MUZEJSKO–EDUKATIVNA KNJIŽICA CIKLUS 1/3 GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI Vlaho Bukovac Pariško razdoblje 1855. — 1922. 1877. — 1893. Pedagoška djelatnost Knjižicu pitanja uz izložbu Vlahe Bukovca Galerije Klovićevi dvori (, 1855. — Prag, 1922.) pripremili smo za 18. siječnja — 11. ožujka 2018. vas, učenike od V. do VIII. razreda osnovne škole i za srednjoškolce, omogućujući vam da proširite Vlaho Bukovac svoja znanja o slikaru koji je utemeljitelj hrvatske 1855. — 1922. moderne umjetnosti i pokretač svih umjetničkih manifestacija na prijelomu stoljeća. Pariško razdoblje Uz pomoć stručnoga vodstva pažljivo promotrite 1877. — 1893. izložena djela iz ciklusa koji obuhvaća razdoblje od 1877. do 1893. godine i nakon toga riješite CIKLUS 1/3 postavljena pitanja. Želimo vam puno uspjeha u rješavanju postavljenih pitanja!

liljana velkovski muzejska pedagoginja savjetnica GKD

Vlaho Bukovac Autoportret, 1890. 01 Vlaho Bukovac Godine 1866. nenadano se iz New Liverpoola i natrag: Od budućnosti Pariško razdoblje Orleansa vratio stric Frano da se oženi. nijesam se ničemu nadao. Na slikarstvo Taj događaj je iz temelja promijenio sam gledao kao na vrlo ugodnu igru, 1877. — 1893. život mladog Vlahe jer je i on s njime ali ni na kraj pameti mi nije bilo, da krenuo put “obećane zemlje”: Uputih se odmetnem u umjetnike. Htio sam se tužna srca put novog života, koji u svijet, da ne budem na teret svojim mi je uza svu muku, što me čekala, bio roditeljima. Nakon nesretnog pada u Vlaho Bukovac je u našu sredinu najboljim učiteljem. duboku jamu broda, koji ga je skoro donio duh francuske umjetnosti i ideje koštao života, odlučio je zauvijek impresionista, a svoja pleneristička Stigavši u New York stric Frano je napustiti pomorsku karijeru. Dok se iskustva prenosio je na mlađe otvorio dućan brodskim potrepštinama. tako liječio, otac je dogradio kuću i generacije. Godine 1878. po prvi put je Ubrzo je stric umro, a udovica Vlaho je oslikao zidove: Rekoh ćaći, da u analima Pariškog salona zabilježeno ga, umjesto na koledž, poslala u ću mu ja slikama i uresima iskititi kuću ime jednog hrvatskog slikara: “Blaise popravilište za malodobnike na otok i to onako, kako sam vidio od nekog Bukovac”, kako se potpisivao na koji se zvao Hearts Island: Čudilo me slikara Zebedea iz Dubrovnika. I tako djelima nastalima u Parizu. Godine da je kolegija u Americi tako siromašna. učinih. To su uprav prvi moji slikarski 1898. otvara prvi Hrvatski salon kao Sve su kuće bile prizemljuše, od drva radovi. Moj ćaće je bio ponosit na moje predsjednik tek osnovanog Društva sazdane i s hodnicima od dasaka. Sve umijeće i zvao gospodu, da vide moju hrvatskih umjetnika. Bio je utemeljitelj je bilo prazno i pusto i užasno, sve je rabotu. U mjestu se razglasilo, da je hrvatske moderne umjetnosti i neprijateljski gledalo na me. Da nijesam Vlaho slikar. pokretač svih umjetničkih manifestacija bio osvjedočen o onome, što mi je na prijelomu stoljeća. Tada su nastali u tetka rekla, bio bih zaista mislio da je Dvije godine kasnije Vlahov brat Jozo Zagrebu i prvi umjetnički ateljei, kao i to tamnica. I iako sam bio mališan i bez i još nekoliko mladih iz Dubrovnika Umjetnički paviljon. iskustva, ipak mi je do malo jasno bilo, uputilo se u tražeći posao. Vlaho da se iza toga nešto skriva, ali kome da je odmah pronašao posao u tvornici Vlaho Bukovac rodio se 1855. godine se tužim? Bilo mi je kao da su me odveli vagona ispisujući slova, brojeve i od Augustina i Marije Fagioni. Njegov u pustinju i tamo samotnog ostavili! slikajući dekoraciju na vagonima. djed s očeve strane, Giuseppe Fagioni, Bili su to stvarno teški i otužni dani za Početkom 1874., kada je ostao bez “patron di barca”, sklonio se sa svojim Vlaha, više gladan nego sit, promrzao, posla, otišao je u San Francisco. Tamo brodom u zaštićenu cavtatsku luku, batine su pljuštale i kad nije trebalo, ali se zaposlio kao konobar, sluga, kuhar, Iz koje godine datira ovaj portret tamo se zaljubio u Cavtajku i zauvijek bio je unatoč tome dobar đak i brzo kolorirao je fotografije, crtao slova na i koga prikazuje? Po čemu je on napustio pomorski život. U Cavtatu je naučio engleski. Jednom je na tabli tablama i staklu i naposljetku slikao: se potpuno asimilirao te naški i Bogu nacrtao glavu Washingtona i svi su Slikanje bijaše i ostade moj najveći bitan za mladog Vlaha? molio. Prisjeća se Vlaho kako su otac mu se divili, čak i učitelj, Vlaho je bio užitak, čim sam zaposlen slikanjem i majka puno radili i noću se budili, sretan jer je prošao bez batina, a još zaboravim na sve i mislim, da nema majka je na razboj tkala vunene i su mu svi i pljeskali. Ubrzo nakon toga danas čovjeka na svijetu, koji bi bio pamučne komade, a otac je cipele učitelj je razgovarao s Vlahom i shvatio sretniji od mene. šivao. Konavoke su majci govorile: da je on nekom čudnom spletkom Vaše zlatne ruke – a ja se čudio zašto poslan na otok, a ne na koledž. Učitelj Kopirao je sve što mu je došlo pod to govore, kad o zlatu ni traga na ga je tada spasio i vratio tetki. Tamo se ruku i konačno je njegov talent majčinim rukama1. bavio poslugom jer se ona preudala za otkriven. Naime, gospodin Barrington, prijatelja pokojnog strica. Naposljetku direktor pošte, kad je vidio njegov prvi Svoju sklonost ka slikarstvu pokazivao ga je otac pozvao da se vrati kući, autoportret (1875.) na zidu kavane, je od najranijih dana: Bilo mi je 6 što je on objeručke prihvatio. Tako se odmah mu je rekao da se pusti ovog godina, kad su me dali u pučku školu. je Vlaho vratio u Cavtat početkom bijednog posla i posveti se slikarstvu: Bio sam srednji u naukama, dok je 1871. godine: Eh, kako je maleno bilo Ovo mjesto za vas nije, to je uvreda stariji brat ljepše učio. Meni nauka moje rođeno mjesto! Kao gnijezdo na vašemu talentu! Otale mladi prijatelju, nije bila po ćudi, rađe sam mrčio po dogledu mora. Na dlanu bi ga ponio! širok je svijet, a vas čeka sreća i knjigama, oponašao sam što goć bi nenaslućena budućnost! I Vlaho to i naslikana vidio… U to vrijeme crtao Vlaho se morao nečime baviti pa je učini. Bilo mu je devetnaest godina. sam male sličice i prodavao ih djeci odlučio postati pomorac i ploviti na Od toga dana više nikada nije služio. po 1 krajcar. jedrenjaku od Carigrada i Odese do

2 — 3 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 02 03 Njegovi su amaterski radovi pobudili Potrudite se pronaći ove Njegov neosporni talent uočio je godinama pripremali po privatnim pažnju javnosti i kritičara te su o Medo Pucić, vlastelin, pjesnik, političar, ateljeima. Slobodni student bio je mladom talentiranom slikaru Vlahi detalje na slici, zaokružite svjetski čovjek zavidne kulture koji je isključen iz raznih natjecanja École Fagioniju pisale američke, naše i ih olovkom i napišite čime zamolio biskupa Strossmayera da svog des Beaux–Arts, uključujući i prestižni talijanske novine. Krajem 1876. vratio štićenika odvede u Pariz Jaroslavu Prix de Rome koji je pobjedniku se u Cavtat s namjerom da se usavrši se to sultanija okitila? Čermáku2. On je rekao Vlahi da se omogućavao da boravi u Rimu do pet u svom umijeću u Italiji. Iz Amerike je prvo mora usavršiti u crtanju, jer da godina o državnome trošku. Prix de donio sliku Sultanija koju Vlaho naziva a. smaragdima je crtanje temelj slikarstva i uputio ga Rome dodjeljivao se samo francuskim Turkinja u haremu. Nitko nije mogao glasovitom slikaru profesoru Cabanelu građanima, što objašnjava zašto se niti zamisliti da bi to mogao biti b. dijamantima na École des Beaux–Arts. Medo Pucić malo stranih umjetnika pokušavalo rad domaćeg mladića: Od tog časa ga je ujedno nagovorio da, u duhu upisati redovitim putem. Vlaho Bukovac osjetih, da je doba lutanja i bijede c. biserima slavenstva, promijeni prezime, od započeo je akademsko usavršavanje prošlo i da sam našao put, što mi ga je Fagioni u Bukovac. Bukovac je primljen u crtanju na École des Beaux–Arts. Da Bog od poroda zabilježio: Umjetnost. u Cabanelov atelje u zrelo mladenačko bi ga profesor Cabanel3 primio u klasu, Novi život počeo je sada za mene. doba, s dvadeset i dvije godine, Vlaho je morao donijeti radove na kao eleve libre, student neupisan na uvid. Upoznao je Talijanku Mariju koju École des Beaux–Arts. Mladići od je zamolio da dođe u njegov pansion i petnaest do trideset godina mogli bude model, a uz to je naslikao i studiju su se upisati kao slobodni studenti lijeve ruke položene na hrbat knjige. osobnom molbom mentoru klase, Radovi su se odmah svidjeli Cabanelu, ne prošavši rigorozni Concours des a posebno je bio zadovoljan odabirom places, prijemni ispit iz anatomije, Marije koja je i njemu bila izvor ljepote i Mlada sultanija, 1877. perspektive, modeliranja i crtanja tako je Vlaho postao njegov đak. uživo, za što su se mnogi studenti

Koje godine je nastala ova slika? a. 1866. b. 1875. c. 1877.

Ruka, ulje na platnu, Umjetnička galerija

4 — 5 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 04

Prvo je učio na gipsanim odljevima Cilj mladoga Vlahe bilo je izlaganje Epizoda iz rata antičkih skulptura: Proniknuti u na Salonu4. Vlaho se odlučio izložiti u Crnoj Gori, harmoniju i proporciju ljudskog tijela, Crnogorku: I tako počeh Crnogorku 1878., kao i u prosti veličanstveni zakon linije: na obrani. Ćaće mi je dobavio nošnju, Kuća Bukovac to znači shvatiti staru grčku umjetnost a studiju krša i hridine učinih u šumi – a i svu umjetnost. Kada se činilo da Fontainebleaua (kasnije sam doznao, je svladao antičke primjere, Bukovac da je i Čermák na taj način izradio svoje je počeo crtati žive modele, tipično Crnogorce). U ogromnoj konkurenciji za slikarsko obrazovanje 19. stoljeća, francuskih i stranih umjetnika, njegova prvo u olovci, a godinu dana poslije u Crnogorka na obrani primljena je na bojama. Što se mene tiče, rađe sam Pariški salon. Po zatvaranju Salona sliku slikao muškarce, jer samo onaj, koji je poslao Strossmayeru: Ni danas ne dobro poznaje muško tijelo, shvaća znam u čijim je rukama to moje prvo i vidi pravu ljepotu ženske nagosti. umjetničko djelo. Razumije se bolje i u anatomiju, jer su mišice kod žena puno više obavite U hrvatskim krajevima vijest da je djelo oblinom, nego li u muškaraca. I tako sina domovine prvi put odabrano da uporedivši jedno s drugim, pravi visi na cijenjenome Salonu odjeknula umjetnik postigne traženu i nikad dosta je pobjednički. Cijeli će svijet vidjeti opjevanu harmoniju. To jest potpuni da je domovina stvorila važnoga sklad oblika i linija. umjetnika. Zamišljalo se da je Bukovac prvi ispunio dvojako poslanje što mu Usvojio je istraživačke vještine nužne ga je hrvatska publika namijenila: za složene povijesne slike što uključuje obznanjivanje nacionalne borbe za i sposobnost uvjerljivog prikaza neovisnost od imperijalnih sila koje su povijesnih rekvizita i odjeće na osnovi kontrolirale regiju i dokazivanje putem proučavanja muzeja i zbirki. Naučio umjetničkoga dara da je zemlja u je kako slikati složene arhitektonske kojoj je rođen civilizirana na svjetskoj pozadine, proračunavati upad svjetla i pozornici: Salon je za mene bio uvijek reagirati na zamišljeni okoliš. Najvažnija velika škola. Upoređivao sam svoje je bila sposobnost prikaza ljudskoga slike s drugima i tako popravljao tijela u različitim položajima uz svoje pogrješke. Ta mi je škola najviše njegovu uvjerljivu prisutnost, težinu, koristila, a trajala je sedamnaest godina. muskulaturu i emociju. Bukovčevo ustrajanje na važnosti harmonije i umjetnikove dužnosti da idealizira nesavršene oblike govori nam da je usvojio osnovna načela francuske škole. Je li slikar morao otputovati u Crnu Goru da bi naslikao Crnogorku s fotografije koja je u posjedu Kuće Bukovac? a. da b. ne

6 — 7 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 05

Svijet oko njega, temeljito nepoznat, krokodile smješta dramatične naivne Lov na krokodile odvija se u visokoj brzo se mijenjao. Pogledamo li popis scene u zamišljene pejzaže. Još u gustoj travi, s naplavinom drveta u djela što ih je Bukovac izlagao od 1878. Bukovčevu djetinjstvu, u radovima prednjem planu. Scena, kao i pejzaž, do 1893., dobivamo dojam da ga je bilo nastalima u Cavtatu, prije odlaska u plod su razigrane dječje mašte. svuda: etnografski žanrovski prizori, do tada daleke nepoznate prostore sve vrste aktova (mitološki, alegorijski, Novog svijeta i njegovog centra utemeljeni u književnosti), biblijske New Yorka 1866. godine, pronaći povijesne slike, portreti crkvenih ćemo ponovljeni uzorak njegova dostojanstvenika, portreti bogataša. promatranja i slikanja prirode: gole hridi, visoka stabla, mali ljudski likovi, Bukovčevo zanimanje za prirodu vlati trave, rasvijetljeni zrak. Svjetlo je počelo je rano. U sačuvanim dječjim žutkasto, a sjene su modričave. radovima Pastirica i orao i Lov na

U istom ovom razdoblju Bukovac slika prikaz svog rodnog Cavtata Panorama Cavtata okupanog zlatnim, mediteranskim suncem. Minuciozno prikazuje gradski plan. Na plavičastom moru su brodovi i ribarske barke, brzim potezima prikazuje zelenilo, a širokim lazurnim nanosima boje obrađene površine poluotoka Rata i goleti planina nad mjestom. Minijaturni likovi riješeni su u nekoliko poteza perom.

Sve tri slike (Pastirica i orao, Lov na krokodile, Panorama Cavtata) rađene su istom tehnikom. Odredi koja je to tehnika. a. litografija b. crtež u boji c. kombinirana tehnika na papiru

Središnji prizor Pastirice i orla postavljen je u imaginarnom krajoliku, na hridima s rijetkom vegetacijom, uz rub šume u podnožju planina.

8 — 9 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 06 07 Iste godine kada je bila izložba Pariški pejzaže. Bukovac je s impresionistima salon, održana je i Treća izložba dijelio njihovu usredotočenost na impresionista na kojoj je grupa prikazivanje prirodnih svjetlosnih “odbačenih” i formalno prihvatila ime efekata. Prema kraju svoje karijere kojim su označeni nekoliko godina tražio bi od modela da nose isključivo ranije, kao oni koji novim tehnikama, ali svijetlu odjeću zato da bi bolje proučio i motivima, ne prikazuju samo pejzaž, odraze svjetla u pleneru. već donose doživljaj pejzaža. I Bukovac I upravo u tim svježim i spontanim sve češće bježi od strogo propisanih djelima, koja slika prema vlastitom shema akademske nastave koju je impulsu, treba tražiti začetke onog usvojio od Cabanela, osobito njegovu drugog, nekonvencionalnog Bukovca. tehničku virtuoznost i eleganciju oblika On je ideje impresionista prihvaćao te oslobođen svih konvencionalnosti, u postepeno, jer da bi se prehranio nije fontenbloškoj šumi, poput barbizonaca mogao slikati revolucionarno te se slika u pleneru male lirske šumske odreći narudžbi od kojih je jedino živio.

Crnac s golubovima, 1876. Prodavač riba, 1876.

Koja je tema ovih slika iz najranijeg amaterskog razdoblja Bukovčeva slikarstva? a. pejzaž b. žanr scena c. mrtva priroda Pozorno promotrite slike iz 1878. i 1879. godine i odredite koje godišnje doba prikazuju.

a. proljeće c. jesen b. ljeto d. zima

Mouron pour les petits oiseaux, 1878.

10 — 11 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 08 09

Nakon diplome 1880. godine Vlaho se dvoumio hoće li se vratiti kući ili ostati u Parizu, svjetskoj umjetničkoj metropoli, ali u nezavidnom materijalnom položaju. Odlučio je ostati u Parizu te se prehranjivao slikajući Madone nekom trgovcu antikviteta, oslikavao lepeze, slikao portrete. Do značajnijih promjena došlo je krajem 1880. godine kad se sprijateljio s mladim arhitektom Eduardom Monnierom koji je počeo graditi novu kuću i u njoj uredio atelje za Bukovca. Monnier ga je uveo u pariško društvo, viđen je na svim premijerama, prisutan na otvorenjima izložbi te postaje u Parizu poznat kao slikar i kao salonski čovjek.

Na gornjem detalju slike vidite djevojku koja nešto radi. Zaokružite točan odgovor. a. svira klavir b. pjeva Glava djevojke sa c. svira gusle žutom tkaninom, Pariz, oko 1880.

Kako bismo okarakterizirali lik ove djevojke? a. ponosna djevojka b. sjetno zamišljena djevojka c. vesela djevojka

12 — 13 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 10

Po svojim izvanrednim sposobnostima našim krajevima uživao. Napišite nazive ispod slika. Bukovac je bio predestiniran za slikara Na portretima nastalima u Dubrovniku Na kojem portretu muškarac drži cigaru? portreta: do 1881. godine poznat kao 1881. osjeća se sigurna ruka umjetnika, pariški Bukovac, slikar Salona koji izvrsno vladanje métierom5, nepogrešiv je dobivao nagrade i priznanja te crtež i smisao za impostaciju6 lika u uspješno ispunjavao želje pariških kadar. Portreti obitelji Bošković slikani a. Portret Luka Zore, 1881. naručitelja. Iako su ta djela, prilagođena su lazurnom tehnikom u galerijskom ukusu publike i postulatima žirija, tonu, s fino graduiranim tamnim b. Portret Aleksandra Opuića, 1881. ponekad sputavala njegovu izvornu bojama i s naglašenim lateralnim7 kreativnu snagu, ona su mu ipak osvjetljenjem, čime postiže jak kontrast donijela slavu koju je u svijetu i u chiaro-scura8 na fizionomijama.

14 — 15 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 11 12

Portret Teodore Portret Marije Bošković, 1881. Opuić, 1881. Zanimljiv je detalj jednog ženskog portreta kojeg možemo vidjeti i na drugim portretima. Odredite kojoj slici pripada. Na kojem portretu Na ženskim likovima osjeća se više slikarske slobode u tretmanu odjeće s žena drži monokl? gustim, širokim impastima9, koji daju a. Portret sestre Gjorgje izražajnost i koloristički akcent slici. a. Portret Teodore Bošković b. Portret Charlotte de Giulli b. Portret Marije Opuić c. Portret sestre Ane

16 — 17 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 13 14

U Bouvierovu romanu Iza je bogata takvu odbojnost? Francuski fatalna žena Georgina de Zintsky, kritičari oprostili su “simpatičnome moldavska udovica bogatoga bankara Dalmatincu” pogreške, pripisujući koji je umro u duševnoj ustanovi i ih njegovu stranome podrijetlu ostavio joj bogatstvo. Iza nije bila – umjetnikov loš izbor djevojke nevin akt. Kritičari su je doživjeli jamačno se temeljio u tome što je više kao “razodjenutu (déshabille)” rođen u blizini Istoka. Njihova su nego kao “golu (nue)”, što ju je očekivanja od stranca bila drukčija činilo nepristojnom. La grande Iza nego od francuskih umjetnika koji su prekršila je pravila, nedostajao joj je trebali poznavati norme. odgovarajući izgovor za golotinju – alegorijski, biblijski ili mitološki kao Iza je one godine bila, kako se pariški kod Cabanelova Naissance de Venus veli: le clou du Salon (senzacija (Rođenje Venere) (1863.) koje je Salona), a reprodukcija moje slike predstavljalo protutežu u raspravi. bila je rasprodana u tisuće istisaka. Mitologija je golotinju u Cabanelovoj Bukovac je bio mlad i neiskusan i nije kompoziciji učinila pristojnom s znao izvući materijalnu korist, no bio obzirom na norme akademskoga je ipak presretan: I bez tih novaca bila slikarstva, dok je stvarnost kod je to za mene sreća kakve nikad više Bukovca većini predstavljala šok. u životu doživio nisam. Biti mlad i Je li Bukovac imao pojma da će slavan u Parizu! Zar ima što veće, što njegova lijepa zločinka izazvati vrednije na svijetu?!

Slikom La grande Iza, Vlaho je započeo seriju aktova, nagih žena nježne kože boje slonovače, s lakom dozom Koje godine je nastala Svoj najveći uspjeh Bukovac je doživio zahvaljujući radu La grande senzualnosti. Pogledajte na izložbi sve aktove, te ispišite slika La grande Iza? Iza, velikome platnu utemeljenom na nazive samo onih koji imaju mitološke konotacije. odlomku iz istoimenoga realističkog a. 1882. romana Alexisa Bouviera (1836. – 1892.). Nisu svi bili oduševljeni slikom i nije b. 1883. se svima sviđala. Izazvala je ljutnju i odbojnost. Navela je tiskare da je počnu c. 1884. reproducirati te je potaknula prvu karikaturu Bukovčeva djela. Skandal što ga je izazvala Iza stvorio je upravo ono što je umjetniku iz Cavtata bilo potrebno da se uzdigne iznad tisuća umjetnika koji su se borili za svojih petnaest minuta slave. Loša reklama pokrenula je brojne umjetničke karijere.

18 — 19 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 15

Bukovac je bio pozvan u Beograd Haljina kraljice Natalije da portretira kraljicu Nataliju Keško, može imati više varijanti. udanu Obrenović. Budući da je kraljica bila nezadovoljna prijašnjim portretima Kao modni dizajneri drugih umjetnika, njezin muž, kralj pokušajte nacrtati vašu Milan, pozvao je Bukovca da bude njihov gost i naslika njezin portret. zamišljenu haljinu na nekom svečanom balu.

Portret kraljice Natalije, 1882.

20 — 21 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 16 17 18 Portret Marka Cara, 1884.

Portret prikazuje Kada na slici vidimo prikaz kneginjicu tijekom jedne osobe, kao što kontemplacije u snenoj je to na slici gore, kako pozi s knjigom u rukama, nazivamo takav prikaz? odjevenu u crnogorsku a. portret odjeću koja određuje Portret djece obitelji Katalinić, 1885. narodnost kuće Petrović b. autoportret i tako predstavlja vizualni c. grupni portret simbol nacionalnog identiteta. Zaokružite ime ove kneginjice: Slika Portret djece obitelji Katalinić Zanimljiv je jedan detalj a. Milica ukazuje da Vlaho nije samo bio vješt portretist, već i majstor komponiranja na ovoj slici koji prikazuje b. Ksenija što će u potpunosti doći do izražaja predmet hrvatske nacionalne pri slikanju složenih djela nacionalno- baštine. Odredite koji je c. Milena Od jeseni 1884. pa do kraja ljeta 1885. povijesne i književne inspiracije za Bukovac se povukao u Dalmaciju. Tada Bukovčeva boravka u Zagrebu, kada to predmet. je u Zadru, Dubrovniku, na Korčuli i će dobiti narudžbu izrade zastora u Splitu naslikao na desetke odličnih Hrvatskog narodnog kazališta, no o a. dječja kolica – igračka Sljedeće godine na crnogorskom dvoru građanskih portreta te u pleneru tome ćemo drugom prilikom. na Cetinju naslikat će više portreta, promatrao mijenu svjetla i za sebe b. drveni konjić – igračka od toga devetero djece knjaza Nikole slikao primorske pejzaže. Njegova Djeca su prikazana u interijeru salona u i kneginje Milene. Portreti obuhvaćaju pojava je u svakom dalmatinskom kući, a slikar je prozračnim, iskričavim c. pianino prikaze od dvogodišnjeg djeteta do gradu izazvala pravi kulturni događaj. svjetlom oživio radosna dječja lica. odraslih osoba, predstavljaju dijapazon Sve su novine pisale o njemu kao o Rasvijetljenom modelacijom Bukovac psiholoških portreta u raznolikim novoj zvijezdi na pomolu. Marko Car10 je napustio akademski realizam i formama: puna figura, dopojasni, objavljuje prvu oveću studiju o mladom uspostavio ravnotežu između tamnih poprsje. slikaru koji se proslavio u Parizu. tonova i difuznoga svjetla.

22 — 23 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 19

Muškarac u pejzažu, Žena koja sjedi u šumi, oko 1886., ulje na platnu oko 1886., ulje na platnu Iz Fontainebleaua, oko 1886., ulje na platnu

Koji bi bio “zajednički nazivnik” Možemo samo još jednom napomenuti likovno sazrijevanje i nov način ovim slikama? da je Vlaho Bukovac daleko od Pariza slikanja. U to vrijeme sve više slika i Salona, odlučio definitivno napustiti u predjelima Fontainebleaua male tamnu tonsku skalu i ubuduće pejzaže s marginalnom figurom žene a. rasplesane figure u prirodi slikati širokim spektrom vedrih boja u crnom, pejzaži su slikani spontanim, plenerizma. Prijelom se dogodio energičnim i brzim rukopisom, b. potraga za blagom u Dalmaciji kao rezultat njegovih gustim imapastom, bez sistematskog mnogobrojnih studija u prirodi, na građenja slike, na njima je liniju posve c. uživanje i odmor u prirodi osnovi već ranije poznatih teoretskih žrtvovao boji. Primjenom življe skale postavaka impresionista, koje su se tek boja oslobađao se i duktus umjetnika, sada u pravom smislu iskristalizirale. pogotovo na najsvjetlijim partijama slike, gdje su namazi izrazito gusto Povratkom u Pariz, ujesen 1885. naneseni. kritika je odmah zamijetila njegovo

24 — 25 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 20 U kojem se prestižnom muzeju nalazi ovaj portret? a. Museums & Arts, The Mercer Art Gallery b. Umjetnička galerija Dubrovnik c. Moderna galerija,

Vlahov prijatelj, arhitekt Monnier, u Bukovac oko 1886. dolazi u kontakt međuvremenu je umro i Bukovac se s londonskim trgovcima umjetnina preselio bliže umjetničkoj koloniji na Vicars Brothers, koji su prema Montmartreu. Dok još nije stekao svoju ukusu engleske klijentele naručivali raniju poziciju, trgovcu umjetnina velike žanr-scene i predstavljali ih u Olivieru prodavao je velik broj slika Londonu u svom izložbenom prostoru kad se našao u novčanoj oskudici, blizu Piccadillyja, i sve to dobro a potpisivao se pod pseudonimom naplaćivali. Izradio je za braću Vicars Paul Andrez. mnoštvo slika te portret bogatom engleskom industrijalcu i poznatom Slikajući portrete tamošnjeg visokog kolekcionaru Samsonu Foxu, a društva, Bukovac je dovoljno zaradio oni su mu ga darovali za imendan. da je uz baziliku Sacre Coeur krajem Slikao je i njegovu obitelj i bio je jako 1887. izgradio vlastiti atelje od drva s impresioniran prijemom i načinom prostranim vrtom, zatim i malu vilu života tamošnjeg bogatog društva. u kojoj je živio sa svojom sestrom, a Svu dobit je dijelio s braćom Vicars što kasnije i sa svojom ženom: Atelier je mu se naposljetku zamjerilo i rekao im bio tako sagrađen, da kad bi rastvorio je da to tako više ne može: Inače ne vrata, preda mnom bi se pružio mali ide u velikom svijetu, umjetnici bili su četverouglasti travnik, a na njemu i bit će uvijek izrabljivani, jer napokon cvijeće i neke niske kruške i jabuke. živjeti se mora, pa bolje danas jaje Okolo vrta bili busovi jorgovana kao nego li sutra kokoš. Bilo kako bilo, prava stabla, a pod njma visoke ruže glavni uvjet za umjetnika bez kojeg svake vrste. Tako sam ne smetano nema ni zanosa ni zadovoljstva jest: rabotao u vrtu. SLOBODA! Sloboda rada i sloboda raspolaganja samim sobom. Za to i ostavih engleski Eldorado.

Portret Samsona Foxa, 1890., ulje na platnu

26 — 27 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 21 22

Isus prijatelj malenih (Pustite k meni malene), 1888.

Koja je tema ove slike? Braća Vicars naručila su mu veliku sliku Isus prijatelj malenih. Sve studije izradio a. sakralna je u vrtu. Ta mu je slika u Salonu 1888. donijela priznanje Mention honorable. b. svjetovna Dok je slika Isus prijatelj malenih osvajala londonsku publiku, na Pariškom salonu stropnom Zora umire u naručju dana, 1889., ulje na platnu kompozicijom Zora umire u naručju dana bio je odlikovan brončanom medaljom.

Je li to alegorijski11 prikaz? a. da b. ne

28 — 29 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 23 24 U Parizu slika seriju antičkih žena U kojem se prestižnom u najsvjetlijoj kromatskoj skali u peplosima12, opsjeda ga fenomen muzeju nalazi ovaj bijelog u bijelom. portret? a. Harrogate Museums & Arts, The Mercer Art Gallery b. National Museums , , Liverpool c. Kuća Bukovac, Cavtat

Vlaho Bukovac se 1892. godine oženio Jelicom Pitarević iz ugledne dubrovačke kapetanske obitelji. Na povratku u Pariz svratili su do biskupa Strossmayera u Đakovo i tamo ga je portretirao. Slijedio je dalje Zagreb i susret s kanonikom dr. Franjom Račkim koji ga je nagovarao da se vrati u Hrvatsku. Upoznaje ga s dr. Isidorom Kršnjavijem koji u ime vlade govori Patricijka II, 1890., ulje na platnu Patricijka, 1890., ulje na platnu o osnivanju umjetničke akademije u Zagrebu koju bi Bukovac mogao voditi. Bukovac je bio oduševljen priznanjima i obećanjima. Iz Pariza otišli su u Liverpool u posjet prijateljima. Boravili su u dvorcu Marfield kod obitelji Le Doux. Portretirao je Lauru Le Doux, mladu ženu obasjanut suncem u Tko u antičkoj Grčkoj nosi proljetnom parku: Oni koji stavljaju peplos, a tko togu? Pridružite pravila, kako da se slikaju tkanine, točan odgovor: krajine, voda, ljudi i ostalo, na krivome su putu. Umjetnost ne podnosi nikakovih recepta. Ona je slobodna, pa su sve moguće izradnje i tehnike dobro muškarac peplos došle, samo ako vode k pravoj svrsi. Svjetlost je najveća istina i ljepota, jer žena toga bez nje bili bi slijepi od rođenja.

Portret Laure Le Doux, 1892., ulje na platnu

U slikarstvu je pak uspjeli portrait vrhu- nac umijeća. Izraditi dobar portrait ne znači samo dobro vidjeti, već i razumi- jeti dušu onoga, koji pred tobom sjedi.

30 — 31 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 25 26 Prema portretu Nećakinje pronađite u svojim foto- albumima vlastiti portret iz djetinjstva i zalijepite ga u zadani kvadrat.

Nećakinja, 1889.

Autoportret, 1877.

Kojom tehnikom Obično se govori, da je crtanje lako naučiti, ali šarama da su teški je rađen ovaj crtež? poslovi. To je posve neispravni nazor. Poteškoća se ne skriva ni u crtanju a. ugljen na papiru ni u bojama, već nada sve u pravome i nepogrešivom gledanju. Tu je sva b. olovka na papiru snaga umjetnika. Vid je za slikara ono, što je osjećaj za pjesnika. c. tuš na papiru Oni se popunjavaju…

32 — 33 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) 27 28 Dječak s košarom, tuš na papiru

Obojite drvenim bojicama ili flomasterima crtež u tušu.

konture

Ako kažemo da je autoportret prikaz U travnju 1893. Vlaho je došao u Zagreb i dočekan je s najvećim samog sebe, onda napišite čiji je to oduševljenjem. U patriotskom zanosu autoportret iz 1890. godine? ostao je u Zagrebu i kad mu se u lipnju rodio sin Ago, zatražio je da se njemu i njegovom potomstvu legalizira nošenje imena Bukovac. Njegova prva izložba u Zagrebu u Akademijinoj palači oduševila je Zagreb.

34 — 35 izložba pariško razdoblje vlaho bukovac (1855. — 1922.) IMPPRESSUM ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE

Nakladnik 1. Vlaho Bukovac, Moj život, Matica Hrvatska - ALU, Galerija Klovićevi dvori Zagreb, 1992. (Odlomci iz života Vlahe Bukovca protežu Jezuitski trg 4, Zagreb se kroz cijelu edukativnu knjižicu.) 2. Jaroslav Čermak (1831. — 1878.) proslavljeni je češki Za nakladnika Antonio Picukarić slikar koji je oduševljavao parišku publiku romatično- herojskim temama iz crnogorskog života. Autorica i urednica 3. (1823. — 1889.), francuski slikar, Liljana Velkovski slikao mitološke, povijesne i religiozne teme i ženske aktove; dugogodišnji profesor na pariškoj Akademiji, Lektura učenik mu je bio i Bukovac. Katarina Srdarev 4. Najznačajnija svjetska likovna manifestacija koja je Fotografije diktirala smjernice ne samo tadašnjeg službenog Goran Vranić slikarstva Pariza, nego i čitave europske umjetnosti fin de sièclea (kraja stoljeća). Oblikovanje i prijelom 5. Métier - struka, stručna naobrazba umjetnika, profesija, Hamper studio d.o.o. zanimanje

Tisak 6. Impostacija - točno odabrano odgovarajuće mjesto Kerschoffset 7. Lateralno - bočno, sa strane

Naklada 8. Chiaro-scuro: svijetlo-tamno, u slikarstvu i grafici način 300 primjene igre svjetla i preljeva svjetlosti, te sjene na plohama predmeta da bi se pojačala plastika predmeta i CIP postigao privid prostora, u slikarstvu tonsko oblikovanje Zapis je dostupan u stvara se prijelazom od čiste boje preko nijansiranja računalnome katalogu pojedinih tonova. Primjena kontrasta svjetla i sjene Nacionalne i sveučilišne poznata je u grč. ant. slikarstvu, potom u rim. slikarstvu knjižnice u Zagrebu pod kao sfumato. Kulminaciju doseže u baroku (Caravaggio, brojem 000986051. Rembrandt). 9. Impasto: nanošenje boje u debelim slojevima. ISBN 978-953-271-109-7 10. Marko Car (1859. — 1953.), hrvatski književni kritičar, esejist i putopisac. 11. Alegorija (grč. drugo govoriti) je način prenesenog izražavanja u kojemu se metaforičko ili preneseno značenje ostvaruje u cijeloj slici ili cijeloj radnji. 12. Peplos – haljina koju su nosile žene. Peplos je veliki komad tkanine kvadratnog oblika. Ta tkanina se preklapa da bi napravila dupli sloj zvani apoptigma na gornjem djelu tijela. Potom se tkanina savija oko tijela i pričvrsti na ramenima. Jonski peplos je bio otvoren na jednoj strani tijela,dok je dorski peplos šiven kao zatvorena cijev. Preko peplosa uglavnom se nosio pojas.

Publikacija je financirana zahvaljujući novčanim potporama Ministarstva kulture RJEŠENJA Republike Hrvatske 1. 1875., Vlaho Bukovac, 2.c, 3.c, 4.b, 5.c, 6.b, 7.c, 8.c, 9.b, i Gradskog ureda za 10.b, 11.b, 12.b, 13.a, 14. Adam i Eva, Andromeda, 15.-, 16.a, orazovanje, kulturu i 17.a, 18.b, 19.c, 20.a, 21.a, 22.a, 23. muškarac – toga, žena - šport Grada Zagreba. peplos, 24.b, 25.-, 26.a, 27.-, 28. Vlaho Bukovac.