Uspješno Održani Ljetni Programi HMI-Ja ISSN 1330-2140 Posjetite Stranice Web Portala Hrvatske Matice Iseljenika!

Home , Crvena jabuka, Sandro Sukno

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ / NO. 8-9 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION KOLOVOZ-RUJAN / 65 AUGUST-SEPTEMBER 2016. GODINA

Uspješno održani ljetni programi HMI-ja ISSN 1330-2140 Posjetite stranice web portala Hrvatske matice iseljenika!

Mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / www.matis.hr Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation

Godište / Volume LXVI Broj / No. 8-9/2016

Nakladnik / Publisher Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation

Za nakladnika / For Publisher Mirjana Piskulić

Rukovoditeljica Odjela nakladništva / Head of Publishing Department Vesna Kukavica

Glavni urednik / Chief Editor Hrvoje Salopek

Tajnica / Secretary Snježana Radoš

Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček

Tisak / Print Znanje, Zagreb

Web stranice HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 HMI čitaju se diljem 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 svijeta, dostupne su na tri Telefax: +385 (0)1 6110-933 www.matis.hr jezika (hrvatski, engleski,

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ / NO. 8-9 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION KOLOVOZ-RUJAN / 65 španjolski) i bilježe stalan AUGUST-SEPTEMBER 2016. GODINA porast posjećenosti.

Uspješno održani ljetni programi HMI-ja

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu

ISSN 1330-2140 Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: n BANERI n SPONZORIRANI ČLANAK n SPONZORIRANE RUBRIKE

Naslovnica: Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora Sudionici Task Forcea tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 (foto: Arhiva EHTF-a) mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] SADRŽAJ www.matis.hr 26 Znanstvenica Mrnjavac na Sveučilištu u Düsseldorfu 28 Toronto: 50 godina radijskog programa ‘Zvuci Hrvatske’ 29 Razgovor: Dr. Vinko Grubišić 32 Obljetnica Grgicheve legendarne pobjede 35 HRVATSKA IZ ZRAKA Eco Heritage Task Force PROLOŠKO BLATO 38 Sjajan gradišćanskohrvatski 60 mjuzikl 39 Obljetnica Katoličke misije 5 Presuda Perkoviću i 19 Chicago: Proslava velike Bern Mustaču Gospe 44 Knjiga Fabijana Lovokovića 7 Poništena presuda 20 Turneja HFG ‘Zagreb’ iz ‘U pomoć Hrvatskoj’ kardinalu Stepincu Wollongonga (Australija) 48 Izložba povodom 50. 8 Sveučilišna škola 22 Susret iseljenika u obljetnice Smotre folklora hrvatskoga jezika i kulture Dubrovniku 54 Knjiga aforizama Valentina 12 Dani iseljenika na Kvarneru 23 Novi stipendisti Hrvatske Ćorića 14 Turneja HFA ‘Nova nada’ iz školske zaklade 64 Britanski vaterpolist i plivač Warrena (SAD) 24 Petrovaradin: 300 godina Paulo Radmilović 16 Mala škola hrvatskoga Gospe Tekijske 67 Žetva medalja na Web stranice jezika i kulture Olimpijskim igrama u Riju

HMI čitaju se diljem KOLUMNE 11 40 42 41 56 57 svijeta, dostupne su na tri Globalna Hrvatska Povijesne obljetnice (S)kretanja Naši gradovi Govorimo hrvatski Djelovanje hrvatskih (Vesna Kukavica) (Željko Holjevac) (Šimun Šito Ćorić) (Zvonko Ranogajec) (Sanja Vulić) sestara u inozemstvu jezika (hrvatski, engleski, (Jozo Župić) španjolski) i bilježe stalan HRVATSKA MATICA ISELJENIKA porast posjećenosti. Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / other European countries 25 EUR Ime i prezime / Name and surname Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Oglašavajte na web portalu Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD Grad / City Hrvatske matice iseljenika! DEVIZNI RAČUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Država / State Pošt. broj / Zip Code IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 E-mail Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date n mob. 099 61 15 116 E-mail: [email protected] Hrvatska poštanska banka DOMOVINSKE VIJESTI

MIRJANA PISKULIĆ POSTALA V.D. RAVNATELJICA HMI-ja ZAGREB - Na svojoj drugoj sjednici, odr- žanoj 14. srpnja ove godine, Upravni odbor Hrvatske matice iseljenika ime- novao je profesoricu Mirjanu Anu-Mari- ju Piskulić vršiteljicom dužnosti ravnateljice. Naime, dosadašnjem ravnatelju HMI-ja mr. sc. Marinu Knezoviću dana 16. srpnja 2016. istekao je četverogo- dišnji mandat. Mirjana Ana-Maria Piskulić rođena je u Južnoafričkoj Republici kao dijete iseljenika. U Zadar se s obitelji seli 1969. godine. Diplomirala je studij logopedi- je i fonetike na Sveučilištu u Zagrebu. Nakon prvoga radnog iskustva u poli- klinici SUVAG, godine 1991., nastavlja raditi u Hrvatskoj matici iseljenika. Za- tim je devet godina provela u diplomaciji kao ugovorni di- tvo "Moja Hrvatska” u kojem redovito objavljuje. plomat, od početka 2015. kao prva tajnica Veleposlanstva Nove članove Upravnoga odbora Matice početkom lipnja Republike Hrvatske u Canberri, a od 2008. do 2013. bila je imenovala je hrvatska Vlada na čelu s premijerom Tihomi- generalna konzulica u Sydneyu. rom Oreškovićem. Upravni odbor HMI-ja čine predsjednik Početkom 2014. godine vraća se u HMI i postaje rukovodi- Milan Kovač, dipl. oec. i članovi: književnik Hrvoje Hitrec, teljica Odjela za informiranje iseljeništva. Surađuje u uspo- dr. sc. Vjekoslav Jeleč, književnik Đuro Vidmarović i Lada stavljanju vrlo uspješnog Večernjakova portala za iseljeniš- Kanajet Šimić, prof.

JAČANJE INICIJATIVE JADRAN – BALTIK - CRNO MORE DUBROVNIK - Jačanje suradnje 12 ze- tih regija. Bivši Croatia Summit, a sada poljskoga kolege Andrzeja Dude. malja inicijative Jadran – Baltik - Crno Dubrovnik forum, koji se ove godine Sudionici Dubrovnik foruma donijeli more (BABS) bilo je u središtu tradici- održao pod nazivom "Snažnija Euro- su Dubrovačku izjavu kojom podupi- onalnoga, 11. vanjskopolitičkog skupa - spajanje sjevera i juga", počeo je ru konkretne projekte energetskoga, pa u Dubrovniku koji je potkraj kolo- uvodnim riječima predsjednice Hrvat- prometnoga i digitalnoga povezivanja voza okupio predsjednike i ministre iz ske Kolinde Grabar Kitarović i njezina srednje i istočne Europe i pozivaju zainteresirane iz cijeloga svijeta da u njima sudjeluju. Države članice Europske unije smještene između Jadrana, Bal- tika i Crnog mora: Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovač- ka i Slovenija, podržale su "Inicijativu triju mora", kao neformalnu platformu za osiguranje političke potpore i djelovanja na konkretnim prekograničnim i makroregionalnim projektima, stoji u izjavi. Ti projekti u energetici, prometu, digitalnoj komunikaciji i gospodarstvu srednje i istočne Europe trebaju jačati konkurentnost gospodarstava tih 12 zemalja, njihovu sigurnost, ali i osna- žiti Europsku uniju u cjelini. "Inicijativa triju mora otvorena je za partnerstva u konkretnim projektima sa zaintere- siranim državama ili poslovnim čimbe- nicima iz cijeloga svijeta koji su preda- ni temeljnim vrijednostima i načelima EU-a", navodi se u izjavi. (Hina)

MATICA 4 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr MÜNCHEN: PERKOVIĆ I MUSTAČ OSUĐENI ZA UBOJSTVO ĐUREKOVIĆA NA DOŽIVOTNE ZATVORSKE KAZNE Đureković ubijen jer je bio ‘separatist i kritičar režima’

Glavni motiv ubojstva Stjepana Đurekovića bila je eliminacija političkoga protivnika režima, objavilo je sudsko vijeće Visokoga zemaljskog suda u Münchenu obrazlažući presudu, okarakteriziravši to ubojstvo kao kazneno djelo iz niskih pobuda

Tekst: Hina

ivši pripadnici jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josip Perković i Zdravko Mustač na sudu u Münchenu 3. kolovoza proglašeni su krivima za sudjelovanje u ubojstvu hrvatskoga Bemigranta Stjepana Đurekovića u Nje- mačkoj 1983. i osuđeni na doživotne zatvorske kazne. Bivši direktor u naftnoj kompaniji Ini i prebjeg iz socijalističke Jugoslavije Đureković brutalno je smaknut hicima iz pištolja te udarcima sjekirom 1983. u Wolfratshausenu, tridesetak kilometara od Münchena. Ubijen je u improvizira- noj tiskari smještenoj u garaži drugoga Perković i Mustač s odvjetnikom Nobilom u hrvatskog emigranta, Krunoslava Prate- münchenskoj sudnici sa, koji je istodobno uređivao iseljenički tisak i informirao Udbu. Četvrt stoljeća nakon atentata Prates je osuđen na doga protivnika režima, objavilo je sud- čekali Đurekovića", stoji u obrazlože- životnu kaznu zatvora zbog pomaganja sko vijeće Visokoga zemaljskog suda u nju presude. u ubojstvu, a tijekom suđenja su ispliva- Münchenu obrazlažući presudu Josipu "Do ovog procesa pred ovim sudom la i imena ‘jugo špijuna’ Perkovića i nje- Perkoviću i Zdravku Mustaču, okarakte- došlo je samo zato jer se to prije toga nije gova šefa Mustača, koji će zajedno sjesti riziravši to ubojstvo kao kazneno djelo iz dogodilo u Hrvatskoj. Mi ovdje ne po- na optuženičku klupu. niskih pobuda. "Glavni motiv je bio ubiti stavljamo pitanje zašto je to bilo tako", Glavni motiv ubojstva Stjepana Đu- jednog separatista i kritičara režima. To rekao je sudac Dauster. "Nadamo se da će rekovića bila je eliminacija političko- su okrivljeni znali. Đurekovića je trebalo u zemljama koje su nastale nakon raspa- ušutkati i fizički i politički. I time obra- da Jugoslavije doći do znanstvenog suče- zlažemo ovo ubojstvo iz niskih pobuda. ljavanja s ovim povijesnim razdobljem. "Do ovog procesa pred Da se radilo o ubojstvu terorista, takve Koliko je to polje tamo neistraženo do- ovim sudom došlo je kvalifikacije ne bi bilo", rekao je pred- voljno govori činjenica da smo morali samo zato jer se to prije sjednik sudskog vijeća Manfred Dauster. kao vještake pozvati jednoga danskog i Sud smatra osnovanom tvrdnju iz jednoga njemačkog povjesničara", pri- toga nije dogodilo u optužnice po kojoj je Perković zasad ne- mijetio je Dauster. "Budući naraštaji do- Hrvatskoj. Nadamo se da poznatim počiniteljima predao ključ ga- nijet će svoj sud o tome zašto se proces će u Hrvatskoj doći do raže pokraj Münchena u kojoj je Đureko- sučeljavanja s tom stranom povijesti još znanstvenog sučeljavanja vić 28. srpnja 1983. ubijen. On je taj ključ nije dogodio", zaključio je Dauster. n s ovim povijesnim početkom lipnja 1983. u Luksemburgu dobio od svoga doušnika Krunoslava ENG Former members of the Yugoslav secret razdobljem", zaključio je service Josip Perković and Zdravko Mustač were Pratesa. "S pomoću tog ključa najma- found guilty of taking part in the 1983 murder sudac Dauster. nje dvojica počinitelja ušla su u garažu of Croatian émigré Stjepan Đureković in Ger- koja je korištena kao tiskara gdje su do- many and sentenced to life in prison.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 5 DOMOVINSKE VIJESTI

U VUKOVARU OTKRIVEN SPOMENIK NESTALIMA U DOMOVINSKOME RATU postavljeno u Hrvatskoj. "S obzirom na to da je Vukovar podnio najveću žrtvu u Domovinskome ratu i očekivano je da prvo ovakvo obilježje bude u ovome gradu", ustvrdila je Manda Patko poručivši kako obitelji nestalih osoba nikada neće odustati za potragom za svojima najmilijima. Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava istaknuo je da je pitanje nestalih osoba najteže breme Domovinskoga rata te pozvao sve okupljene na veći an- gažman kako bi se rasvijetlila sudbina nestalih osoba u Hrvatskoj još u 1990. Uz članove obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila iz Domovin- skoga rata, na svečanosti su bili i izasla- nik predsjednice Republike Ante Deur te ministar branitelja Tomo Medved u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade koji su prije položili vijence te zapalili svijeće na Memorijalnome groblju žr- tava iz Domovinskoga rata, a bili su i na misi zadušnici u župnoj crkvi sv. Fi- VUKOVAR - U sklopu obilježavanja Me- kovarskoga branitelja Dubravka Dui- lipa i Jakova. đunarodnoga dana nestalih osoba, 30. ća - prvo takvo obilježje nestalim oso- Spomen-obilježje nestalim osobama kolovoza je u vukovarskoj gradskoj če- bama postavljeno u Hrvatskoj. izrađeno je od inoxa u obliku svijeće tvrti Borovo naselje otkriven spomenik Predsjednica Udruge "Vukovarske maj- koja gori i s koje kaplje vosak koji se nestalim osobama u Domovinskome ke" Manda Patko istaknula je kako je to na tlu pretvara u kocke koje simbolizi- ratu, nastao po idejnom rješenju vu- prvo takvo obilježje nestalim osobama raju šahovnicu. (Hina)

GOSPODARSTVO U DRUGOM TROMJESEČJU PORASLO 2,8 POSTO ZAGREB - Državni zavod za što jako ohrabruje, investici- statistiku (DZS) objavio je je", rekao je Marić. Napome- 31. kolovoza prvu procje- nuo je pritom da investici- nu prema kojoj je bruto do- je rastu više od šest posto u maći proizvod (BDP) u pro- drugom tromjesečju. teklome kvartalu porastao Upitan za projekciju do kra- 2,8 posto u odnosu na isto ja godine, Marić je odgovo- razdoblje prošle godine. To rio da rast u drugom tromje- je bolji podatak nego što se sečju i turistička sezona koja očekivalo. Osam makroeko- je u punom jeku dižu Vla- nomista, koji su sudjelovali u dinu projekciju prema ra- anketi Hine, procjenjivali su zini od 2,5 posto. "Znate da u prosjeku da je gospodar- smo išli s originalnom pret- stvo poraslo za 2,3 posto na postavkom rasta od dva po- godišnjoj razini. Pritom su se sto. Mnogi su to osporava- njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2,1 do 2,5 poli i kritizirali, a mi smo rekli da je to realna pretpostavka, a sto. To je već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, pokazuje se da gospodarstvo ove godine definitivno ima i i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojača- bolje performanse od toga", zaključio je u izjavi novinarima. lo 2,7 posto. DZS je priopćio kako je najveći doprinos povećanju ostvaren Tehnički ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je rast rastom izvoza robe i usluga, od 4,1 posto u tom razdoblju. BDP-a u skladu s očekivanjima analitičara te da su djelomi- Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan. Među sastav- ce ispunjena i očekivanja Vlade za drugo tromjesečje. "Uz nicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na stabilan i nešto malo usporen rast izvoza, u drugom tromje- kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom iz- sečju jako je dobar rezultat polučila osobna potrošnja i, ono dataka za konačnu potrošnju kućanstava - 3 posto. (Hina)

MATICA 6 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr U CJELINI PONIŠTENA PRESUDA KARDINALU ALOJZIJU STEPINCU IZ 1946. Osveta komunističke vrhuške Stepincu

"Dirnut sam strašno, zahvaljujem što je skinuta ljaga koja se godinama vukla na kardinalu, Katoličkoj crkvi i cijelome hrvatskom narodu", komentirao je presudu kardinalov nećak Boris Stepinac

provođeni dokazi kojima "instruirani Stepinčev svjedoci tužiteljstva terete optuženika, nećak Boris Stepinac koji o čemu u stvarnosti nije odlučivalo sudje zatražio sko vijeće, nego komunistički tužitelj Ja- reviziju kov Blažević". suđenja kardinalu "Presuda jedino u odnosu na optuže- nog Stepinca nije obrazložena ni u odluci o krivnji ni u odluci o kazni. Samo su ponovljeni i onako općeniti navodi optužnice", istaknuo je Turudić doda- jući da je cilj bila "osveta kardinalu Ste- pincu, moralna diskvalifikacija njega i Katoličke crkve". "Temeljni krimen koji se Stepincu stavlja na teret je činjenica da je u vrijeme NDH bio zagrebački nadbiskup. Sam se zapitao tijekom suđenja, pa što sam trebao učiniti? Otići u šumu ili pobjeći zahvaljujem što je skinuta ljaga koja se Sudac Ivan Turudić u London? On je odlučio ostati sa svo- godinama vukla na kardinalu, Katoličkoj jim narodom s kojim je bio i za vrijeme crkvi i cijelome hrvatskom narodu", po- Tekst: Uredništvo jugoslavenske monarhističke diktature i ručio je. "Ova je presuda prva potvrdila za vrijeme Titove komunističke diktatu- duboko opredjeljenje i osjećaje hrvatsko- agrebački Županijski sud re", rekao je sudac. Također je rekao i da ga naroda da je Stepinac žrtva montira- 22. srpnja u cjelini je poni- je Stepincu u zatvoru nuđeno potpisiva- noga procesa", izjavio je Vladimir Šeks, štio presudu kardinalu Aloj- nje formulara za traženje pomilovanja, koji je jedan od autora izmjena Zakona ziju Stepincu kojega su komu- što on nije želio učiniti pristajući jedi- o kaznenome postupku koje su omogu- nističke vlasti 1946. osudile no na obnovu postupka pred neovisnim ćile reviziju postupka protiv Stepinca. na 16 godina zatvora i prisilnoga rada sudom ili poništenje presude. "Nakon "Na samom suđenju 1946. bilo je Zte petogodišnji gubitak političkih i gra- 70 godina njegova je volja ispunjena od mnogo lažnih svjedoka koji su kardina- đanskih prava. Reviziju postupka zatra- strane hrvatskog suda u slobodnoj hr- lu pripisivali svašta i odlučili smo se za žio je Stepinčev nećak Boris Stepinac, a vatskoj državi i zato ova presuda nema ovu raspravu kako bismo obnovljenim izvanraspravnim vijećem o reviziji pred- samo pojedinačnu, nego i duboku važ- procesom, na temelju vjerodostojnih sjedao je sudac Ivan Turudić koji je re- nost za povijest hrvatskoga naroda", za- dokumenata i svjedoka, pokazati pravu kao da je presuda montiranoga politič- ključio je Turudić. istinu", izjavio je kardinalov nećak Bo- kog suđenja, koja krši načela kaznenog Presudu je komentirao Boris Stepi- ris Stepinac. Također je rekao kako je prava, bila osveta komunističke vrhuš- nac, nećak kardinala Alojzija Stepinca. zbog montiranoga procesa njegova obi- ke Stepincu. Dodao je da su uglavnom "Izvrsno se osjećam, dirnut sam strašno, telj imala velikih problema. n

Temeljni krimen koji se Stepincu stavlja na teret je ENG The County Court in Zagreb has over- turned in its entirety the ruling handed down činjenica da je u vrijeme NDH bio zagrebački nadbiskup. against Cardinal Aloysius Stepinac in 1946 by Sam se zapitao tijekom suđenja, pa što sam trebao the Communist authorities in which they con- demned him to sixteen years in prison, forced učiniti? Otići u šumu ili pobjeći u London? labour and the loss of political and civil rights for a period of five years.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 7 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU I HMI – SVEUČILIŠNA ŠKOLA HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE Zaimača: kaciola, paljak, šeflja, grabljača... - puno smo toga saznali u Sveučilišnoj školi

U Školi se, naravno, poučava standardu, ali naši polaznici, odnosno njihove obitelji, dolaze iz različitih dijelova Lijepe Naše pa mnogi od njih govore nekim od prelijepih hrvatskih idioma, govora, dijalekata, narječja

Tekst: Marija Bošnjak

aciola, Paljak, Šeflja, Grablja- ča... Hm, što je to? Mnogi polaznici ovogodišnje Sve- učilišne škole hrvatskoga jezika i kulture imali su upit- nike nad svojim glavama kada su čuli Kkako se zovu njihove skupine. Čak su i profesori bili pomalo zbunjeni. Na pitanje kako se to kaže na standardnome jeziku, dobili smo raznolike odgovore. A riječ je o zaimači! Budući da je Škola poznata po svojoj kreativnosti, i ove godine željeli smo skupine nazvati nekim zanimljivim imenima te i na taj način na- šim polaznicima približiti raznolikosti i ljepote hrvatskoga jezika, odnosno Hr- vatske. Kao nadahnuće poslužila je kar- ta hrvatskih naziva za zaimaču koju smo pronašli na stranicama Teške lingvistike.

LJEPOTE HRVATSKOGA JEZIKA I IDIOMA Naime, tradicija je da svake godine skupine dobivaju nazive po nekim poznatim Dodjela diploma na Sveučilištu u Zagrebu hrvatskim znamenitostima, osobama, suvenirima, rijekama, gradovima, pla- ninama, desertima, proizvodima, izu- odnosno njihove obitelji, dolaze iz razli- vima skupina željeli pokazati da trebaju mima, nacionalnim parkovima..., a ove čitih dijelova Lijepe Naše pa mnogi od zadržati i njegovati ono što već znaju, a godine odlučili smo iskoristiti raznoli- njih govore nekim od prelijepih hrvat- da će u Školi postati bogatiji upoznava- kosti u samome jeziku. U Školi se, narav- skih idioma, govora, dijalekata, narječja. njem i svladavanjem hrvatskoga standar- no, poučava standardu, ali naši polaznici, Stoga smo im na samome početku nazi- da. Sudeći po rezultatima na kraju Ško- le, ideja se pokazala izvrsnom. Već prvi dan nakon radionice upoznavanja, u kojoj su se SPOJ JEZIČNIH I naši polaznici upoznali jedni s drugima na kreativan način, KULTUROLOŠKIH SADRŽAJA imali su prigodu upoznati Zagreb u noćnim satima izvrsnom Osim akademskoga dijela programa koji interaktivnom kazališnom turom ‘Tajne Griča’. organizira Sveučilište u Zagrebu, Hr- vatska matica iseljenika, kao i uvijek do

MATICA 8 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr U trenucima odmora od nastave

sada, potrudila se da naši polaznici koji dolaze iz cijeloga svijeta što više saznaju o hrvatskoj kulturnoj i povijesnoj bašti- ni. Prijepodnevni sati bili su rezervirani za učenje gramatike (Ah, ti padeži!!!), raznih leksičkih sadržaja, za uvježbavanje čitanja, slušanja, pisanja i govorenja na hrvatskome jeziku, a u poslijepodnevnim i večernjim satima polaznici su imali prigodu usvajati kulturološke sadržaje. Već prvi dan nakon radionice upoznavanja, Okrjepa u kojoj su se naši polaznici upoznali jed- tradicionalnim zagorskim ni s drugima na kreativan način, imali obedom su prigodu upoznati Zagreb u noćnim uz taktove satima izvrsnom interaktivnom kazališ- mužikaša nom turom ‘Tajne Griča’. Drugi dan upo- znavali su i razgledavali Zagreb i njegove znamenitosti u dnevnim satima tako da su ga već na samome početku imali prilike dobro upoznati, a usput su, kako bi im boravak bio što zanimljiviji i razno- vrsniji, otkrivali i gdje je najbolja kava, najbolji sladoled, noćni život...

TRADICIONALNI PROGRAM SVEUČILIŠTA U ZAGREBU I HMI-ja Polaznici su imali i predavanja o hrvatskome identitetu, o novijoj i starijoj hr- prekinutih veza, posjetili smo i razgle- kulture tradicionalni je program Sveu- vatskoj povijesti, bili smo i na koncer- dali etno zbirku Hrvatske kuće pod na- čilišta u Zagrebu i Hrvatske matice ise- tu vokalnog ansambla ‘Lado’, u Muzeju zivom ‘Hrvatska u malom’. Na svečanoj ljenika. Ove godine održavala se od 25. večeri u prekrasnome restoranu ‘Matis’ lipnja do 22. srpnja, a okupila je 25 poni ove godine nije manjkalo kulinarskih, laznika iz devet europskih i prekomor- Sveučilišna škola okupila pjevačkih te plesačkih umijeća. Naši po- skih zemalja (Australije, Kanade, Argen- je 25 polaznika iz 9 laznici svake godine posebno izdvajaju tine, Venezuele, Čilea, SAD-a, Mađarske, europskih i prekomorskih izlete na Plitvička jezera i u Hrvatsko za- Italije, Njemačke). Školu je polazilo i zemalja (Australije, Kanade, gorje. Iako nas vrijeme nije baš posluži- četvero stipendista sa Sveučilišta u To- lo, na Plitvicama nas je četiri puta oku- rontu (Kanada), Sveučilišta u Udinama Argentine, Venezuele, Čilea, pala kiša, a u Zagorju smo se smrzavali (Italija), sveučilišta Pontificia Universi- SAD-a, Mađarske, Italije, na 12 stupnjeva, oduševljenje prirodnim dad Catolica de Chile (Čile) i Szechenyi Njemačke). ljepotama nije izostalo ni ove godine. Istvan University (Mađarska). Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i I tako, svemu lijepome brzo dođe kraj... Četiri su tjedna, iako ispunjena Skupina Kaciola predstavlja svoju regiju i tradicionalna hrvatska jela znojem, frustracijama, ljutnjama, mnogobrojnim nastavcima, riječima..., ali i zabavom i smijehom, brzo proletjela... Ostaju nam lijepa sjećanja na prekrasna druženja i poznanstva. Kao i svake godine, tako i ove, moramo završiti uvodne riječi našim najdražim stihovima - Bilo bi dobro vidjeti vas opet za ona dobra, dobra stara vremena... n

ENG The University School of Croatian Lan- guage and Culture was staged from the 25th of June to the 22nd of July, gathering 25 partic- ipants from nine European and overseas countries (Australia, Canada, Argentina, Venezuela, Chile, the USA, Hungary, Italy and Germany).

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 9 VIJESTI

PREDSTOJNIK MILAS POSJETIO HRVATE U NIZOZEMSKOJ NIZOZEMSKA - Zvonko Milas, predstojnik Dr- žavnoga ureda za Hr- vate izvan Republike Hrvatske i Ivana Per- kušić, savjetnica s posebnim položajem za pitanja hrvatskog ise- ljeništva, posjetili su u srpnju hrvatsku zajednicu u Nizozemskoj. U SVI HRVATSKI DRŽAVLJANI IMAT ĆE sklopu susreta s pred- PRAVO NA ORGAN U DOMOVINI stavnicima hrvatske za- ZAGREB - Svi hrvatski državljani, neovisno u kojem di- jednice u Nizozemskoj jelu svijeta žive, imat će pravo ući na Nacionalnu listu izaslanstvo je posjeti- čekanja za organe! Glavna je to promjena novoga Pra- lo i hrvatske uznike u UN-ovu zatvoru u Scheveningenu. vilnika Ministarstva zdravlja kojemu još prethodi javna U prostorijama Veleposlanstva Republike Hrvatske izaslan- rasprava. Od tada će svi pacijenti s hrvatskim državljan- stvo Državnoga ureda sastalo se s veleposlanicom Andre- stvom moći biti prijavljeni primjerice za transplantaciju om Gustović – Ercegovac te je održan niz sastanaka s pred- bubrega, jetra, srca... stavnicima hrvatske zajednice u Nizozemskoj. Izaslanstvo "Neovisno o tome gdje na svijetu žive hrvatski držav- se susrelo s Radovanom Lučićem, profesorom hrvatskoga ljani, imat će pravo biti na Nacionalnoj listi za organe jezika na Sveučilištu u Amsterdamu. Istoga dana održan je jer su oni dosad na neki način zapravo bili diskriminira- sastanak sa svećenicima Hrvatske katoličke župe sv. Niko- ni. Trošak njihova liječenja snosit će inozemna osigura- le Tavelića u Rotterdamu, fra Jurom Tokalićem i fra Miškom nja. Zašto ne dati svima pravo kada smo vodeća zemlja Sirovinom te predstavnikom i učiteljicama Hrvatske do- u svijetu za transplantacije i prvi konkretno kada je ri- punske škole, Anđelkom Kazijom, Ankicom Šumom Boš- ječ o transplantaciji jetra", komentira tehnički ministar njak i Snježanom Miličević - Đerek. U daljnjem razgovoru s zdravlja dr. Dario Nakić. predstavnikom Zaklade hrvatske mladeži, Goranom Strni- Novi Pravilnik, koji bi na snagu trebao stupiti u listo- šom, razgovaralo se o njezinim aktivnostima i programima. padu, u praksi će riješiti i takozvani višak organa. Kako Zaključno, izaslanstvo Državnoga ureda susrelo se sa za- nam objašnjava prim. dr. Branislav Kocman, kod nas je mjenikom gradonačelnika pokrajine Stichtse Vecht, Fran- ponekad situacija da imamo negativni balans odnosno kom Živkovićem Laurentom, uglednim članom nizozem- da s obzirom na broj donora više organa dajemo u dru- skog društva koji je iskazao spremnost na suradnju i pomoć ge zemlje. Konkretno će ovaj cijenjeni kirurg i voditelj hrvatskoj zajednici. Centra za transplantaciju solidnih organa i hepatobili- jarnu kirurgiju KB-a Merkur navesti primjer bubrega kojih zna biti 15 - 20 u negativnome balansu. "Nama bi bio interes da mi transplantiramo te ljude, a ne da dajemo organ. Građani Hrvatske koji plaćaju zdravstveno neće biti zakinuti jer će osiguranje paci- jentu podmiriti troškove ili će pak oni sami platiti za- hvat. Problem je kad pacijent nema osiguranje, a ima naše državljanstvo i kako uključiti na listu one koji nisu hrvatski državljani", kaže dr. Kocman. Pitanje stranaca ovaj pravilnik rješava pozivanjem na međudržavne ugovore te dajući mogućnost da se tran- splantira, uz suglasnost ministra zdravlja, ako je paci- jentu ugrožen život tijekom boravka u Hrvatskoj. Inače, propis nalaže i da liječnici moraju pravodobno proci- jeniti za svakoga kroničnoga bubrežnog bolesnika je li kandidat za transplantaciju, što je zakonsko definiranje lanjske akcije Ministarstva kojom se želi što više pacije- nata poštedjeti dijalize. (Moja Hrvatska)

MATICA 10 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr GLOBALNA HRVATSKA Odrazi prožimanja kultura srednjoeuropskoga kruga U Hrvatskoj i Mađarskoj počinju svečanosti u znaku Godine Nikole Šubića Zrinskog. Jubilej je potaknuo stotinjak priredbi, počevši od 7. rujna u Sigetu, čiji će sadržaji tijekom jeseni uprizoriti višestoljetno prožimanje kulture, umjetnosti i znanosti Srednje Europe

dbor za obrazo- Jubilej prijelomne Siget- Navik on živi… - 15 godina povijesne po- vanje, znanost ske bitke potaknuo je stoti- strojbe Zrinske garde iz Čakovca. Veseli nas i kulturu Hr- njak priredbi u obje zemlje, stoga aktualni pothvat varaždinskoga pisca vatskoga sabo- počevši od 7. rujna u Szige- Alena Sambolca čiji je roman posvećen hr- ra proglasio je tvaru/Sigetu gdje je središnja vatskome Leonidu Nikoli Šubiću Zrinskom 2016. Godinom Nikole Šubi- svečanost održana u nazoč- pod naslovom Bitka, koju je proljetos obja- Oća Zrinskog. Inicijativu je po- nosti mađarskoga predsjed- vila Matica hrvatska. Mladima su potreb- krenula Hrvatska akademija nika Janosa Adera i hrvatske ni junaci za identifikaciju i izgradnju vla- znanosti i umjetnosti i Me- predsjednice Kolinde Gra- stitoga života na pozitivnim vrijednostima. đimurska županija, kojoj su bar-Kitarović. U organizaciji Sličnom pobudom, Mary Helen Stefaniak, se s istovjetnim elanom oda- Piše: Vesna Kukavica hrvatskog Ministarstva kul- rođena Amerikanka, u jedan dio svoga knji- zvali predstavnici političkih, ture, naših diplomatsko-kon- ževnog stvaralaštva unosi iskustva nekoliko kulturnih i znanstvenih insti- zularnih predstavništava u generacija Hrvata u Americi podrijetlom s tucija Republike Mađarske. Nikola Šubić RM te hrvatske zajednice iz Mađarske on- panonskoga tla gdje se, kako kaže, svaki čas Zrinski istaknuta je figura hrvatske povije- dje je dva dana kasnije, 9. rujna, priređen i mijenja naziv države. To nimalo ne čudi sti koja simbolizira hrabrost i požrtvovnost Hrvatski dan, na kojemu je s bogatim pri- uzme li se u obzir obiteljska priča njezina našega naroda, čega se s ponosom prisje- godnim kulturnim programom sudjelo- oca – pomurskoga Hrvata rođenog na mit- ćaju i Hrvati i Mađari prigodom 450. ju- vala Međimurska županija, gradovi Čako- skome rubu Panonije gdje se u 16. stoljeću bileja herojske obrane Sigeta od Osmanli- vec, Koprivnica i Slatina te Hrvati iz cijele odigrala junačka obrana Sigeta od Osman- ja te obljetnice njegove junačke pogibije u Mađarske, kao i drugi umjetnici iz RH. lija - koja čini jezgru romana The Turk and Sigetskoj bitci. Istoga dana u Pečuhu je zatim priređen My Mother/Turčin i moja majka (2005.), a Zrinski stječe europsku slavu sredinom susret župana pograničnih županija pove- koja je neraskidivo vezana uz prekoocean- 16. stoljeća kada je od uništenja spasio voj- zanih s obitelji Zrinski na temu Kulturni ski put koji su njezini preci prevalili kako bi sku kralja Ferdinanda Habsburgovca u bitci turizam, nematerijalna kulturna baština – iz rodnoga Novog Sela na granici Hrvatske s Turcima pod Peštom (1542.). Zbog traj- brand Zrinskih, s ciljem učinkovitije kultur- i Mađarske stigli kao pečalbari u američki ne turske opasnosti, a braneći Međimurje i ne razmjene koja bi motivirala susjedstvo Milwaukee. Riječ je o seobama koje su na- Hrvatsku, Nikola je izgrađivao obrambeni na razvoj kontinentalnoga turizma. Ostale vijestile moderne migracije iz Srednje Eu- sustav na Muri. Kralj Ferdinand imenuje umjetničke priredbe, skupovi i promocije rope u Novi svijet. Književnik i leksikograf Zrinskoga u svibnju 1563. glavnim zapo- – koje zrcale višestoljetno prožimanje kul- Pavao Ritter Vitezović, tvorac slavne povi- vjednikom Mađarske južno od Dunava. Za- tura - održavat će se diljem Srednje Euro- jesne Karte cjelokupnoga Hrvatskoga Kra- ustavivši 1566. godine u srcu Europe moć- pe tijekom dolazeće jeseni. ljevstva, to razdoblje u svome spjevu nazi- nu vojsku osvajača Sulejmana I., ušao je u Drugo tisućljeće na tlu Srednje Europe va Dva stoljeća ucviljene Hrvatske (1703.), svjetsku povijest jer taj čin na panonsko- obilježile su kulturne veze Hrvata i Mađara opisujući borbe s Osmanlijama na područ- me tlu biva prijelomni za zapadnu kultu- - od Marulića do Krleže i naših suvremeni- ju Vojne krajine u 16. i 17. st. ru i civilizaciju, promijenivši tok povijesti ka. Drava i Mura nikada nas nisu razdvaja- Obljetničkim prisjećanjem na slojevite u tome kritičnom trenutku drugog tisuć- le, već spajale i upućivale jedne na druge. veze umjetničkih djela, od opere do tekstova ljeća. Zbog svoje hrabrosti i časne smrti u Hrvatska manjina u Mađarskoj uzorno se u RH i inozemstvu, nedvojbeno se podiže obrani Europe od turskih osvajača, čin Ni- razvija u 21. stoljeću, a mađarska u Hrvat- svijest o Zrinskima kao trajnom nadahnu- kole Šubića Zrinskog izazvao je divljenje skoj recipročno ima sve uvjete za afirma- ću hrvatske i europske znanosti, kulture i i u umjetničkim djelima. Prije točno 365 ciju svog nasljeđa. umjetnosti. Tek ćemo vidjeti kako će struč- godina u Beču je njegov praunuk hrvat- Amerikanci se diče svojim Alamom, njaci interpretirati teme vezane uz bansku ski ban Nikola VII. Zrinski objavio djelo Škoti svojim Braveheartom, Englezi izmi- obitelj Zrinskih tijekom dolazećih mjeseci Adriai tengernek Syrenaia, pisano mađar- šljenim Robinom Hoodom, a mi Hrvati među našim dvjema kulturnim i umjetnič- skim jezikom, koje sadrži više lirskih pje- svoje junake ne poznajemo. Časne iznim- kim elitama u Zagrebu i Pečuhu, gdje se u sama i spjev o opsadi te padu utvrde Siget, ke su udruge koje njeguju junačku baštinu listopadu održava Međunarodni kroatistički a u kojem je slavio smrt pradjeda Nikole IV. u Međimurju, što zorno svjedoči izložba skup posvećen sigetskome junaku. n Zrinskoga. Danas se to djelo smatra jednim od najboljih djela mađarske barokne ENG Croatia and Hungary will this year celebrate the Year of Nikola Š. Zrinski. The jubilee will see hundreds of happenings, kicking off on the 7th of September in the town of Siget and con- književnosti. Desetak godina kasnije nje- tinuing through the autumn in towns and cities associated with members of the Zrinski family gov brat Petar Zrinski prepjevao je to dje- that served as ban (viceroy) and reflecting the many centuries of the intermingling of the cul- lo na hrvatski Adrijanskoga mora Sirena. tures of Central Europe.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 11 HMI RIJEKA: DANI ISELJENIKA NA ILOVIKU, SUSKU, KRKU, UNIJAMA I CRESU Tradicionalna iseljenička druženja na Kvarneru

Iako u formi prilagođen specifičnosti svakoga kvarnerskog otoka, "Dan iseljenika" je dan koji se očekuje, dan za koji se u nekim sredinama posebno priprema cijele godine

Nastup Alena Polića u sklopu Cross utrka djece na Unijama Dana iseljenika Krka

Uz autoricu knjige, mnogobrojnim posjetiteljima u župnoj crkvi obratili su se povjesničar Julijano Sokolić, koji je bio i na prvome Danu iseljenika, i malolo- šinjski gradonačelnik Gari Cappelli. U Tekst: Dejan Miculinić hovim čelnicima da zahvale na pomoći zabavnome dijelu na pjacalu ispred žu- iseljenicima za sve što čine za svoj "stari pne crkve nastupilo je folklorno društvo vaki otok svoju feštu ima, za kraj”, za zavičaj svoga djetinjstva i mla- "Manfrina” iz Maloga Lošinja plesovima Dan iseljenika, najdraža je svi- dosti. Iako u formi prilagođen specifič- otoka Suska i kapetanskim plesom Man- ma…” prilagođeni refren po- nosti svakoga kvarnerskog otoka, "Dan frina, a zatim prvi put na otoku Iloviku znate pjesme najbolje bi opisao iseljenika" je dan koji se očekuje, dan za ljeto na Kvarneru kada svake koji se u nekim sredinama posebno pri- Nastup Đanija Maršana na Iloviku godine dolazi veliki broj naših iseljenika. prema cijele godine. “SManifestacija "Dan iseljenika”, koju je pokrenula Hrvatska matica iseljenika NA MJESTU SVOG ZAČETKA - Rijeka prije 32 godine, prvi put održa- Ovogodišnji niz obilježavanja Dana ise- na je na otoku Iloviku, a ideja joj je bila ljenika na Kvarnerskim otocima započeo približiti one koji su otišli i one koji su je na mjestu svoga začetka, otoku Ilovi- ostali te time smanjiti osjećaj otuđeno- ku. Program proslave krenuo je predstav- sti, upoznati iseljene s povijesnom, kul- ljanjem knjige o otoku Iloviku autorice turnom i prirodnom baštinom sredina iz Gordane Pavoković pod nazivom "Ilovik kojih su potekli, ali i na neki način pru- i Sveti Petar – dva otoka istoga imena – ža priliku lokalnim zajednicama i nji- na jednom se živi, na drugome počiva".

Manifestacija "Dan iseljenika”, koju je pokrenula Hrvatska matica iseljenika - Rijeka prije 32 godine, prvi put je održana na otoku Iloviku.

MATICA 12 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr Nastup folkloraša iz SAD-a i sa Suska

Dječje sportske igre Susak i Đani Maršan koji je uz band "Tik-tak" le program je nastavila folklorna sku- nadnom šetnjom duž novobetonirano- oduševio sve Ilovčane i goste, poseb- pina otoka Suska u kojoj su nastupili ga puta u središtu Donjeg Sela, a zatim no pri izvođenju pjesme o otoku Ilovi- mladi iseljenici i njihovi vršnjaci s oto- koncertom popularnih melodija. Zabava ku – "Lumin”. ka otplesavši tradicionalni ples u boga- za kraj još jednoga Dana iseljenika uza Tjedan dana poslije bio je red na Su- tim narodnim nošnjama koje su za ovu zvuke grupe "Pumpa” nastavljena je do sku da organizira svoju feštu. Nakon posebnu priliku neke djevojke donijele ranih jutarnjih sati. mise u župnoj crkvi u Gornjem Selu, u iz Amerike. Oduševljenje prisutnih na jutarnjim satima, u poslijepodnevnim trenutke je stvorilo atmosferu sa sport- PJESME NA DIJALEKTU DOMAĆE i večernjim satima uslijedio je zabavni skih utakmica, uz glasno bodrenje sva- ČAKAVŠTINE program na platou kraj školske zgrade. kog pokreta plesača. U nastavku večeri Iseljenici otoka Krka okupljaju se svake Za najmlađe Sušćane i njihove goste program je nastavljen nastupom Puhač- godine na isti dan, 1. kolovoza. Doma- priređene su likovna radionica i dječje koga orkestra "Josip Kašman" iz Maloga ćin se mijenja svake godine po principu sportske igre. Nakon završetka sport- Lošinja koji je pod vodstvom dirigenta rotacije, a čast domaćinstva iseljenicima skih natjecanja na podiju ispred ško- Davora Mužića nastupio prvo prome- ove godine pripala je Gradu Krku. Na- kon okupljanja na Trgu krčkih glagolja- Iseljenici otoka Krka okupljaju se svake godine na isti dan, ša, prostoru ispred osnovne škole, gdje 1. kolovoza. Domaćin se mijenja svake godine po principu je priređen koktel dobrodošlice, skupina od 90-ak iseljenika, njihovih gostiju rotacije, a čast domaćinstva iseljenicima ove godine i domaćina uputila se u obližnju crkvu pripala je Gradu Krku. Majke Božje od zdravlja, gdje je održana sveta misa. Nakon završetka mise okupljeni su se uputili u obližnji prostor u Zajednička večera dvorištu osnovne škole gdje je na otvo- iseljenika na Cresu renoj sceni u podnožju gradskih zidina održan koncert glazbenika Alena Poli- ća koji je izvođenjem svojih pjesama na dijalektu domaće čakavštine i uz prat- nju gošći iz Ukrajine oduševio sve pri- sutne. Druženje je nastavljeno u Hotelu "Bor” uz večeru i glazbu "Tabako Banda”.

DVOSTRUKO VIŠE SUDIONIKA NA CRESU Nakon otoka Ilovika, Suska i Krka, Dan iseljenika održan je i na Unijama. Za razliku od ostalih otoka, program se proteže na dva dana. Proslava je počela tradicio- nalnom Unijskom alkom, utrkom kario- la ili tački u kojima kopljanika vozi par- tner, a nastavila se idući dan sportskim

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 13 Tekst: Snježana Đuričković Nastup folklora iz Orleca i ples Foto: Jeanna Cooper, Tom Franks sa iseljenicima na Cresu rvatska matica iseljenika igrama za djecu, krosom za djecu do 11 a u povodu Dana iseljenika predstav- i ove godine uspješno je godina te malonogometnim susretom. ljenu i na Unijama. organizirala ljetne turne- Večernji zabavni program započeo Posljednji u nizu otoka svoj Dan je folklornih ansambala iz je koncertom Puhačkog orkestra "Jo- iseljenika proslavio je i otok Cres. Lanj- iseljeništva po Hrvatskoj i sip Kašman” iz Maloga Lošinja koji je sko, prvo izdanje manifestacije, ove go- BiH. Jedan od njih bio je Hrvatski fol- nakon više od 20 godina ponovno na- dine s dvostruko većim brojem iseljeni- Hklorni ansambl "Nova nada" iz Warrena stupio na otoku Unijama i očekivano ka, pokazalo je opravdanost pokretanja u američkoj državi Michigenu. Turneja oduševio mnogobrojne Unijane i nji- inicijative i na tom prostoru. Nakon je trajala 18 dana čiji je vrhunac bio su- hove goste. Nakon završetka koncer- dvojezične mise u gradskoj crkvi, dru- djelovanje u svečanoj povorci i nastup ta publika se preselila u obližnji stari ženje je nastavljeno u restoranu ‘Ma- na 50. đakovačkim vezovima. "Toš”, mlin za masline, gdje su Mar- rina’. Posebno emotivan bio je nastup U dva srpanjska tjedna turneje fol- gita Nikolić u ime VMO Unije i De- folklorne skupine iz mjesta Orlec koji kloraši "Nade", njih 24, uspješno su odra- jan Miculinić u ime Hrvatske matice je završen zajedničkim plesom tradi- dili osam nastupa i usput obišli Plitvička iseljenika – Rijeka, prigodnim riječi- cionalnih plesova članova ansambla i jezera i hrvatske gradove Osijek, Đako- ma otvorili izložbu "Hrvatski otoci – prisutnih iseljenika. A uza zvuke har- vo, Vukovar, Zagreb, Jastrebarsko, Za- Otok Unije”, inicijalno postavljenu u monike i pjesme fešta je potrajala do dar, Nin, Trogir, Šibenik, Mariju Bistricu Knjižnici Novi Zagreb prošle godine, kasno u noć. n i Varaždin. Matičin vodič bila je Snježa- na Đuričković. Posjetili su i gradišćanskohrvatsko Petrovo Selo/Szentpéterfa u Mađarskoj. Ondje su imali zajednički nastup s tam- buraškim sastavom "Koprive". Naime, iz ovog sela potječu korijeni obitelji Talan, voditelja HFA "Nova nada" Stevea Ta- lana te njegove sestre Anne Talan. Do- maćini su priredili emotivni doček an- samblu, a tamburaši "Kopriva" otpjevali pjesmu "Ljubav je nepobjediva", koju su napisali inspirirani ljubavnom pričom njihovih predaka.

NASTUP PUN EMOCIJA Svojim pjesmama i plesovima ‘Nadaši’ su se prvi put publici predstavili u Đa- kovu, gdje su nakon povorke nastupili Otvorenje izložbe "Hrvatski otoci - na glavnoj pozornici pokraj đakovačke Unije” u sklopu Dana iseljenika Unija katedrale. Uslijedio je nezaboravni nastup u Vukovaru. Tri ansambla - ame- ENG The Rijeka branch office of the Croatian Heritage Foundation launched the Emigrants’ rička "Nova nada", australski HFA "Za- Day event thirty-two years ago. This year the event was staged on the islands of Ilovik, Susak, greb" iz Wollongonga i HKGD "Dunav" Krk, Unije and Cres. iz Vukovara - zapjevala su i zasvirala za-

MATICA 14 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr HMI: HRVATSKA TURNEJA HRVATSKOGA FOLKLORNOG ANSAMBLA "NOVA NADA" IZ WARRENA (SAD) Avantura koju bi svi rado ponovili

U dva srpanjska tjedna turneje folkloraši "Nade", njih 24, uspješno su odradili osam nastupa i usput obišli Plitvička jezera i gradove Osijek, Đakovo, Vukovar, Zagreb, Jastrebarsko, Zadar, Nin, Trogir, Šibenik, Mariju Bistricu i Varaždin

jedno na Trgu Republike Hrvatske na njama. Nakon mise uslijedio je nastup koncertu pod nazivom "Zajedno za vo- Na ovogodišnjoj turneji ispred najpoznatijega svetišta kontinen- dotoranj". Bio je to nastup pun emocija, hrvatski folkloraši iz SAD-a talne Hrvatske, na Trgu pape Ivana Pavla. ne samo zbog organiziranoga razgleda imali su veliku potporu Njihov posljednji nastup, nazvan "Večer grada, obilaska Vukovarske bolnice, Me- pjesme i plesa", održan je u mjestu Virju morijalnoga groblja te posjeta Ovčari. rodbine i prijatelja iz Križovljanskom gdje su nastupali zajed- Nadomak Zagrebu, u Markuševcu, Hrvatske, koje neki od njih no s KUD-om "Juraj Lončarić" iz Hrže- ‘Nadaši’ su nastupili s HKUD-om "Prigo- nisu vidjeli dugi niz godina. nica. Bilo je lijepo i veselo. U svakome rec”, a u Jastrebarskom s lokalnim KUD- mjestu u koje bi došli bio im je priređen om Matice umirovljenika na Trgu Josipa lijepi doček, a nakon svakog nastupa sli- Jurja Strossmayera. Nastup u Jastrebar- odrađeni zajednički nastup s Tamburaš- jedila bi zabava i druženje s domaćini- skom bio je poseban i zbog životne pri- kim orkestrom KUD-a Branimir na Vi- ma do kasno u noć. če člana ansambla Mike Mije Lukičeka. šeslavovu trgu. U Hrvatskom zagorju Na ovogodišnjoj turneji imali su veli- Lukiček je sa samo 11 godina iz Jastrebar- su u povodu proslave blagdana Majke ku potporu rodbine i prijatelja iz Hrvat- skog otputovao u bijeli svijet. U Dalma- Božje Bistričke i Dana Općine ‘Nada- ske, koje neki od njih nisu vidjeli dugi niz ciji, u Ninu, "Nadu" je čekao opet izvrsno ši’ bili prisutni na večernjoj misi u noš- godina. Članovi ansambla rekli su kako je ova turneja za njih bila avantura koju bi rado ponovili, a mi u Hrvatskoj matici iseljenika željeli bismo da im se želja ostvari. Mislimo kako ovakva druženja treba nastaviti, a novostečena prijatelj- stva sačuvati. n

ENG The Croatian Heritage Foundation organised a summer tour by the Nova Nada Croatian Folklore Ensemble out of Warren, Michigan in the USA. The tour ran for eighteen days and saw its highlight with the group’s participa- tion in the 50th annual Đakovački Vezovi event.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 15 HMI: MALA ŠKOLA HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE 2016. Oplemenjeno ljetovanje kojim djeca jačaju hrvatski jezični i kulturni identitet

Voditelji radionica i aktivnosti su nastavnici specijalizirani za pojedina područja, učitelji hrvatskoga kao inoga jezika, lutkarski, dramski i plesni pedagozi, kineziolozi

Razgovarala: Tihana Pšenko Miloš U jeku aktualne priče o iseljavanju nih manjina. No, škola je otvorena i za Foto: Snježana Radoš mnogobrojnih mladih ljudi iz svu ostalu djecu, sadašnje i buduće pri- Hrvatske lijepo je čuti da se neki jatelje Hrvatske. Programom čuvamo i ala škola hrvatskoga je- domovini i vraćaju, i to kako bi razvijamo hrvatski nacionalni jezični i zika i kulture jedinstven učili hrvatski jezik. Kako biste kulturni identitet. je projekt u organizaci- opisali Malu školu, kome je ona ji Hrvatske matice ise- sve namijenjena? Koliko je polaznika Škola primila ljenika koji se održa- - Mala škola hrvatskoga jezika i kul- ove godine? Tko su predavači? va od 1993. godine. Ovogodišnja škola ture jedno je oplemenjeno ljetovanje čiji - Ovogodišnji program okupio je 63 Modržavala se od 18. do 29. srpnja u No- je temeljni cilj da djeca koja žive i obra- polaznika, u dobi od 9 do 16 godina, iz vome Vinodolskom, a o samoj organi- zuju se izvan Hrvatske, u zajedništvu s zaciji, programu, polaznicima i znanju djecom iz različitih mjesta u Hrvatskoj, koje se ondje u vrlo kreativnom pristu- unaprijede svoje znanje hrvatskoga jezi- pu ostvaruje razgovarali smo s profeso- ka te upoznaju kulturnu i prirodnu ba- ricom Ladom Kanajet Šimić, rukovo- štinu kraja u kojemu borave. Program diteljicom Odjela za školstvo, znanost i je usmjeren tzv. nasljednim govorni- sport HMI-ja. cima, tj. mladim pripadnicima hrvatskih iseljeničkih zajednica i nacional-

Škola se održava u kontinuitetu od 1993. godine, što znači da će sljedeća biti jubilarna, 25. U ovome programu Lada Kanajet Šimić s do sada je sudjelovalo oko 1.300 djece iz 32 europske i voditeljima ovogodišnje prekooceanske zemlje. Male škole

MATICA 16 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr 14 europskih i prekooceanskih zema- njihov napredak i zadovoljstvo nauče- Program je namijenjen mladim lja: SAD-a, Švicarske, Mađarske, Nje- nim. No, hrvatski jezik uči se samo jed- mačke, Austrije, Italije, Velike Britanije, nim dijelom u jezičnim radionicama, u pripadnicima hrvatskih Belgije, Švedske, Slovenije, Nizozemske, svim ostalim radionicama i aktivnosti- iseljeničkih zajednica i Francuske, Makedonije i Hrvatske. Vo- ma to se nadopunjuje. Sve su naše krea- nacionalnih manjina. No, škola ditelji radionica i aktivnosti su nastav- tivne radionice, a to su likovna radioni- je otvorena i za svu ostalu djecu, nici specijalizirani za pojedina područ- ca hrvatske kulturne i prirodne baštine, ja, učitelji hrvatskoga kao inoga jezika, novinarska, lutkarska, dramska, plesna i sadašnje i buduće prijatelje lutkarski, dramski i plesni pedagozi, ki- filmska radionica, pa i sportske i zabav- Hrvatske. neziolozi. Također, ove godine nastavili ne aktivnosti, u funkciji učenja jezika. U smo s praksom započetom prošle, a to je dramskoj i lutkarskoj radionici ovlada- morskih motiva i glagoljice na kaširani da se zainteresirani bivši polaznici, po- va se govorom, u novinarskoj pismom… kišobran, tehnikom pop-arta likovno se sebice oni koji su nastavili svoje obra- Polaznici su izloženi jeziku i drugim sa- predstavio ban Ivan Mažuranić, plela se zovanje u pedagoškome smjeru, uklju- držajima, uči se stvarni jezik potreban u košara od špage… Inače, prilikom prija- če kao voditelji, tako da smo imali troje stvarnim komunikacijskim situacijama, ve u Malu školu djeca odabiru kreativnu takvih mladih voditelja, iz Austrije, Ka- tako da su reakcije polaznika odlične. radionicu na temelju svojih želja, inte- nade i Francuske. resa, sposobnosti. Osim što mlade poučavate o jezi- Kako je Škola koncipirana i kakve ku, naučiti se može i o hrvatskoj Koliko je djece od 1993. do sada su reakcije polaznika? kulturi? Za što djeca iseljenika naj- otprilike pohađalo Malu školu? - Program Škole podrazumijeva je- više pokazuju interes? - Škola se održava u kontinuitetu od zične i kreativne radionice te sportske i - Specifičnost ovoga programa je da 1993. godine, što znači da će sljedeća biti zabavne aktivnosti. U jezične radionice su kulturološke sastavnice uključene i jubilarna, 25. U ovome programu do sada djeca su raspoređena ovisno o jezičnom u učenje jezika i u sve ostale aktivnosti. je sudjelovalo oko 1.300 djece iz 32 eu- predznanju. Većina njih dobro vlada hr- Čak se i u našim tematskim večerima uz ropske i prekooceanske zemlje. To je je- vatskim jezikom, ali najčešće narječjem igre nauči koji su hrvatski otoci najveći, dini program takve vrste u Hrvatskoj i kojim se govori u obitelj. Neki ne vlada- koje je jelo karakteristično za koju hr- mi smo na njega jako ponosni. Želim za- ju dobro pisanjem i čitanjem, dok s go- vatsku regiju i sl. Hrvatsku kulturu čine i hvaliti malim i velikim Maloškolarcima, vorom nemaju većih teškoća. Naravno, hrvatske pjesme tijekom večernjega pro- svoj djeci i voditeljima, na znanju, kre- dolaze nam djeca koja prvi put u živo- grama, miris smilja s novljanske šetnice, ativnosti, prijateljstvu, radosti i mlado- tu progovore hrvatski, dirljivo je pratiti šetnje Novim Vinodolskim, primorskim sti, čime su ispunjeni dani ovogodišnje gradićem bogate kulturne prošlosti, vo- Male škole. Posebna zahvala ide našemu Završnoj priredbi nazočili su: v.d. ravnateljice žnja brodom u smiraj dana... Hrvatsku dugogodišnjem domaćinu Odmaralištu HMI-ja Mirjana Piskulić, ispred Državnog ureda za Hrvate izvan RH Biserka Lukan, te kulturu čine svi prekrasni uspjesi naših Crvenoga križa grada Zagreba u Novo- brojni roditelji i rodbina polaznika sportaša o kojima govori završni kviz, me Vinodolskom – Hostelu Villa Rusti- naše ‘Čudnovate sportske lige’. Osim već ca te Zagrebačkoj županiji - Upravnome spomenute dramsko-jezične radionice, odjelu za prosvjetu, kulturu, sport i teh- imamo i dramsko-baštinsku koja obra- ničku kulturu i Gradu Zagrebu – Grad- đuje neke teme ili motive vezane za hr- skome uredu za kulturu, obrazovanje i vatsku prirodnu ili kulturnu baštinu ili sport na financijskoj potpori. n jednostavno hrvatski identitet. Ove su godine to bili poznati hrvatski proizvodi ENG The CHF’s Little School of Croatian Lan- Cedevita, Bajadera i Vegeta te hrvatski guage and Culture is enriched with a summer vacation during which the children reaffirm krajolici. Uz to, tu je i kreativna likovna their Croatian linguistic and cultural identity. radionica baštine. Na ovogodišnjoj su We spoke with the school’s leader Lada Kana- se Školi, između ostaloga, radili otisci jet Šimić.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 17 VIJESTI

KAMELIJA POVEZALA OPATIJU I HBZ OPATIJA - Za vrijeme moga kratkog boravka u domovini Hrvatskoj bilo mi je iznimno zadovoljstvo i čast odazvati se pozi- vu Udruge ljubitelja kamelije iz Opatije i u ime Hrvatske bratske zajednice u Americi zasaditi drvo kamelije u prelijepome parku koji okružuje vilu Angiolinu. Ideja sadnje i pokroviteljstva kamelije niknula je prije dvije godine prilikom slučajnog susreta s dr. Edwardom (Slavkom) Yambru- HMI: STVARANJE KAZALIŠTA NA ŠKOLJIĆU šićem i njegovom suprugom Natalijom iz Hrvatska matica iseljenika u surad- ni dijalog: sa samim dramskim dje- Washingtona D.C. Naime, ovaj bračni par nji s istaknutom kazališnom reda- lom u nastajanju, s ostalim sudio- sudjelovao je na turneji "Promocija turiz- teljicom Ninom Kleflin i ove godine nicima dramskoga čina, s publikom ma 1996. po Hrvatskoj” pod okriljem HBZ-a priredila je srpanjski seminar za vo- kao sukreatorom igre, s društvom u i zaljubio se u Opatiju, ljepoticu Kvarner- ditelje kazališnih i dramskih grupa, kojem živi, s umjetnošću i općenito skoga zaljeva te kupio vilu u strogome sre- koje djeluju izvan Hrvatske. Na otok sa životom. dištu grada. Slavko je predsjednik odsjeka Galovac/Školjić tako je pristiglo pet- Pojmimo li Matičin seminar Stvara- 1984 "Dr. Ante Starčević” HBZ-a u Washin- naestak polaznika iz nekoliko zema- nje kazališta kao oblik poučavanja gtonu D.C., a Natalia obnaša dužnost taj- lja europskoga susjedstva. uz dramsko iskustvo, pri čemu se kao nice i blagajnice u istoimenome odsjeku. Dramsko stvaralaštvo u svakidašnji- specifičan medij rabi dramski izraz, Tako je nekako bilo prirodno da preko ka- ci izvrsno služi pri poučavanju jezi- onda je bit dramskoga izraza igra kao melije i njezina udruženja povežu glavni ka i kulture, razvoju kreativnosti, ali i stvaralački čin, napominje umjetnič- grad SAD-a i HBZ s Opatijom. osobnome rastu u jezičnom osjećaju ka voditeljica projekta Nina Kleflin. Na svečanosti prilikom sadnje i pokrovitelj- – ponuđeno kao izvannastavni oblik U tijeku osmodnevnog učenja, stva- stva kamelije HBZ-a, uz nazočnost mnogo- rada s mladima, istaknula je redate- ranja i druženja polaznici su apsolvi- brojnog članstva Udruge Kamelije, na čelu ljica Nina Kleflin. rali niz korisnih savjeta i usvojili prak- s predsjednicom Antonijom Cvetković, bili Stvaranje kazališta u metodološkom tično znanje koje će moći primijeniti su prisutni zamjenici gradonačelnika Ma- postupku redateljice Nine Kleflin u budućem radu. Program je bio po- rin Gašparić i Fernad Kirigin te delegacija omogućuje mladom čovjeku polifo- dijeljen u prijepodnevni teoretski dio HBZ-a koju su činili predsjednik odsjeka s audio-vizualnim materijalima i po- 2005 "Rijeka" Bruno Čalić, predsjednik od- slijepodnevni praktični dio. sjeka 2001 "Frankopan" Ivan Bertović i član Kao dramski predložak korišteni su odsječnog odbora Anton Francetić te od- tekstovi spisateljice Arijane Čuline, bornica odsjeka 530 "Ogulin" Mirjana Ber- prema kojima je priređena završna tović i moja malenkost. (Franjo Bertović) izvedba tj. javni sat pred publikom iz grada Preka i turistima koji rado posjećuju Školjić. Organizator projekta je HMI, koji gotovo dva desetljeća privlači kulturne djelatnike iz dijaspore u ovu poticaj- nu kazališnu radionicu. Umjetnička voditeljica seminara je Nina Kleflin, a voditeljica projekta je Nives Antoljak. Na seminaru predaje i Matičina dje- latnica Vesna Kukavica, čije je tema bila naslovljena "Kazalište kao medij razvitka hrvatskoga kulturnog identiteta". (Vesna Kukavica)

MATICA 18 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr HRVATI CHICAGA: JUBILEJ SVEČANE PROSLAVE VELIKE GOSPE Velikih 110 godina Velike Gospe u Chicagu

Svetkovina započinje devetnicom prije velikoga dana, kada se vjernici svake večeri okupljaju na molitvi krunice i svetoj misi. Na sam blagdan procesija (datira iz 1913.) kreće u 10 sati, a u njoj se na posebno uređenim kolima nalaze predstavnici svih župa i društava koji djeluju u sklopu hrvatske zajednice Chicaga

Autor: Iva Lugarić

oga davnoga 7. kolovoza 1715. godine turska vojska je pod vodstvom Mehme- da-paše stigla pred vrata Si- nja. Skroman narod skupio je svoje ruke u molitvu Gospi. Iako znat- Tno brojniji i naoružaniji, no i oslabljeni bolešću, u bitci 15. kolovoza otomanski ratnici poraženi su od cetinskih vojni- ka. Velika pobjeda pripisana je upravo zagovoru Blaženoj Djevici koja se uka- zala preplašenim Turcima. Blagdan Ve- like Gospe iz tog vremena našim ljudima diljem svijeta znači puno. Oko 1900. godine Hrvati su poče- li naseljavati južni dio Chicaga, nazvan Svetkovina započinje devetnicom Bridgeport. Najviše iseljenika bilo je iz prije velikoga dana, kada se vjernici svake Završetkom procesije slijedi dalmatinskih krajeva. Davne 1912. go- večeri okupljaju na molitvi krunice i sve- svečana sveta misa nakon koje dine župa sv. Jeronima prvi put je otvo- toj misi. Na sam blagdan procesija (dati- započinje druženje. Svojevrstan rila svoja vrata vjernicima i tad su bra- ra iz 1913.) kreće u 10 sati, a u njoj se na je to festival hrane, glazbe i ća Bradarich u crkvu donijela repliku posebno uređenim kolima nalaze pred- slike Gospe Sinjske pred kojom su Hr- stavnici svih župa i društava koji djelu- zabave. Ondje se susreću Hrvati vati, iako daleko od domovine, u moli- ju u sklopu hrvatske zajednice Chicaga. iz različitih dijelova Chicaga. tvama bili bliže rodnoj grudi. Stara tra- Završetkom procesije slijedi svečana dicija zadržana je i danas, 110 godina sveta misa nakon koje započinje druže- od prvog slavlja. nje. Svojevrstan je to festival hrane, glazbe i zabave. Ondje se susreću Hrvati iz različitih dijelova Chicaga. Razmjenjuju zagrljaje i nadoknađuju propuštene pri- če pa cijeli dan prođe u plesu, smijehu i veselju. Veliko finale uvijek je vatromet kojim u kasnim večernjim satima zavr- šava ovaj poznati hrvatski festival. I za kraj, misa je jučer u 19 sati prvi put bila namijenjena mladima. n

ENG The Croatian community of Chicago cele- brated its 110th Feast of the Assumption of the Virgin Mary procession, Catholic holy mass and folk festival. They celebrate an image of Our Lady of Sinj brought to St Jerome’s church in the new homeland in 1912 by the Bradarich brothers.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 19 TURNEJA HRVATSKE FOLKLORNE GRUPE ‘ZAGREB’ IZ WOLLONGONGA (AUSTRALIJA) PO HRVATSKOJ I BiH Put isprepleten smijehom, pjesmom i stjecanjem novih prijatelja

Trebalo je iznajmiti dva autobusa za ovu skupinu od skoro sedamdeset putnika svih generacija od 2. do 77. godine života, kojima su se pridružila i tri domaća tamburaša iz Markuševca

Tekst: Mirjana Piskulić Foto: Snježana Radoš nalazi 70-ak kilometara južno od Syd- jezik i osjećaj pripadnosti svojim kori- neya. jenima. Društvo je od svog osnutka do jerojatno bi jedan veliki va- Trebalo je iznajmiti dva autobusa za danas imalo više od 2.000 članova, i to tromet nad Zagrebom naj- ovu skupinu od skoro sedamdeset put- djece i mladih koji su nastupili u svim bolje dočarao sve lijepo što nika svih generacija od 2. do 77. godine većim gradovima Australije, čak i u slav- su na turneji po Hrvatskoj života, kojima su se pridružila i tri do- noj sydneyskoj Operi. i Bosni i Hercegovini do- maća tamburaša iz Markuševca. živjeli ovoga ljeta članovi i svi sudio- HFG Zagreb osnovale su 1975. go- ČUVATI HRVATSKI IDENTITET Vnici turneje folklorne grupe Zagreb iz dine hrvatske obitelji iz Wollongonga i "Moj je cilj čuvati hrvatski identitet i Wollongonga, australskoga grada koji se okolice da bi među mladima sačuvali ako tu uspijem, postigao sam cilj, a za

Sudjelovanje u mimohodu i nastup na 50. Đakovačkim vezovima

Početak turneje u Hrvatskoj matici iseljenika

MATICA 20 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr U razgledanju Zagreba

Nastup na glavnom trgu u Primoštenu Ugodno druženje u HKD Napredak u organizirala je TZ Vitezu završilo je pjesmom i kolom Primoštena

čuvanje hrvatske kulturne baštine ima- Djeca i mladi upoznali su domovine svojih roditelja i mo Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO", moto je Ivice Karama- baka i djedova. Od sada kada budu nastupali sa svojim tića, današnjega predsjednika Društva i folklornim društvom u koracima i pjevanju odjekivat će voditelja. S istim ciljem uprava Društva uspomene koje su ponijeli s ove uspješne turneje. odlučila je povesti sadašnju generaciju grupe u zemlje svoga podrijetla. Orga- nizaciju turneje prepustila je Hrvatskoj U Kraljevoj Sutjesci posjetili smo grob fra Andreja Matoca, matici iseljenika. omiljenog župnika koji je umro Turneja je započela prijmom u Hr- u Wollongongu 2011. godine vatskoj matici iseljenika gdje je goste pozdravila tajnica kuće Diana Mašala Perković, a Ivica Karamatić u ime grupe Matici je darovao grafiku poznatog australskog slikara hrvatskog podrijetla Charlesa Billicha. I onda su, u pratnji Mirjane Pisku- lić i Snježane Radoš, krenuli na put. Prvi nastup bio je na Đakovačkim vezovima. Svoje sudjelovanje u svečanome mimohodu i nastup dugo će pamtiti. Sutra- dan su posjetili Vukovar, Ovčaru, Me- jednički nastup s HKGD Dunav iz Vu- moštenu s FD Primošten pred prepunim morijalno groblje hrvatskih branitelja, kovara i HFA Nova nada iz Warrena iz trgom. Novopostavljeni biskup Gospić- Hangar mnogi su posjetili prvi put. Na Sjedinjenih Država pod nazivom "Za- ko-senjske biskupije mons. dr. Zdenko večer je u organizaciji Grada Vukovara jedno za vodotoranj”. Križić bratić je jedne naše putnice. Na na Trgu Republike Hrvatske održan za- U Bosni i Hercegovini posjetili su putu do Zagreba pridružio nam se na Vitez, gdje su se susreli s upravom i čla- ručku. U Zagrebu su posjetili Hrvatski Najemotivniji novima HKD-a Napredak - Vitez i na- sabor, a turneju smo zaključili opet u dan turneje bio je posjet gradu stupili s HKD Topala Nadioci. U Kra- zgradi Matice večerom na kojoj su svi- heroju Vukovaru ljevoj Sutjesci, odjeveni u nošnju toga rali naši tamburaši iz Markuševca. kraja, posjetili su grob fra Andreja Ma- Na kraju je bilo puno suza. Nismo se toca, svoga omiljenog župnika koji je htjeli razići. Mnogima je srce ovdje, a ži- umro u Wollongongu. Obišli su veličan- vot u Australiji. Cijeli put bio je ispreple- stvene samostane u Kraljevoj Sutjesci i ten smijehom, pjesmom, druženjima do Fojnici. U Sarajevu su, nakon obilaska dugo u noć i stjecanjem novih prijatelja. grada, bili pozvani na ručak u fratarskoj Djeca i mladi upoznali su domovi- Pučkoj kuhinji jer je župa Wollongong ne svojih roditelja i baka i djedova. Od veliki sponzor Kruha svetoga Ante. U sada kada budu nastupali sa svojim fol- Rami im je njihov župnik fra Ivo Tadić klornim društvom u koracima i pjeva- bio domaćin. nju odjekivat će uspomene koje su ponijeli s ove uspješne turneje. Djelatnici SRCE OVDJE, A ŽIVOT U Hrvatske matice iseljenika ponosni su AUSTRALIJI što su još jednom s dvije turneje koje su Na putu do Šibenika posjetili su kraljev- organizirali ovoga ljeta omogućili našim ski grad Klis, a onda je slijedilo nekoliko iseljenicima da sa sobom ponesu dio hr- dana boravka na moru i nastup u Pri- vatske domovine koja im i pripada. n

ENG This summer the CHF organised a tour of Croatia and Bosnia-Herzegovina featuring the Zagreb Croatian Folklore Group out of Australia’s Wollongong, with just under seventy people, aged from 2 to 77 taking part.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 21 HMI DUBROVNIK: SUSRET ISELJENIKA S NAGLASKOM NA HUMANITARNE AKCIJE "Biti iseljenik nije lako"

"Susret iseljenika okuplja svake godine veliki broj svih iseljenika sa svakog kontinenta. Uz humanitarnu važnost to je ujedno prigoda za druženje, međusobno upoznavanje, razmjenu iskustava…", kaže Maja Mozara

Tekst: Uredništvo

radicionalno već više od deset godina Hrvatska matica iseljenika Dubrovnik organizira ‘Susret iseljenika’. Tim projektom Dubrovčani iz New Yorka počeli su pomagati rodni Tkraj davanjem novčanih priloga bolesni- ma i socijalno ugroženima te sudjelujući u obnovi crkava u Dubrovniku i Stonu. - Susret iseljenika okuplja svake godine veliki broj svih iseljenika sa svakog kontinenta. Uz humanitarnu važnost to je ujedno prigoda za druženje, među- sobno upoznavanje, razmjenu iskustava, bertas. Svake godine, pa tako ni ova nije kle je pobjegao iz logora u Francusku, dogovaranje zajedničke suradnje, kao i iznimka, nastojimo i brinemo se da osi- koja jedina tada nije vraćala imigrante. upoznavanje iseljenika s predstavnicima guramo neka sredstva za humanitarne Mare je doputovala u Francusku, gdje gradskih i županijskih institucija – po- svrhe - izjavio je predsjednik kluba ise- su se vjenčali i zatim su zajedno otišli u ručila je predsjednica Matice iseljenika, ljenika ‘Dubrovnik’ u New Yorku, Šime Ameriku, gdje i danas žive u San Joseu. Maja Mozara. Šimunović. Svake godine dolaze i trude se što više Ovog ljeta susret je održan 19. kolo- - Ljudi koji su zbog ekonomskih i po- vremena provesti u domovini, a kako oni, voza u restoranu Orsanu. Ove godine po- litičkih razloga napustili domovinu prije tako i njihova djeca i šestero unučadi. dijelit će se novčane donacije Domu za 50, 40 godina, uvijek se vraćaju i poseb- Božo Margaretić 1954. pobjegao je starije i nemoćne osobe Domus Christi, no su vezani za svoj dom. Biti iseljenik iz bivše države barkom na vesla ispod Domu za starije osobe Dubrovnik, du- nije lako - kaže Niko Hazdovac koji živi Orašca, u kojoj je njih osmero dovesla- gogodišnjoj štićenici Kluba Dubrovnik u Kaliforniji, a s njime se slaže i Šime Ši- lo do Barija. U Italiji je dobio politički iz New Yorka, mladoj Ivani Švarc i Župi munović iz New Yorka. - Jednom si no- azil i dvije godine je bio u izbjegličkome svetog Mihajla na Lapadu. gom tu zauvijek, a drugom tamo. Nisi kampu prije nego što je stigao do Ameri- - Naš klub ‘Dubrovnik’ osnovan je ni naš ni njihov. Nije to baš lako - tvrde ke, a supruga Ivanka, inače s Brača, doš- davne 1961. Upravo smo za festu na- predvodnici zavičajnih klubova u SAD-u. la je za njim. I oni, kao i njihova djeca šega parca proslavili 75. godinu djelo- Obitelj Miloglav Mato i Mare već 49 te osmero unučadi, svake godine dola- vanja. Klub i dalje aktivno djeluje te, godina žive u Americi, a Mato je tamo ze u Dubrovnik. između ostalog, izdaje svoj časopis Li- došao preko Austrije i Njemačke, oda- Među danas okupljenima u Orsa- nu bili su i Dejan Stokić te Stijepo Ka- Božo Margaretić 1954. leb, koji desetljećima žive u Francuskoj, pobjegao je iz bivše Marko Majkovica i Josip Čenić iz Au- strije, a pjesmom je i ovaj put druženje države barkom na vesla, uveličao Srđan Gjivioje, Dubrovčanin u u kojoj je njih osmero New Yorku. n doveslalo do Barija. On, supruga mu i djeca ENG The Dubrovnik branch office of the CHF te osmero unučadi has for the past decade traditionally staged svake godine dolaze u a Meeting of Emigrants. Besides its humani- tarian character, the event is an opportunity Dubrovnik. to socialise, make new acquaintances and ex- change experiences.

MATICA 22 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr SAD: 17 MATURANATA IZ HRVATSKE I BIH STIPENDIRAT ĆE HRVATSKA ŠKOLSKA ZAKLADA Budući vrhunski stručnjaci i lideri

Stipendisti su odabrani - ne samo po izvrsnom uspjehu u srednjoj školi, već i po uspjesima i angažmanu u izvannastavnim aktivnostima, željenom studiju te materijalnom statusu njihovih obitelji

Tekst: Božo Skoko Studenti koje stipendira Hrvatska školska zaklada

ajveća iseljenička dobrotvorna zaklada za stipendi- ranje darovitih studenata u domovini Hrvatska školska zaklada (Croatian Scholars- hip Fund) iz Kalifornije izabrala je seda- Nmnaest najperspektivnijih ovogodišnjih maturanata iz Hrvatske i Bosne i Herce- govine kojima će dodijeliti višegodišnje sveučilišne stipendije. Budući stipendisti su: Erika Cindrić žele pomoći razvoju domovine odnosno iz Zagreba, Dominik Čubelić iz Velike Do sada je – zahvaljujući stvaranju nove generacije mladih i spo- Gorice, Tamara Čurić iz Gline, Stjepan materijalnoj potpori sobnih lidera koji će nositi razvoj Hrvat- Horvat iz Kumrovca, Anton Jakovčić Zaklade – diplomiralo više ske i Bosne i Hercegovine na različitim iz Poreča, Tomislav Jaković iz Slatine, od dvije stotine studenata područjima djelovanja. Marin Markanjević iz Vrhovina, Gabri- Zaklada stipendira darovite studente jel Perkov iz Primoštena, Ana Perkušić na različitim fakultetima u domovini od 1993. i do sada je – za- iz Omiša, Mislav Petričević iz Đakova, diljem Hrvatske. hvaljujući materijalnoj potpori Zaklade Marija Strgačić iz Zadra, Ana Anda- – diplomiralo više od dvije stotine stu- cić iz Odžaka, Marija Brbor iz Ljubuš- denata na različitim fakultetima diljem koga, Ana Herceg iz Gornjega Vakufa, njihovih obitelji. Ako upišu željeni studij Hrvatske, koji danas rade na sveučilišti- Marko Knežević iz Žepča, Luka Marki- te zadovolje kvalitetom studiranja, Za- ma, institutima, državnim institucijama čević iz Lepenice te Marijan Mikolić iz klada će ih pratiti tijekom cijeloga stu- ili korporacijama. Oni su u Hrvatskoj Domaljevca. dija na jednome od hrvatskih sveučili- okupljeni u udruzi CSF-Hrvatska. Za- Izabrani stipendisti proglašeni su naj- šta, a omogućit će im i druge povlastice kladu financiraju mnogobrojni američ- boljima među dvije stotine prijavljenih kako bi stasali u vrhunske stručnjake i ki dobrotvori. Jedan od najvećih među koji su ušli u uži odabir, a odbor ove hr- lidere koji će u budućnosti pomagati svo- njima je poznati hrvatski vinar Miljen- vatsko-američke zaklade vodio je računa me narodu. Naime, cilj Zaklade je – uz ko Mike Grgich. Inače, Zaklada je pri- ne samo o izvrsnom uspjehu u srednjoj materijalnu potporu – pomoći budućim je dvije godine u Sacramentu i Zagrebu školi, već i o uspjesima i angažmanu u studentima i u njihovu intelektualnom svečano proslavila 25. obljetnicu svoga izvannastavnim aktivnostima, odabra- i duhovnom rastu. Na taj način utjecaj- djelovanja te uživa potporu američkih nom studiju te materijalnome statusu ni američki Hrvati, koji vode Zakladu, vlasti (svojedobno je američki predsjednik Clinton primio hrvatske stipendiste), Dobrotvorna večera u Sacramentu ali i hrvatske predsjednice Kolinde Gra- bar Kitarović koja je kao veleposlanica u SAD-u bila redovita gošća dobrotvornih priredbi Zaklade. n

ENG The California-based Croatian Scholarship Fund has selected seventeen of the most prom- ising secondary school graduates from Croatia and Bosnia-Herzegovina to which it will award multiannual university scholarship grants.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 23 PETROVARADIN: NA JUBILARNOM SLAVLJU GOSPE TEKIJSKE BILO NA TISUĆE HODOČASNIKA Tri stotine godina milosti srijemskog svetišta

Proslava je imala trogodišnji hod, ispunjen različitim duhovnim, kulturnim i umjetničkim sadržajima kojima se zajednica pripremala za središnju manifestaciju. U sklopu obljetnice otvoren je i muzej svetišta

Čudotvorna Tekst: Petar Pifat (Hrvatska riječ) slika Gospe Foto: Aleksandar Miškov Tekijske rkva Gospe Tekijske nedaleko od Petrovaradina u istočno- me Srijemu (Srbija) svjedoki- nja je pobjede Križa nad Po- lumjesecom u poznatoj bitki kraj Petrovaradina 1716. godine. To ma- Crijansko svetište zasjalo je početkom kolovoza na središnjem jubilarnom slavlju tristote obljetnice na kojem je bilo pri- sutno na tisuće hodočasnika iz cijele re- gije. Ono što ovu svetinju čini posebnim jest da u njega oduvijek dolaze vjernici iz različitih krajeva, molitelji iz različi- tih naroda koji govore različitim jezicima, hodočasnici zapadnog, ali i istoč- nog obreda. Središnja proslava 4. kolovoza imala je trodnevni program koji je započeo dan prije, u srijedu 3. kolovoza, otvorenjem stalnoga muzejskog postava u sve- tištu, vezanog uz njegov postanak, razvoj i život. Izložbu je svečano otvorio i blagoslovio srijemski biskup, mons. Đuro Gašparović. Dan središnje proslave, u četvrtak 4. kolovoza, započeo je jutarnjim pristiza- njem trgovaca nabožnim predmetima, slatkišima i drugim proizvodima. Po- pularno nazvan "vašar" neizostavni je dio duha tekijske proslave još iz proš- loga stoljeća.

VRATA MILOSRĐA Vjernici ispred svetišta u Tekijama Prvi pristigli gosti bili su pripadnici rom- ske populacije kod kojih se glas o usli- Na dan središnje proslave pristižu nepregledne procesije šanjima s pomoću zagovora Gospe Te- kijske napose pročuo poslije Drugoga iz Srijema, Bačke i Banata, Beogradske i Đakovačko- svjetskoga rata pa oni otad svake godi- osječke nadbiskupije. Za sve pristigle na raspolaganju su ne na svetkovinu Snježne Gospe dola- ispovjedaonice pod vedrim nebom. ze u svetište u velikom broju. Tijekom dana pristižu nepregledne procesije iz

MATICA 24 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr Svečano otvorenje muzeja Muzej svetišta U srijedu, 3. kolovoza, otvoren je stalni muzejski postav u svetištu, vezan uz njegov postanak, razvoj i život. Izložbu je svečano otvorio i blagoslovio srijemski biskup, mons. Đuro Gašparović, izražavajući oduševljenje posta- vom i izborom izložbene građe. Na otvorenju su govorili i ravnatelj svetišta, vlč. Ivan Rajković, voditelj svetišta i jedan od autora izložbe Petar Pifat te savjetnik u Muzeju Vojvodine, kustos Ilija Komnenović koji je dao značajan doprinos osmišljavanju kompozicije i dijela uvodnih tekstova. U svome govoru naglasio je kako je lako prikaza- ti povijest dugu pet godina, ali ne i tri stotine koju imaju tekije. Također je izrazio nadu da će i Srijemska biskupi- ja u budućnosti dobiti svoj muzej gdje će izložiti vrijed- nu riznicu crkvenog posuđa, knjiga i drugih eksponata. Suautorica izložbe je i zagrebačka povjesničarka Ivana Andrić Penava, rodom iz Petrovaradina, a dizajner cjelo- kupnog postava mr. Darko Vuković. Otvorenju muzeja su, uz ugledne muzeološke stručnjake i povjesničare vodećih institucija u gradu Novome Sadu, nazočili i mnogi Petrovaradinci. Njima su za razgled bile dostupne mnogobrojne fotografije, razglednice, dokumenti, zavjetni darovi i eksponati hodočasnika koji više od riječi svjedoče o bogatoj povijesti toga svetog mjesta. Otvorenjem muzeja svetišta Gospe Tekijske prigodom 300. obljetnice svetišta značajno je upotpunjena ponu- da sadržaja hodočasnicima i turistima koji će odsad imati Jubilarno misno slavlje predvodio priliku i vizualno upoznati slavnu povijest ovoga svetišta. je mons. Luciano Suriani

Srijema, Bačke i Banata, Beogradske i rena i cvijećem okićena Vrata milosrđa Đakovačko-osječke nadbiskupije. Za sve tekijske crkve, u pozadini pejzaž crkve s U novome muzeju za razgled pristigle na raspolaganju su ispovjeda- postajama Križnog puta, čudotvorni te- su dostupne mnogobrojne onice pod vedrim nebom, širom otvo- kijski izvor i puno toga drugog. fotografije, razglednice, Zvonjavom crkvenih zvona u 19 sati dokumenti, zavjetni darovi i najavljen je početak svete mise koju pred- vodi apostolski nuncij u Srbiji, mons. Lu- eksponati hodočasnika koji više ciano Suriani. U zajedništvu s nadbisku- od riječi svjedoče o bogatoj pom metropolitom đakovačko-osječkim povijesti toga svetog mjesta. mons. Đurom Hranićem, nadbiskupom u miru mons. Marinom Srakićem, požeš- kim biskupom mons. Antunom Škvor- čevićem, beogradskim nadbiskupom s crkvama i vjerskim zajednicama, Au- metropolitom mons. Stanislavom Ho- tonomne Pokrajine Vojvodine i Grada čevarom, apostolskim egzarhom za vjer- Novoga Sada. Na početku misnog slav- nike bizantskog obreda u Srbiji Đurom lja pozdravnu riječ uputio je biskup do- Džudžarom, zamjenikom generalnoga maćin, mons. Đuro Gašparović. tajnika HBK mons. Fabijanom Svalinom Nakon popričesne molitve upravitelj te mnogobrojnim svećenicima Srijem- svetišta vlč. Ivan Rajković uveo je prisut- ske, Beogradske, Subotičke i Đakovač- ne u nadolazeći blagoslov svijeća i po- ko-osječke nadbiskupije, svetoj misi su božnih predmeta, a zatim je predsjeda- nazočile i redovnice iz samostana milo- telj slavlja okadio zavjetnu sliku Gospe srdnih sestara sv. Križa u Đakovu i Sri- Snježne te blagoslovljenom vodom poš- jemskoj Mitrovici, sestre milosrdnice kropio okupljeni narod i svijeće. Uz pje- svetog Vinka Paulskog i sestre iz samo- vanje Marijina Veliča, svi biskupi, sveće- stana školskih sestara Trećeg reda sve- nici i narod s upaljenim svijećama pošli toga Franje iz Zemuna. su u velikoj zavjetnoj procesiji stazom Na slavlju su bila prisutna i izaslan- Križnoga puta na prostoru svetišta. Ti- stva Veleposlanstva RH u Beogradu, Mi- jekom procesije u sabranosti se molilo, nistarstva pravde – Uprave za suradnju razmatralo i pjevalo. n

ENG The Church of Our Lady of the Snow – Tekije near Petrovaradin (Srijem, Serbia) was in its Procesija sa svijećama full brilliance in early August as thousands of pilgrims from the broader region gathered for the celebration of its three hundredth anniversary.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 25 MOLEKULARNI BIOLOG NATALIA MRNJAVAC NA SVEUČILIŠTU "HEINRICH HEINE" U DÜSSELDORFU Mlada Riječanka u timu o čijem otkriću bruji znanstveni svijet

Natalia je lani diplomirala na PMF-u u Zagrebu i postala magistra molekularne biologije nakon što je dobila nagradu za najboljega studenta diplomskoga studija. Iste godine primljena je na doktorat na Sveučilištu u Düsseldorfu

Tekst: Bojan Arežina (Moja Hrvatska) Ovo istraživanje vrlo je značajan do- Düsseldorfu, a uz njega su u istraživanju Foto: Privatni album prinos debati o podrijetlu života. Neki sudjelovali naša sugovornica i još pete- vjeruju da je život nastao u ekstremnim ro njezinih kolega. Natalia se priključila nanstveni svijet u posljednje uvjetima kao što su dubokomorski ter- istraživanju u studenome prošle godine vrijeme bruji o novom otkri- malni izvori, dok drugi smatraju da je kada je istraživanje već bilo u tijeku ne- ću ekipe sa Sveučilišta "Hein- bila riječ o nešto normalnijim uvjetima. koliko mjeseci. "Kako nisam došla na taj rich Heine" u Düsseldorfu, u Među ovim posljednjima bio je i slavni institut kao bioinformatičar, što je speci- kojoj je i jedna mlada hrvat- prirodoslovac Charles Darwin, koji je bio jalizacija većine članova tima, već su bi- ska znanstvenica. Riječ je o istraživanju uvjeren da su prvi organizmi nastali u okemija i biofizika moje specijalizacije, Zposljednjega zajedničkog pretka svih ži- malim toplim lokvama na kopnu. Novo ja sam se bavila tumačenjem dobivenih vih bića (Last Universal Common Ance- istraživanje ide u prilog prvoj teoriji. gena odnosno proteina", ističe. stor ili LUCA) koje je, kako tvrdi Natalia Natalia je u rodnoj Rijeci završila Mrnjavac, kao nikad do sada omogućilo DOPRINOS DEBATI O prirodoslovno-matematički smjer Prve uvid u uvjete u kojima je taj predak živio. PODRIJETLU ŽIVOTA sušačke hrvatske gimnazije kao učenica "I prije ovog istraživanja znanstveni Tim koji je radio na novom istraživanju generacije. Molekularnu biologiju htje- timovi pokušavali su dobiti uvid u LU- predvodio je prof. dr. William F. Martin, la je studirati otkad je prvi put učila o CA-inu biologiju, fiziologiju i okoliš gdje direktor Instituta za molekularnu evo- stanici i genetici u osnovnoj školi. Lani je živjela, ali možemo reći da smo mi uči- luciju na Sveučilištu Heinrich Heine u je diplomirala na PMF-u i postala ma- nili veliki korak naprijed, koristili novi pristup kojim smo riješili neke do sada "U svakom slučaju htjela bih se vratiti u Hrvatsku, no to ograničavajuće čimbenike u tom istra- ovisi i o tome hoće li se naći mjesta za mene i o nekim živanju i došli do najbolje slike do sada o tome tko ili što je LUCA bila i gdje je drugim faktorima", priznaje i dodaje da sustav financiranja živjela", kaže 25-godišnja Riječanka koja i organizaciju znanosti u Hrvatskoj treba restrukturirati. trenutno živi i radi u Njemačkoj

MATICA 26 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr gistra molekularne biologije nakon što načnim potencijalom", tvrdi Natalia, no je dobila nagradu za najboljega studenta dodaje da sustav financiranja i organi- diplomskoga studija molekularne biolo- zaciju znanosti u svakom slučaju treba gije. Iste godine primljena je na doktorat restrukturirati. na Sveučilištu u Düsseldorfu. Trenutno "Čim je većina znanstvenika s koji- je još uvijek na prvoj godini doktorata, ma razgovarate kronično nezadovolj- tijekom koje je prezentirala rezultate na na, znate da nešto ozbiljno ne štima. U dva međunarodna skupa. Njemačkoj puno ovisi o tome u kakvoj je netko grupi. Moj je šef svjetski po- VEĆINA ZNANSTVENIKA znat znanstvenik, jedan od najboljih u KRONIČNO NEZADOVOLJNA tom području, ima veliki projekt s puno "U svakom slučaju htjela bih se vratiti u novca, tako da se o tome nikada ne mo- Hrvatsku, no to ovisi i o tome hoće li se ramo brinuti. Atmosfera je vrlo poticaj- naći mjesta za mene i o nekim drugim na jer se stalno nešto događa, stalno su faktorima", priznaje. Hrvatski znanstve- intervjui, netko iz tima publicira neki ni sustav ne želi komentirati jer u nje- rad ili neki suparnički tim objavi neko nekoliko godina, nakon čega zbilja nika- mu nikad nije bila zaposlena. "Ono što istraživanje, na što mi onda reagiramo, da ne znaš kamo ćeš se seliti. I hrvatski i sam vidjela dok sam studirala jest to da mailovi stižu danju i noću, uvijek je zna- inozemni sustav imaju svojih prednosti Hrvatskoj zasigurno ne nedostaje izvr- nost glavna tema. Ali je taj sustav možda i mana i svatko sebi treba odabrati put", snih ljudi. Imala sam neke divne profe- pomalo i nehuman, ugovori su uvijek na zaključuje. n sore koji su me inspirirali i zbog kojih sam se zaljubila u grane prirodnih zna- ENG The science scene recently saw the major news of the discovery of a Last Universal Com- nosti koje su mi i danas glavne strasti, mon Ancestor (LUCA) of all life on earth. The team of seven researchers includes Rijeka native vrlo marljive i iznimno inteligentne asi- Natalia Mrnjavac, holder of a master’s degree in molecular biology earned at the University of stente te jako pametne kolege s besko- Zagreb’s Faculty of Science.

ISELJENIČKE VIJESTI HRVAT IZ KANADE HAZU URUČIO DONACIJU KNJIGA jeziku koja je preživjela nacističke pro- biskupstva Josipa Jurja Strossmayera gone Židova tijekom holokausta kada Spomen-cvieće iz hrvatskih i slovenskih su uništavane židovske knjige i ostalo dubrava, kao i rukopise svojih prijevo- kulturno blago. Rijedak primjerak je i da na engleski drama Miroslava Krle- roman Der Pojaz Karla Emila Franzosa že Gospoda Glembajevi i U agoniji. Mi- iz 1906. koji je također ostao čitav ti- hajlo Starčević, koji u Vancouveru živi jekom nacističkih progona. Do danas od 1968., Hrvatsku akademiju posjetio je sačuvano tek nekoliko primjeraka je i 2015. kada joj je darovao faksimil- tog djela. Starčević je Akademiji da- no izdanje Gutenbergove Biblije u 42 rovao i knjigu koju je Matica hrvatska retka, izdane oko 1455. godine. (Mari- objavila 1900. u povodu 50. godišnjice jan Lipovac)

ZAGREB – U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 31. kolovoza održana je svečanost pri- mopredaje donacije desetak vrijednih knjiga i rukopisa kojoj je Akademiji darovao hrvatski iseljenik iz Kanade Mi- hajlo Starčević. On je svoju donaciju uručio predsjedniku HAZU, akademi- ku Zvonku Kusiću, koji mu je zahvalio što je dio svoje bogate knjižnice odlu- čio povjeriti upravo Akademiji. Među darovanim knjigama ističe se Dječja Hagada objavljena u Berlinu 1936. na hebrejskome i njemačkome

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 27 TORONTO: PEDESET GODINA HRVATSKOGA RADIJSKOG PROGRAMA "ZVUCI HRVATSKE" Radijski program koji puno znači

Program "Zvuci Hrvatske" dobitnik je mnogobrojnih priznanja. Posljednja, najnovija nagrada, stigla je nedavno od Kanadsko-hrvatske gospodarske komore u povodu 50 godina djelovanja u zajednici

ca Lončarić iz Missis- sauge. Kanadsko-hrvatska zajednica s područja Mississau- ge, Oakvillea, Norva- la, Hamiltona i Niaga- re sluša ga na valovima AM 1540, ali i preko Interneta - CHIN Ra- dio 1540. Ugodni gla- sovi ovog dvojca gosti su mnogobrojnih do- lji su morali biti na radnome mjestu bez mova tijekom svako- obzira na sve obiteljske probleme, slav- ga nedjeljnog ručka jer lja i izazove. Srećom, Lončarići su imali već nekoliko godina dobrog pomoćnika, Martina Latinčića Bračni par Lončarić u studiju "Zvuci Hrvatske" emi- koji se bavio sportskim izvještajima, ali tiraju se samo jednom i mnogim drugim stvarima. Tekst/foto: Valentina Krčmar (Moja Hrvatska) tjedno. Jasno, zbog ekonomskih razlo- Radijski program "Zvuci Hrvatske" ga, što je gotovo nemoguće povjerovati kanadsko-hrvatskoj zajednici puno zna- kanadsko-hrvatskoj za- u ovako brojnoj zajednici. či. Na njemu slušatelji javljaju svoje naj- jednici na širem područ- Ivica je u Kanadu došao 1958. godi- važnije vijesti, obavještavaju zajednicu o ju Toronta siromašni smo ne, a Karmen 1976. Namučili su se po- rođenju, vjenčanju, smrti, proslavi ro- što se tiče medija. Imamo put svih nas, ali budući da su oboje bi- đendana, godišnjici braka, imendanu, subotnji polusatni televi- stri i poduzetni ljudi, pronašli su svoj put krštenju... Šaljemo i čestitke za Božić, zijski program koji se još dvaput tjedno prema uspjehu. Tijekom Domovinskoga Novu godinu, Uskrs... Uponavlja i tri radijska programa koji se rata stalno smo bili uz njihov program, Svake nedjelje od 12 sati po kanad- čuju samo jednom tjedno. Novina ne- a nakon svake emisije telefonske žice bi skom vremenu kad čujete pjesmu "Kome mamo. U hrvatskim prodavaonicama se zažarile. U to vrijeme "Zvuci Hrvat- bi šumilo more moje sinje" znat ćete da kupujemo razne tiskovine iz domovine ske" odradili su lavovski posao obavje- počinje naš radijski program. Na kra- starijih datuma. Tijekom Domovinsko- štavajući kanadsko-hrvatsku zajednicu ju emisije je pozdrav domovini, s Lije- ga rata medijski smo bili daleko boga- o događajima u domovini. Izravno u pom Našom. tiji. Radijski program "Zvuci Hrvatske" eter pozivali su ljude koji su iz minute Program "Zvuci Hrvatske" dobitnik slušali smo svakog dana. u minutu izvještavali što se događa di- je mnogobrojnih priznanja, a gospodin Radio o kojem vam danas pišem emi- ljem Hrvatske. Plakali smo kad je govo- Lončarić proglašen je etničkim novina- tira program iz središta Toronta s multi- rio Siniša Glavašević, veselili se i žalo- rom godine. Posljednja, najnovija nagra- nacionalne postaje, a vlasnici i voditelji stili porukama poznatih ili nepoznatih da za naše vrijedne supružnike stigla je hrvatskoga programa su Karmen i Ivi- ljudi. Nezaboravan je, barem za mene, nedavno od Kanadsko-hrvatske gospo- trenutak kad je Hrvatska priznata. Svo- darske komore u povodu 50 godina dje- Svake nedjelje od 12 sati po ju emisiju tog dana "Zvuci Hrvatske" za- lovanja u zajednici. n kanadskom vremenu kad čujete počeli su zvonjavom sa zagrebačke katedrale. Sjećam se kao danas, stajala sam ENG A winner of numerous recognitions and pjesmu "Kome bi šumilo more u svom uredu, a suze su samo išle jed- awards, the Croatian language radio show Sounds of Croatia, owned and operated by hus- moje sinje" znat ćete da počinje na za drugom. band and wife team Ivica and Karmen Lončarić naš radijski program. Gotovo 30 godina "Zvuci Hrvatske" of Mississauga, has been on the air in Toronto emitirali su se šest dana u tjednu! Vodite- for the past fifty years.

MATICA 28 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr RAZGOVOR S HRVATSKIM JEZIKOSLOVCEM IZ KANADE DR. VINKOM GRUBIŠIĆEM Četrdeset godina hrvatskoga jezika u srednjim školama Ontarija

Škole hrvatskoga jezika i kulture djeluju diljem Kanade trudeći se da generacije mladih kanadskih Hrvata, privrženih svojoj novoj domovini, zavole i domovinu svojih roditelja i djedova

Razgovarala: Vesna Kukavica Prof. Vinko Grubišić redinom 1976. hrvatski jezik postao je dio srednjoškolskoga programa u Ontariju (Kanada) zahvaljujući tadašnjoj ministri- ci za školstvo Betty Stevenson i lobističkim naporima hrvatskih lju- Sdi među kojima je ondje djelovao i naj- plodniji pisac udžbenika za učenje hrvatskoga jezika i kulture u emigraciji u 20. stoljeću prof. dr. sc. Vinko Grubišić. U povodu četrdesete obljetnice uvođe- nja hrvatskoga jezika u srednje škole Ontarija zamolili smo toga uglednoga jezikoslovca s višedesetljetnom kanadskom adresom i dopisnoga člana Hrvat- ske akademije znanosti i umjetnosti da prokomentira taj povijesni čin i prisjeti se glavnih protagonista s kojima je uspio prije uspostave neovisne Republike Hrvatske poboljštati položaj hrvatske zajednice u multikulturnome i multietnič- kome mozaiku Kanade, ostvarivši pravo mi potpuno nepoznati profesor Zdrav- poučavanja djece naših korijena hrvat- S Ministarstvom se ko Robert Megler i, nakon kraćega uvo- skome jeziku. surađivalo u tajnosti jer da, napomenuo da ćemo se vidjeti idu- smo znali kako će tadašnji ći dan, nakon sv. mise u Torontu, ispred Profesore Grubišiću, kako ste došli jugoslavenski konzulat hrvatske crkve. Danas pokojni prof. Me- na ideju petnaest godina prije gler bio je predsjednik udruženja Cana- uspostave neovisne Republike sve sile uložiti da spriječi dian Teachers of the Croatian Heritage, a Hrvatske zatražiti od kanadskih uvođenje hrvatskoga jezika razlog njegova sastanka je sljedeći: po- prosvjetnih vlasti uvođenje u srednje škole. stoji mogućnost da se uvede hrvatski je- hrvatskoga jezika u srednje škole zik kao nastavni predmet u srednje škole Ontarija!? provincije Ontario. Za to treba ispuniti - Bila je to misija hrvatske političke uspostave neovisne demokratske Hrvat- sljedeće uvjete: prvo, imati dovoljan broj emigracije, kojoj sam se priključio kao ske države. Nakon devet emigrantskih zainteresiranih učenika; drugo, program egzilant sredinom šezdesetih koje su bile godina u zapadnoj Europi, okušao sam prihvaćen od Ministarstva za školstvo i obilježene pokretom vezanim uz Dekla- sreću u Kanadi, nastavivši surađivati s kulturu provincije Ontario; treće, kva- raciju o nazivu i položaju hrvatskoga je- Hrvatskom revijom Vinka Nikolića. Iste lificiranoga srednjoškolskog profesora i zika, a i živih nastojanja u promicanju kišne večeri kad sam stigao u Kanadu, četvrto, osigurati dovoljan broj učenika hrvatske kulture s konačnom svrhom 1. studenoga 1975., nazvao me do tada zainteresiranih za učenje hrvatskoga je-

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 29 zika. Zadatak organizacijski nije bio la- će tadašnji jugoslavenski koju predstavljaju kao di- gan. Riječ je o jednoj od deset najvećih konzulat i ondašnji pro- plomati, to je njihov pro- kanadskih saveznih provincija koja ima fesor slavistike na Toront- blem. Imali smo prijevod više od 12 milijuna stanovnika i u kojoj i skom sveučilištu, bolje re- stavaka o jeziku i jezici- danas živi oko 40 posto ukupne kanad- čeno "srpsko-hrvatskog", ma jugoslavenskoga kao i ske populacije. Sam glavni grad provin- Milan Surdučki, sve sile hrvatskoga Ustava (SFRJ, cije Ontarija - Toronto, ujedno i najveći uložiti da spriječe uvo- SRH). Uz to smo naglaša- grad u Kanadi, ima oko dva i pol miliju- đenje hrvatskoga jezika u srednje ško- vali da kanadski porezni obveznici hr- na ljudi, dok metropolitansko područ- le. Nakon manje od mjesec dana tadaš- vatskog podrijetla žele da njihova djeca je obuhvaća više od četiri milijuna ljudi. nja ministrica za školstvo i kulturu Betty uče jezik svojih predaka, a to je hrvat- U tome makrokozmosu Kanade morali Stevenson prihvatila je programe i sada ski jezik. I to je bio najjači "dokaz". Neki smo stvoriti svoje mjesto pod suncem. nam je preostalo ispunjavanje dvaju pre- teorijski radovi prof. Stjepana Babića te ostalih uvjeta. Dalibora Brozovića mogli su biti uvijek Kako je tekao proces ostvarenja od koristi, ali se zaista nije imalo smisla toga jezičnog projekta koji je Jesu li se jugoslavenske vlasti upuštati ni u kakve velike diskusije o po- promijenio status hrvatske protivile hrvatskome jezičnom stojanju ili nepostojanju, stanju razumi- zajednice u Kanadi? projektu, kako ste te probleme jevanja ili nerazumijevanja ovog ili onog - Odmah smo se dali na višestruki rješavali u emigraciji!? jer bi to bilo jednostavno gubljenje vre- posao. Trebalo je najprije sastaviti pro- - Jugokonzulat i Surdučki, kad su mena. Daleko od toga da me takve dis- grame za pet različitih razreda (od 9. do saznali za naš projekt, bjesomučno su kusije nisu zanimale, no u ovom slučaju 13. jer tada je provincija Ontario imala i nastojali dokazati kako bi bilo apsurd- nisam smatrao ni da je mjesto ni prigo- 13. razred) i to na petome stupnju, što je no uvesti jedan jezik "koji ne postoji". da za velike jezične rasprave. omogućavalo učenicima pristup sveuči- Naš je odgovor na takve primjedbe bio Kako sam u međuvremenu položio lištu. Četrdesetak kutija knjiga koje sam vrlo jasan: ako ti drugovi ili gospoda ne profesorski ispit (jer doktorat vam ne poslao iz Švicarske nisu još bile stigle pa znaju ustavnu definiciju jezika zemlje daje pravo da predajete u srednjoj školi, je to otežavalo rad na programima. No, za to je potreban poseban ispit srednjoš- sretna je okolnost bila da mi je naš prija- Uz prof. Meglera, od kolskoga profesora da dobijete "Letter of telj, svećenik istočnoga obreda vlč. Boži- velike su nam pomoći u Standing", a zatim nakon dvjesto radnih dar Vidov, stavio svoju bogatu knjižnicu dana, odnosno tisuću i dvjesto sati, da na raspolaganje, a i moje su knjige stigle ostvarenju toga jezičnog dobijete "Teacher ‘s Certificate") s pra- prije nego što sam očekivao. Programi projekta bili hrvatski vom predavanja posvuda gdje su engleski su priređeni prema svim tadašnjim škol- entuzijasti - Jerko Nekić, i francuski nastavni jezici, pitanje pro- skim standardima i kriterijima, u čemu Marin Sopta, Mate fesora smo riješili. Kasnije su mi se pri- nam je od velike pomoći bila gospođa družile neke mlađe snage. Miriam di Giuseppe, Hrvatica koja je Bogoje, Nikola Vrdoljak, bila stručnjakinja upravo za pripremu Feri Midžan, Stjepan Kako ste riješili pitanje odziva školskih programa. S Ministarstvom se Mišljenović… učenika!? surađivalo u tajnosti jer smo znali kako - Ostalo nam je na prvi pogled lakše, a u biti najkompliciranije pitanje – pita- Udžbenici HIŠAK-a nje učenika. Jedna mala anegdota: prof. Megler i ja dali smo oglas na hrvatskim radio-programima i organizirali za prezentaciju nastavnoga programa čitav jedan kat jedne srednje škole u Torontu, postavili pet - šest stolova za upise. Toga se svega sigurno, vjerujem, dobro sjeća dr. sc. Sopta. Od 13 do 17 sati nitko živ se nije pojavio osim Mate Bogoje, koji nam reče "da se Hrvatima ne dira u nedjelj- no popodne, da zapravo muzemo jarca u rešeto". Uz prof. Meglera, od velike su nam pomoći u ostvarenju toga jezičnog projekta bili neki hrvatski entuzijasti, od kojih su se uvijek isticali Jerko Nekić, Marin Sopta, Mate Bogoje, Nikola Vr- doljak, Feri Midžan, Stjepan Mišljeno- vić… Primjerice, na nagovor bračnoga para Jelene i Nikole Vrdoljaka djevojke i

MATICA 30 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr Ottawi, Norvalu, Georgetownu, Missis- saugi, Bramptonu, Torontu, Oakvilleu, Hamiltonu, Kitcheneru, Londonu, St. Thomasu i Windsoru trudeći se da generacije mladih kanadskih Hrvata, pri- vrženih svojoj novoj domovini, zavole i domovinu svojih roditelja i djedova. Programi su se mijenjali, upotpunjava- li i usklađivali sa suvremenim standardima nastave jezika... Kad je Hrvatska Učenici hrvatskoga jezika postala slobodna i demokratska država iz Toronta s utemeljiteljem HIŠAK-a Ljubom Krasićem devedesetih, sve je postalo puno lakše, sve se – rekli bismo – normaliziralo, a suradnja s hrvatskim veleposlanstvom i mladići iz njihove folklorne plesne gru- konzularnim predstavništvima u Kanadi pe "Zrinski-Frankopan" gotovo su se svi Od školskih priručnika omogućuje nove polete i nova ostvare- upisali u hrvatsku školu. Tako je počet- koristili smo se skriptama nja. No, kao da ponestaje onoga neka- kom srpnja 1976. hrvatski jezik postao ili sami pisali priručnike dašnjeg oduševljenja… Kad nismo ima- dio školskoga programa ljetne škole, a jer nismo htjeli koristiti li državu, a žudjeli smo za njom iznad već u rujnu bila su dva razreda hrvat- svega, obavljali bismo mnoge poslove skoga jezika i kulture u Torontu. Ljetna jugopriručnike s ondašnjim koje bi u normalnim prilikama trebale škola u Torontu završila je priredbom, ideološkim predznacima obavljati državne prosvjetne institucije. odnosno izvedbom narodne drame "Ro- komunističke i unitarne binja", u koju su se uključili gotovo svi SFRJ. Kako ste rješavali problem učenici. Tražio sam ovih dana koju fo- udžbenika i priručnika za tografiju s te priredbe, ali… Možda tko poučavanje hrvatskoga jezika? tu bude bolje sreće pa ga molim da nam lemi posao obavio je Mate Bogoje koji - Od školskih priručnika (a nismo je pošalje jer priređujemo monografiju je organizirao dva razreda učenika koji htjeli prihvatiti ama baš ništa što u na- o tome jezičnom projektu?! su pohađali hrvatski jezik u Missisaugi slovu nije imalo "hrvatski"!) koristili smo Ovaj srednjoškolski program sjajno davne 1976. godine. Početnici u hrvat- se skriptama ili sami pisali priručnike se uklapao u rad tada vrlo aktivne hrvatskome jeziku i učenici slabijega znanja jer nismo htjeli koristiti jugopriručnike ske prosvjetne organizacije HIŠAK (Hr- hrvatskoga išli bi u jedan razred, a na- s ondašnjim ideološkim predznacima ko- vatske izvandomovinske škole Amerike, predni u drugi. Uz sve to, trebalo je u munističke i unitarne SFRJ. Treba ista- Australije i Europe) kojoj je na čelu dugi istom razredu slijediti nekoliko nastav- knuti kako su se predavači hrvatskoga niz godina bio vrijedni i požrtvovni fra nih programa. No, bila je riječ o izni- jezika često koristili čitankom Ante Ka- Ljubo Krasić. Od velike su nam pomo- mnom oduševljenju. dića "Croatian Reader with Vocabulary". ći bili seminari koje je HIŠAK organi- Knjiga je u to vrijeme bila od iznimne zirao, koji su uključivali sva značajnija Koji su sve gradovi Kanade i velike koristi, a koliko znam nikada je mjesta gdje je djelovala škola hrvatskoga prihvatili program učenja nitko u Hrvatskoj nije prikazao. Dru- jezika, kulture, povijesti i folklora. Sva- hrvatskoga jezika!? ga knjiga, iako namijenjena više onima kako tu treba istaknuti i najbrojniju hr- - Nije bilo grada u Kanadi u kojem koji se spremaju na putovanje Hrvat- vatsku subotnju školu u Kanadi, tj. onu žive Hrvati, a da nije bio zainteresiran skom nego školskome "kurikulu" (zašto u Torontu, kojoj su ravnatelji bili pok. za uvođenje hrvatskoga kao nastavno- ne "školskome programu"?) bila je vrlo Stipe Kraljević, dr. Ma- ga predmeta poput reci- popularna knjiga Mladena Engelsfelda rija Kraljević i dr. Vladi- mo Kitchenera, Brampto- "Croatian through Conversation", koju mir Bubrim. na, Hamiltona, Ottawe... je objavila, u nekoliko izdanja, ondašnja Kako je školski pro- Ukratko, škole hrvatsko- Matica hrvatskih iseljenika. Eto, Kadić i gram hrvatskoga jezika ga jezika i kulture djelu- Engelsfeld pomogli su u širenju i usvaja- prihvatilo Ministarstvo, ju diljem Kanade i to u nju hrvatskoga jezika i kulture više nego već od rujna se Torontu Victoriji, Vancouveru, nekoliko tisuća neplodnih jezikoslovnih priključila i Mississauga, Edmontonu, Calgaryju, rasprava i polemika. Pa, eto, neka i ova gdje su bila dva razreda Winnipegu, Thunder razmišljanja budu svojevrstan hommage hrvatskoga jezika, a kao i Bayu, Sault St. Marie, toj dvojici vrijednih prinosnika širenju u Torontu u dvama razre- Sudburryju, Montrealu, hrvatskoga jezika i kulture u svijetu. n dima bilo je više školskih ENG We spoke with linguist Dr Vinko Grubišić on the 40th anniversary of the in- programa. U organizira- troduction of Croatian language instruction at the secondary school level in nju nastave hrvatskoga the Canadian province of Ontario and learned how the opportunity was won jezika u Mississaugi go- to have children of Croatian extraction learn the language.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 31 40. OBLJETNICA KUŠANJA VINA NA KOJEM JE GRGICHEV CHARDONNAY PROGLAŠEN NAJBOLJIM NA SVIJETU Obljetnica vinskog čuda u Parizu

Francuski stručnjaci nisu mogli ni sanjati da će jedno kalifornijsko vino biti proglašeno boljim od francuskoga. Bio je to Chardonnay iz 1973. koji je proizveo Miljenko Grgić

Miljenko Mike Grgich movinu Miljenka Grgicha, čovjeka koji ma, poznatijima i priznatijima iz Euro- je promijenio povijest proizvodnje vina pe, posebice Francuske, kojoj se stolje- u Sjedinjenim Američkim Državama. ćima nitko nije usudio narušiti ugled domovine najkvalitetnijih vina na svijetu. HRVAT KOJI JE OSTVARIO Kao da je bilo jučer kad je danas ‘AMERIČKI SAN’ 93-godišnji Miljenko ili Mike (kako ga Ova vas vinarija zasigurno neće oča- Amerikanci radije zovu) u ljeto 1954. rati veličinom ili raskoši svojih građe- godine prekinuo studij na Agronomsko- vina, poput nekih u susjedstvu koje su me fakultetu u Zagrebu i napustio rodnu daleko poznatije po svojim arhitektima, Hrvatsku te se sa samo 34 dolara (koje umjetničkim djelima i obiteljskoj tradi- je skrio u potplat cipele) zaputio u ino- ciji, nego po kvalitetnim vinima. Među- zemstvo. Zasigurno tada nije mogao ni tim, ova jednostavna, ali ugledna vinarija sanjati da će pedesetak godina poslije, i njezin vlasnik imaju zasigurno jednu od u ožujku 2008. među prvima ući u kuću najzanimljivijih priča u povijesti ovoga najslavnijih svjetskih vinara – Vinters kraja. Priča je to o siromašnome Hrva- Hall of Fame, koja je osnovana pri Cu- tu koji je ostvario "američki san". Priča linary Institute of America. Između tih je to o useljeniku koji je proširio vidike i dvaju značajnih datuma, kao na film- mogućnosti svojoj novoj domovini, po- skoj vrpci, odvio se cijeli jedan život kazavši svijetu da se njezina vina mogu prepun borbe, uspjeha i padova te stra- ravnopravno nositi s puno razvikaniji- hova i nada začinjenih vizijom i vjerom.

Proslavljena butelja završila je u glasovitoj zbirci Nacionalnoga muzeja američke povijesti, a nije dugo trebalo čekati da se upravo Grgićevo vino počne točiti u Bijeloj kući.

Tekst: Božo Skoko Ispred Grgicheve vinarije ponosno se uz zastavu SAD-a vijori i hrvatska ozite li se cestom br. 29 naj- poznatijom američkom vi- norodnom regijom - do- linom Napom na sjeveru Kalifornije, negdje u njezinu središnjem i ujedno najljepšem di- Vjelu, gdje idilu vinograda dodatno kra- se slikovite vinarije, pozornost će vam odjednom privući hrvatska zastava. Ona se vihori kraj ceste tik uz američku, koja redovito krasi kuće i imanja diljem Ka- lifornije. Čak i manje upućeni znaju da je ovo nadaleko poznata vinarija Grgich – Hills i da trobojnica s grbom, uz ame- ričke "Stars and Stripes", predstavlja do-

MATICA 32 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr Brojni vinoljupci, turisti i znatiželjnici svakodnevno posjećuju Grgichevu vinariju

Prepoznatljive etikete Grgichevih vina

Mnogi će reći kako je njegov život bio početak za vinogradarstvo i vinarstvo na gićevo vino počne točiti u Bijeloj kući. ispunjen i s dosta sreće. Zasigurno jest, novim kontinentima daleko od Europe. Sve to osiguralo mu je popularnost među ali – netko mudar reče – sreća je iona- Naime, prvi put u povijesti jedno kali- kalifornijskim vinarima, ali i dalo sna- ko proizvod upornosti i stalnog stvara- fornijsko vino proglašeno je boljim od ge da krene u samostalan posao. Samo nja okolnosti za uspjeh. A Miljenko je francuskoga. Bio je to Chardonnay vina- godinu dana poslije, na američki Dan to radio punih dvadeset godina, otkako rije Chateau Montelena iz 1973. koje je neovisnosti 4. srpnja 1977., zajedno s je 1958. stigao u Kaliforniju kako bi se proizveo upravo Miljenko Grgić, kom- novim partnerom Austinom Hillsom, zaposlio kao pomoćni radnik u vinariji, binirajući iskustva iz rodne Dalmacije poslovnim čovjekom iz San Francisca, do sedamdesetih godina kad je konač- gdje je o vinima učio od svoga oca Ni- utemeljio je novu vinariju, koju danas no preuzeo proizvodnju vina u vinariji kole, stečeno znanje s fakulteta i isku- znamo kao "Grgich Hills". Chateau Montelena, s pomalo nereal- stva iz nekoliko kalifornijskih vinarija, nom željom da napravi najbolji Char- gdje je radio kao pomoćnik. Taj događaj SAN O VINARIJI NA PELJEŠCU donnay na svijetu. osigurao mu je pravu američku šansu. Danas vinarija uzgaja vlastito grožđe na Boca vina koje je proslavilo Ameri- 162 hektara prvorazrednih vinograda u NA POLA ISELJENIČKOGA PUTA ku završila je u glasovitoj zbirci Naci- dolini Napi. Njezina godišnja proizvod- Upornost i stalno dokazivanje isplatilo onalnoga muzeja američke povijesti, a nja iznosi oko 80.000 sanduka i uglav- se 1976. godine. Bilo je to negdje na pola nije dugo trebalo čekati da se upravo Gr- nom je naručena unaprijed. Miljenko Grgićeva iseljeničkoga puta. Doslovce, Grgić zalaže se da proizvodnja ne pri- dogodilo se čudo u Parizu. Bila je to po- jeđe sto tisuća sanduka kako ne bi stra- vijesna degustacija, na kojoj su francuski Danas proizvodnju vina vodi dala kvaliteta nauštrb kvantitete. Proi- stručnjaci uspoređivali neka od najslav- Miljenkov nećak Ivo Jeramaz, zvodnju vina vodi Miljenkov nećak Ivo nijih svojih vina s novom generacijom koji je na njegov nagovor Jeramaz, koji je na njegov nagovor 1986. manje poznatih kalifornijskih vina, koja napustio rodni Metković i došao stjeca- su do tada smatrana ispodprosječnima 1986. napustio rodni ti znanje i iskustvo u vinariji. Grgićeva i jeftinima. Nisu mogli ni sanjati da će Metković i došao stjecati kći Violeta glavna je direktorica i ujedno njihovo slijepo kušanje potpuno izmi- znanje i iskustvo u vinariji. ključna osoba u prodaji. Njihov uspjeh u jeniti vinsku industriju i potaknuti novi proizvodnji vina dao je poticaj Miljenku da se više posveti svojoj staroj domovini Ulaz u vinariju Grgich Hills i snu o vinariji na poluotoku Pelješcu. Naime, nakon pada komunizma, Gr- gić se 1995. vratio u Hrvatsku i kupio kamenu kuću u Trsteniku na poluotoku Pelješcu, udaljenu 120 kilometara od njegova rodnog sela Desne u jadran- skom zaleđu. Znao je da najbolje može pomoći ratom poharanoj domovini ako pomogne razvoju hrvatskog vinarstva i ako pridonese uspjehu hrvatskih vina u svijetu. Na Pelješcu je podigao suvre- menu vinariju "Grgić vina".n

ENG It has been forty years since the famed wine tasting event at which a Californian wine beat the French competition. The world’s best Char- donnay in 1973 was produced by Californian winemaker of Croatian extraction Mike Grgich.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 33 VIJESTI

SKVRCINA IZLOŽBA U HMI-ju DUBROVNIK DUBROVNIK - Izložba Miha Skvrce ‘Umjetnici i Sveti Vlaho’ otvorena je 15. srpnja na večer u podružnici HMI-ja u Du- brovniku. Ideja umjetnika iza likovnog djela, onoga koji se ne vidi dok promatramo sliku, romantičarska je ideja kojoj su umjetnici pristupali izrađujući autoportrete, a u postmodernoj umjetnosti autor postaje objekt svojih slika. Ova izložba donosi pred promatrača zanimljiv svijet unutrašnjosti radnih prostora umjetnika u koje publika gotovo nikad nema priliku zaviriti. Istodobno, ovom izložbom slavi se dubrovački pa- rac sveti Vlaho. Miho Skvrce rođen je 1976. u Dubrovniku gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju, nakon čega je upisao studij slikarstva na Accademia di Belle Arti u Veneciji. Na studiju je izučavao i fotografiju da bi se nakon povratka u Dubrovnik posvetio isključivo profesionalnoj umjetničkoj i novinskoj fotografiji te je dugo godina radio kao suradnik u časopisu Welcome Turističke zajednice Grada Dubrovnika, Dubrovač- su i u mnogim knjigama, a nekoliko knjiga sam je opremio koga vjesnika, Globusa i mnogih drugih revija, časopisa, no- fotografijama, poput Dubrovačke kuharice u izdanju EPH i vina i raznovrsnih publikacija. Njegove fotografije objavljene likovne monografije ‘Viktor Šerbu’. Živi i radi u Dubrovniku.

IZLOŽBA "IŠČEKIVANJA" ZORANA ŠIMUNOVIĆA apstraktne umjetnosti, likovni poet koji DUBROVNIK - Hrvatska matica iselje- mladoga vukovarskog umjetnika Zora- se svojim nadasve zanimljivim, ekspre- nika u Dubrovniku otvorila je izložbu na Šimunovića. Šimunović je majstor sivnim rukopisom ističe u moru drugih slikara suvremene hrvatske umjetnosti. Iz slikareva temperamenta izbijaju po- tezi izrazito dinamičnih radnji kojima bilježi u osnovi nedjeljivu, poetično za- okruženu cjelinu koja proizlazi iz viso- kokultiviranoga osjećaja za vizualnost. Slikar Zoran Šimunović jedan je od iznimno darovitih mladih slikara naše aktualne umjetničke scene čija je samo- stalna izložba "Iščekivanja" otvorena u obnovljenome kompleksu povijesnih Lazareta, gdje donosi ukupno deset slika rađenih u tehnici ulja na platnu. Umjetnik je ostvario snažan i vrlo ko- herentan ciklus slika u kojima dominira težnja k ekspresivnom i emotivnom, a u ponekim dionicama i dramatskome momentu. Istodobno, njegove ogolje- ne apstraktne forme oslobođene svake naracije svojim konstelacijama govore da je umjetnik dosegnuo do same biti u sferi apstraktnog i asocijativnog slikarstva. Šimunovićevi kompozicij- ski sklopovi koji naizgled teže disba- lansu i neuravnoteženosti, upravo su suprotno – savršeno su usklađeni bo- jom, oblicima i omjerima površina koje se međusobno kreativno nadopunju- ju i harmoniziraju u skladne i stabilne kompozicije. (Andrea Batinić Ivanković)

MATICA 34 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr HMI: ECO HERITAGE TASK FORCE 2016 Četrdesetak mladih iz 15 zemalja volontiralo u Hrvatskoj

Volonterske aktivnosti obavljale su se na više lokacija. Prva skupina radila je na uređenju okoliša starih šibenskih tvrđava Barone i Sv. Mihovil, a druga grupa u Nacionalnome parku Krka (amfiteatar Burnum, šetnica pokraj Roškoga slapa, utvrda Nečven)

Zajednička fotografija ispred HMI

Čišćenje oko Tekst: Mihovil Rora Foto: Arhiva EHTF-a 2016 tvrđave Sv. te Slovenije, a pri dolasku svečani do- Mihovila ček pripremili su nam predstavnici Na- ovinari šalju poruke, zvon- cionalnoga parka Krka, a Marina Male- caju telefoni, medijska ra- nica pozdravila nas je riječima: "Želimo dionica ima pune ruke vam ugodan boravak i nadamo se da ćete posla jer mladi iz cijeloga uspjeti upoznati našu bogatu kulturnu svijeta stigli su u - Šibenik! baštinu i zavoljeti ovaj kraj." Naravno, riječ je o poznatome međuna- Nrodnome Matičinu projektu Eco Heri- OD VOLONTIRANJA DO SIGURNE tage Task Force (EHTF), koji se ove go- BUDUĆNOSTI dine održao u najstarijemu hrvatskom Volonterske aktivnosti u stalnome su gradu, a njegove stare zidine i tvrđave porastu, a Task Force slavi kao jedan od pušu svijeće za svoj 950. rođendan. Ni- prvih projekata takve vrste još od 1992. ves Antoljak, voditeljica projekta, udru- Razna volontiranja bitna su stavka ži- žila je snage s Gradom Šibenikom i NP votopisa moderne mladeži, a sati koji Krka, organizirajući tako svoj 21. uza- se provode na društveno korisnom radu stopni EHTF. omogućuju upise na škole i fakultete te Mladi iseljenici okupili su se u Za- grebu 24. srpnja ispred Hrvatske matice Nastavili smo se družiti, iseljenika, od kuda se krenulo za Šibenik. dopisivati, pa i nalaziti po U ovogodišnjoj ekipi našlo se četrdesetak Hrvata - iz Mađarske, Brazila, Australi- Hrvatskoj i ostatku svijeta, što je je, Argentine, Južne Afrike, Makedoni- i čar ovoga projekta: stvaranje je, Bosne i Hercegovine, Srbije, Bolivije, veza i prijateljstava za čitav život. Paragvaja, Slovačke, Irske, Rumunjske

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 35 Uređivanje pješake staze kod Roškog slapa Dramska radionica u snimanju Tri Berekina

pomažu i pri pronalasku posla. Stoga je Studentskog doma koji je bio naš pravi u kuhinji doma, moglo se čuti tipkanje ideja EHTF-a vrlo jednostavna: mlada dom dvadeset i jedan dan. mailova i telefonski razgovori: medijska generacija iz šarolike hrvatske dijaspo- radionica komunicirala je s novinarima re svake godine doputuje u Lijepu Našu, UČENJE HRVATSKOGA JEZIKA, na međunarodnoj razini, prenoseći vi- gdje volontira i pomaže lokalnoj zajed- MEDIJI I FILM jesti o našim aktivnostima u svijet. Nje- nici, pritom tako upozna zemlju svoga Poslije društveno korisnih aktivnosti u zini polaznici vježbali su i javno govor- podrijetla te njezinu kulturu i baštinu. popodnevnim terminima organizirane ništvo, grafički dizajn te pisali vlastite Nakon dobro odrađenoga posla, HMI su i tradicionalne EHTF radionice. Po- članke, ali ujedno i intervjuirali sudio- izdaje potvrde svim svojim sudionici- laznici s malim ili nikakvim znanjem nike Task Forcea. Voditelj medijske ra- ma na projektu, s kojima naši polazni- hrvatskoga jezika pridružili su se radi- dionice i terenski voditelj Mihovil Rora ci pune svoj CV te si lakše osiguravaju onici Mateja Matića (koji je bio i naš tu- ni u jednome trenutku nije pustio svo- budućnost. ristički vodič Šibenikom), gdje su naučili je vrijedne mlade novinare da prestanu Naše ovogodišnje volonterske ak- osnove hrvatskoga jezika i pokoju frazu medijski razmišljati. tivnosti održavale su se na više lokacija. za svakodnevno snalaženje. Diplomira- Prva skupina radila je na uređenju oko- ni filmski redatelj Ivan Mokrović i ove IZLETI I TEMATSKE VEČERI liša starih šibenskih tvrđava Barone i Sv. godine okupio je svoje ‘glumačke zvijez- Približavanje domovine i njezinih lje- Mihovil, koje su nedavno obnovljene s de’ te ih odjenuo u kostime iz šibensko- pota iseljenicima bitna je stavka svakog pomoću europskih fondova i volje gra- ga HNK pa je tako krenuo u snimanje EHTF-a, stoga se svake godine na slo- đana, čisteći tako svu šikaru, korijene i novoga filma dramsko-filmske radio- bodne dane organiziraju izleti. Posjeti- otpad koje se nakupilo tijekom godina. nice, nastavivši tako ideju iz EHTF-a u li smo bisere arhitekture Morske orgu- Druga grupa je pak svaki radni dan pu- Međimurju 2014. kao jedne vrste vječne lje i Pozdrav Suncu u gradu Zadru te se tovala do NP Krka: pomagali smo na uspomene. Paralelno, u ‘uredu’, točnije prošetali splitskom rivom. Popeli smo arheološkim iskapanjima na Burnumu, amfiteatru iz rimskoga doba, uređivali Obilazak Šibenika šetnicu pokraj Roškoga slapa te pomagali pri obnovi stare utvrde Nečven. Glavni voditelj Ivan Đurišević ‘Đuro’ pobrinuo se da budu izmjene sudionika kako bi svatko dobio priliku raditi na svim loka- cijama te je s pomoću svoje desne ruke, iskusnoga Gorana Trajčevskoga, i ostat- ka svoga voditeljskog tima pazio da sve bude odrađeno. Također smo i samoi- nicijativno uredili dvorište šibenskoga

Tradicionalno, skoro svaku noć održavaju se tematske večeri koje organiziraju sami sudionici: svaka fešta određena je značajkama zemlje iz koje njihovi organizatori dolaze.

MATICA 36 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr Izjave sudionika EHTF-a 2016. Na TF sam došla da naučim hrvatski jezik i vidim prekrasni krajolik. Oduševljena sam novim prijateljima i sigurno“ dolazim opet!" – Talia Schabort (Južna Afrika) Bio sam na TF-u 2010., bio sam oduševljen i zbog te euforije sam opet došao, i opet je zaključak isti." – “Mario Gaćeša (Makedonija) TF je prilika da se upoznaju novi ljudi i da se podijele nova iskustva, i to je ono što me privlači ovdje već dugi “niz godina." – Goran Trajčevski, voditelj (Makedonija) Već sam treću godinu na TF-u i jako Izlet u Grad Knin povodom obljetnice Oluje mi je lijepo. Došla sam na preporuku profesora." – Sara Žurovski, Vojvodina “(Srbija) se i na vrh kninske tvrđave u povodu dugogošinjeg voditelja Darka Basicha, proslave godišnjice vojno-redarstvene priredili edukativnu prezentaciju. Miho- Definitivno mi se sviđa što akcije Oluje, a NP Krka pripremio nam vil, klasičar, opet se potrudio organizi- volontirajući pomažemo lokalnoj je cjelodnevnu plovidbu brodom po ri- rati i svoju treću rimsku večer zaredom, zajednici, a oni koji ne znaju imaju priliku “naučiti hrvatski jezik." – Josip Rukavina jeci pa smo imali priliku vidjeti samo- s pravim malim olimpijskim igrama, a stan na otoku Visovcu i Skradinski buk. naravno ništa od toga ne bi funkcionira- (Bosna i Hercegovina) Tradicionalno, skoro svaku noć odr- lo bez njegovih kolega voditelja. Kada se mladi iz svijeta nađu i s žavaju se tematske večeri koje organizi- nama dijele svoja iskustva, sigurno raju sami sudionici, a ni ovaj TF nije bio USPJEŠAN KRAJ ZA JOŠ će pomoći razvitku zajednice." – Igor, USPJEŠNIJI POČETAK “student arheologije u Zadru, vodio iznimka: svaka fešta određena je značaj- kama zemlje iz koje njihovi organizatori Završna svečanost EHTF-a 2016. održa- volontere na Burnumu dolaze, čime međusobno upoznaju kul- la se na tvrđavi Barone: Nives Antoljak Želim ostati ovdje u Hrvatskoj!" – ture svojih prijatelja te se tako dodatno zahvalila je domaćinima i sudionicima, Augustina Ariana Goluža (Argentina) povezuju, gradeći buduće društvo ispu- izjavivši: "Ovo je jedan od najbolje or- njeno tolerancijom i poštovanjem prema ganiziranih Task Forceova dosad. Hvala “ različitosti. Održale su se bolivijska, ar- domaćinima Gradu Šibeniku i NP Krka stvar za projekt: "Ovi mladi ljudi pozi- gentinska, brazilska, hrvatska, mađarska, te svima koji su pomogli u realizaciji, tivno su utjecali na entuzijazam samih australska i makedonska tematska večer. od Fonda za zaštitu okoliša i energetske zaposlenika Parka i zato je ovo jedan va- Vojvođani su nam priredili treću godi- učinkovitosti do Šibensko-kninske župa- žan korak u poticanju svijesti o volonter- nu zaredom pravo tradicionalno malo nije, TZ Šibenik i TZ Županije, a pogo- stvu u Hrvatskoj." Zatim su dodijeljene vjenčanje iz tih krajeva, dok su iseljeni- tovo hvala našim mladim iseljenicima, zahvalnice sudionicima i voditeljima od ci iz Južne Afrike, predvođeni palicom koji su se ponovno pokazali kao svjetla v.d. ravnateljice HMI-ja Mirjane Piskulić. budućnost Hrvatske." Poslije prezenta- Osim naših domaćina i voditelja, za- Sudionici na rimskoj večeri cije o našem boravku i radu u Šibeniku, služeni gromoglasni pljesak dobili su i radionice su prikazale svoja postignuća: asistenti voditelja tj. pripravnici, Robert polaznici hrvatskoga jezika pokazali su Piršl i Matija Oremuš, koji su nakon na- što su naučili pojedinačnim predstav- pornoga truda dokazali da su spremni ljanjem i otpjevali pjesmu pokojnoga voditi i brinuti se o budućim generaci- Šibenčanina Arsena Dedića. Sudionici jama Task Forcea. medijske radionice prezentirali su svoj Službeno EHTF 2016. je završio. PO- rad tijekom ova tri tjedna te ujedno pri- GREŠNO! Sve ono što se pažljivo gradi kazali ‘televizijsku’ reportažu koja se sni- tijekom cijelog projekta ostaje kao div- mala tijekom projekta, a sve je zaključila na uspomena i iskustvo. Nastavili smo dramska radionica filmom "Tri Bereki- se družiti, dopisivati, pa i nalaziti po na", inspirirana baštinom i legendama o Hrvatskoj i ostatku svijeta, što je i čar Šibeniku. "Stvarno sam iznenađen sna- ovog projekta: stvaranje veza i prijatelj- gom ovog projekta, hvala Vam!", obra- stava za čitav život. Neki sudionici tu su tio se publici vidno oduševljen gradona- čak upoznali svoje ljubavi pa se vraća- čelnik Željko Burić, a ravnatelj NP Krka li na projekt kao žena i muž. Zbog toga Krešimir Šakić izjavio je iznimno bitnu EHTF nikad ne prestaje. n

ENG This year’s CHF Eco Heritage Task Force was staged in the Šibenik area. Forty young people from fifteen countries volunteered to help bring order to the area around the ancient forts in Šibenik and in Krka National Park.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 37 AUSTRIJA: MJUZIKL "KRALJ JE GOL" U IZVEDBI GRADIŠĆANSKIH HRVATA IZ MJENOVA Austrijski mediji hvale hrvatski mjuzikl

Protagonisti su amaterska kazališna skupina "Mlada inicijativa Mjenovo" na čelu s Patrikom Buranićem. Riječ je o glazbeno-scenskome mega spektaklu u kojem glumi, pjeva i pleše čak 85 stanovnika iz sela Mjenova u Gradišću

Hannah Daraboš Edward VIII. i lady Wallis Simpson ja- latina koji je tekstove znalački prenio htom "Nahtlin". na hrvatski idiom Gradišća te plesnih Stanovnici istoimenoga gradića na stručnjaka Srđana i Petre Borote-Bura- tome hrvatskome otoku visokim gosti- nić publika je u svakoj predstavi nagra- ma priredili su svečani doček, no taj se dila frenetičnim pljeskom. kratki posjet ubrzo pretvorio u neviđeni Posebnost ovogodišnjih nastupa sjaj- skandal - na gradskoj plaži Edward VIII. nih umjetnika je i prijevod predstave na i njegova prijateljica kupali su se goli. Ta njemački. Pregršt pohvala i čestitki čla- bi se epizoda možda brzo zaboravila da novima ansambla i svim ostalima koji golišavce svojim fotoaparatom potajno su sudjelovali u organizaciji i produkciji nije fotografirao mjesni fotograf Toni. hrvatskoga mjuzikla "Kralj je gol" upu- Glavne uloge igraju Hannah Da- tio je osobno i njegov skladatelj Alfi Ka- raboš, koja je vjerno oživjela Wallis biljo. "Ovo je nevjerojatno profesional- Simpson i Karl Fleischhacker, koji se na predstava, predivna izvedba i toliko odlično snašao u ulozi kralja. Sjajna dra- sam sretan da su ovo predstavili u gra- maturgija, komični dijalozi, lako pam- dišćanskome Mjenovu", izjavio je Kabi- tljiva glazba te impozantne umjetnič- ljo, a prenio glavni urednik tjednika gra- Tekst: Snježana Herek Foto: Hrvatske novine ke kreacije članova amaterske kazališne dišćanskih Hrvata "Hrvatske novine", skupine MIM, kao i nadahnuta režija Petar Tyran. Hrvatska veleposlanica u ralj je gol - cijelo selo na no- intendantice Irene Daraboš, osvojili su Austriji dr. Vesna Cvjetković rekla je za gama", "Goli kralj privlači publiku. Upečatljivi umjetnički dopri- Večernji list da je "oduševljena predsta- brojne goste", "Kralj je gol nos Jakova Zvonarića i dirigenta orke- vom i izvođačima koji su, iako su čisti na mjenovskoj pozornici", stra Edija Jahnsa, kolibretista Mate Pa- amateri, priredili sjajnu predstavu". n "Mjenovci opet pokazali svoju hrabrost i vještinu s mjuziklom "Ovo je “KKralj je gol", samo su neki od naslova u austrijskim i gradišćansko-hrvatskim nevjerojatno medijima proteklih dana koji su puni po- profesionalna hvala za premijerno u Austriji izvedeni predstava, hrvatski mjuzikl "Kralj je gol". Djelo koje predivna izvedba potpisuje autorski dvojac, skladatelj Alfi Kabiljo i libretist Milan Grgić, ubraja se i toliko sam među njihova najuspješnija djela. Pro- sretan da su ovo tagonisti su amaterska kazališna skupi- predstavili u na "Mlada inicijativa Mjenovo" na čelu gradišćanskome s Patrikom Buranićem. Riječ je o glazbeno-scenskome mega Mjenovu", izjavio je spektaklu u kojem u pet predstava glu- skladatelj mjuzikla mi, pjeva i pleše čak 85 stanovnika iz sela Alfi Kabiljo. Mjenova u Gradišću, uglavnom gradi- šćanskih Hrvata, od najmlađe do naj- ENG The Gradišće (Burgenland) Croat village of Mjenovo (Kroatisch Minihof) in Austria was the starije dobne skupine. Radnja je istini- scene of a performance of the musical The King’s Naked, performed by the Mjenovo Youth Initi- ta i događa se na otoku Rabu gdje su u ative amateur theatre troupe lead by Patrik Buranić. The play featured the acting, singing and ljeto 1936. godine stigli engleski kralj dancing of 85 inhabitants of this hamlet.

MATICA 38 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr ŠVICARSKA: PREDSTAVLJAMO HRVATSKU KATOLIČKU MISIJU BERN Bernski Hrvati aktivni na raznim područjima

Na prostoru katoličke misije Bern nekad je bilo osam tisuća Hrvata. Pastoralni centar je u Zähringenstrasse 40. To je mjesto raznih prigodnih priredbi, razgovora, sastanaka, proba pjevanja, učenja hrvatskoga...

Fra Gojko Zovko nekad je bilo osam tisuća Hrvata. Smje- molitvenih susreta nemoguće je bez pje- štena je uz obale rijeke Aare i obuhva- vača i sakristana. Veliki zbor, koji ima ća bernski kanton. Pastoralni centar je oko 30 članova, probe ima ponedjeljkom. u Zähringenstrasse 40. To je mjesto ra- Njega vodi maestra Nikolina Pinko-Be- znih prigodnih priredbi, razgovora, sa- herns, a na orguljama sviraju Marina stanaka, proba pjevanja, učenja hrvat- Miloš i Jasmina Tovilo. Jedanput mje- skoga i stranih jezika... Oko 1.400 obitelji sečno su mise za djecu i mlade. Dječji živi u toj misiji, a svaka prijavljena pri- zbor nastupa svake posljednje nedjelju ma "Movis" (Glasilo hrvatskih katolič- u mjesecu. U Thunu sviraju Wide Obra- kih misija u Švicarskoj). Svete mise sla- dović i Ivo Leutar, a u Bielu Domagoj i ve se na šest mjesta. Josip Milić. U misiji djeluju molitvene skupine Misija svake godine organizira hodo- koje svakoga prvog petka imaju mo- čašća u Einsiedeln, Rumeni list i Cromin. gućnost za ispovijed i misu. Četvrtkom Povremeno odlaze i u ostala poznata sve- je moljenje krunice, a posljednji četvr- tišta. Svake posljednje nedjelje u srpnju Tekst: Marija Medić Bošnjak (Moja Hrvatska) tak u mjesecu je ispovijed, misa i kla- tijekom godišnjih odmora franjevac Goj- njanje Presvetome. Pri misiji djeluje i ko organizira hodočašće u svetišta ili cr- ad kažemo Švicarska - od- grupa hagioterapije koja se sastaje sva- kve u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. mah pomislimo na sat, čo- ke subote u 18 sati. U župi se organizi- Vjernici misije Bern bili su vrlo aktiv- koladu i političku neovi- raju prva pričest i krizma. Ove godine ni pomažući ljude u domovini, u Bosni i snost. To je zemlja koja se bilo je 28 prvopričesnika i 32 krizmani- Hercegovini i Hrvatskoj, tijekom Domo- sastoji od 20 kantona i šest ka. U misiji se redovito održava vjero- vinskoga rata. Sada su prepoznatljivi po polukantona. Ima gotovo osam milijun nauk za 20 skupina. svojoj karitativnoj pomoći koja svake go- Kstanovnika, a 25 posto su stranci. Kažu Organiziranje liturgijskih slavlja i dine prelazi 50.000 švicarskih franaka. n kako u Švicarskoj živi gotovo sto tisuća Hrvata i njihovih potomaka. Većina ih je iz Bosne i Hercegovine, uglavnom s dobivenom državljanstvom. U Švicarskoj djeluje 12 hrvatskih katoličkih misija. Sjedišta su im u Zürichu, Baselu, Berenu, St. Gallenu, Luzernu, Lausanne-Wallisu, Graubündenu, Frauenenfeldu, Aarau, Zugu, Ticinu i Solothurnu. Pastoralnu skrb o našim vjernicima vode članovi Hercegovačke franjevačke provincije sa sjedištem u Mostaru. Iz razgovora s franjevcem Gojkom Zovkom, voditeljem Hrvatske katoličke misije u Bernu, doznajemo kako među našim ljudima nema velikih problema kao što su droga, opijanja, razbojništva ENG Some 1,400 families live in the area covered by the Croatian Catholic Mission in Bern, Swit- te da su Hrvati jedna od najboljih stra- zerland. Catholic masses are held in six towns, with the pastoral centre located at Zähringen- nih etničkih skupina u toj zemlji. strasse 40 – a venue for various events, discussions, meetings, singing rehearsals, Croatian lan- Na prostoru njegove katoličke misije guage courses and much more.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 39 P o v i j e s n e o b l j e t n i c e 450. obljetnica opsade Sigeta

Turci su 7. rujna 1566. osvojili utvrdu Siget u južnoj Mađarskoj, čiji je zapovjednik Nikola Šubić Zrinski junački poginuo u neravnopravnome okršaju prilikom pokušaja proboja iz utvrde

Piše: Željko Holjevac Opsada Sigeta akon što su u drugoj polovici 15. stoljeća prepla- vili jugoistočnu Europu, Osmanlije ili Turci razbili su hrvatsku vojsku 1493. na Krbavskom polju i slomili Ugarsko-hr- Nvatsko kraljevstvo 1526. na Mohačkom polju. Osmanski prodor u Hrvatsku i Ugarsku sveo je obje zemlje za samo nekoliko desetljeća na "ostatke ostataka" koji su se pridružili Habsburškoj Mo- narhiji, dok su Hrvati i Mađari ratovali dva stoljeća zajedno na bojišnici između podijeljenog i sukobljenog kršćanstva i islama. Hrvatski kapetan Nikola Jurišić obranio je 1532. mađarski Kiseg i spa-

Nikola Šubić Zrinski

sio Beč, a važnu ulogu u organiziranju obrane od Osmanlija imala je i utvrda Siget u južnoj Ugarskoj, nedaleko od hrvatske granice na Dravi.

‘TO JE NAROD HRVATSKI’ Turci su prvi put napali Siget u lipnju i srpnju 1556. godine, ali je utvrdu obra- nila posada pod zapovjedništvom Marka Horvata Stančića. U borbama je sudjelovao i hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski koji je u sklopu akcije kršćanske vojske s ciljem rasterećenja Sigeta, u kojoj su još sudjelovali palatin Toma Nadásdy i "Ja Nikola knez Zrinski obećajem kapetani Wildenstein i Lenković, pora- da vas nikad neću ostaviti, nego zio na rijeci Rinji kraj Bobovišća vojsku budimskoga beglerbega Ali paše. "Pogla- da ću s vama živjeti i umrijeti, viti gospodine i prijatelju! Pozdravljam dobro i zlo podnijeti. Tako mi te i preporučam se. Od srca čestitam što Bog pomogao!" si obranio tvrđavu Siget i sve ono što je Praizvedba opere Nikola Šubić Zrinski u njoj, pa to više što vidim da je Tvoje

MATICA 40 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr gospodstvo cvijet naroda našega, a to je Juriš Zrinskog iz Sigeta narod hrvatski. Ta Tvoje gospodstvo nije tim slavnim djelom svojim samo sebe prodičilo nego i nas sve Hrvate", napisao je Juraj Drašković u čestitki kapeta- nu Stančiću na uspješnoj obrani Sigeta. Novim zapovjednikom Sigeta, poslije smrti Marka Horvata Stančića, postao je Nikola Šubić Zrinski. Dok su se Turci pripremali za novi rat, a Habsburgovci poduzimali obrambene protumjere, Ni- kola je 1564. održao govor u Augsburgu pred carem i kraljem Maksimilijanom II. i njemačkim knezovima, a u travnju 1566. sastavio je u Čakovcu svoju opo- ruku. Iste godine Turci su krenuli u po- hod na Beč. Unatoč porazu kraj Šikloša, nastavili su napredovati pa je Zrinski u Sigetu proglasio ratne odredbe. Velika osmanska vojska s više od 100.000 voj- nika pod zapovjedništvom sultana Su- lejmana II. Veličanstvenog i velikog vezira Mehmed paše Sokolovića opkolila je i 7. kolovoza 1566. napala sigetsku utvrdu koju je branila posada od oko 2.500 ljudi, raspoređenih u Novoj Varoši, Ve- riše. Za to vrijeme austrijski nadvojvoda kule i poginuo u neravnopravnome okr- likoj Varoši i Starome Gradu. Karlo poduzeo je niz vojničkih akcija da šaju prilikom pokušaja proboja. Osman- se rastereti opsada sigetske utvrde. Isto- lije su osvojili Siget, ali uz težak napor ZRINSKI ODBIJA NEPREKIDNE dobno je hrvatski ban Petar Erdödy sa i velike žrtve. Nakon sultanove smrti u JURIŠE svojim zapovjednicima opsjeo Kostajni- logoru i pretrpljenih gubitaka, iscrplje- Nakon što su se branitelji povukli iz Nove cu, porazio Osmanlije nedaleko od No- na turska vojska pod vodstvom velikog Varoši, Turci su napali i zaposjeli Veliku vigrada na Uni i opustošio širu okolicu vezira Mehmed paše Sokolovića odusta- Varoš, a zatim su počele borbe za Stari Požege pod turskom vlašću. Međutim, la je poslije pada Sigeta od prvoga plana Grad, odakle je Zrinski s posadom ju- glavna kršćanska vojska čekala je pokraj da napadne Beč. Španjolski veleposlanik nački odbijao neprekidne osmanske ju- Győra i nije djelovala. Zrinskomu je u Mos de Chanton sastavio je izvješće o opsjednutome Sigetu upućen poziv na padu Sigeta u taboru njemačkoga cara Spomenik predaju, ali je on prisegnuo: "Ja Niko- i hrvatsko-ugarskoga kralja Maksimili- Zrinskome u Budimpešti la knez Zrinski obećajem najprije Bogu jana II. i uputio ga španjolskome kra- velikomu, zatim Njegovu Veličanstvu, lju Filipu II. Samo nekoliko branitelja našemu sjajnomu vladaru i našoj ubo- preživjelo je opsadu i pad Sigeta, među goj domovini i vama vitezovima da vas njima i Franjo Črnko, komornik Niko- nikad neću ostaviti, nego da ću s vama le Zrinskoga, koji je završio u turskom živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. ropstvu. Otkupio ga je Nikolin sin Juraj Tako mi Bog pomogao!" Nastavljene su Zrinski, nakon čega je Črnko sastavio borbe za Stari Grad, tijekom kojih je 4. izvješće o opsadi i padu sigetske utvr- rujna 1566. umro sultan Sulejman u svo- de, sačuvano i u glagoljskome prijepisu, me šatoru. Preživjeli branitelji povukli pod naslovom Podsjedanje i osvojenje Si- su se u unutarnji dio Staroga Grada, a geta. Junačku smrt Nikole Šubića Zrin- veliki vezir Sokolović ponovio je Zrin- skog prilikom pokušaja proboja opisao skomu poziv na predaju. je ovako: "I ondi se pobiše s Turci na lice Na čelu preostalih ratnika Zrinski na nutrnjega grada mostu. Ondi gospo- je 7. rujna 1566. provalio iz opsjednute dina Miklouša Zrinskoga janjičari u trih

Sigetska epopeja i smrt Nikole Šubića Zrinskog ostavili su dubok trag u književnosti, slikarstvu, glazbi i znanosti, poglavito hrvatskoj, mađarskoj i slovačkoj.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 41 Nikola Zrinski i Sulejman Veličanstveni, spomen- područje u Sigetu

Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska ([email protected])

rvatska sudbina pod hege- monijom srpske čizme od kraja Prvoga svjetskog do mistah puškicami ustriliše, i od rane tana Sulejmana s ovoga svijeta u vječ- kraja Domovinskoga rata ka mu na glavu dopade tako ondi slav- nost. "Kako se priča, Zrinski Mikloš, toliko je opteretila sve žile ni gospodin Zrinski na misto upade, a komandant tvrđave, nevjernik poznat kucavice našega naroda i njegov etnički Turci s velikim glasom tri krat: Hala! po junaštvu, shvativši da mu je kraj, Hprostor da je nemoguće preko noći doći Hala! Hala! zakričaše." stavio je kapu na glavu, obukao lijepo do toliko razvikane "pomirbe" među ra- odijelo, u džep stavio stotinu zlatnika znolikim njegovim slojevima. Jedino u BITKA POSTALA GLASOVITA U kao nagradu za onoga gaziju koji mu onoj izravnoj ugrozi hrvatskog teritorija EUROPI odsiječe glavu. Ako se obrati pozornost i ljudskih života od velikosrpskog agre- Slovenac Samuel Budina preveo je Čr- na to što pišu nevjernici, oni kažu da sora mobilizirale su se gotovo sve hrvat- nkovo djelo 1568. u Beču na latinski je imao jednu sablju koja mu je osta- ske snage. Među njima su bile i one koje jezik, a zatim je ono prevedeno na nje- la od predaka, pripasao ju je i krenuo nisu bile za slobodnu i nezavisnu državu mački i talijanski jezik, zahvaljući čemu na islamske vojnike. S druge strane, Hrvatsku i za ilustraciju napuštale su Hr- je bitka za Siget postala glasovita u Eu- jedan ga je gazija pogodio iz puške u vatski sabor kad se izglasavao prekid svih ropi. Črnkovo zvješće polazište je za prsa, a zatim ga je i strijela pogodila u državotvornih veza s onom nasilnom dr- kasnije književne i druge zapise, npr. glavu", napisao je Pečevija. žavom, ali su se zbog svojih oportunih i Vazetje Sigeta grada Brne Karnaruti- drugih nedržavotvornih razloga mora- ća, Odilenje sigetsko Pavla Rittera Vi- DUBOK TRAG U KNJIŽEVNOSTI le uključiti u obranu zemlje, nastojeći se tezovića, Pisma od bana Zrinovića i Sigetska epopeja i smrt Nikole Šubi- prilagoditi novim okolnostima i osigu- cara Sulejmana Trećega koji opsidi Si- ća Zrinskog ostavili su dubok trag u rati si koji zalogaj novoga kolača. Tako get ungarski i pod njim umri na 1566 književnosti, slikarstvu, glazbi i zna- su postupili i oni kojima je bio oslabio fra Andrije Kačića Miošića, Grof Ni- nosti, poglavito hrvatskoj, mađarskoj obiteljski ili osobno državotvorni iden- kola Zrinski Theodora Körnera,Kralj i slovačkoj. U Zagrebu je 1866. sveča- titetski naboj pa im je postalo gotovo Matija i Zrinović na onom svijetu Josi- no proslavljena 300. obljetnica obrane svejedno jesu li pod Austro-Ugarskom, pa Jelačića, Zrinska poputnica Antuna Sigeta. Na proslavu su došla različita Jugoslavijom ili u nezavisnoj hrvatskoj Švarca, Nikoli Zrinjskom Petra Prera- izaslanstva, npr. slovensko i slovačko. državi. Uz njih je bila većina vojne, po- dovića i U boj! Franje Markovića, ne Deset godina kasnije, književnik Hugo licijske i obavještajne mašinerije iz biv- računajući pjesme iz usmene književ- Badalić napisao je libreto za operu Ni- šega sustava te dobar dio jedne manji- nosti, npr. Ban Mikloš Zrinjski u Sige- kola Šubić Zrinski, koju je uglazbio Ivan ne koja je na isti način 1990. kao i 1941. tu gradu, Mujo Ljubović pod Sigetom, pl. Zajc, utemeljitelj prve stalne hrvat- odbila prihvatiti državu Hrvatsku te kre- Zrinović i Sulejman, Smrt cara Sulej- ske opere i začetnik orkestralnog mu- nula oružjem krasti hrvatske prostore za mana i dr. ziciranja. Siget nije zaboravljen ni u bizantski istok. Postoje tragovi o odjeku sigetskog 20. stoljeću. Njegova obrana i junačka junaštva i među Osmanlijama, npr. u smrt Nikole Šubića Zrinskog ubrajaju BIT PRAVE LUSTRACIJE Pečevijinoj pripovijesti o pohodu na Si- se među najsjajnije događaje iz hrvat- Sociološko-psihološke studije nas opo- get, osvajanju utvrde i preseljenju sul- ske i europske vojne povijesti. n minju da je nacionalna i internacionalna pomirba u takvim okolnostima dug ENG On the 7th of September 1566 the Ottoman Turks captured fort Siget in southern Hun- proces koji uključuje niz neizbježnih ko- gary – the fort’s commander Nikola Šubić Zrinski died facing a massively superior enemy raka, posebice temeljita analiza i suoča- when attempting a heroic breakout from the fort. vanje s korijenima, tijekom i svim poslje-

MATICA 42 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr ( S ) K R E T A N J A

Proces pomirbe, četnici i komunistički antifašisti

Duh državnog nasilja nad našim narodom i prostorima i danas je prisutan, samo što su mu današnji protagonisti ogorčeni do sljepila što su izgubili niz svojih agresorskih ratova, od Slovenije do Kosova dicama opterećujuće prošlosti, ali nužno aforizmu Veselko Pomet - Srbija je bila ju koja čini sve da se ne sazna istina o ko- uviđanje i priznanje krivnje za nedvoj- velika dok se nije počela širiti. U današ- munističkim vremenima, partizanskim bene zle čine kao preduvjet opraštanja i njoj Srbiji vođe politike, Pravoslavne zločinima Bleiburga i križnih putova, kao pomirbe. To je zapravo bit prave lustra- crkve, velikoga dijela inteligencije i ve- ni o udbaškim komunističkim zločinima cije koja nije revanš, već osiguranje da likoga dijela medija – ostali su na istim u inozemstvu. Javno se zastupa politika se onaj isti kriminalni stil iz prošlosti ne pozicijama. Isti su oni huškači Miloše- podjele naroda na ‘mi ili oni’, sprječava uvuče u društvene tokove te da vodeći vića iz 90-ih godina, koji su svoju politi- se otvaranje arhiva, optužuje se Hrvat- kadrovi iz zle prošlosti budu isključeni iz ku temeljili na lažima i krivotvorinama, sku da je agresor na BiH, negira Domo- upravljanja sadašnjošću, pa i odgovara- prikazujući nužnu obranu Srba od zlo- vinski rat, na razne načine sramoti RH ju za zločine ako su u njima sudjelovali. činačkih Hrvata, muslimana i Albanaca. pred stranim svijetom ili krivokletnički Na žalost, taj iscjeliteljski proces u nas nastupa pred njim… je zapeo na svim relevantnim stranama. SVA ZLA SRPSKE AGRESIJE U isto vrijeme Hrvati u BiH prepu- Duh državnoga nasilja nad našim Predsjednik Srbije je Tomislav Nikolić, šteni su muslimanskoj samovolji i srp- narodom i prostorima od 1918. do 15. koji je sudjelovao kao vojnik u agresiji na skim igrama iz Banje Luke koje, istina, 1. 1998. (dan mirne reintegracije hrvat- Hrvatsku, nosi titulu četničkoga vojvo- braneći sebe od islamskog ekstremizma, skog Podunavlja) i danas je prisutan, de, otvoreno i danas izjavljuje da je Vu- donekle brane i Hrvate. Mnogi mudža- samo što su mu današnji protagonisti kovar srpski grad i da tu Hrvati nemaju hedini dovedeni su u ratu u BiH kako ogorčeni do sljepila što su izgubili niz što tražiti. Predsjednik Vlade Aleksandar bi pomogli bošnjačkoj vojsci, zatim su svojih agresorskih ratova, od Slovenije Vučić bio je pomoćnik Vojislava Šešelja. se okrenuli protiv Hrvata, a onda nekim do Kosova. Jedina utjeha im je što su et- Poznat je njegov govor kad je u Glini za- drugim sredstvima nastavili u miru rato- ničkim čišćenjem i međunarodnom pr- prijetio da ona više nikada neće biti hrvati. Godinama su nametali svoje vjerske ljavom politikom zadržali pola BiH pod vatski teritorij, a tu je i njegova izjava da i druge običaje i u dva desetljeća nakon svojom kontrolom iako je činiti zlo, a na- će za svakoga ubijenog Srbina biti ubije- rata znatno su promijenili sliku u BiH dati se dobru dugoročno ‘ćorav posao’. no sto muslimana. Negira Ovčaru, raza- i o njoj. Kao mudžahedini u ratu, tako Točno kako je lucidno napisao u svome ranje Vukovara i sva zla srpske agresije. sada u miru u BiH stižu neki drugi strani Njegov ministar vanjskih poslova Ivi- državljani. Mediji javljaju o jasnom pla- ca Dačić bio je desna ruka Miloševića, nu kupovanja golemih površina BiH-ze- Nacionalna i čiju politiku otvoreno pokušava reha- mljišta i naseljavanju 500.000 Arapa… internacionalna pomirba bilitirati. Srpski ministar Vulin izmišlja najstrašnije zločine hrvatskih branitelja. KONAČNO OTVORITI OČI je dug proces koji uključuje Svi zajedno tvrde da je današnja Hrvat- Hoće li sve to i više toga svekolikim pred- ska ustaška i fašistička te stvaraju sličnu voditeljima hrvatskoga naroda konačno niz neizbježnih koraka, atmosferu kao i 90-ih godina. Uz njih se otvoriti oči ili ćemo se nastaviti baviti posebice suočavanje gura i službeni predstavnik srpske ma- sami sobom i tonuti u nacionalnoj ma- njine u RH M. Pupovac, koji kao onaj gli? A pri tome treba biti potpuno svje- s prošlošću, ali nužno komu je Hrvatska domovina na dan nje- stan da je svatko od nas odgovoran za uviđanje i priznanje krivnje zina oslobođenja od agresora kočoperi svoj narod na svome radnome mjestu se s agresorima u Beogradu! i prema svojim mogućnostima! oće li za zle čine kao preduvjet Na drugoj strani, ne daju se u RH nam sve to i Kao što smo samim Božjim opraštanja i pomirbe. komunistički antifašisti kojima je pravi čudom obnovili hrvatsku državu i ste- antifašizam samo maska i pokriće. Imali kli međunarodno priznanje, neka nam smo donedavno Vladu i danas jaku stru- i sada Bog bude u pomoći! n

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 43 DOMOVINSKA VIJEST

Braća Marko i Fabijan Lovoković

Napisala: Vesna Kukavica

a godišnji odmor ponijela sam knjigu U pomoć Hr- vatskoj koju mi je nedavno poslao publicist iz Sydneyja IZLOŽBA SLIKA ANKICE ŠIMATOVIĆ BJELICE U Fabijan Lovoković (89). Je- DUBROVNIKU dinstvena je to knjiga uspomena hrabro- DUBROVNIK - U dubrovačkoj po- noj komunikaciji na tajnovit način Nga Slavonca s mnoštvom vjerodostojnih družnici HMI-ja u utorak 26. srpnja koji izmiče ljudskom oku i saznanju. činjenica i povijesnih fotografija, čija gra- 2016. otvorena je izložba slika Anki- Nadam se da sam te misli i osjećanja đa na 125 stranica donosi Lovokovićeve ce Šimatović Bjelice (živi i radi u Nik- bar malo uspjela predstaviti. Tu su i zapise kao autentičnoga sudionika hr- šiću, Crna Gora), koju smo već imali neke slike koje predstavljaju poseb- vatske emigracije kojoj zajednički cilj u prilike (poslije Rešetara) prošle jese- nu cjelinu i koje će biti predstavljene drugoj polovici 20. stoljeća biva stvara- ni ugostiti u Zagrebu te u svibnju na mojoj sljedećoj izložbi. U sredi- nje moderne neovisne države Hrvatske ove godine u Beču. Na ovome pe- štu ovih slika je žena i njena čežnja na temeljima nacionalne pomirbe. Pod- tom po redu otvorenju bila je pri- za ljubavlju, razumijevanjem i život- naslov knjige upućuje na emotivni disi- sutna također i autorica te se tom nom harmonijom. dentski narativ Nakon 46 godina put u prigodom nazočnima obratila slje- Poticaj za ovaj ciklus našla sam s jed- domovinu početkom rata 1991. godine. dećim riječima: ne strane u teškom i suludom svijetu Riječ je zapravo o jedinstvenome dnev- "Motivi mojih slika su jako često pri- uništavanja koji prati ovaj suvreme- niku putovanja u domovinu delegacije roda, u svom bujanju, promjeni i ni svijet, a s druge u jednoj lijepoj, australskih Hrvata disidentske proveni- cvjetanju. U punom sjaju i međusob- ali tužnoj priči iz 15. stoljeća. Priča jencije u turbulentnome vremenskom nam dolazi iz maloga grada Prčanja odsječku od 7. do 17. rujna 1991. i to u Bokokotorskome zaljevu. Govori prigodom uručenja prikupljene gole- o tri sestre, ‘Tri sorele’, o njihovom me iseljeničke pomoći ratnoj Vladi Re- odricanju i čežnji. O njihovom živo- publike Hrvatske. tu provedenom u molitvi, trajanju i Knjiga se sastoji od četiri tematske trpljenju. O tišini u kojoj su sa svo- cjeline i to: Zbivanja prije Domovinsko- jih prozora promatrale morsku puči- ga rata 1989. -1991.; Humanitarni fond nu u beskonačnom čekanju nečega za spas Hrvatske; Liječnici za Hrvatsku što nikad neće dočekati - povratak. i zapisa U Hrvatskoj. Predgovor knjizi Veliku zahvalnost za prethodne potpisuje ravnateljica Zavičajnoga mu- izložbe u Zagrebu i Beču i, naravno, za ovu ovdje u Dubrovniku du- gujem Hrvatskoj matici iseljenika i Recenzent knjige je dr. galeriji Matis. Posebno dragoj Ljer- Mladen Ibler, dugogodišnji ki Galic i Diani Mašali Perković te Tuđmanov suborac mome dragom prijatelju iz djetinj- koji Lovokovićevu stva i mladosti Antunu De Vili. I mnogima koje nisam upoznala osobno, knjigu ocjenjuje vrlo ali znam da su sudjelovali u promo- vrijednim prinosom našoj ciji mog slikarstva." suvremenoj povijesti.

MATICA 44 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr NOVE KNJIGE: FABIJAN LOVOKOVIĆ "U POMOĆ HRVATSKOJ" Fabijanov život za Hrvatsku

Riječ je o jedinstvenome dnevniku putovanja u domovinu delegacije australskih Hrvata u turbulentnome vremenskom odsječku od 7. do 17. rujna 1991. i to prigodom uručenja prikupljene goleme iseljeničke pomoći ratnoj Vladi RH zeja Našice Silvija Lučevnjak. Recenzent knjige je dr. Mladen Ibler, dugogodišnji Tuđmanov suborac i veleposlanik RH u Canberri od prosinca 1999. do svibnja 2005., koji Lovokovićevu knjigu ocjenjuje vrlo vrijednim prinosom našoj suvremenoj povijesti. Kao moto knjizi Lovo- ković navodi riječi premijera Australije sir Roberta G. Menziesa iz šezdesetih godina (1964.), dok u domovini buja ondašnji Rankovićev teror, a koje glase: "Razumljivo je da se Hrvati nadaju nezavisnoj Hrvatskoj i u sklopu austral- Hrvati Australije uručuju novčanu pomoć od 840 000 DM za Lovoković, Fabijan – U pomoć ske demokracije imaju pravo zastupa- Republiku Hrvatsku u Hrvatskom saboru u Zagrebu, 11. rujna Hrvatskoj: Nakon 46 godina ti svoj pogled." 1991. S lijeva, ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić, Ante put u domovinu početkom rata Babić, Fabijan Lovoković, Nikola Babić i predsjednik Hrvatskog 1991. godine, Vlastita naklada, DOGAĐAJI VEZANI UZ RUŠENJE sabora dr. Žarko Domljan Kingsgrove, Sydney, 2016, 125 str. KOMUNIZMA Autor je u knjizi uvodno prikazao po- suvremene države Hrvatske od ožujka ratu – Srbija na tlu tuđe zemlje ne odu- vijest događaja s inozemnoga vidikov- 1989. do kolovoza 1991. To je posebno staju od zakona o univerzalnoj jurisdik- ca, praćenu bezrezervnom ljubavlju pre- važno zbog samopouzdanja hrvatskih ciji na teritoriju bivše propale zajednič- ma domovini našijenaca svih naraštaja naraštaja u domovini i inozemstvu ko- ke države SFRJ kojim progoni hrvatske raznih opredjeljenja iz Australije tije- jima se iz stranih centara moći s udbaš- junake iz Domovinskoga rata. kom obrambenoga Domovinskoga rata kim rukopisom nastoji prodati priča o Čitam knjigu na moru, zanimljivo, i agresije srbokomunističke armije na građanskome ratu devedesetih i podva- dok svijet obilježava četvrt stoljeća In- Hrvatsku. liti krivnja za ratna stradanja te namet- terneta u vidu rođendana World Wid Autor čitatelja u prvoj tematskoj cje- nuti nam kolektivnu amneziju tko nas je Weba 23. kolovoza 1991., a domovina lini tako podsjeća na kronologiju poje- i zašto napao u našoj zemlji. Apsurdno, se u mlakoj predizbornoj utakmici za dinih važnijih događaja vezanih uz ru- četvrt stoljeća od osamostaljenja Hrvat- prijevremene parlamentarne izbore sje- šenje komunizma u Europi i stvaranje ske i vojne pobjede RH u obrambenome ća 25. kolovoza 1991. kada je počeo rat

Hrvati Sydneyja pakiraju Vozilo za hitnu pomoć kupljeno u Hagenu, humanitarnu pomoć za RH, 1991. koje su Hrvati Australije darovali RH, 1991.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 45 Masovni skup za priznanje Hrvatske na kojem je sudjelovalo preko 40000 Hrvata u Canberri, 31. kolovoza 1991.

Fabijan Lovoković, zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić i dr. Srećko Pšeničnik u uredu nadbiskupije na Kaptolu u Zagrebu, 15. rujna 1991.

u Borovu Selu i prvi napad na herojski bodarski duh hrvatskoga naroda ističući lije, privukavši više od 40.000 Hrvata, a Vukovar. Knjiga me na određen način pozitivni povijesni svjetonazor i temelj- na kojem su govorili ne samo predstavni- zaštićuje od simptoma štokholmskog ne vrijednosti života u skladu s načelima ci mnogobrojnih udruga, međudruštve- sindroma koji zahvaća cjelokupni jav- pravde i rješavanja sporova mirnim punih odbora, naših misija te predstavnici ni prostor Lijepe Naše. Neće nam ubiti tem. No, agresor je bio neumoljiv. drugih etničkih grupa, već i australski nadu, Fabijane! Hrvatska sigurno može Tjedan dana nakon agresije na Vu- parlamentarci. Glavni organizator ovoga bolje. Sanjali smo je pošteniju i hrvatski kovar u Canberri je dana 31. kolovoza povijesnog skupa bio je Hrvatski među- će građani znati izabrati uspješnije po- 1991. održan velebni skup potpore do- društveni odbor za Canberru u suradnji litičke elite. movini naših iseljenika iz cijele Austra- s ostalim hrvatskim međudruštvenim

TRENUCI PONOSA I SLAVE IZ 1991. Pet desetljeća urednik australske Spremnosti Središnje mjesto u knjizi posvećeno je Publicist, višedesetljetni urednik iseljeničkoga periodičnika i kulturni djelat- formiranju australskoga Humanitarnog nik Fabijan Lovoković rođen je 1927. u Podgoraču pokraj Našica. Školovao se u fonda za spas Hrvatske i aktivnostima Osijeku, Zemunu i Zagrebu te nastavio u emigraciji. Kao mladić biva u progon- koje su ga obilježile. Fond je pokrenut stvu od 1945. u Austriji, a 1950. stiže u Sydney gdje je radio u tvornici vojno- na inicijativu tadašnjega novog ravna- ga namještaja i tvornici električnih uređaja. Suosnivač je i dugogodišnji tajnik telja Hrvatske matice iseljenika i po- i rizničar prvoga Australsko-hrvatskoga društva u Sydneyu (1951.). Imenovan vratnika iz emigracije pjesnika Borisa je za suca mira 1968., a od 1974. član je Savjetodavnog odbora tumača i prevo- Marune. Akciju su vodili Nikola Babić, ditelja. Na Sveučilištu New South Wales u Sydneyu stekao je certifikat za držav- Branko Klarić i Jozo Pavlović. Dirljivo noga tumača i prevoditelja (1976.), a od 1987. tumač je III. stupnja. Završio je su opisani trenuci odlučnosti, prolazne tečaj posebnoga legalnog tumača na Sveučilištu Western Sydney (2001.). Bio zbunjenosti domovinskih čelnika rat- je aktivan u organiziranju pomoći hrvatskim izbjeglicama u Australiji 1950-ih nim prilikama u RH te ponosa i slave iz i u nastojanjima za priznanjem hrvatskoga jezika osamdesetih. Bio je delegat 10. konvencije useljenika u Canberri, član prvoga odbora Hrvatske znanstve- 1991. kada su hrvatski iseljenici diljem ne zaklade i tajnik središnjega odbora hrvatskog društva Australije. Organizi- Australije samo za tri tjedna uspjeli pri- rao je javne nastupe hrvatske zajednice u povodu raznih manifestacija, bio je kupiti 1.750.000 australskih dolara po- učitelj hrvatskoga jezika u Auburnu, delegat Svjetske antikomunističke lige moći Hrvatskoj! Većina hrvatskih gra- na kongresima u Južnoj Koreji, Taiwanu i Urugvaju. Posebno se istaknuo de- đana dragovoljno je branila suverenitet vedesetih u prikupljanju i slanju pomoći Republici Hrvatskoj za vrijeme Domo- mlade demokratske hrvatske države, slo- vinskoga rata. Neizbrisiv trag utkao je u memoriju našega naroda u dijaspori tijekom pet desetljeća, izdajući i uređujući hrvatski tjednik Spremnost (1957. - Središnje mjesto u knjizi 2007.). Na temelju te publicističke aktivnosti napisao je, kao krunu svoga no- vinarskog rada, opsežnu knjigu Hrvatske zajednice u Australiji. Nastojanja i po- posvećeno je formiranju stignuća (Kingsgrove, NSW, 2010.). Primio je niz priznanja i zahvalnica za svoju australskoga Humanitarnog publicističku te domoljubnu i humanitarnu aktivnost. fonda za spas Hrvatske koji Najponosniji je na činjenicu da mu svi unuci (Ivana, Ante, Luka, Dominik, Ma- je pokrenut na inicijativu rin te praunuci Adrijana i Vanessa) uz engleski govore i hrvatski jezik zahvalju- jući obiteljima njegovih kćeri Dijane i Vesne. tadašnjega ravnatelja HMI-ja i Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. FranjoTuđman odlikovao ga je za povratnika Borisa Marune. cjelokupne prinose domovini Redo m hrvatskoga pletera 28. 5. 1996.

MATICA 46 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr odborima s tog kontinenta. Australskoj vladi iseljenici upućuju zahtjev za priznanje Hrvatske. Imenovana je delegacija koja će u Zagrebu predati prikupljeni iznos za pomoć ratom ugroženoj Hrvat- skoj (Nikola Babić iz Melbournea i autor knjige Fabijan Lovoković iz Sydneya) te je Lovoković dobio još jedan zadatak da sudjeluje na humanitarnome skupu u njemačkome gradu Hagenu, koji je organizirao tadašnji ministar zdravstva dr. sc. Andrija Hebrang. Ministar He- brang i šef Sanitetskoga stožera Hrvat- ske vojske zagrebački kirurg dr. Ivo Pro- dan zaslužni su za učinkovitu djelatnost vojnoga saniteta, za što su primili i me- đunarodne pohvale. Na tom sastanku 7. rujna 1991. sudjelovali su mnogobrojni Lovoković proživljeno i angažirano prikazuje svoj boravak u hrvatski liječnici zaposleni u Njemačkoj, predsjednik Hrvatskoga svjetskog kon- Zagrebu, koji je bio prisiljen napustiti 1945. Trenuci radosti, gresa ing. Nikola Kirigin iz Kalifornije suza, ponosa, nježnosti, zabrinutosti, topline, ali i odlučnosti te predstavnici njemačkoga parlamenta, novih naraštaja koji su pod Tuđmanovim vodstvom stvarali RH… humanitarnih organizacija i crkve – opi- sano je u trećoj tematskoj cjelini naslov- ljenoj Liječnici za Hrvatsku. Borisa Marune, Ivana Čizmića te upo- čatljivi novinarski kroki u kojem Lovo- znaje nove djelatnike. Zagreb mu se čini ković proživljeno i angažirano prikazuje ZAHTJEV ZA PRIZNANJE manjim i zapuštenijim od onoga kakvog svoj boravak u Zagrebu, koji je bio pri- HRVATSKE se sjeća iz mladih dana. Fasciniran je do- siljen napustiti kao osamnaestogodišnji Nakon prekooceanskoga leta avionom, moljubljem i zalaganjem novih narašta- mladić 7. svibnja 1945. Trenuci radosti, automobilom od Frankfurta preko Lju- ja. Posjećuje Ministarstvo financija i Mi- suza, ponosa, nježnosti, zabrinutosti, to- bljane, Lovoković u rujansko predve- nistarstvo zdravstva. Vrhunac putovanja pline, ali i odlučnosti novih naraštaja koji čerje stiže u Zagreb, koji nije vidio 46 u domovinu za Nikolu Babića i Fabijana su pod Tuđmanovim vodstvom stvarali godina pa je stoga četvrta cjelina U Hr- Lovokovića dogodio se u Banskim dvo- RH… Kao publicist i pripadnik hrvat- vatskoj (str. 44. – 112.) i najopsežnija i rima 13. rujna gdje se srdačno susreću s skog iseljeništva, na temelju tekstova u najpotresnija. Autor na sugestivan na- predsjednikom Republike Hrvatske dr. tjedniku Spremnost koji je uređivao pu- čin opisuje svoje susrete u domovini, sc. Franjom Tuđmanom, koji im preno- nih pet desetljeća, autor na kraju knji- razgovore i dojmove - kako o obitelji, si izazove pred kojima su se našli hrvat- ge u Dodacima (str. 113. – 121.) dono- tako i istaknutim figurama javnoga ži- ski građani. si iznimno značajan cjelokupni pregled vota mlade države. U Saboru Republi- pomoći australskih Hrvata domovini u ke Hrvatske sastaje se s predsjednikom TEKST SE ČITA U DAHU ratu. U posebnoj tablici predstavljena su dr. Žarkom Domljanom, slijede razgo- Dojmljivo je opisan susret s bratom i nje- novčana sredstva skupljena i poslana u vori u Ministarstvu vanjskih poslova te govom obitelji, kao i s prijateljima i po- Hrvatsku iz HDZ-a Australije i Novo- sastanak s ministrom Ivanom Vekićem znanicima iz mladih dana. Susreće naj- ga Zelanda od 1989. do veljače 1993., a u MUP-u. U Hrvatskoj matici iseljeni- dražega školskog druga Vladeka Štengla. koja predstavljaju impresivnu svotu od ka susreće neke od starih znanaca poput Doživljava bombardiranje i opisu- 21.601.885,90 australskih dolara (str. je terorističku aktivnost snajperista Ju- 121.). Kazalo imena sadrži mnoštvo ista- goslavenske narodne armije. Dan pri- knutih ličnosti iz hrvatske zajednice Au- je povratka autor posjećuje zagrebačku stralije koje su, uz Lovokovića, pridoni- katedralu, Nadbiskupski dvor i uzori- jele domovini Hrvatskoj na razne načine, toga Franju Kuharića, kojeg je već pri- od humanitarnih priloga do materijal- je imao čast upoznati za vrijeme nadbi- nih dobara. Velika hvala od srca svima skupova posjeta hrvatskim iseljenicima koji su sudjelovali u pomoći Hrvatskoj, u Australiji. a Fabijanu hvala na jedinstvenoj knjizi Ukratko, tekst se čita u dahu kao upe- o životu za Hrvatsku. n

Dva školska kolega iz Državne Srednjo- ENG ENG Fabijan Lovoković’s (89) book To Croatia’s Aid (U pomoć Hrvatskoj) is a unique travel di- tehničke škole Vladek Štengl i Fabijan ary from a visit in September of 1991 by a delegation of Australian Croatians that came to pres- Lovoković u Samoboru, 14. rujna 1991. ent Croatian Government with aid collected among emigrants.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 47 ETNOGRAFSKI MUZEJ U ZAGREBU: IZLOŽBA U POVODU 50. MEĐUNARODNE SMOTRE FOLKLORA Pola stoljeća Smotre i njegovanja identiteta

U uvodnome dijelu uz prve snimke smotre seljačke kulture iz 1937. referira se na svojevrsne prethodnice MSF-a: smotre koje je organizirala Seljačka sloga, kulturno-prosvjetna organizacija Hrvatske seljačke stranke

Svečano otvorenje Međunarodne smotre Tekst: Katarina Bušić folklora – glavni zagrebački trg, 1972. Školska torba, (Arhiv MSF) Foto: Arhiva MSF-a i Etnografskoga muzeja Samobor, prije 1930. (EMZ) Etnografskome muzeju može se pogledati tematska izložba "Smotre folklora i simboli identiteta - U povodu 50. Međunarodne smotre folklora", čime se nacionalna et- Unografska ustanova priključila obilježa- vanju i održavanju ovogodišnje jubilarne (Zorica Vitez), Narodna nošnja u kul- folklorne festivalske priredbe koja se u turnim praksama 19. i 20. st. – od upo- gradu Zagrebu održava od 1966. godine. rabnog do simboličnog (Katarina Bušić, Izložba je ostvarena u suradnji triju za- viša kustosica Etnografskoga muzeja) grebačkih ustanova u kulturi: Etnograf- i Od originala do rekonstrukcije – pri- skoga muzeja, Koncertne direkcije Za- kupljanje, suvremena izrada i folklorna greb – Međunarodne smotre folklora i primjena narodnih nošnji (Josip Forjan, Posudionice i radionice narodnih nošnji. voditelj Posudionice i radionice narod- Prema koncepciji dr. sc. Zorice Vi- nih nošnji). tez, umjetničke ravnateljice Međuna- rodne smotre folklora (MSF), izložba POVIJEST PROTEKLIH 49 SMOTRI je obuhvatila tri cjeline koje su autorski Prva cjelina s pomoću odabranih doku- obradili i postavili pojedini autori: Pola mentarnih etnografskih fotografija pri- stoljeća Međunarodne smotre folklora kazuje dio povijesti proteklih 49 smo-

U obnovljenim nošnjama - folklorna tri, a podijeljena je u nekoliko cjelina. U grupa iz Ravnih kotara, nakon Domovinskog rata (Arhiv MSF) uvodnome dijelu uz pomoć fotografija i kraćeg filma – prve snimke smotre se- ljačke kulture iz 1937., čiji se zapis čuva u Institutu za etnologiju i folkloristiku – referira se na svojevrsne prethodnice MSF-a: smotre koje je organizirala Se- ljačka sloga, kulturno-prosvjetna organizacija Hrvatske seljačke stranke. Slijede tematske cjeline: Prvih dvadeset godina Smotre, niz tematskih smotri, Popratna događanja na Smotri, Gosti iz inozemstva, Zagreb i Međunarodna smotra folklora. Prikazuje se i dokumentarni film o MSF-u. Svoje mjesto u ovoj izložbe- noj cjelini dobilo je i nekoliko predmeta (zastava Društva, zastavice i diplome MSF-a) iz vlasništva HPD-a "Prigorec" iz Markuševca, jednog od najčešćih su-

MATICA 48 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr Nakit za prsa – petaci na pantlikama, Levanjska Varoš, Svoje mjesto u izložbi dobilo je i nekoliko predmeta Slavonija, prva pol. 20. st. (EMZ) (zastava Društva, zastavice i diplome MSF-a) iz vlasništva HPD-a "Prigorec" iz Markuševca, jednog od dionika proteklih smotri. najčešćih sudionika proteklih smotri. Treba istaknuti da su česti sudionici na Smotri bili pripadnici hrvatske nacionalne te predstavljala, i u određe- čaka, tabakera, šarenih tikvica, pisanica) zajednice koji žive izvan gra- nim političkim i kulturnim na kojima se pojavljuju nacionalni sim- nica Republike Hrvatske te da je elitama i u samome narodu, kao boli – hrvatska trobojnica, državni gr- 45. MSF 2011. bila posvećena upravo istaknut simbol nacionalnoga, zavi- bovi iz različitih razdoblja, napisi i slo- starijoj hrvatskoj dijaspori i iseljeništvu čajnoga i lokalnoga identiteta te je, kao gani političkih stranaka i sl. (primjerice, nastupile su folklorne gru- takva, u određenim razdobljima i kon- pe iza Bosne i Hercegovine, Srbije, Au- tekstima bila iskorištena, preoblikovana SUVREMENA IZRADA I strije, Češke, SAD-a, Čilea…). ili reinterpretirana – od "stvaranja naci- UPOTREBA NOŠNJI Značajna prisutnost tradicionalne je" u prvoj polovici 19. st. do sadašnjosti. U dijelu izložbe posvećenom suvreme- kulture u javnosti i kontinuitet popular- noj izradi i upotrebi narodnih nošnji na nosti primjene folklornih simbola – na- U POLITIČKE SVRHE lutkama su izloženi vrijedni primjerci rodnih nošnji, običaja, pjesama, plesova Narodna nošnja u cjelini, pojedini nje- rekonstruiranih, novoizrađenih narod- – rezultat su složenih društveno-politič- zini dijelovi ili primijenjeni motivi, u ši- nih nošnji iz različitih krajeva Hrvatske kih okolnosti i o njima ovisnih promje- rem kontekstu folklornog stvaralaštva i drugih država u kojima žive pripadnici njivih simboličnih sustava interpretacije, ili kao izdvojena pojava, često su isko- hrvatske nacionalne zajednice. Također značenja i vrijednosti koje su u zajedni- rišteni u političke svrhe – kao potpora se mogu vidjeti i različiti uzorci i poma- ci ti elementi imali u određenom raz- režimu, kao otvoreni ili prikriveni sim- gala za izradu pojedinih dijelova nošnji, doblju. Zbog složenih društveno-poli- bol otpora vladajućoj ideologiji, odno- predmeti u postupku izrade ili ukrašava- tičkih prilika na hrvatskim prostorima sno kao pokazatelj identitetskih odred- nja. Sve nošnje su iz zbirke Posudionice tijekom posljednjih stotinu pedeset go- nica pojedinca u zajednici i/ili zajednice i radionice narodnih nošnji, a izrađene dina, kao jedan od najuočljivijih aspe- u cjelini. Stoga su druge dvije izložbe- su u sklopu djelatnosti, tj. rekonstruktor- kata materijalne kulture, narodna noš- ne cjeline posvećene u najvećoj mjeri sko-restauratorske radionice ove speci- nja kontinuirano se shvaćala, odijevala narodnoj nošnji – njezinoj pojavi i pri- jalizirane ustanove u kulturi. Treba ista- mjeni u kulturnim praksama 19. i 20. knuti i mnogobrojne terenske suradnike st., u rasponu od uporabnoga predmeta do simbola identiteta te suvremenoj Kolo iz Orubice, Slavonija; priprema za 43. izradi i primjeni, tj. putu od originala MSF, 2009. (Arhiv MSF) do rekonstrukcije. Izloženi su originalni starinski primjerci nošnji i narodnog odijela iz fun- dusa Etnografskoga muzeja, a nekolicina predmeta posuđena je od privatnih vla- snika. Treba istaknuti npr. ženski kaput surku koju je određena Dragojla Milin- čević nosila na inauguraciji bana Josi- pa Jelačića 1848., ilirsku kapu, suknenu svečanu mušku kabanicu s navezenim grbovima Trojedne Kraljevine i ugar- skih zemalja pod krunom sv. Stjepana s kraja 19. st., surku kćeri Stjepana Ra- dića, mušku slavonsku narodnu nošnju poklonjenu Vladimiru Bakariću 1948. i "Lička djevojka s momkom" – razglednica, poč. 20. st. (EMZ) niz različitih uporabnih i dekorativnih predmeta (ručnika, drvenih dječjih igra-

Mnogobrojni suradnici znanje su stekli na Hrvatskoj etnoriznici, radionici za izradu i rekonstrukciju narodnih nošnji i tradicijskih tekstilnih vještina, koju organizira HMI u suradnji s Posudionicom i radionicom narodnih nošnji.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 49 Folklorna grupa iz Glavica kod Sinja, ISELJENIČKA VIJEST MSF, 1966. (Arhiv MSF) AUSTRALAC HRVATSKOG PODRIJETLA POSTAO MILIJUNAŠ Prije 20-ak godina vatrogasac Doug Beitz i njegova supruga Sally odlučili su iz australskoga Gold Coasta pre- seliti se na jedan od mnogobrojnih otoka Mikronezije. Upornim radom stvorili su egzotično odmaralište Ko- srae Nautilus s 18 soba, koje je postalo poznato po ronilačkim uslugama i dobrom restoranu. U međuvremenu su njihovi sinovi odrasli i vratili se u Gold Coast. Jedan od njih, Josh, vjen- čao se Jessicom, Australkom hrvatskog podrijetla. Potaknuti željom da budu sa svojom djecom, Sally i Doug odlučili su prodati imanje, ali na neobičan i jedinstven način - lutrijom. Pripreme za cijeli postupak trajale su 14 mjeseci. "Na otok smo došli kao obični, a ne visokoškolovani ljudi. No, upor- koji vladaju vještinama tradicijskoga tek- nim radom uspjeli smo stvoriti ci- stilnog rukotvorstva. Mnogobrojni su- jelo imanje. Nadamo se kako će na iz temelja. Večer je istodobno pro- radnici znanje su stekli i/ili usavršili na ovakav način netko dobiti naš raj na tekla u suzama i radosti. Sally je to Hrvatskoj etnoriznici, radionici za izra- zemlji, a da nije milijunaš", izjavio je doživjela kao konačno zbogom ži- du i rekonstrukciju hrvatskih narodnih Doug tijekom priprema. Cijena jed- votu za koji se žrtvovala da bi njezin nošnji i tradicijskih tekstilnih vještina, nog listića iznosila je 66 australskih suprug mogao ispuniti svoj san", re- koju već četrnaest godina uspješno or- dolara. Prodano ih je 75.000 u više kla je Jadranka Veg iz Sydneya. A po- ganizira Hrvatska matica iseljenika u od 100 zemalja. bjednici su 26-godišnji knjigovođa suradnji s Posudionicom i radionicom Teta Jessice Beitz prenijela nam je Josh Ptasznyk i godinu dana mlađi narodnih nošnji. djelić atmosfere. "Bilo je jako emo- financijski savjetnik Nicolas Šarava- Do sada su izložbu "Smotre folklora tivno. Jedni su se opraštali od od- nja, obojica iz Wollongonga, grada i simboli identiteta - U povodu 50. Me- marališta, a drugi su ga preuzima- smještenog nedaleko od Sydneya. đunarodne smotre folklora" razgleda- li. Životi su se u minuti promijenili (Mirjana Piskulić) li mnogobrojni posjetitelji iz domovine i inozemstva. Kritički analiziran utjecaj politike i drugih društveno-povijesnih okolnosti tijekom 20. st. i početkom 21. st. pruža široj javnosti novi i drukči- ji uvid u fenomen folklornog stvaralaš- tva i pripadajućih elemenata tradicijske kulture, posebno narodnih nošnji, isti- čući uz pomoć odabranih tema i predmeta promjenjivost i dinamičnost kulture i nacionalnih, zavičajnih, lokalnih i pojedinačnih identifikacijskih procesa. Izložba je otvorena do kraja listopada pa pozivamo sve zainteresirane da posjete Etnografski muzej. n

ENG A themed exhibition is open for viewing at Zagreb’s Ethnographic Museum to mark the 50th anniversary of the International Folklore Review, which has been staged in the Croatian capital since 1966.

MATICA 50 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr NAŠI GRADOVI: DUBROVNIK Biser Jadrana - grad muzej i živa pozornica

Dubrovnik je jedan od nukleusa razvoja hrvatskoga jezika, književnosti, znanosti, pomorstva i trgovine, a zbog svoje briljantne urbane vizure od 1979. godine na popisu je UNESCO-ove svjetske baštine

Tekst: Zvonko Ranogajec Foto: Miho Skvrce Jedinstven pogled na Dubrovnik pruža ptičja perspektiva ubrovnik je najveći grad južne Dalmacije, političko je središte Dubrovačko-ne- retvanske županije i naj- važnije povijesno-turistič- ko središte cijele Hrvatske. Dubrovnik Dje jedan od nukleusa razvoja hrvatskoga jezika, književnosti, znanosti, pomorstva i trgovine, a zbog svoje briljantne urbane vizure od 1979. godine na popisu je UNESCO-ove svjetske baštine. Iako je bio teško oštećen u potresu 1667. godine, kao i u Domovinskome ratu 1990. godine, Dubrovnik je uspio sačuvati svoju materijalnu baštinu gotičkih, renesan- snih i baroknih crkava, samostana i pa- lača koje se stalno obnavljaju.

Dubrovnik je smješten u južnome di- Dubrovnik ima na JI s općinom Kona- jelu Jadrana gdje prestaje otočna razve- vlima (središte Cavtat), a na JZ s opći- denost i počinje otvoreno more gdje je nom Mljetom (središte Babino Polje). Jadran najširi. Grad je smješten podno Taj prostor još nazivamo Dubrovačkim brda Srđa visokog 415 metara n.v. koje primorjem u užem smislu ili Astareom, je tijekom cijele povijesti bila prirodna a proteže se od Slana do Župe Dubrovač- brana od bure, ali i raznih osvajača. Povr- ke. Na tom prostoru pokraj naselja Mo- šina lokalne samouprave grada Dubrov- košice, Rožate i Komolca državni terito- nika, koji se sastoji od 32 naselja i osam rij je širok samo nekoliko stotina metara. kotara, iznosi 143 četvornih kilometara. Na SZ graniči s općinom Dubrovačkim RAZVOJ SNAŽNOGA primorjem sa sjedištem u Slanom, na JZ POMORSKOG PROMETA s općinom Župom Dubrovačkom sa sje- Širi prostor Dubrovačkog primorja pro- dištem u Srebrenom, dok na SI graniči teže se od Kleka do rta Oštra zračne državnom granicom s općinom Trebinje udaljenosti od 100 kilometara ili 250 u Bosni i Hercegovini. Morsku granicu km stvarne dužine obale. Reljefno i ge-

Dubrovnik među prvima ukida ropstvo, a među prvima priznaje neovisnost SAD-a. Sloboda je kategorija koja je najviše poštovana u Dubrovniku - stoga nosi natpis Libertas u svojoj zastavi i grbu. Dubrovačka katedrala

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 51 Stradun u predvečerje Zidine noću

omorfološki gledano taj prostor odliku- Najteže trenutke novije zidinama i počinje intenzivni razvoj tr- ju manje zone plodnoga flišnog tla koje govine i pomorstva, kasnije i obrta. Du- nisu ni približno značajne kao u Rav- povijesti Dubrovnik je brovnik odnosno Dubrovačka Republi- nim kotarima, Vinodolu ili Kaštelima, doživio od 1. listopada do ka kao plemićko-aristokratska republika osim Konavla, dok su planine u zaleđu 6. prosinca 1991. kad je s vlašću izabranoga kneza, osim vlasti relativno niže visine od 500 do 1.000 bio na meti Jugoslavenske Bizanta i Mletačke Republike od 13. do metara te nisu bile prepreka trgovini sa polovice 14. stoljeća, uspijeva u svim zaleđem tijekom zlatnog doba trgovi- armije i crnogorskih kasnijim razdobljima sve do 1808. gone Dubrovačke Republike s prostorom četnika koji su grad dine i Napoleona osigurati svoju samo- Bosne (takozvani Fočanski put). S dru- sustavno topnički razarali. stalnost zahvaljujući vještoj diplomaciji ge strane Dubrovnik je razvijao snažni i mudrim političkim potezima balansi- pomorski promet zaklonjenoga kanal- rajući između tadašnjih sila, Osman- skoga plovnog puta Koločepskim kana- Smatra se da je stari grad Ragusa na- skog Carstva i Mletačke Republike. Svoj lom između kopna i Elafita. stao u 7. stoljeću na dobro utvrđenoj va- najveći procvat Dubrovnik doživljava u pnenačkoj hridi Lausu podno brda Srđa 15. i 16. stoljeću kada je grad imao čak IZMEĐU TURAKA I MLETAKA u koju su se doselili prebjezi pred Avari- 40.000 stanovnika i bio uz bok najvećim Klima je u Dubrovniku izrazito sredo- ma i Slavenima iz susjednoga Epidauru- gradovima tadašnje Europe. Dubrovnik zemna s blagim zimama od 9 stupnjeva sa ili Cavtata. S vremenom je otok spo- među prvima ukida ropstvo 1216. godi- siječanjskih srednjaka te 26 stupnjeva jen s kopnom na prostoru današnjega u srpnju, što upućuje na vrlo pogodnu Straduna i ujedinio se s kontinentskim klimu za turizam, čemu pridonosi i či- naseljem Dubravom, iako najnovija ar- njenica od čak 250 sunčanih dana i vi- heološka istraživanja navode i neke dru- soka temperatura mora koje je pogod- ge zaključke o starijoj datiranosti nase- no za kupanje od svibnja do studenoga. lja. U 11. stoljeću Dubrovnik se opasava

Stubama po kiši

MATICA 52 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr Otvaranje Dubrovački ljetnih igara

Lopud ne, a među prvima priznaje neovisnost čajniji nautički turizam te kulturni tu- SAD-a. Sloboda je kategorija koja je naj- rizam. Dubrovačke ljetne igre od 1949. više poštovana u Dubrovniku pa je nat- godine najznačajnija su kulturna mani- pis Libertas bio i u zastavi i grbu tadaš- festacija koja obilježava kulturne doga- njega Dubrovnika. Njihova flota od 180 đaje tijekom ljeta, a početkom veljače to brodova bila je tijekom 16. stoljeća tre- je Festa sv. Vlaha, kao i noviji događaj ća po snazi u tadašnje vrijeme, a glavni Libertas Film festival. saveznici Dubrovniku bili su Španjolci Dubrovnik od kraja 2003. godine ima kao glavni konkurenti Mlečanima koji Sveučilište, a od 1997. godine i međuna- su na Jadranu pokazivali stalne preten- rodnu visokoškolsku ustanovu ACMT iz Izrada zije prema Dubrovniku. tradicionalnog američkoga grada Rochestera koja jedi- Do stagnacije Dubrovnika dolazi na- dubrovačkog na daje mogućnost diploma ravnoprav- kon geografskih otkrića kada središte po- nakita nih u Hrvatskoj i SAD-u. morskih putova prelazi iz Sredozemlja na Atlantik, čime konkurencija engle- smislu prvi put logički vezuje za Dal- JEDINSTVENE GRADSKE ZIDINE skih, francuskih i nizozemskih pomo- maciju i Trojednu kraljevinu. Ono po čemu je Dubrovnik jedinstven raca postaje neuhvatljiva, a tome prido- Najteže trenutke novije povijesti Du- jesu Gradske zidine o kojima se brine nosi i veliki požar 1667. godine. Mlečani brovnik je doživio od 1. listopada do 6. Društvo prijatelja dubrovačkih starina, pokušavaju ne bi li iskoristili stagnaci- prosinca 1991. godine za vrijeme Do- kao i kule Minčeta i Bokar, tvrđave Re- ju Osmanskog Carstva osvojiti Dubrov- movinskoga rata u kome je grad bio na velin, Lovrijenac i Sv. Ivan, utvrda Im- nik, kao i ostali dio Dalmacije, no vje- meti Jugoslavenske armije i crnogorskih perijal na Srđu, Gradska vrata od Pila štim potezima dubrovačke diplomacije četnika koji su grad sustavno topnički i od Ploča. Od mnogobrojne sakralne nakon mira u Požarevcu 1718. godine razarali i devastirali dubrovačku svjet- baštine dominira dubrovačka katedrala Dubrovnik prepušta Turcima morski sku baštinu. Heroji obrane Dubrovnika Uznesenja BDM, crkva sv. Vlaha, franje- koridor kraj Neuma, kojim se Dubrov- na Srđu grad su uspjeli očuvati, a ka- vački, dominikanski i isusovački samo- nik fizički odvaja od mletačke Dalmaci- snije je uz pomoć UNESCO-a Dubrov- stan, Knežev dvor, palača Sponza, Stra- je, a što je i uzrok današnjega teritorijal- nik obnovljen. dun, Onofrijeva fontana, Orlandov stup. nog diskontinuiteta Dubrovnika i dijela Najpoznatiji Dubrovčani tijekom povi- priobalja. Dubrovnik se tada oporavlja, HEROJI OBRANE NA SRĐU jesti bili su isusovac i znanstvenik fizičar gradi jaku mornaricu i dalje ima odličnu Turizam kao gospodarska djelatnost u Ruđer Bošković, književnici Marin Dr- diplomaciju. Maršal Napoleonove voj- Dubrovniku počinje se razvijati krajem žić i Ivan Gundulić, pjesnici Šiško Men- ske August Marmonte gasi 13. siječnja 19. stoljeća, a prvi hotel gradi se 1897. četić, Cvijeta Zuzorić, Junije Palmotić i 1808. godine Dubrovačku Republiku, a godine. Iako Dubrovnik spada u najek- Luka Paljetak, glazbenici Đelo i Ibrica Ju- propašću Napoleona i njegovih ilirskih skluzivnije turističke destinacije europ- sić i Tereza Kesovija, vaterpolisti Veslin provincija Dubrovnik se u političkom skog Sredozemlja, negativan čimbenik Đuho, Goran i Sandro Sukno, košarkaš njegova razvoja je prometna izoliranost Andro Knego, plivačica Sanja Jovanović. Iako Dubrovnik spada u koja se posljednjih desetljeća anulira Područje lokalne samouprave gra- stalnim ulaganjima u zračnu luku Ćili- da Dubrovnika ima 42.615 stanovnika, najekskluzivnije turističke pe, gradnju mosta dr. Franje Tuđmana a samo naselje Dubrovnik 28.434 sta- destinacije, negativni preko Rijeke Dubrovačke, kao i gradnju novnika. Ostala veća naselja su Nova čimbenik njegova razvoja cestovnih prometnica od pravca sjeve- Mokošica s više od 6.000 tisuća stanov- je prometna izoliranost rozapada. Dubrovnik razvija poglavito nika, Mokošica s 2.000 te Zaton s 1.000 elitni turizam visoke potrošnje posjeti- stanovnika. n koja se posljednjih telja sa smještajnim kapacitetima najvi- ENG Dubrovnik is the largest city in the deep desetljeća anulira stalnim še razine usluga. Posebni dinamizam u south of Croatia’s Dalmatia region, the admin- ulaganjima u zračnu luku. posljednjem desetljeću daju posjeti kru- istrative capital of Dubrovnik-Neretva County zera, ali i kongresni turizam uz sve zna- and our historical and tourism crown jewel.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 53 KNJIGA AFORIZAMA VALENTINA ĆORIĆA "POMET U GLAVU" Neobična promocija jedne knjige u haškome zatvoru

Idem Valentinu, bez obzira na to što nije ni mjesto ni prigoda, na 60. rođendan te nazdraviti kavom za njegovu tek objavljenu knjigu aforizama. Posljednjih godina objavio ih je više od sedam stotina u Hrvatskome slovu

Tekst: Šimun Šito Ćorić bilo ni traga. I uisti- dodatnu motivaciju: nu, čim je "šestorka" idem Valentinu, bez ad sam od početka počeo stigla u Haag, bio je obzira na to što nije posjećivati naše u zatvoru u to znak da RH "su- ni mjesto ni prigo- Haagu, nisam računao da ću rađuje s Haagom" pa da, na 60. rođendan jednom tamo ići i vlastitome su odmah sutradan ti te nazdraviti kavom bratu. Još manje kad je na- pregovori bili odblo- za njegovu tek objav- kon Domovinskoga rata, prihvaćen i od kirani. ljenu knjigu aforiza- KSrba i od Bošnjaka, izabran za zastupnika ma u izdanju Hrvat- u Zastupničkome domu parlamenta Fe- NAJLAKŠE ske kulturne naklade deracije BiH, pa za zamjenika ministra u POKVARLJIVA u Zagrebu "Pomet u Ministarstvu za civilne poslove i komu- ROBA glavu – Kroz ključa- nikacije u Vijeću ministara BiH u Sara- Što se tiče "kratkog i nicu se bolje, nego jevu. Kao takav bio je pozvan i u službe- brzog procesa", evo i kroz zatvorena vra- ni posjet u Washingoton D.C., a nakon trinaestu godinu leta vidi". Posljednjih što je američka vlada zatražila i dobila tim u Haag Valenti- godina objavio ih je od UN-tribunala u Haagu pismenu ponu, veselim se sresti više od sedam sto- tvrdu da nemaju ništa protiv Valentina i ostale naše zatvore- tina u Hrvatskome Ćorića, dobio je višegodišnju američku nike, a naiđe uvijek slovu pod pseudo- vizu u svojoj putovnici. netko i od onih dru- nimom Veselko Pomet, a evo sada pod A onda je 2004. uslijedio šok kad je gih. Uvijek sam bio oduševljen Isuso- njegovim pravim imenom knjige, obo- patološki frustrirana i umišljena Car- vom pričom o nepoznatome čovjeku, gaćene karikaturama najnagrađivanijega la del Ponte (pazi!) posthumno strpa- razbojnicima, živinčetu, milosrdnome hrvatskog karikaturista Nikole Listeša. la u zajedničku optužnicu Franju Tu- Samaritancu i gostioničaru "na putu od đmana, Gojka Šuška, Janka Bobetka i Jeruzalema u Jeriho" i čvrsto prihvatio NIJE NAS NEKA MASA Matu Bobana te "Hrvatsku šestorku" da je svatko tko je u nevolji – moj bližnji. Znam, bit će to najneobičnija promocija pa tek onda stvarala timove istražitelja Uz sva ogorčenja, sve sudove ostavljam jedne knjige i "prva ikada u ovom zatvo- sa zadaćom da na bilo koji način mora- Posljednjem sucu kao jedinome pouz- ru", tvrdi mi jedan od tamošnjih polica- ju pronaći kakve-takve dokaze za kriv- danom jer ljudi i njihovi sudovi najlak- jaca s najviše staža. A na njoj, dok čeka- nju hrvatske strane. "Šestorka" je od- še su pokvarljiva roba. Tako, uz američ- mo na zatvorsku psihologinju, sudjeluju mah zrakoplovom i došla u Haag. Pred ki Guantanamo, UN-tribunal jedini je dva policajca i nas dvojica. Aforistično sami njihov odlazak Vlada RH jamčila na svijetu koji nezakonitom nesnosnom komentiramo kako nas nije neka masa, im je "brzi i kratki proces", obećala brda duljinom procesa kažnjava ljude pa nije a opet svi kojima je bilo moguće došli i doline, sa zahvalnošću im ponavljaju- čudo da ni za jednoga drugog sudova- su. Nenadano nailazi kratko i Radovan ći - "vi niste svjesni koje dobro činite za nja u svijetu nije smrtno i zdravstveno samo da pozdravi "brata sveštenika" i RH". Bilo je to vrijeme kad je EU bloki- nastradalo toliko ljudi kao na UN-tri- sa znatiželjom se preporučuje za čita- rala pregovore s RH inzistirajući da im bunalu u Haagu. nje "Pometa u glavu". izruči generala Gotovinu, a njemu nije Ovoga puta moj posjet je imao i Čitamo ponešto iz tekstova kritiča- ra koji su već pročitali Valentinovu knjigu. Josipa Pavičića, pisca, literarnog kri- Što se tiče "kratkog i brzog procesa", evo i trinaestu godinu tičara i nakladnika, Valentinov "Pomet letim u Haag Valentinu, veselim se sresti i ostale naše u glavu" maštovito podsjeća na "gartlic zatvorenike, a naiđe uvijek netko i od onih drugih. za čas kratiti" Frana Krste Frankopana u bečkome kazamatu pa pravi meštar-

MATICA 54 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr ske paralele između tih vremena i autora. Na kraju smo se u duhu ove uistinu Kritičarka Marija Golemac ne može se isklesane knjige mudrih izreka složili da načuditi "da čovjek ni nakon 13 godina je ova prva promocija potpuno uspjela u zatvoru nije izgubio osjećaj za humor i zbog ukusnog domjenka nakon nje. i ozbiljno sprdanje". Ona to tumači au- Nije prošlo ni bez deserta. Sir u tome torovom unutarnjom silnom snagom i izvrsnom kolaču autor od naručenog onim njegovim aforizmom: "Ipak je bolje mlijeka sam proizvodi u svojoj ćeliji. U ležati u zatvoru nevin, nego kriv." Pro- tim škrtim zatvorskim mogućnostima nicljivi Večernjakov Denis Derk o ovoj Valentin je naučio zdravo i vrlo ukusno zbirci piše: "Ćorićevi aforizmi nerijet- pripremati raznolika jela pa kako je po- ko su trpki, gorki poput divljih šparoga. čeo možemo od njega očekivati i "Spe- Pri tome se ne odriču jasnog i čvrstog, cijalitete zatvorske kuhinje". krajnje nekarijerističkoga političkog sta- Istina, sve je to bilo bez crnjaka An- va. Prava su mala sublimirana satirična drije s Paoče ili nečega sličnog iako je povijest Hrvatske, i to u posljednjih se- autor i ovdje u zatvoru godinama krio- damdesetak godina." Ja toj Denisovoj mice proizvodio dobro vino, a onda se primjedbi o povijesti dodajem Valenti- s time prestao zezati. Bila mu je to po- nov aforizam: "Jugoslavija se davno ras- najprije neka unutarnja potreba da pred pala. Ali još uvijek zaudara." Valentin Ćorić sobom sačuva osjećaj ukradene mu slobode iako je bio ponosan što su se tom SPECIJALITETI ZATVORSKE njegovom kapljicom redovito oslađiva- KUHINJE i sumanutost konstruiranih procesa kao la nepca njegovih kolega u tim sušnim Onda čitamo iz teksta poznatog novinara što je to slučaj Valentina Ćorića, tada či- zatvorskim zidinama, ali i ona zatvor- i kolumnista Darka Pavičića: "Kad se pi- tatelju ne ostavlja nimalo prostora za di- skog osoblja kad bi mu uspjeli konfisci- sac aforizama hrvatske stvarnosti nalazi lemu o točnosti dijagnoze koju postav- rati koju veću ili manju količinu. On je 1.500 kilometara daleko do domovine i lja. A ona je, kolikogod bila karikirana, sam o tome napisao vrlo čitak i filmski kada je pri tome promatra s one strane u pravilu uvijek brutalno istinita. I po- roman pa čitat ćemo ga, ako bog da, kao zida slobode, uvjeren u vlastitu nevinost malo bolna…" i još niz drugih njegovih zapisa kad mu to sve, bez sadašnjih zatvorskih zabrana, "Ćorićevi aforizmi nerijetko su trpki, gorki poput divljih na slobodi izdavači počnu objavljivati. n šparoga. Pri tome se ne odriču jasnog i čvrstog, krajnje ENG Valentin Ćorić, a detainee of the UN de- nekarijerističkoga političkog stava. Prava su mala tention centre in The Hague has published a book of aphorisms: Muddle in the Head – One sublimirana satirična povijest Hrvatske, i to u posljednjih Sees Better through the Keyhole Than through sedamdesetak godina." the Closed Door (Pomet u glavu – Kroz ključan- icu se bolje, nego kroz zatvorena vrata vidi).

DOMOVINSKA VIJEST HMI: IZLOŽBA DJEČJEG DOMA SV. ANA VINKOVCI ZAGREB - U Hrvatskoj matici iseljenika 6. rujna otvorena je izložba Dječjeg doma Sv. Ana Vinkovci – 20 godina Likovne radionice. Posjetiteljima izložbe se uvodnim riječima obratila Nives Antoljak, suradnica za kulturu HMI-a, potom se obratio Krešo Marić, djelatnik Gradskog muzeja Vinkovci i dugogodišnji suradnik HMI-a te inicijator ove velike izlož- be. O nastanku i vrijednosti svih djela govorila je ravnateljica Dječjeg doma Melita Pavošević, a o samim slikama kao sudionik izložbe obratio se akademski slikar Frane Radak. Prema riječima Melite Pavošević, izložba je prvi puta predstavljena u prosincu 2015. godine u Galeriji likovnih umjetnosti “Slavko Kopač” u Vinkovcima a složena je s najkvalitet- nijim radovima i prepoznatljivim autorima koja se sastoji od 74 umjetnine (73 slike i 1 skulptura). U glazbenom dijelu programa nastupala je ŽVS LISINSKI je na kraju proglasila otvorenom v.d. ravnateljica HMI Mir- Vinkovci s prepoznatljivim izvedbama toga kraja. Izložbu jana Ana-Maria Piskulić. (Naida Šehović)

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 55 GOVORIMO HRVATSKI

Zloporaba riječi i njihovih značenja Žrtva je promidžbenih varki i pridjev domaći, koji bi, kad je riječ o različitim proizvodima, trebao biti u oprjeci prema pridjevima tvornički, industrijski i sl.

noge riječi uvozni mliječni slatkiši za Osim pri varanju kupaca, pridjev do- s temeljno djecu koji se reklamiraju kao maći zlorabi se i u politici. Stari hrvatski pozitivnim slatkiši sa svježim mlijekom, izraz govoriti po domaću (posebice na hr- predzna- a dopuštena im je uporaba vatskom jugu) podrazumijeva uporabu kom, kao nekoliko mjeseci od datuma pojedinoga mjesnoga govora u neslužbe- npr. umjetnost, kultura, mo- proizvodnje, ili duže. Da se noj komunikaciji, za razliku od službe- Mral u posljednjih stotinjak nije promijenio sadržaj rije- ne komunikacije normiranim hrvatskim godina postupno su mije- či moral, tada bi svježe mli- književnim jezikom. Danas se pridjev njale svoje značenje, a po- jeko moglo biti samo mlije- domaći nerijetko rabi samo zato da bi se sebice posljednjih desetlje- ko koje se konzumira tri do izbjegao pridjev hrvatski koji nekima, na ća. Te bi riječi uvijek trebale Piše: Sanja Vulić četiri dana od dana mužnje. žalost, još uvijek jako smeta. označavati nešto pozitivno, Žrtva je promidžbenih Riječima demokracija, tolerancija i sl. ali se sadržaj toga pozitivno- varki i pridjev domaći, koji također se mijenja temeljno značenje. Ne- ga postupno ali sigurno mijenja. Takav bi, kad je riječ o različitim proizvodima, kima su demokrati isključivo njihovi isto- odnos prema značenjima riječi zahvaća trebao biti u oprjeci prema pridjevima mišljenici, dok su svi ostali netolerantni, gotovo sve sadržaje ljudskoga društva, tvornički, industrijski i sl. Općenito se nedemokratični itd. Takovima je demo- a posebice plodno tlo nalazi u rječniku može reći da domaći proizvod podra- kracija bila i ostala demokratura. promidžbenih poruka te u političkom zumijeva nešto što je proizvedeno unu- Tu su i riječi domoljub, domoljublje i pojmovniku. tar pojedinoga domaćinstva, a ne npr. u sl. koje u svim narodima i jezicima imaju Kao primjer može poslužiti pridjev tvornici ili u nekom poljoprivrednom po- pozitivno značenje. U Hrvatskoj na žalost svjež kada se odnosi na svježe prehram- duzeću. U promidžbenim se porukama mnogi nameću mišljenje kako je najviše bene proizvode. Pojmovi svježe voće ili koncentrati pakirani u vrećicama i kuti- voljeti vlastitu domovinu i vlastiti narod svježe povrće trebali bi podrazumijevati jicama besramno nude kao domaća juha, primitivno, nazadno, uskogrudno, opa- nedavno ubrane plodove. Isto tako svježe domaći umak, a tvornički sir, proizveden sno za druge itd. Zanimljivo je da promi- mlijeko ne može biti starije od tri ili če- od mlijeka dvojbene kakvoće i podrije- catelji takovih stavova i dalje vole vlasti- tiri dana. U trgovinama tzv. svježe mlije- tla, nudi se kao domaći sir itd. To je tako- te roditelje i vlastitu djecu neusporedivo ko može se rabiti mjesec dana ili duže, đer omogućila promjena sadržaja riječi više nego tuđe roditelje i tuđu djecu, što za razliku od tzv. trajnoga mlijeka koje moral. Za proizvode koji su iz Hrvatske je posve prirodno. Jesu li zato primitivni, je uporabljivo tri mjeseca ili duže. Još su valja rabiti naziv hrvatski proizvod, a ne nazadni, uskogrudni, fašistoidni itd., kako više značenje pridjeva svjež promijenili domaći proizvod. sami etiketiraju hrvatske domoljube? n

DOMOVINSKA VIJEST MARTIRIJ SVETOGA VLAHA – IZLOŽBA SLIKA LORENA LIGORIJA DUBROVNIK - Likovno i stilski specifičan ciklus lja tradicionalnu temu dubrovačke umjetnič- slika dubrovačkoga umjetnika i hrabroga ino- ke škole. Gotovo niti jedan dubrovački likovni vatora - Lorena Ligorija, vrlo je autentičan i iza- umjetnik tijekom godina svoga stvaralaštva nije zovan – on svojim nekonvencionalnim i estet- preskočio tematizirati svetoga Vlaha, bilo u sli- ski provokativnim pristupom obrađuje izrazito karstvu, kiparstvu ili grafici, pa tako ni Ligorio tradicionalnu temu svetačke martirologije uklo- nije u tome iznimka. Dapače, ovaj nadasve ino- pljenu u suvremeni kontekst dubrovačkoga li- vativan i "mentalno otvoren" dubrovački slikar kovnog stvaralaštva. na deset radova u tehnici akrila na papiru do- Izložba pod nazivom "Martirij svetoga Vlaha", nosi sasvim novi pogled na dubrovačkoga sve- otvorena u dubrovačkoj Matici iseljenika, do- ca i zaštitnika – to više nije sveti Vlaho kojeg u nosi ciklus slika na temu mučeništva dubro- umjetnosti znamo po svečanome biskupskom vačkoga sveca zaštitnika, a dio je cjelogodišnjega likovnog ornatu s pastoralom, palminom granom ili modelom Grada programa kojim se, uz mnogobrojne druge manifestacije, u ruci. Štoviše, Ligorio suvremeno tematizira svetoga Vla- obilježava Godina svetoga Vlaha koja je proglašena u poha prikazujući njegovo mučeništvo i kraj života vrlo inten- vodu 1700. obljetnice svečeve smrti. Motiv svetoga Vlaha zivnim ekspresivnim rukopisom, izazivajući bolećivu suo- u likovnoj umjetnosti jedan je od najčešćih sakralnih prika- sjećajnost, pa čak i tjeskobu u svome senzornom prostoru. za u vizualnoj kulturi Dubrovnika, zbog čega on predstav- (Andrea Batinić Ivanković)

MATICA 56 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr APOSTOLSKO DJELOVANJE HRVATSKIH SESTARA U INOZEMSTVU (12) Sestre Presvetog Srca Isusova u Neussu

Eto, vrijeme leti, ali se pamćenje vraća. Moje se pamćenje vraća sestrama koje su djelovale u Neussu od 18. rujna 1968. godine do 1. siječnja 2011. kad se vraćaju u domovinu

Dom "Srca Isusova" Sester u Neussu 1970. u Neussu 1987.

Piše: fra Jozo Župić su djelovale u Neussu od 18. rujna 1968. sv. Kvirina, mučenika čije su relikvije po- godine do 1. siječnja 2011. kad se vraća- hranjene u tamošnjoj crkvi sv. Kvirina. rijeme leti i više se ne vraća." ju u domovinu. U Neussu je oko 20 domova za starije Ta rečenica usjekla mi se u i nemoćne osobe. U jedan od tih domo- pamćenje pa iako vrijeme PRVE SESTRE DOLAZE U RUJNU va, Dom u Promenadenstrasse 44/46, do- leti i više se ne vraća, moje 1968. laze prve sestre Dolores Petrović i Zvoni- pamćenje vraća se vremenu Sestra Dobroslava Mlakić, kojoj sam za- mira Marojević 18. rujna 1968. godine. u kojem su se dogodile velike stvari za hvalan za prekrasnu monografiju koju je Dotad se ondje nalazila bolnica "Srca “Vzajednicu sestara Presvetog Srca Isusova napisala i obogatila mnogobrojnim foto- Isusova", u vlasništvu sestara augustinki u Neussu, nedaleko od Düsseldorfa. Tu grafijama, naslovila je monografiju "Se- koje su izgradile novu bolnicu uz pomoć zajednicu sestara osobno sam upoznao stre Presvetoga Srca Isusova u Neussu grada, a dotadašnju bolnicu grad je pre- za vrijeme moje službe voditelja Hrvat- 1969. – 2009." te je posvetila svim živim uzeo i prilagodio za starije i napuštene ske katoličke misije u Mettmannu. Neko i preminulim sestrama koje su djelova- osobe. Dom se nalazio u samome sredi- sam vrijeme bio ispovjednik tih sestara, a le u Neussu. U toj monografiji donesen štu grada, a ispred je bio velik i krasan bio sam i na otvorenju novoga Doma, 4. je povijesni pregled djelovanja sestara u park na području župe sv. Kvirina. Se- lipnja 1987. godine, koje je popratila kiša. Neussu, gradu koji je star više od dvije stre su se smjestile kod sestara augustin- Euharistijsko slavlje predvodio je mons. tisuće godina, koji slavi svoga zaštitnika ki. S. Dolores pomagala je u kuhinji, a s. Josip Pavlišić, riječko-senjski nadbiskup, Zvonimira na odjelu u bolnici. To je bio a koncelebrirali su mons. Karl Franssen, Sestra Dobroslava Mlakić njezin uvod u njegu bolesnika i ujedno župnik i dekan župe Sveta Tri kralja te fra je učila njemački jezik. Jozo, voditelj Hrvatske katoličke misije napisala je monografiju u Mettmannu. Bio je nazočan i evange- "Sestre Presvetoga Srca UČENJE NJEMAČKOGA JEZIKA lički župnik, gosp. Renhard Sommer iz Isusova u Neussu 1969. Na Božić 1968. godine s. Dolores odlazi Neussa. Slavlje kojemu je nazočilo oko – 2009." posvećenu u Crikvenicu i dovodi još sedam sestara, 150 uzvanika uveličao je zbor bogoslo- a to su: Skolastika Ivašković, Pija Kerum, va "Marianum" iz kölnske nadbiskupije. svim živim i preminulim Tereziana Bilić, Leticija Žderić, Virginia Dom je blagoslovio nadbiskup Pavlišić. sestrama koje su djelovale Žižić, Božidara Marković i Lidija Ferk. Eto, vrijeme leti, ali se pamćenje vraća. u Neussu. Nakon dolaska u Neuss i dugog Moje se pamćenje vraća sestrama koje putovanja vlakom, koje je s presje-

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 57 Friedrich Siemon i Franz Josef Schmitt, sestre i vlč. M. Ljubić, 1969. Kardinal Joachim Meisner sa sestrama, 1994.

danjem u Münchenu trajalo 22 sata, fra Žarko Maretić, fra Jozo Župić, fra godišnju duhovnu obnovu koju je orga- s. Dolores piše časnoj majci Franci- Pavao Obrdalj, fra Mato Puđa, fra Luka nizirala uprava Družbe. Sestre su tako- ski: "Bogu hvala, dobro smo puto- Šarčević. Sestre sudjeluju i na svim sve- đer obavljale duhovne obnove u Rijeci. vale i sretno stigle. Srce našeg Spasi- čanostima, zajedničkim adoracijama, du- Sestre nisu mislile samo na vlastitu du- telja, čije smo nevrijedne službenice, hovnim obnovama i rekreativnim zajed- hovnu obnovu, nego su mislile i na du- neka nam bude izvor jakosti i svjetla." ničkim večerima kod milosrdne braće sv. hovnu obnovu bolesnika kojima je tako- Marljivo učenje njemačkoga jezika bit će Aleksija. U ušima im odzvanjaju riječi đer potrebna snaga Duha. Prvi duhovnik dragocjeno kad sestre prionu obavljati majke M. Krucifikse Kozulić, utemelji- cijeloga Doma bio je o. Anton Kaas, re- svoj posao u Domu koji je imao uz pri- teljice Družbe: "Na uzvišenu smo zadaću dovnik Družbe Presvetog Otkupitelja. zemlje i dva kata, odnosno četiri odje- pozvane, ništa manje nego da budemo On je tu službu obnašao punih 20 godi- la. U Domu je bilo 86 postelja. U ožuj- ku 1969. pristižu prvi bolesnici i starci. Između ustajanja u pet sati ujutro i po- Između ustajanja u pet sati ujutro i povečerja te počinka večerja te počinka u devet sati na večer u devet sati na večer odvijao se ritam života sestara u odvijao se ritam života sestara u domu, Domu. protkan jutarnjom molitvom časoslo- va, meditacijom, slavljenjem mise, do- ručkom, službom na odjelima i kuhinji, apostoli Isusa Krista." Te riječi uteme- na: od 1969. do 1989. godine. Sestra Do- zajedničkim objedom, srednjim časom i ljiteljice utemeljene su u dubini njezine broslava piše: "Bio je vrlo točan, diskre- odmorom, molitvom krunice, čitanjem duše jer je Evanđelje postalo njezin ži- tan, imao je lijepu riječ za svakoga, a sa duhovnog štiva, večernjom molitvom vot, a kontemplacija i apostolat jedno. sestrama je surađivao za dobro bolesni- časoslova, dužnostima, večerom i re- Kako je u Neussu bila osnovana hrvat- ka, cijeneći uvelike njihov život i djelo- kreacijom te po potrebi obilaskom bo- ska katolička misija, sestre su u toj misi- vanje u toj ustanovi." Zbog svojih godina lesnih. Radni dan bi se produljio ako ji predvodile liturgijsko pjevanje. Sudje- povukao se u 84. godini i otišao u svoju je bilo teških bolesnika ili umirućih. lovale su i u zajedničkim hodočašćima. kuću maticu u Nijmegenu u Nizozem- Sestre su imale i svoje ispovjednike – du- skoj. Njega je zamijenio njegov subrat o. hovnike. Spominju se fra Krsto Šušnjara, POSJETI SESTRAMA Gerald. Povremeno su dolazila i druga vlč. Franjo Lodeta, vlč. Vilim Cecelja, dr. Sestre posjećuju biskupi i pastiri mje- braća. Napokon je Dom dobio stalnog fra Bonifacije Perović, vlč. Milan Ljubić, sne crkve. U svojoj pozdravnoj riječi duhovnika 1990. u osobi španjolskoga fra Danijel Mihatov, fra Ivon Menđušić, za monografiju sestara, kardinal Joac- isusovca, o. Melhiora Escrive-Pelicera. him Meisner, kölnski nadbiskup, piše: Posljednje "U živom sjećanju na svoj lijepi posjet BLAGOSLOV NOVOGA DOMA sestre u Neussu vašoj klauzuri godine 1994., na dan Pre- Rastao je sve veći interes za smještaj u svetog Srca Isusova, želim vama, drage domu. U gradu Neussu počela je raspra- sestre, štićenicima Doma i svim djelat- va i planiranje izgradnje novoga doma nicima izraziti svoju zahvalnost na va- jer tadašnji nije zadovoljavao svojim ka- šoj vjernoj službi tamošnjim ljudima u pacitetom i funkcionalnošću. Došlo je i ime Gospodina Isusa Krista." Sestre po- do napetosti među strankama kako će sjećuju i pastiri i svećenici iz domovine: novi dom nositi ime. Socijaldemokrat- nadbiskup Josip Pavlišić, nadbiskup An- ska stranka u Neussu (SPD) protivila tun Tamarut, biskup Franjo Komarica i se da Dom i dalje nosi naziv "Srca Isu- drugi. Redovito ih je posjećivao o. Filip sova", dok je Kršćanska demokratska Johler, isusovac koji je bio vizitator hr- stranka (CDU), koja je tada bila na vla- vatskih sestara Zapadne Europe od 1969. sti, zaprijetila time da će sestre napustiti do 1976. godine. Za njega kažu da im je Dom ako mu se promijeni ime. Tako je bio "pravi otac i pastir". Od 1977. godi- zadržan dotadašnji naziv. U rujnu 1984. ne zajednica u Neussu imala je redovitu započela je izgradnja u samome sredi-

MATICA 58 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr Pozdrav mons. Josipa Pavlišića na otvorenju doma

štu u mirnome dijelu grada u ulici Am Stadtarchiv 10 a, u blizini starih gradskih vrata Neussa, a uokolo je samo zelenilo. Gradnja je trajala do ožujka 1987. godine i tada je bio dan preseljenja iz staroga u novi Dom Srca Isusova. Kapacitet novoga Doma je pet odjela s ukupno 105 postelja. Uvjet za primanje u Dom, kako piše s. Dobroslava, jest: starost ili Franz Josef Schmitt, Friedrich Siemon i kronična bolest svih dobnih skupina, vlč. Milan Ljubić s prvim sestrama u Neussu počevši od 18. godine. Prednost imaju socijalno ugrožene osobe, premda pri- maju i ostale. Sestre su u jednom krilu Hrana, odjeća, obuća, posteljina, lijekovi, higijenske potrepštine, kuće stanovale. Imale su posebni dnev- ortopedska pomagala, novčane pomoći za škole i bolnice ni boravak i blagovaonicu u klauzurno- tijekom Domovinskoga rata pristizali su iz Neussa u Rijeku. me dijelu kuće. I tako je došao svečani dan blagoslova 4. lipnja 1987., koji smo već spomenuli. Božićno slavlje sestara u klauzuri doma

SESTRE I DOMOVINSKI RAT Kao i mnoge redovničke zajednice, bilo muške bilo ženske, tako se i ova zajednica u inozemstvu uključila u pružanje pomoći domovini koja je napadnuta od srpskog agresora. Zahvaljujući na- šim sestrama u Neussu, gradsko pred- stavništvo Neussa, s gradonačelnikom Grosse-Brockhofom na čelu, okupilo je predstavništva postojećih organizacija Crvenoga križa, malteških vitezo- va i drugih humanitarnih organizacija

Sve sestre koje su djelovale u Neussu Treba spomenuti sa zahvalnošću sve sestre koje su djelovale u Neussu, a kako bi pomogli ugroženoj Republici Riječi zahvalnosti zapisane u monogra- to su: Svjetlana Badrov, Eufemija Baf, Hrvatskoj. Na tom dogovoru i svim bu- fiji izrekao je i Herbert Napp, gradona- Celestina Beljo, Tereziana Bilić, Bla- dućim sastancima okupljalo se tridese- čelnik grada Neussa, a one glase: "Za ženka Bobaš, Dominika Brulc, Ma- tak poslovnih ljudi grada, među koji- mnoge stanovnike grada Neussa Dom rija Čović, Kazimira Depikolozvane, ma je redovito bila i s. Kazimira, koja je Srca Isusova postao je drugi dom, kao Lidija Ferk, Marijeta Gavrić, Mihaela u to vrijeme bila voditeljica Doma Srca što je i grad Neuss mnogim vašim se- Djaković, Skolastika Ivašković, Kar- Isusova. Hrana, odjeća, obuća, postelji- strama postao druga domovina. Grad men Jelčić, Pija Kerum, Branimira na, lijekovi, higijenske potrepštine, or- Neuss želi vam zahvaliti za 40 godina Kozić, Slavka Kulaš, Tomislava Ku- topedska pomagala, novčane pomoći za neumornog zalaganja." laš, Zdravka Kuprešanin, Danijela škole i bolnice tijekom rata godišnje su Radom sestara u Njemačkoj, kao i Lušetić, Božidara Marković, Zvoni- više puta pristizali iz Neussa u Rijeku. I onih u Austriji, izgrađena je nova Kuća mira Marojević, Silvana Mihaljević, jedna zanimljivost: na samom početku matica Nazaret 1975. na Drenovi u Rijeci. Marinka Mikić, Đurđenka Meštrić, Beata Peter, Dolores Petrović, Irena razbuktanog rata u Hrvatskoj na jednom Do 1971. Kuća matica bila je u Crikve- Puškarić, Mirjam Radočaj, Bartolo- sastanku gradonačelnik je rekao: "Ne do- nici. Izgrađena je kuća novicijata 1996. meja Roguž, Melanija Salopek, Mir- puštam ni jednom građaninu grada da u Zagrebu, samostan sv. Josipa 1997. u jam Šibalić, Felicija Špehar, Fidelis ide u Hrvatsku jer je previše opasno", Otočcu, Dječji vrtić Nazaret 1998. na Špehar, Vitomira Tomić, Marina Ta- na što je ravnatelj Crvenoga križa odgo- Drenovi u Rijeci i obnovljen je samostan n dić Šutra, Marcijana Uložnik, Otilija vorio: "Ako ide s. Kazimira, idem i ja." Srca Isusova 2005. u Rijeci. Vrbanić, Barbara Vučemilović Jurić, Franjka Vuleta, Leticija Žderić, Ma- ENG The nuns of the Sisters of the Most Holy Heart of Jesus were active in the town of Neuss rija Žderić i Virgina Žižić. near Düsseldorf from 1969 to 2009 where they ran a home of the elderly and inform at No 44/46 Promenadenstrasse.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 59 MATICA 60 kolovoz-rujan/august-september 2016. Fotografije Davora Rostuhara iz knjige "National Geographic – Hrvatska iz zraka" Prološko blato Splitsko-dalmatinska županija Kad se u ljeto zbog manjka oborina vode Prološkog blata povuku, na površinu izbiju podvodna korita toga poplavnog područja, a mještani iskoriste nove obale i livade guste trave kao pribježište za ljetni odmor – pokraj takvih krajolika more se ipak čini predalekim. C R O r A m a

U omiškoj gradskoj luci 10. gusarska bitka Moćnom izvedbom pjesme "Omiška stina" klape Pasika iz Kostanja započelo je 10. izdanje ove godine jubilarne Omiške gusarske večeri. Uprizorenje, unikatna rekonstrukci- ja pomorske bitke iz 13. stoljeća kada su Omišani na predaju prisilili mletačku flotu, privukla je mnogobrojnu publiku. ‚Načičkali‘ su se oko gradskoga porta grada na ušću Cetine i stranci i domaći, s pažnjom prateći događaje na moru. To je bio povratak u prošlost, u bitku koja je i obilježila Omiš budući da su njihovi gusari već postali i brend, a uživanje u ovome atraktivnom uprizorenju prave pomorske bitke pobralo je pohvale od mnogobrojne publike.

Bruno Kožljan slavodobitnik 41. trke na prstenac Najstariji sudionik, 55-godišnji Bruno Kožljan iz Barbana, slavodobitnik je ovogodišnje 41. trke na prstenac koja je održa- na u Barbanu u nazočnosti mnogobrojnih posjetitelja, među kojima su bili gotovo svi hrvatski politički dužnosnici. Slavo- dobitnik je za pobjedu nagrađen novčanom nagradom od 30.000 kuna. Istarski župan Valter Flego uručio mu je Pticu prstenac, rad kipara Josipa Diminića, a hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović prijelazni predsjednički štit.

Orešković uručio plišanoga medu Ministri koji su došli na sjednicu Vlade bili su iznenađeni kada su vidjeli da opozvani premijer Tihomir Orešković u dvoranu ulazi s velikim plišanim medom. Vrlo brzo Oreš- ković je objasnio o čemu je riječ. "Prije nego što krenemo, da riješimo nekoliko stvari. U ime Vlade iskoristit ću ovu priliku da čestitam ministru Šprlji i supruzi na najnovijoj čla- nici obitelji. Želimo vam sve najbolje", rekao je Orešković i uručio ministru poklon.

MATICA 62 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr "Dani Dioklecijana" sa Šibenik: "Light is Life" Severinom Godine 1895. gradonačelnik-vizionar Ante Šupuk na slapo- Predavanjem na temu "Turističke valorizacije rimske spo- vima rijeke Krke pustio je u rad hidroelektranu ‚Krka‘, najsta- meničke baštine" u Muzeju grada Splita i zajedničkim fo- riju izmjeničnu hidroelektranu na ovim prostorima i jednu tografiranjem građana ‚s carom Dioklecijanom‘ započeli od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu. Čak su "Dani Dioklecijana", a središnji događaj bio je postroja- 121 godinu kasnije, Grad Šibenik pustio je u rad prvu pod- vanje svečane povorke ispred podruma Dioklecijanove pa- vodnu rasvjetu na Obali dr. Franje Tuđmana u dužini od lače. Povorku u kojoj su, uz rimske vojnike, bili i mnogobro- 240 metara. Projekt "Light is Life" osvjetljivanjem podmor- jni građani, predvodio je car Dioklecijan čiju je ulogu i ove ja i stvaranjem dojma otvorenog akvarija u moru pred ši- godine prihvatio splitski glumac Robert Kurbaša koji se ob- benskom rivom na simboličan način želi pokazati da svje- ratio narodu, te njegova Priska, pjevačica Severina. tlo stvara i utječe na život.

Festival soli u Solani Nin Peti Festival soli održan je u Solani Nin. Očuvanje tradicije ručnog branja soli u kral- jevskome gradu Ninu na poljima soli postoji već 1.500 godina, a tradicija se nastavlja u obliku Festivala soli. Raznovrsnim i bogatim programom Solana Nin dočara- va igranjem i učenjem o svim blagodatima soli te njezinoj primjeni u kuhinji. Za sve posjetitelje organizirane su razne edukacije na poučnoj stazi soli na kojima su posjetitelji saznali sve pojedinosti kako nastaje sol i kako dolazi do kuhinjskih stolova.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 63 VATERPOLIST I PLIVAČ PAULO RADMILOVIĆ OSVAJAČ ČETIRIJU ZLATNIH OLIMPIJSKIH MEDALJA ZA VELIKU BRITANIJU Malo poznati olimpijski prvak hrvatskog podrijetla

Paulo je do danas ostao jedini sportaš koji je osvojio olimpijsko zlato kao plivač i kao vaterpolist. Koliko ga plivački svijet cijeni dokazuje podatak da je 1967. godine primljen u Kuću slavnih plivačkih sportova, i to kao drugi vaterpolist u povijesti

Tekst: Karlo Ledinski (Moja Hrvatska) no završio je kao četvr- toplasirani, a na 400 m nate li koji je Hrvat osvojio zauzeo je peto mjesto. četiri zlatne olimpijske me- Odlučio je finale 1920. dalje, tri u vaterpolu te jednu u plivanju, u štafeti 4 x 200 PREKID ZBOG RATA metara? Malo će tko to zna- Prvo zlato osvojio je na ti, no njegovo ime je Paulo Radmilović. Ljetnim igrama 1908. ZOlimpijska zlata osvajao je u razdoblju godine, kao igrač va- od 1908. do 1920. godine, i to pod za- terpolske reprezentaci- stavom Velike Britanije. Otac mu je bio je Ujedinjenoga Kraljev- Dubrovčanin koji se doselio u Cardiff, stva. U finalu je Britanija glavni grad Walesa, gdje je Paulo i ro- pobijedila Belgiju s 9 : 2, đen, a majka mu je bila Irkinja. a Radmilović je postigao Paulo Radmilović rođen je 1886. dva pogotka. Dva dana Britanski plivači, slijeva Paulo Radmilović Svoju olimpijsku karijeru započeo je na poslije završne utakmice Olimpijskim međuigrama 1906. godine. u vaterpolu, natjecao se U utrci plivanja na 100 metara slobod- kao jedan od plivača u štafeti – 4 x 200 gija. Do posljednje minute rezultat je m, a uskočio je u bazen zato što se jedan bio 2 : 2, a utakmicu je odlučio baš Rad- od britanskih olimpijaca razbolio. Utrka milović, koji je zabio za konačnih 3 : 2. je bila neizvjesna jer je plivačka štafeta Mađarske vodila gotovo do kraja utrke PAULOV REKORD OBOREN TEK i imala veliku prednost do posljednje iz- 2000. mjene, no u toj izmjeni mađarski plivač Natjecao se na Olimpijskim igrama 1924. Zoltán Halmay izgubio je svijest! Bri- i 1928. godine, ali nije uspio popeti se tanski posljednji plivač u štafeti Henry na pobjednički podij. Olimpijsku ka- Taylor to je iskoristio i s četiri sekunde rijeru završio je kad je imao 42 godine. prednosti donio zlatnu medalju Britani- Njegov rekord od četiri osvojene zlatne ji, ali i našem Radmiloviću. olimpijske medalje bio je u Ujedinjenom Paulo je i do danas ostao jedini spor- Kraljevstvu neoboren sve do pojave le- taš koji je osvojio olimpijsko zlato kao gendarnog veslača Stevena Geoffreya plivač i vaterpolist. Svoju treću zlatnu Redgravea, koji je u Sydneyu 2000. go- olimpijsku medalju Radmilović je osvo- dine osvojio svoje peto zlato. jio s vaterpolistima Ujedinjenog Kraljev- Koliko plivački odnosno vaterpolski stva 1912. u Stockholmu. Britanci su u svijet cijeni Radmilovića dokazuje poda- finalu pobijedili Austrijance rezultatom tak da je 1967. godine primljen u Kuću 8 : 0. Radmilovićeva četvrta zlatna me- slavnih plivačkih sportova, i to kao dru- dalja došla je tek nakon osam godina. gi vaterpolist u povijesti. A koliko je do- Uzrok je bio Prvi svjetski rat i otkaziva- bar vaterpolist bio pokazuje i činjenica nje Olimpijskih igara koje su se trebale da je za seniorsku reprezentaciju debi- održati 1916. godine u Berlinu. U An- tirao sa samo 15 godina, što je i danas twerpenu 1920. vaterpolska reprezenta- britanski rekord. Kada je 1967. godine cija Velike Britanije superiorno je stigla primljen u Kuću slavnih, Radmilović je Paulo Radmilović do finala, gdje je čekao domaćin – Bel- rekao: "Počeo sam plivati s pet godina, a

MATICA 64 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr Zbog iznimnih sportskih uspjeha posmrtno je 1993. godine primljen u Velšku kuću slavnih, a uoči Igara u Londonu 2012. godine Velšani su izdali poštansku marku s njegovom slikom. već s 12 godina pokušao sam preplivati tara. Bio je to nestvaran uspjeh kakav je La Manche. Valovi su bili veliki pa sam u današnjem sportu nemoguć." se gotovo utopio. Tada mi je otac rekao: No, Radmilović nije bio vrhunski ‘Proći ćeš La Manche kada izgrade tu- sportaš samo u vodi, već i u nogometu, nel, nemoj više pokušavati preplivati ga golfu te atletici! Za nogometne vještine jer ćeš umrijeti’. Da sam se tada utopio, vjerojatno je zaslužna i hrvatska krv, a sada ne biste gledali jedinog čovjeka na posebno uspješan bio je u atletici, s de- Britanska vaterpolo reperezentacija koja je osvojila svijetu koji je svoju zemlju predstavljao vet naslova državnoga prvaka u različi- zlato na OI 1908. – Radmilović u sredini drži loptu na šest olimpijskih igara." tim sprinterskim disciplinama. Zbog iznimnih sportskih uspjeha po- marku s njegovom slikom. Hrvati mogu NESTVARAN USPJEH smrtno je 1993. godine primljen u Velš- biti ponosni na Dubrovčanina Radmi- Tigar u vodi, kako su zvali Radmilovića, ku kuću slavnih, a uoči Igara u Londonu lovića jer je često u intervjuima isticao u tom intervjuu 1967. godine pohvalio 2012. godine Velšani su izdali poštansku svoje hrvatsko podrijetlo. n se još jednim uspjehom. "Jedini sam u povijesti koji je bio plivački prvak svo- ENG Welsh national of Croatian extraction Paulo Radmilović was one of the most trophied ath- je zemlje u sprinterskoj dionici na 100 letes in Great Britain. He clinched four Olympic gold medals in water polo and swimming in the metara te u maratonu od osam kilome- period from 1908 to 1920. Dubrovačka rozata (ili rožata) izvorna je dubrovačka slastica, Naša dio hrvatske gastronomske Kuhinja baštine. Riječ je o kremi sličnoj poznatom crème caramelu, a ime je dobila prema dubrovačkome likeru od ruža, poznatijem kao rozulin, koji se koristi za aromatiziranje ovoga ukusnog deserta. U novije vrijeme umjesto rozulina često se koristi rum. Rozata se spominje još od vremena Mletaka, u zapisima iz 1300. godine kao "fratrov puding". Dubrovačka Danas je rozata nezaobilazni dio ponude svakoga boljeg restorana u Dubrovniku, a također je omiljena i Vrijeme pripreme: 1h 45 min rozata u drugim dijelovima Hrvatske. PRIPREMA: Prokuhajte mlijeko i vaniliju. U posebnoj posudi izmiješajte jaja i šećer. Ohlađeno mlijeko dodajte izmiješanoj smjesi. Neprestano miješajte, pazite da se ne Sastojci za 6 osoba – polovina štapića od stvara pjena na površini. Preostali šećer karamelizirajte i obložite kalup zdjele. U tako – 6 jaja vanilije – šećer (kristal) 0,12 dag – vrhnje (slatko) 0,2 l obloženi kalup izlije se pripremljena smjesa i stavi u srednje zagrijanu pećnicu u zdjelu – mlijeko 0,5 l – malo grožđica s vodom da se krema stisne. Kad je smjesa napola stisnuta, u sredinu zdjele ubaci se – šećer kristal za karamel – ušećerene kore naranče nekoliko grožđica namočenih u rum da ostanu u sredini oblika. Peče se oko sat vremena 0,06 kg (arancini) 0,03 kg na umjerenoj temperaturi od 150 do 160º C. Kada je smjesa stisnuta, rozata se izvadi i – liker od ruže (može i rum) 0,01 l ohladi i preko nje se ocijedi tekućina rastopljenoga karamela. Ukrasi se po želji, tučenim slatkim vrhnjem, arancinima, narančom, grožđicama ili bademima.

1. Flyer – Nismo sami 2. Mia – Život nije siv 3. Ante Cash – Fešta 4. Ivan Zak – Meni se s tobom 5. Crvena Jabuka feat. Klapa Puntamika – Mala moja Dalmatinko 6. Petar Grašo & Hana Huljić – Srce za vodiča 7. Mladen Grdović & klapa Munita – Ostavljam vas moji najdraži 8. Mejaši i Crvena Jabuka – Noćima, danima 9. Parni Valjak – Za malo nježnosti 10. Bang Bang – Stranci 11. Tonči & Madre Badessa band – Amico mio goodbye 12. Željko Bebek – Ja po kafanama 13. Vranac – Zauvijek ti i ja 14. Jacques Houdek & Doris Dragović – Ima nešto u tome 15. Danijela Martinović – Volim barabu 16. Adastra – Čuo sam da pričaju 17. Buđenje feat. Vanna – Zajedno 18. Natali Dizdar – Ne reci zauvijek 19. Jelena Rozga – Nasljednik 20. Josipa Lisac – Moja magija 21. Teška industrija feat. Željko Bebek – Jednom daje nam Bog 22. Arteški bunar – Nataša 23. Leteći odred – Stisnut ću zube 24. Opća Opasnost – Gubim tlo pod nogama 25. ET – Ako možeš, oprosti 26. M.O.R.T. – Volim 27. Magazin – Ima dana 28. Lana Jurčević feat. Ante Cash – Vrti mi se 29. Mišo Kovač – Takav sam rođen 30. Ibrica Jusić – Kuća pored mora www.matis.hr HRVATSKI SPORTAŠI NA OLIMPIJSKIM IGRAMA U RIJU Fantastična žetva olimpijskih medalja

Bilanca od deset osvojenih olimpijskih medalja rekordna je za hrvatski sport. Uz to oboren je i rekord u broju osvojenih zlata! Riječ je o doista fantastičnome uspjehu kad imamo u vidu da je prvi cilj naše olimpijske delegacije bio nadmašiti broj medalja iz Londona 2012.

OSVAJAČI MEDALJA Zlato Sara Kolak – koplje Šime Fantela i Igor Marenić – jedrenje u klasi 470 Sandra Perković – disk Martin i Valent Sinković – veslanje u dvojcu na pariće Josip Glasnović – trap

Srebro Vaterpolska reprezentacija Tonči Stipanović – jedrenje u klasi laser Damir Martin – veslanje u samcu

Bronca Filip Hrgović – boks (91+ kg) Blanka Vlašić – skok u vis

Srebro – Tekst: Uredništvo Foto: Hina vaterpolo reprezentacija jetne olimpijske igre održane sredinom kolovoza u Rio de Janeiru oduševile su hrvatske navijače kako u domovini tako i diljem svijeta. To ne čudi jer bilanca od deset osvojenih olimpijskih Lmedalja rekordna je za hrvatski sport. Uz to oboren je i rekord u broju osvojenih zlata! Riječ je o doista fantastično- me uspjehu kad imamo u vidu da je pri cilj naše olimpijske delegacije bio nad- mašiti broj medalja iz Londona 2012. Žetvu medalja za Hrvatsku u Riju započeo je sjajni streljač Josip Glasnović osvojivši zlato u trapu i zadržavši tako zlato u Hrvatskoj nakon što ga je prije četiri godine u Londonu osvojio Gio- Zlato Bronca – Blanka – Sara Vlašić – skok u vis Kolak – koplje

Treću medalju donosi sjajni Vukova- rac veslač Damir Martin u utrci samaca. U doista šokantnoj utrci svi smo gledali treće zlato za Hrvatsku kada je sporni fotofiniš presudio u korist Novozelanđa- nina Mahea Drysdalea za samo nekoliko tisućinki i to nakon što je već sustav izbacio Martina kao pobjednika. Za četvrtu medalju i treće zlato po- brinula se Sandra Perković u disku. San- dra je ušla kao veliki favorit i kao apso- lutna vladarica diska i to je ovim zlatom opet potvrdila. No, nije sve išlo lagano Petnaesti dan Igara donosi još dvije kako smo očekivali, Sandra je imala tek medalje, prva je bila našeg boksača Fi- Najveće iznenađenje ostvarila jedan ispravan hitac u kvalifikacijama i lipa Hrgovića u superteškoj kategoriji je 21-godišnja Sara Kolak u finalu pa možemo reći da ovdje vri- (91+ kg) kojemu je sudačkom odlukom jedi upravo ona izreka kako se na muci u borbi protiv Francuza Yoke zamalo iz- koja je fantastičnim hicem poznaju junaci. maknulo finale. Drugu medalju čude- od 66,18 metara prešla svoju sno je donijela 21-godišnja atletičarka konkurenciju u bacanju koplja. NEVJEROJATNA MLADA Sara Kolak u bacanju koplja. Iako mla- Doista nevjerojatan uspjeh za LUDBREŽANKA da Ludbrežanka nikada nije pobijedila Nakon Martinova nesretnoga gubitka na nekome svjetskom natjecanju, to je djevojku čija karijera tek počinje. zlata dolazi još jedna sporna situacija nije spriječilo da fantastičnim hicem od na ovim OI. Jedriličar Tonči Stipanović, 66,18 metara premaši svoju konkuren- vanni Cernogoraz. Posebnost ovoj priči koji je i prije plova za medalje osigurao ciju. Doista nevjerojatan uspjeh za dje- daje činjenica kako Josip Glasnović od najmanje srebro, gubi zlato u dosta ne- vojku čija karijera zapravo tek počinje. svoje sedamnaeste godine ima ozljedu običnoj situaciji kada ga je na početku Pretposljednji dan Igara donio nam oka, i to oka kojim cilja! plova na protivnika odgurnuo val koji je je još dvije medalje. Vaterpolisti su osvo- stvorio sudački gliser. Zbog kazne koja je jili srebro izgubivši u finalu od repre- SANDRA OPRAVDALA slijedila nakon toga Stipanović je morao zentacije Srbije. Na žalost, jako loša re- OČEKIVANJA krenuti posljednji i tako je zlato došlo u alizacija igrača više i nekoliko kikseva u Drugu medalju i opet zlatnu donose ve- ruke Australca Toma Burtona. obrani presudili su u korist naših protiv- slači braća Martin i Valent Sinković u Novo zlato za Hrvatsku donose je- nika. Čast osvajanja naše jubilarne dese- dvojcu na pariće. Sinkovići su glasili kao driličari Šime Fantela i Igor Marenić u te medalje u Riju pripala je legendarnoj veliki favoriti za zlato i prije samih OI i klasi 470. Oni su u finalni plov ušli kao Blanki Vlašić, i to doista zasluženo. Naša to su potvrdili na najbolji mogući način vodeći s najmanje srebrom i tu prednost sportska junakinja, koja nam je donijela pobijedivši s više od sekunde prednosti. nisu ispuštali iz ruku. tolike uspjehe, razveselila nas je još jed-

Srebro – Tonči Zlato – Šime Stipanović – Fantela i Igor jedrenje klasa Marenić – laser jedrenje klasa 470

Pet zlatnih, tri srebrne i dvije brončane medalje na finalnoj ljestvici najuspješnijih delegacija na Igrama Hrvatskoj su omogućile visoko 17. mjesto. Nalazimo se ispred Kube, Kanade, Argentine, Švedske, Ukrajine, Srbije, Turske… Zlato – Josip Glasnović – trap

SAD, Kenija, Jamajka, Kina, J. Afrika i V. Britanija.

POVIJESNI USPJEH HRVATSKOGA SPORTA "To je povijesni uspjeh hrvatskoga sporta i mogu reći da smo svi ponosni na sve sportašice i sportaše koji su nas pred- stavljali u Riju”, rekao je predsjednik Zlato – Sandra Hrvatskoga olimpijskog odbora Zlat- Perković – disk ko Mateša komentirajući rekordnu že- tvu medalja hrvatskih sportaša u Bra- nom. Unatoč ozljedama, blokadama, bo- zilu. Mateša je naglasio kako je država lovima i vidno šepajući uspjela je doći u projekt Rija preko Hrvatskoga olim- do nove olimpijske medalje, a tek mili- pijskoga odbora uložila oko 37 milijuna metri su je dijelili od zlata. kuna. "Ako ćemo uspoređivati, austrijski projekt za Rio iznosio je oko 20 mi- Žetvu medalja za Hrvatsku u HRVATSKA – ATLETSKA lijuna eura, a rezultat je bio samo jedna Riju započeo je sjajni streljač VELESILA! brončana medalja. Prema tome, nije sve Josip Glasnović osvojivši zlato u Pet zlatnih, tri srebrne i dvije brončane u novcu”, kaže Mateša. trapu. Posebnost ovoj priči daje medalje na finalnoj ljestvici najuspješ- Najavio je kako će Vladi uputiti za- činjenica kako Josip Glasnović nijih delegacija na Igrama Hrvatskoj su htjev da se sportašima, kao i kulturnim omogućile visoko 17. mjesto. Nalazi- od svoje 17. godine ima ozljedu mo se ispred Kube, Kanade, Argentine, Srebro – Damir Martin – oka kojim cilja! Švedske, Ukrajine, Srbije, Turske… Naši veslanje samac rezultati na Igrama još su sjajniji ako se gleda broj osvojenih medalja prema bro- Bronca – Filip ju stanovnika, tu je Hrvatska u samome Hrgović – boks (91+ kg) vrhu. Ispred nas su Novi Zeland, Jamajka, Bahami te Grenada. Ako uzmemo broj zlatnih medalja po glavi stanovnika, Hr- vatska se nalazi na fantastičnome treće- mu mjestu! Ispred nas je samo ‘Boltova’ Jamajka na drugome, odnosno Bahami na prvome mjestu. Još nevjerojatnije zvuči podatak kako je Hrvatska u atletici s dvije zlatne medalje i jednom brončanom na sjajnome sedmome mjestu ljestvice osvajača medalja u atletici na Olimpijskim igrama djelatnicima, osiguraju isti uvjeti što se u Rio de Janeiru. Ispred nas su samo tiče zdravstvenog i mirovinskog osigura- nja. "Isto tako želimo da se sustav finan- Zlato – Martin i ciranja napravi na način da se obuhvati i Valent Sinković – veslanje dvojac onaj dio prihoda od igara na sreću koji se na pariće ostvaraje internetskim klađenjem stranih organizacija, koje iz Hrvatske izvlači više od milijardu kuna, a pritom te strane organizacije ne plaćaju nikakve pore- ze niti onaj dio koji odlazi na sport. To je rezerva koja bi bila dostatna da finan- ciranje bude bolje”, dodao je Mateša. n

ENG The ten Olympic medals won by Croatians at the Rio 2016 Olympic games is a record for Croatian sports and has also surpassed our record in gold medals won! This is a fantas- tic result given that the initial objective was to surpass the number of medals won in Lon- don in 2012. IZ SP RTA

MARIN ČILIĆ OSVOJIO JE PRVI MASTERS U KARIJERI! Marin Čilić postao je treći hrvatski tenisač koji je osvojio naslov na turniru iz Ma- sters 1000 serije nakon što je to dvaput uspjelo Goranu Ivaniševiću (Stockholm 1992. i Pariz-Bercy 1993.) te Ivanu Ljubičiću u Indian Wellsu 2010. Čilić je u finalu Cincinnatija slavio protiv Andyja Murraya sa 6:4, 7:5. Bio je to njihov 14. me- đusobni ogled i tek treća pobjeda našeg tenisača. Međugorac je osvojio svoj 15. ATP turnir, ali prvi iz serije Masters 1000. Čilić je odigrao maestralan meč u kojem je ponudio tek dvije break-lopte Murrayu (spasio jednu), dok je sam realizi- rao tri od osam. Zahvaljujući ovoj pobjedi i svom 15. naslovu u karijeri, a prvom u 2016. godini, Marin Čilić je na novoj ATP ljestvici deveti tenisač svijeta. Iz Cin- cinnatija odlazi bogatiji za 1000 ATP bodova i 834.700 dolara.

PERKOVIĆ UVJERLJIVA I U ZÜRICHU Najbolja hrvatska atletičarka Sandra Perković pobjednički je zaključila svoj nastup u ovogodišnjoj "Dijamantnoj ligi" slaveći i na završnici u Zürichu. Nakon osvojenih naslova europske pr- vakinje i olimpijske pobjednice Perko- vić je niski uspjeha u 2016. pridodala i pobjede na svih sedam mitinga "Dija- mantne lige", a za pobjedu u Zürichu bacila je odličnih 68,44 metara. Perko- vić je tako peti put zaredom osvojila naslov pobjednice "Dijamantne lige", a ove godine osvojila je maksimalnih 80 bodova.

DINAMO U LIGI PRVAKA Nogometaši Dinama izborili su nastup u grupnoj fazi Lige prvaka nakon iznimno uzbudljive uzvratne utakmice na gostovanju kod Red Bull Salzburga, u kojoj su golovima Fernandesa i Sou- danija sve preokrenuli i u produžetku izborili konačnu pobjedu. Ždrijeb Lige prvaka u Monte Carlu smjestio je hrvatskoga prvaka Dinamo u skupini H zajedno s Juventusom, Sevillom i Lyo- nom. "Modri" će drugu sezonu uzastop- ce, četvrti put u posljednjih šest sezona te šesti put ukupno, igrati u skupinama elitnoga razreda europskoga nogometa. Do sada nikada nisu prošli dalje, a u 30 utakmica upisali su četiri pobjede, pet neodlučenih ishoda i 21 poraz.

MATICA 70 kolovoz-rujan/august-september 2016. www.matis.hr VATERPOLO: HRVATSKI JUNIORI SVJETSKI PRVACI Hrvatska U-18 vaterpolska reprezentacija osvojila je naslov svjetskoga juniorskog prvaka u Podgorici nakon što je u finalu svladala domaćina Crnu Goru sa 16 : 13 (2 : 2, 7 : 5, 2 : 4, 5 : 2). Pet golova za Hrvatsku u finalu postigao je Lovro Paparić, po tri Jacob Merčep i Matias Biljaka, po dva Marko Valečić i Zvonimir Butić, a jednoga Franko Lazić, vrata je ču- vao Luka Podrug, a još su igrali Branimir Herceg, Karlo Kre- ković, Duje Pejković i Petar Bratim. Brončane medalje osvojili su juniori iz Mađarske koji su u susretu za treće mjesto bili bolji od vršnjaka iz Italije s 12 : 8.

MODRIĆ NOVI KAPETAN ‘VATRENIH’ Luka Modrić je novi kapetan hrvatske nogometne reprezentacije koja otvara kvalifikacijski ciklus za SP 2018. protiv Turske. Nakon oproštaja Darija Srne od reprezentacije, novi kapetan bit će Luka Modrić, a dokapetani Vedran Ćor- luka i Ivan Rakitić. Modrić je prvi put bio kapetan Hrvatske u proljeće 2015. na gostovanju kod Azerbajdžana. "Nadam se da smo svi ostali u stanju u kakvom smo bili na Euru te da ćemo s istim snagama prezentirati ono što je potrebno da Hrvatska uspješno apsolvira kvalifikacije i plasira se u Ru- siju. Naša je skupina najjača, s četiri reprezentacije koje su bile na europskoj smotri, ali s obzirom na tamo prikazano imamo ulogu favorita i učinit ćemo sve da je opravdamo", rekao je hrvatski izbornik Ante Čačić.

KVALIFIKACIJE U21: HRVATSKA - ŠVEDSKA 1 : 1 Mlada hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine starosti u kvalifikacijskom susretu za odlazak na Europsko prvenstvo, koje će se sljedeće godine održati u Poljskoj, odigrala je u Koprivnici protiv Švedske 1 : 1 (0 : 0). Šved- ska je povela u 57. minuti golom Pawela Ci- bickog, a na konačnih 1 : 1 poravnao je Stipe Perica u 78. minuti nakon odličnog prodora Marka Roga. Hrvatska je zadržala prvo mjesto na ljestvici s 19 bodova, dva više uz utakmicu više od druge Švedske, te tri više uz također utakmicu više od treće Španjolske. Naši mladi nogometaši do kraja kvalifikacija odigrat će još dvije utakmice, prvu već u ponedjeljak na gostovanju u Gruziji, a posljednju, vjerojatno ključnu za plasman na EP, 10. listopada u Trelleborgu protiv Švedske.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2016. 71 otkrijte svoju priču na hrvatska.hr

Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom. photo by ivo pervan ivo by photo