Obavljanje Sportske Djelatnosti Sudjelovanja Na Sportskim

Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

Kopjar, Teo

Undergraduate thesis / Završni rad

2020

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Međimurje in Čakovec / Međimursko veleučilište u Čakovcu

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:023159

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-01

Repository / Repozitorij:

Polytechnic of Međimurje in Čakovec Repository - Polytechnic of Međimurje Undergraduate and Graduate Theses Repository MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU

STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA

TEO KOPJAR

OBAVLJANJE SPORTSKE DJELATNOSTI SUDJELOVANJA NA SPORTSKIM NATJECANJIMA U PRAVNOM OBLIKU SPORTSKOG DIONIČKOG DRUŠTVA S POSEBNIM OSVRTOM NA SPORTSKA DIONIČKA DRUŠTVA U NOGOMETU

ZAVRŠNI RAD

ČAKOVEC, 2020. MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU

STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA

TEO KOPJAR

OBAVLJANJE SPORTSKE DJELATNOSTI SUDJELOVANJA NA SPORTSKIM NATJECANJIMA U PRAVNOM OBLIKU SPORTSKOG DIONIČKOG DRUŠTVA S POSEBNIM OSVRTOM NA SPORTSKA DIONIČKA DRUŠTVA U NOGOMETU

PERFORMANCE OF SPORTS ACTIVITY OF PARTICIPATION IN SPORTS COMPETITIONS IN THE LEGAL FORM OF SPORTS JOINT STOCK COMPANY WITH SPECIAL REFERENCE TO SPORTS JOINT STOCK COMPANIES IN FOOTBALL

ZAVRŠNI RAD

Mentorica:

Magdalena Zeko, mag.iur., pred.

ČAKOVEC, 2020.

ZAHVALA

Želio bih se ovim putem zahvaliti svojoj mentorici pred. Magdaleni Zeko na uloženom trudu i vremenu pri pisanju mog završnog rada. Zahvaljujem joj na svim savjetima i primjerima.

Također, želio bih se zahvaliti i mojoj obitelji te svim kolegama na velikoj podršci tijekom cijelog studiranja.

Teo Kopjar

SAŽETAK

U ovom završnom radu prikazuje se pravni okvir obavljanja sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva kao posebnom obliku trgovačkog društva u kojem je jedino i moguće obavljati predmetnu sportsku djelatnost. Također, prikazuju se pravni izvori kojima je uređeno sportsko dioničko društvo: Zakon o sportu kao lex specialis ali i Zakon o trgovačkim društvima kao propis koji uređuje sva dionička društva. Posebno se prikazuju sportska dionička društva u nogometu, problemi prilikom preoblikovanja i ostala bitna pitanja. U početnim poglavljima govori se o pojmu sportskog dioničkog društva, njegovom nastanku, temeljnom kapitalu, članstvu u sportskom dioničkom društvu, ograničenju i suglasnosti za stjecanje značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu sportskog dioničkog društva te obavještavanje o stjecanju značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu sportskoga dioničkog društva. Nadalje, prikazuju se odredbe Zakona o sportu kojima se određuje kada se smatra da su osobe koje stječu dionice u sportskom dioničkom društvu povezane, kada se smatra da fizička ili pravna osoba kontrolira pravnu osobu te kada se smatra da fizičke osobe djeluju zajednički. Daje se pregled i zakonodavnog uređenja posljedica protupravnog stjecanja dionica, posljedica neobavještavanja o stjecanju značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu sportskoga dioničkog društva, posebnih zakonskih rezervi sportskog dioničkog društva kao i ograničenja u članstvu u tijelima sportskog dioničkog društva. Završna poglavlja temelje se na odredbama kojima se uređuje postupak preoblikovanja sportskog kluba-udruge za natjecanje u sportsko dioničko društvo te problematika takvog oblika društva u nogometu. U samome završetku rada spominju se nogometni klubovi koji imaju oblik sportskog dioničkog društva i natječu se u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi. Sami osvrt je na nogometu upravo iz razloga što je to jedan od najpopularnijih sportova današnjice. Spomenuta je i vlasnička struktura HNK Rijeke. Posebno je istaknut jedan od vrlo uspješnih klubova koji se natječe u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi, a to je nogometni klub Osijek. Također, prikazani su i glavni dioničari tog kluba te njihov postotak dionica iz 2015. godine.

Ključne riječi: sportska djelatnost, sportska dionička društva, trgovačka društva, Zakon o sportu, Zakon o trgovačkim društvima, dionice

SADRŽAJ

1. UVOD ...... 5

2. POJAM SPORTSKE DJELATNOSTI ...... 7

3. OPĆENITO O SPORTSKOM DIONIČKOM DRUŠTVU ...... 8

3.1. Profesionalni status sportskog dioničkog društva ...... 9

4. ČLANSTVO U SPORTSKOM DIONIČKOM DRUŠTVU ...... 12

5. ČLANSTVO U ORGANIMA SPORTSKOG DIONIČKOG DRUŠTVA ...... 14

6. NASTANAK SPORTSKOG DIONIČKOG DRUŠTVA ...... 18

7. OBVEZATNO PREOBLIKOVANJE SPORTSKE UDRUGE ZA NATJECANJE U SPORTSKO DIONIČKO DRUŠTVO ...... 19

7.1. Pretpostavke za obvezatno preoblikovanje ...... 19

7.2. Radnje koje treba obaviti kod obvezatnog preoblikovanja ...... 20

7.3. Sportsko dioničko društvo pravni je sljednik sportske udruge za natjecanje 24

7.4. Posljedice neprovođenja obvezatnog preoblikovanja ...... 25

8. KLUBOVI SPORTSKA DIONIČKA DRUŠTVA U HRVATSKOJ NOGOMETNOJ LIGI ...... 26

9. GLAVNI DIONIČARI KLUBA NK OSIJEK IZ 2015. GODINE ...... 28

10. VLASNIČKA STRUKTURA HNK RIJEKE ...... 30

11. ZAKLJUČAK ...... 31

12. LITERATURA ...... 33

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

1. UVOD

Promatrajući sport u današnje vrijeme sa sociološkog, ekonomskog, a posebno sa pravnog stajališta, sport kao oblik djelatnosti odavno je prestao oblikom postojati kao amaterski, te se on više ne može smatrati samo igrom ili nekakvom zabavom.

Sport se danas može smatrati društvenom, ekonomskom i medijski popraćenom djelatnošću koja okuplja sve vrste ljudi, od rekreativaca i amatera pa sve do profesionalaca kojih je u 21. stoljeću sve više i više. Glavni razlog toga što se sport danas smatra gospodarskom djelatnošću je upravo činjenica da se uz sport veže ekonomski interes, zbog čega i je vrlo važno zakonski definirati sportsku djelatnost.

Sportska djelatnost usko je povezana s pojmom gospodarska djelatnost koja je definirana Općim poreznim zakonom NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 (u daljnjem tekstu: OPZ) u Republici Hrvatskoj. Prema OPZ-u gospodarskom djelatnošću u smislu stavka 1. članka 44. smatra se razmjena dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. Sportski klub koji nije u pravnom obliku s.d.d.-a ali ima pravni oblik sportske udruge može pored djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom obavljati i druge gospodarske djelatnosti ali ih ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe.

Ipak, unatoč svemu gore navedenom, izvorno su se sportske djelatnosti mogle obavljati isključivo u onim pravnim oblicima kojima primarna djelatnost nije bila obavljana radi stjecanja dobiti, već radi neki drugih, pretežno čisto sportskih ciljeva. Ti pravni oblici su udruge i ustanove, te ih je zbog toga također važno promatrati s pravnog aspekta.

Udruge su gledano sa pravne strane definirane Zakonom o udrugama NN 74/14, 70/17, 98/19 (u daljnjem tekstu: ZOU). Prema članku 4. ZOU-a., udruga je definirana kao svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno- obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere

Međimursko veleučilište u Čakovcu 5

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.

Ustanove su sa druge strane definirane Zakonom o ustanovama NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19 (u daljnjem tekstu: ZU). ZU prema članku 1. definira ustanove kao pravne osobe čije je osnivanje i ustrojstvo uređeno ovim zakonom. Također, članak 1. definira da se ustanova osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, sporta, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti.

Iz zakona je jasno vidljivo kako se u sportskome smislu ustanove i udruge organiziraju radi obavljanja sportskih djelatnosti kao primaran cilj, dok se dobit smatra sekundarnim ciljem.

Udruge i ustanove u sportu uređene su i zakonom koji uređuje sustav sporta u Republici Hrvatskoj i on je lex specialis za sport, a to je Zakon o sportu NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16, 98/19, 47/20, 77/20 (u daljnjem tekstu: ZS). Udruge i ustanove su uz trgovačka društva pravne osobe koje se javljaju u sustavu sporta. Prema ZS-u članak 14. sportskim udrugama se smatraju one udruge koje se osnivaju radi obavljanja sportskih djelatnosti propisanih ovim Zakonom. Također, ZS definira člankom 16. sportske ustanove kao ustanove koje se osnivaju za trajno obavljanje sportskih djelatnosti sportske rekreacije, sportske poduke, upravljanja i održavanja sportske građevine. Ustanove koje djeluju u sportskom smislu, moraju djelovati i u skladu sa ZOU-om.

Jedan od pravnih oblika koji je spomenut u ZS-u, a u kojem se obavlja sportska djelatnost, je trgovačko društvo na kojem će se bazirati ovaj rad. Govorit će se o trgovačkim društvima koja se javljaju u sportu i njihov utjecaj u sportu.

Važnost sporta koja se javlja danas i pravni oblik u kojem se sportske djelatnosti mogu obavljati te okolnost u kojima se mogu obavljati razvijaju mnoga sporna pitanja zbog čega su i izazvana brojna promišljanja, javne i akademske rasprave koje su utjecale na uređivanje samog ZS-a. Glavna pitanja koja se javljaju su zasigurno pitanja obavljanja

Međimursko veleučilište u Čakovcu 6

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu djelatnosti sudjelovanja u sportskim natjecanjima, pojam sportskog dioničkog društva i preoblikovanje sportskih klubova – udruga za natjecanje u sportsko dioničko društvo.

2. POJAM SPORTSKE DJELATNOSTI

U smislu ZS-a, točnije članak 18., sportske su djelatnosti: sudjelovanje u sportskom natjecanju, sportska priprema, sportska rekreacija, sportska poduka, organiziranje i vođenje sportskih natjecanja i upravljanje i održavanje sportskih građevina.

Sportskim se djelatnostima smatraju i organizirane izvannastavne školske sportske aktivnosti i studentske sportske aktivnosti.

Svaka osoba koja obavlja sportsku djelatnost može se također baviti i drugim oblicima djelatnosti, ako nije drugačije određeno.

Kada govorimo o osobama koje mogu obavljati sportsku djelatnost, sportsko dioničko društvo (u daljnjem tekstu s.d.d.) jedno je od glavnih oblika pravnih osoba koja radi upravo to. s.d.d. prema članku 28. stavku 4. ZS-a u primarnom je smislu namijenjen obavljanju djelatnosti sudjelovanja u sportskim natjecanjima, ali može obavljati i druge sportske djelatnosti i druge djelatnosti u skladu s odredbama zakona.

Ukoliko se ikad dogodi sumnja da li je neka djelatnost sportska djelatnost, utvrđivanje vrši ministarstvo nadležno za sport, točnije Središnji državni ured za šport.

Kada se govori o sportskoj djelatnosti sudjelovanja u sportskom natjecanju, ono se može obavljati u dva pravna oblika, a to su: s.d.d. ili u pravnom obliku sportske udruge za natjecanje što isključuje neku treću pravnu osobu koja može obavljati neke ostale sportske djelatnosti, a to su ustanove.

Definirano prema ZS-u, članak 19., pravne osobe koje obavljaju sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima moraju biti posebno registrirani i zajednički im je nazivnik sportski klubovi.

Zaključujući prema navedenim odredbama iz zakona, s.d.d. nije novi oblik trgovačkog društva, ono je dioničko društvo, ali svojim nazivom „sportsko“ daje jasnu sliku da obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja na sportskim natjecanjima.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 7

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

Vrlo je bitno naglasiti da s.d.d. nije jedini oblik trgovačkog društva koji se može baviti sportskim djelatnostima. Iako je od presudne važnosti da ukoliko se trgovačko društvo želi baviti sportskom djelatnošću sudjelovanja na sportskim natjecanjima mora poslovati kao s.d.d., za obavljanje drugih sportskih djelatnosti (npr. sportske rekreacije, upravljanje i održavanje sportskom građevinom) moguće je osnovati i druge oblike trgovačkih društava. Društva osoba u koje spadaju javno trgovačko društvo, komanditno društvo ili gospodarsko interesno udruženje, također mogu obavljati određene sportske djelatnosti kao i društva kapitala (npr. društvo s ograničenom odgovornošću) i na njih se u cijelosti primjenjuju sve odredbe Zakona o trgovačkim društvima NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19 (u daljnjem tekstu: ZTD), osim ako prema ZS-u nije određeno drugačije.

3. OPĆENITO O SPORTSKOM DIONIČKOM DRUŠTVU

Sportsko dioničko društvo je pravna osoba koja je posebno registrirana za obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja u sportskim natjecanjima, a koja ima pravni oblik dioničkog društva (Crnić i sur., 2009).

Članak 28. st. 3. ZS-a definira da tvrtka sportskog dioničkog društva mora sadržavati riječ „sportsko dioničko društvo“, a njegova skraćena tvrtka oznaku „s.d.d.“. Dionice sportskog dioničkog društva prema članku 30. st.4. ZS-a mogu biti samo redovne na ime s nominalnim iznosom.

Prema ZS-u, članak 30., temeljni kapital sportskog dioničkog društva ne može biti manji od 500.000 kn. Koliko će iznositi temeljni kapital određuju osnivači prilikom pokretanja sportskog dioničkog društva, a u slučaju preoblikovanja sportskog kluba – udruge za natjecanje u sportsko dioničko društvo, iznos temeljnog kapitala određuje Povjerenstvo za profesionalne sportske klubove1 (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

1 Povjerenstvo za profesionalne sportske klubove osnovano je kao stručno tijelo čija je zadaća praćenje obavljanja djelatnosti profesionalnih sportskih klubova. Povjerenstvo ima sedam članova imenovanih na razdoblje od četiri godine, i to dva promjenjiva člana na prijedlog nacionalnoga sportskog saveza čiji je član profesionalni sportski klub na koji se odnosi odluka koju Povjerenstvo treba donijeti, jednoga stalnog člana na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora te četiri stalna člana iz reda istaknutih stručnjaka u području sporta i sportaša.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 8

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

Opća pravila za dionička društva određuju da se temeljni kapital može izraziti u novcu, stvarima i pravima. Također, ista ta pravila vrijede i za sportsko dioničko društvo, ali se prije upisa u sudski registar prema ZS-u mora u cijelosti u novcu uplatiti najmanje zakonski određen minimalac koji iznosi 500.000 kuna. Taj iznos koji mora biti uplaćen u novcu vrijedi i kod preoblikovanja sportskog kluba- udruge za natjecanje u s.d.d.

Ako dionice prilikom obvezatnog preoblikovanja uplaćuje jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište sportskog kluba, ona iznos temeljnoga kapitala od najmanje 1.000.000 kuna mora uplatiti u novcu (Crnić i sur., 2009). Ostali dioničari svoje dionice uplaćuju samo u novcu, a u iznimnim slučajevima to mogu učiniti u pravima.

Prema istraživanju koje je provedeno na 132 sportska kluba (104 građanske udruge i 28 trgovačkih društava) u Češkoj, 94% je predstavljalo građanske udruge dok je samo 6% sportskih klubova organizirano kao trgovačko društvo. Zanimljivo je to da je struktura obaju pravnih entiteta slična – više od 60% svih građanskih udruga i trgovačkih društava čine sportski klubovi s manje ili 200 članova (Časlavova i Berka, 2005).

Kada se govori o sportskom dioničkom društvu javlja se i poslovanje s.d.d.-a s ekonomskog gledališta. Kod tih društava teže je procijeniti prosječan trošak kapitala nego kod drugih društava jer trošak kapitala ne stvara dobit za dioničare. Ta društva imaju visok rizik poslovanja, rizik ostvarenja dobrog sportskog rezultata, ali i rizik pogrešne procjene kod sklapanja ugovora s igračem, a najveću imovinsku vrijednost predstavlja im nematerijalna imovina, a to su igrači (Brnabić, 2019).

3.1. Profesionalni status sportskog dioničkog društva

Danas, u 21. stoljeću, sport je jedna od najrazvijenijih grana i zapravo je neizbježno javljanje mnoštva amaterskih i profesionalnih klubova u bilo kojem sportu. Sportsko dioničko društvo također može imati amaterski ili profesionalni status, iako će u većini slučajeva zbog posebnih obaveza glede načina djelovanja, njegov status biti profesionalni. Temeljem toga moglo bi se zaključiti da je s.d.d. „stvoren“ pravni oblik obavljanja sportske djelatnosti sudjelovanja u sportskim natjecanjima koji je namijenjen profesionalnim sportskim klubovima. ZS temeljem članka 24. navodi kako je profesionalan sportski klub onaj koji ima sklopljene ugovore o profesionalnom igranju s više od 50% registriranih sportaša u seniorskoj konkurenciji u odnosu na broj prijavljenih

Međimursko veleučilište u Čakovcu 9

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu sportaša za natjecateljsku godinu na listi koju vodi odgovarajući nacionalni sportski savez ili ako ispunjava uvjete za stjecanje profesionalnog statusa sukladno pravilima odgovarajućega nacionalnoga sportskog saveza.

Rješenje o pitanju je li neki klub profesionalan utvrđuje se rješenjem koje donosi ministar koji je nadležan za poslove vezane uz sport. Takvo rješenje se mora donijeti najkasnije u roku od mjesec dana od dana kada se podnio zahtjev za upis u Registar profesionalnih sportskih klubova (u daljnjem tekstu: Registar), a zahtjev se mora podnijeti u roku od 15 dana od dana donošenja pravilnika kojim se regulira sadržaj, način vođenja te postupak upisa i brisanja iz registra profesionalnih sportskih klubova.

Drugim spomenutim uvjetom za stjecanje statusa profesionalnog sportskog kluba (ispunjavanje uvjeta za takav status prema pravilima odgovarajućega nacionalnoga sportskog saveza) vodi se računa o specifičnostima pojedinih sportova odnosno autonomnosti nacionalnih sportskih saveza pojedinih sportova, u čijoj je pretežnoj nadležnosti određivanje statusa klubova i organiziranje sportskih natjecanja (Crnić i sur., 2009). Nacionalni su sportski savezi u tome samostalni te je sport temeljen na načelima dobrovoljnosti i samoorganiziranosti, pa se zbog toga i sama država u autonomnost saveza može uplitati samo u ograničenoj mjeri.

Treba istaknuti da svaki profesionalan klub ne mora nužno biti sportsko dioničko društvo. ZS u članku 23. navodi kako klub može imati profesionalan status i ako ima pravni oblik sportske udruge za natjecanje. Bitno je također navesti kako za sve sportske klubove koji se smatraju profesionalnima, neovisno o njihovom pravnom obliku (s.d.d. ili sportska udruga za natjecanje) vrijede ista pravila glede obavljanja primarne djelatnosti. Iz toga proizlazi da profesionalnost znači drugačiji pristup obavljanju sportske djelatnosti, ali to ne znači da kad se organizira neko sportsko natjecanje, klubovi amaterskog statusa nisu toliko bitni. Međutim, ispravno je shvaćati da profesionalnost kluba znači da on u svojim poslovima mora postupati odgovornije i ozbiljnije nego amaterski klubovi. Upravo zbog tog razloga je ZS-om, kako bi se sve obavljalo jednostavnije i brže, predviđeno osnivanje posebnog Povjerenstva. Zadaća Povjerenstva je praćenje obavljanja djelatnosti koje obavljaju profesionalni sportski klubovi.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 10

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

Povjerenstvo se sastoji od sedam članova koje mora imenovati ministar nadležan za poslove sporta na razdoblje u trajanju od 4 godine. Povjerenstvo svoje odluke donosi sa glasačkom većinom koja mora imati najmanje pet glasova. Poslovi koje obavlja Povjerenstvo navedeni su u članku 26. ZS-a, a to su: vodi evidenciju o dokumentaciji koju su mu dužni slati profesionalni sportski klubovi, daje suglasnost na izbor revizora čija je zadaća utvrditi jesu li ostvareni uvjeti za pokretanje stečajnog postupka sukladno posebnim propisima, odnosno uvjeti za obvezno preoblikovanje u s.d.d., daje prethodnu suglasnost na rješenje ministra nadležnog za sport koji utvrđuje da li su ispunjeni uvjeti za obvezatno preoblikovanje. Povjerenstvo isto tako daje suglasnost na elaborat ili ga može poslati sportskom klubu-udruzi na doradu, daje dopuštenje da se u iznimnim okolnostima dionice sportskog kluba-udruge uplate i u petom krugu, utvrđuje iznos temeljnoga kapitala u slučaju obveznog ili dragovoljnog preoblikovanja sportskog kluba- udruge u s.d.d., vodi evidenciju o imateljima dionica u s.d.d.-u, daje suglasnost da jedna osoba može izravno, neizravno ili preko povezanih osoba u s.d.d.-u imati dionice na koje otpada više od 25% temeljnoga kapitala s.d.d.-a, predlaže pokretanje stečajnog postupka ministru nadležnom za poslove sporta ako sportski klub-udruga za natjecanje ne provede postupak preoblikovanja u s.d.d.

Sve navedeno daje jasnu sliku da Povjerenstvo ima velike ovlasti, ali ono svojim ovlastima ne zadire u autonomnost organiziranja nekog sportskog natjecanja , kao ni u pravila koja vrijede na određenom sportsko natjecanju. Taj zadatak prepušten je nadležnom nacionalnom sportskom savezu. Međutim, zadaće Povjerenstva pokazuju koliko je sport danas razvijen i važan.

Povjerenstvo nije nastalo samo kao nadzorno tijelo koje prati poslovanje profesionalnih sportskih klubova, bili oni s.d.d. ili udruga za natjecanje, nego tijelo koje će svojim znanjima i vještinama te sposobnostima pomoći tim klubovima u izvršavanju njihovih sportskih, gospodarskih i društvenih uloga. Prema Crniću i sur. (2009) Povjerenstvo bi trebalo uskoro surađivati i s pripadajućim nacionalnim sportskim savezima odnosno nacionalni bi sportski savezi Povjerenstvu trebali u tome pružati podršku i pomoć raspolažući informacijama, znanjima i ovlastima da utječu na poslovanje i sportsko djelovanje profesionalnih sportskih klubova. Iz toga se može zaključiti da se zapravo ZS- om želi postići suradnja i partnerstvo svih koji na bilo koji način sudjeluju u obavljanju

Međimursko veleučilište u Čakovcu 11

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu sportske djelatnosti profesionalnih sportskih klubova, a to su Povjerenstvo kao ključan faktor, nacionalni sportski savezi i profesionalni sportski klubovi.

4. ČLANSTVO U SPORTSKOM DIONIČKOM DRUŠTVU

Prema općim propisima koji su propisani, pravilo je da dioničar s.d.d.-a može postati svaka pravna ili fizička osoba, bez obzira na to da li je on domaća ili strana osoba, ali zbog potrebe zaštite i očuvanja neizvjesnosti sportskog natjecanja postoje određena ograničenja.

Tako je člankom 31. ZS-a propisano da dioničari sportskog dioničkog društva, izravno ili neizravno ili preko povezanih osoba ne mogu biti: sportaši koji sudjeluju u sportskim natjecanjima u istome sportu, sportski suci u istome sportu, menadžeri u sportu, osobe koje su članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, druge osobe čiji poslovi i djelatnosti mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem sportu2 te sportsko dioničko društvo koje obavlja djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima istog sporta.

Članak 34. ZS-a definira da fizičke osobe djeluju zajednički ako su u krvnom srodstvu (preci i potomci), braća i sestre i njihovi potomci, ako su bračni ili izvanbračni drugovi te ako su u odnosu posvojitelj – posvojenik.

Drugo ograničenje vezano uz stjecanje dionica u s.d.d.-u je u tome da za izravno, neizravno ili za stjecanje dionica preko povezanih osoba na koje otpada oko 25% temeljnoga kapitala, suglasnost Povjerenstva igra glavnu ulogu. Prilikom odlučivanja o tome hoće li dati suglasnost ili ne, Povjerenstvo ispituje interese s.d.d.-a, sporta u kojem djeluje taj s.d.d., sustava natjecanja u tome sportu te posljedice koje bi mogle nastati ako Povjerenstvo ne bude suglasno.

Prema Crniću i sur. (2009) posljedica je toga da je neka osoba protivno odredbama ZS-a stekla dionice na koje otpada više od 1% temeljnoga kapitala sportskog dioničkog društva (zbog toga što postoje okolnosti koje izravno priječe stjecanje toga udjela u društvu)

2 Sportski delegati i sportski povjerenici kao osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja, treneri, osobe osposobljenje za rad u sportu, kao što su instruktori, voditelji i sl. V.čl. 11. st. 1. i čl 9. i 10. ZS-a.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 12

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu odnosno više od 25% temeljnoga kapitala društva (zbog toga što za takvo sjecanje nije dobila suglasnost Povjerenstva), ta da stjecatelj mora te dionice otuđiti bez odgađanja.

Tako dugo dok on to ne učini, stjecatelj nema nikakva prava na ni jednu dionicu ni u jednom s.d.d.-u. Bitno je naglasiti da on nema prava čak ni na dionice koje je prethodno valjano stekao prema propisima. Prava iz tih dionica ostvaruje povjerenik kojeg može imenovati Povjerenstvo. Takva osoba ne može biti ona osoba na koju se odnose zabrane i ograničenja, niti osobe koje su na bilo koji način povezane sa tom osobom. Prema članku 32. st.1 ZS-a povjerenik ne može biti niti osoba koja je dioničar toga s.d.d.-a pa bi kroz ostvarivanje prava iz tih dionica, zajedno s dionicama koje ima kao dioničar, ta osoba bila obuhvaćena obvezom dobivanja suglasnosti za stjecanje dionica na koje otpada više od 25% dionica sportskog dioničkog društva.

Drugih ograničenja za stjecanje dionica s.d.d.-a nema, ali je stjecatelj dionica obvezan o svakom dodatnom stjecanju dionica zajedno sa dionicama koje ta osoba već ima, bilo izravno, neizravno ili preko povezanih osoba te se to odnosi na najmanje 5% temeljnoga kapitala s.d.d.-a, obavijestiti Povjerenstvo. Također, postoji i obveza obavještavanja o svakom budućem stjecanju dionica na koje otpada iznos od najmanje 5% temeljnoga kapitala s.d.d.-a.

Temeljem članka 36. ZS-a ako neka osoba u skladu s člankom 33. ovoga Zakona ne ispuni svoju obvezu obavještavanja Povjerenstva o stjecanju značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu s.d.d-a, na odgovarajući se način primjenjuju posljedice protupravnog stjecanja dionica iz članka 35. ovoga Zakona glede ostvarivanja prava u s.d.d-u, imenovanja povjerenika i odvijanja glavne skupštine s.d.d.-a.

Svakako nije na odmet spomenuti da su propisane i novčane sankcije. Pravna osoba može biti kažnjena s kaznom od 30.000 do 100.000 kn, dok odgovorna osoba koja je počinila prekršaj može biti kažnjena kaznom od 5.000 do 15.000 kuna.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 13

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

5. ČLANSTVO U ORGANIMA SPORTSKOG DIONIČKOG DRUŠTVA

Članak 38. ZS-a definira da članovi uprave ili nadzornog odbora sportskog dioničkog društva ne mogu biti osobe: koje prema odredbama ZTD-a ne mogu biti članovi uprave ili nadzornog odbora dioničkog društva3, koje ne mogu biti članovi uprave ili nadzornog odbora dioničkoga društva prema odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti NN 26/11, 12/12, 126/12, 48/13, 57/15, 98/19, koje su u posljednje tri godine pravomoćno kažnjene za kaznena djela ili prekršaje u sportu i u vezi sa sportom, koje su članovi sportskih klubova-udruga za natjecanje istog sporta, koje su dioničari sportskog dioničkog društva istoga sporta, bez obzira na to koliko dionica drže, koje su članovi tijela sportskih klubova-udruga za natjecanje istog sporta4, koje su članovi organa sportskog dioničkog društva istoga sporta, koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem sportu, a osobito sportaši, menadžeri u sportu, kao i osobe koje su to bile u razdoblju posljednjih godinu dana, članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine, članovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine, za koje se smatra da s menadžerima u sportu i članovima pravnih osoba te članovima organa pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica djeluju zajednički jer su u krvnom srodstvu (preci i potomci), braća i sestre i njihovi potomci, bračni ili izvanbračni drugovi ili se nalaze u odnosu posvojitelj – posvojenik.

3 Članom uprave ne može biti osoba koja je kažnjena za kazneno djelo zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana. Članom nadzornog odbora ne može biti: član uprave društva, član nadzornog, odnosno upravnog odbora u deset društava, lan uprave, odnosno izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo, član uprave, odnosno izvršni direktor drugog društva kapitala u čijem se nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi član uprave, odnosno izvršni direktor društva, osoba koja ne ispunjava uvjete koji su navedeni iznad. 4 Tijela udruge nisu određena ZOU-om, nego se samostalno uređuju aktima udruge. Stoga se vrste, nadležnosti i odnos tijela udruge razlikuju kod pojedinih udruga.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 14

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

U obnašanju javne dužnosti, dužnosnici tj. članovi uprave ne smiju svoj privatni interes stavljati ispred javnog interesa. Postoji mogućnost javljanja sukoba interesa, a to je kada su privatni interesi dužnosnika suprotni javnom interesu, a posebice kad privatni interes dužnosnika utječe na obavljanje njegove javne dužnosti.

Uprava svakog s.d.d.-a vodi poslove društva na svoju odgovornost, te je dužna čuvati poslovnu tajnu društva. Kod donošenja poduzetničke odluke, uprava ima pravo na (slobodnu) poslovnu prosudbu, a koje pravilo je sadržano u odredbi da član uprave ne postupa protivno obvezi o načinu vođenja poslova društva ako pri donošenju poduzetničke odluke smije na temelju primjerenih informacija razumno pretpostaviti da djeluje za dobrobit društva prema članku 252. st. 1. ZTD-a.

Također, uprava je organ koji određuje koji je trenutačni interes društva. Međutim, ako član ima interes koji se razlikuje od trenutačnog interesa društva, ne primjenjuju se pravila poslovne prosudbe.

Što se tiče obavljanja sporednih djelatnosti poslije radnog vremena od strane člana uprave postavlja se pitanje smije li ih isti uopće obavljati. U praksi, članovima uprave za takve poslove ne preostaje mnogo vremena niti prostora zbog poslova koje treba odraditi u s.d.d.-u. Bitno je i ispitati je li tu riječ o sukobu interesa. Čak i posao koji se odrađuje u slobodno vrijeme ili se radi besplatno, može dovesti do sukoba interesa. Sport kao oblik hobija ili bilo kakva drugačija vrsta hobija ne spadaju u takvu vrstu aktivnosti. Kada se govori o upravljanju vlastitom imovinom, postoji mogućnost da se mora odobriti od strane nadzornog odbora jer se može smatrati sporednom djelatnošću. Pozitivna ili negativna odluka nadzornog odbora ovisi o tome predstavlja li obavljanje tog posla ponašanje koje je suprotno interesu društva. Suglasnost neće biti dana ako članu uprave ta sporedna djelatnost oduzima previše vremena ili, primjerice, ako je time ugrožen ugled društva odnosno ako se član uprave zbog tog angažmana našao u sukobu interesa (Brnabić, 2019).

Član uprave ne može bez suglasnosti nadzornog odbora, na bilo koji način sudjelovati u odlučivanju ili sklapanju pravnog posla ako je zastupnik po zakonu, zakonski zastupnik, prokurist ili punomoćnik druge ugovorne strane, ili je u toj poziciji neka od njemu bliskih osoba. Također, ukoliko se javlja sukob interesa između člana uprave i društva prilikom

Međimursko veleučilište u Čakovcu 15

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu odlučivanja ili sklapanja pravnog posla, član uprave ne može sudjelovati. Ukoliko član postupi protivno tom određenju, društvo može od njega tražiti odštetu.

Kada se govori o sukobu interesa, uvijek se javlja element neizvjesnosti jer ne postoji pretpostavka da bi član uprave donio odluku suprotnu interesu društva. To znači da mora biti riječ o konkretnom sukobu interesa. Stoga, uprava nije dužna obavijestiti nadzorni odbor prilikom postojanja sukoba interesa koji je manjeg značaja ili kad je sukob interesa apstraktan. Obavještavanje nije dužnost ako nadzorni odbor i uprava već znaju ili moraju znati za postojanje sukoba interesa.

Ne traži se neki poseban stupanj ozbiljnosti sukoba interesa. Prag ozbiljnosti ne smije biti postavljen previsoko jer bi to dovelo do situacije da bi dužnost članova uprave na otkrivanje sukoba interesa postojala samo u krajnjim slučajevima (Brnabić, 2019). Takav primjer javlja se ako je sukob interesa takav da član uprave nema pravo glasa ni pravo prisustvovati sjednici na kojoj se odlučuje o pitanju u svezi s kojim postoji sukob interesa.

Jedan od bitnijih organa s.d.d.-a je također i nadzorni odbor. Iako nadzorni odbor nema „izvršnu vlast“, on služi da nadzire poslove koje obavlja uprava. Nadzorni odbor može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i sl. Svojim nadzorom odbor mora osigurati da svaki član uprave odrađuje zadatke za koje je ovlašten. Kontakt između odbora i uprave je neizbježan kako bi odbor svoje zadatke mogao odrađivati ispravno i na vrijeme. Svako dioničko društvo statutom može utvrditi krug poslova koje zbog njihova značaja uprava može poduzeti samo uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora. Međutim, ta suglasnost ne smije prerasti u pravo nadzornog odbora na davanje obvezujućih uputa upravi čime bi taj organ faktički preuzeo vođenje poslova društva (Brnabić, 2019).

Kao što je ranije navedeno, nadzorni odbor služi kao nadzor poslova koji se vode u društvu. Dužnosti nadzornog odbora odnose se samo na mjere uprave prilikom vođenja poslova ne i na druge ovlasti uprave kao što su sazivanje glavne skupštine. Aktivnosti nadzornog odbora su ograničene na ispitivanje i pregled različitih izvješća uprave te na nadzor odluka koje uprava donosi. Odbor nije dužan detaljno pratiti odluke ukoliko za to ne postoji opravdan razlog. Prema članku 250. st.1 ZTD-a, uprava mora izvješćivati nadzorni odbor društva o poslovnoj politici i o drugim načelnim pitanjima budućeg

Međimursko veleučilište u Čakovcu 16

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu vođenja poslova te odstupanjima od prijašnjih predviđanja s navođenjem razloga za to, o rentabilnosti poslovanja društva i rentabilnosti upotrebe vlastitog kapitala, tijeku poslova, napose prihoda i stanja društva te o poslovima koji bi mogli biti od velikog značenja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva.

Nadzorni odbor od uprave može zatražiti izvješće o svemu u društvu i u vezi s njim. Uprava ima ulogu primarnog izvora informiranja nadzornog odbora i zbog toga između članova postoji odnos povjerenja jer su „osuđeni“ na suradnju. U pravilu, nadzorni odbor informacije koje zahtjeva neće tražiti od zaposlenika. Izravan zahtjev o pojedinim informacijama od zaposlenika dolazi u obzir samo u izvanrednim situacijama zbog toga što bi se inače kršio ustroj i hijerarhija organa s.d.d.-a. Nadzor aktivnosti zaposlenika također nije u opisu poslova nadzornog odbora.

Zadaća nadzornog odbora nije samo obavljanje kontrole zakonitosti mjera koje poduzima uprava, već nadzorni odbor mora provjeriti primjerenost i opravdanost odluka uprave (Brnabić, 2019). U tom smislu, nadzorni odbor ispituje pravilnost postupanja uprave.

Rasprava o položaju i ovlastima nadzornih odbora dioničkih društava te o odnosu uprave i drugih organa glede vođenja poslova dioničkih društava prenosi se i na polje sportskog prava pa tako dobiva dodatna obilježja iz te pravne grane. Prema Zakonu o sportu koji je lex specialis u odnosu na Zakon o trgovačkim društvima, sportska dionička društva zasad mogu biti ustrojena samo na dualistički način, a tim propisom dodatno je sužen krug osoba koje mogu postati članovi nadzornog odbora (Brnabić, 2019). Uz to, s.d.d. obavlja djelatnosti koje za ostala trgovačka društva nisu uobičajena, a to je npr. djelatnost sudjelovanja na sportskim natjecanjima. Takva društva osim ciljeva ostvarenja dobiti, za cilj imaju i ostvarivanje sportskih rezultata pa zbog toga njihove uprave i nadzori odbori donose i odluke koje spadaju u sportsku domenu poslovanja.

Zanimljivost u vezi s .d.d.-a je ta da kod njih nadzorni odbor u pravilu daje suglasnost za transfere igrača. Novčana vrijednost usluge igranja fluktuira na tržištu pa je za oslobađanje članova nadzornog odbora kao i članova uprave od odgovornosti za štetu ključno to da mogu dokazati kako su svoju odluku donijeli s dužnom pozornošću i na temelju primjerenih informacija (Brnabić, 2019). Uprava i nadzorni odbor mogu koristiti

Međimursko veleučilište u Čakovcu 17

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu usluge stručnjaka, a imaju i dozvolu organiziranja komisije koja im pomaže u obavljanju njihovih zadaća, ali oni ne mogu umjesto njih odlučivati.

Inicijativa za pokretanje nekog posla pripada upravi, ona i dalje odgovara za vođenje poslova, a suglasnost nadzornog odbora za neki posao ne oslobađa je odgovornosti.

Uskratom suglasnosti ne sprečava se upravu da poduzme taj posao, ali time nastaje važan razlog za opoziv imenovanja članova uprave te za tužbu za naknadu štete protiv član(ov)a uprave (Brnabić, 2019). Ukoliko nastane šteta u društvu iz poslova za koje je upravi potrebna suglasnost nadzornog odbora, solidarno odgovaraju uz članove uprave i članovi nadzornog odbora.

6. NASTANAK SPORTSKOG DIONIČKOG DRUŠTVA

Sportsko dioničko društvo prema članku 29. ZS-a može nastati: osnivanjem novoga društva i preoblikovanjem sportskih klubova-udruga za natjecanje u s.d.d. Preoblikovanje sportskih klubova-udruga može biti obvezatno ili dobrovoljno.

Kada se govori o obvezatnom preoblikovanju, uvjeti moraju biti ostvareni da se preoblikovanje obavi. Sve mora biti u skladu s propisima o reviziji i postoji obveza provođenja revizije koja se odnosi na sve sportske klubove koji su upisani u Registar, a njega vodi ministarstvo koje je nadležno za poslove sporta. Revizija se mora provesti u roku od dva mjeseca od dana kada se obavi dostava rješenja o upisu u Registar prema članku 40. ZS-a. Reviziju provodi revizor za kojeg je suglasnost dalo Povjerenstvo, a nakon obavljene revizije, profesionalni sportski klub-udruga je dužna izvješće o reviziji dostaviti ministarstvu koje je nadležno za sport isto kao i Povjerenstvu.

Bitna zadaća revizora je jesu li ostvareni uvjeti za pokretanje stečajnog postupka usklađeni sa posebnim propisima, što znači da je važno utvrditi je li ostvaren jedan od ključnih uvjeta za obvezatno preoblikovanje sportske udruge za natjecanje u s.d.d. U okviru revizije osobito se mora utvrditi popis i procjena vrijednosti imovine, popis svih tražbina prema profesionalnom sportskom klubu navedenih prema vrstama vjerovnika i njihovoj visini, pregled poslovanja profesionalnoga sportskog kluba u proteklih pet godina, uz posebno iskazane prihode i rashode profesionalnoga sportskog kluba u tome razdoblju. Utvrđuju se i godišnji računi dobiti i gubitka profesionalnoga sportskog kluba

Međimursko veleučilište u Čakovcu 18

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu u tome razdoblju, procjena na razini jedne godine, prava igranja na javnoj sportskoj građevini za koju profesionalni sportski klub ima koncesiju te prema pravilima struke utvrđuje se vrijednost tražbina prema profesionalnom sportskom klubu, a pri čemu osobito treba voditi računa o vrijednosti imovine i obveze profesionalnoga sportskog kluba, sposobnosti profesionalnoga sportskog kluba da podmiruje svoje dospjele obveze, okolnosti je li profesionalni sportski klub u proteklom razdoblju uredno podmirivao svoje dospjele obveze itd., definirano člankom 40. st. 2. ZS-a.

7. OBVEZATNO PREOBLIKOVANJE SPORTSKE UDRUGE ZA NATJECANJE U SPORTSKO DIONIČKO DRUŠTVO

Jedan od načina kako sportsko dioničko društvo može nastati je preoblikovanjem sportskog kluba-udruge u sportsko dioničko društvo. Preoblikovanje može biti dragovoljno ili obvezatno. Dragovoljno preoblikovanje može provesti svaki sportski klub-udruga svojevoljno, dok su obvezatno preoblikovanje dužni napraviti kada za to nastupe uvjeti propisani zakonom.

7.1. Pretpostavke za obvezatno preoblikovanje

Postoje pretpostavke za preoblikovanje sportskog kluba-udruge za natjecanje u s.d.d., a one su prema čl. 41. st.1 ZS-a: 1. da se radi o sportskom klubu u nogometu, rukometu ili košarci5, 2. da se radi o profesionalnom sportskom klubu i da je izdano rješenje o upisu u Registar, 3a. da na temelju revizije, koju su dužni provesti u roku od dva mjeseca od dana dostave rješenja kojom se utvrđuje njihov profesionalni status, proizlazi da su se kod sportskog kluba-udruge za natjecanje stekli uvjeti za pokretanje stečajnog postupka prema posebnim propisima, a on nije pokrenut, odnosno 3b. da se postojanje navedenih uvjeta može utvrditi i na temelju dokumenata koje je sportski klub-udruga za natjecanje obvezna slati jednom godišnje Povjerenstvu ili da se na temelju godišnjega financijskog izvješća i godišnjega revizorskog izvješća utvrdi da postoje uvjeti za pokretanje stečajnog postupka, a on ne bude pokrenut ni u roku od 30 dana od dana kada su ti uvjeti ostvareni.

5 Prema čl. 41. st.5. ZS-a, na prijedlog Povjerenstva za profesionalne sportske klubove, ministar nadležan za poslove sporta, može donijeti odluku kojom se pored nogometa, košarke i rukometa, uvodi obveza preoblikovanja sportskog kluba- udruge za natjecanje u sportsko dioničko društvo i u nekom drugom sportu.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 19

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

Uvjeti za pokretanje stečajnog postupka prema posebnim propisima koji su stečeni temeljem provedene revizije, uvjeti su za sportske klubove-udruge za natjecanje kod kojih su uvjeti za obvezatno preoblikovanje ostvareni u trenutku donošenja ZS-a odnosno u trenutku kada se za te sportske klubove-udruge to utvrdi temeljem rješenja o upisu u Registar.

Uvjeti za pokretanje stečajnog postupka temeljem slanja godišnjih financijskih izvješća i godišnjeg revizorskog izvješća, vrijede za one sportske klubove-udruge za natjecanje kod kojih jedna od bitnih pretpostavki za preoblikovanje nastupi naknadno.

Da su se ostvarili uvjeti za obvezatno preoblikovanje, utvrđuje ministar nadležan za poslove sporta rješenjem uz suglasnost Povjerenstva. Vremenski rok rješenja je mjesec dana od dostave revizorskog izvješća.

Pravilnik koji određuje da bi se uopće moglo pristupiti postupku obvezatnog preoblikovanja, naziva se Pravilnik o registru sportskih djelatnosti NN 112/06. Prema članku 1. Pravilnika o registru sportskih djelatnosti, njime se utvrđuju sadržaj, način vođenja te postupak upisa i brisanja iz registra profesionalnih sportskih klubova.

7.2. Radnje koje treba obaviti kod obvezatnog preoblikovanja

Nakon što su utvrđene zakonske pretpostavke za obvezatno preoblikovanje, da bi se uspješno provela potrebna je i suradnja i koordinacija svih osoba koje imaju interes u preoblikovanju odnosno osobe koje su prema odredbama ZS-a uključene u taj postupak. To su ministarstvo nadležno za poslove sporta, Povjerenstvo za profesionalne sportske klubove, profesionalni sportski klub-udruga za natjecanje, njegovi članovi i tijela, nacionalni sportski savez onoga sporta u kojem se natječe sportski klub-udruga za natjecanje te potencijalni dioničari sportskog dioničkog društva i vjerovnici sportskog kluba - udruge za natjecanje.

Da bi se poštivali svi rokovi koji su nametnuti ZS-om glede obavljanja pojedinih poslova odnosno provođenja određenog postupka prilikom preoblikovanja sportskog kluba – udruge, bitno je da se svi klubovi koji bi mogli biti zahvaćeni pripreme. Nema dileme da sportski klubovi znaju ili bi trebali znati hoće li se nakon što se provede revizija, utvrditi da li su ostvarene pretpostavke za obvezatno preoblikovanje. Priprema bi sadržavala pripremu nacrta elaborata o preoblikovanju, inicijalno kontaktiranje budućih dioničara

Međimursko veleučilište u Čakovcu 20

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu sportskog dioničkog društva, pregovaranje s vjerovnicima sportskog kluba – udruge za natjecanje, pregovaranje s jedinicom lokalne samouprave u kojoj je sjedište sportskog kluba – udruge za natjecanje odnosno u kojoj bi bilo sjedište budućega s.d.d.-a.

Kada se govori o pripremi vrlo bitno je naglasiti da je potrebno i napraviti nacrt elaborata o preoblikovanju. Elaborat je dokument koji sadrži razne podatke i izvješća koja budućim vlasnicima omogućuju detaljan uvid u trenutno stanje kluba. On tako sadrži podatke o imovini kluba, njezinoj vrijednosti kao i dugovanjima koja klub ima prema drugima, ali i tražbinama koja potražuje. U njemu se objašnjava trenutno stanje kluba, navodi se tko čini vodstvo, kao i tko su članovi kluba te kakav je odnos između tijela u klubu. Pregled odnosno revizija poslovanja u razdoblju od prethodnih 5 godina kao i projekcija budućeg poslovanja je također sastavni dio elaborata, kao i popis svih pravnih društava u kojima je klub član i u kojima ima prava i udjele te putem kojih obavlja svoju djelatnost. U dokumentu se nalazi i sportsko izvješće koje također obuhvaća razdoblje od 5 godina. Ono sadrži popis svih igrača, a posebice reprezentativaca u svim kategorijama te njihovih pripadajućih ugovora, a naglašava se i stanje u omladinskoj školi popraćeno točnim brojem mladih sportaša koji su članovi kluba (Propadalo, 2015).

Prema ZS-u članku 43. elaborat mora sadržavati: izvješće ovlaštenog revizora o stanju imovine, pravima i obvezama sportskog kluba-udruge za natjecanje, popis i procjenu vrijednosti imovine te popis svih tražbina prema sportskom klubu-udruzi za natjecanje, navedenih prema vrstama vjerovnika i njihovoj visini, utvrđenje revizora o vrijednosti tražbina prema sportskom klubu-udruzi za natjecanje, utvrđenje revizora o vrijednosti prava korištenja sportske građevine koje može biti ulog u temeljni kapital s.d.d.-a, pregled poslovanja sportskog kluba-udruge za natjecanje u proteklih pet godina, uz posebno iskazane prihode i rashode sportskog kluba-udruge za natjecanje u tome razdoblju, pobliži opis na što se oni odnose te godišnje račune dobiti i gubitka sportskog kluba-udruge za natjecanje u tome razdoblju, popis članova sportskog kluba-udruge za natjecanje, popis članova tijela sportskog kluba-udruge za natjecanje, opis nadležnosti i međusobnog odnosa tijela sportskog kluba-udruge za natjecanje, sportske rezultate sportskog kluba- udruge za natjecanje barem u posljednjih pet natjecateljskih sezona, broj reprezentativaca u svim kategorijama, ugovorne vrijednosti sportaša natjecatelja s kojima sportski klub-

Međimursko veleučilište u Čakovcu 21

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu udruga za natjecanje ima ugovor, broj mladih sportaša po kategorijama, potencijalne dioničare s.d.d.-a, pri čemu se posebno iskazuju vjerovnici sportskog kluba- udruge za natjecanje, na temelju njihovog očitovanja na pisani poziv koji im mora uputiti sportski klub-udruga za natjecanje, da iskažu svoj interes za pretvaranjem tražbina u ulog u s.d.d.-u i mnoštvo drugih stvari od kojih se ove navedene smatraju najbitnijima.

Navedeni elaborat može sadržavati i druge podatke, a to mogu biti svi oni za koje sportski klub – udruga za natjecanje koje se preoblikuje smatra bitnim i korisnim Povjerenstvu i ostalim zainteresiranim osobama koje se zalažu za preoblikovanje sportskog kluba – udruge. Povjerenstvo bi trebalo svoje odluke temeljiti na elaboratu, ali jednako tako elaborat bi trebao biti izvor informacija svim zainteresiranim osobama koje sudjeluju u preoblikovanju.

Sportski klub je dužan dostaviti elaborat nacionalnom sportskom savezu i Povjerenstvu u roku od 15 dana od dana kada mu se dostavi rješenje ministra nadležnog za poslove sporta koji utvrđuje da su ispunjeni uvjeti za obvezatno preoblikovanje. U roku od 15 dana nacionalni sportski savez dužan je očitovati se o elaboratu i očitovanje nakon toga mora dostaviti sportskom klubu-udruzi. Sportski klub-udruga može dostaviti svoje primjedbe Povjerenstvu na očitovanje najkasnije 15 dana nakon dostavljenog očitovanja. Završnu riječ ima Povjerenstvo koje mora u roku od mjesec dana potvrditi suglasnost na elaborat ili ga poslati ponovno sportskom klubu na doradu. Povjerenstvo u svojoj odluci može zatražiti mišljenje nezavisnih stručnjaka i organizacija. Prilikom završetka suglasnosti Povjerenstva, Povjerenstvo mora utvrditi i početni iznos temeljnog kapitala s.d.d.-a. Povjerenstvo je također dužno obavijestiti sportski klub – udrugu za natjecanje koja se preoblikuje i nacionalni sportski savez.

Dionice se u s.d.d.-u mogu upisati i uplatiti u pravilu najviše četiri kruga, a po posebnoj suglasnosti Povjerenstva može doći i do petoga kruga6.

Ako nakon četvrtog, odnosno iznimno dopuštenog petog kruga nisu ispunjene sve uplate dionica, smatra se da preoblikovanje nije uspjelo pa dolazi do posljedica neprovođenja obvezatnog preoblikovanja.

6 Vidi čl. 4. st. 3. ZS-a.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 22

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

Prvi krug traje najkraće osam do petnaest dana, poziv za uplatu i upis dionica upućena je od samo od strane jedinice lokalne samouprave u kojoj se sportski klub – udruga nalazi, a sportski klub – udruga dionice može uplatiti u novcu i pravu korištenja sportske građevine, ali iznos ne smije biti manji od 1.000 000,00 kuna.

Ukoliko u prvom krugu nisu upisane i uplaćene sve dionice, preostali neupisani dio dionica u drugom krugu koji traje od osam do petnaest dana, mogu upisati članovi sportskog kluba – udruge za natjecanje na koje otpada razmjerno jednak dio temeljnog kapitala.

U trećem krugu, dionice koje do tada nisu bile uplaćene, mogu upisati i uplatiti članovi sportskog kluba – udruge koji su to već učinili u drugom krugu razmjerno svojim uplatama u drugom krugu.

U četvrtom krugu broj dana se promjenjuje i on iznosi najmanje petnaest, a najdulje mjesec dana. Na preostali neupisani dio dionica upućuje se poziv javnosti na upis i uplatu dionica, a u tom krugu mogu sudjelovati i članovi sportskog kluba – udruge za natjecanje koji su već upisali i uplatili dionice, kao i oni koji to do tada još nisu učinili.

Bitno je napomenuti kako se u drugom, trećem i četvrtom krugu dionice mogu uplatiti samo u novcu.

U petom krugu, Povjerenstvo može vodeći računa o interesima sporta, dopustiti upućivanje poziva na upis i uplatu dionica svim vjerovnicima sportskog kluba – udruge za natjecanje koji ne može trajati kraće od petnaest dana niti duže od mjesec dana.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 23

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

7.3. Sportsko dioničko društvo pravni je sljednik sportske udruge za natjecanje

Članak 44. st. 8. ZS-a navodi da je s.d.d. koje nastaje preoblikovanjem sportskog kluba – udruge za natjecanje, pravni sljednik tog sportskog kluba-udruge za natjecanje, pa sportsko dioničko društvo prema općim pravnim pravilima stupa u cjelokupni pravni položaj koji je imala sportska udruga za natjecanje. Nakon provedenog preoblikovanja, provodi se brisanje sportskog kluba – udruge iz registra udruga na temelju odluke nadležnog tijela. Jedino što se mijenja nakon preoblikovanja je pravni oblik, a sportski klub i dalje nastavlja djelovati kao ista pravna osoba i identitet se ne mijenja.

Sve osobe koje su bile vjerovnici sportske udruge za natjecanje ostaju vjerovnici istog sportskog kluba, koji prilikom preoblikovanja djeluje u pravnom obliku s.d.d.-a (Crnić i sur., 2009). Oni ne gube svoje tražbine, tražbine su i dalje prisutne i vjerovnici ih mogu ostvarivati i dalje, isto kao što su ih mogli i prije. Vjerovnici također mogu prema općim pravilima, ako su za to ostvareni uvjeti, predložiti pokretanje stečajnog postupka ukoliko svoje tražbine ne mogu naplatiti. Valja naglasiti da prilikom obvezatnog preoblikovanja ne postoji „oprost“ dugovanja prema odredbama ZS-a, odnosno nije predviđen institut otpusta duga.

Što se tiče tražbina, valja spomenuti da je člankom 42. ZS-a određeno da Republika Hrvatska može prenijeti svoje tražbine prema sportskim klubovima-udrugama za natjecanje, koje su obvezne preoblikovati se u s.d.d., na jedinicu lokalne samouprave, u kojoj je sjedište sportskog kluba-udruge za natjecanje, prema posebnom ugovoru o prijenosu u kojem će se utvrditi prava i obveze ugovornih strana.

Takva mogućnost ustupa tražbina prema sportskom klubu – udruzi može postojati i bez zakonske odredbe, u skladu s općim pravilima obveznoga prava o načinu i pretpostavkama za ustup tražbina. Bitno je da ustupanje ne znači da će nastupiti otpust duga. Primatelj dobiva ulogu ustupitelja kao vjerovnika, a sportski klub i dalje ima status dužnika.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 24

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

7.4. Posljedice neprovođenja obvezatnog preoblikovanja

Članak 45. ZS-a govori da ako sportski klub-udruga za natjecanje ne provede postupak preoblikovanja u s.d.d., iako se utvrdilo da to prema odredbama ovoga Zakona mora učiniti ili ako preoblikovanje nije uspjelo, ministarstvo nadležno za poslove sporta na prijedlog Povjerenstva, po službenoj dužnosti, podnosi zahtjev za pokretanje stečajnog postupka, a sportski klub-udruga za natjecanje trpi posljedice sukladno pravilima nacionalnoga sportskog saveza. Tom se odredbom proširuje krug osoba koje mogu biti pokretači stečajnog postupka prema općim pravilima stečajnoga prava. Smisao odredbe je da se motiviraju sportski klubovi – udruge za natjecanje na preoblikovanje ukoliko za to postoje preduvjeti, s jedne strane, a s druge strane da se pokuša riješiti nejasno stanje u poslovanju nekih sportskih klubova- udruga za natjecanje. Neki od takvih sportskih klubova – udruga za natjecanje mogu narušavati sustav sportskog natjecanja u kojem je taj klub ili udruga uključena te dovodi u pitanje svoju valjanost i urednost. Istodobno, zakonodavac nema zadatak nametati niti određivati posljedice koje takav postupak ima za sportski klub – udrugu za natjecanje koja nije obavila preoblikovanje u s.d.d. iako je to bilo obvezatno, barem ne u natjecateljskom smislu. Također, time se ne dovodi u pitanje autonomnost nacionalnog sportskog saveza da on određuje uvjete sustava natjecanja u sportu odnosno uvjete koje bi sportski klubovi trebali ispuniti da bi mogli sudjelovati u sportskom natjecanju.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 25

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

8. KLUBOVI SPORTSKA DIONIČKA DRUŠTVA U HRVATSKOJ NOGOMETNOJ LIGI

Prema podatcima Središnjeg državnog ureda za šport, u sezoni 2020./2021. Hrvatske nogometne lige (u daljnjem tekstu: HNL) natjecat će se deset klubova. Tablica ispod navodi kako od petnaest navedenih klubova od kojih se neki natječu i u 2. HNL, samo njih šest djeluje kao pravni oblik s.d.d.-a. Klubovi koji posluju kao s.d.d. su klubovi od kojih se većina natječe u najvišem rangu nogometnih liga u Hrvatskoj, a to su klubovi: HNK Rijeka, NK Osijek, HNK Cibalia, HNK Šibenik koji se ove godine uspio plasirati u najviši rang natjecanja, HNK Hajduk te NK Istra 1961. Svi ti klubovi upisani su u Registar.

Tablica 1. Klubovi sportska dionička društva u Hrvatskoj nogometnoj ligi

Izvor: https://sdus.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/tablice%20SDU%C5%A0%20NOG%2 0nova.pdf

Međimursko veleučilište u Čakovcu 26

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

Postoje i klubovi koji su izbrisani iz Registra jer ne ispunjavaju uvjete iz članka 24. st.1 ZS-a, a to znači da nemaju sklopljen ugovor o profesionalnom igranju s više od 50% registriranih sportaša u seniorskoj konkurenciji u odnosu na broj prijavljenih sportaša za natjecateljsku godinu na listi koju vodi odgovarajući nacionalni sportski savez ili ne ispunjavaju uvjete za stjecanje profesionalnog statusa sukladno pravilima odgovarajućega nacionalnoga sportskog saveza. Neki od klubova koji su brisani iz Registra su: NK Marsionia, NK Kamen Ingrad, NK Croatia Sesvete, NK Međimurje, NK Varaždin, NK Zagreb, NK Solin, NK Lučko i RNK Split koji jedini od navedenih klubova djeluje kao pravni oblik s.d.d.-a.

Tablica 2. Nogometni klubovi izbrisani iz Registra

Izvor: https://sdus.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Profesionalni%20%C5%A1portski%20 klubovi/Registar%20profesionalnih%20sportskih%20klubova/nogometni_klubovi_brisa ni_iz_registra.pdf

Međimursko veleučilište u Čakovcu 27

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

9. GLAVNI DIONIČARI KLUBA NK OSIJEK IZ 2015. GODINE

Jedna od glavnih odluka koja je donesena 16. studenoga 2015. godine je ta da je tog dana na sjednici Gradskog vijeća Grada Osijeka odlučeno da će se prodati dionice NK Osijeka koje su u vlasništvu grada. Grad Osijek je u vrijeme 2015. godine bio vlasnik 46,6% dionica NK Osijeka. Glavni izvor financiranja kluba je te godine također bio sam grad koji je u razdoblju od 2013. do 2015. godine putem programa javnih potreba u sportu omladinsku školu kluba financirao sa ukupno 4,3 milijuna kuna. Sami grad je 2013. i 2014. godine potaknuo i Zagrebačku banku d.d. da se uključi u financiranje kluba koja je u tom razdoblju osigurala sredstva u iznosu od 1,3 milijuna kuna. Omladinska škola kluba je 2016. godine imala osigurano 900.000 kuna u gradskom proračunu.

Prema podatcima iz 2015. godine, NK Osijek ima upisan temeljni kapital od iznosu od 118.919.963,16 kuna. Klub je u 2014. godini poslovao s gubitkom od 4.562.757 kuna, a u razdoblju od 1. siječnja do 15. svibnja 2015. godine gubitak je iznosio 2.639.251 kunu. Kumulirani gubitak kluba iz ranijih poslovnih godina iznosio je ukupno 96.311.605 kuna. Dugotrajna imovina kluba iznosila je 39.714.317 kuna, a kratkotrajna 545.302 kune (Propadalo, 2015).

Potpisivanjem ugovora o prijenosu vlasništva nad NK Osijek, s gradom Osijekom i Gradskom bankom d.d. u stečaju, mađarski poduzetnik Lorinc Meszaros i njegov partner, osječki poduzetnik Ivan Meštrović, preuzeli su 2016. godine većinsko vlasništvo kluba NK Osijek koje iznosi oko 46,6%.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 28

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

Tablica 3. Glavni dioničari NK Osijeka iz 2015. godine

Izvor: https://nogometplus.hr/EasyGalleryImages/1/8038/2.png

Glavnih dioničara iz 2015. godine u NK Osijeku prema podatcima iz tablice iznad bilo je deset. Prvi po redu bili su Mali dioničari koji su imali 193 dionica koje su iznosile 0,016% u vlasničkoj strukturi, drugi po redu je Grad Osijek sa 554.163 dionice u vlasničkoj strukturi od 46,600%, treći je Vodovod d.o.o. Osijek sa 68.167 dionica u vlasničkoj strukturi od 5,732%, četvrti po redu je Panturist d.d. Osijek sa 2.732 dionice u vlasničkoj strukturi od 0,230%, peti su Hoteli Makarska sa 339 dionica i vlasničkom strukturom od 0,029%. Klas d.o.o. Beničanci koji se nalazi na šestom mjestu u 2015. godini imao je 1.409 dionica dok je Sport AS d.o.o. Višnjevac imao 274 dionice, a Novalić Đurđica i Novalić Dunja imale su 100.000 dionica. IPK Osijek d.d. u stečaju imao je 115.808 dionica dok je Gradska banka d.d. u stečaju imala 346.113 dionica sa vlasničkom strukturom od 29,105%.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 29

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

10. VLASNIČKA STRUKTURA HNK RIJEKE

HNK Rijeka s.d.d. Rijeka, klub koji se trenutno natječe u HNL-u upisan je u sudskom registru Trgovačkog suda u Rijeci 2012. godine u provedenom postupku obvezatnog preoblikovanja iz sportskog kluba-udruge u s.d.d. sukladno ZS-u.

U trenutku kada je osnovan s.d.d. temeljni kapital iznosio je 8.000.000,00 kn te je podijeljen na 80.000 dionica nominalnog iznosa od 100,00 kn svaka sa jedinim dioničarem koji je upisao i uplatio sve dionice u prvom krugu osnivanja, gradom Rijeka.

U 2013. godini društvo se još nalazilo u postupku preoblikovanja sukladno ZS-u na način da je postojala potreba pretvaranja potraživanja koju vjerovnici društva imaju prema samom društvu, a sve radi osiguranog stabilnog i čvrstog temelja za daljnji razvoj. Zbog toga je 2013. godine proveden postupak uvjetnog povećanja temeljnog kapitala društva na način da je strateški partner društva Stichting Social Sport iz Nizozemske upisao 40.000 dionica nominalnog iznosa od 100,00 kn nakon čega je ukupan kapital temeljni kapital iznosio 12.000.000,00 kn.

Iste te godine izvršeno je i ulaganje prava i potraživanja koja je Stichting Social Sport imao prema društvu s osnova dotadašnjih izvršenih uplata prema društvu i to u iznosu od 54.010.000,00 kn te je na taj način stekao 540.100 redovnih dionica treće emisije nominalnog iznosa 100,00 kn svaka.

Tijekom 2017. godine je većinski dioničar društva, Stichting Social Sport, kao imatelj 70% dionica društva započeo s postupkom koji je imao za cilj prestanak sudjelovanja tog dioničara u vlasničkoj strukturi s.d.d.-a. Taj postupak je zaključen sklapanjem ugovora o prijenosu dionica 2017. godine kojim je Stichting Social Sport sve svoje dionice prenio na novog dioničara Teanna Limited iz Londona koji je postao većinski vlasnik društva. (http://www.nk-rijeka.hr/hnk-rijeka/vlasnicka-struktura/)

Međimursko veleučilište u Čakovcu 30

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

11. ZAKLJUČAK

Sport se danas više ne može smatrati samo zabavom kojom se ljudi bave zbog rekreacije, opuštanja, zdravlja i svega ostalog. Danas je sport u jednom aspektu gospodarska djelatnost, a mnogi sportaši koji se danas bave sportom svoje zarade broje u milijunima eura. Upravo zbog takvog financijskog uspona, bitno je sport i sportsku djelatnost regulirati s pravnog aspekta. Sport se u Republici Hrvatskoj počeo ozbiljnije regulirati 2006. godine kada je donesen Zakon o Sportu, a do danas je doživio i nekoliko izmjena.

Ovaj rad se temelji na prikazu značaja sportskog dioničkog društva u sportu kao pravne osobe koja daje okvir za djelovanje u sportu s naglaskom na ekonomski interes i na sport kao na gospodarsku djelatnost. Sportska dionička društva imaju glavnu ulogu i pravno su uređena za obavljanje djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima. Način na koji su sportska dionička društva uređena, način na koji djeluju i sama njihova struktura prilagođeni su današnjem sportu u kojem se svake godine javljaju sve veća ulaganja i sve veći kapital.

Sportsko dioničko društvo ima veliku ulogu upravo zbog toga što se samo u takvom pravnom obliku može vršiti sportska djelatnost sudjelovanja na sportskim natjecanjima. To društvo uređeno je Zakonom o sportu, a supsidijarno se primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima kao glavni propis kojim se uređuju trgovačka društva.

Jedna od najbitnijih odredbi kojom je uređeno sportsko dioničko društva je zasigurno ona koja se tiče preoblikovanja udruge u sportsko dioničko društvo. Bitno je napomenuti činjenicu da klubovi svojim preoblikovanjem izbjegavaju stečajeve te se pokušavaju izvući iz teške financijske situacije. Da je to uistinu tako najbolje pokazuje primjer kluba HNK Hajduk Split koji se natječe u najvišem rangu hrvatskog nogometa. Naime, HNK Hajduk je prije procesa preoblikovanja bio u dugu otprilike 10 milijuna, a nakon odrađenog preoblikovanja taj klub je bio u plusu od nekoliko desetaka milijuna kuna. Preoblikovanje tog kluba ključno je bilo za cjelokupan sport jer je tim postupkom otvoren put ostalim klubovima u svim sportovima da provedu takav proces.

Ne postoje dvojbe da u praksi ima najviše problema, otvorenih pitanja i nejasnoća vezanih uz preoblikovanje sportske udruge za natjecanje u sportsko dioničko društvo. Takva dvojba može se očekivati kod dobrovoljnog preoblikovanja, budući da su odredbe za

Međimursko veleučilište u Čakovcu 31

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu preoblikovanje s nakanom izvorno pisane samo za obvezatno preoblikovanje. Odgovori na otvorena pitanja nisu jednoznačni, ali ne bi trebali dovoditi do pravne nesigurnosti. Glavnu ulogu u svemu tome imaju osobe koje su zainteresirane ili su uključene u provođenje postupka preoblikovanja. Najveću ulogu od svih ima Povjerenstvo koje sa sobom povlači nadzornu, ali i usmjeravajuću ulogu. Ne smije se zaboraviti ni uloga nacionalnih saveza, revizora, a najviše sportskih klubova – udruga za natjecanje kao adresata preoblikovanja. Odredbe ZS-a koje su dvojbene ili nedovoljno jasne treba tumačiti teleološki to jest po smislu i logici. Prema drugim državama, koje imaju slična zakonska reguliranja preoblikovanja sportskih udruga za natjecanje u sportska dionička društva, preoblikovanje može uspjeti samo dobrom voljom svih osoba koje sudjeluju u tome. Pravilno i transparentno poslovanje sportskog dioničkog društva pridonosi dobrobiti sporta i zadovoljstvu svih koji se njim bave ili ga barem prate.

Daje se zaključiti da trgovačka društva u svim gospodarskim djelatnostima pa tako i sportska dionička društva u sportu igraju veliku ulogu te u tim gospodarskim djelatnostima moraju djelovati prema zakonu. Sport se danas smatra gospodarskom granom te trgovačka društva koja u njemu djeluju imaju vrlo važnu i presudnu ulogu u njegovom nesmetanom odvijanju. Klubovi koji su se preoblikovali u sportska dionička društva najčešće kasnije djeluju puno uspješnije što poslovno što natjecateljski. Moderan sport kao što je nogomet koji je i najviše spomenut u radu, postao je sport koji uvelike ovisi o novcu dok se tradicija tog sporta sve više izostavlja. Klubovi koji su se priklonili samo novcu polako gube svoj identitet i svoje prave klupske simpatizere o kojima ovisi i sam imidž kluba. S druge strane manji klubovi koji tek grade svoju tradiciju i skloni su tradicionalnom nogometu dobivaju na svojoj popularnosti. Način na koji bi se trebalo upravljati nogometnim klubovima je zasigurno njemački. Klubovi u njemačkoj privlače velike korporacije sa velikim ulaganjima, ali navijači drže glavnu riječ.

Zakon o sportu redovito se revidira i donose se nove odredbe koje prate razvoj sporta, iako je ponekad takva reakcija zakašnjela. Odredbe kojima je uređeno sportsko dioničko društvo najbolje prikazuju kako samo zakonsko uređenje nije dovoljno, već je potrebno da se zakonska rješenja počnu provoditi u praksi.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 32

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

12. LITERATURA

1. Brnabić, R. (2017). „Neka pitanja u svezi sa stečajem nogometnih klubova u Republici Hrvatskoj“. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. 2.izdanje. Split, Pravni fakultet Sveučilište u Splitu, str. 437-456. 2. Brnabić, R. (2018). „Sukob interesa članova uprave sportskog dioničkog društva“. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. 2.izdanje. Split, Pravni fakultet Sveučilište u Splitu, str. 353-367. 3. Brnabić, R. (2019). „Ovlasti nadzornog odbora u svezi s nadzorom uprave sportskog dioničkog društva“. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. 2.izadnje. Split, Pravni fakultet Sveučilište u Splitu, str. 377-399. 4. Crnić, J.; Crnić I.; Ćurković, M.; Gliha, I.; Ivančić-Kačer, B.; Ivkošić, M.; Kačer, H.; Labar, B.; Mateša, Z.; Mijatović, N.; Mintas-Hodak, Lj.; Momčinović, H.; Perkušić, A.; Petrović S.; Primorac, D. (2009). Uvod u Športsko pravo. Zagreb, Inženjerski biro. 5. Časlavova, E.; Berka, P. (2005). „Financijsko poslovanje sportskih klubova u Republici Češkoj“. Kinesiology. 2.izdanje. Prag, Fakultet za fizički odgoj i sport Sveučilište Charles, str. 204-2013. 6. Opći porezni zakon. NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20. 7. Pravilnik o registru sportskih djelatnosti. NN 112/06. 8. Propadalo K. Grad Osijek prodaje dionice NK Osijeka. https://www.nogometplus.net/grad-osijek-prodaje-dionice-nk-osijeka/ (05.08.2020.). 9. Vlasnička struktura. http://www.nk-rijeka.hr/hnk-rijeka/vlasnicka-struktura/ (8.9.2020.). 10. Zakon o sportu. NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16, 98/19, 47/20, 77/20. 11. Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. NN 26/11, 12/12, 126/12, 48/13, 57/15, 98/19. 12. Zakon o trgovačkim društvima. NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19. 13. Zakon o udrugama. NN 74/14, 70/17, 98/19.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 33

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

14. Zakon o ustanovama. NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19.

Međimursko veleučilište u Čakovcu 34

Teo Kopjar Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja na sportskim natjecanjima u pravnom obliku sportskog dioničkog društva s posebnim osvrtom na sportska dionička društva u nogometu

POPIS TABLICA

Tablica 1. Klubovi sportska dionička društva u Hrvatskoj nogometnoj ligi ...... 26

Tablica 2. Nogometni klubovi izbrisani iz Registra ...... 27

Tablica 3. Glavni dioničari NK Osijeka iz 2015. godine ...... 29

Međimursko veleučilište u Čakovcu 35