Coleoptera, Carabidae) Ekotona Šume Bukve I Jele I Otvorenih Staništa Dinarida Hrvatske
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Struktura zajednica trčaka (Coleoptera, Carabidae) ekotona šume bukve i jele i otvorenih staništa Dinarida Hrvatske Brigić, Andreja Doctoral thesis / Disertacija 2012 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Science / Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:440290 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-10 Repository / Repozitorij: Repository of Faculty of Science - University of Zagreb SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET BIOLOŠKI ODSJEK Andreja Brigić STRUKTURA ZAJEDNICA TRČAKA (COLEOPTERA, CARABIDAE) EKOTONA ŠUME BUKVE I JELE I OTVORENIH STANIŠTA DINARIDA HRVATSKE DOKTORSKI RAD Zagreb, 2012. UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF SCIENCE DIVISION OF BIOLOGY Andreja Brigić CARABID BEETLE (COLEOPTERA, CARABIDAE) ASSEMBLAGES ACCROSS BEECH-FIR FOREST - OPEN HABITAT ECOTONES IN CROATIAN DINARIC ALPS DOCTORAL THESIS Zagreb, 2012. Ovaj je doktorski rad izrađen u Zoologijskom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom prof. dr. sc. Borisa Hrašovca, u sklopu Sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Biologije pri Biološkom odsjeku Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. I ZAHVALA Želim se ponajprije zahvaliti prof. dr. sc. Miloradu Mrakovčiću i prof. dr. sc. Borisu Hrašovcu, koji su mi omogućili izradu ove doktorste disertacije. Veliko hvala prof. dr. sc. Miloradu Mrakovčiću, koji me je podržao u mom znanstvenom radu. Prof. dr. sc. Borisu Hrašovcu dugujem veliku zahvalnost što je prihvatio svog „novog“ znanstvenog novaka, i omogućio mi samostalan rad, slobodu definiranja problema i njihovo rješavanje. Zahvaljujem mu, također, na pomoći prilikom odabira područja istraživanja. Na snimkama hemisfernih fotografija s istraživanih postaja zahvaljujem kolegi dr. sc. Stjepanu Mikcu (ŠF Zagreb), kao i na ustupljenoj literaturi o prašumama. Damiru Delaču, dipl.ing.šum. zahvaljujem na pomoći prilikom odabira područja istraživanja. Zahvaljujem kolegama iz Šumarije Ravna Gora, g. Vilku Ivančiću i g. Tomislavu Šporeru, kao i kolegama iz NP Plitvička jezera, g. Stipi Špoljariću i g. Nikoli Magdiću, na podršci prilikom terenskih istraživanja i osjećaju dobrodošlice. Zahvaljujem i kolegama iz Laboratorija za ekologiju životinja, koji su uvijek našli lupu viška za mene. Veliko hvala dugujem mojoj „cretnoj ekipi“: doc. dr. sc. Antunu Alegru, doc. dr. sc. Renati Šoštarić, Vedranu Šegoti, dipl. ing. biol. i Zorani Sedlar, dipl. ing. biol., bez kojih opisi vegetacije s istraživanih lokaliteta i analiza tla ne bi bili tako potpuni. Hvala im na prijateljstvu i podršci, brojnim „malim“ i „velikim“ znanstvenim razgovorima oko istraživane problematike, a ponajprije na tome što su davali smisao znanosti kada ga ja nisam vidjela. Veliko hvala dugujem studentici Mariji Starčević na nesebičnoj pomoći tijekom izolacije materijala u laboratoriju. Mare, uspjele smo (iako se ponekad činilo da nema kraja)! Također, zahvalna sam Jeleni Bujan, prof. biol. i kem. (University of Oklahoma, USA) i dr. sc. Ani Previšić na slanju brojnih znanstvenih radova, na našim znanstvenim razgovorima (posebice onim u sitne noćne sate), ali ponajprije na prijateljstvu i podršci tijekom pisanja ovog rada. Neizmjerno hvala mom“undercover“ mentoru doc. dr. sc. Renati Matoničkin Kepčija, na iskrenom prijateljstvu i podršci, i brojnim satima raspravljanja o problematici ekotona i rezultatima ovog rada. I na kraju najveće hvala mojoj obitelji, koja je bila uz mene na svakom koraku ovog puta. Bili ste najbolja terenska ekipa na svijetu!!! Neizmjerno hvala mojim roditeljima Veri i Stjepanu, bratu Zdenku i šogorici Ljiljani, te nećacima Denisu i Filipu na podršci i ljubavi. Posebno hvala mome tati Stjepanu koji je napravio najljepše kroviće na svijetu i električnom ogradom otjerao sve medvjede od mojih posuda. Hvala i mojim „drugim roditeljima“ na nesebičnoj ljubavi i čuvanju male Marte i Jane, koje su se trudile biti strpljive dok je mama određivala kukce i sjedila za kompjuterom. Curke moje, hvala vam! I na kraju…najveće hvala mom Dariu na bezrezervnoj podršci, iznimnoj pomoći na terenu, strpljenju i brojnim poticajima. II TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište u Zagrebu Doktorski rad Prirodoslovno-matematički fakultet Biološki odsjek Struktura zajednica trčaka (Coleoptera, Carabidae) ekotona šume bukve i jele i otvorenih staništa Dinarida Hrvatske Andreja Brigić Zoologijski zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb Trčci (Coleoptera, Carabidae) su istraživani duž šumsko-livadnog ekotona, te oštrog i sukcesijskog šumskog ruba dinarske bukovo-jelove šume (as. Omphalodo-Fagetum) i susjednih otvorenih staništa na području Gorskog Kotara. Dodatna istraživanja provedena su i na području prašume Čorkova uvala (NP Plitvička jezera). Trčci su sakupljani metodom lovnih posuda od travnja do studenog 2009. godine. Ukupno su sakupljene 31 574 jedinke svrstane u 89 vrsta trčaka. Bogatstvo vrsta i raznolikost trčaka na ekotonu nisu značajno viši na području ekotona u odnosu na susjedna staništa, što nije u skladu s klasičnom hipotezom ekotona. Nasuprot tome, raznolikost je bila viša na oštrom i sukcesijskom rubu. Zajednica trčaka u ekotonu sličnija je zajednici trčaka unutrašnjosti šume nego li livade, a slične rezultate pokazuju i istraživanja na šumskim rubovima. Trčci nisu izbjegavali zonu ekotona i šumskih rubova, ali isključivi rubni specijalisti nisu zabilježeni, već su detektirane vrste koje pokazuju pozitivan odgovor prema ekotonu i rubu. Ekoton uklopljenog šumskog ruba predstavlja barijeru za većinu vrsta otvorenih staništa, dok je za pojedine šumske vrste filter koji uspješno prolaze. Temperatura tla, vlaga tla i otvorenost sklopa su značajno utjecali na sastav i strukturu trčaka na ekotonu i šumskim rubovima. Broj vrsta i brojnost jedinki trčaka su značajno veći u gospodarenoj šumi, nego li u prašumi, a fauna trčaka obje šume pokazuje visok stupanj sličnosti. (XXXII+209 stranica, 64 slike, 42 tablice, 336 literaturnih navoda, jezik izvornika hrvatski) Rad je pohranjen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Av. Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb Ključne riječi: ekoton, šumski rub, rubni efekt, Carabidae, prašuma, raznolikost Mentor: dr. sc. Boris Hrašovec, redoviti profesor Ocjenjivači: dr. sc. Sanja Gottstein, izvanredni profesor dr. sc. Boris Hrašovec, redoviti profesor dr. sc. Srećko B. Ćurčić, izvanredni profesor Rad prihvaćen: 07. studenog 2012. III BASIC DOCUMENTATION CARD University of Zagreb Doctoral thesis Faculty of Science Division of Biology Carabid beetle (Coleoptera, Carabidae) assemblages accross beech-fir forest - open habitat ecotones in Croatian Dinaric Alps Andreja Brigić Department of Zoology, Division of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb Carabid beetles (Coleoptera, Carabidae) were studied across a forest-meadow ecotones and at abrupt and gradual forest edges of Dinaric beech-fir forests (as. Omphalodo-Fagetum) in the Gorski Kotar. Additional research was conducted in the virgin forest Čorkova uvala (NP Plitvice Lakes). Beetles were collected by pitfall traps from April to November 2009. A total of 31 574 individuals belonging to 89 species were collected. Carabid species richness and diversity were not significantly higher in ecotones compared to adjacent habitats, which is not in accordance with the classical ecotone hypothesis. However, diversity was considerably higher at the abrupt and gradual forest edges than in the forest interior. Carabid assemblages in the ecotones and forest edges were more similar to assemblages in the forest interior than to assemblages in the meadows. Carabids did not avoid ecotones and forest edges, but no strict edge specialists were found. However, positive responses of carabid species towards the ecotones and forest edges were observed. Embedded forest edges acted as barriers for most of open habitat species, while for some forest species they acted as filters. Soil temperature and humidity, and canopy openness significantly affected the carabid beetle assemblages in the ecotones and forest edges. Carabid species richness and activity density were significantly higher in managed forests, than in the virgin forest, though the carabid assemblages of both forests showed a high degree of similarity. (XXXII+209 pages, 64 figures, 42 tables, 336 references, original in Croatian) Keywords: ecotone, edge effect, forest edge, Carabidae, virgin forest, diversity Supervisor: Boris Hrašovec, PhD, Full Professor Reviewers: Sanja Gottstein, PhD, Associate Professor Boris Hrašovec, PhD, Full Professor Srećko B. Ćurčić, PhD, Associate Professor Thesis accepted: 7 November 1012 IV SADRŽAJ 1. UVOD 1 1.1. Ciljevi i hipoteze istraživanja 3 2. LITERATURNI PREGLED 6 2.1. Koncepti i definicije ekotona 6 2.2. Terminologija – problematika i neusklađenost nazivlja 9 2.3. Klasifikacija i značajke ekotona i rubova 10 2.4. Rubni efekt 14 2.4.1. Definicija 14 2.4.2. Abiotički i biotički rubni efekt 14 2.4.3. Matriks i ekotonalni rubni efekt 15 2.4.4. Intenzitet rubnog efekta 17 2.4.5. Odgovori vrsta prema rubu 17 2.5. Opće značajke trčaka 18 2.5.1. Biologija i ekologija trčaka 18 2.5.2. Utjecaj abiotičkih čimbenika na trčke 19 2.5.3. Morfološka i ekološka svojstva vrsta kao pokazatelji poremećaja na staništu 20 2.5.4. Trčci u šumskim ekosustavima 21 2.5.5.