OTVORENO RA^UNARSTVO UVOD

MARIO @AGAR Otvoreno računarstvo Uvod

Mario Žagar Suradnici na predmetu: Dr. sc. Igor Čavrak Mr. sc. Branko Mihaljević - koordinator Mr. sc. Marin Orlić Ivana Bosnić, dipl.ing. Tomislav Sečen, dipl.ing. Martin Žagar, dipl.ing.

Zavod za automatiku i računalno inženjerstvo (ZARI) Grupa predmeta Računalni sustavi i procesi (RASIP),11. kat http://www.fer.hr/rasip

3 Otvoreno računarstvo - Uvod Otvoreno računarstvo

4 Otvoreno računarstvo - Uvod Kome je namijenjen predmet ?

o Studentima preddiplomskog studija FER-2 o obavezan za modul: Računalno inženjerstvo o izborni za ostale module… o Programerima, menadžerima, ekonomistima, pravnicima i svima onima koji sudjeluju u korištenju računala i računalnih procesa…

5 Otvoreno računarstvo - Uvod Zašto otvoreno računarstvo?

o Pokušati odgovoriti na pitanja poput: o Što mogu očekivati od otvorenog računarstva? o Što mogu zahtijevati od otvorenog računarstva? o Što mogu napraviti s otvorenim računarstvom?

6 Otvoreno računarstvo - Uvod Primjer:

o U čemu/kome je tu problem? o računarstvo je dakle zlo !?!? o Kako ga riješiti? o maknuti računarstvo !?!?

7 Otvoreno računarstvo - Uvod Otvorenost u drugim strukama

o Zrakoplovi - zračne luke (piloti, kontrolori,...) o Airbus, Boeing, ... - Aljaska, Dubrovnik,... o Telefax poruke - telefaks uređaji (korisnici,...) o Glagoljica, Arial... - Zagreb, Lisabon,... o Ima toga još: o folije - grafoskopi, o telefonski brojevi - telefoni, o vijci - matice, ... o Nije sve idealno: o utičnice - utikači ??(adapteri), o vlakovi - tračnice??...

8 Otvoreno računarstvo - Uvod Otvorenost u računarstvu

o operacijski sustavi - računala (korisnici,...) o UNIX/Linux, Windows,.. - Intel, SUN, IBM, Atmel,.. o dokument - uređivači/prikazivači teksta (autori, čitatelji,...) o Č,č,Ć,ć,... - Word, OpenOffice, Acrobat, Explorer,...

o Problem: o Može li se prakticirati računarstvo bez dodatnih pitanja, znanja,...?

9 Otvoreno računarstvo - Uvod Otvoreni i zatvoreni sustavi

Otvoreni sustav Zatvoreni sustav

10 Otvoreno računarstvo - Uvod Zatvoreni sustavi

o Primjer : o FONT UGLATA GLAGOLJICA PRIMJER JE ZATVORENOSTI U RA^UNARSTVU

o Razumljiviji primjer : o Skype

11 Otvoreno računarstvo - Uvod Otvoreni sustavi

o Primjer: o Internet o Što je tu dobro? o Preduvjeti: Imate li računalo? Web preglednik?

12 Otvoreno računarstvo - Uvod Otvoreni sustavi

o World Wide Web

Apache Web server

Microsoft IIS Internet Information Server

Netscape Enterprise Server

…

HTTP Web klijenti Web poslužitelji

13 Otvoreno računarstvo - Uvod Primjer: mjerenje temperature

o Strana posluživača - Rabbit na RASIP-u

14 Otvoreno računarstvo - Uvod Primjer: mjerenje temperature

o Korisnička strana - preglednik

15 Otvoreno računarstvo - Uvod Korisnička strana

16 Otvoreno računarstvo - Uvod Zatvoreni oblici zapisa

o Primjer: o .doc – oblik zapisa Microsoft Worda o Što je tu loše? o Preduvjeti: Imate li Windowse? o Onda nemate problema o Nemate? o Sve što se zna saznalo se putem “obrnutog inženjerstva” (eng. reverse engineering) o Problem: Sve nikada ne može biti dokumentirano

17 Otvoreno računarstvo - Uvod Otvoreni oblici zapisa

o Primjer: o .odt – određeno ISO normom ISO/IEC 26300 o Što je tu dobro? o Svatko može implementirati svoj program za čitanje i pisanje zapisa. Oblik zapisa nitko ne može jednostrano promijeniti (ISO norma) o Programi: OpenOffice.org, Google docs, IBMS WorkPlace, mobioo v0.1,…

18 Otvoreno računarstvo - Uvod Zatvoreni protokoli

o Primjer: o CIFS (Common Internet File System), poznatiji pod SMB (Server Message Block) o Što je tu loše? o Preduvjeti: Imate li Windowse? o Onda nemate problema o Veza: Vista <-> Vista koristi SMB 2.0 koji je brži od SMB 1.0 o Nemate? o Sve što se zna saznalo se putem “obrnutog inženjerstva” o Problem: Sve nikada ne može biti dokumentirano

19 Otvoreno računarstvo - Uvod Otvoreni protokoli

o Primjer: o TCP (Transmission Control Protocol) – temeljni protokol mreže Internet o Što je tu dobro? o Preduvjeti: Imate računalo?

20 Otvoreno računarstvo - Uvod Zatvoreno sklopovlje

o Primjer: o Igrača konzola

o Što je tu loše? o Preduvjeti: Zadovoljni ste sa svim komponentama? o Onda nemate problema o Niste? o Onda morate kupiti novi model, a stari možete baciti

21 Otvoreno računarstvo - Uvod Otvoreno sklopovlje

o Primjer: o Osobno računalo (PC)

o Što je tu dobro? o Bilo čije sklopovlje sukladano normama, neovisno o proizvođaču o Primjer: Moje računalo ima komponente sa 4 kontinenta i sve radi besprijekorno

o Što je tu loše? (može li biti bolje?) o radi li program za PC na Appleu i obrnuto?

22 Otvoreno računarstvo - Uvod Zatvorena programska podrška

o Primjer: o Većina instaliranih programa i igrica o Što je tu loše? o Zadovoljni ste svim ponuđenim mogućnostima i ne zanima vas kako program uopće radi? o Onda nemate problema o Želite znati što se doista događa s vašim podacima i kamo se oni šalju?

23 Otvoreno računarstvo - Uvod Otvorena programska podrška

o Primjer: o GNU/Linux, OpenOffice.org... o Što je tu dobro? o Ne sviđa vam se kako radi? o Promijenite to o Zanima vas kako radi o Zavirite u programski kôd

24 Otvoreno računarstvo - Uvod Primjer: razlozi za otvoreni kôd

o Jimmy Wales (suosnivač Wikipedije 2001.) o važan izvor informacija (zbog svoje koncepcije ne uvijek i najpouzdaniji) o Wikia Search (od 2008-01-07 - http://www.wikia.com) o profitabilan projekt uz programsku podršku besplatnu i dostupnu svima o problem varanja ali i mogućnost zaštite od varanja o Google – patentirana tehnologija pretrage o detalji algoritma za rangiranje stranica (vrh rang liste) stroga tajna o Vjerujemo li im bez zadrške? Kome?

25 Otvoreno računarstvo - Uvod Otvoreno računarstvo nije:

o proizvod o ne može se kupiti na komade o ne postoje stare i nove inačice o nema vrijeme objavljivanja o nema cijenu niti svoju jedinstvenu definiciju o Pitate li bilo kojeg proizvođača računalne opreme ima li otvoren proizvod, odgovor će biti pozitivan!

26 Otvoreno računarstvo - Uvod Otvoreno računarstvo je:

o sloboda u razmišljanju o način razmišljanja i pristupa problemu o neovisnost o proizvođačima o Može se graditi, poboljšavati, prilagođavati, surađivati o Može svekoliko pomagati korisniku kojem je namijenjeno i olakšati mu rješavanje problema

27 Otvoreno računarstvo - Uvod Što je otvoreno u računarstvu?

o Otvoreni: o sustavi o zapisi o protokoli o sklopovlje o programi o ali i: o ideje o ljudi o …

28 Otvoreno računarstvo - Uvod Sve zajedno možemo opisati i kao

OTVORENO RAČUNARSTVO (eng. Open Computing)

29 Otvoreno računarstvo - Uvod Definicija (jedna od):

"OTVORENI SUSTAV je onaj koji sadrži dovoljan broj otvorenih specifikacija za sučelja, servise i formate podataka, kako bi se aplikacijama omogućilo: o da sa što manje promjena budu prenošene na druge računalne sustave (portability) o da uspješno surađuju s drugim aplikacijama na vlastitim i udaljenim sustavima (interoperability) o komuniciranje s korisnikom na njemu ugodan način, uz lako privikavanje na rad s različitim sustavima (user portability)." POSIX 1003.0 (IEEE .88 i ISO .90)

30 Otvoreno računarstvo - Uvod Definicija (jedna od):

o Autor ovog teksta slaže se sa prethodnom definicijom uz jedno proširenje: o definicija bi trebala vrijediti ne samo za operacijske sustave i aplikacije već i za računalnu opremu, ali i za ljude koji tu opremu koriste!

31 Otvoreno računarstvo - Uvod Primjer: OR - sklopovlje

o lokalno - računalno sklopovlje - procesori: o Pentium, Sparc, PowerPC, ARM,.... o picoJava (Java Virtual Machine - JVM) o globalno - infrastruktura - mreže: o niže razine, sklopovlje, konektori, žice,.. o više razine, protokoli (IP, TCP,...)

o razdoblje totalnog umrežavanja Žagar je već godinama uporan: o "Svaka kutija mora imati dvije žice!"

32 Otvoreno računarstvo - Uvod Primjer: OR - operacijski sustavi o CP/M, DOS, MAC, VMS, MVS o Windows 1.0, 3.0, NT, 95, 98, 2000, XP, Vista o UNIX (SCO, ULTRIX, Solaris, AIX, HP-UX, Linux) o pozivi sustava(POSIX), programiranje

33 Otvoreno računarstvo - Uvod Primjer: OR - programski jezici, aplikacije

o WWW, HTML, XML o 1G stranica WWW na Internetu (kako doći do prave - pretraživači, ljudi) o Java - otvorenost na više razina o Jezik Java o razvojna okolina, IDE = Eclipse o aplikacija, applet, midlet,... o aplikacije ( AutoCad, CorelDrow, WordPerfect, Word, editor vi :-) o praktični problemi i rješenja (kontradikcije): o otvorenost i sigurnost o otvorenost i kompresija podataka

34 Otvoreno računarstvo - Uvod Primjer: OR - ljudi

o protokoli o propisi, norme o ponašanje o svakodnevno o profesionalno (č, ć, [, {, ], š) o politika o interesi o materijalni o idejni

35 Otvoreno računarstvo - Uvod Tko treba OR?

o Pojedinci o Tvrtke o Državne institucije

36 Otvoreno računarstvo - Uvod Pojedinci

o Pojedinci o Mogućnosti jednostavnijeg učenja o o Tvrtke radu programske podrške o Državne institucije o Mogućnost korištenja kombinacije više sustava za sličnu namjenu (poput sprava za vježbanje)

37 Otvoreno računarstvo - Uvod Tvrtke

o Pojedinci o Uvid u rad sustava o Tvrtke o Državne o Troškovi zapošljavanja, obuke i institucije doškolovanja se smanjuju o Smanjuje se trošak održavanja i podrške

38 Otvoreno računarstvo - Uvod Državne institucije (i tvrtke)

o Pojedinci o neovisnost o proizvođaču o Tvrtke o promjena proizvođača je relativno o Državne institucije jednostavna, zbog toga su izravne posljedice da proizvođač: o povećava razinu usluge korisniku (bori se za korisnika) o nudi svoje proizvode po pristojnim cijenama o smanjuje se mogućnost ucjenjivanja od strane samo jednog ponuđača (u skladu sa zakonom o javnoj nabavi)

39 Otvoreno računarstvo - Uvod Zašto NE OR?

o Otvoreno računarstvo temelji se na normama o Što ako su norme loše? o Otvoreno računarstvo otvara nove probleme oko sigurnosti o zbog veće prenosivosti o otvorenosti za suradnju o dijeljenja informacija o Neke norme jako su razvikane, ali su krivo ili nepotpuno primijenjene

40 40 Otvoreno računarstvo - Uvod Tko ne želi OR? o Prelazak sa zatvorenih sustava na otvorene o značajni financijski, organizacijski i vremenski troškovi o Strah od tehnološkog ograničavanja o u nekim područjima djelovanja može biti kočnica o Neki korisnici jednostavno žele biti vezani uz proizvođače njihove opreme

41 Otvoreno računarstvo - Uvod Povijest otvorenog računarstva Kako je sve počelo… (do ‘70-ih) Staro doba (60-te godine): o Računala tipa "mainframe" o Ne postoji pojam zatvorenosti/otvorenosti, dominacija IBM-a, Digitala (PDP-8, PDP-11, ) o Većina programa dolazi s ispisanom inačicom izvornog koda koji je potrebno utipkati o Program se slobodno distribuira o Programeri otvoreno razmjenjuju ideje neovisno o poslodavcu

43 Otvoreno računarstvo - Uvod Zatvoreni programi (početak ‘70-ih)

o Računala u široj upotrebi o Programske kompanije žele kontrolu nad izvornim kodom i žele izvorni kod zadržati kao “tajnu”

44 Otvoreno računarstvo - Uvod OR - Povijest

o 1971. o UNIX o pionir u razvoju otvorenih operacijskih sustava o 1973. o UNIX napisan u jeziku C o 1976. o UNIX V6 dijeljena besplatno sveučilištima o u početki slobodan izvorni kod o 1979. o UNIX V7 (AT&T dobio licencu), otvara se tržište UNIX-a o komercijalizacija i zatvaranje

45 Otvoreno računarstvo - Uvod OR - Povijest

o 1980. o osnovana EUUG (European UNIX Users Group) o 1983. o Berkeley UNIX BSD 4.2 o 1984. o Open UNIX Group o 1985. o System V Interface Definition (SVID), o POSIX radna grupa

46 Otvoreno računarstvo - Uvod OR - Povijest

o 1986. o Corporation for Open Systems (COS), o 1987. o Open UNIX Group -> X/Open o IBM, DEC, HP se pridružuju o MIT objavljuje X-Window System o 1988. o kovanica Open Systems o Open Software Foundation (OSF) i UNIX International o OSF objavljuje Motif kao svoje grafičko sučelje

47 Otvoreno računarstvo - Uvod OR - Povijest o 1991. o EUUG mijenja ime u EurOpen (European Open Systems Forum) o 1992. o X/Open objavljuje X/Open Portability Guide (XPG) specifikacije o XPG3 se usklađuje s POSIX-om o osnovan HrOpen (Hrvatska udruga korisnika otvorenih sustava) o 1993. o Novell - UnixWare (USL), UNIX -> X/Open o udruga HrOpen postaje punopravna članica EurOpena

48 Otvoreno računarstvo - Uvod Free software (‘80-e)

o Richard Stallman o Želi otvorene programe (“Free software”) o Započeo projekt GNU (GNU’s Not UNIX) o Otvoreni operativni sustav, koji bi bio brz, pouzdan, mjerljiv i sukladan sa tada komercijalnim sustavom UNIX. o FSF (Free Softvare Foundation) – osnovan centar za otvorenu programsku podršku o GPL (GNU Public License) – sloboda korištenja programske podrške

49 Otvoreno računarstvo - Uvod Linux (rane ‘90-e)

o Linus Tovarlds, student o Napravio mali komadić – kernel, zadnji komadić posla projekta GNU fondacije FSF o Kernel nazvao Linux – sustav i danas poznat pod GNU/Linux

50 Otvoreno računarstvo - Uvod Mreža Internet (1997.)

o Otvoreni protokoli za spajanje na mrežu Internet pobijedili nad komercijalnim protokolima o Razvojem Interneta naglo se počela razvijati otvorena programska podrška: o Apache (web server), Sendmail,…

51 Otvoreno računarstvo - Uvod Otvoreni sustavi nekad i sad

Internet Internet nekad danas

52 Otvoreno računarstvo - Uvod Netscape i MS IE (1998.)

o Pregled web stranica moguć samo putem komercijalnih preglednika Weba (Internet Explorera i Navigatora) o Tvrtka Netscape započela projekt Mozilla kako bi spriječila monopol komercijalnih preglednika i pretvaranje normi HTTP/HTML u komercijalne i zatvorene

53 Otvoreno računarstvo - Uvod Open Source Initiative (1998.)

o Pojam “Free software“ shvaća se kao besplatna programska podrška, odnosno da rad programera ne treba platiti - krivo  o OSI (Open Source Initiative) – uvođenjem pojma “open software” pokušava razbiti negativne stereotipe

54 Otvoreno računarstvo - Uvod OR - Povijest - Zaključak

o Kovanica Otvoreni sustavi nastala je 1988. g. o Od tada, značenje kovanice se mijenja o od naglaska na operacijskom sustavu UNIX kao sinonimu za otvorene sustave i prenosivosti aplikacija o do suradnje među različitim inačicama UNIX-a i prepoznatljivim zatvorenim (engl. proprietary) operacijskim sustavima o suradnja (interoperability) – danas sve naglašenija o velika baza instaliranih zatvorenih sustava koje nije moguće preko noći odbaciti o proces traje i trajat će još dugo o integracija i povezivanje s otvorenim sustavima

55 Otvoreno računarstvo - Uvod Otvoreno računarstvo - primjeri OR - Primjer o Računalni sustavi koji omogućavaju: o međudjelovanje (interoperability) o prenosivost (portability) o neovisnost o vlasničkim (proprietary) normama o Najistaknutija implementacija koncepta otvorenog računarstva u praksi je:

Internet

57 Otvoreno računarstvo - Primjeri OR - Primjer: UN i Open source

[February 20, 2006] http://www.tmcnet.com/usubmit/2006/02/20/1389065.htm

UN recommends open source

The United Nations has recommended its members use open source software, particularly in areas related to health, education and international commerce, UN inspector Dominique Ouredrago said during a speech at the II international open source conference in Spain.

According to Ouredrago, in two of its reports the UN considers open source as the most appropriate vehicle for the development of its members.

58 Otvoreno računarstvo - Primjeri OR - Primjer: EU i otvoreni sustavi IDABC: Interoperable Delivery of European eGovernment Services to public Administrations, Businesses and Citizens.

http://europa.eu.int/idabc/

UK i Open Source Open Source Academy: Our aim is to encourage the use of Open Source Software by local authorities through knowledge sharing and practical advice. The content of our portal, as well as our one-to-one services, can help you economise on costs and increase Open Source's implementation efficency.

http://www.opensourceacademy.gov.uk/

59 Otvoreno računarstvo - Primjeri OR - Primjer: Hrvatska

o Vlada RH o usvojila politiku otvorenih programa, dokument "Odrednice razvitka i uporabe računalnih programa s otvorenim kodom u tijelima državne uprave“ o podrška za pisanje priručnika o otvorenom uredskom paketu OpenOffice.org o Korištenje otvorenog CMS-a za web sjedište o Tvrtke o Trend rasta korištenja otvorenih sustava o Trend rasta tvrtki za pružanje pomoći u radu s otvorenim sustavima

60 Otvoreno računarstvo - Primjeri Hrvatska i otvoreni sustavi

o ....since 2006! :-) o Politika otvorenog programskog koda Vlade RH 9. Vlada Republike Hrvatske će poticati ugradnju znanja s područja programskih rješenja temeljenih na otvorenom izvornom kodu u odgojno-obrazovne sadržaje. Pri tome će se ravnopravno predstavljati sadržaji o otvorenim i vlasničkim programskim rješenjima kako bi se mlade generacije pripremile za samostalno odlučivanje o izboru i opravdanosti odabranog programskog rješenja za pojedinačne informacijske i poslovne potrebe.

61 Otvoreno računarstvo - Primjeri Otvorenost u Hrvatskoj

DORS/CLUC 2007 Open Source at the Gates! 18. - 20. travnja 2007., Zagreb

... i mnoge druge institucije i tvrtke

62 Otvoreno računarstvo - Primjeri Koji sustav je bolji?

o Što zapravo tražite? Sustav se mjeri i prema: o Kvaliteti programskog kôda o Jednostavnosti uporabe sustava o Mogućnostima samog sustava o Tehničkoj podršci o Dokumentaciji o Mogućnosti edukacije o Mogućnosti integracije sa drugim sustavima

63 Otvoreno računarstvo - Primjeri "Legende i mitovi" otvorenog računarstva Legenda # 1 - Izmjena kôda

o „Otvoreni sustavi su bolji jer omogućavaju izmjenu programskog kôda" o Što je sa programima sa više desetaka tisuća linija? o Čija je odgovornost mijenjanja? o "Many eyes make all bugs shallow" o Prihvaćanje izmjena u orginalnoj distribuciji može biti komplicirano

65 Otvoreno računarstvo - Legende i mitovi Legenda #2 – Korisnici o „Otvoreni sustavi ne trebaju krajnjim korisnicima, jer nisu programeri" o Ne mogu sami popraviti probleme? o Trebaju li otvoreni sustav? o Niti svi vozači nisu automehaničari – ali žele slobodu odabira tko će im popraviti auto

66 Otvoreno računarstvo - Legende i mitovi Legenda #3 - grješke...

o „Otvoreni kod je loš jer omogućava lakši pronalazak "bugova" za upad u sustav" o Da li je doista jednostavno proučavati desetke tisuća linija kako bi pronašli rupu u sustavu? o Zatvoreni sustavi mogu imati više pronađenih rupa od otvorenih sustava (npr. Internet Explorer vs. Firefox)

67 Otvoreno računarstvo - Legende i mitovi Legenda #4 - Programeri...

o „Programer otvorenih sustava = Volonter" o Većina otvorenih sustava je nastala u sklopu potrebe razvoja za neku tvrtku ili zbog akademskih istraživanja o OpenOffice.org projekt organizacije Sun Microsystems o Američka vlada – sve ide u open source o Postoje i poslovni modeli otvorenih sustava na temelju kojih se ostvaruje zarada o Programski kôd se naplaćuje jednom, a ne više puta kao kod onih koji se prodaju na „kutije"

68 Otvoreno računarstvo - Legende i mitovi Legenda #5 - Poslovni model

o „Open Source je samo poslovni model" o Zapravo Open Source znači način distribucije, a ne poslovni model o U otvorenim sustavima ima puno poslovnih modela...

69 Otvoreno računarstvo - Legende i mitovi Legenda #6 - Autorstvo o „Programeri se odriču autorstva pisanjem otvorenih sustava" o Zakon o Autorskom pravu (NN broj167/2003): o Autor djela je fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila (Članak 9) o Autor se ne može odreći svojega autorskog prava. (Članak 50). o Računalni program je zaštićen kao jezično djelo (Članak 107)

70 Otvoreno računarstvo - Legende i mitovi Legenda #7 - Integracija... o „Samo otvoreni sustavi se mogu integrirati i povezivati sa drugim sustavima" o U otvorenim sustavima o Ako i ne postoji mogućnost povezivanja s drugim sustavima moguće ju je samostalno doprogramirati o U zatvorenim sustavima o Potrebno je zatražiti dodavanje nove mogućnosti od samog proizvođača – što ako je proizvođač prestao poslovati o Neki sustavi već imaju ugrađeni skup mogućnosti za povezivanje s drugim sustavima

71 Otvoreno računarstvo - Legende i mitovi Legenda #8 - Kvaliteta...

o „Da nešto vrijedi onda bi to prodavali" o Postoji veliki broj primjera kada se više koriste otvoreni sustavi od „istih" komercijalnih (Apache, FireFox, OpenOffice.org, OpenSSL, ThunderBird,...) o Zatvoreni sustavi često ulažu više u reklamu o Reklama „čini čuda" i prodaje proizvod koliko god on bio loš o Pitanje je: „Tko plaća reklamu?"

72 Otvoreno računarstvo - Legende i mitovi Legenda #9 – Besplatnost 1

o „Sustav napisan u otvorenim tehnologijama mora biti besplatan" o Većina komercijalnih programa je napisana u otvorenim jezicima o I jezik C je otvoren o Otvorene tehnologije omogućavaju „slobodu prevođenja"

73 Otvoreno računarstvo - Legende i mitovi Legenda #10 – Besplatnost 2

o „Ako je sustav otvoren, rad je besplatan" o Ideja otvorenosti je da se rad naplati samo jednom o Kod otvorenih sustava se naplaćuje: o Usluga kopiranja o Programiranje novih mogućnosti o Dokumentacija o Konzultacije o Edukacija o ...

74 Otvoreno računarstvo - Legende i mitovi Legenda #11 – Podrška

o „Za otvorene sustave nema korisničke podrške." o Jednostavno nije istina – (komercijalna podrška za otvorenu programsku podršku, obrazovanje i savjetovanje) o Ako ne želite platiti, odgovor je u dokumentaciji, mailing/news listi ili forumu o S druge strane, besplatna podrška za komercijalni proizvod je često potpuno beskorisna

75 Otvoreno računarstvo - Legende i mitovi Pitanja?

Otvoreno računarstvo - Uvod