Upravljanje Rizicima Pri Izgradnji Kapitalnih Infrastrukturnih Objekata U Cilju Poboljšanja Njihove Održivosti
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
UNIVERZITET U BEOGRADU GRAĐEVINSKI FAKULTET Miljan S. Mikić UPRAVLJANJE RIZICIMA PRI IZGRADNJI KAPITALNIH INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA U CILJU POBOLJŠANJA NJIHOVE ODRŽIVOSTI Doktorska disertacija Beograd, 2015 UNIVERSITY OF BELGRADE FACULTY OF CIVIL ENGINEERING Miljan S. Mikić RISK MANAGEMENT DURING PLANNING AND CONSTRUCTION OF LARGE INFRASTRUCTURE PROJECTS FOR IMPROVING THEIR SUSTAINABILITY Doctoral Dissertation Belgrade, 2015 Podaci o mentoru i članovima komisije za ocenu i odbranu: Mentor: V. prof. dr Zorana Naunović, dipl. inž. tehn. Univerzitet u Beogradu, Građevinski fakultet Članovi komisije: 1. Prof. dr Branislav Ivković, dipl. inž. građ. Univerzitet u Beogradu, Građevinski fakultet 2. V. prof. dr Nenad Ivanišević, dipl. inž. građ. Univerzitet u Beogradu, Građevinski fakultet 3. V. prof. dr Miloš Kovačević, dipl. inž. el. Univerzitet u Beogradu, Građevinski fakultet 4. Doc. dr Iva Kovačić, dipl. inž. arh. Tehnički univerzitet u Beču, Građevinski fakultet (Vienna University of Technology, Faculty of Civil Engineering) Datum odbrane: ________________________ Autor disertacije posebnu zahvalnost duguje: Prof. dr Branislavu Ivkoviću i Katedri za upravljanje projektima Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, za finansijsku, organizacionu i moralnu podršku tokom izrade doktorata; Mentoru, v. prof. dr Zorani Naunović, za predano i savesno vođenje doktorata; V prof. dr Milošu Kovačeviću, za nesebičnu pomoć tokom glavne faze istraživanja; V prof. dr Nenadu Ivaniševiću i doc. dr Ivi Kovačić za korisne sugestije tokom istraživanja i oblikovanja disertacije; Prof. dr Naomi Bruks, doc. dr Đorđu Lokateliju i svim saradnicima i partnerima COST Akcije TU1003: "Megaproject – Efficient Design and Delivery of Megaprojects in the European Union", za pomoć u obezbeđivanju i pripremi podataka; Porodici i prijateljima, na razumevanju, a naročito Supruzi Anđi i sinu Matiji, na ljubavi i strpljenju. Miljan S. Mikić, dipl. građ. inž. 4 Naslov disertacije: Upravljanje rizicima pri izgradnji kapitalnih infrastrukturnih objekata u cilju poboljšanja njihove održivosti Rezime: Investicioni projekat u građevinarstvu se definiše kao kompleksan tehničko-tehnološki, organizacioni, pravni, ekonomski i finansijski poduhvat koji se sastoji od skupa koordinisanih i kontrolisanih aktivnosti sa jasno definisanim početkom i krajem, čiji je cilj izgradnja, rekonstrukcija, modifikacija i/ili opremanje objekta ili objekata koji su potrebni investitoru. Kompleksnost je, kao karakteristika projekta i okruženja u kome se projekat realizuje, naročito izražena kod velikih infrastrukturnih investicionih projekata. Predmet istraživanja u ovoj disertaciji jesu kapitalni infrastrukturni projekti velike investicione vrednosti, veće od pedeset miliona evra. Razmatrani su projekti izgradnje objekata sistema ekonomske materijalne infrastrukture, i to: objekata saobraćajne (auto- putevi, železničke pruge, metro linije i aerodromi), energetske (objekti za proizvodnju i prenos električne energije i gasa) i hidrotehničke (hidrotehničke konstrukcije) infrastrukture. Ovi projekti predstavljaju motore razvoja svakog društva i države. S obzirom na potencijalne dugoročne ekonomske, društvene i ekološke efekte koje veliki infrastrukturni projekti mogu proizvesti, proces njihovog pokretanja, planiranja i realizacije je uvek praćen značajnom pažnjom celokupnog društva. Prethodna istraživanja pokazuju da je i pored značaja koji kapitalni infrastrukturni projekti imaju, njihova realizacija veoma često neuspešna, i to kako u pogledu neispunjenja tradicionalnih kriterijuma uspeha projekata (troškovi, vreme, kvalitet), tako i u pogledu negativih ekonomskih efekata projekata i negativnih efekata projekata na društveno i ekološko okruženje. Ova tri aspekta uticaja na okruženja projekta (ekonomski, društveni i ekološki uticaji) čine tri aspekta održivosti i primene principa održivog razvoja na konrektnom projektu. Kao glavni razlozi za odstupanja od planiranih performansi realizovanih kapitalnih infrastrukturnih projekata u literaturi se navode rizici koji proističu iz specifičnosti ovakvih projekata. Kapitalni infrastrukturni Miljan S. Mikić, dipl. građ. inž. 5 projekti su, u odnosu na građevinske projekte manje investicione vrednosti, investiciono zahtevniji, značajno kompleksniji, prisutna je veća neizvesnost, veći broj učesnika, dugotrajniji su, i njihovi potencijalni efekti na ekonomiju, društvo i okolinu su veći, dalekosežniji i privlače više pažnje javnosti. Prethodna istraživanja takođe otkrivaju da, za sada, ne postoji jedinstvena metodologija za procenu održivosti infrastrukturnih objekata u ranim fazama realizacije investicionog projekta. Konačno, oblast upravljanja rizicima prilikom realizacije infrastrukturnih projekata nije u dovoljnoj meri obrađena u domaćoj stručnoj i naučnoj literaturi. U prvom delu istraživanja za potrebe ove disertacije sprovedeno je kvantitativno istraživanje sa ciljem identifikacije ključnih rizika po ostvarenje troškovnih i vremenskih performansi projekata izgradnje infrastrukturnih objekata u Srbiji. Osim toga, ispitano je i postojanje prakse upravljanja rizicima na investicionim projektima u Srbiji. Dobijeni rezultati tog dela istraživanja su pokazali da su najznačajniji rizici pri realizaciji infrastrukturnih objekata u Srbiji: Nedostatak finansijskih sredstava za realizaciju projekta, Finansijski rizik, Politički rizik i Korupcija. Takođe, bez obzira što postoji svest da je primena upravljanja rizicima važna i što postoji potreba za njegovom primenom, u Srbiji se upravljanje rizicima ne primenjuje dovoljno i prisutan je manjak znanja u vezi sa upravljanjem rizicima. Međutim, među praktičarima iz oblasti građevinarstva postoji izražena zainteresovanost da se o upravljanju rizicima nauči više. S obzirom na ovakve rezultate, u daljem istraživanju analizirani su i prikazani mogući pristupi za analizu rizika i integraciju analize ekonomske, socijalne i ekološke održivosti projekta u fazi formiranja koncepcije kapitalnog infrastrukturnog projekta. Predložena su i razmotrena dva pristupa – kvalitativna i kvantitativna analiza rizika, uz primenu socijalne Cost-Benefit analize (SCBA). Mogućnost i implikacije praktične primene predloženih pristupa analizirani su na primeru dve studije slučaja kapitalnih infrastrukturnih objekata (izgradnja postrojenja za insineraciju komunalnog čvrstog otpada i izgradnja deonice auto-puta). U disertaciji je pokazano da primena predstavljene SCBA uz monetarizaciju eksternih efekata projekata omogućava svođenje na istu meru i sveobuhvatno sagledavanje potencijalnih ekonomskih, društvenih i ekoloških uticaja projekta kroz ceo životni Miljan S. Mikić, dipl. građ. inž. 6 ciklus. Primena kvalitativne analize rizika omogućava pravovremenu identifikaciju, rangiranje i sistematičan prikaz potencijalnih pretnji po ostvarenje pojedinih ciljeva projekta, te predlog mera za otklanjanje ili umanjenje pretnji. Stohastički pristup i Monte-Carlo analiza za kvantitativnu analizu rizika u studiji opravdanosti doprinose većoj pouzdanosti procene finansijskih i društveno-ekonomskih rezultata projekta. Prikazanu metodologiju i pristup je moguće koristiti u budućim predinvesticionim analizama kapitalnih infrastrukturnih objekata, naročito na domaćem tržištu i tržištu zemalja u razvoju. Cilj daljeg istraživanja bilo je ispitivanje mogućnosti za razvoj ekspertskog sistema za procenu rizika u ranim fazama realizacije kapitalnih infrastrukturnih projekata. Izvršena je provera hipoteze da je na osnovu poznatih istorijskih podataka o ostvarenju planiranih troškova i rokova realizacije i o karakteristikama realizovaniih kapitalniih infrastrukturniih projekata i njihovog okruženja moguće napraviti model za predviđanje uspešnosti realizacije na novim projektima, ukoliko su karakteristike novih projekata i njihovog okruženja poznate. Usvojena metodologija istraživanja podrazumevala je najpre prikupljanje podataka sa realizovanih kapitalnih infrastrukturnih projekata, njihovu pripremu a zatim analizu primenom metoda mašinskog učenja. Mašinsko učenje je oblast kompjuterskih nauka koja se bavi kreiranjem i analizom metoda na kojima počivaju računarski programi koji uče iz iskustva. Prikupljeni su podaci o 30 saobraćajnih, 12 energetskih i 2 hidrotehnička kapitalna projekta (ukupno 44 projekta, svaki vrednosti preko petsto miliona evra) realizovana na teritoriji Evrope. Podaci su sistematizovani u obliku 3 binarna pokazatelja uspešnosti projekata (prekoračenje troškova, kašnjenje u fazi građenja i kašnjenje u fazi planiranja) i 46 binarnih atributa projekata, koji opisuju izvore rizika iz 5 kategorija: učesnici na projektu (interni i eksterni), spoljašnje okruženje projekta (pravno, društveno- ekonomsko, političko), upravljanje projektom, tehnološki aspekti, razno. Metodologija prikupljanja i pripreme podataka zasnivala se na metodologiji rada formiranoj u okviru međunarodne naučne COST akcije TU1003: "Megaproject – Efficient Design and Delivery of Megaprojects in the European Union". Zatim je, prema originalno osmišljenoj metodologiji, zasnovanoj na prethodnim istraživanjima u oblastima procene rizika i primene metoda mašinskog učenja u upravljanju projektima, izvršena uporedna analiza performansi dvanaest predloženih modela za predviđanje prekoračenja Miljan S. Mikić, dipl. građ. inž. 7 planiranih troškova izgradnje, kašnjenja u fazi građenja, kao i kašnjenja u fazi planiranja realizacije projekata. Ispitana je mogućnost kombinovane primene statističkih metoda (Selekcija podskupa atributa zasnovana na korelaciji i Selekcija zasnovana na vrednosti