MUZEJSKO–EDUKATIVNA KNJIŽICA CIKLUS 1/3 GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI Vlaho Bukovac Pariško razdoblje 1855. — 1922. 1877. — 1893. Pedagoška djelatnost Knjižicu pitanja uz izložbu Vlahe Bukovca Galerije Klovićevi dvori (Cavtat, 1855. — Prag, 1922.) pripremili smo za 18. siječnja — 11. ožujka 2018. vas, učenike od V. do VIII. razreda osnovne škole i za srednjoškolce, omogućujući vam da proširite Vlaho Bukovac svoja znanja o slikaru koji je utemeljitelj hrvatske 1855. — 1922. moderne umjetnosti i pokretač svih umjetničkih manifestacija na prijelomu stoljeća. Pariško razdoblje Uz pomoć stručnoga vodstva pažljivo promotrite 1877. — 1893. izložena djela iz ciklusa koji obuhvaća razdoblje od 1877. do 1893. godine i nakon toga riješite CIKLUS 1/3 postavljena pitanja. Želimo vam puno uspjeha u rješavanju postavljenih pitanja! LILJANA VELKOVSKI muzejska pedagoginja savjetnica GKD Vlaho Bukovac Autoportret, 1890. 01 Vlaho Bukovac Godine 1866. nenadano se iz New Liverpoola i natrag: Od budućnosti Pariško razdoblje Orleansa vratio stric Frano da se oženi. nijesam se ničemu nadao. Na slikarstvo Taj događaj je iz temelja promijenio sam gledao kao na vrlo ugodnu igru, 1877. — 1893. život mladog Vlahe jer je i on s njime ali ni na kraj pameti mi nije bilo, da krenuo put “obećane zemlje”: Uputih se odmetnem u umjetnike. Htio sam se tužna srca put novog života, koji u svijet, da ne budem na teret svojim mi je uza svu muku, što me čekala, bio roditeljima. Nakon nesretnog pada u Vlaho Bukovac je u našu sredinu najboljim učiteljem. duboku jamu broda, koji ga je skoro donio duh francuske umjetnosti i ideje koštao života, odlučio je zauvijek impresionista, a svoja pleneristička Stigavši u New York stric Frano je napustiti pomorsku karijeru. Dok se iskustva prenosio je na mlađe otvorio dućan brodskim potrepštinama. tako liječio, otac je dogradio kuću i generacije. Godine 1878. po prvi put je Ubrzo je stric umro, a udovica Vlaho je oslikao zidove: Rekoh ćaći, da u analima Pariškog salona zabilježeno ga, umjesto na koledž, poslala u ću mu ja slikama i uresima iskititi kuću ime jednog hrvatskog slikara: “Blaise popravilište za malodobnike na otok i to onako, kako sam vidio od nekog Bukovac”, kako se potpisivao na koji se zvao Hearts Island: Čudilo me slikara Zebedea iz Dubrovnika. I tako djelima nastalima u Parizu. Godine da je kolegija u Americi tako siromašna. učinih. To su uprav prvi moji slikarski 1898. otvara prvi Hrvatski salon kao Sve su kuće bile prizemljuše, od drva radovi. Moj ćaće je bio ponosit na moje predsjednik tek osnovanog Društva sazdane i s hodnicima od dasaka. Sve umijeće i zvao gospodu, da vide moju hrvatskih umjetnika. Bio je utemeljitelj je bilo prazno i pusto i užasno, sve je rabotu. U mjestu se razglasilo, da je hrvatske moderne umjetnosti i neprijateljski gledalo na me. Da nijesam Vlaho slikar. pokretač svih umjetničkih manifestacija bio osvjedočen o onome, što mi je na prijelomu stoljeća. Tada su nastali u tetka rekla, bio bih zaista mislio da je Dvije godine kasnije Vlahov brat Jozo Zagrebu i prvi umjetnički ateljei, kao i to tamnica. I iako sam bio mališan i bez i još nekoliko mladih iz Dubrovnika Umjetnički paviljon. iskustva, ipak mi je do malo jasno bilo, uputilo se u Peru tražeći posao. Vlaho da se iza toga nešto skriva, ali kome da je odmah pronašao posao u tvornici Vlaho Bukovac rodio se 1855. godine se tužim? Bilo mi je kao da su me odveli vagona ispisujući slova, brojeve i od Augustina i Marije Fagioni. Njegov u pustinju i tamo samotnog ostavili! slikajući dekoraciju na vagonima. djed s očeve strane, Giuseppe Fagioni, Bili su to stvarno teški i otužni dani za Početkom 1874., kada je ostao bez “patron di barca”, sklonio se sa svojim Vlaha, više gladan nego sit, promrzao, posla, otišao je u San Francisco. Tamo brodom u zaštićenu cavtatsku luku, batine su pljuštale i kad nije trebalo, ali se zaposlio kao konobar, sluga, kuhar, Iz koje godine datira ovaj portret tamo se zaljubio u Cavtajku i zauvijek bio je unatoč tome dobar đak i brzo kolorirao je fotografije, crtao slova na i koga prikazuje? Po čemu je on napustio pomorski život. U Cavtatu je naučio engleski. Jednom je na tabli tablama i staklu i naposljetku slikao: se potpuno asimilirao te naški i Bogu nacrtao glavu Washingtona i svi su Slikanje bijaše i ostade moj najveći bitan za mladog Vlaha? molio. Prisjeća se Vlaho kako su otac mu se divili, čak i učitelj, Vlaho je bio užitak, čim sam zaposlen slikanjem i majka puno radili i noću se budili, sretan jer je prošao bez batina, a još zaboravim na sve i mislim, da nema majka je na razboj tkala vunene i su mu svi i pljeskali. Ubrzo nakon toga danas čovjeka na svijetu, koji bi bio pamučne komade, a otac je cipele učitelj je razgovarao s Vlahom i shvatio sretniji od mene. šivao. Konavoke su majci govorile: da je on nekom čudnom spletkom Vaše zlatne ruke – a ja se čudio zašto poslan na otok, a ne na koledž. Učitelj Kopirao je sve što mu je došlo pod to govore, kad o zlatu ni traga na ga je tada spasio i vratio tetki. Tamo se ruku i konačno je njegov talent majčinim rukama1. bavio poslugom jer se ona preudala za otkriven. Naime, gospodin Barrington, prijatelja pokojnog strica. Naposljetku direktor pošte, kad je vidio njegov prvi Svoju sklonost ka slikarstvu pokazivao ga je otac pozvao da se vrati kući, autoportret (1875.) na zidu kavane, je od najranijih dana: Bilo mi je 6 što je on objeručke prihvatio. Tako se odmah mu je rekao da se pusti ovog godina, kad su me dali u pučku školu. je Vlaho vratio u Cavtat početkom bijednog posla i posveti se slikarstvu: Bio sam srednji u naukama, dok je 1871. godine: Eh, kako je maleno bilo Ovo mjesto za vas nije, to je uvreda stariji brat ljepše učio. Meni nauka moje rođeno mjesto! Kao gnijezdo na vašemu talentu! Otale mladi prijatelju, nije bila po ćudi, rađe sam mrčio po dogledu mora. Na dlanu bi ga ponio! širok je svijet, a vas čeka sreća i knjigama, oponašao sam što goć bi nenaslućena budućnost! I Vlaho to i naslikana vidio… U to vrijeme crtao Vlaho se morao nečime baviti pa je učini. Bilo mu je devetnaest godina. sam male sličice i prodavao ih djeci odlučio postati pomorac i ploviti na Od toga dana više nikada nije služio. po 1 krajcar. jedrenjaku od Carigrada i Odese do 2 — 3 IZLOžba PariškO RAZDOBLJE VLAHO BUKOVAC (1855. — 1922.) 02 03 Njegovi su amaterski radovi pobudili Potrudite se pronaći ove Njegov neosporni talent uočio je godinama pripremali po privatnim pažnju javnosti i kritičara te su o Medo Pucić, vlastelin, pjesnik, političar, ateljeima. Slobodni student bio je mladom talentiranom slikaru Vlahi detalje na slici, zaokružite svjetski čovjek zavidne kulture koji je isključen iz raznih natjecanja École Fagioniju pisale američke, naše i ih olovkom i napišite čime zamolio biskupa Strossmayera da svog des Beaux–Arts, uključujući i prestižni talijanske novine. Krajem 1876. vratio štićenika odvede u Pariz Jaroslavu Prix de Rome koji je pobjedniku se u Cavtat s namjerom da se usavrši se to sultanija okitila? Čermáku2. On je rekao Vlahi da se omogućavao da boravi u Rimu do pet u svom umijeću u Italiji. Iz Amerike je prvo mora usavršiti u crtanju, jer da godina o državnome trošku. Prix de donio sliku Sultanija koju Vlaho naziva a. smaragdima je crtanje temelj slikarstva i uputio ga Rome dodjeljivao se samo francuskim Turkinja u haremu. Nitko nije mogao glasovitom slikaru profesoru Cabanelu građanima, što objašnjava zašto se niti zamisliti da bi to mogao biti b. dijamantima na École des Beaux–Arts. Medo Pucić malo stranih umjetnika pokušavalo rad domaćeg mladića: Od tog časa ga je ujedno nagovorio da, u duhu upisati redovitim putem. Vlaho Bukovac osjetih, da je doba lutanja i bijede c. biserima slavenstva, promijeni prezime, od započeo je akademsko usavršavanje prošlo i da sam našao put, što mi ga je Fagioni u Bukovac. Bukovac je primljen u crtanju na École des Beaux–Arts. Da Bog od poroda zabilježio: Umjetnost. u Cabanelov atelje u zrelo mladenačko bi ga profesor Cabanel3 primio u klasu, Novi život počeo je sada za mene. doba, s dvadeset i dvije godine, Vlaho je morao donijeti radove na kao eleve libre, student neupisan na uvid. Upoznao je Talijanku Mariju koju École des Beaux–Arts. Mladići od je zamolio da dođe u njegov pansion i petnaest do trideset godina mogli bude model, a uz to je naslikao i studiju su se upisati kao slobodni studenti lijeve ruke položene na hrbat knjige. osobnom molbom mentoru klase, Radovi su se odmah svidjeli Cabanelu, ne prošavši rigorozni Concours des a posebno je bio zadovoljan odabirom places, prijemni ispit iz anatomije, Marije koja je i njemu bila izvor ljepote i Mlada sultanija, 1877. perspektive, modeliranja i crtanja tako je Vlaho postao njegov đak. uživo, za što su se mnogi studenti Koje godine je nastala ova slika? a. 1866. b. 1875. c. 1877. Ruka, ulje na platnu, Umjetnička galerija Dubrovnik 4 — 5 IZLOžba PariškO RAZDOBLJE VLAHO BUKOVAC (1855. — 1922.) 04 Prvo je učio na gipsanim odljevima Cilj mladoga Vlahe bilo je izlaganje Epizoda iz rata antičkih skulptura: Proniknuti u na Salonu4. Vlaho se odlučio izložiti u Crnoj Gori, harmoniju i proporciju ljudskog tijela, Crnogorku: I tako počeh Crnogorku 1878., kao i u prosti veličanstveni zakon linije: na obrani. Ćaće mi je dobavio nošnju, Kuća Bukovac to znači shvatiti staru grčku umjetnost a studiju krša i hridine učinih u šumi – a i svu umjetnost. Kada se činilo da Fontainebleaua (kasnije sam doznao, je svladao antičke primjere, Bukovac da je i Čermák na taj način izradio svoje je počeo crtati žive modele, tipično Crnogorce). U ogromnoj konkurenciji za slikarsko obrazovanje 19.