Temeljna Načela I Smjernice Razvoja Športa U Republici Hrvatskoj
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
N A C I O N A L N O V I J E Ć E Z A Š P O R T Radna skupina TEMELJNA NAČELA I SMJERNICE RAZVOJA ŠPORTA U REPUBLICI HRVATSKOJ Radni materijal veljača, 2011. Urednici: prof. dr. sc. Dragan Milanović Zrinko Čustonja Danira Bilić Autori priloga: prof. dr. sc. Mirna Andrijašević, dr. sc. Matija Aračić, Danira Bilić, Zrinko Čustonja, prof. dr. sc. Stjepan Heimer, prof. dr. sc. Igor Jukić, Ratko Kovačić, Gordan Kožulj, prof. dr. sc. Dragan Milanović, Stjepan Puhak, Ratko Rudić, dr. sc. Sanela Škorić Recenzenti: mr. sc. Darko Dujmović prof. dr. sc. Vladimir Findak prof. dr. sc. Boris Maleš SADRŽAJ 1. UVOD 1 2. NAČELA RAZVOJA ŠPORTA U REPUBLICI HRVATSKOJ ‐ Z. Čustonja 5 Sažetak 6 Šport 10 Tradicija športa 12 Autonomija športa 13 Obrazovna i odgojna vrijednost športa 15 Šport kao čimbenik zdravlja 18 Šport bez dopinga 22 Promocija države pomoću športa i postizanja vrhunskih športskih rezultata 24 Doprinos športa izgradnji boljeg društva 25 Šport u borbi protiv nasilja, rasizma, diskriminacije i netolerancije 28 Potencijali športa u društvenoj integraciji i stvaranju društva jednakih mogućnosti 30 Šport i zaštita okoliša 33 Gospodarska i financijska dimenzija športa 35 3. SMJERNICE RAZVOJA ŠPORTA U REPUBLICI HRVATSKOJ 39 Šport u suvremenom društvu ‐ R. Rudić i Z. Čustonja 40 Ustroj športa i športsko zakonodavstvo ‐ Z. Čustonja 54 Treneri i ostali stručni kadrovi ‐ D. Milanović i Z. Čustonja 68 Športski objekti ‐ S. Puhak 81 Financiranje športa ‐ S. Škorić i Z. Čustonja 92 Znanstveno‐istraživački rad u športu ‐ D. Milanović, I. Jukić i Z. Čustonja 106 Međudržavna i međunarodna suradnja u športu ‐ G. Kožulj 115 Zdravstvena zaštita športaša ‐ S. Heimer 125 Žene u športu ‐ D. Bilić i Z. Čustonja 137 Školski šport i šport na visokim učilištima ‐ D. Milanović i Z. Čustonja 149 Športska rekreacija i šport za sve ‐ M. Andrijašević 167 Vrhunski šport ‐ D. Milanović i Z. Čustonja 179 Šport osoba s invaliditetom ‐ R. Kovačić 195 Vojni i policijski šport ‐ M. Aračić i Z. Čustonja 210 4. KUDA DALJE? 217 5. LITERATURA 219 UVOD Nacionalno vijeće za šport kao “najviše stručno tijelo koje se brine za razvoj i kvalitetu športa u Republici Hrvatskoj” (čl.3 st.1, Zakon o športu, NN, 71/06,), a u skladu sa zakonom definiranim zadaćama: 1) da raspravlja o pitanjima od značaja za šport te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje športa i 2) da utvrđuje prioritetne projekte, elaborate i studije za njihovo financiranje u sustavu javnih potreba u športu (čl.3 st.2, Zakon o športu, NN, 71/06,), na svojoj 2. sjednici održanoj 21. rujna 2010. godine usvojilo je dokument pod nazivom "Program izrade analitičkih i strateških dokumenata i studija". Tim dokumentom predviđena je izrada studije pod nazivom „Temeljna načela i smjernice razvoja športa u Republici Hrvatskoj“ koji bi postavljao temeljni razvojni dokument prihvaćanjem kojega Nacionalno vijeće za šport postavlja ukupni okvir za svoje buduće djelovanje. Na 3. sjednici Nacionalnog vijeća za šport od 29. rujna 2010. godine imenovana je Radnu skupinu za izradu dokumenta "Temeljna načela i smjernice razvoja športa u Republici Hrvatskoj". Određeno je da će Radnom skupinom predsjedavati prof. dr. sc. Dragan Milanović, a u njezinu će radu sudjelovati još Danira Bilić kao predsjednica NVS‐a te Ratko Kovačić, Ratko Rudić i Gordan Kožulj kao članovi Nacionalnog vijeća, a Zrinko Čustonja s Kineziološkog fakulteta i Stjepan Puhak iz Zagrebačkoga športskog saveza kao članovi. U posljednjih 30‐ak godina napisano je i objavljeno više dokumenata i studija koji su imali za cilj koncepcijsko, strateško ili programsko određenje razvoja športa ili pojedinih njegovih dijelova u Republici Hrvatskoj: Koncepcija razvoja vrhunskih športskih dostignuća u SR Hrvatskoj (1978.), Analiza razvoja fizičke kulture u SR Hrvatskoj u razdoblju od 1981. do 1985. god. i analiza mogućnosti razvoja u razdoblju od 1986. do 1990. god. (1984.), Modeli fizičke kulture (1987.), Projekcija politike razvoja hrvatskog športa (1991.), Izvješće hrvatskog športskog sabora (1999.) Strategija razvoja športa u Hrvatskoj (2000.), Hrvatski športski modeli za 21. stoljeće (2000.), Prijedlog strategije razvitka hrvatskog športa radne skupine predsjednika Republike Hrvatske (2000.), Stanje i perspektive zagrebačkog športa (2001.), Razvojni pravci hrvatskog športa (2004.), Program razvoja športa Grada Zagreba 2006.‐2010. (2005.), Strategija razvoja 1 školskog športa u Republici Hrvatskoj 2009. ‐ 2014. (2009.). Dostignuća ovih studija korištena su u izradi ovog dokumenta. Iznimno dragocjeni izvori informacija bila su iskustva drugih zemalja Europe i Svijeta u izradi sličnih studija: Australija, Austrija, Bugarska, Finska, Slovenija, Velika Britanija, Irska. Također, korišteni su brojni analitički i strateški dokumenti koji su rađeni za različita područja djelovanja u športu na razini Europske unije, Europske komisije i Vijeća Europe: European Sports Charter (1992), The Development and Prospect for Community Action in the Field of Sport (1998), The Helsinki Report on Sport (1999), The European Model of Sport (1999), Sport and Employment in Europe – Final Report (1999), Study of National Sports Legislation in Europe (1999), Nice Declaration (2000), The Aarhus Declaration on Volontary Work in Sport (2003), Good Governance in Sport. A European Survey (2004), Independent European Sport Review (2006), White Paper on Sport (2007), The Autonomy of Sport. Enlarged Partial Agreement on Sport (2008), A European Model of Sports Financing (2009). Pored europskih dokumenata korišteni su i globalni svjetski dokumenti o šport: Olimpijska povelja (Olympic Charter, 2010), Međunarodna povelja o tjelesnom odgoju i športu (International Charter of Physical Education and Šport, 1978) Konvencija o anti‐dopingu (Anti‐ Doping Convention, 1989). Struktura dokumenta Ova studija se sastoji od dva osnovna dijela: 1) Temeljna načela razvoja športa u Republici Hrvatskoj i 2) Smjernice razvoja športa u Republici Hrvatskoj. U poglavlju Temeljna načela razvoja športa u Republici Hrvatskoj definirani su osnovni principi i vrijednosti športa u suvremenom hrvatskom društvu. Kroz niz potpoglavlja ponudio se odgovor na temeljna pitanja: Zašto je šport važan za društvo? Koja je uloga športa? Zašto država skrbi o športu? Smatrali smo nužnim ponuditi odgovore na ova i slična pitanja kako bi Nacionalno vijeće za šport, ali i država u cjelini znali prepoznati osnovne vrijednosti ali i korisnost bavljenja športom. Danas više nije dovoljno reći da je šport područje od posebnog interesa za državu, potrebno je odgovoriti zašto je državi stalo do športa i što će hrvatsko 2 društvo dobiti daljnjim razvojem športa. Kako bi Nacionalno vijeće moglo sudjelovati u kreiranju politike razvoja športa u Hrvatskoj bilo je nužno postaviti osnovni koordinatni sustav vrijednosti i načela u kojemu će se kretati. U poglavlju Smjernice razvoja športa u Republici Hrvatskoj naglasila se važnost djelovanja Nacionalnog vijeća za šport i njegova uloga u osmišljavanju i provođenju cjelovite politike razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Na temelju postojećih spoznaja o športu u Republici Hrvatskoj te iskustava dugih zemalja iznijete su opće smjernice djelovanja u 14 području športa. Devet je općih područja koja se dotiču svih važnijih segmenata športa ‐ Šport u suvremenom društvu, Ustroj športa i športsko zakonodavstvo, Treneri i ostali stručni kadrovi u športu, Športski objekti, Financiranje športa, Znanstveno‐istraživački rad u športu, Međudržavna i međunarodna suradnja u športu, Zdravstvena zaštita športaša i Žene u športu. Pet je područja koja se odnose na različite sustave športa ‐ Školski šport i šport na visokim učilištima, Vrhunski šport, Športska rekreacija i Šport za sve, Šport osoba s invaliditetom i Šport u vojsci i policiji. U svakom od 14 navedenih tematskih cjelina nastojalo se na početku definirati područje o kojemu je riječ. Zatim su analizirana iskustva drugih zemalja te je učinjena analiza aktualnog stanja navedenog područja u skladu s dostupnim podacima. Naglašena su otvorena pitanja i problem. Najvažnije, na kraju su definirane smjernice u svakom od navedenih područja hrvatskog sporta. Doseg i značaj dokumenta Dokument Temeljna načela i smjernice razvoja športa u Republici Hrvatskoj nije strategija niti nacionalni program razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Izrada tih dokumenata tek nam predstoji. Ovaj dokument niti na koji način nije konačan. Napravljen je na temelju trenutno dostupnih podataka o hrvatskom športu, europskih i svjetskih dokumenata te znanstvenih spoznaja, stručnih znanja i iskustva ljudi koji su sudjelovali u njegovoj izradi i time je on i limitiran. Smatramo da ovaj dokument otvara ozbiljne probleme i rasprave o budućnosti hrvatskoga športa i nudi široj športskoj i općoj javnosti, hrvatskoj političkoj javnosti, športašima, športskim djelatnicima i drugima temelj za promišljanje daljnjeg razvoja hrvatskoga športa. 3 Osnova budućeg djelovanja Nacionalnog vijeće za šport biti će izrada niza analiza i studija koje trebaju ponuditi konkretne pokazatelje stanja športa u Republici Hrvatskoj. Ovaj dokument predstavlja podlogu za izradu daljnjih studija i analiza. On ukazuje na neke od ključnih problema sustava hrvatskoga športa. Međutim, ne nudi njihova rješenja. Nudi smjernice u kom pravcu treba razmišljati o budućnosti hrvatskoga športa. On ukazuje na kroničan nedostatak relevantnih podataka, analiza, studija i strateškog promišljanja budućnosti te u smjernicama sugerira izradu brojnih studija i analiza koje na temelju ozbiljnih, znanstveno utemeljenih promišljanja i većeg broja pokazatelja