DOCSLIB.ORG

Istarska Županija/Brijuni Brijunsko Ljeto 2013

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Istarska Županija/Brijuni Brijunsko Ljeto 2013 Prilog 2. - Pregled uloženih sredstava ostalih ministarstava, državnih institucija i javnog sektora u otoke u 2013. godini MINISTARSTVO TURIZMA Program dodjele bespovratnih sredstava manifestacijama u funkciji razvoja turizma u 2013. godini ISTARSKA ŽUPANIJA/BRIJUNI BRIJUNSKO LJETO 2013. KAZALIŠTA ULYSSES 100.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK RAB/RAB SREDNJOVJEKOVNI LJETNI FESTIVAL RABSKA FJERA 50.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA/PRVENJ ŠKRAPING PAŠMAN 30.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/CRES LUBENIČKE VEČERI 20.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK RAB/LOPAR FESTIVAL SKULPTURE U PIJESKU LOPAR 2013.godine 15.000,00 Program unapređenja ponude turističkog sektora u 2013. godini "Korak više" PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/RAB BISKILISTIČKE I PJEŠAČKE STAZE OTOKA RABA 30.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/RAB IZGRADNJA DJEČJEG IGRALIŠTA U AC SAN MARINO 297.500,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/RAB/LOPAR UREĐENJE PLAŽA 45.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA/DUGI OTOK/JU PP TELAŠĆICA PRILAGODBA PRILAZA OBJEKTIMA I VIDILICI ZA OSOBE S INVALIDITETOM 33.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA/DUGI OTOK VODA ZA OTOKE 250.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA/OPĆINA VIR VIRSKI PRSTEN 150.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA/PAG/POVLJANA WELLNESS 300.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA/DUGI OTOK MULTIFUNKCIONLANO IGRALIŠTE 34.463,00 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA/OTOK PRVIĆ SEA KAYAK CENTAR 250.000,00 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA/OTOK MURTER POBOLJŠANJE ENERGETSKIH UŠTEDA OBJEKTA HOTEL BOROVNIK 300.000,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK BRAČ HOTEL BOL- WELLNESSQ 285.000,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK BRAČ UREĐENJE TURISTIČKOG KOMPLEKSA LOVREČINA 279.587,11 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA/OTOK LOPUD ULAGANJE U OPREMANJE I UREĐIVANJE RIVE I PLAŽE LAFODIA 300.000,00 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA/PELJEŠAC REALIZACIJA IDEJNOG RJEŠENJA PELJEŠAC- PJEŠAČKE I BICIKLISTIČKE STAZE 65.916,00 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA/OTOK MLJET VODA ZA OTOKE 150.000,00 Program unapređenja ponude turističkog sektora u 2013. godini "1000 bazena za hrvatski turizam" LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA/NOVALJA IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA/OTOK UGLJAN IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK BRAČ IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK HVAR IZGRADNJA BAZENA 46.700,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK HVAR IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA/NOVALJA IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA/NOVALJA IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA/NOVALJA IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK KRK IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK BRAČ IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK KRK IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA/OTOK MLJET IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK HVAR IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA/GRAD PAG IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK KRK IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA/OTOK PAG/METAJNA IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 DUBROVAČKO-NETERVANSKA ŽUPANIJA/PELJEŠAC IZGRADNJA BAZENA 50.000,00 Program poticanja inovacija u turizmu u 2013. godini "Inovativni turizma" PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK RAB/LOPAR IZRADA MOBILNE APLIKACIJE ZA PAMETNE TELEFONE 6.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK KRK BOOKING CARD 25.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/RAB GEOPARK RAB U SLUŽBI RAZVOJA GEOTURIZMA 20.500,00 NATURA 2000 ADRIA - USPOSTAVA PRVOG INTERPRETACIJSKOG PROGRAMA TE PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK LOŠINJ 250.000,00 INICIRANJE BUDUĆEG CENTRA ZA ZNANOST O MORU PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/RAB "RAB CITY CARD I RAB TURIST CARD" 20.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK KRK MOBILNA APLIKACIJA "PUTOVIMA GRADA POVIJESTI I KULTURE" 44.500,00 ZADARSKA ŽUPANIJA/OTOK VIR VIR - OTOK S DVA LICA 100.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA/GRAD PAG SIROTEKA - MULTIFUNCIONALNI IMULTIMEDIJALNI PROSTOR SIRANE 150.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA/GRAD PAG "MAGAZIN SOLI, RAZVOJ KULTURNO-TURISTIČKE PONUDE GRADA" 200.980,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK HVAR "TOTAL INLAND CROATIA" 30.000,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK VIS EXPERIENCE PALAGRUZONA 16.450,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK VIS EKO BIN 12.000,00 Program poticanja slobodnog pristupa internetu u turističkim destinacijama PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/Grad Mali Lošinj Izvedba bežičnog HotSpot sustava za područje središta grada 30.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/Grad Krk Grad Krk - Hotspot 2013. 24.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/Grad Cres Hotspot Croatia - Cres 18.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/Općina Omišalj Hotspot lokacije u turističkim destinacijama Omišalj i Njivice 30.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/Općina Punat Free Wi-Fi City 30.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/Općina Dobrinj Hot spotovi dobrinjskog 11.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/Općina Vrbnik Hotspot Croatia - Vrbnik 2013. 4.663,75 ZADARSKA ŽUPANIJA/Grad Pag Poveži se s Pagom 24.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA/Općina Preko Hotspot Croatia - Preko 24.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA/Općina Sali Hotspot 18.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA/Općina Tkon Tkon - Hotspot Croatia Free 12.000,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/Općina Bol Hotspot Croatia - Bol 6.000,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/Općina Jelsa Projekt poticanja slobodnog pristupa internetu u turističkim destinacijama Hotspot Croatia - Jelsa 6.000,00 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA/Općina Lumbarda Hot Spot Lumbarda 8.200,00 Program poticanja razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima u 2013. godini SPLITSKO - DALMATINSKA ŽUPANIJA/Otok Vis/Komiža Kušaona sa smještajem "Mala kuća" 50.000,00 Program subvencioniranja kreditnih programa u turizmu PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK CRES smještajni objekti u turizmu 672.893,48 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK KRK smještajni objekti u turizmu 77.430,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK MALI LOŠINJ smještajni objekti u turizmu 354.145,48 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK RAB smještajni objekti u turizmu 441.568,07 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK SUSAK smještajni objekti u turizmu 34.447,14 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/OTOK UNIJE smještajni objekti u turizmu 8.838,67 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA/OTOK PAG smještajni objekti u turizmu 447.569,51 ZADARSKA ŽUPANIJA/OTOK PAG smještajni objekti u turizmu 230.788,36 ZADARSKA ŽUPANIJA/OTOK PAŠMAN smještajni objekti u turizmu 29.591,03 ZADARSKA ŽUPANIJA/OTOK SILBA smještajni objekti u turizmu 3.291,88 ZADARSKA ŽUPANIJA/OTOK UGLJAN smještajni objekti u turizmu 49.856,76 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA/OTOK KRAPANJ smještajni objekti u turizmu 277.309,04 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA/OTOK PRVIĆ smještajni objekti u turizmu 62.009,98 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK ČIOVO smještajni objekti u turizmu 393.039,93 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK DRVENIK smještajni objekti u turizmu 120.476,62 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK HVAR smještajni objekti u turizmu 459.335,25 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK BRAČ smještajni objekti u turizmu 801.387,86 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA/OTOK VIS smještajni objekti u turizmu 12.999,99 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA/OTOK smještajni objekti u turizmu 129.978,65 KORČULA DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA/OTOK ŠIPAN smještajni objekti u turizmu 360.458,54 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA/OTOK smještajni objekti u turizmu 300.592,74 PELJEŠAC DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA/OTOK LOPUD smještajni objekti u turizmu 124.592,67 SVEUKUPNO : 10.396.061,00 MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA MJERA B Zadarska županija (Tkon) B1 Jačanje poslovne konkurentnosti 1.400.000,00 MJERA C Primorsko-goranska županija (Rab) C1 Poduzetničke zone 915.182,48 MJERA D Dubrovačko-neretvanska županija D2.1. Cjeloživotno obrazovanje za obrtnike (Janjina,Korčula,Ston,Vela Luka) 8.925,00 Ličko-senjska županija(Novalja) D2.1. Cjeloživotno obrazovanje za obrtnike 2.700,00 Primorsko-goranska županija D2.1. Cjeloživotno obrazovanje za obrtnike (Baška, Krk, Mali Lošinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Rab) 39.112,50 Splitsko-dalmatinska županija D2.1. Cjeloživotno obrazovanje za obrtnike (Hvar, Okrug, Otok, Postira, Selca, Stari Grad, Supetar, Šolta) 22.350,00 Šibensko-kninska županija (Vodice) D2.1. Cjeloživotno obrazovanje za obrtnike 1.350,00 Zadarska (Pag, Sali, Vir) D2.1. Cjeloživotno obrazovanje za obrtnike 7.875,00 Primorsko-goranska županija (Krk) D2.2 Informatičke kompetencije obrtnika 33.442,00 Splitsko-dalmatinska županija (Pučišća) D2.4 - Majstorska škola 199.737,51 Priprema projektnih prijedloga za Europski fond za Regionalni razvoj 2013. - 2020. Rekonstrukcija hotela Vila Rova u cilju jačanja turističke ponude otoka Krka (priprema Primorsko-goranska županija/Otok Krk/Malinska 64.353,00 projektnog prijedloga) SVEUKUPNO : 2.695.027,49 MINISTARSTVO BRANITELJA Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja Mjera samozapošljavanja DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA/ Naknade građanima i kućanstvima u novcu - potpora nezaposlenom hrvatskom branitelju za 30.000,00 PELJEŠAC/OREBIĆ pokretanje djelatnosti Naknade građanima i kućanstvima u novcu - potpora nezaposlenom hrvatskom branitelju za DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA/LASTOVO 30.000,00 pokretanje djelatnosti Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja Mjera za proširenje postojeće djelatnosti Naknade građanima i kućanstvima u novcu - potpora poslodavcu za zapošljavanje nezaposlenog PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA/KRK/PUNAT 45.000,00 hrvatskog branitelja Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih,
Load more

Recommended publications
  • Abseits Des Stroms Entdeckungsreise
    KROATIEN SPEZIAL • ELAPHITEN Abseits des Stroms Entdeckungsreise. Die Inselgruppe der Elaphiten, in unmittelbarer Nähe von Dubrovnik gelegen, bietet kaum nautische Infrastruktur, dafür bezaubernde Vegetation und himmlische Ruhe Text und Fotos: Werner Meisinger aee und Kuchen in Korčula. scheidenen Infrastruktur für den Touris- In den Lokalen auf der Fes- mus. Auch für den Bootstourismus. Be- tungsmauer gibt es attraktive scheiden im Vergleich zu dem, was Gelegenheiten dafür. Die Cafés nörd lich der Elaphiten geboten wird. In und Bars sind auf jeden Ge- den Buchten und Häfen Mitteldalmatiens Kschmack eingestellt. Neben der klassischen – von Šolta, Brač, Hvar, Korčula – stecken Cappuccino-Croissant-Palette serviert man die Yachten dicht an dicht, an die Bojen der auch Smoothies und Fruchttörtchen, haus- eigens angelegten Felder werden sie gele- gemachte Säfte und schicke Müslis. Alles gentlich paarweise verordnet. Die Marinas garniert mit Blick aufs Meer. Da bleibt der und Häfen begehren fantastische Gagen Gast im Schatten der Pinien gern eine Zeit für geringste bis gar keine Dienstleis- lang sitzen und beobachtet das Treiben auf tungen. Auch rund Mljet ist noch eine dem Wasser. Während eines solchen Früh- Menge los. Von dort Richtung Osten und stücks kann man mehr Schie vorüber Süden herrscht aber radikale Verkehrsver- gondeln sehen als in den Elaphiten in ei- dünnung. In den Elaphiten gibt es keine ner Woche. Marina und keine bewirtschafteten Bojen. Die Elaphiten sind der südöstliche Fort- Die nächstgelegene Charterbasis ist Dubrov- satz der berühmten Sehnsuchtsdestinati- nik, wo nicht gerade die stärksten Flotten onen vor der kroatischen Küste, zu denen der Bootsverleih-Industrie stationiert sind. es Jahr für Jahr an die vier Millionen Besu- Die Elaphiten liegen also abseits des Stroms, cher zieht.
    [Show full text]
  • Turizam Na Hrvatskim I Njemačkim Otocima
    Turizam na hrvatskim i njemačkim otocima Tolj, Andro Undergraduate thesis / Završni rad 2016 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zadar / Sveučilište u Zadru Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:985822 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-25 Repository / Repozitorij: University of Zadar Institutional Repository of evaluation works Sveučilište u Zadru Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Jednopredmetni preddiplomski studij Kulture i turizma Andro Tolj Turizam na hrvatskim i njemačkim otocima Završni rad Zadar, 2016. Sveučilište u Zadru Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Jednopredmetni preddiplomski studij Kulture i turizma Turizam na hrvatskim i njemačkim otocima Završni rad Student/ica: Mentor/ica: Andro Tolj Mr. sc., Tomislav Krpan Zadar, 2016. Izjava o akademskoj čestitosti Ja, Andro Tolj, ovime izjavljujem da je moj završni rad pod naslovom Turizam na hrvatskim i njemačkim otocima rezultat mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na izvore i radove navedene u bilješkama i popisu literature. Ni jedan dio mojega rada nije napisan na nedopušten način, odnosno nije prepisan iz necitiranih radova i ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem da ni jedan dio ovoga rada nije iskorišten u kojem drugom radu pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj, obrazovnoj ili inoj ustanovi. Sadržaj mojega rada u potpunosti odgovara sadržaju obranjenoga i nakon obrane uređenoga
    [Show full text]
  • Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi
    Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi Sika od Mondefusta, Palagruţa Mjerenja obale istoĉnog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odliĉni i dosad još uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istraţivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i površine hrvatskih otoka i otoĉića većih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opseţna nova graĊa, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifiĉnom administrativnom korištenju, a ne »statistici«. Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje otoĉiće i hridi, iako ulaze u konaĉne brojke.4 Brojka 1244, koja je sada najĉešće u optjecaju, uopće nije dokumentirana.5 Osnovni izvor za naš popis je, dakle, [2007], i u graniĉnim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljedećem koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazloţenjima ispod crte. U trećem koraku ukljuĉeno je još nekoliko dodatnih podataka s obrazloţenjem.6 1 Ante Irić, Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplanĉić Leder, T. Ujević, M. Ĉala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25.000. Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Drţavni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, 30.8.2007.; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva.
    [Show full text]
  • Sustainable Financing Review for Croatia Protected Areas
    The World Bank Sustainable Financing Review for Croatia Protected Areas October 2009 www.erm.com Delivering sustainable solutions in a more competitive world The World Bank /PROFOR Sustainable Financing Review for Croatia Protected Areas October 2009 Prepared by: James Spurgeon (ERM Ltd), Nick Marchesi (Pescares), Zrinca Mesic (Oikon) and Lee Thomas (Independent). For and on behalf of Environmental Resources Management Approved by: Eamonn Barrett Signed: Position: Partner Date: 27 October 2009 This report has been prepared by Environmental Resources Management the trading name of Environmental Resources Management Limited, with all reasonable skill, care and diligence within the terms of the Contract with the client, incorporating our General Terms and Conditions of Business and taking account of the resources devoted to it by agreement with the client. We disclaim any responsibility to the client and others in respect of any matters outside the scope of the above. This report is confidential to the client and we accept no responsibility of whatsoever nature to third parties to whom this report, or any part thereof, is made known. Any such party relies on the report at their own risk. Environmental Resources Management Limited Incorporated in the United Kingdom with registration number 1014622 Registered Office: 8 Cavendish Square, London, W1G 0ER CONTENTS 1 INTRODUCTION 1 1.1 BACKGROUND 1 1.2 AIMS 2 1.3 APPROACH 2 1.4 STRUCTURE OF REPORT 3 1.5 WHAT DO WE MEAN BY SUSTAINABLE FINANCE 3 2 PA FINANCING IN CROATIA 5 2.1 CATEGORIES OF PROTECTED
    [Show full text]
  • Proforma Faktura 5
    Razvrstavanje otoka u skupine (Članak 2. Zakona o otocima /Narodne novine N 34/99, 149/99, 32/02, 33/06/) „Otoci se glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstavaju u dvije skupine. U prvoj skupini su sljedeći otoci i otočići: – nedovoljno razvijeni i nerazvijeni: Unije, Susak, Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvić (šibensko otočje), Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Vis, Biševo, Lastovo, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep i Lokrum; – mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni: otočići pred Porečom: Frižital, Perila, Reverol, Sv. Nikola, Veliki Školj; otočići pred Vrsarom: Cavata, Figarolica, Galiner, Galopun, Gusti Školj, Kuvrsada, Lakal, Lunga, Salamun, Sv. Juraj, Školjić, Tovarjež, Tuf; otočići pred Rovinjem: Banjol, Figarola, Figarolica, Gustinja, Kolona, Mala Sestrica, Maškin, Pisulj, Pulari, Sturag, Sv. Katarina, Sv. Andrija, Sv. Ivan, Vela Sestrica, Veštar; brijunski otočići: Galija, Gaz, Grunj, Kotež, Krasnica, Mali Brijun, Pusti, Obljak, Supin, Sv. Jerolim, Sv. Marko, Veli Brijun, Vrsar; otočići pred Pulom: Andrija, Fenoliga, Frašker, Fraškerić, Katarina, Uljanik, Veruda; otočići u medulinskom zaljevu: Bodulaš, Ceja, Fenera, Levan, Levanić, Pomerski školjić, Premanturski školjić, Šekovac, Trumbuja; okolni otočići otoka Cresa: Kormati, Mali Ćutin, Mali Plavnik, Veli Ćutin, Visoki, Zeča; okolni otočići otoka Krka: Galun, Košljun, Plavnik, Prvić, Sv. Marko, Školjić, Zečevo; okolni otočići otoka Lošinja: Karbarus, Koludarc, Kozjak, Male Orjule, Mali Osir, Mišnjak, Murtar, Oruda, Palacol, Samuncel, Sv. Petar, Trasorka, Vele Srakane, Male Srakane, Vele Orjule, Veli Osir, Zabodaski; otočići u Vinodolskom i Velebitskom kanalu te Novigradskom i Karinskom moru: Lisac, Mali Ražanac, Mišjak, Sv. Anton, Sv.
    [Show full text]
  • Matematički Fakultet Biološki Odsjek Problemi
    SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO – MATEMATIČKI FAKULTET BIOLOŠKI ODSJEK PROBLEMI ZAŠTITE ZAŠTIĆENIH MORSKIH PODRUČJA U JADRANSKOM MORU PROBLEMS OF PROTECTING THE CONSERVED SEA AREAS IN THE ADRIATIC SEA SEMINARSKI RAD Nikola Malešević Preddiplomski studij biologije (Undergraduate Study of Biology) Mentor: doc. dr. sc. Petar Kružić Zagreb, 2012. Sadržaj 1. Uvod....................................................................................................................................... 2 2. Nacionalni parkovi ................................................................................................................. 3 2.1. Brijuni.................................................................................................................................. 3 2.1.1. Mjere i problemi zaštite.................................................................................................... 4 2.2. Kornati................................................................................................................................. 5 2.2.1 Mjere i problemi zaštite..................................................................................................... 7 2.3. Mljet .................................................................................................................................... 9 2.3.1. Mjere i problemi zaštite.................................................................................................. 10 3. Parkovi prirode....................................................................................................................
    [Show full text]
  • The Spa and Seaside Resort in the Development of Euro- Mediterranean Travel and Tourism – the Case of Brijuni Islands
    THE SPA AND SEASIDE RESORT IN THE DEVELOPMENT OF EURO- MEDITERRANEAN TRAVEL AND TOURISM – THE CASE OF BRIJUNI ISLANDS NATAŠA UROŠEVIĆ | 53 | Juraj Dobrila University of Pula, Croatia The paper will offer a new perspective in elaboration of key phases of the tourism development on the Brijuni Islands, by analysing their important function as an élite Mediterranean spa and seaside resort in a transnational framework. The author will show how cultural practices and patterns of tourist behav- iour, characteristic for European early spa and seaside resorts, spread throughout Mediterranean during the 19th and early 20th century. Similar to an established network of European spas, transnational cultural transfers and common features characterized also a Euro-Mediterranean network of climatic seaside resorts. Many of them developed on the place of an- cient spas and aristocratic residences, such as the first modern élite resorts in Italy and France. We can follow a similar process in the Adriatic, where first climatic spas patronized by royalty attracted a fashionable clientele. The author explored and com- pared some of the well-known island aristocratic residences, such as the Isle of Wight, the Hyėres Islands, Capri, Mallorca, Corfu and Brijuni. The conducted research indicated that the beginnings of modern tourism in the Adriatic followed existing patterns of the European leading spa and seaside resorts. The main contribution of this paper would be in linking revitalisa- tion of unique cultural heritage with a local tourist tradition as a model for sustainable development. Key words: Mediterranean, tourism, European spa, seaside re- sort, Adriatic, Brijuni Volume 13 | 2020 | Number 1 Nataša Urošević INTRODUCTION In the history of European travel and tourism, the Mediterranean has a central position, as a contact zone characterized by intense transnational mobility and intercultural encounters: „It is where the continents of Europe, Africa and Asia meet and where North faces South in an asymmetrical relationship.
    [Show full text]
  • Kartogramski Prikaz Malih, Povremeno Nastanjenih I Nenastanjenih Otoka
    DRŽAVNI PROGRAM ZAŠTITE I KORIŠTENJA MALIH, POVREMENO NASTANJENIH I NENASTANJENIH OTOKA I OKOLNOG MORA II PREGLED, POLOŽAJ I RASPORED MALIH, POVREMENO NASTANJENIH I NENASTANJENIH OTOKA I OTOČIĆA 1. ISTARSKA ŽUPANIJA 1.1. Grad Poreč površina opseg naziv MPNNOo vrsta IOO [m2] [m] Altijež “hrid“ 6.271 310 1101 Regata “hrid“ 4.352 279 1102 Sv.Nikola otočić 124.281 2.105 1103 U akvatoriju Grada Poreča nalaze se 3 otoka i/li otočića iz kategorije MPNNOo. Veličinom se izdvaja Sv.Nikola, smješten na zapadnoj strani akvatorija gradske luke Poreča, koji se intenzivno turistički koristi (hotelijerstvo-ugostiteljstvo). U istom akvatoriju je još 6 manjih nadmorskih tvorba (hridi različitog oblika i veličine): Barbaran (2.636m2 ), Butaceja (1.031m2 ), Karbula (1.7.22m2 ), Safarel (1.788 m2 ), Žontuja (2.409 m2 ) i Žontujić (963 m2 ). Kartogram akvatorija: 1:100.000 1.2. Općina Funtana površina opseg naziv MPNNOo vrsta IOO [m2] [m] Gusti Školj mali otočić 12.673 404 1201 Fržital/Frižital mali otočić 16.650 681 1202 Školjić “hrid“ 8.707 369 1203 Tovarjež “hrid“ 7.741 330 1204 Tuf “hrid“ 8.732 387 1205 Veli Školj otočić 59.600 909 1206 U akvatoriju Općine Funtana nalazi se 6 otoka i/li otočića iz kategorije MPNNOo.Veličinom se donekle izdvaja Veli Školj, smješten malo zapadno od Grgetovog rta. U istom akvatoriju su još 3 manje nadmorske Kartogram akvatorija: 1:100.000 tvorbe (hridi različitog oblika i veličine): Bili školj (1.784 m2 ), Orada (1.520 m2 ) i Reverol/Revenol (1.300 m2 ). 1.3. Općina Vrsar površina opseg naziv MPNNOo vrsta IOO [m2] [m] Cavata “hrid“ 8.031 410 1301 Galiner “hrid“ 5.371 264 1302 Lakal “hrid“ 5.123 264 1303 Lunga mali otočić 29.923 826 1304 Kuvrsada/Koversada otočić 67.477 990 1305 Salamun v.
    [Show full text]
  • Studia Honoraria Archaeologica
    Studia honoraria archaeologica Zbornik radova u prigodi 65. rođendana prof. dr. sc. Mirjane Sanader Studia honoraria archaeologica Studia ISBN: 978-953-175-809-3 konacan prijedlog korica studia.indd 1 15.2.2021. 12:59:32 Studia honoraria archaeologica Zbornik radova u prigodi 65. rođendana prof. dr. sc. Mirjane Sanader Studia honoraria archaeologica Nakladnik Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Arheološki zavod Odsjeka za arheologiju FF press Za nakladnika Miljenko Šimpraga, o. d. dekana Uredili Domagoj Tončinić Iva Kaić Vinka Matijević Mirna Vukov Recenzenti Bruna Kuntić-Makvić Boris Olujić Ana Pavlović Grafičko oblikovanje i računalni slog Boris Bui, FF press Autor crteža kasnocarske grobnice sa stelama i nalazima iz Vojnića na koricama Krešimir Rončević Autor fotografije prof. dr. sc. M. Sanader Željko Livnjak Tisak Keschoffset, Zagreb-Lučko Naklada 300 kom. Dissertationes et Monographiae 9 Urednik serije: Krešimir Filipec Prihvaćeno na Vijeću Arheološkog zavoda 22. 05. 2019. ISBN 978-953-175-809-3 CIP zapis dostupan je u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001085692. Objavljivanje ove knjige financijski su poduprli Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Grad Zagreb Studia honoraria archaeologica Zbornik radova u prigodi 65. rođendana prof. dr. sc. Mirjane Sanader Uredili Domagoj Tončinić, Iva Kaić, Vinka Matijević, Mirna Vukov Zagreb, 2020. SADRŽAJ Domagoj TONČINIĆ , Mirjana Sanader i Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu . 9 Iva KAIĆ, Bibliografija znanstvenih i stručnih radova prof. dr. sc. Mirjane Sanader od 1985. do 2020. godine . .13 Martina BLeČIĆ Kavur & Boris Kavur, Live long and prosper! Rhyta as a symbol of wealth and infinity . 31 Klara BURŠIĆ-MatijAŠIĆ, Toponimi gradine i kašteliri u vremenu i prostoru .
    [Show full text]
  • Brionski Katalog Kamnolomov Katalog Brijunskih
    EVROPSKO TERITORIALNO SODELOVANJE EUROPSKA TERITORIJALNA SURADNJA KATALOG BRIJUNSKIH KAMENOLOMA BRIONSKI KATALOG KAMNOLOMOV CATALOGUE OF BRIJUNI QUARRIES Izdavač / Založnik / Published by Javna ustanova Nacionalni park „Brijuni“ Za izdavača / Za založnika / For the publisher Sandro Dujmović Autori / Avtorji / Authors Mira Pavletić Snežana Smolić Lektura / Lektoriranje / Revision Tjaša Kranjec i Alenka Prelec (slovenski jezik) Prijevod / Prevodi / Translation Lena Puhar O’Grady i Paul O’Grady (hrvatski/engleski) Snježana Karinja (hrvatski/slovenski) Fotografije i slikovni prilozi / Fotografijo in slikovni prispevki / Photography and visual material Marko Vrdoljak, Marion Murail, Drago Šoštarić, Fotodokumentacija - NP Brijuni, Zbirka razglednica - NP Brijuni, Zbirka karata – NP Brijuni, Zbirka umjetnina – NP Brijuni Grafičko oblikovanje / Grafično oblikovanje / Graphic design Organizacija d.o.o., Pula Adresa uredništva / Editorial Address Javna ustanova Nacionalni park „Brijuni“, Fažana, Brionska 10 Tisak / Tisk / Printed by Intergrafika, Zagreb Naklada / Izvodi / Print run 500 ISBN 978-953-7264-07-9 Pula, 2015. Ova publikacija nastala je uz pomoć Europske unije. / Ta publikacija je nastala s pomočjo Evropske unije. / This publication was created with the help of the European Union. CIP - Katalogizacija u publikaciji Sveučilišna knjižnica u Puli UDK 622.271.2(497.5)(210.7 Brijuni)(083.82) PAVLETIĆ, Mira Katalog brijunskih kamenoloma = Brionski katalog kamnolomov = Catalogue of Brijuni quarries / <autori, avtorji, authors Mira Pavletić,
    [Show full text]
  • ADRIATIC SEA PILOT Volume II
    HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT ADRIATIC SEA PILOT Volume II SUMMARY OF CORRECTIONS APRIL 2020 SUMMARY OF CORRECTIONS Summary of Corrections is an integral part of publication Adriatic Sea Pilot, Volume II (Sedmovraće to Rt Oštra). It includes all corrections in force up to and including NTM 3/2020, and cancels all previous Summaries of Corrections. Authorised distributors should enclose this Summary of Corrections with the above mentioned publication. 2 ADRIATIC SEA PILOT VOLUME II (Sedmovraće to Rt Oštra) 10 - 7/11 IMPORTANT NOTICES AND MARITIME REGULATIONS: Navigation in Kanal Sv. Ante Title NAVIGATION IN KANAL SV. ANTE, Replace by: NAVIGATION IN THE PASSAGE TO ŠIBENIK HARBOUR p. 42 27 - 6/19 IMPORTANT NOTICES AND MARITIME REGULATIONS: NAVIGATION IN THE PASSAGE TO ŠIBENIK HARBOUR, amending Ordinance In the text of Ordinance, amend Channel 71 to Channel 9. p. 42 11 - 7/11 IMPORTANT NOTICES AND MARITIME REGULATIONS, Navigation in Pašmanski Tjesnac: speed For: Vessels over 50 GT, except hydrofoil boats and air-cushion vessels, may transit Pašmanski Tjesnac at a speed not exceeding 10 kn: (...) Read: Ships, yachts or boats may transit Pašmanski Tjesnac at a speed not exceeding 10 kn: (...) p. 43 29 - 3/12 NAVIGATION IN MALI ŽDRELAC PASSAGE: cancellation Entire text entitled NAVIGATION IN MALI ŽDRELAC PASSAGE is cancelled. p. 43 12 - 7/11 IMPORTANT NOTICES AND MARITIME REGULATIONS, Navigation on the Neretva river: draught and length of vessels For: The river is normally navigable by vessels drawing not more than 4.5 m. Read: The river is normally navigable by vessels with a draught not exceeding 4.5 m and a length of up to 80 metres.
    [Show full text]
  • Marine Protection Area ... Now What?!
    Marine Protection Area ... Now What?! Yellow buoy - marine protection area Marine Protected Areas ... Meet & Greet with Dolphins ... Now What?! What For? To observe dolphins, the Whale Watcher rules apply to all: A protected area does not mean that the visit is z Established protected areas show that biodiver- prohibited. sity is increasing there. z Approaching dolphins always sideways or from behind—NEVER from the front! On the contrary - but with special attention! z They also have a positive impact on neighbo- In order to protect sensitive habitats and their ring areas, as living beings z Reduce from 300 meters to max. 5-6 kn. inhabitants, there are a variety of rules and measu- tend to migrate to nearby z Keep stable course and a distance of at least 50 rements must be observed. habitats meters to the dolphins. The animals feel safer and stay longer! If you obey them even outside the protected areas z Consider that sustainable we can act positively to protect the entire sea! fisheries can help to ensure z Never cross the path of an individual or never the survival of fish stocks split a group, otherwise they will feel hunted and change their course Please note: and fisheries z If there are other boats in the area, avoid that the z Natural landscapes z Restrictions on cruising, anchoring and stay for remain, dolphins feel surrounded (100m distance at least) sport boats recover and can be explored by interested parties z For mothers and their young keep a distance of z Use of designated buoys in bays with sea grass 100 meters at least z Anchor better on sand and silt, the anchor is z Do not feed—this will affect the natural diet of safer and seagrass meadows are spared dolphins.
    [Show full text]