na ljetni angažmani- ra. Kako ste i zašto počeli stvarati na taj 1967. — koncert s Big bandom Dona cu koju je napisao Milivoj Körbler. U stranu pjesmu, a postali su vrlo popu- ma. Svi su profesionalni glazbenici bili način? Ellisa. Imali smo nekoliko proba. larni. Dakle, od toga je bila velika ko- uvedeni u policijski registar, zajedno s njoj je fantastično obradio pitanje na- čina šifriranja koje se ne upotrebljava rist, ali sad je sve to porušeno. Sviraju prostitutkama. Početkom šezdesetih upoznao sam Jo- Jeste li Vi i dirigirali Ellisovim orkestrom? hna Lewisa koji je u to vrijeme djelo- u ozbiljnoj glazbi nego u jazzu. No, ja se uglavnom strana djela što je s jedne Jazz sam pokušavao progurati tako što vao na području treće struje — Third Ja sam dirigirao, a Ellis je dolazio na sam taj način šifriranja pokušao spojiti strane dobro jer ljudi upoznaju litera- sam govorio da trebamo pomoći crn- Stream Music. U tom je idiomu dje- probe. Izvodili smo isključivo moje tako da se može upotrebljavati i u oz- turu, ali gdje su tu domaće stvari, gdje cima, potlačenima, beračima pamu- lovao i kornist Gunther Schuller koji skladbe. Dizzy Gillespie, na bini u biljnoj glazbi. Željeli smo ljude nauči- su tu naša postignuća? Sad treba poče- ka. Govorio sam da ćemo im pomo- je došao iz ozbiljne glazbe i utjecao Montereyu, zajedno s alt saksofo- ti najosnovnijem. Note su note, prema ti sve iznova, no pitanje je ima li net- ći tako što ćemo izvoditi jazz, njihovu na Johna s ozbiljnom glazbom, dok je nistom Jamesom Moodyjem, svirao tome tu nema tajne. Kad sam počeo ko snage za to. U Hrvatskom društvu glazbu. Kod nas su uvijek bili strašni John na njega utjecao s jazzom. To nije je moju Intimu i Opsesiju. Znam da raditi s njima na harmonijama Frana skladatelja, što je glavna svrha, čine se ekstremni. Poslije rata su radile ideo- bilo pomodno koketiranje, nego rav- Amerikanci pišu velike note te sam Lhotke, a poslije i Natka Devčića, lju- napori da se promovira naša, hrvatska loške komisije. Govorili su nam da ne nopravno spajanje stilova u čemu jest sve dao prepisati na veći format da di su po malo počeli odustajati. Više glazba, ali i baština i suvremeni autori. 8 BROJ 179, OŽUJAK 2013. Autorski koncert u organizaciji Hrvatskog društva skladatelja, 23. listopada 2012., Muzej Mimara Nova zaduženja našeg istaknutog skladatelja i dirigenta KONCERT KONCERT Dah odškrinutih prozora Tarbukov Uz 50. rođendan skladatelja i dirigenta Mladena Tarbuka Projekt Dubrovnik Piše: akademik Nikša Gligo Razgovarala: Jana Haluza

Ovoj »mračnoj« temi suprotstavljaju se »svijetle« sklad- Početkom godine Mladen Tarbuk imenovan je be koje počivaju na različitim vrstama ponajprije soli- na dvije ključne funkcije u glazbenom životu stičke virtuoznosti, recimo Koncert za flautu i orkestar Dubrovnika: na mjesto ravnatelja glazbenog (2002.) ili Kate’s Kiss (2007.) za klavir. Njegova najno- programa 64. Dubrovačkih ljetnih igara i na mjesto vija skladba, 12 invencija za klavir, koje se večeras pra- šefa dirigenta Dubrovačkog simfonijskog orkestra. izvode, svojim naslovima otkrivaju još jednu značajku Tim smo povodom svestranog glazbenika, Tarbukova opusa, koja je inače raspršena po mnogim glazbenog pedagoga, producenta i aktivnog njegovim skladbama, to jest, stilsko–žanrovski plura- društvenog djelatnika zamolili za kratki razgovor. lizam koji ovdje konkretno predstavlja i svojevrstan di- Kako se poklopilo da ste iz perspektive javnosti gotovo istodobno preuze- jalog s tradicijom jer osuvremenjenjem proširuje inven- li dva ključna mjesta u glazbenoj sceni Grada Dubrovnika? ciju kao vrstu bogate i duge tradicije. Rekao bih da je to posljedica promišljanja i dogovora između lju- Skladbe koje sam vezao uz drugu temu (uvjetno re- di koji se bave kulturnom politikom Grada. Znamo načelno ka- čeno: uz angažman) također su primjer osobite vrste kva je situacija s Igrama: imamo Dubrovačke ljetne igre kao festi- zvukovnosti koja je isto tako karakteristična za Tar- val te kao ustanovu u kulturi. Ustanova je pod ingerencijom i na bukovu glazbu. Tu nisu toliko bitni različiti nekonven- plaći Grada Dubrovnika, a festival se većim dijelom, što se tiče cionalni sastavi nego ponajprije zvuk limenih puhača programskih sredstava, pokriva iz državnih resursa. Čini se važ- u njima. Vjerojatno će Sonata za tubu i klavir, koja se nim da postoji dosluh između Grada Dubrovnika i Republike Hr- večeras praizvodi, također biti doprinos toj estetici »li- vatske, jer bi bez njega dosta toga pošlo po krivu. Do sada je to mene« puhačke zvukovnosti unatoč tomu što se skla- na neki način povezivao prethodni intendant festivala, dr. sc. Ivi- datelj opet oslanja na sonatu kao na itekako tradicio- ca Prlender, koji je istodobno bio i ravnatelj javne ustanove. Sada nalnu vrstu. Slavljenik nije skrivao oduševljenje umjetnicima i prijemom je to podijeljeno na dvoje ljudi — intendant festivala je Krešimir Još bih usput pripomenuo da se i 12 invencija i Tuba–so- Dolenčić, a ravnateljica javne ustanove Ivana Medo Bogdanović. Program: nata oslanjaju na još jednu bitnu odliku Tarbukova skla- Kako je u prethodnoj inačici Prlender povezivao Grad Dubrov- danja, to jest na neposrednu suradnju s određenim izvođačima. nik i Ministarstvo kulture, sada je to na jedan drugi način mo- 1) 12 invencija za klavir (praizvedba) guće ostvariti kroz moju dvostruku ulogu koja povezuje festival i Trenuci podsvijesti 2) Sonata za tubu i klavir (praizvedba) središnji gradski Simfonijski orkestar. Time je moguća renesansa kulturnog života grada i izvan granica festivala, kao i u planira- U takve onda ide i Lidija Horvat, a to nas opet vraća na ulo- 3) Medida del tiepo por diferentes relojes, pet pjesama na stihove nju samog festivalskog programa. Moj je zadatak da nekako po- gu skladbe Medida del tiempo por diferentes relojes na programu Luisa de Góngore za sopran, marimbu i gudače kušam Igre proširiti na grad, i u fizičkom i u vremenskom smislu, večerašnjega koncerta. Kada sam razmišljao o estetici te sjajne tako da Dubrovnik bude cijele godine kontinuirano pun kulturnih Interpreti: Katarina Krpan, klavir (1); Krunoslav Babić, tuba skladbe koja je toliko izrazita, tipična da je se ne može shvatiti sadržaja, a da festival bude vrhunac ili tek jedan od vrhunaca toga (2) i Srebrenka Poljak, klavir (2); Lidija Horvat, sopran (3), Igor tek usput, iz podsvijesti su mi se nametnuli Sanjači (2000.) za kulturnog vala. Lešnik, marimba (3), Ansambl Fronesis i Mladen Tarbuk, di- sopran i komorni ansambl na stihove Nikole Šopa, po mome rigent (3) sudu najbolje Tarbukove skladbe do sada. Ma koliko pjesnič- Znači li to da bi se festival dijelom proširio na cijelu godinu te time imao ada sam u ruke dobio program ovoga koncerta, moram ki predlošci bili različiti, Tarbuk je u Góngorinim stihovima i dodatnog značaja za Dubrovčane, a ne samo za turiste u srpnju i Kpriznati da me iznenadila njegova koncepcija. Uobičajeno još 1991. godine otkrio poticaj za traženje glazbenosti koji se kolovozu? je, držim, da se jubilarni koncerti, koji slave neku tako okruglu očito nastavio sve do Sanjača, a vjerojatno će i dalje trajati. Ov- dje dodirujem prostor neizvjesnosti koji se može osporiti onoga Da, mislim da je ta veza prirodna i simbiotska. Vrlo teško može- godišnjicu kao što je pedeseta godina života Mladena Tarbuka, te zamisliti Dubrovačke ljetne igre bez grada, bilo kao fizičke vi- koncipiraju kao pregled kroz cijeli glazbenikov opus. trenutka kada sam skladatelj racionalno opovrgne ovakvu vezu između ove dvije skladbe. No tu smo doista na tankom ledu. zure, bilo kao duha i cijele povijesti koju nam Dubrovnik ostavlja. Višestruke poveznice Odnosi skladatelja prema pjesničkim predlošcima zbivaju se na Njegova tradicija dakako nisu samo zidine i crkve, samo ono što razini podsvijesti, već od trenutka kada skladatelj počne razmi- danas vidimo, već i zanimljiva duhovna baština. Kada se sjetimo Ovdje je, međutim, Tarbuk posegnuo za dvije praizvedbe i za šljati o izboru predloška. Dakle, Tarbuk se možda doista mo- one nemoguće situacije koju je Dubrovnik održavao kroz nekih jednom svojom slabije poznatom skladbom iz 1990. godine gao odlučiti za izvedbu skladbe Medida del tiempo por diferentes 300 godina od trenutka kad su Turci osvojili cijelo zaleđe, Balkan- koja se, doduše, nakon praizvedbe u Beču (1991. godine), izvela relojes zato što drži da zavrjeđuje bolju izvedbu, a i op- ski poluotok, Dubrovčani su majstorski uspijevali žonglirati izme- 1993. i u Zagrebu na 17. MBZ–u, na koncertu kultnog bečkog remu u programu bez pogrešaka. No to mi se čini tek ra- đu dvije, tri velesile: Osmanskog carstva, Mletaka i nadolazećih ansambla Die Reihe pod ravnanjem njegova glasovitog suosni- cionalnom odlukom. Daleko je dublja ona podsvjesna, to jest francuskih osvajača kojima se naposljetku pridružila i Rusija. To vača — još tamo davne 1958. godine — Friedricha Cerhe. No, uspostavljanje mosta između te skladbe i Sanjača. O Sanjačima je možda neka paradigma današnje situacije u kojoj se nalazi Hr- ne bi se moglo tvrditi da je ta zagrebačka izvedba ostavila neki sam iscrpno pisao 2002. u Cantusu (br. 114, str. 36–37), a zatim vatska, vjerujem da se naša zemlja može lijepo metaforički vidjeti uvjerljivi trag: u programskoj knjižici Biennala čak je, primje- i u komentaru za Tarbukov autorski kompaktni disk (Cantus– u toj povijesnoj sudbini Dubrovnika. Zato mi se čini da je ta du- ric, krivo naveden njezin naslov, nije naveden solist na marimbi HRT–HDS, CD 968 984 9531 2, Zagreb, 2003., str. 6–8). Da hovna baština iznimno važna. Dubrovnik ne samo kao turistički Kurt Prihoda i tako dalje. Je li, dakle, Tarbuk tu skladbu uvr- bi se uočila razina podsvijesti pri izboru predloška, korisno se proizvod, nego prije svega kao barokni grad, zaslužuje prije svega stio u program ovoga koncerta zato što drži da zavrjeđuje bolju prisjetiti skladateljevih vlastitih riječi, najprije o Medidi..., onda glazbu koja odgovara toj vizuri. Po meni bi on trebao biti barokni izvedbu, a i opremu u programu bez pogrešaka? Možda je to o Sanjačima. grad ispunjen baroknom glazbom. jedan od razloga, no svakako ne jedini! Barem mi se tako čini. O Medidi...: Glavni gorući problem koji povezuje sve elemente koncertnog života, pa Budući da dobro poznajem Tarbukov opus (u to sam se još jed- tako i Igre i Orkestar, jest nedostatak odgovarajuće dvorane za simfonij- nom uvjerio dok sam slagao popis njegovih skladbi za ovu pu- »Kao tekstualni predložak ciklusu pjesama o satovima [...] uzeo ske koncerte u Dubrovniku. Hoćete li na novim pozicijama prije svega blikaciju), koncepcija koncerta natjerala me na razmišljanje o sam pet pjesama španjolskog pjesnika baroka, Luisa de Gón- pokušati utjecati na njezinu skorašnju izgradnju? eventualnim poveznicama skladbi na ovome programu s nekim gore. Teškim metrom odmjerava to pjesništvo čovjekovu pro- Svakako, to je jedna bolna točka grada Dubrovnika već sasvim si- drugim skladbama u Tarbukovu opusu. Odmah treba napo- laznost i blizinu smrti. Pjesnik kazuje kako vrijeme nećemo gurno posljednjih 40, 50 godina, svako malo se to ponavlja i tema- menuti da je takvo razmišljanje tek na prvi pogled opravdano, izmjeriti ni pješčanim satom, ni zvonom s crkvenog tornja, ni tizira kroz medije i razne ravnatelje. Teško je nagovoriti političare no istodobno je i riskantno zato što je Tarbukova glazba toliko sunčanim satom; neće nam pomoći ni pjev pijetla, ni zvijez- na tako veliku investiciju kojoj oni ne vide neposredni razlog. Ne- kompleksno raznolika da bi uspostava ma kojih poveznica mož- de. Vrijeme za nas ostaje nemjerljivim, neuhvatljivim. No, mož- moguće je tražiti da se tako velika sredstva potroše radi festivala da pretpostavljala začetak neke vrste klasifikacije koja bi prije- da ipak glazba, najprolaznija i najneuhvatljivija od svih umjet- koji traje 45 dana. Ključno je u tome naglasiti ipak kulturni život tila zatvorenošću prema eventualnim novim, budućim odlika- nosti, može najbolje izmjeriti brzinu toka i kratkoću čovjekova grada kroz cijelu godinu. U proteklih osam godina Dubrovački ma te glazbe. Baš zato što je Tarbukov opus daleko od konačne života.« simfonijski orkestar vodio je drukčiju politiku, trudio se biti što zaokruženosti jer se zadnjih godina sve više otvara u nedogled, O Sanjačima: manje biti prisutan u Dubrovniku i nije bio prisutan na kvalitetan riskantno je neke kriterije klasifikacije uspostavljati i u postoje- način, bez ikakve suradnje s ostalim kulturnim subjektima. Vodio ćem opusu. No, svjestan rizika, ipak pokušavam iz posve su- je takozvanu izolacijsku politiku s jedne strane, a s druge je nasto- bjektivne perspektive tematizirati ono što je do sada skladano. »Sanjači Nikole Šopa razmatraju odnose svjetova živih, snovitih i mrtvih. San kao prijelaz, kao jedino međustanje koje nam je jao biti prisutan na nekim »čudnim« lokacijama poput Indonezije. Tematski ciklusi svima iskustveno dano, razigrava maštu pjesnika. Svijet sanjača Ono što vidim kao svoj prvi zadatak jest da Dubrovnik konačno koji podsjeća na ovaj stvarni, a nagovještava onaj drugi nedo- dobije jaku i kvalitetnu koncertnu sezonu, najprije zbog Dubrov- Stara hrvatska glazba (1991.) za orkestar prethodi skladbi A hvatni svijet umrlih zadržava tragove izblijedjelih boja, okusa i čana. Sami Dubrovčani nekoć su bili redovna koncertna publika i Trip Around Austria (1994.), također za orkestar (premda po- mirisa. U tom međusvijetu postoji i glazba, beskrajno daleka i da ih se nije proteklih osam godina rastjeralo, ja vjerujem da bi oni stoji i u komornoj verziji), a obje su, uz još poneku, dijalog s te- tiha, a ipak bliska.« i dalje bili veliki fanovi Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Moja mom takozvanog nacionalnog identiteta, ne bez primjese sta- prva ideja je vratiti ih natrag na njegove koncerte. Pokušat ćemo novite ironije. I još bih se jednom htio vratiti na probleme klasifikacije Tarbu- uvesti i neke operne produkcije u sezonu, u suradnji s Gradskim kova opusa! Dakako, postoji niz drugih skladbi koje bi se dale kazalištem Marina Držića, s Kneževim dvorom i ostalim kultur- Posebnu temu artikuliraju na posve različite načine skladbe An svrstati pod ovdje izabrane teme. Ali — i to je daleko važnije — nim subjektima. Već smo razgovarali i s nizom crkvenih velikodo- die Gleichgestalteten (1994.) za mezzosopran, violinu, violonče- postoje i one koje su tek odškrinule prozor, na pimjer Martyre stojnika, jer Dubrovnik ima niz predivnih sakralnih prostora koji lo, altovski saksofon, trombon, bendžo, orgulje i udaraljke na d’un jongleur (1990.) za jednog multiinstrumentalista u kojoj se zaslužuju daleko bolji i kvalitetniji glazbeni život. Na taj bi se način stihove Bertolda Brechta, Die Todeskreise (1995.) za violu, tubu, Tarbuk, opet se oslanjajući na »svojega« izvođača (Ratka Vojte- od Grada Dubrovnika ponovno mogao stvoriti jak kulturni cen- udaraljke i harmoniku i Eschendorf. Ein kroatisches Märchen ka) ili Fruits of passion (1993.) za afričku marimbu, basovski kla- tar, jako kulturno žarište. U postupku je i osnivanje Muzičke aka- (2008.) za kvartet tuba. Zajednička im je neka vrsta angažma- rinet i plesače, ogleda s instrumentalnim teatrom. Ta se tema, demije Sveučilišta u Dubrovniku, tako da je sve povezano i s edu- na koji, dakako, ne mora biti određen nikakvim tekstovno de- čini se, nije dalje produbljivala. No za očekivati je da će biti i da- kativnim aspektom. To su tek neke perspektive koje bismo mogli klarativnim predloškom nego proizlazi iz specifične glazbeno- lje još više tek odškrinutih prozora! realizirati u gradu, ukoliko Dubrovčani budu za to zagrijani. sti same (na primjer, naročito u skladbi Eschendorf. Ein kroatis- (Esej iz popratne programske knjižice autorskog koncerta koja sustav- ches Märchen). nošću prikaza poprima dimenzije skladateljske monografije) BROJ 179, OŽUJAK 2013. 9

Ciklus Sfumato Zbora HRT–a u Muzeju Mimara, utorak, 12. ožujka 2013.

KONCERT Opus prožet baštinom Oratorij Božidara Širole Život i spomen slavnih učitelja, svete braće Ćirila i Metodija, apostola slavenskih

izazvao je senzaciju svjetskih razmjera 1927. na Festivalu ISCM–a u Frankfurtu i 1939. u New Yorku n memoriam I Piše: Ana Vidić

raizvedba oratorija Život i spomen slavnih izvornosti — partitura koja stapa elemente četiri glavne cjeline — U Solunu gradu, U ca- Pučitelja svete braće Ćirila i Metodija, apo- gregorijanskog i bizantskog pjevanja sa zna- revu gradu Bizantu, Kod Slavena i U vječnom stola slavenskih Božidara Širole (1889.–1956.) čajkama našega podneblja — očigledno se Rimu. One su također podijeljene na manje prema tekstu Velimira Deželića Mlađeg cijenila, o čemu svjedoče i dva izdanja izbora brojeve. Uz glavna lica, tumače ju govorni i (1888.–1976.), na Festivalu Međunarodnog iz partiture nakladnika Universal Edition, pjevački glas, dok se zbor koristi višestruko, društva za suvremenu glazbu u Frankfurtu ali i podatak da se djelo 1939. izvelo i u New kao pokretač i tumač radnje, poprimajući ra- 1927. godine, zahvaljujući izboru festivalskog Yorku. zličite oblike: »U muzici se izmjenjuju odlom- žirija, bila je, čini se, senzacija gotovo svjet- ci koncipirani na način solističkih napjeva iz gregorijanskog korala, homofono periodizira- ni zborovi, polifono tretirane epizode i drugo. Dražen Boić (1931.–2013.) Harmonijski govor odiše arhaičnim prizvu- kom (kvintni pomaci po uzoru na organum), a u melodici se — unatoč izrazito crkvenom ODLAZAK karakteru — osjeća prizvuk hrvatskog melo- sa.« (K. Kovačević) Novi život oratorija ČAROBNJAKA Djelo koje je Lovro Županović ocijenio kao Širolino »najpoznatije, najosebujnije i najmar- kantnije ostvarenje« svoj put ipak nije nastavi- KLAVIRA lo slavno kako je početak dao naslutiti. Tek u Pijanist i skladatelj Dražen Boić prvoj polovici osamdesetih godina zabilježen umro 16. veljače u 82. godini je novi interes: Zborom RTZ–a, današnjim Zborom HRT–a, 1982. godine u Hrvatskom Piše: Dubravko Majnarić glazbenom zavodu i dvije godine kasnije u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog rav- ražen Boić rođen je u Zagrebu 11. Dtravnja 1931. godine. Nakon završene nao je Sergije Rainis, a djelo je tada i studij- glazbene škole i gimnazije diplomirao je na ski snimljeno za fonoteku Hrvatskoga radija. Novi život najpoznatijeg ostvarenja Božidara Širole Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Iako po Gotovo tri desetljeća kasnije, Oratoriju su ži- vokaciji liječnik, cijeli je život posvetio glaz- vot ponovno udahnuli članovi Zbora HRT–a bi. Pedesetih godina osnovao je svoj prvi Trio Panonske legende i uz Mihajla Švarca jedan je od utemeljitelja skih razmjera. Kritičar lista Daily Express te neki od najvrsnijih naših solista — tenori Domagoj Dorotić i Stjepan Franetović, bari- klavirskih jazz trija u Hrvatskoj. Od 1954. do nazvao ga je »značajnim dobitkom za glaz- Riječ je o drugom od čak sedam oratorija iz toni Vitomir Marof i Ljubomir Puškarić, bas 1958. bio je pijanist u Plesnom orkestru Radio benu literaturu« koje »čini da većina moderne Zagreba, dok je s Trijom nastupao na mno- bogatog vokalnog opusa Božidara Širole, pi- Luciano Batinić i Branko Ozretić u ulozi re- glazbe svojim intelektualističkim postupcima sanom između 1923. i 1926. godine za soli- gim međunarodnim jazz festivalima. Vodio je i visokom domišljatošću zvuči nevjerojatno citatora. Izvedba pod vodstvom redovitog su- ste, mješoviti zbor i štioca a cappella u povo- razne zabavne ansamble od kvinteta do none- glupo«. I tisak u domovini revno je pratio me- radnika Zbora HRT–a, dirigenta Luke Vu- du 1100. obljetnice rođenja Sv. Ćirila. Op- ta s kojima je pratio mnoge popularne pjevače đunarodnu strku oko Širolina oratorija koji je kšića, u nešto više od sat vremena izbora iz u zemlji i inozemstvu. u Frankfurtu »briljantno izveo hrvatski zbor«. sežnu tekstualnu građu Širola i Deželić uo- opsežnog ostvarenja, pružila je dostojan uvid Taj zbor bilo je Hrvatsko pjevačko društvo bličili su »učeći starodavne panonske legen- u specifični izričaj Božidara Širole, potaknuv- Od inozemnih gostovanja, uz koncerte u Au- Kolo koje je najesen iste godine krenulo i na de«, kako stoji na litografski tiskanoj partituri ši možda i pitanje zanemarenosti njegova cje- straliji, značajni su nastupi u različitim klubo- turneju po tadašnjoj domovini. Izrazita crta prvog izvođača, podijelivši priču formalno na lokupnog, baštinom prožetog skladateljstva. vima američke vojske u Europi te brojni na- stupi u bivšem Sovjetskom Savezu na kon- Hrvatski glazbeni zavod, 24. listopada 2012. certima »Melodije prijatelja« i »Zlatna jesen«. Kao pijanist vladao je ogromnim glazbenim repertoarom koji je obuhvaćao obrade dje- VEDBA Z Skladateljska večer u povodu 80. la klasične literature, jazz standarde, svjetske evergreene te skladbe hrvatske zabavne glaz-

PRAI be i jazza. rođendana Bogdana Gagića Zavidna tehnika stečena klasičnim klavir- Piše: Višnja Požgaj skim obrazovanjem, apsolutni sluh i šezde- setgodišnje iskustvo solo nastupanja u koncer- tnim dvoranama i ambijentima najluksuznijih hotela, rezultat su zvjezdane karijere vrhun- rvatsko društvo skladatelja obilježilo je 80. rođendan svojega skog „lounge“ pijanizma. Hčlana Bogdana Gagića, rođenog 30. kolovoza 1931. u Karlovcu, ugostivši ga 2011. na prigodnoj Tribini u dvorani u Berislavićevoj uli- Boićev jazz pijanizam može se usporediti s ci. Godinu nakon toga, 24. listopada 2012., Hrvatski glazbeni zavod velikanima klavira slične provenijencije kao istim je povodom, ali s nešto zakašnjenja, organizirao Društveni kon- George Shearing, Andre Previn i Michel Le- cert s programom Gagićevih klavirskih skladbi, kao sintezom njegova grand. U njegovu skladateljskom opusu ističe najopsežnijeg koncertnog opusa posvećenog crno–bijelim tipkama. se Concertino za klavir i orkestar iz 1956., uz Važno je spomenuti i Gagićev obimni rad na scenskoj i filmskoj glazbi, koji je pisao i zabavne melodije (»Tiho i mir- što ga je posebno privlačilo s obzirom na njegov dugogodišnji staž na no« i mnoge druge) te scensku i filmsku glaz- mjestu profesora glazbe na filmu i u kazalištu na Akademiji dramske bu. Bio je redoviti član Hrvatskog društva umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Profesor Bogdan Gagić kao diplo- skladatelja i Hrvatske glazbene unije. mirani student Milka Kelemena na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, Velik dio Boićeve diskografske ostavštine na- usavršavao se u kompoziciji i filmskoj glazbi u Sieni i Rimu te na teča- lazi se na ogromnom broju diskografskih iz- jevima za Novu glazbu u Darmstadtu u zlatno doba serijalizma, tako danja i radio snimaka s orkestrima koji su da njegove skladbe pripadaju svojevrsnom postserijalizmu. Taj stil na pratili najveća pjevačka imena u zlatno doba tragu Pierra Bouleza bio je prepoznatljiv i u programu izvedenom u glazbene industrije. Od njegovih izdanja treba HGZ–u. Bile su to njegove tri posljednje Sonate za klavir nastale u spomenuti vinilsku ploču i kasetu Trija Dra- razdoblju od 1993. do 2001., pisane u sličnoj maniri »totalne organiza- žena Boića u izdanju Jugotona (1985.) kojom cije«, a izvodilo ih je troje vrsnih zagrebačkih pijanista. Sedmu sonatu se predstavlja kao skladatelj i vrhunski pijanist pod nazivom Gamme esercizi (nizovi etida) izveo je Damir Gregurić, »easy listening jazza«. Records obja- Osmu sonatu Contrapuncti vari (različite polifone vježbe) interpretirao vila je u digitalnom izdanju njegov album pod je Darko Domitrović, a Devetu sonatu, jedino višestavačno djelo na naslovom »Razmišljanja« 2010. godine koji programu s opisnim naslovima stavaka (Introduzione–Soggetto con va- sadrži 19 solo izvedbi jazz standarda snimlje- riazioni, Intermezzo rapsodico i Danza rustica), predstavila je Srebrenka nih na koncertnom Steinway klaviru u dvo- Poljak. Bilo je dobro što je upravo ta iskusna interpretkinja suvreme- rani Hrvatskog glazbenog zavoda, najstarijoj ne glazbe imala potrebu da u nedostatku komentara u skromnoj pro- glazbenoj instituciji u Hrvatskoj. Ta kompak- gramskoj cedulji kaže nekoliko riječi o toj kompleksnoj glazbi koju je tna ploča izuzetna je, rijetka, ako ne i jedina teško razumjeti i voljeti, glazbu koju je pregazilo vrijeme, glazbu koja ploča solo klavira u hrvatskoj jazz diskografi- je pretežito neurotična, kratkih odrješitih motiva i akcenata, s rijetkim ji. Bila je to nažalost zadnja Boićeva glazbena umirujućim predasima. Svi interpreti te su večeri uložili velik napor da ostavština. Glazbeni se Zagreb od izuzetnog svojim umijećem, predanošću i maštovitošću predstave, nažalost ma- glazbenika i čarobnjaka glasovira oprostio ve- lobrojnoj publici Hrvatskog glazbenog zavoda, tu pretežito monotonu likim ispraćajem na Krematoriju zagrebačkog glazbu u što boljem svjetlu i da je što je više moguće učine zanimljivi- groblja Mirogoj. jom. 10 BROJ 179, OŽUJAK 2013. Porin za životno djelo 2013. Piše: Siniša Škarica

a početak, Rajko Dujmić rođen je 7. kolovoza 1954. PORIN Z u Zagrebu. Roditelji su mu, otac Stjepan Dujmić, pomorski kapetan iz Sušaka kraj Rijeke, a majka Car- lotta Streibelwierer iz Beča; završio je u Srednjoj muzičkoj violinu i apsolvirao na Pedagoškoj akademiji. Violinu je počeo svirati sa četiri godine, prvi bend bio je u šestom osmogodišnje (Gringo&Company) od kada nosi nadimak Lima, a prvi put je profesionalno zasvirao s trinaest, mi- jenjajući starijeg kolegu klavirista kao pratnja striptizu u Intim baru! Violina i klavijature donijet će mu angažman u Grupi Ma- rina Škrgatića, rock sastavu koji je s fagotom, oboom, kla- rinetom i violinom pokazivao težnju avangardi, ali isto- dobno, alternativna klasična rock postava i singl ploče po- put Beži Janke, Rokoko i Tina govorili su o spremnosti da se pokori diktatu tržišta i izdavača. Godine 1972. sa Zlatnim akordima, legendarnom beat grupom iz 60–ih i Grupom Marina Škrgatića godinu kasnije, prvi put će se okušati u studiju snimajući ploče. Oba sastava, kao i Klan, skupina kompetentnih glazbenika s kojima je jedno vrijeme pra- tio Josipu Lisac te zadnja verzija varaždinsko–zagrebačkih Crno bijelih, predstavljat će, uz ambicioznije projekte (vla- stiti bend Ime) i ad hoc složene ekipe, poligon na kojima je kalio poziv glazbenika. Prvi skladateljski pokušaj, skladbu Smij se, pokazat će na prvom BOOM festivalu u Ljubljani 1972. upravo sa Grupom Marina Škrgatića. Druga, zabi- lježena na vinilu, bit će zaboravljena Vrijeme mladosti, sada već s Novim fosilima, negdje u proljeće 1977. godine. , legendarni sastav koji će 2006. dobiti prizna- nje Instituta hrvatske glazbene industrije (danas Institu- Rajko Dujmić ta hrvatske glazbe) za »najtiražniju grupu u povijesti hr- iz tinejdžerske Prve ljubavi povući devetnaestogodišnju ća; s prvim zapaženim stihovima za pop i rock otpadni- vatske diskografije«, dijele životni i profesionalni put Raj- Sanju Doležal, svježeg vokala i mladenačkog poleta, neo- ke, Gečevićevu Regatu i Stanić–Dragojeve Neki to vole ka Dujmića čemu bi pristajala sintagma poput one Hou- doljive scenske radosti. Istodobno, stari će se lisac prihvati- vruće. Bit će to Andrea i Reci da. S Dujmićem će se početi rine: »dani ponosa i slave«. Sastav koji je od svog rođenja ti organizacije snimanja sarajevske Imoćanke Nede Ukra- potpisivati kao S. Aufiderzen za i pod prvi 1969. tragao za pravim uspjehom, u jesen 1976., dolaskom den i time zaključiti dugogodišnje lutanje ove iskusne, doj- zajednički veliki hit Novih fosila, vjerojatno i njihov naj- Lime, počet će dobivati obrise pobjedničkog tima. Osni- mljive pjevačice u čije se razloge za pjesmu uvijek vjeruje. veći uopće: Za dobra stara vremena! Do kraja osamdesetih vač Novih fosila, svestrani i nadasve poduzetni bubnjar Podjela skladateljskih uloga između Rajka i Đorđa Nov- skupa će napisati šezdesetak naslova, zaključno s Rock Me, Slobodan Momčilović Moka zajedno s basistom Marin- kovića (potpomognutih uglavnom stihovima Marija Mi- kada su 1989. s Rivom, potpuno anonimnim Zadranima, kom Colnagom i nakon sedam godina nije odustajao: tre- haljevića, a kasnije i Zrinka Tutića) otvorila je put prema osvojili eurovizijski vrh u Lausannei, nakon što su godinu bala mu je dobra pjevačica, još dva vokala, dobar gitarist, novom diskografskom fenomenu koji će tijekom osamde- za godinom prije toga, s Novim fosilima bili četvrti (Ja klavijaturist i barem jedan hit maker! Slika idealnog ben- setih zavladati ženskom stranom estrade. Dujmićeve Vrati sam za ples) i sa Srebrnim krilima šesti (Mangup). To bo- da zaokružena je do proljeća 1977. s Đurđicom Miliče- se s kišom i posebno Oči tvoje govore bit će putokazom Ne- dovanje svrstalo ih je na 13. mjesto najuspješnijih eurovi- vić (ubrzo Barlović), nekadašnjom članicom splitskih Ba- dina spajanja popa i folka koji će sa Zorom 1985. kulmini- zijskih autora svih vremena! Nekako istodobno Rajko će tala i Vladimirom Kočišem Zecom, pjevačem, gitaristom rati na posve Novkovićevom albumu Hoću tebe. surađivati i s Nenom Ninčevićem, najproduktivnijim sti- hotvorcem sljedeća dva desetljeća te s D. M. Rusom i Farukom Buljubašićem Fayom, uvi- ajko Dujmić, dobitnik je Zlatne ptice 1985., priznanja što ga je davao Jugoton autorima za prodanih milijun primje- jek u potrazi za vještim pop rukopisom. Neke raka raznih nosača zvuka, a zaslužit će je i 2000. od strane Croatia Recordsa za zbroj od 100.000 primjeraka; od spomenutih pjesama, poput Tutićeve Mile- RBudi uvijek blizu, treći album njegovih Novih fosila iz 1981., s rekordnom nakladom od pola milijuna prodanih plo- ne, ući će u antologije primijenjena pjesništva. ča i kaseta već u prvoj godini, donijet će im dijamantnu ploču u diskografiji bivše države (preko 200.000 primjeraka), pri- znanje koje će Fosilima pripasti za još šest albuma tijekom 80–ih; godine 1986. na Međunarodnom festivalu u Dresdenu Njegov muzički promiskuitet nije imao grani- osvojit će nagradu publike i 3. nagradu stručnog žirija, istodobno, njihov sedmi studijski album Za dobra stara vremena ca i, prije ili poslije, morao se primijetiti zamor dobiva grand prix JRT–a za najbolji pop album godine. radoholična masterminda. Na samom kraju de- setljeća udaljio se čak i od matičnoga benda koji Različito od diskografskih priznanja, ne može se reći da su Rajko Dujmić i Novi fosili bili pretplaćeni na festivalske na- je također počeo pokazivati znakove posustaja- grade, tamo gdje su bili najzapaženiji, na onom Splitskom, osvojili su u dva navrata prva mjesta žirija: 1978. za Neka vali nja. Godine 1991., raspadom države, kao da i gingolaju male barke Marka Demichellija i 1980. s Dujmićevom i Popadićevom Čuješ li me je l’ ti drago; četiri puta na ju- članovi, svaki za sebe traži svoju slobodu. Prvi goslavenskim izborima za Euroviziju, takozvanoj Jugoviziji, zauzimali su nezahvalno 2. mjesto, sve do 1987. kada su s će biti, de facto, drugi čovjek sastava, sklada- Dujmićevom i Cvikićevom Ja sam za ples izborili vizu za Bruxelles; također 1987., Rajko će svoju prvu europsku nagradu telj, gitarist i pjevač Vladimir Kočiš Zec. On će — i to najvišu! — osvojiti na natječaju propagandnih spotova za reklamu Topsi–keksi, a 1989. u Lausannei, kao što već i započeti dugu i solidnu solističku karijeru, a ni vrapci znaju (valjda!), s Rock Me i zadarskom Rivom zasjest će na europski eurovizijski vrh! Sanji neće biti teško uvjeriti izdavače kako ima puno pravo otisnuti vlastiti zvijezdu na disko- grafskoj matrici. i kompozitorom renomiranih zagrebačkih Bisera. Autori- Ali tada, Dujmić i Moka već će iza sebe imati stotine tisu- Rajko će tako turbulentne godine rata dočekati s ambi- tetom oca benda, Moka je sve učinio u Rajkovu bildanju ća primjeraka Skitnice, longplejke s istoimenim hitom Ve- valencijom pobjednika i gubitnika! Iz znatno reducirana toliko potrebitog samopouzdanja. Kratkovidi div, pazeći lolučanke Jasne Zlokić, pjevačice u svojim tridesetima koja kruga suradnika (Nedu Ukraden, Jasnu Zlokić u potpu- ga kao dragocjenu kap vode na dlanu, otkrio je u njemu je na ozbiljnoj pop sceni debitirala samo tri godine ranije nosti će preuzeti Novković) izdvojit će se pred sam kraj vodopad glazbe! na Splitskom festivalu. Suradnja s ovim velikim, možda dekade naizgled ležerni, ali komercijalno vrlo uspješan najuzbudljivijim ženskim glasom hrvatskog popa, nastavit projekt pjevača–zabavljača Jasmina Stavrosa, alias Mila Prva uspješnica, koja će otkriti skladateljski talent mladog će se uspješno sljedećih pet godina do albuma Vrijeme je uz Vasića. Umoran sam, hit toga darovitog perkusionista, u Dujmića, došla je kao Sanjaj me s druge strane festivalskog nas 1989. godine. Tomu je kumovao Jasnin susjed, pjesnik, jednom trenutku ozbiljnih sviračkih namjera, prešao je i singla Zagreba ‘77., napisana je na stihove pjesnikinje koju esejist i novinar, Blaćanin Momčilo Popadić Pop koji je uz granice tada već bivše države. Nama, što smo doma živje- nije poznavao. Dea Volarić obilježit će ranu fazu velikih Moku postao Rajkova srodna duša, stariji brat i čvrst oslo- li od Liminih nota, ovaj pseudo sirtaki iz Dujmić–Cviki- uspjeha Novih fosila i tog malog Mozarta hrvatskog popa: nac još od 1979. i zajedničke im splitske uspješnice Reci mi ćeve radionice govorio je ponajviše o raspoloženju našeg Sanjaj me, Da te ne volim, Najdraže moje, Tako je malo rije- tiho, tiho. Može se reći da su Pop, a potom Mario Mihalje- laureata. či palo, Šuti moj dječače plavi, Sklopi oči, Saša, Majčine oči... vić i Zrinko Tutić nastavili tijekom osamdesetih tamo gdje Baš tada, 1982., kada snimaju svoj četvrti album Za djecu I onda, nizat će se nove nedaće. Nakon Mokine smrti Rajkova suradnja s Deom Volarić posustala. i odrasle, naslovom što sugerira tajnu uspjeha Rajka i No- 1985., umrijet će 1990. njegov pjesnik Pop, pa iznenada vih fosila kao ultimativne obiteljske pop grupe, Đurđica je A onda, nekako sredinom osamdesetih javlja se Stevo 1992. od zatajenja srca Đurđica Barlović, a godinu dana odustala. Obitelj Barlović postala je važnija. Brzo će Moka Cvikić, nerealizirani roker i gorljivi fan Branimira Štuli- poslije, Rajkova mama Carlotta. Objavit će kontemplativ- BROJ 179, OŽUJAK 2013. 11 Porin za životno djelo 2013. PORIN

Piše: Erika Krpan ni solo album Nizvodno od raja. Zajedno s Hourom pred- stavit će mladu Ninu Badrić na prvoj Dori 1993. sklad- edan uvaženi hrvatski skladatelj često zna ka- utjecala na koncertni repertoar koji je — obogaćen bom Ostavljam te. Vratit će se s trećom postavom Novih J zati kako ne bi bilo stvaralaca kada ne bi bilo mnogim poznatim, ali i nepoznatim djelima pisa- fosila koja će 1999. albumom simbolična naziva Jesen zavr- umjetnika interpreta koji bi tumačili njihova djela i nim za velike sastave — tih godina neprestance pri- šiti kao vokalni kvartet: Rajko Dujmić, Nataša Belošević, time postali sudionici u stvaranju umjetničkog čina. vlačio u Lisinski sve veći broj slušatelja. Jelena Foršner i Vladimir Pavelić Bubi i objaviti prestanak Hrvatska se glazbena umjetnost diči s umjetnici- rada velike grupe, nakon punih 30 godina. Ipak, u umjetničkom sazrijevanju Vladimira Kranj- ma koji su opravdali tu misao, čitava svog stvara- čevića, iako važna, bila je to samo epizoda, koja je U 90–ima, nemiran i kreativan kao uvijek, nastavit će su- lačkog vijeka pomno njegujući suptilne spone što se težila daljnjem umjetničkom rastu kakav se dogodio rađujući na albumima brojnih imena s hrvatske pop scene; isprepliću i povezuju hrvatsko glazbeno stvaralaštvo osamdesetih godina kada preuzima najprije Zbor, a pisao je za tamburaške sastave Gazde i Ex Panoniju, film- i njegov ozvučeni lik — njegovu interpretaciju. Je- potom i Simfonijski orkestar Radio Zagreba; posli- sku glazbu (Cijena života), scensku glazbu surađujući na dan od istaknutih umjetnika u toj ne suviše dugoj je djeluje u Muzičkoj produkciji Radio Beograda, a Dolenčićevom Dundu Maroju, glazbu za reklamne spoto- ali za hrvatsku glazbu posebno dragocjenoj koloni devedesetih je godina prošlog stoljeća u dva man- ve, a između ostalog sa Cvikićem i uvodnu temu za popu- takvih posvećenih glazbenika je dirigent Vladimir data direktor Opere HNK u Zagrebu. Službeni je larnu televizijsku emisiju Dobro jutro, Hrvatska. Skladao Kranjčević. radni vijek Kranjčević zaključio 2007. godine kada je i glazbenu kulisu za autorske albume pjesnika Duška Rođen 1936. u Zagrebu, gdje se školovao i završio kao redovni profesor u trajnom zvanju nakon tri de- Gruborovića i Željka Krznarića. Vlado Kalember nagovo- Vladimir Kranjčević studij klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, setljeća rada na Muzičkoj akademiji u Zagrebu od- rio ga je za povratak na pozornicu kroz zamisao o 4 Asa: Kranjčević je studirao dirigiranje kod Slavka Zla- lazi u mirovinu. Kalember, Alan Islamović, Jurica Pađen i Rajko kao pu- tića u Zagrebu i Igora Markeviča u Monte Carlu, a Prirodno je pitanje danas što posebno krasi tu slo- tujući festival njihovih uspješnica i hitova grupa kojima su magistrirao je kod Vojislava Ilića na Muzičkoj aka- ženu i bogatu karijeru? Što je čini iznimnom? Što pripadali, ali 2005. i Novi fosili ponovno se okupljaju. Go- demiji u Beogradu. treba posebno naglasiti, a da se pritom ne zanemari dine 2012. sa Željkom Ogrestom publici dariva mjuzikl nešto možda podjednako vrijedno isticanja? Za dobra stara vremena. Koncipiran na bendovskim ever- Kroz mnoga desetljeća svoga radnog vijeka Kranj- grinima, trebao je biti dodatni poticaj za njihov novi život. čević je uz neprestanu i dinamičnu umjetničku ak- Vratimo li se na početak i na tvrdnju kako je glazbe- Nažalost, plan potpunog povratka odložila je još jedna tivnost stalno bio i društveno angažiran. Podugačka no djelo u trenutku izvedbe podjednako ostvarenje iznenadna smrt: 2012. umire Nenad Šarić Brada, bubnjar bi lista njegovih dužnosti onemogućila da se naglasi autora kao i njegova tumača, prizvat ćemo u sjeća- i Sanjin suprug. Zrinko Tutić tada će, gotovo terapeutski, ono uistinu bitno u njegovu umjetničkom životopi- nje golem broj praizvedbi i izvedbi djela hrvatskih konačno popustiti pred Rajkovim učestalim navalama da su. Stoga tek podsjetnik na najbitnije: bio je dugo- autora svih razdoblja koja je Kranjčević neumorno pokrenu Muziku zabavnu, da sami pjevaju ono što su na- godišnji direktor Glazbene škole Vatroslava Lisin- tijekom čitave karijere studirao i uvrštavao u svoje pisali za druge: sve svoje »naručene pjesme«. Novo zajed- skog u Zagrebu i jedan od utemeljitelja, umjetnič- koncertne programe, odnoseći se prema hrvatskom ništvo podsjetit će nas na jedan od klimaksa njihove su- ki voditelj i ravnatelj Varaždinskih baroknih veče- repertoaru s velikom umjetničkom odgovornošću i radnje, onaj emocionalni trenutak kada su združili cijelu ri od utemeljenja 1971. do 2006.; usto je obavljao i angažmanom. Taj je angažman okrunio višegodiš- estradu, 150 glasova domoljubnim apelom za mir zvanim niz drugih funkcija, koje su sve ispreplitale znanje i njom suradnjom sa Slovenskim komornim zborom Hrvatski Band Aid, pokušavajući Mojom domovinom za- erudiciju glazbenika s neupitnom sposobnošću ru- s kojim je — pored dvadesetak LP ploča i desetak glušiti zlokobne zvuke opće opasnosti. kovođenja ansamblima, ustanovama, manifestacija- kompaktnih diskova ostvarenih sa simfonijskim i ma, udrugama… zborskim ansamblima s kojim je u različitim raz- Kada se prima Nagrada za životno djelo, kada se rade ve- dobljima rukovodio — snimio deset CD–ova pod like inventure poput ove, kao rezultat priznanja okoline da Jedan od važnijih trenutaka ne samo za njegov zajedničkim naslovom Antologijska djela hrvatske si obavio (uglavnom) svoju životnu zadaću, reakcije mogu umjetnički životopis nego i za hrvatski glazbeni zborske glazbe, ostvarivši time jedinstven izvodilač- biti posve različite: od uzbuđenja na granici euforičnog do život u cjelini dogodio se 1974. kada je Kranjčević preuzeo Akademski zbor Ivan Goran Kovačić i ubr- ki i kulturološki pothvat kojim je omogućen uvid filozofskog mira i zadovoljstva. Njegov Porin čist je k’o zo ga uzdigao do visoke kvalitativne razine tražene u istinske vrijednosti hrvatske zborske glazbe. Na- suza i ne znam kako će reagirati, ali ne vjerujem da će pri- i izvan granica ondašnje države, razine koja je mo- građivan brojnim uglednim nagradama, Vladimir znati kako je rekao svoju zadnju. On teško bilo što pri- gla iznijeti i najzahtjevnija djela svjetske vokalno– Kranjčević i danas neumorno i s istinskom ljubav- znaje, osim da je ovisan o glazbi. A tomu nema lijeka i ne instrumentalne baštine. Dogodilo se to samo godi- lju za glazbu i svoj poziv s koncertnog podija plijeni vidi se kraja! nu dana poslije otvorenja Koncertne dvorane Vatro- podjednako svježinom i potrebom za novim glazbe- Muzika zabavna i pjesme koje se ponovno rađaju u Limi- slava Lisinskog, pa su te činjenice — jedna uz drugu nim obzorima, kao i mudrošću umjetnika kojemu noj glavi poput Kad Bog sve zbroji, Lagano, lagano i Ti si — izmijenile lik koncertnog života Zagreba. Mo- su bogato iskustvo, znanje i erudicija ne samo trajni čudo, daleko su od spomenika i velikih riječi kojih se naš gućnost velikih vokalno–instrumentalnih izvedbi nego i jedini važeći ulozi u neku buduću stvarnu ili mali veliki čovjek oduvijek klonio. s izvrsnim zborom blistavog potencijala znatno je željenu interpretaciju. Neka tako i ostane! 12 BROJ 179, OŽUJAK 2013. AMP Z Tko su autori nekih od najizvođenijih pjesama u hrvatskom radijskom eteru? Prema listi singlova HR TOP 40, otkrivamo neka od imena koja stoje iza najčešće emitiranih skladbi Piše: Tomislav Vuković

TOP 40 projekt je Instituta hrvatske Jesu li autori očekivali tako dobar prolaz kod hrvat- »Inspiracija za pjesme dolazi sama i nepozvana u prošla’ pa je završila u ladici, tko zna do kada bi HR glazbe realiziran u suradnji s Hrvat- ske publike? Može li se hit predvidjeti? određenom momentu. Ne može se kupiti ni za- tamo ostala da je producent Coki nije ‘izvukao’ skim društvom skladatelja i ostalim sestrinskim tražiti prema potrebi, ona jednostavno dođe, a to upravo za ovaj povratnički album«, nadovezuje Predrag Martinjak, kako kaže, zadovoljan je pre- udrugama čija je namjera javnosti, medijima i ovisi i o bogatstvu našeg duhovnog i emotivnog se Beluhan. »Što se tiče suradnje s Yayom, umi- sudom publike: »Pomalo sam očekivao dobar pri- glazbenicima predočiti svježe i relevantne po- života. Ako je to prazno, smatram da nema ništa šljam da su Jinxi iz tog istog obiteljskog kruga jem kod hrvatskih slušatelja i to isključivo zato datke o pjesmama koje su doista hitovi koje sluša od dobre glazbe.« kao i Mayalesi, pa je nekako prirodno došlo i do jer se radi o brzoj pjesmi kakvih Massimo nema cijela zemlja. Iako su izvođači hitova uglavnom ove suradnje«, objašnjava. puno, što ju izdvaja iz ostatka albuma. Međutim, poznati u javnosti, pitanje je tko su kreativci koji Povratak Mayalesa: Naš aktualni ono što mi autori očekujemo ništa ne mora zna- »Coki je u toku snimanja predložio da ona ot- stoje iza njih? singl nudili smo i drugima, no nitko čiti. Konačni sud, bolje reći presudu, uvijek do- ga nije htio pjeva pjesmu, a krajnjim rezultatom svi smo više Premda se za svih 40 singlova može reći da idu nose slušatelji — u ovom slučaju, priznajem, vrlo nego zadovoljni«, dodaje Mirčeta. u vrh slušanosti, zbog ograničenog prostora ipak sam zadovoljan presudom.« Grupa se vratila s novim albumom jednostavnog izdvajamo samo par koji su po nečemu specifič- naziva ‘2’ koji su predstavili trenutnim singlovi- Stjepan Marković : Najvažnije je ni. Massimo je imao 3 »ulaza« na listu sa sklad- ma ‘Virtual Baby’ i ‘Ti dobro znaš kome pričam’. ostati iskren, publika će to znati bama trojice različitih autora s kojima uspješno Na potonjem gostuje Yaya za koju mirne duše prepoznati možemo reći da ne stari, to jest, što je starija to je surađuje — to su Sandro Bastiančić, Dragan Stjepan Marković vjerojatno nije toliko poznato bolja. Iako je tijekom duge pauze došlo do nekih Brnas i Predrag Martinjak. Lea Dekleva ima- ime na hrvatskoj skladateljskoj sceni, ali je zato promjena u sastavu grupe, kreativni dinamični la je, pak, najbolji novi »ulaz« na top listu, dok definitivno ime koje dolazi. Njegova skladba duo ostao je isti, pa smo Petra Beluhana i Vla- su Mayalesi najavili povratak vrlo uspješnoj su- »Tako rijetko si tu« za koju je zajedno s partne- dimira Mirčetu zamolili da nam objasne u čemu radnji s Yayom. Mladi par Ivana Radovniković ricom Ivanom Radovniković napisao tekst, pro- je tajna i jesu li nakon toliko vremena očekivali i Stjepan Marković uspjeli su se probiti singlom bila se na prvo mjesto najrelevantnije hrvatske tako dobar prijem kod publike. na prvu poziciju. top liste singlova — HR TOP 40. Evo što Stje- Kreativni trio: Bastiančić, Brnas, pan kaže o aktualnom singlu, svojem autorskom Martinjak, Dragan Brnas i Eni Dragan Brnas radu i uzorima... Kondić autori su pjesme »Gdje smo Kako je nastala skladba »Tako rijetko si tu«? sad?«, Predrag Martinjak skladbe »Sretan put«, a Sandro »Bio bih lažno skroman, a vjerujem da bi se ve- S obzirom da sve ideje za pjesme najčešće sni- Bastiančić »Tišine«. ćina autora složila sa mnom, da to nisam priželj- mim na mobitel, iznenadio sam se da je pjesma kivao. Sve što ostali autori i ja radimo, na kraju nastala u svibnju 2011. i to kao melodija odsvira- Publiku bi sigurno moglo zanimati kako su uopće treba potvrdu slušatelja i publike koja tu glazbu na uz gitaru. Tekst smo Ivana i ja zajedno krenuli

nastali ovi Massimovi hitovi? sluša, živi i na kraju svega, odrasta uz nju. Mora- inaja pisati i mislim da smo pogodili ono bitno. Od- te biti sretni kada nešto dobro napravite, kada to- mah sam je zamislio u modernom country aran- »Nekako od samog početka skladanja pjesme aša Z liko vremena odvojite skupa sa svim glazbenici- : S žmanu, pa sam se uz pomoć Ivana Škunce odlu- ‘Gdje smo sad?’ usredotočio sam misli na Massi- Vlado & Pjer ma i na način na koji bi je on otpjevao. Znao sam ma i aranžerima koji sudjeluju u procesu, jer tada čio izraditi čitav aranžman, od početka do kraja da je to pjesma za njega. Kad otpočetka imate ja- znate da vaš trud nije bio uzaludan i da negdje, po nekoj svojoj viziji. Drago mi je da smo ovako snu viziju, k tome još i sreću da Massimova su- sada, netko sluša vašu pjesmu i uživa u njoj«, pri- uspješno prenijeli poruku dalje. »Nismo ništa očekivali, no producent Coki (Go- pruga Eni Kondić piše divne tekstove, uspjeh je znaje Dragan Brnas svoja očekivanja. ran Muratović, vođa Jinx–a, op.a.) otpočetka je Planirate li u budućnosti možda proširiti autorsko Lea Dekleva: Ako je duhovni i govorio o singl potencijalu — s obzirom na ovu djelovanje te raditi skladbe i za druge izvođače? S emotivni život prazan, nema ništa od Top listu ispada da je opet bio u pravu«, skro- kim biste voljeli raditi? dobre glazbe mni su dečki. Ne bježim od raznovrsnosti, dapače mislim da Iako Lee Dekleva možda nema u radijskom i te- Kako je uopće nastala skladba »Ti dobro znaš kome se glazbom treba igrati i okušati u svim područ- levizijskom eteru onoliko koliko ima nekih dru- pričam« i kako je došlo do suradnje s Yayom? jima i izričajima. Mislim da sam u poziciji po- gih glazbenika, ali svaki put kad se pojavi privu- nuditi nešto novo i kvalitetno svojom glazbom i če pažnju medija i slušatelja. Tako je bilo i ovaj »U vrijeme kad je pjesma nastajala, Petar Be- tekstovima i da je hrvatskoj glazbi potreban od- mak od masovne produkcije kratkoročnih hi- tova i poskočica, a volio bih surađivati s osoba- ma iz glazbene zajednice koji u svom radu daju dio sebe u svaku kompoziciju i time stvore nešto novo i posebno. Postoje li određeni žanrovi glazbe koje autorski pre- Sandro Bastiančić ferirate ili ste otvoreni za sve? Ja sam nekakav čudan spoj dečka koji je odrastao na Zeppelinima i Purpleovcima, bio metalac, zagarantiran. Znali smo što želimo i na kraju sve- punker, a istovremeno završavao Srednju glazbe- ga stvorili smo lijepu pjesmu«, objašnjava Dra- nu školu kao violinist. Danas slušam apsolutno sve i učim od boljih — mogao bih nabrojati 50–

gan Brnas. »Što se tiče pjesme ‘Sretan put’, sve o

je krenulo od remiksa za jednu sasvim pedesetu nz ak bendova i izvođača, ali na kraju jedino je bitno Go pjesmu. U procesu rada nadošla mi je nova melo- v da ono što nosite u sebi prenesete drugima. Vo- ljeli to drugi ili ne, to ste vi... barem ste iskreni.

dija i tekst, da bi na kraju napravio i totalno novi o van

aranžman«, opisuje svoj put Predrag Martinjak. Jo

Od trojice autora, Sandro Bastiančić, široj pu- Radislav blici možda najpoznatiji kao frontmen grupe En Face, ima zanimljivu pričicu vezanu uz svoju skladbu: »Pjesma ‘Tišina’ u originalu je na tali- janskom jeziku i zove ‘San Vito’, to jest Sveti Vid, Lea Dekleva

put, a riječ je o novom singlu iz njene kreativne luhan i ja radili smo radionice pod nazivom »Gdje ne vidiš očima«. pjesme gomilajući materijal za drugi al- »Super je da uopće imamo top listu kao što je bum Mayalesa (koje- HR TOP 40, jer trenutno, nažalost, ne postoji ga smo godinama be- nešto tako relevantno s informacijama o emitira- zuspješno pokušava- njima na 80 radio postaja. Naravno, u interesu je li realizirati). Nudili nas glazbenika i autora, s obzirom da nam može smo tu pjesmu i dru- poslužiti kao dobra referenca«, komentira Lea. gim imenima s estra- de, međutim nitko »Što se tiče skladbe ‘Gdje ne vidiš očima’, po- Predrag Martinjak nije pokazao preveli- željela sam nešto malo otvorenije, za razliku od ki interes, na svu sre- mojih klasičnih skladbi, da ima neki neoptere- ću«, objašnjava Vla- zaštitnik grada Rijeke. Skladbu, koja je lokalnog ćen soundtrackovski pristup, tim više što bi se do Mirčeta. »Stvar karaktera, napisao sam još 2007. za festival Me- pjesma trebala naći i u jednom novom filmskom smo zapravo napisali lodije Istre i Kvarnera. Pjesma je nakon festiva- ostvarenju. Ideja je bila da melodija zvuči lepr- za Tinu (ex Rupčić, la ostala u ladici, a Massimo je ponudio surad- šavo, neplanirano i tako je u konačnici realizira- op.a.) prije dosta go- nju i prepjev, pa je pjesma tako dobila jednu novu na cijela skladba, nadam se na zadovoljstvo sluša- dina, međutim ‘nije Stjepan Marković dimenziju.« telja«, opisuje stvaranje nove skladbe i nastavlja: BROJ 179, OŽUJAK 2013. 13 AMP

HDS ZAMP–u dodijeljena Nagrada za razvoj AMP Z urbane kulture u Hrvatskoj Z Piše: Tomislav Vuković

agrada za specijalan doprinos razvoju Nurbane kulture u Hrvatskoj, uručena tijekom finalne večeri 6. Demo festivala u Europski skladatelji organizaciji Art Scene Zaprešić, održala se 6. ožujka 2013. u poznatom rockerskom i Deklaracijom o bikerskom okupljalištu — klubu Route 66. Irena Škrinjar, autorica statue pod imenom kolektivnoj zaštiti Demos, akademska je slikarica iz Zaprešića, inače predsjednica Udruge likovnih stvara- stali uz svoja autorska laca Zaprešić. Nagradu je primio glavni tajnik Antun To- društva mislav Šaban koji je, zahvaljujući na prizna- nju, u toj posebnoj prigodi izjavio kako je utori i skladatelji iz više od 20 europskih zema- Hrvatsko društvo skladatelja unatoč tome Alja okupljenih u Europskom savezu skladatelja što ga se uglavnom vezuje uz klasičnu glaz- (ECSA), izdali su Deklaraciju u kojoj se referiraju na bu i jazz, od početaka uvijek podupiralo i izazove s kojima se susreće kolektivna zaštita autorskih urbani izričaj. Glavni tajnik također je ista- prava te digitalna distribucija glazbe u Europi. knuo otvorenost HDS ZAMP–a prema su- U Deklaraciji se traži stabilan i transparentan prav- radnji s mladim kreativcima i autorima ur- ni okvir koji će služiti na korist svim autorima. Nji- banog ili alternativnog izričaja te pozvao sve me se ukazuje na potrebu da autorska društva i dalje zainteresirane da prijave svoje projekte na imaju prvenstvo u zaštiti autora s obzirom na: cjelovi- idući BTL natječaj. tost repertoara jer društva za kolektivnu zaštitu zna- Hrvatsko društvo skladatelja i njegova Služ- ju da štite cijeli katalog djela svojih članova što uvelike ba ZAMP, temeljem BTL natječaja kojim olakšava poslovanje i autora i korisnika djela, nadalje se financiraju nezavisni projekti iz sredsta- Mala delegacija HDS ZAMP–a i ‘Demos’ — transparentnost bez obzira na činjenicu da društva va prikupljenih iz naknada na prazne medi- variraju u kvaliteti svojih usluga — ona su ipak i da- je, već niz godina iznosom od pola milijuna lje puno transparentnija od publishera i drugih subjeka- kuna podupiru projekte u rasponu od tradi- Ove je godine glavnu nagradu primila gru- Nagrada publike pripala je grupi Antigen ta i na koncu, jednaki tretman repertoara — sva djela cionalne do popularne i alternativne glazbe. pa Deda i ostatak pod vodstvom Milka Kiša — snimanje demo CD–a u produkciji Art plaćaju se jednako za iste oblike korištenja, bez obzira Dede, inače poznatijeg kao klavijaturista Scene Zaprešić. jesu li objavljena u velikoj izdavačkoj kući, nezavisnoj HDS ZAMP tako je prepoznao i kvalite- Hladnoga piva. Zanimljivosti tog Dedinog ili samostalno. tan program udruge Art Scena Zaprešić ko- side projekta pridonosi i njegov 14–godiš- Art scena Zaprešić neprofitna je udruga čiji Ukoliko bi društva izgubila prvenstvo u zaštiti autor- joj se već treću godinu dodjeljuju financijska nji sin koji u grupi svira bas gitaru. Grupa cilj je promicanje, razvitak i unapređenje skih prava, to bi značilo da bi dobivanje licenci za kori- sredstva za ostvarenje Demo festivala čiji je je inače osvojila snimanje kompletnog al- umjetnosti, a djeluje na području Grada Za- štenje repertoara određenog autora bilo puno kompli- cilj afirmacija mladih i nepoznatih bendova. buma u profesionalnom studiju te snima- prešića, Zagrebačke županije i cijele Hrvat- ciranije s obzirom na gubitak cjelovite zaštite; također, Festival je specifičan jer nagrađuju tri grupe nje video spota. Po ocjeni organizatora, na- ske. Cilj udruge također je poboljšanje kva- pojava drugih dominantnih faktora (poput publishera) i to po principu glavne nagrade, nagrade or- građena je grupa Nosači pacijenata, a deč- litete kulturnog i društvenog života mladih. koji bi se natjecali za veći udio, kontrolu i zaštitu autor- ganizatora i nagrade publike. ki su osvojili snimanje singla i video spota. skih prava dovela bi do znatnog smanjenja autorske na- knade; autori bi izgubili kontrolu nad svojim djelima, što u konačnici dovodi do manipulacije. Uz sve to bila

AMP bi povećana dominacija anglo–američkog repertoara te AMP Održan tematski Z Z sastanak smanjenje kulturne raznolikosti. (ZAMP) »(Ne)djeljivost složenog SONAR ulazi u finale, autorskog djela?« predstavljena nova generacija edna od aktualnih tema — korištenje mladih autora Jautorskog djela u komercijalne svrhe Piše: Tomislav Vuković — u posljednje vrijeme izaziva zanimanje Hrvatsko društvo hrvatskih skladatelja. Naime, kod komer- četiri mjeseca trajanja, projekt SONAR opravdao je očekivanja te po- cijalnog korištenja djela koje se sastoji od skladatelja i Služba U kazao da u Hrvatskoj postoje i djeluju mladi kvalitetni autori koje je glazbe i teksta, problem često nastaje kad samo potrebno prepoznati. Kaže se da na mladima svijet ostaje, a hrvatska zainteresirana strana treba samo glazbu ili ZAMP–a aktivni i na glazbena scena po tom pitanju zasigurno nema briga. samo tekst. U takvim slučajevima postavlja se pitanje — je li autorsko djelo djeljiva ili Projekt SONAR specifičan je po tome što struka bira svoje nasljednike, a za- nedjeljiva cjelina, to jest, je li moguće kori- Facebooku vršnu riječ ima publika. Dakle, unutar svakoga kruga publici se predstavlja stiti određene dijelove djela bez dopuštenja nekoliko mladih autora koje je među mnoštvom pristiglih kandidata odabrao svih autora koji su ga stvorili? Na tu temu u »Danas više nije pitanje hoćemo li koristiti društvene stručni žiri sastavljen od uglednih hrvatskih autora, glazbenika i producena- dvorani HDS–a održan je 7. ožujka 2013. mreže nego kako ćemo ih koristiti«, jedna je od po- ta. U prva dva kruga žiri su sačinjavali Nikša Bratoš, Miro Buljan, Ante Pe- tematski sastanak »(Ne)djeljivost složenog pularnih uzrečica stručnjaka za komunikaciju i mar- cotić, Neno Belan, Mirela Priselac Remi i Damir Martinović Mrle. autorskog djela?«. Dr. sc. Romana Matano- keting. Evidentno je da su društvene mreže postale u posljednjih nekoliko godina nezaobilazni dio naše sva- U trenutku pisanja ovoga članka, u tijeku je treći krug SONARA, a žiri sa- vac Vučković, asistentica na Katedri za gra- đansko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, kodnevice, pa je HDS ZAMP odlučio obogatiti vlasti- činjavaju Massimo, Ivan Dečak i Aljoša Šerić. Ivan Dečak pritom je izjavio tu komunikacijsku strategiju. Naime, uz web stranice, kako smatra da je SONAR odlična odskočna daska mladim autorima te do- održala je kratku prezentaciju u kojoj je objasnila najvažnije aspekte toga problema. riječ je o jedinom kanalu iza kojeg doista stoji Društvo dao: »Mislim da svatko ima svoj put i mora ga proći na svoj način. Bitno je da i na kojemu možete pronaći relevantne informacije iz budeš svoj, vjeruješ u to što radiš, budeš iskren i ne ideš s pretjeranim kalku- Uz uvodno predstavljanje navedeno je neko- prve ruke. lacijama u glazbu, jer glazba nije matematika i fizika, moraš ići iz srca. Vjeru- liko primjera. Pravni savjetnik Službe ZA- jem da oni koji tako rade kad tad uspiju.« MP–a, Davorin Penc, izdvojio je slučaj ko- HDS na Facebooku djeluje već više od godinu dana, a rištenja skladbe Kalifornija grupe »Neki to stranica je nedavno osvježena novim vizualnim izgle- Prva dva kruga iznjedrila su dva mlada autora i dvije perspektivne grupe. To dom i informacijama koje se odnose na autorska pra- su autor i pjevač Berin Buturović, kantautorica Sonja Agata Biščan te gru- vole vruće« kada je naručitelj, kompanija TELE2, u svojoj reklami koristio glazbu va i na rad Službe ZAMP–a. Tako se sada mogu pro- pe Genova i Baby Blue, a svi su dobili pismo preporuke Hrvatskog društva naći sveobuhvatne informacije vezane uz različite dje- skladatelja prema diskografskim kućama (osim Baby Blue koji već imaju dis- uz dopuštenje skladatelja glazbe, a bez do- zvole autora teksta. Tematskom sastanku latnosti HDS–a, glazbena događanja, kao i razgovo- kografski ugovor). Po završetku trećega kruga, odabrani finalisti okupit će se ri s autorima. Ukoliko već imate svoj Facebook profil, 21. ožujka u Klubu Sax gdje će se održati okrugli stol o autorskim pravima u prisustvovalo je dvadesetak članova Druš- tva, stručnih službi i drugih zainteresiranih povežite se s nama, kako bi i na društvenim mreža- okviru kojega će stariji kolege davati savjete mlađima i prenijeti osobno isku- ma uistinu bili zajednica (društvo) autora, skladatelja i stvo upravljanja pravima te zajednički koncert. Bit će to dodatna prilika da te se povela zanimljiva debata s mnoštvom primjera koje su prema vlastitim iskustvima muzikologa. Lajkajte, navratite, čitajte i budite u toku se mladi autori predstave publici što je zasigurno vrijedno iskustvo koje će im s najsvježijim informacijama iz svijeta glazbe, glazbe- pomoći u daljnjem razvoju karijere. iznijeli okupljeni. Zanimljiva rasprava i in- teres članstva potvrda su potrebe organizi- ne industrije i autorskih prava u Hrvatskoj i u svijetu. ranja takvih tematskih sastanaka ili tribina (ZAMP) na slične teme u budućnosti. (ZAMP) 14 BROJ 179, OŽUJAK 2013. Jedan od troje stipendista Fonda Matz nakon diplome iz arhitekture studira kompoziciju u klasi akademika Frane Paraća

STIPENDIJE Marko Slaviček Piše: Ivana Jurenec

inancijska pot- navrata primio nagrade. Pritom svakako treba poru iz Fonda tvrdi da ona može mnogo pomo- Marko Slaviček (Zagreb, 1986.) završava XI. gi- Fpora iz Fon- izdvojiti prošlogodišnje međunarodno priznanje ći mladim umjetnicima ukoliko znaju što žele i mnaziju i Srednju glazbenu školu Vatroslava Lisin- da može mnogo s ljetnog seminara iz kompozicije koji je pohađao kako raspolagati s novcem. Nije stvar u količi- skog u Zagrebu, smjer glasovir, u klasi prof. Lidije Lovrić–Vidiš. Godine 2005. upisuje studij arhitekture pomoći mladim u Mürzzuschlagu u Austriji u klasi prof. Nigela ni, već načinu kako se njime raspolaže. Pametno na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu umjetnicima uko- Osbornea. Na završnom skladateljskom natjeca- ulaganje pritom je vrlo bitno, a ono u Markovu na kojemu stječe titulu sveučilišnog magistra inže- liko znaju što žele nju podijelio je prvu nagradu. Takvi su mu teča- slučaju uključuje daljnji rad na svojim vještinama njera arhitekture i urbanizma. Godine 2009. upisao i kako raspodijeliti jevi dragocjeno iskustvo, jer smatra da je upravo i razvoju talenta. je studij klasične kompozicije na Muzičkoj akademiji novac. Nije stvar u to što mladim skladateljima u Hrvatskoj nedo- Sveučilišta u Zagrebu u klasi prof. Frane Paraća koji Razmišljajući o tome što nedostaje na sadašnjoj količini, već u nači- staje. Budući da na Muzičkoj akademiji ne po- će završiti 2014. godine. U ljeto 2012. pohađa ljetni glazbenoj sceni u Hrvatskoj, Slaviček ističe dvi- seminar iz kompozicije u Mürzzuschlagu u Austriji nu na koji se njime stoji postdiplomski studij iz kompozicije, stje- je stvari. Prva (o kojoj, čini se, pjevaju i vrapci na u klasi prof. Nigela Osbornea, gdje je na skladatelj- raspolaže. Važno canje daljnjih znanja trebaju potražiti na studiju grani) jest nedostatak financijskih sredstava. Po- skom natjecanju dobio prvu nagradu. je novac pametno u inozemstvu u trajanju jednog ili dva semestra stoji dovoljno talentiranih i ambicioznih ljudi s ulagati i zato ću ili nekog tečaja. Želja za nadograđivanjem zna- otići u inozemstvo nja potakla ga je da se prijavi na Fond. Dobitak izvrsnim idejama koje nažalost moraju čekati na daljnje usavrša- stipendije svakako će mu olakšati daljnji nasta- neku pogodniju situaciju. Druga je stvar nedo- Dodijeljene vanje. statak prostora za izvođenje glazbe. S obzirom da je tema njegova diplomskog rada na Arhitek- potpore iz Fonda Nezavidna situacija koja već dulje vrijeme potre- ast mi je biti stipendist tonskom fakultetu bila kazališni prostori u Hr- sa glazbenu scenu koči ne samo interpretativne, Fonda Matz jer on nije samo vatskoj, proučavao je zagrebačko Hrvatsko na- Rudolf i Margita već i stvaralačke umjetnike. Pred »gorućim« pro- financijska stimulacija, već rodno kazalište, ali i neka druga mjesta glazbene Matz blemima Lijepe naše, ulaganja u kulturu čine se Č umjetnosti, kao što je Koncertna dvorana Vatro- mnogima suluda. Čemu skladati nova djela, uz i svojevrsni pokazatelj da se trud i disciplina u konačnici isplate. Na slava Lisinskog. S gledišta arhitekta i glazbeni- dvorani Hrvatskog društva skladatelja, toliki broj već postojećih, pitaju se mnogi izvan ka, njegova je opća primjedba manjak prostora u U 14. ožujka 2013. održana je svečana glazbene struke, ali zasigurno i sami skladatelji sveukupnom putu stvaralaštva, kojemu bi razni ansambli (suvremene, ali i kla- dodjela potpora mladim skladateljima koji svaki put kad se nađu u situaciji da njihovo stva- možda je on tek jedna u nizu sične glazbe) mogli vježbati i nastupati. »Od ve- su temeljem Natječaja dobili sredstva iz Fon- ranje, koje zahtjeva mnogo uloženog znanja i postaja, ali zasigurno je odskočna likih ansambala Zagreb raspolaže sa Zagrebač- da Rudolf i Margita Matz za 2013. godinu. truda, nije odgovarajuće vrednovano. daska i velika motivacija za daljnji kom filharmonijom i Simfonijskim orkestrom Stručno povjerenstvo u sastavu Silvio Foretić Fond kao pomoć rad. HRT–a. Do prije nekoliko godina oba su sasta- (predsjednik), Zoran Juranić i Alfi Kabiljo va iznajmljivala Dvoranu Lisinskog za potrebe odabralo je tri prijave između devet pristiglih, Hrvatski glazbenici Rudolf i Margita Matz od- proba. Izgradnja još jedne dvorane svakako ne bi a nagrađeni skladatelji su Ivana Kovač, Mar- lučili su sav prihod od autorskih prava oporučno bila višak! Još jedan primjer pruža Novi Zagreb. ko Slaviček i Bruno Vlahek. Potpore iznose ostaviti mladim skladateljima (do 30 godina sta- vak školovanja. U kojemu će on obliku biti nema Nema nijednu dvoranu toga tipa, a ima dovoljno 20.000,00 kuna. Sredstva za Fond osigurana rosti) koji tek čekaju afirmaciju. Temeljem opo- još potpuno jasnu ideju, no u ovome ga trenutku praznih parcela na kojima bi se moglo nešto ta- su kroz naknade za autorska prava Rudolfa ruke bračnog para Matz, 2009. godine utemeljen najviše zanima rad profesora Tristana Muraila, kvog predložiti i izgraditi«, kaže Marko Slavi- Matza, hrvatskog skladatelja, violončelista, je Fond Rudolf i Margita Matz koji kroz novča- koji sada djeluje u Salzburgu. Pomoću spektral- ček koji se, zasad, neće javiti s takvim prijedlozi- glazbenog pedagoga i dirigenta koja su su- ne potpore svake godine pomaže mladim i per- ne analize zvuka dobiva sve one elemente na ko- ma nekoj od nadležnih institucija. Dva su razlo- pružnici Matz oporučno ostavili HDS–u, spektivnim skladateljima. Ove je godine na na- jima temelji svoja djela. Spektralizam je, čini se ga tome: vjeruje da Gradu to nije od primarnog uz obvezu da se prikupljena sredstva na- tječaj pristiglo devet molbi. Stručno povjerenstvo istodobno u suprotnosti i istoznačnosti s drugom interesa, a ni njemu osobno. mijene mladim autorima do 30 godina za u sastavu Silvio Foretić (predsjednik), Zoran Ju- Markovom strukom — arhitekturom. njihove stipendije i skladateljske projekte. ranić i Alfi Kabiljo predložilo je tri kandidata na Planovi za budućnost U ime Hrvatskog društva skladatelja, nagra- Kompozicija i arhitektura de dobitnicima uručili su Antun Tomislav temelju uspješnosti priloženih skladbi, preporu- Nakon uspješnog završetka studija arhitekture ka profesora i dosadašnjih postignuća. Predsjed- Šaban, glavni tajnik HDSa i Sivio Foretić, S friško stečenom titulom magistra inženjera ar- u veljači ove godine, sada napokon sve vrijeme predsjednik Stručnog povjerenstva. (HDS) ništvo Hrvatskog društva skladatelja u ožujku je hitekture i urbanizma, Marko Slaviček ipak isti- može posvetiti skladanju. Sljedeći projekt na ko- prihvatilo odluku Stručnog povjerenstva i odlu- če kako mu je glazba na prvom mjestu te kako jemu radi završni je rad na preddiplomskom stu- čilo nagraditi Ivanu Kovač, Marka Slavičeka i mu je želja u budućnosti profilirati se kao glaz- diju kompozicije — bit će to Koncert za klavir i Bruna Vlaheka. Njihov ćemo rad predstaviti u benik. Za nekoliko godina vidi se kao skladatelj i orkestar. Djelo će u sljedećoj kalendarskoj godini tri izdanja novine Cantus. pedagog. Skladanjem se ni u kom slučaju ne želi izvesti Zagrebački orkestar mladih. Osim toga, Svi su dobitnici nagrada talentirani i marljivi prestati baviti, a pedagogija je racionalan izbor, okušat će se i u skladanju za limeni orkestar, što mladi glazbenici koji su itekako svjesni da na- jer u Hrvatskoj (a i drugdje) nije moguće živje- mu je ispitni zahtjev. Prije daljnjeg školovanja predak (osobni, pa naposljetku i društva u cje- ti isključivo od skladanja. Arhitekturu pritom u inozemstvu u kojem će mu od velike pomoći lini) nije moguć bez neprestanog učenja i dalj- doživljava tek kao »plan B«, odnosno honorar- biti osvojena potpora iz Fonda Rudolf i Margita njeg usavršavanja. Upravo je to bio glavni razlog ni izvor zarade. Na pitanje hoće li u budućnosti Matz, Marka čeka diplomska skladba. Ideja mu zbog kojega se na natječaj za stipendiranje prija- ostati u Hrvatskoj ili posao potražiti u inozem- je skladati djelo za veliki simfonijski orkestar i vio Marko Slaviček (1986.). Redovni student če- stvu, Marko kaže da ga obje ideje jednako pri- mješoviti zbor, sastav za koji još dosad nije skla- Ivana Kovač, Marko Slaviček i Bruno Vlahek tvrte godine preddiplomskog studija kompozici- vlače, a izbor će ovisiti o situaciji i mogućnostima dao. U tim, ali i drugim projektima želimo mu je u klasi Frane Paraća za svoj je rad već u više koje mu se pruže. Za dobivenu financijsku pot- puno sreće!

Mala dvorana Vatroslava Lisinskog, 11. veljače 2013. Slobodan izbor djela za dobre umjetnike KONCERT KONCERT Koncert u sezoni Cantus Ansambla: Solo–tutti Piše: Maja Stanetti

a svom posljednjem koncertu nenova Sonata za klavir Jehkih livana pojedinačnih članova Cantus Ansam- nazvanu Koncert za violinu i komor- odreda itekako imaju posla u primjeni NSolo–tutti, Cantus Ansambl ra- (pijanistica Srebrenka Poljak) nadah- bla, u programu bez jasne koncepcij- ni ansambl. Ansambl solistu (Ivan i istraživanju različitih violinskih teh- znolikim je izborom programa dao nuta je umjetnošću jednoga od po- ske okosnice, ishod je bio bolji u dru- Novinc) u pravoj borbi, kao iz kakvih nika u srazu sa skupinom u izazovnoj, oduška ponajprije vještinama i znanji- sljednjih i najcjenjenijih pjevača runa. gom djelu večeri. Puno maštoviti- glazbenih Ratova zvijezda, kontra- zbitoj koncentriranoj formi intenziv- ma svojih članova. Koncert je otvorio Oslanjajući se i na tradiciju zapadnjač- ji događaj uslijedio je u Dvostrukom stira svojim odrješitim nastupom. Svi nih izričaja. Trio za trubu, rog i trombon Borisa ke umjetničke glazbe, od Prokofjeva koncertu u kombinaciji za so- Papandopula s kraja osamdesetih go- do Debussyija i mnogih drugih, Mu- lističke alt i bas flautu Dani- dina, djelo nastalo na poticaj istovjet- stonen plete svoju asocijativnu mrežu ja Bošnjaka i rog Banka Har- nog splitskog Trija kojega je majstor na putovanju nejasna cilja. Pijanist, kaya, uz 10 instrumentalista i tada čuo. U potrazi za izgubljenim kao skladatelj, očito svoja nadahnuća obogaćujuću elektroniku Bel- skladbama, zapis je pronašao muziko- nalazi u literaturi koju svira. I njegove gijanca Luca Brewaeysa, pod log Davor Merkaš, pa se ukazala prili- Sinuhe za obou solo (Branko Mihano- pažljivim vodstvom Ivana Jo- ka za ponovnu izvedbu. Živahni i zai- vić), prema povijesnom romanu Sinu- sipa Skendera. grani karakter Trija za limene puhače, he Egipćanin, jedan su od takvih pri- s kontrapunktski razvedenom tekstu- mjera. Skladba sumnjive sadržajnosti, Seletkovićeva rom u okvirnim stavcima, posvećeno repetitivnih motiva u dvoglasju istoga praizvedba je predstavio novi postav Trija — tru- instrumenta, samo zadaje muke izvo- I na kraju ono što se najviše bač Vedran Kocelj, hornist Bank Har- đaču, a namjera i sadržaj ostaju upitni. očekivalo — praizvedba no- kay i trombonist Mario Šincek. A o samome Sinuhei da ni ne govo- voga djela Krešimira Selet- rimo. Na programu su bile i dvije (od kovića. Opširna i virtuozna Pijanist kao skladatelj četiri) Invencije za klavir i udaraljke

osamljenička kadenca violine TINIĆ Nažalost, vrlo dobar finski pijanist francuskog skladatelja Michela Cal- uvodi u trodijelnu skladbu bez R sa (Srebrenka Poljak i Marko Mihaj- MA

Olli Mustonen manje se uspješno već opterećujućih zagonetnih RO

lović). U preopširnom predstavljanju MI odao i skladateljskom poslu. Musto- imena, skladbu jednostavno Dani Bošnjak, Ivan Josip Skender i Bánk Harkay uz Cantus Ansambl BROJ 179, OŽUJAK 2013. 15 Sjaj u tami — 30 godina? Piše: Siniša Škarica OBLJETNICA

redvečer sedmoga veljače, u No, ostao je u zraku visjeti i jedan ku- tinejdžerima najozbiljnijih rivala i sa- snimljenim naslovima. Massimov glas Da, Sjaj u tami možda je postao epi- PMalom pogonu Tvornice kul- riozum. Naime, Sjaj u tami, hvaljeni mim Beatlesima), koju je potpunim odzvanjao mi je timbrom velikog Sco- taf Dorianu Grayu, ali je otkrio neko- ture priređena je izložba fotografi- prvijenac grupe Dorian Gray, suprot- novacima na kraju snimanja tog prvog ta Walkera, solista Walker Brother- ga koga ćemo upoznati kao Massima! ja i vizuala kultnog Doriana Graya no uvjerenju da je objavljen u prosincu albuma sugerirao, u ulozi muzičkog sa iz doba moje glazbene karijere, na povodom 30 godina od objavljivanja 1983., povodom čega se, kao što smo urednika, autor ovih redaka, uvjeren koga je sve više podsjećao i David S druge strane, albumu će sačuva- njihova hvaljena prvijenca, albuma uvodno rekli slavila njegova 30. obljet- da među do tada snimljenim skladba- Bowie (ali prije toga i Arsen Dedić!). ti slavu njegov omot! Dizajn Sanje »Sjaj u tami«. Autori izložbe bili su nica, objavljen je trinaestog veljače ma nedostaje ona prava. The Sun Ain’t Gonna Shine Anymore, Bachrach i Marija Krištofića ostat će njihov najveći hit, bio je stoga logičnim bračni par Bachrach — Krištofić, 1984., dakle prije 29 godina! Zapravo, „Ovi su zreli za album« zabilježen kao jedan od ponajboljih od prvih dana nositelji bendovskog 28. prosinca 1983. na tržištu se poja- izborom. Preslušavajući singl u prosin- u povijesti naše diskografije i, de fac- cu 1983., Oliver Mandić, svojevreme- imidža, potpomognuti Aquariusom, vio najavni singl istoga naslova: Sjaj u Sve je počelo 1982. kada se grupa za- to, svojim umjetničkim izrazom, po- izdavačem, uz kojega je Massimo već tami (na strani B: Zovi me). On je, po- grebačkih studenata pristiglih iz ra- ni wunderkind i jedan od enfant terri- blea domaće pop scene, koji je patio za dupirući bendovski flert s estetikom znih sredina pojavila na novovalnoj androginog, kao jedina prava spo- sceni pod imenom Dorian Gray. Od zvukom što će ga čuti na Sjaju u tami, na s originalnim izazovima ugašene prvog nastupa u jesen iste godine, in- uzviknuo je: »Pa ovo je fantastično, zistirajući na različitosti, slijedeći razli- ovo je poput Bowiea i Heroes!« grupe. čite uzore poput Davida Bowiea, Tal- king Headsa, Roxy Music, Joy Divisi- on ili grupe Japan, potpomognuti en- tuzijazmom i total–dizajnom mladog bračnog para Bachrach — Krištofić, pratila ih je fama art–rock benda. U proljeće 1983., nakon polugodišnjeg dokazivanja na zagrebačkoj klupskoj sceni i povremenih gostovanja izvan glavnog grada SR Hrvatske, Dražen Vrdoljak, tada radijski urednik i nes- porni autoritet yu–rock kritike, donio

fić mi je njihove live snimke iz Kulušića o s komentarom »ovi su zreli za album«,

o Kr išt o znakovitim u vremenu kada je singl još r i a

M uvijek bio relevantan diskografski pro- »Gdje smo ono stali? Dvadeset i devet ili trideset godina?« izvod. Dražen, koji se inače nije razba- civao komplimentima, bio je u pravu. Godinu dana poslije prvog nastupa, Dorian Gray našao se u studiju J. M. godinama ekskluzivno vezan. Gosti u malo neočekivanim razmjerima svog Sound Janka Mlinarića Trulog s rad- zamišljenoj panel–diskusiji, sami au- uspjeha, zatamnio superlative namije- nim nalogom mamutskog Jugotona. tori izložbe, Massimo Savić, fotograf njene debitantskom albumu jedne od Istina, njihovom nedotjeranom zvuku Milisav Vesović, novinar Dubravko najvećih nada drugog ešalona jugosla- trebao je producent s razumijevanjem Jagatić, Davorin Bogović, Aquariusov venskog Novoga vala. Ne samo to, po- za »simbolizam« i »art–rock«. Našao šef Boris Horvat i moja malenkost, sljedice neodoljive privlačnosti snim- sam ga u Aleksandru Habiću, produ- trebali su odgovoriti moderatoru Dra- ke i solidan komercijalni efekt kojega centu s reputacijom jednoga od ponaj- ženu Turini Šajeti na pitanje: »Kako je grupa više nije mogla ponoviti, bili su boljih, provjerenog u suradnji na slič- to bilo nekad?«. Teško da smo u tomu pogubne za njenu karijeru pretvoriv- nim projektima grupa U škripcu (O, je)

uspjeli, ali ono što jest bilo uspješno ši Sjaj u tami zapravo u blještavi epi- i Beograd (Sanjaš li u boji?). Na koncu, fić upravo je izvedba »Sjaja u tami«, jedne taf. Sama pjesma inače je prepjev The nedostajao je hit! Glas gitarista Massi- o od najsnažnijih aviza 80–ih, kojom su Sun Ain’t Gonna Shine Anymore, velike ma Savića — koji inače nije bio jedi- Kr išt o r i

Massimo i prijatelji na kraju gotovo uspješnice iz sredine 60–ih američkog ni, ni prvi pjevač grupe — taj bogati, a M zatekli nazočne i definitivno im zasla- trija s londonskom adresom Walker snažni bariton, tražio je pjesmu dugih, Urednik i umjetnici dili večer. Brothersa (u jednom trenutku među pijevnih nota, kakve nije bilo među

Koncertno predstavljanje notnog izdanja ulomaka iz opere Casanova u Istri Alfija Kabilja VEDBA VEDBA Arije i prizori za svaku prigodu

Z PRAI Dvorana Hrvatskog društva skladatelja, 26. veljače 2013. Piše: Višnja Požgaj

animljiv koncert studenata Od- dvanaest izvedbi skinuta s repertoa- Zsjeka za pjevanje Muzičke akade- ra. Bilo bi međutim vrijedno zadržati mije u Zagrebu s arijama iz komične je, možda čak obnoviti s drugim pro- opere Casanova u Istri Alfija Kabilja tagonistima te čuti i u različitim pro- održan je 26. veljače u dvorani Hr- dukcijama drugih kazališta. Opsež- vatskog društva skladatelja. Tom je na partitura bogate orkestracije vrlo je prigodom predstavljen i notni album zahtjevna i iziskuje od svih izvođača opere u izdanju Edicije Spiller / Alfi mnogo truda, novca i pripreme u re- Kabiljo Collection (Hrvatski skladatelji alizaciji, što danas nije jednostavno. / Croatian Composers) što je vrlo važ- Stoga je u svakom slučaju dobro došao no u daljnjoj promociji tog vrijednog notni album s ulomcima iz opere uz djela. Premijera Casanove u Istri, prve glasovirsku pratnju. Bit će to moguć- opere plodnog i svestranog skladatelja nost da se djelo prikaže i u skromnijim koji se sedamdesetih godina prošloga prostorima i manjim izvedbenim mo- stoljeća proslavio sjajnim mjuziklima, gućnostima, kao što su to predstavili prvenstveno Jaltom, Jaltom u suradnji daroviti studenti solo pjevanja Muzič- s Milanom Grgićem, s uspjehom je ke akademije iz razreda profesora Gi- održana 3. listopada 2009. u Operi orgija Suriana, Martine Zadro i Vlat- HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci pod di- ke Oršanić u dvorani HDS–a, uz gla- rigentskim vodstvom Ive Lipanovića i sovirsku pratnju prof. Lane Bradić i u u režiji Krešimira Dolenčića, a u pro- jednostavnoj, prilagođenoj i duhovitoj dukciji intendantice Nade Matošević– režiji Krešimira Dolenčića, redatelja Orešković i direktora Opere Ozrena praizvedbe. Skladatelj Alfi Kabiljo uz studente pjevanja u dvorani HDS–a Prohića. Glavne uloge pjevali su Ivica Slavnog Venecijanca Casanovu tuma- Čikeš i Kristina Kolar. čarku i vlasnicu krčme u Vrsaru, Šjoru sambla Riječke opere HNK Ivana pl. smiješi se lijepa budućnost na malim čio je bariton Leon Košavić, njegova Katu, igrala je mezzosopranistica Iva Zajca. i na velikim pozornicama. Jer već je slugu Le Duca tenor Ivan Jelić, poreč- Predlošci za nove izvedbe izražena želja da se najnovija komor- kog biskupa Raimonda bariton Krešo Krušić, a doktora Valerija, vrsarskog Sudeći prema oduševljenju i poletu Kritika je mahom pozitivno ocijenila Dujmić, njegovu nećakinju Dorinu, liječnika tumačio je bariton Teo Vi- mladih pjevača koji su vrlo studiozno na produkcija »zavrti« još koji put, kao operu Casanova u Istri Alfija Kabilja, sopranistica Ilijana Korać, a njezina sintin. Uz osam arija i tri dueta, pri- i znalački izveli ulomke iz Casanove što je to uspješno učinjeno i s njego- koji je u suradnji s Dragom Orlićem zaručnika, siromašnog plemića Stefa- kazana je i video projekcija Bakanala i u Istri, uz iskreno odobravanje publi- vim mjuziklom Jalta, Jalta u komornoj sastavio i libreto, ali je nakon svega na tenor Bože Jurić–Pešić. Gostioni- Finala riječke predstave u izvedbi An- ke, toj komičnoj operi Alfija Kabilja produkciji obitelji Surian. 16 BROJ 179, OŽUJAK 2013. Crna kuća — mjuzikl u boji skladatelja Darka Hajseka i libretista Ladislava Prežigala, 1. veljače 2013., Dvorana Studentskoga centra IKL Z MJU Snaga hrvatskog mjuzikla Nakon senzacionalnog uspjeha s broadwayskim standardom Footloose, novi samostalni projekt producentske kuće B Glad donio praizvedbu novoga hrvatskog mjuzikla Piše: dr. sc. Irena Paulus

»One su Magdalena i Monika, dvije riti u komediju. Naime, Prežigalo je omogućavao da neke trenutke urne- naivne Gričanke. Nakon ukidanja ‘vi- legendu postavio samo kao okosnicu besnog smijeha poprate odgovaraju- znog režima’ dotrčale su na susjedni tako da se o njoj tijekom predstave sa- ćom glazbom ili tipično pretjeranim Kaptol u šoping kako bi Magdalena znaje iz druge ruke preko priče o dvje- zvučnim efektima. upoznala svog idola, kaptolskog vla- ma Gričankama s početka, Magdale- dara. Nisu ni slutile što ih čeka...« ni (Antonia Barišić) i Moniki (Dunja S druge strane, teško je nabrojati što Fajdić). Biskup Stjepan se ne pojavlju- se sve događalo tijekom izvrsne prai- Ovako u šarenoj programskoj knjižici, je, a kada se na kraju doista treba po- zvedbe Crne kuće u Studentskom cen- što je postao tipičan oblik izdanja za kazati na pozornici, uz standardno tru, ali je bilo jasno da je sve viđeno i producentsku kuću B Glad, započinje odbrojavanje, publiku i izvođače pre- odslušano bilo rezultat uske suradnje tekst o sadržaju mjuzikla Crna kuća ma starom kazališnom pravilu obavi- autora s izvođačima, prije svega s re- — mjuzikl u boji tekstopisca Ladisla- je mrak. Isto tako se Stjepanova kuća dateljem i koreografom Igorom Bar- va Prežigala i skladatelja Darka Haj- iz naslova ne vidi, ali se o njoj govori, berićem koji je Crnu kuću (kao i rani- seka. Mjuzikl je razveselio elitnu pu- kao što se tijekom predstave govori o je Footloose) pretvorio u rasplesano–ra- bliku pozvanu na pretpremijeru prvo- Stjepanu koji je, uostalom, izabranik spjevanu predstavu s izuzetno inven- ga veljače 2013. u obnovljenu dvoranu Magdaleninog srca, pa prema tome i tivnom koreografijom i pomno osmi- Studentskoga centra. Producirala ga razlog zbog kojega su se dvije Gričan- šljenom režijom. Nije bilo teško uočiti je, kao nešto ranije Footloose, nezavi- ke usudile pojaviti na Kaptolu gdje, kreativnu energiju i trud mladih ljudi, sna kuća B Glad, pa su ga, poput Foo- zahvaljujući Hudom, počinje progon ljubitelja glazbe i plesa iz najrazličitijih tloosea, izveli zaljubljenici u žanr među vještica. profesija, koji su u stvaranju mjuzikla kojima je bilo ponešto profesionalaca, Crna kuća toliko uživali da su u nje- ali mnogo više glazbenika–amatera. S druge strane, tekst je prepun dosjet- ga unijeli sve: svoje slobodno vrijeme, ki, šala i aluzija na aktualnu situaciju u glas, tijelo i, ukratko, svoju dušu. Stara zagrebačka legenda Hrvatskoj, tako da je već sam dram- ski dio do suza nasmijavao sve koji su Talentirani Kedžo Kada je mjuzikl prvi puta predstavljen sjedili u dvorani Studentskoga centra. na press konferenciji početkom listo- Jedna od najuspjelijih glumačko–pje- pada prošle godine, činilo se da je sta- Snazi mjuzikla doprinijela je i glazba vačko–plesnih izvedbi bila je Damira ra zagrebačka legenda o biskupu Stje- Darka Hajseka. O duhovitosti sklada- Kedže, nekadašnjeg sudionika showa panu Orkoviću s Kaptola koji odlazi u telja govori činjenica da je u svakoj si- Story Super Nova Music Talents, koji je tuaciji našao mjesto za pjesmu, a to je rat s Turcima, preozbiljna za komičnu glumio biskupa Hudija. Budući da je išlo tako daleko da se u tamnici ple- obradu. Tim više što priča u nastav- cjelokupno zbivanje okrenuto na šalu, sao step, da je biskup s vješticom izveo ku kaže da je ambiciozni biskup Hudi a usporedo s time svi su likovi više ili odbio platiti otkupninu, pa je Stjepan, tango, da su svećenici pod Hudi- saznavši za to, prešao na tursku stra- jevim »presingom« postali karate– nu. U znak odmazde, Hudi je odlučio borci i da se na »tematskim večeri- duhovitosti skladatelja Stjepanovu kuću obojiti u crno. To je ma« na Kaptolu postavljao indijski Darka Hajseka govori zapravo sve što se u listopadu saznalo ples koji je pogrešno shvaćen kao činjenica da je u svakoj O Damir Kedžo oduševio kao zli biskup Hudi o sadržaju mjuzikla. No unatoč sum- turski. situaciji našao mjesto za njičavosti u mogućnost »aranžiranja« Bend umjesto orkestra pjesmu, a to je išlo tako daleko ozbiljnog sadržaja u komičan, već je da manje upečatljivo od Da- sim koju je otpjevala u duetu s Hrvo- tada bilo jasno da je u mjuzikl ulože- da se u tamnici plesao step, da je mira Kedže. Foretić je dao niz jem Foretićem, nije doživljena sasvim Glazbu je svirao sastav glazbenika biskup s vješticom izveo tango, no mnogo truda i vremena. Skladatelj koji su činili voditelj benda, klavi- dobrih izvedbi glazbenih bro- onako kako je zamišljena. No sigurno Hajsek i libretist Prežigalo pripremali jaturist Filip Gjud, bas gitarist De- da su svećenici pod Hudijevim jeva među kojima je u sjećanju će se početne pogreške tijekom rutine su ga oko godinu dana, a da ne govo- nis Marijanović, gitarist Dinko presingom postali karate–borci i ostao glasovno–pjevački duel s sljedećih izvedbi ispraviti. rimo o radionicama na kojima su pro- Pasini te bubnjar Marko Duvnjak. da se na »tematskim večerima« na Damirom Kedžom/Hudijem u pjesmi Naš dom/Moj grad. U ostalim ulogama pojavljuju se ne vizorno postavljeni neki glazbeni bro- Na žalost, nedostatak većeg bro- Kaptolu postavljao indijski ples koji jevi među kojima su neki, poput songa manje važni: Vesna Ravenšćak kao ja glazbenika–instrumentalista bio je pogrešno shvaćen kao turski. Blistavi fratri Za uzdah te prosim, predstavljenoj na je veliki problem za kreativni tim Veronika, Siniša Vidović kao Beg U sporednim ulogama zabli- Mustafa Karabeg, Miro Tomić u tro- stali su Damir Worda Ćiković strukoj ulozi Patera, mesara i sultana, manje »smotani« ili neobični i Matija Škvorc u ulozi franjevaca Pere Philip Cowlish kao Zvonko i nezabo- ili po bilo čemu drugome smi- i Mucavog. Njih su se dvojica očigled- ravni Igor Baksa u ulozi uvijek pijanog ješni, trebala im je dobra pro- no dobro zabavljali u ulogama Hudi- Mrkog. tuteža, a upravo je takvu dao nih slugu, sasvim nesposobnih obaviti Kreativni tim, uz autore Hajseka i i najjednostavniji zadatak (primjerice, Damir Kedžo. Da nije njego- Prežigala te redatelja i koreografa potplatiti čovjeka koji oglašava novo- va čvrstog i odlučnog nastu- Barberića, činili su glazbeni ravnatelj pa koji se očitovao u glumi i sti ili zadržati vješticu u zatvoru). Oni Seth Weinstein, dramaturg Igor Wei- u pjesmi, a koji je među liko- su gotovo preuzeli primat Magdaleni i dlich te producenti Branko Glad i Ta- vima zapravo bio jedini vođen Moniki koje su na početku priče pred- dija Kolovrat. Za šarolike i raznovrsne »zdravim razumom« (premda stavljene kao glavne junakinje. No su njegovi pravi pokretači bili ambicija i pohlepa), mjuzikl je mogao lako kolabirati na stra- nu pretjeranog inzistiranja na smijehu. Njegova »partnerica« s »mrač- ne strane« bila je Marija Kolb Hrvoje Foretić kao čvrsti ‘pozitivac’ Juraj Orković u prizoru Na Dolcu u ulozi »vještice« Rose. Od- lično odabrana, odskakala je od ostalih likova upravo zbog specifično tamne boje glasa ali dotičnoj pressici. Također je bilo ja- iz B Glad produkcije. Glazba je, nai- i odličnog izgleda, čime je doista pri- sno da je radno–entuzijastička atmos- me, u Hajsekovoj prvobitnoj zamisli vukla pažnju ne samo biskupa Hudi- fera rezultirala poletom i velikim opti- bila mišljena za veliki simfonijski or- ja (koji je, jasno, potajice u nju zalju- mizmom u produkciju (koreograf i re- kestar, ali tako nešto nije bilo izvedi- bljen), nego i gledatelja ispred scene. datelj Igor Barberić već je tada u gla- vo ne samo zbog financijskih (ne)mo- vi postavljao pojedine brojeve), a taj su gućnosti, nego i zbog arhitektonike Ako se biskup Stjepan na sceni nika- Marija Kolb kao ‘vještica’ Rosa, među fratrima optimizam na pressici prenijeli autori samog prostora. Unatoč tome što je da nije pojavio, njome je s druge stra- i producenti, ali i izvođači među ko- upravo producentska kuća B Glad ulo- ne, dominirao njegov brat Juraj Orko- jima je tada bila renomirana kazališna žila znatna sredstva za obnovu dvora- vić. No on je, za razliku od navodno ipak, Gričanke, Antonia Barišić kao kostime, koji su izrađeni na Tekstil- umjetnica Mila Elegović. ne Studentskoga centra, nije bilo na- ozbiljnog i odgovornog biskupa, sim- Magdalena, koja se već dokazala kao no–tehnološkom fakultetu u Zagrebu patičan, ali »smotan« i to do te mjere bile su zaslužne Nevena Balen, Slavica Mudri kazališni manevri čina (barem za prvu ruku) da se riješi Wendy Jo u Footlooseu i Dunja Fajdić problem orkestralne »rupe« koju dvo- da odlazak u rat prespava. Ali u njemu kao Monika, dobro su se držale. Pri Motušić i Sanja Jakupec. Jednostav- Sve se to naposljetku vidjelo i na pre- rana, prvenstveno namijenjena prika- postoji i neka odlučnost, sposobnost tome je Fajdić pjevački bila nešto sla- nu, ali efektnu scenografiju potpisala mijeri prvoga veljače, gdje je posta- zivanju filmova, na žalost nema. Zato da se suprotstavi. Ovaj je lik zapravo bija od A. Barišić, ali glumački sasvim je Marta Crnobrnja, a tehničku eki- lo jasno da se mudrim »manevrima« su glazbenici, kao i u Footlooseu, svira- bio iznimno zahtjevan za glumačku dosljedna. Šteta što zbog Antonijinog pu činili su dizajneri svjetla Miljenko s tekstom priča o biskupima Stjepa- li iza scene, a s njom su bili povezani izvedbu, no na pozornici ga je Hrvoje intonativnog poskliznuća (vjerojatno Bengez i Dario Novosel te inspicijent nu i Hudom i te kako može pretvo- preko zvučnika i video–zida koji im je Foretić utjelovio čvrsto, premda mož- uslijed treme) pjesma Za uzdah te pro- Goran Naranđa. BROJ 179, OŽUJAK 2013. 17 Reizdanja kultne zagrebačke rock trilogije: Gubec–beg, Grička vještica i Crna kraljica Tri mjuzikla Ivice Krajača DANJA I Z DANJA CD Piše: dr. sc. Irena Paulus

na nosačima zvuka (tada pločama). No, jih prvi uključuje izuzetno glazbeno i tek- novija CD izdanja albuma Gubec–beg do stualno rješenje) ovo izdanje Gubec–bega sada nisu sadržavala brojeve Ljubavna za svaku pohvalu. pjesma, Balada o nesretnoj ljubavi, Bratska zakletva i Naricaljka nad obješenima koji Zagorkin roman su, međutim, objavljeni na trećem CD–u Nakon velikog uspjeha Gupca, trojac Me- Antologije Josipe Lisac (Vol. III) kao dio tikoš–Krajač–Prohaska uhvatio se novoga vrhunaca njezina cjelokupnog stvaralaš- zadatka. Odlučili su uglazbiti slavni ro- tva. Izdanje albuma Gubec–beg napokon man Grička vještica Marije Jurić Zagor- donosi i ta četiri broja (dodana sa sin- ke. Premijera je bila četiri godine nakon glica SY 22870 i SY 22871), tako da se Gubec–bega, 1979., a u glavnim su ulo- napokon može reći kako je album pot- gama ponovno nastupili Radojka Šverko pun. Radi se, dakle, o reizdanju čuvene i Branko Blaće. Uz standardni ansambl izvorne postave rock opere iz sedamde- Kazališta Komedija (da nije njega, ne bi setih na kojemu se ponovno može uživa- vjerojatno bilo tih izvedbi kao ni ovih CD ti u glasovima Branka Blaće, Tomislava izdanja u kojima danas možemo uživati), Borića, Josipe Lisac, Radojke Šverko, Ive koji je uključivao Sandu Langerholz, Ric- Pattiere, Mire Ungara, Đanija Šegine, harda Simonellija, Borisa Pavlenića i broj- ne druge istaknute glazbenike, treba bljoj tami naših duša«, napisao je Krajač za pro- rajem prošle godine izdavačka kuća Cro- kao kuriozitet istaknuti i nastup au- Katia Records objavila je tri hvalevrijedna tora Ivice Krajača, koji se u broju Das böse gramsku knjižicu CD–a. izdanja. Riječ je o zagrebačkoj pop–trilogiji koju Weib pojavljuje kao inkvizitor, a u broju Eko: Rezultat je bila glazbena legenda Crna kraljica čine dvije rock opere: Gubec–beg i Grička vještica azarak, eko: zomeljak kao demon. I ovo djelo koja je 1995. praizvedena u Koncertnoj dvorani Karla Metikoša, Ivice Krajača i Miljenka Pro- nose brojni i izrazito poletni songovi koji su Vatroslava Lisinskog u režiji autora Ivice Kraja- haske te glazbena legenda Crna kraljica Zlatka danas objavljeni na dvostrukom CD albu- ča. Uloge su pjevali i glumili Senka Bulić, Du- Tanodija i Ivice Krajača. mu snimljenom u ondašnjem studiju Jugo- bravka Ostojić, Jasna Bery, Jasna Bilušić, Bar- tona u Zagrebu tijekom 1979. godine. Slu- Obljetnica Seljačke bune bara Rocco, Jasna Palić, Nikita, Mila Elegović, šanje Gričke vještice pravo je otkriće, pa bi Sanja Marin, Branko Blaće, Dado Topić, Ma- bilo izvrsno da je se, možda uz male dra- rio Mirković, Mateo Cetinski... Opet se, dakle, Gubec–beg jedna je od prvih rock opera u svijetu, maturške promjene, Komedija ili neki dru- radilo o praksi Kazališta Komedija da uz svo- a temelji se na predlošku koji obnavlja sjećanje gi ansambl ponovno prisjete i ponovno je je redovne pjevače zapošljava i pjevače najčešće na slavnu Seljačku bunu 1573. godine. Kako je izvedu. rock opera nastala sedamdesetih, njome se s jed- zabavne glazbe, koji glasom i likom odgovaraju ne strane »ciljalo« proslaviti četiristotu obljetni- Barbara Celjska određenim ulogama. cu Seljačke bune (obljetnica je, međutim, »pro- Glazba je taj puta bila drukčija, jer ju je skladao mašena« zbog dugotrajnih i pomnih priprema, Nakon Metikoševe prerane smrti, Krajačev kreativan duh nije mogao stati. Prepun ideja Zlatko Tanodi, majstor glazbene elektronike. pa je Gubec praizveden 5. ožujka 1975. u Kon- Tako da je i Crna kraljica dobila svoje elektronič- certnoj dvorani Vatroslava Lisinskog), s druge, i želje za radom, on je tijekom devedesetih Borisa Pavlenića, Vlade Kovača i drugih. Dje- ko ruho koje u devedesetim godinama dvadese- to je bio način da se autori Krajač i Metikoš ale- godina kontaktirao skladatelja Zlatka Tanodija s lo rese snažni songovi u kojima rock nije uvijek namjerom da uobliči ideju koju im je dao Niko tog stoljeća nije bilo samo u skladu sa stilskim gorijski oglase o Hrvatskom proljeću, a s treće, to dramatičan (kao u Uvertiri, U Tahijevom zamku) Pavlović, ravnatelj zagrebačkog Gradskog kaza- kretanjima u zabavnoj i u klasičnoj glazbi, nego je bio njihov odjek glazbeno–scenskih zbivanja iz ili himničan (kao u Bratskoj zakletvi i Gupčevoj lišta Komedija: stvoriti glazbeno–scensko djelo je bilo i iznimno praktično. Naime, glazbenu sedamdesetih godina koja su, tada još u povoji- zakletvi maču), nego je i lirski (nezaboravna Ave prema staroj (i zapravo iznimno složenoj) legen- pratnju Crne kraljice nije svirao orkestar, nego ju ma, iznjedrila nekoliko djela iz žanra rock opere. Maria), pa čak i grubo komičan (Pijanci), a i pun di o Crnoj kraljici. Bile su to i ratne godine koje je elektronički realizirao i producirao skladatelj. Među njima su najslavniji bili Tommy grupe The očaja (Legenda o Dori Arlandovoj, Janino Ludilo). su ponovno navele autore da se alegorijski oglase Tako je Crna kraljica glazbeno i tekstualno vrlo Who (1969.) i Jesus Christ Superstar »oca mjuzi- Gubec–beg u međuvremenu je (od tada je doista pričom o strašnoj Barbari Celjskoj koja živi pod- zanimljivo, ali i vrlo zahtjevno štivo. Ona je bli- kla« Andrewa Lloyda Webbera (1971.). prošlo gotovo četrdeset godina) postao i ostao no Medvedgrada. »Legenda o Crnoj kraljici živi ža poznavateljima elektroničke glazbe i ljubitelji- Nedostajali brojevi iznimno popularan, pa ga s radošću pjevaju i slu- već stoljećima u sjećanju hrvatskog puka... jedna ma tekstova prepunim spletki i složenih odno- šaju nove generacije pjevača i slušatelja (upravo od mogućih priča o ‘crnoj’ Barbari Celjskoj, dru- sa među likovima, što krug njezine publike čini Veliki uspjeh rock opere Gubec–beg doveo je do je na repertoaru zagrebačkog Gradskog kazališta goj supruzi kralja Sigismunda je i priča o zlu... suženijim, ali elitnijim. A to bi joj u nekim bu- toga da je ona u nekoliko navrata objavljivana Komedija). I zato je (uz sve druge razloge, od ko- zlu koje tinja u svakome od nas skriveno u najdu- dućim scenskim izvedbama mogla biti prednost. Ciklus Jazz.hr 2012./2013. u organizaciji Jazz kluba Zagreb Hrvatskog društva skladatelja i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog

KONCERT KONCERT Jazz sezona u znaku pijanista Piše: Davor Hrvoj

rvi dio sezone Jazz.hr 2012./2013. U drugom koncertu sezone, 14. siječ- Pšto ju organiziraju Jazz klub Za- nja, nastupio je Trio talijanskog pija- greb Hrvatskog društva skladatelja i nista koji također živi u Parizu, Gio- Koncertna dvorana Vatroslava Lisin- vannija Mirabassija. Uz njega su na- skog, obilježili su nastupi pijanista. U stupili talijanski kontrabasist Gian- skladu s nastojanjima organizatora da luca Renzi koji živi u New Yorku i predstavlja recentnu europsku i svjet- kubanski bubnjar Lukmil Perez, na- sku jazz scenu, svoje su nove projekte stanjen u Parizu. Poput Hermanova predstavili renomirani glazbenici koji kvarteta i oni svoje izvedbe zasnivaju su u Malu dvoranu privukli mnogo- na međusobnom osluškivanju i upu- brojnu publiku. Svi djeluju na polju štanju u nepripremljene avanture na- suvremenog jazza, ne mareći za kon- dahnute trenutkom, ugođajem, me- vencije i stilsko čistunstvo. đusobnom ili komunikacijom s publi- kom. Iako se radi o vrlo zahtjevnom Yaron Herman, izraelski pijanist koji pristupu koji iziskuje glazbenu pot- živi i djeluje u Francuskoj, sa svojim kovanost, poznavanje raznih stilova i je Kvartetom nastupio 29. studeno- iznimnu usredotočenost, Trio je dje- ga. U suradnji s francuskim sopran i lovao opušteno kao da je to što sviraju tenor saksofonistom Emileom Pari- nešto najjednostavnije i najprirodnije. sienom i kontrabasistom Stephane- om Kereckim te izraelskim bubnja- Američki pijanistički duo Brad Mehl- J

rom Zivom Ravitz, predstavio je svoj dau i Kevin Hays nastupio je 16. velja- V O R

novi CD–a Alter Ego. Iako je poznat če u trećem koncertu sezone. Svirajući H po izvedbama skladatelja raznih stilo- bez ozvučenja, predstavili su glazbu sa va, od Aleksandra Skrjabina i Gabri- svojeg albuma Modern Music — vla- OR DAV Yaron Herman Kvartet u Lisinskom ela Faurea, preko Georgea Gershwi- stite skladbe i one Patricka Zimmer- na i Michela Legranda do Stinga, lija koji je napisao aranžmane za sva Leonarda Cohena i Björk, na ovom djela na CD–u, ali i djela drugih au- na spoju jazza i klasike u kojoj je im- ostvare iznenadne promjene smjera, nja u Hrvatskom glazbenom zavodu je koncertu svirao isključivo vlasti- tora koja su tek uvrstili na repertoar, provizacija na prvome mjestu, a pred- neplanirane interakcije, spontanost u u okviru Muzičkog biennala Zagreb te skladbe. Radi se o jazz izvedbama primjerice Well, You Needn’t slavnog ložak se javlja tek u tragovima. Pone- glazbenom razgovoru. održati Matija Dedić i Bojan Zulfi- začinjenima elementima klezmera i jazz pijanista Theloniousa Monka ko- kad jasnije naznačuju citate nekih jazz šansone koje ostvaruju kroz spontane jom su oduševili u dodatku koncerta. standarda nego same teme. Takva slo- Nastup toga glasovirskog dua bio karpašić, bosanskohercegovački jazz interakcije. Mehldau i Hays svoju glazbu temelje boda u pristupu omogućila im je da je uvod u koncert što će ga 10. trav- glazbenik koji živi i djeluje u Parizu. 18 BROJ 179, OŽUJAK 2013.

Piše: Rajko Suhodolčan ži veću disciplinu i podređenost aranžmanima. hvatom koji je rezultirao organskim spojem, Nije to njegovo prvo bigbendovsko iskustvo. stvaranjem prirodnog amalgama. Logičan je i Osim što je nastupio i objavio album s Boilers izbor glazbenika koji čine njegovu skupinu Da- Big Bandom, već je surađivao s Jazz orkestrom mjans. Uz Grpca, koji svira kontrabas i koji je

LOG I Z LOG CD HRT–a. Naime, na snimanju njihova albuma priredio sve aranžmane, to su bubnjar i udaralj- I Z LOG CD 45 godina HR / 45 godina TV, tada Big banda kaš Tonči Grabušić (obojica jazzisti, dobro upo- HRT–a, Dedić je svirao u tri izvedbe, a jedna znati s vlastitom tradicijskom baštinom), etno- od njih je njegov Family u aranžmanu Silvija muzikolog Dario Marušić na sopeli, dvojnica- Glojnarića koji je tada dirigirao Big bandom. ma i cindru, ali i pjevač (donosi autohtoni na- rodni zvuk i izvedbu) te Nijemac Klaus Gesing Suradnju s Glojnarićem ostvario je i u pripre- na sopran saksofonu i bas klarinetu (glazbenik mi prvoga programa u kojemu se kao autor i klasične i jazz naobrazbe koji se sjajno stopio s solist, uz Jazz orkestar HRT–a pod ravnanjem njemu dosad stranim idiomom). Grbac nije za- Saše Nestorovića, predstavio cjelovečernjim dirao u autohtonost izvornih narodnih napje- nja i jedna koju izvodi s Kvartetom Gubec — programom. Upravo zbog poznavanja Dedi- va koje je odabrao i koje je Marušić vjerno in- Spoved (Ak sem ti srčeko ranil) autora Miroslava ćevih skladbi i glazbenih afiniteta, Glojnarić Kavaliri terpretirao, već ih je tek obogatio elementima Gavrilovića i Norberta Neugebauera, inače je priredio aranžmane koji mu u potpunosti jazza i na taj način predstavio u novom svje- veliki hit prije desetak godina i naslovna pje- leže, koji ostavljaju dovoljno prostora za njego- tlu. Tek je u vlastitim skladbama Noć, što ju Šuoštor sma s istoimenog albuma koji je 2006. zaradio va klavirska sola, iako su ona u toj situaciji ma- izvodi u duu s Grabušićem i Mess, koju svira 3 nominacije za diskografsku Nagradu Porin. nje ekstravagantna nego inače, ali i ističu svu (SBS Music) solo, ostvario prožimanje spomenutih idioma, Na dodjeli u Makarskoj, album je osvojio Po- raskoš orkestralnog zvuka. rina za najbolji album folklorne glazbe. potvrdivši skladateljsku nadarenost i sposob- ovi album Kavalira drži se stare, provje- Na CD Family uvrštena je snimka koncerta što nost pretakanja vizije u zanimljivo i uzbudljio Nrene i uspješne formule na tragu njiho- Uz tu legendarnu popevku, još je jedna izaš- su ga održali 9. studenoga 2011. u Studiju Bajsić glazbeno djelo. va prethodna četiri studijska albuma s etno la iz anonimnosti i postala veliki hit, popevka HRT–a. Upravo koncertni ugođaj donosi pravi glazbom autohtonog bednjanskog dijalekta, Pod brajde koja je ušla u nezaobilazni reperto- karakter jazza, polet i uzbudljivost izvedbe koju jednoga od bisera kajkavske govorne baštine ar svadbi, veselica i druženja svih vrsta. Go- je puno teže postići u uvjetima studijskog sni- pod zaštitom Ministarstva kulture Republike dine 2012. na dodjeli Porina u Rijeci, ona je manja, a Dedić, Nestorović i članovi Orkestra Hrvatske i UNESCO–a. Dvadeset i jedna u izvedbi Kavalira iz Bednje i Kvarteta Gu- toliko su uvjerljivo i precizno svirali tako da ništa skladba presjek je njihova rada u zadnjih ne- bec, dobila Porina za najbolju folklornu sklad- nije trebalo popravljati ni nasnimavati. koliko godina, s naglaskom na brojne suradnje bu. Spomenimo i Još jenu putnu. Popevka opi- i festivalske izvedbe u kombinaciji s Revijskim suje lijepi vinski i bratski običaj ispijanja put- Uz jazz standarde na programu su bile i De- orkestrom HRT–a pod ravnanjem dirigenta ne kupice prije odlaska doma, a u zadnje vri- dićeve skladbe koje su izvorne izvedbe doži- Siniše Leopolda, ujedno i umjetničkog direk- jeme ulazi na mala vrata na repertoar sastava vjele u izvedbama malih sastava: naslovna te tora festivala Kajkavske popevke u Krapini. koji njeguju narodnu glazbu. Sve su autorske Slawenskaya, Popey Wopey, Chekee Chicks i po- sebice dojmljiv Last Exit. Taj primjereni izbor Glazbeni sastav Kavaliri vlastitim glazbenim popevke pomalo i autobiografske, poput Stare hiže koja opisuje autorovu rodnu hižu iz dav- djela koja su obilježila njegovu karijeru, sjajan izričajem njeguje tradicijsku kulturu svog kra- su rezime njegova dosadašnjeg skladateljskog ja — Bednje. Prošlost se ocrtava u sastavu glaz- nih vremena koje više nema, ali živi u sjeća- njima, a sada i u pjesmi. Iz naslovne s albu- stvaralaštva. I u izvedbama s orkestrom ona bala koje koriste, a koji je moguće na prostoru odaju Dedićevu glazbenu osobnost, sklonost Hrvatskog zagorja pratiti unatrag više od stoti- ma — Zagorje vu srcu — progovara autorova Lela & Joe Kaplowitz / Jazz povezanost s rodnim krajem i ljubav prema suvremenom jazz izrazu, romantičnom pri- orkestar HRT–a nu godina: prva i druga violina na kojoj se izvo- stupu, ali i hardbop groovu. di melodija, treća svira pratnju (kontra), bas (koji kajkavštini. se najčešće svira gudalom) i cimbal. No najve- Od domoljublja i ponosa, do ljubavi i melodio- WITH EVERY BREATH ća povezanost s tradicijom i krajem ocrtava se znosti koja je tako svojstvena kajkavskom nar- (Aquarius Records) u korištenju lokalnog bednjanskog govora koje ječju, možda najbolje o sadržaju u predgovoru su autori, većinom članovi sastava čija se jezgra albuma piše poznati tamburaški znalac i diri- azz orkestar HRT–a nikad nije objavio toliko okupila 1996. u Kulturno umjetničkom druš- gent tamburaškog orkestra HRT Siniša Leo- J tvu »Franjo Sert« iz Bednje, crpili iz iskustva izdanja u kratkom razdoblju kao u posljed- pold: »Rajko Suhodolčan jedan je od onih koji njih godinu, dvije, bez obzira radi li se samo- starijih izvođača Zvonka Češnjaja i Mije Dra- — prije svega — voli pjevati na svome jeziku, vinskog. Od tada djeluju samostalno kao sastav stalnim projektima ili o suradnji s renomiranim narječju ili dijalektu — zagorskome. Zagorje hrvatskim skladateljima i solistima. Posebice je koji se repertoarom na lokalnom govoru pojav- vu srcu — donosi 14 živopisnih priča dragog ljuje u raznim prigodama i na raznim pozorni- važna činjenica da je na većini tih albuma doku- nam zagorskog kraja, pretočenih u 14 popev- mentirano hrvatsko glazbeno stvaralaštvo. cama diljem Hrvatske, a izdali su četiri samo- ki. Divno je imati svoj zavičaj, pripadati mu, stalna albuma: Baurico, Prelijepi moj kroj, Pelnico živjeti u njemu i još o njemu pjevati«. Jedan od njih je With Every Breath koji su te Nujlijepši kemauček svieto. U čitavom tom raz- uz Orkestar, pod ravnanjem Saše Nestoro- doblju glazbeni sastav Kavaliri predstavlja Opći- CD izlog Davora Hrvoja vića, snimili supružnici Kaplowitz: pjevačica nu Bednja i bednjanski govor širom Lijepe naše, Damjans Lela i pijanist Joe. Oboje su svestrani umjet- ali i izvan domovine te su tako česti gosti u Slo- nici, iznimno traženi na našoj glazbenoj sce- veniji, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, pa čak i ni. Lela je jazz pjevačica, ali i mjuzikla i osta- kod naših iseljenika u Kanadi. GIIPUJA lih stilova, glazbena pedagoginja, skladatelji- S ovog albuma možemo izdvojiti naslovnu po- (Aquarius Records) ca i pjesnikinja, a Joe pijanist, orguljaš, tubist, pevku Šuoštor, kao i njihov veliki hit Baurico, jer skladatelj i aranžer, jednako uvjerljiv sviraju- su obje pjesme obrađene u malo drukčijoj ma- radicija, autohtonost, osebujnost izraza — ći jazz i klasičnu glazbu. Nakon albuma Love niri, s elementima hip–hopa ili rapa, narav- Telementi su koji današnje glazbene projekte Me or Leave Me i Little Boy With a Big Heart no, uz nezaobilazni etno aranžman. Također čine zanimljivim i prihvaćenim na globalnoj koje su snimili s malim sastavima, ovo je nji- i popevku Na Verškevemu briegu koju su Kava- glazbenoj sceni. Uobičajeno je da se u njih upu- hov prvi CD ostvaren s big bandom. I u tom liri obradili u klapskom ruhu u suradnji s više- štaju zreli glazbenici, oni s bogatim iskustvom okružju sjajno se snalaze — uvjerljive izved- strukim dobitnicima Porina — Kvartetom Gu- i poznavanjem raznih stilova i različitih mode- be, raznovrsne skladbe, sjajni aranžmani i big bec. U suradnji s vokalnim Kvartetom Gubec, la predstavljanja glazbe. Upravo je zato album band, siguran vokal, puno boja, dinamika... u 2012. osvojena je i diskografska Nagrada Po- GIIPUJA, prvijenac mladog riječkog glazbe- Jednako su uzbudljivi i njihovi koncerti s Jazz rin za najbolju folklornu skladbu s pjesmom Pod Matija Dedić & Jazz orkestar HRT–a nika Damjana Grpca, izazvao čuđenje i izne- orkestrom HRT–a, primjerice onaj na kojemu brajde autora Rajka Suhodolčana u zajedničkom nađenje u jazz krugovima. Naime, riječki kon- su 28. veljače ove godine u zagrebačkom Vip koncertu s Tamburaškim orkestrom HRT u FAMILY trabasist i skladatelj nije, poput većine drugih Clubu promovirali ovaj CD. Osim što je ose- mladih glazbenika, podlegao napasti odmah bujna i prepoznatljiva, glazbenica iznimnih Lisinskom. Ona se također nalazi na ovom al- () bumu, kao i dvije pjesme s krapinskog Festiva- pokazati sve što zna nego se posvetio određe- vokalnih sposobnosti, bez obzira pjeva li sti- la: Zogerje i Zogerko i Vyžgi prijautelj, izvedene u nom tematskom okviru — izučavanju istarske hove u temama, vokalize ili scat improviza- suradnji s Revijskim orkestrom HRT–a, što sve ijanist i skladatelj Matija Dedić jedan je i kvarnerske narodne glazbe te pronalaženju cije, Lela se na ovom izdanju predstavlja kao skupa stvara pomak kajkavske etno glazbe pre- Pod rijetkih hrvatskih jazz glazbenika koji načina kako ju interpretirati u okviru općepo- kompletna autorica. Naime, za osam od deset ma drukčijim glazbenim pravcima, ne stvarajući je uspio na diskografskim izdanjima doku- znatog jazz idioma. Ideja nije nova, uspješno skladbi napisala je glazbu i tekstove. Radi se o pritom nikakav odmak od tradicije i autohtonog mentirati veći dio vlastitoga stvaralaštva. Na je to radio Boško Petrović, primjerice suitom djelima raznolika karaktera koja odlikuje ma- izričaja bednjanskoga kraja. CD–ima što ih je objavio za hrvatske i strane Istra u mom srcu što ju je ostvario s Matom Špa- štovitost, osjećaj za jazz i poznavanje tradicije izdavačke kuće zabilježene su njegove izvedbe dom i Martinom Glavašom, koji su svirali mih u svoj svojoj raznolikosti. Značajni su i tek- Uz goste, već spomenuti Kvartet Gubec, Da- s kvartetom Boilers, Boilers All Stars i Bo- i roženice, a tema je zaokupljala i neke mlađe stovi koji govore o vrijednosti života, univer- vora Dretara — Dreleta, Vida Baloga, Adama ilers Big Band, ali i solo te s vlastitim triom jazz glazbenike, ne nužno iz podneblja za koje zalnoj ljubavi, važnosti pozitivnog stava, za- Končića, Adalberta Turnera — Jucija, Sinišu ili u suradnji s uglednim hrvatskim i inoze- je karakteristična ta tradicija. No, rijetki su oni hvalnosti prema onome što imamo i što smo Miklaužića, Filipa Mikšu i Revijski orkestar mnim glazbenicima. Tek neke od vrijednih koji su poput Tamare Obrovac veći dio stvara- dobili u nasljeđe, samopoštovanju, poštovanju HRT–a, novi album Kavalira svim će ljubite- koncertnih suradnji nije uspio dokumentira- laštva posvetili suvremenom viđenju istarske ili prema predšasnicima. ljima izvorne kajkavske folklorne glazbe pru- ti, primjerice one u triju (to je uvijek forma- kvarnerske autohtone glazbe. žiti vrhunski užitak. cija glasovir–kontrabas–bubnjevi) sa stranim Dvije instrumentalne skladbe napisao je Joe Rajko Suhodolčan glazbenicima kao što su Martin Gjakonovski i Svjestan da se ne radi o komercijalnom koji je, osim što svira glasovir, priredio sve aran- Dean Terzić, Ron McClure i Jimmy Madison, pothvatu, Grbac je odlučio narodni izričaj žmane, ostvarivši sjajan sklad između pjevačice, Buster Williams i Lenny White te Harvie S i predstaviti jezikom suvremenog jazza, u ne- orkestra i solista. Kao stalni suradnik Jazz or- Zagorje vu srcu kim dijelovima ultra suvremenog, apstraktnog kestra HRT–a, s kojim je kao pijanist nastupio (SBS Music) Gene Jackson s kojima je 18. ožujka nastupio u Maloj dvorani V. Lisinskog na prvoj večeri free jazza. Zašto ne? Nisu li apstraktne kolek- u raznim programima, Joe je dobro upoznat s festivala Jazz.hr/proljeće. tivne improvizacije kojima su se dičili slavni njegovim mogućnostima, ali i sklonosti člano- ovi album Rajka Suhodolčana u stvari je free–jazz glazbenici, bile odlike ranoga jazza: va, posebice onih koji poduzimaju improvizaci- Nkompilacija njegovih najboljih glazbenih Kao svestrani glazbenik koji je verziran u svi- New Orleans jazza i dixielanda, naravno u je. Zato je, osim što je vodio računa o karakteru uradaka u zadnjih desetak godina, većinom ranju raznih stilova, Matija Dedić s lakoćom se drukčijem glazbenom kontekstu? Posezanje Lelina glasa i njezinoj interpretativnoj osobno- izvođenih na festivalima tamburaške glazbe prilagođuje glazbenom kontekstu pojedinoga za ekstremima — arhaična tradicijska glazba sti, u aranžmanima predvidio solističke dionice kajkavskog kulturnog podneblja. Od četrnaest projekta. Tako se ovom prigodom sjajno uklo- u srazu sa suvremenim improviziranim jaz- za mnoge od njih, što glazbi na ovom albumu pjesama, trinaest su njegova autorskih ostvare- pio u karakter bigbandovskih izvedbi koji tra- zom — pokazalo se logičnim glazbenim za- daje karakteristični jazzistički štih. BROJ 179, OŽUJAK 2013. 19

CD izlog Bojana Mušćeta se u svakoj pjesmi može osjetiti topao zvuk tamburaškog orkestra. Zamjetan je doprinos sestara Husar iz neka- dašnjeg kvarteta Divas — Marija je urednica LOG I Z LOG CD izdanja, a Ivana autorica dvije pjesme, dok se I Z LOG CD obje pojavljuju u ulozi interpreta, što je očiti primjer da svjetovna i duhovna glazba mogu ići pod ruku kad se osjeti iskreni pristup jed- nom i drugom tipu glazbenog izričaja.

Mayales Jurica Pađen & Aerodrom Gustafi MAYALES 2 TAKTIKA NOJA KANIBALKANSKA (Aquarius) (Menart) (Gustafi) vojedobno se u glazbenom magazinu Q nastojanju da nekako produlji status vr- rativši se osnovnim postulatima samizdata Spojavila vremenska crta koja je predočava- U snog instrumentalista, prekaljenog autora Vkad su početkom osamdesetih kao Gu- la određena vremenska razdoblja — tako je pet i prepoznatljive figure novoga vala (od sviranja staphy, njegovi dobri duhovi, ostvarili tri sjajne godina Drugoga svjetskog rata uspoređivano s u Grupi 220 preko Parnog valjka i Aerodroma Razni izvođači kasete (da te snimke postoje na nekoj magne- osam godina koje su protekle između dva al- do Azre), Jurica Pađen nanizao je seriju disko- tofonskoj vrpci isplatilo bi ih se kompilirati i buma Stereo MCs–a. Što bi se onda trebalo grafskih izdanja promjenjive kvalitete. Tri al- 1947 (HOMMAGE Á podastrijeti slušateljstvu: riječ je o izvrsnom sve- reći za razdoblje između prvog i drugog albu- buma Pađen Banda trebali su pokazati kako bi vremenskom materijalu), Gustafi su i aktualni ma Mayalesa — 13 godina? Štošta se u tih 13 Aerodrom mogao zvučati u devedesetima, no SERGIO ENDRIGO) album izdali u svojoj produkciji. Oslonili su se godina promijenilo, pa Mayalesi na drugom album Na travi povampirenog Aerodroma bio (Menart) na medijsku podršku Jutarnjeg lista, no danas je albumu djeluju sasvim drukčije od prvoboraca je napadno odmaknut od stvaralaštva Pađen očito kako bi veće promotivne rezultate napravi- Lagano, lagano revolucije. Na neki način kao banda i izvornog line–upa. Bilo je to 2001., ovremeni tribute albumi koji se pojave li da su se i dalje vezali uz nekog diskografa. Jer, da zaključuju to razdoblje koje je iznjedrilo dok je pod imenom Jurica Pađen & Aerodrom Pna hrvatskom diskografskom tržištu Kanibalkanska možda je njihov najkomercijalniji mnoge vrsne bandove poput Yammata, ali i 2007. objavljen jedan live i jedan studijski al- uglavnom imaju dokumentarističku vrijed- album nakon prvijenca Tutofato, snažan, prpo- osiguralo solo albume Valerije Nikolovske i bum (osim Pađena, konstanta u bandu je To- nost: ili je posrijedi live zapis jednokratno šan, bogato aranžiran i produciran, s pjesmama Kristijana Beluhana koji su ujedinjavali vokale mislav Šojat iz Pađen Banda). Postave koje su okupljene družine koja je uglazbila radove koje duboko zalaze u world music, šire od nji- na prvijencu Mayalesa. Sada su oni samo go- to snimile mnogo su više stremile originalnom određenog autora/izvođača (na primjer, live hove klasične istrijansko–teksmeksičke pržio- sti, dok su glavni vokali povjereni lideru banda zvuku Aerodroma — nota bene, prilično ne- albumi posvećeni Azri, EKV, Karlu Metiko- ne. Gotovo svaka skladba zadire u neki drugi Petru Beluhanu i Ivani Rushaidat, koji s gitari- konzistentno i različito od albuma do albuma, šu i Zdenku Runjiću) ili su posrijedi projekti glazbeni idiom, a osobito je zanimljiva posveta stom Vladom Mirčetom čine okosnicu banda. no Pađenov gitarski manirizam prilično ga koji iskazuju napor obrađivača ili ideju autora Tomu Waitsu u skladbi Gadna kuja, što je pre- Tu je i Viktor Lipić, sukreator najvećih hitova objedinjuje. Album Taktika noja kao da se više projekta više nego što uistinu odaju počast pjev njegove raštimane skladbe I Don’t Wanna toga vala (od Yammata do solo albuma Valeri- vraća onome što je radio Pađen band, a kom- skladatelju/izvođaču (na primjer tribute al- Grow Up, koju su efektno obradili Ramonesi i s je Nikolovske), pa kad se sve zbroji u produk- binacija angažiranih i ljubavnih pjesama s no- bum posvećen Ivi Robiću, klapski albumi s kojom su zaključili svoju diskografsku karijeru. cijskoj kuhinji Coca Mosqita rezultat je više vog izdanja, znak su da je Pađen ispucao svoj pjesmama Tome Bebića i Gibonnija). Karijera Gustafa s ovim albumom može imati nego dojmljiv i, ruku na srce, neodoljiv. Ako kvalitativni stihovni arsenal jer tekstovi koji se i dodatni zamah, osobito na njihovim spekta- je Mayalesima trebalo 13 godina za ostvarenje mogu čuti nekako nisu čak ni za citiranje. To Istarska posveta velikom Sergiju Endrigu, kularnim nastupima. Bogati instrumentarij, tako dobrog albuma, onda bi valjalo čekati još je, zapravo, bjelodani dokaz da je najbolje što rođenom Puležanu koga su osobne tragedi- specifični vokal Edija Maružina, vrsna glasovna 13 da naprave još bolji. Jednostavno, Mayales je Pađen napravio, od raspada originalne lini- je razdvajale, ali i vezivale neraskidivim pri- potpora Barbare Munjas i iznimno potentna su standard snenoga popa koji nezaustavljivo je Aerodroma i Azre početkom devedesetih, jateljstvima za ove krajeve (osobito s Arse- svirka, Gustafe još jedanput etablira kao izvođa- širi horizonte i postavlja nove vrijednosne kri- njegov solo album Žicanje s instrumentalima nom Dedićem), nadilazi sve dosadašnje tri- če koji snažno šire kvalitativne dosege hrvatske terije suvremene hrvatske pop glazbe. u kojemu možemo osjetiti radost stvaranja bute projekte i postaje standard koji u mno- popularne glazbe. pjesama. Taktika noja vjerojatno bi bio sasvim go čemu valja slijediti. Projekt Mauricija Fer- solidan album (skladba Ostani sjajan je primjer lina i Edija Cukerića nastao je 2005. nakon novovalnog retro–popa) da većina tekstova ne dogovora s Endrigom da rade na njegovom zvuči kao pokušaj Jurice Pađena da dokaže novom albumu. Nažalost, veliki je umjetnik kako se i s nesuvislim stihovima mogu napra- umro, pa je nastala ideja o hommageu. Tako viti megahitovi poput Gangnam Style. je skupljena iznimno snažna istarska repre- zentacija, od bandova kao što su Popeye i Dogma, preko Gustafa i svih njihovih bivših i valjda budućih članova u raznim kombina- cijama (Tatiana & Mauro Giorgi, Livio Mo- rosin, Nola...) te raznih zborova i orkestara do književnika (Milan Rakovac, Daniel Na- činović...), slikara i drugih. Sa svima njima Ferlin i Cukerić očito su po- mno radili, jer Endrigove skladbe, od onih Nola dječjih do međunarodno proslavljenih (Can- My Buddy Moose zone per te, L’arca di Noe), ne samo da su dobi- PIANO le novu dimenziju nego bez problema mogu SHINE! SHINE! SHINE! (Menart) ući u best of svakoga izvođača. Ako se tome (Dancing Bear) pridoda da su glazbenici sve odradili na je- ako s vremena na vrijeme počašćeni pone- ziku na kome se inače uglavnom ne izraža- ad su početkom devedesetih bandovi Ikim unplugged albumom, u konačnici oni Razni izvođači vaju, onda sve dobiva još jednu kvalitativnu Kpanično pokušavali napraviti uspješni- funkcioniraju samo kod izvođača koji će se BONOFEST 2012. dimenziju. ce na engleskom jeziku, sve dok Laufer nije svjesno lišiti prepoznatljiva dijela buke koju (Laudato) Uvodna skladba na hrvatskom je Arsenov napravio megahit Svijet za nas, takav se je- proizvode. Ostali ipak moraju koristiti malo prepjev Mani bucate (Rasipne ruke), a zaključ- zični eskapizam mogao nazvati trendom. Je struje za pokoji instrument i trend koji je bio na njegov evergreen Kud plovi ovaj brod izve- li posrijedi odraz povemašnje krize ili ne, no iznimno popularan u devedesetima, što je da- estivali duhovne glazbe nisu više kuriozum den 1970. u alternaciji s Radojkom Šverko na najkreativniji albumi koji se danas mogu čuti nas uglavnom izlika da se još jednom prepaki- Fnamijenjen sve brojnijem korpusu izvođa- Splitskom festivalu kada je Tereza otpjeva- i ovdje uopće nisu otpjevani na hrvatskome raju stari hitovi. Grupa Nola mogla je mirne ča — vukovarski sedmi Bonofest izdignuo se la Nono, moj dobri nono, a alternativnu verzi- književnom jeziku (hommage Sergiju Endri- duše objaviti live–album, kolekciju najvećih iz sličnih manifestacija. Prije svega pozornost ju Claudio Villa kao Il Tuo Mondo. Tako po- gu na talijanskom, albumu Gustafa na čakav- hitova i unplugged album, no podarili su mi- plijene istaknuti glazbenici poput Matije De- stavljen raspored 31 pjesme iz repertoara Ser- skom dijalektu i trećem albumu My Buddy nimalistički Piano na kojemu sudjeluju samo dića, Jelene Radan, Giuliana, sestara Husar gija Endriga govori o iznimno precizno pro- Moosea na engleskom jeziku). My Buddy pjevačica Gabrijela Galant Jelenić i klavijatu- ili Vinka Coce koji izvode teme religijskog mišljenom projektu koji velikog kantautora Moose, posve utopljeni u americanu i sasvim rist Leon Benko. Intimistički, ponekad i ko- karaktera. Pjesme zabilježene na albumu sni- još jednom dovodi na ove obale Jadranskog izvan osnovnih tijekova riječke rock scene (ne morni ugođaj u svome minimalizmu otkriva mljene su uživo. Još jedanput se pokazala vo- mora. Ili izravnije: album je najvažniji arte- računajući gostovanje prekaljenoga gitarista iskonske vrijednosti Nolinih skladbi, a to su kalna nadmoćnost izvođača kršćanske glazbe fakt zbližavanja dvaju prekomorskih zemalja Vlade Simcicha Vave), na trećem albumu na- vrsne melodijske linije, upečatljivi tekstovi i koji ne samo da se mogu mjeriti s profesional- još od Osimskih sporazuma. A u diskograf- glašenim stilskim izdvajanjem od onoga što su sjajan vokal Gabrijele Galant Jelenić. Dakako, nim kolegama, nego su u mnogim elementima skom smislu — prvi ovogodišnji kandidat za napravili na prva dva albuma i vožnjom para- Marijan Jelenić, druga polovica udarnog tan- uvjerljiviji od njih. album godine! dema banda, pobrinuo se za aranžmane i za lelnim kolosijekom s garage rockom, napravili Bonofest je bio poprištem zanimljivog due- su jedan od najupečatljivijih albuma na ovim produkciju, tako da sve ostaje unutar obitelji, odnosno banda. ta dvije operne pjevačice — Martine Tomčić prostorima u posljednjih nekoliko godina. i Sandre Bagarić u pop–kontekstu, a sve to Štoviše, s pjesmama koje čak zazivlju i Beatle- Ogoljeli pristup razrađenim skladbama znači ne bi tako dobro zvučalo da nema Tamburaš- se (Love Like Ours...), riječki Američani hrabro da nema kalkulacija, pa najveći hit Dio tebe slu- ke filharmonije Glazbene škole iz Požege koja zakoračuju u posve ravnopravnu bitku na me- ži tek kao uvod u akustičnu retrospektivu Nole je besprijekorno iznijela instrumentalni te- đunarodnom planu. Ne čudi stoga što je Chris koja se zaustavila na jednoznamenkastom bro- ret pjesama; pritom je zanimljiva funkcional- Eckman iz Walkaboutsa producirao album i ju skladbi. Sasvim dovoljno za one koji vole na uporaba žičanih instrumenata, decentna i to bez suvišnih zašto. band u punom formatu i za one koji će se kroz nenametljiva, tako da se u skladbama ne kori- ovaj vrsni album tek zaljubiti u njihovu glazbu. ste tradicionalni tamburaški manirizmi, a ipak 20 BROJ 179, OŽUJAK 2013.

sat 6/4/2013 7/4/2013 8/4/2013 9/4/2013 10/4/2013 11/4/2013 12/4/2013 13/4/2013 subota nedjelja ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak subota

Studio BajSić MM MM MM MM bing bang, udaraljkaški ansambl outside eu outside eu outside eu outside eu 12.00 projekt MusMa Hr projekt Hr projekt Hr projekt GNG Gu elly Bašić Darijan Ivezić, dirigent Josip Nalis, dirigent

HGZ HGZ HGZ HGZ HGZ HGZ HGZ inside eu inside eu inside eu inside eu inside eu inside eu inside eu 17.00 petrit Çeku, gitara Monika Cerovčec, sopran; Zagreb trio Zagrebački kvartet Zagrebački puhački Festivalski seksteti Festivalski septet Filip Fak, klavir ansambl Ivan Josip Skender, dirigent

Hnk Zkl Hnk ZkM Hnk kdvL kdvL kdvL balet Hnk u Zagrebu, lutkarski ansambl Zkl-a, opera snp-a novi sad; balet snG-a Maribor; opera snG-a simfonijski orkestar i Zagrebačka Ma, adu, alu, ttF Edward Clug, koreograf; Cantus ansambl; Zoran Juranić, dirigent i Edward Clug, Staša Maribor; Zbor Hrt-a; filharmonija; Mladen Tarbuk, dirigent Andrey Gugnin i Vadym Rene Medvešek, režiser; Berislav redatelj Zurovac, koreografi Marko Hribernik, Aleksandar Kalajdžić, Luca Pfaff, dirigent Dora Ruždjak Podolski, Kholodenko, klaviri Šipuš, Ivan Josip Skender, Zoran juranić: Borut kržišnik: dirigent dirigent Mia Elezović, redateljica dirigenti; Martina Gojčeta Silić, Claude debussy: Posljednji ljetni cvijet*, Songs for the Mating Janez Burger, Goran Jurić, bas; glasovir, Vedran igor Stravinski: 19.30 6 Epigraphes Antiques Martina Matić Borse, vokalne operna fantazija prema Season / Pjesme za redatelj Monika Leskovar, Kocelj, truba; Le rossignol / Slavuj solistice / 6 antičkih epigrafa; istoimenom dramskom sezonu parenja, Marij kogoj: violončelo Ivana Srbljan, En blanc et noir / U bijelome arnold Schönberg: tekstu Luka Paljetka komorni balet Črne maske / mezzosopran i crnom Pierrot lunaire / Pierrot mjesečar Sanda Majurec: Crne maske, igor stravinski: Pierre Boulez: Nychthemeron*, opera Le Sacre du Printemps / Le marteau sans maître / komorni balet Posvećenje proljeća Čekić bez gospodara

&td &td MdvL MdvL ansambl icarus; ansambl icarus; ansambl Zeitfluss; ansambl art nrW; Paolo Longo, dirigent Marco Angius, dirigent Edo Mičić, dirigent Miro Dobrowolny, Giulio Ciabatti, redatelj; Riccardo Massai, glumac Đuro Živković, viola dirigent Francesca Franzil, sopran; Giorgio Battistelli: 21.30 Riccardo Massai, glumac L’Imbalsamatore / Giampaolo Coral: Balzamar Demoni e fantasmi notturni della citta di Perla / Noćni demoni i duhovi grada Perle

&td pd &td 22.00 Heather roche, ansambl slagwerk den Haag klarineti i elektronika Michael Gordon: Timber

Csb HGZ &td &td vokalni ansambl bojan Z. & Matija kvartet damas ansambl klang 23.00 antiphonus; dedić, klavirski duo Projekt ImproGraphic Tomislav Fačini, dirigent

Hdlu 6.-13.4. katarina krpan, klavir; Međunarodni festival rene Medvešek, recitator suvremene glazbe 00.00 International Festival Berislav Šipuš: of Contemporary Music . Les Nuits / Noći 2013 iZLoŽBe: ivan Marušić klif, 5 - 13 / 4, Galerija SC; Grupa CoNtra: Les Nuits, autor koncepta: Žorž draušnik, 6 / 4 – 13 / 4 HdLu | *praizvedba više informacija o programu, ulaznicama i lokacijama: www.mbz.hr

ОДНО П АР ОЗ Н О О Р К И С Ш

П Т

Р Е

С

S E E R R Glazbena B T I A AN E TH proizvodnja NATIONAL

MBZ 2013 oglas 1-1 Cantus.indd 1 3/18/13 2:11 PM