Razvojna Strategija Općine Vojnić 2016.-2020

Razvojna strategija

Općine Vojnić

Za razdoblje 2016.-2020.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Izdavač Općina Vojnić, listopad 2016.

Uredništvo Nebojša Andrić, Nikola Škrgić, Christine Ramovš

Koordinator izrade Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o. Ksenija Silaj

Radna skupina po sektorima

JAVNI PRIVATNI CIVILNI Nebojša Andrić Dragan Bjelivuk Jadranka Bijelić Nikola Škrgić Jurica Jašinski Milena Basara Josip Kurtović Luka Užar Ranka Rod Igor Novković Alen Benković Janko Mrđenović Mladen Matić Damir Ivšić Bego Ivan Esmira Galijašević Hrvoje Pavlačić Ljuba Martinović Branko Eremić Darko Arleuš Vlasta Ljepović Mirko Martinović Veselko Damjanović Milorad Martinović Ante Ivanović Mijat Bilić Željko Vidaković Miloš Mrkić Admir Muhić Drago Valentić NK Vojnić 95 Boro Matijević NK Petrova Gora Tatjana Šterk Tudić Tatjana Mrkić Mirjana Stojković Dušanka Madžar Lončar

Partnersko vijeće Članovi Općinskog vijeća i predstavnici radne skupine

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Sadržaj

PREDGOVOR NAČELNIKA...... 3 1. ANALIZA STANJA...... 4 1.1. Položaj Općine Vojnić (geoprometni položaj, zemljopisna, prirodna i kulturna obilježja)...... 4 1.2. Stanovništvo i ljudski resursi (demografska obilježja, obrazovanost, zdravstveno stanje, zaposlenost i nezaposlenost)...... 9 1.3. Infrastruktura (prometna, komunalna, poslovna, energetika)...... 20 1.4. Okoliš, sustav zaštite okoliša i prirode...... 23 1.5. Gospodarstvo (sektorska struktura i dinamika rasta, obrtništvo, turizam, poljoprivreda, šumarstvo, drvna proizvodnja i proizvodnja biomase, lovstvo, poduzetničke zone)...... 26 1.6. Društvene djelatnosti (predškolski odgoj i obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, kultura i sport)...... 37 1.7. Civilno društvo...... 47 1.8. Indeks razvijenosti...... 48 1.9. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem...... 49 1.10. Financijski izvori za razvojne projekte i funkcioniranje Općine...... 57 1.11. Međuregionalna i međunarodna suradnja...... 60 1.12. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših razina...... 61 2. SWOT ANALIZA...... 67 3. VIZIJA I MISIJA...... 70 4. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE...... 71 5. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA OPĆINE VOJNIĆ...... 77 6. FINANCIJSKI PLAN...... 80 7. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ...... 82 8. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE...... 85 9. PRILOZI/POPIS SLIKA, TABLICA, GRAFOVA/ IZVORI...... 86

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

PREDGOVOR NAČ ELNIKA Strategija razvoja Općine Vojnić temeljni je dokument razvoja koja pred svakoga od nas postavlja pravo i obvezu participiranja u razvoju naše lokalne zajednice i podizanja kvalitete života stanovnika. Strategija daje smjernice kojim putem krenuti, na koje snage se moguće osloniti te koje alate koristiti pri zastupanju pojedinačnih interesa u razvoju lokalne zajednice. Izrađena je po unaprijed određenoj metodologiji sa precizno određenim alatima – ciljevima, Slika 1Nebojša Andrić, načelnik Općine Vojnić prioritetima i mjerama koje daju smjer djelovanja i prioritetne pravce razvoja Općine. Jasno definira potrebe naše lokalne zajednice, razrađuje ideje i istovremeno nudi akcijski plan rješavanja tih problema s jasno utvrđenim prioritetima i rokovima, a Općina kao institucija preuzima odgovornost pripreme, izrade i provedbe projekata. Strategija postavlja ciljeve čijim bi ostvarenjem Općina Vojnić trebala postati poželjno mjesto za život, rad i odmor, razvijenog gospodarstva i poljoprivrede s naglaskom na ekološku poljoprivredu. Provođenjem projekata kroz ucrtane prioritete i mjere općina bi stvorila poticajno okruženje za razvoj poduzetništva i obrtništva te postala privlačna turistička destinacija, mjesto kvalitetnog život i sigurnost stanovnika uz odgovorno upravljanje prirodnim, kulturnim i društvenim resursima usmjereno održivom razvoju. Općina Vojnić može se pohvaliti javnim aktivnim djelovanjem u pripremi strateških dokumenata i projekata razvoja te osobito suradnjom sa partnerima iz BIH na prekograničnim projektima. Ovom strategijom dovršili smo proces definiranja strateških dokumenata temeljem kojih ćemo tražiti sredstva za projekte. Krajnji cilj sviju nas je razvoj naše općine kroz projekte i kroz jasno zacrtane planove i suradnju sa gospodarstvenicima, civilnim udrugama, institucijama i tvrtkama koje djeluju na području općine te svojim radom doprinose razvoju lokalne zajednice. Ovim putem želim zahvaliti svim dionicima iz javnog, privatnog i civilnog sektora koji su sudjelovali u izradi Strategije razvoja Općine Vojnić. S poštovanjem,

Načelnik Općine Vojnić Nebojša Andrić Vojnić, 15.10.2016.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

1. ANALIZA STANJA

1.1. Položaj Općine Vojnić (geoprometni položaj, zemljopisna, prirodna i kulturna obilježja)

Općina Vojnić smještena je u središnjem dijelu Republike Hrvatske neposredno uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Nalazi se na jugoistočnom djelu Karlovačke županije na površini od 240,59 km²1, a graniči sa Gradom Karlovcem na sjeveru, Općinom Krnjak i Gradom Slunjem na zapadu, Općinom Cetingrad na jugu te Sisačko-moslavačkom županijom na istoku. Jugistočna granica uz rijeku Glinu je međudržavna granica sa Bosnom i Hrecegovinom. Općinsko središte Vojnić nalazi se 26 kilometara od grada Karlovca.

Slika 2 Općina Vojnić, Izvor: Turistička zajednica Karlovačke županije

Vojnić je smješten podno Petrove gore, koja nosi ime po hrvatskom kralju Petru Svačiću. Izmjenom Županijskih granica 1997. postavljene su današnje granice Općine Vojnić. Općina Vojnić je podijeljena u 13 katastarskih općina i 46 sela i naselja. Područje uprave obuhvaća sljedeća naselja: Brdo Utinjsko, Bukovica Utinjska, Donja brusovača, Dunjak, Džaperovac, Gačeša Selo, Gejkovac, Gornja Brusovača, Jagrovac, Johovo, Jurga, Kartalije, Kestenovac, Klokoč, Klupica, Ključar, Knežević Kosa, Kokirevo, Kolarić, Krivaja Vojnićka, Krstinja, Kupljensko, Kusaja, Lipovac Krstinjski, Lisine, Loskunja, Malešević Selo, Mandić Selo, Međeđak Utinjski, Miholjsko, Mracelj, Mračaj Krstinjski, Petrova Poljana, Podsedlo, Prisjeka, Radmanovac, Radonja, Rajić Brdo, Selakova Poljana, Svinica Krstinjska, Široka Rijeka, Štakorovica, Utinja Vrelo, Vojišnica, Vojnić i Živković Kosa.

1 Izvor: Arkod – sustav evidencije zemljišnih mjera u RH

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Slika 3 Geografski položaj Općine Vojnić u Karlovačkoj županiji, Izvor: Općina Vojnić

Razlikuju se tri prirodno-geografska područja: Panonsko gorje, Kordunska zaravan i krško područje. Reljef čine blago brežuljkasta područja, prekrivena šumama, nizine (oranice i pašnjaci) prošarane manjim potocima te šume koje su osobito guste na području Petrove Gore. Područje općine Vojnić ima gorsku, umjereno toplu, kišnu klimu sa puno padalina. Temperaturne razlike postoje, ali nisu značajne.

U Općini Vojnić prevladavaju manja seoska naselja oko kojih se protežu poljoprivredne površine, izuzev općinskog središta, Vojnića. Ukupnom površinom općine dominira poljoprivredno zemljište i šumska zemljišta obrasla bijelom bukvom, hrastom i grabom. Dominantna gospodarska grana je poljoprivreda gdje je ratarstvo u funkciji stočarstva. Kvalitetna šuma je temelj šumarstvu, drvnoj industriji i proizvodnji biomase, jer veći dio prostora zauzimaju šume. Veliki kompleks šuma, koji se prostire i na područja drugih općina,

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. nalazi se na istočnom dijelu u području Petrove Gore. U preostalom dijelu područja šume su manjih površina, u obliku šumaraka i lugova. Češće su prisutne na sjevernim stranama brežuljaka. Najčešće su miješane šume bukve i graba te šume hrasta, dok se sporadično pojavljuju trešnje i breze. Na području Kestenove gore i Petrovca, uz spomen obilježja, nalaze se manji potezi crnogorice koji su planski sađeni. Zbog zapuštenih poljoprivrednih površina i pojave samoniklih šuma šumski se areal povećava, a brojne šumske površine bogate divljači čine to područje izrazito pogodnim za lov.

Bogate naslage keramičke gline pogodovale su razvoju tvornice keramičkih pločica koja je prije nekoliko godina prestala sa radom. Od prirodnih resursa tu je još kvarcni pijesak čija nalazišta se ne koriste i nisu dovoljno istražena.

Na području Općine nema većih vodotoka. Od manjih potoka koji se spuštaju niz padine Petrove gore, valja izdvojiti potok Radonju, koji prolazi kroz Vojnić i sabirući vodu obližnjih potoka, kao rječica utječe u rijeku Koranu. Preostali potoci su Vojišnica, Kupljenčica, Utinja, Bukovica. Na jugu se nalazi rijeka Glina (teče od zapada prema istoku), koja je većim svojim dijelom međudržavna granica s Bosnom i Hercegovinom. U nju utječu potoci južnog dijela Općine. Karakteristika su ovoga kraja također izvori koji se nalaze u podnožjima brežuljaka, a izviru zbog nepropusnih geoloških slojeva i vrlo su često u blizini naselja. Najniži su tereni uz pojedine potoke do danas zadržali močvarne karakteristike, a najviše uz potok Utinju i rijeku Glinu.

Povijest

Zbog svog povoljnog geografskog položaja područje Vojnića još u kasnom brončanom dobu je bilo naseljeno što dokazuju razni arheološki nalazi i iskopi. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva ove prostore naseljavaju Avari,a kasnije Hrvati. Vojnić je dobio ime po hrvatskom plemenu, a kasnije po plemićima Vojnovićima koji su naselili područje Korduna oko Vojnića prilikom naseljavanja Hrvata na ove prostore i koji se također spominju u dokumentu "Pacta conventa" (druga polovina 11. st.) kao jedno od 12 hrvatskih plemena koji dogovaraju uniju Kraljevine Hrvatske i Ugarske pa se ime plemena sačuvalo u nazivu općine Vojnić

U općini Vojnić još u srednjem vijeku postojala je hrvatska plemenita općina Kolarić, u kojoj su svi stanovnici bili plemeniti-slobodni seljaci. Titulu im je podario hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. Od nastanka hrvatskog gradića Vojnića u protuturskim ratovima on je imao ulogu

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. obrambenog grada prema Bosni i Hercegovini. Povijest ovog kraja dobro je vidljiva i na nizu kulturno-povijesnih spomenika i važnijih lokaliteta prije svih tu je Petrova Gora, na kojoj je 1097.poginuo Petar Svačić. U novijoj povijesti na Petrovoj Gori, ističe se monumentalni spomenik i partizanska bolnica. Tu je stari grad Klokoč te još niz drugih vrlo značajnih objekata i lokacija, koji su resurs na kojem bi općina, ali i šire područje tek trebali sagraditi niz turističkih i gospodarskih sadržaja. Ime Vojnić spominje se puno ranije, ali najstariji su tragovi naseljenosti ovog područja iz kasnoga brončanog doba. To potvrđuju arheološki nalazi iz 11. stoljeća prije Krista s područja Lisina koji pripadaju tzv. lasinjskom kulturnom krugu. Ta kultura nastala je razvojem lokalnih kulturnih tradicija, a traje sve do kasnoga brončanog doba. Nakon toga na području od Kupe do Petrove Gore, živjelo je panonsko ilirsko pleme breuci (Brajci). Rimskim osvajanjem započinje novo razdoblje u povijesti ovih područja. Rimljani grade prometnice, a jedna od njih dijelom je prolazila kroz ovo područje. To je «via vita», cesta koja život znači, od Senja do Siscije (Sisak). Do sada su pronađeni rimski ostaci na području Klokoča, Krstinje i Petrove Gore. Nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva godine 476. u ovim krajevima smjenjuju se kratkotrajne vladavine Gota i Langobarda, velikom seobom naroda dolaze Avari i Hrvati, a Hrvati se i trajno naseljavaju. Početkom 9. stoljeća ovo područje potpada pod franačku vlast. Tada je pokršten narod, što je najvažniji događaj hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. Na prijelazu u 10. stoljeće na današnje se porostore doseljavaju Mađari. Njihove pretenzije da se šire preko Drave i dalje prema jugu zaustavlja kralj Tomislav, koji ujedinjuje južnu i sjevernu Hrvatsku. Ugarske pretenzije i dalje se nastavljaju te njihov kralj Ladislav I 1091. godine osvaja Panoniju do Gvozda. U 12. stoljeću ovo područje, južno od Kupe, pripadalo je Goričkoj županiji kojom su upravljali knezovi Babonići, a u 13. i 14. stoljeću knezovi Frankopani. Do početka 15. stoljeća ova područja naseljavao je isključivo hrvatski živalj. Poslije pada bosanskog kraljevstva (1493.g.), počeli su upadi Turaka na preko kupska područja. Vlastela je, da bi zaštitila svoje posjede držala straže u utvrđenim gradovima Klokoču i Krstinji. Unatoč junačkom oporu, poharane su i popaljene mnoge plemente općine i samostani (Zlat, Petrovac) Tako stradavaju: Krstinja 1575. g. Smrčković (Vojnić) 1576. g., Petrovac 1584.g. i Klokoč 1952.g. Mnogi plemići skupa sa narodom pritisnuti svakodnevnim turskim upadima napuštaju svoju postojbinu i sele u krajeve sjeverno od Kupe. U 16. i 17. stoljeću, ovi predjeli bivaju pusti i nenaseljeni, sve do kraja 17. i početka 18. stoljeća kada krajiška uprava počinje sa naseljavanjem uskoka koji su pod turskom silom bježali iz Bosne i Pounja. Za popisa stanovništva iz 1768. godine, najveći dio naselja Vojnića, sela Kuplensko, Klokoč, Johovo, Miholjsko, Krstinja, Široka Rijeka, Ključar, Gornji i Donji Vojnić

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. pripadao je Slunjskoj krajiškoj pukovniji. Imanju grofa Draškovića pripadala su te godine sela s ovog područja: Bukovica, Mandić Selo, Gačeša Selo, Podsedlo, Brdo i Kartalija Selo. Posjed grofa Draškovića pripojen je 1784. godine Vojnoj krajini. Naselje Vojnić razvija se, u njemu se gradi pravoslavna crkva, carsko-kraljevska škola i općinski žitni magazin. Godine 1835. Vojnić je imao 32 kuće i 333 stanovnika. Kasnije, 1881. godine, manifestom cara Franje Josipa I proglašeno je konačno sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom. Razvojačenjem Vojnić i okolica postali su kotar unutar Modruško-riječke županije. Kotar su činile općine Brilović, Krnjak, Krstinja, Perjasica, Vojnić i Vukmanić. Na čelu je bio veliki župan kojeg je postavo kralj Franjo JosipI. Zbog teške političke i ekonomske situacije na prijelazu iz 19.u 20. stoljeće i ovdje kao i drugdje počinje masovna ekonomska migracija, najviše u Ameriku, a sve se nastavlja i u Prvome svjetskom ratu. Smanjenju broja stanovnika prinosi i odlazak u austro- ugarsku vojsku i na solunsku bojišnicu, gdje su mnogi stradali.

Tijekom proturskih ratova osniva se Vojna krajina pod izravnom upravom Austrije i pod čijim je područjem bio i Vojnić, vjeruje se da su Srbi danas naseljeni po području bivše Vojne Krajine naselili nakon pada Srbije pod Tursku vlast i dobili utočište u Krajini kao izvor besplatne vojske (otprilike 100.000 vojnika). Zna se da su vojnici iz Vojne krajine kasnije služili u raznim Austrijskim ratovima kao npr. onom protiv Pruske i bili odlikovani kao hrabri i kvalitetni vojnici. Nakon Drugog svjetskog rata Vojnić nastavlja s naglim razvitkom koji se prekida za vrijeme Domovinskog rata. Nakon Domovinskog rata Vojnić je dobio status općine.

Slika 4 Partizanska bolnica na Petrovoj gori, Izvor: Općina Vojnić

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

U Drugom svjetskom ratu Petrova Gora i vojnićko područje bili su jedno od najznačajnijih uporišta NOB-a. Već u listopadu 1941. na Petrovoj Gori počinje rad OK KPH za Karlovac i CK KPH te drugih institucija tadašnjega oslobodilačkog pokreta. Za rata ondje je radilo osam partizanskih bolnica, partizanska tiskara, vojno-mehaničke radionice, kovačnice, ljekarna, kožara i pekarnica. Vojnić je oslobođen u siječnju 1942. godine. Nakon rata donesena je odluka o obnovi Vojnića. Tadašnji je plan sadržavao potpuno novu vizuru Vojnića kao središnjeg naselja. Dok su prije rata glavne zgrade bile smještene uz glavnu prometnicu, novi je plan preseliti mjesto sa svim pratećim sadržajima izvan tog područja. Planirana je bila gradnja 103 kuće prema projektu A.Feudenreicha sa svim podrebnim javnim servisima kao što su dom kulture, crkva, vježbalište, združni dom, vrtić, pošta, kupalište, zdravstvena ustanova, sajmište..., a i mogućnosti za širenje naselja. Realizacija tog plana započela je 1946. godine, ali nikad nije dovršena. U vrijeme Domovinskog rata, općina Vojnić bila je dio srpske krajine, čime se našla u nemirnu području i nije imala uvjete za gospodarski razvoj. Nakon rata, na ovo područje doseljava se izbjeglo i prognano stanovništvo iz Bosne i Hecegovine i drugih krajeva Hrvatske.

1.2. Stanovništvo i ljudski resursi (demografska obilježja, obrazovanost, zdravstveno stanje, zaposlenost i nezaposlenost)

Obilježje Općine karakterizira prirodni pad stanovništva što je dijelom posljedica rata, a dijelom zbog nerazvijenosti Općine. Poslijeratne su godine obilježene doseljavanjem imigracijskog stanovništva i laganim porastom, ali sveukupnim padom broja stanovnika. Prema popisu stanovništva Općina Vojnić sa svojih 46 naselja imala je 2001. godine 5.495 stanovnika, što je pad od 27% u odnosu prema popisu iz 1991. godine kada je imala 8236 stanovnika što je iznosilo 4,5% cijele županije. Prema popisu iz 2011. godine, Općina Vojnić ima 4764 stanovnika, u 46 naselja. Općina Vojnić je imala slijedeći etnički sastav: većinu čine Srbi (44,71%), Hrvati (37,13%), Bošnjaci, doseljenici iz Bosne(6,68%) i ostali:

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Tablica 1 Demografska obilježja Općine Vojnić

Godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali

2011. 4.764 2.130 (44,71%) 1.769 (37,13%) 0 865 (18,16%)

2001. 5.495 2.747 (49,99%) 1.980 (36,03%) 0 768 (13,97%)

1991. 8.236 7.366 (89,43%) 116 (1,40%) 158 (1,91%) 596 (7,23%)

1981. 8.908 7.895 (88,62%) 127 (1,42%) 479 (5,37%) 407 (4,56%)

1971. 9.590 9.146 (95,37%) 188 (1,96%) 131 (1,36%) 125 (1,30%)

1961. 10.490 10.133 (96,59%) 299 (2,85%) 14 (0,13%) 44 (0,41%)

Izvor: Državni zavod za statistiku

Analizom prirodnog kretanja stanovništva moguće je zapaziti neke osnovne trendove u kretanju stanovništva.

Tablica 2 Usporedba broja stanovnika u RH, Karlovačkoj županiji i Općini Vojnić prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.

Broj Broj RH KŽ RH KŽ stanovnika stanovnika Indeks Područje % % % % Popis 2001. Popis 2011. Republika 4.437.460 100,00 - 4.284.889 100,00 - 96,56 Hrvatska Karlovačka 141.787 3,19 100,00 128.899 3,01 100,00 90,91 županija Općina Vojnić 5.495 0.12 3.87 4.764 0.11 3.69 86,69 Izvor: Državni zavod za statistiku

Prirodni prirast u Općini Vojnić kao i Karlovačkoj županiji te ostalim gradovima i općinama Karlovačke županije u poslijednjih pet godina je negativan te je kao takav izazvao proces depopulacije, što je i potvrđeno rezultatima popisa stanovništva 2011. godine.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Tablica 3 Prirodni prirast u gradovima/općinama Karlovačke županije 2008.-2014.

Prirodni prirast

JLRS 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Karlovačka županija -879 -942 -861 -997 -905 -801 -990

Duga Resa -80 -54 -23 -76 -46 -60 -78

Karlovac -254 -312 -270 -342 -254 -251 -302

Ogulin -56 -69 -82 -74 -105 -46 -87

Ozalj -69 -61 -64 -62 -58 -49 -72

Slunj -47 -87 -46 -63 -74 -47 -81

Barilović -22 -23 -22 -24 -8 -23 -34

Bosiljevo -23 -30 -25 -18 -20 -18 -21

Cetingrad -24 -29 -20 -29 -18 -13 -33

Draganić -30 -5 -23 -27 -16 -20 -15

Generalski Stol -41 -38 -33 -35 -50 -30 -27

Josipdol -23 -28 -14 -27 -27 -19 -27

Kamanje -7 -4 -10 -2 -10 -7 -2

Krnjak -19 -21 -21 -22 -26 -25 -29

Lasinja -22 -11 -12 -28 -13 -32 -24

Netretić -56 -36 -43 -41 -27 -38 -48

Plaški -20 -14 -28 -27 -39 -9 -13

Rakovica -9 -20 -8 -9 -22 -6 -8

Ribnik -8 -11 -10 -15 -8 -7 -6

Saborsko -7 -13 -18 -10 -21 -11 -14

Tounj -16 -26 -15 -10 -22 -19 -9

Vojnić -35 -30 -57 -60 -37 -56 -48

Žakanje -11 -20 -17 4 -4 -15 -12

Izvor: Državni zavod za statistiku

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Praćenjem prirodnog prirasta u poslijednjih pet godina može se uočiti da je najveći negativni prirodni prirast u Općini Vojnić bio 2011. godine kada je iznosio -60, dok je namanji negativni prirodni prirast bio u 2008. godini i iznosio je -5.

Zdravstveno stanje

Na području Općine Vojnić vodeći uzrok smrtnosti su bolesti cirkulacijskog sustava, na drugom mjestu su zloćudne novotvorine, treće mjesto zauzimaju ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka te su na četvrtom mjestu bolesti probavnog i dišnog sustava. Starije dobne skupine s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti se sve više povećavaju što iziskuje sve više specifičnih zdravstvenih usluga kroz povećani broj sanitetskih prijevoza, a ujedno i otvara mogućnost za razvoj poduzetničkih aktivnosti kroz pružanje usluga pomoći i njege u kući te mogućnost otvaranja obiteljskih domova za starije i nemoćne na području Općine Vojnić. Najčešći razlozi posjeta liječniku primarne zdravstvene zaštite su bolesti dišnog sustava, cirkulacijskog sustava, mišićno-koštanog sustava, bolesti probavnog sustava te duševni poremećaji i poremećaji ponašanja.

Tablica 4 Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama Karlovačke županije u 2011.

JLRS Ukupno 0-19 Žene u fertilnoj Radno 60 i 65 i 75 i Pro- Indeks god dobi sposob više g. više g. više sječna starenja 15-49 g 20-29 no stan. g. starost g. 15-64g. Karlovač 128.899 23.625 27.326 7.576 84.359 35.20 27.21 13.5 44 149 ka 9 0 01 županija Grad 11.180 1.908 2.499 748 7.697 2.787 2.065 984 43,3 146,1 Duga Resa Grad 55.705 10.191 12.364 2.251 36.833 14.94 11.36 5.46 43,8 146,6 Karlovac 2 0 6 Grad 13.915 2.747 2.981 873 9.322 3.377 2.586 1.24 42,6 122,9 Ogulin 9 Grad 6.817 1.203 1.452 430 4.566 1.764 1.383 709 43,7 146,6 Ozalj Grad 5.076 943 951 239 3.062 1.619 1.318 652 45,8 171,7 Slunj Općina 2.990 516 619 191 1.929 851 688 321 44,5 164,9 Barilović

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Općina 1.284 202 229 77 835 380 307 185 46,9 188,1 Bosiljevo Općina 2.027 412 400 115 1.254 559 470 216 43,4 135,7 Cetingra d Općina 2.741 518 563 153 1.700 831 672 364 45,3 160,4 Draganić Općina 2.642 388 513 164 1.684 806 679 346 46,5 207,7 Gen. Stol Općina 3.773 801 774 222 2.408 995 773 372 42,7 124,2 Josipdol Općina 891 147 205 67 647 203 145 68 42,9 138,1 Kamanje Općina 1.985 291 333 94 1.194 741 574 322 48,9 254,6 Krnjak Općina 1.624 293 302 90 972 532 418 226 45,9 181,6 Lasinja Općina 2.862 462 555 175 1.814 895 717 390 46,3 193,7 Netretić Općina 2.090 369 372 111 1.243 726 586 317 47,2 196,8 Plaški Općina 2.387 590 533 145 1.521 527 427 214 40,2 89,3 Rakovica Općina 475 68 89 24 303 152 128 86 47,9 223,5 Ribnik Općina 632 99 85 15 317 270 243 134 51,8 272,7 Saborsko Općina 1.150 215 219 54 731 339 264 121 44,9 157,7 Tounj Općina 4.764 916 837 218 2.997 1.494 1.085 600 45,3 163,1 Vojnić Općina 1.889 346 451 120 1.330 419 322 159 42,3 121,1 Žakanje Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

Nezaposlenost

Za potrebe analize definirat će se gradovi i općine u kojima stanovnici Općine Vojnić rade ili traže zaposlenje, a razlog za to je što područje jednog tržišta rada, koje se odnosi na područje na kojem osoba traži zaposlenje, a da to ne uključuje njegovu selidbu, često ne odgovara administrativnom području (općina, grad, županija). Slijedeće tabele pokazuju nezaposlenost po općinama i gradovima u Karlovačkoj županiji, dobi i spolu, razini obrazovanja i trajanju nezaposlenosti. Izvor Hrvatski zavod za zapošljavanje.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Tablica 5 Broj nezaposlenih u Općini Vojnić u razdoblju od 2009.-2015.

Godina 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Broj nezaposlenih 698 702 625 617 633 514 399

Izvor: Sistematizacija Razvojna agencija Karlovačke županije - Karla d.o.o.

Prema podacima HZZ-a podružnice Karlovac te Ispostave Vojnić, u 2016. godini primjetan je pad nezaposlenih u odnosu na prijašnje godine. Najveći broj nezaposlenih registriran je 2010. godine koja je ujedno i vrhunac ekonomske krize koja se pojavila 2008. godine.

Tablica 6 Prikaz nezaposlenih po kvalifikacijskoj strukturi u Općini Vojnić

UKUPNO Bez OŠ OŠ KV,VKV SSS VŠS VSS Ispostava Vojnić UK. Ž. UK. Ž. UK. Ž. UK. Ž. UK. Ž. UK. Ž. UK. Ž.

Općina 333 178 37 23 113 57 118 56 57 36 3 2 5 4 Vojnić Izvor: HZZ Područni ured Karlovac, Ispostava Vojnić

Prema podacima prijava i odjava sa Zavoda za zapošljavanje i otvorenih radnih mjesta dolazimo do zaključka da mnogi nezaposleni odlaze na privremeni ili stalni rad u druge gradove, ali najčešće strane zemlje. Taj negativan trend depopulacije ne pogoduje ukupnom razvoju Općine.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. siječanj 703 774 679 665 674 643 450 394 veljača 700 783 677 667 696 639 447 387 ožujak 696 771 655 663 651 617 428 377 travanj 679 718 639 616 622 563 383 333 svibanj 677 713 604 585 587 524 384 lipanj 684 687 575 577 590 481 366 srpanj 664 669 591 571 594 465 371 kolovoz 689 644 613 569 588 438 367 rujan 714 644 610 607 618 449 394 listopad 723 684 608 617 659 465 408 studeni 721 669 605 632 664 444 393 prosinac 729 672 643 636 652 438 400 Prosjek 698 702 625 617 633 514 399 373 Tablica 7 Broj registriranih nezaposlenih osoba po godinama na području Općine Vojnić

Izvor: HZZ Područni ured Karlovac

Ukupan broj nezaposlenih krajem svibnja 2016. iznosio je 299, što je 34 osobe ili 10,2% manje nego prošli mjesec. U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj nezaposlenih se smanjio za 85 osoba (22,1%). Udio nezaposlenih ispostave Vojnić u odnosu na nezaposlene u Karlovačkoj županiji iznosi 3,8%.

Graf 1Prosječan broj nezaposlenih na području Općine Vojnić od siječnja do travnja 2009.-2016.

800 762 695 663 653 661 700 616 600 500 427 373 400 300 200 100 0 · 2009 · 2010 · 2011 · 2012 · 2013 · 2014 · 2015 · 2016

Izvor: HZZ Područni ured Karlovac

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

U svibnju 2016. godine 25 osoba prijavilo se u evidenciju nezaposlenih u ispostavu Vojnić što je 11 osoba ili 78,6% više nego prošli mjesec, te 9 osoba ili 26,5% manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tablica 8 Spolna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić, stanje na dan

Muškarci Žene

31.12.2009. 387 53,1% 342 46,9%

31.12.2010. 357 53,1% 315 46,9%

31.12.2011. 342 53,2% 301 46,8%

31.12.2012. 326 51,3% 310 48,7%

31.12.2013. 343 52,6% 309 47,4%

31.12.2014. 224 51,1% 214 48,9%

31.12.2015. 193 48,3% 207 51,7%

30.04.2016. 155 46,5% 178 53,5%

Izvor: HZZ Područni ured Karlovac

Novoprijavljeni dolaze iz nekog oblika radnog odnosa - 16 i iz neaktivnosti - 9. S druge strane tijekom mjeseca iz evidencije u ispostavi Vojnić odjavljeno je 59 osoba, od toga 43 osobe zbog zaposlenja (72,9%), 2 osobe (3,4%) zbog zaposlenja na temelju drugih aktivnosti, dok je 14 osoba (23,7%) odjavljeno iz evidencije zbog drugih razloga.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Tablica 9 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić, stanje na dan

31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 30.04. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Bez OŠ 78 49 53 51 62 40 42 37 Završen 333 276 237 226 230 155 126 113 a OŠ KV i 208 231 231 237 232 151 146 118 VKV SSS 96 100 102 107 111 76 73 55 VŠS 10 10 13 12 11 11 8 5 VSS 4 6 7 3 6 5 5 5 Izvor: HZZ Područni ured Karlovac

Od ukupnog broja zaposlenih 43 osobe (100,0%) su zaposlene na određeno vrijeme. 10 osoba (23,3%) je zaposleno po prvi puta. Također, zaposlena je 21 žena (48,8%) i 22 muškarca (51,2%).

Graf 2Obrazovna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić 2016.

1,5% 1,5%

11,0% Bez škole i nezavršena osnovna škola 17,0% Završena osnovna škola

S.Š. do 3 godine te za KV i VKV radnike

S.Š. u trajanju od 4 i više godina 33,7%

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 35,3% Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

Izvor: HZZ Područni ured Karlovac

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Tablica 10 Dobna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić, stanje na dan

31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 30.04. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. · 15-19 35 28 25 26 29 20 19 16 · 20-24 58 58 66 81 59 31 29 21 · 25-29 68 64 64 40 47 25 20 15 · 30-34 73 59 59 60 65 34 34 21 · 35-39 81 89 76 70 62 42 34 27 · 40-44 76 78 72 72 91 66 53 45 · 45-49 101 88 73 75 76 56 49 43 · 50-54 115 96 96 87 81 64 57 50 · 55-59 96 84 81 91 92 60 59 51 · 60-64 26 28 31 34 50 40 46 44 Ukupno 729 672 643 636 652 438 400 333

Izvor: HZZ Područni ured Karlovac

Zaposlenost i tržište rada

U Općini Vojnić 2016. godine prema podacima Bizneta registrirano je 35 poslovnih subjekata, od kojih većina pretežito zapošljava od 1 do 10 osoba. Ističe se pet većih subjekata sa od 10 do 52 zaposlene osobe. Također, postoji mogućnost seznoskog rada u tvrtkama koje se bave proizvodnjom sezonskih poljoprivrednih proizvoda.

Tablica 11 Registrirani poslovni subjekti na području Općine Vojnić u 2016.

Red. br. Registar poslovnih subjekata na području Općine Krnjak Broj zaposlenih 1. PRO EKO d.o.o. 4 2. AGROSTAR d.o.o. 11 3. METALI B.F. d.o.o. 6 4. KTS d.o.o. 1 5. SAN-BO d.o.o. 6 6. BORG d.o.o. 1 7. LISINE d.o.o. 1 8. EKO INVEST d.o.o. 2 9. AGRO UTINJA d.o.o. 6

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

10. Z d.o.o. 3 11. EKO BIZZ d.o.o. 1 12. PR DIZAJN j.d.o.o. 1 13. FARMA APEX d.o.o. 1 14 Centar za pomoć u kući Široka Rijeka 1 15. WILLEM d.o.o. 2 16. IM-VI d.o.o. 1 17. T. Belan j.d.o.o. 2 18. BANOVINA AGRAR d.o.o. 5 19. EMA DRVO d.o.o. 42 20. MRVICA 2 j.d.o.o. 3 21. RECIKLON d.o.o. 26 22. E.P.O.S. MRACELJ d.o.o. 1 23. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući AMOR 4 24. JOPA j.d.o.o. 3 25. SMOKVICA d.o.o. 1 26. VOJNIĆ-KRNJAK KOMUNALAC d.o.o. 21 27. AUTOBUSNI KOLODVOR VOJNIĆ d.o.o. 3 28. RADIANT j.d.o.o. 3 29. KABEL SERVIS 1 d.o.o. 1 30. VETERINARSKA AMBULANTA VOJNIĆ d.o.o. 9 31. PLAVA ŠLJIVA d.o.o. 2 32. KAPLAST d.d. 52 33. VIBRO GRADNJA d.o.o. 3 34. SATIVA d.o.o. 1 35. ADRIATIC COR INVEST d.o.o. 3 Ukupno zaposlenih 233 Izvor: www.biznet.hr

Na području Općine Vojnić djeluje 35 aktivnih obrta koji se bave elektroinstalacijama, pružanjem usluga, ugostiteljstvom, trgovinom, građevinom, limarijom, keramikom, sječom drva i knjigovodstvom. U odnosu na okolna područja, na području općine zamjetan je visok broj registriranih poslovnih subjekata i obrta, te nekoliko zadruga. No ipak su stanovnici koji traže posao upućeni na veće centre u traženju posla, što je također povezano sa nizom gospodarskih problema na nacionalnoj razini. Mladi ljudi koji kreću na školovanje u srednju školu i fakultete, traže posao u drugim mjestima i gradovima unutar i van Hrvatske.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

1.3. Infrastruktura (prometna, komunalna, poslovna, energetika)

Prometna infrastruktura

Prema Odluci2 o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste na prostoru Općine Vojnić javne ceste su razvrstane u: Državne ceste: D-6; Jurovski Brod (gr. Republika Slovenija) – Ribnjak – Karlovac – Krnjak – Glina – Dvor – gr. Federacija BiH; D-216; Brezova Glava (D1) – Vojnić - GP Maljevac (gp. R. BiH), Županijske ceste: Ž-3225; Vojnić – Topusko; Ž-3224; južni dio Općine i dio županijske ceste 3270, Lokalne ceste: L-34093, L-34124, L-34091, L-34095, L-34127, L-34144, L-34145.

Strategijom i Programom3 prostornog uređenja Republike Hrvatske određeni su glavni cestovni smjerovi u Republici Hrvatskoj i na temelju toga uvršteni su u Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske4 koja je odredila i prioritete po značenju u cestovnoj mreži pojedinog cestovnog smjera. Na području Općine Vojnić prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske u 3. skupinu prioriteta uvršten je Moslavačko-pokupski cestovni smjer na potezu Karlovac –Petrinja – Sisak - Popovača – Kutina – Virovitica -Terezino Polje. Za ovaj cestovni smjer treba osigurati uvjete za dogradnju, temeljitu obnovu i rekonstrukciju postojeće ceste. U skladu s navedenim, u Prostornom planu uređenja Općine Vojnić treba rezervirati koridor za eventualno potrebne građevne zahvate. Hrvatske ceste d.o.o. ne raspolažu studijskom niti projektnom dokumentacijom za zahvate na ovom cestovnom smjeru. Opća ocjena je da cestovna povezanost Općine s ostalim krajevima Hrvatske zadovoljava za daljnji razvoj gospodarstva, s time da je neophodno riješiti promet samog centra naselja Vojnić na način da se predvide novi koridori za državnu i županijsku cestu koji zaobilaze strogi centar naselja.

Na području Općine Vojnić postoji koridor željezničke pruge Karlovac - Vojnić - Sisak koja je trenutno van upotrebe. Pruga je predviđena u Prostornom planu Karlovačke Županije, premda

2 ''Narodne novine'', br. 79/99, 111/00 i 98/01 3 ''Narodne novine'',br.50/99 4 ''Narodne novine'', br.139/99

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. je stav HŽ - Hrvatskih željeznica, neobnavljanje pruge jer se predviđa trajna obustava prometa, ukoliko drukčije ne odluči regionalna i lokalna samouprava.

Komunalna infrastruktura

Vodoopskrba

Vodovodnom mrežom gospodari i upravlja trgovačko društvo Vodovod i odvodnja Vojnić d.o.o., a opskrbljuje cca. 1500 korisnika (fizičkih i pravnih osoba).

Općina Vojnić raspolaže sa tri vodovodna sustava: o Utinja Vrelo - protok 60l/s i 2 vodospreme od 600 m3 o Kuplensko – protok 4 – 6 l/s i 1 vodosprema od 200 m3 o Krstinja - protok 2-4l/s i 1 vodosprema od 100m3

Vodovodni sustav Utinja Vrelo participira sa 90%, Kuplensko sa 8%, a Krstinja sa 2% u ukupnoj distribuciji količine vode. Izgrađeni su u periodu od 1980. do 1988. godine, ukupna dužina izgrađenog cjevovoda je 105.124 m, a ukupna dužina cjevovoda kojim upravalja Vodovod i odvodnja Vojnić d.o.o. iznosi cca.150.000 m. Sustav Utinja Vrelo vodom opskrbljuje dio naselja koji pripadaju gradu Karlovcu i dio naselja općina Gvozd i Krnjak. Naselja u južnom dijelu Općine Vojnć, vodom se snabdijevaju iz vodovodnog sustava JKP „Vodovod i kanalizacija“ Velika Kladuša, temeljem zaključenog sporazuma. U fazi je ugovaranje izgradnje cjevovoda u naselju Svinica Krstinjska i Gejkovac u dužini od 4078 m te je u planu zamjena dotrajalog cjevovoda u dužini od 1308 m Kuplensko i Utinja Vrelo.

Odvodnja

Sustav mješovite kanalizacije izrađen je samo na užem području općine Vojnić i to između četiri mosta. Voda se gravitacijskim putem izlijeva u rječicu Radonju na 6 ispusta. Kanalizacijska mreža izgrađena je u periodu sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Ukupna dužina izgrađene mreže je 3080 m. Izvođene su studije i idejna rješenja i di izvedbenih projekata koji predviđaju izgradnju mješovitog sustava kanalizacije sa rasteretnom

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. građevinom i transportnim kolektorom do budućeg uređaja za prečišćavanje otpadnih voda. Također izrađena je i izvedbena dokumentacija za fekalni sustav kanalizacije, za gravitirajuća naselja (Gornji Vojnić, Vojišnica, Donji Vojnić i Kolarić) koji se direktno spaja na budući uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Pošta i telekomunikacije

Poštanski ured „Hrvatskih pošta“ je smješten u drvenom objektu površine 73,70 m2. Zbog trošnosti objekta planirana je izgradnja nove zgrade. Sustav telekomunikacije realizira se prema posebnom programu Hrvatskih telekomunikacija. Na području Općine nalazi se antenski stup mobilne mreže. Budući da koncesionar na području mobilne telefonije (VIPnet d.o.o) ima namjeru proširenja mreže, potrebno je spomenuti da će morati postojati i mogućnost izgradnje baznih stanica s obzirom da njihova gradnja ulazi u red građevina od državne važnosti. Prema Članku 11. Pravilnika o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži, područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice. Naravno, ukoliko se pokaže potreba izgradnje bazne stanice na dotičnom području, mora se poštivati zakon o građenju, kao i zakonom propisani uvjeti gradnje za takve vrste građevina.

Hrvatska radiotelevizija (HRT) tj. odašiljači i veze imaju na području Općine Vojnić jednu lokaciju TV pretvarača na Petrovoj gori, na lokalitetu Mali Petrovac odnosno na samoj zgradi spomenika. Oprema služi za emitiranje 3 TV programa HRT-a. Lokacija pretvarača je na 507 m nadmorske visine. Visina odašiljačkog antenskog sustava je 40 m iznad tla. Planirana snaga uređaja je 3 x 20 W. Ne postoji definirana neka druga planska lokacija na području Općine Vojnić. Na području Općine planira se uvođenje širokopojasnog interneta.

Energetska infrastruktura

Preko područja Općine Vojnić prelazi 110 kV dalekovod TS 35/10 kV Vojnić - TS 35/10 kV Slunj, koji je momentalno na naponu 35 kV. Veza prema TS 110/35/10 kV Švarča ostvarena je preko 35 kV podzemnog kabela Švarča - Vojnić koji je u funkciji. Od TS 35/10 kV Vojnić do TS 110/35/10 kV Švarča postoji i stara 35 kV veza koja je izvedena nadzemim dalekovodom i

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. nije u funkciji. Prema TS 35/10 kV Gvozd postoji dalekovod koji ide od Vojnića prema istoku Općine. Ovaj dalekovod nije u funkciji.

Na području Općine Vojnić javnu rasvjetu imaju 23 naselja od ukupno njih 46. Javnu rasvjetu čine 15 trafo područja sa ukupno sa 683 rasvjetna tijela koja se proteže u dužini od 35 km.

Plinoopskrba Općina Vojnić nema plinoopskrbe, ali cilj je da se plinovod u budućnosti dovede do krajnjih korisnika.

1.4. Okoliš, sustav zaštite okoliša i prirode

Zaštita prirode podrazumijeva djelovanje čovjeka radi očuvanja neizmijenjenih, ili što je moguće manje promijenjenih dijelova prirode i procesa potrebnih za život životnih zajednica te ekosustava i prirodnih krajolika. Zaštita prirode temelji se na znanstvenim spoznajama ekologije o živom svijetu i prirodnim danostima koji ga omogućuju. Osnovna joj je svrha omogućiti prirodi što nesmetanije funkcioniranje na temelju samoregulacije, bez obzira na korisnost za ljudske interese. Zaštita prirode često se netočno zamjenjuje ili poistovjećuje sa zaštitom okoliša.

Na području općine Vojnić nalazi se zaštićeno područje Park šuma Biljeg koja je zaštićena 1969 godine u kategoriji značajni krajobraz. Prostire se na 2.929,44 ha Petrove gore od čega 2.124,03 ha pripada Općini Vojnić, a ostatak općinama Gvozd i Topusko u Sisačko – moslavačkoj županiji. To je područje očuvanih krajobraznih vrijednosti vršnog dijela Petrove gore s istaknutim vrhovima, potočnim dolinama te kulturno –povijesnim vrijednostima. Područje Biljega predstavlja izolirani šumski predjel u kojem uz krajobrazne vrijednosti ističe i kulturno – povijesna baština (II Svjetski rat i NOB). Park šuma Biljeg ima jedinstven eko sustav čija je odlika velika stabilnost i trajnost, to je stanište za velik broj biljnih i životinjskih vrsta. Od biljnih vrsta prevladava bukva 75%, hrast kitnjak, pitomi kesten te prateće vrste gorski brijest, javor, obični jasen, klen, divlja trešnja, crna joha i cer.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

U prizemnom sloju susrećemo se s velikim brojem ilirskih vrsta (endemi sjeverozapadnog Balkana) mrtva kopriva, volojsko oko, kranjski bijeli bun, kranjska mlječika, mišje uho, mnogolisna režuha i druge. U kategoriji zaštićenih, strogo zaštićenih i ugroženih biljaka susrećemo Kitajbelovu režuhu ( Cardomine kitaibelii Becherer) SZ; Velecvjetni naprstak (digitalis grandiflora Mill) Ugrožen; Tamnocrvena kruščika (Epipactis atrorubens(Hoffm.)Besser) SZ; zaštićene Muška paprat (Dryopteris filix-mas(L)Schott i Oslad (Polygonatum odoratum(Mill)Druce). Od životinjjskih vrsta susrećemo Zaštićene i ugrožene vrste sisavaca, ptica, vodozemaca i leptira. Na području Park šume Biljeg obitava 15 vrsta zaštićenih i strogozaštićenih sisavaca od čega je 8 vrsta šišmiša od 35 vrsta na području RH (širokouhi mračnjak, dugokrili pršnjak, velikouhi šišmiš, riđi šišmiš, veliki šišmiš, sivi dugoušan veliki potkovnjak i mali potkovnjak); puhovi (sivi puh i puh orašar); Zec, Vidra, Močvarna rovka i Vjeverica; 1 Vodozemac (gatalinka); 11 vrsta ptica (Ćuk Batoglavac, Golub dupljaš, Sinjski djetlić, Crna žuna, bjelovrata muhara, Sivi suvračak, Šev krunica, Škanjac osaš, Siva žuna, Sova jastrebača i Pjegava grmuša) i 11 vrsta leptira (Močvarna riđa, Mala siva riđa, Sedefasti debeloglavac, Grundov šumski bijelac, Topolnjak, Šumski okaš, Kiseličin crvenko, Mali dvornikov crvenko, Nikerlova riđa, Crni apolon i Uskršnji leptir). Ostale životinje koje su nastanjene na području Park šume (krupna i sitna divljač) zaštićene su u Zakonskim okvirima RH iz područja lovstva. Osim Park šume, područje Petrove gore zanimljivo je i zbog svjetlosnog onečišćenja, te ima predispoziciju postati jedan od međunarodinh centara za promatranje zvijezda, te dobiti titulu Tamnog neba od čega korist ne bi bila samo za našu Županiju i općinu već i susjednu županiju i općine. Osim Park šume Biljeg pod zaštitom se smatraju i djelovi vodotoka potoka Mala i Velika Utinja (močvarna područja ) navedena kao područja potencionalna za Natura 2000. Zbog bogatstva rijetkih i ugroženih vrsta, flore, faune i staništa koji su prisutni na našem području i važni ne samo na nacionalnoj već i na međunarodnoj razini, cilj nam je dugoročno očuvati biološku raznolikost općine Vojnić kao i Karlovačke županije, sukladno zakonima i direktivama EU-a.

Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj spriječavanje onečišćenja i zgađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. Onečišćenje je svaki poremećaj količine određenih kemijskih i bioloških tvari ili fizikalnih osobina od prirodnih aktivnosti, a koja se može određenim kemijskim ili biološkim putem vratiti u prvobitno stanje. Zagađenje je trajni oblik promjene sustava i osobina okoliša. Onečistiti i zagaditi se mogu voda zrak i obradivo tlo.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Onečišćenje i Zagađenje je rezultat ljudske aktivnosti. Onečišćenja i zagađenja dijelimo na sljedeće skupine: o Kemijsko - nenamjerno ili namjerno ispuštanje kemijske tvari koja nije svojstvena okolišu, o Biološko – posljedica razvoja neke vrste organizama / mikroorganizama koji razmnožavanjem uzrokuju značajne promjene u okolišu te mogu utjecati na razvoj i zdravlje biljaka, životinja i ljudi. o Radioaktivno – posljedica korištenja radioaktivnih tvari koje uslijed ljudske pogreške dolaze u okoliš. Pogreške se javljaju najčešće kod proizvodnje el. energije, namjernim ispuštanjem radioaktivnih tvari raznim nuklearnim oružjem što za posljedicu ima kontaminaciju tla. Proces oporavka radioaktivnih onečišćenja i zagađenja je dugotrajnih proces. Područja sustava zaštite okoliša i prirode: gospodarenje otpadom, plan gospodarenja otpadom, izvršenje plana i tko ga prati, organiziran odvoz otpada, postojanje komunalne tvrtke, odlagalište otpada, svijest o okolišu, broj sakupljača otpada, količina otpada te koliki postupak stanovništva je obuhvaćen odvozom otpada. Otpad je skup tvari kemijskog, biološkog ili nuklearnog porijekla, nastaje isključivo ljudskom djelatnošću, nepodesan je za daljnju upotrebu na klasičan način i zahtijeva nove načine obrade i prerade. Otpad dijelimo na tri skupine plinoviti, tekući i opasni, koji može biti inertan, opasan i neopasan. Otpad je potrebno zbrinjavati Kroz Privremeno odlaganje tj. skupljanje istog do nakupljanja veće količine radi daljnje obrade i trajnog zbrinjavanja ili obradu istog. Pod obradom otpada podrazumijeva se fizikalno – kemijska obrada, biološka obrada i termička obrada. Trajno zbrinjavanje je odlaganje otpada koji je inertan na sve vrste utjecaja iz atmosfere i atmosferskih oborina. Pod trajnim zbrinjavanjem otpada smatra se zbrinjavanje građevinskog otpada cigla kamen i beton.

Gospodarenje otpadom na području Općine Vojnić

Sakupljanjem i odvozom miješanog komunalnog otpada obuhvaćeno je cjelokupno područje Općine Vojnić. Otpad se od svih korisnika odvozi prema planu odvoza i odvozi se jednom tjedno. Povremeno dolazi do poremećaja odvoza zbog kvara na vozilu za odvoz istog i/ili zbog loših vremenskih uvjeta, ali do sada nije bilo većih zastoja u odvozu istog. Prikupljeni otpad se donedavno odlagao na deponiju Kokirevo. Odlukom Općinskog vijeća Općine Vojnić deponija je zatvorena i od 08/2015. godine otpad se odvozi na deponiju u Karlovac.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

U cilju smanjivanja otpada provodi se odvojeno sakupljanje ambalaže od papira i kartona. U prosjeku se mjesečno sakupi otpada br. 15 03 01 do 1500 kg i preda na reciklažu. U tijeku je nabava kontejnera za zelene otoke kojima će biti pokriveno cijelo područje Općine Vojnić. Odvozom otpada obuhvaćeno je 1332 korisnika ili 90% od ukupnog broja domaćinstava na području Općine koji godišnje proizvedu preko 261 445 kg miješanog komunalnog otpada. Svijest ljudi o zaštiti okoliša, a ujedno i svijest o sakupljanju vlastitog otpada i odlaganja na za to predviđena mjesta je nerazvijena, pogotovo u selima i zaseocima gdje postoji „tradicija“ bacanja bilo sitnog i ili krupnog otpada, mrtvih životinja u špilje, jame, šumarke i/ ili na gmajine (zemlja u državnom vlasništvu koju nitko ne koristi) što za posljedicu ima veći broj divljih odlagališta.

1.5. Gospodarstvo (sektorska struktura i dinamika rasta, obrtništvo, turizam, poljoprivreda, šumarstvo, drvna proizvodnja i proizvodnja biomase, lovstvo, poduzetničke zone)

Prostorni i gospodarski razvitak općina Vojnić temelji na malom i srednjem poduzetništvu, osam srednjih trgovačkih društava i 35 obrtnika. Vojnić se i dalje planira razvijati kao središte svih aktivnosti. Položaj od tek 26 kilometara od Karlovca i tek nešto više od granice s BiH, omogućuje dobre uvjete za razvoj maloga i srednjeg poduzetništva. Gospodarske djelatnosti na području Općine vezane su uz prisutne prirodne resurse i njihovo iskorištavanje. Značajan udio u ukupnim gospodarskim djelatnostima ovog područja danas ima poljoprivredna proizvodnja i prateće prerađivačke djelatnosti čiji su nosioci obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Međutim, iz relativno niskog udjela zaposlenih u poljoprivredi te visokog udjela kućanstava s poljoprivrednim gospodarstvom proizlazi da se dobar dio stanovništva bavi poljoprivredom uz neko drugo zanimanje, odnosno da ovdje prevladava ekstenzivan oblik poljoprivredne djelatnosti. Općina Vojnić posjeduje iznimno vrijedna i velika prorodna bogatsta keramičke gline, silikatnog i kvarcnog pijeksa, rovnog kamena, pitke vode što sve zajedno predstavlja veliki potencijal u njezinom budućem razvoju. Oko 37 posto površine općine je pod šumama. Od 9 tisuća ha šuma, 5300 ha drži Šumarija Vojnić, oko 500 ha je privatno, a ostalo imaju Šumarija Krnjak i Topusko. Godišnje se eksploatira oko 50.000 kubičnih metara kvalitetnog drva što je znatan potencijal u razvoju drvne industrije. Iako ovo područje ima tradiciju i dostatne zalihe kvalitetne sirovine, danas se nažalost drvna industrija polako gasi.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Tablica 12 Popis obrtnika koji djeluju na području Općine Vojnić u 2016.

Rbr. Naziv obrta

1. Autoelektričarski obrt AUTOELEKTRO, Dejan Novaković, Vojnić, Andrije Hebranga 4

2. Autoprijevoznički obrt i građevinska mehanizacija, Zoran Petrović, Vojnić, Karlovačka 5

3. DKD, obrt za proizvodnju i usluge, vl. Denis Fištrović, Vojnić, Kupljensko 101

4. Elektroinstalaterski obrt ELEKTROCENTAR, Stanko Živković, Vojnić, Živković Kosa 32

5. ELEKTRONIK, obrt za proizvodnju, vl. Bogdan Novaković, Vojnić, Krešimirova 1

6. EURO LIMARIJA, obrt za postavljanje građevinske limarije, vl. Elvir Ogrešević, Vojnić, Mracelj 11

7. FIKO - GRADNJA građevinski obrt, Fikret Huskić, Vojnić, Široka Rijeka 38

8. FORA, obrt za ugostiteljstvo, vl. Damir Crnković, Vojnić, Andrije Hebranga 32

9. Frizerski obrt, Đurđa Gržan, Vojnić, Karlovačka 7

10. Frizerski obrt LJILJA, Ljiljana Sušilović, Vojnić, Karlovačka 28

11. GOLD, obrt za ugostiteljstvo i trgovinu, vl. Saša Užar, Vojnić, Radnička 6

12. Građevinski obrt CROGRADNJA, Mirsad Bajramović, Svinica Krstinjska, Svinica Krstinjska 51

13. JOLE, obrt za usluge u šumarstvu, vl. Dario Jakovljević, Vojnić, Donji Vojnić 9 B

14. KAMELIJA, obrt za trgovinu, usluge i ugostiteljstvo,vl.Anka Škrgić, Vojnić, Radnička 1

Keramičarski obrt BAU - ŠAKANOVIĆ - MEŠAMONT, Mehmed Šakanović, Donja Brusovača,

15.

Donja Brusovača 47/A

16. MB, obrt za trgovinu, prijevoz i usluge, vl. Bojan Marijanović, Kolarić, Kolarić 6 F

17. N-ANA, obrt za knjigovodstvo, vl. Anka Vuletić, Kolarić, Kolarić 2

18. Obrt GORENA, Ivan Dujlović, Vojnić, Trg Stjepana Radića 3

OBRT ZA IZRADU PREDMETA OD KERAMIKE IVA ELHADER, LEPOSAVA HRKMAN,

19.

KRSTINJA, KRSTINJA 50

20. Obrt za poljoprivredu, Tomislav Ciprić, Svinica Krstinjska, Svinica Krstinjska 59

21. Obrt za sječu i izvlačenje drvnih sortimenata UŽAR, Ivica Užar, Vojnić, Karlovačka 5

22. Obrt za završne radove u građevinarstvu EKOPUR, Ivan Jolić, Kupljensko, Kupljensko 47/A

23. Pekarski obrt MRVICA, Dusha Dečaj, Vojnić, Karlovačka 16

24. Poljoprivredni obrt PERIĆ, Mirko Perić, Vojišnica, Vojišnica 47

25. Teracerski obrt KARTALIJA, Nikola Kartalija, Kartalije, Kartalije 15

26. Trgovački obrt DA I RE, Renata Perčinlić, Vojnić, Vukovarska 10

27. UGOSTITELJSKI OBRT KORDUN CAFFE, BRANKA ĆOSIĆ, VOJNIĆ, KREŠIMIROVA 19

28. Ugostiteljski obrt VILIN TOČAK, Đuro Šaula, Vojnić, Kupljensko 181

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

29. Ugostiteljski obrt VURDA, Mile Trbojević, Vojnić, Karlovačka 1

30. VOĆE I POVRĆE I MINI MARKET, Jaumi Ajrulai, Vojnić, Karlovačka 9

31. ZELENI-9, obrt za ugostiteljstvo, vl. Tanja Šimulija, Vojnić, A. Hebranga 13

32. Zidarski obrt BAJRIĆ GRADNJA, Husein Bajrić, Vojnić, Gejkovac 6

Izvor: Baza podataka Obrtnog registra Ministarstva poduzetništva i obrta

Turizam

Zbog svog prostornog položaja, prirodnih resursa i potencijala, općina Vojnić također ima odlične uvjete za razvoj tranzitnog, lovnog i ruralnog turizma. Petrova Gora jedan je od zaštitnih znakova općine Vojnić. Nekad se ta gora zvala Gvozd što znači «šuma». Osim toga na tom području niz je povijesnih lokacija koje i danas privlače turiste. Krenuvši od hrvatskog kralja Petra Svačiča koji je tu poginuo 1097. godine, te vezano za taj događaj, napravljena je poučna staza i grob. Ne treba posebno napominjati da je po kralju Petru Svačiću, navedena gora dobila i ime. Tu se nalazi i arheološko nalazište Pavlinskog samostana koje datira iz 14. stoljeća. Smješteno je na najvišem vrhu Petrove Gore - Malom Petrovcu. Tu je također i Centralna partizanska bolnica koju sačinjava skup drvenih objekata i zemunica. Sagrađena je za potrebe liječenja ranjenika i bolesnika sa šireg Korduna tijekom II svjetskog rata. Navodimo dalje, monumentalni spomenik Petrovac, visok 37m, koji je izgrađen na samom vrhu Petrove Gore te se sa njega pruža prekrasan pogled na neposrednu okolicu. U samom srcu Petrove Gore, usred stoljetnih bukovih šuma, novouređeni je turistički centar koji pruža razne mogućnosti aktivnog odmora, ali i uživanja u prirodnim ljepotama. U navedenom području smjestio se novoobnovljeni Lovački dom «Muljava» koji je u Domovinskom ratu bio potpuno devastiran. Tu se nalaze šetnice, poučna staza «Rimski put» te planinarske staze koj počinju i završavaju kod navedenog lovačkog doma. Turisti rado i često dolaze, a na terensku nastavu u ovaj dio Korduna uvijek stižu grupe učenika i studenata iz brojnih gradova Hrvatske. Područje Petrove Gore već je godinama poznato kao lokacija s mnoštvom kvalitetne divljači i pravi je raj za lovce. Na navedenom području prebiva većinom divlja svinja i srndać, a nekada, lovište je bilo bogato i muflonima. Lovište danas bilježi već brojne posjete lovaca kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva (Engleska, Španjolska, Italija). Na teritoriju općine, također se nalaze, ostaci srednjovjekovnog grada Klokoča. Navedeni ostaci smješteni su u južnom dijelu vojnićke općine, na brdu iznad sela Klokoč.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Tablica 13 Usporedba općina i gradova Karlovačke županije u broju noćenja 2007.-2011.

Gradovi i općine po broju 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. noćenja turista Duga Resa 21.316 17.553 21.178 20.717 26.764 Karlovac 30.862 36.891 27.770 33.706 28.332 Ogulin 49.253 49.484 41.218 43.058 13.180 Ozalj 1.567 1.015 1.169 1.063 828 Slunj 11.813 12.713 10.544 11.656 17.031 Draganić 425 389 148 1.843 2.434 Josipdol 8.700 9.511 6.164 5.160 5.515 Rakovica 148.154 149.860 157.784 159.821 168.289 Žakanje 331 316 156 116 108 Ribnik 145 186 184 139 520 UKUPNO 272.566 277.918 245.150 277.279 263.001 Izvor: Državni zavod za statistiku RH, Priopćenja i statistička izvješća, Turizam 2007.-2011.

Tablica 14 Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2011.

JLRS Postelje Dolasci Noćenja stalne pomoćne Ukupno domaćih stranih ukupno domaćih Stranih turista turista turista turista Karlovačka 5.702 268 165.450 16.830 148.620 269.291 40.373 228.918 županija Duga Resa 356 23 11.288 2.938 8.350 26.764 6.870 19.894

Karlovac 357 27 19.463 3.836 15.627 28.332 7.116 21.216 Ogulin 320 28 6.521 2.969 3.552 13.180 9.146 4.034 Ozalj 28 414 186 228 828 295 533 Slunj 475 13 11.522 1.787 9.735 17.031 4.411 12.620 Bosiljevo 10 412 64 348 447 66 381 Draganić 28 1 2.434 233 2.201 2.434 233 2.201 Generalski 32 20 1.162 1.014 148 3.166 2.806 360 stol Josipdol 118 30 2.776 1.127 1.649 5.515 3.620 1.895 Kamanje 7 6 6 12 12 Krnjak 21 2 108 8 100 114 14 100

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Netretić 7 4 4 18 18 Rakovica 3.895 119 108.348 1.991 106.357 168.289 3.193 165.096 Ribnik 22 395 236 159 520 267 253 Vojnić 22 5 519 431 88 2.533 2.306 227 Žakanje 4 78 78 108 108 Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Poljoprivreda

Jedan od temelja razvoja gospodarstva jest poljoprivreda, za koju postoji niz prirodnih resursa, prije svega kvalitetna i ekološki potpuno očuvana zemlja. Mnoga ovdašnja obiteljska poljoprivredna gospodarstva to su prepoznala i temelj svojih aktivnosti vezala uz ratarstvo u funkciji stočarstva. Tako je i ovaj kraj već desetljećima poznat po vrlo kvalitetnom mlijeku i proizvodnji mesa. Danas se obrađuje oko 2500 hektara uglavnom zasijanih kulturama poput ječma, kukuruza, raži, pšenice i zobi, a ostalo je pod povrćem. Proizvođači mlijeka imaju nešto više od 1200 krava muzara na već oformljenim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ako to usporedimo sa 1991. godinom, kada je bilo više od 6000 krava muzara, a obrađivalo se dvostruko više zemljišta, jasno je koji su razvojni potencijali poljoprivrede i gospodarstva na vojnićkom području. Svakako se mora napomenuti i razvoj voćarstva, gdje se pod voćem trenutačno nalazi 250 hektara zemlje, a u proteklih nekoliko godina podignuto više od 150 hektara trajnih nasada. U voćarstvu je najzastupljeniji uzgoj šljive i njezinih nusprodukata. U Općini Vojnić pod oranicama i vrtovima nalazi se 7.279 ha, pod voćnjacima 114 ha, pod livadama 1.337 ha, pod pašnjacima 4.960 ha, pod šumskim zemljištem 9.288 ha, a neplodno je 910 ha. Većina obiteljskih gospodarstava je prema svojim površinama, prema proizvodnim kapacitetima u poljoprivrednoj proizvodnji i po ostvarenim ekonomskim rezultatima vrlo mala. Uglavnom proizvode za potrebe svog kućanstva, a imaju i prihode izvan poljoprivrede. Zbog neatraktivnosti današnjeg ekstenzivnog oblika poljoprivredne djelatnosti na području Općine, kao i nedovoljne brige za ruralni razvoj i popularizaciju tradicijskog seljačkog načina života, kod obiteljskih gospodarstava sve češće se javljaju neobrađene površine. Stoga će primarni cilj u razvoju poljoprivredne djelatnosti ovog područja biti osuvremanjavanje obiteljskih gospodarstava. Gospodarstvo sa svim svojim segmentima je od presudnog značaja za rast i budući razvoj, ali kad je u pitanju Općina Vojnić naglasak treba staviti na razvoj malog i srednjeg poduzetništva u prvom redu vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i prateće prerađivačke djelatnosti. Prednosti koje mogu bitno utjecati na razvoj ovog područja su

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. relativna blizina grada Karlovca kao značajnog prometnog čvorišta, industrijskog i trgovačkog središta, ali i obrazovnog centra (što omogućuje zadovoljavanje obrazovnih i kulturnih potreba stanovništva Općine) i relativno dobro sačuvana priroda. Također, tržište grada Karlovca je vrlo poticajno za razvitak poljoprivredne proizvodnje zbog činjenice da nije samodostatno niti u jednom proizvodu, a nije daleko ni veliko kao zagrebačko tržište. S obzirom na važnost obiteljskih gospodarstava za ukupno gospodarstvo Općine, vrlo važnu ulogu u budućem razvoju imat će transformacija tradicionalne poljoprivredne proizvodnje prema zahtjevima potrošača, odnosno bržeg prilagođavanja obiteljskih gospodarstava tržnom gospodarskom sustavu. To će se postići okrupnjavanjem posjeda, boljom primjenom suvremenih dostignuća i tehnologija te specijalizacijom za određene tipove poljodjelske proizvodnje. Pri tome je potrebno svesti upotrebu kvalitetnih poljoprivrednih zemljišta u nepoljoprivredne svrhe na što je manje moguću mjeru. Jedan od mogućih pravaca u razvoju poljoprivrede je i orijentacija na proizvodnju sve više cijenjenih ekološki čistih poljoprivrednih proizvoda. U odnosu na većinu zapadnoeuropskih zemalja, Općina Vojnić još uvijek raspolaže s nezagađenim tlom te tako ispunjava glavni preduvjet za preusmjeravanje na poljoprivredu okrenutu kakvoći proizvoda i okoliša.

Tablica 15 Usporedba ukupnog prihoda Karlovačke županije, gradova i općina u 2009. i 2012. 5

Naziv 2009. g. 2012. g. Index općina/gradova Ukupan Rang Rang Ukupan Rang Rang 2012/2009 prihod država županija prihod država županija KARLOVAČKA 7.539.534 16 7.487.111 16 99,31 ŽUPANIJA BARILOVIĆ 67.899 305 9 243.234 154 5 358,23 BOSILJEVO 33.549 399 14 42.204 373 10 125,8 CETINGRAD 17.113 474 17 9.681 510 18 56,57 DRAGANIĆ 67.178 306 10 108.500 236 8 161,51 DUGA RESA 330.379 128 3 284.247 138 3 86,04 GENERALSKI 2.700 545 21 4.633 532 20 171,59 STOL JOSIPDOL 61.850 319 11 37.370 392 13 60,42 KAMANJE 89.341 264 7 107.945 237 9 120,82 KARLOVAC 5.630.717 11 1 5.564.661 10 1 98,83

5 Županije su rangirane zasebno, rangovima od 1 do 21, a općine i gradovi rangovima od 1 do 556.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

KRNJAK 5.335 531 20 4.072 536 21 76,33 LASINJA 8.916 512 19 5.919 525 19 66,39 NETRETIĆ 26.851 433 16 17.291 474 15 64,4 OGULIN 410.977 107 2 367.668 111 2 89,46 OZALJ 299.381 136 4 253.548 147 4 84,69 PLAŠKI 16.707 480 18 15.435 481 16 92,39 RAKOVICA 46.315 366 13 40.522 379 12 87,49 RIBNIK 29.089 416 15 21.406 459 14 73,59 SABORSKO 1.650 549 22 630 550 22 38,18 SLUNJ 168.930 183 5 144.400 204 7 85,48 TOUNJ 70.257 298 8 11.408 499 17 16,24 VOJNIĆ 99.511 256 6 160.601 192 6 161,39 ŽAKANJE 54.889 345 12 41.735 375 11 76,04 Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH u 2009. i 2012. po gradovima i općinama KŽ

Analiza ostvarenja ukupnog prihoda u Karlovačkoj županiji pokazuje da je Karlovačka županija u 2012. godini ostvarila ukupni prihod 7.487.111.000 kuna ili 99,31 indeksnih bodova u odnosu na 2009. godinu, dakle ima negativan trend.

Tablica 16 Usporedba Neto dobiti/gubitka Karlovačke županije, gradova i općina u 2009. i 2012.6

2009. g. 2012. g. Index Naziv Neto Rang Rang Neto Rang Rang općina/gradova 2012/2009 dobit/gubitak država* županija dobit/gubitak država* županija KARLOVAČKA 236.327 4 559.904 5 236,92 ŽUPANIJA BARILOVIĆ 1.450 184 5 19.125 49 2 1.318,97 BOSILJEVO -1.827 423 16 1.130 198 9 CETINGRAD 688 230 8 -971 369 15 DRAGANIĆ 1.354 189 6 2.301 150 8 169,94 DUGA RESA 670 232 10 -1.913 400 16 GENERALSKI 154 302 12 -176 314 12 STOL JOSIPDOL 204 296 11 -6.472 465 21

6 Županije su rangirane zasebno, rangovima od 1 do 21, a općine i gradovi rangovima od 1 do 556.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

KAMANJE 1.230 195 7 -5.102 451 19 KARLOVAC 454.625 3 1 549.626 6 1 120,9 KRNJAK -1.029 394 15 -453 339 13 LASINJA 686 231 9 7 287 11 1,02 NETRETIĆ -7.241 479 19 -566 348 14 OGULIN -5.338 467 18 -7.902 474 22 OZALJ -10.759 494 20 -2.682 419 18 PLAŠKI -539 368 14 5.780 99 4 RAKOVICA 11.735 61 3 2.833 144 7 24,14 RIBNIK -2.719 437 17 -2.118 403 17 SABORSKO 136 304 13 81 279 10 59,56 SLUNJ 23.918 34 2 4.381 115 5 18,32 TOUNJ -222.953 548 22 -6.306 463 20 VOJNIĆ 7.497 81 4 6.237 95 3 83,19 ŽAKANJE -15.614 508 21 3.064 139 6 Izvor: www.fina.hr

Iskorištavanje mineralnih sirovina

Za gospodarstvo Općine Vojnić u prijašnjim razdobljima od značaja je bila proizvodnja vezana uz iskorištenje i korištenje u proizvodnji mineralnih sirovina građevnog kamena i keramičke gline zbog značajnog udjela stanovništva Općine zaposlenog u ovoj djelatnosti. Na području Općine Vojnić postoje eksploatacijska polja za iskorištavanje keramičke gline, kremenog pijeska i građevinskog kamena. Eksploataciona polja u Planu su označena oznakom Ex. Budući da se ovim Prostornim planom ograničava eksploatacija na način da se ne dozvoljava eksploatacija u zoni unutar 100 m udaljenosti od građevinskih područja naselja i da se ne dozvoljava eksploatacija unutar zone zaštite (II i III zone zaštite) vodocrpilišta ''Vrelo Utinje'', postojeća eksploataciona polja se smanjuju na način kako je to prikazano na kartografskim prikazima. Postojeća eksploataciona polja keramičke gline su: o Ivošević Gaj - eksploataciono polje smanjuje se sa 150,00 ha na 98,36 ha, o Kokirevo - eksploataciono polje smanjuje se sa 123,8 ha na 94,26 ha, o Mazalica - eksploataciono polje smanjuje se sa 15,7 ha na 6,16. Postojeća eksploataciona polja za kvarcni pijesak: - Basarovac - Budući da se eksploataciono polje Basarovac nalazi unutar II i III zone zaštite vodocrpilišta ''Vrelo Utinje'', nemoguća je njegova daljnja elsploatacija. Prostornim planom

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. predviđena je sanacija zemljišta unutar eksploatacionog polja. Sanaciju prostora i površina potrebno je obvezno izvesti u skladu s odredbama Studije utjecaja na okoliš. Postojeća eksploataciona polja građevnog kamena: o Johovo (Lisine) -eksploataciono polje smanjuje se sa 10.81ha na 7.25 ha. Planirana eksploataciona polja građevnog kamena: o Loskunja - eksploatacione rezerve (1000 m3) površine 710 ha, planirano eksploataciono polje smanjuje se sa 9,00 ha na 7,81 ha. Ležišta se postupno iscrpljuju, što će se sasvim sigurno odraziti i na smanjenje postotka zaposlenih u ovoj djelatnosti. Stoga je Prostornim planom Općine potrebno osigurati površine za razvoj gospodarskih djelatnosti, vezanih u prvom redu uz poljoprivrednu proizvodnju i prateće prerađivačke djelatnosti te iskorištavanje šuma.

Industrija

Analizom dosadašnjeg razvoja i potencijala, Općina Vojnić je postavila prioritete u daljnjem razvitku gospodarstva u području poljoprivrede i stočarstva, voćarstva, metaloprerađivačke djelatnosti, industrije izrade keramičkih pločica, obrade građevnog kamena, popravak i održavanje poljoprivredne mehanizacije, obrti i ostale uslužne djelatnosti za kućanstvo i poduzeća, kao i stari obrti (kovači, užari, lončari, bačvari).

Tablica 17 Izvoz Karlovačke županije, gradova i općina od 2008.do2012.

IZVOZ u tis. kn. JLRS 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Karlovačka 1.476.833 1.365.182 1.364.108 1.500.225 1.671.275 županija Duga Resa 33.735 18.691 22.819 21.712 31.824 Karlovac 1.063.363 1.158.885 1.170.515 1.249.850 1.423.622 Ogulin 12.484 7.186 12.291 13.611 14.490 Ozalj 50.755 54.725 43.483 40.203 38.186 Slunj - 319 41 126 155 Barilović 24.537 22.377 25.123 29.391 28.592 Bosiljevo 11.752 10.639 11.281 13.198 13.025 Cetingrad 697 392 - 450 12 Draganić 1.219 1.039 500 892 2.449

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Generalski stol - - - - 24 Josipdol 28.591 18.115 21.601 18.481 10.783 Kamanje 44.184 33.584 32.248 40.164 40.788 Krnjak 2.733 361 219 46 402 Lasinja - - - 287 505 Netretić - 43 97 339 121 Plaški - - - 22 - Rakovica - - - 24 - Ribnik 110.916 696 228 3.019 9.022 Tounj 7 - - 398 473 Vojnić 57.406 16.214 19.698 65.405 54.610 Žakanje 34.454 21.915 3.963 2.606 2.192 Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Tablica 18 Uvoz Karlovačke županije gradova i općina od 2008. do2012.g.

UVOZ u tis. kn. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Karlovačka 1.337.338 1.130.077 1.135.158 1.271.403 1.258.237 županija Duga Resa 46.946 36.314 24.402 33.144 32.249 Karlovac 1.010.343 966.151 997.346 1.085.833 1.048.232 Ogulin 36.486 11.560 10.097 23.098 16.840 Ozalj 84.692 36.127 29.645 19.053 20.207 Slunj 958 1.009 1.409 1.631 2.944 Barilović 2.870 3.437 2.670 8.246 17.236 Bosiljevo 10.714 7.688 8.035 10.908 8.626 Cetingrad 2.184 1.473 548 578 161 Draganić 8.020 6.159 4.844 7.167 9.142 Generalski stol - 8 - - 18 Josipdol 14.300 6.746 7.872 5.117 8.435 Kamanje 25.637 16.702 16.599 20.802 23.399 Krnjak 502 53 234 59 42 Lasinja 38 - 15 22 358 Netretić 1.032 364 342 12.968 21.056 Plaški - - 5 4 85 Rakovica 2.372 1.137 1.673 2.984 1.996 Ribnik 11.037 205 4 2.755 6.133

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Tounj 951 9 46 6 - Vojnić 37.597 21.795 27.503 33.904 38.079 Žakanje 40.659 13.140 1.870 3.124 2.999 Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Tablica 19 Robna razmjena Karlovačke županije i Republike Hrvatske, 2012.-2015.

IZVOZ I UVOZ u kunama tis. kuna

2012. 2013. 2014. 2015.7 Županija

Izvoz Republika Hrvatska 72.380.725 72.594.640 79.099.297 87.793.449 Karlovačka Županija 1.675.042 1.873.569 1.965.980 2.099.424

Uvoz Republika Hrvatska 121.899.361 125.051.938 130.673.196 140.740.637 Karlovačka Županija 1.263.419 1.570.490 1.467.739 1.476.241

IZVOZ I UVOZ u eurima tis. eura

2012. 2013. 2014. 2015.8 Županija

Izvoz Republika Hrvatska 9.628.468 9.589.448 10.368.782 11.530.651 Karlovačka 222.881 247.153 257.686 275.776

Uvoz Republika Hrvatska 16.215.896 16.527.900 17.129.405 18.481.973 Karlovačka 168.069 207.511 192.513 193.975 Izvor: Obrada HGK - Županijska komora Karlovac

7 Privremeni podaci 8 Privremeni podaci

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

1.6. Društvene djelatnosti (predškolski odgoj i obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, kultura i sport)

Područje društvenih djelatnosti predstavlja izuzetno važan segment društvenog života, koji je u neposrednoj interakciji s ostalim oblicima života, pa je neupitna potreba njihovog razvitka, budući da su one u funkciji općeg razvoja. Kvalitetom ovih funkcija podiže se obrazovna i kulturna razina i standard cjelokupnog stanovništva u gravitacijskom području ovih funkcija. Da bi se osigurali uvjeti za što kvalitetniji društveni i gospodarski razvitak Općine, potrebno je postizanje što veće autonomije u pogledu sadržaja društvenih funkcija. Društvene djelatnosti na području Općine sastoje se od lokalne samouprave koja je smještena u administrativnom centru u Vojniću (općinska uprava – općinsko vijeće, općinski načelnik, jedinstveni upravni odjel Općine Vojnić); Ispostave Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji; Ispostava Centra za socijalnu skrb Karlovac; Ispostava Porezne uprave Karlovac; Ispostava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Karlovac; Ispostava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Karlovac; Ispostava Područnog ureda za katastar Karlovac; Zemljišno knjižni odjel Vojnić; Stožer civilne zaštite; Policijska postaja Vojnić, Dobrovoljno vatrogasno društvo Vojnić, vjerske zajednice (rimokatolička župa sa župnim uredom i crkvom u Vojniću, Pravoslavna crkva na Kolariću, Islamska zajednica u Maljevcu); odgoj i obrazovanje koje pokriva Dječji vrtić Vojnić, Osnovna škola u Vojniću i školska biblioteka, Knjižnica i čitaonica Vojnić, Dom kulture „Kralj Petar Svačić“, kulturno-umjetnička društva, sportska društva i klubovi, nogometno igralište; zdravstvenu skrb pokriva Dom zdravlja Vojnić sa ambulantama opće medicine, stomatološkom, ginekološkom ambulantom i patronažnom te ljekarna u Vojniću; tu su udruge građana političke stranke i druge organizacije te financijske i druge uslužne djelatnosti koje obavlja poslovnica Financijske agencije, poštanska jedinica s automatskom telefonskom centralom te nekoliko trgovina mješovite robe, građevinskog materijala agroopreme i Podružnica Centra za rehabilitaciju „Nada“ iz Karlovca koja skrbi o invalidnim i mentalno bolesnim osobama. Planom se predviđaju veće nove površine za športske i rekreacijske sadržaje (zona između današnjih športskih terena i zapadne obilaznice Vojnića), lokacija za novu pravoslavnu crkvu, a za ostale društvene djelatnosti ne planiraju se bitna povećanja sadašnjeg prostora. U području Petrove gore planira se obnavljanje memorijalnog centra uz uslužne i turističke djelatnosti.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Predškolski odgoj i obrazovanje

Vezano uz predškolski odgoj i obrazovanje djece, u administrativnom sjedištu općine u Vojniću smješten je Dječji vrtić Vojnić i Osnovna škola Vojnić i školska biblioteka. Poseban naglasak u odgoju i obrazovanju djece i odraslih ima Knjižnica i čitaonica Vojnić koja se nalazi u samom centru Vojnića. Knjižnica djeluje i kao kulturni centar mladih unutar Doma kulture „Kralj Petar Svačić“, a ujedno je inicijator mnogih projekata vezano za kulturu i mlade u općini. Ostale aktivnosti vezane za društvene djelatnosti se odvijaju kroz kulturno-umjetnička društva i klubove.

Osnovna škola Vojnić nalazi se na rubu samog naselja Vojnić. Oko 1890. godine u cijelom Kotaru Vojnić radilo je samo 20 učitelja u 17 četverorazrednih škola. Početkom 20. stoljeća na području današnje Općine Vojnić bile su dvije matične škole, jedna u Krstinji, druga u Vojniću. Matična škola u Krstinji imala je područne škole u Miholjskom, Svinjici i Klupici, a matična škola u Vojniću imala je područne škole u Kuplenskom, Kestenovcu, Bukovici, Utinji i Knežević Kosi. Nijedna od tih područnih škola danas ne radi zbog pomanjkanja djece i zapuštene su. Danas se škola nalazi na parceli koja se prostire na oko 14.000 tisuća metara površine. Veći dio te površine zauzimaju dva igrališta: jedno za mali nogomet i rukomet; drugo za odbojku i košarku. Ostali dio površine je park i školski voćnjak. Poslije Domovinskog rata školu je pohađalo oko 180-tero djece, a prema posljednjim podacima iz 2016. školu pohađa 236 djece. Veći broj učenika stanuje u samom centru Vojnića, blizu škole, ali ima i onih koji dolaze iz vrlo udaljenih mjesta i za njih je organiziran prijevoz autobusima. Za sve učenike osiguran je topli obrok uz minimalnu učeničku naknadu. Škola ima i svoju Školsku zadrugu „Duga“ koja redovito nastupa na županijskim i državnim susretima, te sajmu obiteljskog gospodarstva, turizma i poduzetništva, koji je tradicionalan u Vojniću. Školski list „Paleta“ izlazi već jedanaestu godinu i postiže dobre rezultate na županijskim i državnim susretima. Škola posjeduje voćnjak koji koristi za edukaciju, a ujedno se plodovi koriste za pripremu obroka.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Tablica 20 Usporeda broja učenika u osnovnim školama Karlovačke županije u razdoblju od 2009/10. do 2015/16. školske godine

Red. OSNOVNA ŠKOLSKA GODINA broj ŠKOLA 2009/10. 2010/11. 2011/12. 2012/13. 2013/14. 2014/15. 2015/16. 1. OŠ Banija 534 525 541 518 494 462 456 Karlovac OŠ D. 2. Jarnević 570 557 536 519 507 513 515 Karlovac OŠ B. Seljan 3. 461 436 405 381 366 340 316 Karlovac OŠ Grabrik 4. 772 762 742 746 742 750 724 Karlovac OŠ Švarča 5. 290 314 315 324 332 330 337 Karlovac OŠ Turanj 6. 484 454 442 436 437 441 449 Karlovac OŠ Dubovac 7. 772 762 758 748 746 767 759 Karlovac OŠ 8. Skakavac 95 102 99 99 98 105 100 Karlovac OŠ Mahično 9. 183 188 186 191 193 195 183 Karlovac OŠ Rečica 10. 135 135 134 134 139 141 123 Karlovac Centar za 11. OiODiM 41 33 34 34 29 27 29 Klc OŠ 12. 201 200 186 184 186 189 176 Draganići OŠ K. 13. Zrinski 159 153 125 105 110 110 94 Krnjak OŠ 14. I.G.Kovačić 401 388 391 359 368 389 409 D. Resa OŠ V. Nazor 15. 435 427 433 433 440 443 453 Duga Resa 16. OŠ Barilović 129 133 135 135 149 158 162 17. OŠ Netretić 138 134 133 126 135 136 129 OŠ 18. Generalski 168 155 143 142 120 120 100 Stol Prva 19. osnov.škola 557 531 533 521 536 560 567 Ogulin OŠ 20. I.B.Mažuran 569 525 517 504 479 501 488 ić Ogulin

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

21. OŠ Josipdol 415 419 411 395 394 379 361 22. OŠ Plaški 194 199 181 178 169 174 169 OŠ Slave 23. 377 373 394 383 376 383 375 Raškaj Ozalj 24. OŠ Žakanje 235 215 203 203 200 211 217 25. OŠ Slunj 473 443 407 374 376 360 328 OŠ 26. E.Kvaternik 266 260 250 229 220 210 205 a Rakovica OŠ 27. 182 179 164 168 164 156 143 Cetingrad 28. OŠ Vojnić 267 266 260 254 248 246 236 OŠ 29. A.Klasnic 99 103 107 98 94 96 96 Lasinja UKUPNO 9.602 9.371 9.165 8.921 8.847 8.892 8.699 Izvor: Izvješće o upisima u osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove Karlovačke županije u školskoj godini 2015/16., Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu, sport i informiranje Karlovačke županije

Zdravstvo i socijalna skrb

Zdravstvenu djelatnost primarne zdravstvene zaštite te brigu o zdravstvenom stanju stanovništva Općine Vojnić obavlja zdravstvena ustanova Dom zdravlja Vojnić. Način i organizacija pružanja zdravstvenih usluga u okviru primarne zdravstvene zaštite su temeljne zadaće Doma zdravlja Vojnić koji brine da se usluge pružaju na vrijeme i kvalitetno. Podizanje razine kvalitete usluga je jedan od prioritetnih ciljeva ustanove. Usluge primarne zdravstvene zaštite u Domu zdravlja Vojnić pružaju se kroz ordinacije dentalne medicine, ordinacije opće medicine, patronažu i sanitetski prijevoz.

Kulturna i prirodna baština

Na području Općine Vojnić nalazi se nekoliko područja kulturnog krajolika. Pretežno prirodni krajolik se odnosi na područje Petrove Gore i Kestenove Gore, područje Velikog Brda, Međeđaka, Otmić Gore i Markovca. Mješovito prirodno-kultivirani krajolik jesu površine u otvorenom krajoliku na blagim kosinama brežuljaka osobito na području sjeverozapadno od potoka Radonja. Kultivirani je krajolik ruralnih naselja i krajolik pripadajućih poljodjelskih površina koje se na njih nastavljaju (vrtovi, voćnjaci, oranice). Većinom su to područja veće gustoće naseljenosti južno od Petrove Gore uz rijeku Glinu i važnije prometne pravce, uz naselja Kestenovac, Klokoč, Dunjak, Gejkovac, Široka Rijeka, Jagrovac, Donja Brusovača

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

(spadaju u zonu zemlje prve kvalitete). Također u ovu kategoriju spada područje zapadno od Petrove Gore koje se proteže uz potok Radonju s naseljima Radonja, Vojnić, Knežević Kosa, Loskunja i Živković Kosa. Vezano za spomenike kulture, a koji se odnose na objekte i etnološke spomenike, važno je napomenuti da je dosadašnjom evidencijom i pravnom zaštitom u različitim razdobljima obuhvaćeno ukupno 27 povijesnih građevina i cjelina. Od toga su dosad u Registar kulturnih dobara upisana tri stara grada, dva spomen područja i jedan memorijalni objekt iz drugog svjetskog rata. Preventivno nije zaštićen niti jedan objekt, ali prilikom revizije koja je u tijeku neki objekti će biti predloženi za upis u Registar. Jedan dio kulturnih dobara je evidentiran pri izradi Konzervatorske podloge za Prostorni plan Karlovačke županije godine 2000, a neka će biti predložena za preventivnu zaštitu kao rezultat ovoga rada. Spomenici i znamenitosti po kojima je Općina Vojnić prepoznatljiva su:

o Petrova gora, na kojoj je 1097. godine poginuo Petar Svačić o Stari grad Klokoč o Spomenik na Petrovoj gori o Centralna partizanska bolnica o Spomenik braniteljima Domovinskog rata u Vojniću

Na temelju terenskog očevida i dostupnih izvora, postojeći popis kulturnih dobara u sklopu ove konzervatorske podloge je proširen za 83 objekta. Tu su upisani i dijelovi povijesnih ruralnih naselja (Krstinja, Petrova Poljana, Gačeša Selo, Rajić Brdo) te tradicijske građevine njih ukupno 51. Stupanj istraženosti odrazio se i na pravnu zaštitu što je najbolje uočljivo na primjeru arheološke baštine. Uz dva ranije evidentirana arheološka lokaliteta u Lisinama i na Malom Petrovcu ni jedan lokalitet nije upisan u Registar nepokretnih kulturnih dobara kao arheološka baština pa ni stari gradovi koji su pri upisu svrstani u vojne građevine. Stoga su sada evidenciji arheološke baštine nužno dodana i ta tri stara grada (Klokoč, Krstinja i Otmić), te lokalitet na Velikom Petrovcu. Od civilnih građevina lokalnog značenja evidentirana je samo škola iz 1935. g u Miholjskom. U naselju Krstinja evidentirane su vojne građevine, čardak i kuburana. Ovom je prilikom evidentiran i veliki broj privrednih, industrijskih i inženjerskih građevina/kompleksa (jedanaest mlinica, dvije kovačnice, bačvarska radionica, pilana i most). Pod memorijalnu baštinu uključena su 2 memorijalna područja (mjesna groblja s krstačama). Toponim Draškovićev stol u naselju Radonji evidentiran je pod nematerijalnu kulturnu baštinu.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Među evidentiranim seoskim naseljima povijesnih graditeljskih cjelina izdvojen je dio naselja Krstinje s nekoliko karakterističnih starih okućnica, starim gradom, čardakom i kuburanom te je predložen za preventivnu zaštitu.

Na području Općine Vojnić nalaze se sljedeća područja zaštićena temeljen Zakona o zaštiti prirode: o Značajni krajobraz Petrova gora o Značajni krajobraz Biljeg.

Popis zaštićenih kulturnih dobara s brojevima upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na području Općine Vojnić:

o KESTENOVAC, Ruševine starog grada Otmića, Z – 288 o KLOKOČ, Ruševine starog grada Klokoča, Z – 290 o KOLARIĆ, Ostatci pravoslavne crkve sv. Petke, RZG-0166-1969. o KRSTINJA, Ruševine starog grada Krstinje, Z - 289 o VOJNIĆ, Brvnara, RZG-0291-1969. o VOJNIĆ, Spomen područje Petrova gora, RZG-0223-1969. o VOJNIĆ, Centralna partizanska bolnica, RZG-0175-1969.

Kulturna dobra upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara (R)

POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA BR. VOJNA GRAĐEVINA NASELJE PRAVNA ZAŠTITA 1. Stari grad Otmić Kestenovac R,RZG-02-76/477- 1969. 2. Stari grad Klokoč Klokoč R,RZG-02-76/239- 1969. 3. Stari grad Krstinja Krstinja R,RZG-02-76/328- 1969.

MEMORIJALNA BAŠTINA BR. MEMORIJALNO PODRUČJE NASELJE PRAVNA ZAŠTITA 1. spomen područje Petrova Gora Vojnić R,RZG-223-1969. 2. spomen područje Petrova Gora centralna partizanska Vojnić R,RZG-175-1969. bolnica BR. MEMORIJALNI OBJEKTI NASELJE PRAVNA ZAŠTITA 1. pravoslavna crkva sv. Petke Kolarić R,RZG-02-76/166- 1969. Kulturna dobra zaštićena rješenjem o preventivnoj zaštiti ( P)

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

*(žp) - evidentirano u sklopu Konzervatorske studije za prostorni plan Karlovačke županije, 2000. g.

 ARHEOLOŠKI LOKALITET NASELJE

1.arheološki ostaci pavlinskog samostana i krajiške utvrde (žp*) Radonja(lokalitet Mali Petrovac)

2.prethistorijski pojedinačni lokalitet (žp) Lisine, ne ubiciran lokalitet

MEMORIJALNA BAŠTINA SPOMEN PODRUČJE 1. spomen park V. udarne brigade (žp) Petrova Poljana SPOMENICI 1. spomenik palim borcima i ŽFT (žp) Kupljensko 2. spomenik palim borcima i ŽTF (žp) Krstinja 3. spomenik palim borcima i ŽFT (1979.g.) (žp) Knežević Kosa 4. spomenik akciji "Vergaševe čete" (žp) Gejkovac 5. spomenik boravku dijelova GŠH, ZAVNOH a, VŠ i Štaba IV Kestenovac korpusa(1959.g.) (žp)

6. spomenik prvom komesaru odreda Loskunja (žp) Loskunja 7. spomenik i spomen kosturnica ŽFT (1949.g.) (žp) Vojnić

SPOMEN PLOČE 9. spomen ploča na osnovnoj školi (1974.g.) (žp) Bukovica Utinjska 10. spomen ploča i bista nar. heroja M. Martinovića (žp) Krstinja 11. spomen ploča prvoj partizanskoj akciji u ovom kraju (žp) Prisjeka 12. spomen ploča oficirskom kursu u kući Đ. Martinovića (1961.g.) (žp) Miholjsko 13. spomen ploča na osnovnoj školi, palim borcima (1962.g) (žp) Vojišnica 14. spomen ploča na osnovnoj školi, palim borcima (žp) Utinja Vrelo 15. spomen ploča na zgradi općine, III OKKPH za Karlovac (žp) Vojnić 16. spomen ploča na osnovnoj školi prvoj partizanskoj ćeliji kotara Vojnić Vojnić(žp) 17. spomen ploča ŽFT (žp) na ostacima crkve sv. Petke Kolarić *(žp) - evidentirano u sklopu Konzervatorske studije za prostorni plan Karlovačke županije, 2000. g. Kulturna dobra koja se predlažu na listu preventivno zaštitićenih: dio naselja Krstinja ocijenjen je kao vrijedna kulturno povijesna cjelina te se predlaže njezin upis na Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara. -u grafičkom prilogu spomenute cjeline obuhvaćene su unutar A i B zone zaštite -predlažu se za upis na Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara kao dobra regionalnog značenja: - Kestenovac, okućnica br.9 - Mračaj Krstinjski, drvena prizemnica, vl. Ninko Pavlović.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA BR. VOJNA GRAĐEVINA NASELJE 1. "kuburana" Krstinja 2. čardak kbr. 40 Krstinja

Evidentirana kulturna dobra ARHEOLOŠKA BAŠTINA

BR. ARHEOLOŠKI LOKALITET NASELJE

1 arheološki ostaci krajiške utvrde (elementi obrambenog Radonja (lokalitet Veliki sustava) Petrovac)

POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA BR. SEOSKO NASELJE/DIO NASELJA NASELJE

1. dio naselja Gačeša Selo

2. dio naselja: okućnica kbr.43, okućnica kbr. 41, Dom Krstinja kulture, čardak, kuburana, okućnica kbr. 39, stari grad

3. dio naselja Petrova Poljana

4. dio naselja Rajić Brdo

POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA BR. CIVILNA GRAĐEVINA NASELJE

1. škola (1935.g.) Miholjsko

BR. TRADICIJSKA GRAĐEVINA NASELJE

TRADICIJSKI RURALNI SKLOP

1. okućnica kbr. 19 (1920.g) Gornja Brusovača 2. okućnica kbr. 9 (oko 150.g.) Kestenovac 3. okućnica kbr. 83 (poslije 1945.g)ˆ Klokoč 4. okućnica kbr. 15 (oko 100.g) Ključar 5. okućnica kbr. 45 (preko 150.g.) Krstinja 6. okućnica kbr. 41 (oko 200.g) Krstinja 7. okućnica kbr. 43 (1908.g.) Krstinja 8. okućnica kbr. 39 (oko 90.g.) Krstinja 9. okućnica kbr. 3 (oko 100.g) Petrova Poljana 10. okućnica kbr. 9 (oko 100.g.) Petrova Poljana 11. okućnica kbr. 30 (preko 100.g) Radonja BR. STAMBENI OBJEKTI NASELJE

1. drvena prizemnica na kbr. 26 (oko 150.g) Brdo Utinjsko 2. drvena polukatnica kbr. 43 (oko 100.g.) Dunjak 3. drvena prizemnica kbr. 12 (1935.g.) Gačeša Selo 4. drvena prizemnica kbr. 11 (oko 150.g.) 5. drvena polukatnica kbr. 17 (oko 150.g.) Gornja Brusovača 6. drvena polukatnica kbr. 13 (1945.g.)ˆ 7. drvena prizemnica kbr. 9 (oko 100.g.) Jurga

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

8. drvena prizemnica kbr. 8 (1927.g.) Kestenovac 9. drvena prizemnica kbr. 51 (oko 100.g.) Krstinja 10. drvena prizemnica kbr. 135 (oko 100.g.) Kupljensko 11. drvena prizemnica kbr. 131a (1933.g.) 12. drvena prizemnica kbr.11 s uglom na "križ"(preko100g.) Loskunja 13. drvena polukatnica kbr. 7 (oko 70.g.) Malešević Selo 14. drvena polukatnica kbr.? vlasnik Marko Devčić(oko 100.g.) Mandić Selo 15. drvena prizemnica kbr. 7 (1924.g.) Mračaj Krstinjski 16. drvena prizemnica kbr. 14 (1919.g.) 17. drvena prizemnica kbr.? ,vlasnik Ninko Pavlović (1919.g.) 18. drvena prizemnica kbr. 5 (nakon 1900.g.) Petrova Poljana 19. drvena zgradica za mlade kbr. 8 (oko 150.g.) 20. drvena katnica, zaseok Selište (prije I.svj. rata) 21. drvena katnica s uglom na "križ" kbr.43 (preko 100.g.) Podsedlo 22. drvena prizemnica s uglom na "križ" kbr. 51(preko 100.g.) 23. drvena prizemnica kbr. 26 (1932.g.) Prisjeka 24. drvena prizemnica kbr. 11 (oko 100.g.) 25. drvena prizemnica,kbr. ? vlasnik Anka Ralić(preko 100.g.) Radonja 26. drvena prizemnica kbr. 27 (oko 100.g.) Rajić Brdo 27. drvena prizemnica kbr. 28 (oko 100.g.) 28. drvena prizemnica kbr. 29 (oko 100.g.) 29. drvena prizemnica kbr. 30 (oko 60.-70.g.) 30. drvena prizemnica kbr. 56 31. drvena polukatnica kbr. 25 (1945.g.)ˆ Svinica Krstinjska 32. drvena polukatnica kbr. 16 (oko 60.-70.g.) Vojišnica 33. drvena polukatnica kbr. 99 (prije II. Svj rata) 34. drvena prizemnica kbr. 32a (oko 100.g.) Živković Kosa BR. GOSPODARSKI OBJEKTI NASELJE 1. hambar kbr.7 Malešević Selo 2. hambar kbr. 45 Krstinja 3. kukuruzana kbr.7 Malešević Selo 4. kukuruzana kbr. 9 Kestenovac 5. kukuruzana kbr. 21 Dunjak 6. sjenik kbr. 32 Rajić Brdo 7. suša kbr. 26 Prisjeka 8. svinjac kbr. 15 Ključar 9. svinjac kbr. 9 Petrova Poljana 10. štala kbr. 3 Petrova poljana 11. bunar Utinja Vrelo

Okućnica na tragu tradicijske arhitekture. BR. PRIVREDNE,INDUSTRIJSKE I INŽENJERSKE NASELJE GRAĐEVINE/KOMPLEKSI

PRIVREDNE GRAĐEVINE

1. mlin na rijeci Glini Gejkovac 2. Milašinovića mlin na potoku Jarčevac (1947.g.) Jurga 3. Pekeči mlin na rijeci Glini (1950.g.) Klokoč 4. mlin na rijeci Glini,vlasnik Milka Gunj (1945.g.) Klokoč 5. Martinovića mlin na potoku Krska (oko 150.g.) Krstinja

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

6. mlin na potoku Kusaja Kusaja 7. Ključaranski mlin na potoku Radonji (oko 150.g.) Radonja(izvan naselja) 8. Mihajlovića mlin na potoku Radonji (oko 150.g.) Radonja(izvan naselja) 9. Radoševića mlin na potoku Radonji (oko 150.g) Radonja(izvan naselja) 10. Topića mlin na potoku Radonji (oko 150.g) Radonja(izvan naselja) 11. mlin na potoku V. Utinja Gačeša Selo(izvan naselja) 12. bačvarska radionica (unutar stambeno gospodarskog sklopa Svinica Krstinjska kbr. 25) 13. kovačnica (unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr. 7) Mračaj Krstinjski 14. kovačnica (unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr.41) Krstinja 15. pilana (unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr. 55) Vojišnica 1953.g. BR. INŽENJERSKE GRAĐEVINE NASELJE

16. Mađarev most (srednjovjekovni toponim, konstrukcija Donja Brusovača novija)

MEMORIJALNA BAŠTINA BR. MEMORIJALNO PODRUČJE NASELJE

1. mjesno groblje s krstačama i partizansko groblje Petrova Poljana

2. mjesno groblje s krstačama, Vračari Živković Kosa

MEMORIJALNI OBJEKTI/SPOMEN OBILJEŽJA

BR. SPOMENICI NASELJE

NEMATERIJALNA BAŠTINA BR. TOPONIM POVIJESNOG LOKALITETA NASELJE

1. Draškovićev Stol Radonja BR. ETNOLOŠKA NEMATERIJALNA BAŠTINA NASELJA

1. Umijeće izrade drvenih tradicijskih instrumenata Rajić Brdo

2. Tradicijska kovačka znanja Mračaj Krstinjski

3. Narodne priče i legende i umijeće predenja vune Krstinja

POKRETNA KULTURNA DOBRA

BR. ETNOLOŠKA BAŠTINA NASELJE

samice ili dvojnice (tamburica) 1. Rajić brdo

2. tara (tkalački stan) Gaćeši

3. suknja (od domaćeg platna) Krstinja

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

1.7. Civilno društvo

Na području Općine Vojnić udruge koje predstavljaju civilno društvo, aktivne u djelovanju i okupljanju građana su kulturno-umjetnička društva, udruge za zaštitu kulturne i prirodne baštine, udruge vezane za zdravlje građana, razne sportske udruge, udruge mladih, ženska grupa i sl. Od sportskih djeluju NK Petrova gora i NK Vojnić '95. U slijedećoj tabeli sistematizirane su i navedene Udruge koje djeluju na području općine Vojnić prema Registru udruga u Republici Hrvatskoj u 2016. godini.

Tablica 21 Udruge na području Općine Vojnić

1. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO VOJNIĆ Starčevićev trg 2, Vojnić UDRUGA BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA REPUBLIKE 2. Andrije Hebranga 9, Vojnić HRVATSKE "SVOJ NA SVOME" UDRUGA IZBJEGLIH HRVATA IZ SJEVEROZAPADNE BOSNE 3. Andrije Hebranga 4, Vojnić U VOJNIĆU 4. LOVAČKO DRUŠTVO "FAZAN" VOJNIĆ Knežević Kosa 32, Vojnić 5. UDRUGA MLADIH "PETROVA GORA" VOJNIĆ Vukovarska 19, Vojnić Donja Brusovača 8, Donja 6. "OKUPLJALIŠTE" Brusovača 7. DIJABETIČKA UDRUGA VOJNIĆ Krešimirova 3, Vojnić 8. BOŠNJAČKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO "UNA" Široka Rijeka 9, Vojnić 9. LOVAČKO DRUŠTVO "VEPAR" VOJNIĆ Draškovićeva 1, Vojnić 10. UDRUGA PČELARA "KESTEN VOJNIĆ" Široka Rijeka 12C, Vojnić 11. KREATIVNA UDRUGA RUKE Krešimirova 3, Vojnić 12. KARATE KLUB "ZMAJ" Široka Rijeka 9, Vojnić 13. ŽENSKA GRUPA VOJNIĆ Radnička 4, Vojnić 14. SPORTSKO DRUŠTVO "PETROVA GORA" Krešimirova 16c, Vojnić HRVATSKI CRVENI KRIŽ, OPĆINSKO DRUŠTVO CRVENOG Kralja Petra Krešimira IV 15. KRIŽA VOJNIĆ 18, Vojnić 16. UDRUGA ANTIFAŠISTA OPĆINE VOJNIĆ Andrije Hebranga 9, Vojnić 17. Nogometni klub "Vojnić 95" Kralja Zvonimira bb, Vojnić 18. STROJNI PRSTEN BRAZDA 1. Gardijska brigada, Vojnić CENTAR ZA RAZVOJ I OČUVANJE KULTURNE I PRIRODNE 19. A. Hebranga 2, Vojnić BAŠTINE "ŽUTI PUT" 20. KONJIČKI KLUB MULJAVA Muljava bb, Vojnić 21. STROJNI PRSTEN DUNJAK Dunjak 10, Vojnić

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Bukovica Utinjska 64, 22. "UDRUGA ZA BOLJE SADA - EKODROM" Vojnić "UDRUGA OPĆINSKE ORGANIZACIJE UMIROVLJENIKA Kralja Petra Krešimira IV 3, 23. VOJNIĆ" Vojnić 24. UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA VOJNIĆ Ključar 12, Vojnić HRVATSKO KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO "IVAN 25. A. Hebranga 2, Vojnić FRANJO JUKIĆ" 26. UDRUGA NASELJENIH HRVATA VOJNIĆ Karlovačka ulica 7A, Vojnić 27. UDRUGA RADNIKA POVRATNIKA "PETROVA GORA VOJNIĆ" Vladimira Nazora bb, Vojnić 28. UDRUGA UZGAJIVAČA GOVEDA-VOJNIĆ Krstinja 5, Vojnić 29. KLUB MLADIH VOJNIĆ Starčevićev trg 2, Vojnić 30. LOVAČKO DRUŠTVO "SOKO" KRSTINJA Gornja Brusovača 8, Vojnić Izvor: Registar udruga u Republici Hrvatskoj na dan 13.10.2016.

1.8. Indeks razvijenosti

Novi način kategoriziranja i ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područjne samouprave uveden je Zakonom o regionalnom razvoju RH i provedbenim aktima s ciljem ujednačavanja razvoja na području cijele zemlje. Temeljen je na indeksu razvijenosti, pokazatelju stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a računa se kao ponderirani prosjek osnovnih pet društveno-gospodarskih pokazatelja: stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope obrazovanosti.

Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u: o skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka RH, o II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka RH, o III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH, o IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka RH,

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. o V. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka RH.

Općina Vojnić svrstana je u I. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti 9 manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske. Pravilnikom o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede, Općina Vojnić ima status turističke općine razvrstane u razred D10.

1.9. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem

Kako bi se utjecalo na lokalni razvoj neophodno je strateško planiranje razvoja, pojedinačnih aktivnosti i projektnih ideja. Donošenjem razvojnih dokumenata utječe se na pristup svih zainteresiranih i stvara okvir za cjelovito, transparentno i organizirano djelovanje unutar zajednice. Općina Vojnić je 2005. godine izradila i usvojila Prostorni plan Općine Vojnić, a 2016. godine radi se na dopuni Odluke o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana u kojem će se postaviti novi oblici i način korištenja prostora, uzimajući u obzir prirodne i stvorene resurse, razvojnu orijentaciju, postojeće stanje te ograničenja u prostoru. U Prostornom planu definirani su općinski razvojni potencijali u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornim planom Karlovačke županije, kao i prostornim planovima uređenja susjednih jedinica lokalne samouprave, i sl. Dokument je više usmjeren na prostorno planiranje, a manje na identificiranje projekata koji mogu dovesti do kvalitativne promjene dosadašnje gospodarske dinamike.

9 Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 89/10) 10 Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09)

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Tablica 22 Razvojni dokumenti Općine Vojnić

Redni Naziv Godina/autor broj Svibanj 2005, „STUDIO 1. Prostorni Plan Općine Vojnić URBANA“ d.o.o., Zagreb Consulting projekt d.o.o., Kalnik, 2. Program ukupnog razvoja Općine Vojnić - PUR 2006. I. Izmjene i dopune Plana prostornog uređenja „Studio Urbana“ d.o.o., Zagreb, 3. Općine Vojnić 2007. Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje Akademija šumarskioh znanosti, 4. namještaja s naglaskom na Općinu Vojnić Zagreb 2008. Conar-konzalting d.o.o. za 5. Detaljan plan uređenja gospodarsko-proizvodne zone građevinarstvo i usluge, Karlovac, 2010. Conar-konzalting d.o.o. za 6. Izvješće o stanju u prostoru 2014. – 2018. građevinarstvo i usluge, Karlovac, 2014. 7. Registar imovine Općine Vojnić Općina Vojnić, Vojnić, 2016. Strategija upravljanja i raspolaganja nekretninama u 8. vlasništvu Općine Vojnić za razdoblje od 2016. – Općina Vojnić, Vojnić, 2016. 2021. 9. Razvojna Strategija Općine Vojnić 2016.-2020. RA Karla d.o.o., 2016. II. Izmjene i dopune Prostornog uređenja Općine Akretacija d.o.o., Zagreb, 2016. – 10. Vojnić U IZRADI Izvor: Općina Vojnić, Obrada Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o.

Izradom Programa ukupnog razvitka Općine Vojnić - PUR (2006.) pokušao se pokrenuti razvojni ciklus na području Općine. Dokument nije nikada doista realiziran, jer su se izmjenile okolnosti u općini i njezini pririteti, ali je relevantan kao pokušaj zajednice u razvojnom planiranju. Općinsko vijeće Općine Vojnić 2016. godine je usvojilo i Odluku o donošenju Plana gospodarenja otpadom Općine Vojnić za razdoblje 2014.-2020. godine (Službeni glasnik Općine Vojnić br. 09/16) kao i zatvaranju Odlagališta otpada Kokirevo kojem je svrha, sukladno načelima EU iznalaženje okvira u kome će se moći smanjiti količina otpada, te istovremeno održivo gospodarenje otpadom.

U siječnju 2010. godine izrađen je Detaljan plan uređenja gospodarsko-proizvodne zone. Izrađivač Plana je Conar-konzalting d.o.o. za građevinarstvo i usluge, Karlovac. Prema Planu

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. prostornog uređenja zona je označena oznakom - I – izgradnja zgrada za zanatsku i industrijsku proizvodnju, trgovine, ugostiteljski objekti, skladišta, servisi te drugi objekti koji za namjene koje se zbog nepovoljnog utjecaja ne mogu locirati unutar građevinskog područja i oznakom - K2 – za izgradnju trgovačkog centra, benzinske pumpe i objekata pratećih funkcija: poslovnih zgrada, trgovina, ugostiteljskih objekata, skladišta i servisa. Poduzetnička zona Vojnić zauzima površinu 17,6 ha. Od ukupno 9,00 ha 2,00 ha je u vlasništvu Općine Vojnić, 1 ha u vlasništvu Republike Hrvatske, a 6,00 ha je u privatnom vlasništvu.

Donošenjem Razvojne strategije za razdoblje od 2016.-2020. godine Općina će uključivanjem svih dionika utvrditi analizu postojećeg stanja i definirati strategiju razvoja.

Tablica 23 Donacije i provedeni projekti u Općini Vojnić

Vrijeme Ukupna Redni provedbe Naziv projekta Nositelj projekta Donator vrijednost broj /status projekta (kn) projekta Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta IPARD, Mjera 1. Općina Vojnić 2.276.895,84 Završen na području općine 301 Vojnić – 6 dionica Fond za zaštitu Postavljanje okoliša i 2. ograde oko Općina Vojnić 620.000,00 Završen energetsku deponije Kokirevo učinkovitost Ministarstvo Izgradnja regionalnog 3. mrtvačnice na Općina Vojnić razvoja i 327.597,50 Završen groblju Vojnić fonodova Europske unije Poticanje energetske učinkovitosti i Ministarstvo 4. Općina Vojnić 16.000,00 Završen korištenje gospodarstva obnovljivih izvora energije Čišćenje ruševina Karlovačka 5. Starog grada Općina Vojnić 10.000,00 Završen županija Krstinja Nabava specijalnog Fond za zaštitu komunalnog vozila okoliša i 6. Općina Vojnić 1.200.889,96 Završen za skupljanje energetsku otpada na području učinkovitost Općine Vojnić

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Nabava opreme za Karlovačka 7. Općina Vojnić 10.000,00 Završen javni rad županija Nabava traktorske prikolice u svrhu Ministarstvo podizanja graditeljstva i 8. Općina Vojnić 129.889,00 Završen standarda prostornog komunalne uređenja infrastrukture Nabava mobilnog reciklažnog Fond za zaštitu dvorišta za okoliša i 9. sakupljanje Općina Vojnić 450.000,00 Završen energetsku komunalnog učinkovitost otpada na području Općine Vojnić Obnova Starog Karlovačka 10. Općina Vojnić 10.000,00 U provedbi grada Otmić županija Izrada projektne dokumentacije u Fond za zaštitu cilju građenja okoliša i 11. reciklažnog Općina Vojnić 87.250,00 U provedbi energetsku dvorišta na učinkovitost području općine Vojnić Sastavljanje i Agencija za ažuriranje planova plaćanje u 12. za razvoj jedinica Općina Vojnić poljoprivredi, 120.625,00 U provedbi lokalne ribarstvu i samouprave ruralnom razvoju Program održivog Ministarstvo razvoja lokalne regionalnog 13. zajednice – Općina Vojnić 564.160,00 U provedbi razvoja i fondova vodoopskrba dijela Europske unije naselja Gejkovac Ministarstvo Modernizacija graditeljstva i 14. postojeće javne Općina Vojnić 106.666,66 U provedbi prostornog rasvjete uređenja. Prekogranična suradnja Zaštita i 594.870,06 15. INTEREG IPA Kandidiran promicanje kestena (eura) Hrvatska-BiH- Crna Gora Prekogranična Razvijanje suradnja prirodnih 1.547.590,80 16. INTEREG IPA Kandidiran katastrofa sustav (eura) Hrvatska-BiH- upravljanja Crna Gora Prekogranična Razvoj turizma na suradnja 1.547.590,80 17. temelju kulturnog INTEREG IPA Kandidiran (eura) nasljeđa Hrvatska-BiH- Crna Gora

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Centralna Ministarstvo 18. partizanska bolnica Općina Vojnić 120.000,00 U provedbi kulture „Petrova Gora“

PROJEKTI ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA KOJE SE PROVODE U SURADNJI S OPĆINOM VOJNIĆ Vrijeme Ukupna Redni provedbe Naziv projekta Nositelj projekta Donator vrijednost broj /status projekta (kn) projekta Udruga za bolje sada „Ekodrom“ u partnerstvu s Kreativnom Fond za zaštitu 1. Projekt „Šišmiš“ 125.000,00 Završen udrugom okoliša „Ruke“ udrugom „Most Perna“, Ženskom grupom Vojnić, CCI Projekt „Reach for Kreativna udruga 2. TELE 2 180.000,00 U provedbi Change“ „Ruke“, Vojnić Projekt „Djeca Kreativna udruga Karlovačka 3. 20.000,00 U provedbi putnici“ „Ruke“, Vojnić županija Izvor: Općina Vojnić, Jedinstveni upravni odjel

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Tablica 24 Aktivnosti Općine Vojnić provedene u 2015.

SOCIJALNA SKRB Pomoć osobama s posebnim potrebama 14.284,00 kuna; Pomoć obiteljima i kućanstvima 31.275,00 kuna; Pomoć za troškova stanovanja 2.947,00 kuna; Naknada za novorođenčad 16.000,00 kuna; Naknade za dječje darove 5.418,00 kuna; Pomoć za ogrjev (županija uplatila) 147.900,00 kuna; U suradnji sa Crvenim križem preveden je projekt za osobe treće životne dobi te je kandidiran i projekt u Ministarstvu socijalne skrbi za besplatan obrok djeci slabijeg imovinskog stanja Osnovne škole Vojnić; Financiran je školski obrok djeci sa područja općine Vojnić, koja pohađaju osnovno školsko obrazovanje u Karlovcu, a borave u sigurnoj kući Korak u Karlovcu; PREDŠKOLSTVO Proračunski korisnik Dječji vrtić pohađa 21 dijete. Ministarstvo obrazovanja i športa odobrilo je financiranje djece predškolske dobi u iznosu od 20,00 kn po djetetu i to za razdoblje od 01.01.2015. do 31.12.2015. za izvještajno razdoblje. OSNOVNO, Sufinanciranje autobusnog prijevoza za učenike srednjih škola s SREDNJE I prebivalištem na području Općine Vojnić temeljem Odluke Vlade iznosilo je VISOKOŠKOLSKO 150.508 kuna za 2015. godinu; Sufinanciranje autobusnog prijevoza za OBRAZOVANJE studente sa područja općine koji studiraju u Karlovcu: Općina provodi stipendiranje studenata sa područja općine Vojnić te je prema natječaju isplaćuje jedna stipendija za studenta u iznosu od 700,00 kuna mjesečno. DRUŠTVENA Suradnja sa LAG-om Petrova Gora u organizaciji seoske olimpijada u DJELATNOST Krnjaku u 2015. godini; Osigurani štandovi koji su postavljeni na D-1 za vrijeme sezone kako bi Obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogla izlagati svoje proizvode PROMICANJE Projekt održavanja spomenika kulture – financira Ministarstvo kulture – KULTURE iznos 70.000,00 kuna; Projekt „Obnova starog grada Krstinja“ financira Karlovačka županija - iznos 10.000,00 kuna: programom obnove starog grada obavljeni su radovi čišćenja prilaznog puta, raskrčivanja raslinja i granja do starog grada Krstinja. SPORT Tekuća donacija sportskim društvima za održavanje nogometnih turnira - 58.796,67 kuna. Osposobljeno tenisko igralište za rekreaciju i zabavu mladih.

OSTALE AKTIVNOSTI I PROJEKTI

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Realiziran Projekt IPARD Mjera 301 Sklopljen je ugovor za odvoz komunalnog otpada koji se odvozi na deponiju u Karlovac; Deponija Kokirevo je zatvorena i priprema se dokumentacija za sanaciju deponije za kandidiranje kroz EU fondove gdje bi EU financirao sa 80 %, a Fond za zaštitu okoliša sa 20 %; Na odlagalištu Kokirevo je postavljena ograda i omogućen prilaz sa protupožarnom cestom; Dokumentacija za projekt poslovne zgrade na tržnici u Vojniću je napravljena i priprema se kandidirati prema strukturnim fondovima EU; U izradi je projektna dokumentacije za projekt asfaltiranja prilaznih cesta poljoprivrednim plantažama prema strukturnim fondovima EU, kroz mjeru 7; Izvršeno je odvajanje poslovne cjeline poduzeća sa pružanjem usluga vodovoda i kanalizacije u novo poduzeće „Vodovod i odvodnja Vojnić“ d.o.o te je Ishodovana građevinsku dozvolu za vodovod Svinica – Gejkovac; Sa Općinom Velikom Kladušom potpisan je sporazum o preuzimanju vode iz BiH za potrebe naših građana; Pripremaju se projekti za obnovu bivše srednje škole kroz fonodove EU, koja je dana na korištenje DVD-u; Asfaltirana cesta u Lončarima, Podsedlo; Na Petrovoj Gori realiziran je projekt biciklističkih staza u suradnji Općine sa Turističkom zajednicom Općine Vojnić; Obnovljeni su drveni mostovi u Utinji, Vojišnici, Kestenovcu i Kupljenskom što omogućava stanovništvu tih područja kvalitetniju svakodnevnu prometnu komunikaciju; Realiziran je projekt izgradnje prve faze Mrtvačnice na Centralnom groblju u Vojniću sa Ministarstvom regionalnog razvoja; U pripremi je i druga faza izrade Mrtvačnice na Centralnom groblju u vrijednosti od 557.838,75 kuna; Obavljeno čišćenje kanala cca 6 km i to na dionicama Kolarić, Kupljensko, Radonja i Vojišnica u suradnji sa Hrvatskim vodama; Kandidiran je projekt kroz strukturne potpore mjera 7.1.1. za sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općine, tj. izmjene i dopune Prostornog plana općine Vojnić u svibnju 2015. godine; Odobren je projekt za nabavu mobilnog reciklažnog dvorišta kod Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, čija je vrijednost 450.000,00 kuna. Fond je sufinancirao sa 53,33 %, a ostalo općina; Također je preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobren projekt za neposredno sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole u cilju građenja reciklažnog dvorišta gdje je Fond sufinancirao sa 60.000,00 kuna, a općina sa 27.250 kuna i to na k.č. 923/1 k.o. Kolarić. Ishodovano je idejno rješenje i nakon promjene statusa zemljišta u našem prostornom planu tj. čeka se završetak II. Izmjena i dopuna Prostornog plana kako bi mogli podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu za građenje reciklažnog dvorišta.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

U suradnji sa SDF-om provodi se program besplatnog pružanja pravne pomoći te im je omogućeno korištenje poslovnog prostora u zgradi Općine Vojnić; Partneri smo u nizu projekata sa Kreativnom udrugom „Ruke“ Vojnić, a između ostalog i u projektu dječjeg kampa koji se provodio kroz Program „Šišmiš“; Sa organizacijom civilnog društva Otvorenom računalnom radionicom „Svi smo protiv“ iz Zagreba također uspješno surađujemo u nizu projekata. Organizirane su razne edukacije za poljoprivrednike i radionice kako bi se omogućilo poljoprivrednicima prijava na EU fondove Izvor: Službeni glasnik Općine Vojnić, II/2016., br.5, Izvješće o radu u periodu od 01.01.2015. do 31.12.2015.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

1.10. Financijski izvori za razvojne projekte i funkcioniranje Općine

Za učinkovito strateško planiranje razvoja Općine je neophodno pronaći dostatna financijska sredstava za provedbu strateških razvojnih projekata i projekata zajednice. U proračunu Općine Vojnić za 2016. i projekcijama za 2017. i 2018. godinu slijede prihodi i rashodi te primici i izdaci po ekonomskoj klasifikaciji utvrđeni u Računu prihoda i rashoda i Računu financiranja.

Tablica 25 Proračun Općine Vojnić za 2016. i projekcijama za 2017. i 2018.

Plan proračuna Plan proračuna Projekcija za 2017. Projekcija za 2018. 2015. 2016. A. RAČUNA PRIHODA I RASHODA 1 2 3 4 Prihodi poslovanja 18.286.908,00 9.990.100,00 9.601.795,00 9.721.795,00 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 60.000,00 40.000,00 40.000,00 40.000,00 UKUPNO PRIHODA 18.346.908,00 10.030.100,00 9.641.795,00 9.761.795,00

Rashodi poslovanja 6.803.186,00 7.086.795,00 7.036.795,00 7.036.795,00 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 12.072.000,00 3.365.000,00 2.465.000,00 2.585.000,00

UKUPNO RASHODA 18.875.186,00 10.451.795,00 9.501.795,00 9.621.795,00 RAZLIKA VIŠAK/MANJAK -528.278,00 -421.695,00 140.000,00 140.000,00

B. RAČUNA FINANCIRANJA Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00 0,00 0,00 0,00 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 44.000,00 140.000,00 140.000,00 140.000,00

NETO FINANCIRANJE -44.000,00 -140.000,00 -140.000,00 -140.000,00

C. RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA 572.278,00 561.695,00 0,00 0,00

VIŠAK/MANJAK + NETO FINANCIRANJE + RASPOLOŽIVA 0,00 0,00 0,00 0,00 SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA Izvor: Općina Vojnić

Rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u Proračunu u ukupnom iznosu od 10.591.795,00 kuna za 2016. godinu, u iznosu od 9.641.795,00 kuna za 2017. godinu, te iznos od 9.761.795,00 kuna za 2018. godinu, raspoređuju se po korisnicima i programima u Posebnom dijelu Proračuna.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Analiza: Proračun Općine Vojnić pokazuje određene mogućnosti izvora sredstava za financiranje projekata manje ili srednje vrijednosti. Za svaku veću investiciju neophodno je pronalaženje sredstava sa viših razina Ministarstava, Europske unije, fondova koji su otvoreni kao pomoć jedinicama lokalne i regionalne samouprave, te kreditima poslovnih banaka.

Općina Vojnić ima mogućnosti za financiranje iz domaćih i stranih izvora financiranja, točnije međunarodnih financijskih institucija i državnih fondova koji daju potpore i izravne kredite Jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Tako primjerice Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Europski fond za regionalni razvoj i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) već duže vrijeme provode aktivnosti kroz koje upoznaju lokalnu samoupravu o njihovim mogućnostima te načinu podnošenja zahtjeva za kreditiranjem. Otvorena je mogućnost financiranja kroz kredite poslovnih banaka, financiranje leasingom (operativni i financijski leasing), izdavanje obveznica, krediti i potpore državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstva Republike Hrvatske) te kredite i potpore Europske unije i međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, EU – fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge). Fondovi Europske unije koji se odnose predstavljaju značajan izvor sredstava za razvojne projekte. Strukturni fondovi su dio kohezijske politike EU čiji su ciljevi sljedeći: konvergencija, regionalna konkurentnost i zapošljavanje te prekogranična suradnja. Vrste strukturnih fondova: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) i Europski socijalni fond (ESF), te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD).

Europski fond za regionalni razvoj usmjeren je na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. U razdoblju od 2014. do 2020. godine, očekivana sredstva proračuna iznose 183,3 milijarde eura. Područja aktivnosti su slijedeća: Infrastrukturni projekti ključni za gospodarski razvoj određenog područja, ulaganja u sektor obrazovanja i zdravstvene skrbi te lokalne razvojne inicijative usmjerene na razvoj novih ili podršku postojećim malim i srednjim poduzećima; ulaganja u proizvodnju: potpore ulaganjima (ponajviše za mala i srednja poduzeća) s ciljem povećanja ili modernizacije proizvodnje; Jačanje gospodarskih potencijala: jačanje turističke ponude, atraktivnosti područja za ulaganje, informacijsko društvo (pristup

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Internetu, on-line usluge, mala i srednja poduzeća), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i inovacije za mala i srednja poduzeća).

Europski socijalni fond koji pruža podršku regijama koje imaju visoku stopu nezaposlenosti. Predviđena sredstva ESF-a za Hrvatsku u razdoblju 2014.-2020. trebala bi iznositi 1,44 milijardi eura ili 206,4 milijuna eura godišnje. Područja aktivnosti:Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage; Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje; Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva, Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitost javne uprave.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor. U financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, planirani proračun programa trebao bi iznositi 84,93 milijarde eura. Područja aktivnosti: Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima; jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva; Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi; Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu; Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu; Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja.

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. trebao bi pridonijeti razvoju hrvatske poljoprivrede i ruralnom razvoju a ujedno je i preduvjet za korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – fonda iz kojeg će hrvatskim poduzetnicima biti dostupno nešto više od 2 milijarde eura u razdoblju od 2014.-2020. Područja aktivnosti su u dokumentu u obliku slijedećih mjera: Ulaganja u fizičku imovinu, Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja, Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, Poljoprivreda, zaštita okoliša i klimatski uvjeti, ekološki uzgoj, plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima, osiguranje usjeva, životinja i biljaka, LEADER i tehnička pomoć. Leader program temelji se na uspostavi LAG-ova koji se formiraju na području koje ima više od 5000 a manje od 150.000 stanovnika uključujući manje gradove ispod 25.000 stanovnika. Općina Vojnić dio je LAG Petrova Gora. Provedba LEADER pristupa u Republici Hrvatskoj u

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. razdoblju 2014. – 2020. doprinijeti će razvoju ruralnih područja putem provedbe lokalnih razvojnih strategija. Intenzitet potpore iznosi do 100%. Maksimalna visina javne potpore po korisniku za razdoblje 2014. – 2020. iznosi do 150.000 €. Područja aktivnosti su jačanje kapaciteta među ruralnim stanovnicima i partnerstvima, razvoj, organizacija i vođenje LAG- ova, priprema i provođenje LRS-a, suradnja između područja i skupina.

Ostala sredstva iz EU fondova uključuju dosta drugih programa npr. Programi zajednice, no Općina Vojnić može do financijskih sredstava doći od raznih županijskih poticaja i natječaja za razvoj ruralnog ili gospodarskog razvoja, preko namjenskih sredstava ministarstava za branitelje, mlade, osobe sa invaliditetom (npr. lutrijska sredstva), predstavnike nacionalnih manjina, ranjivih skupina, i sl. pa do natječaja UNDP-a, Svjetske banke, raznih zaklada, veleposlanstava, tvrtki i natječaja poslovnih banaka koje također potiču predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora da predlažu projekte u cilju razvoja zajednice.

1.11. Međuregionalna i međunarodna suradnja

Općina Vojnić kao i LAG Petrova Gora, ali i udruge koje djeluju na području općine aktivne su u međuregionalnoj i međunarodnoj suradnji, što je vidljivo u projektima koji se apliciraju i provode već dugi niz godina. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci 2016. godine Općina Vojnić je prijavila nekoliko projektnih prijedloga na programe prekogranične suradnje INTERREG Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, a u cilju ujednačenog razvoja zajedničkog prostora i razvoja dobrosusjedske suradnje.

U nastavku se navode projekti prekograničnog značaja kandidirani u 2016.: o Zaštita i promicanje kestena - Prekogranična suradnja INTEREG IPA Hrvatska-BiH-Crna Gora - 594.870,06 eura; o Razvijanje prirodnih katastrofa sustav upravljanja - Prekogranična suradnja INTEREG IPA Hrvatska-BiH-Crna Gora - 1.002.904,02 eura; o Razvoj turizma na temelju kulturnog nasljeđa - Prekogranična suradnja INTEREG IPA Hrvatska-BiH-Crna Gora - 1.547.590,80 eura.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

1.12. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših razina

Razvojna strategija Općine Vojnić služi kao podloga za korištenje sredstava iz fondova Europske unije, stoga je potrebno da bude u skladu s prioritetima i ciljevima definiranim krovnom strategijom EU pod nazivom „EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast“, kao i drugim strategijama i politikama nacionalne i regionalne razine. Od velike je važnosti poznavanje prioriteta i ciljeva EU za relevantno programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine kako bi se uspješno vodila politika lokalnog razvoja, razvoj gospodarstva, poljoprivrede, infrastrukture i ostaloga te u okviru toga uspješno planiralo razvojne projekte koji će moći ostvariti financiranje iz europskih fondova. Za izradu realne i primjenjive strategije održivog razvoja jedinica lokalne samouprave, neophodno je sagledati i strategije koje se rade na razini zajednica, tj. od županija pa do nacionalne razine, kao i strategiju održivog razvoja po djelatnostima vezano za optimalno korištenje svih raspoloživih resursa i očuvanje okoliša. Razrađena i prihvaćena strategija postaje temeljni dokument za izradu projekata i aplikacija, pojedinačnih zahvata te natječajne dokumentacije iz EU i drugih fondova. Strategija Općine Vojnić se ne izrađuje samo da bi se udovoljilo zakonskoj obvezi, već da bi na temelju detaljne analize postojeće situacije definirao put razvoja Općine. Na temelju strategije zajedničkim snagama bi se rješavali infrastrukturni zahvati od općeg interesa te pojedinačni zahvati temeljeni na prepoznavanju i poticanju različitosti.

Strategija Europe 2020 - strategija za pametan, održiv i uključiv rast temeljni je strateški dokument Europske unije i članica za razdoblje od 2014. do 2020. godine kojom su definirani prioriteti i ciljevi djelovanja i razvoja Europske unije. Europa može uspjeti ako djeluje zajednički, kao Unija. Potrebna je strategija koja će pomoći izlazak iz krize te da ostvarivanje EU u pametnu, održivu i uključivu ekonomiju koja će ostvarivati visoke stope zaposlenosti, produktivnosti i društvene povezanosti. Strategija Europa 2020. donosi viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće. Sa prioritetima i ciljevima određenim ovom Strategijom usklađeni su ostali sektorski strateški i planski europski dokumenti te drugi dokumenti niže razine. Zemlje članice dužne su ove prioritete ugraditi u nacionalne i regionalne programske dokumente koji moraju biti usmjereni upravo ostvarenju zacrtanih ciljeva i prioriteta Europske unije. Fondovi i instrumenti financiranja pomagat će realizaciju projekata kod kojih je jasna povezanost s tim ciljevima i prioritetima. Ciljeve i prioritete definirane u

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. usklađenim strategijama (europskim i nacionalnim) podupiru instrumenti tzv. kohezijske ili politike regionalnog razvoja, a to su Strukturni fondovi i Kohezijski fond, fondovi koji podupiru zajedničku poljoprivrednu i zajedničku ribarsku politiku, te razni financijski programi koje provodi Europska komisija izravno (tzv. Programi Unije). Prioriteti strategije „Europa 2020“ su: Pametan rast - razvoj gospodarstva zasnovanog na znanju i inovacijama, Održiv rast - poticanje gospodarstva koje je resursno učinkovitije, ekološki osvještenije i konkurentnije , te Uključiv rast - gospodarstvo zasnovano na visokoj zaposlenosti koje treba doprinijeti društvenoj i teritorijalnoj koheziji. Europska unija mora definirati gdje želi biti 2020. godine. S tom namjerom Europska komisija predlaže sljedeće glavne ciljeve EU: zaposlenost populacije izmenu 20 i 64 godine na razini od 75 %, ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D) na razini od 3% EU BDP-a, postignuće klimatsko/energetskog cilja, postotak ranog napuštanja školovanja ispod 10%, te minimalno 40% mlade generacije s diplomom, 20 milijuna manje ljudi izloženih riziku siromaštva. Proračun od 2014. do 2020. godine: Pametan i uključiv rast: 490 mlrd eura (48%) od čega kohezijska politika 376 mlrd eura, Održivi rast i prirodni resursi: 383 mlrd eura (37%) od čega tržišni rashodi ZPP-a 282 mlrd eura, Sigurnost i državljanstvo: 19 mlrd eura (2%), Globalna Europa: 70 mlrd eura (7%), Administracija: 63 mlrd eura (6%), što ukupno iznosi: 1.025,0 mlrd eura. S obzirom da se ovi strateški ciljevi i prioriteti prenose dalje u sve druge europske sektorske i horizontalne strategije, programske dokumente, fondovsku regulativu, zatim sve relevantne nacionalne dokumente, projekti prihvatljivi za financiranje iz EU fondova će biti oni koji doprinose pametnom, održivom i uključivom rastu i konkretnim, zacrtanim, mjerljivim ciljevima.

Sveukupno, u razdoblju od 2014. do 2020. godine Hrvatska može očekivati oko 13,7 mlrd eura bespovratnih sredstava iz proračuna Europske unije. Kao glavne izazove za Republiku Hrvatsku Europska komisija ističe sljedeće: nedovoljan razvoj na znanju utemeljenih čimbenika rasta i nedovoljna povezanost čvorišta rasta; niska razina sudjelovanja na tržištu rada, posebno mladih, te neučinkovit obrazovni sustav i teška socijalna situacija; zaštita okoliša, očuvanje prirodnih resursa i baštine te prilagodba klimatskim promjenama; neučinkovita javna uprava na središnjoj i lokalnoj razini te slaba uključenost civilnog društva i socijalnih partnera. Konkretne obveze na razini Republike Hrvatske, a sukladno smjernicama iz strategija i politika Europske unije od 2014. do 2020. godine će biti kako slijedi: smanjenje deficita na manje od 3% BDP-a, zaustavljanje javnog duga uvećanog za državna jamstva na razinu manju

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. od 60% BDP-a, Vlada će provesti funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju na regionalne i lokalne jedinice samouprave u cilju jačanje njihove ekonomske i administrativne snage odnosno fiskalnih kapaciteta, redefinirati će se sustav dodjele tekućih i kapitalnih potpora jedinica lokalne i regionalne samouprave iz državnog proračuna i fondova Europske unije uz uvođenje kriterija standarda i procedura Europske unije koji će se primjenjivati za vođenje svih projekata za dodjelu tekućih i kapitalnih potpora, obveza je da se smanje krupne socijalne i ekonomske razlike u stupnju razvijenosti jedinica regionalne samouprave kroz program ruralnog razvoja, kroz radionice i seminare osposobit će se potreban broj stručnjaka na svim razinama društveno političke zajednice za učinkovito korištenje strukturnih i kohezijskih fondova. Jedan od izuzetno važnih pravaca održivog razvoja Republike Hrvatske svakako je i ruralni razvoj koji je od posebnog interesa za utvrđivanje realnih održivih strategija razvoja za jedinice regionalne i lokalne samouprave.

Strategija razvoja Općine Vojnić se naslanja na Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14) koji navodi da je cilj politike regionalnog razvoja pridonijeti društveno- gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.

Radi postizanja navedenog cilja politikom regionalnog razvoja posebno se nastoji osigurati: povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine te ciljevima kohezijske politike Europske unije; potpora slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća; odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u pograničnom području; poticanje teritorijalne suradnje te učinkovito korištenje sredstva strukturnih i investicijskih fondova Europske unije namijenjenih regionalnom i urbanom razvoju.

Strategija je usklađena sa važećom Županijskom razvojnom strategijom Karlovačke županije 2011. - 2013. i njezinim strateškim razvojnim ciljevima. Svrha usklađivanja na regionalnoj razini, omogućuje objedinjavanje poticajnih financijskih sredstava lokalne i regionalne razine. Također, kao temeljni dokument provođenja mjera ruralnog razvoja na području Općine Vojnić, Strategija je usklađena sa strateškim ciljevima/prioritetima nacionalne razine. Prema

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. viziji iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. Republika Hrvatska je konkurentna i održiva poljoprivredna proizvodnja integrirana u EU okvire, razvijenog ruralnog gospodarstva s trendom povećanja zaposlenosti, proizvodnje visokokvalitetne hrane, razvojem nepoljoprivrednih gospodarskih aktivnosti u ruralnim područjima te održivom korištenju raspoloživih prirodnih potencijala u funkciji osiguravanja ruralnih područja kao sigurnog i privlačnog mjesta za život i rad. Strategija razvoja Općine Vojnić je usklađena sa potrebama i prioritetima Programa ruralnog razvoja te horizontalnim temama inovacija i okoliša. Prioriteti Programa ruralnog razvoja su slijedeći Poboljšanje održivosti i konkurentnosti poljoprivrede u svim regijama, te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama, Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi, Obnova, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom, Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru, Promicanje društvene uključenosti, suzbijanje siromaštva te gospodarski razvoj u ruralnim područjima.

Prema Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014.-2020. osnovni cilj hrvatske industrije je : repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost. Pored osnovnoga, definirani su i drugi ciljevi hrvatske industrije, a to su: o Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%; o Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine,od čega minimalno 30% visokoobrazovanih; o Rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju 2014.– 2020.; o Povećanje izvoza u razdoblju 2014. – 2020. za 30% i promjena strukture izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti. Nastavno na gore navedene ciljeve hrvatske industrije možemo povući zaključak da su ciljevi razvoja gospodarstva i poduzetničkog sektora Općine Vojnić kroz prikazane prioritete i pripadajuće mjere usklađeni sa Industrijskom strategijom Republike Hrvatske. Strategija razvoja Općine Vojnić je u skladu sa važećom Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine kojoj je glavni cilj razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine povećanje njegove atraktivnosti i konkurentnosti, što će rezultirati ulaskom u vodećih 20

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. turističkih destinacija u svijetu po kriteriju konkurentnosti. Istodobno, ostali strateški ciljevi turističkog razvoja do 2020. godine su: poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja, novo zapošljavanje, investicije i povećanje turističke potrošnje, a što je u skladu sa predloženim prioritetima i mjerama razvojne strategije Općine Vojnić. Realizacija općeg cilja Strategije razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. biti će potpomognuta mjerama koje će se odnositi na pet strateških ciljeva:  Poboljšanje ekonomske uspješnosti Unapređenje ekonomske uspješnosti maloga gospodarstva u sektorima proizvođačkih i uslužnih djelatnosti većim ulaganjem u R&D, višim stupnjem inovacija, rastom izvoza te daljnjim razvojem poslovnih mreža i povezanosti.  Poboljšan pristup financiranju Razvijanje raznih financijskih mogućnosti za subjekte maloga gospodarstva i uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo.  Promocija poduzetništva Pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, rast broja aktivnih poduzeća i jačanje institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način pridonijelo ravnomjernijem i uravnoteženom razvoju hrvatskih regija.  Poboljšanje poduzetnickih vještina Pružanje potpore većem razvoju subjekata maloga gospodarstva jačanjem njihove uprave, uvođenjem i djelovanjem većeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te podupiranjem cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva.  Poboljšano poslovno okruženje Nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem preostalih administrativnih opterećenja i olakšavanjem poslovanja u Hrvatskoj. Postavljeni ciljevi, prioriteti i mjere razvoja ljudskih potencijala i održivog gospodarstva Općine Vojnić su u skladu i prate načela iznesena u Strategiji razvoja poduzetništva.

Prema Strategiji zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. tri su strateška cilja očuvanja, zaštite i gospodarskog korištenja kulturne baštine: 1. povećati efikasnost i uspješnost politike zaštite i očuvanja kulturne baštine radi njezina održivog korištenja.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

2. povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine. 3. podizati razinu svijesti pojedinaca i zajednice o važnosti kulturne baštine i održivom korištenju kulturne baštine. Prema Strategiji razvoja Općina Vojnić posebnu pažnju polaže očuvanju, zaštiti i gospodarenju kulturnom baštinom.

Ciljevi Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti RH 2014.-2020. sukladni su ciljevima Europske strategije za pametan, održiv i uključiv rast – Europa 2020., a koji su povezani s Milenijskim ciljevima razvoja: iskorjenjivanje siromaštva djece; aktivna uključenost ranjivih skupina u društvo i tržište rada; osiguravanje prikladnog stanovanja za sve; sprječavanje i uklanjanje uzroka diskriminacije ranjivih skupina; sprječavanje financijske isključenosti i prezaduženosti; osiguranje integracije Roma; i drugi ciljevi specifični za pojedina strateška područja. Navedeni ciljevi su u skladu sa Strategijom razvoja općine Vojnić kao aktivnosti predviđene u okviru osam strateških područja u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti: obrazovanje i cjeloživotno učenje; zapošljavanje i pristup zapošljavanju; stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama; pristup zdravstvenom sustavu; skrb o starijim osobama; borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost; uravnoteženi regionalni razvoj.

Za područje Općine Vojnić posebno je aktualan Program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020. pa je važno da Strategija razvoja i budući projektni prijedlozi budu u skladu sa glavnim ciljevima programa: 1. Poboljšanje kvalitete usluga u javnom zdravstvu i sektoru socijalne skrbi, 2. Zaštita okoliša i prirode, sprečavanje rizika te promocija energetske održivosti i efikasnosti, 3. Razvoj turizma te očuvanje kulturne i prirodne baštine, 4. Poticanje konkurentnosti i razvoj poslovnog okruženja u programskom području.

Strategija razvoja Općine Vojnić poštuje načela i ciljeve Operativnog programa učinkovitih ljudskih potencijala 2014. – 2020. koji se temeljei na koncentraciji ulaganja u 4 tematska cilja Zajedničkog strateškog okvira i njihovim specifičnim investicijskim prioritetima: visoka zapošljivost i mobilnost radne snage; socijalno uključivanje; obrazovanje i cjeloživotno učenje; dobro upravljanje. Također, poštuju se i horizontalna načela: održivi razvoj, jednake mogućnosti i nediskriminacija, ravnopravnosti između muškaraca i žena.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

2. SWOT ANALIZA

Swot analiza Strategije razvoja Općine Vojnić je izrađena zajedničkim sudjelovanjem javnog, privatnog i civilnog sektora, koji su uputili svoje komentare na predloženu analizu. Analiza je podjeljena na gosparstvo (poduzetništvo), turizam, poljoprivredu i jačanje zajednice i društveni život.

Gospodarstvo (poduzetništvo)

SNAGE (STRENGTHS) SLABOSTI (WEAKNESSES)

 Povoljan geografski i tranzitni položaj -  Veliki postotak starijeg stanovništva blizina granice sa BIH  Visoka nezaposlenost  mogućnost pojačane trgovačke aktivnosti  Niska kvalifikacijska struktura stanovništva  Dobra prometna povezanost - blizina velikih  Nedostatak novih radnih mjesta gradova (Karlovac, Zagreb, Sisak)  Nedostatak kvalificiranih kadrova  Bogati i sačuvani prirodni resursi (kvarcni  Slaba organizacija javnog prijevoza pijesak, glina, šume)  Nerazvijena poduzetnička klima  Tradicija iskorištavanja kvarcnog pijeska i  Nedostatak kapitalnih investicija gline (tvornica pločica)  Nerazvijeno poduzetništvo  Mogućnost prerade drveta, korištenje  Depopulacija, raseljenost, odlazak mladih biomase u proizvodnji energije  Nedovoljna infrastruktura za poduzetništvo  Vrlo dobra suradnja javnog, privatnog i (kanalizacija,vodovod, ceste), civilnog sektora  Organizacije koje okupljaju poduzetnike  Javni sektor kao motor razvitka nalaze se u susjednim gradovima,  Vode  Nizak nivo tehnološke opremljenosti  Poslovne zone poduzetnika,  Dobra razvijenost komunalne infrastrukture  Niže cijene zemljišta, komunalnih naknada i spomeničke rente,  postojanje objekata za formiranje poduzetničkog inkubatora,  Postojanje tradicije u obrtništvu Turizam

SNAGE (STRENGTHS) SLABOSTI (WEAKNESSES)

 Povoljan geografski i tranzitni položaj -  Niska kvalifikacijska struktura stanovništva blizina granice sa BIH i nizak nivo obrazovanja za pokretanje  Blizina lječilišta Toplice Topusko ruralnog turističkog poduzetništva,  Lovački dom Muljava – sportsko,  Slaba organizacija javnog prijevoza - rekreativno i lovni centar  Nerazvijena poduzetnička klima  Vrlo dobra suradnja javnog, privatnog i  Nerazvijeno poduzetništvo civilnog sektora  Depopulacija, raseljenost  Bogati lovni resursi –lovišta  Malo poduzetničkih kapaciteta namjene za  Bogata povijesna baština ruralni turizam,  Vode  Nepostojanje prepoznatljivosti  Kulturni i društveni sadržaji domaćinstava u seoskom turizmu  Očuvani okoliš i priroda,  Krajolik pogodan za sve oblike turističkih usluga te područje s potencijalom razvoja selektivnih oblika turizma

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

 Tradicija u autohtonoj proizvodnji hrane na seoskim gospodarstvima

Poljoprivreda

SNAGE (STRENGTHS) SLABOSTI (WEAKNESSES)

 Povoljan geografski i tranzitni položaj - blizina granice sa BIH  Neraščišćeno vlasništvo  Vode  Nepovoljna struktura poljoprivredne  Ekološki očuvano područje za bavljenje proizvodnje, s nedostatkom kritične količine poljoprivredom (voćarstvo – šljiva, prerada proizvodnje, voća, rakija)  Usitnjeni zemljišni posjedi  Stočarstvo i poljoprivreda tradicionalna  Nedovoljna povezanost poljoprivrednih zanimanja proizvođača s tržištem prodaje,  Bogati lovni resursi –lovišta  Izgradnja mini tržnice za prodaju i  Niska obrazovna struktura stanovništva koji distribuciju eko proizvoda /skladišta /sušare se bave poljoprivredom,  tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji  Slaba poduzetnička inicijativa vlasnika  Ima dosta neiskorištenih stajskih kapaciteta, OPG-a,  Poljoprivredne površine se mogu upotrijebiti  Visoki troškovi prelaska s tradicijske na eko za ispašu proizvodnju proizvoda i visoka cijena eko  Mogućnost prodaje poljoprivrednih proizvoda proizvoda na kućnom pragu,  Iskustvo i tradicija u proizvodnji rakije i ostalih proizvoda seoskog gospodarstva,  Velike površine poljoprivrednog zemljišta koje nije zagađeno, i brzo se može uključiti u proizvodnju,  Tradicijska seoska proizvodnja, koja se brzo može orijentirati na ekološku,  Proizvodnja ekoloških proizvoda nema kvote za plasman na EU tržište,  Sve veća saznanja stanovništva za potrebu zaštite prirode

Jačanje zajednice i društveni život

SNAGE (STRENGTHS) SLABOSTI (WEAKNESSES)

 Postoji osnovna komunalna infrastruktura  Nepovoljna demografska slika stanovnika općine Vojnić  Lovački dom Muljava – sportsko, rekreativno i lovni centar  Napuštene kuće u naseljima,  Moderno opremljena osnovna škola sa popratnim sadržajima  Nedostatno zadovoljenje osnovnih životnih  Moderno opremljena Knjižnica za mlade i društvenih potreba  Mogućnost održavanja edukacijskih programa za odrasle  nedovoljna infrastruktura za stanovništvo -  Odličan geoprometni položaj, kanalizacija

 postoje inicijative građana koji žele  Visoka nezaposlenost organizirati društveni život,  Niska kvalifikacijska struktura stanovništva  Slaba organizacija javnog prijevoza  Postoji prostorni plan općine,  Depopulacija, raseljenost

 Postoje prostorije za društveni život udruga

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

 Vrlo dobra suradnja javnog, privatnog i civilnog sektora  Javni sektor kao motor razvitka  Bogata povijesna baština  Kulturni i društveni sadržaji

PRILIKE (OPPORTUNITIES) PRIJETNJE (THREATS)

 Razvoj turističke ponude - lovni, eko,  Odljev radno sposobnog stanovništva i seoski, kulturni, rekreativni turizam mladih  Razvoj stočarstva, pčelarstva i voćarstva  Smanjenje proračunskih prihoda JLS  Revitalizacija neobrađenih poljoprivrednih  Slaba kupovna moć stanovništva zemljišta  Neriješeni imovinsko pravni odnosi  Stočarstvo  Nedostatak jasnih pravila i propisa za nove  Prenamjena napuštenih društvenih / investicije privatnih objekata u eko imanja ili objekte  Nepovoljna gospodarska kretanja u zemlji i sa socijalnim sadržajem široj regiji  Volonterizam, pomoć na teže dostupnim  Nedovoljna podrška od strane nadležnih područjima regionalnih i državnih institucija  Brendiranje općine Vojnić – lovni turizam,  Složenost zakonskih okvira u kojem se šume, biljke – berači biljaka, wildlife razvijaju ruralna područja watching, stočarstvo  Depopulacija i deagrarizacija većeg dijela  Razvoj selektivnih oblika turizma općine(starost stanovništva)  Poduzetnička zona  Podizanje razine socijalnih usluga –  gašenje mikro obrtnika i poduzetnika stvaranje boljih tj. nadogradnja socijalnih  Odlazak mladih u veće gradove i usluga inozemstvo  zemljište pogodno za razvoj poljoprivredne  Slabo razvijena svijest stanovništva za proizvodnje i turizma, rješavanje zajedničkih životnih problema i  Biološka raznolikost, ima puno vodenih i pripadnosti općini, šumskih površina,  Pomanjkanje kadrova za pisanje  Razvoj tehnologije za korištenje obnovljivih dokumentacije po natječajima, iz sredstva izvora energije, EU fondova  Korištenje sredstva EU i kohezijskih fondova,  Postojanje prostornog plana općine,  Interes za razvoj turizma  Rast potražnje za eko proizvodima kao i mogućnost prodaje na kućnom pragu,  Blizina tržišta velikih gradova (Karlovac, Sisak, Zagreb)  Strategija razvoja Karlovačke županije,  Sazrijevanje svijesti o postojanju nevladinih organizacija i raznih udruga, te njihovom utjecaju na zajednički život.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

3. VIZIJA I MISIJA

Presjekom sadašnjeg stanja i osnovnom analizom općine Vojnić, prolazeći kroz probleme, izazove, ciljeve i načine djelovanja, analizom razvojnih snaga, slabosti, prilika i prijetnji oblikuje se vizija Općine Vojnić za razdoblje 2016.-2020. godine. Misija Općine Vojnić opisana u dokumentu pod Klasa: 400-01/08-01/22, Ur.broj: 2133/17-01-08-01 od 15.05.2008. (izvor web stranica općine Vojnić) glasi:

„Općinska uprava Općine Vojnić u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području, kako bi Vojnić bio poželjno i sigurno mjesto življenja svih svojih građana.“

Strateški plan razvoja gospodarstva općine Vojnić temelji se upravo na vlastitim prirodnim resursima gdje je moguć razvoj ekološke poljoprivrede te ruralnog turizma sa naglaskom na lovni turizam. Osim prerade drveta, otvorena je mogućnost korištenja i prerade gline i kvarcnog pijeska, kao i iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Također, moguć je razvoj i promocija povijesnog turizma vezano uz hrvatskog Kralja Petra Svačića, II svjetski rat i antifašizam, a monumentalni spomenik na Petrovoj gori iskoristiti kao mjesto ljetnog kampa u prirodi i astro škole za djecu i odrasle.

Na ovom području u prošlosti, bio je cijeli niz ugostiteljskih objekata. Zato se vjeruje kako bi srdačnost, gostoljubivost i tradicija u skoroj budućnosti mogla stvoriti jednako vrijedan lanac objekata koji cijelom kraju neće dati samo razvojne mogućnosti, nego i novu vizuru. U daljnjem interesu, i dalje je cilj razvijati sve turističke kapacitete, naročitu u smjeru ruralnog turizma. Njegova osnova, svakako će biti vezana uz ljude ovog kraja i kvalitetne proizvode temeljene na tradicionalnim recepturama.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

VIZIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ

Općina Vojnić je 2020. godine poželjno mjesto za život, rad i odmor, razvijenog gospodarstva i poljoprivrede s naglaskom na ekološku poljoprivredu. Poticajno je okruženje za razvoj poduzetništva i obrtništva te privlačna turistička destinacija. Ono je mjesto koje svojim stanovnicima pruža kvalitetan život i sigurnost uz odgovorno upravljanje prirodnim, kulturnim i društvenim resursima usmjereno održivom razvoju.

4. STRATES KI ČILJEVI, PRIORITETI I MJERE

Ostvarenju vizije općine Vojnić, pridonose ciljevi, prioriteti i mjere, a njih je moguće ostvariti putem gospodarskih, socijalnih i drugih aktivnosti i priradajućih projektnih alata te time pridonijeti razvoju područja Općine u predviđenom smjeru.

Strategija postavlja ciljeve čijim bi ostvarenjem Općina Vojnić trebala postati centar obnovljenog industrijskog razvoja, sa dvije ili više domaćih ili stranih poduzeća (izrada plastičnih proizvoda, iskorištavanje gline i kvarcnog pijeska), koje zapošljavaju veliki broj stanovnika s područja Općine i okolice, te su osim toga i generator potrebe za visoko obrazovanim kadrom. Poljoprivredna proizvodnja se većinom oslanja na voćarstvo te svoje ekološke proizvode plasira na tuzemna i inozemna tržišta Europske Unije. Ekologija i zaštita okoliša je vrlo bitna općinskom stanovništvu te se provodi reciklaža otpada i njegovo razvrstavanje. Također, intenzivno je korištenje obnovljivih izvora energije. Životni standard i kvaliteta života će biti poboljšana zahvaljujući poticajima od strane Općine i drugih institucija ali i samih građana, poticanjem poduzetništva i zajedničke suradnje između javnog, civilnog i privatnog sektora a u cilju gospodarskog i kulturnog rasta i razvoja i blagostanja. Osobito će se voditi računa o prirodnim resursima kao što su šume te će se posebno pogodovati razvoju drvno

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. prerađivačke industrije, lovstva i turizma. U cilju održivog razvoja Općine, većeg zapošljavanja i akumulacije kapitala, gospodarski subjekti težiti će što većoj finalizaciji proizvoda odnosno proizvodnji roba sa visokom dodanom vrijednošću.

STRATEŠKI CILJEVI OPĆINE VOJNIĆ

1. Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva,• STRATEŠKI CILJEVI OPĆINE VOJNIĆ: poljoprivrede, 2. Razvoj ljudskih turizma i potencijala 3. Unaprjeđenje infrastrukture kvalitete

života, sustava

zaštite okoliša

i održivog

razvoja

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

STRATEŠKI CILJEVI OPĆINE VOJNIĆ: 1. Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva, poljoprivrede, turizma i infrastrukture 2. Razvoj ljudskih potencijala 3. Unaprjeđenje kvalitete života, sustava zaštite okoliša i održivog razvoja

STRATEŠKI CILJ 1: Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva, poljoprivrede, turizma i infrastrukture PRIORITETI MJERE Jačanje konkurentnog i Poticanje proizvodnje i usluga visoke dodane vrijednosti održivog gospodarstva usmjerenih izvozu Ulaganje u nove tehnologije i istraživanje i razvoj Razvoj industrijske zone i privlačenje domaćih i stranih ulagača Unaprjeđenje i razvoj malog i Poticanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva srednjeg poduzetništva i Poticanje i revitalizacija tradicijskih obrta obrtništva Unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture i potpornih institucija Unaprjeđenje održive Razvoj poljoprivrede i okrupnjivanje i iskorištenje raspoloživih poljoprivrede i poticanje i poljoprivrednih površina zaštita razvoja ekološke Unaprjeđenje prerade u poljoprivrednoj proizvodnji te proizvodnje unaprjeđenje autohtonih poljoprivrednih proizvoda i usluga Razvoj održivog šumarstva, drvno prerađivačke industrije i kvalitetno upravljanje šumskim zemljištem Poticanje i zaštita razvoja ekološke poljoprivrede i usmjeravanje, informiranje i educiranje poljoprivrednika Unaprjeđenje turističke Razvoj turističke infrastrukture i sadržaja ponude na području Općine Poticanje malog obiteljskog poduzetništva u turizmu Vojnić Razvoj selektivnih oblika turizma i destinacijskog managementa sa naglaskom na boravak u prirodi, seoski, ekološki i lovni turizam Osmišljavanje novih turističkih proizvoda te njihov plasman prema turističkim zajednicama i šire Razvoj infrastrukture Prometna povezanost i poboljšanje dostupnosti sustava javnog prijevoza te razvoj komunalne i prometne infrastrukture Razvoj poslovne i turističke infrastrukture Pristup brzom internetu i razvoj energetske infrastrukture

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj ljudskih potencijala PRIORITETI MJERE Jačanje ljudskih resursa i Usklađivanje obrazovanja mladih i cjeloživotnog obrazovanja sa obrazovanje potrebama tržišta Općine Vojnić i susjednih regija uz pomoć novouspostavljenih edukativnih centara Primjena LEADER pristupa i edukacija i poticanje cjeloživotnog učenja, informiranje i prijenos primjera dobrih praksi Smanjivanje nezaposlenosti i Razvoj programa od strane Općine i HZZ-a za poticanje depopulacije područja zapošljavanja, samozapošljavanja i formiranja start-up poduzeća Poticanje ulaganja u razvoj različitih djelatnosti Podrška općine i drugih institucija pri otvaranju obrta, OPG-a, poduzeća – osnivanje potpornih institucija odnosno, obrazovanje osoba koje će obavljati poslove potpore Jačanje institucionalnih kapaciteta u JLS radi što bolje podrške građanima Općine Vojnić Osiguranje računovodstvenih i informativnih usluga u poduzetništvu za mlade i nove poduzetnike Stvaranje pozitivne poduzetničke klime, pokretanje pozitivnih promjena u Općini, jačanje kulturnih i zabavnih aktivnosti, stvaranje određenog brenda Općine – prepoznatljivosti na kvalitetan i pozitivan način Jačanje kapaciteta civilnog društva i povezivanje javnog, privatnog i civilnog sektora

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

STRATEŠKI CILJ 3: Unaprjeđenje kvalitete života, sustava zaštite okoliša i održivog razvoja PRIORITETI MJERE Unapređenje kvalitete života i Unapređenje kvalitete života sjetljivih/ugroženih skupina društva socijalne sigurnosti mladih, žena, djece, branitelja, stradalnika Domovinskog rata Unapređenje zaštite ljudskih prava i prava pojedinaca te promicanje rasne, spolne i druge jednakosti Povećanje stupnja uključenosti, motiviranosti i svijesti lokalne zajednice Poticanje zdravijeg načina života i unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Zaštita okoliša i upravljanje Sanacije divljih odlagališta otpada i uspostava sustava prirodnim resursima, razvoj gospodarenja otpadom te razvoj sustava odvojenog prikupljanja sustava gospodarenja otpada i reciklažnih dvorišta otpadom, korištenje Očuvanje, obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine obnovljivih izvora energije i Poboljšanje gospodarenja otpadnim vodama

održivi razvoj Poticanje i korištenje obnovljivih izvora energije te izgradnja kogeneracijskog postrojenja na drvnu masu

Strateški ciljevi, prioriteti i mjere iskazuju razvojne potrebe Općine te ukazuju važnost i međusobnu povezanost. Upravo stoga su ključni razvojni ciljevi jačanje gospodarstva na način koji vodi značajnom i trajnom smanjenju nezaposlenosti, a čemu je neophodna izgradnja infrastrukture koja je nužna za razvoj gospodarstva i poduzetništva te mudro gospodarenje okolišem. Poticanje razvoja obrazovnih sustava na način relevantan za gospodarstvo što znači da obrazovni sustav prati potrebe tržišta, odnosno, poduzetnika na području Općine Vojnić, čime se ujedno stvara poslovna klima, smanjuje nezaposlenost te odljev mozgova i stanovništva. Osnaživanje i poticanje poljoprivrede i stvaranje novih turističkih niša kao i prepoznavanje potencijala u turizmu je važan dio strateškog razvoja i djelovanja. Kao posljednji, ali ne i nevažni cilj je razvoj socijalne infrastrukture sa ciljem poboljšanja položaja osjetljivih skupina društva.

Do 2020. godine Općina Vojnić bi trebala biti centar obnovljenog industrijskog razvoja, s domaćim i stranim poduzećima lociranim u poslovnim i industrijskim zonama u blizini glavnih

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. državnih prometnica. Te će tvrtke zapošljavati velik broj obrazovanog kadra. Općina će biti poznata po čistom okolišu, proizvodnji zdrave hrane koja će se 2020. godine prodavati širom Europske unije. Životni standard Općine će se poboljšati i do 2020. godine približiti europskom prosjeku. Budući je općina poznata po svojim prirodnim resursima kao što su šume, kvarcni pijesak, glina, voda, pogodovati će razvoju drvno prerađivačke industrije, lovstva i turizmu te industrije koje koriste spomenute resurse. Općina će također biti poznata po svojim nastojanjima da zaštiti okoliš i koristi prirodne resurse na pravilan i održiv način.

Unutar 3. strateškog cilja Unaprjeđenje kvalitete života, sustava zaštite okoliša i održivog razvoja planira se uvesti pametno gospodarenje obnovljivim izvorima energije i razvrstavanje otpada. Obzirom da je zakonodavno okruženje u mnogim razvijenim zemljama omogućilo ekspanziju postrojenja koja kao gorivo koriste isključivo biomasu, Općina će poticati korištenje obnovljivih izvora energije te omogućiti izgradnju kogeneracijskog postrojenja na drvnu masu. U prilogu održivog razvoja Općine, većeg zapošljavanja i akumulacije kapitala, gospodarski subjekti trebaju težiti što većoj finalizaciji proizvoda odnosno proizvodnji roba sa visokom dodanom vrijednošću. Većina tog uspjeha bit će rezultat zajedničkih napora javnog, poslovnog i privatnog sektora.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

5. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA OPČ INE VOJNIČ

Baza razvojnih projekata Općine Vojnić sadrži ukupno 32 projektna prijedloga koji predstavljaju prioritete Općine. Tijekom razdoblja provedbe Strategija razvoja će biti ažurirana te će se nadopunjavati novim projektnim prijedlozima i prilagođavati razvojnim trendovima i mogućnostima tijekom čitavog razdoblja provedbe 2016.-2020., a sukladno tome će se na godišnjoj osnovi usklađivati financijski plan.

Tablica 26 Baza razvojnih projekata Općine Vojnić

Red. Naziv projekta Opis Vrijednost projekta Nositelj Br. Rekonstrukcija nerazvrstanih 8.687.500,00 kuna (s 1. prometnica na Asfaltiranje prometnica Općina Vojnić PDV-om) području Općine Vojnić Izgradnja mrtvačnice na 1.790.940,38 kuna 2. Mrtvačnica Vojnić Općina Vojnić centralnom groblju Vojnić (sPDV-om)

Mrtvačnica Široka Izgradnja mrtvačnice u 3. 90.000,00 kuna Općina Vojnić Rijeka Širokoj Rijeci DVD kao 4. Obnova zgrade DVD-a Sanacija postojećeg objekta u izradi korisnik zgrade Rekonstrukcija zgrade Poslovna inkubator, Andrije 5. u općinsku tržnicu u 1.650.000,00 kuna Općina Vojnić Hebranga 2 Vojnić Poslovna zgrada , Radnička 6. 2.900.000,00 kuna Općina Vojnić 10 Poslovna zgrada, I.gardijske 7. Općina Vojnić brigade 1 Poslovna zgrada, Radndička 2.716.382,10 kuna (s 8. Općina Vojnić 10 PDV-om) Dovođenje širokopojasnog superbrzog pristupa interneta 9. Širokopojasni Internet Općina Vojnić s podržanom brzinom od 1 Gbit/s za Općinu Vojnić Izrada reciklažnog dvorišta 10. Reciklažno dvorište Općina Vojnić na području općine Vojnić Projekt za dobivanje Uređenje Nazorove lokacijske dozvole za 11. Općina Vojnić ulice nastavak Nazorove ulice (ulica Kralja Tomislava)

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Projekt za dobivanje Uređenje Sisačke 12. lokacijske dozvole za Općina Vojnić ulice nastavak Sisačke ulice Projket za dobivanje Uređenje Krešimirove 13. lokacijske dozvole nastavak Općina Vojnić ulice Krešimirove ulice Pojačano održavanje ulice 14. Uređenje ulice Hajdini 247.941,60 kuna Općina Vojnić Hajdini VODOVOD I Izgradnja vodoopskrbnog Vodoopskrba 1.590.718,75 kuna (s ODVODNJA 15. sustava naselja Gejkovac i Gejkovac i Svinica PDV-om) VOJNIĆ Svinica d.o.o. Vojnić Sanacija postojećih lokalnih Sanacija lokalnih puteva i presvlačenje 490.000,00 kuna (s 16. Općina Vojnić puteva asfaltnim slojem dionica PDV-om) JURGA I, JURGA II. Sanacija i obnova kolnika 99.450,99 kuna (bez 17. Sanacija ceste Svinica Općina Vojnić ceste Svinica PDV-a) Sanacija ceste Kolarić- Sanacija i obnova kolnika 619.049,37 kuna (bez 18. Općina Vojnić Loskunja ceste Kolarić-Loskunja PDV-a) Sanacija i obnova kolnika 38.603,90 kuna (bez 19. Sanacija ceste Klokoč Općina Vojnić Klokoč PDV-a) Sanacija ceste Gornja Sanacija i obnova kolnika 118.785,67 kuna (bez 20. Općina Vojnić Brusovača-Tokić Gornja Brusovača Tokić PDV-a) Sanacija ceste Sanacija i obnova kolnika 28.454,67 kuna (bez 21. Općina Vojnić Kuplensko- Mito Kuplensko-Mita PDV-a) Sanacija ceste Mandić Ssanacija i obnova kolnika 162.546,45 kuna (bez 22. Općina Vojnić selo Mandić selo PDV-a) Sanacija ceste Svinica Sanacija i obnova kolnika 151.065,96 kuna (bez 23. Općina Vojnić Đogić Svinica -Đogić PDV-a) Sanacija ceste Sanacija i obnova kolnika 196.561,34 kuna (bez 24. Općina Vojnić Bukovica-Mlađani Bukovica-Mlađani PDV-a) Sanacija ceste Donji Sanacija i obnova kolnika 37.400,93 kuna (bez 25. Općina Vojnić Vojnić Donji Vojnić PDV-a) Sanacija ceste Sanacija i obnova kolnika 1.460.824,69 kuna (bez 26. Općina Vojnić Muljava-Ključar Muljava-Ključar PDV-a) Rekonstrukcija postojećeg 1.029.312,50 kuna (S 27. Javna rasvjeta Općina Vojnić sustava javne rasvjete PDV-om) Adaptacija prizemlja zgrade Prizemlje zgrade općine Vojnić i izgradnja 200.000,00 kuna (bez 28. Općina Vojnić općine Vojnić rampe za osobe smanjene PDV-a) pokretljivosti Izgradnja mosta na rijeci 29. Most na rijeci Radonji 2.000.000,00 kuna Općina Vojnić Radonji VODOVOD I Sustav odvodnje otpadnih cca 32.000.000,00 ODVODNJA 30. Odvodnja Vojnić voda do rasteretne građevine (ukupno) VOJNIĆ d.o.o. Vojnić

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

VODOVOD I Transportni kolektor na ODVODNJA 31. sustavu Odvodnje Vojnić VOJNIĆ d.o.o. Vojnić VODOVOD I Kolektor za odovdnju naselja ODVODNJA 32. Kolarić i Gvozdići VOJNIĆ d.o.o. Vojnić Izvor: Općina Vojnić

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

6. FINANČIJSKI PLAN

Predviđanje mogućih izvora financiranja projekata, upravljanje sredstvima, monitoring projekata kao i njihova finalizacija su krucijalni za ostvarenje ciljeva Razvojne strategije Općine Vojnić. Ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Europske unije otvaraju se dodatne mogućnosti sufinanciranja projekata iz Strukturnih i Kohezijskih fondova. Financiranje projektnih prijedloga javnog, civilnog i privatnog sektora većinom je bilo usmjereno na nacionalne, županijske i lokalne izvore, kao i financijska sredstva zaklada i nekih veleposlanstava. Osnovne pretpostavke za sufinanciranje određenih projektnih prijedloga su usklađenost sa operativnim programima viših razina, strateškim sektorskim dokumentima, ciljevima, prioritetima i mjerama Županijske razvojne strategije te registracija istih u Središnjoj elektroničkoj bazi razvojnih projekata. Prije same prijave na natječaj za bespovratna sredstva, projektni prijedlozi trebaju imati pripremljenu potrebnu dokumentaciju. U nastavku je tabela Financijskog plana razvojnih projekata Općine Vojnić za razdoblje 2016.-2020. godine usklađena sa ciljevima i prioritetima ove Strategije.

Tablica 27 Financijski plan razvojnih projekata Općine Vojnić za razdoblje 2016.-2020. godine

Naziv cilja Naziv prioriteta 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

CILJ 1. 1.Jačanje 2.314.000 2.314.000 2.314.000 2.337.100 2.337.100 Razvoj konkurentnog i konkurentnog održivog i održivog gospodarstva gospodarstva, 2.Unapređenje i 690.000 690.000 690.000 696.900 696.900 poljoprivrede, razvoj malog i turizma i srednjeg infrastrukture poduzetništva i obrtništva 3.Unapređenje 35.000 35.000 35.000 38.500 38.500 održive poljoprivrede i poticanje i zaštita razvoja ekološke proizvodnje 4.Unapređenje 565.000 565.000 565.000 570.700 570.700 turističke ponude na području Općine Vojnić 5.Razvoj 1.663.735 1.663.735 1.663.735 1.680.370 1.680.370 infrastrukture

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

CILJ 2. 1.Jačanje ljudskih 3.955.120 3.955.120 3.955.120 3.994.670 3.994.670 Razvoj resursa i obrazovanje ljudskih 2.Smanjivanje 429.000 429.000 429.000 433.300 433.300 potencijala nezaposlenosti i depopulacije područja CILJ 3. 1.Unapređenje 460.000 460.000 460.000 464.600 464.600 Unaprjeđenje kvalitete života i kvalitete socijalne sigurnosti života, sustava 2.Zaštita okoliša i 480.000 480.000 480.000 484.800 484.800 zaštite okoliša upravljanje i održivog prirodnim resursima, razvoja razvoj sustava gospodarenja otpadom, korištenje obnovljivih izvora energije i održivi razvoj UKUPNO 10.591.855 10.591.855 10.591.855 10.700.940 10.700.940

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

7. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA OPČ INE VOJNIČ

Strategija općine Vojnić izrađena je suradnjom javnog, privatnog i civilnog sektora uz stručnu pomoć predstavnika Razvojne agencije Karlovačke županije. Kao takva, Strategija se smatra zajedničkim dokumentom koji je nastao kroz suradnju i obostran dogovor i doprinos različitih dionika u procesu. Svi oni istaknuli su razvojne prioritete općine te putem Strategije nastojali usmjeriti započete aktivnosti kojima će realizirati svoje aktivnosti sa ciljem poboljšanja kvalitete života i blagostanja Općine Vojnić.

Okupljeni u radne timove predstavnici različitih društvenih grupa pripremili su novu razvojnu strategiju. Radna skupina je u suradnji sa predstavnikom Razvojne agencije Karlovačke županije održala pet radionica na kojima se raspravljalo o situaciji u Općini te sadržajem nove Strategije razvoja Općine Vojnić: osnovna analiza, SWOT analiza, strateški ciljevi, prioriteti i mjere, vizija i kao posljednje, prikupljeni su projektni prijedlozi.

Provedba Strategije razvoja Općine Vojnić ovisi o institucijama koje će biti uključene u njenu provedbu. Općina Vojnić, institucija lokalne samouprave, najzaslužnija je za pokretanje ideje pripreme Strategije razvoja te prepoznavanje važnosti dokumenta, sukladno prioritetnim projektima te za projekciju razvoja Općine. Ostali dionici koji su sudjelovali u izradi dokumenta upoznati sa važnošću zajedništva i suradnje te međusobnih obveza provođenja razvojnih programa važnim za lokalni razvoj.

Općina Vojnić je nositelj provedbe razvojne strategije. Nakon što Općinsko vijeće usvoji Strategiju razvoja izraditi će Akcijski plan sa svim predviđenim aktivnostima i prioritetima, razdobljima provedbe, izvršiteljima aktivnosti, troškovima provedbe, izvorima financiranja te načinima i indikatorima praćenja ostvarivanja plana.

Općina će kroz partnerstvo sa drugim dionicima u lokalnoj zajednici, susjednim jedinicama lokalne samouprave te prekograničnim partnerima u Bosni i Hercegovini koji imaju slične potrebe, a kroz različite potporne institucije, ministarstava i fondova Europske unije zajednički provoditi aktivnosti koje doprinose lokalnom razvoju, a usklađeni su sa ciljevima, prioritetima i mjerama Strategije razvoja općine Vojnić. Na taj način će se pridonijeti pokretanju razvojnog ciklusa kroz rješavanje nekih specifičnih problema. Uz zajedničku suradnju Općina Vojnić

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. nastojat će sudjelovati u provođenju što više projektnih prijedloga predloženih od strane predstavnika javnog, civilnog ip oslovnog sektora.

Provedba Strategije razvoja Općine Vojnić ovisi o mnogo faktora, uzajamnoj koordinaciji, transparentnosti te partnerstvu i suradnji svih relevantnih lokalnih i regionalnih dionika. Potrebno je kvalitetno selektirati i uskladiti projekte sa vizijom same Strategije te njezinim ciljevima, prioritetima i mjerama kako bi se što spremnije moglo odgovoriti na otvorene natječaje i izvore financiranja. Usklađenim djelovanjem i zajedničkom transparentnom suradnjom ostvarit će se vizija Općine kao poželjnog mjesta za život, rad i odmor, razvijenog gospodarstva i poljoprivrede s naglaskom na ekološku poljoprivredu, poticajnog oruženja za razvoj poduzetništva i obrtništva te privlačne turističke destinacije, mjesto kvalitetnog života i sigurnosti za sve stanovnike uz odgovorno upravljanje prirodnim, kulturnim i društvenim resursima usmjereno održivom razvoju.

Tablica 28 Ključni dionici u provedbi Strategije razvoja Općine Vojnić

Uloga i odgovornost u Naziv Vremenski okvir i potrebni implementaciji Strategije resursi razvoja

Općina Vojnić, jedinica lokalne Usvaja nacrt i konačnu verziju Provedba: 2016.–2020. samouprave Strategije; upravlja provedbom i Praćenje i izvještavanje: Vrednovanjem rezultata, prati i Kontinuirano izvještava o provedbi Strategije; Usvajanje Strategije razvoja 2016.

LAG Petrova gora Sudjeluje u izradi Strategije, podrška Provedba kontinuirano, Lokalna akcijska grupa razvoju Općine i područja LAG-a, praćenje i sudjelovanje u priprema i provodi projekte na području razvoju projektnih ideja te Općine njihovoj provedbi

Javni sektor - Institucije koje se Partnerstvo, suradnja i podrška Kontinuirano; ljudski financiraju iz državnog zajedničkim projektima na resursi i sredstva iz proračuna i proračuna lokalnoj razini, kontakti sa regionalnog i državnog jedinica lokane i regionalne partnerima u prekograničnom proračuna namijenjena samouprave, nadležna prostoru posebnim kategorijama ministarstva stanovništva na ruralnom

području

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

Civilni sektor; Udruge i Pokretači i nositelji društvenih Kontinuirano; u partnerstvu nevladine organizacije na aktivnosti i neprofitnog s predstavnicima ostalih području Općine Vojnić poduzetništva na lokalnoj razini sektora

Privatni sektor, samostalni Pokretanje investicija, Kontinuirano, uz bolju gospodarski subjekti iz stvaranje prihoda i održivih suradnju sa predstavnicima različitih područja: radnih mjesta; uključenost u aktivnosti lokalne vlasti i podršku poduzeća, OPG, obrti, provedbe Strategije kroz partnerstvo i potpornih institucija itd. druge modele

Susjedne jedinice Partnerstvo u zajedničkim Kontinuirano, ugovori o lokalne i regionalne razvojnim projektima od partnerstvu, zajednički samouprave; Općina Velika lokalnog i regionalnog interesa projektni prijedlozi Kladuša (BIH); Predstavnici političkih institucija i stručnih službi gradova i općina

Razvojna agencija Pružanje potpore Kontinuirano; jačanje Karlovačke županije - Predstavnicima javnog, privatnog i ljudskih resursa i KARLA, osnovana od strane civilnog sposobnosti Županije, gradova i općina sektora u pripremi projekata sa Karlovačke županije, ima smjernicama i ograničenjima EU-a konzultativnu i partnersku ulogu u izradi i provedbi Strategije razvoja

Izvor: Sistematizacija Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

8. PRAČ ENJE I IZVJES TAVANJE

U cilju što kvalitetnije i ažurnije provedbe Strategije potrebno je osigurati praćenje i izvještavanje. U tu svrhu prate se indikatori na razini ciljeva, prioriteta i mjera čija je realizacija pokazatelj razine uspješnosti provedbe razvojne strategije. Pokazatelji se prikupljaju, analiziraju i uspoređuju te se na taj način procjenjuje postojeće i prethodno stanje opisano u Strategiji. Važan preduvjet za učinkovito praćenje su realno postavljeni ciljevi koji se ogledaju kroz pripremljene projektne prijedloge od čije realizacije zavisi uspješnost nove razvojne strategije. Predloženi projektni prijedlozi kandidirani od strane predstavnika javnog, poslovnog i civilnog sektora razvrstati će se po prioritetima i mjerama i formirati će se baza projektnih prijedloga koju će voditi djelatnici Općine Vojnić tijekom predviđenog vremena za provođenje Strategije razvoja. Sa svrhom praćenja učinaka provedbe lokalnog razvoja, Općina Vojnić kao institucija nadležna za provedbu pratiti će slijedeće osnovne skupine pokazatelja: stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva, prioriteta i mjera; ostvarene rezultate i učinke na razvoj; učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava; ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru; doprinos partnerstva. U skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju RH, a u cilju učinkovitog planiranja i praćenja provedbe politike regionalnog razvoja, ustrojena je Središnja elektronička baza razvojnih projekata koju vodi Agencija za regionalni razvoj. Obveznici upisa podataka u središnju bazu su regionalni koordinatori koji vode županijsku bazu razvojnih projekata. Bazu projektnih prijedloga ustrojava i Općina Vojnić, koja u cilju što učinkovitije provedbe surađuje s regionalnim koordinatorima, prilagođavajući se razvojnim dokumentima višeg reda. Putem središnje i županijske baze razvojnih projekata prate se inicijative svih razina: središnje, regionalne i lokalne, a kriteriji za financiranje utemeljeni su na kvaliteti i pripremljenosti projekata. Najvažniji faktor koji utječe na provedbu jest pripremljenost projektnih prijedloga, što se prije svega odnosi na riješene imovinsko-pravne odnose, pripremljenu projektnu dokumentaciju, realne financijske procjene o predviđenim troškovima i sl. Praćenje provedbe Strategije razvoja se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe, a o rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje izvješćuje se Općinsko vijeće Općine Vojnić. Kako je važan segment praćenja, javnost i transparentnost aktivnosti provedbe razvojne strategije prezentirat će se stanovnicima Općine putem sredstava javnog informiranja. Na taj način će o provedbi Strategije razvoja biti upoznati svi stanovnici lokalne zajednice.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

9. PRILOZI/POPIS SLIKA, TABLIČA, GRAFOVA/ IZVORI

POPIS SLIKA

Slika 1Nebojša Andrić, načelnik Općine Vojnić ...... 3 Slika 2 Općina Vojnić, Izvor: Turistička zajednica Karlovačke županije ...... 4 Slika 3 Geografski položaj Općine Vojnić u Karlovačkoj županiji, Izvor: Općina Vojnić ...... 5 Slika 4 Partizanska bolnica na Petrovoj gori, Izvor: Općina Vojnić ...... 8

POPIS TABLICA

Tablica 1 Demografska obilježja Općine Vojnić ...... 10 Tablica 2 Usporedba broja stanovnika u RH, Karlovačkoj županiji i Općini Vojnić prema Popisu stanovništva 2001. i 2011...... 10 Tablica 3 Prirodni prirast u gradovima/općinama Karlovačke županije 2008.-2014...... 11 Tablica 4 Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama Karlovačke županije u 2011. ... 12 Tablica 5 Broj nezaposlenih u Općini Vojnić u razdoblju od 2009.-2015...... 14 Tablica 6 Prikaz nezaposlenih po kvalifikacijskoj strukturi u Općini Vojnić ...... 14 Tablica 7 Broj registriranih nezaposlenih osoba po godinama na području Općine Vojnić .... 15 Tablica 8 Spolna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić, stanje na dan .... 16 Tablica 9 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić, stanje na dan ...... 17 Tablica 10 Dobna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić, stanje na dan... 18 Tablica 11 Registrirani poslovni subjekti na području Općine Vojnić u 2016...... 18 Tablica 12 Popis obrtnika koji djeluju na području Općine Vojnić u 2016...... 27 Tablica 13 Usporedba općina i gradova Karlovačke županije u broju noćenja 2007.-2011. ... 29 Tablica 14 Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2011. 29 Tablica 15 Usporedba ukupnog prihoda Karlovačke županije, gradova i općina u 2009. i 2012...... 31 Tablica 16 Usporedba Neto dobiti/gubitka Karlovačke županije, gradova i općina u 2009. i 2012...... 32 Tablica 17 Izvoz Karlovačke županije, gradova i općina od 2008.do2012...... 34 Tablica 18 Uvoz Karlovačke županije gradova i općina od 2008. do2012.g...... 35 Tablica 19 Robna razmjena Karlovačke županije i Republike Hrvatske, 2012.-2015...... 36 Tablica 20 Usporeda broja učenika u osnovnim školama Karlovačke županije u razdoblju od 2009/10. do 2015/16. školske godine ...... 39 Tablica 21 Udruge na području Općine Vojnić ...... 47 Tablica 22 Razvojni dokumenti Općine Vojnić ...... 50 Tablica 23 Donacije i provedeni projekti u Općini Vojnić ...... 51 Tablica 24 Aktivnosti Općine Vojnić provedene u 2015...... 54 Tablica 25 Proračun Općine Vojnić za 2016. i projekcijama za 2017. i 2018...... 57 Tablica 26 Baza razvojnih projekata Općine Vojnić ...... 77 Tablica 27 Financijski plan razvojnih projekata Općine Vojnić za razdoblje 2016.-2020. godine ...... 80 Tablica 28 Ključni dionici u provedbi Strategije razvoja Općine Vojnić ...... 83

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

POPIS GRAFOVA

Graf 1Prosječan broj nezaposlenih na području Općine Vojnić od siječnja do travnja 2009.- 2016...... 15 Graf 2Obrazovna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić 2016...... 17

POPIS IZVORA PODATAKA

1. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 2. Državni zavod za statistiku 3. Financijska agencija (FINA) 4. HGK, Županijska komora Karlovac 5. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 6. Hrvatski zavod za zapošljavanje 7. www.vojnic.hr 8. www.arkod.hr 9. www.biznet.hr 10. Karlovačka županija, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu, šport i informiranje 11. Master plan turizma Karlovačke županije 12. Općina Vojnić, Jedinstveni upravni odjel 13. Plan proračuna sa projekcijama Općine Vojnić za 2016. Godinu 14. Plan razvojnih programa Općine Vojnić 15. Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom Općine Vojnić 16. Strategije upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Vojnić za razdoblje 2016.-2021. 17. Prostorni plan Općine Vojnić, 2005. 18. Program ukupnog razvitka Općine Vojnić - PUR 19. Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o. 20. Službeni glasnik Općine Vojnić 21. Vojnić Krnjak Komunalac d.o.o. 22. Statut Općine Vojnić 23. Lokalna razvojna strategija LAG, Petrova Gora 24. Turistička zajednica Karlovačke županije 25. www.udruge.hr 26. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj 27. Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske 28. Razvojni dokumenti Općine Vojnić: o Prostorni Plan Općine Vojnić, o Program ukupnog razvoja Općine Vojnić – PUR, o Izmjene i dopune Plana prostornog uređenja Općine Vojnić,

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020. o Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja s naglaskom na Općinu Vojnić, o Detaljan plan uređenja gospodarsko-proizvodne zone, o Izvješće o stanju u prostoru 2014. – 2018. o Registar imovine Općine Vojnić, o Strategija upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Vojnić za razdoblje od 2016.–2021.