Lag Brošura A5.Cdr

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Lag Brošura A5.Cdr Lokalna akcijska grupa Petrova Gora „Putevima našeg local action group Petrova Gora kraja“ Rad ove Lokalne akcijske grupe (LAG) suinanciran je sredstvima IPARD programa O nama: Lokalna akcijska grupa Petrova Gora je osnovana 17.03.2010. s ciljem sudjelovanja u poticanju ruralnog i regionalnog razvitka, te radi provedbe programa i projekata koji doprinose održivom i ruralnom razvoju. Lag Petrova Gora nalazi se u središnjoj hrvatskoj i obuhvaća općine Barilović, Krnjak i Vojnić, koje administrativno pripadaju Karlovačkoj županiji te općine Gvozd i Topusko, koje administrativno pripadaju Sisačko–moslovačkoj županiji. Područje Lag-a Petrova Gora prostire se na 938,77 km2 , što predstavlja 14,6% teritorija Karlovačke županije i 9,2 % Sisačko – moslovačke županije. Stanovništvo Lag-a živi u 155 naselja u 5 općina. Osobitost Lag-a je visoko vrijedna biološka raznolikost i prirodna baština čiji su dijelovi radi svog međunarodnog značaja uvršteni u međunarodnu mrežu prirodne baštine NATURA 2000. Daljnju zemljopisnu speciičnost ovog prostora karakterizira Petrova Gora s najvišim vrhom Petrovcem na 512 mnv, brdovitost terena, krško podzemlje s velikim špiljskim sustavima i krške rijeke, termalni izvori vode. Bogatstvo prirodne i kulturne baštine područja Lag-a koji se rasprostire na mikroregiji Kordun, koja predstavlja prije svega etnokulturnu regiju, predstavlja naš temeljni resurs za razvoj. About us: Local Action Group (LAG) Petrova Gora was founded 17.03.2010. in order to participate in the promotion of rural and regional development, and to implement programs and projects that contribute to sustainable development of rural areas. LAG Petrova Gora is located in central Croatia in the municipalities Barilović, Krnjak, Vojnić, Gvozd and Topusko, on rea that extends to 938.77 km2, in which the population lives in 155 settlements. The peculiarity of the LAG is highly valuable biodiversity and natural heritage parts of which are listed in the international network of natural heritage NATURA 2000. In addition, the geographical speciicity of the area is characterized by Petrova Gora whose highest peak is 512 m high Petrovac, then hilly terrain, karst underground with a large cave systems and the rivers as well as hot thermal springs. local action group Petrova Gora LAG Petrova gora nalazi se u Središnjoj Hrvatskoj, najvećim dijelom na području Korduna koji predstavlja prvenstveno etnokulturnu, a ne jasno deiniranu geografsku regiju. LAG se pruža pravcem Zapad – Istok u dužini od 70 kilometara dok pravcem Sjever – Jug dostiže dužinu od 30 kilometara. Na sjeveru je omeđen rijekom Kupom a na jugu administrativnom granicom sa Bosnom i Hercegovinom. Na zapadnom dijelu LAG je omeđen općinom Barilović duž rijeke Korane, dok su na istoku krajnje granice općina Topusko i Gvozd uz tok rijeke Gline. Teritorij LAG-a Petrova gora je izuzetno šumovit, državni je prosjek 37% od ukupne površine dok šumovitost LAG iznosi približno 60% površine. Velik šumski ekosustav je osnova za velike količine pitke vode kojima je ovo područje izuzetno bogato. Republika Hrvatska je jedna od vodećih zemalja u Europi po izvorima pitke vode, a područje LAG-a je jedan od njenih najbogatijih dijelova. Kroz područje LAG-a Petrova gora prolaze tri veća riječna toka i to rijeke Mrežnica, Korana i Glina, a optimalan sastav šumskih zajednica, obilje vode i hrane tokom cijele godine, dovoljno livada i pašnjaka te relativan mir u šumi stvaraju idealne stanišne uvjete za veliki broj životinjskih vrsta, što je ovom području oduvijek pružalo mogućnosti razvoja lovnog turizma. Na području LAG-a u većem broju su zastupljene srne i divlje svinje, a posebnost ovog kraja predstavlja i veliki broj jestivih gljiva koje se mogu sakupljati tokom čitave godine. Od zaštićenih područja značajno je izdvojiti značajni krajobraz Petrove Gore (zaštićen od 1969. godine, ukupne površine 2.926 ha). Petrova Gora je prostor očuvanih krajobraznih vrijednosti vršnog dijela Petrove gore s istaknutim vrhovima i potočnim dolinama, te kulturno-povijesnim vrijednostima. Naime, Petrova gora nosi ime po posljednjem hrvatskom kralju Petru Svačiću koji je 1097.g. pokušavajući zaustaviti mađarsku vojsku na gori Gvozd poginuo, a gora se od tada naziva Petrova gora. LAG Petrova Gora is located in Central Croatia, mostly in the Kordun which is primarily ethno- cultural, rather than a clearly deined geographic region. LAG spreads in West - East direction in a distance of 70 kilometers, while the North - South reaches a length of 30 kilometers. To the North is bordered by the river Kupa and to the South by the administrative border with Bosnia and Herzegovina. The western part of the LAG is bounded by the municipality Barilović along the river Korana, while in the East is limited by municipalities Topusko and Gvozd along the river Glina. The territory of the LAG Petrova Gora is very wooded, croatian average is 37% of forest cover of the total area while LAG is approximately 60% of the area under the forest. Large forest ecosystem is the basis which makes this area very rich with fresh water. The Republic of Croatia is one of the leading countries in Europe by source of drinking water, and the area of the LAG is one of its richest parts. Three major river low that are passing through the LAG Petrova Gora area are Mrežnica, Korana and Glina and the optimal composition of forest communities, plenty of food and water throughout the year, enough meadows and pastures, and the relative calm in the woods create ideal habitat conditions for large number of animal species, as this area has always provided development opportunities for hunting tourism. In the area of the LAG in greater numbers are represented roe and wild boar, and a specialty of this region represents also a large number of edible mushrooms that can be collected throughout the year. Of protected nature areas it is important to point out signiicant landscape Petrova Gora (protected since 1969, the total area of 2926 ha). Petrova Gora space is preserved landscape of the highest regions of Petrova Gora with prominent peaks and stream valleys, and cultural and historical values. Speciically, Petrova Gora was named after the last Croatian king who was killed in 1097. trying to stop the Hungarian army on Mount of Gvozd and from that time, this mountain got its name Petrova Gora. local action group Petrova Gora Naseljenost na području LAG-a traje od prapovijesti do danas, pa cijelo područje obiluje mnogobrojnim arheološkim lokalitetima i vrijednim nalazištima. Prve tragove naseljavanja na ovim prostorima možemo pratiti od bakrenog doba (3.500-2.200 pr.n.e.). Razlog tomu su bila bogata rudna nalazišta na obroncima Petrove Gore jer je bakar, razvojem metalurgije i pojavom serijske proizvodnje, postao vrlo tražena sirovina. Tijekom željeznog doba se razvijaju i prva utvrđena naselja. U antičko doba, na ovim prostorima su živjeli i Kelti sve do 1. stoljeća, kada su, osvajanjima, asimilirani u rimsku kulturu. Antički putevi od sjevera prema jugu prolazili su područjem LAG-a o čemu svjedoče i brojni miljokazi. U razdoblju od 15.-17. stoljeća, radi stalnih prodora Turaka, na prostoru LAG-a podižu se brojni utvrđeni kašteli od kojih se na području LAG-a nalaze i danas ostaci nekih kao što su Stari grad Barilović, ruševine starog grada Otmića, ruševine starog grada Klokoča, ruševine starog grada Krstinje, kompleks ruševina cistercitske opatije u Topuskom, Pavlinski samostan svetog Petra na Petrovoj gori itd. Od kulturnih i sl. manifestacija na prostoru LAG-a važno je izdvojiti „Đedovu kosidbu“ manifestaciju koja se svake godine u mjesecu lipnju održava u Gvozdu, a okuplja poklonike tradicionalnih radova na polju iz više susjednih država. Isto tako, treba istaknuti Seosku olimpijadu na Kordunu koja se održava u Vojniću i na kojoj se održavaju natjecanja u starim, zaboravljenim sportskim disciplinama kao što su bacanje kamena s ramena, potezanje konopa, trčanje u vreći, potezanje na štapu, obaranje sa brvna, košnja i sl. U lipnju se održava i 13 km dugi humanitarni spust gumenim čamcima i kanuima niz rijeku Koranu, od Perjasnice do Donjeg Velemerića, a u listopadu se održava tradicionalna gljivarijada na Petrovoj gori na lokaciji lovačkog doma Muljava. Na području LAG-a inače postoji oko 500 hektara ekoloških poljoprivrednih površina. Od toga su na oko 300 ha podignuti ekološki nasadi voća, a na ostalim površinama se uzgajaju ratarske kulture i povrće. U novije vrijeme revitaliziran je i uzgoj autohtonih sorti domaćeg češnjaka i graha, a isto tako je u porastu i broj pčelara koji nude svoje proizvode posjetiteljima ovog područja. Human population in the area of LAG runs from prehistory to the present, and the entire area is rich in valuable archeological sites. First evidence of settlement in this region can be traced from the Copper Age (3500-2200 B.C.). The reason for this were rich mine facilities on the slopes of Petrova Gora as copper because of metallurgical development and the emergence of mass production, has become a very popular raw material. During the Iron Age are developed irst fortiied human settlements. In ancient times, in this region lived Celts until the 1st century, after which they were beaten and assimilated into Roman culture. The ancient roads from North to South that were passing the area of the LAG as evidenced by numerous milestones. In the period from 15th to 17th century, because of constant Turkish invasions, in the area of the LAG were built numerous fortiied castles. From that times, in the LAG area there are still some remains such as Old Town Barilović, the ruins of the Old Town of Otmić, the ruins of the Old Town of Klokoč, the ruins of the Old Town of Krstinja, complex of ruins of the Cistercian abbey in Topusko, Pauline monastery of St. Peter on Petrova Gora mouintain, etc. Regarding cultural manifestations in the area of the LAG, it is important to set aside “Đedova kosidba”, which means " grandfather's mowing" event held every year in June in Gvozd which brings together fans of traditional works in the ield from various neighboring countries.
Recommended publications
  • Additional Pleading of the Republic of Croatia
    international court of Justice case concerning the application of the convention on the prevention and punishment of the crime of genocide (croatia v. serBia) ADDITIONAL PLEADING OF THE REPUBLIC OF CROATIA anneXes volume 2 30 august 2012 international court of Justice case concerning the application of the convention on the prevention and punishment of the crime of genocide (croatia v. serBia) ADDITIONAL PLEADING OF THE REPUBLIC OF CROATIA anneXes volume 2 30 august 2012 ii iii CONTENTS annex 1: supreme martial court, ii K no. 111/92, 7 may 1992, decision 1 annex 2: photo of victims of vukovar, 18 november 1991, in the article by savo ©trbac, ZloËini nad Srbima na prostoru Hrvatske u periodu 1990-1999 [crimes against serbs on the territory of croatia in the period 1990-1999] 5 annex 3: official record of the statement made by a.a., 10 July 2012 6 annex 4: statement of 7 annex 5: statement of 9 annex 6: criminal complaint lodged by the independent associa- tion of Journalists in serbia with the office of the War crimes prosecutor, 1 July 2009 12 annex 7: programme statement of the management Board of radio television serbia, 23 may 2011 14 annex 8: peace initiative of the president of the republic of croatia, dr. franjo tuman, Zagreb, 1 november 1993 16 annex 9: record of the statement of i.B., 20 april 2012 19 annex 10: rsK, ministry of the interior, state security department, doc. no. 08/2-0-1224/95, Knin, 8 June 1995, with excerpt from the Weekly civilian affairs report 30 annex 11: un, coded cable from akashi to Kofi annan, meeting in Knin, 1 august 1995 32 annex 12: request for return to the republic of croatia filed by J.K., october 1995 39 annex 13: request for return to the republic of croatia filed by m.m., January 1996 40 annex 14: request for return to the republic of croatia filed by s.p., January 1996 42 annex 15: request for return to the republic of croatia filed by s.g., february 1996 43 annex 16: request for return to the republic of croatia filed by Æ.J., october 1995 44 annex 17: official note of the statement by d.–.
    [Show full text]
  • Orchid Observations in Croatia in 2016
    1 Orchid observations in Croatia in 201 6 Frank Verhart, Maastricht , the Nether lands [email protected] I ntroduction and general remarks As in 2014/2015 I visited Croatia for observation of wild orchids. In 2016 I went to Croatia twice. From 14 april until 1 May I was on the Southern Dalmatian peninsula Pelješac and from 11 until 30 June I explored the area between the Plitvice National Park and the city of Karlovac in the counties Lika - Senj and Karlovac. As always I did observations o f wild orchids on locations often not registered in the Flora Croatica Database (FCD) , a project of the Department of Botany of the University of Zagreb . At Pelješac interesting observations I did include those of Cephalanthera damasonium and Orchis ustula ta , as both have not been reported before from the peninsula. I found Epipactis microphylla , Ophrys bombyliflora and Serapias ionica , all of which have been recorded very rarely from Pelješac in the past. The visit to the inland of Croatia in June also yie lded observations of Epipactis microphylla , however by far the most frequently seen orchid species was Orchis ustulata of which a great many locations were recorded, many of those new. In the next chapters I present the results of these visits. Distrib ution maps The distribution maps in this article were taken from the Flora Croatica Database (FCD, Nikolić 2016 ) . The units of distribution are based on MTB, a current standard for mapping flora in Croatia. MTB is an abbreviation of the German “ “Meßtischblätter” , which means topographic map and corresponds with 10 degrees longitude and 6 degrees latitude grid.
    [Show full text]
  • English Translation Integra
    GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA 1 December 2004 1 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA OSCE Mission to Croatia Author of publication OSCE Mission to Croatia Publisher OSCE Mission to Croatia Editor OSCE Mission to Croatia Cover design and graphic design Zoran itnik English translation Integra Copies 500 Print Columna, Split Tijardoviæeva 16 ISBN 953-99674-3-0 CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuèilina knjinica - Zagreb UDK 364.65-054.75(497.5)(036) 342.726-054.75(497.5)(036) ORGANISATION for Security and Cooperation in Europe. Mission to Croatia Guidance for returnees to Croatia /<author of publication OSCE Mission to Croatia>. - Zagreb : OSCE Mission to Croatia, 2004. Izv. stv. nasl.: Vodiè za povratnike u Republiku Hrvatsku. ISBN 953-99674-3-0 I. Povratnici -- Hrvatska -- Pravna regulativa -- Vodiè 2 441201173 TABLE OF CONTENT Introduction 5 State housing for former holders of occupancy/tenancy rights outside the area of special state concern 7 State housing for former holders of occupancy/tenancy right and others inside the Area of Special State Concern 12 Repossession of property 14 Housing care for owners of damaged private property 17 Looting 19 State Obligation to compensate use of private property 21 Reconstruction of damaged and destroyed properties 26 Compensation for damage caused by armed forces and police and for damage caused by terrorist acts 28 Convalidation/Pension issues 30 Status rights 32 Areas of Special State Concern 34 List of ODPR offices 37 List of OSCE offices 39 List of UNHCR offices 41 3 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA 4 INTRODUCTION Dear readers, The OSCE Mission to Croatia has recognized the need for additional return related information to be provided through the distribution of guidance for return- ees, refugees, expelled and displaced persons.
    [Show full text]
  • Izvršna Lista Prvenstva E
    UPRAVNI ODJEL ZA HRVATSKE BRANITELJE I ZDRAVSTVO KLASA: 019-06/20-08/01 UR.BROJ: 2133/1-03/13-20-12 Karlovac, 30.03.2020. Izvršna lista prvenstva za 2020. godinu za darovanje građevnog materijala za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje obiteljske kuće u vlasništvu korisnika i darovanje građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu korisnika čl. 7 st. 1. t. 3. i 4. ZSZPP Broj Grad/Općina Ime i prezime podnositelja zahtjeva članova Predmet KLASA Broj zbrinjavanja obitelji bodova 1. DUBRAVKO TRGOVČIĆ 6 274 E 019-06/20-07/30 BARILOVIĆ 2. DUŠAN KARAS 3 220 E UP/I-019-06/14-07/885 BARILOVIĆ 3. STEVO BUNČIĆ 3 220 E UP/I-019-06/14-07/621 BARILOVIĆ 4. DALIBOR MARIĆ 6 206 E UP/I-019-06/18-07/09 BARILOVIĆ 5. GOJKO KARAS 2 205 E UP/I-019-06/14-07/883 BARILOVIĆ 6. ANA MALIĆ 1 205 E UP/I-019-06/14-07/572 BARILOVIĆ 7. ANKA ŽIVČIĆ 1 205 E UP/I-019-06/14-07/376 BARILOVIĆ 8. ĐURĐA ŽUNAC 3 205 E UP/I-019-06/14-07/224 BARILOVIĆ 9. LJUBICA KARAS 1 200 E UP/I-019-06/14-07/845 BARILOVIĆ 10. MILAN KOZLINA 2 199 E UP/I-019-06/14-07/246 BARILOVIĆ 11. NEVEN MIHALIĆ 3 196 E UP/I-019-06/16-07/27 BARILOVIĆ 12. IVAN MILAŠINČIĆ 4 193 E 019-06/20-07/05 BARILOVIĆ 13. NIKOLINA BARIĆ 3 191 E UP/I-019-06/14-07/642 BARILOVIĆ 14.
    [Show full text]
  • BRANIMIR BARBARIĆ HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI RAZVOJ KORDUNA Diplomski Rad Predan Na Ocjenu Geografskom Odsjeku Prirodoslovno-Matema
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by Repository of Faculty of Science, University of Zagreb BRANIMIR BARBARIĆ HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI RAZVOJ KORDUNA Diplomski rad Predan na ocjenu Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi stjecanja akademskog zvanja magistra edukacije geografije i povijesti Zagreb 2018. Ovaj je diplomski rad izrađen u sklopu integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Geografija i povijest: smjer; nastavnički pri Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom doc. dr. sc. Ružice Vuk. II TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište u Zagrebu Diplomski rad Prirodoslovno-matematički fakultet Geografski odsjek Historijsko-geografski razvoj Korduna Branimir Barbarić Sažetak: Predmet istraživanja ovoga rada je historijsko-geografski razvoj Korduna od kasnoga srednjeg vijeka do danas, s posebnim naglaskom na etape osmanlijskih osvajanja, Vojne krajine, Drugoga svjetskog rata i Domovinskog rata. Zasebno poglavlje u radu posvećeno je određivanju prostornog obuhvata regije prema različitim kriterijima regionalizacije. Tema završne cjeline su suvremena demografska, gospodarska i prometno-geografska obilježja Korduna. Dugotrajna vojna namjena prostora nepovoljno je utjecala na razvoj regije. Domovinski rat dodatno je pogoršao već postojeće loše demografske trendove. Glavna suvremena razvojna obilježja su izrazito negativna demografska kretanja i gospodarska nerazvijenost. 52 stranice, 12 grafičkih priloga, 11 tablica, 41 bibliografska referenca; izvornik na hrvatskom jeziku Ključne riječi: Historijsko-geografski razvoj, Kordun, Vojna krajina, Domovinski rat Voditelj: Doc. dr. sc. Ružica Vuk Povjerenstvo: Doc. dr. sc. Ružica Vuk Izv. prof. pr. sc. Vuk Tvrtko Opačić Doc. dr. sc. Mladen Maradin Tema prihvaćena: 7.2.2017. Rad prihvaćen: 12.9.2018. Rad je pohranjen u Središnjoj geografskoj knjižnici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marulićev trg 19, Zagreb, Hrvatska.
    [Show full text]
  • Economic and Community Revitalization Activity (ECRA)
    Final Report For Economic and Community Revitalization Activity (ECRA) Period Covering: May 2001 – May 2004 Funded by U.S. Agency for International Development Cooperative Agreement # 160-A-00-01-00103-00 Submitted by: Michael S. Bowers Gretchen Ansorge Country Director/Chief of Party Senior Program Officer – Balkans [email protected] [email protected] 503.796.6837 January 20, 2005 Table of Contents Economic and Community Revitalization Activity (ECRA) Section Page No. List of Abbreviations and Acronyms……………………………………………… i ECRA Implementing Partners…………………………………………………….. ii 1. Executive Summary of Program Purpose……………………………………… 1 2. Summary of Major Program Accomplishments/Achievements………………. 2 IR 3.1.2 Community-Based Economic Programs Create Jobs, Income and Outputs…………………………………………...... 3 IR 3.1.3 Increased Community Reintegration…………………………................ 4 IR 3.1.4 Information Dissemination and Outreach Promote Return of Refugees…………………………...................... 5 IR 3.1.5 Market-based Solutions Meet Housing Needs of War-affected Communities……………………………………….... 6 3. Program Performance…………………………………………………………… 8 3.1 Economic Development and Growth……………………………………….. 8 3.1.1 Microloan Portfolio…………………………………………………. 11 3.2 Community/Social Cohesion……………………………………………….. 13 3.2.1 Small Grant Projects………………………………………………… 13 3.2.2 Information Dissemination………………………………………….. 15 3.2.3 Community Committees……………………………………………. 15 3.3 Policy Implications…………………………………………………………. 16 3.4 Replication Potential………………………………………………………... 17 3.5
    [Show full text]
  • ACFC 2Nd State Report Croatia
    April 2004 ACFC/SR/II(2004)002 SECOND REPORT SUBMITTED BY CROATIA PURSUANT TO ARTICLE 25, PARAGRAPH 1 OF THE FRAMEWORK CONVENTION FOR THE PROTECTION OF NATIONAL MINORITIES (Received on 13 April 2004) ACFC/SR/II(2004)002 Table of contents: INTRODUCTION .............................................................................................................. 6 PART I.............................................................................................................................. 11 From the report of the Ministry of Justice ........................................................................ 11 From the report of the Office for National Minorities of the Government of the Republic of Croatia .......................................................................................................................... 20 From the report of the Commission on Relations with Religious Communities.............. 34 From the report of the Central State Administration Bureau............................................ 38 From the report of the Ministry of Foreign Affairs .......................................................... 38 From the report of the Ministry of Science, Education and Sports .................................. 38 Albanian national minority ............................................................................................... 43 PART II............................................................................................................................. 46 Answers to the Questionnaire of the Advisory
    [Show full text]
  • Toponymic Guidelines for Map and Other Editors – Croatia
    UNITED NATIONS E/CONF.98/CRP.74 ECONOMIC AND SOCIAL COUNCIL 20 August 2007 Ninth United Nations Conference on the Standardization of Geographical Names New York, 21 - 30 August 2007 Item 9 (e) of the provisional agenda* National standardization: Toponymic guidelines for map editors and other editors Toponymic Guidelines for Map and Other Editors - Croatia Submitted by Croatia ** * E/CONF.98/1. ** Prepared by Dunja Brozović, Institute of Croatian Language and Linguistics and Zvonko Stefan, Croatian Geodetic Institute. TOPONYMIC GUIDELINES FOR MAP AND OTHER EDITORS - CROATIA FOR INTERNATIONAL USE First Edition August 2007 Dunja Brozović Rončević (Institute of Croatian Language and Linguistics) and Zvonko Štefan (Croatian Geodetic Institute) Zagreb, Croatia 1 TABLE OF CONTENTS 1. Languages 1.1. General remarks 1.2. National language - Croatian 1.2.1. General remarks 1.2.2. The Croatian alphabet 1.2.3. Spelling rules for Croatian geographical names 1.2.3.1. Capitalization 1.2.3.2. Use of hyphens 1.2.3.3. Use of one or two words 1.2.4. Pronunciation of Croatian geographical names 1.2.5. Linguistic strata recognizable in Croatian place names 1.2.6. Croatian dialects 1.3. Minority languages 1.3.1. Serbian 1.3.1.1. General remarks 1.3.1.2. The Serbian alphabet 1.3.1.3. Geographical names 1.3.2. Italian 1.3.2.1. General remarks 1.3.2.2. The Italian alphabet 1.3.2.3. Geographical names 1.3.3. Hungarian 1.3.3.1. General remarks 1.3.3.2. The Hungarian alphabet 1.3.3.3.
    [Show full text]
  • 019-06/21-08/01 UR.BROJ: 2133/1-03/12-21-11 Karlovac, 31.03.2021
    UPRAVNI ODJEL ZA HRVATSKE BRANITELJE I ZDRAVSTVO KLASA: 019-06/21-08/01 UR.BROJ: 2133/1-03/12-21-11 Karlovac, 31.03.2021. Izvršna lista prvenstva za 2021. godinu za darovanje građevnog materijala za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje obiteljske kuće u vlasništvu korisnika i darovanje građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu korisnika čl. 7 st. 1. t. 3. i 4. ZSZPP Broj Grad/Općina Ime i prezime podnositelja zahtjeva članova Predmet KLASA Broj zbrinjavanja obitelji bodova 1. MIRJANA BIŠĆAN ŽUBČIĆ 2 238 E 019-06/21-07/41 BARILOVIĆ 2. NEVEN MIHALIĆ 4 236 E UP/I-019-06/21-07/5 BARILOVIĆ 3. STEVO BUNČIĆ 3 220 E UP/I-019-06/20-07/5 BARILOVIĆ 4. DINO ŠTEFANAC 5 217 E 019-06/21-07/51 BARILOVIĆ 5. GOJKO KARAS 2 215 E UP/I-019-06/14-07/883 BARILOVIĆ 6. ANA MALIĆ 1 215 E UP/I-019-06/14-07/572 BARILOVIĆ 7. ANKA ŽIVČIĆ 1 215 E UP/I-019-06/14-07/376 BARILOVIĆ 8. ĐURĐA ŽUNAC 3 215 E UP/I-019-06/14-07/224 BARILOVIĆ 9. NADA PAGAČ 6 213 E 019-06/21-07/14 BARILOVIĆ 10. LJUBICA KARAS 1 210 E UP/I-019-06/14-07/845 BARILOVIĆ 11. MILAN KOZLINA 2 209 E UP/I-019-06/14-07/246 BARILOVIĆ 12. IVAN MILAŠINČIĆ 4 203 E 019-06/20-07/05 BARILOVIĆ 13. NIKOLINA BARIĆ 3 201 E UP/I-019-06/14-07/642 BARILOVIĆ 14.
    [Show full text]
  • Šifra Naselja Naziv Naselja Općina (3) Općina (5) Naziv Općine 000019 ADA 614 06149 ŠODOLOVCI 000027 ADAMOVEC 1
    šifra naselja naziv naselja općina (3) općina (5) naziv općine 000019 ADA 614 06149 ŠODOLOVCI 000027 ADAMOVEC 133 01333 GRAD ZAGREB 000035 ADŽAMOVCI 372 03727 REŠETARI 000043 ALAGINCI 351 03514 POŽEGA 000051 ALAN 387 03875 SENJ 000060 BUKOVAČKI ANTUNOVAC 283 02836 NOVA BUKOVICA 000078 ANTUNOVAC 475 04758 VELIKA 000086 ALEKSINICA 130 01309 GOSPIĆ 000094 ALILOVCI 177 01775 KAPTOL 000108 ALJMAŠ 110 01104 ERDUT 000116 AMATOVCI 035 00353 BRESTOVAC 000124 ANDIGOLA 063 00639 ČAZMA 000132 ANDRAŠEVEC 311 03115 OROSLAVJE 000159 ANDRIJAŠEVCI 001 00019 ANDRIJAŠEVCI 000167 ANDRILOVEC 101 01015 DUGO SELO 000175 ANTENAL 291 02917 NOVIGRAD 000183 ANTIN 458 04588 TORDINCI 000191 ANTOLOVEC 227 02275 LEGRAD 000205 SVETI ANTON 273 02739 MOŠĆENIČKA DRAGA 000213 ANTONCI 138 01384 GROŽNJAN 000221 ANTONCI 348 03484 POREČ 000248 ANTUNOVAC 002 00027 ANTUNOVAC 000256 ANTUNOVAC 231 02313 LIPIK 000264 ANŽIĆI 497 04979 VIŠNJAN 000272 APATIJA 244 02445 LUDBREG 000299 APATOVEC 214 02143 KRIŽEVCI 000302 APŠEVCI 295 02950 NIJEMCI 000329 ARAPOVAC 400 04006 SLUNJ 000337 ARBANIJA 463 04634 TROGIR 000345 ARŽANO 050 00507 CISTA PROVO 000353 AŠIKOVCI 334 03344 PLETERNICA 000361 AUGUŠTANOVEC 544 05444 POKUPSKO 000388 BABIĆI 468 04685 UMAG 000396 BABIĆI 597 05975 KAŠTELIR - LABINCI 000400 BABINA GREDA 003 00035 BABINA GREDA 000418 BABINA RIJEKA 083 00833 DONJI KUKURUZARI 000426 BABINAC 161 01619 IVANSKA 000434 BABINAC 478 04782 VELIKA PISANICA 000442 BABINDUB 520 05207 ZADAR 000469 BABINEC 048 00485 CESTICA 000477 BABINO POLJE 268 02682 MLJET 000485 BRANIMIROVAC 205 02054 KOŠKA
    [Show full text]
  • Glasnik Karlovačke Županije
    ISSN 1846-9272 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE Službeno glasilo Karlovačke županije, grada Ogulina i općina Cetingrad, Draganić, Josipdol, Plaški, Ribnik, Saborsko, Tounj Broj 18c/21. Karlovac, 26. ožujak 2021. godine BROJ 18c/2021 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 2 S A D R Ž A J I ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA 1. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu župana Karlovačke županije u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2020. godine ........................................................................................................................................ 4 2. Odluka o o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Županijske uprave za ceste za 2020. godinu ........................................................................................................................................ 31 3. Odluka o davanju suglasnosti na I. izmjene i dopune Financijskog plana Županijske uprave za ceste za 2021. godinu ..................................................................................................................................................... 40 4. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izradi VI. izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije ........... 45 5. Program obnove Srednje škole Glina oštećene potresom ...................................................................................... 45 6. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju i poslovanju zdravstvenih ustanova na području Karlovačke županije u 2020. godini. .......................................................................................................................................
    [Show full text]
  • Strategija Lokalnog Razvoja Općine
    Prijedlog Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o. Izdavač Općina Saborsko Uredništvo Marko Bićanić, Sanja Špehar, Martina Božičević Koordinator izrade Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o. Mile Sokolić Suradnici: Martina Dvoržak, Lidija Mateša Radna skupina Marko Bićanić Sanja Špehar Martina Božičević Martina Vuković Ivan Matovina Zdravko Grdić Zvonko Kovačić Hrvoje Kovač Tomislav Vučić Ivan Žagrović Nikola Hodak Ivica Vuković Diana Grdić Kata Sertić Zdravko Vuković Đurđica Špehar Partnersko vijeće Članovi Općinskog vijeća i predstavnici radne skupine Naklada Broj primjeraka Priprema za tisak Naziv poduzeća/obrta Tisak Naziv poduzeća/obrta i godina izdanja 2 Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o. prosinac 2014. Riječ načelnika: Općina Saborsko je zajedno sa predstavnicima privatnog i javnog sektora 2014. započela izradu Razvojne strategije Općine Saborsko kao svojevrsnog poslovnog plana za razdoblje od 2014. do 2020. To je do sada najopsežniji razvojni dokument na našem području. Doduše, odmah poslije rata u suradnji sa Institutom za turizam izrađena je vrlo ozbiljna studija razvoja Općine Saborsko koja se bazirala na turizmu, na tradicijski građenim stambenim i gospodarskim objektima te na ekologiji. Međutim, kako je Saborsko u ratu potpuno uništeno, a u programu obnove izgrađeni su sasvim drukčiji, odnosno tipski stambeni objekti koji se više nisu uklapali u plan time je ona djelom izgubila vrijednost. Najvažnije razvojno pitanje prilikom izrade ovog dokumenta za predstavnike Radne skupine bilo je kako definirati jasne programe i projekte ubrzanog i održivog razvoja, te motivirati stanovništvo da se aktivnije uključe u realizaciju projekata koji se mogu u značajnom iznosu financirati iz EU fondova. Također je važno bilo pokazati domaćim i stranim investitorima da ovaj prostor vezan uz Nacionalni park Plitvička jezera ima budućnost.
    [Show full text]