DOCSLIB.ORG

Narodni Odbor Općine Slavonski Šamac 1952-1960

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Narodni Odbor Općine Slavonski Šamac 1952-1960 DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU SUMARNI INVENTAR NARODNI ODBOR OPĆINE SLAVONSKI ŠAMAC 1952-1960 Broj fonda: HR DASB 44 Izradila: Zdenka Lakić Slavonski Brod, 1999. http://www.dasb.hr Državni arhiv u Slavonskom Brodu SADRŽAJ I. OPIS FONDA 1. IDENTIFIKACIJA………………………………………………………………………………….. 3 2. KONTEKST………………………………………………………………………………................ 3 3. SADRŽAJ I USTROJ…………………………………………………………………….................. 8 4. UVJETI DOSTUPNOSTI I KORIŠTENJA……………………………………………………….... 9 5. DOPUNSKI IZVORI……………………………………………………………............................... 9 II. OPIS SERIJE I PODSERIJE FONDA (INVENTARNI POPIS) 1. Pomoćne uredske knjige……………………………………………………………………………. 12 2. Knjige NOO-a………………………………………………………………………………………. 15 3. Opći spisi…………………………………………………………………………………………… 26 4. Predmetni spisi……………………………………………………………………………………… 28 http://www.dasb.hr Državni arhiv u Slavonskom Brodu http://arhinet.arhiv.hr 1. IDENTIFIKACIJA Signatura: HR-DASB-44 Naslov fonda: NARODNI ODBOR OPĆINE SLAVONSKI ŠAMAC Vrijeme nastanka gradiva: 1944./1951.)1952. – 1960. (1961./1963.) Razina opisa: Fond Količina gradiva: 173 knjige, 26 kutija, d/m 7 2. KONTEKST Naziv stvaratelja: Narodni odbor općine Slavonski Šamac Pravni status i zakonska regulativa Narodni odbor općine Slavonski Šamac osnovan je 1952. na temelju Zakona o provođenju reorganizacije narodnih odbora i Zakona o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i općine.1 Obuhvaćao je mjesta Slavonski Šamac i Kruševica. U prvom razdoblju djelovanja, od 1952. do 1955. pripadao je NO-u kotara Županja dok je od 1955. do 1960. pripadao NO-u kotara Slavonski Brod na temelju Zakona o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj iz 1955.2 Po odredbama navedenog zakona u sastav NO općine Slavonski Šamac ušla su mjesta Gundinci ( do tada NO općine Gundinci u sastavu NO kotara Županja ), Sikirevci i Sikirevački Merolino ( do tada NO općine Sikirevci u sastavu NOK Županja i Jaruge ( do tada dio NO općine Velika Kopanica u sastavu NOK Đakovo ). Prava i dužnosti narodnih odbora, način njihovog biranja, broj odbornika, organizacijski ustroj, djelatnost, administrativno poslovanje i njihov odnos s višim tijelima uprave bili su regulirani 1 Narodne novine: Službeni list Narodne Republike Hrvatske, ( dalje: NN NRH ) VIII (CXIV), br. 16, 24.04.1952. 3 http://www.dasb.hr Državni arhiv u Slavonskom Brodu http://arhinet.arhiv.hr saveznim Općim zakonom o narodnim odborima iz 1952.3 i Općim zakonom o uređenju općina i kotara iz 1955.4,te republičkim Zakonom o provođenju reorganizacije narodnih odbora iz 1952.5 i Zakonom o provođenju novog uređenja općina i kotara iz 1955.6 NO općine Slavonski Šamac ukinut je 1960. na temelju Zakona o izmjeni područja općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj 7 po kojem je njegovo cijelo područje ušlo u sastav NO općine Vrpolje. Organizacijski ustroj i djelatnost stvaratelja fonda Po članu 1. Općeg zakona o narodnim odborima iz 1952.8 “Narodni odbori kao lokalni organi državne vlasti” bili su “organi narodnog samoupravljanja u općinama, kotarevima i gradovima.” Oni su bili “najviši organi državne vlasti općine, kotara i grada i njima su podređeni svi lokalni organi uprave.” Zadaća narodnog odbora bila je da: “usmjerava i osigurava privredni, socijalni i kulturni razvitak općine, kotara odnosno grada, učvršćuje i razvija socijalističke odnose i pravni poredak i vrši druge zakonom određene zadatke” ( član 2. ). Po odredbama Općeg zakona o uređenju općina i kotara iz 1955.9 “Općina je osnovna političko – teritorijalna organizacija samoupravljanja radnog naroda i osnovna društveno – ekonomska zajednica stanovnika na svom području” (član 2. ). Narodni odbor općine birali su stanovnici općine na temelju općeg, jednakog i neposrednog izbornog prava, tajnim glasanjem.10 Cjelokupna organizacija, djelokrug i način poslovanja NO općine uređivali su se Statutom općine koji je donosio NO općine a potvrđivao ga je NO kotara (član 7 Općeg zakona o uređenju općina i kotara iz 1955.). Sačuvan je Statut NO općine Slav. Šamac usvojen na V. sjednici NO-a općine Slav. Šamac 30.12.1955.11 Po odredbama navedenog Statuta NO općine Slav. Šamac imao je: • stalne odborničke komisije: Mandatno – imunitetsku, Komisiju za izbor i imenovanja, Komisiju za privredu, Komisiju za propise i organizaciona pitanja i Komisiju za molbe i pritužbe ; • savjete za obavljanje izvršnih i upravnih poslova: Savjet za privredu i komunalne poslove, Savjet za prosvjetu i kulturu i Savjet za narodno zdravlje, socijalno staranje i radne odnose ; 2 NN NRH, XI (CXVII), br.36, 5.08.1955. 3VIII, br. 22, 19.04.1952. 4SL FNRJ, XI, br. 26, 22.06.1955. 5 NN NRH, VIII (CXIV), br. 16, 24.04.1952. 6NN NRH, XI (CXVII), br. 33, 16.07.1955.č 7 NN NRH, XVI (CXXII), br. 53, 26.12.1960. 8Vidi bilješku br. 3. 9SL FNRJ, XI, br. 26, 22.06.1955. 10NN NRH, VIII (CXIV), br. 35, 26.07.1952. 11 f. NOO Slav. Šamac, inv. br. 157 4 http://www.dasb.hr Državni arhiv u Slavonskom Brodu http://arhinet.arhiv.hr • predsjednika, potpredsjednika NOO-a i predsjednike savjeta • tajnika • Odsjek za poslove opće uprave i budžet • Odsjek za privredu i komunalne poslove • Referadu za narodno zdravlje i socijalno staranje • Službu inspekcije tržišta • Građevinsku inspekciju • Sanitarnu inspekciju • Suca za prekršaje • Vijeće za prekršaje • Mjesni ured Sikirevci • Mjesni ured Gundinci Iz Zapisnika sa savjetovanja o radu organa uprave u narodnim odborima općina i NO kotara u komunalnom sistemu održanog 10.07.1957. proizlazi da se rad NOO-a Slavonski Šamac u to vrijeme odvijao kroz rad Sekretarijata i Uprave za prihode. Iz Izvještaja o radu upravnih organa NOO-a za razdoblje kolovoz 1956. – srpanj 1957. može se zaključiti da su unutar Sekretarijata, kao njegove unutrašnje organizacione jedinice postojali: Odsjek za opću upravu ( II.), Odsjek za privredu i komunalne poslove ( III.), Uprava prihoda (IV), mjesni uredi i Referada suca za prekršaje. U sastavu Odsjeka za opće poslove nalazile su se: Referada za opće poslove, Referada za građanska stanja, Referada za narodnu odbranu, predvojničku obuku i prosvjetu, Referada za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu, te radne odnose, Matična služba, manipulacija stočnim putnicama, opća administracija ( urudžbeni zapisnik i ostala evidencija ) i Referada građanskih stanja s ekonomatom. U nadležnost Odsjeka za privredu i komunalne poslove potpadali su svi poslovi koji su se odnosili na privredu i komunalne poslove, te evidenciju općenarodne imovine, tržnu inspekciju i statističku izvještajnu službu privrednih i komunalnih poslova. Uprava prihoda rješavala je sve poslove oko razreza i naplate svih općinskih i drugih prihoda: poreza, prireza, taksa, samodoprinosa, vodnog doprinosa, pašarine i ostalih prihoda koji su se naplaćivali na temelju zaključaka zborova birača, sudske i administrativne kazne i takse i bolno opskrbni troškovi. U sastavu Uprave prihoda bila je i Referada budžeta i fondova, koja je skrbila za izvršenje prihoda i rashoda budžeta i fondova. U nadležnosti mjesnih ureda bila je matična služba: matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih, knjiga državljana, prijavno – odjavna služba, izdavanje stočnih putovnica, raznih potvrda i vođenje raznih općih lokalnih evidencija: evidencija prijava poljskih šteta, evidencija lokalnih propisa, 5 http://www.dasb.hr Državni arhiv u Slavonskom Brodu http://arhinet.arhiv.hr evidencija zamolnica, knjiga oglasa, registar održavanja skupova, registar zanatskih radnji i radnji po članu 71., evidencija inventara, knjige ekonomata, birački spiskovi i razne financijske evidencije. U Referadi suca za prekršaje obavljani su svi administrativno – kazneni poslovi za koje se vodio administrativno – kazneni postupak i izricala kazna iz nadležnosti općinskog suca za prekršaje.12 Iako su u većini općina i kotara već od 1955. po odredbama novog saveznog Općeg zakona o uređenju općina i kotara i republičkog Zakona o provođenju novog uređenja općina i kotara iz 1955.13 djelovala dva vijeća: Općinsko vijeće i Vijeće proizvođača Narodni odbor općine Slavonski Šamac djelovao je kao cjelina sve do 1957. i to na osnovu Odluke Izvršnog vijeća Sabora NRH o utvrđivanju općina u kojima narodni odbor sačinjava općinsko vijeće i vijeće proizvođača14. Od 1957. i u NOO Slav. Šamac postoje dva vijeća što je vidljivo iz sačuvane dokumentacije, osobito zapisnika obaju vijeća i zapisnika zajedničkih sjednica vijeća. Općinsko vijeće i Vijeće proizvođača održavali su sjednice odvojeno ali s istim dnevnim redom a zatim su na zajedničkim sjednicama usaglašavani stavovi i donošene zajedničke odluke. Broj savjeta, kao kolegijalnih tijela uprave, povećan je 1957. što je vidljivo iz Zapisnika sjednica obaju vijeća NO općine Slav. Šamac iz 1957. godine. U Zapisniku se navodi da je ovaj NO općine osnovao na temelju Zakona o narodnim odborima općina iz 1952.15 i Općeg zakona o uređenju općina i kotara iz 1955.16, te člana 54 i 55 Statuta općine sljedeće savjete: a) savjet za opću upravu i unutrašnje poslove b) savjet za privredu i komunalne poslove c) savjet za poljoprivredu i šumarstvo d) savjet za prosvjetu, kulturu i školstvo e) savjet za narodno zdravlje i socijalno staranje i f) savjet za fizički odgoj. Međutim, Odlukom o izmjeni i dopuni Statuta općine Slavonski Šamac iz srpnja 1958. ukinut je Savjet za poljoprivredu i fizičku kulturu a osnovan Savjet za plan i financije. Radi uspješnog izvršavnja pojedinih poslova iz nadležnosti narodnog odbora općine u selima i naseljima mogli su se osnivati seoski odbori, kasnije mjesni odbori, kojima se statutom općine povjeravalo rješavanje poslova vezanih isključivo za interese žitelja
Load more

Recommended publications
  • LAG Frankopan LEADER
    Dodatak 6. Sudionici izradi LRS-a LAG-a Slavonska Ravnica Kod izrade LRS-a LAG-a Slavonska Ravnica za uključivanje dionika korišten je pristup kombiniranja participativnih metoda: informiranje, konzultacije i osnaživanje. Informiranje: kroz postupak pripreme LRS-a razmjenjivane su informacije kako bi zainteresirani dionici bili informirani o početku i tijeku izrade LRS-a, kao i načinima uključivanja u aktivnosti i događanja vezana uz pripremu za izradu i samu izradu LRS-a. Najčešći oblici informiranja bili su putem elektroničke pošte, web portala LAG-a Slavonska Ravnica, Facebook stranice LAG-a te putem objava kroz lokalne medije. Konzultacije: kroz upitnike, putem elektroničke pošte i kroz razgovor s fokus grupama, članovima radnog tima i ostalim zainteresiranim dionicima prikupljane su informacije za ocjenu stanja na području LAG-a, informacije o problemima i potrebama LAG područja. Osnaživanje: u postupku pripremanja i formuliranja strategije osigurana je mogućnost aktivnog sudjelovanja dionika u procesu donošenja odluka s njihovim snažnim utjecajem na temeljne elemente LRS-a (SWOT analiza, strateške smjernice, ciljevi). Za tu su svrhu organizirani radionice, koje su u pripremnoj fazi organizirane od strane Ureda LAG-a, a u fazi izrade pripremane su i moderirane od strane vanjskog konzultanta uz pomoć Ureda. Na navedenim je radionicama sudjelovalo 54 zainteresiranih dionika, podjednak broj žena i muškaraca, uz ravnomjernu zastupljenost sva tri sektora. Naziv organizacije/institucije Ime i Prezime Dob Spol Sektor br. koju predstavlja - člana LAG- Adresa predstavnika a <29 29-50 >50 Ž M Javni Civilni Privatni Sv. Filipa i Jakova 1 Damir Emanović KUD "Vrba" Donja Vrba x x x 143, Donja Vrba Ankica Zmajić Trg Dr.
    [Show full text]
  • Brod – Posavina County REGIONAL OPERATIONAL PROGRAMME
    Brod – Posavina County REGIONAL OPERATIONAL PROGRAMME 2005 – 2012 Funded by the Technical assistance WYG International, Agriconsulting and RegCon European Union Brod-Posavina County Regional Operational Programme CONTENTS ACKNOWLEDGEMENTS ...................................................................... IV PREFACE ..........................................................................................VII EXECUTIVE SUMMARY ....................................................................... IX INTRODUCTION ..................................................................................1 CHAPTER 1: THE BASIC ANALYSIS .....................................................5 1.1 INTRODUCTION ...................................................................................... 5 1.2 GEOGRAPHICAL POSITION ....................................................................... 5 1.3 POPULATION .......................................................................................... 6 1.4 ENVIRONMENT AND NATURAL RESOURCES .............................................. 10 1.5 SPATIAL PLANNING ............................................................................... 12 1.6 INSTITUTIONAL FRAMEWORK................................................................. 14 1.7 THE ECONOMY...................................................................................... 16 1.8 INFRASTRUCTURE................................................................................. 33 1.9 HEALTH CARE AND WELFARE.................................................................
    [Show full text]
  • Toponymic Guidelines for Map and Other Editors – Croatia
    UNITED NATIONS E/CONF.98/CRP.74 ECONOMIC AND SOCIAL COUNCIL 20 August 2007 Ninth United Nations Conference on the Standardization of Geographical Names New York, 21 - 30 August 2007 Item 9 (e) of the provisional agenda* National standardization: Toponymic guidelines for map editors and other editors Toponymic Guidelines for Map and Other Editors - Croatia Submitted by Croatia ** * E/CONF.98/1. ** Prepared by Dunja Brozović, Institute of Croatian Language and Linguistics and Zvonko Stefan, Croatian Geodetic Institute. TOPONYMIC GUIDELINES FOR MAP AND OTHER EDITORS - CROATIA FOR INTERNATIONAL USE First Edition August 2007 Dunja Brozović Rončević (Institute of Croatian Language and Linguistics) and Zvonko Štefan (Croatian Geodetic Institute) Zagreb, Croatia 1 TABLE OF CONTENTS 1. Languages 1.1. General remarks 1.2. National language - Croatian 1.2.1. General remarks 1.2.2. The Croatian alphabet 1.2.3. Spelling rules for Croatian geographical names 1.2.3.1. Capitalization 1.2.3.2. Use of hyphens 1.2.3.3. Use of one or two words 1.2.4. Pronunciation of Croatian geographical names 1.2.5. Linguistic strata recognizable in Croatian place names 1.2.6. Croatian dialects 1.3. Minority languages 1.3.1. Serbian 1.3.1.1. General remarks 1.3.1.2. The Serbian alphabet 1.3.1.3. Geographical names 1.3.2. Italian 1.3.2.1. General remarks 1.3.2.2. The Italian alphabet 1.3.2.3. Geographical names 1.3.3. Hungarian 1.3.3.1. General remarks 1.3.3.2. The Hungarian alphabet 1.3.3.3.
    [Show full text]
  • Samo Staj, Pa Gledaj ! Secesija I Art Deco U Tradicijskoj Kulturi Brodskog Posavlja
    SAMO STAJ, PA GLEDAJ ! SECESIJA I ART DECO U TRADICIJSKOJ KULTURI BRODSKOG POSAVLJA SAMO STAJ, PA GLEDAJ ! SECESIJA I ART DECO U TRADICIJSKOJ KULTURI BRODSKOG POSAVLJA Muzej Brodskog Posavlja Slavonski Brod, svibanj 2009. izložba SAMO STAJ, PA GLEDAJ ! secesija i art deco u tradicijskoj kulturi brodskog Posavlja trajanje izložbe: svibanj - rujan 2009. Nakladnik: Muzej Brodskog Posavlja Za nakladnika: Ivanka Bunčić Urednik kataloga: Zvonimir Toldi Suradnice: Ivanka Bunčić, Ivanka Cafuta Autori tekstova: Zvonimir Toldi, Predrag Goll, Grgur Marko Ivanković, Ratko Ivanušec Prijevod sažetka na engleski: Ana Matković Fotografije: Zvonimir Toldi, Damir Fajdetić Grafičko oblikovanje: Željko Matuško Grafička priprema: Autor, Slavonski Brod Tisak: Publikum plus, Slavonski Brod Naklada: 500 primjeraka Autor izložbe: Zvonimir Toldi Priprema izložaka: Preparatorska radionica MBP-a, Željko Čavčić Tehnička realizacija izložbe: Muzej Brodskog Posavlja ISBN: 978-953-7116-22-4 Izložba je ostvarena financijskim sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Brodsko-posavske županije. Zahvaljujemo na posuđenim izlošcima i pomoći u realizaciji izložbe. Kazalo Predrag Goll Sadašnjost nostalgije ........................................................................................................... 5 Zvonimir Toldi Samo staj, pa gledaj! - secesija i art deco u tradicijskoj kulturi brodskog Posavlja ................. 7 - Arhitektura ...................................................................................................... 8 - Pokućstvo, posuđe,
    [Show full text]
  • Budget Outcomes and Political Accountability: the Case of Eastern Croatia Region1
    Prof. dr. sc. Katarina Ott Institute of Public Finance E-mail address: kott@ijf. hr Doc. dr. sc. Velibor Mačkić Faculty of Economics & Business, University of Zagreb E-mail address: [email protected] Mag. math. Simona Prijaković Institute of Public Finance Smičiklasova E-mail address: [email protected] BUDGET OUTCOMES AND POLITICAL ACCOUNTABILITY: THE CASE OF EASTERN CROATIA REGION1 ABSTRACT Regional disparities have been recognised as one of the obstacles to the conduct of a sound economic policy. Scholars of political economy and public sector economics emphasise the role of public finance, i.e. budget outcomes and collective action overall, in that process. The first goal of this article is to investigate the differences between Eastern Croatia and the remaining five regions (Northern Croatia, Central Croatia, Dalmatia, North-Adriatic Croatia and the City of Zagreb) regarding their budget outcomes and political accountability. Budget outcomes will be expressed by local governments’ share of surplus/deficit in total revenues. Political accountability will be proxied by their online local budget transparency index (OLBI), which has been annually measured for all Croatian counties, cities and municipalities. The second goal is empirically to determine possible clusters within local governments in Eastern Croatia. Cluster analysis is conducted on a sample of 127 Eastern Croatian local governments over 2014-2017 period. The results show that Eastern Croatia exhibits low budget outcomes and low political accountability levels, with four clusters emerging - from lowest to highest performers regarding budget outcomes and political accountability levels. The paper is expected to contribute to the literature by relating the importance of local government budget transparency – a prerequisite for citizens’ participation in budgetary processes – for budget outcomes in Croatia.
    [Show full text]
  • Territorial and Socio-Economic Analysis of the Programme Area
    TERRITORIAL AND SOCIO-ECONOMIC ANALYSIS OF THE PROGRAMME AREA 1 TERRITORIAL AND SOCIO-ECONOMIC ANALYSIS OF THE PROGRAMME AREA Table of content: 1. Executive summary ........................................................................................................................ 5 2. Methodology................................................................................................................................... 8 3. Analysis of current state, challenges and needs with potentials for development ................... 11 3.1. General analysis of the area - key indicators....................................................................... 11 3.2. Smarter Europe .................................................................................................................... 14 Description of current state in key analysis areas ...................................................................... 14 3.2.1. Research and innovation ............................................................................................. 14 a. Croatia: ......................................................................................................................... 14 b. Serbia: ........................................................................................................................... 15 c. Programme area level: ................................................................................................. 16 3.2.2. Digitisation of society ..................................................................................................
    [Show full text]
  • Općina Podcrkavlje
    Strana: 3718 »SLUŽBENI VJESNIK« Broj: 22 OPĆINA PODCRKAVLJE 38. 39. Na temelju članka 101. Zakona o cestama Na temelju članka 21. stavak 4. Zakona o (NN br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14.) i članka održivom gospodarenju otpadom („Narodne 47. Statuta općine Podcrkavlje ("Službeni vjesnik novine“ broj 94/13 i 73/17 ) i članka 32. Statuta Brodsko-posavske županije" br. 4/13) općinski općine Podcrkavlje (»Službeni vjesnik Brodsko- načelnik općine Podcrkavlje donosi: posavske županije« broj 04/13.), Općinsko vijeće općine Podcrkavlje na 7. sjednici, održanoj dana 30. ODLUKU studenog 2017. godine, donosi o razvrstavanju cesta u naselju Grabarje ODLUKU općina Podcrkavlje o donošenju Plana gospodarenja otpadom općine Podcrkavlje za razdoblje Članak 1. 2017. – 2022. godine Ovom Odlukom u nerazvrstane ceste razvrstavaju se slijedeće ceste u naselju Grabarje: Članak 1. 1. Cesta „GORNJI ILI PAČKI PUT“ kojoj pripada k.č.br. 600/4 u k.o. Grabarje Brodsko Donosi se Plan gospodarenja otpadom općine Podcrkavlje za razdoblje od 2017. – 2022. godine. Članak 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od Članak 2. dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko- posavske županije“. Plan gospodarenja otpadom općine Podcrkavlje za razdoblje od 2017. – 2022. godine OPĆINSKI NAČELNIK sastavni je dio ove Odluke. OPĆINE PODCRKAVLJE Cjeloviti Plan gospodarenja otpadom općine Podcrkavlje za razdoblje od 2017. – 2022. godine KLASA: 340-01/17-01/13 javnosti je dostupan u Jedinstvenom upravnom URBROJ: 2178/13-02-17-3 odjelu općine Podcrkavlje, a može se preuzeti na web Podcrkavlje, 28. studenog 2017. stranici općine Podcrkavlje. NAČELNIK Tomislav Trtanj, v.r. Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od Broj: 22 »SLUŽBENI VJESNIK« Strana: 3719 dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko – Člankom 22.
    [Show full text]
  • Šifrarnik Gradova I Općina
    ŠIFRARNIK GRADOVA I OPĆINA OPCINA_3 OPCINA_4 OPCINA_5 NAZIV ---------------------------------------------------- 001 0019 00019 ANDRIJAŠEVCI 002 0027 00027 ANTUNOVAC 003 0035 00035 BABINA GREDA 004 0043 00043 BAKAR 005 0051 00051 BALE 006 0060 00060 BARBAN 007 0078 00078 BARILOVIĆI 008 0086 00086 BAŠKA 009 0094 00094 BAŠKA VODA 010 0108 00108 BEBRINA 011 0116 00116 BEDEKOVČINA 012 0124 00124 BEDNJA 013 0132 00132 BELI MANASTIR 015 0159 00159 BELICA 016 0167 00167 BELIŠĆE 017 0175 00175 BENKOVAC 018 0183 00183 BEREK 019 0191 00191 BERETINEC 020 0205 00205 BIBINJE 021 0213 00213 BILJE 022 0221 00221 BIOGRAD NA MORU 023 0230 00230 BIZOVAC 024 0248 00248 BJELOVAR 025 0256 00256 BLATO 026 0264 00264 BOGDANOVCI 027 0272 00272 BOL 1 029 0299 00299 BOROVO 030 0302 00302 BOSILJEVO 032 0329 00329 BOŠNJACI 033 0337 00337 BRCKOVLJANI 034 0345 00345 BRDOVEC 035 0353 00353 BRESTOVAC 036 0361 00361 BREZNICA 037 0370 00370 BRINJE 038 0388 00388 BROD MORAVICE 039 0396 00396 BRODSKI STUPNIK 040 0400 00400 BRTONIGLA 041 0418 00418 BUDINŠČINA 042 0426 00426 BUJE 043 0434 00434 BUZET 044 0442 00442 CERNA 046 0469 00469 CERNIK 047 0477 00477 CEROVLJE 048 0485 00485 CESTICA 049 0493 00493 CETINGRAD 050 0507 00507 CISTA PROVO 051 0515 00515 CIVLJANE 052 0523 00523 CRES 053 0531 00531 CRIKVENICA 054 0540 00540 CRNAC 055 0558 00558 ČABAR 056 0566 00566 ČAČINCI 057 0574 00574 ČAĐAVICA 058 0582 00582 ČAGLIN 060 0604 00604 ČAKOVEC 061 0612 00612 ČAVLE 2 063 0639 00639 ČAZMA 064 0647 00647 ČEMINAC 065 0655 00655 ČEPIN 066 0663 00663 DARDA 067 0671 00671 DARUVAR 068
    [Show full text]
  • Analysis of Facebook Use by Local Government in Croatia
    Ivana ANDRIJAŠEVIĆ* STILL NOT THERE WHERE THE PEOPLE ARE1: ANALYSIS OF FACEBOOK USE BY LOCAL GOVERNMENT IN CROATIA Abstract. This paper examines Facebook use by local municipal governments in Croatia, focusing on two aspects: municipalities’ activities and citizens’ engage- ment. Between 1 October 2016 and 30 November 2016, data from all 428 municipalities in the country were col- lected and analysed. The key results are that: (1) munici- palities’ adoption of Facebook is quite modest, with just 153 (35.75%) Croatian municipalities maintaining a Facebook page; (2) municipalities’ activity on Facebook is low: during the period under observation on average all municipalities posted 0.39 (SD = 0.42) posts per work- ing day, namely 2 posts a week; (3) citizens’ engagement is generally low: the average value of popularity is signif- 1040 icantly higher than commitment and virality, suggesting that liking is the most popular way citizens interact on Facebook. These findings suggest that Croatian munici- palities should make greater efforts to embrace today’s new communication tools and step into the digital arena so as to be present where the people are. Keywords: social media, Facebook, local municipal gov- ernment, engagement, Croatia Introduction In the last few decades, new information and telecommunication tech- nologies have irreversibly altered the way the world communicates. The tipping point in this change was the adoption of social media as a commu- nication tool in everyday life. In this article, we regard social media as “a group of Internet-based applications that build on the ideological and tech- nological foundations of Web 2.0, and that allow the creation and exchange of User Generated Content” (Kaplan and Haenlein, 2010: 61).
    [Show full text]
  • Izvješće O Provedbi Plana Gospodarenja Otpadom
    Trg 108. brigade ZNG br. 11; 35201 Podcrkavlje tel./fax.035/221-112;221-109 e-mail: [email protected] www.podcrkavlje.hr MB 2586975 OIB 39613161208 KLASA: 351-01/21-01/2 URBROJ: 2178/13-02-21-4 Podcrkavlje, 05. ožujka 2021. BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA GRADITELJSTVO, INFRASTRUKTURU I ZAŠTITU OKOLIŠA Petra Krešimira IV br. 1 35000 Slavonski Brod n/p P.p. Miroslav Jari ć, dipl. ing. Predmet: Izvješ će o provedbi Plana gospodarenja otpadom za 2020. godinu - podaci, dostavljaju se Poštovani, Na temelju članka 20. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13, 73/17, 14/19 i 98/19), a u svezi s to čkom 12. Plana gospodarenja otpadom op ćine Podcrkavlje za razdoblje od 2017. - 2022. godine („Službeni vjesnik“ Brodsko-posavske županije broj 22/17), op ćinski na čelnik op ćine Podcrkavlje Upravnom odjelu za graditeljstvo infrastrukturu i zaštitu okoliša Brodsko-posavske županije, a radi objedinjenog izvješ ća, dostavlja: IZVJEŠ ĆE O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM OP ĆINE PODCRKAVLJE ZA 2020. GODINU 1. Uvod Op ćina Podcrkavlje, Op ćinsko vije će donijelo je Plan gospodarenja otpadom op ćine Podcrkavlje za razdoblje 2017. - 2022. na svojoj sjednici održanoj dana 30.11.2017., a isti je objavljen u „Službenom vjesniku“ Brodsko-posavske županije br. 22/2017 na str. 3720. 1 Svrha donošenja Plana gospodarenja otpadom je definiranje okvira za održivo gospodarenje otpadom koje obuhva ća skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na spre čavanje nastanka otpada, smanjivanje koli čine otpada, skupljanje i prijevoz otpada, oporabe i zbrinjavanja otpada, te niz drugih djelatnosti vezanih uz otpad.
    [Show full text]
  • EU Grants to Croatian Counties, Cities and Municipalities 2015-20161
    NEWSLETTER Zagreb l Smičiklasova 21 doi: 10.3326/nle.2018.114 [email protected] l www.ijf.hr l tel: +385(0)1 4886 444 No. 114 l May 2018 l ISSN 1848-4662 EU grants to Croatian counties, cities and municipalities 2015-20161 KATARINA OTT, MIHAELA BRONIĆ, BRANKO STANIĆ This article aims to provide basic information on the grants received by Croatian counties, cities and municipalities as holders of, or partners/participants in the programmes and projects (co)financed by the EU in 2015 and 2016. It provides a synthesis of data also presented in a database that enables detailed analysis and comparison with previous years. Reference is made to the data sources and some easily noticeable curiosities are highlighted. In the period 2015-2016, counties, cities and municipalities received almost one billion kuna in EU grants, much more than in previous years. Almost half of that amount was utilized by counties, about one third by cities and less than a fifth by municipalities. It is noteworthy, however, that almost half of cities and over three quarters of municipalities used no grants at all in the reference period. EU GRANTS European Union grants (EU funds) are intended to (co)finance specific projects and programmes used for the promotion and implementation of particular EU policies (e.g. regional development, employment, social inclusion, research and innovation, etc.). The bulk of the grants is allocated in collaboration with the national and regional authorities from five major funds (the so-called European structural and investment funds – ESI), and the rest goes to the recipients directly.
    [Show full text]
  • Standard Twinning Project Fiche
    STANDARD TWINNING PROJECT FICHE 1. Basic Information 1.1 Publication notice reference: EuropeAid/ 137-803/IH/ACT/HR 1.2 Programme: IPA 2012 1.3 Twinning Number: HR 12 IB OT 01 1.4 Title: Strengthening integrity of public sector (CRO INTEGRITY) 1.5 Sector: Public Administration Reform / Other projects 1.6 Beneficiary country: Republic of Croatia 2. Objectives 2.1 Overall objective: To support the Republic of Croatia in development of reliable, open and user-oriented administration as an essential precondition for encouraging entrepreneurial environment and better standards for citizens. 2.2 Project purpose: The purpose of the project is to support setup of sustainable and efficient ethical infrastructure in public administration on all levels (national, regional and local) and to improve public awareness of citizens in relation to ethical principles of public sector. 2.3 Contribution to Accession Treaty/Relevant national documents: Following the signature of the Accession Treaty on 9 December 2011 and its ratification procedure in the Member States, Croatia joined the European Union on 1 July 2013 as the 28th Member State. In line with the Treaty, the Republic of Croatia will “continue to improve its track record of strengthened prevention measures in the fight against corruption and conflict of interest”. Setting up an efficient, reliable and service-oriented public administration addressing both central administration and local level administration is pointed out in the Partnership Agreement with the Republic of Croatia. It further states that, considering the fact that public administration plays a major role in social and economic development through reallocation of resources, regulation and service delivery, strengthening its capacities and efficiency are prerequisites for successful implementation of reforms and effective investments.
    [Show full text]