DOCSLIB.ORG

ORGANIZACIJA TURSKE VLASTI U CRNOJ GORI Hamdija Šarkinović

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
ORGANIZACIJA TURSKE VLASTI U CRNOJ GORI Hamdija Šarkinović ORGANIZACIJA TURSKE VLASTI U CRNOJ GORI Hamdija Šarkinović At the end of the fifteenth century Montenegro became a vas - sal state of the Ottoman Empire. The Turks have established a timar system with three timars. The timar system didn’t last for long due to people’s inability to pay taxes, so in 1513 the entire population was exempt from taxation having to pay only sym - bolical tax which made Montenegro a separate administrative unit. Later, Montenegro was declared a separate Sanjak headed by a sanjakbey Skanderbeg Crnojević until 1530, when after his death it was annexed to the Scodra Sanjak. After the abolition of the independent sanjak, Montenegro kept the greatest degree of autonomy within the Ottoman Empire. Crna Gora je od 1481. postala je vazalna država Osmanskog carstva, a 1496. godine postala njegov sastavni dio, čime je nestala država Crnojevića, posljednja hrišćanska država na Balkanu i pripojena Skadarskom sandžakatu 1499. godine, kada je i formalno izgubila status posebne oblasti. Turci su u skladu sa tadašnjim zakonima uspostavili timarski sistem, pri čemu je stanovništvo plaćalo razne poreze, a jedan mali dio stanovništva zadržao status slobodnih stočara – filurdžija. Položaj Crnogorske pravoslavne crkve je ostao nepromije - njen, jer je Cetinjska mitropolija zadržala unutrašnju auto no miju www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2013. 227 Hamdija Šarkinović i posjede koje je imala, kao i slobodu vjerskog dje lo vanja, pri čemu je turska vlast štitila njena imovinska prava. Zbog nemogućnosti plaćanja poreza Crnogoraca, ušura (desetine) i ispenče (lični porez), 1513. godine, ukinut je timarski sistem i čitavo stanovništvo proglašeno filurdžijama, čime je Crna Gora postala carski has. Crna Gora je 1513. godine postala samostalni sandžak, sa Skender-begom Crnojevića, sinom Ivana Crnojevića, koji je primio islam. Crnoj Gori je pripojena oblast Grblja, sa sjedištem u Žabljaku Crnojevića. Nakon smrti Skendrer-bega 1530. godine, ukinut je crnogorski sandžak i pripojen Skadarskom sandžaku. Crnogorci dobivaju od sultana i poslije nestanka crnogorskog sandžaka niz povlastica, čime stiču poseban status – autonomiju, a jedina im je obaveza bila da čuvaju granicu prema Mletačkoj republici. Crnogorci su imali i sudsku autonomiju u sporovima koji su se odnosili na njihove unutrašnje odnose. Istovjetan status pod osmanskom vlašću su imali i stanovnici ostalih crnogorskih oblasti, koji su prije 1496. godine pripojeni Osmanskoj imper - iji – Gornje Polimlje 1455, koje je bilo u sastavu Prizrenskog, Pećkog i Skadarskog sndžakata, djelovi Onogošta 1465. godine, Gornje i Donje Morače, 1469. godine, Durmitorskog i Pivskog kraja, Potarja, koji su ušli u sastav Hercegovačkog sandžaka. Katunska organizacija u Crnoj Gori u XV vijeku je odigrala značajnu ulogu u procesu ojačanja patrijarhalnog oblika života na selu i imala prvenstvenu ulogu prilikom nastajanja crnogorskih plemena na teritoriji sadašnje teritorije Crne Gore i mogla se odžati odbrambenom snagom plemena. Od imena katuna nastaju i imena plemena u Crnoj Gori u XV vijeku – Bjelopavlići, Drobnjaci, Banjani, Pješivci, Ćeklići. 228 MATICA, proljeće 2013. www. maticacrnogorska.me Organizacija turske vlasti u Crnoj Gori I Uređenje saraja Uređenje vlasti kod Osmanlija se zasniva na principu elest bezmi , što podrazumijeva da ljudi mogu biti apsolutno poko - rni samo Bogu, a svakom drugom samo uslovno, što znači da su vladari smatrali da im je vlast podario bog, a pravnici su ga tumačili da vlast pripada ljudima, kao božjim namjesnicima na zemlji, da narod prenosi vlast na vladara (biat), da je vladar obavezan da poštuje određene uslove, a prije svega pravdu, a uz ferman 1 koji se odnosi na ustoličenje unijeli su rečenicu da je „vladavina njima dodijeljena Allahovom voljom“. Osmanski vladari, njih trideset i šest potiču od ogranka Kaji (Kayi) iz plemena Oguza. Sultani su svoje naredbe i volju izražavali u dokumentima hat-ihumajun (hatt-t humanyum), koje je ispisivao sultan svojom rukom, biti, berat, irade, ahd- name i eman name, koje je izdavao Sultanov divan u sultano - vo ime. Sva svjetovna i duhovna uprava se obavljala u ime sultana, gdje su za svjetovnu upravu sultani davali punomoćje velikim vezirima, a za vjersku upravu punomoćje su imali kazaskeri, a zatim šejhulislami, a njihovo imenovanje je vršio sultan. No, i sultani su imali ograničenja, prvenstveno kroz šerijatsko- - pravna načela, kao i stari zakoni koji su sadržavali običajno pravo. U Edirni su se nalazila dva saraja, stari i novi, kao i u Istambulu. Dvorac osmanskih vladara je bio Saraj Topkapi, puna četiri vijeka. U Topkapi se nalazio sultanski harem, sul - tanova majka, sultanove žene, sultanije i prinčevi. 1 Ferman (feman) – sultanova pisana naredba koja u zaglavlju nosi njegov znak, turgu. www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2013. 229 Hamdija Šarkinović II Uređenje centralne vlasti 1. Uopšte o uređenju centralne vlasti Centralna institucija je bila Sultanov divan, gdje su se donosili zaključci, koji su sultanovom odlukom postajale odluke, jer su svi upravni, pravni i politički i ekonomski predmeti, koji su se ticali Osmanske države i međudržavne veze razmatrani u kance - larijama koje su bile vezane za Sultanov divan. Uprava je donosila brze, efikasne i izvršne odluke, kazne su sprovođene efikasno, veza između institucija je efikasno funkcionisala, a upravni aparat je bio sastavljen od obrazovanih i sposobnih ljudi. Kao najuticajniji organ centralne birokratije postao je sim - bol uspjeha i upravljanja, nastao za vrijeme Orhana Gazije, a pravu formu dobio za vrijeme Murata I. 2 Sultanov divan je zasi - jedao svaki dan i sjednicama je predsjedavao sultan, da bi za vri - jeme Mehmeta Fatiha predsjedavanje Divanom prepustio velikom veziru. Sjednice Divana ( divanhane ) su se održavale u sarajima Bursi, Edirni i Topkapi. Sjednicama su prisustvovali stalni članovi Divana: erkan- i erba, a – veziri, kazakeri, defter - dari i našandžija , sekretari ( teskeredžije ) i pisari, koji su bili pod nadzorom reisukutaba . Od strana u sporu su se sakupljale pritužbe, da bi kapidžije i čauši dovodili na Sultanov divan stranke u sporu. Veliki vezir je vodio predmete koji su se odnosili na upravu i timarski sistem , kazaker je vodio vjerske i šerijatske – pravne predmete, a def - terdar finansijske predmete. U nekim situacijama, članovi Divana su neke predmete prenosili na sudnicu ili na divane koje su oni održavali. 2 Sultan Murat I je došao na prijesto 1362. godine, nakon smrti Orhana Gazije, i vladao je do 1389. godine. 230 MATICA, proljeće 2013. www. maticacrnogorska.me Organizacija turske vlasti u Crnoj Gori Sudski sporovi i donošenje odluka su se rješavali brzo, kazne izvršavane bez odlaganja. Dešavalo se da izrečenu kaznu na Divanu, nakon sultanove potvrde izvrše dvorski dželati ispred dželatske česme nedaleko od mjesta zasijedanja Divana. Nadležnost Sultanskog divana su: obezbjeđenje sigurnosti i mira svim podanicima Osmanske države, muslimanima i nemuslimanima; obezbjeđivanje reda u odnosu između raje i spahija (feudalaca), održavanje ravnoteže u odnosu između cen - tra i pokrajina; imenovanje odgovarajuće ličnosti za beglerbe - gove i sandžak-begove, spoljnu politiku i ekonomsko-finansijs - ki poslovi. U pogledu pravnih nadležnosti Sultanski divan je izdavao odredbe običajnog prava; donosio presudu u civilnim i vojnim sudskim sporovima; vodio sudski proces u slučaju kad je spor prethodno bio na sudu, na vijeću u pokrajini ( ayalet divani ) pa se nakon toga jedna od strana obratila Sultanovom divanu. Nadalje, Divan je odlučivao o prenošenju nekog spora na odgovarajući sud, izvršavao presude koje su izrečene na suđenju i vodio deftere za sve dopise koji su se vodili na kraju suđenja 2. Članovi Sultanovog divana Veliki veziri (Sadrazam) su se birali iz reda učenjaka, pa je porodica Čandarli dala četiri velika vezira, a kasnije i putem devširme. 3 Veliki vezir je bio zastupnik sultana u svim poslovi - ma i u protokolu je njegovo mjesto ispred svih drugih, u uspostavljanju poretka u državi, izvršenju smrtne kazne, u saslušavanju u sporovima, osvete pritvaranja, smjenjivanju sa dužnosti, političkih kazni, provođenju šerijatskog i običajnog 3 Poznati veziri su Kemankeš Kara-Mustafa-paša, Fazil Ahmed-paša, iz 17. vijeka i Šehid Ali-paša, Nevšehirli Ibrahim-paša, Kodža Ragib-paša i Halil Hamid-paša iz 18. vijeka. www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2013. 231 Hamdija Šarkinović prava, suzbijanju nasilja, postavljanju službenika u pokrajina - ma, sandžacima, timarima, zadužbinama, imenovanju imama i hatiba. Najkraće, veliki vezir je postavljao sve službenike u svim službama. 4 Drugi po značaju divan poslije sultanovog je bio poslijepod - nevni divan (ikindi divan), kojeg je održavao veliki vezir u svo - joj rezidenciji, koji je bio otvoren za svakog, gdje je narod slo - bodno mogao iznositi pritužbe i molbe, i uglavnom se odlučivalo u predmetima timara . Divan petkom (Cuma divani) se održavo petkom ujutro, a na njemu su se razmatrali predmeti šerijatskog prava. III Uređenje u pokrajinama 1. Uopšte o uređenju u pokrajinama Jedna od osnovnih karakteristika osmanske tradicije bila je praksa da se u osvojenim mjestima imenuju kadije kao predstav - nici pravosuđa i begovi (odnosno subaše), kao predstavnici iz vr - šne vlasti, koja je bila osnov uprave u pokrajinama. Centralistička upravna struktura koju je započeo Bajazit Jildirimon unaprijeđena je za vrijema Mehmeda Fatiha, koji je povezao pokrajine sa cen - trom. U upravnoj podjeli najveća jedinica je bila ejalet , druga po veličini je bila sandžak , zatim kaza,
Load more

Recommended publications
  • Montenegro's Tribal Legacy
    WARNING! The views expressed in FMSO publications and reports are those of the authors and do not necessarily represent the official policy or position of the Department of the Army, Department of Defense, or the U.S. Government. Montenegro's Tribal Legacy by Major Steven C. Calhoun, US Army Foreign Military Studies Office, Fort Leavenworth, KS. This article appeared in Military Review July-August 2000 The mentality of our people is still very patriarchal. Here the knife, revenge and a tribal (plemenski) system exist as nowhere else.1 The whole country is interconnected and almost everyone knows everyone else. Montenegro is nothing but a large family—all of this augurs nothing good. —Mihajlo Dedejic2 When the military receives an order to deploy into a particular area, planners focus on the terrain so the military can use the ground to its advantage. Montenegro provides an abundance of terrain to study, and it is apparent from the rugged karst topography how this tiny republic received its moniker—the Black Mountain. The territory of Montenegro borders Croatia, Bosnia- Herzegovina, Serbia and Albania and is about the size of Connecticut. Together with the much larger republic of Serbia, Montenegro makes up the current Federal Republic of Yugoslavia (FRY). But the jagged terrain of Montenegro is only part of the military equation. Montenegro has a complex, multilayered society in which tribe and clan can still influence attitudes and loyalties. Misunderstanding tribal dynamics can lead a mission to failure. Russian misunderstanding of tribal and clan influence led to unsuccessful interventions in Afghanistan and Chechnya.3 In Afghanistan, the rural population's tribal organization facilitated their initial resistance to the Soviets.
    [Show full text]
  • 13610629 Prezimena U Crnoj Gori
    1 A Abazovići, potomci Omakalovića, grana Kosovčića iz grupe Novljana, koji se pominju 1252. god. Iz Pogana na Banjskoj visoravni, razgranati kao: Aleksić, Vojinović, Bašovic, Dragićević, Golović, Duković, Kočović, Žunić, Pušelja, Radulović, Sandić, Simunović, Jovanović i Jov (kod Nove Varoši). Boravišta: Pošćenski kraj, Vojinovići, Miloševići, Vrtoč Polje, Dobra Sela, Žabljak, Duži, Komarnica, Dubrovsko i jos neka naselja na području Durmitora, Pljevlja i okolina, Sarajevska varoš, Trnovo, Narevo, Mostar, Samobor (Gacko), Lozna, Mojstir, Pobretić i predio bjelopoljske Bistrice, Bijelo Polje, Užice i neka druga mjesta Srbije, Polja kolašinska i Rudine Piva) Abazovići u mjestu Zatrijebač (Kuči) su od tamošnjih Benjkaja (Benkaja); od njih su Abazovići u Podgorici; Pečurice (Ulcinj), srodnici su područnih Barjamovića; u Ulcinju 1878. god. Abazovići, porodica u Pošćenju u Drobnjacima Abario, Gornja Lastva Abat, Kotor, Herceg-Novi Abadžić, Podgorica 1436. god Abdagić, Mateševo-Kolašin-Zeta i Podgorica (iz Zete) i Sarajevo, istorodni sa Osmanagićima Abdal, - i, Ulcinj 1909. god. i područni Kravari Abdejević, Polica i Dolovi Kovačevića (Bjelopavlići) i kao: Kovačević Abdenalom, Kumbor (Boka Kotorska) Abdiesić, Budva, po nahočetu Abdios, Prcanj (Boka Kotorska) Abdić, Vukodoli (Cuce), Cetinje (po jednima su od Krivokapića), odseljeni u Krivaču Šobotinu i Planu (Bileća), pa neki i dalje; vidi: BABIĆ. Brštevac (Piva), doseljenici iz Zatarja; Berane; Podgorica (iz Gruda - Tuzi); Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); kod Pljevalja kao: ABDIĆEVIĆ i ADIĆEVIĆ
    [Show full text]
  • Foreign Citizens in Herceg Novi Municipality in 1811
    UDC: 314.7.044(497.16)”1807/1814” Историјски записи, година XC, 3-4/2017 Marija CRNIć PEJOVIć* FOREIGN CITIZENS IN HERCEG NOVI MUNICIPALITY IN 1811 ABSTRACT: At the time of the French rule in the Bay of Kotor (1807- 1814), records were kept on the foreigners residing on its territory. During this period, the civil authorities were subordinated to the military authori- ties who adopted orders on recording foreigners. The persons who did not register a foreigner immediately and offer him lodging before receiving an approval from the military authorities were subjected to a fine and military laws. On the basis of the list of foreigners from 1811, we find out that there were twenty-eight of them together with their family members residing in the Herceg Novi municipality. The majority came from Trebinje, and then from the east Adriatic coast. They arrived at the end of the 18th and the beginning of the 19th century. KEY wORDS: French administration, Trebinje, Podi, Mokrine, pro- fessions, age According to the Treaty of Tilsit (25 May 1807), the Bay of Kotor came under French control and their troops entered Herceg Novi on 29 July and remained there almost seven years – until 27 May 1814.1 At the time of the French rule, the territory of the Herceg Novi munic- ipality covered a smaller area than in the previous period, because the French administration established the Bijela municipality, for which it was not de- termined which area it encompassed, whether it was only Bijela or the sur- rounding villages as well (and which ones if so).2 * Autorka je viša arhivistkinja u penziji.
    [Show full text]
  • GENS VLACHORUM in HISTORIA SERBORUMQUE SLAVORUM (Vlachs in the History of the Serbs and Slavs)
    ПЕТАР Б. БОГУНОВИЋ УДК 94(497.11) Нови Сад Оригиналан научни рад Република Србија Примљен: 21.01.2018 Одобрен: 23.02.2018 Страна: 577-600 GENS VLACHORUM IN HISTORIA SERBORUMQUE SLAVORUM (Vlachs in the History of the Serbs and Slavs) Part 1 Summary: This article deals with the issue of the term Vlach, that is, its genesis, dis- persion through history and geographical distribution. Also, the article tries to throw a little more light on this notion, through a multidisciplinary view on the part of the population that has been named Vlachs in the past or present. The goal is to create an image of what they really are, and what they have never been, through a specific chronological historical overview of data related to the Vlachs. Thus, it allows the reader to understand, through the facts presented here, the misconceptions that are related to this term in the historiographic literature. Key words: Vlachs, Morlachs, Serbs, Slavs, Wallachia, Moldavia, Romanian Orthodox Church The terms »Vlach«1, or later, »Morlach«2, does not represent the nationality, that is, they have never represented it throughout the history, because both of this terms exclusively refer to the members of Serbian nation, in the Serbian ethnic area. –––––––––––– [email protected] 1 Serbian (Cyrillic script): влах. »Now in answer to all these frivolous assertions, it is sufficient to observe, that our Morlacchi are called Vlassi, that is, noble or potent, for the same reason that the body of the nation is called Slavi, which means glorious; that the word Vlah has nothing
    [Show full text]
  • BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI BOSNE I HERCEGOVINE Sa Slikama U Tekstu
    Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. USPOMENI I. FR. JUKIĆA PRVOGA BUDIOCA NARODNE SVIESTI u B O S N I. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. PREDGOVOR IVad mi je odbor „Matice Hrvatske" u srpnju ove godine povjerio, da napišem zemljopis i poviest Bosne za hrvatsko obćinstvo, najvećom se voljom prihvatili posla, i to tim radje, što je već punih sedam godina upravo Bosna bila najmilijim predmetom mojih privatnih studija. Naumili napisati djelo, gdje bi najveći trud uložio u samu poviest te liepe hrvatske zemlje, i to na temelju mnogobrojnih novijih izvora, što jih izdadoše Miklošić, Pucić, Šafafik, Theiner, Rački, Ljubić, Makušev i neki magjarski historici. Nadao sam se, da ću u ovom djelu koješta dopuniti, što bijaše nepoznato starijim piscem o Bosni, kanoti Schimeku, Engelu i Jukiću, a možda štogod i izpraviti, što su jedno­ strano shvatili neki noviji povjestnici, a napose Rus MajkoAL Ciela knjiga imala je iznositi 15 štampanih tabaka. Pišuć medjutim knjigu započeli geografijom, a ta se preko moje volje tako raztegnu, da mi napokon neostade ni vremena ni prostora za samu historiju. U toj me ne­ volji pomogne odbor „Matice Hrvatske" odredivši, da se za ovu godinu kano prvi svezak izdade samo zemljopis Bosne; a poviest Bosne da napišem nešto obsežnije za buduću godinu, te će se ovaj dio mojega rukopisa izdati kano drugi svezak djela o Bosni. Pri sastavljanju zemljopisa Bosne uzeli si za temelj slično djelce neumornoga franjevca I. Fr. Jukića, koje je doduše već pred četvrt stoljeća svj tlo ugledalo, ali ipak i danas još mnogo vriedi.
    [Show full text]
  • Bilten Univerziteta Crne Gore 19
    B I L T E N ISSN 1800-5101 Univerziteta Crne Gore http://www.ucg.ac.me Broj : 518 Univerzitet Crne Gore Godina : 2021. Broj primjeraka : 50 Cetinjska br. 2 Podgorica, 19. januar 2021. R E F E R A T Od 2017. godine prelazim na Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore gdje radim kao saradnik u nastavi, Za izbor u akademsko zvanje za oblast: Sportske nauke, na na istom upisujem doktorske studije Fizičke kulture i u mjesecu Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje - jedan izvršilac. septembru 2020. godine, javno sam odbranila doktorsku disertaciju Konkurs je objavljen u dnevnom listu “Pobjeda” od 20. pod nazivom „Tjelesna visina adolescenta u Crnoj Gori i njen odnos novembra 2020. godine. Na raspisani Konkurs javila se kandidatkinja sa drugim longitudinalnim mjerama kao potencijalnim DR MARINA VUKOTIĆ. prediktorima”, pod mentorstvom prof. dr Georgi Georgia i pred međunarodnom komisijom i time stekla zvanje doktora nauka iz BIOGRAFIJA oblasti fizičke kulture Bila sam odbornica u Opštini Nikšić, a trenutno sam član Zovem se Marina (Branka) Vukotić i državljanka sam Crne Savjeta za rodnu ravnopravnost polova i član Savjeta za borbu protiv Gore sa stalnim prebivalištem u Nikšiću. Rođena sam 9. aprila 1982. narkomanije u Opštini Nikšić, a od 2018. godine sam predsjednica godine u Nikšiću. komisije za izdavanje licenci trenera u Studentskom sportskom Osnovno obrazovanje sam stekla u istom gradu, gdje sam savezu Crne Gore. Učestvovala sam u realizaciji projekata: „Efekti takođe i završila srednju školu. tjelesnog vježbanja na inkluziju osoba starije dobi u društvu”, „Efekti Od malih nogu imala sam afinitete prema sportu, aktivno sam tjelesnog vježbanja na inkluziju mladih osoba u društvu”, trenirala karate u klubu „Student” šest godina i ostvarivala zapažene „Antropometrijsko dijagnostifikovanje studentske populacije”, rezultate.
    [Show full text]
  • Pristup Cjelovitom Tekstu Rada
    FOLIA ONOMASTICA CROATICA 28 (2019) DOI https://dx.doi.org/10.21857/moxpjhgzpm UDK 811.163.42'373.232(497.16) Izvorni znanstveni rad Rukopis primljen 18. III. 2019. Prihvaćen za tisak 23. IX. 2019. domAgoj vidović Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb [email protected] POGLED U PREZIMENSKI FOND HRVATA U CRNOJ GORI1 U radu se obrađuje 310 hrvatskih prezimena u Crnoj Gori u područjima gdje su Hrvati autohtono stanovništvo (Boka kotorska, Spič, Bar s okolicom i Še- stani). U prvome se dijelu rada donose dijalektološki podatci, pri čemu se isti- če neuključenost govora istočno od Boke kotorske u hrvatska dijalektološka istraživanja te činjenica da su govori na širemu barskom području jedini dio hrvatskoga neprekinutog jezičnog područja koji izravno graniči s albanskim. Zatim se naznačuje razvoj antroponimijske formule na koju su uvelike utjeca- le različite povijesne prilike (ponajprije osmanlijska osvajanja, ali i razgraniče- nje u današnjoj Crnoj Gori nakon povlačenja Osmanlija iz tih krajeva). Prezi- mena se u središnjemu dijelu rada dijele s obzirom na motivaciju i jezično po- stanje. Ujedno ih se uspoređuje s prezimenima koja nose pripadnici ostalih na- 1 Rad je izrađen na istraživačkome projektu Istraživanje antroponimije na tlu Hrvatske u XV. stoljeću – CroNominaXV (IP-2018-01-6053), koji u cijelosti financira Hrvatska zaklada za znanost i koji se provodi u ustanovi nositelju projekta Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Ovom pri- godom zahvaljujem predsjedniku Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimiru Dekoviću na svesrdnoj organizacijskoj potpori i mnogim kulturološkim, povijesnim i jezičnim podatcima tije- kom arhivsko-terenskoga istraživanja provedenoga od 15.
    [Show full text]
  • Old Rascia) and Old Herzegovina During Ottoman Rule
    UDC 930.85(4–12) ISSN 0350–7653 SERBIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS INSTITUTE FOR BALKAN STUDIES BALCANICA XLVI ANNUAL OF THE INSTITUTE FOR BALKAN STUDIES Editor-in-Chief DUŠAN T. BATAKOVIĆ Director of the Institute for Balkan Studies SASA Editorial Board JEAN-PAUL BLED (Paris), LJUBOMIR MAKSIMOVIĆ, ZORAN MILUTINOVIĆ (London), DANICA POPOVIĆ, BILJANA SIKIMIĆ, SPIRIDON SFETAS (Thessaloniki), GABRIELLA SCHUBERT (Jena), NIKOLA TASIĆ, SVETLANA M. TOLSTAJA (Moscow) BELGRADE 2015 Radenko Šćekić DOI: 10.2298/BALC1546079S Original scholarly work Žarko Leković http://www.balcanica.rs Historical Institute of Montenegro Podgorica Marijan Premović Faculty of Philosophy Nikšić Political Developments and Unrests in Stara Raška (Old Rascia) and Old Herzegovina during Ottoman Rule Abstract: During the centuries of Ottoman rule the Tara and Lim river valleys (or Potarje and Polimlje respectively), the Pešter Plateau and Old Herzegovina saw much turbulence, wars, rebellions, population migrations. This chaotic situation was combined with the arbitrary and repressive conduct of local Ottoman feudal lords. Migrations, interethnic contacts and mixing of populations as well as an intensified Islamization process caused by a number of factors greatly complicated the situation. Albanian northward penetration along the Lim and into Pešter as well as the expan- sion of the Vasojevići tribe into the Upper Lim valley added to the complexity of the ethnic and demographic picture of the region. Perpetual rebellions against the Otto- man occupation eventually led to the liberation of the Serbian Orthodox population of these areas. Keywords: Stara Raška (Old Rascia), Brda (Highlands), Old Herzegovina, Ottoman Empire, rebellions, migrations Introduction or the sake of clarity let us first define some terms used in this article.
    [Show full text]
  • Distribution of Bats (Chiroptera) in Montenegro
    Vespertilio 17: 129–156, 2014 ISSN 1213-6123 Distribution of bats (Chiroptera) in Montenegro Primož Presetnik1, Milan Paunović2, Branko karapandža3, Marina Đurović4, Čeda Ivanović5, Maša ždralević6, Petr BENDA7 & Ivana Budinski8 1 Centre for Cartography of Fauna and Flora, Ljubljana office, Klunova 3, SI–1000 Ljubljana, Slovenia; [email protected] 2 Natural History Museum, Njegoševa 51, 11000 Belgrade, Serbia; [email protected] 3 Wildlife Conservation Society “Mustela”, Njegoševa 51, 11000 Belgrade, Serbia; [email protected] 4 Public Enterprise for National Parks of Montenegro, Put Radomira Ivanovića br 2, 81000 Podgorica, Montenegro; [email protected] 5 Natural History Museum of Montenegro, Trg Vojvode Bećir Bega Osmanagića 6, 81000 Podgorica, Montenegro; [email protected] 6 National Research Council, Institute of Biomembranes and Bioenergetics, Bari, Italy; [email protected] 7 Department of Zoology, National Museum (Natural History), Václavské nám. 68, 115 79 Praha 1 & Department of Zoology, Charles University, Viničná 7, 128 44 Praha 2, Czech Republic; [email protected] 8 Department of Genetic Research, Institute for Biological Research “Siniša Stanković”, University of Belgrade, Bulevar despota Stefana 142, 11060 Belgrade, Serbia; [email protected] Abstract. The first detailed review of the distribution of bats in Montenegro is presented. Altogether 28 species were confirmed to occur in the country:Rhinolophus ferrumequinum (55 records), R. hippo- sideros (54), R. euryale (12), R. blasii (5), Myotis myotis (7), M. blythii (37), M. nattereri (12), M. emar- ginatus (12), M. mystacinus (12), M. alcathoe (1), M. brandtii (2), M. daubentonii (3), M. capaccinii (32), Vespertilio murinus (4), Eptesicus serotinus (7), Hypsugo savii (18), Pipistrellus pipistrellus (22), P.
    [Show full text]
  • Miadi Dolmayan Umut Islam in the Balkans
    cilt MİADI DOLMAYAN UMUT ISLAM IN THE BALKANS UNEXPIRED HOPE GÖNÜL FETHİNDEN ZİHNİYET TEMSİLİNE FROM THE CONQUEST OF HEARTS TO THE REPRESENTATION OF MENTALITY EDİTÖR Muhammet Savaş Kafkasyali Ankara - Belgrade - Bucharest - Budapest - Chisinau - Kiev Podgorica - Sarajevo - Skopje - Tirana - Zagreb İnceleme Araştırma Dizisi Yayın No:19 BALKANLARDA İSLAM MİADI DOLMAYAN UMUT Cilt 3: Gönül Fethinden Zihniyet Temsiline From the Conquest of Hearts to the Representation of Mentality Editör Dr. Muhammet Savaş KAFKASYALI Balkanlarda İslam: Gönül Fethinden Zihniyet Temsiline - From the Conquest of Hearts to the Representation of Mentality / Editör: Dr. Muhammet Savaş Kafkasyalı Ankara: T.C. Başbakanlık Türk İşbirliği ve Koordinasyon Ajansı Başkanlığı 2016 5.c. (2902 s.) ; 16*24 cm T.C. Başbakanlık Türk İşbirliği ve Koordinasyon Ajansı Başkanlığı inceleme-araştırma-dizisi; yayın no:19 İçindekiler: c.1: Muğlaklıktan Berraklığa / From Ambiguity to Clarity c.2: Türkistan’dan Balkanlara / From Turkestan to the Balkans c.3: Gönül Fethinden Zihniyet Temsiline / From the Conquest of Hearts to the Representation of Mentality c.4: Vakti Azizden Vakti Zelalete / From Times of Glory to Times of Humility c.5: Köprüler Yıkan Zihniyetin Yıkılışı / Demolishing Mentality Which Demolishes Bridges ISBN: 978-605-9642-11-8 - Takım ISBN: 978-605-9642-14-9 - Cilt-3 Kafkasyalı, Muhammet Savaş Redaksiyon Prof. Dr. İsmail ÇALIŞKAN Prof. Dr. Ahmet YILDIRIM Proje Ekibi Doç. Dr. Bahadır GÜCÜYETER Dr. Hamza KOLUKISA Dr. Fatih VEYİS Hasan BEKDEŞ Tasarım-Baskı Karınca Creative
    [Show full text]
  • Pogled U Prezimenski Fond Hrvata U Crnoj Gori1
    FOLIA ONOMASTICA CROATICA 28 (2019) DOI https://dx.doi.org/10.21857/moxpjhgzpm UDK 811.163.42'373.232(497.16) Izvorni znanstveni rad Rukopis primljen 18. III. 2019. Prihvaćen za tisak 23. IX. 2019. Domagoj ViDoVić Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb [email protected] POGLED U PREZIMENSKI FOND HRVATA U CRNOJ GORI1 U radu se obrađuje 310 hrvatskih prezimena u Crnoj Gori u područjima gdje su Hrvati autohtono stanovništvo (Boka kotorska, Spič, Bar s okolicom i Še- stani). U prvome se dijelu rada donose dijalektološki podatci, pri čemu se isti- če neuključenost govora istočno od Boke kotorske u hrvatska dijalektološka istraživanja te činjenica da su govori na širemu barskom području jedini dio hrvatskoga neprekinutog jezičnog područja koji izravno graniči s albanskim. Zatim se naznačuje razvoj antroponimijske formule na koju su uvelike utjeca- le različite povijesne prilike (ponajprije osmanlijska osvajanja, ali i razgraniče- nje u današnjoj Crnoj Gori nakon povlačenja Osmanlija iz tih krajeva). Prezi- mena se u središnjemu dijelu rada dijele s obzirom na motivaciju i jezično po- stanje. Ujedno ih se uspoređuje s prezimenima koja nose pripadnici ostalih na- 1 Rad je izrađen na istraživačkome projektu Istraživanje antroponimije na tlu Hrvatske u XV. stoljeću – CroNominaXV (IP-2018-01-6053), koji u cijelosti financira Hrvatska zaklada za znanost i koji se provodi u ustanovi nositelju projekta Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Ovom pri- godom zahvaljujem predsjedniku Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimiru Dekoviću na svesrdnoj organizacijskoj potpori i mnogim kulturološkim, povijesnim i jezičnim podatcima tije- kom arhivsko-terenskoga istraživanja provedenoga od 15.
    [Show full text]
  • Pavlovic, Aleksandar (2012) from Traditional to Transitional Texts
    Aleksandar Pavlović From Traditional to Transitional Texts: Montenegrin Oral Tradition and Vuk Karadžić’s Narodne srpske pjesme Supervisors: Dr David Norris, Dr Vladimir Zorić Thesis submitted to the University of Nottingham for the degree of Doctor of Philosophy (PhD) in Southeast European Studies, February 2012 CONTENTS Acknowledgements ……..…………………………………………………………………… 3 Introduction …….......……………………………………………………………………….. 4 Chapter 1. The Concepts of Oral Traditional, Transitional and Nontraditional Texts ……..…...… 56 Chapter 2. Genuine Oral Traditional Songs in Narodne srpske pjesme ……...…………………….. 114 Chapter 3. Transitional Texts about the Battles against Mehmet Pasha .......…………………….... 169 Chapter 4. Between Traditional and Nontraditional Texts: The Songs of Đuro Milutinović .......... 228 Conclusion ………………………………………………………………………………… 261 Bibliography ……………………………………………………………………………… 280 1 ABSTRACT This thesis analyses the influence of literate culture on the corpus of Montenegrin oral epic songs published in Vuk Karadžić’s edition of Narodne srpske pjesme from 1823 to 1833. The Introduction places the research in the scholarly context of the Parry-Lord theory of oral composition, later analyses of transitional texts that contain both oral traditional and literary characteristics, and recent interest in the entire process of transcription, edition and publication of songs belonging to the oral tradition. This is followed by an outline of facts relevant to the social and political history of Montenegro, its epic tradition and earliest
    [Show full text]