J P “SRBIJAŠUME”, BEOGRAD ŠG “Golija” - ŠU “Čačak” -Čačak

OSNOVA GAZDOVANJA ŠUMAMA ZA GJ "Vujan - " (2018 - 2027)

Biro za planiranje i projektovanje u šumarstvu Beograd, 2017.

Mihaila Pupina 113 Beograd

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 2

Mihaila Pupina 113 Beograd

0.0. UVOD

I Uvodne informacije i napomene

Gazdinska jedinica "Vujan - Bukovik" registrovana je popisom šuma i šumskog zemljišta Zakonom o šumama (Sl. gl. Rs, br. 30/10, 93/12, 89/15) i u sastavu je Golijskog šumskog podru čja, kojim gazduje Šumsko gazdinstvo "Golija" iz Ivanjice, preko Šumske uprave " Čačak", kao sastavni deo JP"Srbijašume" - Beograd. Šume i šumsko zemljište gazdinske jedinice "Vujan - Bukovik" teritorijalno pripadaju Zapadnoj šumskoj oblasti - Moravi čkom okrugu, a na podru čju opštine Čačak. Šume ove gazdinske jedinice predstavljaju nezamenljiv faktor zaštite životne sredine , uticajem na režim voda, zaštitu naselja, saobra ćajnica i objekata, osnovni su prostorni okvir za rekreaciju i razvoj turizma. Za ovu gazdinsku jedinicu ovo je po redu šesto u kontinuitetu ure ñivanje šuma. Prvo ure ñivanje je izvršeno 1957 godine, drugo nakon 20 godina ( 1977), tre će 1987.godine, četvrto 1997.godine , i peto 2007. godine. Prikupljanje podataka za izradu ove OGŠ izvršeno je u toku 2016. godine, po jedinstvenoj metodologiji za sve državne šume kojim gazduje J.P. "Srbijašume" - Beograd, koriste ći Kodni priru čnik za informacioni sistem o šumama Srbije, i isti su mehanografski obra ñeni. Osnova gazdovanja šumama za G.J.“Vujan - Bukovik“ ra ñena je u skladu sa Zakonom o šumama (Sl. gl. RS, br. 30/10;93/12; i 89/15), Pravilnikom o sadržini osnova i programa gazdovanja šumama, godišnjeg izvo ñačkog i privremenog godišnjeg plana gazdovanja privatnim šumama (Sl. gl. R.S., br.122) od 12/2003 god.), ostalih Zakona koji se odnose na gazdovanje šumama, planskih dokumenata ve ćeg ranga važnosti tj. uskla ñenost sa opštom osnovom (period važnosti od 01.01.2010. do 31.12.2019.godine) za Golijsko šumsko podru čje, a čine je: • Tekstualni deo • Tabelarni deo, i • Karte Ne postoje posebna rešenja, odluke i planska dokumenta koji regulišu režim koriš ćenja prostora gazdinske jedinice, a koje bi trebalo posebno uvažavati. Osnova gazdovanja šumama za GJ „Vujan - Bukovik“ donosi se za period 2018 – 2027. godine.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 3

Mihaila Pupina 113 Beograd

1.0. PROSTORNE I POSEDOVNE

1.1. Topografske prilike

1.1.1. Geografski položaj

Gazdinska jedinica "Vujan-Bukovik" nalazi se u severoisto čnom delu opštine Čačak,odnosno, obuhvata šume i šumska zemljišta, koji pripadaju slivovima reka Zapadne Morave, Bora čke reke i nekih manjih potoka. Po geografskom položaju gazdinska jedinica "Vujan-Bukovik" prostire se izme ñu 18º 06' 00" i 18º 16' 00" isto čne geografske dužine od Grini ča i izme ñu 43 º55' 00" i 43º 59 '00 "severne geografske širine. Prema podeli na šumska podru čja gazdinska jedinica "Vujan-Bukovik" pripada Golijskom šumskom podru čju,a po politi čko - administrativnoj podeli nalazi se na teritoriji Moravi čkog okruga, odnosno, podru čju opštine Čačak. Katastarske opštine koje ulaze u sastav ove gazdinske jedinice su: , , G.Trep ča, , , Be čanj Bresnica i . Prema topografskoj karti razmere 1: 50.000 nalazi se u rejonu sekcija " Čačak 1 i 2". Gazdinska jedinica dobila je naziv po mestima "Vujan " i "Bukovik"

1.1.2. Granice

GJ "Vujan -Bukovik" je sastavljena od dva ve ća kompleksa: Vujan i Ostrica i dva manja: Bukovik i Jasike kao i ve ći broj izolovanih površina. Deo GJ na Vujnu i Jasikama se grani či sa državnim posedom a svi ostali delovi se grani če sa privatnim posedom stanovništva okolnih sela. Dužina spoljnih granica iznosi 143 km, a unutrašnjih 17 km. Dužina spoljne granice prema drugim GJ iznosi 7,9 km a prema privatnim posedima 135,1 km. Spoljne i unutrašnje granice (granice odeljenja) su obeležene na terenu prema standardu za obeležavanje granica. Obeležavanje unutrašnjih granica (granica odeljenja) i spoljnih granica uradili su stru čnjaci ŠG "Golija", prema standardu za obeležavanje granica. Obeležene spoljne i unutrašnje granice moraju se obnavljati. Svaki šumar ( čuvar šuma) u okviru svojih redovnih aktivnosti na svom reonu mora održavati unutrašnje i spoljne granice gazdinske jedinice. Unutrašnja podela GJ je izvršena na 19 odeljenja, a pri predhodnom ure ñivanju imala je 25 odelenja. Unutrašnje granice ( granice odeljenja ), kao i spoljne granice obnovljene su tokom sadašnjeg ure ñivanja.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 4

Mihaila Pupina 113 Beograd

1.1.3. Površina

Gazdinska jedinica "Vujan - Bukovik", nalazi se na teritoriji opštine Čačak i obuhvata katastarske opštine: Preljina, Prislonica, G.Trep ča, Ostra, Vujetinci, Be čanj Bresnica i Mojsinje. Ukupna površina državnih šuma i neobraslog zemljišta gazdinske jedinice "Vujan - Bukovik" je 884,26ha i nalazi se na teritoriji opštine Čačak, a u ataru jedanaest osam katastarskih opština. Gazdinska jedinica je podeljena na 19 odeljenja, a prose čna veli čina odeljenja iznosi 46,54ha. Stanje površina gazdinske jedinice prema vrsti zemljišta (na činu njegovog osnovnog koriš ćenja) je slede će: 1. Šumom obrasle površine 831,04 2. Šumske kulture - Ukupno obraslo: 831,04 3. Šumsko zemljište 8,67 4. Neplodno 6,86 5. Za ostale svrhe 37,69 Ukupno neobraslo 53,22 Ukupno gazdinska jedinica 884,26 6. Tu ñe zemljište 21,72 Od ukupne površine gazdinske jedinice šume i šumsko zemljište zauzimaju 839,71ha (95%), ostalo zemljište (neplodno i za ostale svrhe) zauzima 44,55 ha (5%) površine gazdinske jedinice. Obraslo zemljište zauzima 831,04ha, ili 94% ukupne površine gazdinske jedinice. Šumsko zemljište zauzima 8,67ha, ili 16% ukupno neobraslog zemljišta, odnosno 1% ukupne površine gazdinske jedinice. Odnos obrasle i neobrasle površine je: 94% : 6 % u okviru državnog vlasništva, što predstavlja optimalnu šumovitost u ovoj gazdinskoj jedinici. Struktura obraslih površina je slede ća : Površina Zastupljenost Vrsta zemljišta ha % 1. Visoke šume 19,89 2,4 2. Izdana čke šume 697,52 83,9 3. Vešta čki podignute sastojine 49,54 6,0 4. Šikare 64,09 7,7 Ukupno obraslo 831,04 100 Ukupno obraslu površinu gazdinske jedinice čine: visoke prirodne sastojine sa 2,4-%, izdana čke šume sa 83,9%, vešta čki podignute sastojine četinara 5,9%, i šikare sa 7,7% ukupno obrasle površine gazdinske jedinice.

1.2. Imovinsko pravno stanje

1.2.1. Državni posed

Prema poslednjim podacima ukupna površina (državno zemljište) gazdinske jedinice "Vujan-Bukovik" je 884,26ha. Obrasla površina gazdinske jedinice je 831,04 ha. Ovom površinom obuhva ćene su šume i neobraslo zemljište u državnoj svojini na delu opštine Čačak, koje su dodeljene na upravljanje i koriš ćenje J.P. "Srbijašume" - Beograd, Š.G. "Golija“, šumska uprava " Čačak". Površina gazdinske jedinice utvr ñena je na osnovu posedovnih listova koji se vode kod opštinske katastarske uprave u Čačku, a u atarima katastarskih opština : Preljina, Prislonica, G.Trep ča, Ostra, Vujetinci, Be čanj, Bresnica i Mojsinje.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 5

Mihaila Pupina 113 Beograd

U odnosu na predhodno ure ñivanje, kada je površina državnog poseda gazdinske jedinice iznosila 1012,74ha, ovim ure ñivanjem konstatovana je manja površina za 128,48ha, vra ćenog Manastiru “Vujan”,na osnovu Zakona o vra ćanju (restituciji) imovine crkvama i verskim zajednicama.

1.2.2. Privatni posed

Unutar gazdinske jedinice evidentitan je odre ñeni broj enklava (privatnog poseda). Površina tu ñeg zemljišta (enklava) unutar gazdinske jedinice iznosi 21,72ha. Ove površine (enklave) koriste se kao livade, pašnjaci i šume. Sam na čin njihovog koriš ćenja nema bitnijeg uticaja na gazdovanje šumama ove gazdinske jedinice.

1.2.3. Rekapitulacija po katastarskim opštinama

Redni Površina K.O. broj ha ar m2 1. Be čanj 22 49 29 2. Vujetinci 217 35 11 3. Ostra 333 15 64 4. Mojsinje - 88 89 5. Preljina 76 21 88 6. Prislonica 170 62 67 7. Bresnica 50 27 89 8. Gornja Trep ča 13 25 03 Ukupno GJ: 884 26 40 Spisak katastarskih parcela dat je u prilogu osnove.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 6

Mihaila Pupina 113 Beograd

2.0. EKOLOŠKE OSNOVE GAZDOVANJA

2.1. Reljef i geomorfološke karakteristike

GJ. "Vujan-Bukovik" se prostire na severoisto čnim i jugozapadnim padinama planinskog venca koji se pruža od reke Despotovice preko Vujna, Bukovika i Vujetinaca do Velikog Čota. Najviši vrh je Vujan sa 857 m.n.v. zatim Bukovik sa 850 m i Oštrica 802 m. Najniža kota je 290 m.n.v. u 1 odeljenju u Preljini. U reljefu preovla ñuju prostrane kose, kratki i uzani grebeni, uvale i potoci. Nagibi su uglavnom strmi do vrlo strmi, a u manjem delu gazdinske jedinice blagi. Najve ći deo GJ pripada slivu Zapadne Morave uglavnom južne, jugozapadne i jugoisto čne ekspozicije. Samo je manji deo GJ na Bukoviku i Jasikama, severne ekspozicije i pripada Bora čkom slivu.

2.2. Geološka podloga i tipovi zemljišta

Geološki sastav gazdinskih jedinica u Golijskom šumskom podru čju detaljno je opisan u opštoj osnovi gazdovanja. Geološku podlogu tla gazdinske jedinice "Vujan-Bukovik" čine stene razli čitog sastava i starosti. Andeziti U Golijskom šumskom podru čju andenziti se javljaju u na malim površinama u slede ćim gazdinskim jedinicama: Vujan-Bukovik, Crepuljnik, Golija idr. Andeziti su stene porfirske strukture, istog mineraloškog sastava kao i bezkvarcni dioriti. U jedroj osnovnoj masi koja je sastavljena od plagioklasa i zatvoreno obojenih sastojaka biotita, amfibola i piroksena, isti ču se fenokristali amfibola i biotita ili piroksena i plagioklasa. Prema tome koji od bojenih sastojaka preovla ñuju mogu se razlikovati slede će vrste: biotit andezit, amfibol andezit, augit andezit, hornblenda andezit i njima odgovaraju ći paleovulkanski ekvivalenti kao na pr. biotit porfirit, amfibol porfirit itd. Andeziti su neovulkanski, a porfiriti paleovulkanski ekvivalenti bezkvarcne dioritske magme. Me ñu fenokristalima ponekad preovla ñuju plagioklasi a nekad bojeni sastojci. Osnovna masa može da bude siva, zelenkasta, crvenkasta, mrka i crna. Prema tome i stena dobija boju, a boja pak zavisi od stepena raspadanja. Kad u njima preovla ñuju bojeni sastojci ili staklasta masa oni su obi čno mrke i crne boje. Me ñutim, ako je stepen raspadanja uzeo znatne razmere oni dobijaju crvenkastu ili ljubi častu boju koja je naro čito karakteristi čna za njihove paleovulkanske predstavnike porfirite. Javljaju se u obliku kupa, lavi čnih slivova, plo ča i žica, vulkanskih bre ča, konglomerata i tufova. Filiti Veoma škriljava stena, zelenkaste, ljubi časte ili crne boje, čiji se sastojci kvarc i liskun, ne mogu se dobro razlikovati golim okom, jedino sigurno putem mikroskopa. Ljuspice liskuna i sericita su nagomilane na razne na čine jedne preko drugih, zbog čega se stena svilasto preliva po čemu se razlikuje od argilošista. Postaje preobražajem iz glinovitih stena. Kod nas su filiti vrlo rasprostranjeni u starim paleozojskim tvorevinama i uz kristalaste škriljce manjeg su kristaliniteta. Daciti Ako se pored napred pomenutih sastojaka kod andezita javi i kvarc izdvaja se nova vrsta stena pod imenom dacit čije paleovulkanske ekvivalente nazivamo porfiritima sa kvarcom. Prema tome daciti bi bili stene koje naginju riolitima samo što se kod dacita me ñu feldspatima javljaju u mnogo ve ćoj meri plagioklasi i bojeni sastojci, a kod riolita ortoklasi sa manjim prisustvom bojenih sastojaka. Andeziti i daciti su stene pra ćene vrlo često sopstvenim tufovima i projektovanim vulkanskim materijalom, bre čama i konglomeratima.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 7

Mihaila Pupina 113 Beograd

2.2.1. Zemljište

Humusno-silikatno zemljište (Ranker) Naziv "humusno-silikatno zemljiste" preuzet je iz švajcarske klasifikacije i ozna čava zemljište obrazovano na silikatnom supstratu kod koga se isti če samo humusni horizont. Pošto se ovo zemljište nalazi naj češ će na strmim nagibima, nazvano je u Austriji "ranker" (rank - strmi nagib) i taj naziv je postao internacionalni, pošto je usvojen u mnogim zemljama. Ranker se obrazuje na razli čitim silikatnim supstratima, ali se, ipak, naj češ će javlja na eruptivnim i nekim metamorfnim stenama (gnajs, amfibolit, serpentin, kvarcit). Pojava rankera pretežno je vezana za kompaktne stene, pa su to plitka zemljišta liti čnim kontaktom (A-R profil). Re ñe su obrazovana na rastrošenom supstratu sa A-C-R profilom. Rankeri se pretežno nalaze na strmim stenama i glavama planinskih vrhova, pa se smatraju izrazito planinskim zemljištima, s glavnom zonom rasprostranjenja iznad 800m. PIaninska klima s oštrim kolebanjima hidrotermi čkih uslova i dugim hladnim periodima, uz pedoklimatsku suvo ću uslovljenu plitko ćom profila i pretežnom vezanoš ću za prisojne padine, pogoduje održavanju ovih zemljišta. Obzirom na veliku raznovrsnost supstrata i veliki visinski interval rasprostranjenja, na rankerima nalazimo razli čite šumske zajednice, od kserotermnih hrastovih i borovih do bukovo-jelovih šuma. Ipak, na ovom zemljištu dominira travna vegetacija koja tako ñe varira od kserotermnih neutrofilnih do mezofitnih acidofilnih zajednica. I mnoge šume su dosta prore ñenog sklopa s velikim udelom travne vegetacije. Nepovoljni klimatski uslovi, potencirani uticajem strmog reljefa usporavaju mineralizaciju humusa i intenzitet ostalih procesa transformacije i migracije, tako da je nakupljanje humusa, uz zna čajno u češ će pedofaune, dominantni pedogeneti čki proces. Tip vegetacije odre ñuje u znatnoj meri formu humusa. Travne zajednice pogoduju obrazovanju zrelog humusa, dok u borovim, smr čevim šumama uz u češ će borovnice, vreska, crnjaša i dr., može do ći do obrazovanja sirovog humusa. Ranker se može na ći u razli čitim stadijumima razvoja, po čev od inicijalnih faza na kompaktnim stenama, pod lišajevima i mahovinama, pa do stadijuma u kojem se za činje obrazovanje (B) horizonta, dok na kvarcnim stenama možemo na ći neposredni prelaz u zemljište sa A-E-B-C profilom (opodzoljavanje). Rankeri su uglavnom plitka zemljišta. Dubina liti čnih varijanata kre će se od nekoliko pa do 20-30 cm, a čitav solum i njih čini samo humusni horizont. Regoliti čni rankeri mogu biti duboki 40-50 cm, a pored humusnog, mogu imati i AC i C horizont. Visok sadržaj skeleta, naj češ će 20—40%, je zajedni čko svojstvo gotovo svih rankera. Fizi čke, a posebno hemijske karakteristike rankera su varijabilne, zavisno od supstrata na kojem se javljaju. Pri tome se naro čito isti če razlika izme ñu dvije grupe stena: a) bazi čnih i ultra-bazi čnih stena i b) silikatnih stena sa kvarcom. Rankeri na bazi čnim stinama su glinovito-ilovastog sastava, a ako u supstratu nalazimo argilitsku koru raspadanja, oni mogu biti i glinuše. Na ovim supstratima bogatim bazama obrazuje se moli čni humusni horizont naj češ će zrnaste strukture, a na glinovitim varijantama može imati i poliedri čnu strukturu. Zahvaljuju ći dobroj strukturi, zemljište je porozno (naj češ će 60-70%) i dobro aerisano (vazdušni kapacitet 10-20%). lako rankeri imaju dosta visok retencioni kapacitet (do 60% volumnih), oni kao plitka zemljišta zadržavaju malu ukupnu površinu vode i lako se isušuju. Sadržaj humusa u rankeru jako varira, zavisno od razvojnog stadijuma, nadmorske visine, a naj češ će se kre će od 12—25%. Uz tako velike koli čine humusa vezan je i visok sadržaj ukupnog azota, ali je mobilizacija azota usporena zbog slabe mineralizacije u uslovima pedoklimatske suvo će. Rankeri na bazi čnim stenama su neutralni do slabo kiseli, s visokim stepenom zasi ćenosti bazama (60-80%), a sa pove ćanjem nadmorske visine mogu biti i ja če zakiseljeni. Rankeri iz ove grupe su obezbe ñeni hranljivim materijama (eutri čni), iako na serpentinu i peridotitu može da se javi deficit u Ca i K i višak Mg, Ni i Cr. Rankeri na silikatnim stijenama sa više kvarca su ilovastopeskovitog sastava, rahli i dobro aerisani. To su kisela zemljišta sa niskim stepenom zasi ćenosti bazama (V ≤ 30%). I za njih je karakteristi čno da im kiselost raste sa nadmorskom visinom. Ta grupa rankera ima umbri čni ili organi čni humusni horizont sa prelaznim tipom humusa, a na izrazito kvarcnim stenama javlja se i sirovi humus koji obi čno leži neposredno na kompaktnoj stijeni. Sadržaj humusa u njih varira u istom intervalu kao i u eutri čnih rankera (12-25%), a u varijantama sa sirovim humusom prevazilazi gornju granicu ovog intervala. Rankeri imaju široku ekološku amplitudu, to su šumska zemljišta relativno male produktivnosti. Samo duboki eutri čni rankeri, i to u povoljnijim klimatskim uslovima (viši pojasevi i severne ekspozicije), predstavljaju bolja šumska staništa. Dubina rankera je glavni limitiraju ći faktor produktivnosti, pa se oni ne mogu znatnije poboljšati melioracionim merama, osim manje korekcije stanja hranljivih materija fertilizacijom. Kr čenje šuma pove ćava kserotermizaciju rankera, čime se otežava obnova šuma i pospešuje erozija. Velike površine rankera su pod travnjacima, i to u nižim pojasevima kserofitnog karaktera (Poa alpina, Festuca Vallesiaca, Festuca pseudoovina, Festuca sulcata, Carex humilis, Chrysopogon grylli), dok se u višim regionima nalaze mezofilnije zajednice sa vrstama; Poa violacea, Nardus stricta, Agrostis vulgaris, Sesleria filifolia. Neki bolji rankeri koriste se i za proizvodnju krompira. Smonica (vertisol) U Golijskom šumskom podru čju smonica se javlja na manjim nadmorskim visinama (opština Čačak i Lu čani) i uglavnom se na njoj javljaju šume u privatnom vlasništvu, a na vrlo maloj površini šume u državnoj svojini (gazdinska jedinica: Vujan - Bukovik, Jelica, i dr.). Smonica je narodni naziv i dolazi od toga što je ovo zemljište crno i lepljivo kao smola. Pošto je ovo zemljiste opisano u svetu pod više od 40 razli čitih naziva, predložen je internacionalni naziv "vertisol", koji je izveden od latinske re či verto = okrenuti. Time se isti če specifi čnost iskretanja površinskih slojeva koje se doga ña u ovom zemljištu usled nejednakog bubrenja i bo čnih pritisaka.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 8

Mihaila Pupina 113 Beograd

Obrazovanje smonica vezano je na prvom mestu za supstrate koji imaju više od 30% gline i to pretežno montmorilonitskog tipa. Takvi supstrati su obi čno sedimenti jezerskog porekla ili su nasle ñeni iz argilitskih kora raspadanja bazi čnih i ultrabazi čnih stena. Drugi važan preduslov obrazovanja smonica je klima koja se karakteriše smenjivanjem vlažnog i suvog perioda (naro čito stepska, suptropska i tropska klima). Obrazovanju smonica odgovara čarski ili blago talasasti reljef, jer uslovljava smanjenu spoljašnju drenažu, što je za genezu smonica zna čajno. Prirodnu vegetaciju čine razli čite liš ćarske šume (najviše šume hrasta sladuna i cera) i travne zajednice, a mestimi čno se javlja i semihidrofilna vegetacija. U suvom periodu supstrat s montmorilonitskom glinom smanjuje zapreminu i puca, pri čemu se obrazuju klinaste vertikalne pukotine do dubine od 1 m i više. Vertikalne pukotine su me ñusobno povezane tako da u popre čnom preseku izgra ñuju poligonalnu mrežu. Uz vertikalne, nastaju i uske horizontalne pukotine, pa se na taj na čin izlu čuju prizmati čni strukturni agregati, što predstavlja tipi čno obeležje strukture vertisola. Kroz vertikalne pukotine, čija je širina ve ća od 1 cm, propada isitnjena zemlja s površine na dno pukotine, pod uticajem vetra ili se ona tamo transportuje vodom koja u kišnoj sezoni nalazi put brzog poniranja upravo kroz te pukotine. Ta voda vrši mikroeroziju gornjih ivica poligona zaobljavaju ći tako njihovu površinu. Pošto je površinska zemlja humozna, na taj na čin se humusni horizont klinasto produbljuje. U vlažnom periodu glina bubri i pukotine se zatvaraju, ali pošto u dnu pukotina sada postoji dodatni materijal, on pri bubrenju vrši poja čani bo čni pritisak na agregate. Pod uticajem ovog pritiska agregati se iskose (naginje se vertikalna osa), pri čemu se agregati me ñusobno taru, tako da se na njihovoj površini obrazuju klizne ravni ("Slikensides"). Taj proces naziva se "argilo-pedoturbacija". Propadanje površinske zemlje u pukotine i procesi pedoturbacije doprinose obrazovanju dubokog humusnog horizonta (50-100 cm) i njegovoj homogenizaciji. Proces akumulacije humusa vrši se u povremeno anaerobnim uslovima, jer u glinovitom supstratu apsolutno dominiraju mikropore, u kojima se voda u vlažnom periodu dosta čvrsto i dugotrajno zadržava bez pristupa vazduha. U takvim uslovima obrazuje se dosta bitumenskih materija i nižemolekularne huminske kiseline, koje sa montmorilonitnom glinom obrazuju stabilni argilohumatni kompleks tamnosive do crne boje. Jedna od specifi čnosti vodnog režima smonica je da se u kišnoj sezoni najprije vlaže duboki slojevi, zahvaljuju ći brzoj infiltraciji vode na dno pukotina. Zbog poja čanog vlaženja i bubrenja, u donjim slojevima se izdižu poligoni, i svojim zaobljenim gornjim površinama i depresijama izme ñu poligona formiraju specifi čan mikroreljef ("gilgai" reljef). Eluvijalno-iluvijalni procesi u smonici svedeni su na minimum, jer u vlažnom stanju usljed bubrenja dolazi do zatvaranja makropora, a kroz mikropore u kojima se čvrsto drži voda nije mogu će gravitaciono kretanje. Zato u smonici nije mogu ća separatna migracija gline, ve ć samo eventualno ispiranje karbonata (ukoliko je supstrat karbonatan). Pošto se i te promene mogu poništiti procesom pedoturbacije, smonica teško evoluira u drugi tip zemljišta. Osnovna svojstva. Morfološka i fizi čka, a dobrim delom i hemijska svojstva smonica su dosta ujedna čena. Smonice su duboka zemljišta. Debljina njihovog humusnog horizonta iznosi 50-100 cm i više, a C horizont kao sediment može biti debeo i nekoliko metara. Humusni horizont (Avt) ima poliedri čnu i prizmati čnu strukturu i tamnosivu do crnu boju, koja je ina če karakteristi čna za hidromorfna zemljišta. Prelaz A horizonta u C je po pravilu neravnomeran (klinast), a često može da se izdvoji prelazni AC horizont u kojem može biti akumuliranja ispranih karbonata u obliku konkrecija. Usled isušivanja i delovanja mraza, na površini se može stvoriti tanak rastresiti sloj sa sitnopoliedri čnom ili zrnastom strukturom, a taj fenomen se naziva "samomul čiranje". Ostali deo profila ima prizmati čnu ili krupnopoliedri čnu strukturu. Visok sadržaj gline koja bubri čini da je smonica u vlažnom stanju lepljiva i plasti čna, a u suvom predstavlja kompaktnu ispucalu masu. Ukupna poroznost iznosi oko 50%, a od toga više od 95% čine mikropore, i to one najsitnije (ispod 3 mikrometra). Infiltracija vode je mogu ća samo kroz pukotine, a u vlažnom stanju i infiltracija i vodopropustljivost padaju na minimum, pa je tada mogu će veoma intenzivno povrišnsko oticanje. Smonice imaju visok poljski vodni kapacitet (više od 50%), ali istovremeno i vrlo visoku ta čku venjenja (40-70% od poljskog vodnog kapaciteta), tako da je koli čina pristupa čne vode ograni čena. Reakcija smonica kre će se oko neutralne (pH 6,5-8,0). Sadržaj humusa kreće se naj češ će od 3-5%, a pod prirodnom vegetacijom može iznositi 7-8%. Ukupnog azota ima obi čno više od 0,2%. Kapacitet adsorpcije je visok (više od 40 ekvivalenata milimola H/100 g), a adsorptivni kompleks je pretežno zasi ćen Ca2+ i Mg 2+ jonima. Smonice su srednje obezbe ñene sa P i K i reaguju na unošenje mineralnih ñubriva. Ekološko-proizvodna svojstva smonica su veoma zavisna od klimatskih uslova. U rejonima sa dugim sušnim periodom biljke na smonicama pate ne samo od nedostatka pristupa čne vode ve ć i neposredno stradaju usled raskidanja korena pod uticajem pedoturbacije. Dugi vlažni periodi su nepovoljni zbog stvaranja anaerobnih uslova i mogu ćnosti poja čane erozije, pošto je u jako vlažnom stanju infiltraciona sposobnost smonica svedena na nulu. Ravnomerno i umereno vlaženje pruža najbolje uslove za iskoriš ćavanje velikog proizvodnog potencijala smonica koji one imaju, naro čito zbog dubokog humusnog horizonta, visoke adsorptivne sposobnosti i visokog stepena zasi ćenosti bazama. Smonica se u nas naj češ će koristi za proizvodnju raznovrsnih poljoprivrednih biljaka, mada u svetu ima i velikih površina pod pašnjacima. Smonice se re ñe nalaze pod šumom i to su obi čno varijante hrastovih šuma visokog boniteta.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 9

Mihaila Pupina 113 Beograd

2.3. Hidrografske karakteristike

Hidrografksa mreža je orjentisana prema jugu i severu i pripada slivu Zapadne Morave. Južno slivno podru čje čine Manastirski , Banjska reka, Ostrova čka reka i Vujetinska reka. Severno slivno podru čje čine, Crna reka i manji potoci koji se preko Bora čke reke i Gruže ulivaju u Zapadnu Moravu kod Vitanovca. Pomenuti vodotoci su bogati vodom preko cele godine ali promenljivog nivoa.

2.4. Klimatski uslovi

Prema klimatskoj reonizaciji Jugoslavije, gazdinska jedinica "Vujan -Bukovik" pripada klimatskom reonu III, podreonu III-e. Klimatski reon III odlikuje se klimom koja ima najizrazitije kontinentalne karakteristike. Me ñutim, i u njemu se ne radi o pravoj kontinentalnoj klimi s obzirom da se ose ćaju kombinovani uticaji Sredozemnog , Jadranskog mora i Atlantskog okeana koji se postepeno smanjuju od juga prema severu i od zapada prema istoku. Klimatsko podru čje III e ( Čačak) odlikuje se umereno-kontinentalnom klimom sa specifi čnostima subhumidne i mikrotermalne klime. Za analizu klimatskih i meteoroloških pokazatelja koriš ćeni su podaci pluviometrijskih, klimatoloških i meteoroloških stanica u Čačku. Temperatura Srednje mese čne i godišnje temperature vazduha ( °C) prikazane su u slede ćoj tabeli:

Meseci Stanica Godišnja Amplituda I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Čačak -1,2 1,3 5,1 10,7 15,2 19,0 21,0 20,8 11,4 5,6 1,3 1,3 10,6 22,2

Apsolutne maksimalne temperature vazduha (°°°C) Meseci Stanica Godišnja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Čačak 17,6 24,2 29,5 31,2 34,5 37,6 39,0 39,3 35,2 31,0 26,2 23,0 39,3

Apsolutne maksimalne temperature vazduha mogu u Čačku dostizati do 39,3°C, dok se sa porastom nadmorske visine one smanjuju Apsolutne minimalne temperature vazduha (°°°C) Meseci Stanica Godišnja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Čačak -24,5 -27,6 -14,5 -3,8 -1,3 4,0 7,3 6,5 0,0 -4,0 -12,0 -21,8 -21,8

Ekstremno niske temperature u Čačku dostižu vrednost od -27,6°C. Koli čine padavina (mm) prikazane su slede ćim tabelama: Meseci Stanica Godišnja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Čačak 47 40 40 62 89 82 65 46 43 58 65 57 682

Vegetacioni Stanica Zima Prole će Leto Jesen period Čačak 144 191 193 165 387

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 10

Mihaila Pupina 113 Beograd

Okolina Čačka se karakteriše umereno kontinentalnim klimatskim uslovima sa specifi čnostima mikrotermalne klime. Srednja godišnja temperatura vazduha iznosi 10,6°C, najhladniji mesec je januar sa srednjom temperaturom od -1,2°C, a najtopliji je jul sa 21°C. Apsolutni minimum temperature vazduha kre će se do - 39°C, a minimum do -27,6°C,. Mraznih dana (sa temperaturama ispod 0°C) su prose čno godišnje zastupljeni sa 96,8 dana. Prvi mrazevi javljaju se krajem oktobra, a poslednji krajem aprila. Vlažnost vazduha okoline Čačka je umerena i srednja godišnja vlažnost iznosi 80,7% i kre će se od 70,5% u avgustu do 91,4% u decembru. Obla čnost u Čačku u proseku nije velika i iznosi 54% pokrivenosti neba. Najvedriji mesec je avgust sa prose čnom obla čnoš ću od 34%, a najobla čniji je decembar sa 71%. Trajanje osun čavanja prose čno iznosi 1.956 časova što predstavlja 44,5% potencijalno mogu ćeg. Najsun čaniji mesec je jul, a najobla čniji decembar. Pluviometrijski režim Čačka nosi obeležje srednje-evropskog (podunavskog) režima raspodele padavina. Srednja godišnja visina padavina iznosi 692,9 mm sa najkišovitijim mesecom majem i najsuvljim februarom i martom. Visina padavina u vegetacionom periodu iznosi 386,7 mm, odnosno 66,9% srednje godišnje visine padavina.

2.5. Opšte karakteristike šumskih ekosistema

Gazdinska jedinica "Vujan -Bukovik" (290 - 857 m.n.v.), pripada planinskom vertikalnom rasporedu vegetacije Srbije. Za ovu gazdinsku jedinicu izdvojena su 3 kompleksa (pojasa) i to: Za ovu gazdinsku jedinicu izdvojena su tri kompleksa (pojasa) i to: • 2 - Kompleks (pojas) kserotermofilnih sladunovo cerovih i drugih tipova šuma. • 3 - Kompleks (pojas) kserotermofilnih kitnjakovih i grabovih tipova šuma. • 4 - Kompleks mezofilnih bukovih i bukovo - četinarskih tipova - šuma. Kompleksi (pojasevi) dalje se raš članjuju na cenoekološke grupe tipova šuma, na osnovu dosadašnjih saznanja o vegetaciji i zemljištu. Prema navedenom kriterijumu za ovu gazdinsku jedinicu mogu se izdvojiti slede će cenoekološke grupe tipova šuma. • 2.1 - Ceno - ekološka grupa tipova šuma sladuna i cera (Quercion frainetto) na sme ñim i lesiviranim zemljištima. • 3.1 - Šuma kitnjaka i cera (Quertion petraeae - cerris) na razli čitim sme ñim zemljištima. • 4.2 - Planinska šuma bukve (Fagenion moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima.

Cenoekološke grupe dalje se ras članjuju na grupe ekoloških jedinica, koje prestavljaju pojedine biljne zajednice, naj češ će ranga asocijacije okarakterisane zemljištima na kojima se javljaju. U ovoj gazdinskoj jedinici izdvojene su slede će grupe ekoloških jedinica: • 212 - Tipi čna šuma sladuna i cera (Quercetum frainetto - cerris typicum) na sme ñim lesiviranim zemljištima. • 313 - Šuma kitnjaka i cera (Quercetum petraeae - cerris) na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima. • 421 - Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima. Na razvitak i današnje stanje vegetacije uticali su mnogobrojni činioci, me ñu kojima su najvažniji: raznovrsni oblici reljefa - od re čnih dolina do brežuljkastih terena, klimatske karakteristike a posebno čovek. Svi ovi faktori su uticali na to da vegetacija u ovom podru čju ima sekundaran karakter. Na mnogim mestima umesto potisnutih šuma proširili su se razni tipovi livada i pašnjaka koji se neracionalno koriste te su uveliko degradirani.

2.5.1. Biljne zajednice

Biljni svet ove gazdinske jedinice najve ćim delom karakteriše šuma kao oroklimatogena vegetacija. Travni i travno zeljasti tipovi zemljišta kao i površine vešta čki podignutih sastojina, dobrim delom, su sekundarni, nastali kr čenjem šuma i vešta čkim pošumljavanjem pašnjaka.Ovo podru čje je nekada obilovalo znatno ve ćim površinama pod šumom. Meñutim, porast stanovništva, sve ve ća potreba za obradivim površinama, gra ñevinskim materijalom i ogrevnim drvetom uslovili su kr čenje šuma velikih razmera. GJ"Vujan-Bukovik" se prostire u pojasu hrastovih šuma na nadmorskim visinama od 300 - 700 m i najvećom zastupljenoš ću šuma kitnjaka i cera, i pojasu planinske šume bukve od 500-850 m sa najve ćom zastupljenošæu šume bukve i šume bukve i kitnjaka. Prema lokalnim prilikama (naro čito mikroklimatskim uslovljenim reljefom i nadmorskom visinom) izdiferencirale su se slede će biljne zajednice, zone šumske vegetacije:

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 11

Mihaila Pupina 113 Beograd

Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima Na višim delovima Vujna i Bukovika izdvojene su planinske šume bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima, odnosno šume bukve i kitnjaka (Querco - Fagetum) na razli čitim sme ñim i humusno silikatnim zemljištima. U ovim šumama, pored navedenih glavnih vrsta, u spratu drve ća nalaze se još i cer i grab. Planinska šuma bukve u ovoj gazdinskoj jedinici je klimazonalna fitocenoza, zauzima najviši region ove gazdinske jedinice,ali se u dubokim potocima i hladnijim ekspozicijama, u zaklonjenim uvalama sa mikroklimatskim karakteristikama. Odlikuje se apsolutnom dominacijom bukve, pored bukve u spratu drve ća javlja se, ali pojedina čnograb, javor, cer, trešnja. Sprat žbunja je slabo zastupljen i tu dominira bukva. U spratu prizemne vegetacije koji je tako ñe slabo razvijen javljaju se: Asperula odorata, Luzula luzuloides, Cardamine bulbifera, Glechoma hyrsuta, Festuca drimea i dr. Šume kitnjaka (Quercetum montanum ) - Ove šume se javljaju na nadmorskim visinama od 400-800m, gde je kitnjak jedini edifikator. To su manje-više plitka zemljišta, skeletna i kiselo sme ña i često su izložene eroziji. To su glavice, grebeni, tople ekspozicije ja čih nagiba koje su podložne spiranju. Sastojine su retkog sklopa sa oskudnom steljom koja dovodi do degradacije zemljišta. Šuma sladuna i cera (Quercetum frainetto-cerris typicum) na sme ñim i lesiviranim zemljištima. Ova grupa ekoloških jedinica obuhvata tipi čne šume sladuna i cera, koje predstavljaju klimazonalnu zajednicu najve ćeg dela Srbije bez pokrajina. Zajednica je razvijene na manjim nagibima i nadmorskim visinama od brdske bukove šume, na razli čitim sme ñim zemljištima. Pored glavnih predstavnika (sladuna i cera) javljaju se i predstavnici kserofilnih vrsta drve ća (Sorbus sp, Fraxinus ornus, Tillia argentea, Prunus piraster, Cornus mas, Crategus monogina, Viburnum leutana, Rosa orvernsis i dr.) kao i šibljastih formacija. Šume sladuna-cera su u prošlosti često kr čene zbog proširenja poljoprivrednog zemljišta, ili su nekontrolisanom se čom degradirane u šikare cera i sladuna. Očuvanih zajednica šuma sladuna-cera ima na malim površinama. Šuma kitnjaka i cera (Quercetum petraeae - cerris) na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima Ova zajednica se javlja na prelazima hrastovih u bukove sastojine, kao termofilnija varijanta, sa kitnjakom, cerom i grabom kao glavnim i odgovaraju ćim prate ćim vrstama. Mestimi čno se javlja kao posebna fitocenoza "šuma kitnjaka", ali u ovoj gazdinskoj jedinici zauzima skromne površine. Glavni edifikatori su kitnjak i cer, pored njih javljaju se primešani crni jasen, klen, grab, medunac, sladun, ponekad čak i bukva. U spratu žbunja, pored podmladka pomenutih vrsta dominira grab ć i još slede će vrste: glog, divlja ruža i čibukovina. Zemljišta su dosta neujedna čena od plitkih do dubokih, skeletnih, do zemljišta koja ne sadrže skelet. Produktivnost ovih staništa je tako ñe razli čita od slabo produktivnih do staništa čija ekološko - proizvodna vrednost je srednja, što prvenstveno zavisi od fizi čkih i hemijskih osobina zemljišta. Šuma bukve, graba i javora (Aceri - Ostryo - Fagetum) na skeletnim sme ñim zemljištima Kseromezofilne šume bukve i graba sa javorima javljaju se mestimi čno (mozai čno raspore ñene unutar bukovih šuma). Zauzimaju uglavnom ve će nagibe. Floristi čki su vrlo bogate, naro čito drvenastim vrstama. Pored glavnih edifikatora bukve, graba i javora, javljaju se mle č, kitnjak, beli jasen, trešnja, itd. U spratu prizemne vegetacije preovla ñuju kserofiti: Rhamnus cathartica, Coronilla varia, Ceterarch officinarum, Sedum maximum, Arabidopsis thaliona i Saxifraga rotundifolia. Šuma bukve i kitnjaka šuma bukve i kitnjaka na razli čitim sme ñim i lesiviranim sme ñim zemljištima. Obuhvata šume bukve i kitnjaka prelaznog karaktera, a nalazi se u regionu planinske šume bukve. To su prelazna staništa i nalaze se izme ñu šuma brdske bukve (zauzele su severne ekspozicije i zaklonjene uvale) i kitnjaka (koji je zauzeo površine grebena, glavice i južne- toplije ekspozicije). Ako se ove šume javljaju na ve ćim nadmorskim visinama, to su istaknute tople ekspozicije, odnosno površine koje je kitnjak osvojio u regionu planinske bukve. Prirodnih sastojina četinara u ovoj gazdinskoj jedinici nema,ve ć su unete vešta čkim putem, sadnjom.Vešta čki podignute sastojine nastale su, manjim delom pošumljavanjem neobraslog šumskog zemljišta, a ve ćim delom rekonstrukcijama degradiranih i devastiranih šuma. Pošumljavanja su uglavnom izvršena crnim a manje belim borom i smr čom. Šikare se nalaze na strmim, plitkim,kamenitim stranama i toplim staništima.

2.6. Opšti faktori zna čajni za stanje šumskih ekosistema

Prilikom prou čavanja šumskih ekosotema posebno mesto zauzima proučavanje staništa. Karakteristike staništa manifestuju se kroz osnovne ekološke faktore, i to: 1. Klimatski faktori, u koje spadaju: temperatura, atmosferski talog i vlaga vazduha, svetlost, vetar i dr.; 2. Orografski faktori, koje čine: reljef, nadmorska visina, ekspozicija terena, nagib terena, mikroreljef i dr.; 3. Geološka podloga (mati čni supstrat), zna čajno je za obrazovanje razli čitih tipova zemljišta; 4. Edafski faktori ili zemljišni faktori, deluju preko fizi čkih i hemijskih osobina zemljišta i kao sredina za razvoj korenovog sistema biljaka; 5. Biološki činioci me ñu kojima su najvažniji biljni i životinjski svet i čovek kao poseban antropogeni faktor.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 12

Mihaila Pupina 113 Beograd

Svi gore navedeni ekološki faktori u prirodi deluju zajedno, tj. kao celina, odnosno kao kompleks faktora. Oni su me ñusobno povezani deluju ći jedan na drugoga i na sredinu, me ñusobno se dopunjiju i zamenjuju. Mikroklima šumskih staništa Prilikom analize šumskih staništa na jednom širem podru čju (regionu) nije samo dovoljno da se upoznaju karakteristike regionalne klime (makroklime), ve ć treba da se znaju i klimatske karakteristike na užem prostoru – mikroklima svakog staništa. Ustanovljavanje razlike u mikroklimi susednih staništa, služi nam u oceni ekoloških karakteristika pojedinih šumskih – ekoloških jedinica. Pri analizi šumskih staništa mikroklimatska istraživanja su veoma dragocena za ocenu sli čnosti i razlika šumskih ekosistema, kao i veze koje postoje izme ñu njih. Izloženost terena (ekspozicija) Ekspozicija terena u velikoj meri uti če na izgled i sastav šuma i staništa u celini. Ekspozicija ima bitan uticaj na klimatske i edafske (zemljišne) uslove odre ñenog staništa. Najviše se me ñusobno razlikuju severne i južne ekspozicije. Razlike su u stepenu osun čavanja terena, temperaturi i vlažnosti vazduha, zemljišta i dr. Ove razlike izme ñu severnih i južnih ekspozicija mogu biti vrlo izražene i ekstremne, i utišu na formiranje odre ñenih tipova šuma. Nagib terena i šuma Nagib terena (kao i ekpozicija) ima višestruke uticaje na promene klimatskih i edafskih uslova. Nagib terena ima vidnog uticaja na stepen zagrevanja staništa, dubinu zemljišta, vlažnost zemljišta, zadržavanje snežnog pokriva ča i dr. Sa pove ćanjem ugla nagiba terena na južnim i zapadnim ekspozicijama pove ćava se koli čina toplote i intenzitet osun čavanja, a na severnim stranama je obrnuto, smanjuje se. Prema tome, nagib terena zajedno sa ekspozicijom bitno menja mikroklimatske uslove staništa. Nadmorska visina i šuma Promene nadmorske visine uti ču na promene osnovnih karakteristika klime (temperatura vazduha, vlažnost vazduha, koli čina i raspodela atmosferskog taloga, režim svetlosti i dr.). Sniženjem temperature, manjom ukupnom koli činom toplote i skra ćenjem vegetacionog perioda, sa porastom nadmorske visine menjaju se i vrste drve ća koje grade odgovaraju će zajednice. Zbog pooštrenih klimatskih i drugih uslova na ve ćim nadmorskim visinama u sastojinama ima manji broj stabala po hektaru i ona su manjih visina i ukupna produkcija drvne zapremine je manja. Uslovi zemljišta Za nastanak odre ñenih tipova zemljišta zna čajni su slede ći faktori: geološka podloga, reljef, klima, vegetacija i čovek. Svi ovi faktori imaju ve ću ili manji ulogu, deluju zajedno i kompleksno, a rezultat njihovog delovanja su razli čita zemljišta.Za uspešan rast drve ća prvenstveno je potrebna dovoljna fiziološka dubina i povoljne fizi čke (dovoljno vode, vazduha) i hemijske (ph, sastav zemljišnog rastvora i dr.) osobine zemljišta. Zaklju čuje se da razli čiti faktori uti ču na formiranje razli čitih tipova zemljišta, a na njima i odgovaraju ći tipovi vegetacije, kako livadsko – pašnja čke, tako i šumske. Bioti čki činioci – biljni i životinjski svet i čovek Osnovne vrste drve ća – edifikatori i subedifikatori, tj. dominantne vrste u spratu drve ća, najvažnija su karika šumske biocenoze. Pored toga što su najbrojnije zastupljene, one u najve ćoj meri uti ču na formiranje biotopa (staništa) i na život svih ostalih organizama u biocenozi. Pored toga oni su glavni nosioci produkcije, tj. razvoja proizvodnih karakteristika svakog pojedinog tipa šume. Me ñutim u lancu interakcije živih i neživih delova šumskog ekosistema, pored drve ća, zna čajni su i svi drugi biljni organizmi. Oni deluju posredno ili neposredno, na stanište, jedni na druge, na životinjski svet itd. Životinjski i biljni svet u šumskoj biogeocenozi su vrlo tesno povezani. Dok ve ćini životinja biljke služe direktno za ishranu, vrlo mali broj vrsta u šumi se hrani životinjama. Životinje u velikoj meri uti ču na biljke neposredno (oprašivanje, raznošenje semena i dr.) i posredno (svojom aktivnoš ću menjaju stanište – mehani čko usitnjavanje, mešanje i ubrzavanje razlaganja organskih materija, ñubrenje i dr.). Kao poreme ćaj prirodne ravnoteže u šumi zoogeni i fitogeni faktori su uvek tesno povezani, a naj češ ći primarni uzro čnik je čovek. Pojava kalamiteta insekata (gubar, mrazovac i dr.) naj češ će su posledica čovekovog nerazumnog odnosa prema šumi. Posledice ovih kombinovanih zooantropogernih uticaja su degradirane šume. Čovek, kao odlu čuju ći bioti čki faktor, stvaraju ći ili uništavaju ći šumu, menja prirodne uslove i čitavu živu i neživu prirodu. Podizanjem novih šumskih zasada sigurno je da se uve ćava i fauna i vrši se oboga ćivanje šuma. Nepovoljnim delovanjem čoveka narušava se biološka ravnoteža usled prejakih se ča, delimi čnog kr čenja, izazivanjem požara, prekomernom ispašom i žirenjem, što neminovno dovodi do teških posledica koje se mogu ispraviti samo u dugom vremenskom periodu i uz velika finansijska ulaganja. Ako se uzmu o obzir svi navedeni faktori i njihovo pojedina čno i zajedni čko delovanje može se konstatovati da na ve ćem delu gazdinske jedinice postoje optimalni uslovi za proizvodnju šumske vegetacije i kvalitetne drvne mase, dok se na jednom manjem delu može primetiti negativno delovanje pojedinih faktora.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 13

Mihaila Pupina 113 Beograd

3.0. PRIVREDNE KARAKTERISTIKE

3.1. Opšte privredne karakteristike

Ova gazdinska jedinica se prostire na teritoriji opštine Čačak. Ovi podaci su uzeti iz statisti čkog godišnjaka, te se mogu smatrati kao orjentacioni, ali ipak dovoljni da bi se dobila opšta slika o karakteristikama podru čja opštine Čačak. Površina naselja i stanovništvo:

Površina km 2 (2001 godine) Stepen šumovitosti Broj Broj stanovnika Opština Svega Obradive površine Šume Ostalo zemljište % Naselja Svega Po km2 Čačak 636,00 384,79 159,15 92,06 25,0 58 116.881 183,8

Stepen šumovitosti podru čja opštine Čačak iznosi 25,0 % (prosek Srbije 26,20 %). Broj stanovnika Politi čka 1991 godina 2002 godina Porast - pad opština Gradsko Ostalo Ukupno Gradsko Ostalo Ukupno Gradsko Ostalo Ukupno Čalak 69.625 45.653 115.278 73.152 43.729 116.881 +3.527 -1.924 +1.603

Politi čka Broj stoke i živine (2002 godine) opština Goveda Svinje Ovce Živina Čalak 18.862 22.476 18.093 211.693

Privreda, obrazovanje i zdravstvo (2001 godine) Politi čka Učenici Učenici Društveni proizvod opština Zaposleni Broj lekara osnovna škola srednja škola (milion dinara) Čalak 23.191 11.187 5.973 293 4.183,7

3.2. Ekonomske i kulturne prilike

Do 1991. godine Čačak je ubrajan u razvijene opštine u Srbiji. Nosioci razvoja, sa velikim brojem zaposlenih, bila su preduzeća Sloboda i Fabrika reznog alata, Cer. Okolnosti u kojima se našla naša zemlja u poslednjih dvadesetak godina, a naro čito bombardovanje Nato - Pakta 1999 godine, desetkovali su proizvodnju ovih industrijskih giganata. U poslednje vreme primetan je zamah privatnih firmi i preduze ća koja postaju glavni nosioci ekonomskog razvoja u regionu. U ovom kraju postoje i velike šanse za turizam. Banje Gornja Trep ča i Ov čar koriste se kao prirodna le čilišta i turisti čka mesta.

3.3. Organizacija i materijalna opremljenost šumskog gazdinstva i šumske uprave koja gazduje šumama gazdinske jedinice

Golijskim šumskim podru čjem gazduje šumsko gazdinstvo "Golija" u sastavu J.P. "Srbijašume" - Beograd. Šumsko gazdinstvo svoju delatnost obavlja preko direkcije šumskog gazdinstva, šumskih uprava i radnih jedinica. U okviru direkcije šumskog gazdinstva formirane su slede će službe:

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 14

Mihaila Pupina 113 Beograd

- služba za planiranje gazdovanja šumama - služba za privatne šume i zaštitu životne sredine - služba za iskoriš ćavanje šuma - služba za ekonomsko - komercijalne poslove - služba za opšte i pravne poslove Niže organizacione jedinice su: 1. Š.U. "Ivanjica - Kuši ći" - Ivanjica 2. Š.U. "Devi ći" - Devi ći 3. Š.U. "Golijska reka" - Golijska reka 4. Š.U. "" - Sjenica 5. Š.U. " Čačak" - Čačak 6. Radna jedinica mehanizacija 7. Radna jedinica ostali resursi U šumskoj upravi " Čačak" - Čačak, koja gazduje ovom gazdinskom jedinicom ima 22 zaposlenih sa slede ćom kvalifikacionom strukturom zaposlenih: • 5 sa visokom stru čnom spremom, • 17 sa srednjom stru čnom spremom,

Šumska uprava raspolaže sa slede ćim gra ñevinskim objektima: • poslovna zgrada u Čačku u kojoj je smeštena šumska uprava, • pomo ćni zidani objekat u Gu či, • lugarnice u Ov čar banji, Kotraži, Gornjem Dupcu i Crnoj steni, • lova čkom ku ćom na "Ov čar - Kablaru". • fazanerija i lova čka ku ća u Mojsinju

Šumska uprava Čačak poseduje slede ću tehni čku opremu: • motorne testere - 2 komada, • motokultivatori - 2 komada, • traktor - 1 komad, • terensko vozilo 2- komada. • putni čko vozilo 2 - komada

Radna jedinica "Mehanizacija" raspolaže sa radionicom za popravku i servisiranje mehanizacije i sredstava rada. Radna jedinica "Mehanizacija" - Ivanjica vrši raspored mehanizacije i sredstava rada po šumskim upravama, shodno potrebama istih u datom momentu proizvodnje.

3.4. Dosadašnji zahtevi prema šumama gazdinske jedinice

U ovoj gazdinskoj jedinici šume su uglavnom izdana čkog porekla (83,9%) i dosadašnji zahtevi prema njima su bili: - proizvodnja sitnog tehni čkog drveta, - proizvodnja ogrevnog i celuloznog drveta, - uzgoj i zaštita divlja či,

Ostali potencijali šuma ili nisu koriš ćeni ili je koriš ćenje bilo bezna čajno po obimu i vrednosti. Koriš ćenje drvne mase vrši šumska uprava Čačak i to prodajom na panju. Radovi na uzgoju i zaštiti šuma vrši uprava na osnovu dugoro čnih planova (osnova) i godišnjih izvo ñačkih planova gazdovanja šumama.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 15

Mihaila Pupina 113 Beograd

3.5. Mogu ćnost plasmana šumskih proizvoda

Razvoj situacije na tržištu drveta ukazuje da je sada iluzorno govoriti o bilo kakvom problemu plasmana drvnih sortimenata, jer je evidentno da je potrošnja drveta prevazišla proizvodnju i da će takvo stanje ostati, bar za dogledno vreme. Celokupan prinos ove gazdinske jedinice ima obezbe ñen plasman na ovom podru čju. Obzirom da se radi o pretežno izdana čkim šumama njihova sortimentna struktura ne može zadovoljiti potrebe postoje ćih kapaciteta. Uglavnom se drvo iz ovih šuma plasira na tržište kao ogrevno drvo lokalnom stanovništvu. Imaju ći u vidu mnogobrojne i složene funkcije šuma gazdinske jedinice, isti če se, da potrebe bilo kog sektora potrošnje ne može imati uticaj na odre ñivanje prinosa.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 16

Mihaila Pupina 113 Beograd

4.0. FUNKCIJE ŠUMA

4.1. Osnovne postavke i kriterijumi pri prostorno - fukcionalnom reoniranju šuma i šumskih staništa

Brojne, veoma razli čite i zna čajne funkcije šuma i njihova često nezamenljiva uloga, zahtevaju da se pri gazdovanju šumama mora trajno obezbe ñivati ne samo proizvodna, ve ć i sve ostale funkcije šuma. Na tim predpostavkama se zasnivaju svi savremeni sistemi planiranja gazdovanja šumama i šumskim podru čjima. Zakonska osnova postavlja najzna čajnije funkcije šuma i svrstava ih u opštekorisne. Položaj šuma gazdinske jedinice u odnosu na Čačak, i ostale ve će centre u Regionu, kao i u odnosu na najprometnije saobra ćajnice, jedan je od bitnih elemenata pri planiranju gazdovanja i usmeravanju budu ćih funkcija ovih šuma i u turisti čko-rekreativnom,obrazovnom i sličnim pravcima razvoja. Ovi šumski prostori imaju poseban zna čaj, kako u pogledu svojih zaštitnih funkcija, tako i kao deo ukupne turisti čke ponude, kao i prostora za zadovoljenje lokalnih potreba. Nalaze ći se na najvišim položajima prostora, šume ove gazdinske jedinice imaju veliki zna čaj za zaštitu nižih položaja, kako od velikih padavina i saniranja buji čnih tokova, tako i za smanjivanje površinske erozije i zaštitu zemljišta u šumi. Mnoge potrebe zahtevaju istovremeno višefunkcionalno koriš ćenje šuma i šumskog zemljišta. Sva ta mnogobrojna dejstva šume nazivamo funkcijama šuma i one imaju trajan zna čaj za ljudsko društvo. Uslovno, one se mogu sistematizovati kao: 1. Proizvodne funkcije šuma, predstavljene proizvodnjom drvne mase, divlja či i ostalih proizvoda šuma 2. Ekološke (zaštitne) funkcije šuma,podrazumevaju zaštitne, hidrološke, klimatske, higijensko-zdastvene i druge funkcije. 3. Opštekorisne funkcije šuma koje je Zakon o šumama trasirao, a iz kojih se diferenciraju i 4. Socijalne funkcije (turisti čko - rekreativne, obrazovne, nau čno-istraživa čke, odbrambene i druge). Proizvodne funkcije šuma predstavljene su proizvodnjom drveta (tehni čkog i prostornog), divlja či (krupne i sitne), šumskog semena i ostalih proizvoda šuma (lekovito bilje, pe čurke, šumski plodovi, i dr.), kao i proizvodnja kiseonika posebno specifi čne i vrlo zna čajne funkcije šuma. Opštekorisne funkcije šuma podrazumevaju zaštitne i druge funkcije. U socijalne funkcije šuma spadaju obrazovne, nau čno istraživa čke, odbrambene i druge funkcije.U svakoj šumi ili njenom delu istovremeno se ostvaruje više funkcija šuma koje se vremenski i prostorno prepli ću i svaka od njih u odre ñenom delu šumama ima ve ći ili manji zna čaj za društvenu zajednicu. Od realnih potreba društva u odnosu na šumu, potrebno je za svaki deo šume odrediti najzna čajniju funkciju šume - osnovnu namenu. Dalje gazdovanje šumama tj. preuzimanje odre ñenih mera (ure ñajnih i uzgojnih) mora biti u funkciji najpotpunijeg ostvarenja najzna čajnije funkcije - osnovne namene, tj. da se postigne funkcionalna trajnost. Pored prioritetne funkcije šuma ostvaruju se, donekle i ostale funkcije šuma, ali njihovo koriš ćenje može biti u onoj meri, koje ne će biti na štetu obezbe ñenja najpotpunijeg ostvarenja prioritetne funkcije šuma. Pored napred navedenog pri odre ñivanju prioritetne funkcije šuma, moraju se ispoštovati Zakon i planska dokumenta ve ćeg ranga važnosti kojima je obuhva ćena ova materija.

4.2. Funkcija šuma i namena površina

Obzirom na sve složenije funkcije šuma, zbog kojih je neophodno planirati razli čite ciljeve gazdovanja šumama u pojedinim delovima šumskog kompleksa gazdinske jedinice,name će se potreba da se izvrši prostorna podela u zavisnosti od prioritetne funkcije (namene) pojedinih delova šumskog kompleksa. Kodni priru čnik je identifikovao opredeljenje za odre ñenu prioritetnu funkciju nekog prostora sa osnovnom namenom, što je u skladu sa potrebama i zahtevima društva u odnosu na šumu. Time se name će potreba da se osnovna namena prostorno precizira kao orjentacija za projektovanje gazdovanja, kako bi se ostvarila prioritetna funkcija. Mnoge potrebe zahtevaju istovremeno višefunkcionalno koriš ćenje šuma i šumskog zemljišta. Često je neke funkcije šuma teško uskladiti na istom prostoru pa je neophodno utvrditi globalnu i osnovnu namenu pojedinih sastojina. Globalna namena se odnosi na ceo kompleks šuma i u skladu je sa opštim ciljevima gazdovanja, dok osnovna namena predstavlja prioritetnu funkciju šuma. Globalna namena šuma gazdinske jedinice "Vujan - Bukovik" je: • "10" - šume i šumska staništa sa proizvodnom funkcijom

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 17

Mihaila Pupina 113 Beograd

• "11" - šume i šumska staništa sa proizvodno-zaštitnom funkcijom Polaze ći od zate čenog stanja i utvr ñenog potencijala šuma i šumskog zemljišta, donetih Zakonskih rešenja i vrednovanja funkcija šuma gazdinske jedinice, prioritetna (osnovna) funkcija šuma je: • Namenska celina "10 " - proizvodnja tehni čkog drveta • Namenska celina "26 " - zaštita zemljišta od erozije Za namensku celinu „10“ prioritetna funkcija je maksimalna i trajna proizvodnja drveta najboljeg kvaliteta. Istovremeno sa ispunjavanjem proizvodne funkcije maksimalno se ostvaruje i proizvodnja kiseonika posebno specifi čne, a sa ekološkog aspekta vrlo zna čajne. Pored ovih funkcija ostvaruju se i ostale funkcije šuma samo sa manjim stepenom i prestavljaju dopunske funkcije. Namenska celina "26 " - zaštita zemljišta od erozije - prioritetna funkcija u ovoj namenskoj celini je zaštita zemljišta od erozije. Kriterijumi za izdvajanje ove namenske celine obuhvataju: erozione brazde na površini zemljišta,strme do vrlo strme strane, suva i plitka skeletna zemljišta i dr. Funkcija ovih šuma je i maksimalna i trajna proizvodnja drveta najboljeg kvaliteta. Istovremeno sa ispunjavanjem proizvodne funkcije maksimalno se ostvaruje i proizvodnja kiseonika posebno specifi čne, a sa ekološkog aspekta vrlo zna čajne funkcije. Pored ovih funkcija ostvaruju se i ostale funkcije šuma samo sa manjim stepenom i prestavljaju dopunske funkcije.

4.3. Gazdinske klase

Gazdinsku klasu čine sve sastojine iste namene, istih ili sli čnih stanišnih i sastojinskih prilika za koje se prikazuje stanje šumskog fonda i utvr ñuju jedinstveni ciljevi i mere gazdovanja šumama i odre ñuje prinos. Gazdinsku klasu čini osam brojeva, od kojih prva dva broja ozna čavaju namensku celinu, slede ća tri broja po redu ozna čavaju sastojinsku pripadnost, a zadnja tri broja grupu ekoloških jedinica. Na ovim principima u gazdinskoj jedinici "Vujan - Bukovik" formirano je 17 (sedamnaest) gazdinskih klasa: Namenska celina 10 - proizvodnja tehni čkog drveta Visoke jednodobne šume • 10.353.421 - planinska šuma bukve, kitnjaka,cera i graba (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima • 10.323.421 - Visoka šuma jasike na sme ñim zemljištima Izdana čke šume • 10.176.323 - Izdana čka mešovita šuma graba (Fagetum moesiacae montanum ) na razli čitim sme ñim zemljištima • 10.196.313 - Izdana čka mešovita šuma cera (Quercetum petraeae - cerris) na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima • 10.215.212 - Izdana čka mešovita šuma sladuna (Quercetum frainetto - cerris) na sme ñim lesiviranim zemljištima • 10.307.313 - Izdana čka mešovita šuma kitnjaka (Quercetum petraeae - cerris) na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima • 10.325.313 - Izdana čka šuma bagrema (Quercetum petraeae - cerris) na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima • 10.326.313 - Izdana čka mešovita šuma bagrema (Quercetum petraeae - cerris) na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima • 10.360.421 - Izdana čka šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum ) na razli čitim sme ñim zemljištima • 10.361.421 - Izdana čka mešovita šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum ) na razli čitim sme ñim zemljištima Vešta čki podignute sastojine • 10.470.421 - Vešta čki podignuta sastojina smr če (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima • 10.471.421 - Vešta čki podignuta mešovita sastojina smr če (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima • 10.475.313 - Vešta čki podignuta sastojina crnog bora (Quercetum petraeae - cerris) na razli čitim sme ñim zemljištima • 10.476.313 - Vešta čki podignuta mešovita sastojina crnog bora (Quercetum petraeae – cerris )na razli čitim sme ñim zemljištima • 10.482.313 - Vešta čki podignuta devastirana sastojina belog bora, (Quercetum petraeae – cerris) na razli čitim sme ñim zemljištima Namenska celina 26 - zaštita zemljišta I stepena

• 26.266.212 - Devastirana šuma sladuna na sme ñim zemljištima • 26.308.313 - Devastirana šuma kitnjaka na sme ñim zemljištima

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 18

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.0. STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA

5.1. Stanje šuma po nameni

Podaci o osnovnim pokazateljima stanja šumskog fonda gazdinske jedinice "Vujan - Bukovik" prikupljeni su u leto 2016 godine. U skladu sa Zakonom o šumama i Pravilnikom ..., prikazano je stanje šuma po nameni, gazdinskim klasama, poreklu i o čuvanosti, smesi, vrstama drve ća, debljinskoj i dobnoj strukturi, zdravstvenom stanju i na kraju je dat opšti osvrt na zate čeno stanje gazdinske jedinice. Podaci o stanju šuma GJ "Vujan - Bukovik" dati su po gazdinskim klasama, u okviru kojih je planirano gazdovanje, kalkulisan etat (prinos). Stoga su gazdinske klase nosioci uzgojnog i ure ñajnog postupka i samo preko njih je mogu ća analiza stanja šumskog fonda i njegovih proizvodnih potencijala.

5.1.1. Stanje šuma po globalnoj nameni za gazdinsku jedinicu

Stanje sastojina po globalnoj nameni prikazano je slede ćom tabelom: Namena Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% globalna ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10 743.71 89.5 153735.9 99.5 206.7 4609.1 99.6 6.2 3.0 11 87.33 10.5 847.7 0.5 9.7 17.6 0.4 0.2 2.1 Ukupno GJ 831.04 100.0 154583.6 100.0 186.0 4626.7 100.0 5.6 3.0 Globalna namena "10" - šume i šumska staništa sa proizvodnom funkcijom po globalnoj nameni su najzastupljenije u gazdinskoj jedinici, sa ukupnom površinom od 743,71ha (89,5%), i ukupnom zapreminom od 153735,9m3 (99,5%). Globalna namena "11" - šume i šumska staništa sa proizvodno - zaštitnom funkcijom u čestvuju sa 10,5% ukupno obrasle površine gazdinske jedinice, i ovde su svrstane desvastirane sastojine i šikare.

5.1.2. Stanje šuma po osnovnoj nameni

Na osnovu kriterijuma navedenih u poglavlju 4.2. "funkcije šuma i namena površina", utvr ñene su slede će prioritetne funkcije šuma gazdinske jedinice "Vujan - Bukovik": 1. Namenska celina "10" - proizvodnja tehni čkog drveta 2. Namenska celina "26" - zaštita zemljišta I stepena

Namena Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% osnovna ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10 743.71 89.5 153735.9 99.5 206.7 4609.1 99.6 6.2 3.0 26 87.33 10.5 847.7 0.5 9.7 17.6 0.4 0.2 2.1 Ukupno GJ 831.04 100.0 154583.6 100.0 186.0 4626.7 100.0 5.6 3.0

Šume ove gazdinske jedinice su prvenstveno privredne, namenjene šumskoj proizvodnji (drvna masa i ostali šumski proizvodi) odakle i proizolazi da je prakti čno najzastupljenija namenska celina "10" sa 89,5% u češ ća u ukupno obrasloj površini i 99,5 % zapremine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina je 207m3/ha, sa teku ćim zapreminskim prirastom od 6,2m3/ha i procentom zapreminskog prirasta od 3,0%. U namensku celinu "26" - zaštita zemljišta I stepena svrstane su devastirane sastojine i šikare ukupne površine 87,33 ha ili 0,5 % obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina je 10m3/ha, sa teku ćim zapreminskim prirastom od 0,2m3/ha i procentom zapreminskog prirasta od 2,1%. Sastavni i nerazdvojivi deo šume, pored proizvodnje drveta, su njihove polivalentne opštekorisne funkcije: zaštita zemljišta od erozije i poplava, zaštita saobra ćajnica od snežnih nanosa, regulisanje vodnog režima i mnoge druge.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 19

Mihaila Pupina 113 Beograd

Šume gazdinske jedinice "Vujan - Bukovik" nisu posebnim aktom proglašene za šume sa posebnom namenom. Njima treba normalno gazdovati, s tim da se gazdovanje odvija strogo stru čno sa potrebnim mikroanalizama svakog zahvata.

5.2. Stanje sastojina po gazdinskim klasama

Formiranje gazdinskih klasa izvršeno je na osnovu pripadnosti namenskoj celini, sastojinskoj pripadnosti i pripadnoš ću grupa ekoloških jedinica. Gazdinsku klasu ozna čava osam brojeva, od kojih prva dva broja ozna čava namensku celinu, slede ća tri broja po redu ozna čavaju sastojinsku pripadnost, a zadnja tri broja ozna čavaju grupu ekoloških jedinica. Struktura površina, zapremine i zapreminskog prirasta po gazdinskim klasama u gazdinskoj jedinici "Vujan - Bukovik" prikazana je slede ćom tabelom: Gazdinska Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% klasa ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10323421 0.18 0.0 58.5 0.0 324.9 2.8 0.1 15.3 4.7 10353421 19.71 2.4 6805.0 4.4 345.3 145.8 3.2 7.4 2.1 Ukupno visoke 19.89 2.4 6863.5 4.4 345.1 148.5 3.2 7.5 2.2 10176323 14.76 1999.30 63.40 10196313 299.40 36.0 72439.5 46.9 241.9 2034.6 44.0 6.8 2.8 10215212 7.71 0.9 1073.9 0.7 139.3 42.9 0.9 5.6 4.0 10307313 199.29 24.0 26507.9 17.1 133.0 861.1 18.6 4.3 3.2 10325313 1.31 0.2 10326313 4.46 0.5 283.2 0.2 63.5 13.6 0.3 3.0 4.8 10360421 31.97 3.8 8617.2 5.6 269.5 200.6 4.3 6.3 2.3 10361421 115.38 13.9 26273.3 17.0 227.7 724.6 15.7 6.3 2.8 Ukupno izdana čke 674.28 81.1 137194.4 88.8 203.5 3940.8 85.2 5.8 2.9 10470421 5.42 0.7 1759.4 1.1 324.6 75.1 1.6 13.9 4.3 10471421 0.96 0.1 135.1 0.1 140.7 5.0 0.1 5.2 3.7 10475313 38.51 4.6 7230.2 4.7 187.7 413.5 8.9 10.7 5.7 10476313 3.54 0.4 497.9 0.3 140.7 24.5 0.5 6.9 4.9 10482313 1.11 0.1 55.5 0.0 50.0 1.6 0.0 1.5 3.0 Ukupno VPS 49.54 6.0 9678.1 6.3 195.4 519.8 11.2 10.5 5.4 Ukupno NC 10 743.71 89.5 153736.0 99.5 206.7 4609.2 99.6 6.2 3.0 26308313 23.24 2.8 847.7 0.5 36.5 17.6 0.4 0.8 2.1 Ukupno izdana čke 23.24 2.8 847.7 0.5 36.5 17.6 0.4 0.8 2.1 26266313 64.09 7.7 Ukupno šikare 64.09 7.7 Ukupno NC 26 87.33 10.5 847.7 0.5 9.7 17.6 0.4 0.2 2.1 Ukupno GJ 831.04 100.0 154583.7 100.0 186.0 4626.7 100.0 5.6 3.0 Rekapitulacija Ukupno visoke 19.89 2.4 6863.5 4.4 345.1 148.5 3.2 7.5 2.2 Ukupno izdana čke 697.52 83.9 138042.1 89.3 197.9 3958.4 85.6 5.7 2.9 Ukupno VPS 49.54 6.0 9678.1 6.3 195.4 519.8 11.2 10.5 5.4 Ukupno šikare 64.09 Ukupno GJ 831.04 100.0 154583.7 100.0 186.0 4626.7 100.0 5.6 3.0 Visoke sastojine G.J.“Vujan - Bukovik“ u namenskoj celini „10”zauzimaju površinu od 19,89ha, ili 2,4% ukupno obrasle površine, sa prose čnom zapreminom od 345m3/ha. i teku ćim zapreminskim prirastom od 7,5 m3/ha, dok je procenat zapreminskog prirasta 2,2%. U okviru visokih sastojina u namenskoj celini 10 nalaze se jednodobne mešovite sastojine bukve, cera i kitnjaka. Ove jednodobne sastojine izdvojene su na površini od 19,71ha, ili 99,1% površine visokih sastojina N.C. “10”, odnosno 2,4% ukupno obrasle površine gazdinske jedinice.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 20

Mihaila Pupina 113 Beograd

Gazdinska klasa 10.353.421 Visoka planinska šuma bukve, kitnjaka,cera i graba (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima zauzima 2,4% ukupno obrasle površine, 4,4% zapremine i 3,1% zapreminskog prirasta, i ujedno je najzastupljenija gazdinska klasa u okviru visokih sastojina N.C.”10”. Prose čna zapremina ove gazdinske klase je 345 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast je 7,4m3/ha, a procenat prirasta je 2,1 %. Po dobnoj strukturi najve ći deo sastojina se nalazi u V dobnom razredu (12,62ha), ta čnije 64% površine gazdinske klase je starosti oko 100 godina, 25% površine gazdinske klase nalazi se u VI dobnom razredu, (4,87ha), i u IV dobnom razredu (2,22ha) 11%. Debljinska struktura sastojina ove gazdinske klase,izražena u zapremini po Bioleju je 27% : 55% :18%, što govori da je u ovoj gazdinskoj klasi procentualno najzastupljenija kategorija srednje jakog materijala pre čnika 30 - 50cm. Gazdinska klasa 10.323. 421 - Visoka šuma jasike na sme ñim zemljištima izdvojena je na površini od 0,18ha, sa prose čnom zapreminom od 325m3/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 15,3m3/ha, dok je procenat prirasta 4,7%. Izdana čke sastojine Ova kategorija šuma izdvojena je na površini od 674,28ha ili 81,1% obrasle površine gazdinske jedinice. Predstavljene izdana čkim šumama bukve. Prose čna zapremina izdana čkih sastojina u ovoj namanskoj celini je 204m3/ha, teku ći zapreminski prirast je 5,8 m3/ha, dok je procenat prirasta 2,9%. Ovo su čiste, očuvane na na celoj površini gazdinske klase. Gazdinska klasa 10.196.213-izdana čka mešovita šuma cera zauzima površinu od 299,40ha, ili 36% obrasle površine gazdinske jedinice, i ujedno je površinski najzastupljenija gazdinska klasa u gazdinskoj jedinici “Vujan – Bukovik”. Prose čna zapremina ovih sastojina je 242m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 6,8m3/ha,a procenat zapreminskog prirasta je 2,8%. Prosečna zapremina na nacionalnom nivou za ovu kategoriju šuma iznosi 136 m3/ha, a teku ći zapreminski prirast je 3,3 m3/ha. O čuvane sastojine se nalaze na površini od 294,68ha ili 98% površine gazdinske klase, sa prose čnom zapreminom od 244m3/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 6,9m3/ha. Razre ñene sastojine su zastupljene na površini od 4,72ha ili 2% površine gazdinske klase,sa prose čnom zapreminom od 112/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 3,1m3/ha,dok je procenat zapreminskog prirasta 2,8%. Po starosti dominiraju sastojine koje se nalaze u drugoj polovini ophodnje, a najzastupljeniji je VII(65%) dobni razred. Ovo su mešovite sastojine sa dominantnim učeš ćem cera u odnosu na ukupnu zapreminu gazdinske klase.Po razvojnoj fazi ovo su sastojine u optimalnoj fazi razvoja . Debljinska struktura sastojina , izražena u zapremini po stepenima Bioleja stoji u odnosu 58%:39% :3%. Prema prioritetnim uzgojnim potrebama na delu površina ove gazdinske klase trebalo bi izvršiti konverzijuovih šuma (oplodnim se čama), i prorede kao mere nege. Gazdinska klasa 10.307.313-izdana čka mešovita šuma kitnjaka, zauzima površinu od 199,29ha, što iznosi 24% obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina je 133m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 4,3m3/ha, a procenat zapreminskog prirasta je 3,2%. Prose čna zapremina na nacionalnom nivou za ovu kategoriju šuma iznosi 104 m3/ha, a teku ći zapreminski prirast je 2,8 m3/ha. Očuvane, mešovite sastojine kitnjaka registrovane su na površini od 190,84ha, ili 96% ukupne površine ove gazdinske klase. Starost ovih sastojina se kre će od 30 do 80godina. Hrast kitnjak je dominantna vrsta drve ća u ovim mešovitim šumskim zajednicama,a najzna čajnije su šume kitnjaka i cera, kitnjaka,bukve i graba, i drugih primešanih vrsta.Na prelaznom kitnjakovo-bukovom staništu javlja se šumska zajedniuca ov dve vrste. Po dobnoj strukturi najve ći deo sastojina se nalazi u VII dobnom razredu, ta čnije 54% površine gazdinske klase je starosti oko 70 godina, što će imati za posledicu izvesne poteško će oko obezbe ñenja trajnosti prinosa i korišénja šuma. Debljinska struktura sastojina, izražena u zapremini po stepenima Bioleja stoji u odnosu 75%:25% :0%.Uzgojne potrebe sadržane su u selektivnim proredama umerenog inteziteta. Gazdinska klasa 10.215.212-izdana čka mešovita šuma sladuna zastupljena je na 7,71ha, ili 0,9% obrasle površine gazdinske jedinice.Ukupna zapremina ove gazdinske klase je1073,9m3,a zapreminski prirast iznosi 42,9m3. Prose čna zapremina ovih sastojina je 139m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 5,6m3/ha,a procenat zapreminskog prirasta 4,0%. Prose čna zapremina na nacionalnom nivou za ovu kategoriju šuma iznosi 124 m3/ha, a teku ći zapreminski prirast je 3,2m3/ha. Ovo su pretežno očuvane, mešovite sastojine sastojine sa dominantnim u češ ćem sladuna u odnosu na ukupnu zapreminu gazdinske klase.. Po starosti dominiraju sastojine koje se nalaze u prvoj polovini ophodnje,odnosno 75% površine gazdinske klase se nalazi u IV dobnom razredu. Po debljinskoj strukturi najzastupljenija je zapremina tankog materijala (do 30cm) 99%, i srednje jakog materijala (31 – 50cm) samo 1%. Prioritetne uzgojne potrebe su sadržane prvenstveno u selektivnim proredama proredama umerenog inteziteta.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 21

Mihaila Pupina 113 Beograd

Izdana čke sastojine bukve Izdana čke sastojine bukve, bukve i kitnjaka, bukve i graba, u celini su dobrog stepena obraslosti, sa zna čajnim u češ ćem stabala nezadovoljavaju ćeg kvaliteta i zdrastvenog stanja.Najve ćim delom je došlo do nagomilavanja grubog humusa i izumiranja sprata žbunja i prizemne flore.‚ Izdana čke šume bukve zauzimaju površinu od 24,40ha ili 1,8% ukupno obrasle površine gazdinske jedinice, sa prose čnom zapreminom od 211m3/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 5,22m3/ha, dok je procenat prirasta 2,5%. Prose čna zapremina na nacionalnom nivou za ovu kategoriju šuma iznosi 192 m3/ha., a teku ći zapreminski prirast je 3,8 m3/ha. Gazdinska klasa 10.360.411 - izdana čka šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima zastupljena je na 31,97ha, ili 3,8% obrasle površine gazdinske jedinice.. Ovu kategoriju šuma čine čiste izdana čke sastojine bukve. Ukupna zapremina gazdinske klase je 8617,2m3, odnosno prose čna zapremina je 269m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 6,3m3/ha, a procenat prirasta je 2,3%. Dobna (starosna) struktura pokazuje da je ova kategorija šuma starosti 50-80 godina, odnosno 71% površine ove kategorije šuma skoncentrisano je u VIII, 27% u VII, i 2% u VI dobnom razredu, što otežava obezbe ñenje trajnosti prinosa i koriš ćenja šuma. Debljinska struktura sastojina ove gazdinske klase, izražena u zapremini po Bioleju je 56% : 42% : 2%, pa se ovakvo stanje može smatrati povoljnim. Iz napred navedenih podataka jasno proizilaze i uzgojne potrebe u ovoj kategoriji šuma koje se ogledaju prvenstveno u pripremi sastojina za konverziju u visoki uzgojni oblik (oplodnim se čama), kao i selektivnim proredama. Gazdinska klasa 10.361.412 - izdana čka mešovita šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima. Ovu gazdinsku klasu čine mešovite izdana čke sastojine bukve. Ukupna površina ovih sastojina je115,38ha, sa ukupnom zapreminom od 26273,3m3, odnosno prose čna zapremina je 228m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 6,3m3/ha, a procenat prirasta je 2,7%. Ovo su mešovite sastojine u optimalnoj fazi razvoja, starosti od 60-80 godina. Izdana čke sastojine graba Ova kategorija šuma prestavljena je gazdinskim klasama: 10.176.321 izdana čke (mešovite) sastojine graba, zauzimaju površinu od 14,76ha, sa prose čnom zapreminom od 135m3/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 4,3m3/ha, dok je procenat prirasta 3,2%. Prose čna zapremina na nacionalnom nivou za ovu kategoriju šuma iznosi 109 m3/ha., a teku ći zapreminski prirast je 2,5 m3/ha. Izdana čke mešovite sastojine graba sasvim su sli čne izdana čkim šumama bukve, mada sa osetno ve ćim brojem stabala po ha i dosta povoljnijom humifikacijom.Ove sastojine zauzimaju manje fragmente gazdinske jedinice. . Starost ovih sastojina je od 30 do 60 godina. Grab je dominantna vrsta drve ća u ovim sastojinama,a ima i drugih primešanih vrsta (bukva,cer,kitnjak,crni jasen i dr). Dobna (starosna) struktura pokazuje da su ove sastojine starosti 10 -70 godina tj. ve ćina sastojina izdana čkih šuma se nalazi u optimalnoj fazi razvoja. Izdana čke sastojine bagrema Sastojine bagrema(sastojinske celine: 325, 326) nalaze se na površini 5,77 ha, ili 0,7% obrasle površine gazdinske jedinice, a rezultat su ranijeg pošumljavanja neobraslih površina i rekonstrukcija devastiranih sastojina. Bez obzira na prirasnu snagu bagremovih sastojina, treba ih se ći u vreme vegetacije, a zatim zasaditi odgovaraju će liš ćarske vrste drve ća. Sadašnja prose čna zapremina ovih sastojina je49 m 3/ha, (sastojinske celine 325 i 326). Iz napred navedenih podataka jasno proizilaze i uzgojne potrebe koje se ogledaju prevenstveno pripremi sastojina za konverziju u visoki uzgojni oblik, a sve u skladu sa osnovnom namenom. Me ñutim, i pored ovakve povoljne ocene stepena koriš ćenja proizvodnih mogu ćnosti staništa, izdana čke sastojine bukve i hrastova ne mogu se zadržati kao trajan uzgojni oblik ve ć će se konverzijom prevesti u visoke sastojine. Problemi gazdovanja dugoro čnog karaktera vezani su za: • Utvr ñivanje dužine konverzionog razdoblja i na čina konverzije, • utvr ñivanje dužine trajanja ophodnje • Konverziju izdana čkih sastojina u visoki uzgojni oblik, • nega sastojina u skladu sa prioritetnim uzgojnim potrebama Vešta čki podignute sastojine četinara Zna čajno mesto u gazdinskoj jedinici zauzimaju vešta čki podignute sastojine četinara koje su podignute na površini od 49,54 ha. One su svojim izgledom i prema taksacionim podacima, u pogledu koriš ćenja staništa u zadovoljavaju ćem stanju, ali bi ocena bila, u ovom smislu, još preuranjena zbog njihove starosti, a posebno u pore ñenju ovih sastojina sa sastojinama u njihovom arealu.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 22

Mihaila Pupina 113 Beograd

Vešta čki podignute sastojine četinara (smr če, smr če i crnog bora, crnog bora, belog bora, crnog i belog bora, ostalih četinara) su razli čitog stanja, podizane su sadnjom sadnica, negde su prevelike gustine, sa najčeš će neprovedenim merama nege, sa sporim naseljavanjem primarne vegetacije. Na zna čajnom delu ovih sastojina nije dovoljno suzbijana izbojna snaga bukve, te je usled konkurencije formiran materijal od koga su nezadovoljavaju ćeg kvaliteta i vitalnosti i četinarske vrste i liš ćarske vrste. U namenskoj celini "10" ova kategorija šuma je predstavljena sa 5 gazdinskih klasa. To su pretežno mlade do srednjedobne sastojine, ukupne površine 49,54ha ili 6% obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ove kategorije šuma je 195m3/ha, tekući zapreminski prirast je 10,5 m3/ha, dok je procenat prirasta 5,4%. Očuvane sastojine ove kategorije šuma nalaze se na površini od 39,02ha ili79%, dok su razre ñene sastojine zastupljene sa 9,41ha ili 19%, i požarom devastrane sastojine 2% površine ove kategorije šuma. Dobna struktura pokazuje da su ove sastojine starosti od 30 do 60 godina tj. radi se o mladim i srednje dobnim sastojinama. Prema navedenim pokazateljima proisti ču i uzgojne potrebe koje su sadržane u proredama umerenog intenziteta, a sve u cilju približavanja optimalnoj zapremini, kao jednog od elemenata za maksimalno koriš ćenje proizvodnih potencijala doti čnih staništa, kao i obezbe ñenje stabilnosti navedenih sastojina od svih štetnih uticaja (sneg, vetar i dr.). Namenska celina "26" - zaštita zemljišta od erozije

Gazdinska klasa 26.308.313-izdana čka devastirana šuma kitnjaka, zauzima površinu od 23,24ha, što iznosi 2,8% obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina je 37m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 0,8m3/ha, a procenat zapreminskog prirasta je 2,1%.

Gazdinska klasa 26.266.313-šikare , zauzimaju površinu od 64,09ha, što iznosi 7,7% obrasle površine gazdinske jedinice.

5.3. Stanje šuma po poreklu i o čuvanosti

Poreklo kao kriterijum za ocenu stanja šuma može se koristiti sa više aspekata: Prvi je, svakako, na čin nastanka i obnove sastojina, kao osnov za ocenu biološke stabilnosti, kvaliteta i vitalnosti pojedinih delova ili čitavog kompleksa gazdinske jedinice. Drugi aspekt je vezan je za poreklo kao elemenat koji ukazuje na dosadašnji odnos prema šumi i njenom koriš ćenju, i istovremeno poreklo, kao jedan od kriterijuma za ocenu o čuvanosti šuma šumskog kompleksa. Ocene vezane za navedene aspekte direktno se koriste za utvr ñivanje adekvatnog gazdinskog postupka u konkretnom šumskom kompleksu, a na ovom mestu u šumama gazdinske jedinice "Vujan – Bukovik“. U ovoj gazdinskoj jedinici sastojine prema poreklu razvrstane su na: - Visoke sastojine - nastale generativnim putem (iz semena) - Izdana čke sastojine - nastale vegetativnim putem (iz izdanaka i izbojaka) - Vešta čki podignute sastojine - nastale sadnjom sadnica Sastojine prema o čuvanosti razvrstane su na: - Očuvane sastojine - koje po stepenu obraslosti, zdravstvenom stanju i kvalitetu mogu do čekati zrelost za se ču. - Razre ñene sastojine - to su sastojine sa manjim stepenom obraslosti, dobrog zdravstvenog stanja i kvaliteta i mogu do čekati zrelost za se ču. - Devastirane sastojine - to su previše razre ñene sastojine, vidno lošeg zdravstvenog stanja, a i kvaliteta, te se pre zrelosti za se ču uklanjaju. Stanje sastojina u okviru namenskih celina i ukupno za gazdinsku jedinicu po poreklu i o čuvanosti: Poreklo i o čuvanost Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10323421 0.18 0.0 58.5 0.0 324.9 2.8 0.1 15.3 4.7 10353421 17.49 2.1 6268.7 4.1 358.4 132.1 2.9 7.6 2.1 Visoke-očuvane 17.67 2.1 6327.2 4.1 358.1 134.8 2.9 7.6 2.1 10353421 2.22 0.3 536.3 0.3 241.6 13.7 0.3 6.2 2.6 Visoke-razre ñene 2.22 0.3 536.3 0.3 241.6 13.7 0.3 6.2 2.6 Ukupno visoke 19.89 2.4 6863.5 4.4 345.1 148.5 3.2 7.5 2.2 10176323 14.76 1.8 1999.3 1.3 135.5 63.4 1.4 4.3 3.2

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 23

Mihaila Pupina 113 Beograd

Poreklo i o čuvanost Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10196313 294.68 35.5 71909.1 46.5 244.0 2019.9 43.7 6.9 2.8 10215212 7.71 0.9 1073.9 0.7 139.3 42.9 0.9 5.6 4.0 10307313 190.84 23.0 25761.5 16.7 135.0 839.1 18.1 4.4 3.3 10325313 1.02 0.1 10326313 4.46 0.5 283.2 0.2 63.5 13.6 0.3 3.0 4.8 10360421 31.97 3.8 8617.2 5.6 269.5 200.6 4.3 6.3 2.3 10361421 114.65 13.8 26200.9 16.9 228.5 722.7 15.6 6.3 2.8 Izdana čke-očuvane 660.09 79.4 135845.15 87.9 205.8 3902.23 84.3 5.9 2.9 10196313 4.72 0.6 530.4 0.3 112.4 14.7 0.3 3.1 2.8 10307313 8.45 1.0 746.4 0.5 88.3 22.0 0.5 2.6 2.9 10325313 0.29 0.0 10361421 0.73 0.1 72.4 0.0 99.2 1.9 0.0 2.6 2.6 Izdana čke-razre ñene 14.19 1.7 1349.2 0.9 95.1 38.6 0.8 2.7 2.9 Ukupno izdana čke 674.28 81.1 137194.4 88.8 203.5 3940.8 85.2 5.8 2.9 10470421 5.42 0.7 1759.4 1.1 324.6 75.1 1.6 13.9 4.3 10471421 0.28 0.0 69.9 0.0 249.6 2.2 0.0 8.0 3.2 10475313 29.78 3.6 6108.3 4.0 205.1 349.2 7.5 11.7 5.7 10476313 3.54 0.4 497.9 0.3 140.7 24.5 0.5 6.9 4.9 VPS-očuvane 39.02 4.7 8435.5 5.5 216.2 451.1 9.7 11.6 5.3 10471421 0.68 0.1 65.2 0.0 95.9 2.8 0.1 4.1 4.3 10475313 8.73 1.1 1121.9 0.7 128.5 64.3 1.4 7.4 5.7 VPS-razre ñene 9.41 1.1 1187.1 0.8 126.2 67.1 1.5 7.1 5.7 10482313 1.11 0.1 55.5 0.0 50.0 1.6 0.0 1.5 3.0 VPS-devastirane 1.11 0.1 55.5 0.0 50.0 1.6 0.0 1.5 3.0 Ukupno VPS 49.54 6.0 9678.1 6.3 195.4 519.8 11.2 10.5 5.4 Ukupno NC 10 743.71 89.5 153736.0 99.5 206.7 4609.2 99.6 6.2 3.0 26308313 23.24 2.8 847.7 0.5 36.5 17.6 0.4 0.8 2.1 Izdana čke-devastirane 23.24 2.8 847.7 0.5 36.5 17.6 0.4 0.8 2.1 Ukupno izdana čke 23.24 2.8 847.7 0.5 36.5 17.6 0.4 0.8 2.1 26266313 64.09 7.7 Ukupno šikare 64.09 7.7 Ukupno NC 26 87.33 10.5 847.7 0.5 9.7 17.6 0.4 0.2 2.1 Ukupno GJ 831.04 100.0 154583.7 100.0 186.0 4626.7 100.0 5.6 3.0 Rekapitulacija po poreklu i o čuvanosti Visoke-očuvane 17.67 2.1 6327.2 4.1 358.1 134.8 2.9 7.6 2.1 Visoke-razre ñene 2.22 0.3 536.3 0.3 241.6 13.7 0.3 6.2 2.6 Ukupno visoke 19.89 2.4 6863.5 4.4 345.1 148.5 3.2 7.5 2.2 Izdana čke-očuvane 660.09 79.4 135845.2 87.9 205.8 3902.2 84.3 5.9 2.9 Izdana čke-razre ñene 14.19 1.7 1349.2 0.9 95.1 38.6 0.8 2.7 2.9 Izdana čke-devastirane 23.24 2.8 847.7 0.5 36.5 17.6 0.4 0.8 2.1 Ukupno izdana čke 697.52 83.9 138042.1 89.3 197.9 3958.4 85.6 5.7 2.9 VPS-očuvane 39.02 4.7 8435.5 5.5 216.2 451.1 9.7 11.6 5.3 VPS-razre ñene 9.41 1.1 1187.1 0.8 126.2 67.1 1.5 7.1 5.7 VPS-devastirane 1.11 0.1 55.5 0.0 50.0 1.6 0.0 1.5 3.0 Ukupno VPS 49.54 6.0 9678.1 6.3 195.4 519.8 11.2 10.5 5.4 Ukupno šikare 64.09 7.7 Ukupno GJ 831.04 100.0 154583.7 100.0 186.0 4626.7 100.0 5.6 3.0

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 24

Mihaila Pupina 113 Beograd

Poreklo i o čuvanost Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha Rekapitulacija po o čuvanosti Ukupno o čuvane 716.78 86.3 150607.9 97.4 210.1 4488.1 97.0 6.3 3.0 Ukupno razre ñene 25.82 3.1 3072.6 2.0 119.0 119.4 2.6 4.6 3.9 Ukupno devastirane 24.35 2.9 903.2 0.6 37.1 19.2 0.4 0.8 2.1 Ukupno šikare 64.09 7.7 Ukupno GJ 831.04 100.0 154583.7 100.0 186.0 4626.7 100.0 5.6 3.0 Stanje šuma u državnom vlasništvu u granicama gazdinske jedinice "Vujan - Bukovik" može se smatrati zadovoljavaju ćim. Pri tome je ovde neophodno ista ći neke osnovne činjenice: Učeš će šuma visokog porekla u gazdinskoj jedinici je samo 2,4 %, izdana čkih 83,9%, vešta čki podignutih sastojina 6,0%, i šikara 7,7% ukupno obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina u visokim sastojinama iznosi 345m3/ha, a u izdana čkim sastojinama 198m3/ha, a kod vešta čki podignutih sastojina 201m3/ha. Prose čni zapreminski prirast u visokim sastojinama je 7,5m3/ha, kod izdana čkih sastojina 5,7m3/ha, a kod vešta čki podignutih sastojina 10,8m3/ha. Povoljna situacija je po vrednosnom elementu o čuvanosti. O čuvane sastojine pokrivaju 86,3%, razre ñene 3,1%, devastirane 2,9 % , i šikare 7,7% obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina o čuvanih sastojina je 210m3/ha, zapreminski prirast 6,3m3/ha, a procenat prirasta iznosi 3,0%. Prose čna zapremina razre ñenih sastojina je 119m3/ha, zapreminski prirast 4,6m3/ha, a procenat prirasta iznosi 3,9%. Prose čna zapremina devastiranih sastojina je 37m3/ha, zapreminski prirast 0,8m3/ha, a procenat prirasta iznosi 2,1%. Zapremina devastiranih sastojina utvr ñena je procenom. Osnovna karakteristika razre ñenih i degradiranih sastojina je nedovoljno koriš ćenje proizvodnog potencijala staništa, umanjena biološka stabilnost i ponekad (posebno na boljim staništima) zakorovljenost kao ograni čavaju ći faktor stanišnoj prirodnoj obnovi. Stanje šuma po o čuvanosti je dobro, tj. sastojine ove gazdinske jedinice se nalaze u svom optimumu, a adekvatnim zahvatima će se obezbediti uspešno prirodno podmla ñivanje. Osnovni dugoro čni zadaci gazdovanja, obzirom na prethodnu ocenu su: • konverzija izdana čkih šuma u visoki uzgojni oblik Proizvodni efekti ocenjeni preko prose čnih vrednosti zapremine i zapreminskog prirasta su zadovoljavaju ći. Šumski fond optere ćuje veliko u češ će izdana čkih šuma (86,3%), devastiranih sastojina (2,9%), i šikara (7,7%).

5.4. Stanje sastojina po smesi

Stanje sastojina po smesi za gazdinsku jedinicu"Vujan - Bukovik" dato je slede ćom tabelom: Mešovitost Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10323421 0.18 0.0 58.5 0.0 324.9 2.8 0.1 15.3 0.3 Visoke-čiste 0.18 0.0 58.5 0.0 324.9 2.8 0.1 15.3 0.3 10353421 19.71 2.4 6805.0 4.4 345.3 145.8 3.2 7.4 0.2 Visoke-mešovite 19.71 2.4 6805.0 4.4 345.3 145.8 3.2 7.4 0.2 Ukupno visoke 19.89 2.4 6863.5 4.4 345.1 148.5 3.2 7.5 0.2 10325313 1.31 0.2 10360421 31.97 3.8 8617.2 5.6 269.5 200.6 4.3 6.3 0.1 Izdana čke-čiste 33.28 4.0 8617.2 5.6 258.9 200.6 4.3 6.0 0.1 10176323 14.76 1.8 1999.3 1.3 135.5 63.4 1.4 4.3 0.1 10196313 299.40 36.0 72439.5 46.9 241.9 2034.6 44.0 6.8 0.1

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 25

Mihaila Pupina 113 Beograd

Mešovitost Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10215212 7.71 0.9 1073.9 0.7 139.3 42.9 0.9 5.6 0.1 10307313 199.29 24.0 26507.9 17.1 133.0 861.1 18.6 4.3 0.1 10326313 4.46 0.5 283.2 0.2 63.5 13.6 0.3 3.0 0.1 10361421 115.38 13.9 26273.3 17.0 227.7 724.6 15.7 6.3 0.1 Izdana čke-mešovite 641.00 77.1 128577.1 83.2 200.6 3740.2 80.8 5.8 0.1 Ukupno izdana čke 674.28 81.1 137194.4 88.8 203.5 3940.8 85.2 5.8 0.1 10470421 5.42 0.7 1759.4 1.1 324.6 75.1 1.6 13.9 0.3 10475313 38.51 4.6 7230.2 4.7 187.7 413.5 8.9 10.7 0.2 VPS-čiste 43.93 5.3 8989.6 5.8 204.6 488.6 10.6 11.1 0.2 10471421 0.96 0.1 135.1 0.1 140.7 5.0 0.1 5.2 0.1 10476313 3.54 0.4 497.9 0.3 140.7 24.5 0.5 6.9 0.1 10482313 1.11 0.1 55.5 0.0 50.0 1.6 0.0 1.5 0.0 VPS-mešovite 5.61 0.7 688.5 0.4 122.7 31.2 0.7 5.6 0.1 Ukupno VPS 49.54 6.0 9678.1 6.3 195.4 519.8 11.2 10.5 0.2 Ukupno NC 10 743.71 89.5 153736.0 99.5 206.7 4609.2 99.6 6.2 0.1 26308313 23.24 2.8 847.7 0.5 36.5 17.6 0.4 0.8 0.0 Izdana čke-mešovite 23.24 2.8 847.7 0.5 36.5 17.6 0.4 0.8 0.0 Ukupno izdana čke 23.24 2.8 847.7 0.5 36.5 17.6 0.4 0.8 0.0 26266313 64.09 7.7 Ukupno šikare 64.09 7.7 Ukupno NC 26 87.33 10.5 847.7 0.5 9.7 17.6 0.4 0.2 0.0 Ukupno GJ 831.04 100.0 154583.7 100.0 186.0 4626.7 100.0 5.6 0.1 Rekapitulacija po poreklu i mešovitosti Visoke-čiste 0.18 0.0 58.5 0.0 324.9 2.8 0.1 15.3 0.3 Visoke-mešovite 19.71 2.4 6805.0 4.4 145.8 3.2 7.4 0.2 Ukupno visoke 19.89 2.4 6863.5 4.4 345.1 148.5 3.2 7.5 0.2 Izdana čke-čiste 33.28 4.0 8617.2 5.6 258.9 200.6 4.3 6.0 0.1 Izdana čke-mešovite 664.24 79.9 129424.9 83.7 194.8 3757.8 81.2 5.7 0.1 Ukupno izdana čke 697.52 83.9 138042.1 89.3 197.9 3958.4 85.6 5.7 0.1 VPS-čiste 43.93 5.3 8989.6 5.8 204.6 488.6 10.6 11.1 0.2 VPS-mešovite 5.61 0.7 688.5 0.4 122.7 31.2 0.7 5.6 0.1 Ukupno VPS 49.54 6.0 9678.1 6.3 195.4 519.8 11.2 10.5 0.2 Ukupno šikare 64.09 7.7 Ukupno GJ 831.04 100.0 154583.7 100.0 186.0 4626.7 100.0 5.6 0.1 Rekapitulacija po mešovitosti Ukupno čiste 77.39 9.3 17665.3 11.4 228.3 692.0 15.0 8.9 0.2 Ukupno mešovite 689.56 83.0 136918.4 88.6 198.6 3934.7 85.0 5.7 0.1 Ukupno šikare 64.09 7.7 Ukupno GJ 831.04 100.0 154583.7 100.0 186.0 4626.7 100.0 5.6 0.1 U zavisnosti od vrste drve ća i u češ ća u smesi, sve sastojine su razvrstane na čiste i mešovite. Glavne autohtone vrste u ovoj gazdinskoj jedinici (bukva,kitnjak,cer,sladun,grab) u odre ñenom visinskom dijapazonu, na orografski izraženom terenu, grade čiste i mešovite sastojine u razli čitim kombinacijama vrsta, ali naj češ će izme ñu sebe. Odnos čistih i mešovitih sastojina je 91 % : 9 % po površini, i 88 % : 12 % po zapremini, ra čunaju ći i šikare kao mešovite.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 26

Mihaila Pupina 113 Beograd

Visoke sastojine Ova kategorija šuma izdvojena je na površini od 19,89ha ili 2,4% obrasle površine gazdinske jedinice. Predstavljene su visokim mešovitim sastojinama bukve, kitnjaka,cera, i graba (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima (sastojinska celina 353), i čistim sastojinama jasike (sastojinska celina 323) Izdana čke sastojine Izdana čke sastojine izdvojene su na površini od 697,52ha ili 83,9% obrasle površine gazdinske jedinice. Predstavljene mešovitim i čistim izdana čkim šumama bukve, cera, kitnjaka i graba. Odnos čistih i mešovitih sastojina je 4,8% (33,28ha) : 95,2% (664,24ha). Vešta čki podignute sastojine Ova kategorija šuma zastupljena je na površini od 49,54ha ili 6,0% ukupno obrasle površine gazdinske jedinice. Odnos čistih i mešovitih sastojina je 88,7% (43,93ha) : 11,3% (5,61ha). Očigledno je da u ovoj gazdinskoj jedinici dominiraju mešovite sastojine, što je povoljno sa aspekta biološke i ekološke stabilnosti celokupnog ekosistema. Ako ovome dodamo da su mešovite sastojine otpornije na entomološka i fitopatološka oboljenja, onda je jasno da treba pove ćavati procenat u češ ća mešovitih sastojina. Imaju ći u vidu i starosnu (debljinsku) strukturu, pravilno usmereno gazdovanje i realizaciju prinosa, mešovite sastojine trebalo bi da obezbede stabilniju, masovniju i kvalitetniju proizvodnju drvne mase.

5.5. Stanje sastojina po vrstama drve ća

Zastupljenost vrsta drve ća po zapremini i teku ćem zapreminskom prirastu prikazano je slede ćom tabelom:

Zapremina Zapreminski prirast Vrste drve ća Zv/V% m3 % m3 % Namenska celina 10 Cer 62658.6 40.5 1687.4 36.5 2.7 Kit 36084.9 23.3 1053.0 22.8 2.9 Bk 30710.4 19.9 769.5 16.6 2.5 Gr 6746.2 4.4 213.2 4.6 3.2 Otl 3786.5 2.4 195.3 4.2 5.2 Slad 1335.0 0.9 49.8 1.1 3.7 Cjas 1236.3 0.8 51.1 1.1 4.1 SLip 537.3 0.3 16.8 0.4 3.1 Jas 465.6 0.3 17.3 0.4 3.7 Bag 425.5 0.3 23.0 0.5 5.4 KrLip 319.2 0.2 9.4 0.2 3.0 Tres 254.6 0.2 7.8 0.2 3.1 Gric 130.7 0.1 5.4 0.1 4.1 CGrb 49.7 0.0 2.2 0.0 4.4 Pjas 38.3 0.0 1.0 0.0 2.7 OML 22.9 0.0 0.7 0.0 3.1 Orah 0.6 0.0 0.0 0.0 4.7 Ukupno liš ćari 144802.3 93.7 4103.1 88.7 2.8 Cbor 7128.6 4.6 429.8 9.3 6.0 Smr 1770.4 1.1 75.0 1.6 4.2 Bbor 33.3 0.0 1.2 0.0 3.5 Brv 1.4 0.0 0.1 0.0 4.9 Ukupno četinari 8933.7 5.8 506.0 10.9 5.7 NC 10 153735.9 99.5 4609.1 99.6 3.0

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 27

Mihaila Pupina 113 Beograd

Zapremina Zapreminski prirast Vrste drve ća Zv/V% m3 % m3 % Namenska celina 26 Kit 483.1 0.3 10.4 0.2 2.1 Cer 233.8 0.2 4.7 0.1 2.0 Otl 69.9 0.0 1.3 0.0 1.9 Gr 32.3 0.0 0.6 0.0 1.8 Cjas 28.7 0.0 0.5 0.0 1.9 Ukupno liš ćari 847.8 0.5 17.6 0.4 2.1 NC 26 847.8 0.5 17.6 0.4 2.1 Ukupno GJ 154583.7 100.0 4626.6 100.0 3.0 Rekapitulacija za GJ Vujan Bukovik Cer 62892.4 40.7 1692.8 36.6 2.7 Kit 36568.0 23.7 1063.8 23.0 2.9 Bk 30710.4 19.9 769.5 16.6 2.5 Gr 6778.5 4.4 213.9 4.6 3.2 Otl 3856.4 2.5 195.3 4.2 5.1 Slad 1335.0 0.9 49.8 1.1 3.7 Cjas 1265.0 0.8 51.7 1.1 4.1 SLip 537.3 0.3 16.8 0.4 3.1 Jas 465.6 0.3 17.3 0.4 3.7 Bag 425.5 0.3 23.0 0.5 5.4 KrLip 319.2 0.2 9.4 0.2 3.0 Tres 254.6 0.2 7.8 0.2 3.1 Gric 130.7 0.1 5.4 0.1 4.1 CGrb 49.7 0.0 2.2 0.0 4.4 Pjas 38.3 0.0 1.0 0.0 2.7 OML 22.9 0.0 0.7 0.0 3.1 Orah 0.6 0.0 0.0 0.0 4.7 Ukupno liš ćari 145650.0 94.2 4120.5 89.1 2.8 Cbor 7128.6 4.6 429.8 9.3 6.0 Smr 1770.4 1.1 75.0 1.6 4.2 Bbor 33.3 0.0 1.2 0.0 3.5 Brv 1.4 0.0 0.1 0.0 7.4 Ukupno četinari 8933.7 5.8 506.0 10.9 5.7 Ukupno GJ 154583.7 100.0 4626.5 100.0 3.0 Gazdinska jedinica "Vujan - Bukovik" spada u izrazito liš ćarsko podru čje, što govori i ovoliki broj zastupljenih liš ćarskih vrsta. Ovde se ponovo napominje da su u ovoj gazdinskoj jedinici ste čeni svi uslovi za uspešno gajenje liš ćarskih vrsta drve ća, a posebno hrastova i bukve, tako da je prirodna obnova ovih šuma obezbe ñena, uz racionalno i stru čno gazdovanje. U šumama gazdinske jedinice "Vujan - Bukovik" premerom u okviru izrade osnove gazdovanja šumama evidentirane su 20 vrste drve ća.Ve ćina evidentiranih vrsta javljaju se kao edifikatori u okviru pojedinih tipova šuma, re ñe kao prate će vrste, pojedina čno i retko primešane. U šumskom fondu gazdinske jedinice dominira cer sa 40,7%, a potom kitnjak 23,7%, bukva 19,9%, grab 4,4%, Otl 2,5%, i crni bor 4,6%. Učeš će ostalih zastupljenih vrsta drve ća je 4,2% po zapremini. Vrednost šumskog fonda svojim prisustvom uve ćavaju plemeniti liš ćari i prisutne vo ćkarice (od kojih su neke samo opisno evidentirane). Vrednost je svakako uve ćana prisustvom razli čitih žbunastih zajednica na pojedinim delovima gazdinske jedinice. Učeš će liš ćarskih vrsta drve ća u ovoj gazdinskoj jedinici po zapremini je 94%, a četinarskih 6% ukupne zapremine gazdinske jedinice.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 28

Mihaila Pupina 113 Beograd

Od četinarskih vrsta drve ća na prostoru gazdinske jedinice "Vujan - Bukovik" zastupljene su: crni i beli bor, smr ča, i borovac. Sve prisutne četinarske vrste su pošumljavanjem unešene (na tu ña staništa) na ovom podru čju. Cer - je po zapremini najzastupljenija vrsta drve ća u gazdinskoj jedinici. U ukupnoj zapremini gazdinske jedinice u čestvuje sa 40,6 % (62892,4m3), a ukupnom zapreminskom prirastu sa 36,5%, dok je procenat prirasta 2,7%..Cer se u ovoj gazdinskoj jedinici javlja idana čkom uzgojnom obliku. Gradi mešovite sastojine u kombinaciji sa kitnjakom, sladunom, grabom i bukvom. Cer nastanjuje nešto niža podru čja, toplije ekspozicije i siromašnija staništa u odnosu na kitnjak. Zdravstveno stanje cera može se oceniti kao zadovoljavaju će, a u narednom periodu treba nastaviti pra ćenje gradacije insekata (defolijatora) i preduzimati blagovremene mere zaštite šuma. Kitnjak - u ukupnoj zapremini gazdinske jedinice u čestvuje sa 23,6 % (36568,0m3), a ukupnom zapreminskom prirastu sa 22,9%, dok je procenat prirasta 2,9 %. Kitnjak je ovde izdana čkog porekla, pretežno javlja mešovitim sastojinama sa bukvom, grabom, cerom, sladunom i ostalim tvrdim liš ćarima. Zemljišta koja nastanjuje kitnjak su dosta osiromašena usled spiranja, smanjene koli čine stelje i pove ćane koli čine skeletnog materijala na površini i u samom zemljištu. U dosadašnjem periodu kod kitnjaka nisu zabeležene masovne pojave sušenja, ali se moraju pratiti pojave kalamiteta insekata (defolijacija) i u slu čaju pojave istih preduzimati adekvatne mere. Bukva - u ukupnoj zapremini gazdinske jedinice u čestvuje sa 19,8 % (30710,4m3), a ukupnom zapreminskom prirastu sa 16,6%, dok je procenat prirasta 2,5 %. Ovde je u svom optimumu, i prirodno se uspešno obnavlja što dozvoljava ja če zahvate kod se ča obnavljanja. Pored toga što se javlja u čistim sastojinama, bukva se često nalazi u mešovitim sastojinama sa grabom, cerom, kitnjakom i ostalim prate ćim vrstama. Na podru čju gazdinske jedinice bukva je pretežno izdana čkog uzgojnog oblika i nalazi se u svom optimumu gde gradi vredne i kvalitetne sastojine. Što se ti če proizvodnosti bukve, ona se može oceniti kao zadovoljavaju ća, obzirom na o čuvanost, poreklo i dr. Bukva je,u odnosu na svetlost, izrazito senoljubiva vrsta drve ća. U odnosu na ekstremne temperature (niske i visoke),bukov ponik donekle strada od mraza,a daleko više od suše,odnosno od ekstremno visokih temperature. Bukva je mezofilna vrsta drve ća, traži veliku koli činu atmosferske vlage i srednju koli činu padavina. U odnosu na štete od snega i vetra bukva je srednje osetljiva vrsta drve ća, povremeno strada od izvala, snegoloma,vetroloma i ledoloma. Bukva raste na hladnijim ekspozicijama,severnim,severo-isto čnim i isto čnim,gde preovla ñuje monodominantna šuma bukve. Osnovne biološke karakteristike bukve su slede će: cveta u aprilu-maju, fizi čku zrelost plodonošenja dostiže oko šezdesete godine. U čestalost plodonošenja 5-10 godina, a u nepovoljnim uslovima sredine i re ñe. Razmnožava se vegetativnim i generativnim putem. Ina če, bukva, kitnjak i cer, daju glavno obeležje ovoj gazdinskoj jedinici, odnosno ove tri vrste drve ća u čestvuju sa 84% ukupne zapremine gazdinske jedinice. Grab - gradi mešovite sastojine u kombinaciji sa bukvom,cerom,kitnjakom,i drugim vrstama. Grab u čestvuje u ukupnom fondu gazdinske jedinice je 4,4%. Uglavnom je izdana čkog porekla, a zdravstveno stanje je zadovoljavaju će. Širenje graba u kitnjakovim i cerovim sastojinama je ovde dosta izraženo. Teško ga je spre čiti, jer kao fiziološki ja ča vrsta od kitnjaka i cera brzo osvaja ova staništa Sladun - se u ovoj gazdinskoj jedinici javlja u nižim delovima gazdinske jedinice. Pretežno gradi klimaregionalne mešovite zajednice sa cerom i kitnjakom, ali i čiste sastojine na manjim površinama. Njegovo u češ će u ukupnom fondu gazdinske jedinice po zapremini je 0,9%. Uglavnom je izdana čkog porekla, a zdravstveno stanje je zadovoljavaju će. U poslednje vreme ugrožen je od defolijatora, te se gradacije inskekata moraju blagovremeno pratiti i preduzimati adekvatne mere. Ostale liš ćarske vrste (bagrem, p.jasen, crni jasen, jasika, OTL, lipa, orah, trešnja grabi ć, c. grab) , zastupljene su na relativno manjim površinama, i na nivou gazdinske jedinice nemaju ve ći ekonomski zna čaj. Njihov zna čaj je u o čuvanju genetskog fonda i ja čanju biodiverziteta. Vešta čki podignute sastojine četinara , koje su locirane po celoj površini gazdinske jedinice, predstavljaju zna čajnu grupaciju kako po površini tako i po zapremini (6,0 %).

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 29

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.6. Stanje šuma po debljinskoj strukturi

Stanje po debljinskoj strukturi prikaza ćemo posebno za svaku gazdinsku klasu u gazdinskoj jedinici

Z A P R E M I N A P O D E B L J I N S K I M R A Z R E D I M gazdinska klasa povrsina svega do 10 cm 11 do 20 21 do 30 31 do 40 41 do 50 51 do 60 61 do 70 71 do 80 81 do 90 iznad 90 prirast

ha m3 I II III IV V VI VII VIII IX m3 10176323 14.76 1999.3 114.3 766.7 775.2 333.2 9.9 63.4 10196313 299.40 72439.5 1880.3 10558.7 29845.2 23107.4 5240.2 1401.7 354.1 51.8 2034.6 10215212 7.71 1073.9 179.3 595.5 283.5 15.5 42.9 10307313 199.29 26507.9 1277.0 7336.2 11234.2 6081.8 578.7 861.1 10323421 0.18 58.5 35.2 23.3 2.8 10325313 1.31 10326313 4.46 283.2 41.1 145.7 61.7 24.0 10.7 13.6 10353421 19.71 6805.0 337.6 1531.0 2139.7 1569.3 757.7 390.7 78.9 145.8 10360421 31.97 8617.2 33.1 842.1 3960.0 2698.9 921.1 162.0 200.6 10361421 115.38 26273.3 589.8 4304.3 11439.6 7322.9 2260.6 356.2 724.6 10470421 5.42 1759.4 1230.6 528.8 75.1 10471421 0.96 135.1 72.2 57.1 5.7 5.0 10475313 38.51 7230.2 6.0 2629.7 3527.5 806.8 260.2 413.5 10476313 3.54 497.9 289.0 198.2 10.7 24.5 10482313 1.11 55.5 55.5 1.6 NC 10 743.71 153736.0 4176.5 29143.5 63465.4 42546.6 10850.7 2677.6 744.8 78.9 51.8 4609.1 26266313 64.09 26308313 23.24 847.8 847.8 17.6 NC 26 87.33 847.8 847.8 17.6 Ukupno GJ 831.04 154583.7 5024.3 29143.5 63465.4 42546.6 10850.7 2677.6 744.8 78.9 51.8 4626.7 Ukupna zapremina gazdinske jedinice je 154583,6m3. Ve ćina drvne zapremine nalazi se u drugom (31%), tre ćem (28%), četvrtom (16 %), i prvom (12%) debljinskom razredu. Ovakva debljinska struktura zapremine sastojina je o čekivana obzirom na starosnu strukturu ovih sastojina. Na osnovu predhodne tabele i uvida u distribiciju mase po debljinskim stepenima u ovoj gazdinskoj jedinici, može se zaklju čiti slede će: • Da je debljinska struktura ukupno gledaju ći pomerena ka srednje jakim i tankim kategorijama • Da je kod gazdinskih klasa gde su cer, bukva, i kitnjak glavne vrste drve ća inventar pomeren ka ja čim kategorijama, čime će biti ugrožena trajnost i kvalitet prinosa u bliskoj budu ćnosti. • Kod vešta čki podignutih sastojina i izdana čkih šuma inventar je pomeren ka tanjim kategorijama, što je logi čno obzirom na poreklo i starost ovih sastojina. Debljinska struktura po stepenima Byoleja je slede ća: • tanak materijal (do 30 cm) 97663,2 63,0 • srednje jak materijal (31 - 50cm) 53397,4 34,5 • jak material ( > 51 cm) 3553,1 2,5 • Ukupno: 154583,7 100% Odnos tankog, srednje jakog i jakog materijala (63% : 34 % :3%) jasno govori da je došlo do gomilanja zapremine u srednje jakom i tankom materijalu , što je posledica prvenstveno, porekla, starosti i faze razvoja, ali i negovanosti ovih sastojina. Na osnovu prikaza stanja zapremine po stepenima Bioleja može se zaklju čiti da je drvna zapremina gazdinske jedinice, skoncentrisana u tankom i srednje jakom materijalu (97,5 %), tako da se više pažnje mora posvetiti realizacije obnavljanja sastojina, odnosno konverziji izdana čkih sastojina, i proredama kao merama nege. U "0" - debljinski razred svrstana je zapremina dobijena procenom visokih devastiranih sastojina i premerom dobijena zapremina izdana čkih šuma.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 30

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.7. Stanje sastojina po starosti

Prikaza ćemo tabelarno stanje sastojina po starosti za jednodobne sastojine, kod kojih se zrelost za se ču odre ñuje na osnovu istih. Širina dobnih razreda utvr ñena je Pravilnikom o na činu i sadržini posebnih osnova u odnosu na visinu ophodnje (trajanje proizvodnog procesa), a u konkretnom slu čaju širina dobnih razreda iznosi: • za visoke (jednodobne) sastojine liš ćara čija je ophodnja duža od 80 godina- širina dobnog razreda iznosi 20 godina • za visoke i izdana čke sastojine čija je ophodnja od 40 do 80 godina - širina dobnog razreda iznosi 10 godina • za sastojine bagrema - širina dobnog razreda iznosi 5 godina • za vešta čki podignute sastojine četinara i liš ćara - 10 godina. Devastiranim sastojinama nije odre ñivana starost, jer kod njih starost nema uticaja na odre ñivanje zrelosti za se ču tj. visinu ophodnje. Starosna struktura gazdinske jedinice

DOBNI RAZREDI p gazdinska klasa v svega I zv slabo dobro II III IV V VI VII VIII obr. obr. Visoke sastojine- širina dobnog razreda 20 godina p 1971 222 1262 487 v 68050 5363 44125 18562 10353421 zv 1458 137 929 391 p 1971 222 1262 487 v 68050 5363 44125 18562 Ukupno visoke zv 1458 137 929 391 Namenska celina 10 Visoke (jednodobne) sastojine bukve karakteriše nenormalan odnos dobnih razreda sa manjkom mladih i srednjedobnih sastojina svrstanih u I-IV dobni razred (2,22ha, ili 11%), velikim učeš ćem dozrevaju ćih sastojina - V dobnog razreda 12,62ha, ili 64%, i zrelih sastojina VI (4,87ha, ili 25%), ukupne površine visokih jednodobnih sastojina bukve. Jasno se se vidi da je dominantno u češ će visokih (jednodobnih) sastojina bukve V i VI (89%) dobnog razreda, a posebno optere ćuje u češ će VI dobnog razreda sa površinom od 304,27ha, ili 18% ukupne površine ovih sastojina, što govori o izrazito nepravilnom razmeru dobnih razreda. Zbog ovakve starosne strukture u ovom ure ñajnom periodu planirano je obnavljanje na površini od 17,49 ha (V i VI doni razred), i proredne se če na 2,22ha (IV dobni razred) Ovakav odnos dobnih razreda, prvenstveno je posledica starosti sastojina, odakle proisti ču i uzgojne potrebe, odnosno planovi gazdovanja šumama ove gazdinske jedinice

DOBNI RAZREDI p gazdinska klasa v svega I zv slabo dobro II III IV V VI VII VIII obr. obr. Visoke sastojine- širina dobnog razreda 10 godina p 0.18 0.18 v 58.5 58.5 10323421 zv 2.8 2.8 p 0.18 0.18 v 58.5 58.5 Ukupno visoke zv 2.8 2.8

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 31

Mihaila Pupina 113 Beograd

DOBNI RAZREDI p gazdinska klasa v svega I zv slabo dobro II III IV V VI VII VIII obr. obr. Izdana čke sastojine - širina dobnog razreda 10 godina p 14.76 0.59 14.17 v 1999.3 113.7 1885.6 10176323 zv 63.4 4.2 59.2 p 299.40 15.95 0.48 5.58 216.43 60.96 v 72439.5 1253.5 28.8 863.6 51418.5 18875.1 10196313 zv 2034.6 57.2 0.6 29.3 1456.2 491.4 p 7.71 5.75 1.96 v 1073.9 792.0 281.9 10215212 zv 42.9 33.1 9.8 p 199.29 28.95 6.26 16.58 34.65 109.71 3.14 v 26507.9 380.7 448.3 1074.0 3683.3 20458.4 463.1 10307313 zv 861.1 16.8 18.8 43.5 124.2 645.4 12.4 p 31.97 0.51 8.75 22.71 v 8617.2 85.1 2124.5 6407.6 10360421 zv 200.6 2.4 55.4 142.8 p 115.38 9.19 86.73 19.46 v 26273.3 2180.9 19461.3 4631.0 10361421 zv 724.6 59.7 545.5 119.4 p 668.51 45.49 12.49 16.58 66.06 421.62 106.27 v 136911.1 1748.0 1269.1 1074.0 8980.5 93462.8 30376.8 Ukupno izdana čke zv 3927.2 78.2 52.5 43.5 284.4 2702.6 766.0 Izdana čke sastojine hrastova i bukve su starosti od 20-80 godina, i u ovim sastojinama je vreme prevo ñenju tj. konverziji u visoki uzgojni oblik.. I kod ovih sastojina je nepovoljna starosna struktura, izražena manjkom sastojina I-V (74,56ha) dobnog razreda, a viškom VI, VII i VIII (593,95ha) dobnog razreda. 55 % površine izdana čkih sastojina evidentirano je u VII dobnom razredu, 24% u VIII dobnom razredu i 10% VI donom razredu. Sastojine ove gazdinske klasa u celini se odlikuju velikim odstupanjem stvarnog razmera dobnih razreda od normalnog, te se ne može smatrati celishodnim postavljanje cilja približavanja stvarnog razmera dobnih razreda normalnom – osim kao veoma dugoro čni cilj.

DOBNI RAZREDI p gazdinska klasa v svega I zv slabo dobro II III IV V VI VII VIII obr. obr. Izdana čke sastojine bagrema - širina dobnog razreda 5 godina p 1.31 0.56 0.46 0.29 v 10325313 zv p 4.46 2.10 2.36 v 283.2 90.6 192.6 103266313 zv 13.6 5.0 8.6 p 5.77 0.56 0.46 2.39 2.36 Ukupno bagrem v 283.2 90.6 192.6 izdana čke zv 13.6 5.0 8.6

Izdana čke sastojine bagrema nalaze se u II, III, IV, i V dobnom razredu, (sastojinske celine 325, 326).

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 32

Mihaila Pupina 113 Beograd

DOBNI RAZREDI p gazdinska klasa v svega I zv slabo dobro II III IV V VI VII VIII obr. obr. Vešta čki podignute sastojine - širina dobnog razreda 10 godina p 5.42 1.46 3.96 v 1759.4 676.4 1083.1 10470421 zv 75.1 26.5 48.6 p 0.96 0.96 v 135.1 135.1 10471421 zv 5.0 5.0 p 38.51 4.91 20.71 11.81 1.08 v 7230.2 667.3 4424.0 1817.4 321.6 10475313 zv 413.5 41.3 246.2 112.0 13.9 p 3.54 3.19 0.35 v 497.9 412.6 85.4 10476313 zv 24.5 20.4 4.1 p 48.43 9.56 25.98 11.81 1.08

v 9622.6 1756.2 5727.5 1817.4 321.6 ukupno VPS zv 518.1 88.2 304.0 112.0 13.9 Vešta čki podignute sastojine sa 54 % površine skoncetrisane su u IV dobnom razredu. Vešta čki podignute sastojine zastupljeni su i u III (20%), V (24%), i VI (2%). dobnom razredu. Dobna struktura svih gazdinskih klasa odstupa od normalnog razmera dobnih razreda i samim tim je i ugrožena trajnost prinosa po površini.

5.8. Stanje vešta čki podignutih sastojina

Gazdinska Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% klasa ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha Vešta čki podignute sastojine - starosti preko 20 godina 10470421 5.42 10.9 1759.4 18.2 324.6 75.1 14.5 13.9 4.3 10471421 0.96 1.9 135.1 1.4 140.7 5.0 1.0 5.2 3.7 10475313 38.51 77.7 7230.2 74.7 187.7 413.5 79.5 10.7 5.7 10476313 3.54 7.1 497.9 5.1 140.7 24.5 4.7 6.9 4.9 10482313 1.11 2.2 55.5 0.6 50.0 1.6 0.3 1.5 3.0 NC 10 49.54 100.0 9678.1 100.0 195.4 519.8 100.0 10.5 5.4 Ukupno VPS preko 20 god 49.54 100.0 9678.1 100.0 195.4 519.8 100.0 10.5 5.4 Ukupno VPS GJ 49.54 100.0 9678.1 100.0 195.4 519.8 100.0 10.5 5.4 Ukupna površina vešta čki podignutih sastojina iznosi 49,54ha, što čini 6,0 % obrasle površine gazdinske jedinice i sve starosti preko 20 godina (šume) i pripadaju namenskoj celini 10. Ukupna zapremina ovih sastojina je 9678,1 m³ i zapreminski prirast 519,8 m³. Prose čna zapremina ovi sastojina iznosi 195m³/ha, prose čan zapreminski prirast 10,5m³/ha a procenat prirasta 5,4 %. Ova zapremina i zapreminski prirast su visoki, zato što su to pretežno o čuvane sastojine sa velikim brojem stabala, sa dobrim srednjim sastojinskim pre čnikom i srednjom visinom. Sastojine koje se vode kao o čuvane imaju ve ćinom sklop izme ñu 0,8-0,9. Svojim izgledom i prema taksacionim podacima, u pogledu koriš ćenja staništa su u zadovoljavaju ćem stanju, ali bi ocena u ovom smislu bila još uvek preuranjena zbog starosne strukture ovih sastojina, a posebno u pore ñenju prirasne snage sastojina ove gazdinske jedinice i sastojina u njihovom arealu.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 33

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.9. Zdravstveno stanje i ugroženost od štetnih uticaja

Šuma je u celini postala osetljiva na štetno delovanje brojnih faktora abioti čke i bioti čke prirode. Od abioti čkih faktora na prvo mesto dolaze aerozaga ñenja, promena klime, požari i sli čno. Od bioti čkih faktora svakako najve ći uticaj imaju patogene gljive i štetni insekti. Sve ove štetne faktore, koji se javljaju u šumama gazdinske jedinice možemo grupisati u tri kategorije: • faktori koji se merama gazdovanja ne mogu kontrolisati (promena klime, aerozaga ñenja i sli čno) • faktori koje se mogu kontrolisati neposrednim merama gazdovanja (ovde prevenstveno spadaju uzgojne mere koje obezbe ñuju pravilnu izgra ñenost šumskih ekosistema) i • faktori koji se merama zaštite mogu kontrolisati (ovde pre svega spadaju parazitne gljive, štetni insekti, glodari i sli čno, tj. štetni bioti čki faktori,koji se direktnim merama zaštite mogu držati pod kontrolom). Abiotski faktori ,me ñu kojima klimatski (vetrovi, sneg, ekstremne temperature i dr,) uti ču na pojavu suše i variranje vodnog režima i uz to zaga ñenost vazduha , zemljišta i vode, uzrokuju fiziološko slabljenje stabala i sastojina. Štetni insekti . Prilikom prikupljanja podataka na terenu za izradu osnove nisu registrovane ove vrste šteto čina u ve ćem broju koji bi ugrozio stabilnost šume.S obzirom da su u ovoj gazdinskoj jedinici ve ćinom liš ćarske šume postoji potencijalna opasnost od gradacije gubara. Glodari, divlja č i stoka. Mišoliki glodari kao skupina biotskih faktora javljaju se promenom ekoloških uslova i mogu uticati na smanjivanje semena i ošte ćenje mladih stabala. Divlja č na ovome podru čju ne pri činjava štete u šumskim sastojinama koje bi zahtevale posebne mere zaštite od ovih životinjskih vrsta.Sto čni fond je zna čajno smanjen ,te su štete od stoke minimalne. Bolesti šumskog drve ća koje prouzrokuju patogeni od kojih su naj češ ći: gljive, bakterije, virusi i parazitske biljke , nisu konstatovani pri inventuri šuma. Šumski požari . Šumsku vegetaciju ve ćinom čine liš ćarske šume, te ne postoji velika opasnost od požara, iako se šume nalaze u blizini naselja. Antropogeni negativni uticaji manifestuju se : u na činu gazdovanja (intenzitetu se ča), izazivanju požara, odlaganju štetnog otpada, čiste se če, samovlasno zauzimanje šuma i šumskog zemljišta i dr. Prilikom prikupljanja taksacionih podataka registrovane su slede će pojave koje štetno djeluju na stanje šuma: • sušenje pojedina čnih stabala četinara i liš ćara.

5.9.1. Štetni abioti čki faktori

Ovde ubrajamo sve one poreme ćaje i ošte ćenja koja nastaju kod biljaka pod uticajem nepovoljnih klimatskih i edafskih faktora. Ove bolesti su uzrokovane suviše niskom ili suviše visokom temperaturom, nedostatkom ili prevelikom vlagom zemljišta, aerozaga ñenjima, nedostatkom pojedinih hranljivih elemenata u zemljištu, prevelikom kiselosti ili bazi čnosti zemljišta i prisustvom štetnih insekata, mehani čkim dejstvom snega i vetra. Me ñu ovim bolestima na podru čju gazdinske jedinice dominantne su promena klime i štete od snega i vetra u toku zimskih meseci. Štetno dejstvo od snega na ovom podru čju ogleda se u slede ćem: u manjem ili ve ćem skra ćivanju vegetacionog perioda biljaka, u ošte ćenju gornjih humusnih slojeva, u prekomernom vlaženju zemljišta u prole će itd.. Me ñutim najve će štete sneg pri činjava u šumi optere ćenjem kruna šumskog drve ća usled čega dolazi do snegoloma, snegoizvala i savijanja stabala. Štete od vetra ispoljavaju se kroz vetroizvale i vetrolome. Na suvim terenima vetar deluje nepovoljno pove ćavaju ći transpiraciju biljaka, a što se posebno odražava nepovoljno za stabla sa ošte ćenim i obolelim korenom ( četinari). Vetar je tako ñe od presudnog zna čaja za širenje zaraznih bolesti jer prenosi spore ve ćine parazitskih gljiva.

5.9.2. Stepen ugroženosti šuma i šumskog zemljišta od požara

U zavisnosti od stepena ugroženosti šuma od požara,šume i šumsko zemljište,prema dr. M.Vasi ću razvrstane su u šest kategorija : - I stepen: sastojine i kulture borova i ariša, - II stepen: sastojine i kulture smr če,jele i drugih četinara, - III stepen: mešovite sastojine i kulture četinara i liš ćara - IV stepen: sastojine hrasta i graba, - V stepen : sastojine bukve i drugih liš ćara, - VI stepen : šikare,šibljaci i neobrasle površine

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 34

Mihaila Pupina 113 Beograd

Prema sadašnjim ekološko - fitocenološkim saznanjima i iskustvu u zavisnosti od stepena ugroženosti od požara, šume i šumsko zemljište gazdinske jedinice svrstano je u slede će kategorije: - Prvi stepen : Sastojine i kulture borova i ariša 43,16 5% - Drugi stepen: Sastojine i kulture smr če, jele i drugih četinara 6,38 1% - Tre ći stepen: Mešovite sastojine i kulture četinara i liš ćara - Četvrti stepen: Sastojine hrasta i graba 550,17 62% - Peti stepen: Sastojine bukve i drugih liš ćara 167,24 19% - Šesti stepen: Šikare, šibljaci i neobrasle površine 117,31 13% Ukupno: 884,26 100% Iz priloženog prikaza ugroženosti od požara, može se zaklju čiti da je gazdinska jedinica malo ugrožena od požara. Sastojine koje su jako ugrožene, a čine ih četinarske vrste drve ća (sastojine prvog i drugog stepena) nalaze se na svega 6% ukupne površine. Malo ugrožene sastojine (sastojine četvrtog, petog i šestog stepena - sastojine bukve i drugih liš ćara) dominiraju i nalaze se na 94% ukupne površine gazdinske jedinice. Požar je najve ća "šumska šteto čina". Nijedan drugi faktor nije u stanju da takvom brzinom nanese šumi štete tih razmera kao što je u stanju požar. Od vrednih šuma za vrlo kratko vreme stvara zgarišta i gole površine, a šumskom gazdinstvu nanosi štete i poreme ćaje u poslovanju. Dok se ve ćina opasnosti po šumu samo povremeno javlja, šumski požari u odre ñenim okolnostima predstavljaju stalnu i veliku opasnost za šume. Zaštita šuma od požara sprovodi se u sklopu službe i redovnih aktivnosti vezanih za gajenje i zaštitu šima. Obuka protivpožarnih jedinica, aktivno dežurstvo, kao i gašenje požara obavljaju protivpožarne ekipe šumske uprave.

5.10. Stanje šumskih komunikacija i otvorenost gazdinske jedinice

Otvorenost, odnosno, pristupa čnost šumama predstavlja jedan od osnovnih preduslova za intenzivno gazdovanje šumama i optimalno koriš ćenje drvne mase i drugih šumskih proizvoda. Od pristupa čnosti šumama zavisi i obim primene mehanizacije i opreme u gazdovanju šumama, manja ili ve ća intenzivnost gazdovanja i ostvarivanje naturalnih i finansijskih sredstava. Od stepena otvorenosti šuma zavisi pravilan raspored se ča i dobro organizovanje radova na gajenju i koriš ćenju šuma. Da bi se sagledala i ocenila razvijenost mreže šumskim komunikacijama neophodno je analizirati dostupnost šumskom kompleksu, kako bi se sprovele planirani ciljevi i mere gazdovanja, tj: 1. Spoljašnju otvorenost i vezu šumskog kompleksa sa proizvo ñačkim i potroša čkim centrima; i 2. Unutrašnju otvorenost mrežom šumskih puteva Ad. 1 . Glavni putni pravaci u koje se ulivaju svi ostali putevi koji prolaze kroz gazdinsku jedinicu i koji čine spoljnu otvorenost gazdiske jedinice, su : javni asfaltni putni pravac G.Milanovac –Preljina –Kraljevo i javni asfaltni put Mrčajevci – Kragujevac. Ad. 2 . osnovnu mrežu saobra ćajnica čine šumski kamionski putevi kao nekategorisani putevi, koji mogu biti sa: • izgra ñenim kolovozom – tvrdi putevi • neizgra ñenim kolovozom – meki putevi, i • kombinovanim kolovozom (deo trase sa izgra ñenim, deo sa neizgra ñenim kolovozom). Osnovna mreža saobra ćajnica još se naziva i primarna. Putevi koji prpadaju primarnoj mreži saobra ćajnica smatraju se trajnim gra ñevinskim objektima i njihovom izgradnjom trajno se gubi produktivna površina. Ovi šumski putevi imaju ulogu da omogu će pristup šumi u svako doba godine. Dopunska mreža saobra ćajnica, ili sekundarna mreža saobra ćajnica, predstavlja privremene gra ñevinske objekte, koji se grade isklju čivo za potrebe proizvodnje, tj. za potrebe se če, izrade i privla čenja ili izvoza drveta do stovarišta na kamionskom putu. Mrežu sekundarnih saobra ćajnica čine traktorski putevi i vlake. Pregled putne mreže, po kategoriji i nazivom putnog pravca,je slede ći:

Pripadnost Dužina puta Putni pravac Opis stanja i upotrebljivost mreži kroz GJ Javni asfaltni put – Stan čići- 2.odelj.-Preljina ( odeljenja koja otvara :2) Javni Upotrebljiv tokom cele sezone 0,3 km Javni asfaltni put – Božovi ći – 2.odelj. ( odeljenja koja otvara :2) Javni Upotrebljiv tokom cele sezone 0,9 km Javni asfaltni put – D.Gorevnica-13 odelj. ( odeljenja koja otvara :13) Javni Upotrebljiv tokom cele sezone 0,4 km

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 35

Mihaila Pupina 113 Beograd

Pripadnost Dužina puta Putni pravac Opis stanja i upotrebljivost mreži kroz GJ Javni asfaltni put – Mr čajevci – G.Vujetinci ( odeljenja koja otvara :12,19) Javni Upotrebljiv tokom cele sezone 1,7 km 1.Ukupno asfaltni put 3,3 km Javni kamionski put sa kolovoznom konstrukcijom „Kam.put 14 odelj.-Kukoljina.”(odeljenja koja otvara: 14) Javni Upotrebljiv u ve ćem delu sezone 1,3 km Javni kamionski put sa kolovoznom konstrukcijom kroz 14 odelj.(odeljenja koja otvara: 14) Javni Upotrebljiv u ve ćem delu sezone 0,4 km Javni kamionski put sa kolovoznom konstrukcijom „Ostra – 18 odelj.-Vujetinci”(odeljenja koja otvara : 18) Javni Upotrebljiv tokom cele sezone 0,3 km Šumski kamionski put sa kolovoznom konstrukcijom „15 odelj.-Kamenolom”(odeljenja koja otvara :15) Šumski Upotrebljiv tokom cele sezone 0,5 km Javni kamionski put sa kolovoznom konstrukcijom „Bukovik-Vidakova ča”(odeljenja koja otvara :15,11) Javni Upotrebljiv u ve ćem delu sezone 0,7 km Javni kamionski put sa kolovoznom konstrukcijom „Vujetinci -19 odelj.”(odeljenja koja otvara :19) Javni Upotrebljiv u ve ćem delu sezone 0,2 km Javni kamionski put sa kolovoznom konstrukcijom „G.Vujetinci - Bukovik”(odeljenja koja otvara :16,15,8) Javni Upotrebljiv u ve ćem delu sezone 2,6 km Javni kamionski put sa kolovoznom konstrukcijom „Vujetinci - Duma ča”(odeljenja koja otvara :19) Javni Upotrebljiv tokom cele sezone 0,4 km Javni kamionski put sa kolovoznom konstrukcijom „Vujetinci -12 odeljenje”(odeljenja koja otvara :12) Javni Upotrebljiv tokom cele sezone 0,6 km 2.Ukupno kamionski put sa kolovoznom konstrukcijom 7,0 km Javni kamionski put bez kolovozne konstrukcije „Kam.put u 2odelj.”(odeljenja koja otvara :2) Javni Upotrebljiv u ve ćem delu sezone 0,8 km Šumski kamionski put bez kolovozne konstrukcije „Kam.put 7 odelj.-Vujan ”(odeljenja koja otvara :7,6,5,4,3) Šumski Sezonski 2,7 km Šumski kamionski put bez kolovozne konstrukcije „3 -7 odeljenje”(odeljenja koja otvara :3,4,5,67) Šumski Sezonski 1,7 km Javni kamionski put bez kolovozne konstrukcije „Kam.put u 13 odelj. ”(odeljenja koja otvara :13) Javni Upotrebljiv u ve ćem delu sezone 1,1 km Javni kamionski put bez kolovozne konstrukcije „Kam.put 14 odelj.-Ravne Livade.”(odeljenja koja otvara :14) Javni Sezonski 0,6 km Javni kamionski put bez kolovozne konstrukcije „Kukoljina-14 odelj..”(odeljenja koja otvara :14) Javni Sezonski 0,5 km Javni kamionski put bez kolovozne konstrukcije „Momčilovica-G.Vujetinci.”(odeljenja koja otvara :14,16) Javni Sezonski 0,4 km Javni kamionski put bez kolovozne konstrukcije „Grab -13 odelj.”(odeljenja koja otvara :13) Javni Upotrebljiv u ve ćem delu sezone 0,3 km Javni kamionski put bez kolovozne konstrukcije „ Kam.put u 17 odelj.”(odeljenja koja otvara :17) Javni Upotrebljiv u ve ćem delu sezone 0,2 km Javni kamionski put bez kolovozne konstrukcije „ Kam.put 18-19 odelj..”(odeljenja koja otvara :18,19) Javni Sezonski 0,8 km Javni kamionski put bez kolovozne konstrukcije „ M.Vujetinci-19 odelj.”(odeljenja koja otvara :19) Javni Upotrebljiv u ve ćem delu sezone 0,3 km Javni kamionski put bez kolovozne konstrukcije „ Kam.put u 12 odelj.”(odeljenja koja otvara :12) Javni Sezonski 0,5 km Javni kamionski put bez kolovozne konstrukcije „ 13 odelj.- Bukovik (odeljenja koja otvara :13,14,15,6) Javni Sezonski 2,1 km Javni kamionski put bez kolovozne konstrukcije „ 8-11 odelj..”(odeljenja koja otvara :8,11) Javni Sezonski 0,3 km Šumski kamionski put bez kolovozne konstrukcije „ Oštra kosa -11 odelj.”(odeljenja koja otvara :9,10,11) Šumski Sezonski 2,0 km Javni kamionski put bez kolovozne konstrukcije „ Vujetinci -11 odelj.”(odeljenja koja otvara :11) Javni Upotrebljiv u ve ćem delu sezone 0,2 km Šumski kamionski put bez kolovozne konstrukcije „ Kam.put u 16 odelj.”(odeljenja koja otvara :16) Šumski Sezonski 0,3 km Šumski kamionski put bez kolovozne konstrukcije „ 12 odelj. -Proje”(odeljenja koja otvara :12) Šumski Sezonski 1,1 km Javni kamionski put bez kolovozne konstrukcije „ Lečići -12 odeljenje”(odeljenja koja otvara :12) Javni Sezonski 0,6 km 3. Ukupno kamionski put bez kolovozne konstrukcije 15,7 km Ukupno: 26,0km

Ukupna dužina puteva koji prolaze kroz šumske komplekse gazdinske jedinice iznosi 26,00km : - javni asfaltni put ...... 3,30 km. - javni tvrdi kamionski put sa kolovoznom kostrukcijom...... 6,50 km. - šumski tvrdi put sa kolovoznom kostrukcijom...... 0,50 km - javni kamionski putevi bez kolovozne konstrukcije...... 7,90 km. - šumski meki put bez kolovozne konstrukcije...... 7,80 km.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 36

Mihaila Pupina 113 Beograd

Šumski putevi Postoje ća otvorenost Otvorenost Otvorenost Površina tvrdim Ukupna Gazdinska jedinica Asfaltni Tvrdi Meki Ukupno mekim kamionskim otvorenost putevima putevima ha km km km km m/ha m/ha m/ha Vujan - Bukovik 884,26 3,30 7,00 15,70 26,00 17,75 11,64 29,40 Ukupna dužina puteva koji prolaze kroz gazdinsku jedinicu iznosi 26,00km., od čega 12,7% (3,30km) asvaltnih puteva, 26,9% (7,00km) tvrdih puteva sa kolovoznom konstrukcijom, i 60,4% (15,70km) mekih kamionskih puteva. Postoje ća (stvarna, konkretna) otvorenost u odnosu na ukupnu površinu gazdinske jedinice (884,26ha) je 29,40m/ha, a prose čna otvorenost samo tvrdim kamionskim putevima je 11,64m/ha.

Unutrašnja otvorenost gazdinske jedinice "Vujan - Bukovik" je 29,40m/ha, što je iznad optimalne otvorenosti, koja za Golijsko šumsko podru čje iznosi 26,79m/ha (OOGŠ-a za Golijsko šumsko podru čje 2010 – 2019. god). Posmatrano sa aspekta ukupne dužine i razvijenosti putne mreže, ova gazdinska jedinica je dovoljno je otvorena za intenzivno gazdovanje, odnosno za nesmetano ostvarivanje svih planova gazdovanja, kako na gajenju tako i na koriš ćenju šuma. Meki putevi su sezonski putevi koji se mogu koristiti samo u sušnim periodima ili kada su zamrznuti (golomrazica).Nepouzdani su, i u ve ćem delu godine neupotrebljivi, pa se mogu smatrati kao planum budu ćih kamionskih puteva. Ve ćinu napred navedenih pravaca mekih puteva trebalo bi u budu ćnosti prevesti u tvrde kamionske puteve, izgradnjom kolovozne konstrukcije.

5.11. Stanje neobraslih površina

U sklopu gazdinske jedinice neobrasle površine se nalaze na površini od svega 218,41 hektara, ili 5,9% ukupne površine gazdinske jedinice, a od toga je: - šumsko zemljište 8,67 16% - neplodno zemljište 6,86 13% - za ostale svrhe 37,69 71% Ukupno: 53,22 100% Od ukupno neobraslih površina najve ću površinu zauzima zemljište za ostale svrhe koje se nalazi na površini od 37,69ha ili sa 71% neobrasle površine, zatim šumsko zemljište koje se nalazi na 8,67ha, ili 16% neobraslih površina. U šumsko zemljište ubrajamo: zemljište pogodno za pošumljavanje, zemljište srednje pogodno za pošumljavanje, progale i dr. U neplodno zemljište svrstani su kamenjari, jaruge, kanali, putevi i dr. U zemljište za ostale svrhe svrstane su površine oko objekata u šumi (zgrade sa oku ćnicom), površine (proplanci) unutar šumskog kompleksa koje su male površine, a mogu poslužiti za ishranu divlja či i stvaranja raznovrsnog ambijenta u šumi ili ako se nalaze pored puteva mogu biti privremena šumska stovarišta ili radilišta kod prigodnog na čina se če i izrade šumskih sortimenata. Tako ñe u zemljište za ostale svrhe svrstane su i enklave državnog poseda okružene privatnim posedom, a male su površine te se njima ne može rentabilno organizovati šumska proizvodnja. Ove površine se mogu koristiti prilikom zamene površina i prilikom vra ćanja oduzetog zemljišta.

5.12. Fond i stanje divlja či

Lovište "Bresnica" Lovištem "Bresnica" gazduje Lova čki savez Srbije preko Lova čkog udruženja "Radoš Pošti ć" sa sedištem u Mr čajevcima. Nalazi se u severozapadnom delu opštine Čačak, a po prostorno - šumskoj podeli obuhvata gazdinsku jedinicu Vujan - Bukovik. Ukupna površina ovog lovišta iznosi 12.498 hektara, od toga na lovnu površinu otpada 11.767 hektara (94%), a nelovnu površinu 731 hektara (6%). Lovno-produktivna površina za zeca iznosi 11.767 hektara, za fazana 7.000 hektara, a za poljsku jarebicu 6.000 hektara. Ravničarskom tipu lovišta pripada 6428 hektara, brdskom tipu lovišta 6.070 hektara. Bonitet lovišta za zeca pripada III bonitetnom razredu, za fazana III bonitetnom razredu, a za poljsku jarebicu III bonitetnom razredu. Za srne ću divlja č je odre ñena lovno-produktivna površina od 4.000 ha, ali se ovom divlja či ne gazduje u ovom lovištu. U prethodnoj lovnoj osnovi je naglašeno da su povoljni prirodni uslovi za gajenje srne će divlja či i predloženo je da se vremenom stvore uslovi za gajenje ove vrste divlja či, uz obezbe ñenje ve ćeg mira u

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 37

Mihaila Pupina 113 Beograd

lovištu. Me ñutim, nastupilo je bombardovanje 1999.godine i svi planovi su na gajenju ove vrste divlja či ostali neostvareni. Kad se stvore uslovi, srna će naseljavati terene izvan naselja, na granici šuma i polja, naro čito uz reke Banju, Ostrovnicu, Vujetina čku reku. Lovište je izbonitirano III bonitetnim razredom, optimalni mati čni broj populacije je 160 grla, a ekonomski kapacitet u prole će je predvi ñen na 205 grla. Lovno-produktivna površina za zeca iznosi 11.000 ha, mati čni fond 1.100 komada, a ekonomski kapacitet lovišta 1.980 komada. LPP za zeca pripada III bonitetnom razredu. Zec je najbrojniji u centralnim delovima lovišta, na brežuljkastim terenima gde dominiraju obradive površine. Nešto manja brojnost ze čeva je u ve ćim šumskim kompleksima Bukovika, Ostrice i Bresni čkih brda. Fazan naseljava brežuljkaste i ravni čarske terene gde je obezbe ñena voda za pi će. Ve ća gustina populacije fazana je u nižim delovima Gornje Trep če, Donje Trep če, Donje Gorevnice, Mr čajevaca, Be čnja i donjeg dela Bresnice. LPP za fazana je 7.000 ha i pripada II bonitetnom razredu, mati čni fond je 1.400 komada, a ekonomski kapacitet lovišta je 2.968 komada. Poljska jarebica naseljava delove koje naseljava i fazan, ali je LPP manja jer se isklju čuju tereni gde su naseljena pojedina čna lovišta i oku ćnice na kojima se jarebica teže uzgaja, pa se i njena LPP smanjuje za oko 15% u odnosu na fazana i iznosi 6.000 ha. LPP pripada III bonitetnom razredu, mati čni fond je 1.200 komada, a ekonomski kapacitet lovišta je 1.836 komada. Lovištem se gazduje na osnovu lovne osnove koja ima važnost od 01.04.2008.godine do 31.03.2018. godine. Stanje divlja či ( mati čni fond ) u lovištu „ Bresnica” na dan 31.03.2016. godine : jelen (kom) srna (kom) divlja svinja (kom) zec (kom) fazan (kom) poljska jarebica (kom) brojno brojno brojno brojno brojno brojno odstrel odstrel odstrel odstrel odstrel odstrel stanje stanje stanje stanje stanje stanje ------1.100 111 1.400 209 460 0

srna (jedinki) zec (jedinki) fazan (jedinki) poljska jarebica (jedinki) mati čni mati čni mati čni mati čni LPP(ha) bonitet LPP(ha) bonitet LPP(ha) bonitet LPP(ha) bonitet fond fond fond fond 4.000 III 160 11.000 III 1.100 7.000 II 1.400 6.000 III 1.200

U lovištu "Bresnica" zastupljene su slede će vrste divlja či: - Trajno zašti ćene vrste: lasica, veverica, sivi puh, mišar, eja, kobac, sove, detli ć, golub dupljaš, golub pe ćinar, gavranovi, čavke dr. - Lovostajem zašti ćene vrste divlja či: zec, fazan, poljska jarebica, kune, jazavac, jastreb kokošar, golubovi, kreje, ga čac i dr. - Divlja č van režima zaštite: lisica, tvor, siva vrana, svrake i dr.

Za lovište “Bresnica” postoji Lovna osnova, čija važnot je od 01.04.2008. do 31.03. 2018. godine.

5.13. Stanje zašti ćenih delova prirode

Na podru čju gazdinske jedinice "Vujan - Bukovik" nisu registrovana zašti ćena prirodna dobra, kao ni površine sa posebnom namenom prostora.Odredbom člana 9. Zakona o zaštiti životne sredine ("Sl. glasnik R.S.": br. 36/2009,; 88/2010; 91/2010; 14/2016) i člana 192. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku (“Službeni list SRJ” br.33/1997 i 31/2001) odre ñeno je da Zavod za zaštitu prirode Srbije utvr ñuje uslove zaštite i daje podatke o uslovima zaštite prirode u postupku izrade prostornih i drugih planova. U skladu sa navedenom Zakonskom odredbom J.P. "Srbijašume" Sektor za šumarstvo i zaštitu životne sredine, podnelo je Zavodu za zaštitu prirode Srbije zahtev za dobijanje uslova zaštite prirode za izradu osnove gazdovanja šumama za G.J. "Vujan - Bukovik". Na osnovu uvida u Centralni registar zašti ćenih prirodnih dobara Srbije i prema Zakonu o zaštiti prirode utvrñeno je da se na podru čju gazdinske jedinice "Vujan - Bukovik" ne nalaze zašti ćena prirodna dobra, ve ć celokupna površina gazdinske jedinice predstavlja jedinstven objekat planiranja sa afirmisanjem svih polivalentnih funkcija šuma.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 38

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.14. Opšti osvrt na zate čeno stanje

Napred navedene karakteristike šuma, u okviru analize stanja, ukazuju na slede će: Da su stanišni uslovi povoljni za razvoj autohtonih vrsta drve ća, posebno hrastova i bukve. Ovde se ponovo naglašava da su ove sastojine u svom optimumu, i da se adekvatnim merama nege (zahvatima) može obezbediti uspešno podmla ñivanje: • Ukupna površina državnih šuma i neobraslog zemljišta, obuhva ćenih osnovom gazdovanja šumama iznosi 884,26ha, od čega je obraslo šumom 831,04ha, ili 94% ukupne površine gazdinske jedinice, što se sa ekološkog aspekta smatra optimalnom obraslošću. • Ukupna zapremina gazdinske jedinice je 154.583,7m3, a prose čna zapremina je 186m3/ha, ukupni zapreminski prirast iznosi 4626,7m3 ili 5,6m3/ha, dok je procenat prirasta 3,0 %. • Sve šume gazdinske jedinice u zavisnosti od zakonskih opredeljenja i poznatih kriterijuma ekološkog karaktera za utvr ñivanje prioritetne namene, svrstane su u dve osnovne namenske celine : namenska celina: "10"- proizvodnja tehni čkig drveta (743,71 ha ili 89,5 %), i namenska celina "26" - zaštita zemljišta od erozije 87,33ha ili 10,5%). • U gazdinskoj jedinici zastupljene su sastojine visokog porekla na površini od 19,89ha, ili 2,4%, izdana čkog poreklana 697,52ha, ili 83,9%), vešta čki podignute sastojine na 49,54ha,ili 6,0 %, i šikare na 64,09ha ili 7,7% ukupno obrasle površine. • Povoljna situacija je po vrednosnom elementu o čuvanosti. O čuvane sastojine pokrivaju 86,3%, razre ñene 3,1%, devastirane 2,9% i šikare 7,7% obrasle površine gazdinske jedinice. • Stanje sastojina po smesi u šumama GJ "Vujan - Bukovik" može se oceniti povoljnim obzirom da dominiraju mešovite sastojine sa 90,7% u češ ća u ukupno obrasloj površini, ra čunaju ći i šikare kao mešovite sastojine. • Stanje šuma po broju zastupljenih vrsta drve ća može se okarakterisati povoljnim jer je u GJ."Vujan - Bukovik" premerom evidentirana 21 vrsta drve ća. Dominantna vrsta drve ća je cer sa 40,6% u češ ća u ukupnoj zapremini, potom kitnjak sa 23,6%, bukva sa 19,8%, grab 4,4%, c. bor sa 4,8%, ukupne zapremine gazdinske jedinice. • U gazdinskoj jedinici izdvojeno je 17 gazdinskih klasa, svrstanih u dve osnovne namenske celine: namenska celina: "10"- proizvodnja tehni čkig drveta (743,71ha, ili 89,5 %), i namenska celina "26" - zaštita zemljišta od erozije (87,33 ha ili 10,5%). • Najve ći deo zapremine evidentiranih vrsta pripada kategoriji tankog materijala (63%), mada i kategoriji srednje jakog materijala pripada zavidan procenat (63% : 34 % :3%) . Zate čena struktura je pre svega uslovljena starosnom strukturom i poreklom ovih šuma. • Stvarni razmer dobnih razreda u svim sastojinama odstupa od normalnog, a karakteristika je dominiranje srednjedobnih i dozrevaju ćih sastojina. • U granicama gazdinske jedinice neobraslo državno zemljište obuhvata 53,22ha, ili 6,0% površine gazdinske jedinice. Kako je ve ć konstatovana povoljna obraslost, odnos obrasle i neobrasle površine ne bi trebalo bitnije menjati. • Zdravstveno stanje sastojina gazdinske jedinice je dobro. Proces sušenja je trenutno pojedinačno prisutan kod kitnjaka, smr če i borova. Gazdinska jedinica nije ugrožena od požara, osim delova gde su vešta čki podignute sastojine četinara. • Otvorenost gazdinske jedinice šumskim saobra ćajnicama (29,40m/ha) je iznad optimalne otvorenosti za Golijsko šumsko podru čje (26,79m/ha). Osnovni problem ove gazdinske jedinice je nepovoljna starosna struktura, odnosno višak srednjedonih i dozrevaju ćih prvenstveno izdana čkih sastojina, pa se mora krenuti sa prevo ñenjem (konverzija) istih u visoki oblik gajenja. Napred navedeni pokazatelji govore o stanju šuma gazdinske jedinice i daju polazni osnov kako postupati prema svakoj sastojini, jer su uzgojne potrebe svake sastojine i površine razli čite.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 39

Mihaila Pupina 113 Beograd

6.0. DOSADAŠNJE GAZDOVANJE

6.1. Uvodne napomene

Šume Golijskog šumskog podru čja delile su sudbinu zbivanja Srbije tokom više stole ća, a naro čito tokom prošlog veka. Do izrade prvih osnova (ureñajnih elaborata), šumama Golijskog šumskog podru čja se gazdovalo prema godišnjim planovima gazdovanja u državnim šumama, dok u komunalnim (seoskim) šumama nije bilo nekog organizovanog gazdovanja. Za vreme rata se če su uzele šire razmere u pristupa čnijim šumama, tako da su mnoge površine devastirane i opustošene, naro čito u blizini naselja. U daljoj prošlosti se če nisu vršene sagledavanjem uzgojnih potreba sastojina, ve ć se nastojalo udovoljiti konkretnim potrebama onih koji su je koristili, a to je bilo stanovništvo okolnih sela, kojima su one i bile pristupa čne. Proglašavanjem ovih šuma, prvo društvenom a kasnije državnom imovinom, u njima se po čelo sa uzgojnim merama - proredama, čiš ćenjem, popunjavanjem itd. 1970 godine uvodi se grupimi čno gazdovanje koje akcentira radove u oblasti gajenja šuma, a naro čito na podizanju šumskih kultura na neobraslom šumskom zemljištu. Dendrometrijski podaci za izradu ove osnove prikupljeni su u leto 2016 godine od strane Biroa za planiranje i projektovanje (izdvajanje sastojina), i stru čne službe ŠG “Golija“ – Ivanjica (premer sastojina). Prukupljanje podataka je ura ñeno prema jedinstvenoj metodologiji za sve državane šume kojima gazduje JP“Srbijašume“, koriste ći Kodni priru čnik za iformacioni sistem o šumama Srbije. U narednom poglavlju prikaza će se sve eventualne promene stanja šuma (2007 – 2016. god) kao i posledice dosadašnjeg gazdovanja.

6.2. Promena šumskog fonda

6.2.1. Promena šumskog fonda po površini

Promena šumskog fonda po površini data je slede ćom tabelom: Ukupna površina Šuma Šumske kulture Šumsko zemljište Neplodno Za ostale svrhe Tu ñe zemljište Godina ha ha ha ha ha ha ha 2007 1012,74 916,05 40,84 23,78 11,06 21,01 2016 884,26 831,04 - 8,67 6,86 37,69 razlika -128,48 -85,01 -40,84 -15,11 4,20 +16,68 Ukupna površina gazdinske jedinice iznosi 884,26 hektara, a po podatcima prethodne osnove površina je iznosila 1012,74 hektara, tako da je razlika u površini 128,48hektara, odnosno 13% manja u odnosu na predhono ure ñivanje.. Do razlike u površini došlo je zbog sre ñivanja površina katastarskih parcela po katastarskim opštinama, kao i rešavanjem imovinsko – pravnih odnosa.

Direkcija za restituciju Republike Srbije, rešavajući po zahtevu Srpskog pravoslavnog Manastira Vujan iz Prislonice – Preljine, opština Čačak, Eparhije Ži čke, za vra ćanje imovine oduzete Manastiru Vujan, primenom čl.7, 9, 22 i 29, Zakona o vra ćanju (restituciji) imovine crkvama i verskim zajednicama (“Sl.gl. RS”, br.46/2006), na osnovu člana 192. Zakona o opštem upravnom postupku (“Službeni listSRJ”, broj 33/1997 i 31/2001) nakon sprovedenog postupka, donosi rešenje br.146-03-46-00-02278/08 od 09.12.2008. god. po kojem se vra ća imovina i utvr ñuje pravo svojine Srpskog pravoslavnog Manastra Vujan, Eparhije Ži čke, Srpske pravoslavne crkve, na katastarskim parcelama br,1/1, 6/1, 6/2, 14 i 15, ukupne površine 131.51.28ha, upisanih u list nepokretnosti br.237 KO Prislonica.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 40

Mihaila Pupina 113 Beograd

U katastarskim opštinama razlika se pojavljuje zbog neslaganja spiska parcela i njihovih površina u predhodnoj osnovi sa listom nepokretnosti, što je slučaj sa K.O. “Ostra” koja po poslednjim podacima ima ve ću površinu za 5,52ha, a KO “Vujetinci” po poslednjim podacima ima manju površinu za 2,53ha. Katastarske opštine “Mojsinje” i “Preljina” po poslednjim podacima imaju ve ću površinu za po 2 ara, tj. ukupno za 4 ara. Pri tom je zna čajno napomenuti izvesne promene u osnovnoj strukturi površina, koju karakteriše smanjenje površine kategorije šuma za 85,01ha. prvenstveno zbog smanjenja ukupne površine gazdinske jedinice. Smanjena površina pod kulturama je rezultat njihovog prerastanja i prelaz u kategoriju šuma. Kao šumske kulture se tretiraju vešta čki podignute sastojine starosti do dvadeset godina. Mnogo više je ovih sastojina preraslo ovu starost nego što je podignuto novih. Promene u kategorijama neobraslih površina su rezultat razli čitog kategorisanja ovih površina prilikom poslednja dva ure ñivanja. Manja je površina šumskog zemljišta za 15,11ha. Neplodno zemljište je ovim ure ñivanjem je kodirano kao zemljište za ostale svrhe, odnosno, do ove razlike je došlo zbog druga čije ocene, odnosno, zbog razli čite kategorizacije površina neobraslog zemljišta prilikom inventarizacije. U redovnom gazdovanju ovakve promene struktura površina su sasvim normalne i one će se dešavati u manjoj ili ve ćoj meri u zavisnosti od prirodnog ili vešta čkog obnavljanja sastojina, izrgradnje puteva, dalekovoda i drugih objekata, a posebno rešavanjem vlasništva pojedinih katastarskih parcela.

6.2.2. Promene šumskog fonda po zapremini i zapreminskom prirastu

Tabelom će biti prikazana merena i o čekivana zapremina. 2007god. Ukupan Zapremina dobijena Zapreminsk Očekivana Razlika u ukupna zapreminski Ostvareni prinos poslednjim i prirast zapremina zapremini Vrste drve ća zapremina prirast (10god.) premerom 2016.god. (2016) m³ cer 56524 16220 6571 66173 62892,4 3281 1692,8 kitnjak 60505 17597 3250 74852 36568,0 38284 1063,8 bukva 52554 12831 2798 62587 30710,4 31877 769,5 Grab 5683 1517 501 6699 6778,5 +80 213,9 sladun 2503 737 63 3177 1335,0 1842 49,8 s.lipa - - 537,3 16,8 k. lipa 319,2 9,4 jasika 499 201 700 465,6 234 17,3 bagrem 429 108 2 535 425,5 109 23,0 javor 43 17 60 60 trešnja 630 168 798 254,6 543 7,8 grabi ć 15 4 19 130,7 +112 5,4 p. jasen 67 10 87 38,3 49 1,0 c. grab 49,7 2,2 c. jasen 292 77 1265,0 896 51,7 OTL. 1983 536 259 2260 3856,4 +1596 195,3 OML 22,9 0,7 medunac 52 15 - - - orah 0,6 0,0 Ukupno liš ćari 181779 50048 13444 218383 145650,0 72733 4120,5 Cr.bor 7600 5617 410 12807 7128,6 5678 429,8 Smr ča 283 158 441 1770,4 +1329 75,0 b.bor 194 120 314 33,3 281 1,2 borovac 1,4 0,1

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 41

Mihaila Pupina 113 Beograd

2007god. Ukupan Zapremina dobijena Zapreminsk Očekivana Razlika u ukupna zapreminski Ostvareni prinos poslednjim i prirast zapremina zapremini Vrste drve ća zapremina prirast (10god.) premerom 2016.god. (2016) m³ Uk. četinari 8077 5895 410 13562 8933,7 4628 506,0 Ukupno G.J. 189856 55943 13854 231945 154583,7 77361 4626,7 Na osnovu podataka o ukupnoj visini drvnog fonda prema podacima na kraju perioda 2007 godine ( 189856m3), desetogodišnjeg zapreminskog prirasta (55943m3) i ukupnog desetogodišnjeg obima se ča (13854m3), o čekivana zapremina G.J. „Vujan - Bukovik“ trebalo bi da iznosi 231945m3, na ukupnoj površini gazdinske jedinice od 1012,74ha. Premerom izvršenim 2016. godine dobijena ukupna zapremina gazdinske jedinice "Vujan - Bukovik" iznosi 154583,7 m³ a zapreminski prirast 4626,7m³ na ukupnoj površini gazdinske jedinice od 884,26ha . Napred navedeni uporedni pregled stanja šumskog fonda (2007-2016) je nerealan, prvenstveno zbog velike razlike u površini gazdinske jedinice kod zadnja dva ure ñivanja, zbog čega je i došlo do ovolike razlike o čekivane i premerom dobijene zapremine. Manje dobijena zapremina od o čekivane je iz razloga manje površine gazdinske jedinice za 128,48ha u odnosu na predhodno ure ñivanje. Bivša odelenja 3, 4, 5, 6 i 7 vra ćena su Manastiru “Vujan”. Prema podacima predhodne osnove ukupna zapremina ovih odelenja je 34418m3, a desetogodišnji zapreminski prirast je 8469m3, što ukupno iznosi 42887m3, onda bi ra čunski dobijena zapremina za 2007 godinu (bez zapremine i zapreminskog prirasta vra ćenih odelnja 3,4,5,6,7) trebalo da bude : 189856m3 – 42887 m3 = 146969m3 . 2007god. Ukupan Zapreminsk Očekivana Razlika u ukupna zapreminski Ostvareni prinos Zapremina 2017.god. i prirast zapremina zapremini Vrste drve ća zapremina prirast (2016) m³ ukupno 146969 41640 13854 174755 154584+4627=159211 15544 4626,7 Poslednja inventura šuma GJ „Vujan – Bukovik“ ra ñena je u 9 godini važenja ( 2016 godine ). U toku poslednje inventure (premera) šuma nisu uzimana u premer stabla koja su dozna čena za se ču 2017 godine. U ostvareni prinos 2007-2016 godine ura čunat je i prinos koji će biti ostvaren u 2017 godini. Ra čunski svedena zapremina na 2017 god. odstupa za 4627m3 od zapremine dobijene premerom 2016 godine.Zapremina 2017 godine je zapremina dobijena premerom 2016 godine koja je uve ćana za jednogodišnji prirast. Odstupanje ra čunski svedene zapremine i premerom dobijene zapremine 2016 godine iznosi 2,9 % po zapremini. Razlika o čekivane ( umanjena za zapreminu i zapreminski prirast vra ćenih odelenja 3,4,5,6,7) i premerom dobijene zapremine 174699m3 – 159211 m3 = 15488m3, ili 8,9%. Imaju ći u vidu smanjenje obrasle površine gazdinske jedinice za 128,48ha, kao i niz činjenica koje zna čajno uti ču na visinu premerenog inventara (metodologija, instrumenti, subjektivni faktor), može se konstatovati da je razlika o čekivane (umanjena za zapreminu i zapreminski prirast vra ćenih odelenja) i premerom dobijene zapremine (8,9%) u granicama koje se u praksi smatraju o čekivanim.

6.3. Odnos planiranih i ostvarenih radova u dosadašnjem gazdovanju

6.3.1. Dosadašnji radovi na obnovi i gajenju šuma

Uporedni prikaz plana gajenja i izvršenih radova ilustruje se prema dostavljenoj evidenciji Šumske uprave -"Čačak" slede ćim pregledom:

Planirano Izvršenje Razlika Izvršenje V R S T A R A D A ha ha ha % A. Obnova i podizanje šuma Čiš ćenje u kulturama 31,97 23,89 8,08 75 Prorede 800,89-117,57=683,32 521,97 161,35 76

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 42

Mihaila Pupina 113 Beograd

Planirano Izvršenje Razlika Izvršenje V R S T A R A D A ha ha ha % B. Nega šuma 715,29 545,86 169,43 76 Ukupno GJ 715,29 545,86 169,43 76 Plan prorednih se ča umanjen je za 117,57ha (ukupna površina planirna za proredne se če u vra ćenim odelenjima 3,4,5,6,7,) i iznosi 683,32ha. Iz navedenog uporednog prikaza planiranih i izvršenih radova na gajenju šuma konstatuje da su planirani radovi izvršeni sa 76%. Ukupno gledaju ći može se zaklju čiti da je realizacija planiranih radova zadovoljavaju ća.

6.3.2. Dosadašnji radovi na koriš ćenju šuma

Planirano 2008-2017 Извршење 2008-2017 Vrsta drve ća Glavni Prethodni Ukupno Glavni Prethodni Ukupno м3 м3 м3 м3 % м3 % м3 % Bukva 6495-2049= 4446 4446 2798 63 2798 63 kitnjak 8068-1249= 6819 6819 3250 48 3250 48 sladun 257-57= 200 200 63 32 63 32 cer 7113-648= 6465 6465 6571 102 6571 102 bagrem 5 5 2 40 2 40 grab 655-21= 634 634 501 79 501 79 Otl 137 137 259 189 259 189 jasika 48 48 0 0 javor 21-21=0 0 0 0 Ukupno liš ćari 22826- 18781 13444 72 13444 72 4045=18781 Cr.bor 959-53=906 906 410 45 410 45 Smr ča 35 35 Ukupno četinari 994-53= 941 941 410 44 410 44 23820- Σ G.J. 19722 13854 70 13854 70 4098=19722 Prethodnom osnovom (2008-2017) planiran je predhodni prinos u iznosu od 19722m3 bruto se čive zapremine (ne ra čunaju ći planirani prinos vra ćenih odelenja Manastiru “Vujan”).Ukupno realizovani prinos prema evidenciji Šumske uprave Čačak, iznosi 13854m3 ili 70% ukupno planiranog prinosa (umanjenog za prinos vra ćenih odelenja) . Najve ći procenat realizacije prinosa je kod cera (102 %), OTL 189%, graba (76%), bukve (63%), kitnjaka (48%), i graba (79%) u odnosu na planirani predhodni (proredni) prinos.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 43

Mihaila Pupina 113 Beograd

Niži procenat izvršenja planova koriš ćenja šuma rezultat je rešavanja imovinsko – pravnih odnosa, tj. bivša odelenja 3,4,5,6,7 vra ćena su Manastiru “Vujan” 9.12.2008. godine pa planirani etat navedenih odelenja u iznosu od 4098m3. nije ni mogao biti realizovan. Ako ukupno planirani prinos (23820m3) umanjimo za 4098m3 planiranog prinosa vra ćenih odelenja (23820m3 – 4098m3 =19722m3), onda je realizvani prinos 70% (13854m3) planiranog (19722m3). Planirano 2008-2017 Извршење 2008-2017 Vrsta drve ća Glavni Prethodni Ukupno Glavni Prethodni Ukupno м3 м3 м3 м3 % м3 % м3 % Ukupno liš ćari 18781 18781 13444 72 13444 72 Ukupno četinari 941 941 410 44 410 44 Σ G.J. 19722 19722 13854 70 13854 70

6.3.3. Dosadašnji radovi na zaštiti šuma

Zakonom o šumama propisano je da su korisnici šuma dužni da preduzmu mere radi zaštite šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti, šteto čina i drugih šteta. U dosadašnjem periodu zaštiti šuma poklanjala se puna pažnja. U cilju zaštite šuma od bespravnog korišćenja organizovana je lugarska služba. U cilju zaštite šuma od požara redovno se organizuju dežurstva i poja čan nadzor u kriti čnom periodu, tako da i pored mnogobrojnih izazvanih požara , blagovremenom otkrivanjem i brzim intervencijama u prethodnom periodu nije bilo šumskih požara ve ćih razmera. Površine pod četinarima zahtevaju stalno pra ćenje broja entomoloških šteto čina preko lovnih stabala i stalna osmatranja vezana za šumske požare. Gradacija gubara pojavila se na teritoriji ŠU Čačak (2004 i 2005 godine) u GJ "Vujan-Bukovik", a suzbijanje je izvršeno mehani čki i avio tretiranjem. U prethodnom periodu nisu zabeležene fitopatološka oboljenja tako da nije bilo potrebno preduzimati represivne mere zaštite.

6.3.4. Dosadašnji radovi na koriš ćenju nedrvnih šumskih proizvoda

Koriš ćenje drugih šumskih proizvoda (lekovito bilje, gljive, šumski proizvodi i dr.) bilo je u drugom planu, iako postoje uslovi za sakupljanje i otkup jestivih gljiva u godini uroda. Prethodnom osnovom (2008-2017) nije planirano sakupljanje jestivih gljiva, lekovitog bilja, i drugih proizvoda šume ve ć je preporu čeno da se sagledaju ekonomski efekti i mogu ćnosti realizacije i ove vrste prihoda kod izrade godišnjeg proizvodno - finansijskog plana.

6.3.5. Dosadašnji radovi na izgradnji i održavanju šumskih saobra ćajnica i drugih objekata

Prethodnom posebnom osnovom gazdovanja šumama za gazdinsku jedinicu "Vujan - Bukovik" nije planirana izgradnja novih šumskih saobra ćajnica, ve ć je planirano održavanje svih postoje ćih šumskih komunikacija.

6.3.6. Opšti osvrt na dosadašnje gazdovanje

Predhodnim ure ñivanjima ovih šuma tražena su i nalažena rešenja u kontekstu tadašnjih društvenih odnosa i mogu ćnosti za ostvarenje pove ćanih zahteva društva prema šumi i svim njenim funkcijama.Pri tome su presudan uticaj na rešenja imali stanje šuma, mogu ćnosti društva da za ukupno unapre ñivanje stanja postavi jasne zadatke i obezbedi sistem mera i materijalnih predpostavki za njihovo ostvarenje. Za poslednjih tridesetak godina sazreli su mnogobrojni uslovi za neposredniji angažman na unapre ñenju potrebnih funkcija šuma, kao i nesporna uverenja i saznanja o zna čaju i višestrukim funkcijama šuma kao nezamenljivog faktora unapre ñenja kvaliteta života.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 44

Mihaila Pupina 113 Beograd

U celini gledano šumski fond i dosadašnje gazdovanje šumama (u proteklih deset godina) karakteriše: • Ukupna površina gazdinske jedinice, (šuma i neobraslog zemljišta) manja je za 128,48ha u odnosu na predhodno ure ñivanje. • Smanjenje ukupne zapremine za 15.488m3 ili 8,9% (razlika o čekivane i premerom dobijene zapremine), je rezultat smanjenja ukupne površine GJ. za 128,48ha. • Planirani radovi na gajenju šuma su izvršeni sa 76 %; • Plan koriš ćenja šuma (planirani prinos) ostvaren je po evidenciji gazdovanja sa 70 % • intezivirani su radovi na preventivnoj zaštiti šuma Analiza dosadašnjeg gazdovanja šumama G.J. “Vujan - Bukovik” ura ñena je na osnovu podataka dobijenih od stru čnih službi ŠU “ Čačak” iz Čačka, koji su obra ñeni i kao takvi ugra ñeni u osnovu gazdovanja šumama. Napred iznete konstatacije jasno ukazuju na potrebu promene odnosa prema šumama ove gazdinske jedinice u narednom periodu, odnosno potrebu intenziviranja svih radova kojima će se obezbediti dalja biološka stabilnost čitavog kompleksa.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 45

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.0. PLANIRANJE UNAPREÐENJA STANJA i OPTIMALNOG KORIŠ ĆENJA ŠUMA Poglavlje planiranja unapre ñivanja stanja i optimalnog koriš ćenja šuma bi će bliže obrazloženo u stavkama: • mogu ći stepen i dinamika unapre ñivanja stanja i funkcija šuma; • ciljevi gazdovanja šumama; • mere za postizanje ciljeva gazdovanja šumama; • planovi gazdovanja

7.1. Mogu ći stepen i dinamika unapre ñivanja stanja i funkcija šuma u toku ure ñajnog perioda (prognoza za 2,3 perioda)

Analiziraju ći sadašnje i budu će potrebe i zahteve u odnosu na ove šume, i u tom kontekstu, karakteristike i potencijale ovih šuma, treba planirati osnovne pravce razvoja ovog šumskog podru čja, koji podjednako zadovoljavaju potrebe i interese društvene zajednice i preduze ća koje gazduje овим шумама . Kao glavno opredeljenje i orijentacija, te koncepcijski razvoj za ovo, a i za slede ća dva, tri ure ñajna razdoblja može biti sadržano u pretpostavci - unapre ñivanja i kvalitetnog koriš ćenja ukupnih potencijala šumskog prostora gazdinske jedinice u skladu sa svim društvenim potrebama. Ovakvom orijentacijom se obezbe ñuje najširi društveni interes preduze ća koje upravlja šumama kao i interes ostalih preduze ća čija se delatnost zasniva na koriš ćenju pojedinih proizvoda ili funkcija šuma ove gazdinske jedinice. Polaze ći od ove orijentacije, potencijala šuma i šumskog zemljišta, i potrebe da se aktivira i unapredi sadašnji stepen koriš ćenja potencijala šumskog prostora, mogu se planirati slede ći pravci razvoja: • pove ćane biološke stabilnosti ekosistema • unapre ñenje specifi čnih društveno - potrebnih funkcija šuma (zaštita zemljišta, vodozaštita šuma itd.) • unapre ñenje proizvodnje i koriš ćenje drvne mase sa ciljem da se ostvari optimalno koriš ćenje proizvodnih potencijala zemljišta u skladu sa osnovnom namenom i ostalim funkcijama šuma Osnov za obezbe ñenje bilo koje funkcije šuma je o čuvanost sastojina i zadovoljavaju će zdravstveno stanje. Prema stanju šuma u GJ"Vujan - Bukovik" zastupljenost razre ñenih sastojina iznosi 25,82ha (3,1%), što govori da ne će biti ve ćih problema kod prirodnog obnavljanja sastojina gazdinske jedinice.. Dobna struktura ili stvarni razmer dobnih razreda u visokim i izdana čkim sastojinama bukve i hrastova ukazuje na prioritet slede ćih aktivnosti u ovom kao i u budu ćim ure ñajnim periodima, a to je obnavljanje tih sastojina.

7.2. Ciljevi gazdovanja šumama

Ciljevi gazdovanja šumama predstavljaju osnovno opredeljenje i polazni element u planiranju. Polaze ći od položaja ove gazdinske jedinice, kao i od mnogobrojnih potreba, sadašnjih i budu ćih utvr ñuju se slede ći opšti i posebni ciljevi gazdovanja šumama.

7.2.1. Opšti ciljevi gazdovanja šumama

Opšti ciljevi gazdovanja šumama ustanovljeni su Zakonom o šumama (Sl. gl. Rs, br. 30/10, 93/12, 89/15), i Pravilnikom o sadržini osnova i Programima gazdovanja šumama, Godišnjim izvo ñačkim planom i Privremenim godišnjim planom gazdovanja privatnim šumama (Sl. gl. R.S. br.122 od 12.12.2003. god.) Prema Zakonu, šume su dobro od opšteg interesa koje se moraju održavati, obnavljati i koristiti tako da se o čuva i pove ćava njihova vrednost i opštekorisne funkcije, obezbedi trajnost i zaštita, kao i trajno pove ćanje prinosa i prirasta. Imaju ći u vidu napred navedeno, opšti ciljevi gazdovanja šumama su: • Razvijanje i ja čanje opštekorisnih funkcija šuma

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 46

Mihaila Pupina 113 Beograd

• Optimalno obezbe ñivanje prioritetnih funkcija šuma • Zaštita i stabilnost šumskih ekosistema • Obezbe ñenje optimalne obraslosti • Obezbe ñenje funkcionalne trajnosti • Očuvanje trajnosti i pove ćanje prinosa • Pove ćanje ukupne vrednosti šuma • Sanacija opšteg stanja degradiranih šumskih ekosistema • Prevo ñenje izdana čkih sastojina u visoke sastojine Primenom savremenih metoda gazdovanja šumama, intenzivnim gazdovanjem ostvariti kvantitativno i kvalitativno optimalnu proizvodnju, uskla ñenu sa zahtevima šuma, tj. prilagoditi ih višenamenskom koriš ćenju i prioritetnim funkcijama šuma gazdinske jedinice. Ostvarivanje opštih ciljeva gazdovanja u mnogome zavisi od sadašnjeg stanja i od dosledne primene uzgojnih, tehni čkih i ure ñajnih mera propisanih u osnovi gazdovanja šumama gazdinske jedinice. Zbog ostvarenja ovih ciljeva potrebno je intenzivno gazdovati da bi se skratilo dugo trajanje proizvodnje u granicama proizvodnih mogu ćnosti staništa i bioloških osobina odre ñene vrste drve ća. Samo intenzivna šumska proizvodnja obezbe ñuje povoljne ekonomske rezultate u gazdovanju šumama. Neposredni interes u gazdovanju državnim šumama jeste obezbe ñenje me ñuzavisnih dejstava uzgojnih i ekonomskih komponenata i to tako da se uzgojnim merama uti če na pove ćanje proizvodnje drvne mase, poboljšanje kvaliteta i strukture sortimenata, a investicijama u tehni čko opremanje obezbedi poboljšanje, uslova privre ñivanja i akumulacije sredstava.

7.2.2. Posebni ciljevi gazdovanja

Posebni ciljevi gazdovanja šumama proisti ču iz opštih ciljeva i uslovljeni su osobenostima gazdinske jedinice, a koji proizilaze iz stanišnih i sastojinskih prilika. Posebni ciljevi gazdovanja šumama su: • Proizvodnja drveta, divlja či i drugih šumskih proizvoda u skladu sa potencijalom staništa; • Zaštita zemljišta od erozije; • Zaštita i unapre ñivanje režima voda; • Zaštita od klimatskih ekstrema; • Zaštita od štetnih imisionih dejstava; • Održavanje saobra ćajnica i objekata koji služe gazdovanju šumama. Posebni ciljevi u zavisnosti od utvr ñene namene šuma su i posebna zaštita delova prirode i prirodnog blaga, zaštita biodiverziteta, zaštita genofonda, stvaranje uslova za vaspitno-obrazovnu funkciju i nau čno-istraživa čki rad i stvaranje šumskih rezervi, obezbe ñivanje estetske uloge šume, koriš ćenje prostora za rekreaciju i turizam. Posebni ciljevi gazdovanja šumama prema dužini vremena potrebnog za ostvarenje planskih zadataka ili ciljeva mogu biti: 1. Dugoro čni ciljevi (za više ure ñajnih perioda) i 2. Kratkoro čni ciljevi ( koji se ostvaruju u toku jednog ure ñajnog perioda) Namenska celina "10" Visoke jednodobne sastojine : (GK.: 10.353.421,10.323.421 ). 1. Dugoro čni ciljevi: • Postepeno dovo ñenje sastojina u optimalno (normalno) stanje, koje će u potpunosti koristiti potencijalne mogu ćnosti staništa 2. Kratkoro čni ciljevi: • Proizvodnja drveta odgovaraju ćeg kvaliteta • Proizvodnja ostalih proizvoda iz šume • Podržavanje prirodnog obnavljanja i zaštite šuma

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 47

Mihaila Pupina 113 Beograd

Izdana čke sastojine : GK: 10. 176.323, 10.196.313, 10.215.212, 10.307.313, 10.360.421, 10.361.421:

1. Dugoro čni ciljevi: • Prevo ñenje izdana čkih sastojina u visoki uzgojni oblik. 2. Kratkoro čni ciljevi: • Priprema i zaštita šuma pre prevo ñenja u visoki uzgojni oblik. Vešta čki podignute sastojine : GK: 10.470.421 10.471.421, 10.475.313, 10.476.313, 10.482.313 1. Dugoro čni ciljevi: • Vešta čke podignute sastojine postepeno dovesti u optimalno stanje u kome će sastojine u potpunosti koristiti potencijalne mogu ćnosti staništa. 2. Kratkoro čni ciljevi:

• odgovaraju ćim i blagovremenim merama nege, selektivne prorede, stabilizovati vešta čki podignute sastojine od svih štetnih uticaja (sneg, vetar, entomološka oboljenja i dr.). • Rekonstrukcija (sanacija) opožarenih površina gazdinske klase 10.482.313 na površini od 1,11ha.

Namenska celina 26-Zaštita zemljišta I stepen Izdana čke sastojine GK: 26.308.313).

1. Dugoro čni ciljevi

• Rekonstrukcija nekvalitetnih, degradiranih sastojina na potencijalno dobrim (zadovoljavaju ćim) staništima (GK: 26.308.313).

2. Kratkoro čni ciljevi • U ovom ure ñajnom razdoblju devastirane sastojine nisu planirane za rekonstrukciju zbog povećanog obima posla na obnavljanju i nezi šuma.

Neobrasle površine 1. Dugoro čni- kratkoro čni ciljevi: • Odnos obrasle i neobrasle površine gazdinske jedinice je optimalan (94%: 6%), odnosno, optimalna šumovitost gazdinske jedinice je postignuta, tako da nema potrebe za novim pošumljavanjima šumskog zemljišta.

7.3. Mere za postizanje ciljeva gazdovanja

Stanje i potencijali kao i sadašnji stepen koriš ćenja name ću obavezu preduze ću koje gazduje ovim šumama da svoju orijentaciju i pravce razvoja usmeri na unapre ñenju postoje ćih i aktiviranju novih delatnosti u cilju optimalnog koriš ćenja potencijala podru čja u skladu sa mogu ćnostima i društvenim potrebama Prema stanju šuma i ekonomskim mogu ćnostima gazdinstva, a uzimaju ći u obzir stabilnost i procenu mogu ćnosti celokupnog ekosistema, sve mere se dele na: 1. Uzgojne mere, 2. Ure ñajne mere.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 48

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.3.1. Uzgojne mere

Osnovne mere za ostvarivanje ciljeva gazdovanja šumama uzgojne prirode su: izbor sistema gazdovanja, izbor uzgojnog i strukturnog oblika, izbor vrste drve ća, izbor na čina se če i koriš ćenja. Izbor sistema gazdovanja Uzgojne mere su definisane na činom obnavljanja i negovanja sastojina. U odnosu na dosadašnje gazdovanje šumama i stanja sastojinskih prilika u gazdinskoj jedinici, a prema biološkim osobinama odre ñenih vrsta drve ća, usvojeni su slede ći sistemi gazdovanja: Sastojinsko gazdovanje - oplodna se ča kratkog podmladnog razdoblja (podmladno razdoblje od 20 godina) • visokim jednodobnim sastojinama (sastojinska celina: 353) • izdana čkim čistim i mešovitim sastojinama bukve (sastojinska celina: 360 i 361) • izdana čkim čistim i mešovitim sastojinama hrastova (sastojinska celina: 196, 215, 307) • izdana čkim mešovitim sastojinama (sastojinska celina: 176) Sastojinsko gazdovanje - čista se ča • u visokim sastojinama jasike (sastojinska celina: 323) • izdana čkim čistim i mešovitim sastojinama bagrema (sastojinska celina: 325, 326) • devastiranim sastojinama uz obavezno pošumljavanje nakon izvršenih rekonstrukcionih se ča (sastojinska celina: 308, i 482). Sastojinsko gazdovanje • vešta čki podignutim sastojinama smr če - (sastojinska celina: 470 i 471) • vešta čki podignutim sastojinama borova (sastojinska celina: 475, 476) Izbor uzgojnog oblika Osnovni uzgojni oblik (ciljna šuma) kome dugoro čno treba težiti na ukupnom prostoru gazdinske jedinice je visoka šuma (nezavisno od na čina obnove, prirodnim- prioritetnim, ili ili vešta čkim iznu ñenim putem). Niski uzgojni oblik zadržati samo u sastojinama bagrema, posle obnavljanja vegetativnim putem, dok se šikare i dalje se zadržavaju kao takve i stavljaju izvan gazdinskog tretmana u ovom ure ñajnom razdoblju. Izbor strukturnog oblika

Izbor strukturnog oblika ve ć je rešen izborom sistema gazdovanja, a uslovljen je zate čenim sastojinskim stanjem, utvr ñenim prioritetnim funkcijama, tj. funkcionalnim zahtevima i biološkim osobinama glavnih vrsta drve ća (edifikatora) koje grade sastojinu. • Primenom sastojinskog gazdovanja – oplodnih se ča kratkog podmladnog razdoblja (20 godina), kao i sastojinskog gazdovanja – čistim se čama izgra ñiva će se jednodobne sastojine. Izbor vrsta drve ća Prilikom izbora vrsta drve ća rukovodimo se biološkim osobinama vrste, ekološko-proizvodnim osobinama staništa, a tako ñe i ekonomskim ciljevima za postizanje najve će proizvodnje najboljeg kvaliteta. Treba se rukovoditi principom autohtonosti, forsirati vrste drve ća koje se na datom staništu nalaze od prirode, u ovom slu čaju cer, kitnjak i bukva. Navedene vrste se ovde nalaze u svom prirodnom arealu, autohtone su, te se kao takve i dalje zadržavaju, kao glavni nosioci produkcije drvne mase. Me ñutim potrebno je uzeti u obzir stanje staništa, eventualne promene zemljišta (vlažnost, dubina, hemijski sastav, itd.) koje mogu nastati u me ñuvremenu. U ovoj gazdinskoj jedinici ima dosta površina koje su pošumljene ili je ura ñena rekonstrukcija. Vešta čki podignute sastojine su srednjeg dobrog kvaliteta, a glavne vrste su smr ča i borovi. Te vešta čki podignute sastojine treba negovati, a po potrebi formirati nove sastojine. Izbor na čina se ča obnavljanja i koriš ćenja Od izabranih na čina obnavljanja zavisi i struktura budu ćih sastojina i celokupni gazdinski postupak, elementi za sva planska razmatranja i postupak za odre ñivanje prinosa i obezbe ñenje trajnosti prinosa, odnosno funkcionalne trajnosti. Na čin obnavljanja pre svega zavisi od bioloških osobina vrsta drve ća koje grade sastojinu (osobina sastojina), osobina stanišnih i ekonomskih prilika. Za šume ove gazdinske jedinice gde je predvi ñeno obnavljanje u ovom ure ñajnom periodu odre ñuju se slede ći na čini se ča obnavljanja:

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 49

Mihaila Pupina 113 Beograd

• Za visoke i izdana čke sastojine kao na čin obnavljanja primenjiva će se oplodne se če kratkog podmladnog razdoblja (do 20 godina). Do zrelosti za se ču (po četka obnavljanja) kao na čin koriš ćenja primenjiva će se proredne se če. • U visokoj šumi jasike, kao na čin obnove, primenjiva će se čiste se če. • Za vešta čki podignute sastojine, kao na čin koriš ćenja do zrelosti za se ču, primenjiva će se proredne se če, a na čin obnavljanja je čista se ča. • Za devastirane sastojine primeni će se čista se ča sa obaveznim pošumljavanjem posle se če. • Za sastojine bagrema, primeni će se čiste se če. Izbor na čina nege Stanje sastojina i postavljeni ciljevi gazdovanja odre ñuju izbor na čina nege. Za sastojine ove gazdinske jedinice utvr ñuju se slede ći na čini nege: • Selektivne prorede u odraslim sastojinama (od faze kasnog mladika do za se ču zrelih sastojina) kako u prirodnim tako i u veštački podignutim. • Čiš ćenje mladim prirodnim sastojinama (u fazi kasnog podmlatka i ranog mladika);

7.2.2. Ure ñajne mere

Izbor ophodnje Ophodnjom za pojedine vrste drve ća (imaju ći pri tom u vidu pored bioloških osobina drve ća i ciljeve gazdovanja kao i osnovne (specifi čne) karakteristike staništa orjentaciono je utvr ñena u iznosu: • Za visoke (jednodobne) sastojine bukve (sastojinska celina 353) odre ñuje se ophodnja od 120 godina, a dižina podmladnog razdoblja je 20 godine • Za izdana čke sastojine hrastova, bukve i graba (sastojinska celina: 176,196, 215, 307, 360, 361 ) koje će se konverzijom prevesti u visoki uzgojni oblik odre ñuje se ophodnja od 80 godina i dužina podmladnog razdoblja od 20 godina. • Za visoke sastojine jasike (sastojinska celina: 323) odre ñuje se ophodnja od 60 godina. • Za izdana čke sastojine bagrema odre ñuje se ophodnja od 30 godina • Za sve vešta čki podignute sastojine odre ñuje se orjentaciona ophodnja od 80 godina. Izbor konverzionog razdoblja Za izdana čke sastojine koje ćemo konverzijom prevoditi u visoki uzgojni oblik, potrebno je odrediti vremenski period za koji će se to ostvariti - konverziono razdoblje. Vreme za koje će se izvršiti konverzija i sama dinamika izvo ñenja, pored ostalog, u prvom redu zavisi od starosne strukture i bioloških osobina vrste drve ća. Postupak konverzije odvija se prirodnim podmla ñivanjem na dva osnovna na čina: Klasi čna prirodna obnova – primenom odgovaraju ćeg na čina obnavljanja (oplodnim se čama ) Prirodna obnova sa primenom pomo ćnih mera i eventualnim podsejavanjem ili podsa ñivanjem, ukoliko je otežano prirodno obnavljanje. Da bi se uspešno izvršila konverzija potrebno je ophodnju ovih izdana čkih sastojina produžiti na 80 godina, nakon čega zapo četi sa prirodnim obnavljanjem ovih sastojina oplodnim se čama podmladnog razdoblja od 20 godina, prema tome starost sastojine u momentu završnog seka iznosi će 100 godina. Za izdana čke sastojine koje ćemo konverzijom prevoditi u visoki uzgojni oblik, potrebno je odrediti vremenski period za koji će se to ostvariti - konverziono razdoblje. Ukupna površina sastojina za konverziju iznosi 668,51ha. Izdana čke sastojine koje ćemo konverzijom prevoditi u viši uzgojni oblik, u gazdinskoj jedinici, nalaze se od tre ćeg do osmog dobnog razreda.Konverziono razdoblje ovih sastojina iznosi 10 + 20 do 50 + 20godina. Na osnovu napred re čenog i starosti sastojina (razmer dobnih razreda) izdana čkih sastojina konverziono razdoblje za pojedine gazdinske klase iznosi: Gazdinske klase Konverziono razdoblje 10.176.323 20 - 70god. 10.196.313 10 - 70god 10.215.212 20 - 60god 10.307.313 10 - 70god 10.360.421 10 - 40god 10.361.421 10 - 70god Izbor rekonstrukcionog razdoblja Za devastirane sastojine u kojima treba izvršiti rekonstrukciju, potrebno je odrediti vremenski period u kojem ćemo izvršiti rekonstrukciju svih devastiranih sastojina - rekonstrukciono razdoblje. Prema stanju šuma po o čuvanosti u GJ”Vujan - Bukovik”ukupna površina devastiranih sasstojina je 24,35ha, što sve upu ćuje na

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 50

Mihaila Pupina 113 Beograd

kra će rekonstrukciono razdoblje.U ovom ure ñajnom razdoblju rekonstrukcione se če su planirane na površini od 1,11ha sanacija požarišta (sastojinska celina 482). Odmeravaju ći napred navedeno, rekonstrukciju devastiranih sastojina trebalo bi završiti u narednih 40 godina. Inače opštom osnovom gazdovanja utvr ñeno je rekonstrukciono razdoblje na nivou šumskog podru čja u trajanju od 80 godina.

Izbor perioda za postizanje optimalne obraslosti - stepena šumovitosti Odnos obrasle i neobrasle površine iznosi (94% : 6%) što je blizu optimalne šumovitosti koja prema podacima OOGŠ-a iznosi 96%. Ure ñajno razdoblje Obzirom da je važnost osnove gazdovanja šumama propisana Zakonom o šumama, u trajanju od 10 godina, to se podrazumeva da će ure ñajno razdoblje imati isti period.

7.2.3. Ostale mere

Ostale mere koje treba preduzimati da bi se obezbedili ciljevi gazdovanja ogledali bi se u slede ćem: • preventivna, a po potrebi i represivna zaštita šuma • primena mehanizacije i savremenih tehni čkih postupaka u svim fazama nege sastojine i se če i izrade drvnih sortimenata (namenska celina10)

7.3. Planovi gazdovanja

Na osnovu utvr ñenog stanja šuma i propisanih kratkoro čnih ciljeva i mogu ćnosti njihovog obezbe ñenja, izra ñuju se planovi budu ćeg gazdovanja. Osnovni zadatak planova gazdovanja šumama je da u zavisnosti od zate čenog stanja, omogu ći podmirenje odgovaraju ćih društvenih potreba i unapre ñenje stanja šuma kao dugoro čnog cilja.

7.3.1. Plan gajenja šuma

VRSTA RADA Obnavljanje obnavljanje Pošumljavanje Pošumljavanje Popunjavanje Ukupno Gazdinska oplodnim bagrema 313 317 klasa se čama P P P P P P ha ha ha ha ha ha 10.353.421 8,39 8,39 10.196.313 60,36 60,36 10.326.313 2,36 2,36 10.360.421 21,67 21,67 10.361.421 18,98 18,98 10.482.313 1,11 0,22 1,33 Ukupno 109,40 2,36 1,11 0,22 113,09 Planom obnavljanja i podizanja novih šuma predvi ñeni su slede ći radovi: • Obnavljanje visokih (jednodobnih) šuma bukve oplodnim se čama na površini od 8,39ha, • Konverzija izdana čkih šuma bukve, cera i kitnjaka oplodnim se čama na površini od 101,01ha • Obnavljanje bagrema vegetativnim putem na površini od 2,36ha. • Pošumljavanje posle izvršenih rekonstrukcionih se ča na površini od 1,11ha. • Popunjavanje vešta čki podignutih sastojina planirano je na 0,22ha radne površine.

Plan obnavljanja i podizanja novih šuma iznosi 113,09 ha radne površine .

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 51

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.3.1.2. Plan rasadni čke proizvodnje

Planom rasadni čke proizvodnje predvi ñeni su broj, vrsta i starost sadnica za pošumljavanje i popunjavanje vešta čki podignutih sastojina. Pošumljavanje Popunjavanje Ukupno Vrsta sadnica komada kom/ha Komada kom/ha Komada kom/ha trešnja 2775 3000 555 3000 3330 3000 UKUPNO 2775 3000 555 3000 3330 3000

Za potrebe plana obnavljanja i podizanja novih šuma potrebno je obezbediti za gazdinsku jedinicu 3330 sadnica trešnje. Kod pošumljavanja koristiti sadnice trešnje starosti (2+0) a kod popunjavanja sadnice (2+1) starosti. Pored sadnica trešnje, kao alternativa, mogu se koristi kitnjak, jasen, lipa, vo ćkarice ili seme bukve (30kg/ha), kao i crni bor i smr ča. Šumsko gazdinstvo Golija raspolaže sa svojih 7 rasadnika, površine od 38,02 ha. Kapaciteti ovih rasadnika premašuju potrebe samog gazdinstva i iz ovih rasadnika, sadnim materijalom snabdevaju se i ostala šumska gazdinstva.

7.3.1.3. Plan nege šuma

Planirani radovi na nezi šuma prikazani su slede ćom tabelom:

VID RADA Ukupno čiš ćenje Gazdinska okopavanje čiš ćenje se ča izbojaka u prirodnim Prorede klasa i prašenje u kulturama sastojnama P P P P P P ha ha ha ha ha ha 10.176.323 13,63 13,63 10.196.313 230,19 230,19 10.215.212 7,71 7,71 10.307.313 22,89 135,95 158,84 10.353.421 9,94 9,94 10.360.421 8,75 8,75 10.361.421 94,72 94,72 10.470.421 5,11 5,11 10.475.313 29,82 29,82 10.476.313 1,00 1,00 10.482.313 1,11 2,22 - 3,33 Ukupno 1,11 2,22 22,89 536,82 563,04

Planirani radovi na nezi šuma, iz domena proste reprodukcije su: • Prorede, kao mere nege, planirane su na 536,82ha radne površine (prosta reprodukcija), • Okopavanje i prašenje planirano je na 2,22ha radne površine, • Se ča izbojaka i uklanjanje korova planirano je na 1,11ha radne površine, • Čiš ćenje u mladim prirodnim sastojinama planirano je na 22,89ha radne površine, Ukupan plan nege šuma iznosi 563,04ha radne površine, Ukupan plan gajenja šuma (plan obnavljanja i podizanja šuma + plan nege šuma) iznosi 676,13ha radne površine .

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 52

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.3.2. Plan zaštite šuma

Šuma je u celini postala osetljiva na štetno delovanje brojnih faktora abioti čke i bioti čke prirode. Od abioti čkih faktora na prvo mesto dolaze aerozaga ñenja, promena klime, požari i sli čno. Od bioti čkih faktora svakako najve ći uticaj imaju patogene gljive i štetni insekti. Sve ove štetne faktore, koji se javljaju u šumama gazdinske jedinice možemo grupisati u tri kategorije: • faktori koji se merama gazdovanja ne mogu kontrolisati (promena klime, aerozaga ñenja i sli čno) • faktori koje se mogu kontrolisati neposrednim merama gazdovanja (ovde prevenstveno spadaju uzgojne mere koje obezbe ñuju pravilnu izgra ñenost šumskih ekosistema) i • aktori koji se merama zaštite mogu kontrolisati (ovde pre svega spadaju parazitne gljive, štetni insekti, glodari i sli čno, tj. Štetni bioti čki faktori, koji se direktnim merama zaštite mogu držati pod kontrolom). Plan utvr ñuje vrstu i obim radova na preventivnoj i represivnoj zaštiti šuma od čoveka, divlja či, stoke, biljnih bolesti, insekata i drugih šteto čina, kao i elementarnih nepogoda, požara, održavanja i obnavljanja šumskih oznaka. Mere preventivne zaštite vršiti u toku izvo ñenja planiranih radova nege šuma: • Pratiti eventualne pojave sušenja i kalamitetnih gradacija insekata. • Zabrana pašarenja na površinama gde je proces obnavljanja u toku i u šumskim kulturama (prema planu gajenja šuma), sve dok ne prerastu kriti čnu visinu kada im stoka ne može ošte ćivati vrhove (113,09ha); • Postavljanje lovnih stabala ili feromonskih klopki; • Uspostavljanje šumskog reda na celom prostoru gazdinske jedinice, posebno na površinama aktivnog delovanja (648,58ha). • Pratiti i štititi šume od požara, posebno u kriti čnim periodima godine (dežurstva, propagande, znaci obaveštenja i zabrane loženja vatre) na celom prostoru gazdinske jedinice (831,04ha). • Uzgojno formiranje mešovitih sastojina i umereno intervenisanje, kako bi se sa čuvala i unapredila biološka i ekološka stabilnost sastojina u planiranom obliku. • Čuvanje šuma od bespravnog koriš ćenja i zauzimanja (831,04ha); • Uslu čaju nastanka štete preduzeti odgovaraju će mere na prognozi, dijagnozi, obaveštenju i dr. • Represivne mere, prema trenutnom stanju sastojina, se ne planiraju. Ako se za njima ukaže potreba usledi će odgovaraju će mere. Mere za poboljšanje zdravstvenog stanja šuma sastojale bi se u slede ćem: • potrebno je suva stabla, suhovrha i stabla sa više od 70% suvih grana ukloniti iz sastojina, • dati prioritet prirodnoj obnovi i omogu ćiti sve da se u godinama obilnog uroda žira pripremi zemljište kako bi se omogu ćila obnova prirodnog podmlatka, • fungicidima spre čiti pojavu pepelnice na prirodnom podmlatku u prvim godinama razvoja. U sastojinama borova treba vršiti kontrolu brojnosti savija ča i borovih zolja i u slu čaju veće brojnosti ovih insekata preduzeti odgovaraju će mere borbe. Pored obaveza koje proisti ču iz Zakona o šumama, za sve površine ove gazdinske jedinice, predvi ñaju se i druge obavezne zaštite šuma: • Zaštite šuma od ošte ćivanja od strane izletnika, • Zaštite šuma od zaga ñivanja, • Zaštita vodotoka od zaga ñivanja, itd. U toku ure ñajnog perioda održavati i obnavljati spoljne granice, kao i granice unutrašnje podele gazdinske jedinice u celini.

7.4. Plan koriš ćеnja šuma i kalkulacija prinosa

Polaze ći od opredeljenja koja se odnose na osnovni zadatak gazdovanja u ovoj gazdinskoj jedinici koji je usmeren na prevo ñenje zate čenog stanja ka optimalnom (funkcionalnom) stanju i održavanje takvog stanja, ura ñen je i plan koriš ćenja sastojina. Plan koriš ćenja vezan je za potrebu obnavljanja jednodobnih šuma (oplodne se če kratkog podmladnog razdoblja ), i za prorede, kao osnovne mere nege, čiji je obim u skladu sa definisanim prioritetnim uzgojnim potrebama u fazi snimanja stanja šuma pri izradi ove osnove. Plan koriš ćenja u osnovi sadrži: plan se ča obnavljanja i plan prorednih se ča. Sve se če imaju za cilj, prevenstveno negu šuma, odnosno poboljšanje stanja i funkcija šuma kao i pove ćanje vrednosti proizvodnje. To će se u ovoj gazdinskoj jedinici posti ći kako oplodnim se čama, tako i proredama u srednjedobnim sastojinama.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 53

Mihaila Pupina 113 Beograd

Pravilnim provo ñenjem ovih se ča, uz teku će prinose, postiže se i pove ćanje vrednosti prirasta. Ovo se temelji na prenošenju teku ćeg zapreminskog prirasta na tehnološki najkvalitetnija stabla i podsticanju ubrzanja njihovog priraš ćivanja u debljini, a samim tim i izmena strukture u korist vrednijih sortimenata. Bilo koji na čin da se primenjuje, intenzitet zahvata uvek diktiraju stvarne potrebe za se čom, radi sprovo ñenja odgovaraju ćih mera u svakoj konkretnoj sastojini.

7.4.1. Plan se ča obnavljanja šuma i kalkulacija prinosa

Plan se ča obnavljanja šuma detaljno je prikazan u tabelarnom delu osnove gazdovanja u prilogu, po obuhva ćenim odsecima unutar namenskih celina gazdinske jedinice, odnosno po gazdinskim klasama, a na ovom mestu će se prikazati zbirne vrednosti po gazdinskim klasama, površini i zapremini. Ovim planom obuhva ćeno je koriš ćenje proizvodnog potencijala staništa u okviru proizvodnje drveta, koriš ćenje ostalih proizvoda , lovne proizvodnje i sakupljanje šumskih plodova, semena i lekovitog bilja. Sama kalkulacija prinosa (glavni prinos) u visokim jednodobnim i izdana čkim šumama, kao i vešta čki podignutim sastojinama oslanja se na pozitivna opredeljenja utvr ñena metodom umereno – sastojinskog gazdovanja, modifikovanog i prilago ñenog stvarnim sastojinskim prilikama, karakteristikama staništa i osnovnoj nameni. Naime, pri odre ñivanju prinosa u svakoj gazdinskoj klasi, pojedina čno, utvr ñena je starost sastojina, ophodnja za osnovne vrste drve ća, i na toj osnovi zrelost za se ču pojedinih delova gazdinskih klasa. U prvoj fazi, još prilikom prikupljanja terenskih podataka, sastojine se prema zrelosti za se ču grupišu u tri grupe:

Odlu čno zrele za se ču • Prezrele i prestarele sastojine iz čijeg stanja proizilazi potreba što skorijeg koriš ćenja. • Sastojine u kojima je u proteklom ure ñajnom periodu zapo četo podmla ñivanje koje treba nastaviti. Zrele za se ču • Sastojine koje su dostigle zrelost za se ču prema odabranoj ophodnji (dobrog zdravstvenog stanja i dobro obrasle) • Sastojine lošeg uzrasta, slabog obrasta i nedovoljnog prirasta, bez obzira na starost i vrstu drve ća Sastojine na granici se čive zrelosti • Sastojine koje u toku slede ćeg ure ñajnog perioda mogu posti ći zrelost za se ču (sastojine predposlednjeg dobnog razreda) • Sastojine koje se iz nekog razloga ostavljaju za obnavljanje u slede ćem ure ñajnom razdoblju Na osnovu ovako grupisanih sastojina radi se privremeni plan se ča po površini. U drugoj fazi kalkulacije prinosa privremeni plan se ča upore ñuje se sa normalnim razmerom dobnih razreda, tj. sa idealnom površinom obnavljanja u ovom ure ñajnom periodu. Na osnovu ova dva pokazatelja vrši se kalkulisanje uzgojnih potreba (obnavljanja) i postizanje normalnog razmera dobnih razreda, tj. Obezbe ñivanje umerenije ili strožije trajnosti prinosa, sa što manje privrednih žrtava, uz istovremeno obezbe ñenje ostalih funkcija šuma. Regulator trajnosti prinosa kod umerenog sastojinskog gazdovanja je površina, tj. idealna (normalna) površina dobnog razreda. Kao što se vidi metod umerenog sastojinskog gazdovanja daje veliku slobodu pri kalkulaciji prinosa, odnosno bolje prilago ñavanje stanju sastojina i uzgojnim potrebama, tj. sastojine koje i nisu dostigle zrelost za se ču (ali su slabog kvaliteta i obrasta) mogu se predvideti za se ču obnavljanja ali zato sastojine koje su dostigle zrelost za se ču (ali su dobrog zdravstvenog stanja i obrasta) mogu i dalje ostati da priraš ćuju (produžava im se ophodnja), ako to ne ugrožava trajnost prinosa. Privremeni plan se ča šuma, (jednodobne šume) prikazan je slede ćom tabelom:

Odlu čno zrele za se ču Zrele za se ču Na granici se čive zrelosti Gazdinska Odeljenje Pha V m3 ZV m3 Odeljenje Pha V m3 ZV m3 Odeljenje Pha V m3 ZV m3 klasa 6c 4,87 1856,2 39,1 3b 7,72 2602,3 55,6 5c 3,52 1494,3 28,9 11k 1,38 315,9 8,4 10.353.421 8,39 3350,5 68,0 9,10 2918,2 64,0 1a 11,57 3316,7 89,5 1d 20,96 5458,5 154,6 5b 2,95 1008,8 23,3 2a 4,83 1387,6 38,1 6b 17,59 5596,4 150,8 2d 17,10 4157,4 122,8 7b 28,25 8827,6 223,8 14j 0,33 58,7 1,9 3a 21,93 7154,9 186,6 14k 0,09 21,3 0,7 4a 23,63 5816,1 165,3

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 54

Mihaila Pupina 113 Beograd

Odlu čno zrele za se ču Zrele za se ču Na granici se čive zrelosti Gazdinska Odeljenje Pha V m3 ZV m3 Odeljenje Pha V m3 ZV m3 Odeljenje Pha V m3 ZV m3 klasa 14m 0,18 45,6 1,4 5a 29,04 7083,1 198,5 6a 6,57 1469,6 40,6 7a 10,12 2452,0 68,6 7c 6,41 1907,1 47,2 8e 1,16 67,8 2,8 9b 11,24 2844,2 82,1 11a 15,08 3633,6 105,8 11h 0,77 108,5 2,4 14h 2,77 583,4 20,1 16a 19,04 3592,1 102,3 16g 1,57 199,8 5,7 16i 0,66 75,9 2,2 17b 15,29 2213,9 72,1 17f 4,92 610,0 19,9 17g 1,35 157,3 5,0 19f 1,99 445,7 13,4 10.196.313 60,96 18875,1 491,4 216,43 51418,5 1456,2 13b 2,61 359,2 9,6 10a 34,02 9577,3 281,8 14i 0,06 10,6 0,3 10b 3,84 952,1 29,6 14n 0,47 93,3 2,5 12i 15,34 1412,7 50,4 13a 1,23 81,3 2,5 13c 20,32 2592,2 89,1 14a 29,04 4750,4 158,6 14g 1,78 315,3 9,2 14l 2,36 540,9 16,6 17a 1,29 200,8 6,7 19l 0,49 35,5 0,9 10.307.313 3,14 463,1 12,4 109,71 20458,4 645,4 8a 12,88 3827,2 80,8 11g 3,31 640,6 18,1 11e 0,54 153,7 3,7 11m 2,14 596,4 16,1 11i 0,50 105,8 2,4 15f 3,30 887,5 21,3 15i 8,79 2321,0 55,9 10.360.421 22,71 6407,6 142,8 8,75 2124,5 55,5 8b 29,72 6982,1 180,3 8b 29,72 6982,1 180,3 8d 0,74 162,4 4,5 8c 0,12 34,1 0,9 8h 0,10 27,4 0,7 15b 0,36 42,6 1,1 15d 11,20 2694,8 66,7 9a 32,93 6886,9 206,0 16e 7,78 1859,6 50,7 10c 1,33 380,3 10,2 11b 9,82 2548,9 74,3 11d 2,48 463,4 12,5 11j 0,37 29,8 0,8 15c 1,18 215,3 6,3 16b 2,21 455,0 12,8 16d 5,85 1309,8 37,1 10.361.421 19,46 4631,0 119,4 86,73 19461,3 545,5 106,27 30376,8 766,0 421,62 93462,8 2702,6

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 55

Mihaila Pupina 113 Beograd

Analiziraju ći prethodnu tabelu konstatujemo da prema uzgojnim potrebama (hitnosti obnavljanja, odnosno prema privremenom planu se ča imamo prioritet da se ču obnavljanja izvršimo u sastojinama: Prinos Ukupan Površina Zapremina I II Odeljenje prinos polurazdoblje polurazdoblje ha m3 1a 11,57 3316,7 885 885 5b 2,95 1008,8 320 320 6b 17,59 5596,4 1792 1792 7b 28,25 8827,7 2816 2816 8a 12,88 3827,2 1209 1209 15d 11,20 2694,8 858 858 15i 8,79 2321,0 615 615 16e 7,78 1859,6 596 596 Pripremni sek 101,01 29452,0 9092 9092 5c 3,52 1494,3 770 770 6c 4,87 1856,2 1075 1075 Oplodni sek 8,39 3350,5 1845 1845 Ukupno 109,40 32802,5 9092 1845 10937 Oplodna se ča u jednodobnim sastojinama bukve (visokim i izdanačkim) i izdana čkim sastojinama hrastova (cer i kitnjaka) kratkog podmladnog razdoblja planirana je na 109,40ha i prinosom od 10937m3, od toga oplodni sek na 8,39ha visokih jednodobnih sastojina bukve i prinosom od 1845m3, pripremni sek na 101,01ha i prinosom od 9092m3 (konverzija – prevo ñenje izdana čkih sastojina bukve, i hrastova u visoki uzgojni oblik).

Namenska celina 10. - Proizvodnja tehni čkog drveta Gazdinska klasa 10.353.421 - Visoka jednodobna sastojina bukve Ova gazdinska klasa zauzima površinu od 19,71ha, sa prose čnom zapreminom od 345 m 3/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 7,4m3/ha. Ophodnja za ovu gazdinsku klasu iznosi 120 godina (širina dobnog razreda je 20 godina). Ovu gazdinsku klasu karakteriše nenormalan razmer dobnih razreda u kojoj dominiraju srednjodobne i dozrevaju će sastojine. Starosna struktura ove gazdinske klase po površini prikazana je slede ćom tabelom: DOBNI RAZREDI Stanje 1 -20 21 - 40 41 - 60 61 - 80 81 - 100 101 - 120 >120 Svega Stvarno - - - 2,22 9,10 8,37 19,71 Normalno 3,28 3,28 3,28 3,28 3,28 3,28 Razlika -3,28 -3,28 -3,28 -1,06 +5,82 +5,09

Prema hitnosti za se ču stanje sastojina je slede će: Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast Zv/V Hitnost za se ču ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha % Odlu čno zrele za se ču Zrele za se ču 8,39 89 3350,5 53 399 68,1 52 8,1 2,0 Na granici se čive zrelosti 9,10 11 2918,2 47 321 64,0 48 7,0 2,2 Ukupno GK 10.353.421 17,49 100.0 6268,7 100.0 132,1 100 7,5 2,1

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 56

Mihaila Pupina 113 Beograd

Prema hitnosti za se ču odlu čno zrelih sastojina nema, a zrelih za se ču prema stanju sastojina i odabranoj ophodnji (120 godina) ima 8,39 ha, dok sastojina na granici se čive zrelosti (sastojine poslednjeg i pretposlednjeg dobnog razreda prema odabranoj ophodnji) ima 9,10 ha. Detaljnom analizom sastojina prema hitnosti za se ču i analizom stvarnog razmera dobnih razreda ove gazdinske klase u odnosu na normalan razmer dobnih razreda, glavne se če (se če obnavljanja) planirane su na površini od 8,39 ha. Ukupan glavni prinos ove gazdinske klase u ovom ure ñajnom periodu (10 godina) utvr ñen je u iznosu od 1845m3, što čini intenzitet se če od 55 % po zapremini i 271 % po teku ćem zapreminskom prirastu u odnosu na zapreminu i prirast sastojina predvi ñenih za se ču obnavljanja. Gazdinska klasa 10.196.313 - Izdana čke mešovite sastojine cera i kitnjaka Ova gazdinska klasa zauzima površinu od 299,40 ha, sa prose čnom zapreminom od 242 m 3/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 6,8m3/ha. Ophodnja za ovu gazdinsku klasu iznosi 80 godina (širina dobnog razreda je 10 godina). Ovu gazdinsku klasu karakteriše nenormalan razmer dobnih razreda u kojoj dominiraju starije starosne kategorije. Starosna struktura ove gazdinske klase po površini prikazana je sledećom tabelom: DOBNI RAZREDI Stanje Svega I II III IV V VI VII VIII

Stvarno 15,95 0,48 5,58 194,50 82,89 299,40 Normalno 37,42 37,42 37,42 37,42 37,42 37,42 37,42 37,42 Razlika -37,42 -37,42 -21,47 -36,94 -37,42 -31,84 157,08 45,47

Prema hitnosti za se ču stanje sastojina je slede će: Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast Zv/V Hitnost za se ču ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha % Odlu čno zrele za se ču ------Zrele za se ču 60,96 22 18875,1 27 310 491,4 25 8,0 2,6 Na granici se čive zrelosti 216,43 78 51418,5 73 237 1456,2 75 6,7 2,8 Ukupno GK 10.196.313 277,39 100.0 70293,6 100 253 1947,6 100 7,0 2,8

Prema hitnosti za se ču zrelih sastojina ima 32,71ha, sastojina na granici se čive zrelosti ima 207,51ha, dok sastojina odlu čno zrelih za se ču nema. Glavne se če (se če obnavljanja) planirane su na površini od 60,36ha. Ukupan glavni prinos ove gazdinske klase u ovom ure ñajnom periodu (10 godina) iznosi 5813 m 3, što čini intenzitet se če od 31 % po zapremini i 118 % po teku ćem zapreminskom prirastu u odnosu na zapreminu i prirast sastojina predvi ñenih za se ču obnavljanja. Gazdinska klasa 10.307.313 - Izdana čke mešovite sastojine kitnjaka i cera Ova gazdinska klasa zauzima površinu od 199,29 ha, sa prose čnom zapreminom od 133 m 3/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 4,3 m 3/ha. Ophodnja za ovu gazdinsku klasu iznosi 80 godina (širina dobnog razreda je 10 godina). Ovu gazdinsku klasu karakteriše nenormalan razmer dobnih razreda u kojoj dominiraju starije starosne kategorije. Starosna struktura ove gazdinske klase po površini prikazana je slede ćom tabelom: DOBNI RAZREDI Stanje Svega I II III IV V VI VII VIII Stvarno 28,95 6,26 16,58 34,65 107,93 4,92 199,29 Normalno 24,91 24,91 24,91 24,91 24,91 24,91 24,91 24,91 Razlika -24,91 -24,91 +4,04 -18,65 -8,33 +9,74 +83,02 -19,99

Prema hitnosti za se ču stanje sastojina je slede će: Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast Zv/V Hitnost za se ču ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha % Odlu čno zrele za se ču Zrele za se ču 3,14 2,8 463,1 2 147 12,4 2 3,9 Na granici se čive zrelosti 109,71 97,2 20458,5 98 186 645,4 98 5,9

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 57

Mihaila Pupina 113 Beograd

Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast Zv/V Hitnost za se ču ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha % Ukupno GK 10.307.313 112,85 100.0 20921,6 100.0 185 657,8 100.0 5,8

Prema hitnosti za se ču zrelih sastojina ima 3,14 ha, na granici se čive zrelosti ima 109,71 ha, dok sastojina odlu čno zrelih za se ču nema. Glavne se če (se če obnavljanja) nisu planirane u ovoj gaydinskoj klasi, prvenstveno zbog jako malih površina sastojina zrelih za se če obnavljanja. Gazdinska klasa 10.360.421 - Izdana čke sastojine bukve Ova gazdinska klasa zauzima površinu od 31,97 ha, sa prose čnom zapreminom od 269 m 3/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 6,3 m 3/ha. Ophodnja za ovu gazdinsku klasu iznosi 80 godina (širina dobnog razreda je 10 godina). Ovu gazdinsku klasu karakteriše nenormalan razmer dobnih razreda u kojoj dominiraju starije starosne kategorije. Starosna struktura ove gazdinske klase po površini prikazana je slede ćom tabelom: DOBNI RAZREDI Stanje Svega I II III IV V VI VII VIII Stvarno 0,51 8,75 22,71 31,97 Normalno 3,99 3,99 3,99 3,99 3,99 3,99 3,99 3,99 Razlika -3,99 -3,99 -3,99 -3,99 -3,99 -3,48 +4,76 +18,72

Prema hitnosti za se ču stanje sastojina je slede će: Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast Zv/V Hitnost za se ču ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha % Odlu čno zrele za se ču Zrele za se ču 22,71 72 6407,6 75 282 142,8 72 6,3 2,2 Na granici se čive zrelosti 8,75 28 2124,5 25 243 55,4 28 6,3 2,6 Ukupno GK 10.360.421 31,46 100 8532,1 100 271 198,2 100 6,3 2,3

Prema hitnosti za se ču odlu čno zrelih sastojina nema, sastojina zrelih za se ču ima 22,71 ha, dok sastojina na granici se čive zrelosti ima 8,75 ha. Glavne se če (se če obnavljanja) planirane su na površini od 21,69 ha. Ukupan glavni prinos ove gazdinske klase u ovom ureñajnom periodu (10 godina) utvr ñen je u iznosu od 1824m3, što čini intenzitet se če od 28 % po zapremini i 128 % po teku ćem zapreminskom prirastu u odnosu na zapreminu i prirast sastojina predvi ñenih za se ču obnavljanja. Gazdinska klasa 10.361.421 - Izdana čke mešovite sastojine bukve Ova gazdinska klasa zauzima površinu od 115,38 ha, sa prose čnom zapreminom od 228 m 3/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 6,3 m 3/ha. Ophodnja za ovu gazdinsku klasu iznosi 80 godina (širina dobnog razreda je 10 godina). Ovu gazdinsku klasu karakteriše nenormalan razmer dobnih razreda u kojoj dominiraju starije kategorije šuma. Starosna struktura ove gazdinske klase po površini prikazana je slede ćom tabelom: DOBNI RAZREDI Stanje Svega I II III IV V VI VII VIII Stvarno 9,19 57,01 49,18 115,38 Normalno 14,42 14,42 14,42 14,42 14,42 14,42 14,42 14,42 Razlika -14,42 -14,42 -14,42 -14,42 -14,42 -5,23 +42,59 +34,76

Prema hitnosti za se ču stanje sastojina je slede će: Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast Zv/V Hitnost za se ču ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha % Odlu čno zrele za se ču

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 58

Mihaila Pupina 113 Beograd

Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast Zv/V Hitnost za se ču ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha % Zrele za se ču 19,46 18 4631,0 19 238 119,4 18 6,1 2,6 Na granici se čive zrelosti 86,73 82 19461,3 81 224 545,5 82 6,3 2,8 Ukupno GK 10.361.421 106,19 100 24092,3 100 227 664,9 100 6,3 2,7

Prema hitnosti za se ču zrelih sastojina ima 19,46ha, i sastojina na granici se čive zrelosti ima 86,73ha. Glavne se če (se če obnavljanja) planirane su na površini od 18,98 ha. Ukupan glavni prinos ove gazdinske klase u ovom ure ñajnom periodu (10 godina) utvr ñen je u iznosu od 1454 m 3, što čini intenzitet se če od 31 % po zapremini i 122 % po teku ćem zapreminskom prirastu u odnosu na zapreminu i prirast sastojina predvi ñenih za se ču obnavljanja Gazdinska klasa 10.326.313 - Izdana čke mešovita sastojine bagrema Ova gazdinska klasa zauzima površinu od 4,46 ha, sa prose čnom zapreminom od 63m3/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 3,0 m 3/ha. Ophodnja za ovu gazdinsku klasu iznosi 30 godina (širina dobnog razreda je 5 godina). Ovu gazdinsku klasu karakteriše nenormalan razmer dobnih razreda u kojoj je zastupljeni samo IV i V dobni razred. Starosna struktura ove gazdinske klase po površini prikazana je slede ćom tabelom: DOBNI RAZREDI Stanje Svega I II III IV V VI VII VIII Stvarno 2,10 2,36 4,46 Normalno 0,74 0,74 0,74 0,74 0,74 0,74 0,74 0,74 Razlika -0,74 -0,74 -0,74 +1,36 +1,62 -0,74 -0,74 -0,74

Glavne se če (se če obnavljanja) planirane su na površini od 2,36 ha. Ukupan glavni prinos ove gazdinske klase u ovom ure ñajnom periodu (10 godina) utvr ñen je u iznosu od 252 m 3, što čini intenzitet se če od 131 % po zapremini i 311% po teku ćem zapreminskom prirastu u odnosu na zapreminu i prirast sastojina predvi ñenih za se ču obnavljanja.

7.4.1.1 Sastojine za rekonstrukciju

Prema stanju šuma G.J „Vujan – Bukovik“ zastupljenost devastiranih sastojina u državnom posedu u kojima se može izvršiti rekonstrukcija (NC 10., NC 26.) iznosi 24,35 ha, šikara (NC 26.) 64,09ha što ukupno iznosi 88,44 ha sastojina za rekonstrukciju. Stanje šuma Intezitet se če Glavni prinos Namenska celina Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast V Iv Gazdinska klasa ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 m3/ha % 10.482.313 1,11 55,5 50 1,6 1,4 60 54 108 375 ukupno 1,11 55,5 50 1,6 1,4 60 54 108 375

7.4.1.2. Ukupan plan se ča obnavljanja

Intenzitet Stanje šuma Glavni se če po Gazdinska klasa prinos P V Zv V Zv ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 % % 10.353.421 8,39 3350,5 399 68,1 8,1 1845 55 270 ukupno visoke 8,39 3350,5 399 68,1 8,1 1845 55 270 10.196.313 60,36 18749,2 311 487,4 8,1 5813 31 119 10.326.313 2,36 192,6 82 8,1 3,4 252 131 311 10.360.421 21,67 6148,2 284 142,8 6,6 1824 30 127

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 59

Mihaila Pupina 113 Beograd

Intenzitet Stanje šuma Glavni se če po Gazdinska klasa prinos P V Zv V Zv ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 % % 10.361.421 18,98 4554,4 240 117,4 6,2 1454 32 124 izdana čke 103,37 29644,4 287 755,7 7,3 9343 32 124 10.482.313 1,11 55,5 50 1,6 1,5 60 108 375 VPS 1,11 55,5 50 1,6 1,5 60 108 375 NC“10“ 112,87 33050,4 292 825,4 7,3 11248 34 136 Ukupno 112,87 33050,4 292 825,4 7,3 11248 34 136 Ukupan prinos u sastojinama koje su predvi ñene za obnavljanje (112,87ha) iznosi 11248 m3. Intezitet se če po zapremini iznosi 34%, a po teku ćem zapreminskom prirastu 136%. Oplodne se če u jednodobnim sastojinama bukve i hrastova kratkog podmladnog razdoblja (do 20 godina) planirane su na 109,40ha i etatom od 110936m3, od toga pripremni sek na površini od 101,01ha (prinos 9091m3), i oplodni sek na površini od 8,39 (prinos 1845m3), a sve u zavisnosti od stanja sastojina, starosti sastojina, površine obnovljene sastojine. Čiste se če bagrema, kao redovan vid obnavljanja, planirane su na površini od 2,36ha, a ukupni prinos iznosi 252m3, ili 1% ukupno planiranog glavnog prinosa. Rekonstrukcija opožarene površine (sanacija požarišta) planirana je na površini od 1,11ha sa etatom 60m3, (sastojinska celina 482). Realizacija glavnog prinosa obavezna je po površini u celosti, i ± 10 % u odnosu na zapreminu, izuzev kod čiste se če i završnog seka oplodne se če. Detaljne vrednosti planiranog glavnog prinosa prikazane su u tabelarnom delu osnove "Plan se ča obnavljanja - jednodobne šume", po obuhva ćenim odsecima gazdinske jedinice i po gazdinskim klasama. Vrednost prinosa po sastojinama odre ñuje se kada se na po četnu zapreminu doda progresivno smanjen prirast i dobije zapremina sastojina pre se če koja se množi sa potrebnim intenzitetom se ča prema stanju svake sastojine i uzgojnoj potrebi.

7.4.2. Plan prorednih se ča (predhodni prinos)

Prethodni prinos je u funkciji potreba daljeg negovanja sastojina u razvoju, a obra čunat je u okviru ukupne analize mogu ćnosti koriš ćenja (namene površina), polaze ći od zate čenog stanja sastojina, stepena o čuvanosti (sklopljenosti) sastojina,strukturnih osobina i zdravstvenog stanja sastojina, razvojne faze (starosti), i broja stabala po jedinici površine iz kojih je proistekao intezitet zahvata se ča (intezitet prore ñivanja), a posebno analiziraju ći dosadašnji uzgojni tretman ovih šuma i njegov uticaj na zate čeno stanje. Pri tome je vo ñeno ra čuna o slde ćim momentima : • da je ve ći deo površina sastojina dozrevaju ći, • da je jedan deo sastojina u dosadašnjem periodu izostavljen od negovanja, ili je negovan retko i nedovoljno, • da neke vrste drve ća, kao što su : crni orah, jasen, javor, divlja trešnja i druge, koje razbijaju monodominantnost “glavnih vrsta” cera, kitnjaka i bukve, treba forsirati i negovati (izostaviti proredom), • proredne se če treba da budu umrenog i odmerenog inteziteta za svaku sastojinu pojedina čno, • u ovom ure ñajnom razdoblju, proredne se če su planirane u sastojinama bukve i hrastova potpunog, gustog i vrlo gustog sklopa (0,7, 0,8 – 0,9; 1,0); • selektivne prorede se planiraju i u vešta čki podignutim sastojinama četinara. Proredni prinos je kalkulisan za svaku sastojinu ponaosob. Kalkulacija je vršena tako što je prinos odre ñen intenzitetom zahvata u odnosu na zapreminu sastojine, pri čemu se vodilo ra čuna da etat ne pre ñe 2/3 vrednosti desetogodišnjeg prirasta. Zna či E =1/3-2/3xIv (zavisno od stanja i starosti sastojina). Prema tome etat sastojine je odre ñen na osnovu stanja konkretne sastojine, njene zapremine i zapreminskog prirasta, a ukupan etat gazdinske klase dobijen je zbirom etata pojedinih sastojina koje pripadaju datoj gazdinskoj klasi.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 60

Mihaila Pupina 113 Beograd

Metod kalkulacije prinosa sinhronizovan je sa prikazom stanja, datim ciljevima gazdovanja i merama za ostvarenje ciljeva. Plan prorednih se ča je detaljno prikazan u odgovaraju ćoj tabeli po odsecima, gazdinskim klasama i vrstama drve ća. Intenzitet Stanje šuma Prethodni se če po prinos Gazdinska klasa P V Zv V Zv

ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 % %

10.353.421 9,94 3139,1 316 69,6 7,0 404 13 58 Ukupno visoke 9,94 3139,1 316 69,6 7,0 404 13 58 10.176.323 13,63 1820,5 133 57,4 4,2 254 14 44 10.196.313 230,19 53035,8 230 1519,2 6,6 7592 14 50 10.215.212 7,71 1074,0 139 42,9 5,6 162 15 38 10.307.313 135,95 23233,8 171 734,1 5,4 3426 15 47 10.360.421 8,75 2124,5 243 55,1 6,3 276 13 50 10.361.421 94,72 21425,7 226 596,7 6,3 3130 15 52 Ukupno izdana čke 490,95 102714,3 209 3005,4 6,1 14840 14 49 10.470.421 5,11 1657,2 324 71,0 13,9 200 12 28 10.475.313 29,82 6092,2 204 348,9 11,7 876 14 24 10.476.313 1,00 119,0 119 6,2 6,2 17 15 28 Ukupno VPS 35,93 7868,4 219 426,1 11,8 1093 14 26 Ukupno 536,82 113721,8 212 3188,6 6,4 16337 14 51 Ukupan planirani predhodni ( proredni) prinos iznosi 14399m3. Intenzitet prorednih se ča na nivou gazdinske jedinice po zapremini je 14 %, a po zapreminskom prirastu 45% što se ocenjuje kao krajnje umeren zahvat prorednim se čama. Predhodni prinos planiran je na površini od 496,10ha sa prose čnim prinosom (etatom) od 29m3/ha. Osnovni cilj prorednih se ča je da se prirodnom selekcijom i šumsko – uzgojnim odabiranjem u sastojinama reguliše sastav šume, uti če na formiranje krošnji, oblika debla, pove ća otpornost i poboljša zdrastveno stanje sastojina. Kalkulisani predhodni prinos je obavezan po površini, a po zapremini može da se kre će u granicama ± 10 % od plana utvr ñenog po odsecima.

7.4.3. Ukupan plan se ča

U priloženoj tabeli prikazano je stanje sastojina i planirani prinos po gazdinskim klasama, kao i intenzitet se če po zapremini i zapreminskom prirastu.

Prinos Intezitet se če Teku ći zapreminski Površina Zapremina Gazdinska klasa prirast Glavni Prethodni Ukupno V Iv

ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 m3 m3 % % 10.323.421 0,18 58,5 325 2,8 15,3 - - - - - 10353.421 19,71 6805,0 345 145,8 7,4 1845 404 2249 33 154 Ukupno visoke 19,89 6863,5 345 148,5 7,5 1845 404 2249 33 151 10.176.323 14,76 1999,3 135 63,4 4,3 254 254 13 40 10.196.313 299,40 72439,5 242 2034,6 6,8 5813 7592 13405 18 66 10.215.212 7,71 1073,9 139 42,9 5,6 162 162 15 38 10.307.313 199,29 26507,9 133 861,1 4,3 3426 3426 13 40 10.325.313 1,31 - - 10.326.313 4,46 283,2 64 13,6 3,0 252 - 252 89 185

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 61

Mihaila Pupina 113 Beograd

Prinos Intezitet se če Teku ći zapreminski Površina Zapremina Gazdinska klasa prirast Glavni Prethodni Ukupno V Iv

ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 m3 m3 % % 10.360.421 31,97 8617,2 270 200,6 6,3 1824 276 2100 24 105 10.361.421 115,38 26273,3 228 724,6 6,3 1454 3130 4584 17 63 Ukupno izdana čke 674,28 137194,4 203 3940,8 5,8 9343 14840 24183 18 61 10.470.421 5,42 1759,4 325 75,1 13,9 200 200 11 27 10.471.421 0,96 135,1 141 5,0 5,2 - 10.475.421 38,51 7230,2 188 413,5 10,7 876 876 12 21 10.476.421 3,54 497,9 141 24,5 6,9 17 17 3 7 10.482.313 1,11 55,5 50 1,6 1,5 60 - 60 108 375 Ukupno VPS 49,54 9678,1 195 519,8 10,5 60 1093 1153 12 22 Ukupno NC”10” 743,71 153736,0 207 4609,2 6,2 11248 16337 27585 18 60 26.308.311 23,24 847,7 36 17,6 0,8 Ukupno izdana čke 23,24 847,7 36 17,6 0,8 26.366.313 64,09 - - - - Ukupno šikare 64,09 - - - - NC 26 87,33 847,7 10 17,6 0,2 Ukupno GJ 831,04 154583,7 186 4626,7 5,6 11248 16337 27585 18 60

Ukupan planirani prinos u gazdinskoj jedinici iznosi 27585 m³. Intenzitet zahvata, na nivou gazdinske jedinice, po zapremini iznosi 18%, dok po zapreminskom prirastu intenzitet iznosi 60%. Glavni prinos je 11248m³ što iznosi 41% ukupnog planiranog etata, a prethodni prinos je planiran sa 16337m³ ili 59% planiranog etata. U ukupnom prinosu najzastupljenija je gazdinska klasa 10.196.313 sa prinosom od 13405m3, ili 45% ukupno planiranog prinosa (27585m3), zatim sledi gazdinska klasa 10.361.421 sa prinosom od 4584m3, ili 17% ukupno planiranog prinosa gazdinske jedinice, gazdinska klasa 10.307.313 sa prinosom od 3426m3, ili 14%, gazdinska klasa 10.360.421 sa prinosom od 2100m3, ili 8%, i gazdinska klasa 10.353,421 sa prinosom od 2249m3, ili 8% ukupnog planiranog etata. Proredne se če (predhodni prinos) planirane su na površini od 536,82ha, sa prinosom od 16337m3, ili 59% ukupno planiranog prinosa. Treba imati u vidu da se znatan deo bukovih, i hrastovih, izdana čkih šuma odlikuje izuzetno dobrim kvalitetom i da, prakti čno, veoma malo zaostaju za kvalitetnim sastojinama semenskog porekla na analognim staništima. Zato ovakve sastojine a prvenstveno sastojine na granici se čive zrlosti, trebalo bi uzgojno tretirati kao visoke šume. Prorednim zahvatima (se čama), izrazito selektivnog karaktera, treba nastojati da u postupku priprema za konverziju, kvalitetna stabla postignu što ja če pre čnike, kako bi se proizvelo što više trupaca pre nego se po čne sa podmla ñivanjem.

7.4.4. Ukupan plan se ča po vrstama drve ća

Zapreminski P R I N O S I N T E Z I T E T S E Č E Zapremina Vrste drve ća prirat Glavni Prethodni Ukupno V Zv m3 m3 m3 m3 m3 % % cer 62892,4 1692,8 4536 6704 11240 18 66 Kit 36568,0 1063,8 1808 4109 5917 16 56 bukva 30710,4 769,5 4022 2635 6657 22 86 grab 6778,5 213,9 285 854 1139 17 53 Otl 3856,4 195,3 190 545 735 19 38

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 62

Mihaila Pupina 113 Beograd

Zapreminski P R I N O S I N T E Z I T E T S E Č E Zapremina Vrste drve ća prirat Glavni Prethodni Ukupno V Zv m3 m3 m3 m3 m3 % % sladun 1335,0 49,8 39 151 190 14 38 c. jasen 1265,0 51,7 50 152 202 16 39 S. lipa 537,3 16,8 45 28 73 14 43 jasika 465,6 17,3 47 20 67 14 39 bagrem 425,5 23,0 154 42 196 46 85 K. lipa 319,2 9,4 8 12 20 6 21 trešnja 254,6 7,8 5 5 2 6 grabi ć 130,7 5,4 15 15 11 28 c. grab 49,7 2,2 14 7 21 84 95 p. jasen 38,3 1,0 13 13 34 130 OML 22,9 0,7 orah 0,6 0,0 Ukupno liš ćari 145650,0 4120,5 11212 15280 26492 18 64 crni bor 7128,6 429,8 862 862 12 20 smr ča 1770,4 75,0 195 195 11 26 b.bor 33,3 1,2 36 36 108 300 brv. 1,4 0,1 Ukupno četinari 8933,7 506,0 36 1057 1093 12 22 Ukupno GJ 154583,7 4626,7 11248 16337 27585 18 60 Analiziraju ći planirani prinos po vrstama drve ća konstatujemo da cer u ukupnom prinosu na nivou gazdinske jedinice u čestvuje sa 41% (od toga je glavni prinos 40%, a predhodni 60%), zatim sledi bukva sa 24%, od toga je glavni prinos 60%, a predhodni 41%, kitnjak sa 21% (glavni prinos 30%, predhodni 70%).

U ukupnom prinosu (27585m3), glavni prinos u čestvuje sa 11248m3, ili 41%, a predhodni prinos sa 16337m3 ili 59%. Liš ćarske vrste u ukupnom prinosu u čestvuju sa 96%, dok četinarske vrste u čestvuju sa 4% u ukupno planiranom prinosu gazdinske jedinice. Obzirom na intenzitet zahvata u odnosu na zapreminu (18%) i zapreminski prirast (60%) o čigledno je da je obezbe ñena trajnost prinosa. Obazrivost pri planiranju se ča, posebno prorednog prinosa, gde su izostale proredne se če kod dela sastojina hrastova, uzrokovane su zapo činjanjem prirodnog obnavljanja ,odnosno konverzijom izdana čkih sastojina hrastova i bukve. Detaljne vrednosti planiranog prinosa (glavni + prethodni) prikazani su u tabelarnom delu osnove , Plan se ča obnavljanja - jednodobne šume i "Plan prorednih se ča", koji su sastavni deo osnove gazdovanja šumama .

7.4.5. Posebne odredbe u vezi korišćenja prinosa

Realizacija glavnog prinosa u odnosu na sastojinu (odsek) je obavezan po površni, a po zapremini može da odstupi ± 10 %, osim u slu čaju realizacije prinosa završnim sekom oplodne se če, kao i čistom se čom. Realizacija planiranog prethodnog prinosa u odseku po površini je obavezna, a po zapremini može da odstupi ± 10 %. Glavni prinos mora da se realizuje u sastojinama u kojima je planiran, jer proisti če iz odre ñenih uzgojnih potreba. Prorede će se izvršiti u jednom navratu. Nakon izvršenih planiranih radova obavezno je uspostavljanje šumskog reda.

7.4.6. Vreme se če šuma

Vreme se če, izrade, izvoza, iznošenja i privla čenja drveta odre ñuje se osnovom gazdovanja šumama, odnosno programom gazdovanja šumama, a utvr ñuje se na slede ći na čin (Sl.gl.RS. br.38. od 31.05.2011.god) :

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 63

Mihaila Pupina 113 Beograd

U jednodobnim sastojinama,u kojima se obavljaju oplodne se če (oplodni, naknadni i završni sek) zabranjena je se ča, izrada i izvoz drveta iz se čine za vreme trajanja vegetacije. U sastojinama u kojima je planiran predhodni prinos (proredna se ča) se ča se obavlja u toku cele godine, U jednodobnim sastojinama, gde su predvi ñeni uzgojni radovi nege šuma (se ča osvetljavanja i čiš ćenja), se ča se obavlja po pravilu za vreme trajanja vegetacije. U izdana čkim šumama, za koje se smernicama gazdovanja i dalje odre ñuje gazdovanje kao izdana čkim šumama, se ča obnavljanja se obavlja isklju čivo za vreme mirovanja vegetacije. U kulturama i plantažama, se ča se može obavljati tokom cele godine.

7.4.7. Plan koriš ćenja ostalih šumskih proizvoda

Koriš ćenju ostalih šumskih proizvoda (eksploatacija kamena, šumski plodovi, lekovito bilje, pe čurke i dr.) u narednom periodu mora se posvetiti daleko više pažnje u smislu sakupljanja i otkupa istih. S tim u vezi potrebno je, u ovom ure ñajnom periodu, organizovati posebnu službu na nivou gazdinstva koja će se baviti sakupljanjem, otkupom, pra ćenjem i evidentiranjem koli čine šumskih proizvoda sa pojedinih lokaliteta i evidencijom sakuplja ča u cilju spre čavanja istrebljivanja ovih šumskih proizvoda. Od jestivih gljiva koje se javljaju u uslovima ove gazdinske jedinice treba izdvojiti:- vrganj - Boletis edulis i lisi čarku - Cantharelus cibarius. Plan koriš ćenja ostalih proizvoda se ne može utvrditi, jer ne postoje pouzdani podaci na osnovu kojih se on može korektno odrediti. Naime, šumsko gazdinstvo "Golija" iz Ivanjice u predhodnom periodu nije vršilo otkup sporednih šumskih proizvoda. Ovde se predlaže da se na osnovu iskustva, planirane koli čine iskažu u godišnjim planovima. Ostali proizvodi šume (šumski plodovi, lekovito bilje), kao i ostali proizvodni potencijali šuma (pašnjaci), deo su koncepta kompleksnog koriš ćenja šuma, a njihovo koriš ćenje i unapre ñenje predstavlja logi čku komponentu kompleksnog gazdovanja potencijalima šuma, a naro čito kao deo koncepta proizvodnje hrane u brdsko - planinskom podru čju, zaustavljanje depopulacije ovih podru čja, sa svim povoljnim posledicama koje bi se time postigle.

7.4.7.1. Paša

Pitanje paše je regulisano Zakonom o šumama. Po tom zakonu onaj ko gazduje šumama dužan je da odre ñuje mesto i propisuje uslove za pašu, vrstu i broj grla kao i nadoknadu za pašu vode ći ra čuna o postavljenim ciljevima gazdovanja. U uslovima ove gazdinske jedinice paša je zabranjena u šumama u kojima se vrše meliracioni radovi, u sastojinama gde je u toku prirodno obnavljanje, kao i u kulturama koje će biti podignute u ovom ure ñajnom periodu na neobraslom zemljištu. U prethodnom periodu nije ostvaren prihod od pašarenja, niti je vršena evidencija broja i vrste stoke na podru čju GJ "Vujan - Bukovik", tako da se u OGŠ, bez navedenih parametara, ne može odrediti prihod od naplate takse za ispašu stoke za ovo ure ñajno razdoblje.

7.4.7.2. Lovstvo

Gazdinska jedinica "Vujan - Bukovik" nalazi se u sastavu lovišta "Bresnica" kojim gazduje Lova čki savez Srbije, preko Lova čkog udruženja “Radoš Pošti ć”sa sedištem u Mr čajevcima. U okviru lovišta gajene vrste divlja či su srna, divlja svinja, zec, fazan i poljska jarebica, koje se organizovano gaje i izlovljavaju na osnovu važe će lovne osnove (01.04.2008. – 31.03.2018.god). Ciljevi gazdovanja lovištem: Opšti ciljevi - zaštita, gajenje, lov i koriš ćenje gajenih vrsta divlja či i njenih delova tako da se merama gazdovanja obezbedi gajenje ovih vrsta divlja či u broju i kvalitetu koji dozvoljavaju prirodni uslovi u lovištu. Zaštita, lov i koriš ćenje lovostajem zašti ćenih vrsta divlja či, koje stalno ili povremeno žive u lovištu. Posebni ciljevi - postizanje odre ñenog broja i kvaliteta, polne i starosne strukture, gustine populacije, koriš ćenje divlja či i njenih delova kroz lovni turizam, rekreativnu aktivnost članova lova čkog udruženja. Poboljšanje prirodnih uslova staništa za sve vrste divlja či i zaštita retkih prore ñenih vrsta.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 64

Mihaila Pupina 113 Beograd

Mere za ostvarivanje ciljeva gazdovanja lovištem: • obnavljanje i prirast divlja či u lovištu (dinamika razvoja populacije) • izgradnja i održavanje lovnih i lovno-tehni čkih objekata, izgradnja i održavanje lovno-proizvodnih objekata i ogra ñivanje dela lovišta • odstrel divlja či • gajenje, zaštita, lov i koriš ćenje divlja či i njenih delova • zaštita divlja či i mere za obezbe ñivanje mira u lovištu • prihrana i prezimljavanje divlja či u lovištu • mere za ostvarivanje saradnje sa drugim delatnostima i susednim lovištima • naseljavanje divlja či u lovište • druge mere koje proisti ču iz posebnih ciljeva gazdovnja lovištem Kapacitet lovišta, odnosno broj odre ñenih vrsta divlja či na 100 hektara lovnoproduktivne površine koji obezbe ñuje normalan razvoj šumskih ekosistema (bez nanošenja štete šumi), odnosno dozvoljen broj jedinki u navedenim lovištima prikazan je slede ćom tabelom: Bonitetni razred (bonitet lovišta) Vrsta divlja či I II III IV 1. Divlja svinja 2-3 1,5-2 1-1,5 0,5-1 2. Srna do 8 do 6 do 4 do 2 3. Zec 20-40 12-19 5-11 2-4 4. Fazan 30-60 20-29 10-19 4-9 5. Poljska jarebica 40-80 25-39 10-24 4-9 Napred navedeni kapacitet lovišta obezbe ñuje nesmetani razvoj šumskih ekosistema, odnosno ovaj broj jedinki na 100 hektara lovnoproduktivne površine ne će pri činjavati štete na šumskim sistemima i on se kod izrade planskih dokumenata u oblasti lovstva mora uvažavati, to jest usaglasiti sa ovom Opštom osnovom gazdovanja šumama. Biološki kapacitet lovišta predstavlja maksimalan broj odre ñene divlja či na 100 ili 1.000 ha lovno produktivne površine, pri čemu kod divlja či ne dolazi do opadanja osnovnih karakteristika jedinki u telesnoj težini, prirastu i kvalitetu trofeja. Pove ćanje brojnosti neke vrste divlja či koja pripada odre ñenom ekosistemu, uslovljeno je kapacitetom sredine čija kakvo ća opet zavisi od raspoložive hrane i vode, mogu ćnosti za zaklon i drugih neophodnih uslova za život. Brojnost jedne životinjske vrste i pored velike mogu ćnosti razmnožavanja ne može nadmašiti kapacitet sredine, a da pri tom ne izazove ili pove ćanje smrtnosti ili opadanje stope razmnožavanja. Eventualni višak koji se svake godine javlja kao posledica razmnožavanja ubira čovek ili propada usled otpora sredine (grabljivice, bolesti i drugi uzroci smrtnosti). Ekonomski kapacitet lovišta predstavlja onaj maksimalni broj divlja či na odre ñenoj lovno produktivnoj površini koja, po svojim uslovima, obezbe ñuje zdravu i normalno razvijenu divlja č sa dobrom fizi čkom kondicijom i konstitucijom, odnosno takvu divlja č koja će uz najpovoljniji odnos polova, dati maksimalni godišnji prirast. Takva divlja č i takvog brojnog stanja ne čini na toj površini nikakve ili minimalne i podnošljive štete. Uzgojne mere u lovištima treba usmeriti tako da se u što kra ćem mogu ćem roku postigne predvi ñeni ekonomski kapacitet koji mora uvek da bude ve ći od mati čnog- optimalnog fonda: Površina lovišta Lovno produktivna Broj divlja či na 100 Mati čni-optimalni Vrsta divlja či Bonitet lovišta površina ha LPP fond hektara grla Lovište “Bresnica” 1. Srna IV 5.300,00 3,00 160 2. Divlja svinja III 5.000,00 0,40 20 3. Zec III 20.000,00 10,00 2.000 4. Fazan III 14.706,00 17,00 2.500 5. Poljska jarebica III 13.000,00 12,00 1.560 Ukupno 32304,00 Radi poboljšanja uslova, stanja i gajenja divlja či u lovištu, odnosno, gazdinskoj jedinici treba da postoji dobra saradnja sa drugim, lokalnim lova čkim udruženjem radi izgradnje lovno-tehni čkih objekata kao što su: hranilišta, solišta, pojilišta i osmatra čnice. Vrste i broj divlja či koje se mogu gajiti u šumi odre ñuju se Lovnom osnovom u skladu sa Zakonom o lovstvu. Lovna osnova i osnova gazdovanja šumama moraju se me ñusobno uskladiti. Lovom će se planski gazdovati na osnovu godišnjih izvo ñačkih planova, saglasno sa donetom Lovnom osnovom po postupku propisanim Zakonom o lovstvu, ne narušavaju ći pritom interes šume i njenih zašti ćenih funkcija.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 65

Mihaila Pupina 113 Beograd

Divlja č u šumi nalazi mir, zaklon i prirodnu hranu. Prilikom planiranja radova u šumi, u interesu je lovstva da se prethodno izvrši analiza promena, koje će nastupati u sastojinama nakon izvršenja planiranih radova, kao i koliko će ti radovi uzrokovati promenu životnih uslova pojedinih vrsta divlja či. Napred su dati ekonomski kapaciteti glavnih vrsta divlja či, a sva ostala pitanja integralno su rešena Lovnom osnovom za ovo lovište. Lovnom osnovom za napred navedeno lovište, razvoj lovstva i uzgoj divlja či, uskla ñen je sa interesima intezivnog gazdovanja šumama

7.4.9. Plan izgradnje šumskih saobra ćajnica

Izgradnja i održavanje šumskih saobra ćajnica treba da su u skladu sa "Pravilnikom o bližim uslovima, kao i na činu dodele i koriš ćenja sredstava iz godišnjeg programa koriš ćenja sredstava Budžetskog fonda za šume Republike Srbije i Budžetskog fonda autonome pokrajine“, Službeni glasnik br.17 od 21.02.2013.godine ( član 2). Potrebna otvorenost mrežom saobra ćajnica, odre ñena na bazi troškova gradnje i održavanja šumskih kamionskih puteva, troškova privla čenja i sadašnje se čive zapremine, korigovana sa zaštitnog, ekološkog i socijalnog aspekta za GJ. „Vujan Bukovik“ iznosi 29,40 m/ha.Optimalna gustina šumskih komunikacija za GJ. iznosi 26,79m/ha kamionskih puteva (OOGŠ Golijskog šumskog podru čja). Sadašnja otvorenost GJ. „Vujan - Bukovik“ šumskim saobra ćajnicama je 29,40m/ha, što je 110% optimalne. Ovde naglašavamo da je 60% ukupne dužine šumskih saobra ćajnica u kategoriji meki šumski putevi, pa je ve ćinu istih potrebno prevesti u tvrde kamionske puteve. U ovom ure ñajnom periodu ne planira se izgradnja novih tvrdih kamionskih putnih pravaca, ve ć prevo ñenje dela postoje ćih mekih kamionskih puteva u tvrde kamionske puteve u dužini od 4,70km. U ovom ure ñajnom razdoblju planira se i održavanje postoje ćih šumskih saobra ćajnica. Planirani meki šumski putevi za prevo ñenje u tvrde su : • Vujan – 7. odelenje u dužini od 2,70km (odel. 3,4,5,6,7,), meki • Oštra kosa – 11. odelenje u dužini od 2,00km (otvara 9, 10, 11), meki Pri prevo ñenju mekih šumskih puteva u tvrde primeniti konstruktivno – tehni čke elemente u skladu sa „Pravilnikom o bližim uslovima,kao i na činu koriš ćenja sredstavai iz sredstava Budžtskog fonda za šume Republike Srbije i Budžetskog fonda za šume Autonomne pokrajine “, Službeni glasnik br.17/13 ( član 45. stav 1. ta čka 6 Pravilnika br.122), što podrazumeva normalno i bezbedno odvijanje sabra ćaja putni čkih i teretnih vozila tokom cele godine. Tako ñe u ovom ure ñajnom periodu planira se i održavanje svih šumskih komunikacija ove gazdinske jedinice (3,60km), a to podrazumeva slede će radove: • čiš ćenje rigola • čiš ćenje propusta za odvo ñenje vode sa trase puta • nasipanje kolovoza na mestima gde je voda odnela podlogu • nasipanje udarnih rupa i dr.

7.4.10. Plan ure ñivanja šuma

Važnost OGŠ za gazdinsku jedinicu "Vujan - Bukovik" je od 01.01.2018 do 31.12.2027.godine. Revizija će se izvršiti u poslednjoj godini važenja osnove, tj. u toku 2027 godine.

7.4.11. O čekivani efekti realizacije planiranih radova

Na bazi sadašnjeg stanja šuma i šumskog zemljišta, a pod predpostavkom da se planirani radovi realizuju na kraju ure ñajnog perioda o čekujemo slede će stanje šuma: • Rekonstrukcijom devastiranih sastojina (sanacija opožarene površine) od 1,11ha, učešće devastiranih sastojina smanjujemo sa sadašnjih 2,9 % (24,35 ha) na 2,8 % (23,24 ha) na kraju ure ñajnog perioda. • Vegetativno obnavljanje čistim se čama na površini od 2,36 ha, na kraju ure ñajnog perioda dobijamo 2,36 ha mladih izdana čkih sastojina bagrema. • Sprovo ñenjem konverzije izdana čkih sastojina bukve i hrastova na kraju ure ñajnog perioda dobijamo 101,01ha površina u procesu prirodnog prevo ñenja izdana čkih sastojina u visoki uzgojni oblik. • Izvo ñenjem se ča obnavljanja visokih sastojina bukve oplodnim se čama, na kraju ure ñajnog perioda dobijamo 8,39 ha površina u procesu prirodnog obnavljanja.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 66

Mihaila Pupina 113 Beograd

• Realizacijom prorednih se ča na radnoj površini od 536,82ha, obezbe ñujemo ve ću biološku stabilnost i pove ćanje kvalitativnog prirasta navedenih sastojina, kao i popravku zdrastvenog stanja. • Realizacijom planiranih se ča (glavnih i prorednih) na kraju ure ñajnog perioda očekujemo zapreminu od 173266 m3, odnosno uve ćanje zapremine od 18682 m3 ili 12 % u odnosu na sadašnju zapreminu, što je posledica pozitivne razlike izme ñu zapreminskog prirasta i planiranog prinosa. • Realizacijom mera nege šuma: okopavanje i prašenje, se ča izbojaka i uklanjanje korova, popunjavanje, čiš ćenje u mladim prirodnim sastojinama obezbedi će se pravilan razvoj i biološka stabilnost mladih prirodnih i vešta čki podignutih sastojina. • Prevo ñenjem mekog šumskog puta u tvrdi (4,70km) i održavanjem postoje ćih šumskih saobra ćajnica omogu ći će se realizacija planova gazdovanja sa povoljnijim efektima. Koriš ćenju šuma i šumskog zemljišta trebalo bi pristupiti sa više aspekata i iscrpiti sve mogu ćnosti višenamenskog koriš ćenja. Osnovom gazdovanja šumama utvr ñeni su dugoro čni i kratkoro čni ciljevi unapre ñivanja stanja šuma kako bi se poboljšala njihova opštekorisna funkcija. Pri sprovo ñenju odredaba osnove potrebno je obezbediti : trajnost prinosa, trajnost proizvodnje, unapre ñenje stanja sastojine izvo ñenjem predvi ñenih šumsko uzgojnih radova i očuvanja i unapre ñivanje zaštitno-regulatornih i kulturnih funkcija šuma. Sastojine treba približiti proizvodnom optimumu izvo ñenjem odgovaraju ćih uzgojnih mera sa zadatkom da se obezbedi intenzivna i maksimalna proizvodnja najboljeg kvaliteta i vrednosti. To podrazumeva potpunije koriš ćenje produkcione sposobnosti staništa, osloba ñanje podmla ñenih površina prore ñivanjem i drugim merama nege i obnove, rekonstrukciju degradiranih šuma, podizanje novih kultura i dr. Kao ciljevi gazdovanja u ovoj gazdinskoj jedinici predloženi su pove ćanje udela visokih sastojina u šumskom fondu, konverzijom (obnavljanjem) izdana čkih bukovih i hrastovih sastojina. Rešenja utvr ñena u ovoj osnovi gazdovanja šumama gazdinske jedinice “Vujan – Bukovik”rezultat su shvtanja i nužnosti donošenja rešenja za teku ći ure ñajni period. Potrebe kompleksnog tretmana šuma gazdinske jedinice zahtevaju nau čna istraživanja, kojima će se obezbediti pouzdanije planiranje u narednom ure ñajnom razdoblju. Kao neophodna predpostavka daljeg unapre ñenja svih funkcija šuma gazdinske jedinice, potrebno je urediti odnose sa ostalim korisnicima pojedinih vrednosti ovih prostora (ažuriranje katastra, rešavanja imovinsko – pravnih odnosa). Napred navedeno, argumentovano ukazuje da će realizacijom planova gazdovanja u narednih deset godina do ći do zna čajnog poboljšanja stanja i pove ćanja zapremine i zapreminskog prirasta gazdinske jedinice, kao i do poboljšanja produktivnosti proizvodnje i ja čanja poslovne snage ŠG "Golija"-Ivanjica.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 67

Mihaila Pupina 113 Beograd

8.0. SMERNICE ZA SPROVO ĐENJE PLANOVA GAZDOVANJA

Smernice za sprovo ñene planova gazdovanja detaljno su obra ñene u opštoj osnovi gazdovanja (2009.- 2018.), ovde će biti ponovljenje one najbitnije za gazdinsku jedinicu "Vujan - Bukovik " .

8.1. Smernice za sprovo ñenje šumsko – ugojnih radova

Vešta čko pošumljavanje sadnjom U odgovaraju ćim poglavljima ove osnove obra ñen je odre ñen broj pitanja vezanih za pošumljavanje i to: izbor vrsta drve ća, gustina sadnje, starost sadnica u skladu sa varijabilnoš ću staništa, pre svega mikroreljefom i evalucijom zemljišta. Posebna priprema zemljišta u ovoj gazdinskoj jedinici nije potrebna. Ona se svodi na kopanje jama pre čnika 30 - 40 cm i isto toliko duboke merene na nižoj strani. Najpogodnije vreme za sadnju sadnica je period mirovanja vegetacije. Za podru čje ove gazdinske jedinice jesenja sadnja može po četi polovinom meseca oktobra, a traja će sve do pojave snežnog pokriva ča i zamrzavanja zemljišta. Prole ćna sadnja po činje kada se sneg otopi i zemlja otkravi, a u ovoj gazdinskoj jedinici to je polovina meseca aprila, a traja će do pred otvaranje pupoljaka ( po četak vegetacije), a to je po četak meseca maja. Samo pošumljavanje mora se izvoditi sa kvalitetnim sadnim materijalom. Klasi čno proizvedene sadnice treba da su zdepaste jake i sa bogato ožiljenim korenom koji svojom masom prevazilaze masu nadzemnog dela sadnice. Manipulacija sa sadnicama od rasadnika pa do same sadnje mora biti takva da sadnice najbezbolnije pretrpe "šok" promene staništa (rasadnik - objekat pošumljavanja), od čega u najve ćoj meri zavisi i uspeh pošumljavanja. Manipulacija sa sadnicama u najve ćoj meri odnosi se na slede će: - prilikom prevoza koren sadnica mora biti u vlažnoj sredini - na objektu pošumljavanja sadnice se moraju staviti u zasenu i utrapiti (ako se ne koriste odmah) i povremeno se prskaju vodom - sadnice prilikom samog izvo ñenja sadnje, nijednog trenutka ne smeju biti direktno izložene suncu ili vetru, kako ne bi došlo do isušivanja korena - za raznošenje sadnica po terenu koristiti kofe, korpe, torbe od nepromo čivig platna u kojima se nalazi vlažna mahovina ili vlažna zemlja kako bi koren sadnica u njima bio stalno vlažan. Nega mladih sastojina Prašenje i okopavanje - izvodi se nakon osnivanja kultura, prvenstveno radi regulisanja vodnog režima zemljišta i otklanjanja konkurencije korovske vegetacije tj. poboljšanju stanišnih uslova za rastenje i razvoj mlade šumske kulture. Neophodan broj okopavanja i prašenja iznosi prose čno 2-3 u prvoj godini, 1-2 u drugoj i 1 u tre ćoj godini posle sadnje. Ako je godina sušna, broj okopavanja i prašenja se pove ćava za 1-2, i obrnuto ako je godina kišna. Primarna radnja kod okopavanja je uklanjanje korova, a kod prašenja rahljenje površinskog sloja zemljišta, koje postaje rastresito i na taj na čin spre čeva isparavanje postoje će vlage zemljišta. Najpogodnije vreme za prašenje je neposredno posle kiše. Jun i jul su meseci kada se prašenje ne sme izostaviti. Popunjavanje (kompletiranje) mladih sastojina - se odnosi na popunjavanje mladih sastojina (prirodnih i vešta čkih) nedovoljne obraslosti. Popunjavanje šumskih kultura po pravilu po činje u drugoj godini života kulture i to samo onda kada je procenat propalih biljaka ve ći od 15 %. Ako se ispostavi da se broj neprimljenih biljaka kre će od 10-20 % od ukupnog broja posa ñenih biljaka i da je taj gubitak ravnomerno rasporeñen po celoj pošumljenoj površini, popunjavanje nije potrebno. Ali ako se pokaže da se posa ñene biljke nisu primile u ve ćem broju na pojedinim mestima, tako da su čitave "krpe" ostale prazne, kultura se mora popuniti čak i ako je, ukupno gledaju ći, propalo manje od 10 % zasa ñenih biljaka. Najpogodnije vreme za popunjavanje je prole će. Sadni materijal kojim se popunjavanje vrši, po pravilu treba da je iste starosti i uzrasta kao i biljke u kulturi, tj. stariji od onoga kojim je pošumljavanje zapo četo. Se ča čiš ćenja - je mera koja se u sastojinama (vešta čkim i prirodnim) sprovodi u doba kasnog podmlatka i ranog mladika. Zadatak se ča čiš ćenja kao mere nege da prirodno odabiranje (selekciju) usmeri na pomaganje najvrednijih individua u sastojini, uklanjanjem manje vrednih jedinki u gornjem spratu sastojine, što zna či da se radi o "negativnoj selekciji". Cilj uklanjanja fenotipski negativnih jedinki iz višeg sloja sastojine je da se pored favorizovanja najkvalitetnijih individua u višem spratu, omogu ći kvalitetnim jedinkama iz nižeg sprata da urastu u viši proizvodni sprat sastojine. Kod mešovitih sastojina osim napred navedenog cilj se ča čiš ćenja je i regulisanje razmera smese pojedinih vrsta drve ća. Kod sastojina mešovitih po poreklu se čom čiš ćenja se uglavnom iz sastojine vade stabla vegetativnog porekla. U cilju prakti čnog izvo ñenja se ča čiš ćenja, stabla u sastojini možemo svrstati u tri kategorije i to: u prvu kategoriju su svrstana stabla sa najboljim fenotipskim osobinama, u drugu stabla i žbunje koja pomažu razvoju stabala prve kategorije, a u tre ću kategoriju stabla koja ometaju pravilan razvoj stabala prve i druge kategorije. Se čama čiš ćenja iz sastojine se uklanjaju sva stabla tre će kategorije, tj. stabla koja ometaju normalan razvoj odabranih stabala i stabla koja iz higijensko-zdravstvenih razloga moraju biti uklonjena. Se ča izbojaka i uklanjanje korova ru čno

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 68

Mihaila Pupina 113 Beograd

Intenzitet zakorovljavanja direktno je povezan sa ekološkim i proizvodnim karakterisikama zemljišta. Ukoliko je proizvodna snaga zemljišta ja ča, utoliko je ve ći i rizik od štetnog delovanja kako zeljaste, tako i drvenaste vegetacije, te ako se zanemari održavanje dolazi do ometanja razvoja pa i ugušivanja kultura. Za intenzitet razvoja izbojaka, pored plodnosti zemljišta, presudna je i izbojna snaga panjeva koja, opet, zavisi od vrste drve ća, starosti pose čene šume i panjeva, od vremena i na čina izvo ñenja se če i na čina pripreme zemljišta za sadnju, klimatskih i drugih faktora. Kad se radi o vrstama koje teraju bujne izbojke kao što su grab, bagrem, kesten, lipe, hrastovi i sli čne, ne treba za rekonstrukciju uzimati mlade panja če koje su u optimumu izbojne snage. Rekonstrukciju sastojina gde preovla ñuju ove vrste treba odložiti dok im starenjem ne oslabi izbojna snaga. Treba nastojati da se se ča obavi u vreme kada je glavnina rezervi u hrani iz žilišta iscrpljena za stvaranje najmla ñih gran čica i liš ća, a još nije izvršeno deponovanje novih rezervi u korenu za naredni vegetacioni period. Za ve ćinu naših šumskih staništa to je period od po četka juna do sredine avgusta, zavisno od nadmorske visine objekta. Dovoljno je da se u ovo vreme izvrši se ča šume, a izrada i iznošenje drveta može se obavljati i kasnije, sve do po četka sadnje. Štetnom delovanju korova i izbojaka može se dosta uspešno parirati ako se koriste snažne, dobro ožiljene sadnice, vrste koje brzo startuju i porastu (ariš, duglazija, borovac, smr ča, beli jasen, crni orah, gorski javor, trešnja i sl.). Preporu čljiva je rana jesenja sadnja, nakon prve ja če kiše, kako bi sadnice koriste ći jesenji porast korena obezbedile ja či porast u prvoj godini. Obrada zemljišta riperom omogu ćuje brzo prodiranje korena sadnica u dublje slojeve i čini ih manje zavisnim od suše i vitalnijim u borbi sa konkurentskom vegetacijom. Ljuštenjem travnog busena na zatravljenim goletima pomo ću pluga (sa dvema simetri čno postavljenim daskama, montiranog pozadi ripera) prakti čno se eliminiše svaka potreba za odbranom kulture od trave i korova. Ako se dovoljno vodilo ra čuna o svemu što je napred re čeno, borba protiv korova se naj češ će može uspešno i ekonomi čno sprovesti mehani čkim putem. Koriste se kosiri ili još bolje kratke i oja čane (putarske) kose kojima se saseca konkurentska vegetacija okolo sadnica , u pre čniku 0,70-1,00 m. Na ostalom (ve ćem) delu prostora izme ñu sadnica korov i izbojci se ne diraju. Ovo prvenstveno u cilju redukcije radne površine, a zatim što ovaj vegetacioni omota č štiti sadnice od suviše toplih kao i ledenih vetrova, mraza i pripeke, a smanjuje i štete od ze čeva i srne će divlja či. Osloba ñanje se, prema potrebi, obavlja u drugoj i tre ćoj vegetaciji nakon sadnje, a samo izuzetno i u prvoj odnosno i u četvrtoj godini. U prvom vegetacionom periodu sadnicama pogoduje zasena koja uti če na smanjenje transpiracije i pove ćava procenat prijema i preživljavanja sadnica. Izuzetno, visoka paprat može prekriti sadnice i pod teretom snega ih oboriti na tlo ili polomiti. Zato u septembru ,oktobru treba osloboditi prekrivene sadnice, pre nego što do ñe do snegoloma. Ve ć u drugom vegetacionom periodu sadnice su se zakorenile i teže bržem porastu, u čemu ih konkurentska vegetacija ometa ili ih potpuno potiskuje i guši. Zato ih tada treba energi čno osloboditi, omogu ćuju ći im da maksimalno rastu u visinu, kako bi što pre prerasle kriti čnu zonu. Uostalom, unapred se sa dosta sigurnosti može proceniti gde će invazija konkurentske vegetacije, posebno izbojaka iz panjeva, biti kriti čna za opstanak kulture. To su pre svega mla ñe i vitalnije izdana čke šume na staništima kitnjaka i graba, niziske i brdske bukove šume, kao i na boljim bonitetima staništa sladuna i cera, te u ja če obraslim šumama na staništima belog graba i crnog jasena. Starije, kao i ja če prore ñene, kržljave i uopšte slabo vitalne šume, pogotovu one na degradiranim, erodiranim, plitkim i suvim zemljištima, retko kada teraju bujne izbojke. To važi i za izdana čke šume više puta obnovljene na prestarelim, deformisanim i natrulim panjevima. U ovakvim šumama izbojci se dosta uspešno suzbijaju prevršivanjem (kosirom, srpom ili putarskom kosom). Visina prevršivanja zavisi od visine i blizine zasañenica koje štitimo. Bitno je da šti ćena stabalca imaju otvoren prostor za rast u visinu, da ih konkurentska vegetacija ne natkriljuje, niti im suviše stešnjava krune. Obično se izbojci prekraćuju u prvim godinama na 40-80 cm. od zemlje, a kasnije na visini donje tre ćine do polovine krune šti ćenih stabala, se ča izbojaka ili izdanaka "na čep" (do dna pridanka) pogoduje bujnom teranju novih šiba, te se ne preporu čuje. Proreda kao mera nege u šumskim kulturama Prve prorede, šematske ili kombinovane U gusto zasnovanim kulturama (sa preko 3.000 stabala po hektaru), visine do oko 10 metara, prva proreda je izrazito šematskog karaktera. Ona se ne bavi selekcijom, ve ć joj je glavni cilj razgušenje i stabilizovanje sastojine prostom redukcijom broja stabala. Ako je sadnja obavljena u redove koji teku približno linijom glavnog pada terena, onda se proredom vadi svaki drugi red, pri visini sastojine do oko 8. metara i broju stabala iznad 4.000/ha, odnosno svaki četvrti red pri ve ćoj visini. Ovo važi samo ukoliko je razmak izme ñu redova manji od 2 m. Pri razmaku redova od 2 do 3 metra, ve ć prva proreda je kombinovanog tipa. Vadi se svaki 6-8 red, a izme ñu proseka sprovodi se selektivna proreda doznakom za seču defektnih i fiziološki slabih stabala. Ako je razmak redova 3 m. i više, šematska proreda se ne primenjuje, jer se izme ñu ovako širokih redova mogu kretati i zaprege i traktori. Zato se odmah izvadi selektivna proreda sa masovnim odabiranjem (va ñenjem loših stabala). Ako radovi nisu dovoljno izraženi ili se svojim smerom ne poklapaju sa nagibom terena, prva šematska proreda se sastoji u prosecanju pruga (proseka) širine 2,5 - 3m. koje teku približno upravo na izohipse. Razmak izmeñu proseka treba da je, po pravilu, 2-3 puta ve ći od širine pruge zavisno od visine sastojine. Na prostoru izme ñu pruga, po pravilu se u prvoj proredi ne vrši se ča, ili se vade izrazito defektna, fiziološki slaba stabla. U slu čaju da je visina glavnog sprata kulture izme ñu 10 i 15 metara, onda, zavisno od njene gustine, primenjuje se naj češ će jedan od slede ćih postupaka:

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 69

Mihaila Pupina 113 Beograd

Ako je visina stabala 10-12 m. njihov broj po hektaru ve ći od oko 2.500, sprovodi se neka vrsta kombinovane prorede, to jest šematska proreda, va ñenjem svakog četvrtog reda, odnosno prosecanjem proseka širine oko 3 m. sa razmakom tri do šest puta ve ćim od širine proseka, uz negativnu selekciju, va ñenjem defektnih stabala izme ñu proseka. Ako je visina stabala iznad 12 m, onda se primenjuju tako ñe kombinovana proreda, to jest, šematska + selektivna sa pozitivnim odabiranjem. Nakon otvorenih proseka prema gore opisanom postupku, na preostalom delu sastojine sprovodi se selektivna proreda sa pozitivnim odabiranjem, na na čin koji će kasnije biti prikazan. Novija iskustva širom Evrope, pa i u nas, pokazala su da se prorede izvode utoliko racionalnije što je mreža proseka guš ća i što su ove bolje uskla ñene sa nagibom terena. Dokazano je da pri širini proseka od oko tri metra, a prakti čno nema gubitaka u proizvodnji. Sklop kruna nad prosekom se prakti čno ne prekida ili se ubrzo uspostavlja, tako da je celokupna površina po krunama stabala i ukonponovana u proizvodnju. Uz to, dolazi do poja čanog debljinskog prirasta rubnih stabala. I najzad, što su proseke guš će, manje su štete na dube ćim stablima. Pri slede ćoj proredi, u kulturama visine oko 10-12 metara, u kojima je u prethodnoj proredi bio odstranjen svaki četvrti red, se če se srednji unutar preostala tri reda. Ako je prethodna proreda izvršena šematski, primenom proseka, onda se sada izme ñu proseka sprovodi proreda sa masovnim negativnim odabiranjem i va ñenjem približno 1/4 do 1/3 stabala, uzimaju ći u obzir prvenstveno defektna (rakljasta, zakrivljena) i uopšte lošija stabla. U kulturama visine preko 10 metara ve ć pri drugoj proredi se po pravilu sprovodi individualna selekcija sa pozitivnim odabiranjem stabala. Selektivna proreda sa pozitivnim odabiranjem Selektivna proreda sa individualnim (pozitivnim) odabiranjem po pravilu, se primenjuje u kulturama visine iznad 12 metara, pošto je prethodnim prore ñivanjem (šematskom ili masovnom negativnom selekcijom), broj stabala po hektaru redukovan na približno 1.500- 2.000. Ovakva proreda se može sprovesti i u starijim kulturama, ako je to propušteno da se uradi na vreme, sve dok je pre čnik srednjeg sastojinskog stabla ispod 20 cm. Kasnije se malo može uticati na formiranje izabranih stabala, te nema smisla da se ova obeležavaju. Suština prorede sa individualnim pozitivnim odabiranjem sastoji se u tome da se u sastojinama (kulturama) odabere odre ñen broj kvalitetnih stabala ravnomerno raspore ñen po celoj površini. Ova stabla su nosioci stabilnosti sastojine i kvalitetne proizvodnje, sa susednim stablima čine prorednu ćeliju, čiji nukleus je izabrano stablo. Izabrana stabla se nazivaju stabla budu ćnosti ili nosioci funkcija. Pozitivno usmeravanje formiranja i razvoja izabranih stabala postiže se posrednim putem, zahvatanjem me ñu stablima iz njegove najbliže okoline (unutar proredne ćelije). Nakon odabiranja odmah se vrši izbor i obeležavanje za se ču najžeš ćih konkurentnih stabala koja svojim krunama neposredno ugrožavaju ili ometaju razvoj izabranika. Prakti čno, sa dva do tri prolaza proredom, stabla budu ćnosti su dovedena u sasvim povoljan položaj, u odnosu na svoju okolinu i mogu se neometano dalje razvijati. Sve dok se ovo ne postigne, sa se čom se, po pravilu, ne zadire me ñu stabla izvan proredne ćelije (koja ne vrše nikakav uticaj na izabranike), izuzev neophodnih sanitarnih intervencija. Kasnijim proredama se i na dalje pogoduje razvoju izabranika, ali se, po potrebi, sa se čom zalazi i me ñu ostala (indiferentna) stabla, prvenstveno uklanjanjem lošijih u korist boljih. Stabla budu ćnosti, kao nosioci kvalitetne proizvodnje, treba o čistiti od suvih i polusuvih grana, kako ove ne bi urastale u debla, prave ći crne, natrule (ispadaju će) čvorove koji drasti čno umanjuju kvalitet i vrednost rezane gra ñe. Čiš ćenje se obavlja obi čno u tri navrata. Najpre do visine oko 2-3 metra, koliko se sa zemlje može dovatiti. Kasnije se, koriste ći lake letvice, čiš ćenje povisi na 5-6 metara, i na kraju od oko 8 metara. Dokazano je da se sredstva uložena u ovu meru vra ćaju i u dvadesetostruko uve ćanom iznosu. U prvoj tre ćini debla nalazi se 2/3 njegove zapremine, te je veoma važno da je ova o čiš ćena od grana. U pogledu broja stabala budu ćnosti po jednom hektaru, treba imati u vidu slede će: - Izabrana stabla, po pravilu, ostaju do kraja ophodnje, a znamo da broj stabala u zreloj sastojini zavisi od boniteta staništa, i kre će se uglavnom od 200 do 400 po hektaru za crni i beli bor, odnosno 250 - 500 za smr ču. - Treba ra čunati sa tim da se čivo doba doživljavaju ne samo stabla budu ćnosti ve ć i ne manji broj prate ćih (ostalih korisnih) stabala, koja ispunjavaju prostor izme ñu izabranika. - Da stabla pre čnika oko 45 cm imaju zapreminu oko 1,6 m3, a sa prečnikom od 50 cm. oko 2,2 m3. Ako bismo imali oko 200 izabranih stabala po jednom hektaru njihova zapremina iznosila bi približno 320-440 m3, što, uz zapreminu prate ćih stabala, razumljivo manjih dimenzija, svakako predstavlja glavni prinos visokog dometa. Sa izloženog, jasno proizilazi da se optimalni broj stabala budu ćnosti po jednom hektaru kre će oko 200 za crni i beli bor, odnosno oko 250 za smr ču. Ako bi se uzeo ve ći broj, recimo 400-600 stabala po hektaru, onda sva ona ne bi mogla do čekati zrelost, jer bi se uzajamno konkurisala. Va ñenjem pojedinih me ñu njima, nastale bi velike praznine koje se ne mogu nadoknaditi susednim stablima, što bi rezultiralo znatnim proizvodnim gubicima. U stvari, uvek je bolje ako se uzme manji broj stabala budu ćnosti od optimalnog nego ve ći. Prostor izme ñu ja če razmaknutih izabranika popunjavaju ostala korisna stabla koja u ovom slu čaju imaju šansu da daju zna čajne prinose. Gusti izabranici potiskuju ostala stabla, i kada se oni izvade, nastaju otvori koji predstavljaju "prazne hodove" u proizvodnji.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 70

Mihaila Pupina 113 Beograd

U pogledu kvaliteta izabranih stabala, kriterijumi su razli čiti u svakom konkretnom slu čaju, ve ć prema kvalitetu sastojine (kulture) u celini, što najviše zavisi od genetske vrednosti polaznog reprodukcionog materijala (kvaliteta semenskog izvora) i vremena startovanja sa proredom, te na činom izvo ñenju prvih proreda. Ukoliko je sastojina kvalitetnija, strožiji su kriterijumi i obrnuto, u kulturi mediokritotskog kvaliteta moramo se zadovoljiti i sa stablima osrednje vrednosti, ali koja su, ipak, najbolja u svojoj sredini. Najvažnije je da su stabla zdrava, što pravija i što punodrvnija, nadprose čnih dimenzija i dobro o čuvane krune, sa što tanjim granama. Vitalnost krune je od posebnog zna čaja jer samo stabla sa dubokom, gustom krunom mogu energi čno reagovati na proredne intervencije, da preuzimanjem na sebe prirasta odstranjenih konkurenata, snažno pove ćavaju sopstveni debljinski prirast. Tako ñe je važno da su izabrana stabla što ravnomernije rasporeñena, na približno jednakom rastojanju, da se ne bi me ñusobno konkurisala ili pak da se izme ñu njih ne ostavljaju velike praznine. Nekad se, radi dobrog rasporeda, moraju u činiti ustupci na kvalitetu izabranika. Se če kao mere nege u izdana čkim sastojinama Naj češ će se ovakve sastojine prakti čno malo razlikuju od sastojina semenog porekla. Stabla su pretežnim delom izdanci iz žila, ili su izbojci iz zdravih relativno mladih panjeva. Dobrim delom su pravih debala, visoko o čiš ćenih od grana, sa umereno razvijenim krunama. Visinom i habitusom stabla glavnog sprata su veoma sli čna stablima semenog porekla. Zato se nega u ovakvim ve ć negovanim i vrednim sastojinama izvodi na analogan na čin kao i u visokim šumama istog uzrasta. Primenjuje se selektivna proreda sa pozitivnim individualnim odabiranjem stabala (nosilaca proizvodnje). Odaberu se i trajno obeleže najkvalitetnija stabla, nadprose čnih dimenzija sa dobro o čuvanom, vitalnom krunom, sposobna da reaguju na proredne zahvate, preuzimaju ći na sebe prirast odstranjenih konkurenata. Broj izabranih stabala zavisi od uzrasta sastojine i naj češ će se kre će izme ñu 250 i 400 po jednom hektaru. On je osetno ve ći nego u visokim šumama jer je ophodnja u izdana čkim šumama znatno kra ća. Dalji postupak je jednostavan. Sve je podre ñeno razvoju izabranih stabala. I pri svakoj proredi uklanjaju se stabla koja svojim krunama neposredno ugrožavaju ili ometaju izabranike, bez zahvatanja proredom me ñu ostala stabla koja su na drugi na čin korisna ili indiferentna, a koja ne uti ču na razvoj izabranih stabala. Izuzetak su ja če ošte ćena, gljivama napadnuta ili na drugi na čin propadanju izložena stabla. Od se če treba uvek poštedeti stabla divlje trešnje, gorskog javora, belog jasena, brekinje i drugih ekonomskih vrednih vrsta, koja treba da posluže kao semenjaci pri podmla ñivanju. Ako su ranijim merama nege izdana čke sastojine dovedene u dosta stabilno stanje, moguće je sprovo ñenje prvih selektivnih proreda ja čeg inteziteta (30-40 %), zavisno od stepena vitkosti stabala, odnosno od visine i gustine glavnog sprata. Pri ovome treba imati u vidu da bukva brzo i energično reaguje na razmicanje kruna, popunjavaju ći nastale praznine, dok su reakcije hrastova dosta usporene, te pri prejakim zahvatima proredom može do ći do izbijanja takozvanih vodenih izbojaka (iz uspavanih pupoljaka duž debla), kao i do zakorovljavanja tla drvenastom i zeljastom vegetacijom, što kasnije otežava podmla ñivanje. Ako su pak sastojine usled slabih zahvata suviše guste, sa jako izduženim i vitkim stablima, prorede moraju biti slabijeg intenziteta (15-20 %), s tim da se ponavljaju često, u razmaku 5-6 godina. Prorede pregustih nenegovanih sastojina Glavne karakteristike nenegovanih, jako zgusnutih izdana čkih sastojina jesu: - izrazita izduženost stabala sa koeficijentom vitkosti preko 100, a često i znatno više; - rigorozna redukovanost kruna, koja se u ve ćine stabala završavaju bi často ili u vidu metlice, me ñusobno jako stešnjenih; - prigušen debljinski prirast stabala, pa time i ukupan teku ći zapreminski prirast usled redukcije asimilacione površine kruna; - zastupljenost bokora sa više izbojaka iz panja; - prisutnost krndelja i drugih deformisanih ostataka stare sastojine; - opšta labilnost sastojine, posebno osetljivost na pritisak vlažnog snega, leda, inja, kao i na jake udare vetra, koja je ja če izražena što je visina stabala ve ća. Glavni i prioritetni cilj prorede u ovakvim sastojinama je njihova postepena stabilizacija. To se postiže postepenim osloba ñanjem stabala ja čih pre čnika sa vitalnijom krunom, koja preuzimaju ulogu nosilaca proizvodnje i stabilizatora (armature) sastojine. Svako stablo nadprose čnog kvaliteta sa makar i skromnom, ali još uvek vitalnom krunom, osloba ña se (u 2-3 navrata) od suseda koji svojom krunom stešnjavaju njegov razvoj. Šti ćena stabla se ne obeležavaju, ve ć se kao takva identifikuju (kao zamišljena jedra prorednih ćelija) pri svakoj proredi, sve dok im se ne obezbedi uzgojna prednost, da se sama mogu uspešno suprostavljati svakoj novoj konkurenciji. Pri prvoj proredi izvrši se prosecanje proseke za privla čenje drveta širine naj češ će 9-15 metara. Ujedno se izvrši i se ča krndelja i drugih zaostalih stabala iz stare sastojine. Ako bi pri tom nastale ve će praznine (usled grupne zastupljenosti krndelja), onda se stara stabla seku samo ukoliko ometaju razvoj perspektivnim stablima. Smatra se da je sastojina dovedena u stabilno stanje, kad se broj stabala po hektaru pri visini glavnog sprata izme ñu 15-20 metara, višekratnim prore ñivanjem svede na 800-1.200. Dalja nega se sprovodi ve ć prema kvalitetu sastojina, ali se prorede izvode uvek u korist kvalitetnijih individua. Ako se iz bilo kojih razloga ne uspe sa stabilizacijom sastojine, te ako nastanu prelomi ili izvale većih razmera, treba se opredeliti na neposrednu konverziju, čistom se čom i sadnjom (rekonstrukcijom).

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 71

Mihaila Pupina 113 Beograd

Postupak sa ja če prore ñenim sastojinama Jako razre ñene sastojine prepoznaju se naj češ će po slede ćim pojavama: - manje ili više isprekidan sklop sastojine; - u prizemnom spratu došlo je do invazije korova (drvenaste, poludrvenaste i zeljaste vegetacije); - u hrastovim panja čama masovno je izražena pojava sekundarne krune (vodenih izbojaka duž debla); - pojavljuju se novi izbojci na panjevima i u pridancima stabala; - krune mnogih stabala su jako uva ćene, sa debelim granama. Prvo što treba u činiti u ovakvom slu čaju jeste obustava prorede dok se ne uspostavi približno normalan sklop sastojine, što će u bukovim panja čama biti znatno lakše i brže, nego u hrastovim. Ujedno treba ve će proglae uobli čiti se čom rubnih jako granatih stabala i na njima zasaditi vrste kojima odgovaraju konkretni stanišni uslovi, a koje mogu podneti izvesnu lateralnu zasenu. Ako, naro čito u hrastovim šumama, nema izgleda da će se sklop uspostaviti prirodnim putem u doglednom vremenu, treba pristupiti rekonstrukciji takvih delova šuma, pre nego što bi došlo do još ja če biološke degradacije staništa (zakorovljavanjem). Na delovima sastojina gde je se sklop normalizovao, treba zapo četi sa postepenim proredama u korist kvalitetnijih i perspektivnijih stabala. Odabiranje stabala kod oplodne se če Zbog bioloških osobina bukve, oplodna se ča je najpovoljniji i najvažniji metod prirodnog obnavljanja, koja je kao metod i razra ñena u bukovim šumama. Prilikom obnavljanja čistih i mešovitih bukovih šuma, mogu se u zavisnosti od stanišnih uslova i sastojinskog stanja, uspešno primenjivati svi oblici oplodne se če, ili u kombinaciji sa ostalim metodama obnavljanja. Izvodi se u jednodobnim, srednje i visoko- produktivnim sastojinama. Tehnika izvo ñenja oplodne se če sastoji se u tome da stabla stare sastojine postepeno uklanjaju u nekoliko sekova (pripremni, oplodni, završni, a po potrebi i oplodno- završni sek) u vremenskom periodu do 20 godina. U uslovima ove gazdinske jedinice zastupljeni su oplodni, oplodno - završni sekovi i završni sek. Pr i p r e m n i s e k, izvodi se nekoliko godina pre obilnog uroda semena. U negovanim šumama, ili ako je šumska prostirka na površini humificirana, on se može i izostaviti. U nenegovanim šumama pripremni sek se izvodi čak u dva slabija zahvata svake 3-4 godine. Oplodni sek - se izvodi u prvoj godini obilnog plodonošenja posle izvedenog pripremnog seka. Osnovni cilj oplodnog seka je da se još ve ćim smanjenjem broja stabala u sastojini, obezbede semenu najbolji uslovi za klijanje,kao i razvoj podmlatka u vremenu izmeñu oplodnog i završnog seka. Izvodi se u prvoj godini obilnog uroda posle pripremnog seka, ravnomerno po čitavoj površini, a ako je sastojina pravilno negovana, to je prvi obnovni zahvat. Uklanja se toliko stabala da se krune preostalih stabala ne dodiruju, sa ciljem da se površina ravnomerno osemeni, da do zemljišta i podmlatka dopre dovoljno svetlosti, toplote i vlage, ali da se spreči zakorovljavanje obnovne površine do pojave podmlatka. Obi čno se oplodnim sekom uklanja oko 50 % zapremine preostale posle pripremnog seka, odnosno sklop sastojine se svodi na 0,6. U sastojinama gde se nalazi više generacije stabala, sa velikim u češ ćem prestarelih stabala (iznad 150 god.), njihovo uklanjanje se vrši postepeno da se previše ne razredi sklop. U slu čaju potrebe vrše se i neophodne pomo ćne mere prirodnom obnavljanju. Prirodno obnavljanje izdana čkih šuma Negovane izdana čke šume po činju da plodonose ve ć u starosti od cca 50-60 godina, u zavisnosti od stepena prore ñenosti i stanišnih uslova. Me ñutim, seme iz prvih uroda je nedovoljno po koli čini i dosta šturo, da bi se koristilo za podmla ñivanje. Osim toga, ja ča stabla u toj starosti još korektno priraš ćuju u debljinu, često po 5 mm godišnje pa i više. Zato je uputno odložiti obnavljanje, uz prore ñivanje, dokle je god debljinski prirast na stablima nosiocima prirasta preko 3 mm. godišnje (što se proverava Preslerovim svrdlom). Tek kada se sa izdana čkom šumom ovako izgazduje, i kada se na prosekama, putevima, progalama i rubovima po čne pojavljivati obilan i kvalitetan podmladak, vreme je da se pre ñe na podmla ñivanje. Ovo naravno, ako je postignut proizvodni cilj, to jest, ako su dominantna stabla dostigla dimenzije trupaca, makar i tanjih. Obnavljanju treba pristupiti planski. Najpre se izvrši pripremni ili oplodni sek, kojim se uz energi čnije razmicanje kruna, uklanja i prizemni sprat ekonomski malo vrednih vrsta koja se obilno reprodukuju te guše podmladak glavnih vrsta drve ća. Posebno su agresivni grab, leska, zova, iva i druge vrste koje ra ñaju obilno svake godine i brzo startuju u porastu. Nakon punog uroda semena bukvice, odnosno žira, sa čeka se da plod sazri i krajem jeseni, u toku zime ili po četkom prole ća obavlja se se ča prosvetljavanja, da bi se doziralo svetlo za klijanje semena i nicanje, preživljavanje i uspešan start ponika. Intenzitet ovog zahvata se čom kre će se obi čno u granicama 30-40 % zate čene zapremine, zavisno od ja čine uroda semena i sklopa sastojine. Ako je obnavljanje dobro uspelo, i kad se primeti da podmladak posustaje u visinskom prirastu usled manjka svetlosti, izvodi se takozvani : naknadni sek osvetljavanja, va ñenjem 30-50 %, preostale stare sastojine, prvenstveno stabla sa nižim i dubokim krunama.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 72

Mihaila Pupina 113 Beograd

Najzad, kada je podmladak prerastao kriti čnu prizemnu zonu visine oko 1,5 metara, gde je najviše ugrožen od mraza, pripeke i konkurencijske vegetacije, izvodi se završni sek. Nakon iznošenja drveta iz završne se če izvrši se kompletiranje praznina u podmladku sadnjom krupnih sadnica, vrsta kojima stanište najbolje odgovara. Sa ovim je postupak podmla ñivanja završen. U normalnim uslovima to treba da traje 10-15 godina u hrastovim, odnosno 10-20 godina u bukovim sastojinama, ra čunaju ći od izvo ñenja se če prosvetljavanja, odnosno od pojave podmlatka. Vremensko trajanje ovoga postupka zavisi od klimatskih i drugih uslova koji više ili manje pogoduju pojavi i razvoju podmlatka, kao i od naše ažurnosti u uzgojnom pomaganju podmla ñivanja. U pogodnim okolnostima proces podmla ñivanja se može i ubrzati, izostavljanjem naknadnog seka osvetljavanja, ako se podmladak posle prethodnog seka obilno naselio (na preko 70 % površine) i ako je ispoljio brz porast. Tada se direktno pristupa završnom seku, čim se mladik po čne sklapati. Me ñutim, ne može se o čekivati da obnavljanje uvek glatko te če. I bogat urod bukvice ili žira može propasti. Ako je jesen jako vlažna i topla seme proklija pa u toku zime i zamrzne. Seme mogu drasti čno redukovati miševi, puhovi, divlje i doma će svinje. Najzad klijavce i nežan ponik mogu uništiti prole ćne i letnje suše, a mladik može biti jako desetkovan kasnim prole ćnim mrazevima. Sa svim ovim treba ra čunati pri planiranju podmladnog razdoblja u izdana čkim šumama. Obnavljanju izdana čkih šuma treba pristupiti planski. U prvi prioritet treba uvrstiti starije i manje vredne sastojine koje ne mogu dati vrednije sortimente u produženoj ophodnji, kao i razre ñene sastojine i one koje slabo priraš ćuju. Što je sastojina kvalitetnija i što je intenzivniji debljinski prirast stabala nosilaca proizvodnje, njeno obnavljanje se više pomi če u budu ćnost, dokle god ispoljavaju makar i skroman debljinski prirast. Treba imati u vidu da se znatan deo bukovih, pa i hrastovih, izdana čkih šuma odlikuje izuzetno dobrim kvalitetima i da, prakti čno, veoma malo zaostaju za kvalitetnim sastojinama semenskog porekla na analognim staništima. Zato ovakve sastojine treba uzgojno tretirati kao visoke šume. Energi čnijim zahvatima proredama, izrazito selektivnog karaktera, treba nastojati da u postupku priprema za konverziju, kvalitetna stabla postignu što ja če pre čnike, kako bi se proizvelo što više trupaca pre nego se po čne sa podmla ñivanjem. Obnova bagrema resurekcijom Bagrem se odlikuje neobi čno jakom izbojnom snagom i brzim rastom.Obnavljanje bagrema je mogu će izvo ñenjem čistih se ča (resurekcija),kada izdanci izbijaju iz panja,žile sr čanice i bo čnih žila. Tako ñe,obnavljanje je mogu će izvršiti kada se umesto se če provodi kr čenje (kotli čenje),kada se iz krajeva žila koji ostanu u tlu naredne godine se javljaju mnogobrojni izdanci.Obnavljanje bagremovih sastojina na ovaj na čin je bolje,jer svaki izbojak razvija vlastiti korenov sistem koji nije definisan u rastu. Rekonstrukcija devastiranih šuma Na osnovu analize sastojinskog stanja šuma gazdinske jedinice "Vujan - Bukovik"konstatovano je da ukupna površina devastiranih sastojina iznosi 24,35 ha. Prioritetni zadatak u ovom ure ñajnom razdoblju je saniranje opožarene površine vešta čki podignute sastojine bora na površin od 1,11ha (rekonstrukcija) uz obavezno pošumljavanje. Nakon izvršene se če i iznošenje drveta pristupa se pripremi terena za pošumljavanje. Priprema terena za pošumljavanje svodi se na uspostavljanje šumskog reda na površinama gde su izvršene rekonstrukcione ( čiste) se če. Nakon izvršenih rekonstrukcionih ( čistih) se ča, grane i režijski otpad je potrebno isti složiti u gomilice (redove), izme ñu kojih će se vršiti sadnja sadnica, tako da ne budu smetnja prilikom kopanja jama i sadnje sadnica, kao i izvoñenja uzgojnih mera (prašenje i okopavanje). Razlaganjem granja i režijskog otpada oboga ćuje se zemljište, a istovremeno u prvoj godini ono služi kao smetnja razvoju korova, smanjuje isušivanje zemljišta, a tako ñe služi i kao zasena posa ñenim sadnicama. Sve ovo treba uraditi ovako oko površine gde se vrše rekonstrukcione se če nisu ugrožene od požara, u suprotnom grane i režijski otpad treba sakupiti i spaliti, što se prepušta izvo ñaču da o ovome odlu či. Posebna priprema zemljišta nije potrebna. Ona se svodi na kopanje jama pre čnika 30 - 40 cm i isto toliko duboke merene na nižoj strani. Najpogodnije vreme za sadnju sadnica je period mirovanja vegetacije. Za podru čje ovog šumskog podru čja, jesenja sadnja može po četi polovinom meseca oktobra, a traja će sve do pojave snežnog pokriva ča i zamrzavanja zemljišta. Prole ćna sadnja po činje kada se sneg otopi i zemlja otkravi, a to je polovina meseca aprila, a traja će do pred otvaranje pupoljaka ( po četak vegetacije), a to je po četak meseca maja. Samo pošumljavanje mora se izvoditi sa kvalitetnim sadnim materijalom. Klasi čno proizvedene sadnice treba da su zdepaste, jake i sa bogato ožiljenim korenom koji svojom masom prevazilaze masu nadzemnog dela sadnice. Manipulacija sa sadnicama od rasadnika pa do same sadnje mora biti takva da sadnice najbezbolnije pretrpe "šok" promene staništa (rasadnik - objekat pošumljavanja), od čega u najve ćoj meri zavisi i uspeh pošumljavanja.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 73

Mihaila Pupina 113 Beograd

8.2. Uputstva za organizovanje se če u šumi

Vo ñenje se če Pre po četka radova na se či i izradi drvnih sortimenata, potrebno je utvrditi radna polja. Radna polja su obeležena transportnom distancom i usmeravanje se če treba vršiti tako da se kre će od transportne granice prema izvoznim putevima. Treba strogo voditi ra čuna da se izbegne izvoz drvne mase kroz podmladak i podmla ñene površine. Pravilno vo ñenje se če šuma neophodno je da bi se štete kod obaranja, izrade i privla čenja svele na minimum. Prilikom se če, stabla se ne smeju usmeravati da padaju preko vodotoka. Pri odre ñivanju tehnologije kod privla čenja drveta, vodotoke gde god je to mogu će, treba odrediti za transportnu granicu, što zna či da se od vodotoka pravci transporta izvla čenja drveta razilaze, tako da se izvla čenje ne vrši preko vodotoka. Vodotoci se ne mogu koristiti kao vlaka za privla čenje drveta do stovarišta. Odre ñivanje pravca obaranja stabala Smer obaranja stabala odre ñuje se za svaki odsek posebno, zbog racionalizacije posla i omogu ćavanja lakše manipulacije trupcima prilikom izvla čenja na najbližu trasu ili put. Cilj da se što više skrati transportna distanca kod sabiranja i izvla čenja, da se šteta svede na najmanju mogu ću meru, kao i da se omogu ći lakše kretanje radnika u se čištu. Proizvodnja šumskih sortimenata Proizvodnja šumskih sortimenata - treba da obezbedi maksimalno kvalitativno i kvantitativno, iskoriš ćenje drvne mase, uz poštovanje svih uslova standarda. Neophodno je pre po četka svih radova na se či i izradi odabrati adekvatan na čin rada, to jest da li se opredeliti za klasi čan na čin se če, ili za brigadni sistem rada. Rukovodilac se če mora kontrolisati na čin obaranja, to jest visinu panja, dubinu podseka, smer obaranja itd. Privla čenje šumskih sortimenata Privla čenje šumskih sortimenata - od panja do sabirnih mesta (rampi), ili do kamionskih puteva, predstavlja I fazu transporta. Za privla čenje trupaca, najpogodniji su šumski traktori sa vitlom (npr. LKT 80 (81)). Ovi traktori imaju najve ći u činak i u praksi su se pokazali kao najrentabilniji. Sa ovim traktorima se veoma uspešno mogu izvla čiti i drva za ogrev. Osim LKT traktora, mogu se koristiti i modifikovani poljoprivredni traktori, a u nekim slu čajevima, kada je neophodno izbe ći i najmanja ošte ćenja, mogu se koristiti i animali. Važna stavka u ovoj fazi je gustina putne mreže, kojom će se mrežom šumskih vlaka omogu ćiti najoptimalnije koriš ćenje postoje će mehanizacije. Intenzivno gazdovanje mogu će je sprovoditi uz adekvatnu putnu mrežu, i otvaranje ne otvorenih sastojina, kao i razmeštaj se ča, i ostali radovi u sastojini moraju biti me ñusobno uskla ñeni.

8.3.Godišnji plan gazdovanja šumama

Zakon o izmenama i dopunama zakona o šumama (Službeni glasnik RS broj 89/2015) član 21 glasi da se član 30 stav 1 Zakona o šumama br. 30/2010 menja i glasi: "Godišnji plan gazdovanja šumama za šume kojima se gazduje u skladu sa osnovom donosi korisnik, odnosno sopstvenik šuma, a za šume sopstvenika kojima se gazduje u skladu sa programom donosi pravno lice iz člana 70. stav 1. ovog zakona najkasnije do 30. novembra teku će godine za narednu godinu. Sastavni deo godišnjeg plana su izvo ñački projekti i projekti koriš ćenja ostalih šumskih proizvoda, odnosno i projekti koriš ćenja ostalih funkcija šuma." Izvo ñački projekat (Zakon o šuma čl. 31) donosi korisnik, odnosno sopstvenik šuma, najkasnije do 31 oktobra teku će godine za narednu godinu. Osnovna jedinica za koju se izra ñuje godišnji izvo ñački projekat je odeljenje, u okviru koga se obavezno vodi ra čuna o eventualnoj podeli na sastojine (odsek). U okviru osnovne jedinice plana, izdvajaju se uzgojne jedinice koje čine delovi odelenja u kojima se planiraju iste uzgojne mere. Pod gravitacionim poljem, podrazumeva se površina odelenja koja ima zajedni čki pravac privla čenja šumskih sortimenata, uslovljen konfiguracijom terena ili stanjem sastojina i planiranim uzgojnim merama. Pod transportnom granicom, podrazumeva se linija uslovljena reljefom terena i stanjem sastojina sa koje se razilaze pravci transporta šumskih sortimenata sa površine na kojoj se izvode radovi na gajenju šuma. Izvo ñačkim projektom se po odeljenjima (odsecima) za svaku uzgojnu jedinicu zavisno od uzgojnih potreba te jednice (sastojine) naro čito utvr ñuje: mesto, vrsta, obim, na čin, rok, redosled i dinamika izvo ñenja radova na gajenju i koriš ćenju šuma, potreba u sadnicama, semenu i drugom materijalu, radnoj snazi, mehanizaciji i drugim sredstvima rada, saobra ćajnoj mreži, finansijskim sredstvima i dr.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 74

Mihaila Pupina 113 Beograd

Izvo ñački projekat izra ñuje se na osnovu odredbi plana razvoja šumskog podru čja i osnove gazdovanja šumama, podataka i zapažanja neposredno prikupljenih na terenu u vremenu najviše 12 meseci pre njegovog donošenja, analize uslova staništa, stanja sastojina i privrednih prilika i kriti čke ocene uspeha dosadašnjeg gazdovanja šumama. Izvo ñački projekat se sastoji iz tekstualnog dela, tabelarnog dela i skica. Tekstualni deo izvo ñačkog projekta sadrži opis staništa i sastojine, obrazloženje opšteg i etapnog uzgojnog cilja, obrazloženje eventualnih bitnih razlika stanja sastojine i planiranih radova prikazanih u OGŠ i u ovom planu, prikaz redosleda izvo ñenja radova na gajenju šuma i na čina izvo ñenja tih radova i prikaz tehnologije i organizacije rada na se či, izradi i privla čenju šumskih sortimenata. Tabelarni deo izvo ñačkog projekta naro čito sadrži podatke: o površini uzgojnih jedinica, vrsti i obimu radova na gajenju i koriš ćenju šuma, koli čini, vrsti i starosti sadnog materijala, drugim sretstvima rada i materijalu za izvo ñenje pripremnih i glavnih radova na gajenju i korišćenju šuma. Izvo ñačkom projektu se prilaže skica odelenja u razmeri 1:5.000 ili 1:10.000, sa obaveznom vertikalnom predstavom terena, u kojoj se kartografski ozna čavaju osobenosti staništa i sastojina, postoje će i projektovane saobra ćajnice (pristupne i unutrašnje), gravitaciona radna polja, transportne granice, pravci privla čenja šumskih sortimenata i njihova povezanost sa postoje ćim saobra ćajnicama, izvori i vodotoci u odeljenju, sa oznakama nazna čenim u legendi skice. Identifikovanje osobenosti sastojina na terenu u zavisnosti od sastava, sklopljenosti, podmla ñenosti, uzrasta, zdravstvenog stanja, kvaliteta drvne mase i dr. krokiraju se na skici i obeležavaju kao posebne uzgojne jedinice u okviru izvo ñačkog plana. Radovi na gajenju šuma i koriš ćenju šuma prikazuju se po odeljenjima i vrstama rada. Pri utvr ñivanju vrste i obima radova na gajenju i koriš ćenju šuma u uzgojnoj jedinici, odnosno u gravitacionom radnom polju vrši se obavezno odabiranje i obeležavanje stabala za se ču u skladu sa odredbama opšte i posebne osnove. Dozna čena drvna masa razvrstava se na sortimente po vrstama drveta.

8.4.Uputstvo za vo ñenje evidencije gazdovanja šumama

Svi radovi koji se obavljaju u gazdinskoj jedinici i planirani su, moraju da se evidentiraju. Sva uputstva za vo ñenje evidencije gazdovanja šumama data su Pravilnikom o sadržini osnova i programa gazdovanja šumama, godišnjeg izvo ñačkog plana i privremenog izvo ñačkog plana gazdovanja privatnim šumama ( čl. 72 - 76), na to obavezuje zakon o šumama u član 34., koji jasno kaže da je korisnik šuma je dužan da u opštoj i posebnoj osnovi, kao i u godišnjem izvo ñačkom planu i programu, evidentira izvršene radove na zaštiti, gajenju i se či šuma. Korisnik šuma dužan je da evidentira izvršene radove najkasnije do 28. februara teku će godine za prethodnu godinu. Evidentiranje izvršenih radova na se či i gajenju šuma vrši se na obrascima "Plan gajenja šuma - Evidencija izvršenih radova na gajenju šuma", "Plan se ča obnavljanja (jednodobne šume) - Evidencije izvršenih se ča"," i "Plan prorednih se ča - Evidencija izvršenih se ča". Izvršeni radovi šematski se prikazuju na privrednim kartama sa naznakom površine, koli čine i godine izvršenja radova. Evidentiranje radova izvršenih u toku godine vrši se po sastojinama, odelenjima i gazdinskim klasama. Iz dozna čnih knjiga se unosi koli čina pose čenog drveta i obra čunava se po istim zapreminskim tablicama po kojima se obra čunava ukupna drvna zapremina u OGŠ. Ostvareni prinos razvrstava se prema vrsti prinosa na glavni prinos (redovni, vanredni i slučajni) i prethodni prinos ( redovni i slu čajni) i prema sortimetnoj strukturi na oblo i prostorno drvo. Glavni prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabla po planu se ča obnavljanja šuma, drvnu zapreminu slu čajnih prinosa - stabala pose čenih u sastojinama dva najstarija dobna razreda kod odabrane ophodnje, drvnu zapreminu stabala pose čenih čistom se čom u izdana čkim šumama u cilju obnove. Predhodni prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabala koja je predvi ñena planom prorednih se ča i slu čajne prinose u sastojinama koje su planirane za proredne se če. Redovan prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabala koja je predvi ñena planom prorednih se ča i planom se ča obnavljanja (jednodobne šume). Slu čajni prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabala koja nije predvi ñena za se ču planom se ča obnavljanja i planom prorednih se ča, a potreba za njihovom se čom je slu čajnog karaktera i rezultat je elementarnih nepogoda ili drugih nepredvidivih okolnosti. Vanredni prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabala sa površina koje će se koristiti za druge svrhe osim za proizvodnju drvne zapremine. Osim ovih radova, potrebno je u Šumskoj hronici evidentirati sve pojave koje se primete u šumama u toku jedne godine, a to su: • štete i pojave nastanka štete od fitopatoloških ili entološkoh uzro čnika, • pojava ranih i kasnih mrazeva, • po četak listanja,

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 75

Mihaila Pupina 113 Beograd

• po četak cvetanja, • pojava plodonošenja i obilnosti uz ocenu kvaliteta semena, • štete od elementarnih nepogoda, • promene u posedovnim odnosima, • promene koje uti ču na izvršenje radova i dr.

8.5. Smernice za sprovo ñenje radova na zaštiti šuma

Osnovni zadatak zaštite šuma je da se u gazdovanju šumama eliminišu, u što ve ćoj meri, štetni faktori. U tom smislu gazdovanje se mora obavljatii stru čno uklju čuju ći preduzimanje preventivnih mera zaštite. Savremeni zahtevi preventivne zaštite šuma su: • Na staništu preventivno osigurati vrstu kojoj to stanište odgovara. • Isklju čiti podizanje monokultura (posebno četinara). • U svim prilikama gde to uslovi staništa omogu ćuju podizati i gajiti mešovite sastojine. • Čiste sastojine svih vrsta drve ća, ukoliko to prilike staništa omogu ćavaju, prevoditi u mešovite i raznodobne. • Blagovremeno uvo ñenje i dosledno sprovo ñenje svih mera nege, kojima se postiže mnogobrojni pozitivni efekti po • Zemljište (mogu će poboljšanje humifikacije i nastanak zemljišta povoljnih fizi čkih, hemiskih i bioloških osobina); • Sastojinu (nastankom ja čih kruna ve ćeg asimilacionog i prirodnog potencijala, nastaju i stabla i sastojine ve će vitalnosti, kao povoljnijeg odnosa visine i debljine odnosno manjeg stepena vitalnosti, te prema tome i otpornosti na sve negativne uticaje iz spoljne sredine - vetra, leda, snega). Strogo uspostaviti šumski red u užem i širem smislu: • pod šumskim redom u širem smislu podržava se održavanje povoljnijeg zdravstvenog stanja šuma, koje se postiže blagovremenim i radikalnim izvo ñenjem sanitarnih se ča, odnosno uklanjanjem sušika, "umiru ćih stabala", izvala, vetroloma, kao i svih stabala za koje se može oceniti da su umanjene vitalnosti; • u suštini sanitarne se če i mere nege su najefikasniji na čin preventivnog delovanja na zaštiti šuma. • najstrožijim sprovo ñenjem (uvo ñenjem i održavanjem) šumskog reda u užem smislu, pod kojom podrazumevati uvo ñenje šumskog reda posle se če (slaganje otpatka - granjevine i sl. na propisan način), prekra ćivanjem visokih panjeva, korenja panjeva i debljih žila, obradom izvala cepanjem žila radi spre čavanja obrazovanja karpofila, tretiranjem zdravih panjeva biopreparatima ili boraksom, itd. • preventivne mere mogu biti uspešne samo ukoliko se biljne bolesti ili štetni insekti na vreme otkriju, što je jednostavan stru čni posao, ali koji zahteva izveštajnu službu i osposobljenost stru čnog kadra da utvrdi stanje (dijagnozu) i proceni dalji razvoj (prognozu), kao i sve eventualne mere suzbijanja. U cilju zaštite od požara: • postaviti table upozorenja o opasnostima od požara, • dosledno sprovoditi zakonske propise o zaštiti šuma od požara, • osigurati nadzornu službu i kontrolu kretanja mogu ćih izaziva ča požara ( čobani, turisti), • osigurati stalnu protivpožarnu službu u sezoni najve će ugroženosti od požara (prole će i leto), • smanjiti na najmanju meru površine livada koje se ne kose, • vaspitnim delovanjem preko sredstava informisanja delovati na javnost u celini u smislu pove ćanja svesti o velikoj opasnosti od šumskih požara. U cilju smanjenja ošte ćenja od šumske paše i stoke: • obeležiti površine na kojima je paša dozvoljena odnosno zabranjena, • utvrditi progonske puteve do ispašišta i pojila, • osigurati kontrolu pašarenja. Zaštita od snega, leda i jakih vetrova se najpotpunije obezbe ñuje negovanjem "sastojina, a od jakih vetrova još i oblikovanjem raznodobnih sastojina prilago ñenih pojedina čnih stabala ili grupe stabala za opstanak na slobodnom položaju, kao i oblikovanje" i zaštitom plašta (ivice) šume. Mere neposredne zaštite Suzbijanje potkornjaka izvoditi pomo ću lovnih stabala. Populaciju gubara pratiti i po potrebi, ako do ñe do gradacije primeniti neki od savremenih insekticida, imaju ći u vidu potrebu obezbe ñenja saglasnosti od Zavoda za zaštitu prirode.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 76

Mihaila Pupina 113 Beograd

Sva ošte ćenja stabala (zasecanjem mezgrenjem, loženjem vatre u šupljinama i uz pridanke, i sl.) je teško suzbiti. Jedino je mogu će na taj na čin ošte ćena stabla ukloniti se čom. Za gašenje požara neophodno je planom o zaštiti od požara imati pripremljeno, obu čeno i spremno jezgro, odnosno grupe za gašenje sa posebno osposobljenim vo ñstvom grupe (inžinjeri, tehni čari, predradnici). Grupe za gašenje požara mora biti opremljena odgovaraju ćom opremom, koja je po koli čini i strukturi utvr ñena planom zaštite i suzbijanja požara.

8.6. Uputstvo za izgradnju I održavanje saobra ćajnica

Izgradnja i održavanje šumskih saobra ćajnica treba da su u skladu sa "Pravilnikom o bližim uslovima, kao i na činu dodele i koriš ćenja sredstava iz godišnjeg programa koriš ćenja sredstava Budžetskog fonda za šume Republike Srbije i Budžetskog fonda autonome pokrajine“, Službeni glasnik br.17 od 21.02.2013.godine ( član 2). Prema gore navedenom Pravilniku - Gradnja šumskih puteva je gradnja šumskih puteva (I i II faza) za otvaranje šumskog kompleksa na kome će se sprovoditi mere utvr ñene planovima gazdovanja šumama. (1) I faza gradnje šumskog puta podrazumeva izradu donjeg stroja puta i to: iskopa zemljišta u širokom otkopu, ugra ñivanje vodopropusta, izrada kanala ili rigola, bankina, škarpa useka i nasipa i valjanje posteljice, (2) II faza gradnje šumskog puta podrazumeva izradu donjeg stroja puta i to: razastiranje i valjanje kolovozne konstrukcije (kolovozne podloge i kolovoznog zastora); Prevo ñenje mekog šumskog puta u tvrdi podrazumeva promenu tehni čkih i konstruktivnih elemenata postoje ćeg šumskog puta i to: pove ćanje radijusa horizontalnih krivina; smanjenje nagiba nivelete; proširenje planuma puta; regulisanje efikasnog odvodnjavanja (površinske vode sa kolovoza, vode sa pribrežnih kosina i podzemne vode); izrada i ure ñenje kolovozne konstrukcije (razastiranje i valjanje kolovozne podloge i kolovoznog zastora); Sanacija ošte ćenog dela šumskog puta podrazumeva radove na saniranju ošte ćenog dela šumskog puta nastalih usled dejstva prirodnih sila kao što su zemljotres, poplave, bujica, klizišta, lavine i drugo, o čemu je ministarstvo nadležno za poslove šumarstva obavešteno u roku od sedam dana od dana nastanka ošte ćenja;

8.7. Uputstvo za primenu tarifa

Pomenute tarife su dvoulazne i to sa ulazima tarifnim nizom i debljinskim stepenom koji su dati u santimetrima. Podaci koji su prikupljeni na terenu, prikupljeni su za svako stablo, na po jedan santimetar, na osnovu čega je ra čunata drvna masa svakog stabla, a zatim su mase stabala razvrstane u debljinske stepene od po 5 cm kako je i prikazano u tabelarnom delu osnove. Doznaka visokih šuma vrši se u santimetrima za svako stablo, a tarife se primenjuju tako da se iz tabelarnog dela opisa staništa i sastojina o čita u rubrici visinski stepen za svaku vrstu posebno, a zatim u tarifama za odre ñenu vrstu na osnovu visinskog stepena, odnosno tarifnog niza i pre čnika stabla, za svako stablo se očita zapremina. Kod izdana čkih šuma doznaka se vrši na osnovu debljinskih stepeni od po 5 cm. Na osnovu visinskog stepena iz tabelarnog dela ulazi se u tarife za odre ñenu vrstu gde se na osnovu tarifnog niza i interpolovane vrednosti srednjeg pre čnika stepena o čita zapremina.

8.8. Smernice za postavljanje oznaka

Postavljanje oznaka u šumama koje su u nadležnosti Javnog preduze ća za gazdovanje šumama „ Srbijašume“ Beograd, vrši se u skladu sa zakonskim propisima. Ovim smernicama se reguliše na čin postavljanja oznaka u oblasti zaštite šuma i upravljanja zašti ćenim prirodnim dobrima. U cilju zaštite šuma od požara, šumska gazdinstva mogu, saglasno Zakonu o zaštiti od požara postavljati ZNAKE ZABRANE i ZNAKE UPOZORENJA . Znaci zabrane (loženje vatre i bacanje opušaka od cigareta) i znaci upozorenja (da su šume ugrožene od šumskih požara, na opasnost od pojave požara i sl.) postavljaju se na lokalitetima koji su vidljivi za posetioce šuma (potencijalne izaziva če šumskih požara). Znaci zabrane i upozorenja mogu se izraditi od drveta kao posebni znaci ili u vidu informativnih tabli sa sadržajima zabrane ili upozorenja koji su izra ñeni u vidu postera i postavljeni na tablu odnosno pano.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 77

Mihaila Pupina 113 Beograd

Obeležavanje zašti ćenih prirodnih dobara – postavljanje oznaka definisano je Zakonom o zaštiti životne sredine. Izgled i sadržaj oznake (table) definisan je Pravilnikom o na činu obeležavanja zaštićenih prirodnih dobara. Postavljanje oznaka zašti ćenih prirodnih dobara vrši se u skladu sa propisanim režimima zaštite i uslovima zaštite prirode i životne sredine koje propisuje Zavod za zaštitu prirode Srbije. Šumska gazdinstva, kao neposredni staraoci zašti ćenih prirodnih dobara prilikom postavljanja oznaka postupaju u skladu sa aktima o zaštiti i aktima o na činu obeležavanja zašti ćenih prirodnih dobra. Ure ñenje zašti ćenih prirodnih dobara podrazumeva postavljanje: informativnih tabli razli čitih sadržaja (o zašti ćenom prirodnom dobru, prirodnim i kulturnim vrednostima, retkim i zašti ćenim vrstama, merama zabrane i koriš ćenja zašti ćenog prirodnog dobra, peša čkim, biciklisti čkim, planinarskim i stazama zdravlja, mestima za odmor, parking i dr,); putokaza (za posebno vredne lokalitete u zašti ćenim prirodnim dobrima) i mobilijara (klupe, stolovi, nastrešnice, ljuljaške za decu, kante za otpad, ložišta za roštilj i piknik i sl,). Ure ñenje zaštitnih prirodnih dobara planira se Programima zaštite i razvoja zaštićenih prirodnih dobara (srednjoro čnim i godišnjim) u skladu sa propisanim režimima zaštite i uslovima zaštite prirode i životne sredine koje izdaje Zavod za zaštitu prirode Srbije. Realizacija Programa zaštite i razvoja zašti ćenih prirodnih dobara vrši se nakon dobijanja saglasnosti od strane Ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine. Šumska gazdinstva za oznake zašti ćenih prirodnih dobara koriste usvojeni znak i logotip zašti ćenog prirodnog dobra. U cilju zaštite životne sredine i očuvanja šumskih ekosistema Šumska gazdinstva mogu postavljati i znake zabrane odlaganje otpada u šumama i zašti ćenim prirodnim dobrima, informativne table o dozvoljenim mestima za parkiranje automobila i dr. Oznake za obeležavanje izra ñivati od drveta i sa sadržajima u skladu sa zakonskim propisima.

8.9. Smernice za pra ćenje stanja (monitorning) retkih, ranjivih i ugroženih vrsta

Očuvanje, zaštita i unapre ñivanje prirodnih vrednosti predstavlja deo strategije i jedan od klju čnih ciljeva u poslovnoj politici Javnog preduze ća za gazdovanje šumama „Srbijašume“ Beograd. Za bolje razumevanje obaveza pra ćenja stanja retkih, ranjenih i ugroženih vrsta, daje se kratak pojmovnik odnosno definicije (preuzete iz Zakona o zaštiti prirode): Prirodne vrednosti su prirodni resursi kao obnovljive ili neobnovljive geološke, hidrološke i biološke vrednosti koji se, direktno ili indirektno, mogu koristiti ili upotrebiti, a imaju realnu ili potencionalnu ekonomsku vrednost i prirodna dobra kao delovi prirode koji zaslužuju posebnu zaštitu, Ranjiva vrsta je ona vrsta koja se suo čava s visokom verovatno ćom da će is čeznuti u prirodnim uslovima u nekoj srednje bliskoj budu ćnosti, Reliktna vrsta je ona vrsta koja je u dalekoj prošlosti imala široko rasprostranjenje a čiji je današnji areal (ostatak) sveden je na prostorno male delove, Endemi čna vrsta je vrsta čije je rasprostranjenje ograni čeno na odre ñeno jasno definisano geografsko podru čje, Zašti ćene vrste su organske vrste koje su zašti ćene zakonom, Iš čezla vrsta je ona vrsta za koju nema sumnje da je poslednji primerak iš čezao, Krajnje ugrožena vrsta je vrsta suo čena sa najvišom verovatno ćom iš čezavanja u prirodi u neposrednoj budu ćnosti, što se utvr ñuje u skladu sa me ñunarodno prihva ćenim kriterijumima, Ugrožena vrsta jeste ona vrsta koja se suo čava sa visokom verovatno ćom da će iš čeznuti u prirodnim uslovima u bliskoj budu ćnosti što se utvr ñuje u skladu sa opšteprihva ćenim me ñunarodnim kriterijumima, Pra ćenje stanja (monotoring) jeste plansko, sistematsko i kontinualno pra ćenje stanja prirode, odnosno delova biološke, geološke i predeone raznovrsnosti, kao deo celovitog sistema pra ćenja stanja elemenata životne sredine u prostoru i vremenu, Crvena knjiga je nau čnostru čna studija ugroženih divljih vrsta raspore ñenih po kategorijama ugroženosti i faktorima ugrožavanja, Crvena lista je spisak ugroženih vrsta raspore ñenih po kategorijama ugroženosti, Crvena knjiga flore i faune Srbije (I tom – koji sadrži preliminarnu listu najugroženijih biljaka) ura ñena je prema kriterijumima Me ñunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Pojedine vrste biljaka su istovremeno stavljene i na svetsku i evropsku Crvenu listu čime je ukazano na njihov zna čaj. Srbija je 2001. Godine potpisala Konvenciju o me ñunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje faune i flore (CITES konvencija doneta 03.03.1973. godine u Vašingtonu; izmenjena i dopunjena 22.06.1979. godine u Bonu; potvr ñena u Srbiji 09.11.2001. godine).

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 78

Mihaila Pupina 113 Beograd

Zemlje potpisnice obavezale su se da budu čuvari svoje divlje flore sa ekološkog, nau čnog, kulturnog, privrednog, rekreativnog i estetskog stanovišta, uz konstataciju da divlja fauna i flora čini nezamenjiv deo prirodnog sistema zemlje koji mora da se zaštiti za sadašnje i budu će generacije. Tako ñe u cilju očuvanja prirodnih retkosti Srbije, Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o zaštiti prirodnih retkosti (1993, godine), kojom su odre ñene divlje vrste biljaka i životinja stavljene pod zaštitu kao prirodne vrednosti od izuzetnog zna čaja sa ciljem očuvanja biološke raznovrsnosti. Zaštita prirodnih vrednosti podrazumeva zabranu koriš ćenja, uništavanja i preduzimanja drugih aktivnosti kojima bi se mogle ugroziti divlje vrste biljaka i životinja zašti ćene kao prirodne retkosti i njihova staništa. U cilju zaštite prirodnih vrednosti ura ñen je Vodi č za prepoznavanje vrsta zašti ćenih Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti i Konvencijom o me ñunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje flore i faune. Vodi č internog karaktera, namenjen je stru čnjacima JP „Srbijašume“ ( čuvarima šuma, šumarskim inženjerima i drugim zaposlenim u preduze ću) koji rade na poslovima zaštite, gajenja i održivog planiranja koriš ćenja šumskih ekosistema i izvo ñačima radova u šumarstvu, sa ciljem prepoznavanja, evidentiranja i zaštite prirodnih retkosti. Jedan od osnovnih ciljeva vodi ča je da šumarski inženjeri na osnovu njega prepoznaju prirodne retkosti na terenu (lokalitet) i evidentiraju ih u Izvi ñačkom planu gazdovanja šumama (na karti odeljenja), odnosno sa čine Pregled lokaliteta prirodnih retkosti (za nivo gazdinske jedinice i Šumske uprave) i Kartu prirodnih retkosti za svaku gazdinsku jedinicu (koja se svake godine dopunjava novoidentifikovanim lokalitetima prirodnih retkosti). Na osnovu evidentiranih vrsta odnosno njihovih lokaliteta, a uz pomo ć stru čnih institucija vrši će se pra ćenje stanja divljih vrsta flore i faune i predlagati mere njihovog očuvanja.

8.10. Smernice za koriš ćenje nedrvnih šumskih proizvoda

Na čin i uslovi koriš ćenja divlje flore i faune Na čin i uslovi prikupljanja divlje flore i faune dati su u Uredbi o stavljanju pod kontrolu koriš ćenja i prometa divlje flore i faune (Sl. gl. br. 31/2005, 45/2005, 22/2007). Ovom uredbom tako ñe dat je popis divljih vrsta flore, faune i gljiva zašti ćenih kontrolom sakupljanja, koriš ćenja i prometa. Na čin i uslovi koriš ćenja zakupa Sva pitanja vezana za zakup regulisana su Pravilnikom o raspolaganju nepokretnostima u državnim preduze ćima br, 34/2006-3 od 03.08.2006. god. 8.11. Smernice za upravljanje otpadom

Upravljanje otpadom mora se sprovoditi u skladu sa zakonskim propisima, Neadekvatno upravljanje otpadom predstavlja veliku opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Ovim smernicama se reguliše upravljanje otpadom u Javnom preduze ću za gazdovanje šumama „Srbijašume“. Za vreme izvo ñenja se če u šumi, izvla čenje i transporta drvnih sortimenata odnosno na radilištima potrebno je regulisati odlaganje otpada putem postavljanja kanti, korpi ili vre ća u koje će se odlagati otpad koji će se iz šume uklanjati kao komunalni otpad. Za mašine i transportna sredstva koja se koriste u raznim fazama procesa proizvodnje u šumi potrebno je obezbediti odgovaraju će posude za prihvat goriva i maziva do kojeg može do ći pri incidentnom izlivanju kako bi se spre čilo zaga ñivanje životne sredine. Za seka če treba obezbediti vre ćice sa peskom ili strugotinom za posipanje nekontrolisanog prolivenog maziva i goriva u cilju spre čavanja razlivanja te čnog otpada i zaga ñenje životne sredine. Odlaganje otpadnih pneumatika reši će se putem sakupljanja otpadnih pneumatika u prostorijama mehani čkih radionica i isporukom ovlaš ćenim institucijama za reciklažu (u Srbiji ovlaš ćen je EROREC – HOLCIM iz Para ćina). Motorno ulje koje je koriš ćeno i postalo otpad sakuplja će se u posebnim posudama u mehani čkim radionicama i isporu čivati ovlaš ćenim institucijama za reciklažu motornih ulja. Toneri i ra čunarska oprema koja je postala otpad skuplja će se i bezbedno skladištiti do isporuke ovlaš ćenim institucijama za prikupljanje i recikliranje ili uništavanje. Ambalaža od pesticida, neutrošeni pesticidi i pesticidi kojima je prošao rok upotrebe odnosno prestala važnost upotrebne dozvole skladišti će se na bezbednom mestu, obezbe ñenom od pristupa dece do isporuke ovlaš ćenim institucijama za uništavanje opasnih materija. Prisustvo ilegalnih deponija u šumama reši će se putem poja čane kontrole čuvarske službe, saradnje sa nadležnim inspekcijama.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 79

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.0. EKONOMSKO – FINANSIJSKA ANALIZA

Ekonomsko – finansijskom analizom na osnovu godišnjeg planiranih radova prikazuju se prihodi i rashodi u cilju procene finansijskih efekata realizacije plana.

9.1. Obra čun vrednosti šuma

Vrednost šuma utvr ñena je metodom sadašnje se čive vrednosti. Kod ove metode utvr ñuje se vrednost drvne zapremine na panju uz pretpostavku da se ista koristi pod istim uslovima kao etat. Radi utvr ñivanja procene vrednosti drvne zapremine po ovoj metodi ura ñeno je slede će: • izra čunata neto drvna zapremina; • utvr ñena je sortimentna struktura; • utvr ñene su tržišne cene 1 m3 neto drvne zapremine po vrstama drve ća i sortimentima ostvarene u 2017 godini.

9.1.1. Kvalifikaciona struktura ukupne drvne zapremine

SORTIMENTI Vrsta Bruto Otpad Neto Ostala Ukupno Ukupno F/L I klasa II klasa III klasa drve ća tehnika tehnika prostorno m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 cer 62892 9434 53458 3208 7484 10692 42766 Kit 36568 5485 31083 1865 1865 2487 6217 24866 bukva 30710 4607 26103 3915 3916 5220 13051 13052 grab 6779 1017 5762 1729 1729 4033 Otl 3856 578 3278 - - 3278 sladun 1335 200 1135 340 340 795 c. jasen 1265 190 1075 - 1075 S. lipa 537 81 456 228 228 228 jasika 466 70 396 - 396 bagrem 425 64 361 181 181 180 K. lipa 319 48 271 136 136 135 trešnja 255 38 217 32 76 108 109 grabi ć 131 20 111 111 c. grab 50 7 43 43 p. jasen 38 6 32 32 OML 23 3 20 20 orah 1 1 1 Ukupno liš ćari 145650 21848 123802 9020 13341 8047 2274 32682 91120 crni bor 7129 1069 6060 4242 4242 1818 smr ča 1771 266 1505 1054 1054 451 b.bor 33 5 28 20 20 8 brv. 1 1 1 1 Ukupno četinari 8934 1340 7594 5316 5316 2278 Ukupno GJ 154584 23188 131396 9020 13298 8090 7590 37998 93398

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 80

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.1.2. Vrednost drveta na panju

SORTIMENTI Jedini čna vrednost sortimenta Ukupno Vrsta Ostala Ukupno Ukupno III Ostala F/L I klasa II klasa III klasa F/L I klasa II klasa prostorn drve ća tehnika tehnika prostorno klasa tehnika o m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3/din m3/din m3/din m3/din m3/din m3/din cer 3208 7484 10692 42766 5187 3457 - 3967 Kit 1865 1865 2487 6217 24866 12673 9124 4758 3967 bukva 3915 3916 5220 13051 13052 5783 4728 3917 3967 OTL 32 76 340 1910 1910 9657 10022 7716 4758 4070 3967 OML 364 364 779 2996 2529 ∑ liš ćari 9020 13341 8047 2274 32682 91120 ∑ četinari 5316 5316 2278 3168 2655 GJ 9020 13298 8090 7590 37998 93398 nastavak tabele 1.

UKUPNA PRODAJNA VREDNOST Vrsta Ostala Ukupno Ukupno Ukupno F/L I klasa II klasa III klasa drve ća tehnika tehnika prostorno din din din din din din din din cer 16639896 25872188 - 42512084 169652722 212164806 Kit 23635145 17016260 11833146 52484551 98643422 151127973 bukva 22640445 18514848 20446740 61602033 51777284 113379317 OTL 320704 586416 1617720 7773700 10298540 38309319 48607859 OML 1481480 1481480 1970091 3451571 ∑ liš ćari 63236190 61989712 33897606 9255180 168378688 360352838 528731526 ∑ četinari 16841088 16841088 6048090 22889178 GJ 63236190 61989712 33897606 26096268 175828356 366400928 551620704

Ukupna vrednost drveta na panju------551620704 din.

9.1.3. Vrednost mladih sastojina (bez zapremine)

Ukupna vrednost Starost Površina Troškovi podizanja Faktor Poreklo sastojina šuma godina ha din/ha Ukupno dinara 1,0 P n dinara 1-10 - 124729 - 1.28 Mlade vešta čki podignute sastojine četinara i liš ćara 11-20 - 124729 1.6386 Mlade visoke sastojine 1 - 20 - 46933 - 1.4859 1 - 10 0,56 46933 26288 1.28 33642 Mlade izdana čke sastojine 11 - 20 46933 1.6386

Ukupna vrednost mladih sastojina------33642 din.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 81

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.1.4. Ukupna vrednost šuma

Ukupna vrednost drveta na panju 551620704din. Ukupna vrednost mladih sastojina 33642din Ukupno: 551654346din

9.2. Vrsta i obim planiranih radova - prose čno godišnje

Vrsta i obim planiranih radova detaljno su obrazloženi u poglavlju “Planovi gazdovanja”. U ovom delu osnove planirani radovi će poslužiti za kalkulaciju, kako bi se, kao posledica realizacije tih planova mogli ra čunati prihodi, odnosno rashodi gazdovanja u gazdinskoj jedinici i utvrditi bilans sredstva za nesmetano gazdovanje.

9.2.1. Kvalifikaciona struktura se čive zapremine - prose čno godišnje

S O R T I M E N T I Bruto Otpad Neto Vrsta drve ća F/L I II III Ostala teh. Tehni čko Prostorno m3 cer 1124 169 955 57 134 191 764 Kit 592 89 503 30 31 40 101 402 bukva 666 100 566 85 85 113 283 283 grab 114 17 97 29 29 68 Otl 73 11 62 62 sladun 19 3 16 5 5 11 c. jasen 20 3 17 17 S. lipa 7 1 6 3 3 3 jasika 7 1 6 6 bagrem 20 3 17 8 8 9 K. lipa 2 2 1 1 1 trešnja grabi ć 2 1 1 1 c. grab 2 1 1 1 p. jasen 1 1 1 OML orah Ukupno liš ćari 2649 397 2252 172 250 158 41 621 1631 crni bor 86 13 73 51 51 22 smr ča 19 3 16 11 11 5 b.bor 4 1 3 2 2 1 brv. Ukupno četinari 109 17 92 64 64 28 Ukupno GJ 2758 414 2344 172 250 158 105 685 1659

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 82

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.2.2. Vrsta i obim planiranih uzgojnih radova - prose čno godišnje

Površina Vrsta rada ha Vešta čko pošumljavanje sadnjom 0,11 Se ča izbojaka i uklanjanje korova ru čno 0,11 Okopavanje i prašenje 0,22 Čiš ćenje u mladim prirodnim sastojinama 2,29 Popunjavanje vešta čki podignutih sastojina 0,02 Ukupno: 2,75

9.2.3. Plan zaštite šuma (prose čno godišnje)

Preventivna zaštita na celoj površini gazdinske jedinice.

9.2.4. Plan ure ñivanja šuma (prose čno godišnje)

• Visoke šume………………… 1,99 • Izdana čke šume………………… 69,75 • V.P.S……………………………. 4,95 • šikare i neobrasle površine 11,73 • Ukupno: 88,42

9.2.5. Plan izgradnje šumskih saobra ćajnica (prose čno godišnje)

• Prevo ñenje …………………………………….0,47km

• Održavanje…………………………………….0,36km

9.3. Formiranje ukupnog prihoda – prose čno godišnje

9.3.1. Prihod od prodaje drveta – prose čno godišnje

Koli čina Jedini čna cena Prihod S O R T I M E N T I m3 din/m 3 dinara Trupci I klase – bukva 85 5783 491555 Trupci II klase – bukva 85 4728 401880 Trupci III klase-bukva 113 3917 442621 Trupci I klase –kit 30 12673 380190 Trupci II klase – kit 31 9124 282844

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 83

Mihaila Pupina 113 Beograd

Koli čina Jedini čna cena Prihod S O R T I M E N T I m3 din/m 3 dinara Trupci III klase-kit 40 4758 190320 Trupci I klase –cer 57 5187 295659 Trupci II klase – cer 134 3457 463238 Trupci III klase-sladun 5 4758 23790 ostala teh. liš ćari 41 4070 166870 ostala teh. četinari 64 3168 202752 prostorno - četinari 28 2655 74340 Prostorno - liš ćari 1631 3967 6470177 Ukupno: 2344 9886236 Ukupan prihod od prodaje drveta je 9.886.236 dinara prose čno godišnje.

9.3.1.1. Sredstva za reprodukciju šuma

Prema zakonu o šumama obavezno je za obezbe ñivanje sredstava za reprodukciju šuma izdvajanje najmanje 15% od vrednosti drvnih sortimenata na mestu utovara što za planirani obim proizvodnje iznosi ukupno 1.482.935 dinara. Ova sredstva se istovremeno prikazuju i kao prihod i kao rashod jer se rezervišu kao obaveza za biološke investicije, posebno se evidentiraju i namenski troše.

9.3.2. Ukupan prihod

Na osnovu predhodnih vrednosti izra čunat je ukupni prihod sredstava prose čno godišnje: • Prihod od prodaje drveta - 9.886.236 dinara • Sredstva za reprodukciju šuma - 1.482.935dinara • Ukupan prihod - 11.369.171 dinara

9.4. Troškovi proizvodnje - prose čno godišnje

9.4.1. Troškovi proizvodnje drvnih sortimenata

Koli čina Jedini čna cena Ukupno Sortimenti m3 din/ha dinara Tehni čko drvo 685 1399 958315 Prostorno drvo 1659 1399 2304351 Ukupno: 2344 3262666

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 84

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.4.2. Troškovi na gajenju šuma - prose čno godišnje

Površina Jedini čna cena Ukupno Vrsta rada ha din/ha dinara Pošumljavanje sadnjom 0,11 211283 23241 se ča izbojaka 0,11 122910 13512 okopavanje i prašenje 0,22 129210 28426 Popunjavanje kultura 0,02 211283 4226 čiš ćenje u mladim prirodnim sastojinama 2,29 106219 243241 Ukupno: 2,26 312646 Ukupni troškovi na gajenju šuma za 2,26 ha iznose 312.646 dinara godišnje

9.4.3. Troškovi zaštite šuma - prose čno godišnje

Troškovi zaštite šuma, vezani za postavljanje lovnih stabala i zaštitu od požara, na površinama koje su posebno ugrožene, bi će odre ñeni paušalno u iznosu od 100.000 dinara.

9.4.4. Troškovi izgradnje šumskih saobra ćajnica

- Prevo ñenje mekih u tvrde puteve ------..0,47km x 2.132.200= 1.002.134 din. - Održavanje šumskih puteva puteva - paušalno ------0.36km x 800.000 = 288.000din

Ukupno je potrebno obezbediti 1.290134 din godišnje u periodu 2018 – 2027 god. za prevo ñenje mekih šumskih puteva u tvrde, i održavanje putne mreže u GJ "Vujan - Bukovik"

9.4.5. Troškovi ure ñivanja šuma - prose čno godišnje

• Visoke šume 1,99 x 1189 = 2366 • Izdana čke, VPS 74,71 x 874 = 65297 • šikare, 6,41 x 164 = 1051 • neobraslo 5,32 x 115= 612 • A:Ukupno izdvajanje i premer: 88,43 69326 • Unos podataka obrada i štampa 88,43 x 65= 5748 • Izrada planova i tekstual.dela osn. 88,43 x 316= 27944 • Izrada kompleta karata 88,43 x 48= 4245 • B:Ukupno tekstualni deo osnove i karte 37937 Ukupno : A+ B 107263 din.

Troškovi ure ñivanja za gazdinsku jedinicu „Vujan - Bukovik" iznose 107.263 dinara prose čno godišnje.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 85

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.4.6. Sredstva za reprodukciju šuma - prose čno godišnje

Prema zakonu o šumama obavezno je za obezbe ñivanje sredstava za reprodukciju šuma izdvajanje najmanje 15% od vrednosti drvnih sortimenata na mestu utovara što za planirani obim proizvodnje iznosi ukupno 1457242 dinara. Ova sredstva se istovremeno prikazuju i kao prihod i kao rashod jer se rezervišu kao obaveza za biološke investicije, posebno se evidentiraju i namenski troše. 15 % od prodajne vrednosti drvnih sortimenata 9.886.236 x 0,15 = 1.482.935dinara

9.4.7. Naknada za pose čeno drvo - prose čno godišnje

3 % od prodajne vrednosti drveta 9.886.236 x 0,03 = 296.587dinara

9.4.8. Ukupni troškovi proizvodnje - prose čno godišnje

Ukupni troškovi dinara 1. Proizvodnja drvnih sortimenata 3.262.666 2. Gajenje šuma 312.646 3. Zaštita šuma 100.000 4. Prevo ñenje i održavanje šumskih saobra ćajnica 1.290.134 5. Ure ñivanje šuma, izrada teks. dela osn. i karata 107.263 6. Sredstva za reprodukciju šuma 1.482.935 7. Naknada za pose čeno drvo 296.587 Ukupno 6.852.204

9.5. Raspodela ukupnog prihoda

Ukupno Prihodi - troškovi dinara Ukupan prihod 11.369.171 Troškovi poslovanja 6.852.204 Dobit +4.516.967 Finansijski efekat izvršenja planiranih radova izražen je dobitkom od 4.516.967dinara prose čno godišnje.

Ekonomsko - finansijska analiza ura ñena je prema važe ćim elementima privre ñivanja za 2016 godinu, koju je uradila planska služba J. P. "Srbijašume". Ukoliko se neki od ovih elemenata u toku važenja ove osnove promeni, promeni će se i cela ekonomsko - finansijska analiza.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 86

Mihaila Pupina 113 Beograd

10.0. NA ČIN IZRADE POGŠ Pri izradi ove osnove primenjen je sistem planiranja koji je uspostavljen kao metodologija rada pre tridesetak godina. Postupak u osnovi polazi od višenamenskog koriš ćenja površine gazdinske jedinice, što je logi čan zahtev prostornog definisanja namenskih celina, kao novog termina u prostornoj podeli šumskog kompleksa. Gazdinske klase, koje predstavljaju sintezu tipa šuma i stvarnog stanja sastojine, formirane su u okviru namenskih celina. Navedeni postupak jasnije prikazuje gazdinsku klasu kao jedinicu, u okviru koje se prikazuje stanje šuma i planira gazdovanje.

10.1. Prikupljanje terenskih podataka

Pripremni radovi Na staroj osnovnoj karti na osnovu posedovnih listova izvršene su izmene i dopune državnog poseda i dobjena je radna karta za novo ure ñivanje šuma. Zadržana je stara prostorna podela na odeljenja jer je u skladu sa važe ćim Pravilnikom o na činu i sadržaju opštih i posebnih osnova gazdovanja šumama. Radovi na terenu Obeležavanje spoljnih i unutrašnjih granica – Ovo je po redu peto ure ñivanje. Izmene koje su nastale u zadnjih 10 godina, po dobijanju sudskih izvršnih rešenja blagovremeno su izvršena i na terenu. Spoljna granica prema privatnom posedu i privatne enklave, na terenu su materijalizovane betonskim stubovima sa oznakom “DŠ” ili jednom horizontalnom crtom na živim grani čnim stablima. Spoljna granica prema drugim gazdinskim jedinicama obeležena je sa tri horizontalne crte. Unutrašnje granice (granice odeljenja) u toku poslednjeg ure ñivanja obnavljane su sa dve horizontalne crte. Izdvajanje sastojina (odseka) - Izdvajanje sastojina izvršeno je na klasi čan na čin na osnovu razlika u: - nameni - tipu gajenja - bonitetu staništa - na činu seče - vrsti drve ća - razmeru smese - starosti i - obrastu. Izdvajanje sastojina na osnovu razlika u navedenim elementima izvršeno je u svakom odelenju, a odseci su snimljeni busolnim vlakom ili ortogonalnom metodom i prenešeni na radnu kartu, tako ñe snimljene su sve čistine i putevi. Pri svemu ovom rukovodili smo se odredbama "Pravilnika ..." o minimalnoj veli čini za izdvajanje. Opis staništa - radi se za svaku izdvojenu inventurnu jedinicu (odsek, čistinu ...) tj. unose se podaci o: - vrsti zemljišta - nadmorskoj visini (u metrima "od-do") - nagibu terena (intenzitet, vrsta) - ekspoziciji - položaju odseka na elementu reljefa - obliku terena - reljefu terena - mati čnom supstratu (vrsti stena, strukturi) - zemljištu (tipu zemljišta, dubini, vlažnosti, teksturi, skeletnosti, stepenu ugroženosti od erozije, stepenu erodibilnosti) - mrtvom pokriva ču - procesu humifikacije - prizemnoj vegetaciji (pokrovnost, vrsta) - korovu i zakorovljenosti - žbunja - ekološkoj pripadnosti (kompleks, cenoekološka grupa, grupa ekoloških jedinica).

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 87

Mihaila Pupina 113 Beograd

Opis sastojine - radi se za svaki izdvojen odsek (sastojinu) i unose se podaci o: - vrsti drve ća - starosti vrsta drve ća (kod jednodobnih sastojina) - sastojinskoj pripadnosti - poreklu sastojine - strukturnom obliku - očuvanosti sastojine - mešovitosti - vrsti smeše - sklopu - razvojnoj fazi (kod jednodobnih šuma) - razmeru smeše kod mladih sastojina - kvalitetu stabala - kvalitetu se čive zapremine - ugroženoš ću od štetnih uticaja (uzroku i stepenu) - negovanosti sastojine - podmlatku (vrsti drve ća, starosti, brojnosti, kvalitetu, sastojinskim uslovima, ošte ćenjima, uzroku ošte ćenja). Pored ovih podataka za svaku inventurnu jedinicu utvr ñuje se i: - namena površina (globalna i osnovna) - pripadnost gazdinskoj grupi - sistem gazdovanja - potrebna vrsta se če - uzgojne potrebe - uzgojni radovi (koli čina sadnog materijala, ponavljanje uzgojnih radova u toku ure ñajnog perioda, nužnost izvo ñenja uzgojnih radova) - na čin premera (veli čina uzorka).

Izdvajanje odseka (sastojina) i njihovo kartiranje, opis staništa i sastojina uradio : - dip.ing. Zoran Petrovi ć – Biro za planiranje i projektovanje – Beograd

Premer sastojina - Za odre ñivanje veli čine primernih površina tj. intenziteta premera koristili smo stepene homogenosti (raznolikosti) svakog odseka. Osnov za ocenjivanje stepena homogenosti su debljinska i visinska struktura, sklop, raspored stabala po površini odseka, mešovitost vrsta i odnos pojedinih vrsta drve ća u odseku. Za sve šume Srbije izdvojeno je sedam osnovnih stepena homogenosti. Prvom stepenu homogenosti pripadaju mlade jednodobne sastojine, dobro sklopljene sastojine (0,9-1,0) pravilne debljinske i visinske strukture (varijabilnost dimenzija stabala oko srednjeg sastojinskog stabla je vrlo mala). Šestom stepenu homogenosti pripadaju sastojine za koje je karakteristi čno da se na malom prostoru (površini) nalaze stabla svih dimenzija tj. varijabilnost dimenzija stabala oko srednjeg sastojinskog stabla je vrlo velika. Prakti čno ovaj stepen homogenosti predstavljaju mešovite sastojine tipi čne prebirne strukture. Ostali stepeni homogenosti (2, 3, 4, 5) predstavljaju prelaze izme ñu prvog i šestog stepena homogenosti. U sedmi stepen homogenosti pripadaju previše razre ñene sastojine (sklopa 0,2 do 0,4) sa ili bez mlade sastojine u drugom spratu. Metod delimi čnog premera primenjuje se u sastojinama stepena homogenosti 1, 2, 3, 4 i 5, a potreban (minimalan) broj primernih površina (krugova) za svaki stepen homogenosti iznosi: - za stepen homogenosti 1 - 9 krugova - za stepen homogenosti 2 - 15 krugova - za stepen homogenosti 3 - 25 krugova - za stepen homogenosti 4 - 38 krugova - za stepen homogenosti 5 - 54 kruga Metod potpunog (totalnog) premera primenjuje se u stepenu homogenosti 6 i sastojinama stepena homogenosti 7 bez mlade sastojine ili sa mladim sastojinama u drugom spratu koja ne prelazi taksacionu granicu. Kombinovani premer primenjuje se u sastojinama stepena homogenosti 7, tako da se totalnim premerom obuhvati gornji sprat sastojine (stara sastojina), a delimi čnim premerom donji sprat sastojine (mlada sastojina) po odgovaraju ćem stepenu homogenosti. Za odre ñivanje boniteta staništa (visinskog stepena) i izračunavanje zapreminskog prirasta po metodu debljinskog prirasta uzet je dovoljan broj predstavnika. Potreban broj predstavnika po stepenu homogenosti iznosi:

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 88

Mihaila Pupina 113 Beograd

- za 1. stepen homogenosti u svakom debljinskom stepenu 4 stabla - za 2. stepen homogenosti u svakom debljinskom stepenu 6 stabala - za 3. stepen homogenosti u svakom debljinskom stepenu 8 stabala - za 4. stepen homogenosti u svakom debljinskom stepenu 9 stabala - za 5. stepen homogenosti u svakom debljinskom stepenu 11 stabala - za 6. stepen homogenosti u svakom debljinskom stepenu 12 stabala - za 7. stepen homogenosti u svakom debljinskom stepenu gornjeg sprata po 8 stabala, a u svakom debljinskom stepenu donjeg sprata po 4 stabla. Primenjivane su razli čite površine krugova od 1, 2, 5 i 10 ari u zavisnosti od broja stabala po hektaru u odseku i to: - do 300 stabala po 1 hektaru 10 ari - od 300-700 stabala po 1 hektaru 5 ari - od 700-1500 stabala po 1 hektaru 2 ara - preko 1500 stabala po 1 hektaru 1 ar. Taksaciona granica (prag inventarisanja) kod izdanačkih šuma iznosio je 5 cm, a kod visokih šuma 10 cm. Premer sastojina uradila je ekipa šumarskih tehni čara šumskog gazdinstva "Golija" - Ivanjica, u leto 2016. godine. - šum.teh. Simon čevi ć Nenad - Š.G Ivanjica - šum.teh. Gojkovi ć Darko - Š.G Ivanjica Obeležavanje ( obnavljanje) spoljnih i unutrašnjih granica gazdinske jedinice uradio je reonski lugar:

10.2. Obrada podataka

Izvršena je kompjuterska obrada podataka po jedinstvenom programu za sve državne šume kojima gazduje JP”Srbijašume” Beograd, u Birou za planiranje i projektovanje u šumarstvu.

10.3. Izrada karata

Karte koje su sastavni deo ove posebne osnove gazdovanja šumama ura ñene su u Birou za planiranje i projektovanje u šumarstvu, a to su: 1. Osnovna karta = 1 : 10.000 2. Karta sa vertikalnom predstavom = 1 : 10.000 3. Sastojinska karta = 1 : 25.000 4. Karta gazdinskih klasa = 1 : 25.000 5. Karta namena površina = 1 : 25.000 6. Privredna karta = 1 : 20.000 7. Pregledna (topografska) karta = 1 : 50.000 8. Karta taksacije = 1 : 10.000

Karte uradila Snežana Dubovac inženjer geodezije.

10.4. Izrada tekstualnog dela POGŠ

U tekstualnom delu ove OGŠ obra ñen je odre ñen broj poglavlja u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i na činu izrade opštih i posebnih osnova gazdovanja šumama i to: • Uvod • Prostorne i posedovne prilike

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 89

Mihaila Pupina 113 Beograd

• Ekološke osnove gazdovanja • Privredne karakteristike • Funkcije šuma (namena površina) • Stanje šuma i šumskih staništa • Dosadašnje gazdovanje • Planiranje unapre ñivanja stanja i optimalnog koriš ćenja šuma (ciljevi, mere i planovi gazdovanja šumama) • Smernice za sprovo ñenje planova gazdovanja • Ekonomsko-finansijska analiza • Na čin izrade OGŠ • Završne odredbe.

Tekstualni deo osnove, stanje šuma, dosadašnje gazdovanje, ciljeve gazdovanja, planove, vrednost šuma i ekonomsko - finansijsku analizu uradio: - Miomir Ćalov dipl. inž. šumarstva - Biro za planiranje i projektovanje u šumarstvu

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 90

Mihaila Pupina 113 Beograd

11.0. ZAVRŠNE ODREDBE Usaglašavanje ove Osnove gazdovanja šumama sa zakonskim i podzakonskim aktima, vršeno je za sve vreme izrade osnove, a naro čito se vodilo ra čuna o usaglašavanju sa odredbama Zakona o šumama i Pravilnikom o sadržini i na činu izrade opštih i posebnih osnova gazdovanja šumama, spisak zakona, pravilnika i odluka o kojima se vodilo ra čuna dat je u uvodnom delu osnove .

Zakoni – pravilnici – Službeni Datum objavljivanja uredbe, odluke, planovi upravljanja glasnik Zakon o šumama 30/10 05.05.2010. Zakon o izmenama Zakona o šumama 93/12 Zakon o planiranju i izgradnji 22.04.2003. 47/03 Zakon o prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020. godine 23.11.2010. 88/10 Zakon o vodama 30/10 05.05.2010. Zakon o izmenama Zakona o vodama 93/12 Zakon o divlja či i lovstvu 23.03.2010. 18/10 Zakon o zaštiti od požara 29.12.2009. 111/09 Zakon o zaštiti prirode 12.05.2009. 36/09 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode 23.11.2010. 88/10 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode 03.12.2010. 133/10 Zakon o zaštiti životne sredine 21.12.2004. 135/04 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine 15.05.2009. 36/09 Zakon o državnom premeru i katastru 31.08.2009. 72/09 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru 23.03.2010. 18/10 Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu 21.12.2004. 135/04 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu 23.11.2010. 88/10 Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu 21.12.2004. 135/04 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu 12.05.2010. 36/09 Zakon o reproduktivnom materijalu šumskog drve ća 21.12.2004. 135/04 Zakon o izmenama i dopunama Zakon o reproduktivnom materijalu šumskog drve ća 29.05.2009. 41/09 Zakon o odbrani 11.12.2007 116/07 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o odbrani 26.10.2009. 88/09 Zakon o poljoprivrednom zemljištu 19.07.2006. 23/06 Zakon o izmenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu 02.06.2009. 41/09 Zakon o standardizaciji 13.05.2009. 36/09 Pravilnik o sadržini osnova i programa gazdovanja šumama, godišnjeg izvo ñačkog plana i privremenog godišnjeg 12.12.2003 122/03 plana gazdovanja privatnim šumama Pravilnik o sadržini zahteva za izdavanje vodnih akata i sadržini mišljenja u postupku izdavanja vodnih uslova 15.10.2010. 74/10 Odluka o utvr ñivanju granica vodnih podru čja 20.10.2010. 13/10 Odluka o utvr ñivanju Popisa voda I reda 09.11.2010. 149/10 Pravilnik o uslovima i kriterijumima za dodelu i koriš ćenje sredstava za zaštitu i unapre ñivanje šuma 29.01.2010. 26/10 Pravilnik o šumskom rеду 18.11.2008. 20/08 Правилник о изменама и допунама Правилника о шумском реду 07.05.2009. 17/09 Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o šumskom redu 24.02.2010. 8/10 Pravilnik o kriterijumima za izdvajanje tipova staništa, o tipovima staništa, osetljivim, ugroženim, retkim i 26.05.2010. 35/10 zašti ćenim prioritetnim tipovima staništa i o merama zaštite za njihovo o čuvanje Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zašti ćenih i zašti ćenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva 05.02.2010. 46/10 Uredba o utvr ñivanju Regionalnog prostornog plana opština Južnog pomoravlja 09.11.2010. 83/10

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 91

Mihaila Pupina 113 Beograd

Zakoni – pravilnici – Službeni Datum objavljivanja uredbe, odluke, planovi upravljanja glasnik Odluka o proglašenju erozivnih podru čja i propisivanju protiv erozivnih mera 31.01.1997. Šumsko gazdinstvo je u obavezi da konkuriše za sredstva iz Budžeta Republike za radove na gajenju, unapre ñivanju, koriš ćenju, zaštiti i reprodukciji šuma, i da ista koristi u skladu sa namenom. Pri sprovo ñenju ove OGŠ, korisnik šuma obavezan je da se pridržava odredbi ove OGŠ i odredbi napred navedenih zakona. U tome će sara ñivati sa organima (inspektorima), koji se staraju o izvršenju odgovaraju ćih zakona. Eventualna neslaganja zbirova kod tabela prikaza stanja šuma i planova gazdovanja posledica su zaokruživanja kod mehanografske obrade podataka. Pri sprovo ñenju ove OGŠ šumsko gazdinstvo je obavezno da se pridržava odredbi OGŠ i napred navedenih zakona. U tome će se sara ñivati sa organima (inspektorima) koji se staraju o primeni odgovarajućih Zakona. Važnost OGŠ za gazdinsku jedinicu "Vujan - Bukovik” bi će u vremenu od 01.01.2018. do 31.12.2027. godine, a njeno sprovo ñenje po činje od dana davanja saglasnosti od strane Ministarstva za poljoprivredu i zaštitu životne sredine.

Viši Projektant: M.P. Direktor:

Ćalov Miomir, dipl. ing Ljubomir Joka, dipl. ing.

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 92

Mihaila Pupina 113 Beograd

Sadrža ј: 0.0. UVOD...... 3 I UVODNE INFORMACIJE I NAPOMENE ...... 3 1.0. PROSTORNE I POSEDOVNE PRILIKE...... 4 1.1. TOPOGRAFSKE PRILIKE ...... 4 1.1.1. Geografski položaj ...... 4 1.1.2. Granice...... 4 1.1.3. Površina ...... 5 1.2. IMOVINSKO PRAVNO STANJE ...... 5 1.2.1. Državni posed ...... 5 1.2.2. Privatni posed...... 6 1.2.3. Rekapitulacija po katastarskim opštinama ...... 6 2.0. EKOLOŠKE OSNOVE GAZDOVANJA ...... 7 2.1. RELJEF I GEOMORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE ...... 7 2.2. GEOLOŠKA PODLOGA I TIPOVI ZEMLJIŠTA ...... 7 2.2.1. Zemljište ...... 8 2.3. HIDROGRAFSKE KARAKTERISTIKE ...... 10 2.4. KLIMATSKI USLOVI ...... 10 2.5. OPŠTE KARAKTERISTIKE ŠUMSKIH EKOSISTEMA ...... 11 2.5.1. Biljne zajednice...... 11 2.6. OPŠTI FAKTORI ZNA ČAJNI ZA STANJE ŠUMSKIH EKOSISTEMA ...... 12 3.0. PRIVREDNE KARAKTERISTIKE ...... 14 3.1. OPŠTE PRIVREDNE KARAKTERISTIKE ...... 14 3.2. EKONOMSKE I KULTURNE PRILIKE ...... 14 3.3. ORGANIZACIJA I MATERIJALNA OPREMLJENOST ŠUMSKOG GAZDINSTVA I ŠUMSKE UPRAVE KOJA GAZDUJE ŠUMAMA GAZDINSKE JEDINICE ...... 14 3.4. DOSADAŠNJI ZAHTEVI PREMA ŠUMAMA GAZDINSKE JEDINICE ...... 15 3.5. MOGU ĆNOST PLASMANA ŠUMSKIH PROIZVODA ...... 16 4.0. FUNKCIJE ŠUMA ...... 17 4.1. OSNOVNE POSTAVKE I KRITERIJUMI PRI PROSTORNO - FUKCIONALNOM REONIRANJU ŠUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA ...... 17 4.2. FUNKCIJA ŠUMA I NAMENA POVRŠINA ...... 17 4.3. GAZDINSKE KLASE ...... 18 5.0. STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA ...... 19 5.1. STANJE ŠUMA PO NAMENI ...... 19 5.1.1. Stanje šuma po globalnoj nameni za gazdinsku jedinicu ...... 19 5.1.2. Stanje šuma po osnovnoj nameni ...... 19 5.2. STANJE SASTOJINA PO GAZDINSKIM KLASAMA ...... 20 5.3. STANJE ŠUMA PO POREKLU I O ČUVANOSTI ...... 23 5.4. STANJE SASTOJINA PO SMESI ...... 25 5.5. STANJE SASTOJINA PO VRSTAMA DRVE ĆA ...... 27 5.6. STANJE ŠUMA PO DEBLJINSKOJ STRUKTURI ...... 30 5.7. STANJE SASTOJINA PO STAROSTI ...... 31 5.8. STANJE VEŠTA ČKI PODIGNUTIH SASTOJINA ...... 33 5.9. ZDRAVSTVENO STANJE I UGROŽENOST OD ŠTETNIH UTICAJA ...... 34 5.9.1. Štetni abioti čki faktori...... 34 5.9.2. Stepen ugroženosti šuma i šumskog zemljišta od požara...... 34 5.10. STANJE ŠUMSKIH KOMUNIKACIJA I OTVORENOST GAZDINSKE JEDINICE ...... 35 5.11. STANJE NEOBRASLIH POVRŠINA ...... 37 5.12. FOND I STANJE DIVLJA ČI...... 37 5.13. STANJE ZAŠTI ĆENIH DELOVA PRIRODE ...... 38

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 93

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.14. OPŠTI OSVRT NA ZATE ČENO STANJE ...... 39 6.0. DOSADAŠNJE GAZDOVANJE...... 40 6.1. UVODNE NAPOMENE ...... 40 6.2. PROMENA ŠUMSKOG FONDA ...... 40 6.2.1. Promena šumskog fonda po površini ...... 40 6.2.2. Promene šumskog fonda po zapremini i zapreminskom prirastu...... 41 6.3. ODNOS PLANIRANIH I OSTVARENIH RADOVA U DOSADAŠNJEM GAZDOVANJU ...... 42 6.3.1. Dosadašnji radovi na obnovi i gajenju šuma...... 42 6.3.2. Dosadašnji radovi na koriš ćenju šuma...... 43 6.3.3. Dosadašnji radovi na zaštiti šuma...... 44 6.3.4. Dosadašnji radovi na koriš ćenju nedrvnih šumskih proizvoda ...... 44 6.3.5. Dosadašnji radovi na izgradnji i održavanju šumskih saobra ćajnica i drugih objekata ...... 44 6.3.6. Opšti osvrt na dosadašnje gazdovanje ...... 44 7.0. PLANIRANJE UNAPREÐENJA STANJA I OPTIMALNOG KORIŠ ĆENJA ŠUMA ...... 46 7.1. MOGU ĆI STEPEN I DINAMIKA UNAPRE ĐIVANJA STANJA I FUNKCIJA ŠUMA U TOKU URE ĐAJNOG PERIODA (PROGNOZA ZA 2,3 PERIODA ) ...... 46 7.2. CILJEVI GAZDOVANJA ŠUMAMA ...... 46 7.2.1. Opšti ciljevi gazdovanja šumama...... 46 7.2.2. Posebni ciljevi gazdovanja...... 47 7.3. MERE ZA POSTIZANJE CILJEVA GAZDOVANJA ...... 48 7.3.1. Uzgojne mere...... 49 7.2.2. Ure ñajne mere...... 50 7.2.3. Ostale mere ...... 51 7.3. PLANOVI GAZDOVANJA ...... 51 7.3.1. Plan gajenja šuma ...... 51 7.3.1.2. Plan rasadni čke proizvodnje...... 52 7.3.1.3. Plan nege šuma...... 52 7.3.2. Plan zaštite šuma...... 53 7.4. PLAN KORIŠ ĆЕNJA ŠUMA I KALKULACIJA PRINOSA ...... 53 7.4.1. Plan se ča obnavljanja šuma i kalkulacija prinosa ...... 54 7.4.1.1 Sastojine za rekonstrukciju...... 59 7.4.1.2. Ukupan plan se ča obnavljanja...... 59 7.4.2. Plan prorednih se ča (predhodni prinos) ...... 60 7.4.3. Ukupan plan se ča...... 61 7.4.4. Ukupan plan se ča po vrstama drve ća...... 62 7.4.5. Posebne odredbe u vezi korišćenja prinosa ...... 63 7.4.6. Vreme se če šuma ...... 63 7.4.7. Plan koriš ćenja ostalih šumskih proizvoda ...... 64 7.4.7.1. Paša ...... 64 7.4.7.2. Lovstvo...... 64 7.4.9. Plan izgradnje šumskih saobra ćajnica...... 66 7.4.10. Plan ure ñivanja šuma...... 66 7.4.11. O čekivani efekti realizacije planiranih radova...... 66 8.0. SMERNICE ZA SPROVO ĐENJE PLANOVA GAZDOVANJA ...... 68 8.1. SMERNICE ZA SPROVO ĐENJE ŠUMSKO – UGOJNIH RADOVA ...... 68 8.2. UPUTSTVA ZA ORGANIZOVANJE SE ČE U ŠUMI ...... 74 8.3.GODIŠNJI PLAN GAZDOVANJA ŠUMAMA ...... 74 8.4.U PUTSTVO ZA VO ĐENJE EVIDENCIJE GAZDOVANJA ŠUMAMA ...... 75 8.5. SMERNICE ZA SPROVO ĐENJE RADOVA NA ZAŠTITI ŠUMA ...... 76 8.6. UPUTSTVO ZA IZGRADNJU I ODRŽAVANJE SAOBRA ĆAJNICA ...... 77 8.7. UPUTSTVO ZA PRIMENU TARIFA ...... 77 8.8. SMERNICE ZA POSTAVLJANJE OZNAKA ...... 77 8.9. SMERNICE ZA PRA ĆENJE STANJA (MONITORNING ) RETKIH , RANJIVIH I UGROŽENIH VRSTA ...... 78 8.10. SMERNICE ZA KORIŠ ĆENJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA ...... 79

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 94

Mihaila Pupina 113 Beograd

8.11. SMERNICE ZA UPRAVLJANJE OTPADOM ...... 79 9.0. EKONOMSKO – FINANSIJSKA ANALIZA...... 80 9.1. OBRA ČUN VREDNOSTI ŠUMA...... 80 9.1.1. Kvalifikaciona struktura ukupne drvne zapremine...... 80 9.1.2. Vrednost drveta na panju ...... 81 9.1.3. Vrednost mladih sastojina (bez zapremine) ...... 81 9.1.4. Ukupna vrednost šuma...... 82 9.2. VRSTA I OBIM PLANIRANIH RADOVA - PROSE ČNO GODIŠNJE ...... 82 9.2.1. Kvalifikaciona struktura se čive zapremine - prose čno godišnje...... 82 9.2.2. Vrsta i obim planiranih uzgojnih radova - prose čno godišnje...... 83 9.2.3. Plan zaštite šuma (prose čno godišnje)...... 83 9.2.4. Plan ure ñivanja šuma (prose čno godišnje)...... 83 9.2.5. Plan izgradnje šumskih saobra ćajnica (prose čno godišnje) ...... 83 9.3. FORMIRANJE UKUPNOG PRIHODA – PROSE ČNO GODIŠNJE ...... 83 9.3.1. Prihod od prodaje drveta – prose čno godišnje...... 83 9.3.1.1. Sredstva za reprodukciju šuma...... 84 9.3.2. Ukupan prihod ...... 84 9.4. TROŠKOVI PROIZVODNJE - PROSE ČNO GODIŠNJE ...... 84 9.4.1. Troškovi proizvodnje drvnih sortimenata ...... 84 9.4.2. Troškovi na gajenju šuma - prose čno godišnje ...... 85 Ukupni troškovi na gajenju šuma za 2,26 ha iznose 312.646 dinara godišnje ...... 85 9.4.3. Troškovi zaštite šuma - prose čno godišnje...... 85 9.4.4. Troškovi izgradnje šumskih saobra ćajnica...... 85 9.4.5. Troškovi ure ñivanja šuma - prose čno godišnje...... 85 9.4.6. Sredstva za reprodukciju šuma - prose čno godišnje...... 86 9.4.7. Naknada za pose čeno drvo - prose čno godišnje...... 86 9.4.8. Ukupni troškovi proizvodnje - prose čno godišnje...... 86 9.5. RASPODELA UKUPNOG PRIHODA ...... 86 10.0. NA ČIN IZRADE POGŠ ...... 87 10.1. PRIKUPLJANJE TERENSKIH PODATAKA ...... 87 10.2. OBRADA PODATAKA ...... 89 10.3. IZRADA KARATA ...... 89 10.4. IZRADA TEKSTUALNOG DELA POGŠ...... 89 11.0. ZAVRŠNE ODREDBE...... 91

SPISAK KATASTARSKIH PARCELA...... 97

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 95

Mihaila Pupina 113 Beograd

Prilozi

ТAB ЕLARNI D ЕO

Obr. br. I Iskaz površina Obr. br. II Opis staništa i sasto јina Obr. br. III Тabela o razmeru debljinskih razreda Obr. br. IV Тabela o razmeru dobnih razreda Obr. br. V Plan ga је nja šuma ( Еvid еnci јa izvršеnih radova na ga је nju šuma) Obr. br. VI Plan s еča obnavljanja ( је dn оdobn е šum е) - Еvid еnci јa izvršеnih s еča Obr. br. VII Plan pror еdnih s еča - Еvid еnci јa izvršеnih s еča Obr. br. VIII Ostal е еvid еnci је Obr. br. IX Šumska hronika

KAR ТЕ

1. Osnovna karta R - 1:10.000 2. Karta sa v еrtikalnom pr еdstavom (topografska karta) R - 1:10.000 3. Karta gazdinskih klasa R - 1:25.000 4. Sasto јinska karta R - 1:25.000 5. Karta nam еnе površina R - 1:25.000 6. Pr еgl еdna karta R - 1:50.000 7. Privredna karta R - 1:25.000 8. Karta taksacije R - 1:10.000

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 96

Mihaila Pupina 113 Beograd

SPISAK KATASTARSKIH PARCELA

KO BRESNICA Br. Površina dela Broj lista Pod. br. parcele Ulica/Potes Kulture Odeljenje parcele m² nepokretnosti 32 1 STOJKOVAC ŠUMA 8. KLASE 97205 908 12 32 4 STOJKOVAC ŠUMA 7. KLASE 9284 908 12 32 5 STOJKOVAC ŠUMA 8. KLASE 43573 908 12 32 7 STOJKOVAC ŠUMA 8. KLASE 1230 908 12 36 0 STOJKOVAC PAŠNjAK 8. KLASE 10781 908 12 38 0 STOJKOVAC PAŠNjAK 8. KLASE 11403 908 12 51 0 STOJKOVAC ŠUMA 7. KLASE 11935 908 12 60 0 STOJKOVAC PAŠNjAK 8. KLASE 226 908 12 61 0 STOJKOVAC PAŠNjAK 8. KLASE 2599 908 12 63 0 STOJKOVAC PAŠNjAK 8. KLASE 928 908 12 64 0 STOJKOVAC PAŠNjAK 8. KLASE 2588 908 12 65 0 MARINO PAŠNjAK 8. KLASE 109688 908 12 70 1 MARINO BRDO ŠUMA 7. KLASE 4725 908 12 70 2 MARINO BRDO NjIVA 8. KLASE 1434 908 12 71 0 MARINO BRDO PAŠNjAK 8. KLASE 320 908 12 72 0 MARINO BRDO PAŠNjAK 8. KLASE 145 908 12 75 1 MARINO BRDO ŠUMA 7. KLASE 14141 908 12 75 2 MARINO BRDO ŠUMA 7. KLASE 1709 908 12 76 0 MARINO BRDO LIVADA 7. KLASE 7423 908 12 108 0 ČAKARUŠA PAŠNjAK 8. KLASE 3682 908 12 145 0 MARINO BRDO ŠUMA 7. KLASE 45101 908 12 148 0 MARINO BRDO ŠUMA 7. KLASE 15122 908 12 317 0 GOLA Ć ŠUMA 7. KLASE 1166 908 12 331 2 MARINO BRDO PAŠNjAK 8. KLASE 802 908 12 340 0 GOLA Ć ŠUMA 7. KLASE 8279 908 12 364 0 ČAKARUŠA PAŠNjAK 8. KLASE 12502 908 12 366 0 ČAKARUŠA PAŠNjAK 8. KLASE 4881 908 12 496 0 GOLA Ć ŠUMA 7. KLASE 6044 908 12 1025 1 STOJKOVAC ŠUMA 8. KLASE 13964 908 12 1025 5 STOJKOVAC ŠUMA 8. KLASE 4206 908 12 1054 0 STOJKOVAC PAŠNjAK 8. KLASE 55040 908 12 1056 0 MALO POLjE PAŠNjAK 8. KLASE 663 908 12 502789

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 97

Mihaila Pupina 113 Beograd

K.O.GORNjA TREP ČA Pod. br. Površina Broj lista Br. parcele Ulica/Potes Kulture Odeljenje parcele dela m² nepokretnosti 192 1 ŠUMA 6. KLASE 11320 165 8 212 0 BUKOVIK LIVADA 7. KLASE 282 165 8 217 2 BUKOVIK ŠUMA 6. KLASE 1064 165 8 234 0 BUKOVIK ŠUMA 6. KLASE 7511 165 8 281 1 BUKOVIK ŠUMA 6. KLASE 12562 165 15 290 0 JEZERA ŠUMA 6. KLASE 1007 165 15 698 0 DOBRI POTOK ŠUMA 5. KLASE 9612 165 15 758 1 LIPLjE PAŠNjAK 7. KLASE 460 165 15 875 1 IVOVE ŠUMA 6. KLASE 2798 165 15 875 2 IVOVE BARE ŠUMA 6. KLASE 4138 165 15 875 3 IVOVE BARE ŠUMA 6. KLASE 3618 165 15 875 4 JEZERA ŠUMA 6. KLASE 880 165 15 875 5 JEZERA ŠUMA 6. KLASE 300 165 15 876 0 JEZERA Ostalo prirodno neplodno zemljište 560 165 15 879 0 IVOVE BARE ŠUMA 6. KLASE 5958 165 15 881 0 IVOVE BARE PAŠNjAK 7. KLASE 7163 165 15 884 1 IVOVE BARE ŠUMA 6. KLASE 3764 165 15 1323 0 VASOVI ĆA KOSA PAŠNjAK 8. KLASE 2686 165 13 1390 1 SELO PAŠNjAK 6. KLASE 51 165 13 1390 2 SELO PAŠNjAK 6. KLASE 130 165 13 1390 4 SELO PAŠNjAK 6. KLASE 471 165 13 1422 0 SELO PAŠNjAK 8. KLASE 2171 165 13 1657 0 SELO PAŠNjAK 8. KLASE 4099 165 13 1675 2 SELO PAŠNjAK 8. KLASE 1308 165 13 1694 0 IVOVE BARE PAŠNjAK 8. KLASE 3569 165 13 1695 0 IVOVE BARE PAŠNjAK 8. KLASE 742 165 13 1709 0 IVOVE BARE PAŠNjAK 8. KLASE 7739 165 13 1741 0 KREMENjA ČA PAŠNjAK 8. KLASE 28351 165 13 1750 1 KREMENjA ČA PAŠNjAK 8. KLASE 1366 165 13 1775 0 KREMENjA ČA PAŠNjAK 8. KLASE 2072 165 13 1810 0 KREMENjA ČA PAŠNjAK 7. KLASE 2165 165 13 1811 0 KREMENjA ČA PAŠNjAK 7. KLASE 2586 165 13 132503

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 98

Mihaila Pupina 113 Beograd

K.O.PRISLONIC А Pod. Površina Broj lista Br. parcele Ulica/Potes Kulture Odeljenje br. parcele dela m² nepokretnosti 16 0 VUJAN ŠUMA 7. KLASE 1629209 237 3 17 0 VUJAN PAŠNjAK 7. KLASE 11081 237 3 98 0 VUJAN ŠUMA 7. KLASE 4234 237 3 1114 0 BOJOVI ĆA KOSA PAŠNjAK 7. KLASE 4333 237 6 2281 1 ĐURKOVI ĆA KOSA ŠUMA 3. KLASE 10400 237 2 2281 3 ĐURKOVI ĆA KOSA ŠUMA 3. KLASE 10380 237 2 2281 4 ĐURKOVI ĆA KOSA ŠUMA 3. KLASE 10480 237 2 2281 5 ĐURKOVI ĆA KOSA ŠUMA 3. KLASE 10380 237 2 2281 6 ĐURKOVI ĆA KOSA ŠUMA 3. KLASE 5869 237 2 2281 7 ĐURKOVI ĆA KOSA ŠUMA 3. KLASE 9901 237 2 1706267

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 99

Mihaila Pupina 113 Beograd

KO VUJETINCI Под . бр . Површина Број листа Бр . парцеле Улица /Потес Културе Одељ enje парцеле дела m² непокретности 1 1 ЈАСИКЕ ШУМА 5. КЛАСЕ 273800 322 9 2 0 ЈАСИКЕ ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 781 322 9 13 0 ЈАСИКЕ ЛИВАДА 7. КЛАСЕ 54 322 10 16 1 ЈАСИКЕ ШУМА 5. КЛАСЕ 329127 322 10 16 1 ЈАСИКЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 239600 322 10 16 2 ЈАСИКЕ ЊИВА 7. КЛАСЕ 1200 322 10 16 3 ЈАСИКЕ ШУМА 5. КЛАСЕ 1240 322 10 17 0 ЈАСИКЕ ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 4538 322 10 18 0 ЈАСИКЕ ШУМА 5. КЛАСЕ 2289 322 10 19 0 ЈАСИКЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 1064 322 10 20 1 ЈАСИКЕ ЊИВА 7. КЛАСЕ 5907 322 10 20 2 ЈАСИКЕ ШУМА 5. КЛАСЕ 960 322 10 21 0 ЈАСИКЕ ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 1107 322 10 25 1 ЈАСИКЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 20270 322 11 25 2 ЈАСИКЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 5560 322 11 26 0 ЈАСИКЕ ЛИВАДА 7. КЛАСЕ 11348 322 10 27 0 ЉУТА СТРАНА ШУМА 6. КЛАСЕ 25046 322 11 30 0 БРЕЗЕ ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 623 322 11 37 0 ЉУТА СТРАНА ШУМА 6. КЛАСЕ 14445 322 11 38 0 ЉУТА СТРАНА ШУМА 6. КЛАСЕ 3681 322 11 40 0 ЉУТА СТРАНА ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 1448 322 11 41 2 ЉУТА СТРАНА ШУМА 6. КЛАСЕ 9050 322 11 42 0 ЉУТА СТРАНА ШУМА 6. КЛАСЕ 57801 322 11 75 0 БРЕЗЕ ПАШЊАК 8. КЛАСЕ 9606 322 11 86 1 БРЕЗЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 19477 322 11 87 0 БРЕЗЕ ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 5200 322 11 100 0 БРЕЗЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 6191 322 11 134 0 ЈАСИКЕ ЛИВАДА 7. КЛАСЕ 1527 322 11 135 1 ЈАСИКЕ ЊИВА 7. КЛАСЕ 2940 322 11 135 2 ЈАСИКЕ ЛИВАДА 7. КЛАСЕ 4280 322 11 135 5 ЈАСИКЕ ЊИВА 7. КЛАСЕ 987 322 11 136 0 ЈАСИКЕ ЛИВАДА 7. КЛАСЕ 3656 322 11 137 0 ЈАСИКЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 4983 322 11 151 0 ЈАСИКЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 11212 322 11 177 1 ВИДАКОВАЧА ЛИВАДА 7. КЛАСЕ 2840 322 11 177 2 ВИДАКОВАЧА ЊИВА 7. КЛАСЕ 2134 322 11 177 3 ВИДАКОВАЧА ЊИВА 7. КЛАСЕ 3570 322 11 177 4 ВИДАКОВАЧА ШУМА 6. КЛАСЕ 980 322 11 177 5 ВИДАКОВАЧА ЊИВА 6. КЛАСЕ 3160 322 11

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 100

Mihaila Pupina 113 Beograd

Под . бр . Површина Број листа Бр . парцеле Улица /Потес Културе Одељ enje парцеле дела m² непокретности 178 2 ВИДАКОВАЧА ЊИВА 7. КЛАСЕ 1810 322 11 178 3 ВИДАКОВАЧА ШУМА 6. КЛАСЕ 3200 322 11 179 2 ВИДАКОВАЧА ЊИВА 7. КЛАСЕ 2920 322 11 180 1 ВИДАКОВАЧА ЊИВА 7. КЛАСЕ 2840 322 11 180 2 ВИДАКОВАЧА ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 12350 322 11 181 1 ВИДАКОВАЧА ЊИВА 7. КЛАСЕ 1210 322 11 181 2 ВИДАКОВАЧА ШУМА 6. КЛАСЕ 2420 322 11 181 3 ВИДАКОВАЧА ШУМА 6. КЛАСЕ 1830 322 11 181 4 ВИДАКОВАЧА ЊИВА 7. КЛАСЕ 880 322 11 181 5 ВИДАКОВАЧА ШУМА 6. КЛАСЕ 2800 322 11 181 7 ВИДАКОВАЧА ВОЋЊАК 5. КЛАСЕ 1330 322 11 181 8 ВИДАКОВАЧА ЊИВА 8. КЛАСЕ 2420 322 11 181 10 ВИДАКОВАЧА ШУМА 6. КЛАСЕ 5780 322 11 181 11 ВИДАКОВАЧА ШУМА 6. КЛАСЕ 11020 322 11 ЗЕМЉИШТЕ ПОД ЗГРАДОМ И 181 12 ВИДАКОВАЧА ДРУГИМ ОБЈЕКТОМ 32 322 11 181 12 ВИДАКОВАЧА ШУМА 6. КЛАСЕ 22248 322 11 181 13 ВИДАКОВАЧА ШУМА 6. КЛАСЕ 4313 322 11 183 0 ВИДАКОВАЧА ВОЋЊАК 5. КЛАСЕ 2733 322 11 186 1 БРЕЗЕ ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 4480 322 11 186 2 БРЕЗЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 11280 322 11 186 3 БРЕЗЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 6800 322 11 188 1 БРЕЗЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 5020 322 11 188 3 БРЕЗЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 3290 322 11 188 8 БРЕЗЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 5120 322 11 262 2 ПОЉАНЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 5760 322 11 262 3 ПОЉАНЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 12120 322 11 262 4 ПОЉАНЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 4337 322 11 262 5 ПОЉАНЕ ШУМА 6. КЛАСЕ 9520 322 11 263 2 ПОЉАНЕ ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 840 322 11 325 0 ВИДАКОВАЧА ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 3276 322 16 ШЕВАР 338 0 МИЈАТОВИЋ ШУМА 6. КЛАСЕ 295 322 16 422 0 ПОЉАНЕ ПАШЊАК 8. КЛАСЕ 4254 322 11 424 0 ТУПАЈА ШУМА 6. КЛАСЕ 1468 322 11 655 1 КЛИК ШУМА 7. КЛАСЕ 187670 322 16 655 2 КЛИК ШУМА 7. КЛАСЕ 13324 322 16 655 3 КЛИК ЊИВА 8. КЛАСЕ 5500 322 16 655 4 КЛИК ЊИВА 8. КЛАСЕ 210 322 16 655 5 КЛИК ЊИВА 8. КЛАСЕ 1570 322 16 655 6 КЛИК ШУМА 7. КЛАСЕ 420 322 16 655 7 КЛИК ЊИВА 8. КЛАСЕ 690 322 16

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 101

Mihaila Pupina 113 Beograd

Под . бр . Површина Број листа Бр . парцеле Улица /Потес Културе Одељ enje парцеле дела m² непокретности 655 8 КЛИК ЊИВА 8. КЛАСЕ 150 322 16 655 9 КЛИК ЊИВА 8. КЛАСЕ 2010 322 16 655 10 КЛИК ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 760 322 16 655 11 КЛИК ШУМА 7. КЛАСЕ 1690 322 16 655 12 КЛИК ЊИВА 8. КЛАСЕ 840 322 16 655 13 КЛИК ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 1247 322 16 655 14 КЛИК ШУМА 7. КЛАСЕ 6570 322 16 656 0 КЛИК ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 5410 322 16 658 1 КЛИК ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 4048 322 19 658 2 КЛИК ЊИВА 8. КЛАСЕ 2040 322 19 682 1 ОСТРИЦА ШУМА 7. КЛАСЕ 469409 322 19 682 2 ОСТРИЦА ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 320 322 19 682 3 ОСТРИЦА ЊИВА 7. КЛАСЕ 240 322 19 685 0 ПИТОМАЧА ПАШЊАК 8. КЛАСЕ 14312 322 19 887 1 ДУМАЧА ПАШЊАК 8. КЛАСЕ 13323 322 19 887 3 ДУМАЧА ШУМА 6. КЛАСЕ 1807 322 19 888 1 ДУМАЧА ШУМА 7. КЛАСЕ 5540 322 19 890 1 ДУМАЧА ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 4830 322 19 890 2 ДУМАЧА ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 660 322 19 890 3 ДУМАЧА ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 3220 322 19 890 4 ДУМАЧА ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 2478 322 19 890 5 ДУМАЧА ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 1830 322 19 891 1 ДУМАЧА ШУМА 6. КЛАСЕ 27117 322 19 929 1 ДУМАЧА ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 551 322 19 929 2 ДУМАЧА ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 1700 322 19 976 1 СЕЛО ШУМА 7. КЛАСЕ 3048 322 19 1061 1 ПИТОМАЧА ШУМА 7. КЛАСЕ 15808 322 19 1061 2 ПИТОМАЧА ПАШЊАК 8. КЛАСЕ 1330 322 19 1061 3 ПИТОМАЧА ВОЋЊАК 5. КЛАСЕ 1510 322 19 1061 4 ПИТОМАЧА ЊИВА 7. КЛАСЕ 1050 322 19 1087 0 ПИТОМАЧА ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 1594 322 19 1110 0 ПИТОМАЧА ШУМА 8. КЛАСЕ 7417 322 19 1111 0 СЕЛО ПАШЊАК 8. КЛАСЕ 6839 322 19 1114 0 ДУМАЧА ПАШЊАК 8. КЛАСЕ 840 322 19 1128 0 ДУМАЧА ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 200 322 19 1139 0 ДУМАЧА ПАШЊАК 8. КЛАСЕ 1117 322 19 1143 0 ДУМАЧА ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 1057 322 19 1329 0 РИСТОВО ПОЉЕ ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 783 322 19 1350 0 РИСТОВО ПОЉЕ ШУМА 7. КЛАСЕ 2220 322 19 МАЛИ 1377 1 ВУЈЕТИНЦИ ШУМА 7. КЛАСЕ 13308 322 19

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 102

Mihaila Pupina 113 Beograd

Под . бр . Површина Број листа Бр . парцеле Улица /Потес Културе Одељ enje парцеле дела m² непокретности МАЛИ 1389 2 ВУЈЕТИНЦИ ШУМА 7. КЛАСЕ 8490 322 19 МАЛИ 1389 3 ВУЈЕТИНЦИ ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 785 322 19 МАЛИ ЗЕМЉИШТЕ ПОД ЗГРАДОМ И 1389 4 ВУЈЕТИНЦИ ДРУГИМ ОБЈЕКТОМ 18 322 19 МАЛИ ЗЕМЉИШТЕ УЗ ЗГРАДУ И 1389 4 ВУЈЕТИНЦИ ДРУГИ ОБЈЕКАТ 436 322 19 МАЛИ 1389 5 ВУЈЕТИНЦИ ВОЋЊАК 5. КЛАСЕ 1150 322 19 МАЛИ 1459 0 ВУЈЕТИНЦИ ПАШЊАК 8. КЛАСЕ 360 322 19 МАЛИ 1467 1 ВУЈЕТИНЦИ ШУМА 6. КЛАСЕ 5148 322 19 МАЛИ 1471 1 ВУЈЕТИНЦИ ШУМА 7. КЛАСЕ 9520 322 19 МАЛИ 1485 1 ВУЈЕТИНЦИ ШУМА 8. КЛАСЕ 18340 322 12 МАЛИ 1485 3 ВУЈЕТИНЦИ ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 1885 322 12 МАЛИ 1485 4 ВУЈЕТИНЦИ ПАШЊАК 8. КЛАСЕ 3301 322 12 МАЛИ 1499 1 ВУЈЕТИНЦИ ПАШЊАК 7. КЛАСЕ 4611 322 12 МАЛИ 1499 3 ВУЈЕТИНЦИ ШУМА 7. КЛАСЕ 21840 322 19 1564 0 РИСТОВО ПОЉЕ ШУМА 7. КЛАСЕ 4342 322 12 2173511

KO PRELJINA Pod. br. Površina Broj lista Br. parcele Ulica/Potes Kulture Оdeljenje parcele dela m² nepokretnosti 814 1 VU ČJA GLAVICA ŠUMA 4. KLASE 244258 359 2 848 1 VU ČJA GLAVICA ŠUMA 3. KLASE 224449 359 1 850 1 VU ČJA GLAVICA NjIVA 6. KLASE 102812 359 2 850 2 VU ČJA GLAVICA PAŠNjAK 5. KLASE 7703 359 2 850 3 VU ČJA GLAVICA ŠUMA 4. KLASE 4758 359 2 850 4 VU ČJA GLAVICA ŠUMA 3. KLASE 759 359 2 850 5 VU ČJA GLAVICA ŠUMA 3. KLASE 184 359 2 850 6 VU ČJA GLAVICA PAŠNjAK 5. KLASE 1079 359 2 852 1 VU ČJA GLAVICA ŠUMA 4. KLASE 46313 359 2 919 0 PARLOZI ŠUMA 4. KLASE 7407 359 2 928 0 PARLOZI ŠUMA 4. KLASE 122466 359 1 762188

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 103

Mihaila Pupina 113 Beograd

KO MOJSINJE Pod. br. Površina Broj lista Br. parcele Ulica/Potes Kulture Odeljenje parcele dela m² nepokretnosti 1636 2 GAJ ZEMLjIŠTE POD ZGRADOM I DRUGIM OBJEKTOM 53 448 13 1636 2 GAJ ZEMLjIŠTE POD ZGRADOM I DRUGIM OBJEKTOM 216 448 13 1636 2 GAJ ZEMLjIŠTE POD ZGRADOM I DRUGIM OBJEKTOM 268 448 13 1636 2 GAJ NjIVA 4. KLASE 6594 448 13 1636 3 GAJ ŠUMA 3. KLASE 1758 448 13 8889

KO OSTRA Pod. br. Površina Број листа Br. parcele Ulica/Potes Kulture Одељ enje parcele dela m² непокретности 54 0 CRNA REKA LIVADA 7. KLASE 6175 358 9 55 0 CRNA REKA ŠUMA 6. KLASE 8902 358 9 58 1 CRNA REKA ŠUMA 6. KLASE 151891 358 9 58 2 CRNA REKA ŠUMA 6. KLASE 2900 358 9 58 3 CRNA REKA ŠUMA 6. KLASE 875 358 9 80 0 DRENjAK ŠUMA 6. KLASE 39073 358 8 81 1 LIPAR ŠUMA 6. KLASE 39006 358 8 93 1 RAD.UTRINE ŠUMA 6. KLASE 166228 358 8 93 2 RAD.UTRINE ŠUMA 6. KLASE 2150 358 8 93 5 RAD.UTRINE PAŠNjAK 7. KLASE 950 358 8 93 8 RAD.UTRINE ŠUMA 6. KLASE 4900 358 8 93 9 RAD.UTRINE NjIVA 7. KLASE 250 358 8 93 10 RAD.UTRINE NjIVA 7. KLASE 950 358 8 93 11 RAD.UTRINE NjIVA 7. KLASE 100 358 8 94 0 RAD.UTRINE NjIVA 8. KLASE 803 358 8 103 0 LIPAR ŠUMA 5. KLASE 1061 358 8 113 0 LIPAR NjIVA 7. KLASE 14286 358 8 117 0 LIPAR LIVADA 7. KLASE 13231 358 8 119 0 LIPAR NjIVA 8. KLASE 2025 358 8 163 0 DRENjAK ŠUMA 6. KLASE 1691 358 11 164 0 DRENjAK ŠUMA 6. KLASE 281 358 11 195 1 VIDAKOVA ČA ŠUMA 5. KLASE 11898 358 11 195 7 VIDAKOVA ČA NjIVA 7. KLASE 1580 358 11 223 1 DRENjAK ŠUMA 6. KLASE 1594 358 11 224 1 DRENjAK NjIVA 7. KLASE 1993 358 11 242 0 POD BUKOVIKOM ŠUMA 6. KLASE 3552 358 11 243 0 POD BUKOVIKOM PAŠNjAK 7. KLASE 1164 358 11 266 0 RAD.UTRINE LIVADA 7. KLASE 4856 358 8 280 0 RAD.UTRINE ŠUMA 5. KLASE 1791 358 8 281 0 RAD.UTRINE LIVADA 7. KLASE 885 358 8

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 104

Mihaila Pupina 113 Beograd

Pod. br. Površina Број листа Br. parcele Ulica/Potes Kulture Одељ enje parcele dela m² непокретности 285 0 RAD.UTRINE ŠUMA 5. KLASE 925 358 8 288 1 RAD.UTRINE ŠUMA 5. KLASE 41170 358 8 288 3 RAD.UTRINE ŠUMA 5. KLASE 6140 358 8 289 0 RAD.UTRINE ŠUMA 6. KLASE 5878 358 8 290 0 RAD.UTRINE PAŠNjAK 7. KLASE 500 358 8 292 0 RAD.UTRINE ŠUMA 5. KLASE 1319 358 8 293 0 RAD.UTRINE ŠUMA 6. KLASE 1039 358 8 298 1 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 299420 358 15 298 2 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 3740 358 15 298 3 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 1760 358 15 298 4 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 3240 358 15 298 5 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 960 358 15 298 6 BUKOVIK NjIVA 7. KLASE 1680 358 15 298 7 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 5260 358 15 298 12 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 1760 358 15 298 14 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 3320 358 15 298 23 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 640 358 15 298 24 BUKOVIK LIVADA 7. KLASE 1860 358 15 298 25 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 1900 358 15 298 26 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 11680 358 15 298 27 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 3440 358 15 298 28 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 3940 358 15 298 29 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 1780 358 15 301 0 BUKOVIK PAŠNjAK 7. KLASE 1528 358 15 302 0 BUKVINE ŠUMA 7. KLASE 1205 358 15 303 1 BUKOVIK PAŠNjAK 7. KLASE 3360 358 15 303 2 BUKOVIK PAŠNjAK 7. KLASE 2160 358 15 303 3 BUKOVIK PAŠNjAK 7. KLASE 9520 358 15 311 1 BUKOVIK PAŠNjAK 7. KLASE 1620 358 15 312 1 BUKOVIK LIVADA 7. KLASE 3080 358 15 312 3 BUKOVIK NjIVA 7. KLASE 3720 358 15 313 1 BUKOVIK PAŠNjAK 7. KLASE 2140 358 15 313 3 BUKOVIK NjIVA 7. KLASE 2480 358 15 314 2 BUKOVIK ŠUMA 7. KLASE 600 358 15 315 2 BUKOVIK ŠUMA 6. KLASE 522 358 15 315 3 BUKOVIK VO ĆNjAK 6. KLASE 1809 358 15 315 4 BUKOVIK ŠUMA 6. KLASE 522 358 15 319 0 BUKOVIK PAŠNjAK 8. KLASE 39180 358 15 320 1 LjUBEŠ LIVADA 7. KLASE 5420 358 15 320 2 BUKOVIK PAŠNjAK 8. KLASE 3500 358 15

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 105

Mihaila Pupina 113 Beograd

Pod. br. Površina Број листа Br. parcele Ulica/Potes Kulture Одељ enje parcele dela m² непокретности 321 6 LjUBEŠ NjIVA 7. KLASE 1350 358 15 321 7 LjUBEŠ ŠUMA 6. KLASE 524 358 15 321 8 LjUBEŠ LIVADA 7. KLASE 12982 358 15 325 0 LjUBEŠ PAŠNjAK 7. KLASE 4771 358 16 326 0 LjUBEŠ PAŠNjAK 7. KLASE 3288 358 11 327 0 LjUBEŠ ŠUMA 6. KLASE 5693 358 11 334 0 LjUBEŠ PAŠNjAK 8. KLASE 11365 358 16 341 0 LjUBEŠ PAŠNjAK 8. KLASE 3007 358 15 381 0 RAVNE LIVADE LIVADA 7. KLASE 24355 358 15 421 1 RAVNE LIVADE ŠUMA 6. KLASE 1536 358 14 421 3 RAVNE LIVADE ŠUMA 6. KLASE 2137 358 14 424 0 LjUBEŠ PAŠNjAK 8. KLASE 2453 358 16 425 0 LjUBEŠ ŠUMA 7. KLASE 115445 358 16 435 0 KAMENITI KLIK PAŠNjAK 8. KLASE 1004 358 14 438 0 MOM ČILOVI ĆA PAŠNjAK 8. KLASE 2528 358 14 490 2 SVINjAC ŠUMA 6. KLASE 1560 358 14 490 3 SVINjAC NEPLODNO ZEMLjIŠTE 360 358 14 490 4 SVINjAC ŠUMA 6. KLASE 295 358 14 494 0 SVINjAC PAŠNjAK 7. KLASE 23785 358 14 498 1 SVINjAC NEPLODNO ZEMLjIŠTE 1265 358 14 498 2 SVINjAC PAŠNjAK 8. KLASE 1401 358 14 498 5 SVINjAC PAŠNjAK 8. KLASE 856 358 14 538 0 SAVINA PLANINA PAŠNjAK 8. KLASE 1646 358 13 544 1 SAVINA PLANINA PAŠNjAK 8. KLASE 38958 358 13 544 2 SAVINA PLANINA VO ĆNjAK 6. KLASE 3025 358 13 544 3 SAVINA PLANINA PAŠNjAK 8. KLASE 200 358 13 544 4 SAVINA PLANINA PAŠNjAK 8. KLASE 130 358 13 546 1 SAVINA PLANINA ŠUMA 8. KLASE 89821 358 13 550 0 SAVINA PLANINA PAŠNjAK 8. KLASE 69056 358 13 559 0 BELOTKE ŠUMA 7. KLASE 5229 358 14 565 0 SVINjAC PAŠNjAK 8. KLASE 16680 358 14 568 0 KUKOLINA PAŠNjAK 8. KLASE 19605 358 14 572 0 KUKOLINA ŠUMA 6. KLASE 2660 358 14 580 1 KUKOLINA ŠUMA 7. KLASE 21186 358 14 581 0 KUKOLINA PAŠNjAK 8. KLASE 4600 358 14 590 1 MOM ČILOVI ĆA ŠUMA 5. KLASE 6175 358 16 590 3 MOM ČILOVI ĆA ŠUMA 5. KLASE 6576 358 16 590 5 MOM ČILOVI ĆA ŠUMA 5. KLASE 3748 358 16 590 6 MOM ČILOVI ĆA ŠUMA 5. KLASE 1023 358 16 590 7 MOM ČILOVI ĆA ŠUMA 5. KLASE 3587 358 16

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 106

Mihaila Pupina 113 Beograd

Pod. br. Površina Број листа Br. parcele Ulica/Potes Kulture Одељ enje parcele dela m² непокретности 590 8 MOM ČILOVI ĆA ŠUMA 5. KLASE 3647 358 16 592 2 MOM ČILOVI ĆA ŠUMA 5. KLASE 796 358 16 593 2 MOM ČILOVI ĆA LIVADA 7. KLASE 7942 358 16 594 0 MOM ČILOVI ĆA ŠUMA 6. KLASE 3645 358 16 603 1 MALA OSTRICA ŠUMA 7. KLASE 89600 358 14 603 6 MALA OSTRICA ŠUMA 7. KLASE 411735 358 17 604 0 OSTRICA NjIVA 8. KLASE 645 358 17 605 1 OSTRICA ŠUMA 8. KLASE 711718 358 17 605 2 OSTRICA ŠUMA 7. KLASE 400 358 17 605 3 OSTRICA ŠUMA 7. KLASE 1480 358 17 605 4 OSTRICA ŠUMA 8. KLASE 1820 358 17 605 5 OSTRICA ŠUMA 8. KLASE 660 358 17 605 6 OSTRICA ŠUMA 6. KLASE 1800 358 17 605 7 OSTRICA ŠUMA 7. KLASE 1360 358 17 605 8 OSTRICA ŠUMA 7. KLASE 2120 358 17 605 9 OSTRICA ŠUMA 7. KLASE 2440 358 17 605 10 OSTRICA PAŠNjAK 7. KLASE 1640 358 17 605 11 OSTRICA PAŠNjAK 7. KLASE 1360 358 17 605 12 OSTRICA ŠUMA 7. KLASE 2880 358 18 605 17 OSTRICA NjIVA 7. KLASE 425 358 17 605 18 OSTRICA PAŠNjAK 7. KLASE 1460 358 17 605 19 OSTRICA PAŠNjAK 8. KLASE 820 358 18 605 20 OSTRICA PAŠNjAK 8. KLASE 700 358 18 605 21 OSTRICA PAŠNjAK 8. KLASE 620 358 18 606 1 OSTRICA PAŠNjAK 8. KLASE 3900 358 17 606 2 OSTRICA PAŠNjAK 8. KLASE 780 358 17 606 3 OSTRICA PAŠNjAK 8. KLASE 2020 358 17 607 0 OSTRICA PAŠNjAK 8. KLASE 1185 358 14 619 0 RANKOVA ČA PAŠNjAK 8. KLASE 61350 358 14 633 0 KUKOLINA PAŠNjAK 8. KLASE 2990 358 14 640 0 KUKOLINA ŠUMA 7. KLASE 600 358 14 646 1 KUKOLINA PAŠNjAK 8. KLASE 33410 358 14 646 2 KUKOLINA NEPLODNO ZEMLjIŠTE 1580 358 14 674 1 KREMENjA ČA PAŠNjAK 8. KLASE 102390 358 13 674 2 KREMENjA ČA PAŠNjAK 8. KLASE 800 358 13 674 3 KREMENjA ČA NEPLODNO ZEMLjIŠTE 400 358 13 674 4 KREMENjA ČA PAŠNjAK 8. KLASE 400 358 13 690 1 SAVINA PLANINA PAŠNjAK 8. KLASE 3967 358 13 690 2 SAVINA PLANINA PAŠNjAK 8. KLASE 221 358 13 690 3 SAVINA PLANINA PAŠNjAK 8. KLASE 562 358 13

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 107

Mihaila Pupina 113 Beograd

Pod. br. Površina Број листа Br. parcele Ulica/Potes Kulture Одељ enje parcele dela m² непокретности 796 0 BELOTKE PAŠNjAK 8. KLASE 2355 358 13 823 0 BELOTKE ŠUMA 7. KLASE 660 358 13 836 0 BELOTKE PAŠNjAK 8. KLASE 16060 358 13 838 0 BELOTKE PAŠNjAK 8. KLASE 7695 358 13 863 0 KOLOVOZ PAŠNjAK 8. KLASE 8586 358 14 864 1 RANKOVA ČA ŠUMA 7. KLASE 127770 358 14 864 2 RANKOVA ČA ŠUMA 7. KLASE 2500 358 14 864 3 RANKOVA ČA NjIVA 7. KLASE 1860 358 14 864 4 RANKOVA ČA PAŠNjAK 8. KLASE 3940 358 14 957 0 POD OSTRICOM PAŠNjAK 8. KLASE 1087 358 14 979 0 VELIKA OSTRICA NjIVA 8. KLASE 4116 358 17 980 1 VELIKA OSTRICA PAŠNjAK 7. KLASE 4884 358 18 980 2 VELIKA OSTRICA PAŠNjAK 7. KLASE 1332 358 18 981 0 VELIKA OSTRICA PAŠNjAK 7. KLASE 1088 358 18 998 0 VELIKA OSTRICA ŠUMA 7. KLASE 2842 358 18 1000 0 DOBRINjE PAŠNjAK 8. KLASE 1301 358 18 1079 1 POD OSTRICOM PAŠNjAK 8. KLASE 15016 358 18 1079 6 POD OSTRICOM ŠUMA 5. KLASE 1360 358 18 1079 7 POD OSTRICOM PAŠNjAK 8. KLASE 2120 358 18 1091 1 POD OSTRICOM PAŠNjAK 8. KLASE 41135 358 17 1091 3 POD OSTRICOM NEPLODNO ZEMLjIŠTE 605 358 17 1091 4 POD OSTRICOM ŠUMA 7. KLASE 29600 358 17 1093 0 POD OSTRICOM ŠUMA 7. KLASE 11014 358 17 1098 0 POD OSTRICOM PAŠNjAK 8. KLASE 5172 358 17 1121 0 MALA OSTRICA PAŠNjAK 8. KLASE 1177 358 17 1149 0 POD OSTRICOM PAŠNjAK 7. KLASE 170 358 17 1158 0 POD OSTRICOM PAŠNjAK 7. KLASE 760 358 17 1169 0 MALA OSTRICA PAŠNjAK 8. KLASE 920 358 17 1171 0 RANKOVA ČA PAŠNjAK 8. KLASE 12737 358 13 1238 0 OSREDAK PAŠNjAK 8. KLASE 9160 358 11 1265 0 BELOTKE ŠUMA 6. KLASE 780 358 13 1266 0 BELOTKE PAŠNjAK 8. KLASE 1020 358 13 1583 0 OSREDAK PAŠNjAK 8. KLASE 1232 358 13 1600 1 OSREDAK PAŠNjAK 6. KLASE 325 358 14 1612 0 OSREDAK PAŠNjAK 8. KLASE 245 358 17 1613 0 OSREDAK PAŠNjAK 8. KLASE 180 358 17 1616 0 OSREDAK PAŠNjAK 8. KLASE 80 358 17 1762 0 POD OSTRICOM PAŠNjAK 8. KLASE 6455 358 18 1763 0 POD OSTRICOM PAŠNjAK 7. KLASE 4728 358 18 1764 0 POD OSTRICOM PAŠNjAK 7. KLASE 5249 358 18

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 108

Mihaila Pupina 113 Beograd

Pod. br. Površina Број листа Br. parcele Ulica/Potes Kulture Одељ enje parcele dela m² непокретности 1766 2 POD OSTRICOM PAŠNjAK 7. KLASE 105 358 18 1779 0 DOBRINjE PAŠNjAK 8. KLASE 7578 358 18 1837 0 DOBRINjE PAŠNjAK 8. KLASE 2291 358 18 1937 0 DOBRINjE PAŠNjAK 7. KLASE 242 358 18 1970 0 DOBRINjE PAŠNjAK 8. KLASE 3313 358 18 2211 0 DOBRINjE PAŠNjAK 8. KLASE 3045 358 17 2359 0 PARLOG PAŠNjAK 7. KLASE 1119 358 13 2364 0 PARLOG PAŠNjAK 7. KLASE 1119 358 13 2374 1 MOM ČILOVI ĆA PAŠNjAK 8. KLASE 640 358 13 2580 0 PARLOG PAŠNjAK 8. KLASE 1021 358 13 2760 0 RAPINO BRDO PAŠNjAK 8. KLASE 5694 358 14 2790 0 GRABAK LIVADA 6. KLASE 221 358 17 2818 0 GRABAK PAŠNjAK 8. KLASE 4488 358 17 3393 0 KOTARNA PAŠNjAK 6. KLASE 720 358 13 3394 0 KOTARNA PAŠNjAK 6. KLASE 280 358 13 3395 0 KOTARNA PAŠNjAK 5. KLASE 700 358 13 3464 0 KOTARNA PAŠNjAK 8. KLASE 200 358 13 3482 0 KOTARNA PAŠNjAK 8. KLASE 1360 358 13 3523 0 ORAŠJE PAŠNjAK 6. KLASE 160 358 13 3870 0 RADMIL.LIVADE PAŠNjAK 6. KLASE 440 358 13 4003 2 RADMIL.LIVADE PAŠNjAK 6. KLASE 621 358 13 3331564

KO BE ČANJ Pod. br. Površina Br. parcele Ulica/Potes Kulture Broj lista nepokretnosti Odeljenje parcele dela m² 17 1 ČIKARADI Ć ŠUMA 6. KLASE 43537 516 12 27 1 ČIKARADI Ć ŠUMA 6. KLASE 1082 516 12 27 2 ČIKARADI Ć ŠUMA 6. KLASE 557 516 12 27 3 ČIKARADI Ć ŠUMA 6. KLASE 1822 516 12 42 0 ČIKARADI Ć PAŠNjAK 8. KLASE 140112 516 12 43 0 ČIKARADI Ć PAŠNjAK 8. KLASE 160 516 12 47 2 ŠUMA 6. KLASE 2693 516 12 118 0 OŠTRI KLIK PAŠNjAK 8. KLASE 34966 516 12 224929

Osnova gazdovanja šumama za GJ "Vujan - Bukovik” 109