8 Broj 95 17. novembar 2009.

–––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Red. Ime i prezime Datum Zanimawe Prebivali{te i adresa stana broj ro|ewa –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 3. Vidina Ne{ovi} 07.10.1971. doma}ica Leposavi}, s. Kijev~i}e 4. Milovan Vuki}evi} 13.05.1959. radnik Leposavi}, s. Dobrava 5. @ivorad Vu~eti} 26.07.1946. ekonomista Leposavi}, 24. novembra 24 6. Daliborka Milenkovi} 14.11.1976. radnik Leposavi}, Dositeja Obradovi}a b.b. 7. Ivan Nasti} 26.09.1985. radnik Leposavi}, s. 8. Hranislav Vasovi} 18.02.1955. radnik Leposavi}, s. Slatina 9. Leposava Vuka{inovi} 01.02.1950. trgovac Leposavi}, Mar{ala Tita b.b. 10. Jovica Milenkovi} 01.01.1974. radnik Leposavi}, Dositeja Obradovi}a b.b. 11. Slobodan @ivi} 18.05.1972. trgovac Leposavi}, Rudarska 8 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ovo re{ewe objaviti u „Slu`benom glasniku Republike Srbije”.

02 broj 013-577/09 U Beogradu, 16. novembra 2009. godine Republi~ka izborna komisija Predsednik, Predrag Grgi}, s.r. UREDBE

3818 regionalnog razvoja (jedan komplet), Ministarstvu `ivot- Na osnovu ~lana 35. stav 2. Zakona o planirawu i iz- ne sredine i prostornog planirawa (jedan komplet), Jav- gradwi („Slu`beni glasnik RS”, br. 72/09 i 81/09 – is- nom preduze}u „Nacionalni park ” (jedan kom- pravka) i ~lana 42. stav 1. Zakona o Vladi („Slu`beni gla- plet), op{tini Ra{ka (jedan komplet), op{tini (je- snik RS”, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07 i 65/08), dan komplet), op{tini Leposavi} (jedan komplet) i Repu- Vlada donosi bli~koj agenciji za prostorno planirawe (dva kompleta). Analiti~ko-dokumentaciona osnova na kojoj se zasni- UREDBU va Prostorni plan ~uva se u Republi~koj agenciji za pro- storno planirawe. o utvr|ivawu Prostornog plana podru~ja posebne ^lan 6. namene Nacionalnog parka Kopaonik Pravo na neposredan uvid u grafi~ke prikaze iz ~la- na 3. stav 3. ove uredbe imaju pravna i fizi~ka lica, pod uslovima i na na~in koji bli`e propisuje ministar nad- ^lan 1. le`an za poslove prostornog planirawa. Utvr|uje se Prostorni plan podru~ja posebne namene Na- cionalnog parka Kopaonik (u daqem tekstu: Prostorni plan), ^lan 7. koji je od{tampan uz ovu uredbu i ~ini wen sastavni deo. Urbanisti~ki planovi i projekti uskladi}e se sa od- redbama ove uredbe na na~in utvr|en Prostornim planom. ^lan 2. Planovi i programi razvoja koji se donose po poseb- Prostornim planom utvr|uju se osnove organizacije, nim propisima, propisi i drugi op{ti akti uskladi}e se kori{}ewa, ure|ewa i za{tite podru~ja Nacionalnog par- sa odredbama ove uredbe u roku od godinu dana od dana we- ka Kopaonik na delovima teritorije op{tina Ra{ka, Brus nog stupawa na snagu. i Leposavi}. Urbanisti~ki planovi i projekti, planovi i progra- mi razvoja doneti do dana stupawa na snagu ove uredbe, ^lan 3. primewuju se u delovima koji nisu u suprotnosti sa ovom Prostorni plan sastoji se iz tekstualnog dela i gra- uredbom. fi~kih prikaza. Tekstualni deo Prostornog plana objavquje se u „Slu- ^lan 8. Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavqi- `benom glasniku Republike Srbije”. vawa u „Slu`benom glasniku Republike Srbije”. Grafi~ki prikazi (referalne karte) izra|eni su u razmeri 1:50.000, i to: referalna karta 1. Za{tita priro- 05 broj 110-6525/2009-003 de, prirodnih vrednosti i nepokretnih kulturnih dobara; U Beogradu, 22. oktobra 2009. godine referalna karta 2. Namena prostora; referalna karta 3. Organizacija turisti~kih sadr`aja, naseqa i saobra}aja; Vlada referalna karta 4. Tehni~ka infrastruktura. Prvi potpredsednik Vlade – Grafi~ke prikaze iz stava 3. ovog ~lana, izra|ene u 12 zamenik predsednika Vlade, primeraka, overava svojim potpisom ministar nadle`an za Ivica Da~i}, s.r. poslove prostornog planirawa. PROSTORNI PLAN ^lan 4. Prostorni plan sprovodi se izradom i dono{ewem PODRU^JA POSEBNE NAMENE NACIONALNOG razvojnih planova i programa, urbanisti~kim planovima, PARKA KOPAONIK programima ure|ewa gra|evinskog zemqi{ta, kao i pro- á. POLAZNE OSNOVE gramima za{tite `ivotne sredine i prirode. 1. Granice i bilans povr{ina podru~ja Prostornog ^lan 5. plana u odnosu na zone za{tite Nacionalnog parka Grafi~ki prikazi iz ~lana 3. stav 3. ove uredbe ~uva- ju se trajno u Vladi (jedan komplet), Ministarstvu za in- Podru~je Prostornog plana podru~ja posebne namene frastrukturu (tri kompleta), Ministarstvu ekonomije i Nacionalnog parka Kopaonik (u daqem tekstu: Prostorni 17. novembar 2009. Broj 95 9 plan) obuhvata podru~je Nacionalnog parka Kopaonik (u privatno obradivo zemqi{te, a zatim ka severoistoku do daqem tekstu: NPK), sa zonama á, áá i ááá stepena za{tite i najisturenijeg zapadnog dela odeqewa 13 i daqe granica- podru~je za{titne zone NPK, na delovima teritorija op- ma odeqewa 13, 12, 11, 10, 5, 6 i 7 GJ „Gobeqska reka” do {tina Ra{ka, Brus i Leposavi}. dvome|e sa odeqewem 8; daqe vodi granicom odeqewa 8, ob- uhvata odeqewe devet i privatno zemqi{te pribli`no ve- 1.1. Podru~je Nacionalnog parka li~ine odeqewa 9, da bi se zavr{ila na granici GJ „Go- Podru~je NPK obuhvata ukupnu povr{inu od 12.106,03 beqska reka” i GJ „Brze}ka reka”, odnosno na granici op- {tina Ra{ka i Brus; ha, od ~ega na teritoriji op{tine Ra{ka 7.886,47 ha u de- lovima deset katastarskih op{tina i na teritoriji op- 2) U okviru op{tine Brus – granica podru~ja NPK u okviru op{tine Brus odre|ena je odeqewima GJ „Brze}ka {tine Brus 4.219,56 ha u delovima osam katastarskih op- {tina. Razgrani~ewe podru~ja NPK i wegovih zona za{ti- reka”, granicom ranijeg dru{tvenog poseda PTK „Kopao- te izvr{eno je u odnosu na glavne postoje}e korisnike pro- ni~anka”, granicom gra|evinskog podru~ja naseqa Brze}e stora, po najprikladnijim tehni~kim elementima za ovakvu po va`e}im Izmenama i dopunama urbanisti~ke ure|ajne vrstu prostornog plana. Najve}i deo podru~ja NPK obuhva- osnove Brze}a iz 1988. godine, regionalnim putem R-218, ta dr`avna {uma sa velikim katastarskim parcelama. Zato op{tinskom/pokrajinskom granicom i topografskim ele- je podru~je NPK najdetaqnije fizi~ki identifikovano i mentima. Granica po~ev od spoja granica op{tina Brus i podeqeno postoje}om Op{tom {umskom osnovom NPK iz Ra{ka na severnom delu NPK obuhvata odeqewa 115, 116, 1994. godine (~ija se podela na gazdinske jedinice i ode- 117, 114, 111, 108, 107 i 106 GJ „Brze}ka reka”; daqe prema qewa zadr`ava i u novoj Op{toj {umskoj osnovi od 2004. jugu nastavqa granicom ranijeg poseda PTK „Kopaoni~an- godine). Za razgrani~ewe podru~ja neposredne za{tite ka” do Srebrna~ke reke; odatle skre}e prema istoku Srebr- NPK u okviru za{titne zone NPK kori{}ene su postoje- na~kom rekom do odeqewa 103 i daqe granicama odeqewa }e {umsko-privredne osnove za gazdinske jedinice „Veli- 103, 101, 100, 99, 96 do odeqewa 95; potom obuhvata ~istinu ki Vlah – Jadovnik – Treska” i „Kremi}ke {ume” u op{ti- „1” odeqewa 95 do odeqewa 93 i isto~nom granicom ovog ni Ra{ka i „Kopaonik” u op{tini Brus. Na osnovu ovih odeqewa vodi prema jugu do gra|evinskog podru~ja Brze}a; dokumenata, granice NPK i wegovih zona za{tite defi- daqe nastavqa severnom ivicom gra|evinskog podru~ja ovog nisane su prete`no granicama celih {umskih odeqewa ga- naseqa, odnosno ju`nim granicama odeqewa 93 i 92 do ode- zdinskih jedinica (u daqem tekstu: GJ) i mawim delom gra- qewa 90; granica daqe zalazi u Brze}ku reku po granicama nicama odseka u okviru {umskih odeqewa. Mawe deonice odeqewa 90, 62, 61 i 60 do zapadne ivice gra|evinskog pod- granica NPK i zona wegove za{tite, neobuhva}ene posto- ru~ja Brze}a i nastavqa daqe jugozapadnom i zapadnom gra- je}om Op{tom {umskom osnovom, odre|ene su granicama nicom gra|evinskog podru~ja Brze}a kroz odeqewa 60, 59, op{tina, topografskim oznakama (reka, put, razvo|e sliva, 58 i 54; daqe prema jugu granica nastavqa zapadnom ivicom vrh sa trigonometrom i sli~no) i granicom gra|evinskog gra|evinskog podru~ja Brze}a prema privatnom zemqi{tu i podru~ja naseqa. zatim regionalnim putem R-218 do odeqewa 51, pa daqe Podru~je NPK po Prostorom planu razgrani~eno je istim regionalnim putem i granicama odeqewa 51, 52 i 53 slede}im elementima identifikacije u okviru va`e}ih do dvome|e odeqewa 53 i 1; granica daqe obuhvata odeqewa Op{tih {umskih osnova Nacionalnog parka: 1, 2, 3, 4, 6, 5, 10 i 11 do spoja ovog posledweg sa granicom 1) U okviru op{tine Ra{ka – granica podru~ja NPK izme|u op{tina Leposavi} i Brus; op{tinskom/pokrajin- u okviru op{tine Ra{ka odre|ena je {umskim odeqewima skom granicom i granicama odeqewa 12, 13 i 14 granica GJ „Barska reka”, GJ „Samokovska reka” i GJ „Gobeqska NPK vodi do trome|e op{tina Ra{ka, Brus i Leposavi}. reka”, op{tinskim/pokrajinskim granicama i topograf- skim elementima. Granica od trome|e op{tina Ra{ka, 1.2. Zone za{tite u okviru Nacionalnog parka Kopaonik Brus i Leposavi}, gde se istovremeno susti~u GJ „Barska Podru~je NPK podeqeno je po stepenima za{ti}enosti reka” i GJ „Samokovska reka”, vodi ka zapadu granicom op- na tri osnovne zone za{tite, odnosno na tri kategorije po- {tina Ra{ka i Leposavi}, odnosno granicama odeqewa 70 vr{ina. Ove zone za{tite razgrani~ene su, u skladu sa Op- i 71 GJ „Barska reka” do mesta gde se odeqewe 71 GJ „Bar- {tom {umskom osnovom NPK i topografskim elementima. ska reka” odvaja od op{tinske/pokrajinske granice; nasta- vqa daqe obodom odeqewa 71, 72 i 67 GJ „Barska reka” i Lokaliteti u á stepenu za{tite (prirodni presecaju}i regionalni put R-119a nastavqa obodom ode- rezervati, spomenici prirode i nepokretna qewa 66, 60, 59, 57, 56, 55, 52 i 53 GJ „Barska reka” do dvo- kulturna dobra), ukupno 1.459,05 ha me|e odeqewa 53 i odeqewa 54 GJ „Barska reka”, obuhvata- ju}i odeqewe 54 do wegove ponovne dvome|e sa odeqewem U okviru op{tine Ra{ka, ukupno 991,78 ha: 53; odatle kratko nastavqa granicom odeqewa 53, da bi se 1) prirodni rezervat „Barska reka” – zahvata odeqewa odvojila od dr`avnog {umskog zemqi{ta ka zapadu razvo- 27, 28 bez odseka „a”, 29 bez odseka „a” i maweg dela odse- |ewem izme|u Barske i Lisinske reke do trigonometarske ka „b”, 30 i 31 bez dela odseka „a”, GJ „Barska reka”, ukup- ne povr{ine od 82,05 ha, sve na dr`avnom zemqi{tu; ta~ke ~ukar (1.267 mnv), obuhvataju}i privatno zemqi{te, odakle skre}e ka severu lokalnim putem do Barske reke; od 2) prirodni rezervat „Kozje stene” – zahvata odeqewa Barske reke nastavqa prete`no ka severu obuhvataju}i ode- 1, 2, 3, 4 i 5, GJ „Barska reka” i odeqewa 119, 120, 121, 122, qewa 19, 14, 17, 16, 15, 9, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2 i 1 GJ „Barska re- 123, 124, 125, 126, 127, 128, 129, 130, 12, 13, 139 ~istina „1” ka” do granice sa GJ „Samokovska reka”; odatle nastavqa i deo odseka „a”, 140, deo odseka „b” i deo ~istine „1” (200 tako|e prete`no u pravcu severa obuhvataju}i odeqewa 142, m od grebenske linije odeqewa), 141 deo i 142 deo (300 m 141, 140, 143, 138 i 137 do trome|e odeqewa 137, 136 i 135 od grebenske linije odeqewa), GJ „Samokovska reka”, GJ „Samokovska reka”; daqe obuhvata odeqewa 135 i 134 GJ ukupne povr{ine od 471,38 ha, sve na dr`avnom zemqi{tu; „Samokovska reka” do dodira sa regionalnim putem R- 3) prirodni rezervat „Jankove bare” – zahvata odeqe- 119a; odatle skre}e prete`no prema istoku zalaze}i uzvod- wa 21, 22, 23, 24 odsek „a” – ispod puta, 28 i 29, GJ „Samo- no uz Samokovsku reku granicom odeqewa 133 do trome|e kovska reka”, ukupne povr{ine od 109,30 ha, sve na dr`av- odeqewa 133, 132 i 131 GJ „Samokovska reka”; daqe nasta- nom zemqi{tu; vqa granicama odeqewa 131 i 1 GJ „Samokovska reka” do 4) prirodni rezervat „Samokovska reka” – zahvata ode- granice sa GJ „Gobeqska reka”; u okviru GJ „Gobeqska re- qewa 93, 94, 95 i 96 bez odseka „b”, GJ „Samokovska reka”, ka” granica, prete`no u pravcu istoka i severoistoka, ob- ukupne povr{ine od 71,38 ha, sve na dr`avnom zemqi{tu; uhvata odeqewa 116, 93, 94, 95, 92, 85, 83, 84, 82, 81, 80, 54, 5) prirodni rezervat „Vu~ak” – zahvata odeqewa 99, 53, 52, 51, 49, 50, 14, 15 i 16 GJ „Gobeqska reka” do dvome- odsek „a”, 101, deo odseka „a” ispod {umskog puta, 104, 1, 2, |e odeqewa 16 sa privatnim zemqi{tem na [iqikovcu; 105 i 106, odsek „a”, GJ „Gobeqska reka”, ukupne povr{ine odavde skre}e ka jugoistoku za 400 metara, zaobilaze}i od 64,18 ha, sve na dr`avnom zemqi{tu; 10 Broj 95 17. novembar 2009.

6) prirodni rezervat „Mrkowe” – zahvata odeqewa 45 NPK obuhvataju}i odeqewe 46 i deo odeqewa 50 GJ „Go- i 46 – odsek „a”, GJ „Gobeqska reka”, ukupne povr{ine od beqska reka”; odatle skre}e ka jugoistoku i jugu obuhvata- 29,16 ha, sve na dr`avnom zemqi{tu; ju}i deo odeqewa 50, kao i cela odeqewa 44, 26, 27, 28 i 29, 7) prirodni rezervat „Gobeqa” – zahvata odeqewa 30, do odeqewa 30 GJ „Gobeqska reka”; daqe ka jugu granica se 31, 32, 33 i 34, GJ „Gobeqska reka”, ukupne povr{ne od poklapa sa granicom á stepena za{tite („Gobeqa”, odeqe- 140,00 ha, sve na dr`avnom zemqi{tu; wa 30, 31 i 32, odnosno granica izme|u GJ „Brze}ka reka” 8) 15 spomenika prirode – ukupne povr{ine 23,2877 ha; i GJ „Gobeqska reka” i izme|u op{tina Ra{ka i Brus); da- 9) sedam nepokretnih kulturnih dobara – ukupne povr- qe ka jugu i jugozapadu granica vodi granicama odeqewa {ine 1,04 ha. 53, 54, 59, 66, 82 i 83 do odeqewa 93 GJ „Samokovska reka”; U okviru op{tine Brus, ukupno 467,27 ha: na obodu odeqewa 93 granica se poklapa sa I stepenom za- 1) prirodni rezervat „Bele stene” – zahvata odeqewa {tite („Samokovska reka” do granice sa GJ „Barska reka”, 78 i 81 GJ „Brze}ka reka” sa ~etinarskom {umom ju`no od odakle nastavqa ka jugu i jugozapadu granicama odeqewa starog puta Brze}e–Kopaonik (43,21 ha na dr`avnom ze- 45, 47, 51 i 55 GJ „Barska reka” do granice NPK; odatle mqi{tu) i deo livada i ostewaka severno od starog puta granica nastavqa prete`no ka zapadu granicom NPK obu- Brze}e–Kopaonik (33,0 ha dru{tvenog zemqi{ta u posedu hvataju}i odeqewa 55, 52, 53, 54, 22, 21, 20 i deo 19 do {um- PTK „Kopaoni~anka”, Brus), ukupne povr{ine od 76,21 ha; skog puta; odatle granica nastavqa prete`no ka severu 2) prirodni rezervat „Meto|e” – zahvata odeqewa 67, {umskim putem kroz odeqewa 19, 18, 14, 13, 12 i 11 GJ „Bar- 69, 70, 71, 83, odeqci „e” i „d” i 82 – deo, GJ „Brze}ka reka”, ska reka” do granice GJ „Barska reka”/GJ „Samokovska re- ukupne povr{ine od 106,85 ha, sve na dr`avnom zemqi{tu; ka”; odatle granica nastavqa prete`no ka severozapadu 3) prirodni rezervat „Jelak” – zahvata odeqewa 64, 65 granicom GJ „Barska reka”/GJ „Samokovska reka” do á ste- i 66, GJ „Brze}ka reka”, ukupne povr{ine od 57,14 ha, sve pena za{tite („Kozje stene”); granica se daqe poklapa sa na dr`avnom zemqi{tu; granicom I stepena za{tite („Kozje stene”) i granicom 4) prirodni rezervat „Duboka” – zahvata odeqewa 23, NPK u okviru GJ „Barska reka” i GJ „Samokovska reka” do 24, 25, 26, 49 i 50, GJ „Brze}ka reka”, ukupne povr{ine od odeqewa 131 GJ „Samokovska reka” i obodom ovog odeqewa 128,94 ha, sve na dr`avnom zemqi{tu; nastavqa do granice NPK u Samokovskoj reci; granicom 5) prirodni rezervat „Jelovarnik” – zahvata odeqewa NPK obuhvataju}i odeqewa 131 i 1 GJ „Samokovska reka” 15, odsek „b”, 16 i 17, GJ „Brze}ka reka”, ukupne povr{ine granica dolazi do polazne ta~ke; od 61,87 ha, sve na dr`avnom zemqi{tu; 2) lokalitet na Pan~i}evom vrhu: obuhvata delove ode- 6) prirodni rezervat „Suvo Rudi{te” – zahvata odeqe- qewa 70 GJ „Barska reka” i 88 GJ „Samokovska reka” i wa 31, deo do `i~are Duboka – Pan~i}ev vrh i 32, deo do ograni~en je sa juga pokrajinskom granicom i granicom `i~are Duboka – Pan~i}ev vrh, GJ „Brze}ka reka”, povr{i- NPK, sa istoka granicom izme|u op{tina Ra{ka i Brus, ne od 31,63 ha, sve na dr`avnom zemqi{tu; sa severoistoka `i~arom Suvo Rudi{te–Pan~i}ev vrh, sa 7) 12 spomenika prirode – ukupne povr{ine 3,25 ha; severa planinskom stazom i sa zapada vojnim putem. 8) 11 nepokretnih kulturnih dobara – ukupne povr{i- U okviru op{tine Brus u áá stepenu za{tite su zone ne 1,38 ha. predeonih celina: Jaram – Brze}ka reka povr{ine 483,154 i Duboke povr{ine 170,72 kao i lokalitet Pan~i}ev Povr{ine u áá stepenu za{tite (zone predeonih ha ha vrh povr{ine 53,33 ukupno 707,21 a sa stani{tima celina, stani{ta prirodnih retkosti, ostale ha, ha, prirodnih retkosti (0,8 ) i ostalim prirodnim vredno- prirodne vrednosti i nepokretna kulturna ha stima (14,98 ha) svega 723,99 ha prirodnih dobara, odnosno dobra), ukupno 3.941,46 ha sa nepokretnim kulturnim dobrima (1,0 ha) svega 724,99 ha. U okviru op{tine Ra{ka u áá stepenu za{tite su veli- Ove povr{ine su najve}im delom u okviru GJ „Brze}ka reka” ka kontinualna zona predeonih celina slivova Barske i i mawim delom u okviru dru{tvenog, privatnog i ostalog Samokovske reke, Re~ice i Gobeqske reke ukupne povr{i- dr`avnog zemqi{ta, a definisane su slede}im granicama: ne od 3.187,65 ha i lokalitet na Pan~i}evom vrhu povr{i- 1) zona Jaram – Brze}ka reka obuhvata odeqewa 72, 80, ne od 9,85 ha, ukupno 3.197,5 ha i sa povr{inama ostalih 79, 78, 81, 82 deo, 83 deo, 84, 85, 86, 87, 88, 89, 90, 62, 63, 61, prirodnih vrednosti (17,47 ha) svega 3.214,97 ha prirodnih 57 deo i 56 deo, GJ „Brze}ka reka”. Granica zone poklapa dobara, odnosno sa povr{inama nepokretnih kulturnih do- se delom sa granicama povr{ina u á stepenu („Bele stene”, bara (1,5 ha), svega 3.216,47 ha. Ove povr{ine su najve}im „Meto|e” i „Jelak”); delom u okviru GJ „Barska reka”, GJ „Samokovska reka” i 2) zona Duboke obuhvata odeqewa 27, 42, 43, 44, 45, 46, GJ „Gobeqska reka”, a mawim delom u okviru privatnog ze- 47 i 48, GJ „Brze}ka reka”. Granica zone poklapa se delom mqi{ta. Povr{ine su definisane slede}im granicama: sa granicom povr{ine u á stepenu („Duboka”); 1) kontinualna zona predeone celine slivova Barske, 3) lokalitet Pan~i}ev vrh obuhvata delove odeqewa 35, Samokovske i Gobeqske reke: od polazne ta~ke na okuci 33, 32 i 31 GJ „Brze}ka reka”, privatno i ostalo dr`avno ze- puta R-119a iznad ulaza u NPK iz pravca Jo{ani~ke Bawe mqi{te. Granica lokaliteta poklapa se delom sa granica- zona je u pravcu juga odre|ena granicama odeqewa 1, 2, 3, 4, ma povr{ina u á stepenu („Suvo rudi{te” i „Jelovarnik”). 5, 6 i 10 do granice odeqewa 13 („Kozje stene” u á stepenu za{tite) GJ „Samokovska reka”; granica daqe nastavqa Zona ááá stepena za{tite prete`no prema istoku granicama odeqewa 13, 14 i 9 GJ U zoni ááá stepena za{tite nalaze se sve ostale povr- „Samokovska reka” i granicom odeqewa 112, GJ „Gobeqska {ine NPK van utvr|enih osnovnih povr{ina u á i áá ste- reka” do odeqewa 106 deo („Vu~ak”, u á stepenu za{tite, penu za{tite. Ova zona obuhvata u okviru NPK povr{inu iste GJ); daqe nastavqa prete`no ka istoku granicama od ukupno 6.691,243 od ~ega u op{tini Ra{ka 3.678,2223 odeqewa 106, 105 i 99 (sve u á stepenu za{tite, „Vu~ak”) i ha, ha i u op{tini Brus 3.013,02 . daqe granicom odeqewa 100 prema istoku i daqe granica- ha ma odeqewa 100, 101 deo i 102, GJ „Gobeqska reka” do gra- 1.3. Za{titna zona Nacionalnog parka Kopaonik nice sa GJ „Samokovska reka”; granica daqe nastavqa pre- ma jugu granicom GJ „Samokovska reka” (odnosno obodom Oko podru~ja NPK predvi|ena je za{titna zona koja odeqewa 24 ove GJ) i prema jugoistoku granicama odeqewa zahvata ukupno 20.538,27 ha, od ~ega 10.379,23 ha u okviru 67 i 66 i ponovo granicom GJ „Samokovska reka”/GJ „Go- op{tine Ra{ka, 5.945,17 ha u okviru op{tine Brus i beqska reka” (odeqewa 40 i 41 GJ „Samokovska reka”) do 4.213,87 ha u okviru op{tine Leposavi}. odeqewa 34 GJ „Gobeqska reka”; odatle granica skre}e ka Za{titna zona NPK definisana je spoqnim granica- severu du` granice odeqewa 34 („Gobeqa”, u á stepenu za- ma katastarskih op{tina na teritorijama op{tina Ra{ka {tite) i daqe du` granica odeqewa 36, 37, 40, 41, 46 i 49 i Brus, ~iji su delovi zahva}eni podru~jem NPK, kao i GJ „Gobeqska reka” do granice NPK; daqe vodi granicom spoqnim granicama katastarskih op{tina u okviru op- 17. novembar 2009. Broj 95 11

{tine Leposavi}, koje na granici AP Kosovo i Metohija granicom za{titne zone NPK. Za mawi deo granice ovog dodiruju NPK. Posmatrano po op{tinama i mesnim zajed- podru~ja kori{}eni su elementi razgrani~ewa [GJ „Ko- nicama (u daqem tekstu: MZ) to su slede}e katastarske op- paonik”, Brus. {tine (u daqem tekstu: KO): U op{tini Leposavi} podru~je neposredne za{tite U okviru op{tine Ra{ka: NPK prostire se na povr{ini od 1.238,46 ha. Obuhvata 1) KO [ipa~ina, KO Tiohe (MZ Rudnica); {iru zonu naseqa Belo Brdo, pogodne terene za alpsko 2) KO Lisina, KO Kopaonik (MZ Kopaonik); skijawe iznad ovog naseqa i novi put Lisina–Belo Br- 3) KO Semete{, KO Badaw (MZ Rado{i}e); do–Zaplanina. 4) KO Kremi}e (MZ Brvenik); Podru~je posredne za{tite NPK prostire se od gra- 5) KO Jo{ani~ka Bawa, KO Rakovac, KO Crna Glava nice podru~ja neposredne za{tite NPK do spoqne grani- (MZ Jo{ani~ka Bawa). ce za{titne zone NPK, odnosno do granice podru~ja Pro- 6) Ukupno u okviru op{tine Ra{ka – deset KO u sklo- stornog plana i zahvata ukupno 10.784,99 ha, od ~ega pu pet MZ. 5.764,75 ha u okviru op{tine Ra{ka, 2.044,83 ha u okviru U okviru op{tine Brus: op{tine Brus i 2.975,41 ha u okviru op{tine Leposavi}. 1) KO Bozoqin, KO Ravni{te, KO Kne`evo (MZ \e- rekare); 1.4. Lokaliteti pojedina~nih prirodnih i nepokretnih 2) KO Brze}e, KO Go~manci, KO Liva|e (MZ Brze}e); kulturnih dobara 3) KO Paqev{tica (MZ ); U okviru povr{ina i lokaliteta á, áá i ááá stepena za- 4) KO Kriva Reka (MZ Kriva Reka). {tite na podru~ju NPK i u za{titnoj zoni NPK (podru~je Ukupno u okviru op{tine Brus – osam KO u sklopu ~e- neposredne za{tite NPK) disperzovan je odre|en broj tiri MZ. objekata za{ti}enih prirodnih i nepokretnih kulturnih U okviru op{tine Leposavi}: dobara. Povr{ine pojedina~nih prirodnih i nepokretnih 1) KO Belo Brdo, KO Guvni{te (MZ Belo Brdo); kulturnih dobara u rangu á stepena za{tite lociranih u 2) Ukupno u okviru op{tine Leposavi} – dve KO u prirodnim rezervatima obuhva}ene su povr{inama navede- sklopu jedne MZ. nih rezervata. Povr{ine pojedina~nih prirodnih i nepo- Za{titna zona NPK podeqena je na dva podru~ja: kretnih kulturnih dobara u rangu áá stepena za{tite loci- 1) podru~je neposredne za{tite NPK (sa obuhvatom ranih u zonama predeonih celina áá stepena obuhva}ene su svih za{ti}enih prirodnih i nepokretnih kulturnih doba- povr{inama navedenih zona. Pojedina~na prirodna dobra ra van podru~ja NPK, kao i svih zna~ajnijih naseqa po u rangu á stepena za{tite locirana u zonama áá stepena za- obodu NPK); {tite zauzimaju ukupno 23,01 ha (22,01 ha u op{tini Ra{ka 2) podru~je posredne za{tite NPK (ostali prostor za- i 1,00 ha u op{tini Brus), locirana u zoni ááá stepena za- {titne zone). {tite ukupno 3.53 ha (1,28 ha u op{tini Ra{ka i 2,25 ha u Podru~je neposredne za{tite NPK (kao osnovna zona, op{tini Brus) i locirana u za{titnoj zoni NPK ukupno bez izdvajawa povr{ina pojedina~nih objekata za{ti}enih 2,57 ha (2,45 ha u op{tini Ra{ka i 0,12 ha u op{tini prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara disperzovanih Brus), svega 29,11 ha. Pojedina~na prirodna dobra u rangu u ovoj zoni) zahvata ukupnu povr{inu od 9.753,28 ha i ogra- áá stepena za{tite locirana u zoni ááá stepena za{tite za- ni~eno je celim odeqewima gazdinskih jedinica JP „Sr- uzimaju ukupno 33,25 ha (17,47 ha u op{tini Ra{ka i 15,78 bija{ume” (gde je mogu}e) i topografskim elementima (pu- ha u op{tini Brus) i locirana u za{titnoj zoni NPK tevi, razvo|a, reke i drugo) na ostalom delu. ukupno 4,21 ha (4,20 ha u op{tini Ra{ka i 0,01 ha u op{ti- U okviru op{tine Ra{ka podru~je neposredne za{ti- ni Brus), svega 37,46 ha. Pojedina~na nepokretna kulturna te NPK zahvata povr{inu od 4.614,48 ha. Na severu obuhva- dobra u rangu á stepena za{tite locirana u zonama áá ste- ta lokalitet Dowa i terene pogodne za alpsko skijawe se- pena za{tite zauzimaju ukupno 1,79 ha (0,62 ha u op{tini verno od naseqa Crna Glava, zatim podru~je Crne Glave, Ra{ka i 1,17 ha u op{tini Brus), locirana u zoni ááá ste- koridor novog prilaznog puta Crnoj Glavi, {iru zonu na- pena za{tite ukupno 0,63 ha (0,42 ha u op{tini Ra{ka i seqa Mari}i, koridor puta R-119 od Mari}a do Jo{ani~- 0,21 ha u op{tini Brus) i locirana u za{titnoj zoni NPK ke Bawe i {iru povr{inu naseqa Jo{ani~ka Bawa. Na za- ukupno 12,42 ha (11,16 ha u op{tini Ra{ka, 1,13 ha u op{ti- padu granica je odre|ena odeqewima GJ „Kremi}ke {ume”, ni Brus i 0,13 ha u op{tini Leposavi}), svega 14,84 ha. Po- Ra{ka i GJ „Veliki Vlah – Jadovnik – Treska”, Ra{ka, ko- jedina~na nepokretna kulturna dobra u rangu áá stepena za- rigovana zaobila`ewem postoje}ih rudokopa i rudonosnih {tite locirana u zoni ááá stepena za{tite zauzimaju ukup- dacitoandezita i obuhvatawem prirodnih i nepokretnih no 2,50 ha (1,50 ha u op{tini Ra{ka i 1,00 ha u op{tini kulturnih dobara. Na jugozapadu granica obuhvata {iru zo- Brus) i locirana u za{titnoj zoni NPK ukupno 1,50 ha (sve nu naseqa Lisina – ^ajetina – Kostovac, mimoilaze}i deo u op{tini Brus), svega 4,00 ha. Ukupno, pojedina~ni objek- potencijalne rudne zone. ti prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara u rangu á i U op{tini Brus podru~je neposredne za{tite NPK áá stepena van osnovnih povr{ina u ovim zonama za{tite zahvata povr{inu od 3.900,34 ha. Obuhvata koridor prila- obuhvataju 85,41 ha. znog puta nasequ Kriva Reka (izlaze}i jednim delom na Identifikaciju granica lokaliteta pojedina~nih spoqnu granicu za{titne zone NPK i {iru zonu ovog na- prirodnih dobara i nepokretnih kulturnih dobara u rangu seqa), kao i glavni prilazni saobra}ajni koridor iz prav- á stepena za{tite van prirodnih rezervata, kao i granica ca Brusa i Bla`eva sa zonama naseqa Go~manci, Brze}e, lokaliteta pojedina~nih prirodnih dobara i nepokretnih Ravni{te i \erekare. Od Paqev{tice na severu, do \ere- kulturnih dobara u rangu áá stepena za{tite, izvr{i}e Za- kara na jugu, granica ovog podru~ja poklapa se sa isto~nom vod za za{titu prirode Srbije po propisanoj proceduri.

1.5. Bilans povr{ina podru~ja Prostornog plana po zonama za{tite U odnosu na zone za{tite, podru~je Prostornog plana ima}e slede}i bilans povr{ina:

Tabela 1. Bilans povr{ina podru~ja Prostornog plana po zonama za{tite –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Zone za{tite Povr{ine i objekti Na teritoriji Na teritoriji Na teritoriji Ukupno op{tine Ra{ka op{tine Brus op{tine Leposavi} ha ha ha ha –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– á stepen Kozje stene 471.38 0 0 471.38 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Vu~ak 64.18 0 0 64.18 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 12 Broj 95 17. novembar 2009.

–––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Zone za{tite Povr{ine i objekti Na teritoriji Na teritoriji Na teritoriji Ukupno op{tine Ra{ka op{tine Brus op{tine Leposavi} ha ha ha ha –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Jankove Bare 109.30 0 0 109.30 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Mrkowe 29.16 0 0 29.16 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Barska reka 82.05 0 0 82.05 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Samokovska reka 71.38 0 0 71.38 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Gobeqa 140.0 0 0 140.0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Bele stene 0 76.21 0 76.21 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Meto|e 0 106.85 0 106.85 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Jelak 0 57.14 0 57.14 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Suvo Rudi{te 0 31.63 0 31.63 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Duboka 0 128.94 0 128.94 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Jelovarnik 0 61.87 0 61.87 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno rezervati (1) 967.45 462.64 0 1430.09 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Pojedina~na prirodna u zoni áá stepena za{tite (2) 22.63 2.17 0 24.8 i nepokretna kulturna dobra u zoni ááá stepena za{tite (3) 1.70 2.46 0 4.16 u za{titnoj zoni (4) 13.61 1.25 0.13 14.99 ukupno (2+3+4) 37.94 5.88 0.13 43.95 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno u NPK (1+2+3) 991.78 467.27 0 1459.05 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno á stepen (1+2+3+4) u PP 1005.39 468.52 0.13 1474.04 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá stepen Barska, Samokovska i Gobeqska reka 3187.65 0 0 3187.65 3197.5 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Pan~i}ev vrh 9.85 53.33 0 63.18 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Duboka 0 170.72 0 170.72 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Jaram–Brze}ka reka 0 483.154 0 483.154 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno zone áá stepena za{tite(1) 3197.5 707.21 0 3904.71 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Pojedina~na prirodna u zoni áááá stepen za{tite (2) 18.97 16.78 0 35.75 i nepokretna kulturna dobra u za{titnoj zoni (3) 5.70 0.01 5.00 10.71 ukupno (2+3) 24.67 16.79 5.00 46.46 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno u NPK (1+2) 3216.47 723.99 0 3940.46 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno áá stepen u PP (1+2+3) 3222.17 724.00 5.00 3951.17 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ááá stepen 3678.22 3028.30 0 6706.52 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno podru~je NPK 7886.47 4219.56 0 12106.03 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Podru~je neposredne za{tite 4614.48 3900.34 1238.46 9753.28 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Podru~je posredne za{tite 5764.75 2044.83 2975.41 10784.99 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno za{titna zona 10379.23 5945.17 4213.87 20538.27 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno podru~je Prostornog plana 18285.01 10165.99 4219 32670 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

2. Obaveze, uslovi i smernice iz planskih dokumenata podru~jem sa zna~ajnim prirodnim vrednostima (prostor vi{eg reda [atorica – Pilatovica na teritorijama op{tina Kur{u- mlija, Leposavi} i Podujevo), kao i {irim podru~jem pre- Od planskih dokumenata vi{eg reda, za Prostorni te`no prirodnih ekosistema i mawim delom prirodno-an- plan podru~ja NPK relevantne su samo odredbe Prostor- nog plana Republike Srbije (Zakon o Prostornom planu tropogenih ekosistema; me|u regionalnim prioritetima Republike Srbije – „Slu`beni glasnik RS”, broj 13/96). za{tite prirodnih dobara u sredi{noj Srbiji i u AP Ko- Po odredbama Prostornog plana Republike Srbije (u sovo i Metohija na prvom mestu su planinska podru~ja (za- daqem tekstu: PPRS), podru~je Kopaonika (i u okviru we- jedno sa za{titom izvori{ta i vodotoka prve kategorije); ga podru~je Prostornog plana) planirano je sa slede}im me|u podru~jima predlo`enim za sticawe me|unarodnog namenama i funkcijama: statusa za{tite, Kopaonik je nominovan za upis u listu 1) u poglavqu â.3 Za{tita prirodnih dobara, prostor MAV („~ovek i biosfera”); u poglavqu âáá. Primena i Kopaonika obuhva}en je podru~jem izuzetnih prirodnih sprovo|ewe PPRS, podpoglavqe 4. Smernice za primenu vrednosti od posebnog zna~aja – Nacionalnim parkom Ko- PPRS u drugim prostornim i urbanisti~kim planovima, paonik (progla{en 1981. godine, sa granicama utvr|enim 4.8 Za{tita prirodnih dobara, potvr|eni su op{ti i zajed- Prostornim planom podru~ja Nacionalnog parka 1989. go- ni~ki uslovi za{tite i upravqawa prirodnim dobrima u dine, za NPK u okviru op{tina Ra{ka i Brus, za za{tit- skladu sa zakonom, uz obavezno zasnivawe ovih aktivnosti nu zonu NPK u okviru op{tina Ra{ka, Brus i Leposavi}), na analizama uticaja na `ivotnu sredinu, prostornim i 17. novembar 2009. Broj 95 13 urbanisti~kim planovima; u podpoglavqu 5. Dono{ewe turisti~ke infrastrukture i opreme, kao i diferencija- prostornih planova za u`e prostorne celine, predvi|ena ciji turisti~kih potencijala prema vrsti, kvalitetu, kvan- je izrada prostornih planova podru~ja posebne namene za titetu, polo`aju, prirodnim i stvorenim vrednostima; u podru~ja prirodnih dobara, nacionalne parkove, ve}e pri- podpoglavqu 5. Dono{ewe prostornih planova za u`e pro- rodne rezervate i parkove prirode; u podpoglavqu 7. Pro- storne celine, predvi|eno je dono{ewe prostornih plano- gramsko-istra`iva~ka podr{ka ostvarivawu PPRS, 7.1 va podru~ja posebne namene za turisti~ka podru~ja, me|u Programska podr{ka, predvi|ena je izrada posebne nacio- wima za subregiju severni Kopaonik – @eqin – Vrwa~ka nalne strategije za{tite prirodnih dobara, odr`awa i za- Bawa (u okviru turisti~ke regije Kopaonik); u podpogla- {tite biodiverziteta, izrada katastra nestabilnih i ero- vqu 7. Programsko-istra`iva~ka podr{ka ostvarivawu dibilnih podru~ja i lokaliteta ugro`enih atmosferskim PPRS, 7.1 Programska podr{ka, predvi|ena je izrada du- nepogodama i drugo; goro~ne strategije razvoja turizma, kao i programa razvoja 2) u poglavqu â.4. Za{tita nepokretnih kulturnih do- turizma za turisti~ke zone i drugo; bara, podru~je Kopaonika je bez kapitalnih nepokretnih 5) u ostalim poglavqima PPRS, podru~je Kopaonika kulturnih dobara, ali se na wega naslawa Ibarsko-ra{ka planski je tretirano na slede}i na~in: zona sredwevekovnog kulturnog nasle|a (sa Studenicom i – u poglavqu áá.1 Kori{}ewe i za{tita poqoprivred- Rasom sa Sopo}anima, upisanim u Listu svetske prirodne nog zemqi{ta, podru~je Kopaonika obuhva}eno je sto~ar- i kulturne ba{tine UNESCO, i drugim spomenicima kul- sko-planinskim rejonom, sa mawim podru~jem planinskih ture), kao i Ibarsko-sitni~ka zona sredwevekovnog kul- travwaka; turnog nasle|a, uz ostale zone, sredi{ta i objekte kultur- – u poglavqu áá.2 Kori{}ewe i za{tita {uma, {um- nih dobara od izuzetnog i velikog zna~aja u {irem okru`e- skih zemqi{ta i lovnih podru~ja, podru~je Kopaonika je wu; u poglavqu âáá. Primena i sprovo|ewe PPRS, 4.9 Za- planirano prete`no pod postoje}im {umama i povr{ina- {tita nepokretnih kulturnih dobara, utvr|ene su op{te ma za selektivno po{umqavawe (sa mawim travno-{umskim planske mere za{tite (za podru~je Kopaonika relevantni planinskim podru~jem); po stani{tima divqa~i, podru~je su posebno seoska arhitektura i arheolo{ka nalazi{ta); Kopaonika pripada {irem prostoru pogodnom za srnu, ze- 3) u poglavqu â.2. Za{tita `ivotne sredine, podru~je ca i divqu sviwu; Kopaonika pripada prostoru sa visokim stepenom o~uva- – u poglavqu áá.3 Kori{}ewe i za{tita voda i vodo- nosti kvaliteta `ivotne sredine (sem veoma malo zaga|e- privredna infrastruktura, podru~je Kopaonika (prete`no nog zemqi{ta i prisutnog delovawa zaga|ewa iz okru`e- isto~na strana) obuhva}eno je slivovima izvori{ta povr- wa preko vazduha); mawi, zapadni delovi podru~ja Kopao- {inskih voda (sa jednom postoje}om i ~etiri planirane nika obuhva}eni su zonama intenzivne degradacije litos- hidroakumulacije); fere (povr{inski kopovi Baqeva~kog basena metala i ne- – u poglavqu áá.4 Kori{}ewe mineralnih sirovina, metala, kao i Trep~e, sada u stagnaciji proizvodwe); u po- podru~je Kopaonika obuhva}eno je Kopaoni~kom zonom eks- glavqu âáá. Primena i sprovo|ewe PPRS, 3. Za{tita `i- ploatacije metala Pb, Zn, Ag i Bi (istra`ni prostori i ak- votne sredine, za podru~je Kopaonika relevantne su odred- tivni rudnici), u okviru koje su i nalazi{ta nemetala (is- be o analizi uticaja aktivnosti na `ivotnu sredinu, o me- tra`ni prostori i aktivni rudnici); rama spre~avawa ugro`avawa `ivotne sredine, merama re- – u poglavqu áá.5 Kori{}ewe energetskih izvora i kultivacije i sanacije, o izvr{avawu propisanih normi, energetska infrastruktura, na podru~ju Kopaonika zastu- pqeni su samo termomineralni izvori; na podru~ju Kopao- monitoringu zaga|iva~a voda, vazduha i zemqi{ta i drugo; nika nisu predvi|ene trase elektrodalekovoda ni trafo- 4) u poglavqu â.1. Razvoj turizma i organizacija turi- stanice preko 110 , kao ni elektrane (sem malih hidro- sti~kih prostora, po dugoro~nom planu turisti~kih zona i kV elektrana); turisti~kih regija, podru~je Kopaonika obuhva}eno je vi- – u poglavqu ááá.1 Stanovni{tvo, na podru~ju Kopao- sokoplaninskom turisti~kom regijom Sr. 1 Kopaonik á.1 nika je 2013. godine predvi|ena prose~na gustina naseqe- stepena (sa Turisti~kim centrom i NPK, @eqinom, Rav- nosti ispod 50 stanovnika na km²; nom planinom, Stolovima i Go~em, gorwim tokovima Ra- – u poglavqu ááá.2 Sistem gradskih centara i funkci- sine, Toplice i Laba, Vrwa~kom Bawom, Ra{kom, Brusom, onalna podru~ja, Kopaonik pripada funkcionalnom pod- Kur{umlijom, Leposavi}em, Jo{ani~kom, Kur{umlijskom ru~ju makroregionalnog centra Pri{tina (a na wemu se i Lukovskom bawom, selima i drugo, me|unarodnog i naci- preklapaju i uticaji makroregionalnih centara Ni{ i onalnog turisti~kog ranga, sa glavnim potencijalnim tu- Kragujevac) i funkcionalnim podru~jima regionalnih risti~kim aktivnostima u nordijskom i alpskom skijawu i centara Kosovska Mitrovica, Kraqevo, Kru{evac i Pro- ostalim zimskim sportovima, kao i turisti~kim aktivno- kupqe; stima u letwoj rekreaciji, klimatskom, bawskom, lovnom i – u poglavqima áâ.1. Drumski saobra}aj, áâ.4. Vazdu- seoskom turizmu i drugo), u okviru Sredi{ne turisti~ke {ni saobra}aj i áâ.5. @elezni~ki saobra}aj, podru~je Ko- zone Sr. á stepena (sa visokoplaninskim turisti~kim re- paonika se sa okru`ewem povezuje prvenstveno postoje}im gijama Kopaonika i Golije, segmentima drumskih pravaca i planiranim drumskim saobra}ajnicama (postoje}i i pla- E-80, E-65, E-771 i E-761, Kraqevom, Mataru{kom, Prolom, nirani autoput E-75, postoje}i Zapadnomoravski magi- Ribarskom i bawom Bawska, Radanom, Sokolovicom, \avo- stralni put – planirani autoput, postoje}i magistralni qom varo{i, Jastrepcem, dolinom Ibra, topli~kom kotli- put Ni{–Pri{tina–Pe}–Crna Gora – planirani autoput, nom, ve{ta~kim jezerima ]elije, Selova i Obla~insko, kao i postoje}i magistralni Ibarski put); podru~je Kopa- Aleksandrovcem, Lazaricom, Qubostiwom, Kaleni}em, onika orijentisano je na me|unarodne aerodrome Ni{ i @i~om, Neuparom, Magli}em, Koznikom i drugo); po pla- Pri{tina; u pogledu `elezni~kog saobra}aja podru~je Ko- nu turisti~ke ponude do 2010. godine predvi|en je razvoj paonika orijentisano je na postoje}u dvokolose~nu prugu dela turisti~ke zone Sr. i podru~ja severni Kopaonik – Beograd – Skopqe i planiranu prugu za velike brzine na @eqin – Vrwa~ka Bawa, kao prve subregije objediwene istoj relaciji, kao i na postoje}e jednokolose~ne pruge ponude u okviru visokoplaninske turisti~ke regije Kopa- Lapovo–Kraqevo–Pri{tina–Skopqe (od Lapova do Kra- onik; u grupi prioriteta me|u formiranim ili zapo~etim qeva planirana kao dvokolose~na), Stala}–Kraqevo–Po- celinama i centrima turisti~ke ponude, subregiji sever- `ega (Barska pruga) i Ni{–Pri{tina; ni Kopaonik – @eqin – Vrwa~ka Bawa dato je drugo me- – u poglavqu áâ.6 Telekomunikacioni sistemi, pod- sto; u poglavqu âáá. Primena i sprovo|ewe PPRS, podpo- ru~je Kopaonika prikqu~uje se na ove sisteme putem plani- glavqe 2. Razme{taj delatnosti i regionalni razvoj, u me- ranih opti~kih kablova du` postoje}ih magistralnih pu- rama i sredstvima za podsticawe razvoja turizma, priori- teva (kao i du` regionalnog put Kru{evac–Beloqin), pre- teti su dati ure|ewu, za{titi i kori{}ewu postoje}ih tu- ko glavnih centrala u Kraqevu, Kru{evcu, Prokupqu, Ko- risti~kih prostora, izgradwi saobra}ajne i komunalne sovskoj Mitrovici i Novom Pazaru, preko postoje}ih i infrastrukture, nekomercijalnih sadr`aja javnih slu`bi, planiranih TV i ST predajnika i RR veza. 14 Broj 95 17. novembar 2009.

3. Polo`aj i regionalni aspekti za{tite i razvoja (u daqem tekstu: TC Kopaonik) i Vrwa~kom Bawom, ~ija podru~ja Prostornog plana razvijenost i funkcionalna kompatibilnost zavre|uju prioritet za formirawe prve destinacije integralne tu- NPK zahvata deo masiva Kopaonika, koji se kao najve- risti~ke ponude i integralnog razvoja na bazi turizma u }a planina centralne Srbije pru`a pravcem severoza- Srbiji. Po potencijalima svog geografskog i saobra}aj- pad–jugoistok u obliku razgranatog grebena du`ine oko 82 nog polo`aja, karakteru, prirodno-geografskim karakte- i {irine 40–60 na povr{ini od oko 2.750 ². Is- km km, km ristikama, integrativnosti sa komplementarnim ponuda- to~ni obod masiva predstavqa granicu izme|u planinskih ma okru`ewa i drugo, Kopaonik prema nekim inostranim sistema Dinarida i Rodopa. Okru`en je masivima Golije ocenama („Turisti~ki master plan Kopaonika sa analizom na zapadu i ne{to ni`im planinama @eqin, Stolovi i turisti~kog razvoja u Srbiji”, Go~ na severu, a pripada slivovima Ibra, Rasine i Topli- Kohl & Partner Tourismusbe- 2003), ima realne {anse da ce. Podru~je Prostornog plana zahvata severni, najvi{i i ratung GmbH, Villach, Austria, postane jedan od nekoliko najzna~ajnijih turisti~kih cen- naj{umovitiji deo masiva Kopaonika, sa najzastupqenijim jugoisto~ne Evrope, na bazi turisti~ke tra`we pr- i najo~uvanijim prirodnim vrednostima masiva. Sam NPK venstveno iz Gr~ke, a uz funkcionalno umre`avawe sa let- se ve}im delom na relativno blago diseciranoj planin- wim turisti~kim centrima Gr~ke i od interesa za tra`wu skoj povr{i (nazvanoj i Ravni Kopaonik), visine od oko ostalih ~lanica Evropske unije, Rusije i drugo. Zna~ajni 1700 mnv, sa najvi{im Pan~i}evim vrhom (2017 mnv) i vi- {e drugih vrhova. U ovu povr{ najizrazitije je use~en ba- preduslovi za realizovawe ovih potencijala Kopaonika u sen Samokovske reke, kao najvrednija predeona celina, a me|unarodnim razmerama su u postizawu evropskih stan- NPK zahvata i gorwe delove planinskih padina prema do- darda turisti~ke ponude, posebno u wenom sadr`ajnom linama Ibra, Jo{ani~ke, Gobeqske i Brze}ke reke, kao i oboga}ivawu (nau~ni, ekolo{ki, sportski, omladinski i prema izvori{nim pritokama Toplice. Visinska dife- drugi vidovi turizma) i integrisawu sa ponudom kopao- ni~kog okru`ewa (spomeni~ki, bawski, seoski, lovni i renciranost podru~ja parka je 1.217 m. Podru~je NPK za- hvata delove teritorija op{tina Ra{ka i Brus (Ra{ki i drugi vidovi turizma). Kao nacionalni turisti~ki cen- Rasinski okrug u ju`nom delu centralne Srbije), a za{tit- tar, Kopaonik je po PPRS u svom razvoju uslovqen odno- na zona NPK delove teritorija op{tina Ra{ka, Brus i som prema osovinama – koridorima razvoja stanovni{tva i Leposavi} (Kosovko-mitrova~ki okrug u severnom delu AP delatnosti, kako u pogledu geografskog polo`aja, tako i u Kosovo i Metohija). pogledu saobra}ajne povezanosti. Kopaonik se nalazi iz- Po svojoj osnovnoj i prioritetnoj nameni o~uvawa, me|u primarnih (ju`nomoravsko-velikomoravska i zapad- unapre|ewa, za{tite i prezentacije posebnih prirodnih i nomoravska) i sekundarnih (Ibarska i Topli~ka) razvoj- kulturnih vrednosti nacionalnog zna~aja, NPK je progla- nih osovina Srbije, koje jo{ nisu dovoqno ekonomski ak- {en kao prirodno dobro od izuzetnog zna~aja u á kategori- tivirane ni saobra}ajno povezane sa razvijenim i ostalim ji. Me|unarodni status parka nije utvr|en, a po kategori- podru~jima. Preko ovih osovina i ostalih veza ni`eg ran- ga, Kopaonik se nalazi u gravitacionoj zoni turisti~ke zaciji IUCN („The International Union for Conservation of tra`we nacionalnog centra Beograd i makroregionalnih Nature”) pripada áá kategoriji. Uzajamno delovawe brojnih prirodno-geografskih faktora, pojava i procesa, uslovi- centara Ni{a, Kragujevca, Pri{tine i Novog Sada, a po lo je brojna specifi~na obele`ja izrazitog geodiverzite- posetiocima predwa~i Beograd, zatim Ni{ i Novi Sad. ta, koji se manifestuje geotektonskim, orografskim, kli- Dostizawe statusa Kopaonika kao pola integralnog razvo- matsko-hidrolo{kim, biogeografskim, pedolo{kim i ja, kome }e gravitirati i ostala urbana podru~ja Srbije, drugim uslovima i vrednostima. Uz vrednosti nepokretnih uslovqeno je zna~ajnijim socio-ekonomskim razvojem Repu- kulturnih dobara, ovi uslovi i vrednosti kvalifikovali blike u okviru Evrope i sveta. Po turisti~kom prometu i su Kopaonik kao nacionalni park u rangu ostalih progla- diverzifikaciji turisti~kih usluga Kopaoniku u Srbiji {enih nacionalnih parkova u Srbiji (Fru{ka gora, \er- konkuri{e samo , nad kojim ima izrazite predno- dap, Tara i [ar planina). No, zbog ugro`enosti temeqnih sti u pogledu zimskog, pa i poslovnog turizma. prirodnih fenomena, u odnosu na evropske kriterijume u Regionalnu komponentu Kopaonika ~ine wegove veze oblasti za{tite prirode, NPK danas pre pripada katego- i odnosi sa regionalnim okru`ewem, odnosno sa centri- riji parkova prirode. Prirodne vrednosti NPK nisu tre- ma tog okru`ewa. Prema PPRS, teritorija Srbije podeqe- tirane u prirodnoj prostornoj celini, budu}i da Parkom na je na 34 funkcionalna podru~ja, a po toj podeli Kopao- nije obuhva}en planinski prostor na severu AP Kosovo i nik je obuhva}en funkcionalnim podru~jima regionalnih Metohija, koja je u vreme progla{ewa NPK imala status centara Kru{evac, Novi Pazar i Kosovska Mitrovica. dr`avnosti, odnosno koja je danas pod upravom UMNIK-a i Funkcionalne kompetencije navedenih regionalnih cen- privremene institucije Vlade Kosova. Sa prioritetnom tara u NPK ostvaruju se preko uprava op{tina Ra{ka i namenom NPK najkompatibilnija je wegova namena za{ti- Brus koje imaju direktne teritorijalne nadle`nosti nad te i kori{}ewa nacionalnog i regionalnog izvori{ta vo- gra|evinskim zemqi{tem u NPK i nad odgovaraju}im po- da (gorwi slivovi Rasine i Toplice), a zatim turizam, pod vr{inama za{titne zone NPK (dok je uprava op{tine Le- uslovom da se ispune zahtevi wegove odr`ivosti u za{ti- posavi} nadle`na samo za za{titnu zonu na svojoj terito- }enim prirodnim podru~jima. riji. Teritorijom NPK upravqaju republi~ke institucije Regionalni i nadregionalni nivo razvoja, podru~je uprave, JP „Nacionalni park Kopaonik”, u okviru nadle- NPK postiglo je samo u pogledu planinskog turizma, pr- `nosti Ministarstva `ivotne sredine i prostornog pla- venstveno zimskog (alpsko skijawe). Zahvaquju}i zna~ajnim, nirawa u pogledu planirawa i izgradwe). prete`no dr`avnim ulagawima, stvoren je nov turisti~ki Na osnovu konstantnog smawivawa ukupnog broja za- proizvod i imix glavnog zimskog turisti~kog centra Srbi- poslenih i zaposlenih u turizmu i ugostiteqstvu Srbije, je. Ova delatnost predstavqa}e i nadaqe glavnu razvojnu kao i ukupne razvojne recesije Republike, mo`e se zakqu- {ansu Kopaonika i odre|ivati wegov regionalni i nadre- ~iti da se podsticajno dejstvo turizma nedovoqno ose}a u gionalni status, pod uslovom da bude integrisana u jedin- neposrednom socio-ekonomskom okru`ewu turisti~kih de- stvenu regionalnu ponudu i da integri{e sve lokalne i re- stinacija. TC Kopaonik ima prete`no polarizaciono dej- gionalne komplementarne delatnosti i sadr`aje (poqo- stvo, koje treba preusmeriti u ulogu `ari{ta integralnog privredu i sela, malu privredu, saobra}aj i drugo), naravno razvoja, kroz razvojno harmoni~nu unutra{wu decentrali- uz ostvarivawe prioritetne namene i funkcija NPK. zaciju, kroz izgradwu infrastrukture i sadr`aja javnih Regionalni aspekt integralnog razvoja podru~ja NPK slu`bi, kao i kroz integrisani razvoj komplementarnih iniciran je u PPRS (razvoj turizma i organizacija turi- aktivnosti poqoprivrede, {umarstva, vodoprivrede, male sti~kih prostora), ustanovqewem turisti~ke regije me|u- privrede i drugo, uz neophodne podsticaje od strane dr- narodnog i nacionalnog ranga, sa dominantnim regional- `avnih i akcionarskih fondova, kredita i sli~no. Pro- nim polovima razvoja – Turisti~kim centrom Kopaonik ces integralnog razvoja i ukqu~ivawa NPK i TC Kopao- 17. novembar 2009. Broj 95 15 nik u razvojne tokove na regionalnom, nacionalnom i me- obuhva}ene su sve povr{ine stroge za{tite tla (tereni sa |unarodnom nivou, ostvariv je pod slede}im osnovnim nagibom preko 60% i koeficijentom erozije iznad 0.7, uslovima: dostizawe regionalnih ekonomskih efekata predvi|eni za obavezno po{umqavawe i zatravqivawe) i oslawawem na lokalne i regionalne prirodne, demograf- svi izvori (sem ve} evidentiranih hidrolo{kih spomeni- ske i ekonomske potencijale; podizawe kvaliteta i diver- ka u istom stepenu za{tite). Na teritoriji NPK, áá stepe- zifikacija ukupne turisti~ke ponude, turisti~kog proiz- nom za{tite obuhva}ene su zone neposredne sanitarne za- voda i imixa valorizacijom komparativnih prednosti u {tite izvori{ta, {ire zone za{tite od zna~aja za regio- okviru sli~nih centara Srbije i jugoisto~ne Evrope; nalno i lokalno vodosnabdevawe, svi vodotoci NPK (sem ostvarivawe odr`ivog ekonomskog i prostornog razvoja, ve} evidentiranih hidrolo{kih spomenika u á stepenu za- uz optimalnu za{titu prirode i `ivotne sredine; pre- {tite), predeone celine, rezervati za uzgoj divqa~i i dru- struktuirawe i reorganizovawe turizma i komplementar- go. U za{titnoj zoni NPK, á stepenom za{tite obuhva}eni nih delatnosti uz interesno povezivawe na osnovu pro- su svi izvori i tereni za strogu za{titu kao i na terito- fitnih efekata, a u skladu sa uslovima modernizacije i riji NPK, a áá stepenom za{tite zone neposredne sanitar- privatizacije, u okviru procesa dru{tveno-ekonomske ne za{tite izvori{ta. tranzicije Srbije i wenih priprema za integrisawe sa Istra`iva~ke i planerske aktivnosti na podru~ju Evropskom unijom; integralni razvoj Kopaonika uz obezbe- NPK i wegove za{titne zone bile su obimne i kontinual- |ivawe rasta dru{tvenog proizvoda i poboq{awe dru- ne, a rezultirale su brojnim istra`iva~kim projektima i {tvenog standarda stanovni{tva, uz kontinuiran rast in- planskim dokumentima, vi{e nego i za jedan planinski vesticija i privla~ewe doma}eg i stranog kapitala, kao i prostor u Srbiji. Ovi dokumenti iz brojnih razloga nisu uz rast lokalne zaposlenosti i zaustavqawa depopulacije dosledno primewivani. i emigracije stanovni{tva. U JP „Nacionalni park Kopaonik” Kopaonik i Zavo- du za za{titu prirode Srbije postoji obimna dokumentaci- 4. Prikaz postoje}eg stawa prirodnih i stvorenih ja o prirodnim vrednostima NPK, ali ona nije dovoqno vrednosti, uslova, resursa i fizi~kih struktura, operacionalizovana, posebno u pogledu ta~nih, a`urnih naseqa, stanovni{tva i aktivnosti na podru~ju geodetskih predstava (izvr{eno je geodetsko snimawe sa- Prostornog plana mo za mali deo postoje}ih i planiranih urbanizovanih po- vr{ina u NPK), tako da jedinu relativno validnu podlogu 4.1. Stawe za{tite prirodnih vrednosti i prirode, ne- za tretman za{tite, ure|ewa i prezentacije parka predsta- pokretnih kulturnih dobara i `ivotne sredine vqa topografska podloga u razmeri 1:25.000, sa indikato- Prirodne vrednosti i priroda. Podru~je NPK, kao rima granica u Op{toj {umskoj osnovi NPK. Na osnovu prostorna celina izvornih i jedinstvenih prirodnih postoje}eg Prostornog plana i dosada{wih Programa za- vrednosti, prirodnih znamenitosti i retkosti, o~uvanih {tite i razvoja NPK, nisu ura|eni svi predvi|eni projek- visokoplaninskih predeonih celina i autohtonih {um- ti za{tite, ure|ewa i prezentacije NPK, a i od onoga {to skih ekosistema, upotpuwena vrednostima kulturno-isto- je projektovano, malo je ostvareno. rijskog nasle|a, predstavqa dobro od op{teg interesa i Organizacija {umskih prostora i aktivnosti gazdo- kao takvo stavqeno je pod za{titu dr`ave dono{ewem Za- vawa {umama NPK utvr|eni su u Op{toj {umskoj osnovi kona o Nacionalnom parku Kopaonik 1981. godine („Slu- donetoj 1994. godine. U odnosu na raniju {umsko-privred- `beni glasnik RS”, broj 29/88 – u daqem tekstu: Zakon o nu osnovu, Op{tom {umskom osnovom iz 1994. godine uve- NPK). Prema postoje}em Prostornom planu podru~ja Na- dene su nove gazdinske jedinice i postavqena nova {umska cionalni park Kopaonik („Slu`beni glasnik RS”, broj odeqewa (zadr`ani i u Op{toj {umskoj osnovi iz 2004. go- 4/89 – u daqem tekstu: PPPNPK) i odredbama ~l. 6–7. Za- dine), ~ime su u mawoj meri promewene i granice NPK. Za- kona o nacionalnim parkovima („Slu`beni glasnik RS”, {titu i prezentaciju prirode NPK ograni~avaju: zapu{te- br. 39/93, 44/93, 67/93, 48/94, 101/05), podru~je NPK obuhva- nost {umskih puteva, zapostavqawe {umskog reda, nekon- ta povr{inu od 11.809,91 ha (od ~ega na teritoriji op{ti- trolisano sakupqawe divqih plodova, lekovitog i aroma- ne Ra{ka 7.797, 23 ha u delovima deset katastarskih op- ti~nog biqa, nesanirani rudokopi, postojawe funkcija i {tina i na teritoriji op{tine Brus 4.012,68 ha u delovi- sadr`aja posebne namene (posebno na Pan~i}evom vrhu), ma osam katastarskih op{tina). Zonom za{tite á stepena u uticaji industrijskih, rudarskih i energetskih zaga|ewa NPK je obuhva}eno 11 prirodnih rezervata na 698,34 ha i putem vazduha iz okru`ewa, kao i posledice NATO bom- 26 spomenika prirode na 66,00 ha, ukupno posebnih prirod- bardovawa (jo{ uvek sa neuklowenim kasetnim bombama i nih vrednosti na 764,34 ha, kao i ukupno 10 ha pod 15 nepo- ru{evinama objekata). kretnih kulturnih dobara u NPK. Zonom za{tite á stepena Nepokretna kulturna dobra u okviru NPK i wegove u za{titnoj zoni NPK obuhva}en je jedan prirodni rezer- za{titne zone zajedno sa prirodnim vrednostima, zaokru- vat (Ravnica u op{tini Ra{ka na 12,25 ha, koji je u me|u- `uju temeqne vrednosti NPK i predstavqaju osnovu odr- vremenu izgubio status rezervata, budu}i da je na wemu po- `ivog razvoja podru~ja. Prema postoje}em PPPNPK, za za- se~ena {uma), dva prirodna spomenika (ukupno na 4,00 ha) {titu u á stepenu u okviru NPK predlo`eno je 15 objekata i 21 objekat nepokretnih kulturnih dobara (ukupno na (najvi{e arheolo{ka nalazi{ta sredwevekovnih rudi{ta, 10,00 ha), svega na 26,25 ha. Zonom za{tite áá stepena obu- spomenici iz oslobodila~kih ratova i drugo), a u za{tit- hva}eno je u NPK 3.610,51 ha ({est pejza`nih i ambijental- noj zoni 21 objekat (posebno stambeni i privredni objek- nih celina, {est zona za{tite izvori{ta, 14 objekata pri- ti narodnog graditeqstva u selima, sakralni objekti i rodnih vrednosti i pet objekata nepokretnih kulturnih drugo). Za za{titu u áá stepenu u okviru NPK predlo`eno dobara), a u za{titnoj zoni NPK na neutvr|enoj povr{ini je pet lokaliteta, a u za{titnoj zoni dva lokaliteta (sve – delovi dve zone za{tite izvori{ta, jedan objekt prirod- ba~i{ta). nih vrednosti i dva objekta nepokretnih kulturnih dobara. Istra`iva~ke i planerske aktivnosti vezane za nepo- Zonom za{tite ááá stepena obuhva}eno je u NPK 7.501,06 ha. kretna kulturna dobra znatno su skromnije u odnosu na ak- Za{titna zona NPK obuhvata povr{inu od 19.984,85 ha, od tivnosti vezane za prirodna dobra. Na podru~ju NPK i za- ~ega 10.613,97 ha na teritoriji op{tine Ra{ka, po spoq- {titne zone NPK nisu izvr{ena sistematska istra`ivawa nim granicama pet KO, 5.797,76 ha na teritoriji op{tine svih nepokretnih kulturnih dobara, ve} su ona izu~avana Brus, po spoqnim granicama ~etiri KO i 3.573,12 ha na te- parcijalno u pojedinim oblastima. Zato nije zavr{eno ni ritoriji op{tine Leposavi}, po spoqnim granicama dve evidentirawe zna~ajnijih objekata, a wihovo progla{avawe KO. Unutar za{titne zone NPK utvr|ena je zona neposred- je u jo{ skromnijem broju. Tako|e nisu definisane za{ti- ne za{tite NPK na povr{ini od 9.436,73 ha. }ene prirodne okoline progla{enih ni evidentiranih ne- Postoje}im PPPNPK predvi|ena je i rigorozna za- pokretnih kulturnih dobara. Zato nije bilo dovoqno osno- {tita prirode. Na teritoriji NPK, á stepenom za{tite va za planski tretman za{tite i kori{}ewa ovih dobara. 16 Broj 95 17. novembar 2009.

Od 15 objekata predlo`enih za za{titu u á stepenu u vora koje je iznad dozvoqenih grani~nih vrednosti. Zra~e- okviru NPK po postoje}em PPNPK, evidentirano je samo we dalekovoda, TV predajnika i antenskih ure|aja mobil- sedam (Mijatovi}a jaz, arheolo{ka nalazi{ta „Jela” i ne telefonije je u dozvoqenim granicama. Nakon upotrebe „Crkvine” u Dowoj Zaplanini, arheolo{ki lokalitet Gra- municije sa osiroma{enim uranijumom u NATO agresiji, dina–\orov most, znamenito mesto \a~ki grob, spomenik postoji sumwa u pove}anu ve{ta~ku radioaktivnost (dosa- J. Pan~i}u na istoimenom vrhu i kultno mesto Meto|e), a da{wa istra`ivawa nisu potvrdila ove sumwe, ali ona nijedan nije progla{en (u proceduri za progla{avawe je jo{ nisu okon~ana). samo novi arheolo{ki lokalitet „Nebeske stolice”). Od Me|u savremenim geodinami~kim procesima i pojava- pet objekata predlo`enih za za{titu u áá stepenu u okviru ma, `ivotnu sredinu NPK i wegove za{titne zone ugro`a- NPK po postoje}em PPPNPK, evidentirano je ~etiri (ba- vaju klizi{ta, jaru`ewa, odroni, sufozije, spirawe, buji- ~ije Meka presedla, \or|evi}a ba~ije, Duboka i Be}iro- ce, erozija, transport nanosa, povr{insko razarawe tla, vac). U za{titnoj zoni NPK stawe je povoqnije: od 21 zamo~varenost, grusifikacija, tresave i drugo. Ove pojave objekta predlo`enih za za{titu u á stepenu i dva objekta za i procesi su delom prirodnog porekla (zavisno od sastava za{titu u áá stepenu po postoje}em PPPNPK, ~etiri tla, podzemnih voda, reqefa, klime, hidrografije, vegeta- objekta su progla{ena (mesto pogubqewa civilnih `rtava cije i drugo) i jo{ vi{e antropogenog porekla (nesanira- od strane nema~ko-bugarske kaznene ekspedicije 1943. go- ni rudokopi, neadekvatni postupci izgradwe puteva, ski- dine, sa grobnicom i crkvom S. Petra i Pavla u Krivoj re- staza i objekata suprastrukture, se~a {uma, pozajmi{ta ma- ci, staro i novije kupatilo u Jo{ani~koj Bawi i arheolo- terijala, neregulisano oticawe atmosferskih voda i dru- {ki lokalitet „Zaje~ak” u Kremi}ima), a evidentirano je go). Ovi procesi i pojave rezultiraju nepovoqnim i deli- 25 objekata (~etiri stambene zgrade u Jo{ani~koj Bawi, mi~no nepovoqnim in`ewerijsko-geolo{kim svojstvima vodenice u Jo{ani~koj Bawi, Krivoj Reci, Paqev{tici i terena, bez uslova za izgradwu i jako ograni~enim uslovi- Liva|u/Brze}u, vodenice i strugare na Jo{anici i Gobeq- ma za ostale vidove kori{}ewa, ali ~esto na lokaliteti- skoj reci, ba~ije i ku}e u \or|evi}ima, po jedna stambena ma sa zna~ajnim, izvornim prirodnim vrednostima (Janko- zgrada u Crnoj Glavi, Lisini i Krivoj reci, arheolo{ki ve bare, Barska reka, Crvene bare, Samokovska reka, [uta- lokaliteti u Kremi}ima, Belom Brdu, Liva|u, Gorwoj Rud- nova~ka reka i drugo). nici, Lisini i ^ajetini, znamenita mesta na Mramoru – Od ostalih prirodnih elementarnih nepogoda, najzna- spomenik prodoru Druge proleterske brigade u Srbiju i u ~ajnije su biqne {teto~ine koje izazivaju su{ewe {uma Jo{ani~koj Bawi – spomenik heroju Balkanskih i Prvog (bez ve}ih objektivnih izgleda za eliminisawe ovih {te- svetskog rata Milunki Lazarevi}). to~ina), a zatim i `ivotiwske {umske {teto~ine. Prisut- Nedovoqna istra`enost, evidentiranost i posebno ne su i klimatske pojave nevremena, preko zime sa jakim ve- progla{enost nepokretnih kulturnih dobara, naro~ito u trovima, smetovima, snegolomovima, vetroizvalama i dru- okviru NPK, uslovqeni su nedostatkom materijalnih go, a preko leta sa elektri~nim pra`wewima, olujama, bu- sredstava i te{kom terenskom pristupa~no{}u delova jicama i drugo. Wihove se posledice ote`ano uklawaju sa- NPK, ali i nezainteresovano{}u subjekata razvoja turi- mo na odre|enim lokalitetima u zimskom periodu (zaveja- zma za ove zna~ajne motive ({to je na`alost slu~aj i sa vawe regionalnog puta od Srebrnca do Jarma), dok u let- prirodnim vrednostima). Nasle|e u za{titnoj zoni NPK, wem periodu uglavnom nema ekstremnih problema. ~ak i ono progla{eno, nedovoqno je fizi~ki za{ti}eno i Po`ari su tako|e vrlo zna~ajni faktori potencijal- ure|eno za prezentaciju ili odgovaraju}e kori{}ewe. Ume- nog ugro`avawa `ivotne sredine na Kopaoniku, posebno u sto toga, mnogi objekti izlo`eni su propadawu (posebno {umama. Po ustanovqenoj kategorizaciji prema ugro`eno- objekti narodnog graditeqstva). sti od po`ara, u á kategoriji najja~e ugro`enosti su crni @ivotna sredina i elementarne nepogode na podru~ju i beli bor, a u áá kategoriji jake ugro`enosti su kseroter- NPK uslovqeni su prirodnim i antropogenim faktorima. malni i mezotermalni li{}ari i gusta prizemna vegetaci- Prirodni faktori su geolo{ka gra|a, hidrogeolo{ke, sei- ja na toplijim ekspozicijama (obe kategorije prete`no u zmi~ke, morfolo{ke, klimatske, hidrolo{ke i biolo{ke za{titnoj zoni NPK). U ááá kategoriji sredwe ugro`eno- osobenosti kopaoni~kog masiva. Antropogeni faktori su u sti su mezofilni i frigorifilni ~etinari (smr~a, jela neskladu za{tite i razvoja NPK, kao i me|u akterima za{ti- i drugo), kao i mezotermalni li{}ari i gusta prizemna ve- te i razvoja, u diskontinuitetu i fragmentarnosti upravqa- getacija, sve na hladnijim ekspozicijama, a u áâ kategori- wa Parkom, neostvarivawu multisektorskog i vi{edimenzi- ji slabe ugro`enosti su me{ovite {ume ~etinara i li{}a- onalnog pristupa u upravqawu za{titom i razvojem NPK, ra, me{ovite {ume li{}ara, kao i retka prizemna vegeta- nesprovo|ewu i neostvarivawu planskih dokumenata, pa i u cija, sve prete`no na hladnijim ekspozicijama (ove dve ka- nepo{tovawu zakonskih odredbi, u neskladu izgradwe supra- tegorije su zastupqene prete`no u NPK). Pogodnost je u strukture i infrastrukture, u sukobu interesa privatnog ~iwenici da je kategorijom 3. obuhva}eno 47% {ume, a ka- vlasni{tva i javnog interesa, u nedovoqnoj svesti lokalne tegorijama 1. i 2. samo 13%. Faktori po`ara su: neodgo- i {ire dru{tvene zajednice o vrednostima i potencijalima vorno pona{awe ~oveka, atmosferska elektri~na pra`we- NPK, u NATO agresiji i novom statusu AP Kosovo i Meto- wa, kao i geolo{ke, morfolo{ke, klimatske i vegetacio- hija van nadle`nosti Republike Srbije i drugo. ne karakteristike prostora. Posledwi veliki uzro~nici Geoseizmi~nost Kopaonika, sa plitkim ogwi{tem i po`ara bili su NATO bombardovawe i poku{aji otklawa- zato koncentrisana na relativno uskom prostoru, predsta- wa wegovih posledica. Za vreme bombardovawa goreli su vqa najzna~ajniju potencijalnu elementarnu nepogodu za objekti i {uma u Sun~anoj dolini i na ]ur~i}skoj ravni, podru~je NPK i jo{ vi{e za wegovu za{titnu zonu. U do- a travna vegetacija i objekti na Pan~i}evom vrhu i Gobe- go|enim zemqotresima najvi{e su stradala naseqa na alu- qi. Aktivirawem neeksplodiranih kasetnih NATO bombi vijumu u za{titnoj zoni NPK, sa slabijim (amortizova- od strane KFOR-a na severnim padinama Pan~i}evog vrha nim) gra|evinskim fondom, a neuporedivo mawe solidne, (Suvo rudi{te) izazvan je po`ar u kome je izgorela povr- novije gra|evine na stenskoj podlozi visokog Kopaonika u {ina od 70 ha (3 ha u á stepenu za{tite NPK i 67 ha u áá okviru NPK. Mawi jugoisto~ni deo NPK i za{titne zone stepenu za{tite NPK). nalaze se u zoni od devet stepeni Merkalijeve skale, dok je Posledice NATO bombardovawa 1999. godine na pri- najve}i deo NPK i za{titne zone u zoni od osam stepeni rodu i `ivotnu sredinu NPK su kompleksne. Za 21 dan pa- Merkalijeve skale. Najvi{e su ugro`eni prostori oko la su 72 projektila i deset kontejnera kasetnih bombi na epicentra i raseda, na ve}im nagibima, potencijalnim lokalitete Gobeqe, Pan~i}ev vrh, Sun~ana dolina (hotel klizi{tima, ispod stenskih odseka i na terenima sa viso- „Ba~i{te”), Suvo rudi{te i ]ur~i}ska ravan u okviru kim nivoom podzemnih voda u za{titnoj zoni NPK. NPK, kao i na lokalitete Treska, Nebeske stolice i Rav- Prema dosada{wem ispitivawu radionuklida na Ko- ni{te u za{titnoj zoni NPK. Bombardovawem je stvoreno paoniku, nije utvr|eno jonizuju}e zra~ewe iz prirodnih iz- 62 kratera, ali je najvi{e uni{tena travna i `bunasta su- 17. novembar 2009. Broj 95 17 balpska vegetacija i doveden u pitawe opstanak retkih i 2) otpadnim vodama iz sadr`aja TC Kopaonik (najve- endemi~nih biqnih i `ivotiwskih vrsta (ve}ina sa naci- }im delom sa Suvog Rudi{ta i mawim delom sa Srebrnca, onalne i Evropske crvene kwige i liste), zatim smr~eva budu}i da ure|aji za pre~i{}avawe otpadnih voda nisu u {uma, `ivotiwski svet i drugo. Promewen je predeoni funkciji, zbog nedovoqnog kapaciteta, mr`wewa, neodr- lik prostora, o{te}en mauzolej J. Pan~i}a i drugo, sa ne- `avawa i drugo) malim delom u NPK, prete`no u za{tit- posrednim i posrednim posledicama u zemqi{tu, vodama i noj zoni NPK; vazduhu. Postoji jo{ jedan broj neeksplodiranih kasetnih 3) otpadnim vodama iz naseqa u za{titnoj zoni NPK bombi koje prete posetiocima i prirodi. – zaga|ewe za{titne zone, posebno iz naseqa Lisina, za- Zemqi{te na podru~ju NPK i wegove za{titne zone tim iz Brze}a i Jo{ani~ke Bawe, a u mawoj meri i iz svih degradirano je: ostalih naseqa, budu}i da nema kanalizacije (sem u Brze}u 1) rudarskim radovima (napu{teni, nesanirani povr- gde jo{ nisu u funkciji ure|aji za pre~i{}avawe), ve} se {inski kop „Suvo Rudi{te” na ju`nim padinama Pan~i}e- koriste nepropisne septi~ke jame ili direktni izlivi u vog vrha sa potkopima na Suvom rudi{tu i podzemni kop vodotoke; „Suva Ruda” u Barskoj reci, eksploataciono poqe poluak- 4) atmosferskim vodama koje se slivaju sa izgra|enih, tivnog podzemnog rudnika „Belo Brdo – Zaplanina” ispod posebno kolovoznih i povr{ina parkinga u sadr`ajima maweg jugoisto~nog dela NPK i za{titne zone NPK, sa TC Kopaonik (posebno opasno za izvori{ni sliv Samo- posledicama u promenama reqefa, eroziji, uni{tavawu ve- kovske reke iznad koga se nalazi centar Suvo Rudi{te) i getacije, promeni nivoa i re`ima podzemnih voda, mogu}eg naseqa za{titne zone NPK; slegawa tla i sli~no; kamenolomi i pozajmi{ta u dolini 5) faktorima zaga|ewa zemqi{ta i vazduha koji se Samokovske reke, uz puteve Jo{ani~ka Bawa–Kopaonik i prenose na vode – rudarskim radovima (promena nivoa i Brze}e–Kopaonik i drugo); re`ima podzemnih voda), divqim deponijama komunalnog i 2) divqim deponijama komunalnog i gra|evinskog ot- gra|evinskog otpada, zaga|ewima od hemijskih sredstava za pada i kameno-zemqanog materijala du` puteva (na Suvom odr`avawe snega na ski-stazama, pove}anim reme}ewem rudi{tu, Repu{kim ba~ijama, Srebrncu, Rendari i drugo); konfiguracije, pedolo{kog i biqnog pokriva~a izgrad- bez organizovanog sakupqawa, selekcije i adekvatne eli- wom na Suvom Rudi{tu i u Lisini, se~om {uma, razorava- minacije otpada (posebno u vikend nasequ Lisina, ali i wem livada i sl., zasipawem vodotoka pri izgradwi pute- na Suvom Rudi{tu i u naseqima za{titne zone NPK); va i drugih objekata, kori{}ewem za{titnih hemijskih 3) izgradwom alpskih ski-staza i `i~ara (od Suvog Ru- sredstava i mineralnih |ubriva (uglavnom u za{titnoj zo- di{ta do Jarma i na Srebrncu, sa posledicama u neadekvat- ni NPK), zaga|ewima iz okru`ewa putem vazduha i drugo. nom prosecawu {ume i stvarawu novih, nestabilnih {um- Prirodna zaga|ewa voda na podru~ju NPK (posebno skih rubova, u delimi~noj izmeni konfiguracije terena, fizi~ka i biolo{ka) manifestuju se kod ve}ine vodotoka, pospe{ivawu bujica, uni{tavawu niskog rastiwa, a poseb- ali ne uti~u bitno na wihove klase (á i áá), dok su antro- no u eroziji zbog zapostavqawe potrebne revitalizacije i pogena zaga|ewa presudna za ugro`enost Velike reke (koja nege pedolo{kog i travnog pokriva~a, zbog upotrebe taba- prihvata nepre~i{}ene otpadne vode iz centra Suvo Rudi- ~a na snegu nedovoqne debqine, uz neadekvatnu upotrebu he- {te) i Lisinske reke (u koju su ispu{tane uqane fenolne mijskih sredstava za produ`eno trajawe snega sa negativ- materije, a i danas iz rudni~kih jama u wu uti~e gvo`|evi- nim uticajem na tle i vegetaciju; izgradwom `i~are i ski ta voda, tako da je u gorwem toku jo{ bez faune beski~me- – staze uslovqena je redukcija povr{ine prirodnog rezer- waka i bez riba. Prisustvo poto~ne pastrmke kao indika- vata u á stepenu za{tite na lokalitetu Suvo rudi{te); tora ~isto}e vode izrazitije je samo u Samokovskoj, Bar- 4) neplanskom izgradwom sadr`aja suprastrukture na skoj i Gobeqskoj reci na podru~ju NPK. lokalitetima u NPK, posebno vikend naseqa Lisina, ali Izvori{ta nacionalnog i regionalnog zna~aja na i centra Suvo Rudi{te, Gvozdaca i Ciganske reke (sve u podru~ju NPK i za{titne zone nisu dovoqno za{ti}ena, op{tini Ra{ka), kao i u za{titnoj zoni NPK (posebno u {to va`i i za lokalna izvori{ta. Poseban problem pred- Brze}u i delom u Jo{ani~koj Bawi), ~esto uz neprimereno stavqaju promene u vodnim bilansima izvori{ta (~ime se ukopavawe, zasecawe i neadekvatno preplanirawe prirod- dovodi u pitawe planirani sistem vodosnabdevawa), zbog nog terena, bez dovoqno pa`we prema pedolo{kom pokri- divqeg kaptirawa izvora, uz nere{enu kanalizaciju fe- va~u i vegetaciji; kalnih voda. Fabrika vode na Kopaoniku zbog neodgovara- 5) izgradwom puteva (posebno na relaciji Brze}e–Ja- ju}e opremqenosti i rukovawa nije u mogu}nosti da ade- ram) bez sanirawa i revitalizacije terena i sa deponova- kvatno preradi potrebne koli~ine vode za Suvo Rudi{te, wem materijala po kosinama i pro{irewima trase, uz na- kako zbog prekora~ivawa planiranog kapaciteta ovog cen- za{ti}enost deonice puta Srebrnac–Jaram od vetra i sme- tra, tako i zbog znatne optere}enosti vode organskim ma- tova; izgradwom drugih infrastrukturnih objekata (vodo- terijama u tiroloskim zahvatima. voda, kanalizacije, elektrike, PTT) bez adekvatnog sani- Vazduh na podru~ju NPK i wegove za{titne zone zaga- rawa i revitalizacije terena; |uju: 6) neadekvatnim zasnivawem ve{ta~kih livada (na Be- 1) saobra}aj na pristupnim putevima i drugim saobra- |irovcu i Rendari), nekontrolisanim i neadekvatnim po- }ajnim povr{inama, posebno na Suvom Rudi{tu (izduvni dizawem krompiri{ta (na padinama Jadovnika), razorava- gasovi i buka); wem livada bez antierozione za{tite (na Belim ~ukama), 2) grejawe centra Suvo Rudi{te na te~no gorivo i ugaq, sve na teritoriji NPK; nekontrolisanim sakupqawem di- kao i sli~ni sistemi grejawa u Jo{ani~koj Bawi i Brze}u, vqih plodova, lekovitog i aromati~nog biqa na celom pod- bez filtarskih ure|aja, a u mawoj meri i individualna lo- ru~ju Prostornog plana; kori{}ewem poqoprivrednih po- `i{ta doma}instava u naseqima za{titne zone NPK; vr{ina na ve}im nagibima u za{titnoj zoni NPK i drugo; 3) delatnost rudnika „Belo Brdo” u za{titnoj zoni NPK; 7) zaga|ivawem zemqi{ta od nepre~i{}enih ili ne- 4) uticaj velikih proizvodnih kompleksa na relativ- dovoqno pre~i{}enih otpadnih i atmosferskih voda, ba- no maloj udaqenosti u AP Kosovo i Metohija preko regi- cawem otpadaka od strane nesavesnih korisnika na skija- onalnog transporta toksi~nih polutanata (emisije iz iz- li{tima i izletni~kim stazama, kao i posredno, preko va- vora rafinerije olova „Trep~a” u Kosovskoj Mitrovici, zduha (prete`no od izvora iz okru`ewa). termoelektrane „Kosovo” u Obili}u i topionice „Fero- Vode na podru~ju NPK i wegove za{titne zone ugro- nikl” u Glogovcu), na ~iji rad i zaga|ewa Republika Srbi- `ene su: ja danas nema uticaja; ugqendioksid, natrijumdioksid i 1) prirodnim zaga|iva~ima, odnosno organskim mate- sumpordioksid iz ovih izvora kondenzuju se u vi{im poja- rijama nastalim truqewem biqnih i `ivotiwskih ostata- sevima Kopaonika u odgovaraju}e kiseline koje se deponu- ka, kao i izlivnim vodama iz rudnika gvo`|a – u NPK i za- ju sa kapqicama ki{e ili kao kiseli aerosoli; s tim u ve- {titnoj zoni; zi je i kisela depozicija u oblacima iznad 1.500 mnv, upra- 18 Broj 95 17. novembar 2009. vo u pojasevima smr~evih {uma; pri ju`no-jugozapadnom `nog podru~ja, ili sa niskim rezervama vode. Karsno-pu- strujawu vazduha na|ene su i povi{ene koncentracije olo- kotinski tip izdani u mermerima i mermerisanim kre~wa- va, proporcionalno ja~ini vetra koja se pove}ava sa visi- cima zastupqen je sa relativno mawim brojem izvora u se- nom (time se obja{wava povi{ena koncentracija olova is- veroisto~nom i isto~nom delu kopaoni~kog masiva. No, pod Pan~i}evog vrha); iz pravca juga-jugozapada i severa- pojava kre~waka unutar granodioritskog masiva, ili du` severozapada, pri malim brzinama vetra zapa`ena je dis- oboda kontakta, uslovila je pojavu nekoliko veoma jakih perzija dima iz lokalnih izvora, koja ima karakteristike vrela kojima se drenira karsno-pukotinska izdan (Urlan, depozicije sa intenzivnim nano{ewem proporcionalno oko 15 l/s, kaptiran, kaptirano razbijeno izvori{te u Be- brzini vetra i sa bla`om sedimentacijom. loj reci, oko 10 l/s, Crno vrelo na desnoj obali Mramorske Kontinuirano pra}ewe zaga|enosti vazduha (koncen- reke, oko 15 l/s, tri izvora u Mininoj reci ukupne izda- tracije sumpordioksida, natrijumdioksida, ~a|i i suspen- {nosti oko 14 l/s, Gvozda~ko vrelo ispod @qeba, 9-35 l/s, dovanih ~estica sa te{kim metalima i drugim elementi- vrelo Duboka, oko 40 l/s, podzemne vode iz izvozne jame rud- ma) na podru~ju Prostornog plana se ne vr{i, ali povre- nika Suvo Rudi{te, 10,5–48 l/s). Slo`eni tip izdani (pu- meno dolazi do zna~ajnijeg ugro`avawa vazduha. kotinski i karsno-pukotinski) prisutan je u dijabaz-ro- Buka u okviru NPK tako|e nije merena. Glavni izvo- `na~koj formaciji i fli{nim sedimentima, sastavqenim ri buke su saobra}aj na glavnim drumskim saobra}ajnica- od pe{~ara, glinaca i glinenih {krqaca, ro`naca i kre~- ma NPK i ugostiteqski objekti u kompleksu Suvog Rudi- waka. Malo su zastupqeni na podru~ju NPK i za{titne zo- {ta (nekontrolisana ja~ina muzike koja kompromituje TC ne (sa izvorima izda{nosti do 0,1 l/s). Kopaonik). Geotermalne karakteristike kopaoni~kog masiva ni- su dovoqno izu~ene, ali se pretpostavqa da temperature u 4.2. Prirodni uslovi i resursi granitoidnom masivu iznose na dubini od 1 km oko 55, na Geolo{ke karakteristike i rudno bogatstvo 2 km oko 95, na 3 km oko 140 stepeni Celzijusa (do 400 ste- peni na dubini od 10 km). Na podru~ju NPK i wegove za- Kopaonik pripada {umadijsko-vardarskoj zoni geotek- {titne zone, hidrogeotermalne pojave registrovane su sa- tonske jedinice unutra{wih Dinarida. Sa isto~ne i za- mo u Jo{ani~koj Bawi (bawski izvori i Slani{te nizvod- padne strane ograni~en je dubinskim razlomima. Karakte- no od Bawe, kao izvori preostalog dela visokotemperatur- ri{e ga heterogena geolo{ka gra|a uslovqena intenziv- nog paleohidrogeotermalnog sistema koji se prostirao na nom geolo{kom aktivno{}u, posebno u periodima gorwe podu`nom rasedu od Kremi}a do Jelakca, sa temperaturom krede i tercijara, {to je rezultiralo stvarawem mo}nog podzemnog rezervoara od 130 do 140 stepeni Celzijusa). kompleksa magmatsko-eruptivnih stena, koje su istisnute Ukupna iskoristiva toplotna snaga izvora u Jo{ani~koj ili izlivene preko paleozojske metamorfne serije. U geo- Bawi procewuje se na oko 8,3 MW (ra~unaju}i sa ukupnom lo{koj gra|i podru~ja NPK dominira „kopaoni~ki plu- izda{no{}u do 38 l/s i temperaturama od 22 do 78,5 stepe- ton” sastavqen od varijeteta magmatskih stena (posebno ni Celzijusa). Ove termalne vode su delom endogenog, a de- granodiorita, kvarcdiorita, kvarcmonconita i granita), lom vadoznog porekla i pripadaju hidrokarbonatno, hlo- ~ijim su razarawem i oblikovawem stvoreni blokovi i ridno-natrijumskom tipu. Stepen iskori{}enosti ovih ostewaci karakteristi~ni za kopaoni~ki pejza`. Na is- voda, kako u balneolo{kom, tako i u energetskom smislu, to~nom obodu plutona karakteristi~an je „termokontaktni jo{ uvek je veoma nizak. Na mawim, popre~nim rasedima, u oreol”, stvoren intruzijom magme u karbonatne stene i pa- okviru podru~ja NPK javqaju se mawi izvori radioaktiv- leozojske {kriqce i sastavqen od brojnih metamorfita, ne vode (Marina voda, Kr~mar voda). me|u kojima su posebno interesantne pojave skarnova (naj- ~e{}e granit i volastonit), kornita, mermera i {kriqaca. Geomorfolo{ke karakteristike Od rudnih bogatstava na podru~ju NPK ima gvo`|a Reqef Kopaonika, kao vena~ne planine, ~ine planin- (iscrpqene racionalne rezerve i zatvoreni rudnici „Su- ski vrhovi, temena fluvijalnih povr{i i kosa, u koje su va Ruda” na lokalitetima Suvo rudi{te – Pan~i}ev vrh i Barska reka), volastonita na Jarmu i gra|evinskog kamena use~ene re~ne doline i drugi oblici fluvio-denudacio- (nije predvi|ena eksploatacija zbog re`ima NPK). Ispod nih procesa. Asimetri~no po svojoj uzdu`noj osi, glavno jugoisto~nog dela NPK i za{titne zone NPK, na terito- bilo Kopaonika ima pribli`no meridijanski pravac pru- rijama op{tina Brus i Leposavi} jo{ uvek je delimi~no `awa. Wegove zapadne strane i wihovi nagibi posledica aktivno podzemno eksploataciono poqe rudnika „Belo Br- su razli~itog geolo{kog sastava i nejednakih uslova u ko- do” (olovo i cink), a na zapadnom delu za{titne zone NPK jima su se odvijali procesi erozije. Podru~je NPK prosti- su napu{teni rudokopi „Badaw” i „Ki`evak”. re se ve}im delom na centralnoj planinskoj povr{i Rav- nog Kopaonika, visokoj oko 1700 mnv, oivi~enoj vrhovima Hidrogeolo{ke karakteristike i uzvi{ewima – Pan~i}ev vrh (2017 mnv), Karaman (1936 mnv), Gobeqa (1934 mnv) i drugo. Severno od centralne Slo`en geolo{ki sastav uslovio je i slo`ene hidro- povr{i je kompleks Bawskog Kopaonika (sa vrhom Vu~ak, geolo{ke pojave unutar podru~ja NPK i wegove za{titne 1718 m nv), ~ije severne strane se strmo spu{taju prema Jo- zone, sa raznovrsnim tipovima izdani i pojavom termomi- {anici, dok se severoisto~ne strane postepeno ra{~lawu- neralnih voda. Zbijeni tip izdani javqa se u aluvijalnim ju u slivu Rasine. naslagama vodotoka ([utanova~ka, Samokovska, Barska re- Osnovne morfolo{ke strukture Kopaonika na podru~- ka i drugi mawi vodotoci, sa izvorima izda{nosti do 1,0 ju NPK formirane su intenzivnim endogenim procesima l/s), kao i unutar eluvijalnih, proluvijalnih i deluvijal- (tektonika, magmatizam, vulkanizam), sa vrhuncem u terci- nih naslaga razli~ite debqine i sastava, sa funkcijski jaru, kada je najverovatnije do{lo do stvarawa plutonskog zna~ajnim, ali relativno skromnim ukupnim kapacitetom. tela centralnog Kopaonika, koje se pru`a u pravcu SZ – JI, Pukotinski tip izdani ozna~ava podru~je bogato vodom i sa najintenzivnijim uzdizawem na prostoru Pan~i}evog vr- zastupqen je unutar granodiorita i wihovih varijeteta na ha. Ovo telo se i danas postepeno uzdi`e, {to je pra}eno „kopaoni~kom plutonu”, sa 165 registrovanih izvora, dva seizmi~kom aktivno{}u i blagim promenama u reqefu. potkopa i dva bunara (od toga u kategoriji za regionalno Savremene morfolo{ke strukture Kopaonika obliko- vodosnabdevawe deset izvora i za lokalno vodosnabdevawe vane su egzogenim uticajima eluvijalnih, padinskih i flu- 25 izvora; u novije vreme ima dosta nestru~no kaptiranih vijalnih procesa, ~ijim delovawem su stvoreni erozioni i izvora ovog tipa). Pukotinski tip izdani u serpentinima akumulacioni oblici. Eluvijalnim procesom, kao fizi~- i hidrotermalno izmewenim stenama zastupqen je po se- ko-hemijskim procesom raspadawa osnovne granodiorit- vernom i zapadnom obodu kopaoni~kog masiva, na podru~ju ske mase, stvara se na podru~ju NPK grus debqine od jed- koje je znatno siroma{nije vodom (mawi broj izvora izda- nog metra i vi{e, na kome se formira pedolo{ki sloj, a {nosti ispod 1,0 l/s), sa drenirawem naj~e{}e van istra- ispod koga je drobinski sloj razli~ite debqine. Padin- 17. novembar 2009. Broj 95 19 ski procesi (posebno proluvijalni, zatim deluvijalni i i februaru). Mraznih dana ima prose~no 180,7 godi{we i koluvijalni) uslovqeni su intenzitetom eluvijalnih i mogu}i su redovno od septembra do maja (od decembra do fe- fluvijalnih procesa, a wihovi oblici prisutni su na ce- bruara svaki dan). Letwih dana ima prose~no dva godi{we, lom podru~ju NPK. Najdominantniji savremeni geomorfo- a pojava tropskih no}i je izuzetno retka. lo{ki proces na Kopaoniku je fluvijalni, vezan za mre`u Vla`nost vazduha na Kopaoniku ve}a je nego u podgori- stalnih i povremenih vodotoka. Ispoqava se prvenstveno ni, ve}a dawu nego no}u, najve}a u decembru i januaru, a naj- kao linijska erozija, vertikalna (jaru`ewe), ili bo~na, mawa u avgustu, s tim {to opada od severa ka jugu planine. {to uslovqava nepravilnosti uzdu`nih profila vodoto- Mese~ne vrednosti relativne vla`nosti prose~no su ve}e ka, sa kaskadnim prelomima, klisurastim su`ewima, kao i za 5–13% od podgorine, a godi{we kolebawe za 1-2% ve}e V-oblik popre~nog profila vodotoka (karakteristi~an nego u podgorini. Najve}a razlika tokom godine nastaje u posebno za Samokovsku, Gobeqsku, Brze}ku i Duboku reku). oktobru (do 17%), a najmawa od jula do septembra (do 11%). Fluvijalni proces uslovqava i pojavu klizi{ta i odrona Obla~nost na Kopaoniku po godi{wem hodu poklapa (u tokovima Samokovske, Paqev{ti~ke i Jo{ani~ke reke). se sa godi{wim tokom relativne vla`nosti vazduha, jer je Ipak, ve}e povr{ine „bedlends-a” uslovqene fluvio-de- prete`no uslovqena kretawem ciklona i anticiklona. Za- nudacionim procesima, zastupqene su samo u ultramafit- to se Kopaonik odlikuje ve}om obla~no{}u u zimskom ne- skom kompleksu po obodima granodioritskog masiva (po- go u letwem periodu. Sredwa godi{wa obla~nost na Kopa- sebno na zapadnim padinama Kopaonika). oniku ve}a je nego u podgorini za 0,3 do 1,0 desetine po- Pojedini delovi stena, zahvaquju}i sastavu i polo`a- krivenosti neba (u letwim mesecima za vrednosti do 1,8 ju, ostali su nerazoreni u vidu ostewaka razli~itih di- desetina, zbog uzlaznog strujawa vazduha). Me|utim godi- menzija i oblika (kompaktne kamene figure koje podse}a- {we kolebawe obla~nosti je izme|u vrednosti mawih od ju na `ivotiwe i predmete, na lokalitetima Markova ste- 0,2 do 1,1 desetine. Broj tmurnih dana najve}i je u decem- na, Lisi~ja stena, Babin grob, Jankov breg, Re~ica, Suvi bru, a najmawi u julu i avgustu, mawe na isto~nom i zapad- vrh, greben Karamana i drugo, ili nekompaktni oblici nom, a vi{e na severnom i ju`nom delu planine. oblutaka i plo~a). Interesantni su i oblici stenovitih Trajawe sijawa sunca svedeno na sredwu vrednost na izdanaka na ogoqenim stenovitim profilima planinskih idealnom horizontu najvi{eg dela Kopaonika iznosi oko padina, ili kao zasebni ostewaci, sa karakteristi~nom 1.900 sati godi{we. Godi{wa osun~anost najmawa je na se- mikronabornom strukturom, sastavqeni od skarnova, kor- veru i istoku, a najve}a na ju`nom delu planine i postepe- nita, mermera i {kriqaca u sklopu metamorfita kontakt- no se smawuje sa pove}awem visine. U odnosu na podgori- nog oreola Kopaonika (Velika stena, O{tri kr{, Jelica, nu, osun~avawe na Kopaoniku je znatno kra}e od aprila do [iqa~a i drugo). oktobra, u februaru, martu i novembru je gotovo izjedna~e- Najvi{i delovi Kopaonika bili su tokom pleistoce- no, a u decembru i januaru je du`e (kada Kopaonik spada u na zahva}eni glacijacijom slabijeg intenziteta, ~iji su najsun~anije predele Srbije). morfolo{ki tragovi o~uvani u vidu ostataka cirkova i Padavine na Kopaoniku su ve}e nego u podgorini, s to: na isto~noj strani Gobeqe (najve}i), na Kr~maru, [i- tim {to suma padavina opada od severa ka jugu i od istoka rokom dolu i Ledenicama. ka zapadu planine. Maksimalne mese~ne sume padavina po- kazuju najmawe odstupawe od vi{egodi{wih proseka u zim- Klimatske karakteristike skom, a najve}e u letwem periodu, dok minimalne mese~ne Zavisno od uzajamnog delovawa faktora geografskog sume padavina imaju mawa odstupawa od maksimalnih me- polo`aja, hipsometrije, ekspozicija, morfometrijskih ob- se~nih vrednosti. Kopaonik ima prete`no kontinental- lika reqefa i vegetacije, Kopaonik ima specifi~nu me- no-planinski pluviometrijski re`im. Padavine pribli- zo-klimu, sa velikom mikroklimatskom diferencijacijom. `no rastu sa visinom, na podru~ju NPK i za{titne zone Po Kepenovoj klasifikaciji klimata i wegovoj modifi- kontinualno samo u slivu Jo{anice. Prose~no trajawe pe- rioda sa sne`nim padavinama na Kopaoniku je 233 dana go- kaciji na na{e uslove, Ravni Kopaonik pripada Dfwcx ti- pu. Prilikom klimatske rejonizacije Srbije, pojedini au- di{we. Udeo snega u ukupnoj godi{woj sumi padavina ra- tori su izdvojili Kopaonik kao poseban klimatski rejon, ste za oko 3% na svakih 100 m visine, tako da na 2000 mnv koji ima prose~no najhladnije i najdu`e zime u Srbiji, dosti`e 54% padavina. Sredwi godi{wi broj dana sa sne- najni`e sredwe godi{we temperature i prose~no trajawe `nim pokriva~em za podru~je Kopaonika iznosi 92,9 dana sne`nog pokriva~a od 150 dana u godini. (minimum 65, maksimum 122 dana), ali se ove vrednosti po- Po temperaturama vazduha, prole}a su na vrhu Kopaoni- ve}avaju sa visinom, odnosno od juga ka severu i od zapada ka hladnija od jeseni za 4 stepena Celzijusa, leta su pro- ka istoku, tako da na skijali{tima dosti`u prose~no 150 hladna (prose~na letwa temperatura je 9,6 stepeni), a zime dana godi{we (na vrhu i do 180 dana). Sne`ni pokriva~ hladne (prose~na zimska temperatura je -6,0 stepeni). Najto- formira se od 5. do 29. dana posle prvog snega i nestaje od pliji mesec na Kopaoniku je jul, a na ve}im visinama avgust. 14. do 27. dana pre posledweg snega. Najhladniji mesec je januar, dok prose~ne mese~ne tempera- Vetrovi na Kopaoniku duvaju ~e{}e i ja~e nego u pod- ture ispod nule na Ravnom Kopaoniku traju od novembra do gorini. Po u~estalosti dominira jugozapadni vetar, a za- marta, a na Pan~i}evom vrhu od novembra do aprila (sa va- tim severoisto~ni vetar. Najvetrovitiji je {iroko otvore- rijacijama zavisno od toga da li preovla|uju polarne i ark- ni prostor Ravnog Kopaonika. Najja~i vetar je iz ju`nog ti~ke, ili okeanske i tropske vazdu{ne struje). Godi{wa pravca, a zatim iz jugoisto~nog, severoisto~nog i severnog temperaturna amplituda opada sa visinom i na vrhu iznosi pravca. Najja~i vetrovi duvaju u decembru i januaru, a najve- 17,6 stepeni Celzijusa (vi{e u toplijim nego u hladnijim }a sredwa mese~na brzina iznosi 8,1 m/s. Vetrovi iz zapad- mesecima). Kopaonik ima ni`u temperaturu od podgorine nog i jugozapadnog pravca naj~e{}e donose padavine, a re- prose~no za 9,3 do 7,4 stepeni u letwoj polovini godine i |a strujawa iz ju`nog i jugoisto~nog pravca donose topao 7,5 do 4,9 stepeni u zimskoj polovini godine. Vrednost ver- vazduh koji u zimskom periodu uti~e na topqewe snega. Do- tikalnog termi~kog gradijenta za Kopaonik iznosi prose~- minantni jugozapadni vetar ~ini zapadnu stranu Kopaoni- ka (sliv Ibra) bogatijom padavinama i vlagom, dok je seve- no 0,56 stepeni na svakih 100 m visine, ve}a je na jugozapa- du nego na severoistoku planine, najve}i je u aprilu, a naj- roisto~na i isto~na strana (slivovi Rasine i Toplice) iz- mawi u decembru i januaru. Najni`a sredwa minimalna tem- lo`ena fenskom efektu, sa toplijom i suvqom klimom. peratura na Kopaoniku je u januaru, a godi{we kolebawe Na Kopaoniku ima magle, prete`no u zimskom perio- sredwih minimalnih temperatura je 18,2 stepena, dok sred- du, ~e{}e u ni`im nego u vi{im pojasevima. we minimalne temperature ispod nule traju {est meseci. Hidrografske karakteristike Najve}a sredwa dnevna temperaturna amplituda na Kopao- niku je u septembru. Na Kopaoniku godi{we ima 83,9 lede- S obzirom na raznovrsnost fizi~ko-geografskih i nih dana (redovno od oktobra do aprila, najvi{e u januaru biolo{kih uslova, nadzemne vode Kopaonika su promenqi- 20 Broj 95 17. novembar 2009. vih karakteristika. Najve}i deo ovih voda pripada slivu {ine ukupnog masiva Kopaonika), a na ni`im delovima Ibra, mawi slivu Rasine (oba u slivu Zapadne Morave) i NPK brojne druge floristi~ke zajednice. Veliki broj en- najmawi slivu Toplice (u slivu Ju`ne Morave). Vodotoci dema i subendema obja{wava se istorijskim razvojem flo- Kopaonika raspola`u velikom erozivnom snagom, {to re i vegetacije Kopaonika i sada{wim ekolo{kim uslovi- uslovqava pojave intenzivnog spirawa, pogotovu na delo- ma na odre|enim stani{tima i mikrostani{tima. Na Ko- vima terena gde je odre|eni geolo{ki sastav kombinovan paoniku su utvr|ena tri stenoendema koji `ive samo na sa strmim nagibima i obe{umqeno{}u. Na podru~ju NPK, Kopaoniku, jedan endemi~an rod i jedan subendemi~an bal- s obzirom na proticaj, vodotoci imaju karakter stalnih kanski rod. Distribucija u odnosu na tip vegetacije ukazu- (re~ice i potoci) i povremenih (mawi potoci). Na re`im je na postojawe dva centra biodiverziteta endemi~nih bi- vodotoka uti~e topqewe snega, koje se obavqa uglavnom qaka na Kopaoniku – u visokoplaninskom delu (vegetacija ravnomerno i u du`em vremenskom periodu. Zato se pove}a- rudina na kre~wacima i serpentinima) i u podgorini ni protoci javqaju krajem zime, dosti`u maksimum u pro- (termofilni serpentinski kamewari). Za vreme glacija- le}e, ali se odr`avaju i u letwem periodu zbog ki{a i cije, Balkan je bio refugijum tercijarne flore, gde su se prihrawivawa podzemnim vodama. Najmawi protoci su u je- mnoge vrste o~uvale kao relikti (dok su u Evropi bile sen i po~etkom zime. Najzna~ajniji re~ni tokovi na pod- uni{tene glacijacijom), posebno na velikim refugijal- ru~ju NPK su Samokovska, Barska, Gobeqska, Brze}ka i Du- nim povr{inama kakve su sredwi planinski pojasevi i du- boka reka. U za{titnoj zoni NPK posebno je interesant- boke klisure, {to obja{wava prisustvo tercijarnih i gla- no Semete{ko jezero (na 875 mnv, povr{ine oko 0,75 hek- cijalnih relikata na Kopaoniku. tara, sa dva mawa, vi{a jezera), kao relikti stalnih pri- Kopaonik je na trome|i mezijske, ilirske i skardo- rodnih jezera u Srbiji. Iako su od velikog nau~nog zna~a- pindske podregije sredwoevropske regije, a wegovi najvi- ja, ova jezera nisu ni dovoqno za{ti}ena ni razvojno valo- {i delovi pripadaju alpsko-visokonordijskoj regiji. U rizovana. fitogeografskom pogledu Kopaonik je pod uticajem sred- wo-ju`noevropske planinske, sredwoevropske i pontsko- Pedolo{ke karakteristike ju`nosibirske regije. Na floru Kopaonika uticale su i makronezijsko-mediteranska, cirkumborealna i cirku- Vertikalni raspored pedolo{kih tipova zemqi{ta markti~ka florna regija. Po floristi~kim, fitogeo- na Kopaoniku prete`no se poklapa sa vertikalnom zonal- grafskim i ekolo{kim karakteristikama biqnog sveta, no{}u vegetacije. Do 800 nv (termofilne hrastove {ume m visokoplaninski predeo Kopaonika na podru~ju NPK na- na aluvijumu) javqaju se sirozem na serpentinu, organoge- lazi se u okviru sredwo-ju`noevropske planinske podre- no i organomineralno humusno silikatno zemqi{te na gije alpsko-visokonordijske regije, na granici izme|u serpentinu i posme|eno humusno i silikatno zemqi{te na sredwoevropske planinske i ju`noevropske planinske serpentinu. Od 800 do 1100 nv (mezofilne hrastove i bu- m podregije. Najni`i delovi NPK (zona bukovih i bukovo-je- kove {ume) javqaju se uglavnom posme|eno i sme|e zemqi- lovih {uma) fitogeografski pripadaju sredwoevropskoj {te na serpentinu i kiselo sme|a zemqi{ta na silikat- regiji holarkti~kog floristi~kog carstva, a zona smr~e- nim stenama. Od 1100 do 1500 nv ({ume bukve, bukve i je- m vih {uma predstavqa enklavu cirkumborealne regije. Kao le, te smr~e i jele) tipovi zemqi{ta su: humusni varijetet dominantni areal tipovi javqaju se evroazijskoplaninski kiselog sme|eg zemqi{ta, lesivirano sme|e zemqi{te na (34,06%) i evroazijski (34,67%), a mawe su zastupqeni serpentinu i sme|a zemqi{ta na kre~wacima. Od 1500 do sredwoevropski (10,30%), mediteransko-submediteranski 1800 nv (me{ovite {ume bukve, jele i smr~e, te bukve i m (5,21%), borealni (4,61%), arkto-alpski (2,91%), kosmopo- smr~e) tipovi zemqi{ta su: sme|a podzolasta zemqi{ta, litski (2,30%) itd. Na osnovu analize fitogeografskih kisela humusnosilikatna zemqi{ta i organomineralne i karakteristika endemi~ne flore, utvr|eno je da ona ima posme|ene crnice na kre~wacima. Iznad 1800 nv (na gor- m izrazito prelazan fitogeografski karakter. Analiza woj granici {ume i u alpskom pojasu (progaqene fitoce- flornih elemenata endemi~ne flore pokazuje da su pri- noze smr~e, borovnice i polegle kleke, visokoplaninski bli`no ravnopravno zastupqene tri osnovne grupe endema pa{waci i suvati) sre}u se sme|a podzolasta zemqi{ta, (u mezijskoj devet, u ilirskoj devet i u skardopindskoj pet kalkomelansol i humusno silikatna zemqi{ta. vrsta). Dominantne grupe endema su lokalni mezijsko- Floristi~ke karakteristike skardopindski sa 25,27% i ilirsko-mezijski sa 14,29%, a zajedno sa ilirsko-mezijsko-skardopinskim i kopaoni~- Flora na podru~ju NPK vrlo je bogata vrstama, sa re- kim endemima lokalni endemi dominiraju u visokopla- fugijalnim stani{tima tercijarnih i glacijalnih reli- ninskoj flori Kopaonika sa 58,24%. Analiza fitogeo- kata, {to ga ~ini centrom endemizma i floristi~kog di- grafskih karakteristika subendema visokoplaninske verziteta u Srbiji i na Balkanu. Utvr|ivawem povr{ina u flore pokazuje da preovladavaju balkansko-karpatski ele- á i áá stepenu za{tite NPK, obuhva}ena su stani{ta najve- menti (52,44%), zatim apeninsko-balkanski (18,29%), bal- }eg broja retkih ili ugro`enih vrsta. Sumiraju}i rezulta- kansko-pontski (17,07%) i alpsko-balkanski (8,54%). Ana- te dosada{wih floristi~kih istra`ivawa (po~ev od liza ekolo{ko-florogenetskih karakteristika visoko- francuskog prirodwaka Bonea iz 1840. godine, preko Gri- planinske endemi~ne flore pokazuje da preovla|uje evroa- zebaha iz 1843. godine, J. Pan~i}a kao rodona~elnika bo- zijsko-planinski areal tip (70,33%), u odnosu na submedi- tani~kih istra`ivawa od 1856. do 1884. godine, srpskih teranski (18,66%) i sredwoevropski (10,98%). Prelazni nau~nika po~etkom HH veka, do savremenih istra`ivawa mezijsko-skordopindski i ilirsko-mezijski elementi su posle Drugog svetskog rata od strane znamenitih nau~nika najbrojniji u evroazijsko-planinskom i submediteranskom Instituta za biologiju i ekologiju SANU, kasnije Biolo- tipu areala. U sredwoevropskom areal tipu preovladavaju {kog instituta „Sini{a Stankovi}”, uz podr{ku Repu- {iroko rasprostraweni balkanski endemiti, a ravnoprav- bli~kog zavoda za za{titu prirode, sa posebnim intenzi- no u~e{}e visokoplaninskih biqaka (41,50%) i biqaka sa virawem istra`ivawa od po~etka 80-tih godina), na pod- {irokim arealima (42,00%) pokazuje da jezgro visokopla- ru~ju NPK utvr|eno je prisustvo 825 biqnih taksona viso- ninske flore Kopaonika, s jedne strane, ~ine evroazijske koplaninske flore, svrstanih u 292 roda i 80 familija, od planinske, borealne i arkti~ko-alpske biqke, a s druge ~ega 91 endemi~na i 82 subendemi~ne biqke (ili strane, biqke evroazijskog, holarkti~kog i kosmopolit- biqnih taksona, {to ukazuje na fitogeografsku speci- skog areal tipa. fi~nost visokoplaninske flore Kopaonika). Ovi podaci Uredbom o za{titi prirodnih retkosti na teritori- nisu kona~ni, budu}i da se istra`ivawa nastavqaju. Viso- ji Srbije („Slu`beni glasnik RS”, br. 50/93, 93/93 i 10/94), koplaninsku floru Kopaonika u okviru NPK ~ine flora 30 biqnih vrsta koje rastu na Kopaoniku stavqeno je pod pojasa smr~evih {uma, subalpske `bunaste vegetacije i apsolutni re`im za{tite. Planirana je izmena ove Ured- planinskih rudina (sa 58% vrsta flore na oko 4% povr- be, s obzirom da je broj vrsta na Kopaoniku na listi za Cr- 17. novembar 2009. Broj 95 21 venu kwigu flore Srbije pove}an na 50. Naredbom o sta- Balkana, kao podru~je sa vrlo visokim vegetacijskim di- vqawu pod kontrolu kori{}ewa i prometa divqih biqnih verzitetom. Kvalitativna analiza osnovnih fiziognom- i `ivotiwskih vrsta („Slu`beni glasnik RS”, broj 17/99) skih tipova vegetacije pokazuje da, me|u 125 vegetacijskih obuhva}eno je 43 biqne vrste koje rastu na Kopaoniku. U jedinica, u NPK sa 74% dominiraju zajednice zeqastog ti- Crvenu listu (European Red List, UNESCO, New York, pa, prema zastupqenosti {umskih zajednica sa 26%. Kvali- 1991) upisane su ~etiri vrste sa podru~ja NPK – dve u gru- tativna analiza osnovnih singenetskih stadijuma pokazuje pi endemi~nih vaskularnih biqaka i dve u grupi neende- da je 85% fitocenoza na podru~ju NPK primarnog, odno- mi~ne flore. Po kategorizaciji stepena ugro`enosti sno potencijalnog karaktera, dok su ostalih 15% zajedni- biqnih vrsta Me|unarodne asocijacije za za{titu prirode ce sekundarnog ili tercijarnog karaktera. Tako|e se uka- (IUCN), vrste na Kopaoniku kategorisane su na slede}i zuje da je realni vegetacijski diverzitet Kopaonika za na~in: u kategoriji vrsta koje su u opasnosti da i{~eznu 15% ve}i od wegovog potencijalnog stawa, te da je dana- tri; u kategoriji rawivih vrsta (V) koje u bliskoj budu}no- {wi diverzitet vegetacije, i pored svoje prirodne razno- sti mogu biti ugro`ene {est; u kategoriji I(Ex) neodre|e- vrsnosti, pod zna~ajnim uticajem antropogenog faktora. ne i verovatno i{~ezle vrste tri; u kategoriji I(R) neod- re|ene i retke vrste dve; u kategoriji R retke vrste 60, od Faunisti~ke karakteristike toga 14 endema i dve subendema. Fauna Kopaonika i podru~ja NPK predstavqa najma- Vegetacijske karakteristike we istra`en biolo{ki segment ovog prostora. Detaqnija istra`ivawa vr{ena su samo u okviru revizije za{ti}enih Na Kopaoniku su prisutni svi vegetacijski pojasevi prirodnih rezervata NPK (á stepen za{tite). karakteristi~ni za visoke planine centralnog Balkana, U klasama vodozemaca i gmizavaca na Kopaoniku i na borealno-kontinentalni balkanski i srpsko-bugarski tip podru~ju NPK zabele`ene su slede}e vrste: vodozemci – zonirawa vegetacije na vertikalnom profilu, koji na ovoj {areni da`devwak, `utotrbi muka~, alpski triton, {um- planini pokazuje izuzetnu pravilnost. Do 800 mnv, van ska `aba, `aba travwa~a i gr~ka `aba, kao i gmizavci – granica NPK, razvijene su termofilne hrastove {ume, kao `ivorodna gu{terica/planinski gu{ter i stepski drvolaz i wihovi degradacioni oblici. Od 800 do 1100 mnv javqa- (sve pod za{titom po Uredbi o za{titi prirodnih retko- ju se mezofilne hrastove i bukove {ume. Od 1100 do 1500 sti na teritoriji Srbije). U nadle`nosti Naredbe o sta- mnv dominiraju {ume bukve (razli~iti tipovi montanih vqawu pod kontrolu kori{}ewa i prometa divqih biqnih bukovih {uma sa ~etiri osnovna tipa zajednica), uz me{a- i `ivotiwskih vrsta je poskok, dok su ostale vrste samo vine bukve i jele, te smr~e i jele. Od 1500 do 1800 mnv do- evidentirane (livadski gu{ter, zidni gu{ter i slepi}). minira pojas smr~evih {uma (najrazvijeniji na Ravnom Ko- Bogatstvo faune ptica – ornitofaune znatno je boga- paoniku sa granitnom podlogom i u Brze}koj i Dubokoj re- tije i boqe istra`eno (po~ev od J. Pan~i}a, kwiga „Pti- ci na kre~wacima, u Samokovskoj reci sa reliktnim {uma- ce u Srbiji”, 1867, preko O. Reisera 1899. i 1900, Brzako- ma na serpentinima), uz raznovrsne me{avine sa subalp- vi}a 1903–1911, do S. Matvejeva od 1938–1941. i od skom bukvom, gorskim javorom i jelom. Iznad 1800 mnv na 1949–1955. u Institutu za ekologiju i biogeografiju gorwoj granici smr~eve {ume javqaju se zajednice subalp- SANU, a kasnije samo povremeno). Uslovqeno je izra`e- ske `bunaste vegetacije tipa tundre sa progaqenim fito- nom gromadno{}u planine, kao i jasno definisanim vege- cenozama smr~e, borovnice i polegle kleke, uz pojavu su- tacijskim pojasevima, koji se pravilno visinski smewuju. balpskog ekotipa smr~e, kao i sa pojavom zajednica borov- Na najvi{im delovima planine, u okviru pa{waka i rudi- nice i u{ate vrbe na podvodnoj podlozi. Na najvi{im vr- na su i goleti sa kamewarima, posebno izra`enim na Su- hovima, ali i ne{to ni`e, u zoni subalpske `bunaste ve- vom rudi{tu, Gobeqi i Kukavici. Do danas je na Kopaoni- getacije, na eksponiranim i nagnutim terenima razvijene ku konstatovano 166 vrsta ptica, me|u kojima ima i onih su visokoplaninske rudine i pa{waci, alpskog i subalp- koje su se na planini nastanile u 50 posledwih godina, skog tipa, diferencirani na dve vegetacijske klase (zavi- usled brzih promena prirodnih uslova, kao i onih koje su sno od podloge – silikata ili kre~waka i serpentinita). u tom periodu nestale sa planine. Pove}ana je brojnost Osnovni tip vegetacije silikatnih rudina koji dominira „oportunisti~kih” vrsta, prilagodqivih na izmene stani- ~itavim visokoplaninskim predelom, u velikoj meri je de- {ta, a smawena brojnost grabqivica, ali i drugih vrsta gradiran i na pojedinim mestima zamewen siroma{nijim usko vezanih za osetqive biotope. Ipak se diverzitet fa- zajednicama. Vegetacija kre~wa~kih rudina i rudina na une ptica na Kopaoniku, u odnosu na druge planine Srbi- visokoplaninskim serpentinitima znatno je raznovrsnija je i Balkana, mo`e smatrati veoma bogatim. Sa 133 vrste i floristi~ki bogatija od one na silikatima. (80%) dominiraju gnezdarice (od kojih se deset vrsta po- Od ostalih potencijalnih oblika vegetacije, koji se sledwih decenija vi{e ne gnezdi). Najboqe je prou~ena za- javqaju kao azonalne i intrazonalne pojave biqnih zajed- vi~ajna ornitofauna. Na podru~ju NPK registrovano je nica, interesantna je vegetacija stena (na kre~wacima i 120 vrsta gnezdarica (90% zavi~ajnih vrsta, {to upu}uje da serpentinitima, kao i u pukotinama silikatnih stena), su granice NPK sa ovog aspekta pravilno odre|ene). Ured- visokih zeleni i tresava (na otvorenim stani{tima, oko bom o za{titi prirodnih retkosti na teritoriji Srbije, potoka. u okviru smr~evih {uma). Pored toga, zabele`en je 99 vrsta ptica sa Kopaonika stavqeno je pod za{titu (od i ve}i broj sekundarnih zajednica zeqastog tipa razli~i- toga je nestalo 13 vrsta, a vi{e se ne vi|a devet vrsta). Na tih degradacionih oblika vegetacije. Me|u travnim zajed- Evropskoj Crvenoj listi zastupqeno je pet vrsta registro- nicama najve}i ekonomski zna~aj imaju livadske zajednice vanih u NPK, od kojih se na Kopaoniku gnezdi samo jo{ sekundarne prirode na otvorenim stani{tima u okviru po- jedna vrsta. Na svetsko Crvenoj listi (Word Red List), jasa bukovih {uma i delom u smr~evom i hrastovom pojasu. 1996) nalaze se tri vrste, od kojih su dve po IUCN katego- Mawi ekonomski zna~aj imaju travne zajednice pa{waka i rijama svrstane u VU (vulnerable) – rawive vrste (od kojih rudina na otvorenim stani{tima u okviru smr~evog poja- se jedna gnezdi u za{titnoj zoni NPK, a ostale su nesta- sa, sa ve}im brojem asocijacija i subasocijacija. Na najvi- le). Vi{e pa`we u istra`ivawu i za{titi posve}eno je {im delovima planine ekonomski zna~aj ima samo narde- pticama grabqivicama (program hranili{ta, koji se rea- tum u okviru smr~evog pojasa i na ve}im visinama (do 1900 lizuje od 1996. godine). m nv). Sintaksonomskim pregledom fitocenoza Kopaoni- Fauna sisara Kopaonika relativno je malo istra`i- ka do danas je ustanovqeno 118 asocijacija i 39 subasoci- vana (po~ev od J. Pan~i}a 1869, preko B. Petrova od jacija, svrstanih u 62 sveze, 41 vegetacijski red i 24 klase. 1934–1940. do Savi}a 1963, Savi}a i Soldatovi}a 1984, od- Od toga, na podru~ju NPK je zastupqeno 60% zabele`enih nosno do istra`ivawa lovne divqa~i 1990). Prema dosada- sintaksona, odnosno 65 asocijacija i 25 subasocijacija {wim podacima, faunu sisara Kopaonika ~ini 39 vrsta i svrstanih u 35 sveza, 26 vegetacijskih rodova i 18 klasa, po to: devet vrsta bubojeda, pet vrsta slepih mi{eva, jedna vr- ~emu se NPK izdvaja u odnosu na druga podru~ja Srbije i sta paglodara, 14 vrsta glodara, osam vrsta meso`dera i 22 Broj 95 17. novembar 2009. dve vrste papkara. Sve vrste su autohtone (sem ameri~ke on- {tva mla|eg od 19 godina) u 2002. iznosio je vi{e od 2, {to datre koja je pre 40 godina prodrla uz dolinu Ibra). U pro- ukazuje da je podru~je u{lo u stadijum duboke ili najdubqe {lom veku istrebqeni su medved, ris, divokoza, jelen i vi- demografske starosti. Povoqnije stawe je jedino u nasequ dra (ova posledwa javqa se u za{titnoj zoni NPK), a ugro- Brze}e sa indeksom starewa 0,85 i dosta ujedna~enim u~e- `eni su divqa ma~ka i divqa sviwa. Na evropskoj Crvenoj {}em svih starosnih grupa, kao i u nasequ Kopaonik (Su- listi su i dve vrste sa podru~ja NPK, obe sa naznakom (â) vo Rudi{te). Nepismenih stanovnika starijih od deset go- rawive vrste. dina na podru~ju Prostornog plana je vi{e od petine (1991. 20,1%), a vi{e od 90% nepismenih je starije od 50 4.3. Stanovni{tvo, naseqa, javne slu`be, fizi~ke godina (s tim {to je broj nepismenih `ena za vi{e od ~e- strukture i specijalna namena tiri puta ve}i od broja nepismenih mu{karaca). Od ukup- nog broja stanovnika u radno-sposobnoj dobi od 20-65 go- Stanovni{tvo i doma}instva dina je preko 50% od svih nepismenih (me|u wima i 85% Na podru~ju Prostornog plana `ivelo je po Popisu od ukupnog broja nepismenih `ena). I pored postepenog 2002. godine ukupno 4.015 stanovnika i 1.410 doma}instava poboq{avawa, struktura stanovni{tva po {kolskoj spre- u 19 naseqa, od ~ega u op{tini Ra{ka devet naseqa sa 2.421 mi je nepovoqna. Od ukupnog stanovni{tva starijeg od 15 stanovnika i 879 doma}instava ([ipa~ina 252 stanovni- godina, kompletno osnovno obrazovawe nema ni 50% sta- ka, 84 doma}instava, Tioxe 158 stanovnika, 69 doma}insta- novnika, sredwe obrazovawe oko 15%, a vi{e i visoko va, Lisina 52 stanovnika, 22 doma}instava, Semete{ 152 obrazovawe samo oko 2% stanovnika (na Kopaoniku i u Jo- stanovnika, 68 doma}instava, Badaw 91 stanovnika, 53 do- {ani~koj Bawi). Na podru~ju Prostornog plana bilo je ma}instava, Kremi}e 64 stanovnika, 40 doma}instava, Jo- 2002. godine 1.596 aktivnih stanovnika (ili 41,28% od {ani~ka Bawa 1.150 stanovnika, 360 doma}instava, Rako- ukupnog broja), od ~ega 34,27% obavqa zanimawe, 28,07% su vac 236 stanovnika, 88 doma}instava, Crna Glava sa \or- lica sa li~nim prihodima i 30,42 izdr`avano stanovni- |evi}ima 248 stanovnika, 89 doma}instava i Kopaonik 18 {tvo. Struktura zaposlenih na podru~ju Prostornog plana stanovnika, {est dom.), u op{tini Brus osam naseqa sa se mewa, tako {to se smawuje u~e{}e primarnog sektora 1.282 stanovnika i 416 doma}instava (Bozoqin 129 stanov- (prose~no na oko 50%, od ~ega na teritoriji op{tine Brus nika, 52 doma}instava, Ravni{te 92 stanovnika, 37 doma- oko 69% i na teritoriji op{tine Ra{ka oko 39%), blago }instava, Kne`evo 60 stanovnika, 25 doma}instava, Brze}e pove}ava u~e{}a sekundarnog sektora (na oko 17%), a znat- 258 stanovnika, 81 doma}instava, Liva|e sa Go~mancem 172 nije pove}ava u~e{}e tercijarnog sektora (na oko 31%). stanovnika, 53 doma}instava, Paqev{tica 56 stanovnika, Oko 70% stanovnika je autohtono, a me|u doseqenicima 17 doma}instava i Kriva Reka 515 stanovnika, 151 doma- predwa~e stanovnici iz drugih seoskih naseqa iste op- }instava) i u op{tini Leposavi} dva naseqa sa 299 sta- {tine. Zna~ajniju imigraciju ima samo Jo{ani~ka Bawa, a novnika i 115 doma}instava (Belo Brdo 190 stanovnika, 75 delom Kriva Reka i Kopaonik. doma}instava, Guvni{te 109 stanovnika, 40 doma}instava). Broj doma}instava na podru~ju Prostornog plana spo- Sem naseqa Jo{ani~ka Bawa sa 1.150 stanovnika i naseqa rije opada od broja stanovnika (indeks 2002/1961 od Kriva Reka sa 515 stanovnika, ostala tradicionalna nase- 90,6%), {to je posledica raslojavawa vi{eporodi~nih do- qa su sa malo stanovnika (deset naseqa sa 100-300 stanov- ma}instava i smawewa broja wihovih ~lanova. Preko 100 nika i sedam naseqa sa mawe od 100 stanovnika). Ako bi doma}instava imaju samo dva naseqa (Jo{ani~ka Bawa i se primenila projekcija stanovni{tva na osnovu dosada- Kriva Reka), do 100 doma}instava ima deset naseqa i do 50 {wih trendova, ve}ina naseqa ne bi mogla da bude predmet doma}instava sedam naseqa. Prose~na veli~ina doma}in- dugoro~nog plana, jer bi wihovo stanovni{tvo u planskom stava je u periodu 1961–2002. godine vi{e nego prepolo- periodu ili u ne{to daqoj budu}nosti nestalo, a aktivno- vqena i iznosi u proseku 2,8 ~lanova, a dominiraju poro- sti i fizi~ke strukture bili napu{teni. dice sa dva ~lana (28,94%, najvi{e u Semete{u 50%, najma- U periodu 1961–2002. godine broj stanovnika smawen we u Lisini 13,64%) i sa jednim ~lanom (20,64%, najvi{e je za 4.756, odnosno za 54,7% (najvi{e u nasequ Kremi}e – u Kremi}ima 52,5%, u Lisini 45,45% i Badwu 41,51%, naj- za 85%), proporcionalno najintenzivnije u posledwem pe- mawe u Krivoj Reci i Crnoj Glavi – ne{to iznad 10%), a riodu 1991–2002. godine (za 25%). U protekloj deceniji, zaostaju ~etvoro~lana (13,26%) i jo{ vi{e doma}instva sa pove}awe broja stanovnika bele`i se samo u Brze}u (op- vi{e ~lanova. Veliki je procent porodica bez dece (preko {tina Brus) i u okviru KO [ipa~ina i KO Lisina (op- 40%), a porodice sastavqene od bra~nog para sa decom je- {tina Ra{ka), {to je uslovqeno prvenstveno razvojem tu- dva prelaze 50% (ostalo ~ine samohrane majke i o~evi sa rizma i izgradwom turisti~kog sme{taja, prete`no od decom). strane povremenih i mawim delom stalnih do{qaka iz Tradicionalna naseqa (izgra|enost, komunalna gradskih centara. Sva ostala naseqa zasnovana na egzi- opremqenost, mre`a i centri) stenciji iz poqoprivrede i ostalih tradicionalnih de- latnosti bele`e izrazitu depopulaciju, po ~ijim trendo- Tradicionalna naseqa na podru~ju Prostornog plana vima }e biti uga{ena u bli`oj budu}nosti, ako se radikal- su dominantno seoska, izuzev Jo{ani~ke Bawe (me{ovito no ne promene uslovi i motivi `ivota i rada u ovim pro- bawsko-turisti~ko naseqe gradskog tipa), Brze}a i Lisi- storima. Pozitivan prirodni prira{taj u posledwoj dece- ne/^ajetine (nova turisti~ka naseqa uz mawa tradicio- niji bele`e samo dva naseqa – selo Kriva Reka (op{tina nalna naseqa). To su potplaninsko/planinska naseqa na Brus) i gradsko naseqe Jo{ani~ka Bawa (op{tina Ra{ka), visinama od 500 mnv (Jo{ani~ka Bawa) do 1.600 mnv (Li- dok najve}u vrednost negativnog prirodnog prira{taja be- sina – ^ajetina), prete`no razbijene morfolo{ke struk- le`i Badaw (-3,308%), {to je zna~ajno uslovqeno niskom ture, najve}im delom sa amortizovanim tradicionalnim stopom fertiliteta (u~e{}e `ena od 14–49 godina u odno- gra|evinskim fondom, sa malo novije izgradwe (sem u po- su na ukupno stanovni{tvo podru~ja Prostornog plana bi- menutim turisti~kim naseqima) i sa niskim stepenom za- lo je 2002. godine samo 16,7%, ali u Bozoqinu samo 3,8%, a {tite i revitalizacije etno-nasle|a u objektima narodnog u Kremi}u 0%). Neravnomerno u~e{}e starosnih grupa uka- graditeqstva. Naseqa su najve}im delom slabo saobra}ajno zuje na regresivni tip strukture stanovni{tva. Prose~na i funkcionalno povezana sa op{tinskim centrima i sa starost stanovni{tva na podru~ju Prostornog plana bila TC Kopaonik. U sistem postoje}eg skijali{ta Kopaonika je 2002. godine 49,1 godina (u sredi{noj Srbiji 42,1 godi- ukqu~eno je samo Brze}e (preko `i~are Bela reka). Izuzev na). U~e{}e mladih od 0–19 godina na podru~ju Prostor- kod pomenutih turisti~kih naseqa, osnovu egzistencije ve- nog plana bilo je 2002. godine samo 17,01% (u sredi{woj }ine ostalih naseqa ~ini ekstenzivna sva{tarska poqo- Srbiji 22,2%), a u~e{}e starijih od 60 godina ~ak 34,55% privreda, bez zna~ajnijih sadr`aja zanatstva (stari zanati (u sredi{woj Srbiji 22,8%). Indeks starewa stanovni- su izumrli, a novi nisu razvijeni) i bez industrije. Komu- {tva (odnos udela stanovni{tva starijeg od 60 i stanovni- nalna opremqenost naseqa je na posebno niskom nivou 17. novembar 2009. Broj 95 23

(bez kvalitetnih pristupnih puteva i asfaltiranih ulica, licija sa protivpo`arnom za{titom, gorska slu`ba spasa- bez kanalizacije, sa improvizovanim oblicima lokalnog vawa, sadr`aji kulture i edukacije, zabave, sporta i rekre- vodosnabdevawa, sa nezadovoqavaju}im elektro-snabdeva- acije i drugo), nije dovoqno posve}ena pa`wa kompletira- wem, bez ili sa nedovoqno telefonskih veza i sli~no). wu centra NPK (bez ekolo{kog edukaciono-informativ- Izglede za re{avawe ovih problema ograni~avaju siroma- nog centra, ekolo{ke inspekcije, letwih edukativnih {tvo op{tina i naseqa, ali i wihova postoje}a morfolo- {kola i radionica, organizovanih kulturnih manifesta- {ka struktura koja (u odnosu na broj stanovnika i proiz- cija, muzeja i drugo), opremawu zdravstvene stanice, ban- vodwu) ~ini neracionalnim ve}inu projekata unapre|ewa karskim uslugama, raznovrsnosti sportsko-rekreativnih komunalija i javnih slu`bi. Na`alost, razvoj turizma na sadr`aja prilago|enih raznim ciqnim grupama turista i Kopaoniku dosada nije imao zna~ajnije neposredne pozi- sli~no. tivne uticaje na unapre|ewe ovih naseqa (sem Brze}a), ia- U Brze}u, a posebno u Jo{ani~koj Bawi kao afirmi- ko ima posrednih uticaja (posebno u zapo{qavawu, zatim u sanim centrima zajednica naseqa, javne usluge i javne slu- poboq{awu saobra}ajnog pristupa, prihodima od prodaje `be su prete`no u funkciji gravitiraju}eg stanovni{tva, zemqi{ta, prodaji doma}ih proizvoda hrane i pi}a turi- a nedovoqno i u funkciji NPK i TC Kopaonik. Posebno stima i sli~no). nedostaju sportsko-rekreativni sadr`aji za odrasle i de- Mre`a naseqa na podru~ju Prostornog plana predsta- cu, sadr`aji socijalne za{tite, kulture, edukacije i zaba- vqa segmente mre`a naseqa u okviru op{tina Ra{ka, Brus ve, tradicionalne kulturne i sportske manifestacije, ali i Leposavi} i treba da bude tretirana u kontekstu navede- i sadr`aji administracije, trgovine, tehni~kih servisa i nih op{tina, ali i u kontekstu TC Kopaonik, kao novog drugo. U druga dva centra zajednica naseqa – Kriva Reka i subjekta/pola razvoja ovog prostora. Pri tom treba imati Belo Brdo nema ni neophodnih sadr`aja usluga i javnih na umu da je TC Kopaonik (sa jezgrom na Suvom Rudi{tu i slu`bi koji odgovaraju formalnom statusu ovih central- prate}im podcentrima – zapo~etim na Srebrncu, formira- nih mesta. Ostala seoska naseqa na podru~ju Prostornog nim u Brze}u i Jo{ani~koj Bawi, kao i sa amorfnom na- plana nisu opremqena javnim sadr`ajima za svakodnevne seqskom celinom Lisina – ^ajetina) ve} uticao na prome- potrebe, a jo{ uvek veoma lo{a saobra}ajna povezanost sa nu mre`e naseqa i sistema lokalnih centara podru~ja centrima ote`ava ili onemogu}ava kori{}ewe central- Plana. U tom smislu, naseqa u neposrednoj gravitacionoj nih javnih sadr`aja, ili uvo|ewe mobilnih slu`bi. zoni TC Kopaonik (Brze}e i Kriva Reka u op{tini Brus, Lisina – ^ajetina, Jo{ani~ka Bawa sa Paqev{ticom i Turisti~ki kompleksi i fizi~ke strukture Crna Glava sa \or|evi}ima u op{tini Ra{ka i Belo Br- Glavni turisti~ki kompleksi i pripadaju}i sadr`aji do u op{tini Leposavi}) predstavqaju glavne faktore za turisti~ke suprastrukture i infrastrukture Kopaonika rekonstrukciju mre`e naseqa na podru~ju Prostornog pla- realizovani su na podru~ju NPK. Dominantni realizova- na. U ovoj mre`i nedostaju saobra}ajne i funkcionalne ni kompleks je Suvo Rudi{te, kao jezgro TC Kopaonik, na veze, kako sa op{tinskim centrima, tako i sa TC Kopao- teritoriji op{tine Ra{ka, povr{ine od oko 173 ha, obu- nik. Funkcije centara zajednice naseqa, u ovom kontekstu hva}en podru~jem GUP-a sa elementima DUP-a Suvo Rudi- na odre|en na~in ve} vr{e Kopaonik/Suvo Rudi{te, Jo{a- {te – Jaram iz 1991. godine (sa glavnom najizgra|enijom ni~ka Bawa, Brze}e i Kriva Reka. Za kompletnije budu}e podcelinom Suvo Rudi{te – centar/Krst, za koju je 2004. funkcionisawe ovih centara potrebno je unaprediti wi- godine donet Plan detaqne regulacije na povr{ini od hovu saobra}ajnu pristupa~nost, kao i opremqenost sadr- oko 75 ha, kao i sa podcelinama Sun~ana dolina, Repu{ke `ajima javnih slu`bi (posebno zdravstva, socijalne za- ba~ije i Marina voda), sa glavnim skijali{tem TC Kopa- {tite i kulture) i komunalne opreme, ali istovremeno i onik na teritorijama op{tina Ra{ka i Brus. Na podru~ju privredne baze u turizmu i komplementarnim aktivnosti- NPK zapo~et je jo{ samo planirani turisti~ki podcentar ma. Ostala naseqa u za{titnoj zoni NPK (Badaw, Kremi- Srebrnac, sa jednim hotelom i skijali{tem. U za{titnoj }e, Rakovac, Semete{ i Tioxe u op{tini Ra{ka, Bozoqin, zoni NPK razvijen je turisti~ki podcentar Brze}e (u Kne`evo, Go~manci, Liva|e, Paqev{tica i Ravni{te u okviru istoimenog tradicionalnog naseqa, sa sme{tajem, op{tini Brus i Guvni{te u op{tini Leposavi}), prakti~- prate}im sadr`ajima i skijali{tem Bela reka, op{tina no jo{ nisu pod uticajem turizma na Kopaoniku, slabo su Brus), a u neposrednoj inicijaciji je razvoj turisti~kog saobra}ajno povezana sa TC Kopaonik i op{tinskim cen- podcentra Jo{ani~ka Bawa sa zna~ajnim termoakvati~kim trima, bez javnih slu`bi i komunalne opreme, sa odumira- potencijalima (op{tina Ra{ka), kao i lokaliteta u op- wem stanovni{tva i privrede. {tini Brus – Jaram, Srebrnac i Rendara (~iji planovi de- Servisi i javne slu`be taqne regulacije su u izradi). U toku je i inicirawe raz- voja Krive Reke (organizovawe sela udr`ivawem me{tana Opremqenost naseqa servisima i javnim slu`bama je i formirawe prvog skijali{ta), gondolskog povezivawa na niskom nivou. Usluge trgovine, ugostiteqstva i tehni~- Brze}a preko Bregova sa Srebrncem i drugo. Uz samu gra- kih servisa razvijenije su samo u kompleksima i naseqima nicu NPK izgra|eno je ogromno neplansko vikend-naseqe sa izra`enim turisti~kim funkcijama, prvenstveno na Su- Lisina – ^ajetina, u zna~ajnoj meri podstaknuto stawem vom Rudi{tu, a zatim u Jo{ani~koj Bawi i delom u Brze}u, na Kosovu i Metohiji. dok su u ostalim naseqima samo elementarno zastupqene. Kao najrazvijeniji, turisti~ki kompleks Suvog Rudi- Javne slu`be su tako|e razvijenije samo u okviru turisti~- {ta sa oko 10.000 le`aja ve} je prevazi{ao planirani ka- ke ponude Suvog Rudi{ta i donekle Brze}a, kao i u okviru pacitet, a wegovo preoptere}ewe posebno izaziva tr`i- me{ovitog naseqa Jo{ani~ka Bawa, a me|u wima predwa~i {na renta afirmisanog imixa TC Kopaonik i, u vezi s zdravstvo, uz kulturu i administraciju. Sem donekle {kol- tim, neplanirani rast vikend-naseqa Lisina – ^ajetina. stva, javne slu`be u ostalim naseqima su nerazvijene (po- Ekolozi i wihova medijska podr{ka u javnosti (~ije aktiv- sebno zdravstvo, socijalna za{tita i kultura). nosti u NPK su posebno poja~ane tek izgradwom komfor- U kompleksu/podcentru Suvo Rudi{te izgra|eni su sa- nog turisti~kog sme{taja na Kopaoniku) generalizovali dr`aji servisa koji prete`no slu`e turistima, a delom i su problem ugro`avawa NPK preteranom i neprimerenom lokalnom stanovni{tvu. Tu su po{ta, sadr`aji trgovine, izgradwom, iako ova izgradwa, sem na Suvom Rudi{tu (ko- ugostiteqstva i tehni~kih servisa, ~ijem kvantitetu nedo- je predstavqa samo 1,4% povr{ine NPK) i jo{ mawim de- staje raznovrsnost i kompletnost (kod trgovine je nedo- lom na Srebrncu, kao i na Gvozdacu i u Ciganskoj reci voqno zastupqena ponuda lokalnih proizvoda zdrave hrane (neplanska vikend gradwa na teritoriji op{tine Ra{ka), i etno-proizvoda, a kod ugostiteqstva diverzifikacija za nije zna~ajnije zastupqena na podru~ju NPK, a ni u za{tit- razli~ite ciqne grupe turista). U okviru zastupqenih sa- noj zoni, izuzev neplanskog vikend-naseqa Lisina – ^aje- dr`aja javnih slu`bi (uprava NPK – JP „Nacionalni tina i neophodnih infrastrukturnih objekata. Uzroci park Kopaonik”, zdravstvena stanica, osnovna {kola, mi- ovakve izgradwe fizi~kih struktura nisu u planskim do- 24 Broj 95 17. novembar 2009. kumentima, ve} u wihovom nesprovo|ewu i ~ak ignorisawu `wewa, adekvatno rukovawe i drugo (do realizacije kona~- (prekora~ewe kapaciteta suprastrukture bez odgovaraju}e nog kanalizacionog sistema sa postrojewima za pre~i{}a- izgradwe infrastrukture, posebno kanalizacije na Suvom vawe na Ibru). Hotel na Srebrncu tako|e ima kanalizaci- Rudi{tu, desetostruko probijawe planiranih kapaciteta oni kolektor do ure|aja za pre~i{}avawe kapaciteta od vikend-naseqa Lisina – ^ajetina, tolerancija neplanske 600 ES u Ciganskoj reci (koji je jo{ van funkcije). Odvo- vikend izgradwe u NPK i drugo). |ewe atmosferskih voda sa gra|evinskih povr{ina na pod- ru~ju NPK jo{ nije re{eno. U za{titnoj zoni NPK deli- Infrastruktura i komunalni servisi mi~nu fekalnu kanalizaciju ima samo Brze}e (bez funkci- na podru~ju Prostornog plana onisawa ure|aja za pre~i{}avawe kapaciteta od 1.000 ES Razvijenost postoje}e infrastrukture na podru~ju na nizvodnom ulazu u naseqe, zbog zapu{enosti glavnog ko- Prostornog plana rezultat je razvoja turizma i koncentri- lektora), dok se u ostalim naseqima fekalne vode upu{ta- sanih republi~kih ulagawa u podru~je zbog sanacija posle- ju u vodotoke, naj~e{}e direktno, re|e preko septi~kih ja- dica zemqotresa 80-ih godina. Najvi{e rezultata postig- ma. Nigde nije kompletnije re{eno odvodwavawe atmos- nuto je u saobra}aju, delom u elektrosnabdevawu, dok je iz- ferskih voda. gradwa vodosnabdevawa, kanalizacije (posebno), telefo- Glavno elektrosnabdevawe najve}eg dela podru~ja nije i komunalnih servisa zaostajala (sem u okviru TC Ko- NPK, do postoje}e TS 35/10(20) kV na Krstu, obezbe|uje se paonik/kompleksu Suvo Rudi{te), posebno u udaqenijim iz TS 110/35 kV „Ra{ka”, dalekovodom 110 kV koji sada ra- naseqima za{titne zone NPK. di na 35 kV. Rezervno napajawe TS na Krstu obezbe|eno je Okosnicu saobra}ajne mre`e podru~ja Prostornog postoje}im dalekovodom 35 kV od Ra{ke preko Rudnice plana ~ine postoje}e regionalne saobra}ajnice R-218a Br- (preko koga se mo`e obezbediti do 4 MVA), a do Krsta po- ze}e–Suvo Rudi{te, kao odvojak od regionalnog puta R-218 stoji i kabl 35 kV od Belog Brda (nije u funkciji). Od ove Brus–Bla`evo i R-119a Jo{ani~ka Bawa–Suvo Rudi- trafostanice razvedeno je oko 30 km kablovskih dalekovo- {te–Rudnica, kao odvojak regionalnog puta R-119 Biqano- da 10 i 20 kV do 36 trafostanica 10(20)/0,4 kV na Suvom vac–Jo{ani~ka Bawa–, na koje se nadovezuju Rudi{tu, Jarmu, skijali{tu i drugim sadr`ajima. Mawi lokalni, kategorisani i nekategorisani putevi. Od pla- deo podru~ja NPK snabdeva se iz trafostanice 35/10 kV niranih regionalnih puteva po postoje}em PPPNPK Ko- Brze}e (do koje vodi dalekovod 110 kV Aleksandrovac- paonik, zapo~eta je samo deonica od Lisine do Belog Brda Brus-Brze}e, koji radi pod naponom od 35 kV). Iz TS u Br- (nedovr{ena, nekategorisana i van funkcije zbog stawa ze}u sa oko 11,5 km kablovskih dalekovoda 10 i 20 kV do po- na AP Kosovo i Metohija), kao i rekonstrukcija najve}eg vezano je pet trafostanica 10(20)/0,4 kV na Srebrncu i u dela postoje}e deonice regionalnog puta R-119a od Rudni- Brze}u (Bela reka–Kamari{te). U za{titnoj zoni NACI- ce do Suvog Rudi{ta i deonice puta R-119 na podru~ju Pla- ONALNI PARK, dalekovod 35 kV izgra|en je jo{ do TS na od Jo{ani~ke Bawe uz Jo{anicu. Od planiranih lokal- 35/10 kV u Jo{ani~koj Bawi i Belom Brdu. Tradicionalna nih puteva, realizovan se prilaz Krivoj reci preko Mi- naseqa za{titne zone NPK povezana su dalekovodima 10 lentije, a u zavr{etku je put od Krive Reke do Srebrnca (na kV od TS 35/10 kV u Brze}u (54 km DV i 23 TS 10/0,4 kV), trasi koja nije predvi|ena Prostornim planom). Putna Jo{ani~koj Bawi (19 km DV i 19 TS 10/0,4 kV), Brveniku mre`a, prihvatqiva po kapacitetu, ali ne i po kvalitetu, (5 km DV i 2 TS 10/0,4 kV), u Ra{ki (25 km DV i 14 TS predstavqa glavni vid saobra}ajne infrastrukture na 10/0,4 kV), Rudnici (19 km DV i 10 TS 10/0,4 kV), Le{ku podru~ju Prostornog plana i u wegovom povezivawu sa (18 km DV i 6 TS 10/0,4 kV) i Belom Brdu (14 km DV i 8 okru`ewem. Saobra}aj u funkciji turisti~ke ponude u TS 10/0,4 kV). prostoru vr{e 24 postoje}e `i~are – sede`nice i ski- Javnu telefonsku mre`u na podru~ju Prostornog pla- liftovi (bez novih objekata po postoje}em PPPNPK, sem na ~ine: fiksna telefonija u okviru mre`ne grupe 036 zamene dvoseda Karaman greben ~etvorosedom, odnosno sa Kraqevo (centrala Jo{ani~ka Bawa, koja pokriva Bawu i tri nove ~etvorosede`nice mimo odredbi Prostornog pla- Rakovac, sa ukupno 180 brojeva, centrala Rudnica van pod- na). Podru~je Prostornog plana je u dvosatnoj izohroni od ru~ja Prostornog plana koja pokriva Tioxe i [ipa~inu sa me|unarodnih aerodroma Ni{ i Pri{tina. ukupno 50 brojeva i centrala Kopaonik koja pokriva Suvo Vodovodni sistem u okviru NPK formiran je na Su- Rudi{te sa 270 brojeva, svega 500 brojeva, dok su naseqa vom Rudi{tu, sa zahvatima iz izvori{ne ~elenke Samokov- Crna Glava, Kremi}e, Badaw, Semete{ i Lisina u okviru ke i fabrikom za pre~i{}avawe sirove vode kod Jela~i}a ove mre`ne grupe bez telefona), mre`ne grupe 037 (cen- strugare, koja radi sa kapacitetom od 40-50 l/s. Krakom ce- trala Kriva Reka, koja pokriva Krivu Reku sa 120 brojeva, vovoda preko Jarma snabdeva se i hotel na Srebrncu. Pro- centrala Brze}e koja pokriva Brze}e, Go~mance, Liva|e i blemi povremenog nedostatka i nezadovoqavaju}eg kvalite- Kne`evo sa ukupno 251 brojem i centrala Gra{evci van ta vode uslovqeni su neadekvatnim vodozahvatima, nekom- podru~ja Prostornog plana koja pokriva Paqev{ticu sa pletnim ure|ajima za crpqewe i pre~i{}avawe vode i lo- deset brojeva, svega 382 broja, dok naseqa Kne`evo i Bozo- {im rukovawem. Iako postoje dovoqne koli~ine vode, nije qin iz ove mre`ne grupe imaju samo po jedan broj, a Ravni- formiran vodovodni sistem za tehni~ku vodu (za potrebe {te je bez telefona) i mre`ne grupe 028 Kosovska Mitro- skijali{ta, protivpo`arne za{tite, prawa i zalivawa jav- vica (Belo Brdo i Guvni{te bez telefona), ukupno na pod- nih povr{ina i drugo), ve} se za to koristi pre~i{}ena vo- ru~ju Prostornog plana 882 telefonska broja. U mre`noj da iz vodovoda. U za{titnoj zoni NPK delimi~ne vodovo- grupi 036, centrala Kopaonik je digitalna (starije gene- de imaju samo Jo{ani~ka Bawa i Brze}e, dok se ostala, dis- racije), koja mo`e da pru`a i druge servise osim telefo- perzovana i prete`no razbijena naseqa snabdevaju iz vodo- nije, dok su centrale u Jo{ani~koj Bawi i Rudnici ana- toka i pojedina~nih izvora i vrela, preko malih, improvi- logne, bez dovoqnog broja veza sa ~vornom centralom u Ra- zovanih vodovoda i na druge na~ine. Pritom su nestru~nim {koj. U mre`noj grupi 037 sve centrale (izuzev u Bla`evu) kapta`ama ugro`eni brojni mawi izvori, a dobar deo do- su digitalne i predstavqaju izdvojeni stepen ~vorne digi- ma}instava u seoskim naseqima jo{ nema re{eno pitawe talne centrale u Brusu, sa kojim su povezane opti~kim ka- vodosnabdevawa (u Rakovcu, Crnoj Glavi, Kne`evu, Ravni- blovima i digitalnim linijskim sistemima. Iz pravca {tu, Bozoqinu, Semete{u, Kremi}u i drugo). Rudnice do Suvog Rudi{ta i iz pravca Brze}a do Srebrn- Kanalizacioni sistem u okviru NPK izgra|en je na ca, u funkciji su jo{ uvek stari vazdu{ni telefonski vo- Suvom Rudi{tu, sa fekalnim kolektorom dovoqnog kapa- dovi malog kapaciteta (za slu`bene potrebe). Mobilnu te- citeta, uz potrebu poja~avawa sekundarnih kolektora (zbog lefoniju pokrivaju „Telenor” (062 i 063) preko baznih neplanirane izgradwe turisti~kih kapaciteta) i stavqa- stanica na Gobeqi, Suvom Rudi{tu i Jo{ani~koj Bawi i wa u funkciju ure|aja za pre~i{}avawe na Repu{kim ba~i- radio-relejne stanice na Pan~i}evom vrhu (preko koje se jama, uz prioritetno pove}awe postoje}eg kapaciteta od prosle|uje signal ka severnom delu Kosova i Metohije) i 6.000 ES na 12.000 ES i kompletirawe, eliminisawe mr- „Telekom Srbija” (064 i 065) preko baznih stanica na Su- 17. novembar 2009. Broj 95 25 vom Rudi{tu, Gobeqi i Brze}u, kod oba operatora sa neu- NATO agresiji 1999. godine kompleks je bombardovan i jedna~enom pokriveno{}u signalima (koji }e biti potpu- te{ko o{te}en, a na granici Pokrajine uspostavqena nad- niji tek sa realizacijom planiranih opti~kih kablova). le`nost KFOR-a, ~ime se deo NPK sa turisti~kim kom- Radio-televizijska difuzna mre`a na podru~ju Pro- pleksom Suvo Rudi{te na{ao u pojasu od 5 km kopnene zo- stornog plana emituje se sa releja na Gobeqi (samo deli- ne bezbednosti. Neizvesna sudbina vojnog lokaliteta na mi~no obnovqen posle NATO bombardovawa) i preko ka- Pan~i}evom vrhu (u pogledu namene i nadle`nosti, ali i blovskog distributivnog sistema koji jo{ nije za`iveo u u pogledu teritorijalne pripadnosti) ~ini neizvesnim i pravom smislu. Ve}ina naseqa u za{titnoj zoni NPK, zbog funkcionisawe NPK i skijali{ta na granici sa AP Ko- konfiguracije terena, ima lokalne repetitore, koji nisu sovo i Metohija (uz jo{ neo~i{}en prostor Kr~amara od u potpunoj funkciji zbog nedovoqne visine obnovqene an- neeksplodiranih kasetnih NATO bombi). tene na Gobeqi i smawene snage sa kojom se emituje tele- vizijski signal. Korisnici MUP, Vojska Srbije, EPS, 4.4. Proizvodne aktivnosti slu`be spasavawa, slu`be obezbe|ewa, JP „Nacionalni park Kopaonik” i drugo, naj~e{}e koriste infrastruktu- [umarstvo ru javnih mre`a. Mre`e za prenos podataka i Internet Pod {umom u NPK je ukupno 7.427,24 ha, od ~ega pod jo{ uvek nisu, u pravom smislu, stigli do Kopaonika, jer je dr`avnom, najkvalitetnijom {umom NPK 7.077,02 ha i pod wihov razvoj uslovqen realizacijom savremenih telekomu- privatnom, ostalom {umom 350, 22 ha. Neobrasle povr{i- nikacionih sistema. ne dr`avnog {umskog zemqi{ta NPK iznose ukupno Ukupno stawe telekomunikacione mre`e na podru~ju 2.311,16 ha, od ~ega 1.694,26 ha {umskog, 286,28 ha neplod- Prostornog plana nije zadovoqavaju}e. Infrastrukturu za nog i 727,82 ha ostalog i tu|eg zemqi{ta. Dr`avnim {u- navedene telekomunikacione mre`e ~ine: opti~ki i ba- mama i privatnim {umama u okviru NPK gazduje JP „Naci- karni kablovi, radio-relejne stanice i antenski stubovi, onalni park Kopaonik” u GJ „Barska reka”, GJ „Samokov- sistemi prenosa, komutacioni centri i pristupne (mesne) ska reka” i GJ „Gobeqska reka” na teritoriji op{tine Ra- mre`e. {ka i „Brze}ka reka” na teritoriji op{tine Brus, po od- Komunalni sadr`aji i slu`be na podru~ju Prostor- redbama Op{te {umske osnove NPK iz 1994. godine, a po- nog plana su tako|e nedovoqno razvijeni ili neadekvatni. dela na gazdinske jedinice i {umska odeqewa zadr`ana je Grejawe objekata na Suvom Rudi{tu je, protivno odredba- i u novoj Op{toj {umskoj osnovi NPK od 2004. godine. U ma postoje}eg PPPNPK, najve}im delom zasnovano na ko- Op{toj {umskoj osnovi ne postoje kategorije gra|evin- ri{}ewu te~nih goriva (objekti projektovani za grejawe skog zemqi{ta, ni zemqi{ta pod `i~arama i ski-stazama, na elektri~nu energiju pre{li su na grejawe ovim ener- ~ak ni ispod izgra|enih objekata i povr{ina (umesto toga, gentima), dok se objekt na Srebrncu greje na elektri~nu u okviru jednog broja {umskih odeqewa ustanovqena je na- energiju. U naseqima za{titne zone, turisti~ki sadr`aji menska celina „12” – rekreativno-turisti~ki centar ukup- zagrevaju se raznim energentima, a doma}instva tradicio- ne povr{ine od oko 418 ha). nalnim ~vrstim gorivima (drvo i ugaq). Na osnovu tipolo{kih istra`ivawa 2002/2003 godi- Planirana eliminacija sme}a iz NPK nije ostvarena, ne, u NPK su definisana 43 tipa {uma (od kojih 21 tip po ve} Komunalno preduze}e iz Ra{ke neredovno odvozi sme- prvi put izdvojen u Srbiji), raspore|enih u ~etiri kom- }e sa Suvog Rudi{ta na neure|enu deponiju kod Ra{ke, a pleksa: 1. kseromezofilnih kitwakovih i grabovih {uma, postoji i niz divqih deponija kraj puteva u NPK i za{tit- 2. mezofilnih bukovih i bukovo-~etinarskih tipova {uma, noj zoni NPK. Sem delimi~no u Jo{ani~koj Bawi i Brze- 3. pojasa frigorofilnih ~etinarskih tipova {uma i 4. su- }u, organizovano sakupqawe ne postoji u ostalim naseqi- balpskih `bunastih ~etinara i li{}ara. Povr{inski, ma za{titne zone NPK. najzastupqenije su {ume smr~e (37,89%), zatim {ume bukve Pijaca u NPK izgra|ena je na Suvom Rudi{tu (uz Ko- (25,35%), {ume smr~e, jele i bukve (14,04%), {ume smr~e i nake). U za{titnoj zoni NPK postoji u Jo{ani~koj Bawi, bukve (10,58%), {ume smr~e i jele (8,56%) i {ume jele i bu- a u Brze}u i na nekoliko lokacija pored puta iz pravca kve (3,45%). Brusa formirani su mali prodajni punktovi doma}e radi- U dr`avnoj {umi NPK ustanovqeno je slede}ih pet nosti (uglavnom prirodna hrana i pi}a). Ure|enost groba- namenskih celina: proizvodno-za{titne {ume, za{titne qa je na niskom nivou, a javne zelene povr{ine boqe su {ume zemqi{ta, rekreativne povr{ine, prirodne predeo- ure|ene samo uz zna~ajnije turisti~ke objekte. Od planira- ne celine (áá stepen za{tite NPK) i prirodni rezervati nih javnih servisa, pored postoje}ih, formirane su pro- (á stepen za{tite NPK), me|u kojima izrazito dominiraju tivpo`arna slu`ba na Suvom Rudi{tu (u sastavu stanice {ume prirodnih predeonih celina (Barska reka, Samokov- milicije) i putna baza na Repu{kim ba~ijama. ska reka, Gobeqska reka, Duboka i Brze}ka reka), a zatim za{titne {ume zemqi{ta i strogi prirodni rezervati. Specijalna namena Stawe {uma NPK po me{ovitosti je osredwe do nepo- Vojska je bila me|u prvim subjektima razvoja Kopaoni- voqno, jer ~iste sastojine ~ine 64,45% ukupno obrasle po- ka. Svojim prisustvom na Suvom Rudi{tu (najpre samo sa vr{ine, pri ~emu je zate~eno stawe prete`no u skaldu sa slu`benim sadr`ajima, a kasnije i sa vojnim odmarali- prirodnim potencijalom u kome dominiraju kompleksi ~i- {tem) istovremeno je u~estvovala u razvoju (radnim dopri- stih smr~evih i ~istih bukovih {uma. Stawe me{ovitosti nosima u izgradwi infrastrukture i skijali{ta) i done- {uma relativno je povoqno samo kod strogih prirodnih kle ga ograni~ (konflikt vojnih propisa sa borav- rezervata (58,83% me{ovitih sastojina), a nepovoqno je na kom stranih turista, termini za obuku vojnih jedinica na ostalim povr{inama, posebno kod {uma rekreativne name- skijali{tu i na poligonu za obuku i neka druga ograni~e- ne sa samo 4% me{ovitih {uma. wa). Pred dono{ewe postoje}eg PPPNPK, vojska je odu- Stawe {uma po poreklu i o~uvanosti ukazuje na kvali- stala od ranijeg zahvata da u okviru NPK zauzme oko 500 ha tetan i o~uvan fond dr`avne {ume u NPK, sa prose~nom za veliki poligon namewen planinskoj obuci specijalnih zapreminom od 341 m³/ha i teku}im zapreminskim prira- jedinica. Pored lokaliteta vojnog odmarali{ta, vojska je stom od 6,71 m³/ha godi{we. Dominiraju sa 91,68% {ume jo{ uvek korisnik i zemqi{ta na susednoj jugozapadnoj visokog prirodnog porekla, uz ve{ta~ki podignute sasto- glavici (sa lokalitetom vojnog odmarali{ta, ukupno na 20 jine od 6,46% i samo 1,86% izdana~ke {ume. O~uvane sa- ha). Funkcije i re`im lokaliteta na Pan~i}evom vrhu stojine dominiraju sa 70%, ali je zna~ajno u~e{}e razre|e- uslovili su jo{ ve}a ograni~ewa za skijali{te i kretawa nih sastojina (25%), uz u~e{}e degradiranih formi (5%). turista „zarobiv{i” mauzolej J. Pan~i}a, kao zna~ajan kul- U o~uvanim {umama su najve}i proizvodni efekti sa za- turni i turisti~ki motiv, unutar vojnog kompleksa i ogra- preminom do 372 m³/ha i zapreminskim prirastom od 7,55 ni~avaju}i ishodi{ta kako postoje}ih, tako i planiranih m³/ha, dok se proizvodni potencijal u razre|enim sastoji- `i~ara iz pravca Belog Brda u op{tini Leposavi}. U nama koristi sa 80%, a u degradiranim samo sa 30%, uz 26 Broj 95 17. novembar 2009. znatno umawenu biolo{ku stabilnost ove dve posledwe ka- kojima je zabrawen lov na teritoriji Nacionalnog parka tegorije. U odnosu na namenske celine, najnepovoqnije (gde su predvi|eni samo rezervati za uzgoj divqa~i, dok je stawe o~uvanosti je kod za{titnih {uma zemqi{ta (sa lov dozvoqen u za{titnoj zoni NPK), na zahtev JP „Naci- 32,63% razre|enih i 13,69% degradiranih sastojina), a onalni park Kopaonik” ministar poqoprivrede, {umar- najpovoqnije stawe kod prirodnih rezervata (bez izdana~- stva i vodoprivrede doneo je re{ewe o ustanovqewu lovi- kih {uma i sa 2,13% ve{ta~ki podignutih sastojina). {ta „Kopaonik” u granicama NPK i re{ewe o davawu lo- U NPK je registrovano 26 vrsta drve}a, od ~ega su tri vr- vi{ta na gazdovawe JP „Nacionalni park Kopaonik” iz ste uni{tene. U drvnom fondu dominiraju smr~a sa 58%, bu- sredine 1993. godine, na osnovu ~ega su Ministarstvo po- kva sa 33% i jela sa 8%, dok sve ostale vrste u~estvuju sa 1%. qoprivrede, {umarstva i vodoprivrede i JP „Nacionalni Najzna~ajniji abioti~ki faktori {teta u {umama park Kopaonik” zakqu~ili ugovor o uslovima gazdovawa NPK su sneg, mraz, vetrovi i po`ari. Najve}e {tete od sne- lovi{tem. Krajem 1993. godine Upravni odbor JP „Nacio- ga (posebno vla`nog) nastaju preoptere}ewem kruna ~eti- nalni park Kopaonik” doneo je odluku o zabrani lova i ri- nara, zbog ~ega dolazi do snegolomova, vetroizvala i savi- bolova u NPK. Po~etkom 1996. godine JP „Nacionalni jawa stabala. [tete od vetra kombinuju se sa {tetama od park Kopaonik” dobija saglasnost na Privremeni godi- snega, a vetar sam uti~e na prekomernu transpiraciju biqa- {wi plan gazdovawa lovi{tem za sezonu 1996–97, a 2000. ka i na preno{ewe spora parazitnih gqiva. Po`ar je po- godine (na osnovu prethodno navedenih dokumenata, sred- tencijalno najve}a opasnost za ove {ume, posebno u ~etina- woro~nog i godi{weg Programa za{tite i razvoja NPK i rima za vreme letwih meseci. Me|u bioti~kim faktorima Uslova za{tite prirode od Zavoda za za{titu prirode Sr- {teta najzna~ajnije su bolesti prouzrokovane parazitskim bije) doneta je Lovna osnova lovi{ta „Kopaonik” za peri- gqivama – mikozama, a u mawem stepenu bolesti izazvane od 2000–2010. godine. Po ovoj osnovi, u okviru NPK pred- virozama, bakteriozama i parazitnim cvetnicama. Najve}i vi|eni su lovni rezervati Suvo rudi{te–Jaram i Ravni- neprijateq prirodnih sastojina ~etinarskih {uma je para- {te na ukupnoj povr{ini od 1.392 ha, a ukupna lovno-pro- zitna gqiva Heterobasidion annosum, koja uzrokuje su{ewe duktivna povr{ina lovi{ta obuhvata 11.219,53 ha. U za- stabla i truqewe korena i drveta (li{}ari su otporni na {titnoj zoni NPK lov je organizovan u lokalnim lova~- ovu gqivu, ali joj slu`e kao tranzitni doma}ini), a znatne kim dru{tvima udru`enim u Lova~ki savez Srbije. JP {tete pri~iwava i gqiva na {umskim kulturama belog bo- „Nacionalni park Kopaonik” nedovoqno sara|uje sa ovim ra i smr~e. Me|u brojnim parazitskim i saprofitskim lova~kim dru{tvima, a nije retko ilegalno zala`ewe lo- biqkama koje napadaju li{}are, izrazitije su {tetne one vaca na teritoriju NPK. koje se javqaju na kori bukve. Od {teto~ina, najzna~ajniji Od lovne divqa~i, u NPK su kao gajene vrste po pro- su su {tetni insekti i sitni glodari. U {umskim kultura- ceni za 2003. godinu prisutne: srna 68 (po Lovnoj osnovi ma smr~e najve}i problem predstavqaju insekti smr~ini kapacitet lovi{ta je 200, a ekonomski kapacitet 250), di- hermesi, a u {umskim kulturama belog bora borov savija~, vqa sviwa 12 (30 i 44), zec 326 (400 i 680), jarebica poqska borove zoqe i sipci. U prirodnim sastojinama smr~e {te- 216 (300 i 480) i jarebica kamewarka 42 (200 i 320). Vi{e to~ine su osmozubi i {estozubi smr~in potkorwak i pruga- nego skromno stawe gajenih vrsta krupne divqa~i pra}eno sti drvenar, a u sastojinama bukve bukvine muve galice, bu- je i nepovoqnom uzrasnom strukturnim. Zato Lovnom osno- kvin surla{ miner, bukvin miner i drugo. vom nije bio predvi|en komercijalni odstrel za srnu i di- Privatne {ume na podru~ju NPK zastupqene su prete- vqu sviwu do 2006/07. godine, za zeca do 2005/06. godine, a `no na malim parcelama po obodu NPK (u okviru ááá stepe- za jarebice u toku va`ewa Lovne osnove (do 2010. godine). na za{tite), sa prose~nom zapreminom drvne mase od 279,46 Prema kriterijumima IUCN, od gajenih vrsta divqa~i na m³/ha i prose~nim godi{wim prirastom od 5,58 m³/ha, a na- Kopaoniku u kategoriju rawivih spada jarebica kamewar- mewene su za{titi zemqi{ta. U ovim {umama dominiraju ka, dok ostale vrste nisu ugro`ene, zavisno od za{tite (a gazdinske klase bukve (64,70%), smr~e (18,57%) i smr~e-bu- divqa sviwa i bez obzira na za{titu). U budu}nosti se kve (8,51%). Po poreklu, sa 96,58% povr{ine dominiraju planira reintrodukcija novih vrsta, ali su prihvatqive visoke {ume, gotovo u potpunosti o~uvane, prema 3,42% iz- samo i{~ezle autohtone vrste (medved, evropski jelen, ris, dana~kih {uma koje su na vi{e od 1/3 degradirane. Po sme- divokoza, veliki tetreb), a ne i druge (muflon, jelen lopa- si preovla|uju ~iste sastojine sa 86,70%, dok su 13,30% me- tar) i to ako mogu da se obezbede stani{ni uslovi. Zna~a- {ovite sastojine. Me|u vrstama drve}a dominira bukva sa jan negativni faktor za brojnost divqa~i je i krivolov, oko 76%, a zatim smr~a sa oko 23%. Zdravstveno stawe {u- kako u NPK, tako i u za{titnoj zoni NPK. Prema svemu ma je dosta dobro, a ugro`ene su najvi{e od po`ara. navedenom, lovstvu u NPK ne pridaje se zna~aj izrazitije Gazdovawe {umama u NPK organizuje JP „Nacional- komercijalne delatnosti, ve} se vi{e ra~una sa pove}awem ni park Kopaonik”, a poslovi su najpre poveravani JP brojnosti vrsta koje }e upotpuniti bogatstvo NPK, od zna- „Srbija{ume”, a u posledwe vreme privatnim izvr{ioci- ~aja za kulturolo{ku i turisti~ku prezentaciju (istra`i- ma. Se~u {ume (od koje se JP „Nacionalni park Kopaonik” vawa i edukacija, fotosafari, posmatrawe divqa~i, mali najve}im delom izdr`ava) ne prate adekvatne uzgojne mere. zoo-vrt i drugo). Istovremeno treba voditi ra~una da neke [umski putevi su zapu{teni, a wihova prohodnost ~esto od postoje}ih i mogu}ih vrsta divqa~i mogu biti opasne za opredequje pravce se~e i odr`avawa. Odr`avawe {uma je posetioce NPK i turiste (vuk, divqa sviwa, medved, ris). na niskom nivou, a kod se~e se {uma ne ~isti od grawa. Ta- Razvoj turizma sa ponudom u centrima i u prostoru, kao i ko|e se ne sprovodi propisni {umski red. {iroko disperzovana ponuda prirodnih i kulturnih vred- U za{titnoj zoni NPK, dr`avnim i privatnim {uma- nosti NPK za prezentaciju posetiocima nisu u skladu sa ma gazduje JP „Srbija{ume”. Gazdovawe {umama organizova- razvojem lovstva, ali svakako imaju nad wim prednost. no je po gazdinskim jedinicama: GJ „Kremi}ke {ume” i GJ Ribarstvo na podru~ju NPK i wegove za{titne zone „Veliki Vlah–Jadovnik–Treska” na teritoriji op{tine Ra- jo{ je mawe razvijeno od lovstva. Vode NPK pripadaju sal- {ka i GJ „Kopaonik” na teritoriji op{tine Brus. [uma je monidnom, pastrmskom regionu, sa relativno skromnim ni`eg kvaliteta nego na podru~ju NPK, a eksploatacija ta- ribqim naseqima poto~ne pastrmke. Zbog siroma{tva vo- ko|e nije adekvatno pra}ena uzgojem i odr`avawem {uma. Za dom, u ve}ini vodotoka na podru~ju NPK nema zna~ajnijih se~u privatnih {uma pri izgradwi `i~ara i ski-staza, da- uslova za ve}u populaciju poto~ne pastrmke, izuzev u Samo- lekovoda, puteva i drugih infrastrukturnih objekata, vla- kovskoj i Gobeqskoj reci (kao ~istim vodotocima sa zna- snicima nisu obezbe|ivane adekvatne kompenzacije. ~ajnijim protokom), odnosno u Barskoj reci i Ciganskom potoku (kao prirodnim plodi{tima). Po biolo{kim i Lovstvo i ribarstvo ekolo{kim karakteristikama, poto~na pastrmka predsta- Suprotno odredbama postoje}eg PPPNPK Kopaonik vqa semimigratornu, reofilnu vrstu, koja se ne nalazi na (a sada i odredbama Strategije za{tite, razvoja i ure|ewa nacionalnoj listi za{ti}enih vrsta, ali je stavqena na podru~ja Nacionalnog parka Kopaonik iz 2003. godine) Preliminarni spisak za Crvenu listu ki~mewaka Srbije 17. novembar 2009. Broj 95 27

(budu}i da je wen status u Evropi od rawive vrste do vrste ~enom primenom mehanizacije (prete`no specijalizovane u opasnosti, za razliku od kriterijuma IUCN koji je treti- za brdsko-planinske terene). Najmawe su zastupqene poqo- raju u niskoj verovatno}i opasnosti, ili kao skoro ugro- privredne povr{ine sa nagibima ve}im od 60% (iskqu~i- `enu). Najbogatija poto~nom pastrmkom je Samokovska re- vo pa{waci, ugro`eni svim vidovima erozije i denudaci- ka (u sredwem i dowem toku do 440 primeraka ve}ih od 10 je) i mawim od 15% (u ni`im zonama, prete`no pod nase- cm po du`nom kilometru), a zatim Barska i Gobeqska reka qima). (220-260 primeraka po km). Ribarstvom se u NPK upravqa Tople ekspozicije (jugoistok, jug, jugozapad) skromno na osnovu petogodi{weg Sredworo~nog programa unapre- su zastupqene na podru~ju Prostornog plana, a wihova dis- |ivawa ribarstva na podru~ju NPK i godi{wih programa pozicija je vrlo zna~ajan faktor ne samo poqoprivrede, unapre|ewa ribarstva koje donosi i sprovodi JP „Nacio- ve} ostalih tradicionalnih aktivnosti, naseqavawa i nalni park Kopaonik”. Planom poribqavawa za 2003. go- drugo na planini. dinu bilo je predvi|eno poribqavawe poto~nom pastrmkom Ubrzani nastanak vodne erozije na podru~ju Prostor- sa 25.300 komada ribqe mla|i i to Samokovske reke (sa nog plana uslovqen je erodibilno{}u stena, ekscesivno- 12.000 komada ribqe mla|i), Barske reke (sa 4.000 komada) {}u klime, intenzitetom kori{}ewa tla, degradirano{}u i jo{ pet vodotoka. Planirana ure|ena mrestili{ta nisu vegetacije, neobezbe|enim lokalnim putevima, nesanira- realizovana, a pastrmka se mresti na u{}ima mawih pri- nim rudarskim radovima i drugo, a ugro`ava najve}i deo toka, ili u wihovom dowem toku. Prema relevantnim doku- poqoprivrednog zemqi{ta bez travnog pokriva~a, posebno mentima, na podru~ju NPK dozvoqen je ribolov samo u na- na jugoisto~nim delovima NPK (jaka i sredwa erozija), a u~no-istra`iva~ke svrhe, dok je privredni ribolov zabra- zatim u vreme bujica na podru~jima svih ve}ih slivova, ali wen, budu}i da za to i nema uslova. Dozvoqavawe sportskog sve vi{e i na alpskim ski-stazama (koje se ne tretiraju kao ribolova (uz po{tovawe lovostaja, minimalne du`ine ri- poqoprivredno zemqi{te, iako je za wihovo odr`avawe to be i upotrebu ve{ta~kog mamca), predvi|eno je po ustano- neophodno). vqewu stabilne populacije poto~ne pastrmke i pove}ane Klimatski uslovi najzna~ajniji za poqoprivredu na mo}i wene prirodne reprodukcije (po posebnom akcionom podru~ju Prostornog plana su padavine (povoqne po koli- planu gazdovawa ovom vrstom i wenim stani{tima). U za- ~ini i rasporedu, posebno za travni pokriva~) i tempera- {titnoj zoni NPK postoje i druge autohtone vrste riba – ture (nedovoqne godi{we sume toplote iznad 1.000 m nv za poto~na mrena, klen, uklija, tako|e sa skromnom populaci- ratarske kulture, neiskori{}ene mogu}nosti formirawa jom, ali sa dobrim mogu}nostima da se ona pove}a i oboga- mawih zasada leske, maline, jagode, kupine i nekih drugih ti, pod uslovom da se i ovde planski upravqa (negativan vrsta otpornih na ni`e temperature, pod uslovom da se ne primer nestru~nog poribqavawa Semete{kog jezera neau- remete re`imi za{tite NPK). Ostali klimatski uslovi tohtonim vrstama, koje su uni{tile deo za{ti}ene autoh- primereni su prvenstveno hipsometriji i morfometrij- tone faune). U za{titnoj zoni napravqen je jedan broj ma- skim oblicima reqefa i karakteristi~ni su i za ostale lih privatnih ribwaka koji ukazuju na solidne uslove uz- visoke planine u Srbiji. goja i tova ribe. Po pedolo{kim karakteristikama, zemqi{te na pod- ru~ju Prostornog plana ima jasno izra`en raspored po vi- Poqoprivreda sinskim pojasevima: zemqi{ta doweg brdskog pojasa (do Po svom geografskom polo`aju, podru~je NPK i we- 750–800 mnv) po plodnosti zavisno od dubine humusnog ho- gove za{titne zone imaju u domenu poqoprivrede sve ka- rizonta i stepena posme|enosti; zemqi{te vi{eg brdskog rakteristike planinskih i podplaninskih poqoprivred- pojasa (do 1.100 mnv), skromne plodnosti, zavisno od dubi- nih prostora. I pored objektivnih prirodnih ograni~ewa, ne i biolo{ke aktivnosti humusnog horizonta; zemqi{te udaqenosti od tr`i{ta i re`ima za{tite NPK, potenci- planinskog pojasa (1.100–1.400/1.500 mnv) kao {umska ze- jali poqoprivrede Kopaonika nisu iskori{}eni, posebno mqi{ta visoke ekolo{ko-proizvodne vrednosti, ali nepo- sto~arstva, planinskog vo}arstva i doma}e radinosti na desna za poqoprivrednu obradu zbog te{kog mehani~kog proizvodwi zdravstveno bezbedne hrane u okviru razvoja sastava, prisustva kamewa, slabog vazdu{nog kapaciteta i turizma, pri ~emu re`imi za{tite prirode mogu da pred- drugo; zemqi{ta predalpskog pojasa (1.400/1.500–1.800 stavqaju vi{e prednost nego ograni~ewe. mnv) na skoro ~itavom centralnom Kopaoniku, ograni~ene Reqefne karakteristike Kopaonika kao potencijali agro-ekolo{ke proizvodne vrednosti, male dubine i ni- i ograni~ewa izra`ene su parametrima hipsometrije, na- skog prisustva hranqivih elemenata, osim azota; zemqi- giba, ekspozicija, mikrooblika i erozije. Tereni iznad {ta podalpskog i alpskog pojasa (1.700/1.800 mnv do vrha 1700 mnv predstavqaju pojas visokih planinskih pa{waka Kopaonika) indikovano je autohtonim biqnim zajednica- iznad gorwe granice {ume, plitkog pedolo{kog sloja, za- ma koje na wima rastu i u poqoprivredi su zna~ajna za kva- pu{tenih i sve vi{e obuzetih tvrda~om male hranqive litetnije vrste trava. Pored navedenih specifi~nih evo- vrednosti, zbog zapostavqene pregonske ispa{e i odsustva luciono genetskih serija zemqi{ta, pojavquju se i druge neophodnih meliorativnih mera. Na terenima od 1.000 do pedolo{ke jedinice, a me|u wim su najzna~ajnija aluvijal- 1.700 mnv, za poqoprivredu su interesantni planinski pa- na zemqi{ta i treseti{ta. Aluvijalna zemqi{ta formi- {waci i livade u okviru {umskog pojasa, ~iji uzroci de- rana su u priobalnim delovima vodotoka, a agroekolo{ka gradiranosti su gotovo isti kao kod visokih planinskih vrednost najpovoqnija im je kod peskovito-ilovastih i pa{waka, a na zapadnom obodu planine ima mawih parcela ilovastih varijanti, ukoliko du`ina zadr`avawa podzem- pod krompirom i strnim `itima. U visinskom pojasu od ne vode u profilu ne ograni~ava obradu. Pojava treseti- 600 do 1.000 mnv tradicionalno je zastupqena polivalent- {ta vezana je za akumulirawe nerazlo`enih ili polura- na – sto~arska i ratarska proizvodwa, uz o~uvawe dela {u- zlo`enih trava i mahovina u anaerobnim uslovima. Tresa- ma i izgradwu naseqa, kao i uz spontano o~uvawe biodi- ve se razlikuju po geomorfolo{kim i hidrolo{kim uslo- verziteta i autohtonosti predela. vima postanka i ve}im delom su pod vegetacijom livadskog U odnosu na nagibe terena, na podru~ju NPK domini- tipa. Ne samo pedolo{ki pokriva~, ve} i ostale prirodne raju poqoprivredne povr{ine nagiba od 30 do 60%, na ko- karakteristike i proizvodne mogu}nosti livada i pa{wa- jima nije mogu}e mehanizovano ko{ewe, sakupqawe i tran- ka, kao veoma zna~ajnih faktora o~uvawa specifi~ne ra- sport sena, te se redukovano koriste u pregonskoj ispa{i znovrsnosti biqnog i `ivotiwskog sveta Kopaonika, jo{ uz tradicionalno ko{ewe livada, a zbog zapu{tenosti iz- uvek nisu kompleksno izu~eni. lo`ene su povr{inskoj i delom jaru`noj eroziji. U za- Bonitet zemqi{ta istra`en je samo za podru~je NPK, {titnoj zoni NPK dominiraju poqoprivredne povr{ine a ne i u za{titnoj zoni NPK (gde nije izvr{ena diferen- nagiba od 15 do 30% sa pa{wacima, livadama i oranicama cijacija u odnosu na morfometrijske oblike). Zemqi{ta (delom degradiranim i pretvorenim u oskudne travwake), Kopaonika svrstana su u kategorije od âá do âááá bonitet- izlo`ene svim stepenima povr{inske erozije i sa ograni- ne klase, izuzev malih povr{ina u â klasi, sa slede}im 28 Broj 95 17. novembar 2009. ograni~ewima: na petoj klasi, koja je prete`no za travwa- podru~ju Prostornog plana ostala lokalna poqoprivredna ke i {ume, mogu se gajiti samo neke ratarske kulture, pod gazdinstva, optere}ena brojnim ograni~ewima. uslovom veoma obazrive antierozione obrade; na {estoj Poqoprivredna gazdinstva kao osnovni nosioci po- klasi su plitka zemqi{ta na ve}im nagibima i nisu po- qoprivrede na Kopaoniku sve mawe su u stawu da vr{e tu godna za obradu zbog pretwe uni{tewa biqnog pokriva~a, funkciju, zbog sve nepovoqnijih demografskih obele`ja a uz umerena ograni~ewa mogu se koristiti pod travwaci- (smawivawe ukupnog broja stanovnika bez zna~ajnih prome- ma i {umom; u sedmoj klasi su plitka zemqi{ta na izrazi- na u broju doma}instava, {to je rezultiralo smawewem to velikim nagibima i izlo`ena vodnoj i eolskoj eroziji, prose~nog broja ~lanova doma}instva, uz starewe ukupnog, te se mogu koristiti samo pod travwacima i {umom; u a posebno poqoprivrednog stanovni{tva, odnosno uz sve osmoj klasi su kamewari, zemqi{ta zaga|ena otpadnim vo- intenzivnije smawewe udela radno sposobnih, drasti~no dama i sme}em, odnosno vrlo plitka zemqi{ta na ekstrem- smawewe fertiliteta i prirodnog prira{taja, emigraci- no strmim nagibima, te se iskqu~ivo mogu koristiti pod ju mlade, posebno `enske populacije i drugo). Po doma}im travwacima i {umom. U okviru velike ve}ine planinskih statisti~kim kriterijumima (znatno ni`im u pogledu ve- sela i zaseoka postoje dubqa zemqi{ta na zaravwenim ili li~ine poseda od evropskih kriterijuma), vi{e od 90% do- blago nagnutim terenima, koja se uslovno mogu svrstati u ma}instava raspola`e materijalnim fondovima koji ih áâ kategoriju, kao vrtna, antropogena zemqi{ta sa~uvana kategori{u u poqoprivredna doma}instva, ali se broj po- od degradacije i oplemewena dugotrajnom obradom i or- qoprivrednih doma}instava /seoskih gazdinstava perma- ganskim |ubrewem. Primenom mera za{tite od erozije mo- nentno smawuje (posebno u malim naseqima, najvi{e u pe- gu se koristiti u ratarskoj proizvodwi do nagiba od 16%, riodu 1991–2002. godine). Od ukupnog broja gazdinstava na a u vo}arskoj proizvodwi do 30%. Na pli}im profilima podru~ju Prostornog plana, oko 61% je na teritoriji op- neophodno je uvo|ewe za{titnih plodoreda i konturne ob- {tine Ra{ka, oko 31% na teritoriji op{tine Brus i oko rade ve} na nagibima iznad 3%. Zadr`avawe ovih zemqi- 8% na teritoriji op{tine Leposavi}, sa najmawim pose- {ta u funkciji poqoprivrede predstavqa va`an faktor dom po gazdinstvu u op{tini Ra{ka. Me|u doma}instvima uspostavqawa optimalnih odnosa izme|u biqne i sto~ar- sa posedom, preovla|uju ona sa prose~nim zemqi{nim po- ske proizvodwe i opstanka planinskih sela (ali i zbog sedima od 3 do 8 ha, sa dominantnim udelom pa{waka i o~uvawa biotopa, predela i ukupne za{tite prirode i `i- skromnim proizvodnim potencijalom zemqi{ta, mehaniza- votne sredine). cije i drugo. Ukupne poqoprivredne povr{ine na podru~ju Pro- Aktuelna struktura doma}instava prema izvorima stornog plana iznose 17.140 ha, najvi{e na teritoriji op- prihoda na podru~ju Prostornog plana ukazuje na odumira- {tine Ra{ka (oko 49%), zatim na teritoriji op{tine we poqoprivrednih doma}instava/gazdinstava, stagnaciju Brus (oko 38%) i na teritoriji op{tine Leposavi} (oko me{ovitih doma}instava i porast nepoqoprivrednih do- 13%). Pod poqoprivrednim zemqi{tem je 52,5% podru~ja ma}instava (ovih posledwih sa nerealno visokom stopom, Prostornog plana, najvi{e u za{titnoj zoni NPK, dok je s obzirom na ranije nisko u~e{}e kategorije nepoqopri- na teritoriji NPK po zastupqenosti iza {uma i {umskog vrednih), ali i na nezanemarqivi uticaj razvoja turizma zemqi{ta. U strukturi poqoprivrednog zemqi{ta izrazi- na formalnu i neformalnu zaposlenost lokalnog stanov- to dominiraju prirodni travwaci sa 14.361 ha ili 84% (od ni{tva. Taj trend istovremeno ukazuje i na odr`ivost na- toga 9.429 ha pa{waka, ili 55% i 4.932 ha livada, ili seqa sa preovla|uju}im statusom me{ovitih i nepoqopri- 29%). Od ukupnih pa{waka i livada, na teritoriji NPK je vrednih, ~ak i u odnosu na poqoprivredu, koja u ovom slu- 3.214 ha, ili 22,4%. Zbog re`ima NPK i ga{ewa potpla- ~aju predstavqa po`eqni, inegralni segment egzistencije ninskih sela, travwaci koji dominiraju u poqoprivred- i razvoja planinskih sela (u sadejstvu sa turizmom i poten- nom zemqi{tu NPK prakti~no se ekonomski ne koriste, cijalnom malom privredom). U odnosu na normative razvi- {to dovodi do degradacije i izmena autohtonih travnih sa- jenih zapadnih zemaqa, u poqoprivredi podru~ja Prostor- stojina. Situacija nije osetnije boqa ni u za{titnoj zoni nog plana sa prose~no 26,3 ha po aktivnom poqoprivredni- NPK, gde nisu iskori{}ene pogodnosti travwaka za sto- ku (ra~unaju}i da najve}i deo ove prose~ne povr{ine ~ine ~arstvo (na teritoriji op{tine Brus prete`no za govedar- pa{waci i livade) mo`e se govoriti o nedovoqnoj agrar- stvo i kowarstvo, na teritorijama op{tina Ra{ka i Lepo- noj zaposlenosti, {to zna~i da, i pored vrlo nepovoqne savi} prete`no za ov~arstvo i delom kozarstvo). Na pod- starosne i polne strukture stanovni{tva, postoji dovoqan kvantitet radne snage u poqoprivredi, naravno uz podiza- ru~ju Prostornog plana je oko 2.309 ha oranica (13,5% od we nivoa znawa, mehanizacije i, {to je najva`nije, znatno ukupnog poqoprivrednog zemqi{ta) i oko 460 ha vo}waka (2,7%), s tim {to oranice imaju gotovo isto procentualno aktivnijeg i kreativnijeg odnosa dr`ave prema poqopri- u~e{}e u op{tinama Brus i Ra{ka, vo}waci su ne{to iz- vredi i selu (umesto nasle|enog, ~esto nerealnog promovi- razitije zastupqeni u op{tini Ra{ka, dok je u op{tini sawa urbanog kao jedinog vaqanog na~ina `ivota i rada). Leposavi} najmawa zastupqenost oranica i vo}waka. Ora- U tom kontekstu, ni dana{wi „tranzicioni” akteri razvo- nice i vo}waci su prete`no oko seoskih naseqa, a produk- ja Srbije ne sagledavaju kreativne mogu}nosti planinske cione mogu}nosti oranica nisu u skladu sa mogu}nostima poqoprivrede kao integralnog segmenta razvoja zaposta- pa{waka i livada u odnosu na potencijale sto~arstva. Na vqenih planinskih podru~ja Republike (zajedno sa za{ti- tom i kulturolo{kim kori{}ewem prirodne i kulturne teritoriji NPK oranice zauzimaju nepunih 12 ha (prete- `no krompiri{ta). ba{tine, sa turizmom, malom privredom i dru{tvenim Broj grla stoke na podru~ju Prostornog plana po Po- standardom sela), kao sredine koja je alternativna `ivotu pisu 2002. godine (6.200 ovaca, 1.600 goveda, 48 kowa i 53 i radu u gradu. Uz solidne potencijale poqoprivrednog ze- koze) ukazuje na jaku zapu{tenost sto~arstva. Ograni~ewa mqi{ta, neka naseqa izdvajaju se i po demografskom po- re`imima NPK ovde nisu presudna, budu}i da se ni u za- tencijalu, posebno po u~e{}u radno sposobnih u poqopri- {titnoj zoni NPK ne koriste potencijali za razvoj sto- vredi (Jo{ani~ka Bawa, Kriva Reka i [ipa~ina). ~arstva. Prema proceni potencijala lokalne krmne osnove Rudarstvo i minimalnim agroekolo{kim normativima odr`avawa prirodnih travwaka, broj postoje}ih uslovnih grla stoke Nekad razvijeno rudarstvo na Kopaoniku danas vi{e na podru~ju Prostornog plana bar ~etiri puta je mawi od ne predstavqa zna~ajniju privrednu aktivnost na podru~ju minimalno mogu}eg i potrebnog broja uslovnih grla. Am- Prostornog plana. Zbog iscrpqivawa rudnih rezervi, ne- biciozni poku{aji sa dru{tvenim farmama (na Lisincu, racionalnosti i nekonkurentnosti rudarske proizvodwe, Srebrncu, Mramoru i Rendari, dobrim delom na podru~ju politi~kih problema u AP Kosovo i Metohija i ograni~e- NPK), iako na najboqim livada i pa{wacima Kopaonika, wa re`imima progla{enog NPK (posebno za nameru eks- propali su posle poslovawa sa gubitkom, ili na granici ploatacije volastonita), zatvoreni su najpre svi rudnici rentabiliteta. Zato su kao glavni nosioci sto~arstva na sa podzemnim, a zatim i sa povr{inskim kopom, sem rudni- 17. novembar 2009. Broj 95 29 ka olova i cinka „Belo Brdo” koji radi sa redukovanim ka- tr`i{tu, zajedni~kog re{avawa pitawa za{tite i kori- pacitetom. {}ewa prirode, komunalija i drugo, sa subjektima NPK i Me|utim, u planiranoj sanaciji napu{tenih rudokopa drugim u~esnicima), u dominantnoj orijentaciji na zimsku ni na podru~ju NPK nije ura|eno prakti~no ni{ta. Na Su- – skija{ku sezonu, bez odgovaraju}e letwe ponude i sa za- vom Rudi{tu nije zavr{ena rekultivacija istoimenog pot- nemarivawem prezentacije vrednosti NPK i okru`ewa u kopa, kao ni rudnika „Suva Ruda” u Barskoj reci na ivici okviru imixa i turisti~kog proizvoda, u zapostavqawu po- NPK. Iako je ura|ena odre|ena dokumentacija, jo{ uvek se nude ekolo{kog, kulturno-istorijskog, etnolo{kog i nije pristupilo rekultivaciji povr{inskog kopa na ju`noj zdravstvenog turizma i drugo. Turisti~ki sme{tajni kapa- strani Pan~i}evog vrha. Zato su ovi objekti izlo`eni pro- citeti imaju veoma nizak stepen iskori{}enosti – padawu, ~ime se stalno umawuju wihovi potencijali da se 25–30% na godi{wem nivou, a cene za doma}e turiste su iz- posle sanacije privedu mogu}im novim namenama (topla vo- nad proseka za usluge ovakvog nivoa. Nisu razvijene slu- da zagrejana u kolektorima na povr{inskom kopu i depono- `be za marketing u turizmu, za planirawe i koordinaciju vana u podzemnim rudarskim oknima, istra`iva~ki pilot – integralne ponude, za informatiku, za promociju turi- projekat ra|en u IAUS, muzej rudarstva, skloni{ta i dru- sti~ke ponude i monitoring prometa, za agencijske poslo- go, u rudarskim oknima, kori{}ewe tehni~ke vode iz rud- ve i drugo, kao ni centralni turisti~ki biro sa mesnim nika i sli~no). Umesto toga iz okana neregulisano oti~u turist-biroima. zaga|uju}e podzemne vode u povr{inske vodotoke, erozija Turizam na Kopaoniku razvio se kao rezultat poli- napada neza{ti}ene kaskade povr{inskih kopova i drugo). ti~ke i finansijske podr{ke Republike Srbije u periodu centralizovanog planirawa i odlu~ivawa i ne mo`e pred- Turizam stavqati adekvatan model razvoja turizma u dana{wim Turizam je na Kopaoniku zapo~eo jo{ tridesetih godi- tranzicionim uslovima Srbije. No, ovaj najve}i zimski tu- na pro{log veka, da bi u prvoj polovini osamdesetih godi- risti~ki centar Republike predstavqa nacionalnu vred- na postao vode}a privredna delatnost na podru~ju Pro- nost i zajedno sa NPK treba da bude predmet daqe dr`av- stornog plana. Najpre je turizam bio u konfliktu sa ru- ne pa`we i podr{ke, do svog tr`i{nog osamostaqewa i darstvom i vojnim funkcijama, a delimi~no i sa {umar- pune reprodukcije ulo`enih sredstava. Za planirani raz- stvom i poqoprivredom, da bi posle progla{ewa NPK (~i- voj turizma postoje izuzetni potencijali, kako u prirodi me su predupre|eni konflikti sa {umarstvom, poqopri- NPK, kulturnoj ba{tini okru`ewa (posebno nasle|e sred- vredom, pa i rudarstvom kroz zatvarawe ili napu{tawe wevekovne srpske dr`ave), u izgra|enoj suprastrukturi i rudnika) bio normativno uskla|en odnos turizma i za{ti- infrastrukturi na planini i pod planinom. Stavqawe te, sem u praksi na mawim prostorima intenzivnije iz- ovih potencijala u funkciju odr`ive za{tite NPK i raz- gradwe i kori{}ewa NPK, prete`no zbog nesprovo|ewa voja turizma ograni~avaju nere{ena pitawa institucio- planskih odredbi. nalno-organizacionog aran`mana upravqawa razvojem tu- Iako se od po~etka planirawa turizma na Kopaoniku rizma integrisano sa za{titom i kulturolo{kim kori- (Regionalni prostorni plan deset kopaoni~kih op{tina {}ewem NPK (sa podelom upravnih nadle`nosti izme|u iz 1968), pa nadaqe u svim planskim dokumentima insisti- ministarstava, JP „Nacionalni park Kopaonik” i op{ti- ralo na ravnomernom razme{taju turisti~kih sadr`aja iz- na), zatim pitawa nedovr{ene infrastrukture (posebno me|u planinskog i podplaninskog podru~ja, te`i{te raz- kanalizacije) i nerazvijenih komunalnih slu`bi, niskog voja ostalo je na Suvom Rudi{tu, a od ostalih komleksa po- stepena primene i sprovo|ewa planova i drugo. krenuto je Brze}e i zapo~et Srebrnac. Od 30.000 turisti~- kih le`aja predvi|enih postoje}im PPPNPK iz 1989. go- Ostale privredne aktivnosti dine, oko 15.000 je planirano na planini u NPK, a 15.000 Od ostalih privrednih aktivnosti na podru~ju Pro- u podplaninskom podru~ju, odnosno u za{titnoj zoni NPK. stornog plana pa`wu zaslu`uju jo{ samo oblici privatne Od toga, dosad je na podru~ju NPK izgra|eno oko 10.500 le- male privrede u tradicionalnim naseqima. Stari zanati `aja, ali ne sa planiranom distribucijom po lokaliteti- su izumrli sa starim majstorima, a za wih nema intereso- ma, ve} na Suvom Rudi{tu oko 10.000 umesto planiranih vawa, pa ni potrebe kao ranije (kova~, potkiva~, sara~, ko- 8.000, na Srebrncu 250 umesto planirane 3.000, bez plani- lar i drugo). Nove zanate nema ko da zasnuje, pogotovu pro- rane izgradwe na lokalitetima Jaram i Rendara (planira- izvodne. Zato se mala privreda tradicionalnih podkopao- no ukupno 2.750 le`aja), ali i sa neplanskom vikend iz- ni~kih sela svodi na malobrojne uslu`ne radwe i na jo{ gradwom na Ciganskoj reci i Gvozdacu (oko 250 le`aja). U zadr`ane oblike doma}e radinosti, u koje se ukqu~uje i se- za{titnoj zoni NPK, u blizini Suvog Rudi{ta i wegovog oski turizam (preno}i{ta i pansioni, zasad samo u Jo{a- skijali{ta niklo je prakti~no neplanski (iako sa for- ni~koj Bawi i Brze}u). malnim dozvolama) veliko vikend naseqe Lisina – ^aje- tina sa oko 10.000 le`aja (postoje}im Prostornim planom 5. Potencijali i ograni~ewa na podru~ju Prostornog NPK predvi|eno samo 1.000), uz jo{ oko 1.000 temeqa, kao plana i oko 2.500 planiranih le`aja u Brze}u, dok od planirane izgradwe 12.500 le`aja u Jo{ani~koj Bawi, Crnoj Glavi, Zakqu~ni pogled ukazuje na slede}e potencijale razvo- Krivoj Reci, Belom Brdu i drugim naseqima za{titne zo- ja podru~ja Prostornog plana: ne NPK nije ostvareno prakti~no ni{ta (sem nezavr{e- 1) o~uvane posebne prirodne vrednosti i biolo{ka nog hotela i ne{to privatnih le`aja u Jo{ani~koj Bawi). raznovrsnost me|unarodnog i nacionalnog zna~aja na pod- Ostvarenu ponudu TC Kopaonik ~ini ponuda u prosto- ru~ju NPK, prvenstveno po endemskim vrstama flore, aso- ru i ponuda turisti~kih kompleksa i mesta (Suvo Rudi{te, cijacijama vegetacije i vrstama ptica, uz zapo~et proces Srebrnac, Brze}e i Jo{ani~ka Bawa). Najzna~ajniji deo afirmacije o~uvawa i kulturolo{kog kori{}ewa prirod- ponude u prostoru predstavqa alpsko skijali{te na potezu ne ba{tine; od Pan~i}evog vrha i Suvog Rudi{ta do Gobeqe i Srebrn- 2) o~uvane vrednosti kulturne ba{tine na podru~ju ca (sa 20 `i~arom starije generacije, ~etiri `i~are novi- Prostornog plana (posebno spomenici kulture i znameni- je generacije i oko 40 km alpskih staza), kao i nordijske ta mesta) i jo{ vi{e u okru`ewu (posebno sredwovekovni staze Ravnog Kopaonika (prete`no na trasama {umskih i spomenici kulture); poqskih puteva i staza). Ostvarena letwa ponuda u prosto- 3) prirodni uslovi za turizam (posebno morfolo{ki, ru je na znatno ni`em nivou i sastoji se od izletni~kih i klimatski i vegetacijski uslovi za zimsku i letwu ponudu planinarskih staza (postoje}i {umski putevi i staze), sa u prostoru), kao i stvoreni uslovi fizi~kih struktura (su- markacijom i delimi~nim ure|ewem. prastruktura turisti~kog sme{taja, sportsko-rekreativ- Odlike ponude TC Kopaonik su u wenoj razjediweno- nih i prate}ih sadr`aja turisti~kog centra na podru~ju sti (bez jedinstvenog turisti~kog proizvoda, nastupa na NPK i dva turisti~ka naseqa u za{titnoj zoni NPK, uz 30 Broj 95 17. novembar 2009. saobra}ajnu i tehni~ku infrastrukturu), sa neposrednim odr`avawe pojedinih deonica puteva), ali i kod grejawa motivima tra`we u skijawu, prezentaciji vrednosti NPK, (na te~na goriva, protivno odredbi planskih dokumenata) zdravstveno bezbednoj hrani i drugo; i sakupqawa sme}a; prepu{tawe upravqawa javnim objek- 4) o~uvane {ume po kvalitetu i biodiverzitetu za op- tima vodovoda, kanalizacije i trafostanica na Suvom Ru- {te – korisne namene (istra`ivawe, rekreaciju, uzgoj di- di{tu i Srebrncu GENEKSU, sa ozbiqnim posledicama vqa~i, kori{}ewe {umskih plodova, ograni~enu se~u i slabog odr`avawa postoje}ih sistema; drugo) za{ti}ene re`imima NPK i sa organizovanim ga- 2) nedovoqna zastupqenost aktivne i kreativne za- zdovawem od strane JP „Srbija{ume” u za{titnoj zoni {tite, ure|ewa i prezentacije vrednosti NPK (na delu su NPK; re`imima NPK o~uvana stani{ta i vrste autohtone prete`no zabrane) u nadle`nostima i obavezama relevant- divqa~i i riba, kao osnova za razvoj sportskog lova i ri- nih republi~kih institucija i organizacija, ukqu~uju}i i bolova u za{titnoj zoni NPK; JP „Nacionalni park Kopaonik”; nepostojawe programa i 5) raspolo`ivo poqoprivredno zemqi{te (posebno pa- zna~ajnijih aktivnosti ure|ewa predela i prezentacije {waci i livade) za model ekolo{ke ili pejza`ne poqopri- prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara na podru~ju vrede (sa dominantnim sto~arstvom), kompatibilan sa NPK NPK i za{titne zone NPK; nedovoqne investicije u i odr`iv, uz uslov odgovaraju}e integracije sa turizmom kao NPK i nerazvijenost kreativnih pristupa u obezbe|ivawu generatorom razvoja podru~ja (proizvodwa i plasman biolo- investicija van buxeta, iz aktivnosti u NPK i za{titnoj {ki vrednih poqoprivrednih proizvoda na neposrednom tu- zoni NPK; ograni~ene nadle`nosti JP „Nacionalni risti~kom tr`i{tu, zaposlewe u turizmu, doma}a radinost park Kopaonik” u za{titi, ure|ewu i prezentaciji NPK u u turizmu podplaninskih sela, aktivirawe jo{ uvek nezane- odnosu na subjekte turizma, specijalne namene i drugo; marqive radne snage u poqoprivredi i drugo); 3) interno ugro`avawe prirode i prirodnih vredno- 6) okna napu{tenog rudnika „Suva Ruda” za lagerova- sti NPK i wegove za{titne zone, na relativno malim ur- we vode, koja bi se prethodno solarno zagrevala na ure|e- banim povr{inama, ali sa znatnim posledicama, posebno nom povr{inskom kopu ovog rudnika, a za potrebe topli- na Suvom Rudi{tu i u vikend nasequ Lisina – ^ajetina na fikacije turisti~kog kompleksa Suvo Rudi{te; delovi obodu NPK, a delom i u Brze}u u za{titnoj zoni NPK – infrastrukture gra|ene za potrebe rudnika od zna~aja za prirodno i antropogeno uslovqena erozija tla, napu{teni nove namene (putevi, elektroinstalacije i drugo); a nesanirani rudnici, nekontrolisano sakupqawe lekovi- 7) zemqi{te Vojske Republike Srbije na glavici jugo- tog i aromati~nog biqa i divqih plodova; eksterno ugro- zapadno od vojnog odmarali{ta u okviru turisti~kog kom- `avawe od rudarskih, energetskih i industrijskih zaga|e- pleksa Suvo Rudi{te, kao potencijal gra|evinskog zemqi- wa iz okru`ewa (prete`no sa Kosova), kao i od NATO {ta za kompletirawe nedostaju}ih sadr`aja ovog centra bombardovawa; (posebno javnih, u prvom redu sportsko-rekreativnih i kul- 4) zapostavqenost kulturne ba{tine NPK i za{titne turnih); zone, bez za{tite od antropogenog delovawa i spontanog 8) postojawe tradicionalnih sela po obodu NPK sa propadawa, bez zna~ajnijih rezultata revitalizacije i pre- vrednim etno-nasle|em kulturnih dobara, ambijenata i zentacije; tradicionalne kulture, sa potencijalnim sme{tajnim ka- 5) odsustvo jedinstvene turisti~ke ponude NPK i za- pacitetima koji se (uz rekonstrukciju i opremawe) mogu {titne zone NPK, odsustvo kontrole kvaliteta, informa- ukqu~iti u seoski turizam, sa nedovoqnom zaposleno{}u cionog i monitoring sistema, specificiranih normativa radno sposobnog stanovni{tva (posebno uz objektivno mo- i standarda i drugo, bez adekvatnog institucionalno-or- gu}e pro{irivawe starosnog kontingenta radno sposob- ganizacionog aran`mana upravqawa razvojem turizma; sub- nih seqaka i daqe mogu}nosti zapo{qavawa u turizmu), sa standardnost ponude (posebno kod sme{taja u {picu sezo- uslovima proizvodwe, prerade i direktnog plasmana ne); ugro`enost prirodnih pretpostavki turizma i to: ze- zdravstveno bezbedne hrane i drugih proizvoda doma}e ra- mqi{ta od erozije zbog neodr`avawa pedolo{kog pokri- dinosti i drugo; ba~ije u okviru NPK; va~a i travne vegetacije alpskih ski-staza, voda i vazduha 9) kori{}ewe rente iz dosada{wih ulagawa u izgradwu zbog neregulisanog saobra}aja, neplanske i neprimerene suprastrukture i infrastrukture u turisti~kom centru na izgradwe i dogradwe turisti~kih objekata, nere{enih pi- podru~ju NPK i u turisti~kim naseqima za{titne zone tawa otpadnih voda, komunalne higijene i grejawa; neiz- NPK, kroz doma}insko gazdovawe gra|evinskim zemqi{tem; gra|enost sadr`aja letwe turisti~ke ponude i drugo; 10) ustanovqewe integrisanog upravqawa za{titom i 6) ugro`enost {uma {tetnim abioti~kim i bioti~- razvojem NPK i turizma u JP „Nacionalni park Kopao- kim faktorima, {teto~inama i po`arima; nedovoqne ak- nik” i TC Kopaonik, uz podr{ku republi~kih upravnih tivnosti i finansije na za{titi, negi i podizawu {uma; institucija, organizaciono i kadrovsko unapre|ewe zapu{tenost {umskih puteva, nedovoqno kontrolisana se- upravnih institucija na podru~ju NPK i interesnih aso- ~a; odsustvo saradwe JP „Nacionalni park Kopaonik” i cijacija u naseqima za{titne zone NPK. JP „Srbija{ume” sa vlasnicima privatnih {uma i osta- Od navedenih potencijala znatno su ve}a slede}a lim lokalnim stanovni{tvom i drugo; ograni~ewa razvoja podru~ja Prostornog plana: 7) op{ta ekonomska i agrarna politika zapostavqawa 1) nesprovo|ewe donetih planskih dokumenata i od- sto~arstva kao osnove planinske poqoprivrede; usitwen stupawe od planskih re{ewa sa drasti~nim probijawem zemqi{ni posed na siroma{nijem planinskom zemqi{tu; kapaciteta na pojedinim lokalitetima i odsustvo bilo ka- starewe poqoprivrednog stanovni{tva zbog masovnog be- kvog razvoja na drugim planiranim lokalitetima (posebno `awa mladih sa sela; ruiniranost poqoprivrednih objeka- u podplaninskim selima); neplanska izgradwa novih obje- ta i nizak nivo tehni~ke opremqenosti gazdinstava za kata na lokacijama gde nikad nije bila planirana izgrad- planinsku poqoprivredu (posebno sto~arstvo); lo{i sani- wa, kao i nelegalna dogradwa postoje}ih legalnih objeka- tarni uslovi dr`awa stoke, ~uvawa stajskog |ubriva i dru- ta; drasti~no zaostajawe ure|ewa i opremawa gra|evinskog go; nerazvijenost savetodavne poqoprivredne i stru~ne ve- zemqi{ta u odnosu na izgradwu suprastrukture (bez pro- terinarske slu`be; gubqewe motiva za poqoprivredu kod grama ure|ewa gra|evinskog zemqi{ta, ili bez wihovog gazdinstava bez poqoprivrednih naslednika; neuva`avawe sprovo|ewa, u oba slu~aja sa izbegavawem pla}awa nadok- i destimulisawe lokalnog stanovni{tva kao va`nih fak- nada za ure|ewe i kori{}ewe gra|evinskog zemqi{ta od tora za{tite prirode i prirodnih vrednosti NPK; neor- strane ve}ine turisti~kih i drugih subjekata); ozbiqno za- ganizovanost lokalnih poqoprivrednika za proizvodwu i ostajawe realizacije planirane infrastrukture i komu- plasman proizvoda; nepostojawe saradwe sa subjektima tu- nalne opreme, posebno u pogledu fekalne kanalizacije risti~kog razvoja radi plasmana proizvoda, doma}e radi- (tamo gde i postoji, ne funkcioni{u postrojewa za pre~i- nosti u turizmu i drugo, kao i saradwe sa JP „Nacionalni {}avawe otpadnih voda), atmosferske kanalizacije i sao- park Kopaonik” oko kori{}ewa travwaka NPK za pregon- bra}ajnica (nere{en miruju}i saobra}aj i ote`ano zimsko sku ispa{u i proizvodwu sena, vodnih resursa za navodwa- 17. novembar 2009. Broj 95 31 vawe, drvnog otpada pri se~i dr`avnih {uma za grejawe i ru~ja i dobara, koja uslovqavaju kvalitet `ivqewa na re- drugo; gionalnom i lokalnom nivou; 8) prodaja privatnicima dr`avnog zemqi{ta napu- 2) o~uvawe, unapre|ewe i za{tita karakteristi~nih {tenih rudnika i dru{tvenog zadru`nog zemqi{ta na predstavnika pojedinih ekosistema i izrazitih biogeo- podru~ju NPK i omogu}avawe prodaje poqoprivrednog ze- grafskih podru~ja, odnosno predstavnika pojedinih tipo- mqi{ta za nelegalno pretvarawe u gra|evinsko zemqi{te va predela, od izvornih do antropogenih; u za{titnoj zoni NPK; nerekultivisanost povr{inskih 3) ustanovqewe zona za{tite kod za{ti}enih prirod- kopova i nesaniranost podzemnih rudnika i drugo; nih dobara; 9) uspostavqawe rigoroznog re`ima kori{}ewa teri- 4) o~uvawe, unapre|ewe i za{tita biodiverziteta, du- torije NPK na Pan~i}evom vrhu od strane specijalne na- goro~na interdisciplinarna ekosistemska istra`ivawa, mene, koja ograni~ava alpsko skijali{te i pristup spome- pra}ewe i odr`avawe biodiverziteta i biolo{kih resursa; niku J. Pan~i}a, ispu{ta otpadne vode, ugro`ava vazduh 5) o~uvawe, unapre|ewe i za{tita ambijentalnih, radarskim sistemima i drugo; uspostavqawe novog re`ima estetskih i turisti~ko-rekreativnih potencijala podru~ja granice prema AP Kosovo i Metohija u nadle`nosti od posebnog republi~kog interesa; KFOR-a, odnosno stavqawe za{titne zone NPK na terito- 6) o~uvawe, unapre|ewe i za{tita kvaliteta `ivotne riji Pokrajine van nadle`nosti Republike Srbije; sredine – vazduha, voda, zemqi{ta, vegetacije, `ivotiw- 10) depopulacija i starewe sela, sa smawewem ferti- skog sveta, naseqskih sredina i drugo; liteta i prirodnog prira{taja, zadr`avawem nepovoqne 7) razvoj informacionog sistema prirode i `ivotne strukture pismenosti i obrazovanosti; uvre`ene negativ- sredine (u okviru informacionog sistema prostora); ne predrasude o selu, poqoprivredi pa i o planini; odumi- 8) popularizacija za{tite prirode i `ivotne sredi- rawe tradicionalnih aktivnosti, posebno starih zanata; ne i razvijawe ekolo{ke svesti kod lokalnog stanovni- neorganizovanost sela za proizvodwu i plasman poqopri- {tva i posetilaca; vrednih proizvoda; nepovezanost sa TC Kopaonik i neraz- 9) zasnivawe za{tite prirode, prirodnih vrednosti i vijenost seoskog turizma; ograni~avawe u kori{}ewu pri- kvaliteta `ivotne sredine na integralnom i kontinual- vatnog poqoprivrednog zemqi{ta u NPK i privatnih {u- nom prostornom i urbanisti~kom planirawu; ma na celom podru~ju Prostornog plana, bez kompenzacija 10) utvr|ivawe planskih re{ewa, re`ima i uslova ko- ili ponude od strane JP „Nacionalni park Kopaonik” za ri{}ewa, organizacije i ure|ewa prostora, kojima se obez- neki vid saradwe (kontrolisano pa{arewe, kori{}ewe be|uje za{tita i prezentacija prirodnih, ambijentalnih i otpadaka pri se~i {ume i sli~no); amortizovanost stambe- drugih vrednosti NPK; nog fonda; neopremqenost sela javnim uslugama i slu`ba- 11) harmonizacija razvoja privrednih aktivnosti, iz- ma, komunalna neopremqenost, saobra}ajna nepristupa~- gradwe i ure|ewa prostora sa re`imima i uslovima utvr- nost i drugo; |enim u Prostornom planu koji su obavezuju}i za sve kori- 11) sukob interesa i nadle`nosti brojnih subjekata na snike podru~ja NPK. podru~ju Prostornog plana, kao glavni ograni~avaju}i fak- Neposredni, prioritetni zadaci o~uvawa, unapre|e- tori upravqawe za{titom i razvojem NPK kojim bi se re- wa, za{tite i kulturolo{kog kori{}ewa prirode i pri- {ili glavni problemi u NPK i omogu}io razvoj za{titne rodnih vrednosti, odnosno unapre|ewa i za{tite kvalite- zone NPK; neprecizna i nefunkcionalna podela upravnih ta `ivotne sredine na podru~ju NPK su: nadle`nosti i nedovoqna saradwa izme|u nadle`nih mini- 1) za{tita prirodnih i stvorenih vrednosti kao starstava, wihovih institucija, kao i nadle`nih dr`avnih osnova odr`ivog razvoja podru~ja i integralni deo proce- javnih preduze}a (u oblastima urbanizma i gra|evina, za- sa planirawa i ure|ewa prostora; {tite `ivotne sredine, kulture, sporta, turizma, poqopri- 2) za{tita prirode od prirodnog i antropogenog vrede, {umarstva i vodoprivrede, rudarstva i energetike, ugro`avawa na podru~ju NPK i za{titne zone NPK – pr- saobra}aja i veza i drugo), mesnih zajednica i uprava obuhva- venstveno za{tita zemqi{ta od erozije i za{tita svih iz- vora i slivnih podru~ja izvori{ta voda; }enih op{tina Ra{ka, Brus i Leposavi} (u okviru sada- 3) revizija postoje}ih i uvo|ewe novih zona za{tite u {weg statusa Kosova i Metohije) i JP „Nacionalni park á, áá i ááá stepenu NPK i u skladu s tim precizirawe gra- Kopaonik”; nepostojawe jedinstvenog nosioca turisti~kog nica NPK; razvoja (GENEKS je 1986. godine napustio ulogu nosioca 4) funkcionalna diferencijacija za{titne zone razvoja, uz saglasnost op{tina i nadle`nih republi~kih NPK na prostor neposredne i prostor posredne za{tite; instanci); sukob interesa kod istovremenog gazdovawa ski- 5) prostorno definisawe posebnih prirodnih vred- jali{tem kao javnim dobrom i komercijalnim hotelskim ka- nosti, stani{ta retkih biqnih i `ivotiwskih vrsta, zna- pacitetima od strane profitno zainteresovanog preduze}a ~ajnih, karakteristi~nih lokaliteta, vrednih, o~uvanih (GENEKS); nekompletnost u strukturi zaposlenih u JP bioti~kih zajednica, odnosa vrsta u {to prirodnijem sta- „Nacionalni park Kopaonik”; nepostojawe licenci ni wu, koji obezbe|uju ekolo{ku stabilnost, diverzitet i ge- standarda za obavqawe delatnosti u TC Kopaonik i NPK; netske resurse; zapostavqenost slu`bi za razvoj u turizmu i drugo. 6) utvr|ivawe prirodnih spomenika (geomorfolo- áá. CIQEVI ZA[TITE, RAZVOJA I URE\EWA {kih, geolo{kih, hidrogeolo{kih, botani~kih i drugo), PODRU^JA PROSTORNOG PLANA za{ti}enih okolina nepokretnih kulturnih dobara i pro- stora sa posebnim ambijentalnim, pejza`nim i etnolo- 1. Op{ti i posebni ciqevi za{tite i unapre|ewa {kim vrednostima (sve u re`imu á i áá stepena); prirodnih dobara, `ivotne sredine i nepokretnih 7) reintrodukcija i{~ezlih biqnih i `ivotiwskih kulturnih dobara vrsta, po posebnim, strogo kontrolisanim programima; 8) za{tita svih elemenata `ivotne sredine (zemqi- Op{ta na~ela, kriterijumi, ciqevi i zadaci za{tite i {te, vode, vazduh, flora, fauna i drugo) na najvi{em ni- unapre|ewa podru~ja NPK, uokvireni su i uslovqeni gene- vou u NPK i na nivou odr`ivosti u za{titnoj zoni NPK; ralnim me|unarodnim i nacionalnim na~elima, kriteriju- 9) promovisawe subjekata i aktivnosti koji su kompa- mima i ciqevima o~uvawa, za{tite, unapre|ewa i kulturo- tibilni sa re`imima i merama za{tite NPK (u okviru se- lo{kog kori{}ewa prirodnih dobara od izuzetnog zna~aja, oskog stanovni{tva, poqoprivrede, turizma i drugo); u kvalitetnoj `ivotnoj sredini. Glavna op{ta na~ela i ci- 10) izrada potrebnih programa i osnova, urbanisti~- qevi tretmana prirodnih dobara i wihove `ivotne sredi- kih planova i urbanisti~kih projekata po najvi{im stan- ne u Republici Srbiji, po odredbama Zakona o za{titi `i- dardima za{tite prirode i `ivotne sredine na podru~ju votne sredine i PPRS, relevantni za podru~je NPK, su: NPK i po unapre|enim standardima u za{titnoj zoni NPK; 1) racionalno kori{}ewe prirodnih resursa u skladu 11) obezbe|ivawe saobra}ajnih, sanitarnih, energet- sa principima odr`ivog razvoja i za{tita prirodnih pod- skih i drugih tehni~kih uslova, koji omogu}uju najvi{i 32 Broj 95 17. novembar 2009. kvalitet `ivotne sredine na podru~ju NPK i visok kvali- de zasnovane na afirmaciji tradicionalnih delatnosti tet `ivotne sredine u za{titnoj zoni NPK; uslovqavawe iz okvira planinske ruralne kulture kao uslov o~uvawa au- izgradwe novih objekata u NPK prethodnom izgradwom tenti~nosti i identiteta kulturnog podru~ja Kopaonika. kompletne infrastrukture; 12) sanacija posledica neregulisanih otpadnih voda 2. Ciqevi po komplementarnim oblastima na delu NPK i u delu za{titne zone NPK; uslovqavawe Sa navedenim, prioritetnim ciqevima za{tite pri- daqeg funkcionisawa postoje}ih objekata u NPK propi- rode, prirodnih vrednosti, `ivotne sredine i nepokret- snim funkcionisawem kanalizacije i ure|aja za pre~i- nih kulturnih dobara, bi}e uskla|eni svi ciqevi socio- {}avawe otpadnih voda; ekonomskog i kulturnog razvoja podru~ja Prostornog pla- 13) sanacija i revitalizacija zaga|enih, degradiranih na. Me|u ciqevima privrednog razvoja, prioritet }e se da- i neplanski izgra|enih prostora (bombardovanih lokaci- ti razvoju turizma i rekreacije, u ciqnim okvirima kako ja, rudarskih kopova, kamenoloma i pozajmi{ta, degradira- su oni prezentovani u PPRS, uz optimalno vrednovawe lo- nih pa{waka, povr{ina pod izra`enom erozijom na ski- kalnih komplementarnih aktivnosti i seoskih naseqa. stazama i drugim povr{inama, neplanske izgradwe i do- Ciqevi razvoja turizma i rekreacije, odnosno ure|e- gradwe objekata i drugo); wa, za{tite i kori{}ewa turisti~kih i rekreativnih 14) zadr`avawe ratarskih povr{ina na podru~ju NPK prostora na podru~ju Prostornog plana, uokvireni su pr- samo po odredbama posebnog Programa poqoprivrede na venstveno op{tim na~elima i ciqevima za{tite prirode, podru~ju NPK (uz uslove za{tite prirodnih i stvorenih prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara. Neposredna vrednosti NPK, stroge za{tite od erozije i drugo); podloga za utvr|ivawe ciqeva i zadataka razvoja turizma i 15) organizovani uzgoj lovne divqa~i na podru~ju rekreacije na podru~ju Prostornog plana sadr`ana je u ci- NPK i organizovawe lova u za{titnoj zoni NPK, adekvat- qevima razvoja turizma po PPRS. U okviru op{tih, dugo- no kapacitetu lovne divqa~i; ro~nih ciqeva razvoja turizma, organizacije i ure|ewa tu- 16) organizovani uzgoj ihtio-faune na podru~ju NPK, risti~kih prostora Srbije (kompleksna valorizacija po- sportski ribolov i ribarstvo u za{titnoj zoni NPK. tencijala turisti~ke ponude; uspostavqawe sistema sadr- Posebni, prioritetni zadaci o~uvawa, za{tite, revi- `ajno i funkcionalno zaokru`ene i regionalno integri- talizacije i kulturolo{kog kori{}ewa nepokretnih kul- sane turisti~ke ponude; podsticawe turisti~kih podru~ja turnih dobara na podru~ju Prostornog plana su: sa najpovoqnijim mogu}nostima za produ`ewe turisti~ke 1) sistematska multidisciplinarna istra`ivawa na sezone i pove}awe stepena iskori{}enosti kapaciteta; podru~ju NPK i wegove za{titne zone u sklopu prirodno- ukqu~ivawe prirodnih, kulturno-istorijskih i drugih kulturnog predela NPK; formirawe jedinstvene infor- vrednosti u razvoj turizma, uz celovitu za{titu `ivotne macione osnove o kulturnom nasle|u na podru~ju NPK i za- sredine, prirode, prirodne i kulturne ba{tine), za razvoj {titne zone; turizma na podru~ju Prostornog plana relevantni su svi 2) urgentne aktivnosti konzervacije, restauracije i posebni ciqevi razvoja turizma Srbije, postavqeni po revitalizacije otkrivenih najvrednijih i najugro`enijih PPRS za period do 2010. godine. arheolo{kih ostataka gra|evina i spomeni~kih lokalite- U skladu sa navedenim ciqnim okvirima, a zavisno od ta, kao i wihovog uklapawa u prirodu i odr`ivi razvoj vrednosti i resursa podru~ja, odnosno od interesa i tra- NPK, izradom i sprovo|ewem programa i planova rada `we za wima, razvoj turizma i rekreacije na podru~ju Pro- nadle`nih institucija za za{titu kulturne ba{tine; stornog plana zasniva}e se na slede}im posebnim oprede- 3) o~uvawe, unapre|ewe i za{tita predela, ambijenata qewima i zadacima: i pejza`a oko nepokretnih kulturnih dobara, u okviru kom- 1) turizam i rekreacija, kao aktivnosti najizrazitije pleksne za{tite ovih celina; utvr|ivawe za{ti}enih oko- komplementarne za{titi, revitalizaciji i kulturolo- lina za sve objekte, lokalitete i celine nepokretnih kul- {kom kori{}ewu prirodnih i kulturnih dobara NPK, turnih dobara; predstavqa}e vode}u privrednu granu odr`ivog razvoja 4) obezbe|ivawe potrebnih urbanisti~kih, tehni~kih, podru~ja Prostornog plana i agens razvoja drugih komple- organizacionih i drugih uslova za za{titu i revitaliza- mentarnih aktivnosti, posebno zdravstveno-bawskih ciju, istra`ivawe i prezentaciju arheolo{kih i spome- funkcija, poqoprivrede, lovstva, ~iste energetike, zanat- ni~kih lokaliteta (saobra}ajni pristup i re`im prezen- stva i doma}e radinosti, kao i aktivnosti dru{tvenog tacije, red prezentacije nalazi{ta i drugo); standarda (saobra}aj, komunalne slu`be, tercijarne i 5) regulisawe pravne i fizi~ke za{tite i revitali- kvartarne javne slu`be). U tom smislu, turizam }e predsta- zacije nepokretnih kulturnih dobara na privatnom i dr- vqati glavni faktor socio-ekonomskog i kulturnog razvo- `avnom zemqi{tu (eksproprijacija i otkup privatnog ze- ja podplaninskih sela u za{titnoj zoni NPK; mqi{ta, podr`avqewe dru{tvenog zemqi{ta, propisiva- 2) turizam i rekreacija na podru~ju Prostornog plana we re`ima kori{}ewa svih zemqi{ta po zonama za{tite, bi}e funkcijski podre|eni i prilago|eni zahtevima za- za{tita, pra}ewe i finansirawe odr`avawa objekata u {tite, o~uvawa, revitalizacije i kulturolo{kog kori{}e- primarnoj funkciji i nameni i drugo); wa prirode, prirodnih vrednosti, `ivotne sredine i ne- 6) izrada neophodne urbanisti~ke dokumentacije za pokretnih kulturnih dobara; sa zahtevima i potrebama tu- prostore nepokretnih kulturnih dobara i wihove za{ti}e- rizma i rekreacije bi}e uskla|ene sve ostale aktivnosti ne okoline, kojim }e se detaqno re{iti sva pitawa za{ti- podru~ja; te, ure|ewa i kori{}ewa prostora od zna~aja za ova dobra; 3) turizam i rekreacija }e predstavqati glavne fak- 7) organizovana prezentacija kulturnih dobara na tore funkcija za{tite, revitalizacije i prezentacije pri- podru~ju Prostornog plana i okru`ewa (sa itinererima rodnih i kulturnih dobara podru~ja, jer }e ovim kulturolo- kroz podru~je Prostornog plana, do kulturnih dobara van {kim funkcijama obezbediti zna~ajnu ekonomsku podr{ku podru~ja Prostornog plana, posebno sredwovekovnih srp- (uz redovna, osnovna sredstva, koja, za nacionalna prirod- skih spomenika); na i kulturna dobra, obezbe|uje dr`ava); kroz vidove kul- 8) kontinuirane aktivnosti edukacije (nau~nog i turolo{kog turizma, prvenstveno ekolo{kog, po~ev od op- stru~nog kadra, posetilaca NPK i lokalnog stanovni- {te-edukativnog, preko ekskurzionog, pa sve do nau~no-is- {tva) o vrednostima kulturne ba{tine na podru~ju Pro- tra`iva~kog, prirodna dobra podru~ja bi}e komecijalizo- stornog plana i okru`ewa; vana na optimalan na~in, kako u korist za{tite, revitali- 9) ispitivawe mogu}nosti i opravdanosti rekon- zacije i promocije dobara, tako i u korist promocije, kul- strukcije jednog rudarskog naseqa oko sa~uvanih starih turnog i socio-ekonomskog razvoja celog podru~ja Pro- rudokopa; stornog plana, odnosno op{tina Ra{ka, Brus i Leposavi}; 10) revitalizacija ruralnih naseqa u kontekstu o~uva- 4) razvoj turizma i rekreacije, izgradwa, ure|ewe, za- wa narodnog graditeqstva i originalne turisti~ke ponu- {tita i kori{}ewe turisti~kih i rekreativnih prostora 17. novembar 2009. Broj 95 33 podru~ja, odvija}e se po dugoro~noj planskoj strategiji i lokalnom nivou, uz otvarawe novih radnih mesta i tr`i- sredworo~nim etapama, u funkcijskim me|uzavisnostima {ta turizma i rekreacije, poqoprivrednih proizvoda i sa za{titom, revitalizacijom i prezentacijom prirodnih prera|evina i drugo, kao i uz podizawe nivoa dru{tvenog i kulturnih dobara, kao i sa razvojem bawskih funkcija, standarda; poqoprivrede, male privrede i ostalih komplementarnih 6) stimulisawe uloge lokalnog stanovni{tva kao do- aktivnosti; ma}ina NPK, kroz odr`avawe poqoprivrede i drugih tra- 5) planski koncept razvoja turizma i rekreacije pod- dicionalnih aktivnosti, kao uslova o~uvawa etno-identi- ru~ja Prostornog plana bi}e postavqen na osnovu vredno- teta, prirodnih i kulturnih vrednosti planinskih rural- vawa prirodnih i stvorenih uslova i resursa, kao i utvr- nih podru~ja. |enih parametara ekolo{kog, kulturolo{kog, turisti~ko- Ciqevi razvoja komplementarnih aktivnosti na pod- rekreativnog i bawskog kapaciteta podru~ja, u okviru pri- ru~ju NPK bi}e podre|eni ciqevima za{tite prirodne i oritetno i autonomno utvr|enih uslova i re`ima za{tite, kulturne ba{tine, a optimalno uskla|eni sa ciqevima revitalizacije i kori{}ewa prirodnih i kulturnih doba- razvoja turizma i rekreacije. U za{titnoj zoni NPK, kom- ra NPK; plementarne aktivnosti i naseqa bi}e uskla|eni sa turi- 6) planski koncept ponude turizma i rekreacije pod- zmom i razvijani do nivoa koji ne ugro`ava NPK. ru~ja Prostornog plana bi}e zasnovan na prirodnim uslo- Ciqevi razvoja poqoprivrede, kori{}ewem poqopri- vima, resursima i vrednostima za zimsku i letwu ponudu, vrednog zemqi{ta i drugih potencijala prostora, bi}e kao i na potencijalnoj ponudi Jo{ani~ke Bawe i potpla- uslovqeni prvenstveno zonama i re`imima za{tite NPK, ninskih sela u za{titnoj zoni NPK, sa balneolo{kim a uskla|eni sa interesima potplaninskih naseqa i ciqe- funkcijama, zdravstveno bezbednom hranom, etno-vredno- vima razvoja turizma i rekreacije. stima i drugo; shodno tome, turisti~ko – rekreativna po- U tom smislu ovi ciqevi su: nuda podru~ja }e animirati i zadovoqiti tra`wu prete- 1) ukqu~ivawe poqoprivrede u formirawe zaokru`e- `no u stacionarnom i izletni~kom sportsko-rekreativ- nog sistema za{tite, savremene prezentacije i adekvatne nom turizmu, a delom i u tranzitnom turizmu; ekonomske valorizacije prirodnih, kulturnih, turisti~- 7) u koncipirawu razvoja i ure|ewa Jo{ani~ke Bawe, ko-rekreativnih i drugih vrednosti podru~ja Prostornog bawske, le~ili{ne funkcije bi}e optimalno uskla|ene sa plana, uz uslov wenog proizvodnog stimulisawa dugoro~- turisti~kim bawskim aktivnostima, uz preovla|ivawe tr- nom garancijom profitabilnog plasmana proizvoda, sa `i{nog poslovawa i odgovaraju}u zastupqenost socijal- osloncem prvenstveno na direktan plasman u turisti~koj nih sadr`aja zdravstva, turizma i rekreacije, kao i uz in- ponudi (na turisti~koj trpezi) i na kori{}ewe za{titnog tegraciju u turisti~ku ponudu NPK i wegovog u`eg i {i- znaka NPK u plasmanu proizvoda unutar turisti~ke ponu- reg okru`ewa; de i na drugim tr`i{tima; 8) ustanovqewe, razvoj, izgradwa i rekonstrukcija po- 2) uskla|ivawe namena i na~ina kori{}ewa poqopri- stoje}ih i novih kompleksa u NPK u rangu primarnog TC vrednog zemqi{ta sa re`imima za{tite NPK, sa jedne, i Kopaonik, ve}ih postoje}ih naseqa po obodu NPK u za{tit- prirodnim pogodnostima i ograni~ewima, sa druge strane, noj zoni NPK kao sekundarnih turisti~kih centara i ma- uz prioritetno ustanovqewe pragova agroekolo{kog kapa- wih sela kao seosko-turisti~kih naseqa; ostala naseqa da- citeta razli~itih kategorija poqoprivrednih povr{ina i qe od granice NPK u za{titnoj zoni NPK razvija}e se po- unapre|ewe krmne baze na livadama i pa{wacima kao sredno u funkciji turizma (sme{taj zaposlenih u turizmu, preduslovi za unapre|ewe vode}eg sektora kopaoni~ke po- proizvodwa za neposredno turisti~ko tr`i{te i drugo); qoprivrede – sto~arstva; 9) organizovawe jedinstvene turisti~ke ponude NPK 3) ~uvawe povr{ina i plodnosti poqoprivrednog ze- i za{titne zone, sa jedinstvenim turisti~kim proizvodom mqi{ta, naporedo sa unapre|ivawem strukturnih, tehni~- u znaku NPK, jedinstvenim marketingom ponude na doma- ko-tehnolo{kih, organizacionih i infrastrukturnih }em i svetskom tr`i{tu i drugo; utvr|ivawe modaliteti uslova za ekonomski racionalnu proizvodwu hrane visoke integracije turisti~ke ponude podru~ja Prostornog plana zdravstvene vrednosti, prete`no u za{titnoj zoni NPK; sa postoje}om i planiranom turisti~ko-rekreativnom po- za{tita zemqi{ta atara od stihijske vikend i druge iz- nudom ukupne turisti~ke regije Kopaonika (po PPRS, ce- gradwe i neregulisane trgovine zemqi{tem; lo podru~je Kopaonika sa @eqinom, Vrwa~kom Bawom i 4) prilago|avawe strukture poqoprivredne proizvod- drugo) i wenog okru`ewa u okviru Sredi{ne turisti~ke we potrebama turisti~ke tra`we i drugim mogu}nostima zone (po PPRS sa ve{ta~kim jezerima, naseqima, prirod- plasmana tr`i{nih vi{kova poqoprivredno-prehrambe- nim i kulturnim dobrima i drugo). nih proizvoda; Osnovni ciqevi razvoja stanovni{tva na podru~ju 5) poboq{awe ekonomskih i socijalnih uslova `ivqe- Prostornog plana su: wa i rada poqoprivrednog stanovni{tva, sa osloncem na 1) demografski razvoj, zasnovan na optimisti~kom potpunije i racionalnije aktivirawe raspolo`ivih poqo- ciqu potrebnog obima i strukture stanovni{tva, koje mo- privrednih fondova, uz istovremeno kori{}ewe mogu}no- `e da ostvari planirani razvoj, umesto na dosada{wim de- sti zapo{qavawa u ekolo{ki prihvatqivim proizvodnim mografskim trendovima stagnacije i smawewa stanovni- delatnostima turizma, male privrede i drugo na selu; {tva; 6) izrada pilot projekta integralnog ruralnog i 2) uravnote`eniji teritorijalni razme{taj stanovni- agrarnog razvoja Kopaonika prema modelu pejza`ne poqo- {tva, uz pove}awe udela mla|ih kontingenata, posebno privrede (uz racionalnije i namensko kori{}ewe poqi- `enske populacije i poboq{awe obrazovne i profesio- privrednog zemqi{ta i diverzifikaciju ekonomskih ak- nalne strukture, prvenstveno u funkciji kulturolo{kog tivnosti na selu); kori{}ewa prirodnih i kulturnih dobara, turizma i re- 7) izrada programa ure|ewa, kori{}ewa i za{tite ko- kreacije, ali i svih ostalih komplementarnih aktivnosti paoni~kih travwaka (sa re`imima pregonske ispa{e, ko- – posebno poqoprivrede i male privrede; {ewa, podsejavawa, |ubrewa i drugo), izgradwe hidromeli- 3) zapo{qavawe i samozapo{qavawe u tercijarnim oracionih sistema i drugo. delatnostima i razvoj krupnijih gazdinstava farmerskog Ciqevi razvoja {umarstva i lovstva, kori{}ewem {u- tipa, po posebnim programima edukacije, merama kreditne ma i {umskog zemqi{ta, bi}e uslovqeni prvenstveno zo- i poreske politike i drugo; nama i re`imima za{tite NPK, a bi}e uskla|eni i sa ci- 4) unapre|ewe i pove}awe saobra}ajne dostupnosti qevima turizma i rekreacije. U tom smislu ovi ciqevi su: usluga zdravstvene i socijalne za{tite i programa pomo}i 1) gazdovawe {umama NPK sa te`i{tem na o~uvawu stara~kim doma}instvima; biolo{kog diverziteta, uz minimalne intervencije, pri 5) uvo|ewe i ostvarivawe stimulativnih politika de- ~emu su dozvoqene samo aktivnosti kontrole divqa~i, kon- mografskog i socio-ekonomskog razvoja na regionalnom i trole napada bolesti/insekata, javnog pristupa, protivpo- 34 Broj 95 17. novembar 2009.

`arne intervencije, istra`ivawa i kori{}ewe resursa za 3) planska rekonstrukcija i novogradwa objekata turi- opstanak lokalnog stanovni{tva, bez negativnih uticaja sti~kog sme{taja, objekata usluga, javnih slu`bi dru{tve- na prirodu; nog standarda i sportsko-rekreativnih objekata u postoje- 2) odr`ivo upravqawe i kori{}ewe {uma i {umskih }im naseqima; zabrana i ograni~avawe izgradwe proizvod- podru~ja, kojim se kontinuirano odr`ava wihov biolo{ki nih i drugih objekata koji ugro`avaju standarde `ivotne diverzitet, regenerativni kapacitet, vitalnost, sada{wi sredine naseqa u kategoriji bawe i turisti~kog naseqa; i budu}i potencijal za ispuwewe ekolo{kih, ekonomskih 4) izrada planova op{teg ure|ewa za ve}inu seoskih i socijalnih funkcija u NPK, bez nano{ewe {tete drugim naseqa, sa programom ure|ewa, za{tite i kori{}ewa pri- ekosistemima; padaju}eg atara, kao i sa merama za{tite od neorganizova- 3) ustanovqewe op{te korisnih, kao dominantnih ne trgovine zemqi{tem i stihijske izgradwe (uz prilago- funkcija {uma na teritoriji NPK; prete`no ekonomske |avawe odnosa prema privatnom poqoprivrednom i {um- funkcije ima}e samo {ume u za{titnoj zoni NPK; skom zemqi{tu u NPK re`imima NPK); 4) za{tita i o~uvawe biodiverziteta u celini NPK, 5) primena normativa pri planirawu i realizaciji posebno u prirodnim rezervatima; za{tita i o~uvawe za- izgra|enih i slobodnih povr{ina – za standard NPK kod {ti}enih reliktnih, endemi~nih, retkih i ugro`enih vr- planinskih turisti~kih kompleksa i punktova na terito- sta {umske flore i faune; vi{enamensko rekreativno ko- riji NPK, za standard bawa u Jo{ani~koj Bawi, za stan- ri{}ewe ukupnog potencijala {umskih podru~ja NPK; za- dard turisti~kih naseqa u Brze}u i za standard seosko-tu- {tita i unapre|ewe prirodnih ambijentalnih povr{ina; risti~kih naseqa u ostalim selima; protiveroziona za{tita zemqi{ta {umom; za{tita izvo- 6) planska izgradwa kompleksa i punktova na novim ri{ta i vodotoka {umom; izdvajawe i namensko kori{}e- lokacijama namewena turizmu i rekreaciji, kao i formi- we nau~no-istra`iva~kih povr{ina {ume; proizvodwa dr- rawe turisti~ko-rekreativne ponude u prostoru, prete`no veta i ostalih proizvoda iz {ume radi polifunkcionalne u zoni ááá stepena za{tite NPK (uz zala`ewe u zonu áá ste- optimizacije stawa; za{tita {uma od negativnih ugro`a- pena za{tite NPK samo sa neophodnim segmentima ponude vaju}ih uticaja bioti~kog i abioti~kog porekla; prirodi u prostoru) i u za{titnoj zoni NPK; bliski uzgoj i za{tita divqa~i i ostale faune u NPK; 7) komunalno opremawe postoje}ih naseqa i novih na- 5) unapre|ewe stawa postoje}ih {uma NPK i uve}awe seqskih struktura, za standard kvaliteta `ivotne sredine povr{ina pod {umom (popuwavawe i obnavqawe nedovoq- naseqa u kategoriji turisti~kog kompleksa NPK, bawe i no obnovqenih povr{ina u pojasu bukve, bukve, jele i smr- turisti~kog naseqa; ~e, kao i u pojasu ~istih smr~evih {uma na 1.300 ha; rekon- 8) zadr`avawe postoje}ih ba~ija, uz neophodno ure|e- strukcija degradiranih visokih {uma na 300 ha; konverzi- we, sanitarno i komunalno opremawe, sa kontrolisanom ja izdana~kih {uma u visoki uzgojni oblik na 100 ha; po{u- rekonstrukcijom, kao i sa perspektivnim aktivirawem u mqavawe neobraslog {umskog zemqi{ta na 500 ha; sani- funkciji nordijsko-skija{kih, izletni~kih i planinar- tarno-uzgojne se~e na 1.300 ha; proredne se~e na 1.500 ha; skih itinerera na celom podru~ju Prostornog plana, lova prebirne se~e na 1.100 ha; intenzivna za{tita {uma u svim i sportskog ribolova u za{titnoj zoni NPK i drugo; fazama razvoja); 9) sanacija neplanske izgradwe na podru~ju NPK u 6) realizovawe plana nau~no-istra`iva~ke delatno- centru Suvo Rudi{te, Ciganskoj reci i na Gvozdacu, kao i sti u {umama NPK (ocena istra`enosti biodiverziteta i u za{titnoj zoni NPK – u Lisini, Brze}u i Jo{ani~koj uticaja planiranog kori{}ewa na biodiverzitet; utvr|i- Bawi (komunalno opremawe, podizawe standarda sme{taja vawe ekolo{kog kapaciteta {uma u odnosu na broj poseti- i razvoj javnih slu`bi i servisa); laca NPK; istra`ivawe na~ina prirodne obnove osnov- 10) funkcionalno integrisawe naseqa na podru~ju nih vrsta drve}a; istra`ivawe prisustva globalnog i lo- Prostornog plana i sa okru`ewem, uz prioritetne uslove kalnog zaga|ivawa {uma u NPK; istra`ivawe {tetnih bi- unapre|ewa putne mre`e, izgradwe `i~ara za povezivawe oti~kih faktora koji ugro`avaju smr~u i ostale osnovne sa skijali{tem Kopaonika, ukqu~ivawa u turisti~ku ponu- vrste na wihovim prirodnim stani{tima; uvo|ewe infor- du TC Kopaonik, razvoja telefonije, mobilnih javnih slu- macione i GIS tehnologije u operativnost NPK); `bi (zdravstvo, edukacija, socijalne slu`be, mesna kance- 7) repatrijacija osnovnih vrsta divqa~i u NPK. larija i sli~no) i javnih servisa (komunalne i tehni~ke Ciqevi razvoja male privrede (proizvodnog i uslu- slu`be i servisi) i drugo; `nog zanatstva i doma}e radinosti) u potplaninskim na- 11) ustanovqewe TC Kopaonik (Suvo Rudi{te), Brze- seqima, bi}e uskla|eni sa ciqevima i uslovima za{tite i }a i Jo{ani~ke Bawe u rangu sekundarnih op{tinskih kulturolo{kog kori{}ewa NPK, sela, poqoprivrede, tu- centara, kojima gravitira ve}ina potplaninskih naseqa rizma i rekreacije, a obuhvati}e: (izuzev naseqa u katastarskim op{tinama Badaw, Seme- 1) o`ivqavawe starih etno-zanata u funkciji izrade te{, Tioxe i Kremi}e, koji }e i daqe gravitirati Rudni- suvenira, upotrebnih i ukrasnih etno-predmeta; ci i Brveniku u op{tini Ra{ka). 2) organizovawe doma}e radinosti u funkciji bawskog Ciqevi i zadaci razvoja saobra}aja i saobra}ajne in- i seoskog turizma (pansioni, privatni sme{taj i drugo); frastrukture na podru~ju Prostornog plana su u slede}em: 3) organizovawe zanatstva i doma}e radinosti za pro- 1) rekonstrukcija postoje}ih i izgradwa novih pri- izvodwu i preradu etno i eko hrane i pi}a iz doma}e poqo- stupnih i internih saobra}ajnica u funkciji NPK, turi- privrede; zma, sela i komplementarnih aktivnosti, uz uslov da se sve- 4) unapre|ewe uslu`nih zanata (trgovina, ugostiteq- de na minimum kretawe motornih vozila u NPK (prete`no stvo, tehni~ki servisi). u zoni ááá stepena za{tite, a samo sa neophodnim kra}im Ciqevi razvoja, organizacije i ure|ewa potplanin- deonicama u áá stepenu za{tite), uz uspostavqawe posebnih skih naseqa u za{titnoj zoni NPK, kao i novih naseqsko- re`ima saobra}awa za potrebe prezentacije vrednosti turisti~kih sadr`aja na podru~ju NPK i za{titne zone NPK i rekreacije; NPK su: 2) razvoj novih, alternativnih oblika pristupnog i 1) pravna i fizi~ka za{tita etno i drugih objekata sa internog saobra}awa (planinska {inska vozila, gondole) vrednostima spomenika kulture u postoje}im naseqima, uz i wihovo integrisawe sa putnom mre`om; wihovu revitalizaciju i utilizaciju za kulturne, turi- 3) saobra}ajno integrisawe podru~ja NPK i ukupnog sti~ke i druge adekvatne namene; podru~ja Prostornog plana, odnosno wihovo svestrano po- 2) kontrolisana obnova postoje}eg gra|evinskog fon- vezivawe sa okru`ewem u konfiguracijskim uslovima Ko- da stanovawa, zanatstva i doma}e radinosti, poqoprivred- paonika, formirawem kru`nih saobra}ajnih prstenova – nih i pomo}nih objekata, uz pa`qiv tretman gra|evinskih drumskog i {inskog, najve}im delom u za{titnoj zoni na i ambijentalnih karakteristika i vrednosti, ure|ewe teritorijama op{tina Ra{ka, Brus i Leposavi}; konstitu- stambenih i ekonomskih dvori{ta doma}instava i drugo; isawe drumskog prstena najve}im delom od postoje}ih deo- 17. novembar 2009. Broj 95 35 nica regionalnih i lokalnih puteva, sa regionalnim pute- mike izgradwe elektroenergetskih kapaciteta u skladu sa vima kao glavnim pristupnim i radijalnim vezama; posta- postoje}om i planiranom potro{wom; podizawe kvaliteta vqawe {inskog prstena za elektri~na {inska vozila, kao kontrole tokova elektroenergije izgradwom dispe~erskog saobra}ajno sredstvo u svim vremenskim uslovima, pribli- centra; `no prate}i trasu drumskog prstena; ostvarivawe lake 3) prebacivawe postoje}ih dalekovoda Ra{ka – Suvo pristupa~nosti do ulaza u skijali{ta iz za{titne zone Rudi{te i Brus – Brze}e sa 35 kV na 110 kV i izgradwa da- NPK, bez optere}ivawa NPK od strane alpskih skija{a lekovoda 110 kV od Brze}a do Suvog Rudi{ta; rekonstruk- kao glavnine dnevnih izletnika u NPK; cija trafostanice 110/35 kV u Ra{ki i izgradwa trafo- 4) formirawe diferencirane mre`e izletni~kih stanica 110/x u Brze}u i na Suvom Rudi{tu; staza (zavisno od zona za{tite NPK), za kretawe pe{aka, 4) izgradwa dalekovoda 35 kV od Jo{ani~ke Bawe i zaprega, jaha~a i planinskih biciklista u funkciji pre- Brze}a do Krive Reke i nove trafostanice 35/20 kV u Kri- zentacije NPK i rekreacije; razdvajawe pe{a~kog od mo- voj Reci, radi budu}ih energetskih potreba Krive Reke i tornog saobra}aja u postoje}im naseqima, novim naseq- sigurnosti snabdevawa ova tri sekundarna turisti~ka skim sadr`ajima i u vannaseqskim prostorima namewenim centra; rekonstrukcija postoje}ih trafostanica 35/20 kV rekreaciji; u Brze}u i na Suvom Rudi{tu; 5) podizawe ukupne mobilnosti i kvaliteta `ivota 5) kompletirawe mre`e dalekovoda 20 kV i niskona- stanovni{tva podru~ja, pove}awem pristupa~nosti svim ponske mre`e u skladu sa izgradwom transformatorskih privrednim i neprivrednim sadr`ajima, pove}awem efi- stanica, uz minimizaciju gubitaka prenosa; pove}awe sna- kasnosti i nivoa usluga saobra}ajnog sistema, smawewem ge transformacije u broju i snazi trafostanica 20/0,4 kV, negativnih uticaja saobra}aja na ostale naseqske funkci- uz mogu}nosti rezervnog napajawa (u slu~aju ispada neke je i `ivotnu sredinu, pove}awem bezbednosti i obezbe|i- trafostanice, ili dalekovoda); vawem optimalnih uslova za razvoj turizma i komplemen- 6) izgradwa javne elektri~ne rasvete u skladu sa iz- tarnih aktivnosti; gradwom saobra}ajnica, ure|ewem javnih prostora naseqa 6) izgradwa regionalnih obilaznica oko postoje}ih i turisti~kih kompleksa; urbanih kompleksa i naseqa podru~ja (na Suvom Rudi{tu, 7) izgradwa distributivnih elektroenergetskih kapa- u Jo{ani~koj Bawi); citeta, tako da wihove lokacije i trase ne ograni~avaju za- 7) modernizacija i rekonstrukcija postoje}e mre`e {titu i kori{}ewe NPK, kao i gra|evinskog i ostalih saobra}ajnica postoje}ih naseqa, uz o~uvawe osnovnih obe- namena zemqi{ta; le`ja nasle|enog gra|evinskog fonda i mogu}e korigova- 8) kori{}ewe raspolo`ivih hidroenergetskih poten- we regulacionih {irina postoje}e saobra}ajne mre`e; cijala na podru~ju Prostornog plana zavisno od ekolo- prilago|avawe naseqskih saobra}ajnica potrebama pe{a~- {kog kapaciteta vodotoka, sa hidroelektranama iskqu~i- kog kretawa, javnog saobra}aja i drugo (trotoari, stajali- vo u za{titnoj zoni NPK. {ta za autobuse i drugo); Ciqevi razvoja po{tanskog i telefonskog saobra}a- 8) izgradwa putnih deonica za povezivawe novih sme- ja i ostalih telekomunikacija su: {tajnih lokaliteta i punktova na podru~ju; 1) izgradwa i otvarawe novih PTT jedinica, radi ob- 9) obezbe|ivawe potrebnih parkinga i gara`a za put- uhvatawa celokupnog stanovni{tva podru~ja Prostornog ni~ka vozila i autobuse na mestima koncentracije turi- plana svakodnevnom dostavom po{tanskih po{iqaka; sti~kih i naseqskih kapaciteta. sprovo|ewe organizacije prenosa po{tanskih po{iqki, uz Ciqevi i kriterijumi vodoregulacije i izgradwe vo- kori{}ewe savremene tehnologije i savremenih sredstava doprivredne infrastrukture su u slede}em: transporta; racionalizacija i modernizacija tehni~kih 1) za{tita vodotoka na podru~ju NPK u planiranim manipulacija u PTT jedinicama; klasama kvaliteta, kao vodnog ekosistema za o~uvawe bio- 2) pro{irewe kapaciteta prenosne mre`e za tele- lo{ke raznovrsnosti i naturalna regulacija neophodnih fonski saobra}aj; pro{irewe i modernizacija postoje}ih deonica vodotoka u za{titnoj zoni NPK; telefonskih centrala, kao i izgradwa novih; pro{iriva- 2) izgradwa vi{enamenskih malih hidroakumulacija we distributivne telefonske mre`e i, po potrebi, for- za regulaciju vodnog re`ima, vodosnabdevawe, protivpo- mirawe novih kablovskih podru~ja; `arnu za{titu, snabdevawe sne`nih topova, ribarstvo i 3) instalirawe novih telefonskih prikqu~aka i jav- sportski ribolov i rekreaciju na vodi, u skladu sa re`i- nih telefonskih govornica; dostizawe standarda od 60 te- mima za{tite NPK (u áá i ááá stepenu i u za{titnoj zoni lefonskih pretplatnika na 100 stalnih stanovnika pod- NPK; ribarstvo i sportski ribolov samo u za{titnoj zo- ru~ja Prostornog plana, uz zadovoqewe standarda potreba ni NPK; rekreacija na vodi samo na planski ure|enim de- stacionarnih turista, dnevnih izletnika i zaposlenih na lovima obale, uz propisnu sanitaciju); podru~ju NPK; 3) rekonstrukcija postoje}ih i izgradwa novih vodo- 4) pove}awe broja mobilnih telefona i ostvarivawe voda u naseqima podru~ja (uz uvo|ewe merewa potro{we pokrivenosti ~itavog podru~ja mobilnim signalima po- vode, svo|ewe gubitaka na vrednosti mawe od 20% i pri- trebnog kapaciteta; hvatawe ekonomske cene vode); 5) uvo|ewe novih vrsta telefonskih informacija; iz- 4) sanitacija postoje}ih turisti~kih kompleksa, nase- gradwa paketskog komutacionog centra za prenos podata- qa i planiranih sadr`aja, kao uslov o~uvawa vodnih re- ka; instalirawe potrebnog broja portova (korisnika) po- sursa podru~ja; izgradwa separacionih kanalizacionih dataka; povezivawe sa ra~unskim centrima; izgradwa neza- sistema sa obaveznim prikqu~ivawem za sve potro{a~e ko- visne JUPAK mre`e; pove}awe broja pretplatnika „In- ji su prikqu~eni na vodovod i sa propisnim postrojewima terneta”, uz pro{irewe i intenzivirawe kori{}ewa ra~u- za pre~i{}avawe otpadnih voda nizvodno od potro{a~a; nara; 5) izgradwa atmosferske kanalizacije, radi za{tite 6) poboq{awe kvaliteta prijema radio i TV signala; zemqi{ta i voda NPK od slivawa sa izgra|enih povr{ina uvo|ewe novih radio i TV programa, posebno u vezi sa turisti~kih kompleksa i saobra}ajnica, uz regulisawe osta- funkcijama i zna~ajem NPK; izgradwa lokalne radio i TV lih atmosferskih voda na podru~ju otvorenim kanalima. emisione stanice; formirawe kablovske televizije na Ciqevi razvoja elektroenergetske mre`e na podru~ju podru~ju. Prostornog plana su: Ciqevi razvoja komunalnih objekata i slu`bi na pod- 1) dostizawe nivoa i strukture potro{we elektroe- ru~ju Prostornog plana su: nergije sredwe razvijenih zemaqa (op{ti ciq za neodre|e- 1) ostvarivawe grejawa objekata zasnovanog na ekolo- ni dugoro~ni period); {ki i ekonomski prihvatqivim energentima (gas, geoter- 2) usagla{avawe razvoja kapaciteta u transformaciji malna energija, solarna energija, uz ograni~enu upotrebu i mre`i vodova svih naponskih nivoa; ostvarivawe dina- ogrevnog drveta i elektri~ne energije); 36 Broj 95 17. novembar 2009.

2) organizovano sakupqawe sme}a iz turisti~kih kom- flore i faune van prirodnih rezervata, sa {umskim i pleksa, sa skijali{ta, postoje}ih naseqa i ostalih sadr- travnim pokriva~em u funkciji za{tite tla i izvora i `aja, uz odvo`ewe van podru~ja Prostornog plana; drugo, od zna~aja za nau~na istra`ivawa, edukaciju, turi- 3) ure|ewe postoje}ih i izgradwa novih grobaqa za po- sti~ku prezentaciju, rekreaciju i uzgoj divqa~i. Najve}im stoje}a naseqa u za{titnoj zoni NPK; delom u okviru ovih povr{ina, uz neophodna pro{irewa 4) izgradwa zelenih pijaca u turisti~kim kompleksi- radi obuhvatawa izvori{nih slivova, nalaze se zone nepo- ma i ve}im naseqima; organizovano ure|ewe i odr`avawe sredne sanitarne za{tite izvori{ta, od zna~aja za regio- javnih zelenih povr{ina u turisti~kim kompleksima i po- nalno i lokalno vodosnabdevawe. U okviru ustanovqenih stoje}im naseqima. zona áá stepena za{tite NPK, navedeni elementi prirode Ciqevi i zadaci u funkciji odbrane zemqe i za{ti- {titi}e se integralno, a van ustanovqenih zona áá stepe- te od elementarnih nepogoda i ratnih razarawa na podru~- na za{tite NPK separatno, zavisno od dominantnog pred- ju Prostornog plana su: meta za{tite. 1) utvr|ivawe nadle`nosti, re`ima rada i kori{}e- Na podru~ju NPK u áá stepenu za{tite izdvaja se {est wa sadr`aja specijalne namene na Pan~i}evom vrhu u od- prirodnih predeonih celina, koje predstavqaju izvori{ne nosu na NPK i alpsko skijali{te; uskla|ivawe rada i ko- ~elenke, doline i klisure vodotoka – hidrolo{kih spome- ri{}ewa sadr`aja specijalne namene na Suvom Rudi{tu sa nika u I stepenu za{tite i to: 1) Jankove bare – dolina Re- re`imima za{tite NPK i potrebama turisti~ke ponude; ~ice, 2) Barska reka, 3) Samokovska reka, 4) Gobeqska re- 2) izgradwa i rekonstrukcija gra|evinskih struktura ka, 5) Brze}ka reka i 6) Duboka. Sve navedene celine, izu- bez ve}ih fizi~kih koncentracija i sa zna~ajnim u~e{}em zev Jankovih bara, predvi|ene su kao rezervati za uzgoj i slobodnih prostora i zelenila u naseqskim strukturama; istra`ivawe autohtone divqa~i i riba. 3) obezbe|ivawe saobra}ajne pristupa~nosti i mobil- Zone neposredne sanitarne za{tite izvori{ta u áá nosti podru~ja, bez slepih saobra}ajnica i bez mogu}nosti stepenu ustanovqene su u izvori{nim slivovima najve}ih, zapre~avawa u slu~aju uru{avawa objekata; za{ti}enih vodotoka, odnosno oko najzna~ajnijih izvora i 4) za{tita saobra}ajnica i tehni~kih sistema (ade- to: gorwi slivovi Samokovske reke, Barske reke, Gobeqske kvatnim re{ewima nadzemnih i visokim u~e{}em podzem- i [aklmanske reke, Ciganske i Srebrna~ke reke, Brze}ke nih objekata i mre`a); reke, Belih ~uka i Duboke. 5) organizovawe slu`bi i izgradwa objekata u funk- U áá stepenu za{tite bi}e i svi ostali vodotoci na ciji za{tite od elementarnih nepogoda i ratnih razarawa teritoriji NPK koji nisu obuhva}eni á stepenom za{tite, (civilna za{tita, protivpo`arna za{tita i drugo). ili su van zona áá stepena za{tite NPK i van zona nepo- sredne sanitarne za{tite. ááá. PRAVILA ZA[TITE, URE\EWA I KORI[]EWA U ááá stepenu za{tite su svi ostali prirodni elemen- PODRU^JA PROSTORNOG PLANA ti van á i áá stepena za{tite. Neposredna i posredna za- {tita povr{ina i objekata u á i áá stepenu za{tite, ukqu- 1. Za{tita prirode, prirodnih dobara, nepokretnih ~uju}i i posrednu za{titu izvori{ta i generalnu za{titu kulturnih dobara i `ivotne sredine prirode i prirodnih predela, uslovqava}e organizaciju, Sada{wi status NPK utvr|en je Zakonom o nacional- ure|ewe i kori{}ewe zone ááá stepena za{tite NPK. nim parkovima („Slu`beni glasnik RS”, broj 39/93), pre- Podru~jem neposredne za{tite u okviru za{titne zone ma ~ijim odredbama je NPK stavqen pod za{titu kao pod- NPK obuhva}eni su slede}i elementi prirode: u á stepenu ru~je posebnih prirodnih vrednosti i odlika od ekolo- sve povr{ine stroge za{tite tla i svi izvori do privo|e- {kog, nau~nog, kulturnog, obrazovnog i zdravstveno-rekre- wa nameni za vodosnabdevawe; u áá stepenu za{titi}e se de- ativnog zna~aja. lovi zona neposredne sanitarne za{tite izvori{ta Srebr- Posebna prirodna dobra predstavqaju glavnu vred- na~ka reka i Bele ~uke, koje prelaze u za{titnu zonu NPK. nost podru~ja NPK, a wihovo o~uvawe, revitalizacija i Na podru~ju posredne za{tite u okviru za{titne zone kulturolo{ko kori{}ewe, uz razvoj turizma i komplemen- NPK preporu~uje se kreativan odnos prema za{titi i ko- tarnih aktivnosti kao razvojne baze lokalnog stanovni- ri{}ewu prirodne sredine, bez posebnih ograni~ewa. {tva, ~ine glavni predmet Prostornog plana. Priroda, kulturna ba{tina i `ivotna sredina podru~ja Prostornog 1.2. Za{tita prirodnih dobara plana predstavqaju najzna~ajnije fizi~ke okvire nazna~e- Me|u prirodnim dobrima podru~ja NPK i delom za- nog tretmana prirodne ba{tine, zbog ~ega se planski tre- {titne zone NPK, izrazito su najzna~ajniji prirodni re- tiraju integralno. Za{tita prirode, prirodnih dobara i zervati (po ranijoj klasifikaciji) i spomenici prirode, nepokretnih kulturnih dobara NPK i za{titne zone NPK kao dobra u I stepenu za{tite NPK. Dobra u ovom stepenu prikazana je na Referalnoj karti/grafi~kom prikazu 1. obuhvataju lokalitete i pojedina~ne objekte prirode, za- {ti}ene vodotoke i izvore, odnosno vrednosti koje su va- 1.1. Za{tita prirode (prirodne sredine) lorizovane kao izuzetni reprezenti izvornih ekosistema, U kategoriji prirodne sredine na teritoriji NPK, ili pojedina~ni predstavnici bogatstva geodiverziteta i re`imom á stepena za{tite bi}e obuhva}ene sve povr{ine biodiverziteta, te se izuzimaju od svih oblika kori{}ewa i objekti stroge za{tite tla. Stroga za{tita tla obuhvati- i aktivnosti koje bi mogle da naru{e wihov opstanak i }e sve ugro`ene povr{ine NPK sa nagibom ve}im od 60% osetqivo funkcionisawe (sem nau~nih istra`ivawa i i sa koeficijentom erozije ve}im od 0,7, kao i sva nesta- strogo kontrolisane prezentacije). bilna i ja~e degradirana tla. Za{tita ugro`enog tla i ne- Na drugom mestu po zna~aju su stani{ta vrsta sa statu- posrednih prostora oko izvora ostvari}e se po{umqava- som prirodnih retkosti, lokaliteti od zna~aja za za{titu wem i zatravqivawem autohtonim sastojinama. biodiverziteta (hranili{ta i drugi zna~ajni lokalite- U á stepenu za{tite na teritoriji NPK predvi|eni su ti), prostori ostalih prirodnih vrednosti (planinski vr- i svi izvori (izuzev izvora i vrela ve} svrstanih u á ste- hovi i razvo|a, klisure i doline vodotoka i drugo), kao do- pen za{tite kao hidrolo{kih spomenika prirode i u pri- bra u áá stepenu za{tite NPK prete`no na teritoriji rodne rezervate), do neophodnog privo|ewa nameni za pla- NPK i delom u za{titnoj zoni NPK, sa znatnim ograni~e- nirano racionalno vodosnabdevawe. wima za turizam i ve}im ograni~ewima za komplementar- U áá stepenu za{tite prirode na teritoriji NPK ob- ne aktivnosti. uhva}ene su najvrednije povr{ine oko vrednosti u á stepe- Ostala prirodna dobra na teritoriji NPK su u ááá nu za{tite – prirodnih rezervata, spomenika prirode i stepenu za{tite NPK, bez posebnih ograni~ewa za turizam najzna~ajnijih nepokretnih kulturnih dobara, odnosno po- i sa odre|enim ograni~ewima za komplementarne aktivno- vr{ine koje imaju izra`ene karakteristike prirodnih sti, a ostala prirodna dobra van NPK su u bla`im re`i- predeonih celina, sa stani{tima prirodnih retkosti mima za{titne zone NPK. 17. novembar 2009. Broj 95 37

1.2.1. Lokaliteti u á stepenu za{tite – prirodni zajednicama kojima obele`je daju mahovine roda Sphagnum, rezervati tresava je istovremeno stani{te retkih, endemi~nih i re- liktnih biqnih vrsta za{ti}enih kao prirodne retkosti Na podru~ju NPK ustanovquju se slede}i ve}i lokali- ( teti u á stepenu za{tite NPK – prirodni rezervati po ra- Potentilla palustris, Menyathes trifoliata, Dachylorehiza bosni- i drugo). Izuzetnu nau~nu vrednost predstavqa zajedni- nijoj klasifikaciji: ca ca posebnog ekotipa smr~e sa tresetnicom 1) „Barska reka” – zahvata odeqewa 27, 28, 29, 30 i 31, (Sphagno-Picce- Na lokalitetu su: geomorfolo{ki spomenik priro- GJ „Barska reka”, op{tina Ra{ka, ukupne povr{ine od tum). de (kamene figure Jankov breg) i za{ti}ena re~na dolina 82,05 (u odnosu na postoje}i PPPNPK, pove}an za 13,13 ha (deo doline Re~ice). ), sve na dr`avnom zemqi{tu. Osnovnu vrednost lokali- ha Generalni koncept za{tite, razvoja, ure|ewa i upra- teta ~ini velika raznovrsnost i bogatstvo tipova oro- vqawa lokalitetom usmeren je na odr`avawe optimalnog grafski i hidrolo{ki uslovqene vegetacije, sa mozai~no vodnog re`ima i specifi~nih uslova stani{ta radi o~u- raspore|enim {umskim, livadskim i mo~varnim biqnim vawa spontane sukcesije tresavskih zajednica. zajednicama. Karakteristi~no je vertikalno smewivawe 4) „Samokovska reka” – zahvata odeqewa 93, 94, 95 i 96, vegetacije od smr~evih, bukovo-smr~evih, bukovo-jelovo- GJ „Samokovska reka”, op{tina Ra{ka, ukupne povr{ine smr~evih do ~istih bukovih {uma. Posebno se isti~u buko- od 71,38 (u odnosu na postoje}i PPPNPK pove}an za ve planinske {ume i ha Fagetum montanum luzuletosum Fage- 15,56 ), sve na dr`avnom zemqi{tu. Osnovnu vrednost Na lokalitetu su: hi- ha tum montenum festicetosum drumeiae. lokaliteta ~ine ~iste smr~eve {ume i vegetacija tresava. drolo{ki spomenik prirode (deo vodotoka Barske reke), Obuhva}ena su tri najva`nija tipa {ume ~iste smr~e: za{ti}en greben razvo|a Kopaonika (deo perifernog gre- Pic- i bena) i za{ti}ena re~na dolina (deo doline Barske reke). cetum abietis oxalidetosum, Piccetum abietis myrilletosum (od posebnog nau~nog zna- Generalni koncept za{tite, razvoja i ure|ewa ovog Piccetum abietis hylocomietosum ~aja). Na lokalitetu su: hidrolo{ki spomenik prirode lokaliteta sa jedinstvenim ekosistemom uslovqen je vred- (deo vodotoka Samokovske reke), stani{ta zna~ajnih inse- no{}u, strukturom, stepenom o~uvanosti i raznoliko{}u kata (posebno iz zajednica i vrsta, kao i ciqem da se prati prirodna sukce- Familia Carabidae: Trechus priapus serbicus 1903, stenoendemi~na podvrsta Kopaonika, sija prisutnih zajednica. Apfelbeck, 1927, balkanski en- 2) „Kozje stene” – zahvata odeqewa 1, 2, 3, 4 i 5, GJ Trechus cardioderus balcanicus Jeannel, „Barska reka” i odeqewa 119, 120, 121, 122, 123, 124, 125, demit i Trechus centralis Nonveiller et Pavi}evi} et Popovi}, 126, 127, 128, 129, 130, 12, 13, 139 ~istina „1” i deo odseka 1994, stenoendemit Kopaonika, iz Familia Staphulinidae: „a”, 140, deo odseka „b” i deo ~istine „1” (200 od greben- Gabrius spec. nov., predpostavka o endemi~noj vrsti za Ko- m paonik, istra`ivawa u toku i iz ske linije odeqewa), 141 deo i 142 deo (300 m od grebenske Familia Cerambucidae: linije odeqewa), GJ „Samokovska reka”, sve u op{tini Ra- Morimus funereus Mulsant, 1863, na IUCN listi, u evropskoj {ka, ukupne povr{ine od 471,38 (u odnosu na postoje}i Crvenoj listi, republi~koj Uredbi i kwizi biodiverzite- ha ta biv{e Jugoslavije), za{ti}eni greben razvo|a Kopaoni- PPPNPK pove}an za 390,72 ha), sve na dr`avnom zemqi- {tu. Lokalitet obuhvata deo kawona Samokovske reke, iz- ka (deo perifernog grebena) i za{ti}ena re~na klisura nad koje se okomito izdi`u Kozje stene, „divqi” prostor (deo klisure Samokovske reke). koji se po svojim fizi~ko-geografskim i biolo{kim ka- Generalni koncept za{tite, razvoja, ure|ewa i upra- rakteristikama, kao centar biodiverziteta, bitno razliku- vqawa orijentisan je na o~uvawe tresave i ~istih smr~e- je od Ravnog Kopaonika. Lokalitet se izdvaja po slo`eno- vih {uma u celini, kao i svih biqnih i `ivotiwskih vr- sti floristi~ke i fitocenolo{ke gra|e, po bogatstvu ret- sta koje ih grade. Na lokalitetu raste ve}i broj retkih vr- kih biqnih vrsta i zajednica, kao i po izuzetnoj lepoti sta ~ije populacije stagniraju ili se smawuju, a kako su ove predela. Grebeni i uvale sa razli~itim nagibima, ekspozi- vrste prete`no u okviru ekosistema danas ugro`enih tre- cijama i pedolo{kim pokriva~em omogu}avaju razvoj razno- sava, neophodno je poboq{ati uslove stani{ta. Lokalitet vrsnih {umskih, pa{wa~kih i livadskih fitocenoza, kao i je predvi|en kao nau~na baza za spoznaju i pra}ewe tresav- vegetacije kamewara, stenovitih obronaka i hrptova. Isti- skih i {umskih zajednica. U okviru lokaliteta (odeqewe 96, odsek „b”) zadr`ava se postoje}a ogledna povr{ina In- ~u se reliktna zajednica Erico-Abieti-Piccetum, zatim ve}i broj reliktnih biqnih vrsta, vegetacija stena, te travna ve- stituta za biolo{ka istra`ivawa „Sini{a Stankovi}” iz getacija na Kukavici, sa lokalnim endemom Beograda. Viola kopaoni- 5) „Vu~ak” – zahvata odeqewa 99, odsek „a”, 101, deo od- censis. Sre}u se i brojne retke ptice, {to lokalitet kvali- fikuje i kao ornitolo{ki centar. Na lokalitetu su: hi- seka „a” ispod {umskog puta, 104, 1, 2, 105 i 106, odsek „a”, drolo{ki spomenik prirode (deo vodotoka Samokovske re- GJ „Gobeqska reka”, op{tina Ra{ka, ukupne povr{ine od ke), stani{ta zna~ajnih insekata, za{ti}en vrh (Kukavica), 64,18 ha (u odnosu na postoje}i PPPNPK smewen za 2,98 za{ti}eni greben razvo|a Kopaonika (deo perifernog gre- ha), sve na dr`avnom zemqi{tu. Osnovnu vrednost lokali- bena) i za{ti}ena re~na klisura (deo klisure Samokovske teta predstavqa me{ovita {uma smr~e i jele (zajednica reke). Na lokalitetu su i nepokretna kulturna dobra: deo Abieti-Piccetum serbicum), od zna~aja za nauku, budu}i da je- Mijatovi}a jaza, arheolo{ko nalazi{te Gradina-\orov la daje odre|en indikatorski zna~aj ovoj {umi, a smr~a je most, deo ostataka sredwevekovnog puta na Kukavici i deo izvan svog visinskog pojasa na Kopaoniku (1550–1750 arheolo{kog nalazi{ta rudarewa Samokovka. mnv), u pojasu bukve i jele, grade}i zajednicu sa jelom bez Generalni koncept za{tite, razvoja, ure|ewa i o~uva- bukve (kojoj ne odgovaraju neki ekolo{ki faktori). Ovaj wa lokaliteta bazira}e se na unapre|ewu bogatstva biq- tip {ume pogodan je za nau~no upore|ivawe sa sli~nim ti- nih i `ivotiwskih vrsta i ekosistemske raznovrsnosti. povima {ume na drugim, ekolo{ki razli~itim stani{ti- Lokalitet je predvi|en za aktivnu za{titu radi rekon- ma na Kopaoniku i Zlataru. strukcije autohtonih ekosistema i o~uvawa sekundarnih Koncept za{tite orijentisan je na o~uvawe geofonda vrednosti (sekundarne livade), te }e se obezbediti kontro- zajednice u celini, a time i svih biqnih i `ivotiwskih lisana reintrodukcija radi: garancije stabilnosti, odno- vrsta koje je izgra|uju. Pored navedene osnovne namene, sno o~uvawe stani{ta i pre`ivqavawa onih biqaka i `i- prostor je predvi|en i kao nau~no-istra`iva~ki punkt za votiwa koje slu`e kao podloga za uzgoj retkih i ugro`enih ideoekolo{ka i sinekolo{ka istra`ivawa, radi dopune vrsta. znawa o ekologiji {ti}ene zajednice i wenih ~lanova, na 3) „Jankove bare” – zahvata odeqewa 21, 22, 23, 24 od- osnovu ~ijih rezultata }e se valorizovati mere za{tite. sek „a” – ispod puta, 28 i 29, GJ „Samokovska reka” u op- Na lokalitetu }e se uspostaviti monitoring za pra}ewe {tini Ra{ka, ukupne povr{ine od 109,30 ha (u odnosu na prirodne sukcesije i kontrolisanu edukaciju. postoje}i PPPNPK pove}an za 54,99 ha), sve na dr`avnom 6) „Mrkowe” – zahvata odeqewa 45 i 46 – odsek „a”, GJ zemqi{tu. Lokalitet obuhvata najve}u tresavu na Kopao- „Gobeqska reka”, op{tina Ra{ka, ukupne povr{ine od niku, koju okru`uje smr~eva {uma. Odlikuje se tresavskim 29,16 ha (u odnosu na postoje}i PPPNPK smawen za 25,94 38 Broj 95 17. novembar 2009. ha), sve na dr`avnom zemqi{tu. Osnovnu vrednost lokali- Iako istra`ivawa lokaliteta jo{ nisu zavr{ena, teta predstavqa klimaregionalna me{ovita {uma smr~e, koncept za{tite, razvoja, ure|ewa i upravqawa lokalite- bukve i jele (Piceo-Fago-Abietum). Kao istorijski najsta- tom bi}e usmeren na o~uvawe ekosistema od zna~aja za stra- rija u sredweplaninskom pojasu, ova zajednica predstavqa tegiju za{tite biolo{ke raznovrsnosti. refugijum flore, vegetacije i ~itavih ekosistema na viso- 9) „Meto|e” – zahvata odeqewa 67, 69, 70, 71, 83, odeq- kim planinama Srbije. Na lokalitetu su: hidrolo{ki spo- ci „e” i „d” i 82 – deo, GJ „Brze}ka reka”, op{tina Brus, menik prirode (deo vodotoka Gobeqske reke) i za{ti}ena ukupne povr{ine od 106,85 ha (u odnosu na postoje}i PPP- re~na klisura (deo klisure Gobeqske reke). NPK pove}an za 26,95 ha), sve na dr`avnom zemqi{tu. Generalni koncept za{tite, razvoja, ure|ewa i upra- Osnovne vrednosti lokaliteta su ekosistemska raznoli- vqawa, u funkciji je pra}ewa prirodne sukcesije i o~uva- kost biqnih zajednica, kao i floristi~ka slo`enost. wa prirodnih vrednosti i procesa na lokalitetu bez po- Zbog slo`enosti i mozai~nosti mikroreqefa, javqaju se sredovawa ~oveka. ve}i broj razli~itih i veoma interesantnih smr~evih i bu- 7) „Gobeqa” – zahvata odeqewa 30, 31, 32, 33 i 34, GJ kovih zajednica, vegetacija ostewaka, kao i niz retkih i „Gobeqska reka”, op{tina Ra{ka, ukupne povr{ne od reliktnih vrsta. Na lokalitetu su: geolo{ki spomenik 140,00 ha (u odnosu na postoje}i PPPNPK pove}an za 41,75 prirode (profil mermerisanih kre~waka i dolomita), hi- ha), sve na dr`avnom zemqi{tu. Lokalitet obele`avaju vi- drolo{ki spomenici prirode (vrelo Gvozdac, gejzir Gvo- sokoplaninske, klimaregionalne zajednice, kao i speci- zdac i deo vodotoka Brze}ke reke) i za{ti}ena re~na kli- fi~ne zajednice ostewaka, koje se postepeno smewuju (od sura (deo klisure Brze}ke reke). Na lokalitetu je i nepo- {umske preko `bunaste do pa{wa~ke), uz izrazitu ekosi- kretno kulturno dobro – kultno mesto Meto|e. stemsku raznovrsnost i ve}i broj reliktnih i retkih biq- S obzirom da lokalitet predstavqa dobro o~uvani nih vrsta. Osnovnu vrednost lokaliteta predstavqa tipi- kompleks ~istih smr~evih {uma. {uma smr~e i jele, me{o- ~an refugijum iznad klisure Gobeqske reke – glacijalna vitih {uma smr~e, jele i bukve i ~istih {uma bukve, gene- reliktna vrsta runolist (Leontopodium alpinum), uz druge ralni koncept za{tite bazira se na o~uvawu biqnih zajed- brojne endemi~ne i reliktne biqne vrste, kao i raznovr- nica u celini, kao i svih ~inilaca koji ih izgra|uju. sne biqne zajednice ({umske, `bunaste, livadske, pa- 10) „Jelak” – zahvata odeqewa 64, 65 i 66, GJ „Brze}ka {wa~ke i zajednice kamewara, sipara i stena). Na lokali- reka”, op{tina Brus, ukupne povr{ine od 57,14 ha (u odno- tetu su: geolo{ki spomenik prirode (profil kornita u su na postoje}i PPPNPK pove}an za 36,02 ha), sve na dr- kontaktnom pojasu), hidrolo{ki spomenik prirode (deo `avnom zemqi{tu. Osnovnu vrednost lokaliteta predsta- vodotoka Gobeqske reke), stani{ta zna~ajnih insekata vqa prisustvo me{ovite {umske zajednice tise i jele (posebno iz (Ta- Familia Carabidae: Trechus priapus serbicus Ap- ho-Abietum). Zna~aj {umskog ekosistema je u autohtonosti felbeck, 1903, stenoendemi~na podvrsta Kopaonika i iz Fa- nastanka i mikrorefugijalnom stani{tu tise 1863, na (Tahus bac- milia Cerambycidae: Morimus funereus Mulsant, cata), reliktne biqne vrste koja se u NPK nalazi samo na IUCN listi, u evropskoj Crvenoj listi, republi~koj Ured- ovom prostoru, a koja je stavqena pod za{titu dr`ave kao bi i kwizi biodiverziteta biv{e Jugoslavije), za{ti}eni prirodna retkost i nalazi se na spisku Crvene liste – vrhovi (Mala i Velika Gobeqa), za{ti}eni grebeni razvo- radne liste za obradu u „Crvenoj kwizi flore Srbije”. Na |a Kopaonika (delovi centralnog i unutra{weg grebena) lokalitetu su: geolo{ki spomenik prirode (profil mer- i za{ti}ena re~na klisura (deo klisure Gobeqske reke). merisanih kre~waka i dolomita), hidrolo{ki spomenik Koncept za{tite lokaliteta podre|en je pre svega prirode (deo vodotoka Brze}ke reke), stani{ta zna~ajnih o~uvawu biolo{ke raznovrsnosti, a posebno o~uvawu naj- insekata (posebno iz zna~ajnije vrednosti – runolista, kao prirodne vrednosti Familia Cerambucidae: Morimus fune- 1863, na listi, u evropskoj Crvenoj li- ~ija se brojnost sve br`e smawuje. reus Mulsant IUCN sti, republi~koj Uredbi i kwizi biodiverziteta biv{e 8) „Bele stene” – novi lokalitet u odnosu na postoje- Jugoslavije) i za{ti}ena re~na klisura (deo klisure Br- }i PPPNPK, ukupne povr{ine od 76,21 ha, zahvata odeqe- wa 78 i 81 GJ „Brze}ka reka” ju`no od starog puta Brze}e ze}ke reke). Na lokalitetu je i nepokretno kulturno dobro – Kopaonik (dr`avno zemqi{te), kao i deo livada i oste- – deo arheolo{kog nalazi{ta rudarewa O{tra ~uka. waka, severno od starog puta Brze}e – Kopaonik zasada u S obzirom da se lokalitet {titi kao jedino stani{te posedu PTK „Kopaoni~anka” (treba da se prebaci u dr`av- jedne reliktne vrste na Kopaoniku, generalni koncept za- no zemqi{te NPK), sve na teritoriji op{tine Brus. Lo- {tite usmeren je na o~uvawe populacije tise i wenog sta- kalitet obuhvata vrh @qeb na kome dominiraju Bele stene ni{ta u celini, odnosno na o~uvawe, razvoj i za{titu koje se strmo spu{taju ka Gvozda~koj reci i predstavqa je- {umskog ekosistema koji izgra|uje tisa, zajedno sa osta- dan od najo~uvanijih prirodnih ambijenata sa geomorfo- lim biqnim vrstama. lo{kim, geolo{kim, ekolo{kim, ornitolo{kim, flori- 11) „Duboka” – zahvata odeqewa 23, 24, 25, 26, 49 i 50, sti~kim i fitocenolo{kim karakteristikama, po kojima GJ „Brze}ka reka”, op{tina Brus, ukupne povr{ine od se jasno izdvaja iz okolnog prostora Kopaonika. Karakte- 128,94 ha (u odnosu na postoje}i PPPNPK pove}an za 62,51 ri{e ga izvornost i o~uvanost prirodnih stani{ta viso- ha), sve na dr`avnom zemqi{tu. Osnovnu vrednost lokali- koplaninskih predela sa fragilnim sistemima priori- teta ~ini bogatstvo biqnih zajednica, me|u kojima se iz- tetnim u strategiji za{tite biodiverziteta. Odlikuje se dvaja reliktna zajednica bukve sa {a{ikom (Seslerio-Fa- bogatstvom biqnih vrsta i raznoliko{}u biqnih zajedni- gum), u okviru koje su izdvojene dve subasocijacije (tupi- ca – livada (Brometum erecti), kamewara (Carici humilis, He- cum i ostruetosum). Za nauku je posebno interesantna zajed- lianthemo-Ceclerietum latifoliae), stena (Edriantho-Sahifrage- nica sa crnim grabom (Ostruo-Seslerio-Fagetum, na Kopao- tum porophullae helianthemocum cani), {uma (Piccetum abie- niku vi|ena jedino na ovom lokalitetu) i reliktna zajed- tis moesiacae), subalpijske `bunaste (Vaccinio-Juniperetum nica planinskog javora sa subalpiskom bukvom (Aceri hel- nanae) i visoke zeleni (Adenosilletea), na razli~itim, mo- dreichii-Fagetum subalpinum, retka ne samo na Kopaoniku zai~no raspore|enim tipovima stani{ta visokoplanin- ve} i u Srbiji). Na lokalitetu su: geolo{ki spomenik pri- skih predela (stene, sipari, kamewari i planinske livade rode (profil sa akordeon naborima), hidrolo{ki spome- bogate biqnim vrstama, kao i retkim i endemi~nim `ivo- nici prirode (vrelo Duboka i deo vodotoka Duboke), poja- tiwskim vrstama, a na ju`nom delu razvijene ~etinarske ve vi{e fosilnih i aktivnih ponora u re~nom toku Dubo- {ume). Na stenama se nekad gnezdio sivi soko i verovatno ke (uz direktnu hidrauli~ku vezu ponora i vrela Duboka), puzgavac, a sa lokaliteta su i{~ezli divokoza i runolist. za{ti}en vrh ([iqak) i za{ti}ena re~na klisura (deo Na lokalitetu su: stani{ta zna~ajnih insekata (posebno klisure Duboke). Na lokalitetu je i nepokretno kulturno iz familia Scarabaeidae: Geotrupes pinculatus Jekel, 1865, dobro – deo arheolo{kog nalazi{ta rudarewa Duboka. balkanski endemit i iz Familia Tettigonidae: Anterastesrbi- Generalni koncept za{tite, razvoja, ure|ewa i upra- cus Brunner, 1882, balkanski endemit) i za{ti}en vrh vqawa lokalitetom usmeren je na o~uvawe u potpunosti bo- (@qeb). gatstva razli~itih retkih i reliktnih {umskih zajednica, 17. novembar 2009. Broj 95 39 zatim subalpijskih `bunastih zajednica i stani{ta svih U ovom kontaktnom pojasu izdvojene su; unutra{wa zona na ovih zajednica, kao i biqnih i `ivotiwskih vrsta koje ih samom kontaktu sa granitoidom, izgra|ena od skarnova i grade. skarnoida; sredwa zona izgra|ena iskqu~ivo od skarnova 12) „Jelovarnik” – novi lokalitet u odnosu na posto- i spoqna zona od mermerisanih kre~waka i dolomita. je}i PPPNPK, zahvata odeqewa 15, odsek „b”, 16 i 17, GJ Skarnovi su izrazito trakaste gra|e koja se u sredwoj zo- „Brze}ka reka”, op{tina Brus, ukupne povr{ine od 61,87 ni smewuje so~ivima volastonitskih stena. ha, sve na dr`avnom zemqi{tu. Glavno obele`je lokalite- – Granodioriti sa korom raspadawa – tercijarne sta- tu daje istoimeni kaskadni vodopad visine 75 m. Oko vo- rosti, granodioritski masiv Kopaonika ima zonarnu di- dopada su {ume bukve (Fagetum montanum), bukve i smr~e stribuciju stenskih varijeteta sa kvarcdioritima, grano- (Piceo fagetum), bukve, smr~e i jele (Piceo-Fago-Abietatum) dioritima, porfiroidnim granodioritima, kvarcmonci- i smr~eve {ume (Picetum ehcelsae), koje su klimazonalno tima i drugo. Nakon detaqnijih istra`ivawa izdvoji}e se uslovqene. Iznad wih razvijena je klimaregionalna zajed- po jedan reprezentativni profil od svakog varijeteta, u nica borovnice, niske kleke i subalpske smr~e, kao i za- okviru zona á i/ili áá stepena za{tite. jednice tipca i metli~aste vlasuqe. Na lokalitetu raste – Mermerisani kre~waci i dolomiti u kontaktnom po- qiqan (Lilium martagon), zakonom za{ti}ena biqna vrsta, jasu – mermerisane kre~wake i dolomite koji izgra|uju kao i orhideja. Karakteristi~ne ptice na lokalitetu su spoqnu zonu kontaktnog oreola karakteri{e naglo opadawe planinska pliska (Motacilla cinerea), bela pliska (Motacil- stepena metamorfizma, {to se ogleda na granoblasti~nim la alba), vodenkos (Cinklus cinklus), siva senica (Parus palu- mermerima na kontaktu sa sredwom zonom, koji daqe prela- stris), rusi svra~ak (Lanius collurio), cari} (Troglodytes tro- ze u ne~iste karbonate i kalk{iste, pa u neizmewene karbo- glodytes), zimovka (Purrhula purrhula) i drugo. Na lokalite- natne i filitoidne stene. Ove stene rasprostrawene su na tu su: hidrolo{ki spomenik prirode (vodopad Jelovarnik) isto~nom delu NPK, a reprezentativni profili bi}e iz- i stani{ta zna~ajnih insekata. dvojeni u okviru prirodnih rezervata „Meto|e” i „Jelak”. Iako istra`ivawa lokaliteta jo{ nisu zavr{ena, – Korniti u kontaktnom pojasu – sa varijetetima zele- koncept za{tite, razvoja, ure|ewa i upravqawa lokalite- ne boje i trakastom teksturom, kao produkti vulkanskih tom bi}e usmeren na o~uvawe ekosistema od zna~aja za stra- stena na kontaktu sa magmatskom intruzijom odnosno gra- tegiju za{tite biolo{ke raznovrsnosti. nodioritima, korniti imaju posebne estetske vrednosti. 13) „Suvo Rudi{te” – zahvata odeqewa 31, deo do posto- Kao karakteristi~an bi}e izdvojen profil kornita u je}e `i~are Duboka-Pan~i}ev vrh i 32, deo do `i~are Du- okviru prirodnog rezervata „Gobeqa”. boka-Pan~i}ev vrh, GJ „Brze}ka reka”, op{tina Brus, povr- – Akordeon nabori-Akordeon nabori u sjajnim {ine od 31,63 ha (u odnosu na postoje}i PPPNPK pove}an {kriqcima predstavqaju reprezentativan strukturni pri- za 1,63 ), sve na dr`avnom zemqi{tu. Lokalitet predsta- ha mer nastao u primarnoj strukturi. Karakteristi~an pro- vqa tipi~ni visokoplaninski predeo iznad zone smr~evih fil bi}e izdvojen u prirodnom rezervatu „Duboka”. {uma, Na lokalitetu su razvijene klimaregionalne `buna- ste zajednice borovnice, niske kleke i subalpske smr~e, Geomorfolo{ki spomenici kao i zajednice tipca i metli~aste vlasuqe. Na lokalitetu su: geomorfolo{ki spomenik prirode (cirk Kr~mar), hi- Tragovi pleistocenske glacijacije – iako su slabo iz- drolo{ki spomenik prirode (deo vodotoka Duboke), stani- ra`eni i jedva uo~qivi, tragovi pleistocenske glacijaci- {ta zna~ajnih insekata (posebno iz Familia Carabidae: Trec- je na Kopaoniku su izuzetno zna~ajni za prirodne nauke hus priapus serbicus Apfelbeck, 1903, stenoendemi~na podvr- kao retki primeri ledni~ke erozije. Tragovi glacijacije sta Kopaonika i iz Familia Staphulindae: Lathrobium kopau- izra`eni su oblicima konstatovanih cirkova (dna, strane nikanum Rambousek, 1928, endemit Srbije) i za{ti}eni i ostaci morenskog materijala po dnu i na izlazima iz greben razvo|a Kopaonika (deo perifernog grebena). cirkova), od kojih je za posebnu za{titu izdvojen: Generalni koncept za{tite lokaliteta podrazumeva 1) cirk Kr~mar, na severnoj strani Pan~i}evog vrha, u za{titu subalpske `bunaste vegetacije, kao osnovnog ~i- okviru prirodnog rezervata „Suvo rudi{te”; nioca u o~uvawu ekosistema ovog planinskog prostora, u 2) Ostala dva cirka ne}e biti posebno za{ti}ena. o~uvawu izdanskih voda i za{titi zemqi{ta od erozije. Za cirk [iroki do, izme|u Vu~aka i Ledenica na Ka- ramanu, kao {kolski primer glacijalnog reqefa, nisu 1.2.2. Lokaliteti u á stepenu za{tite neophodne posebne mere za{tite, izuzev zabrane ve}ih gra- – spomenici prirode |evinskih zahvata, koji bi mogli morfolo{ki da izmene Na podru~ju NPK i za{titne zone NPK ustanovquju konfiguraciju terena. U okviru cirka na isto~noj strani se slede}e vrste i lokaliteti spomenika prirode u á ste- Velike Gobeqe, prostorno najve}eg, ali i najizlo`enijeg penu za{tite NPK. antropogenim uticajima (alpsko skijali{te), bi}e zabra- weni ve}i gra|evinski zahvati, koji bi mogli daqe da na- Geolo{ki spomenici (geo-nasle|e) ru{e morfolo{ki identitet cirka i predela u celini. Drugi oblici geodiverziteta u kategoriji geomorfo- Na podru~ju NPK i za{titne zone NPK ovi spomeni- lo{kih spomenika odnose se na kamene figure – granodi- ci predstavqeni su geolo{kim profilima, koji izra`ava- oritske ostewake, koji nemaju poseban stru~ni i nau~ni ju granodioritsku inturziju i stene metamorfnog, kon- zna~aj, ali predstavqaju bitne, atraktivne elemente pri- taktnog oreola koje su nastale nakon utiskivawa masiva. rodnog predela, od posebnog zna~aja za turizam. Nastali Kako nije izvr{eno valorizovawe i inventarisawe svih denudacijom i selektivnom erozijom granodioritskih ste- geolo{kih profila, izdvojeni geolo{ki spomenici pred- na kao ostewaci, blokovi i gromade, ovi oblici {tite se stavqaju samo osnovu koja }e se pro{irivati zavisno od na celoj teritoriji NPK, a stro`ija za{tita odnosi se na dinamike istra`ivawa i od ograni~ewa uslovqenih pla- slede}e lokalitete: u op{tini Ra{ka – 1. Markova stena, niranim aktivnostima i sadr`ajima. Na~elno, najzna~aj- 2. Lisi~ja stena, 3. Pajin grob, 4. Suvi vrh á, 5. Suvi vrh áá, niji prirodni i zasecima stvoreni geolo{ki profili na 6. Visoki deo (svih {est u zoni áá stepena), 7. Jankov breg teritoriji NPK bi}e za{ti}eni. Ova za{tita se posebno odnosi na slede}e profile: (u rezervatu „Jankove bare”) i 8. Babin grob (u zoni áá ste- – Skarnovi sa razvijenom kompletnom zonom metaso- pena), a na teritoriji op{tine Brus – Karaman-Vu~ak (u matskih promena – utiskivawe granodioritskog masiva zoni ááá stepena). Ukupna povr{ina za za{titu ovih spome- izazvalo je metamorfne promene prvobitnih stena. Dobro nika iznosi oko 14,5 ha. razvijen kontaktni oreol, gde se direktno mogu pratiti Hidrolo{ki spomenici metasomatski procesi od samog kontakta do nepromewenih stena, bi}e, nakon detaqnih istra`ivawa, utvr|en u zoni á Hidrolo{ko nasle|e vodotoka na podru~ju NPK pred- i/ili áá stepena za{tite na {irem lokalitetu Jaram. stavqa specifi~nu kategoriju spomenika prirode lokal- 40 Broj 95 17. novembar 2009. nog zna~aja, ~ija za{tita je uslovqena hidrolo{kim para- ra (organi~avawe izgradwe, odvo|ewe otpadnih voda van metrima (du`ina toka, proticaj, oblik korita i drugi pa- sliva jezera, ~emu pogoduje konfiguracija lokaliteta na- rametri uzrokovani geomorfolo{kim i drugim pojavama i seqa, `eqa za prezentacijom jezera i drugo). Pod za{titu procesima), ali jo{ vi{e i zahtevima proklamovanog op- }e biti stavqena i dva mawa urvinska jezera locirana na {teg interesa za kori{}ewem ovih vodotoka (regulisawe vazdu{noj razdaqini od oko 650 m severoisto~no iznad vodnog re`ima, rekreacija, proizvodwa hidroenergije, Semete{kog jezera izme|u uzvi{ewa Orlovac i Gorwe br- protivpo`arna za{tita i drugo), zbog ~ega nije mogu}e do na visinama od 1.030 i 1.040 mnv (jedno okru`eno pa- potpuno ostvariti radikalni koncept „divqih vodotoka” {wa~kom vegetacijom, drugo {umom, sa trskom i napredo- uobi~ajen za nacionalne parkove. vawem tresave, ukupne povr{ine od 0,8 ha). Vrednost vodotoka i potreba za wihovom za{titom za- Na teritoriji NPK rasprostraweni su prete`no pu- snivaju se na fizi~ko-hemijskim karakteristikama voda, kotinski i disoluciono-pukotinski tipovi izdani, koji koje uslovqavaju razvoj specifi~nih biotopa ihtio- i dru- se razlikuju po genezi, ovodwenosti, fizi~kim i hemij- gih vrsta hidrofaune, kao i na ulogu hidrolo{kih eleme- skim karakteristikama podzemnih voda, re`imu izdani i nata u prirodnom predelu (vodopadi, slapovi, brzaci, use- drugo. Reprezente podzemnih voda predstavqaju prirodne ~ena korita i drugo). U tom kontekstu, na podru~ju NPK u hidrolo{ke pojave – izvori, zone provirawa (kao i ve- á stepenu bi}e za{ti}eni slede}i vodotoci – hidrolo{ki {ta~ki objekti bu{otina). Od 165 registrovanih izvora, spomenici: dva potkopa i jedne bu{otine na teritoriji NPK, deset 1) Samokovska reka (u zonama á i áá stepena, van rezer- izvora je iznad 10 l/s za regionalno vodosnabdevawe i 25 vata 4,00 ha); izvora 1,0 – 10,0 l/s za lokalno snabdevawe sela, uz ve} iz- 2) Gobeqska reka (u zonama á, áá i ááá stepena, van re- vr{eno delimi~no kaptirawe izda{nijih pojava. Uz objek- zervata 2,40 ha); tivno ograni~ewe namene ovih objekata za vodosnabdevawe 3) Barska reka (u zonama á, áá i ááá stepena, van rezer- (~ime je u drugi plan stavqen jedan od temeqnih fenomena vata 2,60 ha); NPK, odnosno izvori ~ine fenomene do trenutka kaptira- 4) Brze}ka reka (u zonama á, áá i ááá stepena, van rezer- wa), na podru~ju NPK i za{titne zone NPK, kao hidrolo- vata 1,00 ha); {ki spomenici – izvori i vrela izdvojeni su: 5) Duboka reka (u zonama á, áá i ááá stepena, van rezer- 1) Vrelo Duboka, najve}e u NPK, na kontaktu mermera vata 2,00 ha). i hloritskih {kriqaca, izda{nosti do 65 l/s, u klisuri Ukupno – 12,00 ha van rezervata. istoimene reke, na 1.115 mnv, u okviru rezervata „Duboka”. Za{titom }e biti obuhva}ena korita i obale vodoto- Na vrelu se pojavquju vode podzemnog toka Duboke, koja po- ka, zajedno sa vodom, biqnim i `ivotiwskim svetom, radi nire skoro u celini u re~nom koritu oko 1 km uzvodno. za{tite wihovih prirodnih obele`ja kao hidrografskih Vrelo odra`ava svu slo`enost hidrolo{kih odnosa i me- pojava i predeonih elemenata. Gazdovawe vodotocima bi}e hanizama cirkulacije voda u karbonatnim terenima, {to utvr|eno Vodoprivrednom osnovom NPK, u skladu sa od- se posebno karakteri{e odnosom minimalne i maksimal- redbama ovog Prostornog plana. ne izda{nosti. Za{titom vrela bi}e obezbe|eno funkcio- Od pojedina~nih objekata hidrolo{kih spomenika u á nisawe hidrogeolo{kog sistema (ponor – podzemni tok – stepenu }e biti za{ti}eni jo{ i zna~ajni vodopadi, jezera, vrelo). Pored neposrednih prostora oko ponora i vrela, izvori i vrela hladne vode, kao i izvori radioaktivnih i te- za{titom }e biti obuhva}en i pojas re~nog korita izme|u momineralnih voda na podru~ju NPK i za{titne zone NPK. ova dva objekta u {irini od 50 m; Od zna~ajnijih vodopada na teritoriji NPK i za{tit- 2) Vrelo Urlan na kontaktu mermera i hloritskih ne zone NPK u á stepenu bi}e za{ti}eni: {kriqaca, izda{nosti do 15 l/s, na podru~ju neposredne za- 1) Vodopad Jelovarnik, u prirodnom rezervatu „Jelo- {tite u okviru za{titne zone NPK (0,02 ha); varnik”, generalnog pada od 65–70 stepeni i visine od 75 3) Crno vrelo, karstni izvor na desnoj strani Mramor- m (1215–1290 mnv). Predstavqa slo`eni kaskadni tip vo- ske reke, orijentacione izda{nosti od 25 l/s, na podru~ju ne- dopada i spu{ta se u kazan Jelovarskog potoka niz koji da- posredne za{tite u okviru za{titne zone NPK (0,02 ha); qe oti~e. Nastao je u terenu razli~ite geolo{ke gra|e, 4) Vrelo Gvozdac u Brze}koj reci, razbijeno izvori- prevashodno u metamorfnim stenama ({kriqci, mermeri), {te gravitacionog tipa na kontaktu mermera i granodio- a wegova geneza uslovqena je tektonskom predisponirano- rita, prose~ne izda{nosti od 19 l/s, u okviru rezervata {}u, sa izra`enim re~nim regresivnim procesom, potpo- „Meto|e”; mognutim fizi~ko-hemijskim procesima raspadawa stena; 5) Gejzir Gvozdac u Brze}koj reci, pulsiraju}i izliv 2) Vodopad na Barskoj reci, na podru~ju neposredne za- vode iz napu{tene bu{otine u granodioritima, sa visi- {tite u okviru za{titne zone NPK (0,15 ha). nom mlaza do 5 m, izda{nosti oko 2 l/s, u okviru rezervata Najzna~ajnije prirodno jezero na podru~ju Prostornog „Meto|e”. Iako je antropogenog porekla, gejzir je intere- plana koje se {titi kao hidrolo{ki spomenik je Semete- santan zbog neuobi~ajene pojave vode pod pritiskom, re`i- {ko jezero (1,0 ha), neposredno iznad sela Semete{ na 900 ma izdani i turisti~ke atraktivnosti. mnv, na podru~ju neposredne za{tite u okviru za{titne zo- Izvori radioaktivnih voda predvi|eni za za{titu na ne NPK. Jezero se hrani iz dva obalska izvora i iz atmos- teritoriji NPK su: ferskih padavina, a prazni se oticawem preko dva mawa 1) Izvor Kr~mar voda u rezervatu „Suvo rudi{te” na poto~i}a i isparavawem. Ovalnog je oblika sa pre~nikom severnim padinama Pan~i}evog vrha, formiran u stenama od oko 60 m i dubinom do 5 m, a obale su mu obrasle hidro- kontaktno-metamorfnog oreola, sa slabo mineralizova- filnim rastiwem. Posebnu atrakciju predstavqaju jedno nom vodom radioaktivnosti od 966,63 Bq; ve}e i nekoliko mawih plutaju}ih tresetnih ostrva sa raz- 2) Izvor Marina voda, postojan, improvizovano kap- vijenom vegetacijom. Spada u grupu jezera sa izrazitom tre- tiran izvor izda{nosti od 0,5 l/s, zna~ajan po genezi i he- setnom vegetacijom. Prisutan je ubrzan proces eutrofika- mijskom sastavu, sa vodom radioaktivnosti od 113,13 Bq, u cije jezera i proces napredovawa tresave koja postepeno zoni ááá stepena (0,02 ha), ugro`en neplanskim proseca- smawuje povr{inu vodenog ogledala. Fiziognomski i bio- wem puta prema planinarskom domu „Rtaw”. lo{ki karakter jezeru daje prisustvo vrsta iz roda Sphag- Od izvora termomineralnih voda, na podru~ju Pro- num i Hyponum, sa kojima se me{a Carex. Autohtonu vrstu stornog plana bi}e u statusu hidrolo{kih spomenika za- hidrofaune ~ini endemska vrsta tritona (vrsta repatih {ti}eni specifi~ni termomineralni izvori u Jo{ani~- vodozemaca iz porodice salamandera sa slabo razvijenim koj Bawi, na podru~ju neposredne za{tite u okviru za{tit- nogama, narodnog naziva „semete{ka ala”). Iako je u~iwe- ne zone NPK (ukupno 0,5 ha). Na osnovu novijih hidrogeo- na gre{ka sa poribqavawem neautohtonim vrstama (koje su termalnih prou~avawa, preovladava stav da ove vode poti- u velikoj meri istrebile tritona), lokalno stanovni{tvo ~u iz vulkanita Baqeva~kog basena, a ne iz granodiorita naseqa Semete{ ima kreativan odnos prema za{titi jeze- Kopaoni~kog plutona. Izvori se nalaze na levoj obali re- 17. novembar 2009. Broj 95 41 ke Jo{anice, grupisani na dva lokaliteta. Na lokalitetu – Lokacija Sredwi breg zapadno ispod Jadovnika u bawskom parku registrovana su ~etiri glavna izvora sa (0,80 ha), na podru~ju neposredne za{tite u okviru za{tit- temperaturom vode od 65 do 77ºS, uz izda{nost najve}eg, je- ne zone NPK; dino kaptiranog izvora od 8 l/s, sa temperaturom od 77ºS. – Lokacija Kalevac severozapadno od sela [ipa~ina Drugi lokalitet je Slani{te oko 2 km nizvodno od prvog (0,80 ha), na podru~ju posredne za{tite u okviru za{titne lokaliteta sa pet izvora ukupne izda{nosti do 1,5 l/s i zone NPK. temperaturom vode od 25–36ºS. 2) Drugi zna~ajni lokaliteti – za za{titu biodiver- U dve od osam istra`nih bu{otina na dubinama od ziteta NPK poseban zna~aj imaju insekti kao najbrojnije 235 do 294 m dobijen je samoizliv termalne vode. Hemij- vrste faune, a ranije zapostavqenoj za{titi korisnih in- skim ispitivawem sastava termalnih voda na izvorima i sekata bi}e posve}ena posebna pa`wa. Predvi|ena je za- bu{otinama utvr|eno je da su vode nisko mineralizovane {tita vrsta i stani{ta slede}ih insekata (za{ti}ena sta- (oko 300 mg/l), HCO3, Cl-Na tipa, alkalne (pH=8,5) i ni- ni{ta su samo u zonama á i áá stepena, a nazna~ene vrste ske tvrdo}e. Od specifi~nih komponenata zastupqeni su F {tite se na celom podru~ju NPK i za{titne zone NPK): (5,2 mg/l), H2S i HS (2,1 mg/l) i SiO2 (80-120 mg/l). U gasnom a) Familia Carabidae: sastavu preovla|uje azot – preko 85% zapreminski. Apso- – Calosoma inquisitor (Linnaeus, 1758), vrlo korisna vr- lutna starost voda procewena je na 7.800 (plus-minus 250) sta koja prati gradacije {tetnog leptira mrazovca; sem u godina. Ukupna sada{wa izda{nost svih postoje}ih izvo- rezervatu „Samokovska reka”, za{ti}eno stani{te je i u ra i bu{otina sa izlivom je minimalno 13,4 l/s, a novim klisuri Samokovke u zoni áá stepena, a vrsta je za{ti}ena kapta`ama izvora moglo bi se ostvariti orijentaciono i u listopadnim {umama u ostalim zonama za{tite; oko 23 l/s ukupne izda{nosti termalnih voda sa temperatu- – Calosoma sucophanta (Linnaeus, 1758), korisna vrsta rama od 36 do 78ºS; no za glavnu upotrebu vode u Bawi (za koja prati gradacije velike {teto~ine gubara; za{ti}eno kupali{ta, toplifikaciju i drugo), realno se mo`e ra~u- stani{te je u klisuri Samokovke u zoni áá stepena, a vrsta nati sa 20 l/s sa sredwom temperaturom od 65ºS. je za{ti}ena i u listopadnim {umama u ostalim zonama za- {tite; nalazi se na evropskoj Crvenoj listi, u republi~koj Botani~ki spomenici Uredbi, kao i u kwizi o biodiverzitetu biv{e Jugoslavije; Na teritoriji NPK i za{titne zone NPK, 1997. godi- – Carabus ullrichi subs. nov., nova – endemi~na vrsta na ne za{ti}eni su slede}i botani~ki spomenici prirode, Kopaoniku, u zavr{noj fazi istra`ivawa; za{ti}eno sta- kao zna~ajna dobra ááá kategorije (po Pravilniku o katego- ni{te je na Ba~i{tu (u zoni áá stepena), a vrsta je za{ti- rizaciji za{ti}enih prirodnih dobara, „Slu`beni gla- }ena i na Treski (podru~je neposredne za{tite u okviru snik RS”, broj 30/92): za{titne zone NPK); 1) Stablo smr~e, Gobeqska reka, (0,0118 ha) starosti – Carabus curtulus koschanini Csiki, 1904, stenoendemit oko 300 godina, u GJ „Gobeqska reka”, odeqewe 28, odsek „a”, Kopaonika; za{ti}eno stani{te je na Pan~i}evom vrhu (u na 1.400 mnv, u planinskoj {umi bukve, u zoni áá stepena; zoni áá stepena), a vrsta je za{ti}ena i na Srebrncu i Kr- 2) Stablo jele, Gobeqska reka, (0,0059 ha) starosti stu (u zoni ááá stepena) i Treski (podru~je neposredne za- oko 250 godina, u GJ „Gobeqska reka”, odeqewe 75, odsek {tite u okviru za{titne zone NPK); „a” , na 1.400 mnv, u planinskoj {umi smr~e, jele i bukve, u – Carabus cancellatus intermedius Dejean, 1826, endemi~- zoni áá stepena; na balkanska podvrsta; vrsta je za{ti}ena na Srebrncu (u 3) Dva stabla javora, Kriva Reka, (0,082 ha) starosti zoni ááá stepena) i Treski (podru~je neposredne za{tite u oko 300 godina, u porti crkve Sv. Petra i Pavla (1.170 okviru za{titne zone NPK); mnv), na podru~ju neposredne za{tite u okviru za{titne – Carabus montivaagusblandus Frivaldszkyi, 1865, ende- zone NPK. mi~na balkanska podvrsta; za{ti}eno stani{te je na Gobe- qi i Pan~i}evom vrhu (u zoni áá stepena); 1.2.3. Lokaliteti u áá stepenu za{tite – Carabus cavernosus Frivaldszkyi, 1837, balkanski ende- Na podru~ju NPK i za{titne zone NPK ustanovquju mit; sem u rezervatima „Kozje stene”, „Gobeqa” i „Bele se slede}e vrste i lokaliteti prirodnih dobara u áá stepe- stene”, za{ti}eno stani{te je i na Pan~i}evom vrhu (u zo- nu za{tite: ni áá stepena), a vrsta je za{ti}ena na [iqa~i (u zoni ááá 1. Stani{ta vrsta sa statusom prirodnih retkosti: stepena) i na Treski (podru~je neposredne za{tite u okvi- 1) Lokalitet Garine, stani{te prirodne retkosti lin- ru za{titne zone NPK); – 1885, endemi~na vr- cure (Gentiana lutea ssp. simhyandra) i retke vrste perunike Carabus conveksus gracilior Gehin, sta za Srbiju; za{ti}eno stani{te je na Pan~i}evom vrhu (Iris graminea), na povr{ini sekundarnih livada, na strmim isto~nim padinama Garina iznad Brze}a, u zoni áá stepena; (u zoni áá stepena); 2) Lokalitet Marinkovac, stani{te prirodne retko- – Carabus intricatus intricatus Linnaeus, 1761, nomina- tivna podvrsta na listi, evropskoj Crvenoj listi, u sti lincure (Gentiana lutea ssp. simhyandra), na povr{ini IUCN sekundarne livade (0,01 ha), uz granicu NPK naspram Pa- republi~koj Uredbi i u kwizi o biodiverzitetu biv{e Ju- le`a, na podru~ju neposredne za{tite u okviru za{titne goslavije; sem u rezervatu „Samokovska reka”, za{ti}eno zone NPK; stani{te je i u klisuri Samokovske reke, na Babinom gro- 3) Lokalitet Jaram – Bele stene, jedino poznato sta- bu i Pan~i}evom vrhu (u zoni áá stepena), a vrsta je za{ti- ni{te endemoreliktne vrste dnevnog leptira (Colias cua- }ena na Treski (podru~je neposredne za{tite u okviru za- casica, Staudinger, 1871) u Srbiji, na visokoplaninskim pa- {titne zone NPK); {wacima u okviru ustanovqene povr{ine Brze}ke reke u – Carabus croaticus subsp. nov., nova podvrsta – stenoen- zoni áá stepena, kao i prirodnog rezervata „Bele stene”. demit Kopaonika u zavr{noj fazi istra`ivawa; za{ti}e- Prehrambena biqka za gusenice leptira je Chamaecytisus no stani{te je u rezervatu „Jelak”, a vrsta je za{ti}ena u tommasinii (Vis.) Rothm. (fam. Papilonaceae), a glavno pri- Beloj reci (u zoni ááá stepena) i na Treski (podru~je nepo- rodno ugro`avawe stani{ta predstavqa obrastawe pa- sredne za{tite u okviru za{titne zone NPK); {waka smr~om. Ova malobrojna vrsta stavqena je na Crve- – Carabus violaceus subsp. nov., nova – stenoendemi~na nu listu dnevnih leptira Srbije, nalazi se i u Crvenoj podvrsta {iroko rasprostrawena u NPK, u zavr{noj fazi kwizi dnevnih leptira Srbije, a i vrsta i stani{te regi- istra`ivawa; sem u rezervatima „Gobeqa”, „Bele stene”, strovani su i u evropskim razmerama; „Jelak”, „Jelovarnik” i „Suvo rudi{te”, za{ti}eno stani- 2. Lokaliteti od zna~aja za za{titu biodiverziteta: {te je i na Kukavici, Babinom grobu i Pan~i}evom vrhu (u 1) Hranili{ta za nekrofage vrste ptica: zoni áá stepena), a vrsta je za{ti}ena na Jarmu (u zoni ááá – Lokacija Jastrebac, isto~no od Brze}a (0,80 ha), na stepena); podru~ju neposredne za{tite u okviru za{titne zone NPK, – Carabus coriaceus hopffgarteni Kraatz, 1878, endemi~na op{tina Brus; podvrsta za centralnu i isto~nu Srbiju; sem u rezervatima 42 Broj 95 17. novembar 2009.

„Samokovska reka”, „Gobeqa”, „Bele stene”, „Jelak”, „Jelo- – Klisura Gobeqske reke (3,00 ha u zoni ááá stepena); varnik” i „Suvo rudi{te”, za{ti}ena stani{ta su na Kuka- – Klisura Brze}ke reke (1,00 ha u zoni ááá stepena); vici, Babinom grobu i Pan~i}evom vrhu (zona áá stepena za- – Klisura Duboke (5,50 ha u zoni ááá stepena); {tite), a vrsta je za{ti}ena na Jarmu (u zoni ááá stepena); – Dolina Barske reke (1,00 ha u zoni ááá stepena); – Procerus gigas Creutzer, 1799., balkanski endemit; vr- – Dolina Re~ice (u NPK, sve van zone ááá stepena). sta je za{ti}ena na slapu Lisinske reke (podru~je nepo- sredne za{tite u okviru za{titne zone NPK); 1.3. Za{tita nepokretnih kulturnih dobara b) Familia Scarabaeidae – Osmoderma eremita Scopoli, Nepokretna dobra kulturne ba{tine na podru~ju NPK 1863, retka vrsta na IUCN listi i evropskoj Crvenoj li- i za{titne zone NPK obuhvataju objekte i lokalitete spo- sti; za{ti}eno stani{te je na [ancu (u zoni áá stepena); menika kulture, prostornih kulturno-istorijskih celina, v) Familia Lucanidae – Lucanus cervus Linnaeus, 1758; za- znamenitih mesta i arheolo{kih nalazi{ta, koja su pro- {ti}eno stani{te je na Kukavici (u zoni áá stepena); gla{ena, u proceduri za progla{avawe, ili evidentirana. g) Familia Cerambucidae – Rosalia alpina Linnaeus, 1758, Za{tita nepokretnih kulturnih dobara podrazumeva kon- na IUCN listi, u evropskoj Crvenoj listi i kwizi biodi- zervaciju, restauraciju i revitalizaciju dobara, uz wihovo verziteta biv{e Jugoslavije; vrsta je za{ti}ena na Sre- integrisawe sa prirodom i prirodnim vrednostima po- brncu (u zoni ááá stepena); sredstvom prostora za{ti}enih okolina objekata i zajed- d) Ordo orhoptera, Familia Phanerpteridae: ni~ko uklapawe u odr`ivi razvoj NPK. Najzna~ajnija ne- – nova podvrsta, istra`i- Poecilimon affinis sups. nov, pokretna kulturna dobra predmet su za{tite á stepena, a vawe u toku; sem u rezervatu „Bele stene”, vrsta je za{ti}e- zna~ajna dobra su predmet za{tite áá stepena. na na Jarmu i u Beloj reci (u zoni ááá stepena); – Poecilimon spec. nov., verovatni stenoendemit Kopa- 1.3.1. Dobra u á stepenu za{tite onika, istra`ivawe u toku; vrsta je za{ti}ena na Petrovoj ravni i u Beloj reci (u zoni ááá stepena). U á stepenu za{tite NPK za{ti}ena su slede}a nepo- |) Familia tettigonidae-Metrioptera arnoldi Ramme, 1933, kretna kulturna dobra: endemi~na vrsta za Srbiju i Bugarsku; sem u rezervatu „Be- 1. Spomenici kulture: le stene”, vrsta je za{ti}ena na Petrovoj ravni i u Beloj 1) Mesto civilnih `rtava kaznene nema~ko-bugarske reci (u zoni ááá stepena); ekspedicije, sa grobnicama i crkvom Sv. Petra i Pavla u 3. Za{tita ostalih prirodnih vrednosti – ostale pri- Krivoj Reci (0,50 ha), na podru~ju neposredne za{tite u rodne vrednosti obuhvataju planinske vrhove, grebene raz- okviru za{titne zone NPK. Objekt je progla{en kao spo- vo|a, klisure i re~ne doline, kao izdvojene pojave repre- menik kulture od velikog zna~aja („Slu`beni glasnik RS” zentativnih elemenata predela i pejza`a podru~ja NPK, od broj 14/79); crkva je sagra|ena 1618. godine kao jednobrod- zna~aja za za{titu voda, zemqi{ta, biqnog pokriva~a, fa- na gra|evina sa pripratom, tipi~na za period turske oku- une i drugih prirodnih vrednosti i resursa, i to: pacije; za vreme Drugog svetskog rata okupatori su zapali- 1) Planinski vrhovi – radi visina, morfometrijskih li crkvu i u woj zato~ene me{tane; o{te}eni `ivotopis karakteristika i predeonih vrednosti, na podru~ju NPK i crkve obnovqen je 1975/76. godine; za{titne zone NPK bi}e za{ti}eni slede}i planinski 2) Staro kupatilo (turski hamam) u Jo{ani~koj Bawi, vrhovi: 1. Vu~ak – Veliki Karaman (0,2 ha, u zoni ááá stepe- u sklopu prostorne celine starog jezgra Bawe, na podru~ju na), 2. Vu~ak (Bawski Kopaonik, u zoni áá stepena), 3. Ma- neposredne za{tite u okviru za{titne zone NPK; objekt je la Gobeqa i 4. Velika Gobeqa (oba u rezervatu „Gobeqa”), progla{en kao spomenik kulture („Slu`beni glasnik 5. Bele ~uke (0,2 ha, u zoni ááá stepena), 6. Mali Karaman RS”, broj 27/97). Nalazi se u bawskom kompleksu na levoj (0,2 ha, u zoni ááá stepena), 7. Ledenica (u zoni áá stepena), obali Jo{anice kao najstariji objekt koji svedo~i o kori- 8. [iqak (u rezervatu „Duboka”), 9. Pan~i}ev vrh (u zoni {}ewu termomineralne vode u Bawi; sagra|en je najkasni- áá stepena), 10. G. Babin grob (u zoni áá stepena), 11. Kuka- je u 18. veku, a obnovqen 30-tih godina 20. veka; potrebna je vica (u rezervatu „Kozje stene”), 12. @qeb (u rezervatu restauracija objekta; „Bele stene”) i 13.Treska (0,2 ha, na podru~ju neposredne 3) Novo kupatilo u Jo{ani~koj Bawi, u sklopu pro- za{tite u okviru za{titne zone NPK). storne celine starog jezgra Bawe, na podru~ju neposredne 2) Grebeni planinskih razvo|a – utvr|uje se za{tita za{tite u okviru za{titne zone NPK. Objekt je progla{en slede}ih zna~ajnijih, prete`no kontinuiranih planin- kao spomenik kulture („Slu`beni glasnik RS”, broj skih grebena razvo|a, odnosno pojasa vrhova i grebena u 27/97); objekt je sagra|en 1935. godine u vreme bogate gra- funkciji o~uvawa prirodnih kontura, prete`no na pod- |evinske delatnosti upravnika Bawe Ivana Kozlova; po- ru~ju NPK i delom u za{titnoj zoni NPK: trebna je restauracija objekta; – Centralni planinski greben na liniji Bele ~uke – 4) Evidentirani objekti narodnog graditeqstva – Velika Gobeqa – Karaman – Suvo rudi{te – Treska, pri- stambene zgrade na podru~ju neposredne za{tite u okviru bli`nog pravca pru`awa sever – jug (u zoni ááá stepena za{titne zone NPK: 19,75 ha, na podru~ju neposredne za{tite u okviru za{tit- – vila Pr{i} u Jo{ani~koj Bawi (0,05 ha), tipi~an ne zone NPK 3,00 ha); objekt bawske arhitekture sa prelaza iz HáH u HH vek; lo- – Periferni planinski greben na liniji Kozje stene cirana iznad bawskog kupatila, u lo{em stawu, ali se pr- – Kukavica – Babin grob – Suvo rudi{te – Vojetin, pribli- vobitni izgled mo`e vratiti konzervatorskim zahvatom; `nog pravca pru`awa severozapad – jugoistok (4,00 ha u zo- – stambeni objekt u ulici Milunke Savi} u Jo{ani~- ni ááá stepena, 2,00 ha na podru~ju neposredne za{tite u koj Bawi (0,05 ha), tipi~an objekt bawske arhitekture, u okviru za{titne zone NPK, ostalo u zonama á i áá stepena); dobrom stawu; – Unutra{wi, delom diskontinuirani greben na li- – ku}a u ulici Samokovska br. 2 u Jo{ani~koj Bawi niji Velika Gobeqa – Mala Gobeqa – Pajin grob – Suvi (0,05 ha), prizemni objekt iz 20-tih godina 20. veka (slu`i vrh – Vu~ak (sve u zoni áá stepena); za potrebe po{te i mesne zajednice); 3) Klisure i re~ne doline – za{titom klisura i re~- – ku}a u ulici Samokovska br. 2 u Jo{ani~koj Bawi nih dolina na podru~ju NPK i delom za{titne zone NPK (0,05 ha), najstariji objekt u Bawi iz druge polovine 19 ve- bi}e obuhva}ene dolinske strane i izvori{ne ~elenke ve- ka, u bondruk sistemu, sa podrumom od kamena i krovom od }ih vodotoka, radi o~uvawa i unapre|ewa ekolo{ke sta- }eramide; bilnosti, predeonih vrednosti i lepota NPK, kao i zona – ku}a Bo{ka \or|evi}a u \or|evi}ima (0,05 ha), naj- pribe`i{ta faune i reprezentovawa „divqine”. U kate- starija u selu, pokrivena slamom, sklona padu; goriji klisura i re~nih dolina predvi|ena je za{tita sle- – ku}a Mihaila \or|evi}a u \or|evi}ima (0,05 ha), de}ih prirodnih celina (u zonama á, áá i ááá stepena): delimi~no prepravqena, tako|e ima spomeni~ka svojstva, – Klisura Samokovke (u NPK, sve van zone ááá stepena); koja se mogu sa~uvati konzervatorskim radovima; 17. novembar 2009. Broj 95 43

– ku}a Ratka Maksimovi}a u Crnoj Glavi (0,05 ha), na- áá stepena; objekt je od rusti~no tesanih tamnosivih gra- pu{tena ku}a gra|ena u bondruk sistemu sa podrumom od nitnih kvadara, u obliku nepravilne piramide; drveta; 3) Evidentirani spomenik Josifu Pan~i}u (0,02 ha), – ku}a Aleksandra Bogojevi}a u Lisini (0,05 ha), brv- tipa klasicisti~kog mauzoleja, na Pan~i}evom vrhu, u kom- nara iz druge polovine 19 veka, gra|ena {irokim talpama pleksu posebne namene, u zoni áá stepena; podignut je 1951. i pokrivena slamom; unutra{wost brvnare bila je podeqe- godine kada su u wega preneti posmrtni ostaci Josifa na na „ku}u” sa ogwi{tem i sobu, a danas je pretvorena u Pan~i}a; spomenik je od sivog granita, pravougaone osno- tor za ovce; ve; objekt je znatno o{te}en od NATO bombardovawa 1999. – ku}a Vukoja \uri}a u Krivoj Reci (0.05 ha), sagra|e- godine; na krajem HáH veka u bondruk sistemu na temequ od kame- 4) Evidentirani spomenik na Mramoru iznad naseqa na; neobi~no je velikih dimenzija, a tavanski prostor se Brze}e (0,02 ha), posve}en prodoru Druge proleterske bri- koristi za sobe; sme{tena je na veoma lepom potesu i okru- gade u Srbiju, sa grobnicom dvadeset partizana, na podru~- `ena pomo}nim objektima. ju neposredne za{tite u okviru za{titne zone NPK; po- 5) Evidentirani objekti narodnog graditeqstva – vo- dignut je 1969. godine; denice i strugare na podru~ju neposredne za{tite u okvi- 5) Evidentirani spomenik Milunki Savi} u Jo{a- ru za{titne zone NPK: ni~koj Bawi (0.02 ha), na podru~ju neposredne za{tite u – vodenice na obali reke Jo{anice u sklopu prostor- okviru za{titne zone NPK, sa figurom heroine iz oslo- ne celine starog jezgra Bawe, u dobrom stawu, kao i na oba- bodila~kih ratova 1912–1918. godine; li Vele{tice u Jo{ani~koj Bawi; 4. Arheolo{ka nalazi{ta: – vodenica i strugara na Jo{anici u zaseoku Mari}i 1) Lokalitet „Zaja~ak” (3,00 ha), kasnoanti~ki rudar- (ukupno 0,08 ha), pored magistralnog puta Bawa – Brus, po- sko-metalur{ki centar u isto~nom delu Rimskog carstva, godne za konzervaciju i prezentaciju; na podru~ju neposredne za{tite u okviru za{titne zone – vodenica i strugara Radisava Maksimovi}a na Go- NPK; lokalitet je progla{en kao arheolo{ko nalazi{te beqskoj reci (ukupno 0,08 ha), gra|ene kamenom u suhozidu; („Slu`beni glasnik RS”, broj 6/03); nalazi se na terito- – vodenice u Krivoj Reci (ukupno 0,09 ha), najzanimqi- riji KO Kremi}e u podno`ju brda Gra~ac na zapadnim pa- vija je \uri}a vodenica sa krovom od slame, u funkciji, a dinama Kremi}kih planina na 1.000–1.100 mnv; datuje se u evidentirane su jo{ Staji}a vodenica i Tomi}a vodenica; period 3–4 veka nove ere i predstavqa zna~ajno nalazi{te – vodenice – jedna u Liva|u na Gra{eva~koj reci i anti~kog rudarewa ne samo Kopaonika ve} i centralnog {est u Brze}u na Brze}koj reci (ukupno 0,21 ha), kod ovih Balkana; u neposrednoj okolini lokaliteta otkriveni su posledwih konzervatorsko-restauraterski radovi izvede- tako|e ostaci starog rudarewa. ni 1981. godine, ali su objekti u lo{em stawu zbog neade- 2) Lokalitet „Nebeske stolice” (1,00 ha), ranohri- kvatnog odr`avawa; {}ansko nalazi{te, u zoni áá stepena; lokalitet je u proce- – vodenica u Paqev{tici (0,03 ha), primer vodenice duri za progla{ewe kao arheolo{ko nalazi{te; nalazi se sa slamnim pokriva~em. ispod Pan~i}evog vrha na 1.800 mnv na toponimu „Crkvi- 6) Ostali evidentirani objekti: ne”; glavni objekt predstavqa ostatak ranohri{}anske ba- – Mijatovi}a jaz, u rezervatu „Kozje stene”, u zoni áá zilike na ~ijem podu je otkriven mozaik iz â/âá veka nove stepena (0,60 ha) i u za{titnoj zoni NPK (3,90 ha), „vada” ere, kao i jo{ stariji rimski objekti ju`no od bazilike (u du`ine 18 km koju je 1928. godine napravio Dragoqub Mi- kojima su prona|eni novac rimskih careva Dioklecijana i jatovi} iz sela @utice, da bi vodu od male brane na Pa{i- Konstantina, fragmenti rimskih kerami~kih i staklenih nom ba~i{tu (1.390 mnv) sproveo levom stranom Samokov- posuda, rimski reqef izuzetno fine izrade i drugo); loka- ske reke, sa ukopanim kanalima i tunelima, drvenim pre- litet svedo~i o kretawu stanovni{tva kasne antike na ovom vodima i drugo do kote 590 mnv; podru~ju, bacaju}i novo svetlo na severnu granicu rimske – Spomen plo~a Kopaoni~kog partizanskog odreda na provincije Dardanije i na proces rane hristijanizacije. Raskrsnici (0,02 ha), u zoni áá stepena za{tite NPK, u 3) Evidentirani lokaliteti arheolo{kih nalazi{ta znak se}awa na mesto i dan osnivawa ove jedinice. na podru~ju NPK i podru~ju neposredne za{tite u okviru 2. Prostorne kulturno-istorijske celine- Prostorna za{titne zone NPK: kulturno-istorijska celina starog jezgra Jo{ani~ke Bawe – lokalitet Gradina – \orov most – nalazi{te dva (3,00 ha), na podru~ju neposredne za{tite u okviru za{tit- fragmenta helenisti~ke keramike, u rezervatu „Kozje stene”; ne zone NPK; celina je u proceduri za progla{ewe; staro – Ostaci sredwevekovnog puta na Kukavici, u rezerva- jezgro Bawe formirano je oko kaptiranog izvora termomi- tu „Kozje stene”, u zoni ááá stepena za{tite (0,30 ha) i na neralne vode (staro kupatilo i novo kupatilo), sa crkvom podru~ju neposredne za{tite u okviru za{titne zone NPK Uspewa Presvete Bogorodice na jugozapadnoj strani, sve (0,15 ha); ostaci su otkriveni u fragmentima na potezu du- na levoj obali reke Jo{anice, kao i sa vodenicama na obe `ine od 4 km; obale Jo{anice; verodostojniji podaci o Bawi datiraju od – lokalitet „Jela” u Dowoj Zaplaninini (0,03 ha) – pripajawa Brveni~ke nahije oslobo|enoj Srbiji 1834. go- ostaci crkve, u zoni ááá stepena, jugoisto~no od rezervata dine; u Bawi se le~io kwaz Milo{ sa porodicom, poslav- „Jelovarnik”; ostaci ukazuju na jednobrodnu crkvu sa polu- {i bawsku vodu na ispitivawe Be~kom medicinskom uni- kru`nom apsidom, posve}enu najverovatnije Sv. Jovanu verzitetu; tridesetih godina HH veka Bawa do`ivqava Prete~i; u samoj crkvi i oko we na|eni su fragmenti ar- procvat, zahvaquju}i pregala{tvu upravnika Ivana Kozlo- hitektonske plastike i nadgrobni spomenici od kojih se va, kada se obnavqa staro i gradi novo kupatilo, nasipa jedan sa natpisom datuje u Hâá vek; re~no ostrvo i ure|uje bawski park, podi`u vodenice i – lokalitet „Crkvine” u Dowoj Zaplaninini (0,03 ha) drugo; crkva Uspewa Presvete Bogorodice gra|ena je u pe- – ostaci sredwovekovne crkve sa polukru`nom apsidom i riodu 1866–1868. godine kada je Bawa bila sredi{te Jo{a- nekropolom pored we, u zoni ááá stepena, jugoisto~no od ni~kog sreza; isto~no od crkve su staro grobqe sa spome- lokaliteta „Jela”; u blizini lokaliteta je staro rudarsko nicima iz HáH veka i ostaci stare ciglarske pe}i. okno, a preko puta wega prona|eni su ostaci arhitekton- 3. Znamenita mesta: skog kompleksa, sa zidovima u hidrauli~nom malteru; 1) Evidentirano kultno mesto Meto|e u rezervatu – lokalitet „kod Duba” u selu Kremi}e (0,03 ha) – ne- „Meto|e”, sa izvorom, po predawu lekovitih i isceliteq- kropola do 18. veka, na podru~ju neposredne za{tite u skih svojstava, kao i sa malim improvizovanim drvenim okviru za{titne zone NPK; pored starog hrasta – molitve kultnim objektom; na dan Sv. Metodija ovo mesto tradici- registrovano dvadesetak spomenika, ~iji vrhovi vire iz onalno pohode me{tani i turisti; zemqe, dok je ve}i broj spomenika deponovan u obli`wem 2) Evidentirani spomenik \a~ki grob (0,02 ha), po- grmqu, gde je registrovano nekoliko antropomorfnih spo- sve}en srpskim ratnicima iz Prvog svetskog rata, u zoni menika, ili u obliku stilizovanog krsta; 44 Broj 95 17. novembar 2009.

– lokalitet „^u~aica” u nasequ Belo Brdo (0.03 ha) – {tima i drugo) i arhemetalur{ki kompleksi, u rezervati- ostaci ranovizantijskog utvr|ewa, na podru~ju neposredne ma i zonama áá i ááá stepena i na podru~ju neposredne za{ti- za{tite u okviru za{titne zone NPK; na terenu se uo~ava te u okviru za{titne zone NPK; posebno se isti~u lokali- pravac pru`awa zidova, a na pojedinim mestima se uo~ava- teti: Samokovka, u rezervatu „Kozje stene” i u zoni áá ste- ju wihovi otvoreni tragovi; lokalitet je zna~ajan za prou- pena (0,05 ha); O{tra ~uka, u rezervatu „Jelak” i u zoni áá ~avawe komunikacija izme|u naseqa na Kopaoniku, odno- stepena (0,05 ha); Duboka, u rezervatu „Duboka” i u zoni ááá sno zbog pretpostavqene veze sa lokalitetom „Nebeske stepena (0,05 ha); Suvo rudi{te (0,10 ha), u zoni áá stepena; stolice”; lokalitet su koristili pripadnici KFOR-a kao Brze}ka reka (0,10 ha), u zoni áá stepena; Bela reka (0,05 ha vojni punkt; u zoni áá stepena i 0,05 ha u zoni ááá stepena); Trsove bare – lokalitet „Crkvi{te” u selu Liva|e (0,03 ha) – (0,10 ha), u zoni ááá stepena; Zaplanina (0,10 ha), u zoni ááá sredwevekovna nekropola, na podru~ju neposredne za{tite stepena; sedam lokaliteta u za{titnoj zoni NPK (po 0,10 u okviru za{titne zone NPK; horizontalne, masivne nad- ha, ukupno 0,70 ha) – Badaw, Ki`evak, Zimovnik, Novoseq- grobne plo~e nalaze se uz staru dubrova~ku koloniju (sa se- ske ba~ije, Vojetin, Liva|e i Belo Brdo (^u~aica). di{tem upravnika Samokovskih i Gra{eva~kih topioni- Zbog nedovoqne istra`enosti prostora predvi|a se ca), sa prona|enim starim rudarskim oknima i troski{ti- stalno prisustvo arheologa nadle`nih institucija u ciqu ma na {irem potesu sela; lokalitet zauzima va`no mesto u pra}ewa zemqanih i drugih radova. sredwevekovnom rudarstvu i preradi gvo`|a na isto~nom Kopaoniku; 1.3.2. Dobra u áá stepenu za{tite – lokalitet „Kolovnik” u nasequ Gorwa Rudnica (0,03 U áá stepenu bi}e za{ti}ena slede}a evidentirana ba- ha) – ostaci crkve i nekropole, na spoqnoj granici za- ~i{ta: {titne zone NACIONALNI PARK; lokalitet je u okvi- 1) Meka presedla, u zoni áá stepena za{tite, drveni ru jo{ aktivnog grobqa u zaseoku An|elkovi}i, sa spome- objekti i objekti u suhozidu, pokriveni korom drveta; nicima koji nekropolu datiraju u Hâ/Hâá vek i sa deli- 2) Gvozdac (0,50 ha), u zoni ááá stepena za{tite, ba~i- mi~nom nadogradwom temeqnih zidova crkve u suhozidu od je ugro`ene neplanskom gradwom vikend ku}a; sekundarno kori{}enog materijala i spomenika; 3) Ciganska reka (0,50 ha), u zoni ááá stepena za{tite, – lokalitet „Gradina” u nasequ Lisina (0,03 ha) – ka- ba~ije ugro`ene neplanskom gradwom vikend ku}a; snoanti~ko utvr|ewe, na podru~ju posredne za{tite u okvi- 4) Be|irovac (0.50 ), u zoni ááá stepena za{tite; ru za{titne zone NPK; sme{ten na desnoj strani Lisin- ha 5) Duboka (0,50 ha), u zoni ááá stepena za{tite; ske reke, objekt je kontrolisao znatan prostor zapadnog 6) Kadijevac (0,50 ), u zoni ááá stepena za{tite; Kopaonika; osnova gradine je izdu`enog ovalnog oblika ha 7) Novoselske ba~ije (0,50 ha), na podru~ju neposredne na pravcu zapad – istok, a na terenu su prona|eni fragmen- za{tite u okviru za{titne zone NPK, urasle u neplansko ti kerami~kih posuda i opeka, kao i grumewe maltera; vikend naseqe; – lokalitet u nasequ ^ajetina (0,03 ) – nekropola, ha 8) Kremi}ke ba~ije (0,50 ha), na podru~ju neposredne na granici podru~ja neposredne za{tite u okviru za{tit- za{tite u okviru za{titne zone NPK; ne zone NPK; nekropola je na aktivnom grobqu, sa spome- 9) Ba~ije \or|evi}a (Rvatske ba~ije) na Draganskom nicima u obliku krsta, od pe{~ara i mermera, koji se da- potoku (0,50 ha), na podru~ju neposredne za{tite u okviru tuju u period Hâááá/HáH veka; svojim polo`ajem na domi- za{titne zone NPK, uz obavezu za{tite sliva (ili mogu}e nantnoj glavici izvan sela, grobqe predstavqa primer od- izme{tawe). lika sredwovekovnih i kasnosredwovekovnih nekropola; – pojedina~ni lokaliteti ostataka sredwevekovnog ru- 1.4. Bilans za{ti}enih prirodnih i nepokretnih darewa (najpre bakra, srebra i zlata, a kasnije olova, cin- kulturnih dobara ka, gvo`|a, mangana i `ive) – objekti za eksploataciju ru- de (pinge, rudarska okna, jalovi{ta i drugo), objekti za Bilans za{ti}enih prirodnih i nepokretnih kultur- preradu rude (sa vodnim objektima, topionicama. {qaki- nih dobara prikazan je na slede}im tabelama: Tabela 2. Bilans prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara u á stepenu za{tite 17. novembar 2009. Broj 95 45

Tabela 3. Bilans prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara u áá stepenu za{tite

1.5. Za{tita `ivotne sredine {inskog i gondolskog saobra}aja, kao i organizacija si- stema javnog prevoza radi smawewa broja individualnih @ivotna sredina na podru~ju NPK dominantno je putni~kih vozila u NPK, odnosno radi obezbe|ivawa ula- predstavqena uslovima, resursima i vrednostima prirode ska dnevnih izletnika – skija{a u skijali{ta iz za{tit- (sem u mawim, antropogenizovanim prostorima, gde domi- ne zone NPK, bez optere}ivawa NPK; niraju izgra|eni sadr`aji supra i infrastrukture), te je 5) formirawe jedinstvenog sistema upravqawa vod- o~uvawe i unapre|ewe wenog kvaliteta odre|eno prven- nim resursima na podru~ju NPK i za{titne zone NPK, u stveno odnosima prirodnih i antropogenih faktora, kon- skladu sa Vodoprivrednom osnovom; sanirawe zaga|enih kretno re`imima o~uvawa i kori{}ewa prirodnih fakto- vodotoka i sprovo|ewe integralnih mera za{tite povr- ra. U za{titnoj zoni NPK, `ivotnu sredinu odre|uju ma- {inskih i podzemnih voda; we prirodni a vi{e antropogeni faktori gra|evinskih podru~ja seoskih naseqa, postoje}e infrastrukture i obra- 6) izgradwa propisnih sistema fekalne kanalizacije divih poqoprivrednih povr{ina. u planiranim turisti~kim kompleksima, sa ure|ajima za Shodno postavqenim ciqevima o~uvawa, unapre|ewa i pre~i{}avawe koji obezbe|uju pre~i{}enu vodu najmawe u za{tite prirode, prirodnih vrednosti i nepokretnih kul- ááa klasi kvaliteta (uz uslov da se pre~i{}ena voda ne upu- turnih dobara NPK (odnosno wihovih reprezentativnih {ta u vodotoke – hidrolo{ke spomenike; odlika, pojava i temeqnih fenomena), prvenstveno za po- 7) izgradwa kanalizacije u naseqima za{titne zone trebe nau~nih istra`ivawa, edukacije i prezentacije jav- NPK; kod ve}ih, koncentrisanijih naseqa sa kanalizaci- nosti, a zatim za razvoj turizma i komplementarnih aktiv- jom i ure|ajima za pre~i{}avawe, a kod ostalih naseqa sa nosti, na kojima se temeqi osnovno strate{ko opredeqe- grupnim i pojedina~nim septi~kim jamama (obavezno vodo- we za za{titu i razvoj NPK, integralna za{tita prirode nepropusnim i sa obezbe|enim saobra}ajnim pristupom za i `ivotne sredine, prvenstveno na podru~ju NPK, a zatim pra`wewe); i u za{titnoj zoni NPK zasniva}e se na slede}im strate- 8) ostvarivawe jedinstvenih sistema grejawa za kon- {kim uslovima i re{ewima: centrisane komplekse na podru~ju NPK uz primenu ~iste 1) tretirawe za{tite prirode i `ivotne sredine energije, prvenstveno gasa, kao i geotermalne, solarne, NPK i za{titne zone NPK po odredbama Prostornog pla- elektri~ne i sli~ne energije; na NPK, kao i po urbanisti~kim planovima, {umskim, 9) uvo|ewe integralnog upravqawa otpadom, recikla- lovnim, poqoprivrednim i drugim osnovama, programima `e i energetskog kori{}ewa otpada u adekvatnim ure|aji- i drugim dokumentima ura|enim na osnovu i u skladu sa ma van podru~ja NPK; PPPNPK; 10) uspostavqawe sistema stalnog monitoringa svih 2) zna~ajno smawivawe koncentracije stacionarnih parametara kvaliteta `ivotne sredine u NPK (zemqi{ta, turista i turisti~ke izgradwe na podru~ju NPK (u zoni ááá vode, vazduha i vegetacije, po evropskim standardima za stepena za{tite) u korist naseqa i lokaliteta u za{tit- ovakva za{ti}ena prirodna dobra); noj zoni NPK (prema odredbama Strategije za{tite, razvo- 11) preispitivawe visine nadoknada za komercijalno ja i ure|ewa NPK), uz wihovo funkcionalno i fizi~ko kori{}ewe prostora i prirode NPK, radi obezbe|ivawa povezivawe sa turisti~kim i drugim sadr`ajima u NPK ve}ih prihoda za za{titu NPK i kompenzacija lokalnom (putem ukqu~ivawa lokalnog stanovni{tva u za{titu stanovni{tvu za ograni~ewa u proizvodwi na privatnom NPK, u turizam i drugo, odnosno izgradwom saobra}ajne, zemqi{tu u NPK (kao jednog od uslova integrisawa lokal- turisti~ke i telekomunikacione infrastrukture); nog stanovni{tva sa NPK, u smislu doma}inske za{tite i 3) revitalizacija svih degradiranih povr{ina u odr`ivog kori{}ewa). NPK, odnosno revitalizacija i rekultivacija ugro`enih Urgentne mere za za{titu prirode i `ivotne sredine povr{ina u za{titnoj zoni NPK (sanacija povr{inskih na podru~ju NPK su: kopova napu{tenih rudnika, kamenoloma i pozajmi{ta ma- 1) izrada i realizacija Programa za sanaciju i revi- terijala, povr{ina ugro`enih erozijom, degradiranih li- talizaciju NPK, prvenstveno sanacija posledica NATO vada, pa{waka i drugo); bombardovawa (uklawawe eksplozivnih sredstava i ru{e- 4) formirawe kru`nog saobra}ajnog prstena oko pod- vina, sanacija i obnova o{te}enih objekata, tla i vegeta- ru~ja NPK sa radijalnim vezama, uz uvo|ewe elektri~nog cije); 46 Broj 95 17. novembar 2009.

2) rigorozno zaustavqawe neplanske izgradwe na pod- funkciji za{tite podru~ja i wegove prezentacije kroz ak- ru~ju NPK i preispitivawe neplanski izgra|enih objeka- tivnosti turizma, rekreacije i odre|enih komplementar- ta za uklapawe i legalizaciju, ili za uklawawe, zavisno od nih aktivnosti, ali bez izrazitijeg pove}awa gra|evin- odredbi odgovaraju}ih urbanisti~kih planova i urbani- skog zemqi{ta. U za{titnoj zoni NPK prostor je, zavisno sti~kih projekata; od prirodnih uslova i resursa, namewen brojnim aktivno- 3) uslovqavawe bilo kakve izgradwe suprastrukture stima, bez posebnih ograni~ewa. na Suvom Rudi{tu i planirane izgradwe na drugim loka- Planirana fizi~ka namena prostora podrazumeva: litetima u zoni ááá stepena za{tite NPK prethodnim 1) Gra|evinsko zemqi{te podru~ja NPK zauzima}e obezbe|ivawem svih neophodnih infrastrukturnih objeka- ukupno 401.1 ha (u op{tini Ra{ka 216,5 ha i u op{tini ta (po slede}em redosledu: kanalizacija, vodosnabdevawe, Brus 184,6 ha). Pove}avaju se gra|evinske povr{ine pod put, elektrosnabdevawe i drugo); infrastrukturom (turisti~kom, saobra}ajnom, vodnom, 4) regulisawe otpadnih voda na podru~ju NPK, obave- energetskom i telekomunikacionom). Sve gra|evinske po- zno sa propisnom kanalizacijom i ure|ajima za pre~i{}a- vr{ine turisti~kih kompleksa na teritoriji NPK su u zo- vawe u postoje}im gra|evinskim kompleksima (Suvo Rudi- ni ááá stepena za{tite, kao i ve}ina gra|evinskih povr{i- {te i Srebrnac), a kod izdvojenih objekata sa strogo kon- na pod infrastrukturom. Mawi deo gra|evinskih povr{i- trolisanim, saobra}ajno pristupa~nim vodonepropusnim na za neophodne segmente turisti~ke, saobra}ajne i teh- septi~kim jamama; regulisawe atmosferske kanalizacije ni~ke infrastrukture nalazi se u zoni áá stepena za{tite. sa svih izgra|enih povr{ina i saobra}ajnica; U zoni á stepena za{tite nisu predvi|ene nikakve gra|e- 5) zabrana neplanskog kaptirawa i kori{}ewa izvo- vinske povr{ine. U za{titnoj zoni NPK pro{iruju se ra i vrela na podru~ju Plana; gra|evinska podru~ja Jo{ani~ke Bawe u op{tini Ra{ka i 6) regulisawe saobra}ajnica i saobra}aja na podru~ju Brze}a u op{tini Brus, dok se gra|evinska podru~ja osta- NPK – izme{tawe deonice regionalnog puta na Suvom Ru- lih naseqa po pravilu zadr`avaju (uz predvi|eno pogu{}a- di{tu (kod hotela „Putnik” u Sun~anoj dolini), za{tita vawe izgradwe); deonice regionalnog puta od Srebrnca do Jarma od zaveja- 2) [ume na podru~ju NPK obuhvataju ukupno 7.266,4 ha vawa (izgradwom galerije) i drugo; (od toga u op{tini Ra{ka 5.519,2 ha i u op{tini Brus 7) uvo|ewe rigorozne obaveze ugra|ivawa odgovaraju- 1.747,2 ha) prete`no u sredi{nom i zapadnom delu NPK, a }ih filtarskih postrojewa u sve objekte na podru~ju NPK u za{titnoj zoni NPK ukupno 7.284.6 ha na severnom i se- ~ijim se grejawem zaga|uje vazduh (od mazuta, te~nih goriva verozapadnom obodu NPK. Neobraslo {umsko zemqi{te na i ugqa); podru~ju NPK obuhvata ukupno 2.904,3 ha. Ukupna postoje- 8) sanacija divqih deponija i redovna evakuacija ot- }a {umovitost podru~ja NPK (oko 59,7%) bi}e pove}ana pada van podru~ja NPK; po{umqavawem autohtonim sastojinama, prvenstveno u zo- 9) izrada katastra zaga|iva~a prirode i `ivotne sre- ni áá stepena za{tite, a zatim na izrazitije obe{umqenim dine u NPK i za{titnoj zoni NPK; stavqawe u funkciju povr{inama u ááá stepenu za{tite. Postoje}a {umovitost informativno-kontrolnih punktova na ulazima u NPK i za{titne zone NPK (oko 35,5%) bi}e pove}ana za 20%, po- stroga kontrola prometa qudi, roba i sirovina; sebno na podru~ju neposredne za{tite u okviru za{titne 10) izrada strate{kih i detaqnih procena uticaja na zone NPK. U skladu sa zonama za{tite NPK i Op{tom prirodu i `ivotnu sredinu svih planiranih sadr`aja, po- {umskom osnovom NPK, {ume NPK bi}e diferencirane u sebno kanalisawa i pre~i{}avawa otpadnih voda, saobra- slede}ih pet namenskih celina: strogi prirodni rezerva- }aja, turisti~ke infrastrukture u prostoru, izgradwe tu- ti (zona á stepena za{tite); za{tita zemqi{ta od erozije risti~ke suprastrukture, vodosnabdevawa, grejawa i saku- (zona á i áá stepena za{tite); predeli izuzetnih prirodnih pqawa sme}a, kao i elektroinstalacija, poqoprivrede i odlika (zona áá stepena za{tite); rekreativno-turisti~ka drugo; namena (zona ááá stepena za{tite) i proizvodno-za{titna 11) izrada prethodnih studija opravdanosti i studija {uma (zona ááá stepena za{tite). Na podru~ju za{titne zo- opravdanosti za sve planirane sadr`aje (u skladu sa Pra- ne NPK {ume su namewene za{titi zemqi{ta od erozije i vilnikom o sadr`ini i obimu prethodne studije opravda- proizvodno-za{titnoj funkciji; nosti i studije opravdanosti, „Slu`beni glasnik RS”, 3) Poqoprivredno zemqi{te zauzima sve povr{ine broj 39/99). podru~ja NPK i wegove za{titne zone van {uma i gra|e- vinskog zemqi{ta. Ukupno postoje}e poqoprivredno ze- 2. Fizi~ka i funkcijska namena prostora po glavnim mqi{te podru~ja Prostornog plana planski se smawuje, aktivnostima i funkcijama prete`no na pa{wacima, u korist novih {uma i ne{to ma- lo u korist novog gra|evinskog zemqi{ta i iznosi}e Zonirawe prostora podru~ja NPK i wegove za{titne 1.546,9 (235,4 u op{tini Ra{ka i 1.311,5 u op{ti- zone po glavnim fizi~kim i funkcijskim namenama, izvr- ha ha ha ni Brus). U odnosu na zone za{tite podru~ja NPK, poqo- {eno je u odnosu na zone za{tite NPK. Fizi~ka namena privredno zemqi{te }e po sadr`aju i intenzitetu poqo- prostora egzaktno obuhvata: a) gra|evinsko zemqi{te (pod privrede biti strogo diferencirano. U okviru zone á ste- objektima suprastrukture i infrastrukture), b) {ume i pena za{tite nije predvi|ena nikakva poqoprivredna ak- {umsko zemqi{te i v) poqoprivredno zemqi{te (sa povr- tivnost. Na poqoprivrednom zemqi{tu (kao i na neobra- {inama vodotoka). Funkcijska namena prostora ozna~ava slom {umskom zemqi{tu i povr{inama pod turisti~kom i globalne povr{ine na kojima se odvijaju aktivnosti i delom tehni~ke infrastrukture) u zoni áá stepena za{tite funkcije preko povr{ina fizi~ke namene prostora. Fi- predvi|eni su samo pa{waci i prirodne livade za eksten- zi~ka i funkcijska namena prostora prikazani su na Re- zivno kori{}ewe (pregonska ispa{a i proizvodwa sena, feralnoj karti/grafi~kom prikazu 2. zavisno od biolo{kog kapaciteta po mikrolokalitetima). 2.1. Fizi~ka namena prostora u odnosu na zone za{tite U zoni ááá stepena za{tite odvija}e se prete`no eksten- NPK zivno sto~arstvo i ratarstvo (sezonski uzgoj stoke i stro- go kontrolisana proizvodwa semenskog krompira). Na po- Koncept fizi~kog zonirawa prostora podru~ja NPK qoprivrednim povr{inama za{titne zone NPK predvi|e- zasnovan je na opredeqewima za prioritetnu za{titu pri- ni su intenzivniji i slobodniji oblici sto~arstva, ratar- rodnih i kulturnih dobara nadnacionalnog i nacionalnog stva i vo}arstva. zna~aja, po ustanovqenim zonama za{tite. Taj prioritet Bilans povr{ina fizi~ke namene podru~ja NPK po daje u fizi~koj nameni prostora na podru~ju NPK pred- zonama za{tite, ustanovqen je digitalnim planimerisa- nost glavnim prirodnim vrednostima, prirodnim odlika- wem na digitalizovanoj karti razmere 1:25.000, u okviru ma predela, odnosno op{tekorisnim funkcijama {uma, uz zvani~nih podataka Katastra (Geodetska uprava Ra{ka i izgradwu sadr`aja suprastrukture i infrastrukture u Geodetska uprava Brus, 2004) i prikazan je na Tabeli 4. 17. novembar 2009. Broj 95 47

Tabela 4. Bilans povr{ina fizi~ke namene podru~ja NPK po zonama za{tite i op{tinama (u ha) –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Zona Povr{ina u ha Op{tina Ukupno podru~je PPPNPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka Brus Leposavi} –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– á stepen za{tite {umsko obraslo 729.0 356.34 0 1085.3 (rezervati) ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– {umsko neobraslo 238.5 106.30 0 344.8 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno 967.45 462.64 0 1430.09 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá stepen za{tite {umsko obraslo 2407.5 284.6 0 2692.1 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– {umsko neobraslo 690.8 370.3 0 1061.1 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– poqoprivredno 97.1 44.5 0 141.6 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– gra|evinsko 2.1 7.8 0 9.9 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno 3197.5 707.2 0 3904.7 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ááá stepen za{tite {umsko obraslo 2382.7 1157.5 0 3540.2 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– {umsko neobraslo 942.8 376.2 0 1319.0 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– poqoprivredno 138.3 1317.8 0 1456.1 -50.80 -50.80 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– gra|evinsko 214.4 176.8 0 391.2 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno 3678.2 3028.3 0 6706.5 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Za{titna zona NPK {umsko obraslo 3993.5 1619.6 1671.5 7284.6 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– {umsko neobraslo+poqoprivredno 5751.4 4100.1 1802.1 11653.6 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– gra|evinsko 634.3 225.5 745.4 1605.2 +50.80 +50.80 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno 10379.2 5945.2 4219 20538.3 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno podru~je {umsko obraslo 9512.7 3418.1 1671.5 14602.3 PPPNPK ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ostalo* 8772.3 6747.9 2547.5 18067,7 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno 18285 10166 4219 32670 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

2.2. Funkcijski zoning prostora u odnosu na re`ime turizam u Jo{ani~koj Bawi i okolini (za{titna zona za{tite NPK NPK); seoski turizam (u za{titnoj zoni NPK); 3) zonu aktivnosti komplementarnih za{titi prirode Koncept funkcijske namene podru~ja NPK i wegove i turizmu – ovla{}eno, profesionalno sakupqawe divqih za{titne zone, kao zoninga aktivnosti na osnovnoj fizi~- plodova, lekovitog i aromati~nog biqa (na celom podru~- koj nameni prostora, zasnovan je na ukupnim prirodnim i ju Prostornog plana sem zone á stepena za{tite); vodopri- stvorenim potencijalima ovog prostora, uz prioritetno vreda (kontrolisano na izvorima, vodotocima i vodoaku- po{tovawe zahteva za{tite i kulturolo{kog kori{}ewa mulacijama van zone á stepena za{tite); energetika (kon- prirode, prirodnih vrednosti, nepokretnih kulturnih do- trolisana proizvodwa ~iste, obnovqive energije od sunca, bara i `ivotne sredine. Funkcijski zoning utvr|en je po vetra, vode i biomase, van zone á stepena za{tite); funkcijama, ~ije odvijawe je predvi|eno preko fizi~kih 4) antropogenu zonu naseqa u za{titnoj zoni NPK – namena prostora (gra|evinsko zemqi{te, {ume i poqopri- tradicionalna naseqa lokalnog stanovni{tva sa stanova- vredno zemqi{te), u skladu sa re`imima za{tite NPK. wem, javnim slu`bama, malom privredom i drugo. Funkcijske zone se me|usobno preklapaju i obuhvataju: 1) kulturolo{ku zonu – o~uvawe, revitalizacija, za- 3. Dugoro~ni program i organizacija sadr`aja turizma, {tita i kulturolo{ko kori{}ewe prirode, prirodnih saobra}ajne infrastrukture, mre`e naseqa i javnih vrednosti i nepokretnih kulturnih dobara od nadnacio- slu`bi (u okviru razvoja stanovni{tva nalnog i nacionalnog zna~aja u á i áá stepenu za{tite – is- i komplementarnih aktivnosti) tra`ivawe, ure|ewe, negovawe, konzervacija, restauracija, Program i organizacija sadr`aja turizma, saobra}ajne edukacija, specijalizovani eko-, etno- i spomeni~ki turi- infrastrukture, mre`e naseqa i javnih slu`bi na podru~- zam, prezentacija javnosti i drugo, prete`no na podru~ju ju NPK i za{titne zone NPK za dugoro~ni planski hori- NPK (povr{ine i objekti) i delom u za{titnoj zoni NPK zont do 2022. godine, koncipirani su na opredeqewima za (objekti); o~uvawe, za{titu i kulturolo{ko kori{}ewe prirodnog 2) zonu turizma i rekreacije – planinski sportsko-re- dobra nadnacionalnog i nacionalnog zna~aja, uz adekvatno kreativni turizam sa zimskom i letwom ponudom u prosto- o~uvawe i revitalizaciju kulturnih vrednosti, u kontekstu ru (alpska i nordijska skijali{ta, izletni~ke i plani- odr`ivog razvoja stanovni{tva i komplementarnih aktiv- narske staze i drugo) i ponudom turisti~kih podcentara i nosti, odnosno ure|ewa teritorije, postoje}ih podplanin- naseqa – najve}im delom u zoni ááá stepena za{tite NPK i skih naseqa, kao i planiranih novih planinskih turisti~- u za{titnoj zoni NPK, a mawim delom u zoni áá stepena za- kih kompleksa i punktova. Koncept je zasnovan na potenci- {tite NPK (turisti~ka i tehni~ka infrastruktura); lov- jalu lokalnog stanovni{tva (uz novo naseqavawe) i na ras- ni i ribolovni turizam – uzgoj ribe i divqa~i u prirod- polo`ivim prirodnim i planiranim stvorenim potencija- noj sredini na podru~ju NPK, sportski lov i ribolov u za- lima podru~ja, uz neposrednu korekciju re`imima za{tite {titnoj zoni NPK; bawski – zdravstveni i rekreativni NPK po ustanovqenim zonama za{tite. 48 Broj 95 17. novembar 2009.

Dugoro~ni program i organizacija sadr`aja turizma, 2) Upravni punktovi NPK na podru~ju NP: saobra}ajne infrastrukture, mre`e naseqa i javnih slu- – punktovi za kontrolno-~uvarsku slu`bu – na podru~- `bi na podru~ju Prostornog plana, prikazani su na Refe- ju NPK u okviru turisti~kog kompleksa Rendara, kao i na ralnoj karti 3/grafi~kom prikazu 3. Kadijevcu i u Zaplanini; – ulazne kapije NPK i slu`beni ulazi: glavne kapije 3.1. Dugoro~ni program i organizacije sadr`aja – iznad Brze}a i Jo{ani~ke Bawe; sporedne kapije – iznad na podru~ju Prostornog plana u funkciji NPK, razvoja Lisine i Krive Reke; slu`beni ulazi – na svim ulazima turizma, stanovni{tva i komplementarnih slu`benih puteva u NPK. aktivnosti 2. Istra`iva~ki i istra`iva~ko-edukativni sadr`a- Koncept programa i organizacije sadr`aja na podru~- ji NPK, ukupnog kapaciteta do 200 jednovremenih kori- ju Prostornog plana zasnovan je na opredeqewu za turizam, snika, sa deset zaposlenih: rekreaciju i sport kao glavnu ekonomsku bazu podru~ja, uz 1) Istra`iva~ki centar NPK u okviru Vizitor-cen- odr`ivi kompromis sa re`imima za{tite i kulturolo- tra u turisti~kom kompleksu Suvo Rudi{te, sa radnim pro- {kog kori{}ewa NPK. Prema proceni ekolo{kog kapaci- storijama otvorenog i zatvorenog tipa, laboratorijama, teta za{ti}enog prostora, utvr|en je limit od oko 12.500 mawim salama za skupove, informaciono-dokumentacio- le`aja visoko komercijalnog turizma na teritoriji NPK, nim centrom (biblioteka, depo uzoraka, ra~unski centar), dok je te`i{te razvoja turizma pomereno u za{titnu zonu informativno-propagandnim centrom i odgovaraju}im NPK, gde je predvi|eno 30.000 le`aja. Razvoj turizma bi}e tehni~kim servisom; organizovan u primarnom TC Kopaonik na teritoriji 2) Istra`iva~ki punktovi NPK na podru~ju NPK – u NPK (12.400 le`aja u turisti~kim kompleksima – podcen- sklopu upravnih punktova na Rendari, Kadijevcu i u Zapla- trima Suvo Rudi{te, Jaram, Srebrnac i Rendara, kao i u nini (sa priru~nim radnim prostorijama i sme{tajem); punktu Zaplanina), u sekundarnim turisti~kim centrima 3. Kulturno-edukativni sadr`aji NPK sa kapacite- (14.000 le`aja u Jo{ani~koj Bawi, Brze}u, Krivoj Reci i tom do 600 jednovremenih posetilaca, sa 30 zaposlenih: Belom Brdu) i naseqima sa turisti~kom funkcijom (16.000 1) Muzej NPK u okviru Vizitor-centra u turisti~kom le`aja) u za{titnoj zoni NPK. kompleksu Suvo Rudi{te, sa reprezentativnom postavkom Stacionarni sadr`aji visoko komercijalnog turizma eksponata posebnih prirodnih vrednosti i nepokretnih u turisti~kim kompleksima na podru~ju NPK utvr|eni su kulturnih dobara (flora i fauna, istorija {umarstva, et- optimalno prema ekolo{kom kapacitetu za{ti}enog pro- nografska zbirka i drugo), muzejskim obele`jem `ivota i stora (12.500 le`aja) u skladu sa Programom za izradu Pro- rada J. Pan~i}a i arboretumom; stornog plana, Strategijom Prostornog plana, Izve{tajem 2) Centar nacionalne istorije i duhovnosti „Stefan o obavqenom javnom uvidu Prostornog plana (broj 350- Nemawa” sa crkvom i objektom centra duhovnosti (infor- 356/2007-10 od 4. jula 2007. godine). Eventualna promena-po- mativni centar, biblioteka, sala za skupove, slu`beni ko- ve}awe stacionarnih kapaciteta u turisti~kim kompleksi- nak, prate}i sadr`aji); ma na podru~ju NPK (na oko 20.000 le`aja) odvija}e se u 3) Tematski muzej na autenti~nom lokalitetu – geolo- skladu sa propisima koji reguli{u za{titu NPK, kao i u gija i arheologija starog rudarewa u galerijama zatvore- skladu sa aktima Vlade Republike Srbije kojima se reguli- nog rudnika Suvo Rudi{te (u organizacionom sastavu Vi- {e razvoj turizma na podru~ju Kopaonika, odnosno kroz zitor centra); Program sprovo|ewa i izmene/dopune Prostornog plana. 4) Postoje}i mauzolej J. Pan~i}a na Pan~i}evom vrhu Dugoro~nim programom i planom organizacije pro- (uz rekonstrukciju i obezbe|ivawe pristupa~nosti za orga- stora na podru~ju Prostornog plana, u funkciji NPK i nizovane posete); razvoja stanovni{tva i komplementarnih aktivnosti, 5) Ukoliko se re{e imovinsko-pravni odnosi sa Voj- predvi|eni su slede}i sadr`aji grani~nog (maksimalnog) skom Srbije, sugeri{e se da se svi sadr`aji na Suvom Ru- kapaciteta i organizacioni modaliteti ponude turisti~- di{tu u neposrednoj funkciji NPK (sem tematskog muzeja kih podcentara/kompleksa, punktova i naseqa: rudarstva i mauzoleja J. Pan~i}a) lociraju na sada{wem vojnom zemqi{tu (neizgra|eno uzvi{ewe – Glavica van 3.1.1. Podru~je NPK (sve u zoni ááá stepena kompleksa postoje}ih zgrada VJ, preko puta Konaka „Sun- za{tite) ~ani Vrhovi”). Uz upravqawe i ostvarivawe o~uvawa, za{tite i una- Programom sadr`aja u funkciji NPK i turizma na pre|ewa vrednosti NPK, najzna~ajnija funkcija upravne podru~ju NPK utvr|eni su kulturolo{ki, turisti~ki i organizacije NPK (sada JP „Nacionalni park Kopao- drugi suprastrukturni sadr`aji, po kategorijama podcen- nik”) je u organizovawu i realizaciji prezentacije NPK tara/kompleksa, punktova i pojedina~nih objekata, uz ras- javnosti (kako naj{iroj – turisti~ko-rekreativnoj i lo- pored i osnovnu strukturu korisnika i zaposlenih grani~- kalnoj, tako i naju`oj – nau~no-istra`iva~koj i istra`i- nog kapaciteta NPK. va~ko-edukativnoj), preko Vizitor centra i u saradwi sa Sadr`aji na podru~ju NPK po glavnim aktivnostima, TC Kopaonik i naseqima u za{titnoj zoni NPK. Predmet programski se defini{u slede}im kategorijama: prezentacije je u animirawu, podsticawu i omogu}avawu razumevawa, uva`avawa, u`ivawa i u~e{}a javnosti u za- Sadr`aji u neposrednoj funkciji NPK {titi i kulturolo{kom kori{}ewu vrednosti NPK. U Sadr`aji u funkciji upravqawa o~uvawem, unapre|e- tom smislu, prezentacija NPK }e obuhvatiti razli~ite vi- wem i za{titom prirode, prirodnih vrednosti i nepo- dove informisawa javnosti, edukacije posetilaca i lo- kretnih kulturnih dobara NPK, nau~nog istra`ivawa i kalnog stanovni{tva i drugo. Svi vidovi prezentacije bi- istra`iva~ke edukacije i prezentacije NPK putem poseta, }e tematski organizovani i prilago|eni ciqnim grupama kulturnih manifestacija, stru~ne i popularne informa- posetilaca i lokalnom stanovni{tvu. Informativno-edu- tike, kao i u funkciji neposrednog ure|ewa i kontrole kativnu prezentaciju NPK organizova}e Vizitor centar u vrednosti u á i áá stepenu za{tite (prete`no u letwem pe- kompleksu Suvo Rudi{te – neposredno preko profesio- riodu) bi}e locirani u kompleksu Suvo Rudi{te (Uprava nalnih edukatora i vodi~a i posredno u sadr`ajima Vizi- NPK i Vizitor centar) i na punktovima u okviru NPK i tor centra, radi usmeravawa posetilaca na lokalitete, ka- za{titne zone NPK, a obuhvati}e slede}e organizacione rakteristike, istorijat i druge pokazateqe glavnih vred- celine: nosti NPK (upoznavawe sa vrednostima, problemima wi- 1. Upravni sadr`aji NPK – sa ukupno 50 zaposlenih: hove za{tite, uslovima i mogu}nostima participacije u za- 1) Centralna uprava NPK sa administracijom – sedi- {titi i kulturolo{kom kori{}ewu i drugo), kao i vred- {te JP „Nacionalni park Kopaonik”, u turisti~kom kom- nosti u za{titnoj zoni NPK i wenom bli`em okru`ewu. pleksu Suvo Rudi{te; Neposredna prezentacija vrednosti NPK odvija}e se po 17. novembar 2009. Broj 95 49 tematskim programima na razli~itim itinererima prema posetioci NPK, kojima se kroz aktivnosti turizma, rekre- prirodnim rezervatima, spomenicima prirode, vrednosti- acije i sporta, ili paralelno sa wima, prezentuju vredno- ma biodiverziteta, vrednostima starih rudi{ta, etno- sti NPK. Za ispuwewe ovih funkcija, aktivnosti i sadr- vrednosti ba~i{ta i tradicionalnih sela i drugo, kako na `aji turizma, rekreacije i sporta na podru~ju NPK bi}e podru~ju NPK i u za{titnoj zoni NPK, tako i u okru`ewu organizovani po slede}im celinama i programima: podru~ja Prostornog plana (sredwevekovna kulturna ba- 1. Turisti~ki kompleks Suvo Rudi{te na teritoriji {tina, kulturne i verske manifestacije i drugo). Za po- op{tine Ra{ka, kao glavni, polivalentni podcentar pri- trebe prezentacije NPK bi}e obezbe|eni diferencirani marnog TC Kopaonik, utvr|uje se sa slede}im kapaciteti- uslovi (zavisno od stepena za{tite NPK) organizova- ma i sadr`ajima: nog/grupnog i individualnog pristupa, kretawa, odmora, 1) Turisti~kih le`aja ukupno 8.000, od toga 5.600 za panoramskog i neposrednog razgledawa vrednosti NPK na skija{e (70%) i 2.400 za neskija{e (30%) i to: planiranim itinererima, uz kori{}ewe specijalnih elek- – u hotelima 1.600 le`aja (20%); tri~nih vozila, zaprega, kowa, planinskih bicikala, {in- – u turisti~kim apartmanima 4.800 le`aja (60%); ske `eleznice i gondola, kao i uz ure|ewe stajali{ta, za- – u odmarali{tima 600 le`aja (7,5%); klona, vidikovaca i drugo. Prezentacija i ure|ewe vredno- – u odmarali{tu specijalne namene 400 le`aja (5%); sti NPK realizova}e se u skladu sa odredbama ovog Pro- – u pansionima Pajino Preslo 600 le`aja (7,5%). stornog plana, po godi{wim programima ostvarivawa 2) Dnevnih izletnika ukupno 5.300, od toga 4.250 ski- sredworo~nog Programa za{tite i razvoja NPK, u sarad- ja{a (80%) i 1.050 neskija{a (20%); wi uprave NPK i Vizitor centra sa TC Kopaonik, obuhva- 3) Slu`benih le`aja (5% od broja turisti~kih le`a- }enim op{tinama i drugim subjektima. ja) – 400; 4) Zaposlenih – ukupno 1.780, od ~ega 1.600 u TC Kopa- Sadr`aji visoko komercijalnog turizma, rekreacije onik (20% od broja turisti~kih le`aja), 80 u sadr`ajima i sporta na podru~ju NPK NPK i 100 u tehni~kim servisima, po 50% stalnih i se- zonskih; Sadr`aji visoko komercijalnog turizma, rekreacije i 5) Na gra|evinskom zemqi{tu kompleksa od 173 ha sporta u okviru NPK i primarnog TC Kopaonik, namewe- planirana je bruto gustina naseqenosti od oko 46 stacio- ni su posetiocima NPK i ostalim turistima na motivima narnih korisnika po hektaru, a sa dnevnim izletnicima i zimske i letwe ponude planinskog sportsko-rekreativnog zaposlenima oko 87 korisnika po hektaru; turizma, ekolo{kog i drugih vidova kulturolo{kog turi- 6) Javni servisi i slu`be u kompleksu bi}e diferen- zma u okviru ponude turisti~kih kompleksa/podcentara i cirani na: turisti~ke ponude u prostoru. Kompleksi/podcentri obu- – centralne sadr`aje u podcelini Suvo Rudi{te – hvataju: turisti~ki sme{taj, sportsko-rekreativne objekte centralni deo (posebno saobra}aj – autobuska stanica, i objekte javnih servisa i slu`bi (u funkciji turizma – rent a car, centralne gara`e i parkinzi, zanatski servisi – au- ugostiteqstvo, trgovina, zanatski servisi, zdravstvo, upra- toservis, servis sportske opreme i drugo, zdravstvo – va, kultura, zabava i drugo, u zajedni~koj funkciji turizma zdravstvena stanica sa jedinicom za izdavawe lekova, kul- i NPK – gorska slu`ba spasavawa, komunalni servisi, tura i zabava – Vizitor centar, polivalentna sala za pozo- protivpo`arna slu`ba, policijska stanica i drugo, a ne- ri{ne i bioskopske predstave, koncerte i kongrese, bi- posredno u funkciji NPK – prethodno navedeni posebni blioteka, diskoteka i drugo, administracija – uprava sadr`aji u sklopu kompleksa, naseqa i punktova na podru~- NPK, recepcija TC, putni~ko-turisti~ka agencija, banka ju NPK i wegove za{titne zone). Sadr`aji suprastrukture sa mewa~nicom, po{ta, stanica milicije i drugo, uz trgo- u okviru turisti~ke ponude u prostoru (na skijali{tima, vinu, ugostiteqstvo i drugo); izletni~kim stazama i drugo) obuhvataju punktove i objekte – dopunske sadr`aje – u podcelini Marina Voda (po- u sklopu posebne – turisti~ke infrastrukture. sebno parkinzi, gara`e, servis sportske opreme, omladin- Kriterijumi za realizaciju sadr`aja visoko komerci- ski centar, recepcija TC i drugo, uz trgovinu, ugostiteq- jalnog turizma TC Kopaonik na podru~ju NPK su: podiza- stvo i drugo); u podcelini Sun~ana Dolina (posebno par- we standarda postoje}ih i izgradwa novih objekata turi- kinzi i gara`e, ambulanta, obdani{te, recepcija TC, uz sti~kog sme{taja visokog standarda (hoteli, apartmani i trgovinu, ugostiteqstvo i drugo), i u podcelini Repu{ke pansioni sa ~etiri i pet zvezdica, uz pretvarawe postoje- Ba~ije (tehni~ka baza skijali{ta, putna baza, jedinstveni }ih odmarali{ta i vikend ku}a u apartmane i pansione, od- zanatsko-tehni~ki servis, benzinska pumpa i ekonomija nosno zaustavqawe daqe izgradwe odmarali{nih i vikend kompleksa); objekata, ~ime se redukuje postoje}i broj le`aja i omogu}a- 7) Od sportsko-rekreativnih sadr`aja na Suvom Rudi- va kontrola broja le`aja pri izgradwi ostalih kompleksa); {tu su predvi|eni: tereni za male sportove (mali fudbal, podizawe standarda postoje}ih i izgradwa novih visoko rukomet, ko{arka, odbojka, tenis), tereni za zabavu odra- standardnih objekata javnih slu`bi i servisa, rekreacije i slih i dece (roler poligon, kuglana, mini-golf, de~ija sporta, u okviru celogodi{we ponude kompleksa/podcenta- igrali{ta i drugo) u letwem periodu; tereni i bebi lif- ra i punktova, od istovremenog zna~aja i za funkcionisa- tovi za {kole skijawa, de~ija sankali{ta i klizali{ta za we NPK; podizawe standarda postoje}ih sadr`aja i ostva- decu i odrasle u zimskom periodu; celogodi{wi mawe` i rivawe visoko standardne turisti~ke ponude u prostoru terminal letwih jaha~kih tura i drugo. U neposrednom (skijali{ta, izletni~ke staze i drugo), istovremeno u okru`ewu kompleksa predvi|ene su i dve mawe skija{ke funkciji razvoja turizma i prezentacije NPK; organizova- skakaonice, vi{enamenska mala vodoakumulacija „Crveno we aktivnosti i ure|ewe prostora NPK za specifi~ne vi- jezero” sa akva-programom i drugo; dove ekolo{ke, etnolo{ke i sportsko-rekreativne ponude 8) Od ukupno planiranog kapaciteta od 9.870 jedno- u prostoru, uz specificirawe delova ili celih turisti~- vremnenih skija{a, kompleks se sa kapacitetom od 7.250 kih kompleksa i punktova za takve vidove ponude (etno se- jednovremenih skija{a naslawa na osnovni sektor âáá lo, istra`iva~ki punkt i drugo); pove}awe iskori{}eno- alpskog skijali{ta (sa Pan~i}evog vrha i Karaman grebe- sti turisti~kih kapaciteta (240 dana uz minimum 60% zau- na prema Suvom Rudi{tu i Jarmu) sa polazi{tima 11 `i- zetosti) kroz pro{irivawe asortimana ponude i intenziv- ~ara (sedam postoje}ih i ~etiri planirane) ukupnog kapa- niju obradu tr`i{ta tra`we; edukacija svih korisnika citeta od 11.000 uspona na ~as i ishodi{tima alpskih ski- prostora o odr`ivom razvoju, za{titi i kori{}ewu NPK, staza, uz dopunsko kori{}ewe kapaciteta od 1.880 jedno- odnosno podizawe svesti posetilaca i lokalnih stanovni- vremenih skija{a u sektoru ááá i kapaciteta od 740 jedno- ka o razvojnim resursima i vrednostima NPK. vremenih skija{a u sektoru áâ. U sklopu kompleksa pred- Sadr`ajima primarnog TC Kopaonik obuhva}eni su, vi|eno je nekoliko polazi{ta/terminala nordijskih ski- pored ve}ine korisnika i aktivnosti u funkciji nau~nih staza (u zimskom periodu), odnosno izletni~kih i plani- istra`ivawa i edukacije, svi stacionarni gosti i dnevni narskih staza (u letwem periodu). 50 Broj 95 17. novembar 2009.

Turisti~ki kompleks Suvo Rudi{te predvi|en je kao ugostiteqstva, trgovine i servisa; javne parkinge, gara`e, glavni podcentar visokoplaninskog, primarnog TC Kopao- autobusko stajali{te i podzemnu trasu {inskog vozila sa nik, sa programskim naglaskom na ekskluzivnom, visoko ko- podzemnim stajali{tem u pro{irenom koridoru regional- mercijalnom turizmu. U organizacionom pogledu, kompleks nog puta; se sastoji iz tri podceline: Suvo Rudi{te – centar (Pajino 7) Od letwih sportsko-rekreativnih sadr`aja na Jar- preslo, vojni kompleks i Krst), kao podcelina á reda u sredi- mu je predvi|en centar za pripremu vrhunskih sportista sa {wem delu kompleksa (sa glavnim sme{tajnim, javnim i spe- kompleksom otvorenih sportskih borili{ta (za fudbal, cijalnim sadr`ajima), kao i dve podceline áá reda – Marina atletiku i male sportove) na teritoriji op{tine Ra{ka; Voda (sa delom sme{tajnih i nagla{enim sportsko-rekrea- 8) Kompleks se sa kapacitetom od 660 jednovremenih tivnim sadr`ajima) i Sun~ana Dolina (sa delom sme{tajnih skija{a naslawa na sektor â alpskog skijali{ta; na kom- i nagla{enim sportsko-rekreativnim sadr`ajima; na Repu- pleksu u okviru op{tine Brus su polazi{ta dva postoje}a {kim Ba~ijama je servisno-komunalni blok kompleksa. ski-lifta kapaciteta od 1.800 uspona na ~as (nakon rekon- Intenzivnom, dobrim delom bespravnom izgradwom strukcije) i ishodi{ta alpskih ski-staza, sa veznom pasa- koncentrisanom u podcelini Suvo Rudi{te – centar, pro- relom preko regionalnog puta za ski-stazu i stazu ski- tivno odredbama postoje}eg PPPNPK i Izmena i dopuna lifta; na teritoriji op{tine Brus planiran je jo{ termi- GUP-a Suvo Rudi{te – Jaram, do{lo je do prekora~ewa nal sanka{ke staze (dolazak sa izlazne stanice `i~are na planiranog grani~nog broja le`aja i wihove planirane Vu~aku i polazak prema Brze}koj reci); kroz kompleks je strukture (sa posebno visokim u~e{}em odmarali{ta i vi- predvi|en tranzit nordijskih ski-staza, odnosno letwih kend izgradwe/dogradwe), uz ozbiqno zaostajawe izgradwe izletni~kih i planinarskih staza. planiranih javnih sadr`aja i infrastrukture. Zato se Kompleks Jaram predvi|en je kao specijalizovana pod- utvr|uje rigorozno ograni~ewe daqe izgradwe u komplek- celina TC Kopaonik, sa sme{tajnom, rekreativnom i su, a prioritetni zadaci wegovog ure|ewa su u sanaciji i sportskom namenom. Po svom programu, na sredokra}i iz- transformaciji turisti~kog sme{taja, kao i u kompleti- me|u Suvog Rudi{ta i Srebrnca, kompleks Jarma sa rekre- rawu sadr`aja javnih slu`bi, servisa i infrastrukture, ativnim i sportskim funkcijama kompletira ponudu ove radi podizawa i ujedna~avawa standarda kompleksa i pri- dve podceline. U pogledu javnih sadr`aja, kompleks pred- meravawa namene objekata visoko komercijalnoj ponudi. U stavqa podcelinu áá reda. Kompleks je neizgra|en, sem po- tom smislu pove}a}e se povr{ine i kvalitet sme{taja po stoje}ih polazi{ta `i~ara Karaman i Jaram, sa ishodi- le`aju, uz smawewe broja le`aja na planirani kapacitet, {tima alpskih staza, kao i tranzitne infrastrukture (re- a odmarali{ta i dogra|ene vikend ku}e }e se prenamewi- gionalni put, vodovod, elektrodalekovod, trafostanica i vati u garni-hotele, turisti~ke apartmane i pansione (pri TT kabl); ~emu se nedogra|ene vikend ku}e na Pajinom preslu mogu 3. Turisti~ki kompleks Srebrnac na teritoriji op- dograditi samo u funkciji komercijalnog najma). Istovre- {tine Brus, kao polivalentni podcentar primarnog TC Ko- meno }e se kompletirati sadr`aji rekreacije, sporta, za- paonik, utvr|uje se sa slede}im kapacitetima i sadr`ajima: bave, javnih slu`bi, servisa i infrastrukture (posebno 1) Turisti~kih le`aja ukupno 1.500, od toga 1.050 za kanalizacije, saobra}ajnica, gara`a, parkinga i drugo). skija{e (70%) i 450 za neskija{e (30%) i to: Posebnu specifi~nost kompleksu }e dati Vizitor – u hotelu (postoje}i hotel „Srebrnac”, uz dogradwu), centar NPK, kako svojim sadr`ajima i aktivnostima na 300 le`aja (20,0%); Suvom Rudi{tu i na brojnim punktovima u NPK i za{tit- – u kongresno-hotelskom kompleksu (sa kongresnim noj zoni NPK, tako i svojim specifi~nim programima po- centrom i hotelom), 300 le`aja (20%); nude u prostoru radi prezentacije vrednosti NPK. – u hotelsko-apartmanskom kompleksu (sme{tajni 2. Turisti~ki kompleks Jaram na teritorijama op{ti- objekti hotela i apartmana), 800 le`aja (53,4%); na Ra{ka i Brus, kao specijalizovani, sme{tajno-rekrea- – u pansionima uz skijali{te (u funkciji FIS poli- tivnno-sportski podcentar primarnog TC Kopaonik, utvr- gona), 50 le`aja (3,3%); |uje se sa slede}im kapacitetima i sadr`ajima: – u odmarali{tu Putne baze, 50 le`aja (3,3%). 1) Turisti~kih le`aja ukupno 700, od toga 490 za ski- 2) Dnevnih izletnika 1.000, od toga 800 skija{a (80%) ja{e (70%) i 210 za neskija{e (30%) i to: i 200 neskija{a (20%); – u sportskom selu 100 le`aja (14,3%), op{tina Ra{ka; 3) Slu`benih le`aja – 5% od broja turisti~kih le`a- – u etno-nasequ 247 le`aja (35,3%), pansionima etno- ja – 75 u TC i 25 u tehni~kim servisima, ukupno 100; naseqa 39 le`aja (5,6%), u zdravstveno-rehabilitacionom 4) Zaposlenih – u TC 300 (20% od broja turisti~kih centru 224 le`aja (32,0%) i u komercijalnim uslu`no-tu- le`aja) i 50 u tehni~kim servisima i kowi~kom klubu, risti~kim sadr`ajima 90 le`aja (12,9%), sve u op{tini ukupno 350, od ~ega po 50% stalnih i sezonskih; Brus. Centar nacionalne istorije i duhovnosti „Stefan 5) Na gra|evinskom zemqi{tu kompleksa od 45 ha pla- Nemawa”, ranije predvi|en Programom za izradu Prostor- nirana je bruto gustina naseqenosti od oko 33 stacionar- nog plana i Strategijom Prostornog plana, zahteva auto- na korisnika po hektaru, a sa dnevnim izletnicima i zapo- noman prostor van zone sme{tajnih kapaciteta, i kao ta- slenima oko 63 korisnika po hektaru; kav se planira u zoni Suvog rudi{ta (Sadr`aji u nepo- 6) Javne slu`be i servisi u kompleksu obuhvataju: kon- srednoj funkciji NPK, ta~ka 3.3 i 3.5 ovog poglavqa), ili gresni centar (u sklopu kongresno-hotelskog kompleksa); na drugoj pogodnoj lokaciji koja }e se bli`e definisati centralne javne sadr`aje u okviru javnog gra|evinskog ze- u toku sprovo|ewa Prostornog plana; mqi{ta i na ostalom gra|evinskom zemqi{tu u podcelina- 2) Dnevnih izletnika od 750 (na motivima skijali{ta ma sme{taja (posebno saobra}aj – autobuska stanica, rent a i letwih sportova 450 ili 60%, 300 ili 40% nesportisti) kar, javni parkinzi i gara`e; zdravstvo i starawe o deci – do 2.500 (na duhovnim manifestacijama); zdravstvena stanica sa jedinicom za izdavawe lekova i ob- 3) Slu`benih le`aja – 5% od broja turisti~kih le`a- dani{te; kultura i zabava – polivalentna sala sa diskote- ja – 35; kom, planirani kulturni i zabavni sadr`aji u sastavu ho- 4) Zaposlenih – u TC 70 (10% od broja turisti~kih le- tela „Srebrnac”; administracija – recepcija TC Kopao- `aja), od ~ega po 50% stalnih i sezonskih; nik, putni~ko-turisti~ka agencija, banka sa mewa~nicom, 5) Na gra|evinskom zemqi{tu kompleksa od 30 ha (21 po{ta, punkt milicije i drugo; ugostiteqstvo – eksluzivni ha u op{tini Brus i 9 ha u op{tini Ra{ka) planirana je restoran-vidikovac, uz ostale ugostiteqske objekte i bruto gustina naseqenosti od 23 stacionarna korisnika objekte trgovine; tehni~ki servisi – tehni~ka baza skija- po hektaru, a sa dnevnim izletnicima i zaposlenima 51 ko- li{ta sa gara`ama taba~a, mehanizacija putne baze, auto- risnik po hektaru; servis, servis sportske opreme i komunalni servis; 6) Javne slu`be i servisi u kompleksu obuhvataju: re- 7) Od letwih sportsko-rekreativnih sadr`aja u okvi- storan i ski-bife uz polazi{ta ski-liftova; sadr`aje ru kompleksa turisti~kog sme{taja predvi|eni su: ve}a po- 17. novembar 2009. Broj 95 51 livalentna sala u funkciji sporta i rekreacije (u okviru servis sportske opreme, upravni i istra`iva~ki punkt hotelsko-apartmanskog kompleksa, sa salom za male spor- NPK, mawa polivalentna sala u funkciji kulture i zaba- tove, trim kabinetom i drugo), otvoreni tereni za male ve, letwa pozornica, recepcija TC i drugo, uz sadr`aje sportove (mali fudbal, rukomet, ko{arka, odbojka, tenis), ugostiteqstva i trgovine); tereni za zabavu odraslih i dece – roler poligon (sa vu~- 8) Od sportsko-rekreativnih sadr`aja na Rendari su nom `i~arom u okviru obuhva}enog skijali{ta), kuglana, predvi|eni: kowi~ki sadr`aji – kowi~ki centar sa {ta- mini-golf, de~ija igrali{ta i drugo; kowi~ki klub (sa lama, mawe`ima, koralima i prate}im sadr`ajima i hipo- {talom za deset kowa, mawe`om i prate}im sadr`ajima) u drom sa heliodromom, tribinama i prate}im sadr`ajima sastavu hotelsko apartmanskog kompleksa, kao i plazi- ispod tribina, mawa polivalentna sala u funkciji sporta {te/terminal izletni~kih i planinarskih staza (na trasa- i rekreacije (sa trim kabinetom, saunom i drugo), otvore- ma nordijskih ski-staza); i planirani rekreativni sadr- ni tereni za male sportove (mali fudbal, rukomet, ko{ar- `aji u sastavu hotela „Srebrnac”; ka, odbojka, tenis), tereni za zabavu odraslih i dece (ku- 8) Kompleks se sa kapacitetom od 1.850 jednovremenih glana, de~ija igrali{ta i drugo) u letwem periodu; de~ije skija{a naslawa na osnovni sektor âá alpskog skijali{ta sankali{te i otvoreno klizali{te za decu i odrasle u (sa Gobeqe u vi{e pravaca), sa ishodi{tem planirane gon- zimskom periodu; dolske `i~are Brze}e-Bregovi-Srebrnac kapaciteta od 9) Kompleks se sa kapacitetom od 2.220 jednovremenih 3.000 uspona na ~as, sa polazi{tima dve postoje}e i dve skija{a naslawa na osnovni sektor áH alpskog skijali{ta planirane `i~are ukupnog kapaciteta od 4.000 uspona na (od Rendare prema Crnoj Glavi i Krivoj Reci). Na kom- ~as i ishodi{tima alpskih ski-staza; na lokalitetu su pleksu su polazi{ta dve planirane `i~are i ishodi{te planirani i: javna ledena hala za klizawe i hokej, kao i jedne planirane `i~are ukupnog kapaciteta od 3.000 uspo- otvorena klizali{ta za decu i odrasle (u sklopu ledene ha- na na ~as, kao o ishodi{ta i polazi{ta alpskih ski-staza. le i hotelsko-apartmanskog kompleksa), dva poligona ski- Kroz kompleks je predvi|en tranzit nordijskih ski-staza, {kola (sa ski-terenima i dva bebi-lifta ukupnog kapaci- odnosno izletni~kih i planinarskih staza. teta od 200 jednovremenih korisnika, u okviru obuhva}enog Kompleks Rendara predvi|en je kao specijalizovana skijali{ta) i ski-klub uz ishodi{te skija{kog FIS po- ligona (u sastavu pansiona); u sklopu kompleksa predvi|e- podcelina TC Kopaonik, sa prete`no sportsko-kowi~kom no je polazi{te/terminal nordijskih ski-staza. komercijalnom namenom. U pogledu javnih sadr`aja, kom- Kompleks je predvi|en kao polivalentna podcelina pleks predstavqa podcelinu áá reda. Glavnu specifi~nost TC Kopaonik sa javnim sadr`ajima á reda za specijalizo- centra ~ine kowi~ki centar (sa rekonstruisanim postoje- vane komplekse Jaram i Rendara. Me|u sadr`ajima javnih }im i novim {talama za kowe, mawe`ima i koralima), hi- slu`bi i tehni~kih servisa posebno }e biti nagla{eni podrom sa gledali{tem i prate}im sadr`ajima i kowi~ko sadr`aji saobra}aja, skija{ke i putne tehni~ke baze, poli- etno-naseqe. valentne sale i ugostiteqstva. Od sportsko-rekreativnih Zapo~eta bespravna vikend izgradwa na zapadnom delu sadr`aja poseban zna~aj ima}e alpsko skijali{te i objekt lokaliteta (teritorija op{tine Ra{ka) bi}e zaustavqena, ledene hale. Bitan razvojni faktor skijali{ta i komplek- a postoje}i objekti bi}e transformisani u apartmanske i sa predstavqa planirana kabinska `i~ara Brze}e-Brego- pansionske sadr`aje uz mogu}nost funkcionalne dograd- vi-Srebrnac (kao transportna `i~ara na celoj du`ini i we do planiranog kapaciteta le`aja (dok se postoje}i skija{ka `i~ara od Bregova do Srebrnca). Izgradwa kom- objekti koji zadr`e funkciju vikend ku}a ne mogu dogra- pleksa zapo~eta je podizawem hotela „Srebrnac” sa prate- |ivati). }im sadr`ajima i infrastrukturom (parking, vodovod, ka- 5. Turisti~ki punkt Zaplanina, van turisti~kih kom- nalizacija sa ure|ajima za pre~i{}avawe, elektrodaleko- pleksa, a u sastavu primarnog TC Kopaonik, na teritori- vod, trafostanica, TT kabl). ji op{tine Brus, kao najzna~ajniji ulaz u skijali{te na 4. Turisti~ki kompleks Rendara na teritorijama op- podru~ju NPK van turisti~kih kompleksa, utvr|uje se sa {tina Ra{ka i Brus, kao specijalizovani, kowi~ko-sport- slede}im kapacitetima i sadr`ajima: ski podcentar primarnog TC Kopaonik, utvr|uje se sa sle- 1) Sme{tajni kapacitet – 100 le`aja, prvenstveno za de}im kapacitetima i sadr`ajima: istra`iva~e NPK, u pansionu uz upravni i istra`iva~ki 1) Turisti~kih le`aja ukupno 2.100, od toga 1.470 za punkt NPK, od toga 80 za skija{e (80%) i 20 za neskija{e skija{e (70%) i 630 za neskija{e (30%) i to: (20%); – u pansionima, rekonstrukcijom i ure|ewem zapo~e- 2) Dnevnih izletnika 1.000, od toga 800 skija{a (80%) tog vikend naseqa – 300 le`aja (14,3%), teritorija op{ti- i 200 neskija{a (20%) – kao deo od 3.000 izletnika Brze}a; ne Ra{ka; 3) Slu`benih le`aja – 5% od broja turisti~kih le`a- – u hotelsko-apartmanskoj celini – 500 le`aja ja – pet u okviru TC i 15 u tehni~kom servisu skijali{ta, (23,8%), op{tina Brus; ukupno 20; – u apartmanskom nasequ – 700 le`aja (33,3%), op{ti- 4) Zaposlenih – u TC deset (10% od broja turisti~kih na Brus; le`aja) i 30 u tehni~kom servisu skijali{ta, ukupno 40, od – u centralno-apartmanskom kompleksu – 300 le`aja ~ega po 50% stalnih i sezonskih; (14,3%), op{tina Brus; 5) Na gra|evinskom zemqi{tu punkta od 5 planira- – u kowi~kom etno-nasequ – 300 le`aja (14,3%), op- ha {tina Brus; na je bruto gustina naseqenosti od 20 stacionarnih kori- 2) Dnevnih izletnika 940, od toga 750 skija{a (80%) snika po hektaru, a sa dnevnim izletnicima i zaposlenima i 190 neskija{a (20%); oko 228 korisnika po hektaru; 3) Slu`benih le`aja – 5% od broja turisti~kih le`a- 6) Servisi i javne slu`be punkta obuhvataju: dopunske ja – 105 u TC i 20 u kowi~kom centru i na hipodromu, ukup- sadr`aje (gara`a i parking, servis skijali{ta, servis no 125; sportske opreme, upravni i istra`iva~ki punkt NPK, 4) Zaposlenih – u TC 315 (15% od broja turisti~kih osnovni sadr`aji ugostiteqstva i snabdevawa); le`aja) i 40 u kowi~kom centru i na hipodromu, ukupno 7) Punkt se sa 870 jednovremenih skija{a u sastavu ka- 355, od ~ega po 50% stalnih i sezonskih; paciteta Brze}a naslawa na sektor ááá alpskog skijali{ta, 5) Kowa u {talama kowi~kog centra – 100; sa polazi{tima tri planirane `i~are ukupnog kapaciteta 6) Na gra|evinskom zemqi{tu kompleksa od 36 ha pla- od 3.000 uspona na ~as i ishodi{tima alpskih ski-staza. nirana je bruto gustina naseqenosti od oko 53 stacionar- Punkt je predvi|en kao izletni~ko – slu`beni loka- nih korisnika po hektaru, a sa dnevnim izletnicima i za- litet TC Kopaonik, sa prete`no zimskom namenom, kao vr- poslenima oko 94 korisnika po hektaru; lo zna~ajan ulaz u alpsko skijali{te iz pravca Brze}a (sa 7) Servisi i javne slu`be u kompleksu obuhvataju: do- ishodi{tem spust-staze), odnosno kao celogodi{wi punkt punske sadr`aje (gara`e i parkinzi, kowi~ki servisi, u funkciji NPK. 52 Broj 95 17. novembar 2009.

6. Ostali turisti~ki punktovi – Na podru~ju NPK, rizacije sezonskih (letwih) sto~arskih etno-sadr`aja, sa van turisti~kih kompleksa, a u sklopu primarnog TC Ko- funkcijama primarne prerade mle~nih i drugih sto~ar- paonik, predvi|eni su i slede}i mawi punktovi: skih sirovina, kao i wihovog trgova~kog i ugostiteqskog 1) punktovi na planiranim gondolskim `i~arama: plasmana na izletni~kim/planinarskim stazama tranzit- Bregovi na me|ustanici `i~are Brze}e – Srebrnac (op- nih turista/izletnika, na slede}im autenti~nim lokalite- {tina Brus), kao i Vu~ak na izlazu `i~are Jo{ani~ka Ba- tima: Gvozdac, Kadijevac i Meka presedla (op{tina Ra- wa – Vu~ak i Pan~i}ev vrh na izlazu `i~are Belo Brdo - {ka) i Be|irovac (op{tina Brus). Sva ba~i{ta locirana Pan~i}ev vrh, sa restoranima – vidikovcima i prate}im su na pa{wa~kim povr{inama ~iji biolo{ki kapacitet u sadr`ajima; radijusu ba~i{ta odgovara broju grla stoke za letwi peri- 2) punktovi ulaza u skijali{te – polazi{ta `i~ara od. Pa{wa~ke povr{ine ba~i{ta i ostale povr{ine pa- sede`nica u Dubokoj i u [aklmanskoj reci (sa lokalnim {waka na podru~ju NPK (odnosno poqoprivrednog i neo- putnim prilazima, parkinzima i restoranima) i glavna braslog {umskog zemqi{ta) koristi}e se za pregonsku is- ~vori{ta izlaza `i~ara – na Vojetinu, Velikom Karamanu, pa{u stoke iz podplaninskih sela po spoqnom obodu NPK, Vu~aku (greben Karamana), Ledenicama, Velikoj Gobeqi, u skladu sa Programom razvoja poqoprivrede NPK; ~istom brdu, Velikoj [iqa~i, Tre{tenici i Belim ~uka- 2) Slu`beni/privredni sadr`aji – objekti i oprema u ma (sa ski-bifeima, ~ajxinicama i skloni{tima); funkciji za{tite i prezentacije NPK, kao i pomo}ni/slu- 3) planinarski logor Garine – kamp za {atore kapa- `beni objekti za potrebe privrede i drugo.Ovi sadr`aji citeta do 100 korisnika, sa osnovnim prate}im sadr`aji- disperzovani su na podru~ju NPK kao pojedina~ni mawi ma, pribli`no na sredokra}i glavnog transverzalnog pla- objekti bez identifikacije lokacije. To su objekti i opre- ninarskog pravca preko Kopaonika (izme|u dva glavna ula- ma u funkciji istra`ivawa, za{tite, kontrole i prezen- za u NPK); tacije NPK (merna mesta, markacija staza, informativne 4) punkt \orov most (planinarski klub sa kampom ka- table, odmori{ta i drugo), kao i pomo}ni objekti za po- paciteta 50 korisnika, restoranom i ribwakom); trebe pregonske ispa{e stoke (letwi torovi sa nadstre- 5) ~ajxinice i ski-bifei na polazi{tima i me|usta- {nicama), specijalizovanog ratarstva (skloni{ta sa osta- nicama `i~ara; vama repromaterijala i alata), {umarstva ({umske ku}e, 7. Turisti~ko-privredni, slu`beno-privredni i spe- lugarnice, rasadnici), uzgoja divqa~i i ribe (hranili- cijalni sadr`aji {ta, skloni{ta, mrestili{ta), vodoprivrede, ~iste ener- 1) Ba~i{ta – specifi~ni oblici izletni~ke rekrea- getike (vodozahvati i cevovodi za male hidroelektrane i cije, ugostiteqstva i trgovine, u sprezi sa sto~arstvom i drugo), saobra}aja, za{tite od elementarnih nepogoda doma}om radino{}u. Na podru~ju NPK predvi|eno je obna- (skloni{ta) i drugo; vqawe ~etiri stara ba~i{ta, na povr{inama gra|evinskog 3) Sadr`aji specijalne namene – u nadle`nosti Voj- zemqi{ta od po oko 1 ha (ukupno 4 ha), na~elno za po 30 ske Srbije i telekomunikacija – zadr`avaju se postoje}i krava (ukupno 120 krava) i 300 ovaca (ukupno 1.200 ovaca), sadr`aji specijalne namene u okviru kompleksa Suvo Ru- sa po pet zaposlenih (ukupno 20 zaposlenih) i kapacitetom di{te (na parceli od 5 ha) i na Pan~i}evom vrhu (13 ha), do 100 jednovremenih posetilaca (ukupno 400 jednovreme- kao i postoje}i telekomunikacioni sadr`aji na Gobeqi, nih posetilaca), sa sme{tajem i radnim prostorijama za- Vu~aku i drugim uzvi{ewima (ukupno 0,04 ha). poslenih, kao i sa zatvorenim i otvorenim sto~arskim Bilansi programa kompleksa primarnog TC Kopao- objektima). Predvi|ena su radi o~uvawa i turisti~ke valo- nik na podru~ju NPK prikazani su na slede}im tabelama:

Tabela 5. Bilans programa turisti~kih kompleksa na podru~ju NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Lokaliteti Broj le`aja Broj dnevnih izletnika Jednovremeni Distribucija skija{a po Zaposleni Slu`b. le`. skija{i sektorima skijali{ta ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno skija{i. neskija{i ukupno skija{i neskija{i ukupno osnovni dopunski ukupno ukupno –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– S. Rudi{te 8.000 5.600 2.400 5.320 4.270 1.050 9.870 âáá-7.250 ááá-1880 1780 400 áâ-740 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Jaram 700 490 210 750 450 300 940 â-660 280 70 35 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Srebrnac 1.500 1.050 450 1.000 800 200 1.850 âá-1.850 - 350 100 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Rendara 2.100 1.470 630 940 750 190 2.220 áH-2.220 - 355 125 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Zaplanina 100 80 20 - - - 80 ááá-80 - 40 20 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 12.400 8.690 3.710 8.010 6.270 1.740 14.960 12.060 2.900 2.595 680 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 6. Struktura turisti~kih le`aja na podru~ju NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Turisti~ki le`ajevi ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno hoteli hot. -apart. apartmani odmarali{ta pansioni etno-selo sportsko selo sadr`aji ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 8.400 67,7 1.600 73 - - 4.800 78,5 1.000 95 900 82,6 - - 100 100 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 4.000 32,3 600 27 1.300 100 1.314 21,5 50 5 189 17,4 547 100 - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 12.400 100 2.200 100 1.300 100 6.114 100 1.050 100 1.089 100 547 100 100 100 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

3.1.2. Za{titna zona NPK (zona socijalnog i komercijalnog turizma i komplementarne privrede) Sadr`aji u funkciji NPK i turizma u za{titnoj zoni NPK, programski su definisani slede}im kategorijama: 1. Sadr`aji u neposrednoj funkciji NPK: 1) Upravni punktovi NPK – u Lisini, Jo{ani~koj Bawi, \or|evi}ima i Brze}u, ukupno 16 zaposlenih, po 50% stal- nih i sezonskih; 17. novembar 2009. Broj 95 53

2) Istra`iva~ki punktovi NPK – u Lisini, Jo{ani~- privatnom sme{taju), 1.800 za skija{e (40%) i 2.700 za ne- koj Bawi, \or|evi}ima i Brze}u, kapacitet punktova – skija{e (60%); ukupno 40 istra`iva~a i 16 zaposlenih, po 50% stalnih i – 3.000 dnevnih izletnika – 1.500 skija{a (50%) i sezonskih; 1.500 neskija{a (50%); 3) Tematske muzejske zbirke – stari zanati u Lisini, – zaposlenih 450 (10% od broja turisti~kih le`aja) i istorijat kori{}ewa termomineralnih voda u Jo{ani~koj 100 u bawskim javnim i sportsko-rekreativnim sadr`aji- Bawi, etnografska zbirka u Krivoj Reci, flora, fauna i ma, ukupno 550, od toga po 50% stalnih i sezonskih; {umarstvo u Brze}u, ukupno 16 zaposlenih, po 50% stalnih – javni servisi i slu`be u funkciji turizma – par- i sezonskih; kinzi i gara`e, kru`ni elektri~ni voz, trgovina, ugosti- 2. Sadr`aji socijalnog i komercijalnog – doma}in- teqstvo, tehni~ki servisi u funkciji bawskih, javnih, skog turizma i rekreacije u za{titnoj zoni NPK predsta- sme{tajnih i sportsko-rekreativnih sadr`aja, bawski vqa}e glavnu materijalnu osnovu razvoja podkopaoni~kih blok sa terapeutsko-rekreativnim sadr`ajima, terapeut- naseqa, a nameweni su turistima i posetiocima NPK na ski sadr`aji bawskog stacionara, bawsko kupatilo i ha- motivima zimske i letwe ponude planinskog sportsko-re- mam, ure|ena etno-zona sa etno-klubom, aktivirawe etno- kreativnog turizma, seoskog, lovnog i drugih vidova turi- sadr`aja u zaseocima ^olovi}i i Vu~eti}i, kongresni sa- zma, u okviru podplaninskih sekundarnih turisti~kih cen- dr`aji uz hotel, uprava Bawe, turisti~ki klub, Turisti~ka tara i podplaninskih sela sa turisti~kom funkcijom (u organizacija, recepcija TC Kopaonik i drugo; prvom redu po obodu NPK, a zatim i ostalih) i ponude u – od sportsko-rekreativnih sadr`aja predvi|eni su: prostoru, u integraciji sa sadr`ajima komplementarnih termo-akvati~ki kompleks (sa zatvorenim i otvorenim ter- lokalnih aktivnosti. Sekundarni centri i sela sa turi- malnim bazenima, solarijumom i zimskim klizali{tem), sti~kom funkcijom obuhvataju: turisti~ki sme{taj, sport- kupali{te (otvoreni termalni akvatoriji sa pla`om i so- sko-rekreativne objekte i objekte javnih servisa i slu`bi larijumom), rekreativno-zabavni sadr`aji organizovani u (u zajedni~koj funkciji turizma, NPK, lokalnog stanovni- klubovima (pliva~ki, kliza~ki, safari, kowi~ki, bici- {tva i komplementarne privrede), a ponuda u prostoru po- klisti~ki, tenis, ski/roler i drugo), bawski park, {etne vr{ine, punktove i objekte u funkciji skijali{ta, izlet- i izletni~ke staze; ni~kih i planinarskih staza, lova i ribolova. Sekundar- – Bawa se sa kapacitetom od 2.700 jednovremenih skija- ni turisti~ki centri i sela sa turisti~kom funkcijom {a naslawa na osnovni sektor âááá alpskog skijali{ta, a sa bi}e integrisani u jedinstvenu turisti~ku ponudu TC Ko- kapacitetom od 600 jednovremenih skija{a na dopunu u sek- paonik, ~iji su primarni, visoko komercijalni sadr`aji u toru áH alpskog skijali{ta, preko planirane kabinske `i- visinskoj zoni Kopaonika, na teritoriji NPK. ~are Bawa – Kokorovac (me|ustanica) – Vu~ak i daqe plani- Kriterijumi za realizaciju doma}inskog turizma u za- ranim `i~arama preko Meke presedle do Velike Gobeqe. {titnoj zoni NPK su: adaptacija, rekonstrukcija ili iz- Razvoj Bawe zasnovan je na celogodi{wem bawskom tu- gradwa „gostinske sme{tajne jedinice” (sme{taj sa {est rizmu, uz uslov wegove integracije sa planinskim turi- le`aja i kupatilom) i „gostinske ku}e” (sme{taj sa {est zmom TC Kopaonik i komplementarnim lokalnim aktivno- le`aja, kupatilom i dnevnim boravkom) u okviru postoje- stima poqoprivrede, lovstva, male privrede i drugo. U od- }ih ku}a seoskog doma}instva, uz radno anga`ovawe 1–2 nosu na funkcije NPK, Bawa predstavqa glavnu severoza- ~lana doma}instva; obavezno uklapawe arhitekture „go- padnu naseqsko-turisti~ku kapiju NPK. U funkciji turi- stinskih sme{tajnih jedinica” i „gostinskih ku}a” u et- zma na podru~ju NPK i za{titne zone NPK, u sastavu kom- no-ambijent sela; zabrana vikend izgradwe u selima, odno- pleksa Bawe predvi|eni su sadr`aji bawskog i turisti~- sno izgradwa kapaciteta komercijalnog turisti~kog sme- kog sme{taja, bawskih i naseqskih javnih slu`bi, servi- {taja u interesu i pod kontrolom sela; opremawe naseqa sa, rekreacije i sporta, kao i sme{taj za deo zaposlenih u komunalnom infrastrukturom i sadr`ajima javnih slu- TC Kopaonik (u skladu sa Programom razvoja Jo{ani~ke `bi, servisa, rekreacije i sporta; povezivawe naseqa sa Bawe i Generalnim planom Jo{ani~ke Bawe). Glavnu vezu okru`ewem, me|usobno i sa NPK drumskim i {inskim sa- Bawe sa skijali{tem u NPK predstavqa}e planirana ka- obra}ajnicama i `i~arama, radi omogu}avawa komforne, binska `i~ara Bawa – Kokorovac – Vu~ak, u funkciji celogodi{we turisti~ke ponude; ostvarivawe iskori{}e- transporta celom du`inom i u funkciji skijawa od Koko- nosti kapaciteta od minimum 120 dana godi{we (januar i rovca do Vu~aka. februar, jul i avgust) na osnovu pro{irewa asortimana 2) Brze}e sa Go~mancem (op{tina Brus): ponude i organizovanog marketinga; organizovano i zva- – 1.500 stalnih stanovnika; ni~no/ugovorno ukqu~ivawe sela i seoskih doma}instava u – 4.500 turisti~kih le`aja (od toga: 450 ili 10,0% u objediwenu turisti~ku ponudu TC Kopaonik i u za{titu i hotelima, 1.200 ili 26,7% u turisti~kim apartmanima, 800 prezentaciju NPK; radna motivacija, zapo{qavawe i edu- ili 17,8 % u omladinskom centru („Junior”), 400 ili 8,9% kacija lokalnog stanovni{tva, rehabilitacija i unapre|e- u odmarali{tima, 1.000 ili 22.2% u pansionima/vikend we lokalne poqoprivrede, organizovawe prerade i pla- ku}ama i 650 ili 14,4% u privatnom sme{taju), 3.150 za smana lokalnih proizvoda i usluga na internom i ekster- skija{e (70%) i 1.350 za neskija{e (30%), kao i 300 le`a- nom tr`i{tu; formirawe privatnih seoskih poqopri- ja u autokampu ispred ulaza u NPK (200 le`aja u autopri- vredno-turisti~kih zadruga kao subjekata razvoja sa aktu- kolicama i 100 le`aja u {atorima, sa osnovnim prate}im elnim programima anga`ovawa aktivnog stanovni{tva; sadr`ajima); finansijska, kreditna, fiskalna i druge podr{ke od – 3.000 dnevnih izletnika – 2.400 skija{a (80%) i 600 strane Republike, javnih preduze}a, op{tina, komercijal- neskija{a (20%); nih subjekata i drugo za proizvodwu hrane i formirawe – zaposlenih 450 (10% od broja turisti~kih le`aja) i ponude seosko-planinskog turizma. 80 u javnim i sportsko-rekreativnim sadr`ajima, ukupno Razvoj turizma u za{titnoj zoni NPK bi}e zasnovan 530, od toga po 50% stalnih i sezonskih; na slede}im programima sekundarnih turisti~kih centa- – javni servisi i slu`be u funkciji turizma – par- ra, turisti~kih naseqa, naseqa sa turisti~kom funkcijom kinzi i gara`e, trgovina, ugostiteqstvo, tehni~ki servi- i turisti~kih punktova: si u funkciji sme{tajnih, javnih i sportsko-rekreativnih 1. Sekundarni turisti~ki centri: sadr`aja, polivelentna sala (kulturolo{ka upotreba), 1) Jo{ani~ka Bawa (op{tina Ra{ka): ure|ena etno-zona starih vodenica sa etno-klubom i eko- – 2.500 stalnih stanovnika; klubom, omladinski centar sa sportskim kampovima, kon- – 4.500 turisti~kih le`aja (od toga: 100 ili 2,2% u gresnim sadr`ajima i drugo, turisti~ki klub, turisti~ka bawskom stacionaru, 1.250 ili 27,8% u hotelima, 1.000 ili organizacija, recepcija TC Kopaonik i drugo; 22,2% u turisti~kim apartmanima, 300 ili 6,7% u odmara- – od sportsko-rekreativnih sadr`aja predvi|eni su: li{tima, 900 ili 20,0% u pansionima i 950 ili 21,1% u sportsko-rekreativni centar sa polivalentnom salom 54 Broj 95 17. novembar 2009.

(sportska upotreba), solarijumom, otvorenim klizali- cu saobra}ajne i funkcijske integracije Kopaonika sa Vr- {tem, terenima za male sportove (mali fudbal/rukomet, wa~kom Bawom preko @eqina i Go~a. U funkciji razvoja ko{arka, odbojka, tenis) i sportskom klubovima (kliza~- turizma u nasequ su planirani sadr`aji turisti~kog sme- ki, tenis i drugo), sportski kompleks omladinskog centra {taja, servisa i javnih slu`bi, rekreacije i sporta (po- (otvoreni tereni za male sportove i klizali{te) i dis- sebno male vodoakumulacije na Krivoj reci, uz polazi{ta perzovani rekreativno-zabavni sadr`aji organizovani u `i~ara, letwe izletni~ke punktove i drugo); klubovima (safari, kowi~ki, biciklisti~ki, ski/roler i 4) Belo Brdo (op{tina Leposavi}): drugo); – 800 stalnih stanovnika; – Brze}e se sa kapacitetom od 3.760 jednovremenih – 2.000 turisti~kih le`aja (od toga: 700 ili 35,0% u skija{a naslawa na osnovni sektor â alpskog skijali{ta turisti~kim apartmanima, 800 ili 40,0% u pansionima i (postoje}e `i~ara `i~are i FIS poligon Bela reka, pla- 500 ili 25,0% u privatnom sme{taju), 1.400 za skija{e nirana kabinska `i~ara Brze}e – Bregovi – Srebrnac i (70%) i 600 za neskija{e (30%); dve planirane `i~are – naspram „Juniora” i sa lokalite- – 1.350 dnevnih izletnika – 1.080 skija{a (80%) i 270 ta Galovi}i), sa kapacitetom od 740 jednovremenih skija- neskija{a (20%); {a na dopunu u sektoru áâ alpskog skijali{ta (Duboka) i – zaposlenih 200 (10% od broja turisti~kih le`aja) i sa kapacitetom od 1.050 jednovremenih skija{a na dopunu u 40 u javnim i sportsko-rekreativnim sadr`ajima, ukupno sektoru ááá alpskog skijali{ta (Zaplanina). Ukupan kapa- 240, od toga po 50% stalnih i sezonskih; citet ednovremenih skija{a iznosi 5.590. – javni servisi i slu`be u funkciji turizma – par- Brze}e, zajedno sa obli`wim zaseokom Go~mance, svoj kinzi i gara`e, trgovina, ugostiteqstvo, tehni~ki servi- razvoj }e zasnivati na turizmu, poqoprivredi i maloj pri- si u funkciji sme{tajnih, javnih i sportsko-rekreativnih vredi u integraciji sa TC Kopaonik. U odnosu na funkci- sadr`aja, mawa polivelentna sala (kulturolo{ka upotre- je NPK, Brze}e predstavqa ulaznu, naseqsko-turisti~ku ba), etno-klub i eko-klub, turisti~ki biro, recepcija i kapiju NPK, ispred koje je, u sklopu naseqa, predvi|en au- drugo; tokamp. U funkciji turizma na podru~ju NPK i za{titne – od sportsko-rekreativnih sadr`aja predvi|eni su: zone NPK, u sastavu kompleksa Brze}a predvi|eni su sadr- sportsko-rekreativni centar sa polivalentnom salom `aji turisti~kog sme{taja i naseqskih javnih slu`bi, (sportska upotreba), solarijumom, otvorenim klizali- servisa, rekreacije i sporta, kao i sme{taj za deo zaposle- {tem, otvorenim terenima za male sportove (mali fud- nih u TC Kopaonik (u skladu sa Izmenama i dopunama Ur- bal/rukomet, ko{arka, odbojka, tenis), roler poligonom i banisti~ke ure|ajne osnove Brze}a, uz potrebne dopune). sportskim klubovima (kliza~ki, teniski i drugo), kao i Specifi~nost naseqa predstavqa polivalentni omladin- disperzovani rekreativno-zabavni sadr`aji organizovani ski centar („Junior”). Glavnu vezu Brze}a sa skijali{tem u klubovima (safari, kowi~ki, biciklisti~ki, paraglaj- u NPK predstavqa}e planirana kabinska `i~ara Brze}e – ding i drugo); Bregovi – Srebrnac, u funkciji transporta celom du`i- – Belo Brdo se sa kapacitetom od 2.480 jednovremenih nom i u funkciji skijawa od Bregova do Srebrnca (uz po- skija{a naslawa na osnovni sektor á alpskog skijali{ta, stoje}e `i~are iz Bele reke i planirane `i~are naspram preko planirane kabinske `i~are Belo Brdo – Nebeska „Juniora” i iz Galovi}a). stolica (me|ustanica) – Pan~i}ev vrh i planirane tri `i- 3) Kriva Reka (op{tina Brus): ~are, neposredno iz zaseoka ili iznad wih. – 1.500 stalnih stanovnika; Belo Brdo je u svom razvoju zasnovano na organizova- – 3.000 turisti~kih le`aja (od toga: 1.000 ili 33,3% u nom i integrisanom sistemu seoskog turizma, poqoprivre- turisti~kim apartmanima, 1.000 ili 33,3% u pansionima i de i male privrede, udru`enom sa aktivnostima TC Kopa- 1.000 ili 33,4% u privatnom sme{taju), 2.100 za skija{e onik i funkcijama NPK. U funkciji turizma, u nasequ su (70%) i 900 za neskija{e (30%); predvi|eni sadr`aji turisti~kog sme{taja, servisa i jav- – 2.000 dnevnih izletnika – 1.600 skija{a (80%) i 400 nih slu`bi, rekreacije i sporta (polazi{ta `i~ara, let- neskija{a (20%); wi izletni~ki punktovi i drugo). – zaposlenih 300 (10% od broja turisti~kih le`aja) i 50 u javnim i sportsko-rekreativnim sadr`ajima, ukupno 2. Turisti~ko-seoska naseqa u neposrednom kontaktu 350, od toga po 50% stalnih i sezonskih; sa NPK i TC Kopaonik: – javni servisi i slu`be u funkciji turizma – par- 1) Lisina – ^ajetina (u funkcionalnom sastavu kom- kinzi i gara`e, trgovina, ugostiteqstvo, tehni~ki servi- pleksa Suvo Rudi{te, op{tina Ra{ka): si u funkciji sme{tajnih, javnih i sportsko-rekreativnih – 500 stalnih stanovnika; sadr`aja, polivelentna sala (kulturolo{ka upotreba), et- – 10.000 turisti~kih le`aja (sada sve u vikend ku}ama, no-klub i eko-klub, turisti~ki klub, Turisti~ka organiza- od toga 4.000 ili 40,0% u pansionima i 6.000 ili 60,0% u cija, recepcija TC Kopaonik i drugo; vikend ku}ama), 7.000 za skija{e (70%, 5.500 u osnovnom – od sportsko-rekreativnih sadr`aja predvi|eni su: sektoru áá i 1.500 dopune u sektoru á) i 3.000 za neskija{e sportsko-rekreativni centar sa polivalentnom salom (30%); (sportska upotreba), solarijumom, otvorenim klizali- – zaposlenih 200 u nasequ i 40 u javnim i sportsko-re- {tem, otvorenim terenima za male sportove (mali fud- kreativnim sadr`ajima, ukupno 240, od toga po 50% stal- bal/rukomet, ko{arka, odbojka, tenis), roler poligonom, nih i sezonskih. sportskim klubovima (kliza~ki, teniski i drugo), kao i Vikend naseqe Lisina–^ajetina je primer drasti~- disperzovani rekreativno-zabavni sadr`aji organizovani nog kr{ewa odredbi va`e}eg PPPNPK, budu}i da je obim u klubovima (safari, kowi~ki, biciklisti~ki i drugo), sa izgradwe oko deset puta ve}i od planiranog i da se gradi- akva-programom na sistemu malih vodoakumulacija; lo bez plana i komunalne opreme. Zbog toga regulisawe na- – Kriva Reka se sa kapacitetom od 2.530 jednovreme- seqa predstavqa veliki problem, koji se samo delimi~no nih skija{a naslawa na osnovni sektor áH alpskog skija- mo`e re{iti, a wegovi korisnici ozbiqno optere}uju sa- li{ta (preko planiranih pet `i~ara, neposredno iz zase- obra}aj i skijali{te Suvog Rudi{ta. Re{ewe je u zausta- oka, ili iznad wih) i sa kapacitetom od 1.170 jednovreme- vqawu svake daqe izgradwe i u sanaciji naseqa – komunal- nih skija{a na dopunu u sektoru H alpskog skijali{ta. nom opremawu, izgradwi neophodnih sadr`aja javnih slu- Ukupan kapacitet je 3.700 jednovremenih skija{a. `bi i servisa, kao i u transformaciji zna~ajnog dela vi- Kriva Reka }e imati materijalnu osnovu razvoja u in- kend ku}a u pansione. Na taj na~in bi se smawio pritisak tegrisanom i organizovanom sistemu seoskog turizma, po- na izgradwu kompleksa Suvo Rudi{te, zbog ~ije blizine je qoprivrede i male privrede, udru`enim sa TC Kopaonik vikend naseqe i formirano na samoj granici NPK. U tom i NPK. Kriva reka je predvi|ena kao severoisto~na, na- smislu, razvoj naseqa zasnovan je dominantno na turizmu, seqsko-turisti~ka pomo}na kapija NPK, na glavnom prav- uz uslov funkcionalne integracije sa TC Kopaonik i iz- 17. novembar 2009. Broj 95 55 gradwe planiranog sektora alpskog skijali{ta u nepo- 3) Kremi}e (op{tina Ra{ka): srednoj blizini, preko koga }e se naseqe povezati sa osta- – 150 stalnih stanovnika; lim postoje}im i planiranim sektorima alpskog skijali- – 100 turisti~kih le`aja (sve u privatnom sme{taju); {ta TC Kopaonik. Naseqe predstavqa naseqsko-turisti~- – zaposlenih petoro; ku pomo}nu kapiju NPK sa jugozapadne strane; 4) Semete{ (op{tina Ra{ka): 2) \or|evi}i (op{tina Ra{ka): – 300 stalnih stanovnika; – 400 stalnih stanovnika; – 200 turisti~kih le`aja (sve u privatnom sme{taju); – 1.000 turisti~kih le`aja (od toga 500 ili 50% u pan- – zaposlenih 15; sionima i 500 ili 50% u privatnom sme{taju), za 700 ski- 5) Badaw (op{tina Ra{ka): ja{a (70%, u osnovnom sektoru âááá) i 300 neskija{a – 200 stalnih stanovnika; (30%); – 100 turisti~kih le`aja (sve u privatnom sme{taju); – zaposlenih 60, od toga po 50% stalnih i sezonskih. – zaposlenih desetoro; Naseqe \or|evi}i predstavqa zna~ajnu, relativno 6) Tioxe (op{tina Ra{ka): o~uvanu etno-celinu od zna~aja za NPK, ~ijem o~uvawu i – 400 stalnih stanovnika; revitalizaciji }e biti prilago|eno ure|ewe i kori{}ewe – 200 turisti~kih le`aja (sve u privatnom sme{taju); naseqa. Materijalna baza naseqa je u doma}inskom turi- – zaposlenih 15; zmu, poqoprivredi i maloj privredi, u integraciji sa TC 7) [ipa~ina (op{tina Ra{ka): Kopaonik i Jo{ani~kom Bawom. Preko ulaza u skijali{te – 600 stalnih stanovnika; iznad naseqa, \or|evi}i }e biti povezani sa ostalim ski- – 300 turisti~kih le`aja (od toga 100 ili 33.3% u pan- jali{tima TC; sionima i 200 ili 66,7% u privatnom sme{taju); 3) Crna Glava (op{tina Ra{ka): – zaposlenih 28, od toga po 50% stalnih i sezonskih; – 600 stalnih stanovnika; 8) Guvni{te (u funkcionalnom sastavu belog Brda, – 1.500 turisti~kih le`aja (od toga 700 ili 46,7% u op{tina Leposavi}): pansionima i 800 ili 53,3% u privatnom sme{taju), za – 200 stalnih stanovnika; 1.050 skija{a (70%, u osnovnom sektoru áH) i 450 neskija- – 200 turisti~kih le`aja (sve u privatnom sme{taju), {a (30%); za 140 skija{a (70%, u osnovnom sektoru á) i 60 neskija{a – zaposlenih 90, od toga po 50% stalnih i sezonskih. (30%); Crna Glava ima materijalnu bazu u doma}inskom turi- – zaposlenih desetoro; zmu, poqoprivredi i maloj privredi, u integraciji sa TC 9) Bozoqin (op{tina Brus): Kopaonik i Jo{ani~kom Bawom. Sa polazi{tima `i~ara – 300 stalnih stanovnika; iznad naseqa, Crna Glava }e biti povezani sa ostalim sek- – 100 turisti~kih le`aja (sve u privatnom sme{taju); torima skijali{ta; – zaposlenih desetoro; 4) Vele`-Paqev{tica (u neposrednom funkcional- 10) Kne`evo (u funkcionalnom sastavu Brze}a, op- nom sastavu Jo{ani~ke Bawe, op{tina Ra{ka): {tina Brus): – 200 stalnih stanovnika; – 200 stalnih stanovnika; – 300 turisti~kih le`aja (od toga 100 ili 33,3% u pan- – 100 turisti~kih le`aja (sve u privatnom sme{taju); sionima i 200 ili 66,7% u privatnom sme{taju); – zaposlenih desetoro; – zaposlenih 20, od toga po 50% stalnih i sezonskih. 11) Liva|e – (u funkcionalnom sastavu Br- Naseqe u funkcionalnom sastavu Jo{ani~ke Bawe uz ze}a, op{tina Brus) severozapadni glavni ulaz u NPK bi}e zasnovano na doma- – 600 stalnih stanovnika; }inskom turizmu i poqoprivredi, uz integrisawe sa TC – 600 turisti~kih le`aja (od toga 200 ili 33.3% u pan- Kopaonik i o~uvawe izvornog etno-ambijenta; sionima i 400 ili 66,7% u privatnom sme{taju), za 420 5) Ravni{te (u funkcionalnom sastavu Brze}a, op- skija{a (70%, u osnovnom sektoru âá) i 180 neskija{a {tina Brus): (30%); – 400 stalnih stanovnika; – zaposlenih 40, od toga po 50% stalnih i sezonskih; – 400 turisti~kih le`aja (od toga 100 ili 25,0% u pan- 12) Paqev{tica (op{tina Brus): sionima i 300 ili 75,0% u privatnom sme{taju), za 240 – 200 stalnih stanovnika; skija{a (60%, u osnovnom sektoru ááá) i 160 neskija{a – 200 turisti~kih le`aja (sve u privatnom sme{taju), (40%); za 140 skija{a (70%, u osnovnom sektoru âá) i 60 neskija- – zaposlenih 40, od toga po 50% stalnih i sezonskih. {a (30%); Naseqe u funkcionalnom sastavu Brze}a i punkta Za- – zaposlenih desetoro; planina (ulaz u skijali{te) bi}e zasnovano na doma}in- 4. Punktovi (bez sme{taja) van sekundarnih turisti~- skom turizmu i poqoprivredi, uz integraciju sa TC Kopa- kih centara i turisti~ko-seoskih naseqa: onik; 1) Punktovi na planiranim gondolskim `i~arama – 3. Ostala seoska naseqa sa turisti~kom funkcijom: Nebeske stolice na me|ustanici gondole Belo Brdo – Pan- 1) Rakovac (op{tina Ra{ka): ~i}ev vrh i Kokorovac (sa glavnom ulaznom kapijom u NPK – 500 stalnih stanovnika; sa severozapada) na me|ustanici gondole Jo{ani~ka Bawa – 400 turisti~kih le`aja (od toga 100 ili 25,0% u pan- – Vu~ak, sa restoranima – vidikovcima i prate}im sadr`a- sionima i 300 ili 75,0% u privatnom sme{taju), za 280 jima: skija{a (70% u osnovnom sektoru áH) i 120 neskija{a 2) Punktovi ulaza u skijali{te – polazi{ta `i~ara (30%); sede`nica u Dowoj planini i Mramorskoj reci (sa lokal- – zaposlenih 40, od toga po 50% stalnih i sezonskih; nim putnim prilazima i restoranima) i glavno ~vori{te 2) Mari}i (u funkcionalnom sastavu Jo{ani~ke Ba- izlaza `i~ara – na Pale`u (sa ~ajxinicom i skloni{tem); we, op{tina Ra{ka): 3) Etno-punkt ispred ulaza u NPK iznad Jo{ani~ke – 200 stalnih stanovnika; Bawe (sa kr~mom, prodavnicom, vodenicom, lo`i{tima, – 300 turisti~kih le`aja (od toga 100 ili 33,3% u pan- ribwakom, autokampom za 200 le`aja i kampom {atora za sionima i 200 ili 66,7% u privatnom sme{taju), za 210 100 le`aja). skija{a (70%, u osnovnom sektoru âááá) i 90 neskija{a Bilansi programa sekundarnih turisti~kih centara, (30%); turisti~kih naseqa i naseqa u funkciji turizma u za{tit- – zaposlenih 28, od toga po 50% stalnih i sezonskih. noj zoni NPK prikazani su na slede}im tabelama: 56 Broj 95 17. novembar 2009.

Tabela 7. Bilans programa sekundarnih turisti~kih centara u za{titnoj zoni NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Lokaliteti Broj Broj le`aja Broj dnevnih izletnika Jednovremeni Distribucija skija{a Zaposleni stalnih skija{i po sekt. skijali{ta stanovnika –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno skija{i neskija{i ukupno skija{i neskija{i ukupno osnovni dopunski ukupno –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– J. Bawa 2.500 4.500 1.800 2.700 3.000 1.500 1.500 3.300 âááá-2.700 áH-600 550 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brze}e sa Go~mancem 1.500 4.500 3.150 1.350 3.000 2.400 600 5.550 â-3.760 áâ-740 530 ááá-1.050 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Kriva Reka 1.500 3.000 2.100 900 2.000 1.600 400 3.700 áH-2.530 H-1.170 350 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Belo Brdo 800 2.000 1.400 600 1.350 1.080 270 2.480 á-2480 - 240 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 6.300 14.000 8.450 5550 9.350 6.580 2770 15.030 11.470 3.560 1.670 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 8. Bilans programa turisti~kih naseqa u za{titnoj zoni NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Lokaliteti Broj Broj le`aja Broj dnevnih izletnika Jednovremeni Distribucija skija{a Zaposleni stalnih skija{i po sekt. skijali{ta stanovnika –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno skija{i neskija{i ukupno skija{i neskija{i ukupno osnovni dopunski ukupno –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Lisina 500 10.000 7.000 3.000 - - - 7.000 áá-5500 á-1500 240 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– \or|evi}i 400 1.000 700 300 - - - 700 âááá-700 - 60 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Crna Glava 600 1.500 1.050 450 - - - 1.050 áH-1050 - 90 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Vele`–Paqe{tica 200 300 - 300 ------20 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ravni{te 400 400 240 160 - - - 240 ááá-240 - 40 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Rakovac 500 400 280 120 - - - 280 áH-280 40 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Mari}i 200 300 210 90 - - - 210 âááá-210 - 28 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Kremi}e 150 100 - 100 ------5 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Semete{ 300 200 - 200 ------15 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Badaw 200 100 - 100 ------10 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Tioxe 400 200 - 200 ------15 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– [ipa~ina 600 300 - 300 ------28 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Guvni{te 200 200 140 60 - - - 140 á-140 - 10 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Bezoqin 300 100 - 100 ------10 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Kne`evo 200 100 - 100 ------10 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Liva|e–Radmanovo 600 600 420 180 - - - 420 âá-420 - 40 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Paqev{tica 200 200 140 60 - - - 140 âá-140 - 10 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 5.950 16.000 10.180 5.820 - - - 10.180 8.680 1.500 671 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 9. Struktura turisti~kih le`aja u za{titnoj zoni NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Turisti~ki le`ajevi –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno hoteli apartmani odmarali{ta pansioni vikend ku}eprivatni sme{tajbawski stacionar –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 18.900 63 1.250 50 1.000 26 300 43 6.500 68 6.000 100 3.750 52 100 100 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 8.900 30 1.250 50 2.200 56 400 57 2.300 24 - - 2.750 38 - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} 2.200 7 - - 700 18 - - 800 8 - - 700 10 - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 30.000 100 2.500 100 3.900 100 700 100 9.600 100 6.000 100 7.200 100 100 100 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 10. Struktura turisti~kih le`aja u sekundarnim turisti~kim centrima u za{titnoj zoni NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Turisti~ki le`ajevi –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno hoteli apartmani odmarali{ta pansioni privatni sme{tajbawski stacionar –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 4.500 32 1.250 50 1.000 26 300 43 900 24 950 31 100 100 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 7.500 54 1.250 50 2.200 56 400 57 2.000 54 1.650 53 - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 17. novembar 2009. Broj 95 57

–––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Turisti~ki le`ajevi –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno hoteli apartmani odmarali{ta pansioni privatni sme{tajbawski stacionar –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} 2000 14 - - 700 18 - - 800 22 500 16 - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 14.000 100 2.500 100 3.900 100 700 100 3.700 100 3.100 100 100 100 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 11. Struktura turisti~kih le`aja u turisti~kim naseqima u za{titnoj zoni NP –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Turisti~ki le`aji –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno pansioni vikend ku}e privatni sme{taj –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– broj % broj % broj % broj % –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 14.400 90 5.600 95 6.000 100 2.800 68 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 1.400 9 300 5 - - 1.100 27 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} 200 1 - - - - 200 5 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 16.000 100 5.900 100 6.000 100 4.100 100 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Ukupan pregled glavnih planskih pokazateqa turizma na podru~ju Prostornog plana dat je u slede}im tabelama:

Tabela 12. Ukupni kapaciteti na podru~ju Prostornog plana po turisti~kim centrima i naseqima –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Turisti~ki centri Korisnici Jednovremeni skija{i Sektori skijali{ta Zaposleni i naseqa –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– stacionarn. izletnic. ukupno stacionarni izletnici ukupno osnovni dopunski ukupno ukupno –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– primarni 12.400 8.010 20.410 8.690 6.270 14.960 12.060 2.900 14.960 2.595 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– sekundarni 14.000 9.350 23.350 8.450 6.580 15.030 11.470 3.560 15.030 1.670 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– naseqa 16.000 - 16.000 10.180 - 10.180 8.680 1.500 10.180 671 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 42.400 17.360 59.760 27.320 12.850 40.170 32.210 7.960 40.170 4.936 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 13. Ukupni kapaciteti na podru~ju Prostornog plana po op{tinama –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Turisti~ki centri Korisnici Jednovremeni skija{i Sektori skijali{ta Zaposleni i naseqa –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– stacionarn. izletnic. ukupno stacionarni izletnici ukupno osnovni dopunski ukupno ukupno –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 27.250 8.320 35.570 16.880 5.770 22.650 17.690 4.720 22.410 2.926 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 12.950 7.690 20.640 8.900 6.000 14.900 11.900 3.240 15.140 1.760 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} 2.200 1.350 3.550 1.540 1080 2.610 2.620 - 2.620 250 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 42.400 17.360 59.760 27.320 12.850 40.170 32.210 7.960 40.170 4.936 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

3.2. Dugoro~ni program izgradwe i plan organizacije vrednosti i `ivotnu sredinu koji se ne mo`e uspe{no ot- sadr`aja posebne infrastrukture i saobra}ajne kloniti ili kompenzovati (u skladu sa Procenom uticaja infrastrukture na podru~ju Prostornog plana konkretnih projekata). (u funkciji NPK i razvoja stanovni{tva i komplementarnih aktivnosti) Alpsko skijali{te 3.2.1. Posebna (turisti~ka) infrastruktura Na osnovu valorizacije prirodnih i stvorenih uslova Glavne sadr`aje posebne infrastrukture na podru~ju podru~ja Prostornog plana, alpsko skijali{te je koncipi- NPK i za{titne zone NPK ~ini}e turisti~ka ponuda u rano kao glavni sadr`aj turisti~ke ponude u prostoru Ko- prostoru (van centara/kompleksa, naseqa i punktova), pre paonika. S obzirom na trajawe i kvalitet snega, kao i na svega alpskog i nordijskog skijali{ta, a zatim i letwih morfometrijske uslove, najve}i deo alpskog skijali{ta planinarskih i izletni~kih staza i drugih letwih sadr- nalazi se u visinskoj zoni planine, odnosno na podru~ju `aja. NPK, a mawi deo u za{titnoj zoni NPK (uz najmawi deo Lokacije odnosno pravci pru`awa i tehni~ke per- skijali{ta van podru~ja Prostornog plana). formanse `i~ara, alpskih i nordijskih ski-staza koje su Alpsko skijali{te koncipirano je kao jedinstven, date u tekstualnom delu i grafi~kom prikazu Prostornog povezani sistem `i~ara i ski-staza, od \or|evi}a, Crne plana, predstavqaju generalno re{ewe, koje se ne mora Glave i Krive Reke na severu, do Lisine i Belog Brda na smatrati striktno obavezuju}im. Ta~ne trase instalacija i jugu, odnosno od Jo{ani~ke Bawe na zapadu, do Brze}a i ski-staza odre|iva}e se kroz daqu dokumentaciju u skladu Pale`a na istoku, na teritorijama op{tina Ra{ka, Brus i sa funkcionalnim potrebama skijali{ta i turisti~kih Leposavi}. Sistem je sastavqen od deset sektora, i to: sadr`aja, tehnolo{kim mogu}nostima i uslovima terena, 1) á (jug) – kabinskom `i~arom od Belog Brda, preko tako da nemaju zna~ajan nepovoqan uticaj na prirodne jugozapadnog dela Nebeske stolice (me|ustanica) do Pan- 58 Broj 95 17. novembar 2009.

~i}evog vrha i `i~arama od Belog Brda i jugozapadnih pa- 10) H (severoistok) – sa terminala mogu}e elektri~ne dina Pan~i}evog vrha do grebena Pan~i}ev vrh – Vojetin `eleznice iz pravca Brusa `i~arama iz Krive Reke i Mra- (granica sa AP Kosovo i Metohija); preko grebena Pan~i- morske reke prema Pale`u, kao i iz Mramorske reke pre- }ev vrh – Vojetin ovaj sektor se spaja sektorom ááá, a na ma Marinkovcu i Velikoj [iqa~i, gde se spaja sa sekto- Pan~i}evom vrhu jo{ sa sektorima áá, áâ i âáá; ulazi u ski- rom áH; deo sektora (severno od Pale`a) predvi|en je van jali{te bi}e u Belom Brdu (kabinska `i~ara i `i~are se- granica Prostornog plana; ulazi u skijali{te bi}e u Kri- de`nice); kapacitet skijali{ta bi}e 4.380 jednovremenih voj reci (Jankovi}i) i na Pale`u; kapacitet skijali{ta skija{a; bi}e 3.750 jednovremenih skija{a; 2) áá (jugozapad) – `i~arama od ^ajetine prema grebe- Broj `i~ara i kapaciteti skijali{ta su orijentacio- nu Pan~i}ev vrh – Treska i iz Lisine, Kostovca i Sun~a- ni/pribli`ni, te nisu egzaktno obavezuju}i za detaqnije ne doline prema grebenu Suvo Rudi{te – Krst, gde se spa- planske dokumente razrade skijali{ta, ali su indikativ- ja sa sektorom âáá; preko Pan~i}evog vrha, sektor se spaja ni za ukupni kapacitet prostora meren brojem korisnika, sa sektorima á i áâ; ulazi u skijali{te bi}e u Lisini i od zna~aja za za{titu NPK, utvr|ivawe suprastrukture i ^ajetini; kapacitet skijali{ta bi}e 5.500 jednovremenih infrastrukture i drugo. skija{a; 3) ááá (jugoistok) – `i~arama od Zaplanine i Jelovar- U slu~ajevima ve}eg optere}ewa skijali{ta u visin- nika (nizvodno, van prirodnog rezervata) prema grebenu skoj zoni (na podru~ju NPK) dnevni izletnici }e biti Vojetin – Pan~i}ev vrh, gde se spaja sa sektorom á; preko usmereni na ulaze u skijali{ta u za{titnoj zoni NPK. Pan~i}evog vrha, sektor se spaja sa sektorima áâ i âáá; U navedenim sektorima na podru~ju Prostornog plana ulazi u skijali{te bi}e u Zaplanini; kapacitet skijali- predvi|ena je 81 `i~ara ukupne du`ine od oko 103,5 km, sa {ta bi}e 3.250 jednovremenih skija{a; ukupnom visinskom razlikom od oko 25.300 m u koridori- 4) áâ (istok, Duboka) – `i~arama od Duboke prema ma od ukupno oko 116 ha (24 postoje}e i 57 planiranih, me- Pan~i}evom vrhu, gde se spaja sa sektorima ááá i á i Kara- |u kojima tri kabinske). Na podru~ju NPK predvi|eno je 60 man grebenu gde se spaja sa sektorima â i âáá; ulazi u ski- `i~ara du`ine oko 66 km (71,5 ha, od ~ega u zoni áá stepe- jali{te bi}e u Dubokoj; kapacitet skijali{ta bi}e 1.750 na za{tite oko 7 ha i u zoni ááá stepena za{tite 64,5 ha), a jednovremenih skija{a; u za{titnoj zoni 21 `i~ara du`ine oko 37,5 km (44,5 ha). 5) â (istok, Bela reka) – `i~arama od Brze}a (naspram Od tri kabinske `i~are ukupne du`ine oko 12,7 km, dve se „Juniora”, iz Bele reke i od Galovi}a ispred ulaza u pru`aju kroz teritoriju NPK (u du`ini od oko 8,2 km, sa NPK), preko Struge, Ledenica i Kne`evskih bara do Ka- koridorom od 16,4 ha) i kroz za{titnu zonu NPK (u du`i- raman grebena, gde se spaja sa sektorima áâ i âáá, a na Jar- ni od oko 1,5 km, sa koridorom od 3 ha), a jedna samo kroz mu i ^etni~kom grobqu i sa sektorom âá; ulazi u skijali- za{titnu zonu NPK (u du`ini od oko 3 km, sa koridorom {te bi}e u Beloj reci, kod „Juniora” i u Galovi}ima (sva od 6 ha). Proseke kroz {umu za `i~are iznosi}e na podru~- tri u Brze}u) i na Jarmu; kapacitet skijali{ta bi}e 4.420 ju NPK ukupno oko 28 ha (od toga u zoni áá stepena za{ti- jednovremenih skija{a; te oko 3 ha i u zoni ááá stepena za{tite oko 25 ha), a u za- {titnoj zoni NPK oko 9 Van podru~ja Prostornog pla- 6) âá (istok, Velika Gobeqa) – kabinskom `i~arom od ha. na u sistemu skijali{ta su dve `i~are ukupne du`ine od Brze}a, preko Bregova (me|ustanica) do Srebrnca i `i~a- oko 2,5 Maksimalni kapacitet planiranih `i~ara iz- rama iz Srebrna~ke reke do Bregova i lokaliteta „farma km. nosi}e oko 78.000 uspona na ~as, za oko 48.000 jednovreme- Srebrnac”, od ^istog brda, Rendare, Srebrnca i Jarma nih korisnika. Sve kabinske `i~are i `i~are sede`nice prema V. Gobeqi, gde se povezuje sa sektorima âáá i âááá; bi}e i u funkciji letwe ponude u prostoru. Ski-liftovi sektor se na ^etni~kom grobqu povezuje sa sektorom â, na za zimsku vu~u skija{a i letwu vu~u alpen-rolera bi}e pri- ^istom brdu i Rendari sa sektorom áH i ishodi{tem `i- lago|eni za te funkcije i locirani u sklopu turisti~kih ~are ju`no od Rendare sa sektorom H; ulazi u skijali{te kompleksa primarnog TC Kopaonik. bi}e u Brze}u (kabinska `i~ara), na Srebrncu i Rendari; kapacitet skijali{ta bi}e 3.630 jednovremenih skija{a; Glavne alpske ski-staze (bez veznih staza, koje }e iz- 7) âáá (zapad) – `i~arama od „Suvog Rudi{ta” i „Jar- nositi oko 50% du`ine glavnih staza i oko 30% wihove ma” prema Pan~i}evom vrhu i Karaman grebenu, gde se spa- povr{ine) planirane su u du`ini od oko 191 km, na povr- ja sa sektorima áâ i â, kao i prema Velikoj Gobeqi gde se {ini od oko 955 ha, od ~ega na podru~ju NPK oko 128 km i spaja sa sektorima âá i âááá; sektor se na grebenu Suvo ru- 640 ha ili oko 5,3% povr{ine NPK (64,3 ha u zoni áá ste- di{te – Krst povezuje sa sektorom áá, a na Pan~i}evom vr- pena za{tite i 575,7 ha u zoni ááá stepena za{tite), u za- hu i sa sektorima á i áâ; ulazi u skijali{te bi}e na „Su- {titnoj zoni NPK oko 56,5 km i 282,5 ha, ili oko 1,4% za- vom Rudi{tu”, „Marinoj Vodi” i „Jarmu”; kapacitet skija- {titne zone i van podru~ja Prostornog plana oko 6,5 km i li{ta bi}e 7.250 jednovremenih skija{a; 32,5 ha. Proseke kroz {umu za ski-staze iznosi}e na pod- 8) âááá (severozapad) – kabinskom `i~arom od Jo{a- ru~ju NPK ukupno oko 179 ha (od toga u zoni áá stepena za- ni~ke Bawe preko Kokorovca (me|ustanica) do Vu~aka i {tite oko 19 ha i u zoni ááá stepena za{tite oko 160 ha), a `i~arama iz [utanova~ke reke prema Vu~aku i Mekoj pre- u za{titnoj zoni NPK oko 56 ha. Maksimalno mogu}i ka- sedli, odnosno od \or|evi}a prema Mekoj presedli, Maloj pacitet alpskih ski-staza na podru~ju Prostornog plana Gobeqi i Velikoj Gobeqi, gde se spaja sa sektorima âá i iznosi oko 46.000 jednovremenih skija{a, od ~ega je plani- âáá; veznom ski-stazom u [aklmanskoj reci sektor se pove- ran kapacitet od oko 40.000 jednovremenih skija{a, a kapa- zuje sa sektorom áH; ulazi u skijali{te bi}e u Jo{ani~koj citet od 6.000 jednovremenih skija{a predstavqa rezervu. Bawi i na Kokorovcu (kabinska `i~ara) i u \or|evi}ima Od planiranih 40.000 jednovremenih skija{a, za ~etiri tu- (`i~are sede`nice); kapacitet skijali{ta bi}e 3.750 je- risti~ka kompleksa i jedan punkt sa sme{tajem (Zaplani- dovremenih skija{a; na) na podru~ju NPK funkcionalno je vezano oko 15.000, a za sekundarne turisti~ke centre i seosko-turisti~ka nase- 9) áH (sever) – `i~arama iz [aklmanske reke prema qa u za{titnoj zoni NPK oko 25.000. Ina~e planirani ka- Rendari i Tre{tenici, od Crne Glave, Dowe planine i pacitet glavnih alpskih staza od 40.000 jednovremenih Krive Reke prema Belim ~ukama i Tre{tenici i iz Cigan- skija{a raspore|en je na podru~ju NPK sa oko 26.000, u za- ske reke do Male [iqa~e i lokaliteta ju`no od Rendare; {titnoj zoni NPK sa oko 13.000 i van podru~ja Prostor- sektor se na Rendari povezuje sa sektorom âá, na Velikoj nog plana sa oko 1.000 jednovremenih skija{a. [iqa~i i Marinkovcu sa sektorom H, a veznom ski-stazom u [aklmanskoj reci sa sektorom âááá; ulazi u skijali{te Pokazateqi planiranih sektora alpskih skijali{ta bi}e u [aklmanu i Krivoj Reci (Pr{i}i); kapacitet ski- na podru~ju Prostornog plana prikazani su na slede}im jali{ta bi}e 8.500 jednovremenih skija{a; tabelama. 17. novembar 2009. Broj 95 59

Tabela 14. Pokazateqi `i~ara po sektorima alpskog skijali{ta na podru~ju Prostornog plana –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Sektor skijali{ta @i~are Gondole broj du`ina u m uspona na ~as visinska povr{ina broj du`ina u m uspona na ~as visinska povr{ina razlika u m koridora u ha razlika koridora u ha –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– á-jug 8 7100 8000 2340 7.1 1 3000 3000 750 6 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá-jugozapad 10 11500 10000 2900 11.5 - - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ááá-jugoistok 5 6200 5000 2350 6.2 - - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áâ-istok, Duboka 4 3300 4000 1410 3.3 - - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– â-istok, B. Reka 8 8400 8000 2890 8.4 - - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âá-istok, Gobeqa 9 6900 9000 1330 6.9 1 4700 3000 775 9.4 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âáá-zapad 11 12100 11000 2210 12.1 - - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âááá-severozapad 6 6400 6000 1140 6.4 1 5000 3000 - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áH-sever 11 15600 11000 3080 15.6 - - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– H-severoistok 6 13100 6000 3020 13.1 - - - 1125 10 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 78 90600 78000 22670 90.6 3 12700 9000 2650 25.4 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Svega 1+2 103500 48000 25320 116 jednovrem. ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 15. Pokazateqi glavnih alpskih ski-staza po sektorima alpskog skijali{ta na podru~ju Prostornog plana –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Sektor skijali{ta Ski-staze Broj jednovremenih skija{a ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– du`ina u km povr{ina u ha –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– á-jug 17.5 87.5 4375 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá-jugozapad 22.0 110.0 5500 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ááá-jugoistok 13.0 65.0 3250 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áâ-istok, Duboka 7.0 35.0 1750 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– â-istok, B. Reka 17.5 87.5 4420 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âá-istok, Gobeqa 14.5 72.5 3625 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âáá-zapad 29.0 145.0 7250 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âááá-severozapad 15.0 75 3750 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áH-sever 34.0 170 8500 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– H-severoistok 21.5 107.5 5375 (van Prostornog plana 6.5) (van Plana 32) (van Plana 1625) –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno: 184.5 923 46170 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 16. Bilans koridora `i~ara i alpskih ski-staza po zonama za{tite NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina @i~are ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá stepen za{tite ááá stepen za{tite ukupno NPK za{titna zona ukupno Prostorni pl. (1) (2) (1+2) (3) (1+2+3) ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 3290 3.3 31200 35.4 34490 38.7 15100 15.4 49590 54.1 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 3610 3.6 27800 29.3 31410 32.9 12400 15.9 43810 48.8 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} ------10100 13.1 10100 13.1 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 6900 6.9 59000 64.7 65900 71.6 37600 44.4 103500 116 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Ski-staze ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá stepen za{tite ááá stepen za{tite ukupno NPK za{titna zona ukupno Prostorni pl. (1) (2) (1+2) (3) (1+2+3) ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 7470 37.4 59950 300 67420 337.4 18100 90.5 85520 427.9 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 5390 26.9 55190 276 60580 302.9 20900 104.5 81480 407.4 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} ------17500 87.5 17500 87.5 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 12860 64.3 115140 575.7 128000 640.3 56500 282.5 184500 922800 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 60 Broj 95 17. novembar 2009.

Tabela 17. Bilans povr{ina proseka {uma za `i~are i alpske ski-staze po zonama za{tite NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Proseka {ume/`i~are ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá stepen za{tite (1) ááá stepen za{tite (2) za{titna zona (3) ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– du`ina u km povr{ina u ha proseka u % du`ina u km povr{ina u ha proseka u % du`ina u km povr{ina u ha proseka u % –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 0,8/3,3 0,8/3,3 24 7,4/31 8,6/35,4 24 3,7/15,1 3,7/15,4 24 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 1,9/3,6 1,9/3,6 52 15,4/28 16,5/29,3 56 3,3/12,4 4,3/15,9 27 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} - - - - - 0,7/10,1 0,7/13,1 5,3 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 2,7/6,9 2,7/6,9 39 22,8/59 25,1/64,7 39 7,7/37,6 8,7/44,4 20 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Svega (1+2) du`ina 25,5/65,9 km, ili oko 39%; povr{ina 27,8/71,6 ha, ili oko 39% (1+2+3) du`ina 33,2/103,5 km, ili oko 32%; povr{ina 36,5/116 ha, ili oko 32% –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Proseka {ume/ski-staze ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá stepen za{tite (1) ááá stepen za{tite (2) za{titna zona (3) ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– du`ina u km povr{ina u ha proseka u % du`ina u km povr{ina u ha proseka u % du`ina u km povr{ina u ha proseka u % –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 1,7/7,5 8,5/37,4 23 10,6/59,9 53/300 18 7,1/181 35.5/90.5 39 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 2,0/5,4 10/26,9 37 21,6/55,2 108/276 39 3,5/20.9 17.5/104.5 17 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} ------0,7/17.5 3.5/87,5 4 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 3,7/12,8 18,5/64,3 29 32,2/115,1 161/575,7 28 11,3/56.5 56/282.5 20 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Svega (1+2) du`ina 36/128 km, ili 28%; povr{ina 179/640 ha, ili 28% (1+2+3) du`ina 47/184,5 km ili 25%; povr{ina 235/923 ha, ili 25% ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 18. Struktura jednovremenih skija{a po turisti~kim centrima/naseqima i sektorima alpskih skijali{ta –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Sektor skijali{ta Broj jednovremenih alpskih skija{a po turisti~kim centrima i naseqima Mogu}i broj jednovremenih skija{a –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– primarni sekundarni naseqa ukupno kapacitet popuwenost slobodni (1) (2) (3) (1+2+3) skijali{ta kapaciteta u % kapaciteti –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– á-jug - 2.480 1.640 4.120 4.375 94 255 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá-jugozapad - - 5.500 5.500 5.500 100 0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ááá-jugoistok 1.960 1.050 240 3.250 3.250 100 0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áâ-istok, Duboka 740 740 - 1.480 1.750 85 270 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– â-istok, B. Reka 940 3.760 - 4.700 4.700 100 0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âá-istok, Gobeqa 1.850 - 560 2.410 3.625 66 1.215 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âáá-zapad 7.250 - - 7.250 7.250 100 0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âááá-severozapad - 2.700 910 3.610 3.750 96 140 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áH-sever 2.220 3.130 1.330 6.680 8.500 79 1.820 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– H-severoistok - 1.170 - 1.170 3.750 31 2.580 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 14.960 15.030 10.180 40.170 46.450 86 6.280 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Nordijsko skijali{te dina grebena Suvo rudi{te – Treska na jugu) predvi|eni su slede}i glavni pravci nordijskih staza: kroz Barsku reku; Prema valorizaciji terena Kopaonika, za nordijsko Dowi Babin grob – Rvatske ba~ije – Ibrovska ravan; Kadi- skijawe su najpogodnije zone Ravnog Kopaonika i Krivo- jevac – @iloviti laz; Greda – Hajdu~ica; Suvo rudi{te – re~ke ravni. Na ovim prostorima i u wihovom okru`ewu Jela~i}a strugara – Jankove bare – Hajdu~ica; Jaram – koncipirana je mre`a glavnih nordijskih ski-staza ukup- Ibrovska ravan; Kadijevac – Greda; Kadijevac – Paqev{ti- ne du`ine od oko 60 km i povr{ine od oko 18 ha, od ~ega ca i drugo. Nordijske staze ove zone direktno su dostupne na podru~ju NPK oko 20 km i oko 6 ha, a u za{titnoj zoni kompleksima primarnog TC Kopaonik – „Suvo Rudi{te” i NPK i {irem okru`ewu oko 40 km i oko 12 ha. Staze u „Jaram”, kao i turisti~kom nasequ Lisina – ^ajetina. okviru NPK predvi|ene su prete`no u zoni ááá stepena za- Kroz zonu Krivore~ke ravni (pa{wa~ki prostori ko- {tite, a mawim delom u zoni áá stepena za{tite. Za nordij- ji se prote`u od Srebrnca preko Krive Reke u za{titnoj ske staze se prete`no koriste postoje}i {umski i poqski zoni NPK i Osredaca do Karaule i @eqina van podru~ja putevi i staze, odnosno pa{waci i neobraslo {umsko ze- Prostornog plana) predvi|eni su slede}i glavni pravci mqi{te, te se zbog wih ne se~e {uma, a pri ure|ewu staza nordijskih staza: kroz Cigansku reku; Srebrnac – Rendara potrebne su samo minimalne intervencije (prelazi preko – Kriva Reka; ^isto brdo – [aklman i drugo. Staze ove zo- vodotoka, tabawa snega). ne neposredno su dostupne kompleksima primarnog TC Ko- Kroz zonu Ravnog Kopaonika (izme|u padina Karamana paonik – „Srebrnac” i „Rendara”, kao i sekundarnom turi- i Gobeqe na istoku, padina Bawskog Kopaonika i Vu~aka na sti~kom centru Kriva Reka i seosko-turisti~kom nasequ severu, Jadovnika i klisure Samokovske reke na zapadu i pa- Crna Glava. 17. novembar 2009. Broj 95 61

U okviru ovih zona, mawim delom u zoni ááá stepena za- ze}a postoje}im regionalnim putem R-218a (u za{titnoj zo- {tite NPK i ve}im delom u za{titnoj zoni NPK, formi- ni kroz glavnu, jugoisto~nu kapiju NPK) i Go~manaca, pla- ra}e se ograni~eni poligoni sa motorne sanke i moto-ski- niranim regionalnim putem Go~manci–Kriva Reka, sa safari. odvajawem kod prevoja Vu~kas (1296 m n.v.) prema Rendari Na nordijskim stazama je predvi|ena propisna marka- i Srebrncu, sa severoisto~nom, pomo}nom kapijom NPK na cija, a daqe od turisti~kih kompleksa skloni{ta od ne- [iqa~i; vremena. U okviru mre`e nordijskih staza u zoni ááá stepe- 2) Kraqeva, sa magistralnog puta M-22 Kraqevo–Ra- na za{tite NPK uredi}e se takmi~arske staze za langlauf {ka, preko Biqanovca postoje}im regionalnim putem R- i staze za sportski biatlon. 119, koji u za{titnu zonu NPK ulazi sa severozapadne stra- ne kod Jo{ani~ke Bawe; sa ovog puta se iz Jo{ani~ke Bawe Sadr`aji letwe turisti~ke ponude u prostoru u NPK pristupa postoje}em regionalnim putem R-119a kroz Planinarske i izletni~ke staze – Planinarske i iz- glavnu, severozapadnu kapiju NPK kod Kokorovca; letni~ke staze na podru~ju NPK predvi|ene su najve}im 3) Ra{ke i Leposavi}a, sa magistralnog puta M-22.3 delom na trasama nordijskih staza, prete`no u zoni ááá ste- Ra{ka–Leposavi}, preko Rudnice postoje}im regionalnim pena za{tite, kao i u atraktivnim predelima zone áá ste- putem R-119a, koji u za{titnu zonu NPK ulazi sa jugozapad- pena za{tite. Namewene su kretawu planinara i izletni- ne strane kod [ipa~ine; sa ovog puta se u podru~je NPK ka – pe{aka, jaha~a i planinskih biciklista, u funkciji pristupa kod ^ajetine–Kostovca kroz pomo}nu, jugozapad- nu kapiju NPK; tako|e, sa ovog puta se kod Kostovca di- rekreacije i prezentacije NPK. Na stazama }e biti ure|e- rektno pristupa planiranom kru`nom putu oko Kopaoni- na odmori{ta sa vatri{tima i skloni{tima, vidikovci i ka, u pravcu Jo{ani~ke Bawe i Belog Brda. bivaci. Dopunski saobra}ajni prilazi podru~ju NPK su iz Vi{enamenske male vodoakumulacije – Na podru~ju pravaca: NPK predvi|eno je pet vi{enamenskih malih vodoakumu- 1) Aleksandrovca i Vrwa~ke Bawe (od Karaule sa re- lacija, izme|u ostalog za rekreaciju (bez sportskog ribo- gionalnog puta R-119) preko Krive Reke, planiranim regi- lova) i za sne`ne topove – Crveni jezero, Kadijevac, Ja- onalnim putem koji u za{titnu zonu NPK ulazi sa severo- blanova ravan, Gobeqa i [aklman. Mawe vodozahvate, mak- isto~ne strane kod Pr{i}a; sa ovog puta se kod Pr{i}a simalne povr{ine do 1 mogu}e je predvideti i na dru- ha, direktno pristupa planiranom kru`nom putu oko Kopao- gim lokacijama osim navedenih, {to }e se razraditi kroz nika u pravcu Jo{ani~ke Bawe i Brze}a, a sam put ulazi u izradu odgovaraju}e urbanisti~ke ili tehni~ke dokumenta- podru~je NPK kod \urkovice; cije, u skladu sa uslovima za{tite prirode i za{tite voda. 2) Kur{umlije preko Bla`eva do Brze}a, regionalnim U za{titnoj zoni NPK predvi|eno je vi{e malih vodoaku- putem R-218, koji u za{titnu zonu NPK ulazi sa jugoisto~- mulacija, sve, izme|u ostalog, u funkciji sportskog ribo- ne strane kod \erekara; sa ovog puta se kod Mramora di- lova, a na Krivoj reci i u funkciji rekreacije (mogu} si- rektno pristupa planiranom kru`nom putu oko Kopaoni- stem malih vodoakumulacija sa akva-programom). ka, u pravcu Belog Brda i Lisine–^ajetine; Saobra}ajna infrastruktura – Razvoj saobra}ajne 3) Leposavi}a, sa magistralnog puta M-22.3 Ra- mre`e na podru~ju Prostornog plana usmeren je na povezi- {ka–Leposavi}, preko Drena postoje}im regionalnim pu- vawe naseqa, turisti~kih centara, punktova i pojedina~- tem R-218, koji u za{titnu zonu NPK ulazi sa ju`ne stra- nih objekata me|usobno, sa drugim sadr`ajima i sa okru`e- ne kod Belog Brda, odnosno preko Le{ka postoje}im lo- wem, preko mre`e postoje}ih i planiranih drumskih i `e- kalnim putem koji u za{titnu zonu NPK ulazi sa ju`ne lezni~kih saobra}ajnica, `i~ara i vazdu{nih pristani- strane kod Guvni{ta; sa ovih puteva se kod Belog Brda i {ta, pri ~emu }e maksimalno biti uva`eni interesi za- Guvni{ta direktno pristupa planiranom kru`nom putu {tite prirode, razvoja turizma i lokalne zajednice. Najva- oko Kopaonika u pravcu Lisine–^ajetine i Brze}a; `niji zadatak predstavqa pove}awe saobra}ajne dostupno- 4) Aleksandrovca i Jo{ani~ke bawe, sa regionalnog sti podru~ju Prostornog plana s magistralnih saobra}aj- puta R-119 Jo{ani~ka Bawa–Aleksandrovac, preko Mari}a nica (M-5 iz pravaca Kru{evca, M-22 iz pravca Kraqeva i postoje}im lokalnim putem uz Gobeqsku reku do \or|evi- M-22.2 iz pravca Kosovske Mitrovice) i okolnih regio- }a; sa ovog puta se kod \or|evi}a direktno pristupa pla- nalnih i va`nijih lokalnih puteva – iz pravaca Razbojne niranom kru`nom putu oko Kopaonika, u pravcu Kokorov- i Brusa, Biqanovca, Ra{ke i Rudnice, Aleksandrovca i ca, Crne Glave i Krive Reke; Vrwa~ke Bawe, Kur{umlije i Leposavi}a. 5) Ra{ke, sa magistralnog puta M-22.3 Ra{ka–Leposa- Razvoj i ure|ewe putne mre`e na podru~ju Prostornog vi}, preko Karadaka postoje}im lokalnim putem koji u za- plana zasniva}e se na poboq{awu postoje}e regionalne i {titnu zonu NPK ulazi sa zapadne strane kod Tioxa; sa lokalne putne mre`e, izgradwi novih deonica regional- ovog puta se kod Orlovca i Semete{kog jezera direktno nih i lokalnih puteva, izgradwi kru`nog putu oko Kopao- pristupa planiranom kru`nom putu oko Kopaonika, u prav- nika, kontroli ulaska na podru~je NPK i re{avawu pita- cu Vele`–Paqev{tica i Lisina–^ajetina; wa miruju}eg saobra}aja. Razvoj ostalih saobra}ajnih mre- 6) Ra{ke, sa magistralnog puta M-22.3 Ra{ka–Leposa- `a zasniva}e se na kori{}ewu dela postoje}ih i izgradwi vi}, preko Kaznovi}a postoje}im lokalnim putem, koji u nekih novih `i~ara sede`nica, kao i na izgradwi kabin- za{titnu zonu NPK ulazi sa zapadne strane kod Badwa; sa skih `i~ara, `elezni~kih saobra}ajnica, sportskog aero- ovog puta se kod ^omaga direktno pristupa planiranom droma i heliodroma. kru`nom putu oko Kopaonika, u pravcu Vele`–Paqev{ti- Putna mre`a ca i Lisina–^ajetina. 7) Razvoj putne (kao glavne saobra}ajne) mre`e na pod- Razvoj putne mre`e na podru~ju Prostornog plana za- ru~ju NPK bi}e uskla|en sa potrebama za{tite prirode i sniva}e se na pove}awu saobra}ajne dostupnosti podru~ju prirodnih vrednosti NPK, prema ~emu je izvr{ena dife- sa magistralnih i regionalnih puteva, kao i na moderni- rencijacija putnih saobra}ajnica na: javne pravce motori- zaciji i izgradwi deonica regionalnih i lokalnih puteva zovanog kretawa (regionalne drumske saobra}ajnice, javne na podru~ju. lokalne drumske saobra}ajnice, kao i planinska `elezni- Glavni saobra}ajni prilazi podru~ju NPK predvi|e- ca i `i~are); kontrolisane pravce skija{kog, pe{a~kog, ni su iz pravaca: biciklisti~kog i jaha~kog kretawa posetilaca NPK /tu- 1) Kru{evca (sa autoputa E-75, petqa „”, km rista po utvr|enim itinererima, koji su odre|eni raspo- 752+512, na ukr{tawu sa magistralnim putem M-5 Poja- redom vrednosti NPK i sadr`aja turizma, prete`no kori- te–Kru{evac) postoje}im regionalnim putem R-218, koji {}ewem postoje}ih lokalnih puteva i staza, odnosno pla- preko Brusa ulazi u za{titnu zonu NPK sa isto~ne strane niranih staza; slu`bene pravce motorizovanog i ostalog kod Paqev{tice; sa ovog puta se u NPK pristupa kod Br- kretawa za potrebi NPK (prilazi vrednostima, punktovi- 62 Broj 95 17. novembar 2009. ma i objektima NPK), turizma, rekreacije i sporta (snab- Reke i Crne Glave preko [aklamana do \or|evi}a, pa pa- devawe, tehni~ko opslu`ivawe i sli~no), {umarstva ({um- dinom Bawskog Kopaonika do Kokorovca, gde se ukqu~uje u ski putevi), posebne namene, sela po obodu NPK, kao i, u regionalni put R119a Jo{ani~ka Bawa–Kopaonik do Ve- mawoj meri, za potrebe vodoprivrede i ~iste energetike. le`–Paqev{tice; od Vele`–Paqev{tice put nastavqa Okosnicu razvoja i ure|ewa putne mre`e podru~ja trasom starog puta Jo{ani~ka Bawa–Ra{ka, preko Plaka- NPK i podru~ja Prostornog plana ~ini dogradwa, moder- onice i sedla izme|u Jadovanika i Kremi}skih planina, nizacija, rekonstrukcija i poja~ano odr`avawe pojedinih do ^omaga i Semete{a; od Semete{a nastavqa preko loka- deonica regionalnih puteva ka Kopaoniku – iz pravaca Br- liteta Ki`evak, Lisine i regionalnog puta R-119a Rudni- ze}a R-218a, iz pravca Rudnice i Jo{ani~ke Bawe R-219a. ca–Kopaonik do Kostovca; od Kostovca vodi preko Jasala Regionalna putna mre`a bi}e kompletirana izgrad- i sedla Treska, iznad sela Guvni{te i Belo Brdo za Zapla- wom novih regionalnih puteva, i to na relacijama: [iqa- ninu, ^eli}e i Mramor do regionalnog puta R-218 Brze- ~a–Rendara u du`ini od 1 km (op{tina Brus, od regional- }e–Bla`evo; od Mramora vodi preko Brze}e do Go~manca, nog puta R-218a do planiranog podcentra Rendara), [iqa- gde se odvaja od R-218, nastavqaju}i kao planirani regio- ~a–prevoj Vu~kas u du`ini od 3,5 km (op{tina Brus, od re- nalni put iznad sela Liva|e i Paqev{tica i dolinom gionalnog puta R-218a do planiranog regionalnog puta Mramorske reke preko zaseoka Simi}i i Jankovi}i do za- Go~manci–Kriva reka), Mramor–^eli}i–Zaplanina–Belo seoka Pr{i}i i centra Krive Reke. Brdo (op{tine Brus i Leposavi}, od regionalnog puta R- Kru`ni put povezuje deset sela i vi{e zaseoka, i to: 218 do Belog Brda) i Suvo Rudi{te – jugozapadnim grebe- 1) u op{tini Brus: tri grupacije rudni~kih naseobi- nom ka Podujevu (op{tina Leposavi}, od regionalnog puta na i jedan zaseok ka Bozoqinu sa vi{e grupacija ku}a, ru- R-218a, u skladu sa potrebama i prethodnim istra`ivawem darsko naseqe Zaplanina i zaseok ^eli}i ka Ravni{tu, trase). Postoje}i regionalni put R-218-a kroz podcentar Brze}e, Go~mance, Liva|e i Krivu Reku sa zaseocima Jan- Suvo Rudi{te pretvori}e se u internu saobra}ajnicu, a pa- kovi}i, Pr{i}i, Trifunovi}i, \uri}i i Nov~i}i; ralelno sa wim (sa severne strane) izgradi}e se nova tran- 2) u op{tini Ra{ka: Crnu Glavu i \or|evi}e, Jo{a- zitna saobra}ajnica. Nova deonica regionalnog puta je u ni~ku Bawu sa zaseokom Vele`-Paqev{tica, Semete{ sa funkciji re{avawa problema saobra}ajnog zagu{ewa, dok zaseocima ^omage, Panovi}e i Semete{ko jezero, kao i na- }e interna saobra}ajnica omogu}iti prilaz odgovaraju}im seqe Lisina–^ajetina sa vi{e grupacija ku}a; segmentima podcentra i re{ewe miruju}eg saobra}aja, iz- 3) u op{tini Leposavi}: Guvni{te sa osam grupacija gradwom parking i gara`nih prostora. Boqa prohodnost ku}a i Belo Brdo sa zaseocima Sokolica, Leskova, Sanxak, regionalnog puta R-218a u zimskim uslovima obezbedi}e se Gradi{te, i Maru{i}i. izgradwom za{titnih {umskih pojaseva i gra|evinskih ga- U gravitacionoj zoni kru`nog puta nalazi se jo{ lerija, prioritetno na deonici od [iqa~e do Jarma, kao {est sela i vi{e zaseoka i to: i primenom mera poja~anog odr`avawa. 1) u op{tini Brus: zaseoci Krive Reke – Mihajevi}i, Predvi|a se mogu}nost realizacije alternativnog Cvetkovi}i, Stoji}i, Maksi}i i Ba~evci, Bezoqin i Rav- pravca regionalnom putu R-218a na potezu ju`no od posto- ni{te (za ~ije je povezivawe potrebno izgraditi nove sao- je}e trase, na deonici od Jarma do ispod Suvog Rudi{ta, u bra}ajne prikqu~ke); du`ini od oko 6 km (najve}im delom na teritoriji op{ti- 2) u op{tini Ra{ka: [ipa~ina, Tiohe, Badaw i Kre- ne Ra{ka). Alternativni pravac Jaram–Suvo Rudi{te je mi}e sa zaseocima Dragodawe i Lu~no. funkciji poboq{awa uslova razvoja turizma (razvoja ski- Ulazi na kru`ni put sa spoqne saobra}ajne mre`e su jali{ta, re{avawa problema tranzitnog saobra}aja-naro- kod Jo{ani~ke Bawe (Vele`–Paqev{tica i Kokorovac), ~ito tokom zime, izbegavawa dela kriti~ne deonice na ko- \or|evi}a, Pr{i}a, Liva|a, Go~manaca, Mramora, Belog joj se tokom zime formiraju nanosi) i za{tite `ivotne Brda, Guvni{ta, Kostovca, Lisine, Orlovca (Tiohe), Se- sredine na Kopaoniku. U ciqu usagla{avawa potreba raz- mete{a, Badwa (^omage), Kremi}a i Lu~na. voja i za{tite NPK, u toku sprovo|ewa Prostornog plana, Razvoj putne mre`e podru~ja NPK i podru~ja Prostor- posebno }e se voditi ra~una o izboru kona~ne trase i na- nog plana obuhvata i modernizaciju postoje}ih lokalnih ~ina realizacije ovog alternativnog puta (u ~ijem korido- saobra}ajnica u funkciji slu`benih puteva i rekonstruk- ru se, u ciqu za{tite izvori{ta vodosnabdevawa Kopaoni- ciju i izgradwu novih javnih lokalnih saobra}ajnica. Raz- ka, predvi|a realizacija kolektora za odvo|ewe i pre~i- voj lokalnih puteva na podru~ju Prostornog plana predvi- {}avawe atmosferskih voda–do ispod Crvenog jezera). |en je sa zadacima: pove}awa saobra}ajne dostupnosti i po- Kontrola ulaska na podru~je NPK obezbedi}e se sta- vezanosti naseqa, me|usobno, sa op{tinskim centrima, sa vqawem u funkciju ulaznih kapija kao informativno-kon- centrima zajednice sela, skijali{tima i turisti~kim cen- trolnih punktova, i to: glavnih, na regionalnim putevima trima u visinskoj zoni; i razvoja turizma, poqoprivrede, R-218a (postoje}a „Brze}e” iznad Brze}a) i R119a (nova „Ko- {umarstva i drugih komplementarnih aktivnosti, uz obez- korovac” umesto postoje}e „Vele`–Paqev{tica” iznad Jo- be|ivawe za{tite i pristupa~nosti vrednostima NPK. {ani~ke Bawe), odnosno pomo}nih na regionalnom putu Najva`nije nove lokalne saobra}ajnice na podru~ju R119a („Kostovac” iznad Lisine) i na planiranom regio- NPK i Prostornog plana planirane su na slede}im relaci- nalnom putu Karaula – Go~manci („[iqa~a”), kao i slu- jama: Crna Glava – \urkovica (op{tine Ra{ka i Brus, deo `benih ulaza na regionalnim i lokalnim putevima, koji iz kru`nog puta), Crna Glava – [aklman (op{tina Ra{ka), za{titne zone NPK ulaze na teritoriju NPK („Mramor” Kriva Reka – \urkovica (op{tina Brus, deo kru`nog puta), iznad Brze}a, „Vu~kas” iznad Paqev{tice, „\urkovica” iz- \urkovica – Rendara (op{tina Brus), Brze}e/Mramor – Du- nad Krive Reke, „[iqakovac” iznad Crne Glave i drugo). boka/Plazi{te `i~are Kr~mar (op{tina Brus), Semete{ – Ovim Prostornim planom rezervi{e se potencijalni Regionalni put R-219a (op{tina Ra{ka) i druge. koridor kontinualnog kru`nog puta, pribli`no oko gra- @elezni~ka mre`a nice NPK u visinskoj zoni od oko 1.000 do 1.200 m n.v., ko- ji }e nastati povezivawem postoje}ih {umskih, lokalnih i Razvoj `elezni~kog saobra}aja na podru~ju Prostor- regionalnih puteva, a mawim delom izgradwom novih deo- nog plana usmeren je na poboq{awe pristupa podru~ju sa nica puteva. Trasa kru`nog puta ima ukupnu du`inu od oko spoqne `elezni~ke mre`e izgradwom radijalnih prilaza 86 km, od ~ega je oko 68 km ili 80% u za{titnoj zoni NPK. i kru`ne `eleznice oko NPK. Procewuje se da oko 80 km ili 93% trase kru`nog puta ~i- Optimalan `elezni~ki prilaz podru~ju NPK ostva- ne postoje}i kategorisani i nekategorisani putevi, dok ri}e se iz pravca postoje}e pruge Kru{evac – Kraqevo, iz- samo oko 6 km puta ~ine nove deonice i to sve u za{titnoj gradwom nove deonice pruge normalnog koloseka na prav- zoni NPK. cu od Stopawe (izme|u Kru{evca i Trstenika), preko Mi- Trasa kru`nog puta nalazi se na delovima teritorije lentije i Velike Grabovnice (op{tina Brus) do Biqanov- op{tine Brus, Ra{ka i Leposavi}, pru`aju}i se: od Krive ca. Pruga sa severa tangira podru~je za{titne zone NPK, 17. novembar 2009. Broj 95 63 pru`aju}i se od Pr{i}a u Krivoj Reci dolinom Jo{anice korovac – Vu~ak, du`ine oko 5.000 m, sa visinskom razli- do Rakovca (gde ulazi u podru~je Prostornog plana), Jo{a- kom od oko 1.125 m (op{tina Ra{ka); i Belo Brdo – Nebe- ni~ke Bawe (gde izlazi iz podru~ja Prostornog plana) i ske stolice – Pan~i}ev vrh, du`ine oko 3.000 m, sa visin- Biqanovca, gde se spaja s postoje}om prugom Kraqevo – Ko- skom razlikom od oko 750 m (op{tina Leposavi}). sovo Poqe. Ova pruga bi imala dve zna~ajne `elezni~ke Polazne stanice ovih `i~are su u kontaktu sa posto- stanice na podru~ju Prostornog plana – u Krivoj Reci i je}im regionalnim i lokalnim putevima, a polaze iz pod- Jo{ani~koj Bawi. planinskih turisti~kih naseqa. U letwoj sezoni slu`i}e Od stanica u Krivoj reci i Jo{ani~koj Bawi predvi- kao sredstva za transport i za panoramske vo`we. U zim- |ena je trasa elektri~ne zup~aste-planinske kru`ne `ele- skoj sezoni funkcionisa}e celom du`inom kao transport- znice oko podru~ja NPK, koja se najve}im delom nalazi u na i panoramska sredstva, a na gorwim deonicama i kao koridoru kontinualnog kru`nog puta oko NPK. Trasa kru- direktne skija{ke `i~are (jer svaka od wih ima me|usta- `ne `eleznice se pru`a: od `elezni~ke stanice Kriva Re- nicu). ka (na pruzi Stopawa–Biqanovac) do \or|evi}a u korido- Saobra}ajno povezivawe turisti~kih naseqa i loka- ru kru`nog puta; od \or|evi}a grebenom preko Osredaka i cija u okru`ewu iz pravca Brusa sa ponudom na podru~ju Mari}a do `elezni~ke stanice Jo{ani~ka Bawa (na pruzi Prostornog plana predvi|eno je i alternativnom upotre- Stopawa–Biqanovac), nakon ~ega se iznad Vele`a pewe ka bom nekog vida planinske `eleznice. grebenu Kremi}kih planina; od Kremi}kih planina do Upotreba elektri~nih vu~nih {inskih vozila mogu}a Plakaonice nalazi se u koridoru kru`nog puta; od Plaka- je unutar NPK na relaciji Lisina – Suvo Rudi{te – Jaram onice vodi padinama Jadovnika i trasom starog rudarskog – Srebrnac – Rendara – Vu~kas, kao alternativa `elezni- puta do Kadijevca gde ulazi u koridor regionalnog puta R- ce na ovoj relaciji, zatim kao alternativa nekoj od kabin- 119a Jo{ani~ka Bawa – Kopaonik – Rudnica u kome ostaje skih `i~ara i sli~no. @i~are sede`nice od ulaza u ski- do Kostovca; od Kostovca vodi preko Belog Brda, Mramo- jali{te navi{e, s obzirom na mawe du`ine, neza{ti}e- ra, Brze}a i Go~manaca do Krive reke u koridoru kru`nog nost od hladno}e i drugo, koristi}e se ograni~eno u funk- puta. Realizacijom kru`ne `eleznice oko podru~ja NPK ciji transporta (u slu~aju zastoja u putnom transportu, za omogu}i}e se smawewe automobilskog saobra}aja, povezi- potrebe spasavawa i drugo), vi{e za letwe panoramske vo- vawe sela, turisti~kih naseqa i centara sa ulazima u ski- `we, a najvi{e u funkciji skijali{ta. Nagla{eniju jali{te, ~ime }e se zna~ajno unaprediti komunicirawe funkciju transporta imaju samo sede`nice na ulazima u kroz teritoriju NPK bez ugro`avawa prirodne sredine. sektore alpskih skijali{ta iz za{titne zone NPK, i to: Ova `eleznica je na elektri~ni pogon, be{umna i mo`e da dvosed Belo Brdo – Nebeska stolica u sektoru á; dvosedi radi u svim vremenskim uslovima, a wenom izgradwom }e Lisina selo/Lisinska reka – Jasle i Kostovac – Suvo ru- se znatno redukovati zaga|uju}i automobilski saobra}aj u di{te greben, kao i ~etvorosed Lisina vikend naseqe/Ja- NPK. @eleznice }e biti u funkciji boqeg povezivawa tu- sle – potkop rudnika Suvo rudi{te u sektoru áá; dvosed Za- risti~kih lokaliteta u visinskoj zoni sa naseqima Jo{a- planinska reka – Pan~i}ev vrh u sektoru ááá; dvosed Juni- ni~ka Bawa, Belo Brdo, Kriva Reka i drugim naseqima u or – Struga u sektoru â; dvosedi [utanova~ka reke – Vu- za{titnoj zoni NPK. ~ak, [utanova~ka reka – Meka presedla, Meka presedla – Za brzo i efikasno povezivawe turisti~kih lokalite- M. Gobeqa i \or|evi}i – Meka presedla u sektoru âááá; ta i ulaza u skijali{ta, u svim vremenskim uslovima i bez dvosedi Pr{i}i – Brusna, Nov~i}i – Bele ~uke, Jankovi- ugro`avawa prirodne sredine, unutar podru~ja NPK pred- }i – Tre{tenica, Crna Glava – Bele ~uke, [aklman – Ci- vi|ena je izgradwa radijalnog pravca zup~aste-planinske ganska reka, [aklman – Tre{tenica i Ciganska reka – `eleznice na pravcu Lisina/Suvo Rudi{te – Jaram – Sre- O{tra ~uka u sektoru áH. brnac – Rendara/Vu~kas u du`ini od oko 8 km, u koridoru Na svim polaznim stanicama gondola, vu~nih {in- regionalnog puta R-218a od Suvog rudi{ta do Rendare, uz skih vozila i `i~ara sede`nica u funkciji transporta i povezivawe sa kru`nom `eleznicom oko NPK. ulaza u sektore skijali{ta, predvi|eni su ve}i parkinzi za putni~ke automobile i autobuse, sa neophodnim prate- Mre`a vertikalnog transporta }im sadr`ajima. Zna~ajan vid saobra}aja na podru~ju NPK i za{titne zone NPK predstavqa}e vertikalni transport `i~arama Ostali vidovi saobra}ajne infrastrukture (uz upotrebu u funkciji sporta i rekreacije). Zna~ajnu Razvoj vazdu{nog saobra}aja u funkciji turizma i pre- funkciju vertikalnog saobra}ajnog povezivawa postoje}ih zentacije NPK uslovqen je izgradwom lokalnog aerodro- i planiranih turisti~kih lokacija na ni`im nadmorskim ma na lokaciji Bla`evska Dolina (op{tina Brus, van pod- visinama sa visinskom zonom i skijali{tima ima}e kabin- ru~ja Prostornog plana) i heliodroma u sklopu turisti~- ske – gondolske `i~are, uz neke druge sisteme vertikalnog kih kompleksa Suvo Rudi{te (op{tina Ra{ka) i Rendara transporta ({inska vu~na vozila), a zatim sede`ne `i~a- (op{tina Brus). re. Ova transportna sredstva predvi|ena su za celogodi- Razvoj multimodalnog saobra}aja ostvari}e se kombi- {we kori{}ewe, kao deo turisti~ke ponude u prostoru i novawem i povezivawem funkcija daqinskog drumskog, va- supstitucija motornih vozila sa unutra{wim sagorevawem. zdu{nog i `elezni~kog sa lokalnim drumskim, `elezni~- Kabinsko-gondolske `i~are prose~nog kapaciteta od kim i `i~ni~arskim vidovima saobra}aja. po 3.000 uspona na ~as predvi|ene su na pravcima: Brze}e – Bilansi planiranih drumskih i `elezni~kih saobra- Bregovi – Srebrnac, du`ine oko 4.700 m, sa visinskom raz- }ajnica na podru~ju Prostornog plana prikazani su na sle- likom od oko 775 m (op{tina Brus); Jo{ani~ka Bawa – Ko- de}im tabelama.

Tabela 19. Bilans trase kru`nog puta po deonicama i kategoriji puta –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Deonica ukupno/za{titna Regionalni postoje}i Regionalni planirani Lokalni postoje}i zona ZZ/ Nacionalni park ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno ZZ/ NP ukupno ZZ/ NP ukupno ZZ/ NP ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– km –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus Go~manci-Vu~kas - - 5,7 5,05/0,65 - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Vu~kas-Pr{i}i - - 5,1 5,1/0 - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus/Ra{ka Pr{i}i-Crna glava-Kokorovac - - - - 19,58 12,79/6,79 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 64 Broj 95 17. novembar 2009.

–––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Deonica ukupno/za{titna Regionalni postoje}i Regionalni planirani Lokalni postoje}i zona ZZ/ Nacionalni park ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno ZZ/ NP ukupno ZZ/ NP ukupno ZZ/ NP ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– km –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka Kokorovac-Paqe{tica 5,81 4,34/1,47 - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Paqe{tica-Lisina - - - - 17,85 17,15/0,7 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Lisina-Kostovac 2,80 2,80/0 - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka/Leposavi} Kostovac-Belo Brdo - - - 9,76 9,76/0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi}/Brus Belo Brdo-Mramor - - 14,73 5,89/8,84 - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus Mramor-Brze}e 2.92 2,92/0 - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brze}e-Go~manci 0,91 0,91/0 - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 86,16/67,41 km 12,44 10,97 25,53 16,04 47,19 40,40 67,41/17,75 km /1,47 /9,49 /6,79 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 20. Bilans trase kru`nog puta po op{tinama u km –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Regionalni postoje}i Regionalni planirani Lokalni postoje}i Ukupno –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 3,83 21,30 4,54 29,67 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} - 5,23 6,52 11,75 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 8,61 - 36,13 44,74 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 12,44 25,53 47,19 86,16 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 21. Bilans puteva i `eleznice na podru~ju NPK i za{titne zone NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Ukupno (1+2+3) Regionalni putevi (1) Lokalni putevi (2) @eleznica (3) –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno ZZ/ NP ukupno ZZ/ NP ukupno ZZ/ NP ukupno ZZ/ NP –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– km –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 93.14 50,55/42,59 39.00 22,29/16.71 31,7 10,28/21,42 22,44 17,98/4,46 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 139.31 85,65/53.66 44.78 16,76/28.02 53,35 44,77/8,58 41,18 24,12/17,06 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} 21,84 21,84/0 0 0/0 13,73 13,73/0 8,11 8,11/0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 254,29 158,04/96,25 83.78 39,05/44,73 98,78 68,78/30 71,73 50,21/21,52 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

3.3. Dugoro~ni program izgradwe i plan organizacije prethodno navedene sekundarne op{tinske centre, ovim mre`e naseqa i sadr`aja javnih slu`bi (u funkciji centrima zajednica sela gravitira}e sva naseqa na pod- NPK i razvoja stanovni{tva i komplementarnih ru~ju Prostornog plana. Ova naseqa prihvati}e i deo za- aktivnosti) poslenih u TC Kopaonik; 3) Ostala sela i zaseoci – mawa tradicionalna nase- 3.3.1. Mre`a naseqa qa, ve}im delom sa perspektivom u integraciji lokalnih Sistem centara – razvoj mre`e naseqa na podru~ju komplementarnih aktivnosti sa turizmom. Prostornog plana, u okviru sistema naseqa u op{tinama Izgradwa, rekonstrukcija i sanacija naseqa – glavni Ra{ka, Brus i Leposavi}, zasniva}e se na slede}oj funk- preduslovi za razvoj mre`e naseqa i o~uvawe pojedinih cionalnoj hijerarhiji i funkcionalnim vezama obuhva}e- naseqa su razvoj lokalne saobra}ajne infrastrukture, spe- nih naseqa: cijalizovanog prevoza (mawim vozilima u privatnom sek- 1) Sekundarni op{tinski centri – u ovoj kategoriji toru, `i~arama i sli~no), sportsko-rekreativne ponude u planirani su Jo{ani~ka Bawa kao tradicionalno naseqe i prostoru (turisti~ke infrastrukture) i telekomunikaci- sekundarni turisti~ki centar i Suvo Rudi{te kao novi, spe- ja. Time bi se, pored ukqu~ivawa u turisti~ku ponudu, omo- cifi~ni visokoplaninski centar u sklopu TC Kopaonik, u gu}ilo i organizovawe mobilnih javnih slu`bi (zdrav- op{tini Ra{ka i Brze}e kao novi sekundarni turisti~ki stva, edukacije, socijalne za{tite i sli~no) i javnih ser- centar u op{tini Brus. Ovim centrima }e gravitirati naj- visa (mesne kancelarije, komunalnih i tehni~kih slu`bi ve}i broj seoskih naseqa na podru~ju Prostornog plana. Iz- i servisa i drugo) u svim naseqima, odnosno wihovo sao- uzetak su naseqa u katastarskim op{tinama Badaw, Seme- bra}ajno i funkcionalno povezivawe sa tercijarnim, se- te{, Tiohe, Kremi}e i delimi~no [ipa~ina, koja }e gravi- kundarnim i primarnim op{tinskim centrima. tirati drugim sekundarnim centrima na teritoriji op{ti- Prostornim planom se, u okviru podru~ja NPK i za- ne Ra{ka (Brveniku i Rudnici). U sekundarnim centrima {titne zone NPK, izdvajaju naseqa i zone za novo, stalno bi}e sme{ten zna~ajan deo zaposlenih u TC Kopaonik; naseqavawe stanovni{tva, dok }e se ostala naseqa rekon- 2) Centri zajednica sela – centri zajednica sela struisati ili sanirati. Osnovna polazi{ta za izbor nase- predvi|eni su u tradicionalnim naseqima sa turisti~kim qa i zona za naseqavawe su: funkcijama – u sekundarnim turisti~kim centrima Kriva 1) ne predvi|a se formirawe novih naseqa za stalno Reka (op{tina Brus) i Belo Brdo (op{tina Leposavi}). Uz stanovawe u za{titnoj zoni NPK, niti nastawivawe u tu- 17. novembar 2009. Broj 95 65 risti~kim kompleksima primarnog TC Kopaonik na pod- 3.3.2. Sadr`aji javnih slu`bi ru~ju NPK, osim u ograni~enoj meri na Suvom Rudi{tu; Osnovni kriterijumi i pravila za razvoj javnih slu- 2) postojawe pogodnosti za racionalnu saobra}ajnu `bi na podru~ju Plana zasnovani su na funkcijama razli- pristupa~nost turisti~kim centrima i turisti~kim nase- ~itih kategorija naseqa, i to: qima, za opremawe sadr`ajima tehni~ke infrastrukture i 1) u turisti~kim kompleksima primarnog TC Kopao- za kori{}ewe javnih slu`bi i servisa; nik zadovoqava}e se specifi~ne potrebe turista, deo 3) distancirawe zona i lokacija za intenzivnu poqo- stalnih potreba zaposlenih i povremene potrebe graviti- privredu (posebno planirana krupnija gazdinstva farmer- raju}eg stanovni{tva; skog tipa) i sekundarni sektor privrede (posebno ve}i za- 2) u sekundarnim op{tinskim/turisti~kim centrima ga|uju}i proizvodni pogoni) od granice NPK i formira- i naseqima sa turisti~kim i drugim specifi~nim funk- nih ili planiranih zona sa sadr`ajima turisti~ke ponude cijama zadovoqava}e se deo specifi~nih potreba turista, (sme{tajnim, sportsko-rekreativnim i drugim) u sekundar- stalne i deo povremenih potreba stanovni{tva naseqa; nim turisti~kim centrima i naseqima sa zna~ajnijim tu- 3) u ostalim naseqima zadovoqava}e se deo stalnih risti~kim funkcijama u za{titnoj zoni NPK. potreba stanovnika, ili }e u potpunosti biti upu}eni na Na osnovu nazna~enih kriterijuma i lokacionih uslo- prethodne dve grupe naseqa i organizovawe mobilnih slu- va, u za{titnoj zoni NPK izdvajaju se slede}a naseqa i no- `bi i servisa. ve zone za naseqavawe: Utvr|uju se slede}a pravila minimalnog nivoa razvi- 1) spajawe zaseoka Go~manci sa Brze}em, formirawem jenosti javnih slu`bi za centre u mre`i naseqa, i to: novog gra|evinskog zemqi{ta izme|u ova dva naseqa na le- 1) Kompleks Suvo Rudi{te (sa Jarmom) – sekundarni voj obali Brze}ke reke, ~ime }e se konstituisati novi gra- op{tinski centar i glavni podcentar primarnog TC Ko- |evinski rejon naseqa Brze}e – Go~manci; paonik: 2) naseqa Liva|e i Kne`evo, koja direktno graviti- – u oblasti osnovnog i pred{kolskog obrazovawa – raju sekundarnom op{tinskom i sekundarnom turisti~kom istureno odeqewe, prete`no za decu zaposlenih u turi- centru Brze}e, predvi|ena su za naseqavawe i razvoj doma- sti~kim kompleksima TC Kopaonik; }instava opredeqenih za me{ovit na~in privre|ivawa (u – u oblasti de~ije za{tite – de~ji vrti}, s obuhvatom turizmu i komplementarnim aktivnostima); dece prilago|enim potrebama stalnog stanovni{tva i za- 3) naseqe Kriva Reka, pod uslovom obezbe|ewa kvali- poslenih u TC Kopaonik, kao i sezonsko pru`awe usluga tetnih saobra}ajnica i `i~ara do kompleksa primarnog de~jeg zabavi{ta/igraonice s programima edukacije i ani- TC Kopaonik u visokoj planinskoj zoni, predvi|eno je za macije dece korisnika TC Kopaonik; naseqavawe i razvoj svih tipova doma}instava; – u oblasti primarne zdravstvene za{tite – zdravstve- 4) zona ogranaka @eqina na desnoj obali reke Jo{a- na stanica sa stomatolo{kom ordinacijom i sezonskim nice, pored postoje}eg gra|evinskog podru~ja Jo{ani~ke pru`awem usluga ortopedije, laboratorije i drugih zdrav- Bawe, pod uslovom obezbe|ewa potrebnih koli~ina vode za stvenih usluga u funkciji usmerene rekreacije (uz mogu}- pi}e i vodne infrastrukture, predvi|ena je za naseqavawe nost pro{irewa usluga zdravstvene za{tite do nivoa doma i razvoj doma}instava opredeqenih za me{oviti i nepo- zdravqa, odnosno do nivoa zadovoqewa uslova utvr|enih qoprivredni na~in privre|ivawa (posebno u bawskom tu- me|unarodnim propisima o pru`awu zdravstvene za{tite rizmu); turistima); 5) zona sa zemqi{tem u dr`avnoj svojini kod ^ajetin- – u oblasti kulture – istra`iva~ki, istra`iva~ko- ske ~esme, po zavr{etku sanacije naseqa Lisina – ^ajeti- edukativni i kulturno-edukativni sadr`aji u funkciji na, predvi|ena je za naseqavawe nepoqoprivrednih doma- NPK u sklopu Vizitor centra, kao i Centar nacionalne }instava (posebno zaposlenih u TC Kopaonik). istorije i duhovnosti „Stefan Nemawa” na Jarmu; Za rekonstrukciju su predvi|eni: turisti~ki kom- – u oblasti fizi~ke kulture i sporta – program zim- pleks Suvo Rudi{te na teritoriji NPK, sekundarni op- skih i letwih sadr`aja rekreacije i sporta za potrebe sta- {tinski i sekundarni turisti~ki centri (Jo{ani~ka Ba- cionarnih turista i dnevnih izletnika; centar za pripre- wa, Brze}e, Kriva Reka i Belo Brdo), naseqa sa turisti~- mu vrhunskih sportista na Jarmu; kim i me{ovitim funkcijama i naseqa predvi|ena za na- – u oblastu uprave – mesna kancelarija sa deta{ira- seqavawe u za{titnoj zoni NPK. Pod rekonstrukcijom se nim, stalnim ili povremenim op{tinskim slu`bama (in- podrazumeva podizawe na vi{i nivo infrastrukturnog i spekcijskog nadzora, katastra i sli~no) i uprava NPK; komunalnog opremawa, izgradwa, opremawe i organizacija uprava TC Kopaonik i centralna recepcija TC; javnih slu`bi, kao i rekonstrukcija i izgradwa ostalih – ostale javne slu`be/servisi – po{ta, milicijska sta- objekata u skladu s funkcijama naseqa. nica, gorska slu`ba spasavawa i protivpo`arna za{tita; Sanacija se odnosi na neodgovaraju}e, neplanski sa- 2) Sekundarni op{tinski centri, odnosno ve}i se- gra|ene objekte na podru~ju NPK i na wegovom obodu, kao kundarni turisti~ki centri Brze}e i Jo{ani~ka Bawa, i na zapu{tena, neopremqena tradicionalna sela u za- ima}e izra`eniju funkciju zadovoqavawa stalnih i povre- {titnoj zoni NPK. Sanacija neplanski izgra|enog vikend menih potreba stanovni{tva i stanovni{tva sa gravitira- naseqa Lisina – ^ajetina se, u prvom redu, odnosi na in- ju}eg podru~ja: frastrukturno opremawe, ali i na opremawe objektima – u oblasti osnovnog i pred{kolskog obrazovawa – javnih slu`bi, rekreacije i sporta. U okviru sanacije neo- mati~ne osmorazredne {kole u Jo{ani~koj Bawi i Brze}u; phodni su i odre|eni zahvati rekonstrukcije, uz uklawawe – u oblasti de~ije za{tite – de~ji vrti} s obuhvatom objekata koji onemogu}avaju zajedni~ke interese naseqa u dece prilago|enim potrebama stalnog stanovni{tva i za- sanaciji i rekonstrukciji. poslenih u TC Kopaonik, kao i sezonsko pru`awe usluga Sanacija i rehabilitacija zapu{tenih seoskih nase- de~jeg zabavi{ta/igraonice, sa programima edukacije i qa, sa prete`no stara~kim doma}instvima, obuhvati}e: animacije dece korisnika TC Kopaonik; obezbe|ewe saobra}ajne infrastrukture i telekomunika- – u oblasti primarne zdravstvene za{tite – zdravstve- cija, najneophodnije sanitarno opremawe i organizovawe na ambulanta sa stomatolo{kom ordinacijom i apotekom, mobilnih slu`bi zdravstvene i socijalne za{tite i teh- uz mogu}nost pro{irewa usluga zdravstvene za{tite prema ni~kih servisa (gra|evinskih, poqoprivrednih i drugih) specifi~nim potrebama korisnika TC Kopaonik; iz op{tinskih centara i delom iz TC Kopaonik. Sanaci- – u oblasti kulture – istra`iva~ki punktovi i temat- ja i rekonstrukcija naseqa }e se odvijati po posebnim pro- ske muzejske zbirke; gramima, u koje }e biti ukqu~eni naslednici stara~kih – u oblasti fizi~ke kulture i sporta – program zim- doma}instava, kao i doma}instva i investitori zaintere- ske i letwe rekreativne i sportske ponude za stacionarne sovani za razvoj tr`i{no orijentisane poqoprivrede na goste, dnevne izletnike i stanovni{tvo; velikim gazdinstvima i farmama. – u oblastu uprave – mesna kancelarija; 66 Broj 95 17. novembar 2009.

– ostale javne slu`be/servisi – po{ta, gorska slu`ba formirati od vi{e grupnih i pojedina~nih sistema, koji spasavawa, turist biro i drugo; }e se sukcesivno povezivati. 3) Centar zajednice sela, sekundarni turisti~ki i po- Planirana potro{wa vode najvi{eg kvaliteta po lo- qoprivredni centar Kriva Reka i centar zajednice sela i kalitetima i naseqima na podru~ju Prostornog plana sra- sekundarni turisti~ki centar Belo Brdo: ~unata je na osnovu usvojenih normi po kategorijama kori- – u oblasti osnovnog i pred{kolskog obrazovawa – snika i to: za hotele 600 l po korisniku dnevno (l/k/d), za od- mati~ne osmorazredne {kole; marali{ta, pansione, apartmane i vikend ku}e 500 l/k/d, za – u oblasti primarne zdravstvene za{tite – zdravstve- turisti~ke punktove 100 l/k/d, za zaposlene 250 l/k/d, za iz- na ambulanta sa apotekom, uz mogu}nost pro{irewa usluga letnike 10 l/k/d, za sela 250 l/k/d i za krupnu stoku 50 lita- zdravstvene za{tite prema specifi~nim potrebama kori- ra po grlu dnevno. Ukupne prognozirane potrebe za vodom snika TC Kopaonik; iznose oko 299 l/s, od ~ega je oko 86 l/s ili 28,8% na podru~- – u oblasti kulture – dom kulture u Belom Brdu i te- ju NPK i oko 213 l/s ili 71,2% u za{titnoj zoni NPK. matska muzejska zbirka u Krivoj Reci; Podru~ja Jo{ani~ke bawe, Rakovca, Crne Glave, Kre- – u oblasti fizi~ke kulture i sporta – program zim- mi}a, Semete{a, Kne`eva, Ravni{ta, Bozoqina, Guvni{ta ske i letwe rekreativne i sportske ponude za stacionarne i Belog Brda u za{titnoj zoni NPK nemaju dovoqno vode goste, dnevne izletnike i stanovni{tvo; za vodosnabdevawe iz sopstvenih, bliskih izvori{ta, te se – u oblastu uprave – mesna kancelarija; za wih moraju obezbediti nova izvori{ta. Kompleksi TC – ostale javne slu`be/servisi – po{ta, gorska slu`ba Kopaonik na podru~ju NPK i ostala naseqa u za{titnoj spasavawa, a u Krivoj Reci i veterinarska i poqoprivred- zoni NPK imaju potencijalna izvori{ta za planirano vo- na slu`ba, otkupno-distributivni centar i centar za raz- dosnabdevawe, uz uslov wihovog ure|ewa, kaptirawa i ra- voj i edukaciju u poqoprivredi; cionalnog kori{}ewa. 4) Naseqa sa turisti~kom funkcijom – Lisina, Crna Prognozirane potrebe za vodom na podru~ju Prostor- Glava i \or|evi}i bi}e upu}ena na kori{}ewe objekata i nog plana prikazane su u tabeli 22. mobilnih usluga javnih slu`bi u Suvom Rudi{tu i Rudni- ci (Lisina), odnosno u Jo{ani~koj Bawi i Krivoj Reci Tabela 22. Prognozirane potrebe za vodom na podru~ju (Crna Glava i \or|evi}i). Prostornog plana Do obezbe|ewa kvalitetne saobra}ajne infrastruktu- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Korisnici – kompleksi i naseqa l/s re, u prvom redu planiranog kru`nog puta, u ovim naseqima ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– }e se zadr`ati postoje}e podru~ne ~etvorogodi{we osnovne Suvo Rudi{te-Jaram 60 {kole, a potom }e se organizovati specijalizovani prevoz Srebrnac-Rendara 26 Brze}e, Go~manci 34 u~enika svih razreda do mati~nih osmogodi{wih {kola. Ravni{te, Kne`evo, Bozoqin 6,5 Sve javne slu`be, izuzev osnovnog obrazovawa, mogu Paqev{tiwa, Liva|e 7 biti organizovane u javnom i/ili privatnom sektoru, a Lisina, Tiohe, [ipa~ina 65 zdravstvena i socijalna za{tita starih lica i kulture i u Kriva reka 23 Crna Glava 10 tre}em sektoru (nevladine organizacije). \or|evi}i 6 Postoje}i obrazovni profili u sredwim {kolama na Jo{ani~ka Bawa, Rakovac 40 podru~ju op{tina Brus, Ra{ka i Leposavi} bi}e po mogu}- Belo Brdo, Guvni{te 16,5 stvu prilago|eni potrebama planiranog razvoja poqopri- Semeta{, Kremi}e, Badaw 5 Ukupno na podru~ju NPK 86 vrede, turizma, usluga, za{tite i prezentacije prirodnih i Ukupno na podru~ju za{titne zone NPK 213 kulturnih vrednosti na podru~ju Prostornog plana. Pola- Ukupno na podru~ju Prostornog plana 299 ze}i od postoje}eg i planiranog razvoja sportsko-rekrea- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– tivnih aktivnosti, obezbedi}e se odgovaraju}i lokacioni Prema raspolo`ivim resusrima i rasporedu korisni- i drugi uslovi za formirawe sportske gimnazije (sa te`i- ka voda, sistem za obezbe|ewe voda najvi{eg kvaliteta ko- {tem na zimskim sportovima) u Brusu ili Ra{koj. risti}e: 1) postoje}e vodozahvate iz otvorenog toka na Dragan- 4. Dugoro~ni program izgradwe i plan organizacije skom potoku i potoku ispod Kaznovskog ba~i{ta, iz kojih se sadr`aja tehni~ke infrastrukture i komunalne opreme voda doprema do postrojewa za preradu sirove vode (postoje- (Referalna karta 4/grafi~ki prikaz 4) }e PPSV), a odatle primarnim vodom Suvo Rudi{te – Jaram – Srebrnac do potro{a~a u visinskoj zoni Kopaonika; 4.1. Vodna infrastruktura 2) postoje}e kaptirane izvore i vrela za potrebe Brze- }a i drugih naseqa (u za{titnoj zoni NPK na teritoriji 4.1.1. Vodosnabdevawe op{tine Brus) i Brusa (van podru~ja Prostornog plana), Na podru~ju Prostornog plana razvija}e se dva vodna kao i za potrebe Jo{ani~ke Bawe i drugih naseqa (u za- sistema: sistem za obezbe|ivawe vode najvi{eg kvaliteta {titnoj zoni NPK na teritoriji op{tine Ra{ka), odnosno za snabdevawe vodom turisti~kih i seoskih naseqa i si- za potrebe Biqanovca (van podru~ja Prostornog plana); stem za obezbe|ivawe vode za tehni~ke potrebe i za{titu 3) u narednom periodu – slede}a izvori{ta: voda. Osnovna izvori{ta za oba navedena sistema su vodo- – zahvate vode iz re~nih korita; toci i male vodoakumulacije u zonama áá i ááá stepena za- – vodozahvate iz malih vodoakumualcija Crveno jezero, Kaznovsko ba~i{te, Draganski potok, Jablanova ravan, {tite na podru~ju NPK i u za{titnoj zoni NPK. Pored [aklman i Gobeqa; kori{}ewa za vodosnabdevawe, ve}ina malih vodoakumula- – podzemne vode iz potkopa rudnika Suvo Rudi{te; cija namewena je regulisawu oticaja i kori{}ewu vode za – povr{inske vode iz pojedinih vrela i izvora; ostale planirane potrebe (sne`ni topovi, protivpo`arna – postoje}e i nove kanalske i cevovodne mre`e, koji- za{tita, rekreacija). ma }e se voda iz izvori{ta dopremati do PPSV i distri- Sistem za obezbe|ivawe vode najvi{eg kvaliteta buirati do potro{a~a na podru~ju NPK i u naseqima za- za snabdevawe vodom turisti~kih i seoskih naseqa {titne zone NPK. Kapaciteti izvori{ta planirani za potrebe realiza- Zbog nedovoqnog broja i kapaciteta, kao i zbog nemo- cije sistema za snabdevawe vodom najvi{eg kvaliteta turi- gu}nosti usagla{avawa prirodnog rasporeda izvori{ta sti~kih i seoskih naseqa iznose od 271-391 l/s i dati su u ta- podzemnih voda i lokacija turisti~kih centara, seoskih beli 23. Prognozirane potrebe za vodom turisti~kih kom- naseqa i drugih korisnika, sistem za obezbe|ivawe voda pleksa i naseqa na podru~ju NPK i za{titne zone NPK, u najvi{eg kvaliteta zasniva}e se prete`no na prirodnim odnosu na raspored postoje}ih i mogu}ih izvori{ta i kon- vodotokovima i malim vodoakumulacijama. Sistem }e u figuracijske uslove, upu}uju na potrebu i opravdanost etap- krajwoj, dugoro~noj fazi biti jedinstven, a etapno }e se nog realizovawa jedinstvenog vodovodnog sistema. 17. novembar 2009. Broj 95 67

Tabela 23. Objekti i kapaciteti izvori{ta za snabdevawe vodom na podru~ju Prostornog plana –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Izvori{ta Objekti Lokacije u – NPK ili -ZZ Kapacitet/zapremina –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Vodotoci Draganski i bezimeni potok 80-100 l/s Gobeqska reka [aklmanska reka ispod Kaznovskog ba~i{ta – Nacionalni park Brze}ka reka 30-50 l/s potok Ledenica 10-15 l/s –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Male akumulacije Crveno jezero ispod Crvenih bara – Nacionalni park 214.000 m³ Kaznovsko ba~i{te kod postrojewa za PPSV – Nacionalni park 300.000 m³ Draganski potok desna pritoka Samokovske reke – Nacionalni park 150.000 m³ Jablanova ravan Barska reka – Nacionalni park 900.000 m³ Gobeqa Gobeqska reka – Nacionalni park 180.000 m³ [aklman [aklmanska reka – Nacionalni park 112.000 m³ –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Vrela Gvozdac isto~na padina @qeba – Nacionalni park 10-30 l/s Duboka desna obala Mramorske reke – Nacionalni park 40-60 l/s Crno vrelo iznad Krive reke-ZZ 30 l/s –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Izvori a voda ispod Srebrnca – Nacionalni park 15-35 l/s Urlan (Nov~i}i) sliv Ciganske reke-ZZ 10-15 l/s Bela reka iznad Brze}a – Nacionalni park 15 l/s Kdijevac Kadijevac – Nacionalni park do 10 l/s Paqev{tica Paqev{tica-ZZ do 1 l/s Vele` Jo{ani~ka Bawa-ZZ ve}i broj malih izvora u blizini naseqa-ZZ –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Podzemne vode prodcedne rudni~ke vode potkop rudnika Suvo Rudi{te – Nacionalni park 20-30 l/s –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno na podru~ju NPK (bez svih vodotoka i izvora) 230-345 l/s –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupna zapremina malih akumulacija (sve u NPK) 1,856.000 m³ –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupni kapaciteti na podru~ju za{titne zone NPK (bez svih vodotoka i izvora) 41-46 l/s –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Svega (bez malih akumulacija i nekih vodotoka i izvora) 271-391 l/s ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Snabdevawe vodom podru~ja NPK lih vodoakumulacija, za potrebe razvoja primarnog TC Ko- paonik grani~nog kapaciteta od 12.000 le`aja na podru~ju Za podru~je NPK uradi}e se Dugoro~ni program vodo- NPK, i za potrebe ve}eg broja naseqa i turisti~kih le`a- snabdevawa, kojim }e se precizno utvrditi vodni bilans i ja u za{titnoj zoni NPK; za pokrivawe ~asovne neravno- mogu}nosti dugoro~nog vodosnabdevawa podru~ja optimal- mernosti potro{we vode izgra|eni su rezervoari ukupne nim kori{}ewem povr{inskih i podzemnih voda, za{tite zapremine od 3.000 m³ i planirani za izgradwu rezervoari voda i za{tite od voda, u skladu sa re`imima za{tite pri- zapremine 2h500 m³ na padinama Karaman–grebena, kod rode i prirodnih vrednosti NPK. U Dugoro~nom progra- prekidne komore (PK2) na 1770 m n.v., kontrarezervoar za- mu }e se po}i od odredbi Prostornog plana o ustanovqe- premine 500 m³ na lokaciji Krst i rezervoar na lokalite- nim potrebama za vodom i od koncepta sistema vodosnabde- tu Visoki deo na oko 1610 m n.v. zapremine 2h750 m³, kao i vawa, kanalisawa i pre~i{}avawa otpadnih voda, snabde- nove deonice distributivnog cevovoda f 250 mm izme|u vawa vodom za tehni~ke potrebe sa malim vodoakumulacija- planiranih rezervoara na Karaman grebenu i Krstu (du`i- ma i mikrozahvatima. Tolerantne razlike nalaza Dugoro~- ne oko 800 m) i potisnog cevovoda od rudnika do rezervo- nog programa i odredbi Prostornog plana uskla|iva}e se ara na Krstu (du`ine oko 200 m i visinske razlike od 40 tokom razrade Prostornog plana. m), sa planiranim novim PPSV kapaciteta 20–30 l/s (koje Po odredbama Prostornog plana, planskim re{ewima }e koristiti vode iz potkopa rudnika), odnosno od posto- snabdevawa vodom sadr`aja na podru~ju NPK, u okviru je- je}eg PPSV u Samokovskoj reci do rezervoara Visoki deo dinstvenog sistema vodosnabdevawa, predvi|aju se tri (du`ine oko 1.000 m i visinske razlike od 70 m); vi{ak etapna podsistema i jedan broj malih, lokalnih sistema. vode iz ovog podsistema prebaciva}e se u podsistem Sre- Podsistemi vodosnabdevawa su: brnac – Rendara i daqe gravitaciono ka naseqima u za- 1) Podsistem PPSV Samokovska reka – Suvo Rudi{te {titnoj zoni NPK (cevovodom od R ááá Karaman, preko Jar- – Jaram – Srebrnac koristi u realizovanoj prvoj fazi vo- ma do Srebrnca) i u lokalne sisteme Krst – Lisina i Vi- dozahvat iz otvorenog toka desnih pritoka Samokovske re- soki deo – Lisina (cevovodom od planiranih rezervoara ke, Draganskog i bezimenog potoka ispod Kaznovskog ba~i- na Krstu i Visokom delu gravitaciono ka Lisini i osta- {ta (tirolskim zahvatima, bez prethodno istalo`enog vu- lim naseqima u za{titnoj zoni NPK na zapadnim padina- ~enog materijala, koji ote`ava preradu vode); u drugoj fa- ma Kopaonika); zi sistem }e koristiti iskqu~ivo vodozahvate iz malih vo- 2) Podsistem PPSV Brze}ka reka – Srebrnac – Renda- doakumulacija Crveno Jezero, Kaznovsko Ba~i{te i Dra- ra, koristi}e u prvoj fazi vode iz kapta`a Gvozda~kog vre- ganski potok do PPSV (realizacija vodoakumulacije Dra- la i izvora Minina voda, bez pre~i{}avawa (sem hlorisa- ganski potok uslovqena je izme{tawem Rvatskih ba~ija wa), a u drugoj fazi i iz vodozahvata iz gorweg toka Brze}- van sliva, prema Mekoj presedli); od PPSV, voda se poti- ke reke i potoka Ledenice, do planiranog PPSV u Brze}- skuje kroz primarni cevovod na 300 m visine do rezervoa- koj reci, na lokaciji {umskog lagera iznad Ledenice ra tre}e zone, odakle se razvodnom mre`om gravitaciono (1450 m n.v.); od izvori{ta, odnosno od PPSV, voda }e se distribuira do potro{a~a u visinskoj zoni Kopaonika; potiskivati crpnim stanicama kroz cevovod (du`ine oko PPSV, crpna stanica i potisni cevovod projektovani su 1.300 m i visinske razlike od oko 335 m) do rezervoara za kapacitet od 90-100 l/s, od ~ega je izgra|ena prva faza tre}e zone na Gobeqi (oko 1788 m n.v.) kod Srebrnca, ukup- postrojewa kapaciteta 40-50 l/s; postoje}e PPSV ne daje za- ne zapremine od 2.000 m³, a od tog mesta gravitacionim ce- dovoqavaju}i kapacitet i kvalitet vode i zahteva osvare- vovodom ka turisti~kim lokalitetima na Srebrncu i Ren- mewivawe tehnolo{kog procesa, kao i realizaciju druge dari (sa planiranim rezervoarom od 500 m³ i crpnom sta- faze postrojewa do projektovanog kapaciteta; tako|e tre- nicom), kao i prema ni`im naseqima u za{titnoj zoni ba realizovati i drugu fazu vodozahvata iz planiranih ma- NPK; zbog oscilacije ovih izvori{ta (u minimumu ukupno 68 Broj 95 17. novembar 2009. oko 25 l/s, prema oko 35 l/s koliko je potrebno u normalnoj kontrarezervoara na Repu{kim ba~ijama (1.610 m n.v.) i potro{wi ovog podsistema za visinsku zonu, uz jo{ oko 95 daqe planiranim cevovodom ka naseqima u za{titnoj zoni l/s koliko je potrebno za ni`a naseqa u za{titnoj zoni NPK na zapadnim padinama Kopaonika; ispita}e se mo- NPK), planirana je dopuna podsistema podizawem vode iz gu}nost vodosnabdevawa iz ovog sistema za naseqa u za- alternativnih izvori{ta, vrela i/ili vodozahvata iz male {titnoj zoni NPK na ju`nim padinama Kopaonika, raz- vodoakumulacije u izvori{tu [aklmanske reke, odnosno, vodnim cevovodom du`ine od oko 10 km od rezervoara na po potrebi, i kori{}ewem rezervi vode iz podsistema Su- Repu{kim ba~ijama, preko Guvni{ta do Belog Brda; vo Rudi{te – Jaram – Srebrnac; vi{ak vode iz ovog podsi- 3) Brze}e – Go~manci – Liva|e, koji u prvoj fazi ko- stema prebaciva}e se u podsistem Crno vrelo – Rendara; riste kaptirani izvor Bela Reka, a u drugoj fazi, po potre- 3) Podsistem Crno vrelo – Rendara, koristi}e vode iz bi, ukqu~uje i vode iz kapta`a vrela Duboka; mo`e se ko- kapta`e Crnog vrela i izvora Urlan kod Nov~i}a (u za- ristiti i gravitaciona veza PPSV Brze}ka reka – Brze}e {titnoj zoni NPK) ukupnog kapaciteta od oko 40 l/s, bez (vi{kovi prera|ene vode); ispita}e se mogu}nosti povezi- pre~i{}avawa (sem hlorisawa), uz podizawe vode crpnim vawa ovog sistema sa podsistemom Samokovska reka – Suvo stanicama do rezervoara Kriva reka (iznad naseqa Janko- Rudi{te – Jaram – Srebrnac na podru~ju NPK; vi}i i Trifunovi}i) ukupne zapremine od 2.000 m³, a oda- 4) Paqev{tica – Brus, koji koristi kaptirane izvore tle cevovodom ka turisti~kom kompleksu Rendara i nase- u slivu Paqev{tice (iznad zaseoka Miletakovi}i) za po- qima u za{titnoj zoni NPK; po potrebi koristi}e i re- trebe vodosnabdevawa Brusa; ovaj sistem se u perspektivi zerve vode iz podsistema Samokovska reka – Suvo rudi{te mo`e povezati sa sistemom Brze}e – Go~manci – Liva|e; – Jaram – Srebrnac i Brze}ka reka – Srebrnac – Rendara, 5) Kne`evo – Ravni{te – Bozoqin, koji }e koristiti- preko razvodnog cevovoda du`ine oko 1.500 m od hotela ti kapta`e izvora iznad Zaplanine, a po potrebi i vrelo „Srebrnac” prema planiranom rezervoaru Jelica kapaci- Duboka; ovaj sistem se u perspektivi mo`e povezati sa si- teta 2h750 m³ (na 1670 m n.v.) i daqe ka naseqima u za{tit- stemom Brze}e – Liva|e; noj zoni NPK na severnim padinama Kopaonika. 6) Kriva reka – Crne Glava – Rakovac, koji }e kori- Ostali sadr`aji na podru~ju NPK snabdeva}e se ma- stititi kapta`e Crnog Vrela, a po potrebi i kapta`e iz- lim, lokalnim gravitacionim sistemima iz kapta`a izvo- vora Urlan (Nov~i}i); istra`i}e se mogu}nost realizaci- ra i vrela koji zadovoqavaju planirane kapacitete. Kori- je razvodnog cevovoda na pravcu planirani rezervoar na {}ewe voda iz lokalnih izvora vr{i}e se bez pre~i{}ava- Jelici – Bele ~uke – planirani rezervoar Crna Glava – wa, uz hlorisawe. planirani rezervoar Brusna, u du`ini od oko 8 km i daqe ka naseqima na severnim padinama Kopaonika; Snabdevawe vodom u za{titnoj zoni NPK 7) [aklman – \or|evi}i – Jo{ani~ka Bawa, koji }e u Snabdevawe vodom sadr`aja u za{titnoj zoni NPK prvoj fazi koristiti vodozahvate iz `ivih tokova predvi|eno je delom iz podsistema jedinstvenog vodovod- [aklmanske reke i Gobeqske reke, a u drugoj fazi iz ma- nog sistema (zajedni~kog za sadr`aje NPK i za{titne zo- lih vodoakumulacija [aklman u slivu [aklmanske reke i ne NPK) i delom iz malih, lokalnih sistema. Razvoj lo- Gobeqa u slivu Gobeqske reke; ispita}e se mogu}nost po- kalnih sistema vodosnabdevawa zasniva se na kori{}ewu vezivawa sistema sa podsistemom Srebrnac – Rendara na vodotoka, malih vodoakumulacija, izvora i vrela, prete- podru~ju NPK (putem razvodnog cevovoda u du`ini od oko `no sa podru~ja NPK, a delom u za{titnoj zoni NPK. 7 km na pravcu Jaram – \or|evi}i) i sa lokalnim sistemom Vodosnabdevawe naseqa u za{titnoj zoni NPK iz za- Kriva reka – Crna Glava – Rakovac; jedni~kih podsistema predvi|eno je na slede}i na~in: 8) Kadijevac – Kremi}e i Kadijevac – Lisina, koji }e 1) iz podsistema Samokovska reka – Suvo Rudi{te – koristiti vodu iz male vodoakumulacije Jablanova ravan Jaram – Srebrnac vi{ak vode (prvenstveno podzemnih voda na Barskoj reci; i iz potkopa rudnika Suvo Rudi{te) prebaciva}e se gravita- 9) Paqev{tica – Jo{ani~ka Bawa, koji koristi kap- ciono u lokalne sisteme Krst – Lisina i Visoki deo – ta`e izvora u slivu Vele{tice iznad Jo{ani~ke Bawe. Lisina, koji }e u prvoj fazi slu`iti za snabdevawe vodom podru~ja Lisine i [ipa~ine, a u drugoj fazi podru~ja Ti- 4.1.2. Za{tita voda oha, Semete{a, Badwa i Kremi}a; iz ovog podsistema, pre- Osnovni sistem obezbe|ivawa efikasne za{tite voda ko podsistema Crno vrelo – Rendara, dopuwava}e se i lo- podrazumeva}e: kalni sistem Kriva Reka – Crna Glava – Rakovac; – fazni razvoj centralizovanog sistema kanalisawa i 2) iz podsistema Brze}ka reka – Srebrnac – Rendara evakuacije otpadnih voda, kao i izgradwe postrojewa za vi{ak vode }e se preko podsistema Crno vrelo – Rendara prebacivati gravitaciono ka naseqima za{titne zone pre~i{}avawe otpadnih voda (PPOV) od postoje}ih i pla- NPK na severnim i severoisto~nim padinama Kopaonika; niranih PPOV za turisti~ke centre i naseqa na podru~ju 3) iz podsistema Crno vrelo – Rendara, sa kori{}e- Plana do planiranih centralnih PPOV na Ibru kod Rud- wem ve}ine kapaciteta kapta`e Crnog Vrela u slivu Mra- nice i Biqanovca, odnosno na Rasini kod Brusa (sve van morske reke, a po potrebi i kapta`e izvora Urlan kod podru~ja Prostornog plana), sa separatnim tretmanom mu- Nov~i}a, snabdeva}e se podru~je Krive Reke, a preko lo- qa na pojedinim lokacijama; kalnog sistema Kriva Reka – Crna Glava – Rakovac obezbe- – kori{}ewe, odnosno zahvatawe samo dela voda iz di}e se rezervna dopuna vodosnabdevawa Crne Glave i Ra- otvorenih vodotoka, kako bi se obezbedila odgovaraju}a kovca. proto~nost nizvodno od zahvata; Lokalni sistemi vodosnabdevawa su: – oplemewivawe malih voda (pove}avawe protoka u pe- 1) Krst – Lisina, koji koristi podzemnu vodu iz pot- riodu malovo|a) kori{}ewem malih i mikro vodoakumula- kopa rudnika Suvo Rudi{te, koja se nakon tretmana u pla- cija, iz kojih }e se ispu{tati garantovani ekolo{ki pro- niranom PPSV, iz rezervoara na Krstu postoje}im razvod- toci. nim cevovodom gravitaciono distribuira do planiranog Navedeni sistem za za{titu voda neophodan je zbog ~i- wenice da su vode najvi{eg kvaliteta i da je wihova koli- rezervoara zapremine od 750 m³ na Repu{kim ba~ijama, kao i ka ostalim nizvodnim naseqima na zapadnim padinama ~ina nedovoqna da bi mogle da preuzmu funkciju recipi- Kopaonika; jenta za transport pre~i{}enih otpadnih voda. 2) Visoki deo – Lisina, koji koristi vi{ak vode iz PPSV Samokovska reka (nakon realizacije druge faze Kanalisawe i pre~i{}avawe otpadnih voda sadr`aja podsistema Samokovska reka – Suvo rudi{te – Jaram – Sre- na podru~ju NPK brnac), koja se, nakon potiskivawa do rezervoara na Viso- U prognozi koli~ina otpadnih voda sa podru~ja NPK kom delu, planiranim razvodnim cevovodom du`ine od oko ra~una se oko 90% upotrebqenih voda (pod uslovom spre~a- 2.500 m preko Suvog jelaka gravitaciono distribuira do vawa prodora podzemnih voda), {to za sadr`aje na podru~- 17. novembar 2009. Broj 95 69 ju NPK iznosi ukupno oko 83,5 l/s i to za: Suvo Rudi{te }im ure|ajima za pre~i{}avawe pre upu{tawa u vodotoke oko 55 l/s, Jaram oko 4,5 l/s, Srebrnac oko 10 l/s, Rendaru oko (prvenstveno du` prilaznih dr`avnih puteva áá reda br. 13,5 l/s i Zaplaninu oko 0,5 l/s. 218a, br. 219a, planiranih/alternativnih pravaca i dr.). Prema rasporedu sadr`aja i do sada izgra|ene kanali- zacione mre`e i PPOV, na podru~ju NPK predvi|ena su Kanalisawe i pre~i{}avawe otpadnih voda naseqa tri separatna kanalizaciona sistema (sa mogu}no{}u za- u za{titnoj zoni NPK jedni~kog kori{}ewa i od strane naseqa u za{titnoj zoni Prema rasporedu naseqa i punktova u za{titnoj zoni NPK u kona~noj fazni razvoja centralizovanog kanaliza- NPK i konfiguraciji terena, re{ewe evakuacije i pre~i- cionog sistema), uz vi{e parcijalnih kanalizacionih si- {}avawa otpadnih vode vr{i}e se gde je mogu}e zajedni~- stema, i to: kim kori{}ewem navedena dva gravitaciona separatna ka- 1) separatni gravitacioni sistem Jaram – Suvo Rudi- nalizaciona sistema sa podru~ja NPK, a gde za to nema {te – Repu{ke ba~ije – Lisina – [ipa~ina – Rudnica, ve- uslova posebnim separatnim sistemima i individualno, }im delom izgra|en na deonici od Suvog Rudi{ta do Repu- preko lokalnih sistema kanalisawa otpadnih voda sa me- {kih ba~ija, gde je izgra|eno PPOV kapaciteta 6.000 ES hani~ko-biolo{kim sistemima za pre~i{}avawe, tehnolo- za mehani~ko-biolo{ko pre~i{}avawe (koje }e se priori- gijom proizvodwe biogasa za grejawe i proizvodwu elek- tetno rekonstruisati i dograditi za kapacitet od 12.000 tri~ne energije i sa upu{tawem pre~i{}ene vode u reci- ES); u prvoj fazi izgradi}e se kolektor od postoje}eg pijente koji }e imati najmawe ááa klasu vode. Predvi|eni PPOV do planiranog centralnog PPOV na Ibru kod Rud- su slede}i kanalizacioni sistemi: nice; ovaj sistem sa visinskom razlikom od 1338 i po- m 1) sistem Lisina – ^ajetina, koji }e se prikqu~iti na kriva}e ukupan potez od Jarma (1778 n.v.) do Ibra (450 m m separatni gravitacioni sistem Jaram – Suvo Rudi{te – Re- n.v.), re{avaju}i i pitawe evekuacije otpadnih voda iz Li- pu{ke ba~ije – [ipa~ina – Rudnica; do realizacije kona~- sine–^ajetine i ostalih naseqa u za{titnoj zoni NPK na nog re{ewa izgradi}e se PPOV Lisina na lokaciji 1.000 jugozapadnim padinama Kopaonika; u kona~noj fazi izgra- m nizvodno od postoje}eg PPOV u Repu{kim ba~ijama; di}e se kolektor od Rudnice preko Ra{ke i Baqevca do Bi- 2) separatni gravitacioni sistem Belo Brdo sa pla- qanovca i lokacije centralnog PPOV; niranim PPOV; u kona~noj fazi izgradi}e se kolektor od 2) separatni gravitacioni sistem Srebrenac – Renda- Belog Brda do PPOV na Ibru kod Leposavi}a, sa obuhva- ra – Kriva Reka (Pr{i}i) – Jo{ani~ka Bawa – Biqanovac, tawem Guvni{ta i ostalih nizvodnih naseqa; sa formiranim malim delom mre`e od hotela „Srebrnac” 3) sistem Jo{ani~ka Bawa }e se prikqu~iti na sepa- do postoje}eg PPOV u Ciganskoj reci kapaciteta 600 ES ratni gravitacioni sistem Srebrenac – Rendara – Kriva (koje je nedovoqno i predvi|eno za izme{tawe); u prvoj fa- Reka – Jo{ani~ka Bawa – Biqanovac; do realizacije ko- zi izgradi}e se kolektor od Srebrnca do planiranog na~nog re{ewa, u Jo{ani~koj Bawi }e se izgraditi poseb- PPOV za mehani~ko-biolo{ko pre~i{}avawe u Ciganskoj ni sistem i PPOV; reci (u za{titnoj zoni NPK, uz granicu NPK), a u drugoj 4) separatni gravitacioni sistem Brze}e – Brus sa po- fazi daqi cevovod i PPOV za mehani~ko-biolo{ko pre- stoje}om mre`om od ju`nog dela Brze}a do postoje}eg ~i{}avawe ispod Krive Reke (Pr{i}i, na podru~ju za- PPOV severno od naseqa (kapaciteta od 1.000 ES, koje je {titne zone NPK), odakle }e se pre~i{}ene vode upu{ta- nedovoqno i koje }e se etapno pro{irivati); sistemom }e ti u Krivu reku; ovaj deo sistema, koji }e se izgraditi u ko- biti re{ena i pitawa evakuacije otpadnih voda ostalih ridoru planiranog lokalnog puta Kriva Reka – \urkovica naseqa u za{titnoj zoni NPK na severoisto~nim padina- – Rendara, ima}e visinsku razliku od 760 i pokriva}e m ma Kopaonika; u kona~noj fazi izgradi}e se kolektor od potez od Srebrnca (1760 n.v.) do Krive Reke (1000 n.v.), m m Brze}a, dolinom Gra{eva~ke reke do centralnog PPOV na re{avaju}i i pitawe evakuacije otpadnih voda iz turisti~- Rasini kod Brusa; kih podcentara Srebrnac i Rendara na podru~ju NPK i iz 5) posebna PPOV za naseqa Tiohe, Semete{, Badaw i naseqa Kriva Reka u za{titnoj zoni NPK; u kona~noj, tre- Kremi}e (u slivovima Barske, Lisinske i Rudni~ke reke), }oj fazi izgradi}e se kolektor od Krive Reke preko Jo{a- Paqev{tica, Liva|e, Go~manci, Kne`evo, Ravni{te i Bo- ni~ke Bawe do Biqanovca i lokacije centralnog PPOV, zoqin (u slivovima Brze}ke, Srebrna~ke i Duboke reke) i ~ime }e se re{iti i pitawe evakuacije otpadnih voda iz Rakovac, Crna Glava, \or|evi}i i druga naseqa (u slivo- naseqa na severnim padinama Kopaonika; vima Krive reke i Jo{anice) i za sadr`aje van trasa pla- 3) parcijalni, lokalni gravitacioni sistemi sa in- niranih kolektora (etno-punkt Paqev{tica iznad Jo{a- dividualnim, prenosivim i kompaktnim ure|ajima za pre- ni~ke Bawe sa izlivom pre~i{}ene vode u Vele{ticu i ~i{}avawe tipa bio-disk i drugo, za mawe sadr`aje van drugo), uz mogu}nost perspektivnog prikqu~ewa na neki od postoje}ih i planiranih trasa kolektora (punkt Zaplani- navedenih separatnih gravitacionih sistema (prvenstveno na sa izlivom u Zaplaninsku reku, punkt \orov most sa iz- naseqa koja gravitiraju planiranim cevovodima Rudnica – livom u Paqev{ti~ku reku i drugo). Biqanovac i Kriva Reka – Biqanovac). Do realizacije krajwih faza kanalizacionih siste- ma, neophodno je u recipijentima na podru~ju NPK u koje 4.1.3. Sistem za obezbe|ivawe voda za tehni~ke se upu{taju pre~i{}ene otpadne vode obezbediti slede}e potrebe klase voda: za hidrolo{ke spomenike – strogo za{ti}ene vodotoke Samokovske, Gobeqske, Barske i Brze}ke reke, Kopaoni~ki sistem za obezbe|ewe vode za tehni~ke po- Duboke i Re~ice á klasu vode, a za sve ostale vodotoke ááa trebe koristi}e: vodotoke, male vodoakumulacije i mikro- klasu. Za fekalne vode koje se pre~i{}ene upu{taju u re- vodozahvate na podru~ju NPK, odnosno male vodoakumula- cipijente u á klasi voda, predvi|eno je i tercirjarno pre- cije i mikro-vodozahvate u za{titnoj zoni NPK; posebnu ~i{}avawe. hidrantsku mre`u (potpuno odvojenu od vodovodne), kao i U sklopu PPOV (kod dva separatna i svih parcijal- druge ure|aje za transport i kori{}ewe tehni~ke vode. nih sistema) predvi|ena je tehnologija za proizvodwu bio- Voda iz ovog sistema koristi}e se na podru~je NPK i gasa za grejawe i proizvodwu elektri~ne energije. Tako|e, za{titne zone NPK za slede}e namene: protivpo`arnu za- na pogodnim lokacijama u blizini PPOV predvi|eni su {titu (u prvom redu za ga{ewe {umskih po`ara i protiv- primarni pre~i{}iva~i, talo`nici i muqna poqa za sa- po`arne potrebe u turisti~kim centrima, naseqima i zrevawe muqa do upotrebne funkcije (|ubriva za po{umqa- punktovima), navodwavawe poqoprivrednih povr{ina, vawe, poqoprivredu i sli~no). prawe javnih povr{ina (saobra}ajnica, trgova i drugog), Radi za{tite podru~ja NPK od ugro`avawa zemqi{ta snabdevawe vodom kupali{nih objekata, pravqewe snega i voda sa izgra|enih povr{ina turisti~kih kompleksa, sa- na ski-stazama u zimskom periodu, zalivawe travnih povr- obra}ajnica i drugo predvi|ena je izgradwa potrebnog bro- {ina skijali{ta u letwem periodu, za proizvodwu hidro- ja sistema za kanalisawe atmosferskih voda, sa odgovaraju- energije i drugo. 70 Broj 95 17. novembar 2009.

Sistem za obezbe|ivawe voda za tehni~ke potrebe U skladu sa uslovima i re`imima za{tite NPK, eko- sadr`aja NPK nomskim razlozima i uslovima gradwe na planini, za male vodoakumulacije predvi|ene su brane od lokalnog nasutog Sistem za obezbe|ewe vode za tehni~ke potrebe na pod- materijala (kamen i zemqa), uz ugra|ivawe vodonepropu- ru~ju NPK koristi}e: snog ekrana, sa kosinama prekrivenim humusom i ozelewe- – vodotoke Karamanskog potoka, potoka Pajino pre- nim autohtonim rastiwem. slo, Samokovske reke, Gobeqske reke, [aklmanske reke i Po pojedina~nim vodoakumulacijama predvi|eni su druge, i male vodoakumulacije Crveno jezero, Kaznovsko slede}i okvirni hidrotehni~ki parametri: ba~i{te, Kadijevac, Jablanova ravan, Draganski potok, – vodoakumulkacija Crveno Jezero na Crvenoj reci [aklman i Gobeqa; (desna pritoka Samokovske reke) ispod lokaliteta Crvene – hidrantsku mre`u za transport tehni~ke vode, koja bare, na oko 1.630 n.v., namewena je prvenstveno za vodo- }e se iz vodotoka i miniakumulacija crpnim stanicama po- m snabdevawe, protivpo`arnu za{titu i kontrolisanu re- tiskivati ka turisti~kim lokalitetima i skijali{tu u vi- kreaciju; visina brane je 15 , tip brane je nasuta brana sinskoj zoni NPK. m sa centralnim glinenim jezgrom; zapremina akumulacije Osnovni pravci transporta vode hidrantskom mre`om na koti normalnog uspora (KNU) je oko 214.000 ³, a wena poklapa}e se sa pravcima separatnih sistema vodosnabde- m povr{ina oko 5 ; za izgradwu brane pripremqena je pro- vawa, uz kori{}ewe gravitacionih pogodnosti. Za potrebe ha jektna dokumentacija; skijali{ta predvi|ena je izgradwa nove primarne i kom- – vodoakumulkacija Kaznovsko ba~i{te na bezimenom pletirawe sekundarne mre`e (do rezervoara, ili mikro potoku (desna pritoka Samokovske reke) ispod lokaliteta akumulacija na ve}im visinama). Kaznovsko ba~i{te, u neposrednoj blizini postoje}eg Sistem za obezbe|ivawe voda za tehni~ke potrebe PPSV, na oko 1.580 m n.v., namewena je u prvom redu za vo- sadr`aja i naseqa u za{titnoj zoni NP dosnabdevawe, zatim za protivpo`arnu za{titu i druge tehni~ke potrebe; visina brane je 15 m, tip brane je nasu- Sistem za obezbe|ewe vode za tehni~ke potrebe na pod- ta brana; zapremina akumulacije na KNU je oko 300.000 m³, ru~ju za{titne zone koristi}e: a wegova povr{ina oko 7 ha; za izgradwu brane postoji – vodotoke Samokovske reke, Gobeqske reke i druge, projektna dokumentacija ra|ena za potrebe PPSV; male vodoakumulacije i mikro-vodozahvate na podru~ju – vodoakumulkacija Draganski potok na istoimenom NPK, kao i male vodoakumulaciju na Krivoj reci i mikro- potoku (desna pritoka Samokovske reke) na oko 1.600 m vodozahvate u za{titnoj zoni NPK; n.v., namewena je u prvom redu za vodosnabdevawe, zatim za – posebnu hidrantsku mre`u, kao i druge ure|aje za protiv po`arnu za{titu, rekreaciju i druge tehni~ke po- transport i kori{}ewe tehni~ke vode, koja }e se direktno trebe; visina brane je 12 m, tip brane je nasuta brana; za- iz vodotoka ili male vodoakumulacije gravitaciono vodi- premina akumulacije na KNU je oko 150.000 m³, a wena po- ti ka naseqima. vr{ina oko 5 ha; Osnovni pravci transporta tehni~ke vode bi}e: vodo- – vodoakumulkacija Kadijevac na Samokovskoj reci u toci, u kojima }e se obezbediti odgovaraju}a proto~nost blizini puta R-119a na oko 1420 m n.v. namewena je prete- nizvodno od zahvata voda iz malih vodoakumulacija; i ka- `no za rekreaciju, protivpo`arnu za{titu, hidroenerget- nalska mre`a, od vodotokova do pojedinih sela (~iji deo sko kori{}ewe i druge tehni~ke potrebe, kao i za regulaci- mo`e predstavqati rekonstruisan jaz Dra`e Mijatovi}a ju vodnog re`ima vodotoka; visina brane je 15 m, tip brane od Samokovske reke ka selima na zapadnim padinama Kopa- je nasuta brana od kamenog naba~aja; zapremina akumulacije onika, uz uslov o~uvawa autenti~nosti objekta). na KNU je oko 1,000.000 m³, a wena povr{ina oko 16 ha; – vodoakumulkacija Jablanova ravan na Barskoj reci, 4.1.4. Male vodoakumulacije i mikro vodozahvati na oko 1.420 m n.v. namewena je za snabdevawe vodom, rekre- Na podru~ju Prostornog plana predvi|ena je izgradwa aciju, protivpo`arnu za{titu i druge tehni~ke potrebe; osam vi{enamenskih malih vodoakumulacija, od ~ega sedam visina brane je 15 m, tip brane je nasuta brana od kamenog na podru~ju NPK i jedna na podru~ju za{titne zone NPK naba~aja; zapremina akumulacije na KNU je oko 900.000 m³, (u okviru koje je mogu}e realizovati i brojne druge vodoa- a wena povr{ina oko 17 ha; kumulacije). Male vodoakumulacije na podru~ju NPK name- – vodoakumulacija [aklman na [aklmanskoj reci (de- wene su za vodosnabdevawe, protivpo`arnu za{titu, snab- sna pritoka Gobeqske reke) na oko 1.200 m n.v. namewena devawe sne`nih topova, potrebe vodoregulacije (zadr`ava- je za snabdevawe vodom, rekreaciju, protivpo`arnu za{ti- we nanosa, oplemewavawe malih voda u periodu su{e i od- tu, hidroenergetsko kori{}ewe i druge tehni~ke potrebe; brane od poplava nizvodnih podru~ja), kontrolisanu re- visina brane je 15 m, tip brane je nasuta brana od kamenog kreaciju i energetsko kori{}ewe, a u za{titnoj zoni naba~aja; zapremina akumulacije na KNU je oko 112.000 m³, NPK, pored navedenih funkcija, jo{ i za privredno ri- a wena povr{ina oko 2.5 ha; barstvo i sportski ribolov. Koristi od malih vodoakumu- – vodoakumulacije Gobeqa na Gobeqskoj reci na nad- lacija vi{estruko }e kompenzovati gubitke mawih poto- morskoj visini od oko 1.200 m n.v. namewena je za snabde- pqenih povr{ina pa{waka i {uma. Na podru~ju NPK i u vawe vodom, rekreaciju, protiv po`arnu za{titu i druge za{titnoj zoni NPK predvi|eno je i vi{e mikro-vodoza- tehni~ke potrebe; visina brane je 15 m, tip brane je nasu- hvata, prvenstveno namewenih za proizvodwu snega na ski- ta brana od kamenog naba~aja; zapremina jezera na KNU je stazama. oko 180.000 m³, a wegova povr{ina oko 4 ha; Male vodoakumulacije na podru~ju NPK predvi|ene su – vodoakumulacija Kriva reka – Kulineja na Krivoj na lokacijama Crveno jezero, Kaznovsko ba~i{te, Dragan- reci na oko 1.100 m n.v. namewena je za naj{iri kompleks ski potok i Kadijevac (u slivu Samokovske reke), Jablano- namena (uz regulaciju vodnog re`ima, protivpo`arnu za- va ravan (u slivu Barske reke), [aklman i Gobeqa (u sli- {titu, rekreaciju i drugo) jo{ i za ribarstvo, sportski vu Gobeqske reke). ribolov, hidroenergetsko kori{}ewe i druge vidove teh- Na podru~ju za{titne zone NPK, mogu}e je izgraditi ni~ke upotrebe; visina brane je 20 m, tip brane je nasuta vi{e malih vodoakumulacija (od kojih samo na Krivoj re- brana od kamenog naba~aja; zapremina akumulacije na KNU ci, nizvodno od planirane vodoakumulacije Kulineja do je oko 2.000.000 m³, a wena povr{ina oko 16 ha. reke Jo{anice jo{ {est). Mikro vodozahvati na podru~ju NPK predvi|eni su na Lokacije malih vodoakumulacija uslovqene su morfo- lokacijama Mali Karaman (postoje}i), na reci Duboka lo{kim i hidrolo{kim uslovima, kao i re`imima za{ti- (van prirodnog rezervata, ispod polazne `i~are Kr~mar) te prirode i prirodnih vrednosti NPK, {to }e biti is- i drugi, prvenstveno u funkciji izrade ve{ta~kog snega. tra`eno posebnim studijama pre projektovawa i izgradwe Neposredne lokacije i tehni~ka re{ewa malih vodoa- svake pojedina~ne vodoakumulacije. kumulacija i mikro-vodozahvata bli`e }e se definisati u 17. novembar 2009. Broj 95 71 razradi Prostornog plana, izradom odgovaraju}ih studija fi~ki prikazano na referalnoj karti 4. i tabelarno ko- lokacija, urbanisti~kih planova, urbanisti~kih i in`i- ordinatama ta~aka u Analiti~ko-dokumentacionoj osnovi werijskih projekata. Prostornog plana, na osnovu studije lokacija budu}ih S obzirom na potrebu o~uvawa biodiverziteta, fizi~- MHE JP „Elektroprivrede Srbije” – Direkcija za strate- kog (hidrografskog i biolo{kog) integriteta vodotokova giju i investicije iz 2006. godine). i uticaja na predeona obele`ja osetqive lokacije i teh- ni~ke performanse ve}ine planiranih malih brana i vodo- 4.2. Energetska infrastruktura akumulacije (posebno Crveno jezero, Kadijevac, Gobeqa i Razvoj elektroenergetske infrastrukture na podru~ju Jablanova ravan), koje su date u tekstualnom delu i grafi~- Prostornog plana uslovqen je odre|enim intervencijama kom prikazu Prostornog plana, predstavqaju generalno re- van podru~ja Prostornog plana koje obuhvataju: pro{irewe {ewe i ne moraju se smatrati striktno obavezuju}im ukoli- i rekonstrukciju TS 110/35 „Ra{ka” (koja obuhvata kom- ko se u skladu sa zakonom u detaqnoj razradi utvrdi zna~a- kV pletirawe dva dalekovodna poqa 110 kV „Kraqevo 3” i jan nepovoqan uticaj na prirodne vrednosti i `ivotnu sre- 110/h „Kopaonik”, kao i zamenu transformatora snage 20 dinu koji se ne mo`e uspe{no otkloniti ili kompenzova- MVA na 31.5 MVA, tako da instalisana snaga u TS 110/35 ti (u skladu sa Procenom uticaja konkretnih projekata – kV „Ra{ka” bude 2 h 31.5 MVA); izgradwu novog DV 35 kV detaqnije u Strate{koj proceni). U toku izrade projekata od TS 110/35 kV „Ra{ka” do izlaza iz TS „Ra{ka 2” (~ime izgradwe malih brana i vodoakumulacije: izvr{i}e se po se razdvaja napajawa TS 35/10 kV „Ra{ka 1” i „Ra{ka 2” sa mogu}stvu pomerawe pregradnih profila izvan zone sa re- izvoda Rudnica i dobija direktan dalekovod do Rudnice `imom za{tite áá stepena; i prednost u prihvatawu odno- odnosno Kopaonika), radi obezbe|ewa rezervnog napajawa sno ekolo{kom i urbanisti~ko-gra|evinskom licencirawu podru~ja NPK; i rekonstrukciju postoje}e TS 35/10 kV projekata ima}e mini akumulacije ~ija je namena obezbe|e- „Rudnica”. we vode za pi}e i sanitarno-higijensku upotrebu. Razvoj energetske infrastrukture na podru~ju Pro- stornog plana zasniva}e se na: uspostavqawu efikasnog 4.1.5. Hidroenergetika sistema upravqawa i kori{}ewa energetskih objekata i Na podru~ju Prostornog plana predvi|ena je proiz- mre`e, povezivawu malih hidroelektrana u elektroener- vodwa elektri~ne energije iz malih hidroelektrana, na getski sistem, kao i na kori{}ewu alternativnih izvora osnovu vodozahvata na vodotocima i malim vodoakumulaci- energije. jama, prete`no na podru~ju NPK, a sa postrojewima u za- {titnoj zoni NPK. U tom smislu, izgradi}e se osam malih 4.2.1. Instalisana snaga elektroenergije hidroelektrana (u daqem tekstu: MHE), od ~ega jedna na Za obra~un vr{ne potro{we elektri~ne energije ivici podru~ja NPK i sedam u za{titnoj zoni NPK, ukup- usvojeni su slede}i parametri po vrstama korisnika i lo- ne instalisane snage od oko 11 MW. kalitetima: 3,5 KW po stacionarnom korisniku za turi- Na ivici podru~ja NPK, u zoni ááá stepena za{tite, sti~ke lokalitete u visinskoj zoni NPK; 2,5 KW po sta- planirana je MHE „Duboka” instalisane snage od oko novniku, odnosno 1 KW po le`aju za odmarali{ta, pansi- 0.3MW (E=1,050.000 kwh), sa vodozahvatom u Dubokoj ispod one i vikend ku}e u za{titnoj zoni NPK i 0,1 KW po iz- prirodnog rezervata Duboka i sa ma{inskom zgradom na letniku. Ukupna instalisana snaga elektroenergije obra- u{}u Zaplaninske reke. ~unata po navedenim normativima iznosi za grani~ni ka- MHE na podru~ju za{titne zone NPK su: pacitet podru~ja Prostornog plana oko 104,33 MW, i to za: 1) dve MHE „Samokovska reka”, od Kadijevca do Jo{a- podru~je NPK ukupno oko 42,80 MW (od toga za stacionar- ni~ke Bawe, ukupne instalisane snage od oko 5,50 MW i to: ne goste i zaposlene na lokalitetima Suvo Rudi{te 28,00 – MHE „Samokovska reka á” sa vodozahvatom u koritu MW, Jaram 1,10 MW, Srebrnac 5,25 MW, Rendara 7,30 MW Samokovske reke ispod vodoakumulacije Kadijevac, ukopa- i Zaplanina 0,35 MW, kao i oko 0,80 MW za dnevne izlet- nim derivacionim cevovodom (koji najve}im delom vodi nike), i za za{titnu zonu NPK ukupno oko 61,53 MW (30,60 kroz zonu za{tite ááá stepena za{tite NPK) i ma{inskim MW za lokalno stanovni{tvo, 30,00 MW za stacionarne zgradama na pogodnoj mikrolokaciji kod ulaza u NPK; korisnike i 0,93 MW za dnevne izletnike). ukupni pad vode je oko 700 m, a ostvari}e se instalisana Za obra~un vr{ne potro{we elektri~ne energije za snaga od oko 5,0 MWh (E= 20,000.000 kwh); potrebe `i~ara usvojen je parametar od 60 KW na 100 me- – MHE „Samokovska reka áá” locirana u Jo{ani~koj tara visinske razlike instalacije. Ukupna instalisana Bawi koristi}e upotrebqenu vodu iz MHE „Samokovske snaga elektroenergije za potrebe `i~ara, obra~unata po reke á”, uz ostvarivawe instalisane snage od 0,5 MWh (E= navedenom normativu za 81 `i~aru (24 postoje}e i 57 pla- 3,000.000 kwh); niranih, ukqu~uju}i i tri gondolske `i~are), ukupne vi- 2) tri MHE „Jablanova Ravan – Rudni~ka reka” ukup- sinske razlike od oko 25.000 m iznosi oko 15 MW. Za sve ne instalisane snage od oko 3,83 MW, i to: gondole i `i~are sede`nice predvi|eni su i rezervni di- – MHE „Lisina” sa zahvatom vode iz vodoakumulacije zel agregati. Jablanova ravan i instalisanom snagom od 1,08 MW (E= 4.2.2. Dalekovodi i trafostanice na podru~ju 2,260.000 kwh); – MHE „Babin breg” sa instalisanom snagom od 1,67 NPK (E= 6,800.000 ); MW kwh Dalekovodi i trafostanice 110 – MHE „Rudnica” sa instalisanom snagom od 1,08 MW kV (E= 2,970.000 kwh). Za obezbe|ewe pouzdanog napajawa elektri~nom ener- 3) dve MHE „Gobeqska reka” sa vodozahvatima iz [u- gijom konzumnog podru~ja NPK previ|a se: tanova~ke reke i Gobeqske reke, ukupne instalisane snage – izgradwa TS 110/h „Kopaonik” na Suvom Rudi{tu od oko 1,25 MW, i to: (lokacija Krst) u blizini postoje}e TS 35/10 kV, koja }e se – MHE „\or|evi}i á” sa vodozahvatom iz [utanova~- sastojati iz pet poqa: DV prema Ra{koj, DV prema Brze}u ke reke na podru~ju NPK, padom od 550 m i ma{inskom (Brusu), DV prema Belom Brdu, Le{ku i daqe i dva trafo zgradom ispod sela \or|evi}i, sa instalisanom snagom od poqa krajwe snage 2 h 20 MVA; 0,75 MW (E= 3,000.000 kwh); – preusmeravawe postoje}eg DV 110 (35)kV Ra{ka–Ko- – MHE „\or|evi}i áá” sa vodozahvatom iz Gobeqske paonik (koji radi pod naponom 35 kV) na budu}u lokaciju reke na podru~ju NPK, padom od 150 m i agregatom u ma- TS 110/h „Kopaonik”; {inskoj zgradi MHE \or|evi}i á, sa instalisanom sna- – izgradwa DV 110(35) kV Brze}e -TS 110/h „Kopao- gom od 0,50 MW (E= 2,000.000 kwh). nik” u ciqu realizacije dvostranog napajawa konzumnog Pored navedenih MHE, Prostornim planom se rezer- podru~ja; vi{e prostor i za potencijalne lokacije MHE ({to je gra- – sistem daqinskog upravqawa TS 110/h „Kopaonik”. 72 Broj 95 17. novembar 2009.

Postoje}i i planirani DV 110 (35) kV su vazdu{ni i Radi obezbe|ivawa sigurnosti napajawa i planirane pru`aju se najve}im delom kroz zonu za{tite ááá stepena i energetske potro{we Krive Reke, predvi|ena je izgradwa samo mawim delom kroz zonu za{tite áá stepena NPK. U novog DV 35kV od planirane TS 110/h Brze}e (preko Go~- dugoro~noj perspektivi, radi za{tite prirodnih vredno- manaca i Mramorske reke, prate}i trasu planiranog kru- sti NPK, na pojedinim lokalitetima izvr{i}e se kabli- `nog puta) i od postoje}e 35/10kV Jo{ani~ka Bawa (prate- rawe kra}ih deonica ovih DV. }i trasu planirane `elezni~ke pruge) do planirane TS 35/10(20)kV Kriva Reka. Dalekovodi i trafostanice 35 kV Dalekovodi i trafostanice 10 kV Postoje}i DV 35 kV na relaciji Rudnica – Suvo Rudi- {te se zadr`ava. Postoje}a TS 35/10(20) kV „Kopaonik” na Postoje}i vazdu{ni DV 10kV od Brze}a, Jo{ani~ke Suvom Rudi{tu bi}e rekonstruisana, odnosno prilago|ena bawe, Brvenika, Ra{ke, Rudnice i Belog Brda, kojima se budu}oj transformaciji na nivou 110 kV, kao i sistemu da- napajaju podkopaoni~ka naseqa, kao i postoje}e TS qinskog upravqawa, dok }e sekundarnu naponi biti prila- 10/04kV se zadr`avaju, a po potrebi predvi|a se i wihova go|eni koncepciji postoje}e mre`e. U zavisnosti od usvo- rekonstrukcija. Planirani DV 10kV bi}e kablirani (uz jenog naponskog nivoa predvi|a se izgradwa novog DV od mogu}nost postavqawa i vazdu{nih). planirane TS 110/h „Kopaonik” do postoje}e TS 35/10(20) Nove TS i DV ove kategorije u za{titnoj zoni NPK „Kopaonik”. Od TS 110/h „Kopaonik” prema Belom Brdu gradi}e se za potrebe turisti~ko-seoskih naseqa i ostalih predvi|ena je izgradwa DV 35 kV. seoskih naseqa, kao i za potrebe `i~ara u sektorima alp- skih skijali{ta. Dalekovodi i trafostanice 20 i 10 kV 4.2.4. Povezivawe malih hidroelektrana DV i TS 20 predstavqa}e osnovu dalekovodne mre- kV na elektroenergetski sistem `e podru~ja NPK. S obzirom da ve}ina postoje}ih DV 10 kV ve} mo`e da primi napon od 20 kV, uvo|ewe ovog napo- Izgradwom osam MHE prema utvr|enim hidropoten- na ne}e zahtevati velike materijalne tro{kove (od 45 po- cijalima (ukupne snage 10,88 MW), pove}a}e se sigurnost u stoje}ih kablovskih deonica, 36 je pripremqeno za napon napajawu elektri~nom energijom podkopaoni~kih naseqa. od 20 kV). Svi novi dalekovodi u ovoj kategoriji bi}e na 20 Povezivawe planiranih MHE na elektroenergetski si- kV i radi}e se kao kablovski, sa stepenom izolacije od 24 stem izvr{i}e se na slede}i na~in: kV, sa obaveznom ~etvrtom (rezervnom) `ilom po svakom vo- – MHE „Duboka” vazdu{nim DV 10kV sa postoje}im du. Postoje}i tro`ilni DV 10 kV koji nisu remontovani DV 10kV Brze}e–\erekare; bi}e zameweni VN opremom sa stepenom izolacije 24 kV i – MHE „Samokovska reka á” i „Samokovska reka áá” ka- prevezivnim transformatorima 10(20) kV. Od postoje}ih blovskom vezom sa TS 20/0,4 kV na Jela~i}a strugari, gde se kablovskih DV 10 kV treba rekonstruisati, odnosno zame- povezuje sa postoje}im kabliranim dalekovodom 10(20) kV; niti slede}e DV: Depadans, Vojni dom – Marina voda – Ja- – MHE „Lisina”, „Babin Breg” i „Rudnica” vazdu- ram – TV stara i napraviti petqu Jaram – Ledenice i Vo- {nim DV 10kV do postoje}eg vazdu{nog DV 10 kV; dovod – Suvi Jelak – Depadans. Glavne nove kablovske deo- – MHE „\or|evi}i á” i „\or|evi}i áá” vazdu{nim DV nice 20 kV sa TS 20/0,4 kV instalira}e se za potrebe loka- 10kV sa postoje}eim DV 10 kV Jo{ani~ka Bawa – Crna liteta turisti~kih podcentara Suvo Rudi{te, Jaram, Sre- Glava. brnac i Rendara, kao i podsistema alpskih skija{kih `i- ~ara iznad \or|evi}a, Crne Glave, Krive reke, Jo{ani~ke 4.2.5. Proizvodwa energije iz alternativnih Bawe, Ravni{ta, Belog Brda i drugo. Postupno se ukidaju obnovqivih izvora svi vazdu{ni dalekovodi ni`e naponske kategorije na pod- Na podru~ju Prostornog plana predvi|ena je proiz- ru~ju NPK, a u za{titnoj zoni NPK se mogu zadr`ati. vodwa ekolo{ki prihvatqivih oblika energije i iz dru- Od 41 TS 10(20)/0,4 kV (ukupne instalisane snage od oko 32 ), 37 ispuwava uslov za prelazak na napon od 20 gih alternativnih, obnovqivih izvora i to: MW 1) solarne energije, primenom raznih vrsta pasivnih kV. Od postoje}ih TS 10/0.4 kV rekonstruisa}e se TS De- padans, Vrh–`i~ara, Stara uspiwa~a, Vojni dom i TV sta- solarnih sistema (u kojima objekt predstavqa prijemnik ko- ra. Sve nove TS u ovoj kategoriji na podru~ju NPK gradi- ji zahvata i ~uva najve}i deo energije) i aktivnih solarnih }e se za transformaciju na nivou 20 (odnosno kao TS sistema (koji zahvataju energiju instalisawem posebne opre- kV me), na podru~ju NPK samo na gra|evinskim povr{inama u 20/0,4 kV). Niskonaponska mre`a na podru~ju NPK od TS 20/0.4 zoni ááá stepena za{tite, a u za{titnoj zoni NPK bez ogra- do potro{a~a bi}e najve}im delom kablovska. ni~ewa; kao optimalan na~in aktivne proizvodwe solarne kV energije na Kopaoniku (u za{titnoj zoni NPK) predvi|a se 4.2.3. Dalekovodi i trafostanice u za{titnoj sanacija povr{inskog kopa rudnika Suvo Rudi{te u solarnu zoni NPK energanu i podzemnih galerija istog rudnika u termalni ko- lektor za sezonsku akumulaciju tople vode, ~ime bi se obez- Dalekovodi i trafostanice 110 kV bedila ~ista energija za grejawe turisti~kog kompleksa Su- vo Rudi{te (istra`iva~ki projekt ra|en u IAUS); Za obezbe|ewe pouzdanog napajawa elektri~nom ener- 2) eolske energije, samo u za{titnoj zoni NPK, iz- gijom predvi|a se izgradwa TS 110/h u Brze}u, prebaciva- gradwom vetrogeneratora odgovaraju}e snage (velikih od 2 we postoje}eg DV 110 (35) Brus–Brze}e, koji radi pod kV MW, sredwih od 50 do 100 kV, ili malih od 10 kV, koji su naponom 35kV na napon 110kV i wegovo preusmeravawe na posebno pogodni za ruralna podru~ja), nakon detaqne ana- budu}u lokaciju TS 110/h „Brze}e”. Na ovaj na~in se stva- lize i izbora lokacija (vetrovite pozicije sa dovoqnim raju uslovi za izgradwu DV od TS 110/h „Brze}e” ka TS rastojawem od skija{kih staza, {uma, naseqa i turisti~- 110/h „Kopaonik”. kih objekata), pri ~emu se, preliminarno, prednost daje is- to~noj strani Kopaonika; Dalekovodi i trafostanice 35 kV 3) geotermalne energije, ukqu~ivawem termomineral- Postoje}i DV 35kV Rudnica – Kopaonik (Suvo Rudi- nih voda Jo{ani~ke Bawe u funkciju grejawa, turisti~ke {te), Rudnica – Le{ak – Belo Brdo i Ra{ka – Brvenik – ponude, poqoprivredi i drugo, uz nastavak istra`ivawa i Jo{ani~ka Bawa se zadr`avaju. Postoje}e TS 35/10 kV u Jo- locirawa primarnih le`i{ta geotermalne energije na {ani~koj Bawi i Belom Brdu se zadr`avaju. Postoje}a TS podru~ju Kopaonika; u Brze}u 35/10 kV bi}e rekonstruisana, odnosno prilago- 4) energije biomase, kao obnovqivog izvora energije, |ena budu}oj transformaciji na nivou 110 kV, a sekundar- koji nema negativan uticaj na prirodnu sredinu, ukoliko ni naponi bi}e prilago|eni koncepciji postoje}e mre`e. se pravilno eksploati{e (npr. kori{}ewe drvnih otpada- 17. novembar 2009. Broj 95 73

ka u {umarstvu i preradi drveta, kori{}ewe zelene mase 2) u drugoj fazi realizova}e se gasovod Brze}e – Kopa- za proizvodwu gasa i |ubriva i sli~no); proizvodwa samo onik, kao deo budu}eg magistralnog prstena iz pravca Kru- u za{titnoj zoni NPK; {evca, za koji se rezervi{e koridor u zoni za{titnog po- 5) energije bio-gasa, iz kanalizacionog muqa PPOV jasa regionalnog puta 218a Brze}e – Kopaonik. i stajwaka farmi u za{titnoj zoni NP. Primena obnovqivih izvora energije uslovqena je re- 4.3. Telekomunikaciona infrastruktura gulativnim i podsticajnim merama dr`ave. Pod povoqnim Razvoj telekomunikacione mre`e na podru~ju Pro- uslovima proizvodwe ove energije mogu se o~ekivati sle- stornog plana zasniva}e se na uspostavqawu efikasnog de}i rezultati: ekonomska isplativost ulagawa u proiz- sistema veza, kako unutar NPK i za{titne zone NPK, ta- vodwu energije, smawewe zaga|ewa okoline, supstitucija ko i u wihovom povezivawu sa okru`ewem. Turisti~ki ili smawewe potro{we elektri~ne energije i fosilnih kompleksi i sadr`aji NPK u visinskoj zoni Kopaonika, goriva za grejawe, pove}awe kori{}ewa lokalnih energet- pored telefonije sa svim savremenim servisima, ima}e i skih resursa, smawewe toplotnih gubitaka, razvoj savreme- mre`e za prenos podataka sa velikim brzinama, Internet, nih doma}ih tehnologija i opreme i drugo. multimedijalne servise, KDS i drugo. S obzirom na topo- 4.2.6. Gasifikacija grafske karakteristike prostora, osnovu infrastrukture telekomunikacione mre`e predstavqa}e opti~ki kablovi Gasifikacija podru~ja Prostornog plana je opravda- i RR veze, sa svojim stanicama i antenskim stubovima (iz- na i po`eqna, posebno za potrebe grejawa u visinskoj zo- gra|ene u konfiguraciji 1+1), i digitalni sistemi pre- ni NPK, budu}i da je gas ekolo{ki prihvatqiv i ekonom- nosa, po mogu}stvu u SDH tehnologiji, uz povezivawe u pr- ski isplativ energent. Za potrebu gasifikacije planiraju stenove. se dva sistema infrastrukturne mre`e koji }e se realizo- Za obra~unavawe dugoro~nog, grani~nog kapaciteta vati fazno: telefonskih prikqu~aka primeweni su slede}i normati- 1) u prvoj fazi realizova}e se infrastrukturna mre- vi po vrstama korisnika: za stacionarne turiste i zapo- `a za te~ni gas (naseqska mre`a za turisti~ka naseqa u slene jedna veza na {est osoba, za izletnike jedna veza na visinskoj zoni Kopaonika) i merna gasna regulaciona sta- 30 osoba, a za stalne stanovnike jedna veza po doma}instvu, nica (MGRS) za kapacitet do 3 MW, a koji se mo`e pro{i- uz korekciju broja prikqu~aka (za korisnike kod kojih }e riti u zavisnosti od potreba; biti malo impulsa) uvo|ewem dvojnika.

Tabela 24. Projekcija izgradwe javne telefonske mre`e –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Naziv mesta Postoje}i broj Godina 2008. Dugoro~ni koncept –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– pre. Kom. m.mr. broj za izgradwu broj za izgradwu pretpl. –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– pretpl. –––––––––––––––––––––––––––––––– komu. m.mre. o.k. sistem komutac. m.mre`a o.k. –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 300 2x155Mb 80 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Kremi}e - 15 15* 15 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Badaw - 20 20* 20 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Semete{ - 35 35* 35 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Tiohe 10 10 40 40* 40 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Jo{ani~ka B. 160 180 380 340 360 155Mb 700 240 18km –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Rakovac 20 20 50 30* 50 5km –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Crna Glava - 50 50* 70 20* –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Kopaonik 270 400 400 300 9km 155Mb 2000 1600 1400 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Lisina - 80 150 100 6km 155Mb 800 850 800 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– [ipa~ina 40 40 70 80 170 90* –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 155Mb –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Kriva Reka 120 190 300 130 350 150 20 4km –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Gra{evci 230 360 400 360 360 155Mb –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Paqev{tica 10 10 20 20 20 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brze}e 180 384 600 200 155MbO 600 100 155Mb 155Mb 6km RR –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Liva|e 50 80 60 - 90 30 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Go~manci 20 20 40 20 40 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Kne`evo 1 30 30** 3km 30 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ravni{te - 25 25** 25 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Bozoqin 1 40 40* 40 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Srebrnac 50 50 50 4km 800 750 750 155Mb –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 74 Broj 95 17. novembar 2009.

–––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Naziv mesta Postoje}i broj Godina 2008. Dugoro~ni koncept –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– pre. Kom. m.mr. broj za izgradwu broj za izgradwu pretpl. –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– pretpl. –––––––––––––––––––––––––––––––– komu. m.mre. o.k. sistem komutac. m.mre`a o.k. –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Belo Brdo 70 70* 250 50* –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Guvni{te 40 40* 70 30* –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 1112 2260 2195 860 220 22km 7x155 O 6575 3770 3000 3x155Mb 340* (13km u 1x155 190* 33km 55** Nacional- RR (16km nom parku) u NPK) –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Napomene: * ruralni radio – telefonski sistem ** be`i~ni pretplatni~ki (Wll) sistem

4.3.1. Telekomunikaciona mre`a na podru~ju Prilikom izgradwe opti~kih kablova, u isti rov po- NPK stavqa}e se polietilenske (PE) cevi, kroz koje mogu da se uvuku kablovi za KDS, Internet i sli~no. Koncepcija razvoja telekomunikacione mre`e na pod- Razvojem RR veza predvi|a se povezivawe na slede}im ru~ju NPK zasniva se na poboq{awu postoje}eg stawa, fa- pravcima: znoj izgradwi mre`e opti~kih kablova u du`ini od oko 55 1) Mramor – Karaman – Kopaonik u funkciji poveziva- km, radio relejnih veza i automatskih telefonskih cen- wa turisti~kih centara Brze}e i Kopaonik, a slu`i}e i dru- trala, kao i izgradwi interne telekomunikacione mre`e. gim korisnicima (Vojska, MUP, JP „Nacionalni park Kopa- Poboq{awe postoje}eg stawa obuhvata: onik”); realizacija podrazumeva podizawe antenskog stuba i 1) pove}awe broja veza na relaciji Ra{ka – Kopaonik postavqawe kontejnera na lokaciji Karaman (1.904 m n.v.); izgradwom SDH sistema prenosa Ra{ka – Kopaonik (STM- 2) Velika Gobeqa – Suvo Rudi{te (Pan~i}ev vrh); 1, krajweg kapaciteta 63 h 2 Mbit/s), koji ~ine radio-relej- 3) Ra{ka – Kopaonik, u funkciji povezivawa op{tin- ni sistem Nastasi}ko brdo – Kopaonik/1 – Kopaonik, s op- skog centra Ra{ka i Kopaonika, a ve}im delom }e slu`i- ti~kim privodima do Ra{ke i Kopaonika, kao i sam opti~- ti za ruralnu telefoniju, iznajmqivawe drugim korisni- ki kabl Kopaonik (Konaci) – Kopaonika/1 (bazna stanica cima i kao dodatna za{tita prstena. 064); sistem }e biti u digitalnom prstenu sa protokom (2,5 Planirana mre`a opti~kih kablova i RR veza omogu- Gbit/s) {to }e omogu}iti ve}i broj veza i automatsku za- }i}e rad sistema prenosa u obliku prstena, koji }e pokri- {titu saobra}aja ukoliko do|e do prekida opti~kog kabla; vati sve postoje}e i planirane turisti~ke komplekse na 2) zamenu postoje}e ATC Suvo Rudi{te ve}om i savre- podru~ju NPK i ve}inu naseqa u za{titnoj zoni NPK. Si- menijom ATC kapaciteta 2.000 brojeva, ~ime }e se ostvari- stemi prenosa koji }e biti povezani u prstenove su: ti kapacitet i omogu}iti realizacija savremenih servisa 1) Ra{ka – Kopaonik/1 – Kopaonik – Vikend naseqe (centar za distribuciju Interneta, KDS i dr.), neophod- (Lisina) – Rudnica -Ra{ka, u prvoj fazi; odnosno Ra{ka nih za funkcije NPK i savremeni turizam; – Baqevac – Jo{ani~ka Bawa – Kopaonik – Vikend naseqe 3) izgradwu distributivne mre`e turisti~kih kom- (Lisina) – Rudnica – Ra{ka, u drugoj fazi; i pleksa, obezbe|ewem privoda iz opti~kih kablova i iz- 2) Brze}e – Mramor – Kopaonik – Srebrnac – Brze}e. gradwom podzemne pristupne mre`e; i Za potrebe turisti~kih kompleksa u visinskoj zoni 4) izgradwu baznih RR stanica: Kopaonik/1 (bazna NPK, izgradi}e se jedna nova ATC na Srebrncu kapacite- 064), Velika Gobeqa (objekti RTS i Telenora) i Suvo Ru- ta 800 brojeva, koja }e pokrivati Srebrnac (300 brojeva), di{te – Pan~i}ev vrh (objekti RTS i Telenora). Jaram (100 brojeva) i Rendaru (400 brojeva). U zavisnosti Realizacija osnovne mre`e opti~kih kablova predvi|a od lokacije i veli~ine pristupne mre`e, pojedini lokali- faznu izgradwu oko 31 km trasa na slede}im deonicama: teti bi}e, ili klasi~no vezani na ATC, ili sa sistemom 1) Rudnica – [ipa~ina – Lisina – Vikend naseqe – prenosa i koncentratorom. Kopaonik/1 (bazna stanica 064) – Kopaonik (Konaci), u du- Razvoj telekomunikacione mre`e na podru~ju NPK u `ini od oko 14 km (od ~ega 4 km na podru~ju NPK, 6 km na funkciji je obezbe|ewa za{tite prirodnih vrednosti i podru~ju za{titne zone NPK i 4 km van podru~ja Prostor- bezbednosti u prostoru NPK. Interna komunikacija u nog plana), ve}im delom u za{titnom pojasu regionalnog okviru ove mre`e vr{i}e se preko fiksnih repetitorskih puta R-119a Rudnica – Kopaonik do Repu{kih ba~ija, oda- stanica (bazne stanice Gobeqa i Pan~i}ev vrh), mobilnih kle se padinom ski-staze Sun~ana dolina pru`a do Bazne stanica i stanica u terenskim vozilima, a zahteva postoja- stanice 064, a na gra|evinskom podru~ju Suvog Rudi{ta we centrale sa dispe~erom i centrom za nadgledawe i upra- kroz TT kanalizaciju do ATC Kopaonik; vqawe celom mre`om. Telekomunikaciona mre`a NPK mo- 2) Kopaonik – Srebrnac – Rendara u du`ini od oko 9 `e da bude analogna (gde svaki korisnik ima svoj kanal, km (sve na podru~ju NPK), ve}im delom u za{titnom poja- kao na primer MUP, EPS i druge) i digitalna, ~iji kori- su regionalnog puta R-218a Kopaonik – Brze}e, a na gra|e- snici imaju svoje kanale (mre`e) i brojeve, ali i mogu}- vinskom podru~ju Suvog Rudi{ta, Jarma i Srebrnca kroz nost povezivawa u oba smera sa ostalim korisnicima, kako TT kanalizaciju i u putnom zemqi{tu; u okviru ove mre`e, tako i sa javnom telefonskom mre`om. 3) Brze}e – Bregovi – Srebrnac (sinhronizovano s iz- JP „Nacionalni park Kopaonik” kao vlasnik mre`e, mo`e gradwom gondolske `i~are na istom pravcu) u du`ini od deo svojih kapaciteta da izda u zakup zainteresovanim su- oko 6 km (od ~ega na podru~ju NPK oko 4 km i 2 km u za- bjektima (Preduze}e za puteve, JP „Srbija{ume”, Protiv- {titnoj zoni NPK) ve}im delom u koridoru gondole, ko- gradna za{tita, Gorska slu`ba spasavawa i sli~no). Opre- ri{}ewem opti~kog kabla (OPGW) koji se ugra|uje uz ze- ma telekomunikacione mre`e NPK radi}e na ni`im fre- mqovodno u`e i koristi za postavqawe po dalekovodima; kvencijama i sa ve}im izlaznim snagama nego mobilna te- 4) Jo{ani~ka Bawa – Kopaonik (preduslov razvoja mo- lefonija, pa joj to omogu}ava znatno ve}i domet, a opti~ke bilne telefonije i baznih stanica na tom pravcu) u du`i- prepreke znatno mawe uti~u na kvalitet veze.Telekomuni- ni od oko 18 km (od ~ega oko 12 km na podru~ju NPK i 6 km kaciona mre`a pokriva}e podru~je NPK i za{titne zone u za{titnoj zoni NPK), ve}im delom u za{titnom pojasu NPK i bi}e organizovana na slede}i na~in: regionalnog put R-119a Jo{ani~ka Bawa – Kopaonik; 1) centrala, dispe~er i centar za nadgledawe i upra- 5) Rendara – Kriva Reka u du`ini od 4 km (od ~ega 2 km vqawe mre`om bili bi u zgradi Uprave TC Kopaonik na na podru~ju NPK i 2 km u za{titnoj zoni NPK). Suvom Rudi{tu; 17. novembar 2009. Broj 95 75

2) prva bazna stanica bila bi na Gobeqi, koja bi sa postoje}e ATC ve}om i savremenijom (kapaciteta 600 bro- zgradom Uprave TC bila povezana digitalnom radio vezom jeva). (2 Mbit/s) i pokrivala bi teritorije katastarskih op{ti- Planirane ATC u za{titnoj zoni NPK su: na Kriva Reka, Paqev{tica, Liva|e, Go~manci, Brze}e, 1) ATC Vikend naseqe (Lisina) kapaciteta 800 bro- Crna Glava, Kopaonik i Badaw sve do Kadijevca, kao i de- jeva, a po potrebi i ATC [ipa~ina (koja }e u zavisnosti love Jo{ani~ke Bawe i Rakovca; od lokacije i veli~ine pristupne mre`e biti, ili klasi~- 3) druga bazna stanica, bila bi na Suvom Rudi{tu no vezana na ATC, ili }e imati koncentrator) na terito- (Pan~i}ev vrh) i pokrivala bi katastarske op{tine Kne- riji op{tine Ra{ka; `evo, Ravni{te, Bozoqin, Novo Brdo, Guvni{te, [ipa~i- 2) ATC Mramor, koja bi pokrivala RR vezu Mramor – na i Lisina, kao i delove Tioha i Semete{a; Karaman – Kopaonik, takmi~arske ski-staze Zaplanina, 4) ostali delovi podru~ja NPK koristili bi mogu}- Duboka, Bela reke i Ledenice, kao i katastarske op{tine nost da dve u~esni~ke stanice komuniciraju i kad nisu u Kne`evo, Ravni{te i deo Brze}a, na teritoriji op{tine dometu bazne stanice, kao i javnu fiksnu ili mobilnu te- Brus. lefonsku mre`u. Pristupne (mesne) mre`e u podkopaoni~kim naseqi- Razvoj posebnih telekomunikacionih mre`a ostalih ma }e se, zbog pove}awa kapaciteta, rekonstruisati, dok }e korisnika (MUP, EPS, Vojska, Gorska slu`be spasavawa, se u okviru planiranih turisti~kih lokaliteta izgraditi JP „Nacionalni park Kopaonik”, Uprava TC Kopaonik i podzemna mre`a. druge) sa sopstvenom infrastrukturom, tretira}e se na Telekomunikacione veze za naseqa koja su van trasa isti na~in kao i infrastruktura javnih mre`a. opti~kih kablova, re{i}e se ruralnom telefonijom koja U turisti~kim kompleksima u visinskoj zoni Kopao- }e pokrivati: nika – Suvo Rudi{te, Srebrnac i Rendara predvi|eno je 1) Bozoqin, Ravni{te i Kne`evo, do izgradwe opti~- funkcionisawe po{tanskih jedinica. Pored klasi~nih kih kablova, kao i Belo Brdo i Guvni{te signalima sa lo- po{tanskih usluga, bi}e omogu}eno slawe faksa, elek- kacije Suvo Rudi{te (Pan~i}ev vrh); tronske po{te, kao i kori{}ewe Interneta. Tako|e, pred- 2) Crnu Glavu signalima sa lokacije Gobeqa; vi|eno je postavqawe javnih telefonskih govornica u tu- 3) Kremi}e, Badaw i Semete{ indirektno signalima risti~kim kompleksima i polazi{tima glavnih `i~ara, sa lokacije Kopaonika/1, koji bi se prosle|ivali preko gde to uslovi dozvoqavaju. U telekomunikacionim objekti- lokacije , odakle je predvi|eno pokrivawe i podgo- ma, kao rezervno napajawe, treba predvideti i dizel agre- lijskih sela, koja pripadaju op{tini Ra{ka. gate. U ve}im turisti~kim naseqima u za{titnoj zoni NPK – Jo{ani~koj Bawi, Brze}u, Lisini, Krivoj reci, Be- 4.3.2. Telekomunikaciona mre`a u za{titnoj lom Brdu i drugo, predvi|ene su po{tanske jedinice, u ko- zoni NPK jima }e, pored klasi~nih po{tanskih usluga, biti obezbe- Koncepcija razvoja telekomunikacione mre`e u za- |eni uslovi i za druge savremene sisteme komunikacije, {titnoj zoni NPK obuhvata poboq{awe postoje}eg stawa, kao i za postavqawe javnih telefonskih govornica. faznu izgradwu mre`e opti~kih kablova i pristupne mre- 4.4. Komunalna oprema `e podkopaoni~kih naseqa, obezbe|ewem privoda iz op- ti~kih kablova, RR veza i ATC, kao i izgradwu interne te- Jedan od bitnih preduslova razvoja podru~ja Prostor- lekomunikacione mre`e podru~ja NPK, koja }e pokrivati nog plana je unapre|ewe komunalne opreme, posebno u po- i ve}i deo za{titne zone NPK. gledu ure|ewa turisti~kih centara i sanitacije seoskih Razvoj mre`e opti~kih kablova u za{titnoj zoni NPK naseqa. obuhvata faznu izgradwu 28 km trasa na slede}im deonicama: Zelene i mle~ne pijace predvi|ene su u podcentrima 1) Rudnica – [ipa~ina – Lisina – vikend naseqe – Suvo Rudi{te i Srebrnac, prete`no za seoske proizvode Kopaonik, u du`ini od oko 14 km, od ~ega oko 6 km na pod- iz podkopaoni~kih podru~ja op{tina Ra{ka, Brus i Lepo- ru~ju za{titne zone NPK, ve}im delom u za{titnom pojasu savi}. regionalnog puta R-119a Rudnica – Kopaonik; Razvoj sistema toplifikacije zasniva}e se na krite- 2) Brze}e – Bregovi – Srebrnac, u du`ini od oko 6 km, rijumima ekolo{ke i ekonomske podobnosti sistema. Za od ~ega oko 2 km na podru~ju za{titne zone NPK, ve}im de- turisti~ke lokalitete u visinskoj zoni NPK, odgovaraju- lom u gra|evinskom podru~ju Brze}a u koridoru puta, TT }im urbanisti~kim planovima utvrdi}e se trase toplovo- kanalizaciji i koridoru planirane gondole Brze}e – Bre- da sa pozicijama centralnih energana, uz po{tovawe sle- govi – Srebrnac; de}ih kriterijuma: za izbor referentnog energenta prio- 3) Jo{ani~ka Bawa – Kopaonik, u du`ini od oko 18 ritet je gas, a kao dopunski izvori dozvoqeni su solarna km, od ~ega oko 6 km na podru~ju za{titne zone NPK, ve- energija, elektri~na energija i alternativno, za pojedi- }im delom u za{titnom pojasu regionalnog puta R-119a Jo- na~ne objekte, ~vrsto gorivo i to samo drvo; polo`aj to- {ani~ka Bawa – Kopaonik i koridoru planirane gondole plane treba da bude na pogodnoj lokaciji koja je dovoqno Jo{ani~ka Bawa – Kokorovac – Vu~ak; i ravnomerno udaqena od ve}ine korisnika; ukidawe po- 4) Brze}e – Mramor, kao privod za RR vezu Mramor – stoje}ih kotlarnica na te~na goriva, odnosno prilago|a- Kopaonik i naseqe Kne`evo, u du`ini od oko 3 km, u ko- vawe toplotnih podstanica, uz zadr`avawe elektrokotlova ridoru puta; kao alternative; poboq{awa toplotne izolacije, sa aspek- 5) Srebrnac – Rendara – Kriva Reka, u funkciji stva- ta ekonomije grejawa, pri izgradwi i rekonstrukciji obje- rawa prstena Brus – Brze}e – Mramor – Kopaonik – Srebr- kata; i kori{}ewe mogu}nosti povezivawa u jedinstvene nac – Kriva Reka – Brus, u du`ini od oko 4 km; na taj na~in, sisteme grejawa ostalih podcelina u visinskoj zoni. Do digitalna centrala Brus bi}e u istom prstenu sa svojim iz- realizacije sistema toplifikacije na podru~ju NPK oba- dvojenim stepenima, kao i digitalna centrala Ra{ka; vezno je ugraditi filtere na svim dimwacima kotlarnica. 6) Jo{ani~ka Bawa – Plo~a – Aleksandrovac, u du`i- U za{titnoj zoni NPK izbor energenata bi}e slobodniji, ni od oko 5 km, u funkciji adekvatne veze s naseqem Rako- a u perspektivi prednost se tako|e daje gasu i obnovqivim vac i drugim naseqima u ovom delu za{titne zone NPK. alternativnim izvorima energije. Planiranim sistemima prenosa re{i}e se problem Re{ewa za evakuaciju komunalnog otpada bi}e prime- veza kao i kapacitet ATC za sve mogu}e korisnike u za- rena konfiguracijskim i klimatskim uslovima, potreba- {titnoj zoni NPK. ATC }e predstavqati izdvojeni stepen ma i re`imima za{tite NPK i za{titne zone NPK, odno- digitalnih centrala iz Ra{ke i Brusa i, pored klasi~nih, sno ure|ewa turisti~kih lokaliteta i naseqa. Evakuacija raspolaga}e sa baznim ISDN prikqu~cima, dok bi pri- }e se vr{iti cele godine i posebno }e biti prilago|ena marni ISDN prikqu~ci stizali iz Ra{ke ili Brusa kroz zimskim uslovima. U prvoj etapi, neselekcionisani otpad sisteme prenosa. U Jo{ani~koj Bawi predvi|a se zamena }e se deponovati na zajedni~koj deponiji (u okviru za{tit- 76 Broj 95 17. novembar 2009. ne zone NPK, ili van podru~ja Prostornog plana), a u na- Primenom navedenih normativa, utvr|eni su slede}i rednoj etapi bi se vr{ilo selektivno sakupqawe i centra- grani~ni kapaciteti prostora po ustanovqenim zonama za- lizovana prerada i recikla`a otpada (van podru~ja Pro- {tite NPK: stornog plana). 1) u zoni á stepena za{tite, na ukupnoj povr{ini od Baze za odr`avawe puteva predvi|ene su na Suvom Ru- oko 1.459 ha – do 1.459 jednovremenih korisnika, od toga u di{tu – Repu{ke ba~ije (postoje}a) i na Srebrncu (plani- op{tini Ra{ka do 992 korisnika i u op{tini Brus do 467 rana). korisnika; Glavna vatrogasna slu`ba podru~ja NPK predvi|ena 2) u zoni áá stepena za{tite na ukupnoj povr{ini od je na Srebrncu, a pomo}na na Suvom Rudi{tu. oko 3.579 ha – do 5.368 jednovremenih korisnika, od toga u Tehni~ki servisi (auto-servisi, servisi gra|evin- op{tini Ra{ka do 4.825 korisnika, u op{tini Brus do 544 skih objekata, tehni~ke infrastrukture i komunalne opre- i u op{tini Leposavi} do osam korisnika; me) predvi|eni su na Suvom Rudi{tu i Srebrncu. 3) u zoni ááá stepena za{tite na ukupnoj povr{ini od Servisi `i~ara, ski-staza i opreme predvi|eni su na oko 7.068 ha – do 14.136 jednovremena korisnika, od toga u Suvom Rudi{tu (Repu{ke ba~ije) i na Srebrncu. op{tini Ra{ka do 7.356 korisnika i u op{tini Brus do Posebno zna~ajnim smatra se uvo|ewe elemenata urbo- 6.780 korisnika; komunalne opreme za ure|ewe javnih povr{ina. U okviru 4) ukupno do 20.963 korisnika (u op{tini Ra{ka do turisti~kih kompleksa i drugih sadr`aja na podru~ju NPK 13.173 i u op{tini Brus do 7.791), zaokru`eno 21.000 kori- posebna pa`wa posveti}e se ure|ewu javnih parkinga, au- snika u letwem periodu; u okviru ovog kapaciteta plani- tobuskih stajali{ta, parkova, skverova, linijskog zeleni- rano je 12.400 turisti~kih le`aja i 6.000 jednovremenih la i drugog. U za{titnoj zoni NPK unapredi}e se ure|e- dnevnih izletnika i 2.565 zaposlenih. nost i opremqenost javnih povr{ina naseqa, zelenih pi- U zimskom periodu, zavisno od realnih potencijala jaca, grobaqa i drugog. prostora u deset sektora planiranog alpskog skijali{ta, grani~ni kapacitet jednovremenih korisnika ski-staza, áâ. KRITERIJUMI, USLOVI I RE@IMI ZA[TITE, `i~ara i turisti~kih kompleksa na podru~ju NPK je ne- URE\EWA I KORI[]EWA PODRU^JA PLANA {to ve}i i utvr|uje se na oko 23.000, od toga 15.000 jedno- vremenih alpskih skija{a (8.690 stacionirano u turisti~- 1. Grani~ni kapaciteti prostora kim kompleksima na podru~ju NPK i 6.270 skija{a – dnev- Razvoj, ure|ewe i kori{}ewe podru~ja Prostornog nih izletnika), 3.710 stacionarnih neskija{a i nordij- plana prioritetno su uslovqeni kriterijumima, uslovima skih skija{a, 1.740 dnevnih izletnika – neskija{a i nor- i re`imima za{tite i kulturolo{kog kori{}ewa NPK, dijskih skija{a i 2.595 zaposlenih. posebno u granicama podru~ja NPK, a zatim u granicama Grani~ni kapaciteti grla stoke u pregonskom uzgoju podru~ja neposredne za{tite NPK u okviru za{titne zone na podru~ju NPK utvrdi}e se nakon detaqnih istra`iva- NPK. Kriterijumi, uslovi i re`imi za{tite i kulturolo- wa u posebnom Programu poqoprivrede za podru~je Pro- {kog kori{}ewa NPK zasnovani su na odr`ivom kapaci- stornog plana, a grani~ni kapaciteti visoke i niske lov- tetu prostora NPK, u ~ijoj evaluaciji se sintetizuju eko- ne divqa~i u uzgojnim rezervatima na podru~ju NPK u Lov- lo{ke, kulturolo{ke, socijalne i ekonomske komponente noj osnovi podru~ja Prostornog plana. odr`ivog razvoja podru~ja Prostornog plana. Odr`ivi ka- U za{titnoj zoni NPK, na ukupnoj povr{ini od oko pacitet u navedenom smislu predstavqa maksimalni ste- 20.538 ha – predvi|eno je orijentaciono do 61.500 korisni- pen kori{}ewa prostora, bez znatnijeg ugro`avawa wego- ka, od toga: u op{tini Ra{ka oko 31.100, u op{tini Brus ve prirodne i tradicionalno stvorene sredine, a uz opti- oko 17.800 i u op{tini Leposavi} oko 12.600 korisnika. malno o~uvawe, unapre|ewe i revitalizaciju prirodnih i Ovaj kapacitet ve}i je od planiranog kapaciteta za{titne nepokretnih dobara, ali isto tako i lokalnog stanovni- zone NPK u zimskom periodu – ukupno oko 56.250 korisni- {tva, wegovog etno-identiteta, etno-tradicije i proizvod- ka, od toga: oko 12.250 stalnih stanovnika, oko 25.000 jed- we u kontekstu razvoja savremenog planinskog turizma i novremenih alpskih skija{a (oko 18.500 stacionirano u komplementarnih aktivnosti. sekundarnim turisti~kim centrima i turisti~ko-seoskim Odr`ivi kapacitet prostora NPK meri se maksimal- naseqima za{titne zone NPK i oko 6.500 skija{a – dnev- nim brojem jednovremenih korisnika (sa motivima prezen- nih izletnika), oko 10.000 stacionarnih neskija{a i nor- tacije NPK, turizma, rekreacije i sporta, poslovawa i dijskih skija{a, oko 2.800 dnevnih izletnika neskija{a i ostalog), koji se u jednom trenutku mogu na}i u prostoru nordijskih skija{a i oko 2.500 zaposlenih. Grani~ni ka- NPK u uslovima wegove maksimalne pristupa~nosti, ali i paciteti grla stoke i lovne divqa~i bi}e utvr|eni u okvi- maksimalne rawivosti, odnosno u letwem periodu. S obzi- ru navedenih dokumenata Programa razvoja poqoprivrede i rom da su posetioci NPK istovremeno i turisti, rekrea- Lovne osnove za podru~je Prostornog plana. tivci i sportisti, koji u letwem periodu mogu da koriste 2. Re`imi na podru~ju NPK po zonama za{tite gotovo ~itav prostor NPK i za koje se ponuda organizuje na komercijalnim principima, grani~ni kapacitet NPK iz- 2.1. Re`imi u á stepenu za{tite ra`en je maksimalnim zbirom korisnika – turisti~kih le- `aja, dnevnih izletnika iz za{titne zone NPK i iz bli`eg 2.1.1. Re`imi za{tite prirode i prirodnih okru`ewa podru~ja Prostornog plana, kao i zaposlenih. dobara Me|utim, sa istim brojem grani~nih turisti~kih le`aja i ne{to pove}anim brojem zaposlenih, podru~je NPK u zim- Re`imi o~uvawa, za{tite i unapre|ewa prirodne sre- skom periodu mo`e sa primi znatno vi{e dnevnih izletni- dine i prirodnih dobara NPK u rangu á stepena za{tite ka nego u letwem periodu, budu}i da je tra`wa usmerena odnose se na: ugro`ena tla i sve izvore, prirodne rezerva- prema ograni~enim prostorima skijali{ta i turisti~kih te i spomenike prirode (geolo{ke, geomorfolo{ke, hi- kompleksa, pod snegom, van vegetacionog perioda i bez sao- drolo{ke i botani~ke, koji se nalaze prete`no u zonama bra}ajne pristupa~nosti najve}eg dela podru~ja NPK. za{tite áá stepena i mawim delom u zoni za{tite ááá ste- Za odre|ivawe grani~nog kapaciteta podru~ja NPK u pena). letwem periodu usvojeni su slede}i normativi: jedan ko- Re`imi o~uvawa, unapre|ewa i za{tite prirode u risnik po hektaru u zoni á stepena za{tite NPK, 1,5 kori- rangu á stepena odnose se na strogu za{titu tla, vodotoke snik po hektaru u zoni áá stepena za{tite NPK i dva kori- i izvore, kao i na sve predstavnike flore i faune. Tere- snika po hektaru u zoni ááá stepena za{tite NPK. Za za- ni pod strogom za{titom tla (sa nagibom ve}im od 60% i {titnu zonu NPK ne utvr|uje se normativ grani~nog kapa- ugro`eni ekscesivnom i jakom erozijom) bi}e po pravilu citeta prostora, ve} se ra~una sa orijentacionim indika- do visine od 1.700 m pod strogo za{titnom {umom, a iznad torom od tri korisnika po hektaru. 1.700 m pod strogo za{titnim pa{wacima. Kori{}ewe 17. novembar 2009. Broj 95 77 ovih terena mo`e se dozvoliti samo u preko potrebnim wa. Pe{a~ke i druge staze pored lokaliteta spomenika slu~ajevima za izgradwu kra}ih deonica linearnih objeka- prirode bi}e koncipirane tako da se spomenici mogu sa- ta, uz potrebne mere obezbe|ewa i autohtone obnove ugro- gledati i iz wihove bli`e i daqe okoline. `ene prirode (kra}e deonice puteva, nordijskih i drugih staza, uz obezbe|ewe od klizawa i odrona, uz propisno hi- 2.1.2. Re`imi za{tite nepokretnih kulturnih drotehni~ko ure|ewe i obnovu biqnog pokriva~a, deonice dobara vodovoda i kanalizacije i podzemnih vodova telefona i Re`imi za{tite, ure|ewa i kori{}ewa nepokretnih elektrike uz obnovu biqnog pokriva~a, odnosno izuzetno kulturnih dobara i wihovih za{ti}enih okolina odnose kra}e deonice nadzemnih vodova elektrike, `i~ara i alp- se na objekte i lokalitete spomenika kulture, prostornih skih skija{kih staza, uz za{titu od erozije i odgovaraju}u kulturno-istorijskih celina, znamenitih mesta i arheolo- obnovu biqnog pokriva~a). Pojedina~ni izvori u zonama {kih nalazi{ta u okviru povr{ina u re`imima za{tite á, za{tite áá i ááá stepena bi}e obele`eni i neposredno za- áá i ááá stepena NPK, koja su progla{ena, u proceduri za {ti}eni od svih aktivnosti i svih vidova gradwe, sem pro- progla{avawe, ili evidentirana. Za{tita nepokretnih pisnih hidrotehni~kih radova pri aktivirawu izvora za kulturnih dobara podrazumeva konzervaciju, restauraciju i vodosnabdevawe, ali pod uslovom da je to predvi|eno vodo- revitalizaciju dobara, uz wihovo integrisawe sa priro- privrednom osnovom NPK. dom i prirodnim vrednostima posredstvom prostora za- Prirodni rezervati koji predstavqaju najve}e povr- {ti}enih okolina objekata i zajedni~ko uklapawe u odr- {ine prirodnih vrednosti NPK bi}e strogo za{ti}eni `ivi razvoj NPK. Re`imi za{tite po kategorijama nepo- od svih aktivnosti, koje bi na bilo koji na~in mogle da kretnih kulturnih dobara na podru~ju NPK podrazumeva}e: ometaju prirodni razvoj i autohtonost wihovih prirodnih 1) za{tita spomenika kulture (deo Mijatovi}a jaza, u vrednosti. U prirodnim rezervatima }e se obavqati samo rezervatu „Kozje stene” i u zoni áá stepena i spomen plo~a aktivnosti nau~nih istra`ivawa, istra`iva~ke edukaci- Kopaoni~kog partizanskog odreda na Raskrsnici u zoni áá je, unapre|ewa i ure|ewa prirode i prirodnih vrednosti, stepena za{tite NPK): sanirawe i prirodno ure|ewe jaza, po posebnim programima istra`ivawa i ure|ewa za svaki uz mogu}nost kompletne restauracije; uspostavqawe i pri- pojedina~ni rezervat, kao i ograni~ena i strogo kontro- rodno ure|ewe okoline jaza i spomen plo~e za prezentaci- lisana prezentacija posetiocima, iskqu~ivo u mawim gru- ju posetiocima; pama sa vodi~em i u skladu sa propisanim kapacitetom 2) za{tita znamenitih mesta (kultno mesto Meto|e u prostora. Osim prirodno ure|enih i obele`enih pe{a~- rezervatu „Meto|e”, spomenik \a~ki grob u zoni áá stepe- kih staza, odmori{ta i vidikovaca i izuzetno mawih, pri- na i spomenik Josifu Pan~i}u na Pan~i}evom vrhu, u zo- vremenih drvenih objekata za potrebe istra`ivawa i ure- ni áá stepena): uspostavqawe i prirodno ure|ewe za{ti}e- |ewa rezervata u skladu sa pomenutim programima, nikakve ne okoline mesta, bez visoke vegetacije; o~uvawe izvornog druge aktivnosti ni objekti ne}e biti dozvoqeni. Navede- izgleda, originalnih materijala i natpisa; restauracija ne aktivnosti u rezervatima odvija}e se najve}im delom u spomenika J. Pan~i}u od posledica NATO bombardovawa letwem periodu, dok }e u zimskom periodu, sem istra`iva- i omogu}avawe javnog pristupa do spomenika; redovno odr- ~ima, biti dozvoqen i organizovan pristup posetiocima – `avawe objekata u skladu sa konzervatorsko-restaurator- nordijskim skija{ima. Istra`iva~i i anga`ovani na ure- skim metodama; |ewu rezervata prilazi}e slu`benim kolskim putevima do 3) za{tita arheolo{kih nalazi{ta (lokalitet „Nebe- samih ulaza u rezervate, a posetioci pe{ice ili organizo- ske stolice” u zoni áá stepena, lokalitet Gradina – \orov vanim slu`benim prevozom. Svi ulazi u rezervate bi}e most u rezervatu „Kozje stene”, ostaci sredwevekovnog pu- obele`eni (odmori{ta sa nadstre{nicama i informativ- ta na Kukavici, u rezervatu „Kozje stene” i u zoni ááá ste- nim tablama) i kontrolisani. Pe{a~ke i druge staze po- pena za{tite, lokalitet „Jela” u D. Zaplaninini u zoni ááá red rezervata predvi|ene su tako da se rezervati delom mo- stepena za{tite, lokalitet „Crkvine” u Dowoj Zaplanini- gu posmatrati i spoqa sa ure|enih odmori{ta i vidikova- ni u zoni ááá stepena za{tite, pojedina~ni lokaliteti ca. Prirodnim rezervatima su zahva}ene brojne i raznovr- ostataka sredwevekovnog rudarewa u rezervatima i zonama sne prirodne i kulturne vrednosti u á i áá stepenu (povr- áá i ááá stepena – Samokovka, O{tra ~uka, Duboka, Suvo ru- {ine, ta~kasti i linearni objekti), ali su one sve u re`i- di{te, Brze}ka reka, Bela reka, Trsove bare i Zaplanina): mu á stepena za{tite. konzervacija i delom restauracija nalazi{ta i posebno Spomenici prirode van prirodnih rezervata za{ti- ure|ewe nalazi{ta pogodnih za prezentaciju posetiocima; }eni su na mawim povr{inama i sa ne{to mawim ograni- ustanovqewe i prirodno ure|ewe okoline nalazi{ta, bez ~ewima nego kod prirodnih rezervata. Ove vrednosti bi}e promene konfiguracije terena, bez se~e stabala i po{u- strogo za{ti}ene od svih aktivnosti koje bi mogle da mqavawa; zabrana izgradwe infrastrukture; kontrola za- ugroze spomenik u celini, ili da poremete wegova svoj- brane neovla{}enog iskopavawa. stva. Na spomenicima prirode mogu se obavqati samo na- u~na istra`ivawa, istra`iva~ka edukacija, programirani 2.2. Re`imi u áá stepenu za{tite radovi na ure|ewu prirode spomenika, kao i slobodnija prezentacija posetiocima, ali tako|e po posebnom progra- 2.2.1. Re`imi za{tite prirode i prirodnih mu kretawa i pona{awa. Sem prirodno ure|enih i obele- dobara `enih pe{a~kih staza, odmori{ta i vidikovaca na ulazi- Re`imi o~uvawa, unapre|ewa, za{tite, ure|ewa i ko- ma u lokalitete spomenika, nikakve druge aktivnosti i ri{}ewa prirode i prirodnih dobara NPK u rangu áá ste- objekti nisu dozvoqeni. Geomorfolo{ki i geolo{ki spo- pena za{tite odnose se na povr{ine koje su Prostornog menici u kontaktu sa alpskim skija{kim terenima bi}e plana utvr|ene kao zone áá stepena, kao i deo zona nepo- zaobi|eni `i~arama i stazama; kod hidrolo{kih spomeni- sredne sanitarne za{tite izvori{ta van zona za{tite áá ka strogo }e se o~uvati prirodni vodni re`im, {to podra- stepena. Re`imi u rangu áá stepena specificirani su po zumeva pa`qivo kori{}ewe izvora i vrela za vodosnabde- povr{inama namewenim {umama, pa{wacima, pojedina~- vawe (bez ekstremnih in`ewerijskih zahvata), kao i pa- nim objektima NPK, elementima sadr`aja rekreacije, `qivo kori{}ewe za{ti}enih vodotokova u rangu á stepe- sporta, saobra}aja, kao i ostalim mawim sadr`ajima. na (koji }e obavezno imati á klasu vode) za vodosnabdeva- Zone za{tite áá stepena unapre|iva}e se, {tititi, we, ograni~eno kori{}ewe hidroenergije, rekreaciju i ure|ivati i koristiti re`imom za{ti}ene {ume posebne drugo (izuzev u slu~aju protivpo`arne za{tite), {to }e ta- namene (koja u ovim zonama pokriva najve}i deo wihove po- ko|e biti obuhva}eno programom istra`ivawa i ure|ewa vr{ine i ima prednost nad ostalim namenama) i re`imom ovih spomenika. U blizini spomenika prirode mogu se, u za{ti}enih planinskih pa{waka. skladu sa programom istra`ivawa i ure|ewa spomenika, Za{ti}ena {uma posebne, namene kao specifi~na ka- izgraditi mawi objekti u funkciji istra`ivawa i ure|e- tegorija {ume, predvi|ena je prete`no za op{tekorisne 78 Broj 95 17. novembar 2009. funkcije u pogledu za{tite prirode, odnosno za{tita tla, i na sve vodotoke NPK van vodotoka/hidrolo{kih spome- o~uvawe pejza`no-ambijentalnog lika prostora, za{tite nika prirode u rangu á stepena za{tite. flore i faune u {irem smislu, kao i za{tite voda, za{ti- Stani{te lincure na lokalitetu Garine ukqu~eno je te, istra`ivawa i prezentacije prirodnih vrednosti, pre- u zonu áá stepena za{tite i {titi}e se kao prirodna liva- zentacije prirode i prirodnih vrednosti posetiocima, re- da. Na stani{tu dnevnog leptira spre~i}e se obrastawe kreacije i sporta. Ovakav tip {ume podrazumeva tipolo- pa{waka smr~om. Stani{ta korisnih insekata, sem u pri- {ko gazdovawe sa ciqem uzgoja kvalitetne {ume i le~ewa rodnim rezervatima bi}e za{ti}ena i u zonama áá stepena obolelih vrsta, uz ostvarivawe sporednih ekonomskih za{tite, dok }e se u zoni ááá stepena za{tite {tititi sa- efekata kroz neophodnu se~u u funkciji uzgoja. U okviru mo vrste. Planinski vrhovi i grebeni razvo|a bi}e pa- ove {ume predvi|en je i uzgoj divqa~i ~iji re`im se ukla- `qivo pejza`no tretirani, posebno u pogledu oblikovawa pa u ostale re`ime ove prirodne sredine (sa neophodnim gorwe granice {ume i izgradwe `i~ara, punktova polazi- slu`benim sadr`ajima u funkciji uzgoja {ume i divqa~i). {ta alpskih skija{kih staza i trasa elektrodalekovoda. Za{ti}eni planinski pa{waci u okviru zona áá ste- Kod klisura i re~nih dolina posebno }e se {tititi do- pena predvi|eni su tako|e prete`no za op{te-korisne linske strane i izvori{ne ~elenke, radi o~uvawa i una- funkcije u pogledu za{tite tla, o~uvawa ukupnog pejza- pre|ewa ekolo{ke stabilnosti i peza`no-ambijentalnih `no-ambijentalnog lika prostora, za{tite flore i fau- vrednosti u duhu „oaza divqine” u NPK. ne, za{tite voda, za{tite prirodnih vrednosti, rekreaci- je, sporta i ograni~ene pregonske ispa{e zavisno od bio- 2.2.2. Re`imi za{tite nepokretnih kulturnih lo{kog kapaciteta travwaka (u ciqu odr`avawa pa{wa~- dobara ke vegetacije, po odredbama Programa razvoja poqoprivre- Za{tita nepokretnih kulturnih dobara u áá stepenu de NPK i za{titne zone NPK). odnosi}e se na {est sezonskih ba~ija u zonama áá i ááá ste- Kori{}ewe zona za{tite áá stepena u funkciji pre- pena za{tite (Meka presedla, Gvozdac, Ciganska reka, Be- zentacije vrednosti NPK, rekreacije, sporta, saobra}aja i |irovac, Duboka i Kadijevac), kao evidentiranih spomeni- drugih vidova infrastrukture, kao i ostalih aktivnosti, ka kulture. Re`imi za{tite ovih objekata podrazumevaju odvija}e se pod slede}im re`imima: zabrawena je izgrad- o~uvawe wihove izvorne arhitekture u horizontalnom i wa fizi~kih sadr`aja suprastrukture, sem malih rusti~- vertikalnom gabaritu, oblika i nagiba krovova, konstruk- nih slu`benih objekata u funkciji za{tite i prezentaci- tivnih i dekorativnih elemenata, materijala i stilskih je NPK, {umarstva i lovstva, kao i neophodnih objekata u karakteristika, uz o~uvawe autenti~nih namena, zabranu funkciji `i~ara (polazi{ta i izlazi{ta sa propisnom prepravki, dogradwe i nadgradwe i adekvatno odr`avawe sanitacijom, bez ugostiteqskih objekata), izletni~kih i objekata, ne samo u funkciji ba~ijarewa, ve} i u funkciji planinarskih staza (skloni{ta od nevremena), u skladu sa prihvata posetilaca na motivima etno-hrane i etno-proiz- odgovaraju}im programima; od sadr`aja rekreacije i spor- voda. Ba~i{ta }e u obnovi i rekonstrukciji zadr`ati tra- ta u okviru TC Kopaonik, kroz zone áá stepena predvi|ene dicionalni koncentrisani sklop stambenih, prera|iva~- su samo neophodne deonice `i~ara i apskih ski-staza, uz ko-magacinskih i sto~arskih objekata, kojima se mogu pri- minimalnu se~u {ume i pa`qivo pejza`no oblikovawe i dodati i objekti/prostorije za prodaju etno-proizvoda i zatravqivawe povr{ina autohtonim travnim sastojinama, konzumirawe etno-hrane, u skladu sa odgovaraju}im urba- kao i znatan deo izletni~ko-planinarskih i nordijsko- nisti~kim planom/projektom. Zapo~eta neplanska vikend skija{kih staza, za koje }e se prete`no koristiti postoje- izgradwa u slopu ba~ija Gvozdac i Ciganska reka bi}e }i {umski i pa{wa~ki putevi i staze, sa usputnim odmo- stilski prilago|ena tradicionalnoj etno-arhitekturi po ri{tima i vidikovcima (bez objekata); od javnih regional- odredbama urbanisti~kih planova ovih lokaliteta. nih saobra}ajnica kroz zone áá stepena predvi|ene su neo- phodne kra}e deonice postoje}ih i planiranih regional- 2.3. Re`imi u ááá stepenu za{tite nih i lokalnih puteva, kao i planinske elektri~ne `ele- znice, na ~ijim trasama }e se obezbediti za{tita prirode Na svim povr{inama podru~ja NPK van zona, povr{i- od ugro`avawa tla, vode i vazduha; ve}ina malih vodoaku- na i objekata u rangu á i áá stepena, va`i}e re`imi ááá ste- mulacija NPK je u zoni áá stepena za{tite, {to podrazume- pena za{tite, unapre|ewa, ure|ewa, izgradwe i kori{}e- va strogi re`im wihove izgradwe i kori{}ewa (izgradwa wa prostora. Ovi re`imi specificirani su prema name- od prirodnih, lokalnih materijala, naturalno ure|ewe de- ni teritorije za {ume posebne namene, planinske pa{wa- la obale za rekreativno kori{}ewe po odgovaraju}em urba- ke, planinske livade i oranice, za sadr`aje ponude u pro- nisti~kom planu/projektu sa propisnom sanitacijom, bez storu rekreacije, sporta i turizma, za turisti~ke komplek- ekonomskog ribarstva, sa mogu}im kontrolisanim sport- se i punktove, za saobra}aj i ostale vidove infrastruktu- skim ribolovom); u zoni áá stepena su mikro-vodozahvati iz re, kao i za ostale sadr`aje. Cela povr{ina zone ááá stepe- vodotoka, primarni cevovodi i kapta`e izvora, u skladu sa na van zone neposredne sanitarne za{tite izvori{ta odgovaraju}im planovima vodne infrastrukture; preko ove predvi|ena je kao {ira zona za{tite vodnih resursa NPK. zone prelaze neophodne, mawe deonice vazdu{nih daleko- Re`im {uma posebne namene u ááá stepenu za{tite od- voda, kao i kablovskih elektroinstalacija i telekomuni- nosi se na sve {ume u zonama ááá stepena, sa predno{}u op- kacionih instalacija; u okviru zone áá stepena na Pan~i- {tekorisnih nad proizvodnim funkcijama (odnosno sa }evom vrhu zadr`avaju se sadr`aji specijalne namene, uz proizvodnim funkcijama koje }e biti uskla|ene sa uzgoj- uslov propisne sanitacije objekata i upu{tawe pre~i{}e- nim funkcijama), u pribli`no ravnopravnom odnosu sa pa- nih otpadnih voda u za{titnu zonu NPK, kao i uz za{titu {wacima i livadama. U ovoj {umi podrazumeva se tipolo- vazduha, {to va`i i za telekomunikacione objekte na du- {ko gazdovawe sa ciqem uzgoja kvalitetne {ume uz ozdra- gim vrhovima. vqewe obolelih {uma. Unapre|ewe gazdovawa ovim {uma- Zakonom propisani re`imi zona neposredne sanitar- ma podrazumeva}e uvo|ewe {umskog reda, ure|ewe {umskih ne za{tite izvori{ta u okviru zona za{tite áá stepena u puteva i ostale {umske infrastrukture u funkciji pro- potpunosti se uklapaju u iznete re`ime ovih zona. tivpo`arne za{tite, za{tite i uzgoja divqa~i i drugo. Re`im o~uvawa, unapre|ewa i za{tite prirodnih Budu}e po{umqavawe i se~a ove {ume u znatnoj meri vrednosti u rangu áá stepena odnosi se na: stani{ta vrsta }e biti odre|eni predvi|enim rasporedom sadr`aja ponu- sa statusom prirodnih retkosti (stani{te lincure na lo- de u prostoru, podcentara i punktova rekreacije, sporta i kalitetu Garine u zoni áá stepena i stani{te endemore- turizma (alpske skija{ke staze i `i~are, podcentri i liktne vrste dnevnog leptira na lokalitetu Jaram – Bele punktovi TC Kopaonik), ba~i{ta, novih saobra}ajnica i stene), kao i na brojne vrste i stani{ta korisnih inseka- novih sadr`aja ostalih vidova infrastrukture. Deo sadr- ta u okviru zona áá stepena za{tite, zatim na planinske vr- `aja rekreacije i sporta (izletni~ko-planinarske i nor- hove, grebene planinskih razvo|a, klisure i re~ne doline dijsko-skija{ke staze, punktovi za op{tu rekreaciju i pla- 17. novembar 2009. Broj 95 79 ninarski logor), sadr`aji u funkciji {umarstva i ostali deo (u pogledu prirodnijih {umskih proseka, kori{}ewa sadr`aji bi}e prilago|eni re`imu {uma, ili su van {ume. {umskih ~istina, zaobila`ewa ostewaka i sli~no). Trase Re`im planinskih pa{waka u ááá stepenu za{tite od- ski-staza i `i~ara bi}e za{ti}ene od erozije zatravqiva- nosi se na sve pa{wa~ke povr{ine u zoni ááá stepena iz- wem ogoqenog tla i odr`avawem travwaka (pregonskom is- nad gorwe granice {ume, kao i na tradicionalne pa{wa~- pa{om primerenom kapacitetu travwaka, letwim poliva- ke povr{ine ispod gorwe granice {ume, prete`no van wem, drena`om, regulisawem prelaza preko vodotoka i {umskog zemqi{ta. Planinski pa{waci su jednim delom sli~no). predvi|eni za ve}inu urbanih sadr`aja Turisti~kog cen- Staze za nordijsko skijawe, skijering, motorne sanke tra, a sezonski najve}im delom za alpske i nordijske ski- i drugo u zimskom periodu i izletni~ko-planinarske staze ja{ke terene (zimi) i za izletni~ko-planinarske staze i za pe{ake, jaha~e, planinske bicikliste i drugo. U letwem punktove. kao i progonsku ispa{u stoke (leti). Planin- periodu, koristi}e u maksimalnoj meri postoje}e lokalne skim pa{wacima bi}e zahva}ene i trase alpskih skija- slu`bene puteve i staze, uz otvarawe novih trasa samo na {kih staza i `i~ara na prosecima kroz {umu (u sastavu neophodnim deonicama, bez prosecawa {ume i po mogu}stvu {umskog zemqi{ta). Kori{}ewe planinskih pa{waka za van privatnog zemqi{ta. Ve}a sankali{ta van urbanih pregonsku ispa{u stoke odredi}e se posebnim Programom kompleksa TC predvi|ena su tako|e prete`no na postoje- razvoja poqoprivrede na podru~ju NPK. Ovi pa{waci su u }im internim putevima i stazama odgovaraju}ih konfigu- kategoriji prirodnih planinskih pa{waka, {to zna~i da racijskih karakteristika. Rekreativni punktovi – odmori- na wima nisu predvi|eni melioracije (sem u slu~aju zatra- {ta, vidikovci, skloni{ta i drugi mawi objekti bi}e lo- vqivawa mawih povr{ina goleti i {umskih proseka za cirani du` izletni~ko-planinarskih (i nordijskih) staza, staze i `i~are, bez razoravawa, uz |ubrewe stajwakom i uz prete`no van {ume, na atraktivnim lokacijama, u blizini kori{}ewe autohtonih travnih sastojina). prirodnih u nepokretnih kulturnih dobara NPK. Re`im planinskih livada u ááá stepenu za{tite odno- Re`imi izgradwe i ure|ewa podcentara i punktova si se na sve ostale {umom neobrasle povr{ine u ni`em Turisti~kog centra formirani su u dosada{wim urbani- visinskom pojasu NPK van {umskog zemqi{ta. Planinske sti~kim planovima kompleksa Suvo Rudi{te, Jaram i Sre- livade su najve}i delom namewene za proizvodwu sena i brnac, uz korekcije koje su uslovqene promenom koncepta pregonsku ispa{u stoke, a na pogodnim, zaravwenim parce- izgradwe TC u visinskoj zoni, sa ograni~ewem kapaciteta lama i za mawe oranice namewene organizovanoj proizvod- i uvo|ewem standarda visoko komercijalne ponude, ali i wi biolo{ki visokovrednog semenskog krompira i nekih sa problemima nesprovo|ewa planskih dokumenata. drugih semenskih materijala, sa kapacitetima i proizvod- U nameni prostora urbanisti~kih kompleksa TC na nim uslovima koji }e biti utvr|eni Programom razvoja po- podru~ju NPK, najve}i deo gra|evinskog zemqi{ta zauzi- qoprivrede NPK (na mawim parcelama uklopqenim u pre- ma}e sportsko-rekreativni sadr`aji, a na drugom mestu sa- deo, uz za{titu od erozije, bez zna~ajnije upotrebe hemij- dr`aji svih vidova turisti~kog sme{taja. Me|u ostalim skih sredstava, uz permanentnu kontrolu proizvodwe i dru- sadr`ajima, zna~ajnije mesto zauzima}e saobra}ajni objek- go). Mawe povr{ine livada bi}e u funkciji lokacija ba- ti (parkinzi, gara`e, autobuske stanice i postaje) za koje ~i{ta, zimskih i letwih sportsko-rekreativnih i drugih }e se obezbediti posebne povr{ine javnog gra|evinskog namena. Na livadama je predvi|ena ograni~ena melioraci- zemqi{ta. Sredwa bruto gustina grani~nog kori{}ewa ja, bez razoravawa i upotrebe hemijskih sredstava, uz |ubre- urbanih kompleksa TC na podru~ju NPK (ukupan broj sta- we stajwakom i iskqu~ivo kori{}ewe autohtonih travnih cionarnih turista – le`aja, dnevnih izletnika i zaposle- sastojina. nih po jedinici povr{ine) iznosi}e do 60 stacionarnih Re`imi izgradwe, ure|ewa i kori{}ewa sadr`aja re- korisnika po hektaru kompleksa. kreacije, sporta i turizma, odnosno turisti~ke ponude u Na~in izgradwe i rekonstrukcije objekata u komplek- prostoru u ááá stepenu za{tite odnose se na alpska skija- sima TC bi}e kombinovan – u blokovima oko mawih, zatvo- li{ta, na nordijske skija{ke staze i sankali{ta van ur- renih trgova i u vidu kompaktnih, dvostranih nizova du` banih kompleksa TC (zimi), odnosno na izletni~ko-plani- ulica (uglavnom za sadr`aje apartmana i pansiona), u vidu narske staze i rekreativne punktove (leti), kao i na urba- prete`no slobodnostoje}ih objekata (za hotele i postoje}a ne komplekse podcentara i punktova TC. odmarali{ta), kao i u vidu koncentrisanih tradicional- Re`imi izgradwe, ure|ewa i kori{}ewa alpskih ski- nih naseqa (etno-selo, kowi~ko naseqe, sportsko selo). jali{ta utvr|eni su globalnim re{ewem jedinstvenog, po- Spratnost objekata limitira se na P+2+3Pk (prize- vezanog sistema alpskih skijali{ta sa deset sektora, od mqe+2 sprata+3 potkrovqa, sa mogu}im podrumom i sutere- kojih su ~etiri (ááá, áâ, â i âá) na podru~ju NPK, ~etiri nom do 1/2 gabarita objekata u slu~aju izgradwe na ja~e nag- (áá, âáá, âááá i áH) delom na podru~ju NPK, delom u za{tit- nutom terenu. Arhitektonski oblici svih objekata TC ima- noj zoni NPK, jedan u za{titnoj zoni NPK i jedan ve}im }e svoj prepoznatqivi „kopaoni~ki” izraz, sa energetski delom u za{titnoj zoni NPK i mawim delom van podru~ja racionalnim prostorima, za{ti}enim od negativnih eks- Prostornog plana. Re{ewe alpskih skijali{ta zasnovano trema visokoplaninske klime i optimalno otvorenim pre- je na selekciji pogodnih nagiba, ekspozicija i morfome- ma mikro-ambijentima prirodnog predela, sa dominantnom trijskih oblika terena, terena van stena i prete`no van upotrebom izvornih materijala ovog podnebqa (drvo i ka- {ume (uz minimalne proseke), sa kreativnim odnosom pre- men). Posebna pa`wa bi}e posve}ena parternom ure|ewu ma predeonim vrednostima. Re{ewem skijali{ta obezbe|e- kompleksa radi integracije sme{tajnih, javnih i sportsko- ni su saobra}ajni pristupi do polazi{ta `i~ara na ulazi- rekreativnih sadr`aja u pogledu funkcionalne organiza- ma u sektore skijali{ta (sa parkinzima), blizak kontakt cije i estetskog oblikovawa (zaklowene ili tople veze iz- jednog broja ulaza u skijali{te i znatnog broja polazi{ta me|u sadr`aja, okupqali{ta na sun~anim lokacijama kon- `i~ara sa kompleksima/podcentrima TC, prevezivawe takta glavnih polazi{ta `i~ara i centralnih sadr`aja glavnih ski-staza na polazi{tima i ishodi{tima `i~ara kompleksa, adekvatno hortikulturno ure|ewe kori{}ewem i izme|u wih putem sporednih, veznih staza, uz ostvariva- autohtonih sastojina i drugog). U domenu tehni~ke opreme, we maksimalnih visinskih razlika i du`ina ski-staza sa TC na podru~ju NPK funkcionisa}e autonomno, kako u po- optimalnim `i~arama. gledu servisa skijali{ta, tako i voznog parka, servisa sa- Uklapawe objekata `i~ara (posebno du`ih) u prirod- dr`aja suprastrukture i tehni~ke infrastrukture, uslu- ne predele, naro~ito sa ve}im prosekama kroz {umu i na `nih zanatskih servisa i drugo, uz odgovaraju}u raspodelu istaknutim morfometrijskim oblicima grebena i vrhova, servisnih sadr`aja me|u podcentrima TC. kao i wihova za{tita od nepovoqnih klimatskih uslova Punktovi TC van urbanih kompleksa u funkciji alp- (vetar, led i drugo) predstavqa}e najdelikatniji zadatak sih skijali{ta (ulazi u skijali{ta i polazi{ta `i~ara, ure|ewa ponude u prostoru, za razliku od alpskih ski-sta- ishodi{na ~vori{ta i pojedina~na ishodi{ta `i~ara), za, ~ije trase se mogu optimalno uklopiti u prirodni pre- bi}e maksimalno uklopqeni u prirodni teren i predeo, sa 80 Broj 95 17. novembar 2009. prizemnim servisnim i ugostiteqskim objektima sitnije re oko podru~ja NPK i kojim su obuhva}ena prakti~no sva strukture i od izvornih materijala podnebqa, u skladu sa prirodna i nepokretna kulturna dobra za{titne zone NPK odredbama plana/planova skijali{ta. Punktovi \orov u á i áá stepenu za{tite; i 2. podru~je posredne za{tite oko most i planinarski logor Garine, po standardu i obliko- podru~ja neposredne za{tite NPK, sem na mawim isto~nim vawu bi}e primereni potrebama planinara. deonicama gde se granica podru~ja neposredne za{tite Postoje}e farme bi}e uklowene sa podru~ja NPK, NPK poklapa sa granicom za{titne zone NPK. osim objekta na Rendari koji }e se rekonstruisati i do- graditi za potrebe planiranog kowi~kog centra. 3.1. Re`imi na podru~ju neposredne za{tite NPK Re`imi izgradwe, ure|ewa i kori{}ewa sadr`aja in- Na podru~ju neposredne za{tite predvi|eni su slede- frastrukture u zoni ááá stepena za{tite odnosi se na naj- }i re`imi od zna~aja za NPK: ve}i deo mre`a i objekata saobra}ajnica, vodovoda, kana- 1. Re`imi u rangu á stepena za{tite – Povr{ine i lizacije, elektroinstalacija i telekomunikacija na pod- objekti prirode (stroga za{tita tla i izvori), prirodnih ru~ju NPK. Ovi re`imi odre|eni su op{tim uslovima za- dobara (hidrolo{ki i botani~ki spomenici prirode) i {tite prirode, uslovima {ire zone za{tite vodnih resur- nepokretnih kulturnih dobara (ve}ina dobara na podru~ju sa i ostalim planiranim namenama u zoni ááá stepena za- Prostornog plana, u kategorijama spomenika kulture, pro- {tite. Od {tetnog dejstva vozila, proporcionalno wiho- storne kulturno-istorijske celine, znamenitih mesta i ar- voj frekvenciji po kategorijama drumskih saobra}ajnica, heolo{kih nalazi{ta) {titi}e se, ure|ivati i koristiti priroda i `ivotna sredina NPK bi}e za{ti}eni odgova- pod istim re`imima kao na podru~ju NPK, uz ustanovqava- raju}im zelenilom i izgradwom atmosferske kanalizacije we prirodne okoline u rangu áá stepena za{tite oko izvo- sa lokalnim pre~i{}iva~ima. Koridori saobra}ajnica ra, prirodnih dobara i nepokretnih kulturnih dobara; bi}e za{ti}eni od nepovoqnih klimatskih uticaja propi- 2. Re`imi u rangu áá stepena za{tite – Povr{ine i snim tehni~kim elementima nagiba, radijusa i {irine objekti prirodnih dobara (stani{te prirodnih retkosti, krivina, izgradwom galerije na deonici regionalnog puta hranili{te nekrofaga, vrste korisnih insekata i jedan pla- R218a od Srebrnca do Jarma u du`ini od oko 1 km i drugo. ninski vrh) i nepokretnih kulturnih dobara (spomenici kul- Pre izgradwe planinske elektri~ne `eleznice, kao i gon- ture – ba~ije) {titi}e se, ure|ivati i koristiti pod istim dolskih `i~ara i vu~nih {inskih vozila na planiranim re`imima kao i dobra u áá stepenu na podru~ju NPK, uz usta- trasama, bi}e prethodno detaqno ispitani mikro-prirod- novqavawe prirodne okoline u rangu ááá stepena za{tite oko ni uslovi (in`ewerijsko-geolo{ki, morfometrijski, prirodnih dobara i nepokretnih kulturnih dobara. klimatski i drugi), kao i ekolo{ka i socio-ekonomska 3. Re`imi odvijawa aktivnosti na podru~ju neposred- opravdanost ovih objekata. ne za{tite NPK – Rudarstvo na povr{inskim kopovima Na planiranim trasama vodovoda i kanalizacije izvr- nije dozvoqeno, kao ni flotacije i jalovi{ta. Postoje}i {i}e se obnova autohtonog travnog pokriva~a. Od privre- jamski rudnici mogu nastaviti sa radom do iscrpqivawa menih ure|aja za pre~i{}avawe otpadnih voda na podru~ju rezervi, posle ~ega }e se izvr{iti sanacija prostora i re- NPK, priroda i `ivotna sredina bi}e za{ti}eni adekvat- vitalizacija elemenata ugro`ene prirode. Mogu}e je otva- nim tehni~kim merama i autohtonim zelenilom. U ovim rawe novih jamskih rudnika uz uslov da se ne ugro`avaju ure|ajima na podru~ju NPK nije predvi|ena proizvodwa prirodna dobra i nepokretna kulturna dobra na podru~ju bio-gasa iz kanalizacijskog muqa (koji }e se odvoziti van neposredne za{tite NPK i u samom NPK. Postoje}e rudno podru~ja NPK). poqe „Belo Brdo” mo`e se {iriti u za{titnoj zoni NPK, Nadzemni objekti elektroinstalacija, u prvom redu va- pod uslovom da se na podru~ju neposredne za{tite NPK ne zdu{ni dalekovodi, srazmerno snazi, predstavqa}e najose- formiraju flotacije ni jalovi{ta, da izlazi za transport tqivije objekte tehni~ke infrastrukture u prirodi NPK, rude ne budu bli`i od 500 m do granice NPK i da eksplo- te }e se pri wihovoj izgradwi izbegavati ve}a se~a {ume, atacija poqa ne ugro`ava prirodu i `ivotnu sredinu, po- trase }e se pa`qivo uklapati u prirodni pejza` i prila- stoje}a naseqa i planirane sadr`aje turisti~ke ponude u go|avati terenskim i klimatskim uslovima, uz propisana prostoru, mre`e i objekte saobra}aja i tehni~ke infra- tehni~ka obezbe|ewa. Na trasama vazdu{nih dalekovoda, strukture. Na podru~ju je mogu}e ograni~eno i kontrolisa- kao i podzemnih vodova elektrike i telefona, bi}e obno- no otvarawe pozajmi{ta prirodnih materijala, uz adekvat- vqena autohtona travna vegetacija o{te}ena izgradwom. nu sanaciju po iscrpqivawu planiranih rezervi. Posebna pa`wa bi}e posve}ena i izboru lokacija i pejza- [umarstvo }e se razvijati kao privredna grana, uz `nom uklapawu trafostanica (posebno TS od 110/h i odr`avawe vi{estruke uloge i funkcije {uma, {umskih 35/10(20) kV), kao i PTT, radio i TV releja na vrhovima. stani{ta i {umskih predela i adekvatne mere nege {uma. Ostali fizi~ki sadr`aji u zoni ááá stepena za{tite Permanentno }e se poboq{avati uslovi za ja~awe antiero- (u funkciji NPK, turizma, sto~arstva, {umarstva i uzgoja zivnih, hidrolo{kih, turisti~ko-rekreativnih, ekolo- divqa~i, vodoprivrede, hidroenergetike i drugo) bi}e sa- {kih i drugih korisnih funkcija {uma. Pri obnavqawu gra|eni na etno-uzorima malih objekata kopaoni~kog kra- {uma prednost }e imati prirodno obnavqawe. Po{umqa- ja i od autohtonih prirodnih materijala, u skladu sa odgo- vawe goleti i erodiranih povr{ina vr{i}e se iskqu~ivo varaju}im planskim dokumentima. autohtonim sastojinama. Lovstvo na podru~ju bi}e zasnova- Re`imi vezani za rudarstvo odnose se na postoje}e no na uzgoju autohtone divqa~i u uzgojnim rezervatima na eksploataciono poqe „Belo Brdo”, koje zahvata mawi jugo- teritoriji NPK i u organizovawu lova po lovnim osnova- isto~ni deo NPK na teritoriji op{tine Brus. Jamski ra- ma u za{titnoj zoni NPK i po potrebi u {irim prostor- dovi i istra`ni radovi u ovom poqu mogu se vr{iti u zo- nim celinama, uz pove}awe brojnosti prore|enih vrsta i ni ááá stepena za{tite pod uslovom da ne ugro`avaju pri- postizawe brojnosti populacija gajenih vrsta divqa~i. rodu i `ivotnu sredinu NPK, kao i planirane sadr`aje Sportski ribolov bi}e dozvoqen na svim vodenim povr{i- suprastrukture, turisti~ke i tehni~ke infrastrukture. Na nama srazmerno bogatstvu ribqeg fonda, a proizvodno ri- podru~ju NPK ne predvi|aju se jamski izlazi za izvla~ewe barstvo sa autohtonim vrstama u ribwacima i malim vodo- rude, ve} samo postoje}i ulazi za rudare (u zoni ááá stepena akumulacijama, uz unapre|ewe ribqeg fonda. za{tite. Ustanovquje se stroga obaveza rudnika da eventu- Poqoprivreda }e se razvijati bez posebnih ograni~e- alna ugro`avawa prirode i `ivotne sredine adekvatno sa- wa, uz uslov da se obezbedi adekvatna za{tita gorwih sli- nira, po odredbama koje }e biti precizirane u Programu vova Rasine i Toplice i da se onemogu}i vazdu{no preno- za{tite i razvoja NPK i ugovorene sa rudnikom. {ewe kultura, drugih neautohtonih sastojina i hemijskih 3. Re`imi u za{titnoj zoni NPK sredstava na podru~je NPK, {to }e podrazumevati pojas oko granice NPK u {irini od najmawe 300 m, u kome moraju bi- Za{titna zona NPK podeqena je na dva podru~ja: 1. pod- ti samo autohtone {ume, pa{waci ili livade. Osnovu poqo- ru~je neposredne za{tite NPK, koje se kontinualno prosti- privrede podru~ja ~ini}e sto~arstvo zasnovano na racio- 17. novembar 2009. Broj 95 81 nalnom kori{}ewu pa{ne osnove i obnovi genofonda tra- Kosova i Metohije. Programskim konceptom Prostornog dicionalnih pasmina, na jagodi~astom i ko{ti~avom vo}u plana utvr|ena su poznata opredeqewa i na~ela socio-eko- uz obnavqawe starih doma}ih sorti, na sakupqawu {umskih nomskog razvoja Srbije u pogledu: intenzivnog razvoja brd- plodova, lekovitog i aromati~nog biqa, kao i na formira- sko-planinskih podru~ja sa izra`enim emigracionim ka- wu mikro-kapaciteta za prihvatawe i preradu lokalnih po- rakteristikama (u ciqu ravnomernog demografskog razvo- qoprivrednih sirovina, prvenstveno biolo{ki kvalitetne ja {ire teritorije), policentri~nog razvoja sistema i („zdrave”) hrane. Programom razvoja poqoprivrede na pod- mre`e naseqa (postoje}ih – seoskih i novih – turisti~- ru~ju Prostornog plana utvrdi}e se koncept i organizacija kih), razvoja sadr`aja javnih slu`bi, za{tite i adekvatnog poqoprivrede, asortiman proizvoda, dozvoqene koli~ine kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta i {uma, planskog hemijskih sredstava i ve{ta~kih |ubriva i drugo. razvoja turizma (ukqu~uju}i rekreaciju i sport) i komple- Vodoprivreda }e se realizovati bez ve}ih ograni~ewa, metnarnih delatnosti (poqoprivrede, posebno sto~arstva, uz za{titu i racionalno kori{}ewe izvori{ta podzemnih {umarstva, vodoprivrede, ~iste energetike, saobra}aja i voda i izgradwu vi{enamenskih malih vodoakumulacija za telekomunikacija (na podru~ju NPK zavisno od re`ima regulisawe vodnog re`ima, snabdevawe naseqa, navodwava- NPK, u za{titnoj zoni NPK bez posebnih ograni~ewa), we, proizvodwu elektri~ne energije, rekreaciju, ribarstvo kao i rudarstva (jamskog), industrije i male privrede (u za- i sportski ribolov i drugo, u okviru jedinstvenog sistema {titnoj zoni NPK), i sve to u sklopu me|uop{tinske sa- upravqawa vodnim resursima. Za{tita voda ostvariva}e se radwe i saradwe sa SAP KOSMET. Zbog sada{weg statu- separatnim kanalizacionim sistemima za fekalne i atmos- sa Kosova i Metohije, ne mo`e se sa sigurno{}u znati du- ferske vode, propisnim sengrupima, regulisawem stajskog goro~niji status administrativne linije prema Pokraji- iz|ubravawa i osoke, kontrolisanom upotrebom za{titnih ni, pa ni koncept odbrane zemqe na ve}em delu podru~ja hemijskih sredstava i ve{ta~kih |ubriva i sli~no. Prostornog plana prema Pokrajini, te su i re`imi od Energetika na podru~ju sastoja}e se u eksternom snab- zna~aja za odbranu zemqe do daqeg uslovni. devawu elektri~nom energijom i gasom, kao i u proizvodwi Demografski razvoj teritorije i zdravstvene za{tite lokalne, ~iste energije iz obnovqivih izvora (hidroener- tretirani su u Prostornom planu kao kapitalni faktori gija, hidrotermalna energija, energija sunca, vetra i bioma- razvoja i ure|ewa podru~ja, posebno zna~ajni za odbranu ze- se), bez termoelektrana i toplana na te~na goriva i ugaq. mqe. Na podru~ju NPK nije predvi|eno stalno stanovni- Industrija na podru~ju dozvoqena je u sredwim i ma- {tvo (sem u kompleksu Suvo Rudi{te), ali je po konceptu lim pogonima koji zna~ajnije ne zaga|uju `ivotnu sredinu, turisti~ke ponude predvi|eno celogodi{we prisustvo tu- odnosno nisu na pravcima dominantnih vetrova prema pod- rista, istra`iva~a i zaposlenih u TC Kopaonik, upravi ru~ju NPK. NPK i drugo. Stalno stanovni{tvo locirano je u postoje- Turizam kao vrlo zna~ajna privredna osnova podru~ju }im naseqima za{titne zone NPK. Prema konceptu razvo- razvija}e se bez posebnih ograni~ewa u sekundarnim turi- ja turizma koji }e funkcionalno integrisati ve}inu ak- sti~kim centrima, turisti~ko-seoskim naseqima po obodu tivnosti ovih naseqa (pre svega poqoprivredu i malu pri- NPK i ostalim naseqima sa turisti~kom funkcijom, u vi- vredu) i neposredno ih ukqu~iti u turisti~ku ponudu (sa dovima bawskog, sportsko-rekreativnog, izletni~kog i se- zapo{qavawem u Turisti~kom centru i seoskom turizmu), oskog turizma, uz ja~awe elemenata ekolo{kog i spomeni~- mo`e se o~ekivati razvoj tih naseqa i pove}awe broja wi- kog turizma, u integraciji sa Turisti~kim centrom Kopa- hovih stalnih stanovnika, mawim delom prirodnom repro- onik (posebno povezivawem preko `i~ara, kru`nog puta i dukcijom i ve}im delom doseqavawem. kru`ne zup~aste `eleznice) i lokalnim komplementarnim Pored predvi|enih javnih objekata zdravstva za turi- aktivnostima (pre svega sa poqoprivredom, malom privre- ste i stalno stanovni{tvo (znatno ve}eg kapaciteta nego dom i tradicionalnim zanatima, lovstvom i drugom). U {to je potrebno stalnim stanovnicima) i svi sme{tajni formirawu sme{tajnih kapaciteta stimulisa}e se apart- turisti~ki sadr`aji mogu se u ratnim uslovima upotrebi- mani, pansioni i doma}a radinost, a destimulisati vi- ti za potrebe sanitetskog zbriwavawa i le~ewa, s obzirom kend ku}e i odmarali{ta (posebno na novom gra|evinskom da nisu predvi|eni u velikim gra|evinskim koncentraci- zemqi{tu van tradicionalnih naseqa). jama i da su po pravilu zakloweni morfolo{kim oblici- Izgradwa i ure|ewe naseqa, infrastrukture i komu- ma i {umom. nalne opreme na podru~ju ima}e prioritet u organizovanim Razvoj sistema i mre`e naseqa uskla|en je sa na~eli- funkcionalnim i ambijentalnim naseqskim celinama na ma odbrane zemqe. Prostornim planom je postavqen kon- glavnim pristupnim pravcima podru~ju NPK, kao i u sao- cept policentri~nog sistema novih turisti~kih naseqa i bra}ajnom povezivawu naseqa po obodu NPK kru`nim drum- uglavnom zadr`ana disperzija postoje}ih (me{ovitih i se- skim i `elezni~kim saobra}ajnicama. Realizacija ovih ce- oskih) naseqa. Takav koncept je uslovqen zahtevima za{ti- lina vr{i}e se u duhu etno-tradicije, a na osnovu odgovara- te prirode, prirodnih vrednosti i nepokretnih kulturnih ju}ih urbanisti~kih planova i in`ewerijskih projekata. dobara, kao i neposrednim, mikro-prirodnim uslovima 3.2. Re`imi na podru~ju posredne za{tite NPK (pre svega morfologijom, klimatskim uslovima, vodnim resursima i {umom). Na podru~ju posredne za{tite NPK u okviru za{tit- U organizaciji sadr`aja suprastrukture primewen je ne zone NPK nema zna~ajnijih prirodnih i nepokretnih princip rastresite dispozicije objekata, sa dosta zelenih dobara, te se re`imi za{tite odnose samo na prirodu (za- sportsko-rekreativnih prostora i sa limitiranom sprat- {tita tla i izvori) i `ivotnu sredinu. Ovi re`imi su no{}u objekata do P+2+3Pk, {to podjednako odgovara i bla`i nego na podru~ju neposredne za{tite NPK za sve ak- potrebama odbrane od ratnih razarawa i potrebama za{ti- tivnosti, osim za ve}e povr{inske kopove, flotacije i ja- te od elementarnih nepogoda. Kako u ve}ini podcentara lovi{ta, kao i za ve}a energetska i industrijska postroje- Turisti~kog centra (Jaram, Srebrnac i Rendara) nije wa koja u ve}oj meri zaga|uju vazduh. predvi|eno stalno stanovawe kao u tradicionalnim nase- qima, na podru~ju NPK nisu predvi|ena skloni{ta (rani- 4. Re`imi za{tite, ure|ewa i kori{}ewa podru~ja jim odlukama nadle`nog ministarstva, investicije u TC Prostornog plana od zna~aja za odbranu zemqe bile su oslobo|ene doprinosa za skloni{ta), budu}i da se u slu~aju ratnih dejstava turisti evakui{u sa podru~ja 4.1. Re`imi u odnosu na stanovni{tvo, naseqa NPK, a zaposleni sa radnom obavezom koristi}e postoje}e i aktivnosti podzemne gara`e, podrume objekata i {umu. Ukoliko se po- Ure|ewe podru~ja NPK i za{titne zone NPK za po- sebnim dokumentom podru~je NPK i podcentri TC namene trebe odbrane i za{tite od ratnih razarawa prilago|eno za aktivne funkcije u okviru odbrane zemqe i za{tite od je ovim zahtevima na osnovu va`e}ih propisa i stavova, ia- ratnih razarawa, izgradi}e se odgovaraju}a skloni{ta u ko neki od wih nisu primenqivi zbog sada{weg statusa sredi{tima podcentara Jaram, Srebrnac i Rendara, a na 82 Broj 95 17. novembar 2009.

Suvom Rudi{tu }e se u te svrhe iskoristiti napu{tena ru- zanih separatnih i ve}eg broja lokalnih sistema, ~ime je darska okna. Dvonamenska skloni{ta predvi|ena su u sre- omogu}eno alternativno snabdevawe sa visokim stepenom di{tima najve}ih naseqa za{titne zone NPK (u sekundar- pouzdanosti i niskim stepenom povredivosti. Sve otpadne nim turisti~kim centrima Jo{ani~ka Bawa, Brze}e, Kri- vode na podru~ju NPK }e se pre~i{}avati i pre~i{}ene va Reka i Belo Brdo), dok }e se stanovni{tvo iz ostalih upu{tati u vodotoke sa á ili ááa klasom vode, uz kori{}e- naseqa za{titne zone sklawati u postoje}e podrume i u we bio-gasa za grejawe i proizvodwu elektri~ne energije {umu. Koncept saobra}ajnica podrazumeva alternativne na pogodnim mestima. Zbog neujedna~enog kapaciteta i ne- pristupe svakom sadr`aju, bez mogu}nosti blokirawa. ravnomernog rasporeda izvora i vrela, na podru~ju NPK Poqoprivreda, {umarstvo i vodoprivreda prilago|e- predvi|eno je pet malih vi{enamenskih vodoakumualcija ni su potrebama odbrane zemqe u pogledu obezbe|ivawa (za vodosnabdevawe, vodoregulaciju, rekreaciju, protivpo- hrane, tehni~kog i ogrevnog drveta, zaklona, vodosnabdeva- `arnu za{titu), iako bi bez ograni~ewa re`imima NPK wa. Biolo{ki bezbedna hrana proizvedena bez posebne moglo da ih bude vi{e. U za{titnoj zoni NPK za wihovu proizvodne zavisnosti od okru`ewa glavni je imperativ izgradwu nema posebnih ograni~ewa. poqoprivrede za{titne zone NPK i delom samog podru~ja Industrijski pogoni, mala privreda i energetika NPK, pod uslovom da se ostvari planirana integracija sa primereni su karakteru i re`imima prirodnog dobra turizmom kao stimulativnim organizatorom i potro{a~em NPK i u tom konstekstu su uskla|eni sa interesima odbra- u doba mira. U ratnim uslovima proizvodwa hrane se na- ne. Na podru~ju NPK, s obzirom na zahteve za{tite i odsu- stavqa, a za weno skladi{tewe i transport upotrebi}e se stvo stalnog stanovni{tva, nisu predvi|eni industrijski objekti i sredstva Turisti~kog centra. pogoni, a mala privreda je zastupqena samo u ba~i{tima Kako poqoprivredno zemqi{te na podru~ju NPK i ve- (prerada mleka, mawi trgovinski i ugostiteqski promet }eg dela za{titne zone NPK pripada âá i âáá klasi (izu- sto~arskim proizvodima). Na podru~ju neposredne za{tite zev mawih povr{ina u â i sasvim malih povr{ina u áâ u okviru za{titne zone NPK predvi|en je nesmetan razvoj klasi van NPK), ono }e se prete`no koristiti kao pa- svih sadr`aja male privrede, mawih ~istih industrijskih {wa~ko (u kategoriji prirodnih planinskih pa{waka na pogona i jamskih rudnika. Na podru~ju posredne za{tite u podru~ju NPK), i delom kao livadsko (u kategoriji pri- okviru za{titne zone NPK ova ograni~ewa bi}e jo{ mawa rodnih planinskih livada u NPK i meliorisanih planin- (mogu}i su obimniji jamski rudarski radovi i ve}i indu- skih livada u za{titnoj zoni NPK). Intenzitet kori{}e- strijski pogoni bez zaga|uju}ih tehnologija). Svi ovi sa- wa pa{waka i livada za pregonsku ispa{u i proizvodwu dr`aji bi}e disperzovani i na odgovaraju}i na~in inte- sena na podru~ju NPK limitiran je zahtevima za{tite grisani sa Turisti~kim centrom, a zasniva}e se prete`no prirode i prirodnih vrednosti i delom prednostima po- na autonomnim resursima. Uz navedene proizvodne sadr`a- {umqavawa, dok ostale aktivnosti ne ograni~avaju wiho- je, predvi|eni su i odgovaraju}i sadr`aji servisa i prome- vo kori{}ewe, tako da se i na podru~ju NPK mo`e ostva- ta, {to }e sve zajedno obezbediti vi{e novih radnih mesta. riti znatna sto~arska proizvodwa. Kori{}ewe pa{waka i Prostornim planom dat je prilog teku}im dru{tve- livada u za{titnoj zoni NPK limitirano je samo biolo- nim opredeqewima u pogledu energetike i wenog zna~aja {kim kapacitetom ovih povr{ina. Postoje}e sto~arske za odbranu zemqe, u pogledu alternativnog koncepta snab- farme se (sem farme koja se rekonstrui{e u sastavu turi- devawa energijom i aktivirawa alternativnih i novih vi- sti~kog podcentra Rendara) uklawaju sa podru~ja NPK. dova energije iz lokalnih resursa. Zahtevi za{tite priro- Predvi|ena je rekonstrukcija i dogradwa pet postoje}ih de i prirodnih vrednosti NPK uslovili su upotrebu ~iste ba~i{ta na podru~ju NPK (sa potpuno autonomnim privre- energije {to je konvergentno i sa zahtevima osnovne ak- |ivawem na granici livada i pa{waka, sa lokalnim izvo- tivnosti u ovom prostoru – turizma. U tom smislu gas je rima vode i samostalnim ure|ajima za proizvodwu energi- usvojen kao osnovni energent za podcentre Turisti~kog je iz obnovqivih izvora koji nisu u suprotnosti sa re`i- centra na podru~ju NPK, uz alternativne energente – elek- mima za{tite NPK), koja su od posebnog zna~aja za zbriwa- troenergiju i kori{}ewe ~iste energije iz lokalnih ob- vawe {ti}enog stanovni{tva u ratnim uslovima. U ba~i- novqivih izvora. Od lokalnih izvora ra~una se pre svega {tima }e se vr{iti prerada mleka (a u ratnim uslovima na hidroenergiju iz sedam malih hidroelektrana sa glav- prerada mleka i mesa), lagerovawe sena i sli~no. Deo pre- nim vodozahvatima na podru~ju NPK i postrojewima u za- rade poqoprivrednih proizvoda u ratnim uslovima reali- {titnoj zoni NPK, na elektroenergiju iz bio-gasa (uz zova}e se i u okviru centara i punktova Turisti~kog cen- farme i ure|aje za pre~i{}avawe otpadnih voda u za{tit- tra. Sto~arske farme, ba~i{ta, prerada i skladi{tewa noj zoni NPK), kao i na neposredno i posredno kori{}e- poqoprivrednih proizvoda u za{titnoj zoni NPK bi}e we energije drveta, solarne i eolske energije (samo na disperzovani na pogodnim lokacijama me{ovitih i seo- gra|evinskim povr{inama i solarni kolektori na terasa- skih naseqa. ma napu{tenog povr{inskog kopa „Suvo Rudi{te”, uz ko- Ure|ewe {uma i {umarstvo odre|eni su zahtevima za- ri{}ewe napu{tenih rudarskih okana za konzervirawe to- {tite prirode i prirodnih vrednosti NPK, kao i op{te- ple vode i drugo). U za{titnoj zoni NPK, predvi|eni su korisnim funkcijama za rekreaciju, sport, turizam, vodo- svi vidovi proizvodwe i kori{}ewa energije, zavisno od privredu i specijalne namene. Po{umqavawe je predvi|e- resursa, jedino bez ve}ih energana i toplana. Izra`ena no na svim povr{inama ugro`enog tla i u ve}oj meri na disperzija energetskih objekata na podru~ju Prostornog povr{inama prirodnih pejsa`no-ambijentalnih celina, plana ima}e poseban zna~aj za autonomnost podru~ja u rat- dok je na ostalim povr{inama tretirano ravnopravno sa nim uslovima. Ve}ina elektroenergetskih vodova na pod- pa{wacima i livadama. Posebna pa`wa posve}ena je za- ru~ju NPK predvi|ena je podzemnim kablovima, ~ime se {titi {ume od po`ara i le~ewu bolesti {uma. [umski znatno smawuje povredivost elektro-mre`e. putevi, sadr`aji u funkciji uzgoja {ume i divqa~i (lugar- Saobra}aj i veze kao kqu~ni faktori razvoja podru~- nice, {umske ku}e, spremi{ta, skloni{ta, hranili{ta i ja Prostornog plana, istovremeno su i osnovni uslovi za sli~no), znatan deo sadr`aja u funkciji turizma i rekre- organizovawe odbrane i za{tite od ratnih razarawa. U acije (`i~are, skija{ke i {etne staze, rekreativni pro- ote`anim planinskim uslovima saobra}awa, diferenci- planci i slino), kao i drugi sadr`aji, disperzovani su na rana mre`a javnih regionalnih i lokalnih puteva, slu`be- {umskim prostorima, u skladu sa zahtevima odbrane i za- nih i ostalih {umskih puteva i brojnih staza, dopuwuje se {tite od ratnih razarawa. sistemima planinske zup~aste `eleznice, vu~nih {inskih U oblasti vodoprivrede evidentirani su svi zna~aj- vozila i `i~ara kao va`nim elementima saobra}aja i za niji izvori na podru~ju NPK i za{titne zone NPK i utvr- odbranu i za{titu od ratnih razarawa (pogotovu {to `i- |ena wihova za{tita i na~in kori}ewa u odnosu na gra- ~are mogu egzistirati na lokalnoj elektroenergiji i re- ni~ne kapacitete korisnika. Vodosnabdevawe je predvi|e- zervnim dizel agregatima). Poseban zna~aj za odbranu ima no jedinstvenim sistemom, sastavqenim od nekoliko pove- i oprema skijali{ta (posebno sne`na vozila), kao i teh- 17. novembar 2009. Broj 95 83 ni~ka obu~enost qudi koji upravqaju skijali{tem. U dome- Za{tita od po`ara nu saobra}aja, zna~ajna je i podzemna rudarska veza izme|u Za podru~je NPK, s obzirom na wegovu {umovitost, Belog Brda i Zaplanine. po`ar predstavqa najopasniju elementarnu nepogodu koja U planirawu sistema telekomunikacionih veza uva- mo`e zahvatiti veoma {irok prostor. Zato je neophodno `en je wihov poseban zna~aj za izdvojena planinska pod- uraditi poseban plan za{tite od po`ara uz uva`avawe ru~ja, uz primenu visokofrekventnih veza i obezbe|ivawe slede}ih elemenata: radio i TV prijema. Pored eksternih veza, posebna pa`wa 1) predvi|ena saobra}ajna pristupa~nost svakom delu je posve}ena sistemu unutra{wih veza, koji ima poseban {ume bi}e realizovana izgradwom mre`e javnih, slu`be- zna~aj i za odbranu i za{titu od ratnih razarawa. nih i {umskih puteva i alpskih ski-staza i `i~ara, ra~u- naju}i ove objekte istovremeno i kao protivpo`arne bari- 4.2. Re`imi prostornih uslova za funkcionisawe jere koje dele {umu na mawe segmente; sadr`aja specijalne namene 2) pored predvi|enih malih vodoakumulacija, planski Prostornim planom utvr|uju se slede}e povr{ine spe- }e se utvrditi mre`a mikro-akumulacija/mikro-vodozahva- cijalne namene i re`imi wihove za{tite: ta na vodotocima uz postoje}e i planirane kolske puteve 1) Povr{ina specijalne namene na Pan~i}evom vrhu (javne, slu`bene i {umske) radi obezbe|ewa ravnomernog (postoje}ih 13 ha), mawim delom na teritoriji op{tine zahvata vode za ga{ewe po`ara; Brus u zoni áá stepena za{tite NPK i ve}im delom na te- 3) pri po{umqavawu novih povr{ina (po {umskoj ritoriji op{tine Leposavi} na podru~ju neposredne za- osnovi) rasporedom protivpo`arnih pruga i progala }e se {tite u okviru za{titne zone NPK, zadr`ava se u postoje- tako|e planski predvideti protivpo`arne barijere; }im granicama; sprovedeni su zahtevi u pogledu za{titnih 4) svi turisti~ki potcentri i punktovi, kao i ostali ob- jekti bi}e propisano pokriveni protivpo`arnom za{titom; zona ove povr{ine specijalne namene i to: do 200 m od granice povr{ine specijalne namene zabrawena je izgrad- 5) slu`ba osmatrawa i javqawa bi}e organizovana pr- venstveno po zahtevima protivpo`arne za{tite. wa, a u radijusu od 500 m od krajwe jugoisto~ne ta~ke povr- {ine specijalne namene zabraweni su objekti koji emitu- Za{tita od po`ara u za{titnoj zoni NPK sprovodi}e se na uobi~ajen na~in za ovakve prostore i naseqa, uz sa- ju elektromagnetne talase; sa navedene dve za{titne zone, dejstvo sredstva i slu`bi protivpo`arne za{tite sa pod- na wihovoj severnoj strani, preklapa se i tre}a zona u ra- ru~ja NPK i po potrebi slu`bi iz op{tinskih centara. dijusu od 500 m od objekta koji se ovom zonom {titi od mi- krobiolo{kog, hemijskog, radiolo{kog i drugih oblika Za{tita od vremenskih nepogoda zaga|ewa, uz zabranu gradwe; 2) Povr{ina specijalne namene „Planinarski dom” u Za{tita podru~ja NPK od zimskih nepogoda (zavejava- sklopu turisti~kog kompleksa Suvo Rudi{te (u zoni za- we, led, lavina, snegoizvale, vetroizvale i drugo) i od let- {tite ááá stepena NPK) ostaje na postoje}ih 5,0 ha; za ovu wih nepogoda (oluja, bujice pra}ene odronima i sli~no) povr{inu specijalne namene sproveden je zahtev u pogledu bi}e ostvarena izgradwom i ure|ewem planiranih sadr`a- za{titne zone zabrane izgradwe oko vojnog kompleksa sa ja supra i infrastrukture, po{umqavawem i zatravqiva- severozapadne strane regionalnog puta R-218a; wem goleti i predvi|enim vodoregulacijama. U za{titnoj 3) U funkciji specijalne namene, ali i od vitalnog zoni NPK, preko zime je predvi|ena za{tita od zavejavawa zna~aja za bezbednost qudi i aktivnosti na podru~ju Pro- i leda, a leti od bujica i mogu}ih poplava, u oba slu~aja stornog plana je urgentna mera otklawawa posledica NATO planskim ure|ewem naseqa, saobra}ajnica, vodotokova i bombardovawa (pre svega uklawawe eksplozivnih sredstava). drugih prostornih elemenata. Od ostalih povr{ina specijalne namene, kao zna~ajna Za{tita od biqnih i `ivotiwskih {teto~ina za odbranu utvr|ena je i mala povr{ina na vrhu Velike Go- beqe (oko 0,04 ha); sprovedeni su zahtevi u pogledu za{tit- U {umama na podru~ju NPK izra`eno je prisustvo bo- nih zona objekta i to: do 200 m od objekta zabrawena je iz- lesti izazvanih parazitskim gqivama – mikozama, a u ma- gradwa, a u radijusu od 500 m zabraweni su objekti koji wem stepenu bolesti izazvane virozama, bakteriozama i emituju elektromagnetne talase. parazitnim cvetnicama. Najve}i neprijateq prirodnih sa- stojina ~etinarskih {uma je parazitna gqiva Heterobasidi- 5. Re`imi za{tite, ure|ewa i kori{}ewa podru~ja on annosum. Suzbijawe ove gqive utvr|eno je za celo pod- Prostornog plana od zna~aja za za{titu ru~je NPK i za{titine zone NPK kroz odredebe Op{te od elementarnih nepogoda {umske osnove, {to va`i i za ostale biqne {teto~ine prisutne u mawoj meri. Planinsko podnebqe podru~ja NPK podlo`no je u od- Na isti na~in }e se izu~iti i preduzeti mere protiv re|enoj meri opasnostima od elementarnih nepogoda i to {tetnih insekata i glodara, kontrolisati populacije vu- od: zemqotresa, po`ara, vremenskih nepogoda (posebno ka, lisice i drugih {teto~ina. zimskih), kao i od biqnih i `ivotiwskih {teto~ina. Organizovawe slu`be osmatrawa, javqawa i spasavawa Za{tita od zemqotresa Ukupna za{tita od elementarnih nepogoda svih vrsta Mali jugoisto~ni deo podru~ja NPK i ve}a povr{ina bi}e objediwena u jedinstvenu slu`bu osmatrawa, javqawa jugoisto~nog dela za{titne zone NPK nalaze se u zoni 9º i preduzimawa prethodnih intervencija. U sklopu ove slu- MSC dogo|enog zemqotresa. Najve}i deo podru~ja NPK i `be }e se organizovati i Gorska slu`ba spasavawa zaluta- za{titne zone NPK nalazi se u zoni 8º MSC dogo|enog ze- lih, povre|enih i drugih korisnika. Ova slu`ba ima}e po- mqotresa, i mawi delovi u zoni 7º MSC dogo|enog zemqo- seban zna~aj i za odbranu i za{titu od ratnih razarawa u tresa. Prema posledicama dogo|enog zemqotresa, podru~je planinskim uslovima. NPK nije bilo zna~ajnije ugro`eno zbog dominantnog ge- olo{kog sastava od kompaktnih granodiorita, dok su nase- â. IMPLEMENTACIJA PROSTORNOG PLANA qa u za{titnoj zoni NPK (posebno na aluvijumu) bila ozbiqno o{te}ena, a i nadaqe su izlo`ena znatoj opasno- 1. Prva etapa realizacije do 2017. godine sti od zemqotresa. 1.1. Za{tita prirode i prirodnih dobara na podru~ju U pogledu struktuirawa mre`e naseqa i aglomeraci- Prostornog plana ja gra|evinskih sadr`aja, za odbranu od zemqotresa va`e prakti~no isti uslovi kao za odbranu i za{titu od ratnih Za{tita prirode i prirodnih dobara na podru~ju Pro- razarawa. U preventivi protiv zemqotresa obavezna je stornog plana obuhvata: primena va`e}ih aseizmi~kih propisa pri sanaciji posto- – za{tita prirode u á stepenu van prirodnih rezerva- je}ih i izgradwi novih objekata. ta i spomenika prirode – evidentirawe povr{ina i ur- 84 Broj 95 17. novembar 2009. gentne mere stroge za{tite tla (sanacija, po{umqavawe, stimulisawe razvoja prera|iva~kih kapaciteta poqopri- zatravqivawe i drugo) i za{tite izvora; vrednih proizvoda (prvenstveno u konceptu biolo{ki kva- – katastarsko utvr|ivawe prirodnih rezervata i spo- litetne hrane); uspostavqawe poslovnih aran`mana udru- menika prirode u á stepenu za{tite sa urgentnim merama `enih individualnih proizvo|a~a sa subjektima turizma, sanacije i za{tite; prerade i trgovine. – dono{ewe ~etvorogodi{wih Programa za{tite i razvoja NPK; prioritetne aktivnosti ure|ewa prirodnih 1.6. Realizacija sadr`aja suprastrukture u funkciji dobara i organizovawa prezentacije NPK (prioriteti: Ko- NPK i turizma zje stene i Brze}ka reka), u saradwi JP „Nacionalni park Kopaonik” sa subjektima Turisti~kog centra Kopaonik. 1.6.1. Podru~je NPK (sve u zoni ááá stepena – evidentirawe povr{ina i lokaliteta u áá stepenu za{tite) za{tite; uvo|ewe stroge kontrole sakupqawa divqih plo- 1. Sadr`aji u neposrednoj funkciji NPK su: dova, lekovitog i aromati~nog biqa (sa izdavawem i kon- 1) Upravni sadr`aji – sa ukupno 50 zaposlenih: trolisawem licenci ovla{}enim korisnicima, zavisno – Centralna uprava NPK sa administracijom – sedi- od kapaciteta prirode). {te JP „Nacionalni park Kopaonik”, u postoje}em objek- tu u turisti~kom kompleksu Suvo Rudi{te – kompletirawe 1.2. Za{tita `ivotne sredine postoje}eg stawa; Za{tita `ivotne sredine obuhvata: – Upravni punktovi NPK – Ulazne kapije NPK su – dono{ewe Programa sanacije prirode i `ivotne glavne kapije – iznad Brze}a i Jo{ani~ke Bawe (Kokoro- sredine NPK i sprovo|ewe urgentnih aktivnosti – otkla- vac) i sporedne kapije – iznad Lisine i na [iqa~i; wawe posledica NATO bombardovawa, zaustavqawe ne- 2) Istra`iva~ki i istra`iva~ko-edukativni sadr`a- planske izgradwe, uklawawe bespravnih objekata koji se ji NPK, ukupnog kapaciteta do 100 jednovremenih kori- ne mogu legalizovati (na osnovu va`e}ih i novodonetih snika, sa {est zaposlenih – Istra`iva~ki centar NPK u urbanisti~kih planova), regulisawe fekalnih i atmos- okviru Vizitor-centra u turisti~kom kompleksu Suvo Ru- ferskih voda, uklawawe divqih deponija i uvo|ewe siste- di{te, sa radnim prostorijama otvorenog i zatvorenog ti- ma evakuacije komunalnog otpada, uvo|ewe obaveznih fil- pa, laboratorijama, mawim salama za skupove, informaci- tarskih ure|aja kod glavnih zaga|iva~a vazduha; ono-dokumentacionim centrom (biblioteka, depo uzoraka, – rekonstrukcija postoje}ih sobra}ajnica za funkci- ra~unski centar), informativno-propagandnim centrom i onisawe u zimskim uslovima (galerije na regionalnom pu- odgovaraju}im tehni~kim servisom; tu od [iqa~e do Jarma, izme{tawe deonice regionalnog 3) Kulturno-edukativni sadr`aji NPK sa kapacite- puta iza hotela „Putnik” u Sun~anoj dolini), re{ewe par- tom do 150 jednovremenih posetilaca, sa deset zaposlenih: kinga i dela gara`a u turisti~kim kompleksima, stavqa- – Muzej NPK u okviru Vizitor-centra u turisti~kom we u funkciju glavnih i sporednih kapija NPK; kompleksu Suvo Rudi{te, sa reprezentativnom postavkom – izrada katastra i monitoring zaga|iva~a prirode i eksponata posebnih prirodnih vrednosti i nepokretnih `ivotne sredine na podru~ju NPK. kulturnih dobara (flora i fauna, istorija {umarstva, et- nografska zbirka i drugo), muzejskim obele`jem `ivota i 1.3. Za{tita nepokretnih kulturnih dobara rada J. Pan~i}a i arboretumom; Za{tita nepokretnih kulturnih dobara obuhvata: – Obnova postoje}eg mauzoleja J. Pan~i}a na Pan~i}e- – kategorizacija i progla{avawe najzna~ajnijih evi- vom vrhu (uz rekonstrukciju i obezbe|ivawe pristupa~no- dentiranih dobara u á stepenu za{tite; sti za organizovane posete). – prioritetne aktivnosti za{tite i ure|ewa nepo- 4) Pojedina~ni mali objekti u funkciji NPK, dis- kretnih kulturnih dobara i organizovawe prezentacije do- perzovani na celoj teritoriji NPK – skloni{ta, merna bara u saradwi JP „Nacionalni park Kopaonik” i subje- mesta, spremi{ta repromaterijala i alata (za potrebe pre- kata TC Kopaonik. zentacije NPK, istra`ivawa i edukacije, ure|ewa NPK i – istra`ivawe i evidentirawe ostalih dobara u á i áá ste- kontrole re`ima NPK); penu za{tite (spomenici kulture, prostorne kulturno-isto- 2. Sadr`aji visoko komercijalnog turizma, rekreaci- rijske celine, znamenita mesta i arheolo{ka nalazi{ta). je i sporta u visinskoj zoni su: 1) Sanacija i dovr{avawe postoje}eg turisti~kog 1.4. [ume, {umsko zemqi{te, {umarstvo i lovstvo kompleksa Suvo Rudi{te na teritoriji op{tine Ra{ka, kao glavnog, polivalentnog potcentra primarnog Turi- Za{tita {uma, {umskog zemqi{ta, {umarstva i lov- sti~kog centra Kopaonik. Umesto postoje}ih, ve}ih a ne- stva obuhvata: standardnih kapaciteta i sadr`aja, realizova}e se slede- – sanaciju najugro`enijih povr{ina {uma i {umskog }i grani~ni kapaciteti i sadr`aji visokog standarda: zemqi{ta u skladu sa Op{tom {umskom osnovom NPK; – Turisti~kih le`aja ukupno 8.000, od toga 5.600 za – kompenzaciju se~e {ume za potrebe izgradwe turi- skija{e (70%) i 2.400 za neskija{e (30%) i to: u hotelima sti~ke infrastrukture, saobra}ajne i tehni~ke infra- 1.600 le`aja (20%); u turisti~kim apartmanima 4.800 le- strukture i turisti~ke suprastrukture po{umqavawem go- `aja (60%); u odmarali{tima 600 le`aja (7,5%); u odmara- leti; formirawe rasadnika NPK; li{tu specijalne namene 400 le`aja (5%); u vikend nase- – zabranu lova u NPK, introdukcija autohtone divqa- qu Pajino Preslo 600 le`aja (7,5%); ~i i ure|ewe rezervata divqa~i na podru~ju NPK. – Dnevnih izletnika ukupno 5.300, od toga 4.250 skija- {a (80%) i 1.050 neskija{a (20%); 1.5. Poqoprivredno zemqi{te i poqoprivreda – Slu`benih le`aja (5% od broja turisti~kih le`aja) Za{tita poqoprivrednog zemqi{ta i poqoprivrede – 400; obuhvata: – Zaposlenih – ukupno 1.780, od ~ega 1.600 u Turisti~- – dono{ewe i realizovawe Programa razvoja poqopri- kom centru (20% od broja turisti~kih le`aja), 80 u sadr- vrede na podru~ju NPK (ograni~ene oranice na malim parce- `ajima NPK i 100 u tehni~kim servisima, po 50% stalnih lama za biolo{ki visokovredan semenski materijal bez upo- i sezonskih; trebe hemijskih sredstava; mere za{tite od erozije; razvoj au- – Na gra|evinskom zemqi{tu kompleksa od 173 ha pla- tohtonih planinskih travwaka i utvr|ivawe wihovog biolo- nirana je grani~na bruto gustina naseqenosti od oko 46 {kog kapaciteta; pokretawe sto~arstva sa autohtonim vrsta- stacionarnih korisnika po hektaru, a sa dnevnim izletni- ma stoke, zasnovano na pregonskoj ispa{i i ko{ewu livada); cima i zaposlenima oko 87 korisnika po hektaru; – stimulativne mere u za{titnoj zoni NPK za udru`i- – Javni servisi i slu`be u kompleksu bi}e diferen- vawe individualnih proizvo|a~a i ukrupwavawe poseda; cirani na centralne sadr`aje u potcelini Suvo Rudi{te 17. novembar 2009. Broj 95 85

– centralni deo (posebno saobra}aj – autobuska stanica, kompleksom otvorenih sportskih borili{ta (za fudbal, rent a kar, centralne gara`e i parkinzi, zanatski servi- atletiku i male sportove) na teritoriji op{tine Ra{ka; si – autoservis, servis sportske opreme i drugo, zdravstvo – Kompleks se sa kapacitetom od 660 jednovremenih – zdravstvena stanica sa jedinicom za izdavawe lekova, skija{a naslawa na sektor â alpskog skijali{ta; na kom- kultura i zabava – Vizitor centar, polivalentna sala za pleksu u okviru op{tine Brus su polazi{ta dva postoje}a pozori{ne i bioskopske predstave, koncerte, kongrese, ski-lifta kapaciteta od 1.800 uspona na ~as (nakon rekon- biblioteka, diskoteka i drugo, administracija – uprava strukcije) i ishodi{ta alpskih ski-staza, sa veznom pasa- NPK, putni~ko-turisti~ka agencija, banka sa mewa~ni- relom preko regionalnog puta za ski-stazu i stazu ski- com, po{ta, stanica milicije i drugo, uz trgovinu, ugosti- lifta; na teritoriji op{tine Brus planiran je jo{ termi- teqstvo i drugo) i dopunske sadr`aje u potcelini Marina nal sanka{ke staze (dolazak sa izlazne stanice `i~are na voda (posebno parkinzi, gara`e, servis sportske opreme, Vu~aku i polazak prema Brze}koj reci); kroz kompleks je omladinski centar, recepcija TC i drugo, uz trgovinu, ugo- predvi|en tranzit nordijskih ski-staza, odnosno letwih stiteqstvo i drugo); potcelini Sun~ana Dolina (posebno izletni~kih i planinarskih staza. parking i gara`e, ambulanta, obdani{te, recepcija TC, uz 3) Turisti~ki kompleks Srebrnac na teritoriji op- trgovinu, ugostiteqstvo i drugo); i potcelini Repu{ke {tine Brus, kao zapo~eti polivalentni potcentar primar- Ba~ije (tehni~ka baza skijali{ta, putna baza, jedinstveni nog Turisti~kog centra Kopaonik, utvr|uje se sa slede}im zanatsko-tehni~ki servis, benzinska pumpa i ekonomija kapacitetima i sadr`ajima: kompleksa); – Turisti~kih le`aja ukupno 1.000 (250 postoje}ih i – Od sportsko-rekreativnih sadr`aja na Suvom Rudi- 750 novih), od toga 700 za skija{e (70%) i 300 za neskija- {tu su predvi|eni: tereni za male sportove (mali fudbal, {e (30%) i to: u hotelu (postoje}i hotel „Srebrnac”, uz do- rukomet, ko{arka, odbojka, tenis), tereni za zabavu odra- gradwu 50 le`aja), 300 le`aja (30,0%); u hotelsko-apart- slih i dece (kuglana, mini-golf, de~ija igrali{ta i dru- manskom kompleksu (objekti hotela i apartmana), 600 le- go) u letwem periodu, tereni i bebi liftovi za {kole `aja (60,0%); u pansionima uz skijali{te (u funkciji skijawa, de~ija sankali{ta i klizali{ta za decu i odra- FIS poligona), ukupno 50 le`aja (5,0%); u odmarali{tu sle u zimskom periodu, celogodi{wi mawe` i terminal putne baze, 50 le`aja (5,0%); letwih jaha~kih tura i drugo. U neposrednom okru`ewu – Dnevnih izletnika 670, od toga 540 skija{a (80%) i kompleksa predvi|ene su i dve mawe skija{ke skakaonice, 130 neskija{a (20%); vi{enamenska mala vodoakumulacija „Crveno jezero” i – Slu`benih le`aja – 5% od broja turisti~kih le`a- druge; ja – 50 u TC i 20 u tehni~kim servisima, ukupno 70; – Od ukupno planiranog kapaciteta od 9.870 jedno- – Zaposlenih – u TC 200 (20% od broja turisti~kih le- vremnenih skija{a, kompleks se sa kapacitetom od 7.250 `aja) i 40 u tehni~kim servisima i kowi~kom klubu, ukup- jednovremenih skija{a naslawa na osnovni sektor âáá no 240, od ~ega po 50% stalnih i sezonskih; alpskog skijali{ta (sa Pan~i}evog vrha i Karaman grebe- – Javne slu`be i servisi u kompleksu obuhvataju: cen- na prema Suvom Rudi{tu i Jarmu) sa polazi{tima 11 `i- tralne sadr`aje (centralni parking i gara`a; tehni~ki ~ara (sedam postoje}ih i ~etiri planirane) ukupnog kapa- servisi – tehni~ka baza skijali{ta sa gara`ama taba~a, citeta od 11.000 uspona na ~as i ishodi{tima alpskih ski- mehanizacija putne baze, autoservis, servis sportske opre- staza, uz dopunsko kori{}ewe kapaciteta od 500 jednovre- me, komunalni servis; zdravstvo – zdravstvena stanica sa menih skija{a u sektoru áá, kapaciteta od 740 jednovreme- jedinicom za izdavawe lekova; kultura i zabava – diskote- nih skija{a u sektoru áâ i kapaciteta od 1.380 jednovreme- ka; administracija – recepcija TC, putni~ko-turisti~ka nih skija{a u sektoru â. U sklopu kompleksa predvi|eno agencija, banka sa mewa~nicom, po{ta i drugo.; ugostiteq- je nekoliko polazi{ta/terminala nordijskih ski-staza (u stvo – eksluzivni restoran-vidikovac, uz ostale ugosti- zimskom periodu), odnosno izletni~kih i planinarskih teqske objekte i objekte trgovine; staza (u letwem periodu); – Od sportsko-rekreativnih sadr`aja na Srebrncu su 2) Turisti~ki kompleks Jaram na teritorijama op- predvi|eni: tereni za male sportove (mali fudbal, ruko- {tina Ra{ka i Brus, kao specijalizovani, sme{tajno-re- met, ko{arka, odbojka, tenis), tereni za zabavu odraslih i kreativnno-sportski potcentar primarnog Turisti~kog dece (mini-golf, de~ija igrali{ta i drugo) u letwem pe- centra Kopaonik sa slede}im kapacitetima i sadr`ajima: riodu, tereni i bebi liftovi za {kole skijawa, de~ije – Turisti~kih le`aja ukupno 700, od toga 490 za skija- sankali{te i otvoreno klizali{te za decu i odrasle u {e (70%) i 210 za neskija{e (30%) i to: u sportskom selu zimskom periodu, kowi~ki klub (sa {talom za pet kowa, 100 le`aja (14,3%), op{tina Ra{ka; u etno-nasequ 247 le- mawe`om i prate}im sadr`ajima); `aja (35,3%), pansionima etno-naseqa 39 le`aja (5,6%), u – Kompleks se sa kapacitetom od 1.240 jednovremenih zdravstveno-rehabilitacionom centru 224 le`aja (32,0%) skija{a naslawa na osnovni sektor âá alpskog skijali{ta i u komercijalnim uslu`no-turisti~kim sadr`ajima 90 le- (sa Gobeqe u vi{e pravaca), sa ishodi{tem planirane gon- `aja (12,9%), sve u op{tini Brus; dolske `i~are Brze}e–Bregovi–Srebrnac kapaciteta od – Dnevnih izletnika od 750 (na motivima skijali{ta 3.000 uspona na ~as (realizuje se u ovoj etapi), sa polazima i letwih sportova 450 ili 60%, 300 ili 40% nesportisti) dve postoje}e i jedne planirane `i~are ukupnog kapaciteta do 2.500 (na duhovnim manifestacijama); od 3.000 uspona na ~as i ishodi{tima alpskih ski-staza. U – Slu`benih le`aja – 5% od broja turisti~kih le`a- sklopu kompleksa predvi|eno je polazi{te/terminal nordij- ja – 35; skih ski-staza, odnosno izletni~kih i planinarskih staza. – Zaposlenih – u TC 70 (10% od broja turisti~kih le- 4) Turisti~ki kompleks Rendara na teritorijama op- `aja), od ~ega po 50% stalnih i sezonskih; {tina Ra{ka i Brus, kao novi, specijalizovani kowi~ko- – Na gra|evinskom zemqi{tu kompleksa od 30 ha (21 sportski potcentar primarnog Turisti~kog centra Kopao- ha u op{tini Brus i 9 ha u op{tini Ra{ka) planirana je nik, utvr|uje se sa slede}im kapacitetima i sadr`ajima: bruto gustina naseqenosti od 23 stacionarna korisnika – Turisti~kih le`aja ukupno 600, od toga 420 za skija- po hektaru, a sa dnevnim izletnicima i zaposlenima 51 ko- {e (70%) i 180 za neskija{e (30%) i to: u pansionima, re- risnik po hektaru; konstrukcijom i ure|ewem zapo~etog vikend naseqa – 150 – Javne slu`be i servisi u kompleksu obuhvataju: resto- le`aja (25,0%) teritorija op{tine Ra{ka; u apartmanskom ran i ski-bife uz polazi{ta ski-liftova; sadr`aje ugosti- nasequ – 200 le`aja (33,3%), op{tina Brus; u centralno- teqstva, trgovine i servisa; javne parkinge, gara`e, autobu- apartmanskom kompleksu – 100 le`aja (16,7%), op{tina sko stajali{te i podzemnu trasu {inskog vozila sa podzem- Brus; u kowi~kom etno-nasequ – 150 le`aja (25,0%), op- nim stajali{tem u pro{irenom koridoru regionalnog puta; {tina Brus; – Od letwih sportsko-rekreativnih sadr`aja na Jarmu – Dnevnih izletnika 400, od toga 320 skija{a (80%) i je predvi|en centar za pripremu vrhunskih sportista sa 80 neskija{a (20%); 86 Broj 95 17. novembar 2009.

– Slu`benih le`aja – 5% od broja turisti~kih le`a- – punkt \orov most (planinarski klub sa kampom ka- ja – 30 u TC i deset u kowi~kom centru, ukupno 40; paciteta 50 le`aja, restoranom i ribwakom); – Zaposlenih – u TC 60 (10% od broja turisti~kih le- – ~ajxinice i ski-bifei na polazi{tima i me|usta- `aja) i 20 u kowi~kom centru, ukupno 80, od ~ega po 50% nicama `i~ara u zoni ááá stepena za{tite NPK; stalnih i sezonskih; 3. Turisti~ko-privredni, slu`beno-privredni i spe- – Kowa u {talama kowi~kog centra – 40; cijalni sadr`aji su: – Servisi i javne slu`be u kompleksu obuhvataju: do- 1) Ba~i{ta – specifi~ni oblici izletni~ke rekrea- punske sadr`aje (gara`e i parkinzi, kowi~ki servisi, cije, ugostiteqstva i trgovine, u sprezi sa sto~arstvom i servis sportske opreme, upravni i istra`iva~ki punkt doma}om radino{}u. Na podru~ju NPK predvi|eno je obna- NPK, recepcija TC i drugo, uz sadr`aje ugostiteqstva i vqawe objekata starog ba~i{ta Meka presedla (op{tina trgovine); Ra{ka), na povr{ini gra|evinskog zemqi{ta od oko 1 ha, – Od sportsko-rekreativnih sadr`aja na Rendari su na~elno za 30 krava i 300 ovaca, sa pet zaposlenih i kapa- predvi|eni: kowi~ki sadr`aji – prva etapa kowi~kog cen- citetom do 100 jednovremenih posetilaca, sa sme{tajem i tra sa {talama, mawe`ima, koralima i prate}im sadr`a- radnim prostorijama zaposlenih, kao i sa zatvorenim i jima, tereni za male sportove (mali fudbal, rukomet, ko- otvorenim sto~arskim objektima. Obnavqawe ovog najo~u- {arka, odbojka, tenis) i de~ija igrali{ta u letwem peri- vanijeg ba~i{ta na autenti~noj lokaciji predstavqa pilot odu, de~ije sankali{te i otvoreno klizali{te za decu i projekat, od ~ijeg }e rezultata zavisiti obnavqawe osta- odrasle u zimskom periodu; lih planiranih ba~i{ta na podru~ju NPK; – Kompleks se sa kapacitetom od 740 jednovremenih 2) Slu`beni/ privredni sadr`aji – objekti i oprema skija{a naslawa na osnovni sektor áH alpskog skijali{ta u funkciji za{tite i prezentacije NPK, kao i pomo}- (od Rendare prema Crnoj Glavi i Krivoj Reci). Na kom- ni/slu`beni objekti za potrebe privrede i drugo – prva pleksu je polazi{te jedne planirane `i~are i ishodi{te etapa. Ovi sadr`aji bi}e disperzovani na podru~ju NPK jedne planirane `i~are ukupnog kapaciteta od 2.000 uspo- kao mawi objekti bez identifikacije lokacije, u funkci- na na ~as, kao i ishodi{ta i polazi{ta alpskih ski-staza. ji za{tite i prezentacije NPK (markacija staza, informa- Kroz kompleks je predvi|en tranzit nordijskih ski-staza, tivne table, odmori{ta i drugo), pregonske ispa{e stoke odnosno izletni~kih i planinarskih staza; (letwi torovi sa nadstre{nicama), {umarstva ({umske ku- 5) Turisti~ki punktovi – Na podru~ju NPK, van turi- }e, lugarnice, rasadnici), uzgoja divqa~i i ribe (hranili- sti~kih kompleksa, a u sklopu primarnog Turisti~kog cen- {ta, skloni{ta, mrestili{ta), vodoprivrede, ~iste ener- tra Kopaonik, predvi|eni su i slede}i mawi punktovi: getike (male hidroelektrane i drugo), saobra}aja, za{tite – punkt Bregovi na me|ustanici planirane gondolske od elementarnih nepogoda (skloni{ta) i drugo. Sadr`aji `i~are Brze}e – Srebrnac (op{tina Brus), sa restoranom }e biti uskla|eni sa ostalim relevantnim sadr`ajima pr- – vidikovcem i prate}im sadr`ajima; ve etape realizacije Prostornog plana; – punktovi ulaza u skijali{te – polazi{ta `i~ara se- 3) Sadr`aji specijalne namene- u nadle`nosti Vojske de`nica u Dubokoj i u [aklmanskoj reci (sa putnim prila- Srbije á subjekata telekomunikacija. Zadr`avaju se posto- zima, parkinzima i restoranima) i glavna ~vori{ta izlaza je}i sadr`aji specijalne namene u okviru kompleksa Suvo `i~ara – na V. Karamanu, Vu~aku (greben Karamana), Lede- Rudi{te (na parceli od 5 ha) i na Pan~i}evom vrhu (13 ha, nicama, Velikoj Gobeqi, ^istom brdu, Tre{tenici i Be- uz sanaciju posledica NATO bombardovawa), kao i posto- lim ~ukama (sa ski-bifeima, ~ajxinicama i skloni{tima); je}i telekomunikacioni sadr`aji na Gobeqi i drugim uz- – planinarski logor Garine – kamp za {atore (50 le- vi{ewima (ukupno 0,10 ha). `aja), sa osnovnim prate}im sadr`ajima, pribli`no na Bilans sadr`aja u funkciji NPK i turizma prve eta- sredokra}i glavnog transverzalnog planinarskog pravca pe realizacije Prostornog plana na podru~ju NPK prika- preko Kopaonika (izme|u dva glavna ulaza u NPK); zan je na slede}im tabelama.

Tabela 25. Bilans sadr`aja u funkciji NPK i turizma prve etape realizacije Prostornog plana na podru~ju NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Lokaliteti Broj le`aja Broj dnevnih izletnika Jednovremeni Distribucija skija{a po Zaposleni Slu`b. le`. skija{i sektorima skijali{ta ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno skija{i. neskija{i ukupno skija{i neskija{i ukupno osnovni dopunski ukupno ukupno –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– S. Rudi{te 8.000 5.600 2.400 5.320 4.270 1.050 9.870 âáá-7.250 áá-500 1780 400 áâ-740 â-1380 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Jaram 700 490 210 280 230 50 720 â-660 â-60 70 35 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Srebrnac 1.000 700 300 670 540 130 1240 âá-1240 - 240 70 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Rendara 600 420 180 400 320 80 740 áH-740 - 80 40 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 10.300 7.210 3.090 6.630 5.320 1.310 12.570 9.890 2.680 2.170 545 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 26. Struktura turisti~kih le`aja prve etape realizacije Prostornog plana na podru~ju NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Turisti~ki le`ajevi ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno hoteli hot. -apart. apartmani odmarali{ta pansioni etno-selo sportsko selo sadr`aji ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 8.250 80 1.600 84 - - 4.800 89 1.000 95 750 89 - - 100 100 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 2.050 20 300 16 600 100 614 11 50 5 89 11 397 100 - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 10.300 100 1.900 100 600 100 5.414 100 1.050 100 839 100 397 100 100 100 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 17. novembar 2009. Broj 95 87

1.6.2. Za{titna zona NPK 2.470 jednovremenih skija{a naslawa na osnovni sektor â alpskog skijali{ta (jedna postoje}a `i~ara – Bela reka, U prvoj etapi bi}e realizovani slede}i sadr`aji za- planirana kabinska `i~ara Brze}e – Bregovi – Srebrnac {titne zone NPK: i jedna planirana `i~ara naspram „Juniora”) i sa kapaci- 1. Sadr`aji u neposrednoj funkciji NPK: tetom od 1.010 jednovremenih skija{a na dopunu u sektoru 1) Upravni punktovi NPK – u Jo{ani~koj Bawi i Br- áâ alpskog skijali{ta (Duboka); ukupan kapacitet jedno- ze}u, ukupno osam zaposlenih, po 50% stalnih i sezonskih; vremenih skija{a iznosi 3.480; 2) Istra`iva~ki punktovi NPK – u Jo{ani~koj Bawi – Kriva Reka (op{tina Brus): 800 stalnih stanovnika; i Brze}u, kapacitet punktova – ukupno 20 istra`iva~a i 1.000 turisti~kih le`aja (od toga: 300 ili 30,0% u turi- osam zaposlenih, po 50% stalnih i sezonskih; sti~kim apartmanima, 300 ili 30,0% u pansionima i 400 3) Tematske muzejske zbirke – istorijat kori{}ewa ili 40,0% u privatnom sme{taju), 700 skija{a (70%) i 300 termomineralnih voda u Jo{ani~koj Bawi i flore, faune neskija{a (30%); 660 dnevnih izletnika – 530 skija{a i {umarstva u Brze}u, ukupno osam zaposlenih, po 50% (80%) i 130 neskija{a (20%); zaposlenih 100 (10% od bro- stalnih i sezonskih. ja turisti~kih le`aja) i 20 u javnim i sportsko-rekreativ- 2. Sadr`aji socijalnog i komercijalnog – doma}in- nim sadr`ajima, ukupno 120, od toga po 50% stalnih i se- skog turizma i rekreacije: 1) Sekundarni turisti~ki centri: zonskih; javni servisi i slu`be u funkciji turizma – par- – Jo{ani~ka Bawa (op{tina Ra{ka): 2.000 stalnih sta- kinzi i gara`e, trgovina, ugostiteqstvo, tehni~ki servi- novnika; 3.000 turisti~kih le`aja (od toga: 100 ili 3.3% u si u funkciji sme{tajnih, javnih i sportsko-rekreativnih bawskom stacionaru, 1.000 ili 33,3% u hotelima, 600 ili sadr`aja, etno-klub i eko-klub, turisti~ki klub, Turisti~- 20,0% u turisti~kim apartmanima, 300 ili 10,0% u odmara- ka organizacija, recepcija TC Kopaonik i drugo; od sport- li{tima, 500 ili 16,7% u pansionima i 500 ili 16,7% u sko-rekreativnih sadr`aja predvi|eni su: sportsko-rekre- privatnom sme{taju), 900 skija{a (30%) i 2.100 neskija{a ativni centar sa otvorenim klizali{tem, terenima za ma- (70%); 2.000 dnevnih izletnika – 800 skija{a (40%) i 1.200 le sportove (mali fudbal/rukomet, ko{arka, odbojka, te- neskija{a (60%); zaposlenih 300 (10% od broja turisti~- nis) i disperzovani rekreativno-zabavni sadr`aji orga- kih le`aja) i 70 u bawskim, javnim i sportsko-rekreativ- nizovani u klubovima (safari, kowi~ki, biciklisti~ki, nim sadr`ajima, ukupno 370, od toga po 50% stalnih i se- i drugo); Kriva Reka se sa kapacitetom od 1.230 jednovre- zonskih; prva etapa javnih servisa i slu`bi u funkciji tu- menih skija{a naslawa na osnovni sektor áH alpskog ski- rizma – parkinzi i gara`e, trgovina, ugostiteqstvo, teh- jali{ta (preko planiranih `i~ara, neposredno iz zaseo- ni~ki servisi u funkciji bawskih, javnih, sme{tajnih i ka, ili iznad wih na Bele ~uke i Tre{tenicu i daqe ka sportsko-rekreativnih sadr`aja, bawski blok sa terapeut- Rendari i V. Gobeqi); sko-rekreativnim sadr`ajima, terapeutski sadr`aji baw- – Belo Brdo (op{tina Leposavi}): 400 stalnih sta- skog stacionara, bawsko kupatilo i hamam, ure|ena etno-zo- novnika; 500 turisti~kih le`aja (od toga: 350 ili 70,0% u na sa etno-klubom, kongresni sadr`aji uz hotel, uprava Ba- pansionima i 150 ili 30,0% u privatnom sme{taju), 350 za we, turisti~ki klub, Turisti~ka organizacija, recepcija skija{e (70%) i 150 za neskija{e (30%); 1.440 dnevnih iz- TC Kopaonik i drugo; od sportsko-rekreativnih sadr`aja letnika – 1.150 skija{a (80%) i 290 neskija{a (20%); za- predvi|eni su: termo-akvati~ki kompleks (sa zatvorenim i poslenih 50 (10% od broja turisti~kih le`aja) i 20 u jav- otvorenim termalnim bazenima i solarijumom i zimskim nim i sportsko-rekreativnim sadr`ajima, ukupno 70, od klizali{tem), rekreativno-zabavni sadr`aji organizova- toga po 50% stalnih i sezonskih; javni servisi i slu`be u ni u klubovima (pliva~ki, kliza~ki, safari, kowi~ki, bi- funkciji turizma – parkinzi i gara`e, trgovina, ugosti- ciklisti~ki, tenis i drugo), bawski park, {etne i izlet- teqstvo i tehni~ki servisi u funkciji sme{tajnih i ni~ke staze; Bawa se sa kapacitetom od 1.340 jednovremenih sportsko-rekreativnih sadr`aja; od sportsko-rekreativ- skija{a naslawa na osnovni sektor âááá alpskog skijali- nih sadr`aja predvi|eni su: otvoreno klizali{te i otvo- {ta (preko \or|evi}a na Meku presedlu do Velike Gobe- reni tereni za male sportove (mali fudbal/rukomet, ko- qe), a sa kapacitetom od 360 jednovremenih skija{a na do- {arka, odbojka, tenis); Belo Brdo se sa kapacitetom od punu u sektoru áH alpskog skijali{ta (preko [aklmana na 1.500 jednovremenih skija{a naslawa na osnovni sektor á Rendaru do V. Gobeqe); alpskog skijali{ta, preko planirane kabinske `i~are Be- – Brze}e sa Go~mancem (op{tina Brus): 1.000 stalnih lo Brdo – Nebeska stolica (me|ustanica) – Pan~i}ev vrh stanovnika; 2.800 turisti~kih le`aja (od toga: 300 ili (koja se realizuje u ovoj etapi). 10,7% u hotelima, 800 ili 28,6% u turisti~kim apartmani- 2) Turisti~ko-seoska naseqa u neposrednom kontaktu ma, 500 ili 17,8 % u omladinskom centru („Junior”), 200 sa NPK i TC Kopaonik: ili 7,1% u odmarali{tima, 600 ili 21,4% u pansioni- – Lisina – ^ajetina (u funkcionalnom sastavu kom- ma/vikend ku}ama i 400 ili 14,4% u privatnom sme{taju), pleksa Suvo Rudi{te, op{tina Ra{ka): 300 stalnih sta- 1.960 skija{a (70%) i 840 neskija{a (30%), kao i 300 le- novnika; 10.000 turisti~kih le`aja (sada sve u vikend ku- `aja u autokampu ispred ulaza u NPK (200 le`aja u auto- }ama, od toga 2.000 ili 20,0% u pansionima i 8.000 ili prikolicama i 100 le`aja u {atorima, sa osnovnim prate- 80,0% u vikend ku}ama), 5.000 skija{a (50%, u osnovnom }im sadr`ajima); 1.900 dnevnih izletnika – 1.520 skija{a sektoru áá) i 5.000 neskija{a (50%); zaposlenih 200 u nase- (80%) i 380 neskija{a (20%); zaposlenih 280 (10% od bro- qu i 40 u javnim i sportsko-rekreativnim sadr`ajima, ja turisti~kih le`aja) i 60 u javnim i sportsko-rekreativ- ukupno 240, od toga po 50% stalnih i sezonskih; nim sadr`ajima, ukupno 350, od toga po 50% stalnih i se- – \or|evi}i (op{tina Ra{ka):300 stalnih stanovni- zonskih; javni servisi i slu`be u funkciji turizma – par- ka; 600 turisti~kih le`aja (od toga 200 ili 33,3% u pansi- kinzi i gara`e, trgovina, ugostiteqstvo, tehni~ki servi- onima i 400 ili 66,7% u privatnom sme{taju), 420 skija{a si u funkciji sme{tajnih, javnih i sportsko-rekreativnih (70%, u osnovnom sektoru âááá) i 180 neskija{a (30%); za- sadr`aja, ure|ena etno-zona starih vodenica sa etno klu- poslenih 40, od toga po 50% stalnih i sezonskih; bom i eko-klubom, omladinski centar sa sportskim kampo- – Crna Glava (op{tina Ra{ka): 400 stalnih stanovni- vima, turisti~ki klub, turisti~ka organizacija, recepcija ka; 800 turisti~kih le`aja (od toga 300 ili 37,5% u pansi- TC Kopaonik i drugo; od sportsko-rekreativnih sadr`aja onima i 500 ili 62,5% u privatnom sme{taju), 560 skija{a predvi|eni su: sportsko-rekreativni centar sa solariju- (70%, u osnovnom sektoru áH) i 240 neskija{a (30%); zapo- mom, otvorenim klizali{tem i terenima za male sportove slenih 60, od toga po 50% stalnih i sezonskih; (mali fudbal/rukomet, ko{arka, odbojka, tenis) i sport- – Vele`-Paqev{tica (u funkcionalnom sastavu Jo- ski kompleks omladinskog centra (otvoreni tereni za ma- {ani~ke Bawe, op{tina Ra{ka): 100 stalnih stanovnika; le sportove i klizali{te) i disperzovani rekreativno-za- 200 turisti~kih le`aja (od toga 50 ili 25,0% u pansioni- bavni sadr`aji organizovani u klubovima (safari, kowi~- ma i 150 ili 75,0% u privatnom sme{taju); zaposlenih 16, ki, biciklisti~ki i drugi); Brze}e se sa kapacitetom od od toga po 50% stalnih i sezonskih. 88 Broj 95 17. novembar 2009.

3) Ostala seoska naseqa sa turisti~kom funkcijom: 75,0% u privatnom sme{taju), 280 skija{a (70%, u osnov- – Mari}i (u funkcionalnom sastavu Jo{ani~ke Bawe, nom sektoru âá) i 120 neskija{a (30%); zaposlenih 30, od op{tina Ra{ka): 100 stalnih stanovnika; 200 turisti~kih toga po 50% stalnih i sezonskih; le`aja (od toga 50 ili 25,0% u pansionima i 150 ili 75,0% 4) Punktovi van sekundarnih turisti~kih centara i u privatnom sme{taju), 140 skija{a (70%, u osnovnom sek- turisti~ko-seoskih naseqa – Etno-punkt ispred ulaza u toru âááá) i 60 neskija{a (30%); zaposlenih 16, od toga po NPK iznad Jo{ani~ke Bawe (sa kr~mom, prodavnicom, vo- 50% stalnih i sezonskih; denicom, lo`i{tima, ribwakom, autokampom za 200 le`a- – Liva|e – Radmanovo (u funkcionalnom sastavu Brze- ja i kampom {atora za 100 le`aja). }a, op{tina Brus): 400 stalnih stanovnika; 400 turisti~- Bilans sadr`aja prve etape u za{titnoj zoni NPK kih le`aja (od toga 100 ili 25,0% u pansionima i 300 ili prikazan je na slede}im tabelama.

Tabela 27. Bilans sadr`aja prve etape realizacije Prostornog plana u sekundarnim turisti~kim centrima u za{titnoj zoni NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Lokaliteti Broj Broj le`aja Broj dnevnih izletnika Jednovremeni Distribucija skija{a Zaposleni stalnih skija{i po sekt. skijali{ta stanovnika –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno skija{i neskija{i ukupno skija{i neskija{i ukupno osnovni dopunski ukupno –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– J. Bawa 2.000 3.000 900 2.100 2.000 800 1.200 1.700 âááá-1.340 áH-360 370 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brze}e sa Go~mancem 1.000 2.800 1.960 840 1.900 1.520 380 3.480 â-2.470 áâ-1.010 350 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Kriva Reka 800 1.000 700 300 660 530 130 1.230 áH-1.230 - 120 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Belo Brdo 400 500 350 150 1.440 1.150 290 1.500 á-1.500 - 70 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 4.200 7.300 3.910 3.390 6.000 4.000 2.000 7.910 6.540 1.370 910 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 28. Bilans sadr`aja prve etape realizacije Prostornog plana u turisti~kim naseqima u za{titnoj zoni NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Lokaliteti Broj Broj le`aja Broj dnevnih izletnika Jednovremeni Distribucija skija{a Zaposleni stalnih skija{i po sekt. skijali{ta stanovnika –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno skija{i neskija{i ukupno skija{i neskija{i ukupno osnovni dopunski ukupno –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Lisina 300 10.000 5.000 5.000 - - - 5.000 áá-5000 - 240 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– \or|evi}i 300 600 420 180 - - - 420 âááá-420 - 40 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Crna Glava 400 800 560 240 - - - 560 áH-560 - 60 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Vele`–Paqe{tica 100 200 - 200 ------16 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Mari}i 100 200 140 60 - - - 140 âááá-140 - 16 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Liva|e–Radmanovo 400 400 280 120 - - - 280 âá-280 - 30 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 1.600 12.200 6.400 5.800 - - - 6.400 6.400 - 402 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 29. Struktura turisti~kih le`aja prve etape realizacije Prostornog plana u za{titnoj zoni NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Turisti~ki le`ajevi –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno hoteli apartmani odmarali{ta pansioni vikend ku}eprivatni sme{tajbawski stacionar –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 14.800 75 1000 56 600 65 300 60 3.100 70 8.000 100 1.700 58 100 100 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 4.200 22 800 44 1100 35 200 40 1.000 22 - - 1.100 37 - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} 500 3 ------350 8 - - 150 5 - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 19.500 100 1.800 100 1.700 100 500 100 4.450 100 8.000 100 2.950 100 100 100 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 30. Struktura turisti~kih le`aja prve etape realizacije Prostornog plana u sekundarnim turisti~kim centrima u za{titnoj zoni NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Turisti~ki le`ajevi –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno hoteli apartmani odmarali{ta pansioni privatni sme{tajbawski stacionar –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 3.000 41 1000 56 600 35 300 60 500 29 500 34 100 100 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 3.800 52 800 44 1100 65 200 40 900 51 800 56 - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} 500 7 ------350 20 150 10 - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 7.300 100 1.800 100 1.700 100 500 100 1.750 100 1.450 100 100 100 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 17. novembar 2009. Broj 95 89

Tabela 31. Struktura turisti~kih le`ajeva prve etape realizacije Prostornog plana u turisti~kim naseqima u za{titnoj zoni NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Turisti~ki le`aji –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ukupno pansioni vikend ku}e privatni sme{taj –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– broj % broj % broj % broj % –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 11.800 98 2.600 96 8.000 100 1.200 80 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 400 2 100 4 - - 300 20 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 12.200 100 2.700 100 8.000 100 1.500 100 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Ukupan pregled glavnih planskih pokazateqa turizma na podru~ju Prostornog plana dat je u slede}im tabelama

Tabela 32. Ukupni kapaciteti prve etape realizacije Prostornog plana po turisti~kim centrima i naseqima –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Turisti~ki centri Korisnici Jednovremeni skija{i Sektori skijali{ta Zaposleni i naseqa –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– stacionarn. izletnic. ukupno stacionarni izletnici ukupno osnovni dopunski ukupno ukupno –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– primarni 10.350 6.630 16.980 7.250 5.320 12.570 9.890 2.680 12.570 2.175 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– sekundarni 7.300 6.000 13.300 3.910 4.000 7.910 6.540 1.370 7.910 910 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– naseqa 12.200 - 12.200 6.400 - 6.400 6.400 - 6.400 402 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 29.850 12.630 42.480 17.560 9.320 26.880 22.830 4.050 26.880 3.487 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 33. Ukupni kapaciteti prve etape realizacije Prostornog plana po op{tinama –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Turisti~ki centri Korisnici Jednovremeni skija{i Sektori skijali{ta Zaposleni i naseqa –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– stacionarn. izletnic. ukupno stacionarni izletnici ukupno osnovni dopunski ukupno ukupno –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 23.050 7.320 30.370 12.805 5.070 17.875 14.710 2.980 17.690 2540 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 6.300 3.870 10.170 4.405 3.100 7.505 6.620 1.070 7.690 877 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} 500 1.440 1.940 350 1.150 1.500 1.500 - 1.500 70 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 29.850 12.630 42.480 17.560 9.320 26.880 22.830 4.050 26.880 3.487 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

1.7. Prva etapa izgradwe sadr`aja posebne infrastruk- Dubokoj; sektor se realizuje za dugoro~ni grani~ni kapa- ture i saobra}aja na podru~ju Prostornog plana citet od 1.750 jednovremenih skija{a; – â (istok Bela reka) – `i~arama od Brze}a (naspram Prva etapa izgradwe sadr`aja posebne infrastruktu- „Juniora”, iz Bele reke i od Galovi}a ispred ulaza u re i saobra}aja na podru~ju NPK i za{titne zone NPK ob- NPK) preko Struge, Ledenica i Kne`evskih bara do Ka- uhvata: raman grebena, gde se spaja sa sektorima áâ i âáá, a na Jar- 1.7.1. Posebna (turisti~ka) infrastruktura mu i ^etni~kom grobqu i sa sektorom âá; ulazi u skijali- {te su u Beloj reci, kod „Juniora” i u Galovi}ima (sva tri Prioriteti razvoja su sektori á, áá i âáá. Izvr{iti u Brze}u) i na Jarmu; sektor se realizuje za dugoro~ni gra- potrebnu rekonstrukciju postoje}ih `i~ara, ski- liftova ni~ni kapacitet od 4.790 jednovremenih skija{a; i ski-staza. Ta~ne trase instalacija i ski-staza prve faze – âá (istok V. Gobeqa) – kabinskom `i~arom od Brze}a, odredi}e se kroz daqu detaqniju razradu, u skladu sa funk- preko Bregova (me|ustanica) do Srebrnca i `i~arama iz Sre- cionalnim potrebama, tehnolo{kim mogu}nostima i uslo- brna~ke reke do Bregova i lokaliteta „farma Srebrnac”, od vima terena. ^istog brda, Rendare, Srebrnca i Jarma prema V. Gobeqi, gde se povezuje sa sektorima âáá i âááá; sektor se na ^etni~kom Alpsko skijali{te – sektori grobqu povezuje sa sektorom â, na ^istom brdu i Rendari sa Alpsko skijali{te – sektori: sektorom áH; ulazi u skijali{te su u Brze}u (kabinska `i~a- – á (jug) – izgradwa kabinske `i~are koja bi povezala ra), na Srebrncu i Rendari; realizuje se prva etapa sektora sa turisti~ke kapacitete sa Bruske strane sa postoje}im ski- kapacitetom od 1.520 jednovremenih skija{a (do grani~nog jali{tem; kapaciteta sektora preostaje 2.105 jednovremenih skija{a); – áá (jugozapad) – `i~arama od ^ajetine prema grebenu – âáá (zapad) – `i~arama od Suvog Rudi{ta i Jarma Pan~i}ev vrh – Treska i iz Lisine, Kostovca i Sun~ane prema Pan~i}evom vrhu i Karaman grebenu, gde se spaja sa doline prema grebenu Suvo Rudi{te – Krst, gde se spaja sa sektorima áâ i â, kao i prema Velikoj Gobeqi gde se spa- sektorom âáá; preko Pan~i}evog vrha, sektor se spaja sa ja sa sektorima âá i âááá; sektor se na grebenu Suvo rudi- sektorima á i áâ; ulazi u skijali{te u Lisini i ^ajetini; {te – Krst povezuje sa sektorom áá, a na Pan~i}evom vrhu i sektor se realizuje za dugoro~ni grani~ni kapacitet od sa sektorima á i áâ; ulazi u skijali{te su na Suvom Rudi- 5.500 jednovremenih skija{a (uz mogu}nost pro{irewa ka- {tu, Marinoj vodi i Jarmu; sektor se realizuje za dugoro~- paciteta u za{titnoj zoni NPK za potrebe naseqa Lisi- ni grani~ni kapacitet od 7.250 jednovremenih skija{a; na–^ajetina); – âááá (severozapad) – `i~arama od \or|evi}a prema – ááá (jugoistok) – ne realizuje se u prvoj etapi; Mekoj presedli, M. Gobeqi i V. Gobeqi, gde se spaja sa – áâ (istok Duboka) – `i~arama od Duboke prema Pan- sektorima âá i âáá; veznom ski-stazom u [aklmanskoj re- ~i}evom vrhu, gde se spaja sa sektorom á i Karaman grebenu ci sektor se povezuje sa sektorom áH; ulazi u skijali{te su gde se spaja sa sektorima â i âáá; ulazi u skijali{te su u u \or|evi}ima (`i~are sede`nice); realizuje se prva eta- 90 Broj 95 17. novembar 2009. pa sektora sa kapacitetom od 1.900 jednovremenih skija{a sektorom âááá; ulazi u skijali{te su u [aklmanu i Krivoj (do grani~nog kapaciteta sektora preostaje 1.850 jednovre- Reci (Pr{i}i); realizuje se prva etapa sektora sa kapaci- menih skija{a); tetom od 2.890 jednovremenih skija{a (do grani~nog kapa- – áH (sever) – `i~arama iz [aklmanske reke prema citeta sektora preostaje 5.610 jednovremenih skija{a); Rendari i Tre{tenici, od Crne Glave i Krive Reke prema – H (severoistok) – ne realizuje se u prvoj etapi. Belim ~ukama i Tre{tenici i iz Ciganske reke do loka- Pokazateqi prve etape planiranih sektora alpskog liteta ju`no od Rendare; sektor se na Rendari povezuje sa skijali{ta na podru~ju Prostornog plana prikazani su na sektorom âá, a veznom ski-stazom u [aklmanskoj reci sa slede}im tabelama:

Tabela 34. Pokazateqi prve etape realizacije `i~ara po sektorima alpskog skijali{ta –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Sektor skijali{ta @i~are Gondole broj du`ina u m uspona na ~as visinska povr{ina broj du`ina u m uspona na ~as visinska povr{ina razlika u m koridora u ha razlika koridora u ha –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– á-jug / / / / / 1 3000 3000 750 6 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá-jugozapad 10 11500 10000 2900 11.5 - - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ááá-jugoistok / / / / / - - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áâ-istok, Duboka 4 3300 4000 1410 3.3 - - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– â-istok, B. Reka 8 8400 8000 2890 8.4 - - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âá-istok, Gobeqa 9 6900 9000 1330 6.9 1 4700 3000 775 9.4 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âáá-zapad 11 12100 11000 2210 12.1 - - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âááá-severozapad 6 6400 6000 1140 6.4 / / / - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áH-sever 11 15600 11000 3080 15.6 - - - - - –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– H-severoistok / / / / / - / / / / –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 59 64200 59000 14960 64.2 2 7700 6000 1525 15.4 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Svega 1+2 71900 65000 16485 79.6 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 35. Pokazateqi prve etape realizacije glavnih alpskih ski-staza po sektorima alpskog skijali{ta na podru~ju Prostornog plana –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Sektor skijali{ta Ski-staze Broj jednovremenih skija{a –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– du`ina u km povr{ina u ha prva etapa grani~ni kapacitet –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– á-jug 9 45 1500 4380 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá-jugozapad 22 110 5500 5500 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ááá-jugoistok / / / / –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áâ-istok Duboka 7 35 1750 1750 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– â-istok B. Reka 17.5 87.5 4380 4380 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âá-istok Gobeqa 14.5 72.5 1520 3625 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âáá-zapad 29 145 7250 7250 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âááá-severozapad 10 50 1900 3750 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áH-sever 34 170 2890 8500 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– H-severoistok / / / / –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 143 858 26690 39135 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 36. Bilans koridora `i~ara i alpskih ski-staza za prvu etapu realizacije po zonama za{tite NPK –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina @i~are ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá stepen za{tite ááá stepen za{tite ukupno NPK za{titna zona ukupno Prostorni pl. (1) (2) (1+2) (3) (1+2+3) ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 2.890 2.9 25110 29.9 28000 32.8 2100 2.3 30140 35.1 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 3610 3.6 26290 26.3 29900 29.9 8900 8.9 38810 38.8 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} ------3000 6.0 3000 6.0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 6500 6.5 51400 56.2 57900 62.7 13000 17.2 71900 79.6 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 17. novembar 2009. Broj 95 91

–––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Ski-staze ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá stepen za{tite ááá stepen za{tite ukupno NPK za{titna zona ukupno Prostorni pl. (1) (2) (1+2) (3) (1+2+3) ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha du`ina u m povr{ina u ha –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 5970 29.9 47990 242.1 53960 272.0 4000 18 58000 290.0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 5390 26.9 53650 266.1 59040 293.0 17000 87 76000 380.0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} ------9000 45 9000 45.0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 11360 56.8 101640 508.2 113000 565.0 30000 150 143000 715 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 37. Bilans povr{ina proseka {uma `i~ara i alpskih ski-staza za prvu etapu realizacije po zonama za{tite NPK i op{tinama –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Proseka {ume/`i~are ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá stepen za{tite (1) ááá stepen za{tite (2) za{titna zona (3) ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– du`ina u km povr{ina u ha proseka u % du`ina u km povr{ina u ha proseka u % du`ina u km povr{ina u ha proseka u % –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 0.6/2.9 0.6/2.9 20 4.4/25 5.6/30 18.6 0.7/2.1 0.7/2.3 30 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 1.9/3.6 1.9/3.6 52 7.4/26 14.5/26 56 1.9/8.9 1.3/5.9 22 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} ------0 0 0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 2.5/6.5 2.5/6.5 38 11.8/51 20.1/56 36 2.6/11 2/8.1 25 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Svega (1+2) du`ina 14.3./57.5 km, ili oko 25%, povr{ina 22.6/62.5 ha, ili oko 36% (1+2+3) du`ina 16.9/69 km, ili oko 25%, povr{ina 24.6/70.6 ha, ili oko 35% –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Proseka {ume/ski-staze ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá stepen za{tite (1) ááá stepen za{tite (2) za{titna zona (3) ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– du`ina u km povr{ina u ha proseka u % du`ina u km povr{ina u ha proseka u % du`ina u km povr{ina u ha proseka u % –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Brus 1.0/6.0 5.5/30.0 18 5.6/48.0 40/242 16 1.1/4.0 2.7/18 15 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ra{ka 2.0/5.4 10/26.9 37 18/54 90/266 33 1.7/17 10/87 11 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Leposavi} ------0 0 0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 3.0/11.4 15.5/56.9 27 23.6/102 161/508 31 2.8/21 12.7/105 12 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Svega (1+2) du`ina 26.6/113.4 km, ili 23%, povr{ina 176.5/ 564.9 ha, ili 31% (1+2+3) du`ina 29.4/134.4 km, ili 22%, povr{ina 189.2/670 ha, ili 28% ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Tabela 38. Struktura jednovremenih skija{a za prvu etapu realizacije po turisti~kim centrima/naseqima i sektorima alpskog skijali{ta na podru~ju Prostornog plana –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Sektor skijali{ta Broj jednovremenih alpskih skija{a po turisti~kim centrima i naseqima Mogu}i broj jednovremenih skija{a –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– primarni sekundarni naseqa ukupno kapacitet popuwenost slobodni (1) (2) (3) (1+2+3) skijali{ta kapaciteta u % kapaciteti –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– á-jug - 1500 - 1500 4375 34 2880 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áá-jugozapad 500 - 5000 5500 5500 100 0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ááá-jugoistok / / / / / / / –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áâ-istok Duboka 740 1010 - 1750 1750 100 0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– â-istok B. Reka 2100 2470 4570 4570 100 0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âá-istok Gobeqa 1240 280 1520 3625 42 2105 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âáá-zapad 7250 - - 7250 7250 100 0 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– âááá-severozapad - 1340 560 1900 3750 51 1850 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– áH-sever 740 1590 560 2890 8500 34 5610 –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– H-severoistok - / - / / / / –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno 12570 7910 6400 26880 39320 68 12440 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Lokacije odnosno pravci pru`awa i tehni~ke performanse `i~ara, alpskih i nordijskih ski-staza, predstavqaju generalno re{ewe, koje se ne mora smatrati striktno obavezuju}im ukoliko se u skladu sa zakonom na pojedina~nim pri- merima detaqne razrade utvrdi zna~ajan nepovoqan uticaj na prirodne vrednosti i `ivotnu sredinu koji se ne mo`e 92 Broj 95 17. novembar 2009. uspe{no otkloniti ili kompenzovati ili ukoliko kroz iznad Jo{ani~ke Bawe), odnosno pomo}nih na regional- detaqnu razradu dobiju funkcionalno i tehnolo{ki po- nom putu R-119a („Kostovac” iznad Lisine) i na planira- voqnija re{ewa. nom regionalnom putu Karaula – Go~manci („[iqa~a”), kao i slu`benih ulaza na lokalnim putevima, koji iz za- Nordijsko skijali{te {titne zone NPK ulaze na teritoriju NPK („Mramor” iz- Prva faza izgradwe sadr`aja posebne infrastruktu- nad Brze}a, „Vu~kas” iznad Paqev{tice, „\urkovica” iz- re i saobra}aja na podru~ju plana uskladi}e se sa potreba- nad Krive Reke i „[iqakovac” iznad Crne Glave); ma razvoja turisti~kih kapaciteta i sportsko rekreativ- 7) realizaciju cele trase planiranog kru`nog puta nih sadr`aja, prvenstveno skijali{ta. oko Kopaonika u du`ini od oko 86 km, od ~ega na terito- U prvoj etapi planirana je mre`a glavnih nordijskih riji op{tine Brus u du`ini od oko 30 km, na teritoriji ski-staza ukupne du`ine od oko 40 i povr{ine od oko op{tine Ra{ka u du`ini od oko 44 km i na teritoriji op- km {tine Leposavi} od oko 12 12 ha, od ~ega na podru~ju NPK oko 15 km i oko 4,5 ha, a u km. za{titnoj zoni NPK i {irem okru`ewu oko 25 i oko km Tabela 39. Bilans prve etape realizacije trase kru`nog 7,5 ha (prete`no na postoje}im {umskim i poqskim pute- vima i stazama). puta po op{tinama (u km) ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Op{tina Regionalni Regionalni Lokalni Ukupno Sadr`aji letwe turisti~ke ponude u prostoru postoje}i planirani postoje}i ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Planinarske i izletni~ke staze Brus 3,83 21,30 4,54 29,67 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– U prvoj etapi na podru~ju Prostornog plana planira- Ra{ka 8,61 - 36,13 44,74 ne su planinarske i izletni~ke staze u ukupnoj du`ini od ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 60 km, od ~ega na trasama nordijskih ski-staza 40 km (na Leposavi} - 10,0 2,0 12,0 podru~ju NPK oko 25 a u za{titnoj zoni i {irem okru- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– km, ukupno 12,44 31,30 42,67 86,41 `ewu 35 km). Na stazama }e biti ure|ena odmori{ta sa va- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– tri{tima i skloni{tima, vidikovci i bivaci. 8) modernizaciju postoje}ih lokalnih saobra}ajnica u funkciji slu`benih puteva; Vi{enamenske male vodoakumulacije 9) rekonstrukciju i izgradwu novih javnih lokalnih Na podru~ju NPK predvi|ena je u prvoj etapi izgrad- saobra}ajnica na relacijama: Crna Glava – \urkovica u wa tri vi{enamenske male vodoakumulacije – Crveno jeze- du`ini od oko 3 km, Crna Glava – [aklman oko 2.5 km, ro, Kaznovsko ba~i{te i Draganski potok, izme|u ostalog Kriva Reka – \urkovica oko 2 km, \urkovica – Rendara u funkciji rekreacije. Prema potrebama obezbe|ivawa vo- oko 6 km, Mramor – Struga oko 4 km, Semete{ – Regional- de za sne`ne topove mogu}e je predvideti i druge mawe vo- ni put R-219a oko 3 km. dozahvate. U za{titnoj zoni NPK predvi|ena je izgradwa vodoakumulacije Kulinea na Krivoj reci, izme|u ostalog u Mre`a vertikalnog transporta funkciji rekreacije i sportskog ribolova. U prvoj etapi planirana je izgradwa: 1) dve kabinsko-gondolske `i~are: jedna na pravcu Br- 1.7.2. Saobra}ajna infrastruktura ze}e-Bregovi-Srebrnac kapaciteta 3.000 uspona na ~as, du- Putna mre`a `ine oko 4.700 m i sa visinskom razlikom od oko 775 m u sektoru âá skijali{ta; druga na pravcu Belo Brdo-Nebeske Na podru~ju Prostornog plana predvi|ena je u prvoj tolice-Pan~i}ev vrh kapaciteta 3.000 uspona na ~as, du`i- etapi: ne oko 3.000 m, sa visinskom razlikom od 750 m u sektoru 1) modernizacija, rekonstrukcija i poja~ano odr`ava- á alpskog skijali{ta; we regionalnih puteva ka Kopaoniku iz pravaca Brze}a R- 2) infrastrukture {inskog vozila na pravcu Suvo Ru- 218a, Rudnice i Jo{ani~ke Bawe R-219a; di{te-Jaram-Srebrnac-Rendara u du`ini od oko 8 km, sve 2) izgradwa novih deonica regionalnih puteva na re- na podru~ju NPK (zona ááá stepena za{tite) u koridoru po- lacijama: [iqa~a-Rendara u du`ini od 1 km; [iqa~a- stoje}eg regionalnog puta R-218a; prevoj Vu~kas u du`ini od 3,5 km; Go~manci-Kriva reka u 3) `i~ara sede`nica: dvosedi Lisina selo/Lisinska du`ini od oko 10 km; postoje}i regionalni put R-218a reka – Jasle i Kostovac – Suvo rudi{te greben, kao i ~e- kroz potcentar Suvo Rudi{te pretvori}e se u internu sao- tvorosed Lisina vikend naseqe/Jasle – potkop rudnika bra}ajnicu, a paralelno sa wim (sa severne strane) izgra- Suvo rudi{te u sektoru áá; dvosed „Junior”-Struga u sekto- di}e se nova tranzitna saobra}ajnica; ru â; „Karaman greben” (zamena dvosedne ~etvorosednom 3) realizacija alternativnog pravca dr`avnom putu áá `i~arom) i dvosed mali vodovod-Karaman u sektoru âáá; reda br 218a (ju`no od postoje}e trase) na deonici od Jar- dvosedi [utanova~ka reka – Vu~ak, [utanova~ka reka – ma do ispod Suvog Rudi{ta, u du`ini od oko 6 km; trasa Meka presedla, Meka presedla – M. Gobeqa i \or|evi}i – alternativnog pravca predstavqa generalno re{ewe i ne Meka presedla u sektoru âááá; dvosedi Pr{i}i – Brusna, mora se smatrati striktno obavezuju}im, ukoliko se u skla- Nov~i}i – Bele ~uke, Jankovi}i – Tre{tenica, Crna Gla- du sa zakonom tokom izrade projektne dokumentacije utvr- va – Bele ~uke, [aklman – Ciganska reka, [aklman – Tre- di zna~ajan nepovoqan uticaj na prirodne vrednosti i `i- {tenica i Ciganska reka O{tra ~uka u sektoru áH. votnu sredinu koji se ne mo`e uspe{no otkloniti ili kompenzovati; Razvoj vazdu{nog saobra}aja 4) izgradwa odgovaraju}ih parking i gara`nih pro- stora, radi re{avawa problema miruju}eg saobra}aja i U prvoj etapi planirana je izgradwa: heliodroma u prilaza odgovaraju}im segmentima turisti~ke ponude pot- sklopu turisti~kih kompleksa Suvo Rudi{te (kod [umar- centara; ske ku}e u op{tini Ra{ka) i Rendara (u op{tini Brus). 5) izgradwa za{titnih {umskih pojasa i galerija na 1.8. Stanovni{tvo, mre`a naseqa i javne slu`be deonici regionalnog puta R-218a od [iqa~e do Jarma u du- `ini od oko 2,5 km, u ciqu obezbe|ewa prohodnosti u zim- Planirano je: skim uslovima; 1) dono{ewe i sprovo|ewe programa stimulisawa lo- 6) stavqawe u funkciju ulaznih kapija kao informa- kalnog stanovni{tva za intenzivnije zapo{qavawe u po- tivno-kontrolnih punktova i to: glavnih, na regionalnim qoprivredi, turizmu i maloj privredi (aktivirawe sredo- putevima R-218a (postoje}a „Brze}e” iznad Brze}a) i R-119a ve~nog i privla~ewe mla|eg stanovni{tva, uz donacije, (nova „Kokorovac” umesto postoje}e „Vele`-Paqev{tica” kreditne, poreske i druge benificije); 17. novembar 2009. Broj 95 93

2) ustanovqewe statusa i osnovnih funkcija sekun- ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– darnih op{tinskih centara (TC Kopaonik-Suvo Rudi{te, Korisnici – kompleksi i naseqa l/s ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Jo{ani~ka Bawa i Brze}e) i centara zajednica sela (Kri- Brze}e, Go~manci 23 va Reka i Belo Brdo); ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 3) organizovawe osnovnih javnih slu`bi i servisa u Ravni{te, Kne`evo, Bozoqin 4 sekundarnim op{tinskim centrima i centrima zajednica ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Paqev{tiwa, Liva|e 5 sela. ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Lisina, Tiohe, [ipo~ina 60 1.9. Prva etapa izgradwe sadr`aja tehni~ke ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– infrastrukture Kriva reka 12 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– \or|evi}i 4 1.9.1. Kori{}ewe i za{tita voda ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– i vodoprivredna infrastruktura Crna Glava 6 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Sistem za obezbe|ivawe vode najvi{eg kvaliteta za Jo{ani~ka bawa, Rakovac 28 snabdevawe vodom turisti~kih i seoskih naseqa ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Potro{wa vode najvi{eg kvaliteta po lokalitetima Belo brdo, Guvni{te 5 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– i naseqima na podru~ju Prostornog plana u prvoj etapi re- Semeta{, Kremi}e, Badaw 4 alizacije prikazana je na slede}oj tabeli: ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno na podru~ju NPK 76 l/s ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Tabela 40. Prognozirane potrebe za vodom za prvu etapu Ukupno na podru~ju za{titne zone 151 l/s realizacije na podru~ju Prostornog plana ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno na podru~ju Prostornog plana 227 l/s ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Korisnici – kompleksi i naseqa l/s ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Kapaciteti izvori{ta u prvoj etapi realizacije pla- Suvo Rudi{te-Jaram 60 nirani za potrebe sistema za snabdevawe vodom najvi{eg ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– kvaliteta turisti~kih i seoskih naseqa iznose od 231-351 Srebrnac-Rendara 16 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– l/s i dati su u slede}oj tabeli:

Tabela 41. Kapaciteti i objekti prve etape realizacije izvori{ta za snabdevawe vodom na podru~ju Prostornog plana –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Izvori{ta Objekti Lokacije u NPK/ZZ Kapacitet/zapremina –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Vodotoci Draganski i bezimeni potok Brze}ka reka ispod Kaznovskog ba~i{ta – Nacionalni park 80-100 l/s Potok Ledenica {umski lager (Brze}ka reka) – Nacionalni park 30-50 l/s [aklmanska reka {umski lager (iznad Ledenice) – Nacionalni park 10-15 l/s Gobeqska reka –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Male akumulacije Crveno jezero ispod Crvenih bara – Nacionalni park 214.000 m³ Kaznovsko Ba~i{te kod postrojewa za PPSV – Nacionalni park 300.000 m³ Draganski potok desna pritoka Samokovske reke – Nacionalni park 150.000 m³ –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Vrela Gvozdac isto~na padine @qeba – Nacionalni park 10-30 l/s Duboka desna obala Mramorske reke – Nacionalni park 40-60 l/s –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Izvori Minina voda ispod Srebrnca – Nacionalni park 15-35 l/s Urlan (Nov~i}i) sliv Ciganske reke-ZZ 10-15 l/s Bela reka iznad Brze}a – Nacionalni park 15 l/s Paqev{tica Paqev{tica-ZZ Vele` Jo{ani~ka Bawa-ZZ ve}i broj malih izvora u blizini naseqa-ZZ do 1 l/s –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Podzemne vode prodcedne rudni~ke vode potkop rudnika Suvo Rudi{te – Nacionalni park 20-30 l/s –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno na podru~ju NPK (bez svih vodotoka i izvora) 220-335 l/s –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupna zapremina malih akumulacija (sve u NPK) 664,000 m³ –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ukupno kapaciteta na podru~ju za{titne zone (bez svih vodotoka i izvora) 11-16 l/s –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Svega (bez malih akumulacija i nekih vodotoka i izvora) 231-351 l/s ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Snabdevawe vodom podru~ja NPK nosno, po potrebi, i kori{}ewem rezervi vode iz podsi- stema Suvo Rudi{te – Jaram – Srebrnac; vi{ak vode iz U prvoj etapi snabdevawa vodom sadr`aja na podru~ju ovog podsistema prebaciva}e se u podsistem Crno vrelo – NPK, u okviru jedinstvenog sistema vodosnabdevawa predvi- Rendara i lokalni sistem \or}evi}i–Jo{ani~ka Bawa; |aju se tri etapna podsistema. Podsistemi vodosnabdevawa su: 3) Podsistem Crno vrelo – Rendara; realizuje se prva 1) Podsistem Samokovska reka (PPSV) – Suvo Rudi- etapa podsistema koja koristi rezerve vode iz podsistema {te – Jaram – Srebrnac; podsistem se realizuje za dugoro~- Samokovska reka – Suvo rudi{te – Jaram – Srebrnac i Br- ni kapacitet od 100–130 (u {ta su ukqu~ene i vode iz l/s ze}ka reka – Srebrnac – Rendara, preko razvodnog cevovo- potkopa rudnika); vi{ak vode iz ovog podsistema prebaci- da i daqe ka naseqima u za{titnoj zoni NPK na severnim va}e se u podsistem Srebrnac – Rendara i daqe gravitaci- padinama Kopaonika (do grani~nog kapaciteta podsistema ono ka naseqima u za{titnoj zoni NPK (cevovodom od Jar- preostaje rezerva vode od oko 40 ). ma do Srebrnca) i u lokalne sisteme Krst – Lisina i Vi- l/s soki deo – Lisina; Snabdevawe vodom u za{titnoj zoni NPK 2) Podsistem Brze}ka reka (PPSV) – Srebrnac – Ren- dara; podsistem se realizuje za dugoro~ni kapacitet Prva etapa snabdevawa vodom sadr`aja u za{titnoj zo- 65–130 l/s; zbog oscilacije izvori{ta planirana je dopuna ni NPK predvi|ena je delom iz podsistema jedinstvenog podsistema podizawem vode iz alternativnih izvori{ta, vodovodnog sistema (zajedni~kog za sadr`aje NPK i za- vrela i/ili vodozahvata u izvori{tu [aklmanske reke, od- {titne zone NPK) i delom iz malih, lokalnih sistema. 94 Broj 95 17. novembar 2009.

Iz zajedni~kih podsistema, vodosnabdevawe naseqa u za- 2) sistem Jo{ani~ka Bawa sa posebnim sistemom za {titnoj zoni NPK u prvoj etapi realizacije predvi|eno je iz: evakuaciju i PPOV; 1) podsistema Samokovska reka – Suvo Rudi{te – Jaram 3) sistem Brze}e uz pro{irewe postoje}eg PPOV; – Srebrnac, odakle se vi{ak vode prebacuje u lokalne siste- 4) posebna PPOV za naseqa Liva|e, Crna Glava, \or- me Krst – Lisina i Visoki deo – Lisina, odnosno ka nase- |evi}i, Belo Brdo i druga naseqa i sadr`aje van trase pla- qima na jugozapadnim padinama Kopaonika; iz ovog podsi- niranih kolektora. stema, preko podsistema Crno vrelo – Rendara dopuwava}e se i lokalni sistem Kriva Reka – Crna Glava – Rakovac; Sistem za obezbe|ivawe voda za tehni~ke potrebe 2) podsistema Brze}ka reka – Srebrnac – Rendara oda- na podru~ju Prostornog plana kle se vi{ak vode, preko podsistema Crno vrelo – Renda- ra i lokalnog sistema Jaram – \or|evi}i prebacuje gravi- U prvoj etapi, sistemi za obezbe|ivawe voda za teh- taciono ka naseqima za{titne zone NPK na severnim i ni~ke potrebe sadr`aja NPK koristi}e vodotoke Kara- severoisto~nim padinama Kopaonika. manskog potoka, potoka Pajino preslo, Samokovske reke, Lokalni sistemi vodosnabdevawa u prvoj etapi reali- Gobeqske reke, [aklmanske reke i drugih, i male vodoaku- zacije su: mulacije Crveno jezero, Kaznovsko ba~i{te i Draganski 1) Krst – Lisina, koji prvenstveno koristi podzemnu potok (sa posebnom hidrantskom mre`om i crpnim stani- vodu iz potkopa rudnika Suvo Rudi{te; realizuje se kapa- cama za potiskivawe vode ka turisti~kim lokalitetima i skijali{tu u visinskoj zoni NPK). citet od 20-30 l/s; 2) Visoki deo – Lisina, koji koristi vi{ak vode iz U prvoj etapi, sistemi za obezbe|ivawe voda za teh- ni~ke potrebe sadr`aja i naseqa u za{titnoj zoni NPK PPSV Samokovska reka; realizuje se kapacitet od 40 l/s; 3) Brze}e – Go~manci – Liva|e; realizuje se prva eta- koristi}e vodotoke Samokovske reke, Gobeqske reke i drugih, male vodoakumulacije i mikro-vodozahvate na pod- pa lokalnog sistema sa 28 l/s, koja koristi izvor Bela Re- ka i vrelo Duboka; ru~ju NPK, kao i male vodoakumulacije na Krivoj reci i 4) Paqev{tica – Brus, koji koristi kaptirane izvore mikro-vodozahvate u za{titnoj zoni NPK (tako|e sa poseb- u slivu Paqev{tice (iznad zaseoka Miletakovi}i) za po- nom hidrantskom mre`om i drugim ure|ajima za transport trebe vodosnabdevawa Brusa; i kori{}ewe tehni~ke vode, koja }e se direktno gravita- 5) Kriva reka – Crna Glava – Rakovac; realizuje se pr- ciono voditi ka naseqima. va etapa lokalnog podsistema sa 20 l/s koja koristi rezerve Osnovni pravci transporta tehni~ke vode bi}e: vodo- vode iz podsistema Samokovska reka – Suvo rudi{te – Jaram toci, u kojima }e se obezbediti odgovaraju}a proto~nost – Srebrnac i Brze}ka reka – Srebrnac – Rendara, preko raz- nizvodno od zahvata voda i malih vodoakumulacija; i kanal- vodnog cevovoda u du`ini od oko 8 km; dopuna lokalnog si- ska mre`a, od vodotoka do pojedinih naseqa (~iji }e deo stema po potrebi }e se vr{iti iz izvora Urlan (Nov~i}i); predstavqati rekonstruisan jaz Dra`e Mijatovi}a od Sa- 6) [aklman – \or|evi}i – Jo{ani~ka Bawa; realizu- mokovske reke ka selima na zapadnim padinama Kopaonika). je se prva etapa lokalnog sistema sa 32 l/s koja koristiti vodozahvate iz `ivih tokova [aklmanske reke i Gobeqske Male vodoakumulacije i mikro-vodozahvati reke, odnosno vi{ak vode iz podsistema Brze}ka reka U prvoj etapi planirana je izgradwa nekoliko vi{e- (PPSV) – Srebrnac i Samokovska reka (PPSV) – Suvo Ru- namenskih malih vodoakumulacija i to: tri na podru~ju di{te – Jaram (putem razvodnog cevovoda u du`ini od oko NPK, na lokacijama Crveno jezero, Kaznovsko ba~i{te i 7 km na pravcu Jaram – \or|evi}i); Draganski potok (u slivu Samokovske reke); i najmawe jed- 7) Paqev{tica – Jo{ani~ka Bawa, koji koristi kap- na na podru~ju za{titne zone NPK, na lokaciji Kulinea (u ta`e izvora u slivu Vele{tice iznad Jo{ani~ke Bawe; slivu Krive reke) nizvodno od Pr{i}a. 8) Lokalni sistem Belo Brdo (iz lokalnog izvori{ta Na podru~ju NPK i u za{titnoj zoni NPK predvi|e- ili iz sistema PPSV Samokovska reka – Visoki deo – Li- no je vi{e mikro-vodozahvata, prvenstveno namewenih za sina). proizvodwu snega na ski-stazama. Kanalisawe i pre~i{}avawe otpadnih voda sadr`aja Lokacije i tehni~ke performanse planiranih malih na podru~ju NPK brana i vodoakumulacije predstavqaju generalno re{ewe i ne moraju se smatrati striktno obavezuju}im ukoliko se u U prognozi koli~ina otpadnih voda u prvoj etapi re- skladu sa zakonom na pojedina~nim primerima detaqne alizacije sa podru~ja NPK ra~una se ukupno sa oko 68 l/s i razrade utvrdi zna~ajan nepovoqan uticaj na prirodne to za: Suvo Rudi{te oko 52 l/s, Jaram oko 2.5 l/s, Srebrnac vrednosti i `ivotnu sredinu koji se ne mo`e uspe{no ot- oko 9 l/s, Rendaru oko 5 l/s. kloniti ili kompenzovati. U prvoj etapi na podru~ju Prostornog plana predvi|e- na su dva separatna kanalizaciona sistema, sa mogu}no{}u Hidroenergetika zajedni~kog kori{}ewa na podru~ju NPK i u za{titnoj zo- ni NPK i to: U prvoj etapi planirana je proizvodwa elektri~ne 1) separatni gravitacioni sistem Jaram – Suvo Rudi- energije iz tri MHE ukupne instalisane snage od oko 1,55 {te – Repu{ke ba~ije – Lisina – [ipa~ina – Rudnica; re- MW i to: alizuje se kanalizacioni sistem od postoje}eg PPOV kod 1) MHE „Duboka” instalisane snage od oko 0,3 MW, Repu{kih ba~ija do planiranog centralnog PPOV na sa vodozahvatom u Dubokoj ispod prirodnog rezervata Du- Ibru kod Rudnice (van podru~ja Prostornog plana) u du- boka i sa ma{inskom zgradom na u{}u Zaplaninske reke; 2) MHE „Gobeqska reka” („\or|evi}i á” i MHE `ini od oko 12 km; i 2) separatni gravitacioni sistem Srebrnac – Renda- „\or|evi}i áá”) sa vodozahvatima iz [utanova~ke reke i ra – Kriva Reka (Pr{i}i); realizuje se kanalizacioni si- Gobeqske reke, ukupne instalisane snage od oko1,25 MW. stem od postoje}eg PPOV u Ciganskoj reci do planiranog PPOV ispod zaseoka Pr{i}i (na podru~ju za{titne zone 1.10. Energetska infrastruktura NPK) u du`ini od oko 13 . km Instalisana snaga elektroenergije Kanalisawe i pre~i{}avawe otpadnih voda naseqa U prvoj etapi planira se instalisana snaga elektroe- u za{titnoj zoni NPK nergije od oko 68.5 MW, i to za: podru~je NPK ukupno oko U prvoj etapi predvi|eni su slede}i kanalizacioni 35.5 MW (Suvo Rudi{te 28 MW, Jaram 0,8 MW, Srebrnac sistemi: 3.2 MW, Rendaru 3,0 MW, kao i oko 0,5 MW za dnevne iz- 1) sistem Lisina – ^ajetina koji }e se prikqu~iti na letnike); i za za{titnu zonu NPK ukupno oko 33 MW (13.5 separatni gravitacioni sistem Jaram – Suvo Rudi{te – MW za lokalno stanovni{tvo, 19 MW za stacionarne ko- Repu{ke ba~ije – [ipa~ina – Rudnica; risnike i 0.5 MW za dnevne izletnike). 17. novembar 2009. Broj 95 95

U prvoj etapi, ukupna instalisana snaga elektroener- geotermalne kori{}ewem termalnih voda Jo{ani~ke ba- gije za potrebe 59 `i~ara (24 postoje}e i 35 planirane `i- we, biomase kori{}ewem drvnih otpadaka u {umarstvu i ~are, ukqu~uju}i i dve gondolsku `i~aru, ukupne visinske preradi drveta i biogasa iz kanalizacionog muqa na razlike od oko 15375 m) iznosi oko 9,9 MW. PPOV van podru~ja NPK.

Dalekovodi i trafostanice 110 kV na podru~ju Gasifikacija NPK U prvoj etapi planira se realizacija prve faze gasi- U prvoj etapi planirana je izgradwa TS 110/h „Kopa- fikacija Kopaonika izgradwom infrastrukturne mre`e onik” na Suvom Rudi{tu (lokacija Krst) sa sistemom da- za te~ni gas i MGRS na lokaciji Suvo Rudi{te. qinskog upravqawa; preusmeravawe postoje}eg DV 110 (35)kV Ra{ka-Kopaonik (koji radi pod naponom 35kV) na 1.11. Telekomunikaciona infrastruktura budu}u lokaciju TS 110/h „Kopaonik”; izgradwa DV 110(35) Telekomunikaciona mre`a na podru~ju NPK kV od TS 110/h „Kopaonik” ka TS 110/h u Brze}u radi ostvarivawa dvostranog napajawa konzumnog podru~ja. U prvoj etapi realizacije telekomunikacione mre`e na podru~ju NPK planira se: Dalekovodi i trafostanice 35 kV na podru~ju 1) realizacija oko 2.200 telefonskih prikqu~aka (od NPK ukupno 6.900 na podru~ju Prostornog plana); U prvoj etapi planirana je rekonstrukcija TS 2) izgradwa SDH sistem prenosa Ra{ka–Kopaonik, 35/10(20) na Suvom Rudi{tu prema budu}oj transformaciji koji ~ine radio-relejni sistem Nastasi}ko brdo–Kopao- nik/1–Kopaonik, s opti~kim privodima do Ra{ke i Kopa- na nivou 110 kV kao i sistemu daqinskog upravqawa i iz- gradwa novog DV od planirane TS 110/h „Kopaonik” do po- onika, kao i opti~ki kabl Kopaonik (Konaci)–Kopaoni- stoje}e TS 35/10(20) „Kopaonik”. ka/1 (bazna stanica 064); 3) zamena ATC Kopaonik savremenijom (kapaciteta 2.000 Dalekovodi i trafostanice 20 i 10 kV brojeva) i izgradwa ATC Srebrnac (kapaciteta 800 brojeva); na podru~ju NPK 4) izgradwa osnovne mre`e opti~kih kablova u du`i- ni od 63 km (od ~ega 31 km na podru~ju NPK) i RR veza i U prvoj etapi planirana je izgradwa TS 20/0,4 kV sa ka- to: opti~ki kabl Kopaonik/1–Rudnica u du`ini od oko 14 blovskim deonicima dalekovoda 20 kV i niskonaponskom km (od ~ega 4 km na podru~ju NPK, 6 km na podru~ju za- mre`om za potrebe sadr`aja turisti~kih potcentara Suvo {titne zone NPK i 4 km van podru~ja Prostornog plana); Rudi{te, Jaram, Srebrnac, Rendara i `i~ara alpskog skija- opti~ki kabl Kopaonik–Srebrnac–Rendara u du`ini od li{ta u sektorima skijali{ta á jug, áá jugozapad, â istok Be- oko 9 km (sve na podru~ju NPK); opti~ki kabl Brze}e–Bre- la reka, âá istok Gobeqa, âááá severozapad i áH sever. govi–Srebrnac (sinhronizovano s izgradwom gondolske U prvoj etapi planirana je rekonstrukcija pet TS `i~are na istom pravcu) u du`ini od oko 6 km (od ~ega na 10/0.4 kV (Depadans, Vrh-@i~ara, Stara uspiwa~a, Vojni podru~ju NPK oko 4 km i 2 km u za{titnoj zoni NPK); op- dom i TV stara) i kablovskih 10 kV vodova (Depadans, Voj- ti~ki kabl Jo{ani~ka Bawa–Kopaonik u du`ini od oko 18 ni dom–Marina voda–Jaram–TV) i izgradwa petqe Ja- km (od ~ega oko 12 km na podru~ju NPK i 6 km u za{titnoj ram–Ledenice i Vodovod–Suvi Jelak–Depadans. zoni NPK); opti~ki kabl Rendara–Kriva Reka u du`ini od oko 4 km (od ~ega oko 2 km na podru~ju NPK i 2 km u za- Dalekovodi i trafostanice 110 kV u Za{titnoj {titnoj zoni NPK); RR veza Mramor–Karaman–Kopaonik; zoni NPK i RR veza Velika Gobeqa–Suvo Rudi{te (Pan~i}ev vrh); 5) izgradwa distributivne mre`e turisti~kih kom- U prvoj etapi planirana je izgradwa TS 110/h u Brze- pleksa, obezbe|ewem privoda iz opti~kih kablova; }u, prebacivawe postoje}eg DV 110 (35) kV Brus-Brze}e, ko- 6) izgradwu baznih RR stanica: Kopaonik/1 (bazna ji radi pod naponom 35 kV na napon 110 kV i wegovo pre- 064), Velika Gobeqa (objekti RTS i Telenora) i Suvo Ru- usmeravawe na budu}u lokaciju TS 110/h „Brze}e”. di{te – Pan~i}ev vrh (objekti RTS i Telenora); 7) izgradwa telekomunikacione mre`e NPK u skladu Dalekovodi i trafostanice 35 u Za{titnoj kV sa dugoro~nim konceptom; zoni NPK 8) Pored Suvog Rudi{ta, predvi|eno je uvo|ewe po- U prvoj etapi planirana je rekonstrukcija TS {tanskih jedinica i u Srebrncu i Rendari, kao i posta- 35/10(20) u Brze}u prema budu}oj transformaciji na nivou vqawe javnih telefonskih govornica. 110 kV kao i sistemu daqinskog upravqawa. Telekomunikaciona mre`a u za{titnoj zoni Dalekovodi i trafostanice 10 kV u Za{titnoj NPK zoni NPK U prvoj etapi realizacije telekomunikacione mre`e U prvoj etapi planirana je rekonstrukcija i izgradwa na podru~ju za{titne zone NPK planira se: TS i DV 10 kV u za{titnoj zoni NPK za potrebe turisti~- 1) realizacija oko 4.700 telefonskih prikqu~aka (od kih naseqa Lisina, Kriva reka, Crna Glava i \or|evi}i ukupno 6900 telefonskih prikqu~aka); i `i~ara u sektorima skijali{ta áá, âááá, Há koji se nala- 2) zamena ATC Jo{ani~ka Bawa ve}om i savremenijom ze iznad ovih naseqa, kao i za potrebe naseqa Belo Brdo i (kapaciteta 600 brojeva) i izgradwa ATC Lisina (kapaci- planirane kabinske `i~are. teta 800 brojeva), ATC Mramor i ATC [ipa~ina; 3) izgradwa mre`e opti~kih kablova i pristupne mre- Povezivawe malih hidroelektrana `e potkopaoni~kih naseqa, kao i stvarawe uslova za ru- na elektroenergetski sistem ralnu telefoniju u potkopaoni~kim selima, u skladu sa du- goro~nim konceptom. U prvoj etapi planira se povezivawe MHE na elektro- U turisti~kim naseqima u za{titnoj zoni NPK, Jo- energetski sistem i to: MHE „Duboka” vazdu{nim DV 10 {ani~koj Bawi, Brze}u, Lisini, Krivoj reci i Belom Br- kV sa postoje}im DV 10 kV Brze}e-\erekare; i MHE „\or- du predvi|ene su po{tanske jedinice, kao i postavqawe |evi}i á” i „\or|evi}i áá” vazdu{nim DV 10 kV sa posto- javnih telefonskih govornica. je}im DV 10 kV Jo{ani~ka Bawa – Crna Glava. 1.12. Komunalna oprema Proizvodwa energije iz alternativnih obnovqivih izvora Od komunalne opreme na podru~ju NPK, u prvoj etapi bi}e realizovano: U prvoj etapi planira se proizvodwa energije iz al- 1) zelena i mle~na pijaca u kompleksu Srebrnac; ternativnih obnovqivih izvora u prvom redu solarne, rea- 2) prva faza grejawa iz infrastrukturne mre`e za lizacijom energane na povr{inskom kopu Suvo Rudi{te, te~ni gas u kompleksu Suvo Rudi{te; realizacija sistema 96 Broj 95 17. novembar 2009. toplifikacije sa centralnom energanom na lokaciji Suvo 2.6. Realizacija sadr`aja suprastrukture u funkciji Rudi{te u neposrednoj blizini rudnika; NPK i turizma 3) baza za odr`avawe puteva u kompleksu Srebrnac; 4) glavna vatrogasna slu`ba podru~ja NPK u komplek- 2.6.1. Podru~je NPK su Srebrnac; Sadr`aji u neposrednoj funkciji NPK: 5) servisi `i~ara, ski-staza i opreme – preme{tawe 1) Upravni sadr`aji NPK – sa ukupno 30 zaposlenih: postoje}ih servisa sa Suvog Rudi{ta u Repu{ke ba~ije i – kompletirawe centralne uprave NPK sa admini- izgradwa servisa u kompleksu Srebrnac; stracijom – sedi{ta JP „Nacionalni park Kopaonik”, u 6) kompletirawe sistema za eliminisawe komunalnog postoje}em objektu na Suvom Rudi{tu; otpada; – uspostavqawe glavnih ulaznih kapija NPK iznad 7) ure|ewe javnih povr{ina u kompleksu Suvo Ru- Brze}a i Jo{ani~ke Bawe (Kokorovac); di{te. 2) Istra`iva~ki i istra`iva~ko-edukativni sadr`a- ji NPK, ukupnog kapaciteta do 50 jednovremenih korisni- 2. Prva faza realizacije Prostornog plana ka, sa ~etiri zaposlena – prva faza istra`iva~kog centra do 2013. godine NPK u okviru Vizitor-centra na Suvom Rudi{te, sa in- 2.1. Za{tita prirode i prirodnih dobara na podru~ju formaciono-dokumentacionim centrom (biblioteka, depo Prostornog plana uzoraka, ra~unski centar) i informativno-propagandnim centrom; Planira se: 3) Kulturno-edukativni sadr`aji NPK sa kapacite- 1) za{tita prirode u á stepenu van prirodnih rezerva- tom do 50 jednovremenih posetilaca, sa ~etiri zaposlena – ta i spomenika prirode – evidentirawe povr{ina stroge Obnova postoje}eg mauzoleja J. Pan~i}a na Pan~i}evom vr- za{tite tla i izvora; hu (uz rekonstrukciju i obezbe|ivawe pristupa~nosti za 2) katastarsko utvr|ivawe prirodnih rezervata i spo- organizovane posete); menika prirode u á stepenu za{tite; 4) Pojedina~ni mali objekti u funkciji NPK, dis- 3) dono{ewe ~etvorogodi{weg Programa za{tite i perzovani na celoj teritoriji NPK – skloni{ta, merna razvoja NPK; mesta, spremi{ta repromaterijala i alata (za potrebe is- 4) uvo|ewe stroge kontrole sakupqawa divqih plodo- tra`ivawa i edukacije, ure|ewa NPK i kontrole re`ima va, lekovitog i aromati~nog biqa. NPK). Sadr`aji visoko komercijalnog turizma, rekreacije i 2.2. Za{tita `ivotne sredine sporta u visinskoj zoni: 1) Sanacija i dovr{avawe postoje}eg turisti~kog Planira se: kompleksa Suvo Rudi{te na teritoriji op{tine Ra{ka: 1) dono{ewe Programa sanacije prirode i `ivotne – Turisti~kih le`aja ukupno 8.000, od toga 5.600 za sredine NPK i sprovo|ewe urgentnih aktivnosti – otkla- skija{e i 2.400 za neskija{e i to: u hotelima 1.600 le`aja; wawe posledica NATO bombardovawa, zaustavqawe ne- u turisti~kim apartmanima 4.800 le`aja; u odmarali{tima planske izgradwe, regulisawe fekalnih i atmosferskih 600 le`aja; u odmarali{tu specijalne namene 400 le`aja; u voda, uklawawe divqih deponija i uvo|ewe sistema evaku- vikend nasequ/pansionima Pajino Preslo 600 le`aja; acije komunalnog otpada, uvo|ewe obaveznih filtarskih – Dnevnih izletnika ukupno 5.300, od toga 4.250 skija- ure|aja kod glavnih zaga|iva~a vazduha; {a i 1.050 neskija{a; 2) rekonstrukcija postoje}ih saobra}ajnica za funk- – Slu`benih le`aja 400; cionisawe u zimskim uslovima (galerije na regionalnom – Zaposlenih – ukupno 1.780, od ~ega 1.600 u Turisti~- putu od [iqa~e do Jarma), re{ewe parkinga u turisti~- kom centru 80 u sadr`ajima NPK i 100 u tehni~kim servi- kim kompleksima, stavqawe u funkciju glavnih kapija sima; NPK; – Na gra|evinskom zemqi{tu kompleksa od 173 ha pla- 3) izrada katastra zaga|iva~a prirode i `ivotne sre- nirana je grani~na bruto gustina naseqenosti od oko 46 dine na podru~ju NPK. stacionarnih korisnika po hektaru, a sa dnevnim izletni- 2.3. Za{tita nepokretnih kulturnih dobara cima i zaposlenima oko 87 korisnika po hektaru: – Javni servisi i slu`be u kompleksu bi}e diferen- Planiraju se: cirani na: centralne sadr`aje u potcelini Suvo Rudi{te 1) kategorizacija i progla{avawe najzna~ajnijih evi- – centralni deo (autobuska stanica, rent a kar, centralne dentiranih dobara u á stepenu za{tite; gara`e i parkinzi; autoservis, servis sportske opreme i 2) prioritetne aktivnosti za{tite nepokretnih kul- drugo; zdravstvena stanica sa jedinicom za izdavawe leko- turnih dobara; va; Vizitor centar, polivalentna sala za pozori{ne i bi- 3) istra`ivawe i evidentirawe ostalih dobara u á i oskopske predstave, koncerte, kongrese, biblioteka, di- áá stepenu za{tite. skoteka i drugo; uprava NPK, putni~ko-turisti~ka agenci- ja, banka sa mewa~nicom, po{ta, stanica milicije i drugo; 2.4. [ume, {umsko zemqi{te, {umarstvo i lovstvo trgovina, ugostiteqstvo i drugo); dopunske sadr`aje u pod- celini Marina voda (parkinzi, gara`e, servis sportske Planira se: opreme, omladinski centar, recepcija TC i drugo, trgovi- 1) sanacija najugro`enijih povr{ina {uma i {umskog na, ugostiteqstvo i drugo); potcelini Sun~ana Dolina zemqi{ta; (parking i gara`e, ambulanta, obdani{te, recepcija TC, 2) formirawe rasadnika NPK; trgovina, ugostiteqstvo i drugo.); i potcelini Repu{ke 3) zabrana lova u NPK i ure|ewe rezervata divqa~i Ba~ije (tehni~ka baza skijali{ta, putna baza, jedinstveni na podru~ju NPK. zanatsko-tehni~ki servis, benzinska pumpa i ekonomija 2.5. Poqoprivredno zemqi{te i poqoprivreda kompleksa). – Od sportsko-rekreativnih sadr`aja na Suvom Rudi- Planiraju se: {tu su predvi|eni: tereni za male sportove (mali fudbal, 1) dono{ewe Programa razvoja poqoprivrede na pod- rukomet, ko{arka, odbojka, tenis), tereni za zabavu odra- ru~ju NPK; slih i dece (kuglana, mini-golf, de~ija igrali{ta i dru- 2) stimulativne mere u za{titnoj zoni NPK za udru- go) u letwem periodu, tereni i bebi liftovi za {kole `ivawe individualnih proizvo|a~a i ukrupwavawe pose- skijawa, de~ija sankali{ta i klizali{ta za decu i odra- da; uspostavqawe poslovnih aran`mana sa subjektima tu- sle u zimskom periodu, celogodi{wi mawe` i terminal rizma, prerade i trgovine. letwih jaha~kih tura i drugo. U neposrednom okru`ewu 17. novembar 2009. Broj 95 97 kompleksa predvi|ene su i dve mawe skija{ke skakaonice, – Zaposlenih – u TC 120 i 40 u tehni~kim servisima i vi{enamenska mala vodoakumulacija „Crveno jezero” i kowi~kom klubu, ukupno 160; drugo; – Javne slu`be i servisi: centralni parking i gara- – Od ukupno planiranog kapaciteta od 9.870 jedno- `a; tehni~ka baza skijali{ta sa gara`ama taba~a, mehani- vremnenih skija{a, kompleks se sa kapacitetom od 7.250 zacija putne baze, servis sportske opreme; ambulanta; re- jednovremenih skija{a naslawa na osnovni sektor âáá cepcija TC, banka sa mewa~nicom; eksluzivni restoran- alpskog skijali{ta (sa Pan~i}evog vrha i Karaman grebe- vidikovac, uz mawe objekte ugostiteqstva i trgovine; na prema Suvom Rudi{tu i Jarmu) sa polazi{tima 11 `i- – Sportsko-rekreativni sadr`aji: tereni za male ~ara (sedam postoje}ih i ~etiri planirane) ukupnog kapa- sportove (mali fudbal, rukomet, ko{arka, odbojka, tenis), citeta od 11.000 uspona na ~as i ishodi{tima alpskih ski- tereni za zabavu odraslih i dece (mini-golf, de~ija igra- staza, uz dopunsko kori{}ewe kapaciteta od 500 jednovre- li{ta i drugo), poligon ski-{kole, de~ije sankali{te i menih skija{a u sektoru áá, kapaciteta od 740 jednovreme- otvoreno klizali{te za decu i odrasle; nih skija{a u sektoru áâ i kapaciteta od 1.380 jednovreme- – Kompleks se sa kapacitetom od 1.240 jednovremenih nih skija{a u sektoru â. U sklopu kompleksa predvi|eno skija{a naslawa na osnovni sektor âá alpskog skijali{ta je nekoliko polazi{ta/terminala nordijskih ski-staza (u (sa Gobeqe u vi{e pravaca), sa ishodi{tem planirane gon- zimskom periodu), odnosno izletni~kih i planinarskih dolske `i~are Brze}e-Bregovi-Srebrnac kapaciteta od 3.000 staza (u letwem periodu); uspona na ~as (realizuje se u ovoj fazi), sa polazima dve po- 2) Turisti~ki kompleks Jaram na teritorijama op- stoje}e i jedne planirane `i~are ukupnog kapaciteta od {tina Ra{ka i Brus, kao specijalizovani, sme{tajno-re- 3.000 uspona na ~as i ishodi{tima alpskih ski-staza. U kreativnno-sportski potcentar primarnog Turisti~kog sklopu kompleksa predvi|eno je polazi{te/terminal nordij- centra Kopaonik sa slede}im kapacitetima i sadr`ajima: skih ski-staza, odnosno izletni~kih i planinarskih staza; – Turisti~kih le`aja ukupno 700, od toga 490 za skija- 4) Turisti~ki kompleks Rendara na teritorijama op- {e (70%) i 210 za neskija{e (30%) i to: u sportskom selu {tina Ra{ka i Brus: 100 le`aja (14,3%), op{tina Ra{ka; u etno-nasequ 247 le- – Turisti~kih le`aja ukupno 300, od toga 210 za skija- `aja (35,3%), pansionima etno-naseqa 39 le`aja (5,6%), u {e i 90 za neskija{e i to: u pansionima, rekonstrukcijom zdravstveno-rehabilitacionom centru 224 le`aja (32,0%) i ure|ewem zapo~etog vikend naseqa – 100 le`aja terito- i u komercijalnim uslu`no-turisti~kim sadr`ajima 90 le- rija op{tine Ra{ka; u centralno-apartmanskom kompleksu `aja (12,9%), sve u op{tini Brus; – 100 le`aja, op{tina Brus; u kowi~kom etno-nasequ – 100 – Dnevnih izletnika od 750 (na motivima skijali{ta le`aja, op{tina Brus; i letwih sportova 450 ili 60%, 300 ili 40% nesportisti) – Dnevnih izletnika 660, od toga 530 skija{a i 130 ne- do 2.500 (na duhovnim manifestacijama); skija{a; – Slu`benih le`aja – 5% od broja turisti~kih le`a- – Slu`benih le`aja – 15 u TC i pet u kowi~kom cen- ja – 35; tru, ukupno 20; – Zaposlenih – u TC 70 (10% od broja turisti~kih le- – Zaposlenih – 30 u TC i deset u kowi~kom centru, `aja), od ~ega po 50% stalnih i sezonskih; ukupno 40; – Na gra|evinskom zemqi{tu kompleksa od 30 ha (21 – Kowa u {talama kowi~kog centra – 20; ha u op{tini Brus i 9 ha u op{tini Ra{ka) planirana je – Servisi i javne slu`be: gara`e i parkinzi, kowi~- bruto gustina naseqenosti od 23 stacionarna korisnika ki servis, servis sportske opreme, upravni i istra`iva~- po hektaru, a sa dnevnim izletnicima i zaposlenima 51 ko- ki punkt NPK, recepcija TC, uz mawe sadr`aje ugostiteq- risnik po hektaru; stva i trgovine; – Javne slu`be i servisi u kompleksu obuhvataju: re- – Sportsko-rekreativni sadr`aji: prva faza kowi~- storan i ski-bife uz polazi{ta ski-liftova; sadr`aje kog centra sa {talom, mawe`om, koralom, tereni za male ugostiteqstva, trgovine i servisa; javne parkinge, gara`e, sportove (mali fudbal, rukomet, ko{arka, odbojka, tenis) autobusko stajali{te i podzemnu trasu {inskog vozila sa i de~ija igrali{ta, de~ije sankali{te i otvoreno kliza- podzemnim stajali{tem u pro{irenom koridoru regional- li{te za decu i odrasle; nog puta; – Kompleks se sa kapacitetom od 740 jednovremenih – Od letwih sportsko-rekreativnih sadr`aja na Jarmu skija{a naslawa na osnovni sektor áH alpskog skijali{ta je predvi|en centar za pripremu vrhunskih sportista sa (od Rendare prema Crnoj Glavi i Krivoj Reci). Na kom- kompleksom otvorenih sportskih borili{ta (za fudbal, pleksu je polazi{ta jedne planirane `i~are i ishodi{te atletiku i male sportove) na teritoriji op{tine Ra{ka; jedne planirane `i~are ukupnog kapaciteta od 2.000 uspo- – Kompleks se sa kapacitetom od 660 jednovremenih na na ~as, kao i ishodi{ta i polazi{ta alpskih ski-staza. skija{a naslawa na sektor â alpskog skijali{ta; na kom- Kroz kompleks je predvi|en tranzit nordijskih ski-staza, pleksu u okviru op{tine Brus su polazi{ta dva postoje}a odnosno izletni~kih i planinarskih staza; ski-lifta kapaciteta od 1.800 uspona na ~as (nakon rekon- 5) Turisti~ki punktovi: strukcije) i ishodi{ta alpskih ski-staza, sa veznom pasa- – punkt Bregovi na me|ustanici planirane gondolske relom preko regionalnog puta za ski-stazu i stazu ski- `i~are Brze}e – Srebrnac (op{tina Brus), sa restoranom lifta; na teritoriji op{tine Brus planiran je jo{ termi- – vidikovcem i prate}im sadr`ajima; nal sanka{ke staze (dolazak sa izlazne stanice `i~are na – punktovi ulaza u skijali{te – polazi{ta `i~ara se- Vu~aku i polazak prema Brze}koj reci); kroz kompleks je de`nica u Dubokoj i u [aklmanskoj reci (sa putnim prila- predvi|en tranzit nordijskih ski-staza, odnosno letwih zima, parkinzima i restoranima) i glavna ~vori{ta izlaza izletni~kih i planinarskih staza; `i~ara – na V. Karamanu, Vu~aku (greben Karamana), Lede- 3) Turisti~ki kompleks Srebrnac na teritoriji op- nicama, Velikoj Gobeqi, ^istom brdu, Tre{tenici i Be- {tine Brus: lim ~ukama (sa ski-bifeima, ~ajxinicama i skloni{tima); – Turisti~kih le`aja ukupno 600 (250 postoje}ih i 350 – punkt \orov most (planinarski klub sa kampom ka- novih), od toga 420 za skija{e i 180 za neskija{e i to: u ho- paciteta 50 le`aja, restoranom i ribwakom). telu (postoje}i hotel „Srebrnac”, uz dogradwu 50 le`aja), Turisti~ko-privredni, slu`beno-privredni i speci- 300 le`aja; u hotelsko-apartmanskom kompleksu 200 le`aja; jalni sadr`aji: u pansionima uz skijali{te (u funkciji FIS poligona), 1) Slu`beni/privredni sadr`aji – markacija staza, ukupno 50 le`aja; u odmarali{tu putne baze, 50 le`aja; informativne table, odmori{ta, letwi sto~ni torovi sa – Dnevnih izletnika 1.020, od toga 820 skija{a i 200 nadstre{nicama, {umske ku}e, lugarnice, hranili{ta, neskija{a; mrestili{ta, male hidroelektrane, skloni{ta; – Slu`benih le`aja – 30 u TC i 20 u tehni~kim servi- 2) Sadr`aji specijalne namene – zadr`avaju se posto- sima, ukupno 50; je}i sadr`aji u okviru kompleksa Suvo Rudi{te (na parce- 98 Broj 95 17. novembar 2009. li od 5 ha) i na Pan~i}evom vrhu (13 ha, uz sanaciju posle- 4) Belo Brdo (op{tina Leposavi}): 300 stalnih sta- dica NATO bombardovawa), kao i postoje}i telekomunika- novnika; 300 turisti~kih le`aja (od toga: 200 u pansioni- cioni sadr`aji na Gobeqi i drugim uzvi{ewima (ukupno ma i 100 u privatnom sme{taju), 210 za skija{e i 90 za ne- 0,10 ha). skija{e; 1.610 dnevnih izletnika – 1.290 skija{a i 320 ne- skija{a; zaposlenih 30 u nasequ i 15 u javnim i sportsko- 2.6.2. Za{titna zona NPK rekreativnim sadr`ajima, ukupno 45; javni servisi i slu- Sadr`aji u neposrednoj funkciji NPK: `be: parkinzi i gara`e, mawi sadr`aji trgovine, ugosti- 1) Upravni punktovi NPK – u Jo{ani~koj Bawi i Br- teqstva i tehni~kih servisa; sportsko-rekreativni sadr- ze}u, ukupno {estoro zaposlenih; `aji: otvoreno klizali{te i otvoreni tereni za male spor- 2) Istra`iva~ki punktovi NPK – u Jo{ani~koj Bawi tove (mali fudbal/rukomet, ko{arka, odbojka, tenis); Belo Brdo se sa kapacitetom od 1.500 jednovremenih skija{a na- i Brze}u, kapacitet punktova – ukupno deset istra`iva~a i slawa na osnovni sektor á alpskog skijali{ta, preko pla- ~etvoro zaposlenih. nirane kabinske `i~are Belo Brdo – Nebeska stolica (me- Sadr`aji socijalnog i komercijalnog – doma}inskog |ustanica) – Pan~i}ev vrh (koja se realizuje u ovoj fazi). turizma i rekreacije: 5) Turisti~ko-seoska naseqa u neposrednom kontaktu 1. Sekundarni turisti~ki centri: sa NPK i TC Kopaonik: 1) Jo{ani~ka Bawa (op{tina Ra{ka): 1.500 stalnih – Lisina – ^ajetina (op{tina Ra{ka): 200 stalnih stanovnika; 1.500 turisti~kih le`aja (od toga: 100 u baw- stanovnika; 10.000 turisti~kih le`aja (sada sve u vikend skom stacionaru, 500 u hotelima, 300 u turisti~kim apart- ku}ama, od toga 1.000 u pansionima i 9.000 u vikend ku}a- manima, 100 u odmarali{tima, 200 u pansionima i 300 u ma), 5.000 skija{a (u osnovnom sektoru áá) i 5.000 neskija- privatnom sme{taju), 450 skija{a i 1.050 neskija{a; 3.120 {a; zaposlenih 150 u nasequ i 30 u javnim i sportsko-re- dnevnih izletnika – 1.250 skija{a i 1.870 neskija{a; zapo- kreativnim sadr`ajima, ukupno 180; slenih 150 u nasequ i 40 u bawskim, javnim i sportsko-re- – \or|evi}i (op{tina Ra{ka): 200 stalnih stanovni- kreativnim sadr`ajima, ukupno 190; prva faza javnih servi- ka; 300 turisti~kih le`aja (od toga 100 u pansionima i 200 sa i slu`bi: parkinzi i gara`e, trgovina, ugostiteqstvo, u privatnom sme{taju), 420 skija{a (u osnovnom sektoru tehni~ki servisi, bawski blok sa terapeutsko-rekreativ- âááá) i 180 neskija{a; zaposlenih 25; nim sadr`ajima, terapeutski sadr`aji bawskog stacionara, – Crna Glava (op{tina Ra{ka): 300 stalnih stanovni- bawsko kupatilo i hamam, uprava Bawe, Turisti~ka organi- ka; 400 turisti~kih le`aja (od toga 150 u pansionima i 250 zacija, recepcija TC Kopaonik; sportsko-rekreativni sadr- u privatnom sme{taju), 560 skija{a (u osnovnom sektoru `aj: prva faza termo-akvati~kog kompleksa (sa zatvorenim áH) i 240 neskija{a; zaposlenih 30; i otvorenim termalnim bazenom i solarijumom), otvoreno – Vele`-Paqev{tica (op{tina Ra{ka): 100 stalnih zimsko klizali{te, {etne i izletni~ke staze; Bawa se sa stanovnika; 100 turisti~kih le`aja (sve u privatnom sme- kapacitetom od 1.340 jednovremenih skija{a naslawa na {taju); zaposlenih 8; osnovni sektor âááá alpskog skijali{ta (preko \or|evi}a 6) Ostala seoska naseqa sa turisti~kom funkcijom: na Meku presedlu do Velike Gobeqe), a sa kapacitetom od – Mari}i (op{tina Ra{ka): 100 stalnih stanovnika; 360 jednovremenih skija{a na dopunu u sektoru áH alpskog 100 turisti~kih le`aja (sve u privatnom sme{taju), 140 ski- skijali{ta (preko [aklmana na Rendaru do V. Gobeqe); ja{a (u osnovnom sektoru âááá) i 60 neskija{a; zaposlenih 8; 2) Brze}e sa Go~mancem (op{tina Brus): 500 stalnih – Liva|e – Radmanovo (op{tina Brus): 400 stalnih stanovnika; 2.000 turisti~kih le`aja (od toga: 200 u hote- stanovnika; 200 turisti~kih le`aja (sve u privatnom sme- lima, 500 u turisti~kim apartmanima, 500 u omladinskom {taju), 280 skija{a (u osnovnom sektoru âá) i 120 neskija- centru („Junior”), 100 u odmarali{tima, 400 u pansioni- {a; zaposlenih 16. ma/vikend ku}ama i 300 u privatnom sme{taju), 1.400 skija- {a i 600 neskija{a; 2.600 dnevnih izletnika – 2.080 skija- 2.7. Prva faza izgradwe sadr`aja posebne infrastrukture {a (80%) i 520 neskija{a (20%); zaposlenih 200 u nasequ i saobra}aja na podru~ju Prostornog plana i 40 u javnim i sportsko-rekreativnim sadr`ajima, ukupno 240; javni servisi i slu`be: parkinzi i gara`e, trgovina, 2.7.1. Posebna – turisti~ka infrastruktura ugostiteqstvo, tehni~ki servisi, omladinski centar sa sportskim kampovima, turisti~ka organizacija, recepcija Prva faza izgradwe sadr`aja posebne infrastruktu- TC Kopaonik; sportsko-rekreativni sadr`aji: sportsko – re i saobra}aja na podru~ju plana uskladi}e se sa potreba- tereni za male sportove (mali fudbal/rukomet, ko{arka, ma razvoja turisti~kih kapaciteta i sportsko rekreativ- odbojka, tenis) i sportski kompleks omladinskog centra nih sadr`aja, prvenstveno skijali{ta. (otvoreni tereni za male sportove i klizali{te); Brze}e Alpsko skijali{te – sektori (svi sadr`aji prve etape) se sa kapacitetom od 2.470 jednovremenih skija{a naslawa na osnovni sektor â alpskog skijali{ta (jedna postoje}a Prioriteti razvoja su sektori á, áá i âáá. Izvr{iti `i~ara – Bela reka, planirana kabinska `i~ara Brze}e – potrebnu rekonstrukciju postoje}ih `i~ara, ski-liftova Bregovi – Srebrnac i jedna planirana `i~ara naspram i ski-staza. Ta~ne trase instalacija i ski-staza prve faze „Juniora”) i sa kapacitetom od 1.010 jednovremenih skija- odredi}e se kroz daqu detaqniju razradu, u skladu sa funk- {a na dopunu u sektoru áâ alpskog skijali{ta (Duboka). cionalnim potrebama, tehnolo{kim mogu}nostima i uslo- Ukupan kapacitet jedno-vremenih skija{a iznosi 3.480; vima terena, i to: 3) Kriva Reka (op{tina Brus): 700 stalnih stanovni- 1) á (jug) – izgradwa kabinske `i~are koja bi poveza- ka; 600 turisti~kih le`aja (od toga: 100 u turisti~kim la turisti~ke kapacitete sa Bruske strane sa postoje}im apartmanima, 200 u pansionima i 300 u privatnom sme{ta- skijali{tem; ju), 420 skija{a i 180 neskija{a; 1.010 dnevnih izletnika 2) áá (jugozapad) – `i~arama od ^ajetine prema grebenu – 810 skija{a i 200 neskija{a; zaposlenih 60 u nasequ i 15 Pan~i}ev vrh – Treska i iz Lisine, Kostovca i Sun~ane do- u javnim i sportsko-rekreativnim sadr`ajima, ukupno 75; line prema grebenu Suvo Rudi{te – Krst, gde se spaja sa sek- javni servisi i slu`be: parkinzi i gara`e, trgovina, ugo- torom âáá; preko Pan~i}evog vrha, sektor se spaja sa sekto- stiteqstvo, tehni~ki servisi, etno-klub, Turisti~ka orga- rima á i áâ; ulazi u skijali{te u Lisini i ^ajetini; sektor nizacija; sportsko-rekreativni sadr`aji: otvoreno kliza- se realizuje za dugoro~ni grani~ni kapacitet od 5.500 jedno- li{te, tereni za male sportove (mali fudbal/rukomet, ko- vremenih skija{a (uz mogu}nost pro{irewa kapaciteta u za- {arka, odbojka, tenis); Kriva Reka se sa kapacitetom od {titnoj zoni NPK za potrebe naseqa Lisina – ^ajetina); 1.230 jednovremenih skija{a naslawa na osnovni sektor 3) ááá (jugoistok) – ne realizuje se u prvoj etapi; áH alpskog skijali{ta (preko planiranih `i~ara, nepo- 4) áâ (istok Duboka) – `i~arama od Duboke prema sredno iz zaseoka, ili iznad wih na Bele ~uke i Tre{te- Pan~i}evom vrhu, gde se spaja sa sektorom á i Karaman gre- nicu i daqe ka Rendari i V. Gobeqi); benu gde se spaja sa sektorima â i âáá; ulazi u skijali{te 17. novembar 2009. Broj 95 99 su u Dubokoj; sektor se realizuje za dugoro~ni grani~ni ka- 2.7.2. Saobra}ajna infrastruktura pacitet od 1.750 jednovremenih skija{a; U okviru putne mre`e planirani su: 5) â (istok Bela reka) – `i~arama od Brze}a (naspram 1. modernizacija, rekonstrukcija i poja~ano odr`ava- „Juniora”, iz Bele reke i od Galovi}a ispred ulaza u we regionalnih puteva ka Kopaoniku iz pravaca Brze}a R- NPK) preko Struge, Ledenica i Kne`evskih bara do Ka- 218a i Jo{ani~ke Bawe R-219a; raman grebena, gde se spaja sa sektorima áâ i âáá, a na Jar- 2. izgradwa novih deonica regionalnih puteva na re- mu i ^etni~kom grobqu i sa sektorom âá; ulazi u skijali- lacijama: [iqa~a–Rendara u du`ini od 1 [iqa~a- {te su u Beloj reci, kod „Juniora” i u Galovi}ima (sva tri km; prevoj Vu~kas u du`ini od 3,5 Go~manci-Kriva reka u u Brze}u) i na Jarmu; sektor se realizuje za dugoro~ni gra- km; du`ini od oko 10 postoje}i regionalni put R-218a ni~ni kapacitet od 4.420 jednovremenih skija{a (sa rezer- km; kroz potcentar Suvo Rudi{te pretvori}e se u internu sao- vom od oko 150 jednovremenih skija{a); bra}ajnicu, a paralelno sa wim (sa severne strane) izgra- 6) âá (istok V. Gobeqa) – kabinskom `i~arom od Br- di}e se nova tranzitna saobra}ajnica; ze}a, preko Bregova (me|ustanica) do Srebrnca i `i~ara- 3. realizacija alternativnog pravca dr`avnom putu áá ma iz Srebrna~ke reke do Bregova i lokaliteta „farma reda br 218a (ju`no od postoje}e trase) na deonici od Jar- Srebrnac”, od ^istog brda, Rendare, Srebrnca i Jarma ma do ispod Suvog Rudi{ta, u du`ini od oko 6 ; prema V. Gobeqi, gde se povezuje sa sektorima âáá i âááá; km 4. izgradwa odgovaraju}ih parking i gara`nih prostora; sektor se na ^etni~kom grobqu povezuje sa sektorom â, na 5. izgradwa galerija na deonici regionalnog puta R- ^istom brdu i Rendari sa sektorom áH; ulazi u skijali{te 218a od [iqa~e do Jarma u du`ini od oko 2,5 u ciqu su u Brze}u (kabinska `i~ara), na Srebrncu i Rendari; re- km, obezbe|ewa prohodnosti u zimskim uslovima; alizuje se prva etapa sektora sa kapacitetom od 1.520 jed- 6. stavqawe u funkciju glavnih ulaznih kapija u NPK novremenih skija{a (do grani~nog kapaciteta sektora na regionalnim putevima R-218a (postoje}a „Brze}e” iznad preostaje 2.105 jednovremenih skija{a); Brze}a) i R-119a (nova „Kokorovac” umesto postoje}e „Ve- 7) âáá (zapad) – `i~arama od Suvog Rudi{ta i Jarma le`-Paqev{tica” iznad Jo{ani~ke Bawe), kao i pomo}- prema Pan~i}evom vrhu i Karaman grebenu, gde se spaja sa nih/sporednih na regionalnom putu R-119a („Kostovac” iz- sektorima áâ i â, kao i prema Velikoj Gobeqi gde se spa- nad Lisine) i na planiranom regionalnom putu Karaula – ja sa sektorima âá i âááá; sektor se na grebenu Suvo rudi- Go~manci („[iqa~a”); {te – Krst povezuje sa sektorom áá, a na Pan~i}evom vrhu i 7. realizacija cele trase planiranog kru`nog puta sa sektorima á i áâ; ulazi u skijali{te su na Suvom Rudi- oko Kopaonika u du`ini od oko 86 od ~ega na terito- {tu, Marinoj vodi i Jarmu; sektor se realizuje za dugoro~- km, riji op{tine Brus u du`ini od oko 30 km, na teritoriji ni grani~ni kapacitet od 7.250 jednovremenih skija{a; op{tine Ra{ka u du`ini od oko 44 i na teritoriji op- 8) âááá (severozapad) – `i~arama od \or|evi}a prema km {tine Leposavi} od oko 12 km; Mekoj presedli, M. Gobeqi i V. Gobeqi, gde se spaja sa 8. modernizacija postoje}ih lokalnih saobra}ajnica u sektorima âá i âáá; veznom ski-stazom u [aklmanskoj re- funkciji slu`benih puteva; ci sektor se povezuje sa sektorom áH; ulazi u skijali{te su 9. rekonstrukcija i izgradwa novih javnih lokalnih u \or|evi}ima (`i~are sede`nice); realizuje se prva eta- saobra}ajnica na relacijama: Crna Glava – \urkovica u pa sektora sa kapacitetom od 1.900 jednovremenih skija{a du`ini od oko 3 Crna Glava – [aklman oko 2.5 (do grani~nog kapaciteta sektora preostaje 1.850 jednovre- km, km, Kriva Reka – \urkovica oko 2 km, \urkovica – Rendara menih skija{a); oko 6 Mramor – Struga oko 4 Semete{ – Regional- 9) áH (sever) – `i~arama iz [aklmanske reke prema km, km, ni put R-219a oko 3 km. Rendari i Tre{tenici, od Crne Glave i Krive Reke prema U okviru mre`e vertikalnog transporta planirane su: Belim ~ukama i Tre{tenici i iz Ciganske reke do loka- 1. kabinsko-gondolska `i~ara u ciqu povezivawa tu- liteta ju`no od Rendare; sektor se na Rendari povezuje sa risti~kih kapaciteta sa Bruske strane sa postoje}im ski- sektorom âá, a veznom ski-stazom u [aklmanskoj reci sa jali{tem; sektorom âááá; ulazi u skijali{te su u [aklmanu i Krivoj 2. nove `i~are sede`nice prema potrebama razvoja Reci (Pr{i}i); realizuje se prva etapa sektora sa kapaci- prioritetnih Alpskih sektora. tetom od 2.890 jednovremenih skija{a (do grani~nog kapa- citeta sektora preostaje 5.610 jednovremenih skija{a); Razvoj vazdu{nog saobra}aja 10) H (severoistok) – ne realizuje se u prvoj etapi. U prvoj fazi planirana je izgradwa heliodroma u sklo- Nordijsko skijali{te pu turisti~kih kompleksa Suvo Rudi{te (kod [umarske ku- }e i prekoputa recepcije hotela „Konaci”, op{tina Ra{ka). U prvoj fazi planirana je mre`a glavnih nordijskih ski-staza ukupne du`ine od oko 20 km i povr{ine od oko 2.8. Stanovni{tvo, mre`a naseqa i javne slu`be 6 ha, od ~ega na podru~ju NPK oko 10 km i oko 3 ha i u za- Planirano je: {titnoj zoni NPK oko 10 km i oko 3 ha. 1. dono{ewe programa stimulisawa lokalnog stanov- Sadr`aji letwe turisti~ke ponude u prostoru ni{tva za intenzivnije zapo{qavawe u poqoprivredi, tu- rizmu i maloj privredi; Planinarske i izletni~ke staze 2. ustanovqewe statusa i osnovnih funkcija sekundar- nih op{tinskih centara i centara zajednica sela. U prvoj fazi na podru~ju Prostornog plana planira- ne su planinarske i izletni~ke staze u ukupnoj du`ini od 2.9. Prva faza izgradwe sadr`aja tehni~ke 30 km, od ~ega na trasama nordijskih ski-staza 20 km (na infrastrukture podru~ju NPK oko 20 km, a u za{titnoj zoni 10 km). Na sta- zama }e biti ure|ena odmori{ta sa vatri{tima i skloni- 2.9.1. Kori{}ewe i za{tita voda {tima, vidikovci i bivaci. i vodoprivredna infrastruktura

Vi{enamenske male vodoakumulacije Sistem za obezbe|ivawe vode najvi{eg kvaliteta Na podru~ju NPK predvi|ena je u prvoj fazi izgradwa za snabdevawe turisti~kih i seoskih naseqa tri vi{enamenske male vodoakumulacije – Crveni jezero, (svi sadr`aji predvi|eni za prvu etapu) Kaznovsko ba~i{te i Draganski potok. U za{titnoj zoni Snabdevawe vodom podru~ja NPK NPK predvi|ena je izgradwa vodoakumulacije Kulinea na Krivoj reci. Prema potrebama obezbe|ivawa vode za sne- Podsistem Samokovska reka (PPSV) – Suvo Rudi{te `ne topove mogu}e je predvideti i druge mawe vodozahvate. – Jaram – Srebrnac – podsistem se realizuje za dugoro~ni 100 Broj 95 17. novembar 2009. kapacitet od 100–130 l/s (u {ta su ukqu~ene i vode iz pot- zuje se kanalizacioni sistem od postoje}eg PPOV kod Re- kopa rudnika); vi{ak vode iz ovog podsistema prebaciva- pu{kih ba~ija do planiranog centralnog PPOV na Ibru }e se u podsistem Srebrnac – Rendara i daqe gravitacio- kod Rudnice (van podru~ja Prostornog plana) u du`ini od no ka naseqima u za{titnoj zoni NPK (cevovodom od Jar- oko 12 km; i ma do Srebrnca) i u lokalne sisteme Krst – Lisina i Vi- Separatni gravitacioni sistem Srebrenac – Rendara soki deo – Lisina. – Kriva Reka (Pr{i}i) realizuje se kanalizacioni sistem Podsistem Brze}ka reka (PPSV) – Srebrnac – Renda- od postoje}eg PPOV u Ciganskoj reci do planiranog ra – podsistem se realizuje za dugoro~ni kapacitet 65–130 PPOV u Ciganskoj reci (uz granicu NPK na podru~ju za- l/s; zbog oscilacije izvori{ta planirana je dopuna podsi- {titne zone NPK) u du`ini od oko 5 km. stema podizawem vode iz alternativnih izvori{ta, vrela i/ili vodozahvata u izvori{tu [aklmanske reke, odnosno Kanalisawe i pre~i{}avawe otpadnih voda naseqa u za{titnoj po potrebi, i kori{}ewem rezervi vode iz podsistema Su- zoni NPK (sadr`aji predvi|eni za prvu etapu) vo Rudi{te – Jaram – Srebrnac; vi{ak vode iz ovog podsi- 1. sistem Lisina – ^ajetina koji }e se prikqu~iti na stema prebaciva}e se u podsistem Crno vrelo – Rendara i separatni gravitacioni sistem Jaram – Suvo Rudi{te – lokalni sistem \or}evi}i-Jo{ani~ka Bawa. Repu{ke ba~ije – [ipa~ina – Rudnica; Podsistem Crno vrelo – Rendara; realizuje se prva 2. sistem Jo{ani~ka Bawa sa posebnim sistemom za etapa podsistema koja koristi rezerve vode iz podsistema evakuaciju i PPOV; Samokovska reka – Suvo rudi{te – Jaram – Srebrnac i Br- 3. sistem Brze}e uz pro{irewe postoje}eg PPOV; ze}ka reka – Srebrnac – Rendara, preko razvodnog cevovo- 4. posebna PPOV za naseqa Liva|e, Crna Glava, \or- da i daqe ka naseqima u za{titnoj zoni NPK na severnim |evi}i, Belo Brdo i druga naseqa i sadr`aje van trase pla- padinama Kopaonika (do grani~nog kapaciteta podsistema niranih kolektora. preostaje rezerva vode od oko 40 l/s). Sistem za obezbe|ivawe voda za tehni~ke potrebe na podru~ju Snabdevawe vodom u za{titnoj zoni NPK Prostornog plana (sadr`aji predvi|eni za prvu etapu) Iz zajedni~kih podsistema: U prvoj fazi, sistemi za obezbe|ivawe voda za tehni~- – iz podsistema Samokovska reka – Suvo Rudi{te – Ja- ke potrebe sadr`aja NPK koristi}e vodotoke Karaman- ram – Srebrnac, odakle se vi{ak vode prebacuje u lokalne skog potoka, potoka Pajino preslo, Samokovske reke, Go- sisteme Krst – Lisina i Visoki deo – Lisina, odnosno ka beqske reke, [aklmanske reke i drugo, i male vodoakumu- naseqima na jugozapadnim padinama Kopaonika; iz ovog lacije Crveno jezero, Kaznovsko ba~i{te i Draganski po- podsistema, preko podsistema Crno vrelo – Rendara dopu- tok (sa posebnom hidrantskom mre`om i crpnim stanica- wava}e se i lokalni sistem Kriva Reka – Crna Glava – Ra- ma za potiskivawe vode ka turisti~kim lokalitetima i kovac; i skijali{tu u visinskoj zoni NPK). – iz podsistema Brze}ka reka – Srebrnac – Rendara U prvoj fazi, sistemi za obezbe|ivawe voda za tehni~- odakle se vi{ak vode, preko podsistema Crno vrelo – Ren- ke potrebe sadr`aja i naseqa u za{titnoj zoni NPK kori- dara i lokalnog sistema Jaram – \or|evi}i prebacuje gra- sti}e vodotoke Samokovske reke, Gobeqske reke i drugih, vitaciono ka naseqima za{titne zone NPK na severnim i male vodoakumulacije i mikro-vodozahvate na podru~ju severoisto~nim padinama Kopaonika. NPK, kao i male vodoakumulacije na Krivoj reci i mikro- Lokalni sistemi vodosnabdevawa: vodozahvate u za{titnoj zoni NPK (tako|e sa posebnom hi- 1. Krst – Lisina, koji prvenstveno koristi podzemnu drantskom mre`om i drugim ure|ajima za transport i ko- vodu iz potkopa rudnika Suvo Rudi{te; realizuje se kapa- ri{}ewe tehni~ke vode, koja }e se direktno gravitaciono citet od 20–30 l/s; voditi ka naseqima). 2. Visoki deo – Lisina, koji koristi vi{ak vode iz PPSV Samokovska reka; realizuje se kapacitet od 40 l/s; Male vodoakumulacije i mikro-vodozahvati 3. Brze}e – Go~manci – Liva|e; realizuje se prva eta- (sadr`aji predvi|eni za prvu etapu) pa lokalnog sistema sa 28 l/s, koja koristi izvor Bela Re- U prvoj etapi planirana je izgradwa tri akumulacije ka i vrelo Duboka; na podru~ju NPK, na lokacijama Crveno jezero, Kaznovsko 4. Paqev{tica – Brus, koji koristi kaptirane izvore ba~i{te i Draganski potok (u slivu Samokovske reke); i u slivu Paqev{tice (iznad zaseoka Miletakovi}i) za po- najmawe jedna na podru~ju za{titne zone NPK, na lokaci- trebe vodosnabdevawa Brusa; ji Kulinea (u slivu Krive reke) nizvodno od Pr{i}a. 5. Kriva reka – Crna Glava – Rakovac; realizuje se pr- Na podru~ju NPK i u za{titnoj zoni NPK predvi|e- va etapa lokalnog podsistema sa 20 l/s koja koristi rezer- no je vi{e mikro-vodozahvata, prvenstveno namewenih za ve vode iz podsistema Samokovska reka – Suvo rudi{te – proizvodwu snega na ski-stazama. Jaram – Srebrnac i Brze}ka reka – Srebrnac – Rendara, preko razvodnog cevovoda u du`ini od oko 8 km; dopuna lo- Hidroenergetika kalnog sistema po potrebi }e se vr{iti iz izvora Urlan (Nov~i}i); U prvoj fazi planirana je proizvodwa elektri~ne 6. [aklman – \or|evi}i – Jo{ani~ka Bawa; realizu- energije iz dve MHE ukupne instalisane snage od oko 1,25 i to MHE „Gobeqska reka” („\or|evi}i á” i MHE je se prva etapa lokalnog sistema sa 32 l/s koja koristiti MW vodozahvate iz `ivih tokova [aklmanske reke i Gobeqske „\or|evi}i áá”) sa vodozahvatima iz [utanova~ke reke i reke, odnosno vi{ak vode iz podsistema Brze}ka reka Gobeqske reke. (PPSV) – Srebrnac i Samokovska reka (PPSV) – Suvo Ru- 2.9.2. Energetska infrastruktura di{te – Jaram (putem razvodnog cevovoda u du`ini od oko 7 na pravcu Jaram – \or|evi}i); km Dalekovodi i trafostanice 110 kV na podru~ju NPK 7. Paqev{tica – Jo{ani~ka Bawa, koji koristi kapta- `e izvora u slivu Vele{tice iznad Jo{ani~ke Bawe; U prvoj fazi planirana je izgradwa TS 110/h „Kopao- 8. Lokalni sistem Belo Brdo (iz lokalnog izvori{ta nik” na Suvom Rudi{tu (lokacija Krst) sa sistemom da- ili iz sistema PPSV Samokovska reka – Visoki deo – Li- qinskog upravqawa; preusmeravawe postoje}eg DV 110 sina). (35)kV Ra{ka-Kopaonik (koji radi pod naponom 35kV) na budu}u lokaciju TS 110/h „Kopaonik”. Kanalisawe i pre~i{}avawe otpadnih voda sadr`aja na podru~ju NPK (sadr`aji predvi|eni za prvu etapu) Dalekovodi i trafostanice 35 kV(sadr`aji prve etape) Separatni gravitacioni sistem Jaram – Suvo Rudi{te U prvoj fazi planirana je rekonstrukcija TS – Repu{ke ba~ije – Lisina – [ipa~ina – Rudnica reali- 35/10(20) na Suvom Rudi{tu prema budu}oj transformaciji 17. novembar 2009. Broj 95 101 na nivou 110 kV kao i sistemu daqinskog upravqawa i iz- ti~ki kabl Jo{ani~ka Bawa-Kopaonik u du`ini od oko 18 gradwa novog DV od planirane TS 110/h „Kopaonik” do po- km (od ~ega oko 12 km na podru~ju NPK i 6 km u za{titnoj stoje}e TS 35/10(20) „Kopaonik”. zoni NPK); opti~ki kabl Rendara-Kriva Reka u du`ini od oko 4 km (od ~ega oko 2 km na podru~ju NPK i 2 km u za- Dalekovodi i trafostanice 20 i 10 kV {titnoj zoni NPK); RR veza Mramor–Karaman–Kopaonik; (sadr`aji prve etape) i RR veza Velika Gobeqa–Suvo Rudi{te (Pan~i}ev vrh); U prvoj fazi planirana je izgradwa TS 20/0,4 sa 4) izgradwa distributivne mre`e turisti~kih kom- kV pleksa, obezbe|ewem privoda iz opti~kih kablova; kablovskim deonicima dalekovoda 20 kV i niskonapon- skom mre`om za potrebe sadr`aja turisti~kih potcentara 5) izgradwu baznih RR stanica: Kopaonik/1 (bazna Suvo Rudi{te, Jaram, Srebrnac, Rendara i `i~ara alpskog 064), Velika Gobeqa (objekti RTS i Telenora) i Suvo Ru- skijali{ta u sektorima skijali{ta á jug, áá jugozapad, â is- di{te – Pan~i}ev vrh (objekti RTS i Telenora). Pored tok Bela reka, âá istok Gobeqa, âááá severozapad i áH se- Suvog Rudi{ta, predvi|eno je uvo|ewe po{tanske jedinice ver, i u Srebrncu kao i postavqawe javnih telefonskih govor- U prvoj fazi planirana je rekonstrukcija pet TS nica. 10/0.4 (Depadans, Vrh-@i~ara, Stara uspiwa~a, Vojni U okviru telekomunikacione mre`e u za{titnoj zoni kV NPK planira se: dom i TV stara) i kablovskih 10 kV vodova (Depadans, Voj- ni dom-Marina voda-Jaram-TV) i izgradwa petqe Jaram- 1) zamena ATC Jo{ani~ka Bawa ve}om i savremenijom Ledenice i Vodovod-Suvi Jelak-Depadans. (kapaciteta 600 brojeva) i izgradwa ATC Lisina (kapaci- teta 800 brojeva) i ATC Mramor; Dalekovodi i trafostanice 35 kV(sadr`aji prve etape) 2) izgradwa mre`e opti~kih kablova i pristupne mre- u za{titnoj zoni NPK `e podkopaoni~kih naseqa, kao i stvarawe uslova za ru- ralnu telefoniju u potkopaoni~kim selima. U prvoj fazi planirana je rekonstrukcija TS U turisti~kim naseqima u za{titnoj zoni NPK, Jo- 35/10(20) u Brze}u prema budu}oj transformaciji na nivou {ani~koj Bawi, Brze}u, Lisini, Krivoj reci i Belom Br- 110 kV kao i sistemu daqinskog upravqawa. du predvi|ene su po{tanske jedinice, kao i postavqawe javnih telefonskih govornica. Dalekovodi i trafostanice 10 kV(sadr`aji prve etape) U prvoj fazi planirana je rekonstrukcija i izgradwa 2.9.4. Komunalna oprema TS i DV 10 kV u za{titnoj zoni NPK za potrebe turisti~- U okviru komunalne opreme planira se: kih naseqa Lisina, Kriva reka, Crna Glava i \or|evi}i – prva faza grejawa iz infrastrukturne mre`e za te~- i `i~ara u sektorima skijali{ta áá, âááá, Há koji se nala- ni gas u kompleksu Suvo Rudi{te; realizacija sistema to- ze iznad ovih naseqa, kao i za potrebe naseqa Belo Brdo i plifikacije sa centralnom energanom na lokaciji Suvo planirane kabinske `i~are. Rudi{te u neposrednoj blizini rudnika; – baza za odr`avawe puteva u kompleksu Srebrnac; Povezivawe malih hidroelektrana na elektroenergetski – glavna vatrogasna slu`ba podru~ja NPK u komplek- sistem su Srebrnac; U prvoj fazi planira se povezivawe MHE „\or|evi- – servisi `i~ara, ski-staza i opreme – preme{tawe }i á” i „\or|evi}i áá” vazdu{nim DV 10 kV sa postoje}im postoje}ih servisa sa Suvog Rudi{ta u Repu{ke ba~ije i DV 10 kV Jo{ani~ka Bawa – Crna Glava. izgradwa servisa u kompleksu Srebrnac; – kompletirawe sistema za eliminisawe komunalnog Proizvodwa energije iz alternativnih obnovqivih otpada; izvora – ure|ewe javnih povr{ina u kompleksu Suvo Rudi{te.

U prvoj fazi planira se izrada Programa i projekata 3. U~esnici u implementaciji Prostornog plana proizvodwe energije iz alternativnih obnovqivih izvora. U~esnici u ostvarivawu Prostornog plana, u skladu Gasifikacija (sadr`aji prve etape) sa svojim nadle`nostima i delokrugom rada, bi}e: repu- bli~ki resorni organi, javna preduze}a i posebne organi- U prvoj fazi planira se realizacija prve etape gasi- zacije, kao i republi~ki fondovi; uprave op{tina, mesne fikacija Kopaonika izgradwom infrastrukturne mre`e zajednice i lokalne organizacije obuhva}ene Prostornim za te~ni gas i MGRS na lokaciji Suvo Rudi{te. planom, kao i op{tinski fondovi; i turisti~ki i drugi 2.9.3. Telekomunikaciona infrastruktura tr`i{ni i socijalni subjekti, kao i interni fondovi na podru~ju Prostornog plana. U okviru telekomunikacione mre`e na podru~ju NPK U~esnici na republi~kom nivou upravqawa bi}e mi- planira se: nistarstva sa odgovaraju}im agencijama, direkcijama, 1) izgradwa SDH sistema prenosa Ra{ka–Kopaonik, upravama i fondovima nadle`nim za poslove planirawa i koji ~ine radio-relejni sistem Nastasi}ko brdo–Kopao- izgradwe, za{tite `ivotne sredine, kulture, sporta, turi- nik/1–Kopaonik, s opti~kim privodima do Ra{ke i Kopa- zma i usluga, poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede, ru- onika, kao i opti~ki kabl Kopaonik (Konaci)–Kopaoni- darstva i energetike, saobra}aja i telekomunikacija; za- ka/1 (bazna stanica 064); tim javna preduze}a nadle`na za NPK, {umarstvo, vodo- 2) zamena ATC Kopaonik savremenijom (kapaciteta privredu, elektroprivredu, po{tanski i telefonski sao- 2.000 brojeva) i izgradwa ATC Srebrnac (kapaciteta 800 bra}aj, puteve i drugo. U ostvarivawu Prostornog plana brojeva); odgovaraju}e uloge ima}e i: Republi~ka agencija za pro- 3) izgradwa osnovne mre`e opti~kih kablova u du`i- storno planirawe, kao i davaoci uslova – Ministarstvo ni od 63 km (od ~ega 31 km na podru~ju NPK) i RR veza i odbrane i zavodi nadle`ni za za{titu prirode i spomeni- to: opti~ki kabl Kopaonik/1-Rudnica u du`ini od oko 14 ka kulture. km (od ~ega 4 km na podru~ju NPK, 6 km na podru~ju za- Na republi~kom nivou donosi se Prostorni, kao i si- {titne zone NPK i 4 km van podru~ja Prostornog plana); stemske mere, politike stimulacije i ograni~ewa i drugo. opti~ki kabl Kopaonik-Srebrnac-Rendara u du`ini od U okviru resora deluju odgovaraju}e inspekcije, a za resor- oko 9 km (sve na podru~ju NPK); opti~ki kabl Brze}e-Bre- ne oblasti organizovani su fondovi za razvoj (`ivotne govi-Srebrnac (sinhronizovano s izgradwom gondolske sredine, agrara, vodoprivrede, {umarstva, energetike, sa- `i~are na istom pravcu) u du`ini od oko 6 km (od ~ega na obra}aja, turizma, nauke i tehnologije i drugo.), ~ija sred- podru~ju NPK oko 4 km i 2 km u za{titnoj zoni NPK); op- stva }e predstavqati zna~ajnu stavku u sprovo|ewu Pro- 102 Broj 95 17. novembar 2009. stornog plana. U okviru resora za{tite `ivotne sredine 4. Mere i instrumenti za implementaciju Prostornog deluje JP „Nacionalni park Kopaonik”, koje upravqa Par- plana kom van gra|evinskog zemqi{ta i zemqi{ta posebne name- ne, donosi sredworo~ne programe za{tite i razvoja NPK, Efikasnost implementacije Prostornog plana uslo- programe prezentacije vrednosti NPK i druge. vqena je obezbe|ewem koordinacije predvi|enih aktivno- U~esnici na lokalnom nivou upravqawa bi}e uprave sti i razli~itih aktera/u~esnika. Polazi se od iskustava op{tina Brus, Ra{ka i Leposavi}, op{tinske direkcije zemaqa EU da se uspe{na koordinacija mo`e obezbediti za gra|evinsko zemqi{te i puteve, javna komunalna predu- primenom multisektorskog pristupa – kombinacije mera i ze}a i druge. U ostvarivawu Prostornog plana odgovaraju- instrumenata razli~itih politika prema tematskim obla- }e u~e{}e uze}e i lokalno stanovni{tvo u okviru mesnih stima i problemima koja se planom re{avaju, kao i uspo- zajednica, asocijacija vlasnika turisti~kih objekata i za- stavqawem institucionalno-organizacionih aran`mana druga organizovanih u oblasti poqoprivrede, turizma i i partnerstva na razli~itim relacijama (javni – privatni drugih ekonomskih aktivnosti, sa ili van podru~ja Pro- sektor, javne – nezavisne institucije/organizacije, nivoi stornog plana. upravqawa – javnost i drugo). Na nivou op{tina, za podru~je Prostornog plana do- Osnovne mere i instrumenti razli~itih politika za nose se svi urbanisti~ki planovi (planovi op{teg ure|e- implementaciju planskih re{ewa Prostornog plana za pe- wa za sela, planovi generalne i detaqne regulacije za tu- riod do 2014. godine, bazirani su na postoje}em sistemu risti~ke podcentre, sekundarne turisti~ke centre/sekun- upravqawa u Srbiji i u odre|enoj meri sugeri{u mere i in- darne op{tinske centre, saobra}ajnu, tehni~ku i turisti~- strumente koje }e, prema o~ekivawima, u ovom periodu biti ku infrastrukturu, urbanisti~ki projekti u`ih lokalite- definisani i primewivani tokom faza pristupawa EU. ta i drugi), sredworo~ni programi ure|ewa i opremawa Mere i instrumenti za implementaciju Prostornog gra|evinskog zemqi{ta i drugi programi i akta. Za spro- plana otvoreni su za uskla|ivawe s promenama sistema vo|ewe Prostornog plana bi}e najzna~ajniji namenski op- upravqawa i planirawa u Srbiji u toku ostvarivawa ovog {tinski fondovi za gra|evinsko zemqi{te i za komunal- plana. ne delatnosti. Ovi fondovi tro{i}e se iskqu~ivo na me- 4.1. Mere i instrumenti razli~itih politika stima gde su formirani, odnosno za ure|ewe, komunalno opremawe, za{titu i razvoj turisti~kih kompleksa i ponu- 4.1.1. Mere i instrumenti op{te ekonomske de u prostoru na podru~ju NPK, odnosno za izgradwu in- politike frastrukture, ure|ewe naseqa i drugo. U za{titnoj zoni NPK (uz dodatke iz drugih op{tinskih, republi~kih i Zna~ajnim se smatra ustanovqavawe mera i instrume- inostranih izvora). Op{tinama su pod odgovaraju}im nata op{te ekonomske politike za sva planinska podru~ja uslovima pristupa~ni i neki fondovi Evropske unije za u Srbiji, naro~ito za podru~ja za{ti}enih prirodnih do- razvoj. bara i prirodnih vrednosti. To bi za podru~je NPK i we- U~esnici – tr`i{ni i socijalni subjekti bi}e: aktu- gove za{titne zone, u prvom redu, bile slede}e mere i in- elni vlasnici/nosioci razvoja na Kopaoniku, druge turi- strumenti: sti~ke organizacije, kulturno-edukativni klubovi (ekolo- 1. povoqni dugoro~ni krediti, poreske i carinske {ki, etnolo{ki, spomeni~ki, jezi~ki i drugi), rekreativ- olak{ice pravnim i fizi~kim licima za ulagawa u spro- ni i sportski klubovi (planinarski, jaha~ki, bicikli- vo|ewe mera za{tite, ure|ewa i prezentacije za{ti}enih sti~ki, safari, skija{ki – alpski i nordijski, kliza~ki prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara; i drugi), trgovinska, ugostiteqska i servisna preduze}a i 2. povoqni dugoro~ni krediti i poreski podsticaji druga. pravnim i fizi~kim licima za ulagawa u sprovo|ewe mera Na podru~ju NPK formira}e se jedinstvena uprava za{tite i ure|ewa poqoprivrednog zemqi{ta i {uma u Turisti~kog centra, kojom }e biti obuhva}eni svi tr`i- skladu s re`imima za{tite NPK, integralnim programima {ni i socijalni subjekti turizma, rekreacije i sporta, kao ure|ewa poqoprivrednog zemqi{ta i travwaka i programi- i svih prate}ih aktivnosti. Ovi subjekti }e, proporcio- ma gazdovawa {umama, kao i za kori{}ewe obnovqivih iz- nalno obimu i intenzitetu kori{}ewa prostora NPK, iz vora energije na podru~ju NPK i wegove za{titne zone; nadoknada za kori{}ewe prostora, prirode, naziva i zna- 3. povoqni dugoro~ni krediti pravnim i fizi~kim ka NPK i drugo, obezbediti sredstva za formirawe inter- licima za ulagawa u kanalisawe i pre~i{}avawe otpadnih nog fonda NPK, koji }e se, pod zajedni~kom kontrolom JP voda, smawewe nastajawa, prikupqawe i deponovawe komu- „Nacionalni park Kopaonik” i Uprave Turisti~kog cen- nalnog otpada i drugih mera za{tite prirode i `ivotne tra, namenski tro{iti iskqu~ivo za za{titu i razvoj pod- sredine na podru~ju NPK; ru~ja NPK, kao deo ukupnih sredstava za za{titu i razvoj 4. povoqni dugoro~ni krediti i poreski podsticaji NPK koja se obezbe|uju jo{ iz republi~kih i delom iz op- za razvojno opredeqene poqoprivredne proizvo|a~e, kao i {tinskih fondova. Interni fond bi}e namewen prven- dodatne stimulacije za mlade i proizvo|a~e koji preuzima- stveno za: permanentni rad na istra`ivawu, programira- ju napu{tena i stara~ka gazdinstva i/ili uvode metode or- wu, planirawu i pra}ewu za{tite i razvoja NPK; sanaci- ganske proizvodwe, u za{titnoj zoni NPK; one radove na ugro`enim delovima prostora NPK, uzgoj 5. povoqni dugoro~ni krediti, subvencije i poreski divqa~i, ihtio- i ornito-faune, za{titu stani{ta i vrsta podsticaji za izgradwu i modernizaciju sadr`aja turi- i drugih; sanaciju (obnovu pedolo{kog pokriva~a i zatra- sti~ke ponude i opreme u za{titnoj zoni NPK, naro~ito vqivawe) ski-staza, po{umqavawe, antierozione, hidrore- za ulagawa u pribavqawe i ure|ewe gra|evinskog zemqi- gulacione i hidromelioracione radove; objekte i opremu {ta, komunalno opremawe, izgradwu i rekonstrukciju obje- gorske slu`be spasavawa, protivpo`arne objekte, ure|aje kata seoskih doma}instava za turisti~ki sme{taj, izgrad- i opremu; ure|ewe i opremawe prostora za prezentaciju wu turisti~ke infrastrukture (ponude u prostoru) i orga- vrednosti NPK; deo kompenzacija vlasnicima zemqi{ta nizovawe javnih slu`bi; na podru~ju NPK. Sredstva ovog fonda mogu se koristiti 6. povoqni dugoro~ni krediti, subvencije i poreski i za izgradwu turisti~ke ponude u prostoru (`i~are, ski- podsticaji privatnom sektoru za pru`awe usluga javnih staze, male skakaonice, izletni~ke i planinarske staze sa slu`bi u naseqima za{titne zone NPK. skloni{tima i drugo), za neke infrastrukturne sadr`aje Nazna~ene mere i instrumente op{te ekonomske poli- (koji nisu obuhva}eni redovnim ure|ewem i opremawem tike treba da ustanove ministarstva nadle`na za finan- gra|evinskog zemqi{ta ni obavezama dr`avnih javnih sije, za{titu `ivotne sredine, kulturu, privredu, poqo- preduze}a), kao {to su za{titne galerije i ure|eni vidi- privredu, {umarstvo i vodoprivredu, rad i zapo{qavawe, kovci sa parkingom na putevima, mikroakumulacije za pra- turizam i usluge, kao i republi~ki fond za razvoj Kosova vqewe ve{ta~kog snega, javne ~esme i drugo. i Metohije za podru~je op{tine Leposavi}. 17. novembar 2009. Broj 95 103

4.1.2. Mere i instrumenti drugih politika Ove mere i instrumente treba da utvrde i primewuju ministarstvo nadle`no za {umarstvo i lovstvo, JP „Naci- Osnovne mere i instrumenti politike za{tite pri- onalni park Kopaonik” za podru~je NPK i JP „Srbija{u- rodnog dobra su udru`ivawe sredstava JP „Nacionalni me”, u saradwi sa vlasnicima privatnog zemqi{ta i {uma, park Kopaonik”, koja to javno preduze}e ostvaruje obavqa- odnosno sa korisnicima lovi{ta za za{titnu zonu NPK. wem delatnosti i naplatom naknada za kori{}ewe nacio- Osnovne mere i instrumenti politike razvoja infra- nalnog parka, sredstava buxeta Republike Srbije koja se strukturnih sistema i komunalnih objekata su: obezbe|uju prvenstveno preko ministarstava nadle`nih za 1. udru`ivawe sredstava koja se izdvajaju iz buxeta Re- poslove za{tite `ivotne sredine, ekonomije, turizma i publike Srbije preko nadle`nih ministarstava, sredstava kulture, sredstava Fonda za za{titu `ivotne sredine i op{tinskih komunalnih preduze}a i sredstava turisti~- sredstava evropskih i drugih me|unarodnih fondova radi kih subjekata u NPK i drugih aktera iz privatnog sektora, realizacije projekata za{tite, unapre|ewa i prezentacije za razvoj vodosnabdevawa, sanitarno bezbednog tretmana prirodnih i kulturnih vrednosti i `ivotne sredine, wi- otpadnih voda i komunalnog otpada i drugog; hovog daqeg istra`ivawa i monitoringa, rekultivacije i 2. udru`ivawe sredstava koja se izdvajaju iz buxeta Re- sanacije degradiranih i zaga|enih delova prostora, upra- publike Srbije preko nadle`nih ministarstava i posebne vqawa otpadom, i sl. republi~ke organizacije za puteve i javnih prihoda op{ti- Navedene mere i instrumente uspostavqa i razvija jav- no preduze}e kroz planove upravqawa NPK, u skladu sa za- na za regionalne i lokalne puteve, uz konkurisawe za ko- konom, i organizuje wihovu primenu u saradwi sa nadle- ri{}ewe sredstava EU preko predpristupnog programa IS- `nim i referentnim institucijama, pre svega Zavodom za PA posle 2005. godine; za{titu prirode Srbije, javnim preduze}ima, privrednim 3. udru`ivawe sredstava javnih prihoda op{tina i dru{tvima i drugim subjektima koji u skladu sa zakonom privatnog sektora, uz konkurisawe op{tina za kori{}ewe obavqaju delatnost na podru~ju NPK i za{titne zone. sredstava EU preko predpristupnih IPA, za razvoj lokalne Usmeravawe i pra}ewe primene tih mera i instrumenata u komunalne infrastrukture u za{titnoj zoni NPK; delokrugu je ministarstva nadle`nog za poslove za{tite 4. udru`ivawe sredstava javnih prihoda op{tina i `ivotne sredine odnosno za{tite prirode. privatnog sektora, uz konkurisawe op{tina za kori{}ewe Osnovne mere i instrumenti politike razvoja poqo- sredstava EU preko predpristupnog IPA programa i sred- privrede i sela su: stava Evropske banke za rekonstrukciju posle 2005. godi- 1. udru`ivawe sredstava koja se izdvajaju iz buxeta Re- ne, za sanitarno bezbedan tretman i deponovawe komunal- publike Srbije (preko nadle`nih ministarstava i javnih nog otpada. prihoda op{tina u oblasti poqoprivrede i razvoja rural- Ove mere i instrumente treba da utvrde i primewuju nog podru~ja) s privatnim sektorom, radi obezbe|ewa pod- ministarstva nadle`na za za{titu `ivotne sredine i vodo- sticajnih sredstava za pripremu i realizaciju integral- privredu, Republi~ka direkcija za puteve, republi~ki fond nih programa za{tite i ure|ewa poqoprivrednog zemqi- za razvoj Kosova i Metohije za podru~je op{tine Leposavi}, {ta, programa ure|ewa travwaka, programa organske pro- op{tine Ra{ka, Brus i Leposavi} i op{tinska javna komu- izvodwe i drugih razvojnih programa (govedarstva, ov~ar- nalna preduze}a, u saradwi sa privatnim sektorom. stva i drugo); posebno udru`ivawe sredstava iz buxeta sa Osnovne mere i instrumenti politike razvoja turizma su: ekonomski i biolo{ki vitalnim poqoprivrednim gazdin- 1. udru`ivawe sredstava koja se izdvajaju iz buxeta Re- stvima za transfer zemqi{ta, stoke i tehni~kih sredsta- publike Srbije preko nadle`nih ministarstava, odnosno va s regresivnih gazdinstava, za dugoro~ni zakup i druge fonda za razvoj turizma, s privatnim sektorom, naro~ito oblike nesvojinskih prava kori{}ewa zemqi{ta, primenu za razvoj turisti~ke infrastrukture i opreme (javna skija- antierozivne obrade poqoprivrednog zemqi{ta, osniva- li{ta, `i~are, ure|ewe javnih sportskih terena i sli~no); we i melioraciju livada i pa{waka, po{umqavawe zemqi- osnovna sredstva za realizaciju komercijalnih programa i {ta slabijeg proizvodnog potencijala, o~uvawe tradicio- projekata u oblasti turizma obezbe|iva}e privatni sektor, nalnih lokalnih biqnih sorti i `ivotiwskih pasmina, po odredbama ovog Plana i planskih dokumenata wegove organsku proizvodwu hrane, formirawe prepoznatqivih razrade, uz saglasnost nadle`nih ministarstava i JP „Na- robnih marki s geografskim poreklom i drugo; cionalni park Kopaonik”. 2. stimulativne mere za osnivawe privatnih seoskih 2. objediwavawe turisti~ke ponude Kopaonika (pot- kooperativa po naseqima/atarima, sa tendencijom wiho- centara TC Kopaonik, sekundarnih turisti~kih centara i vog integrisawa na celom podru~ju Prostornog plana, uz turisti~ko-seoskih naseqa, kao i turisti~ke infrastruk- uvo|ewe standarda „doma}inskog turizma” i komplemen- ture/ponude u prostoru), sa jedinstvenim turisti~kim tarnih lokalnih aktivnosti, sa radnim anga`ovawem ~la- standardima, jedinstvenim upravqawem i marketingom, uz nova doma}instva na doma}oj radinosti u turizmu, proiz- uvo|ewe institucije turisti~ke licence NPK, kao uslova vodwi zdravstveno bezbedne hrane, etno-predmeta i drugo, za dobijawe radne dozvole u visoko komercijalnoj turi- uz za{titu atara od nenamenskog kori{}ewa (vikend iz- sti~koj zoni na podru~ju NPK; verifikaciju ove licence gradwom, formirawem velikih monofunkcionalnih far- obavezno bi vr{ili republi~ki resori za{tite `ivotne mi i sli~no), u za{titnoj zoni NPK. sredine i turizma. 3. finansirawe iz agrarnog buxeta pedolo{kih is- Ove mere treba da utvrdi i primewuje ministarstvo tra`ivawa, razvoja i modernizacije veterinarske i stru~- nadle`no za turizam, odnosno fond za razvoj turizma, u sa- ne poqoprivredne slu`be, i obezbe|ivawe finansijske radwi sa privatnim sektorom, kao i republi~ki fond za podr{ke gazdinstvima spremnim za prihvatawe odgovaraju- razvoj Kosova i Metohije za podru~je op{tine Leposavi}. }ih tehnolo{kih re{ewa i ekolo{kih standarda; Osnovne mere i instrumenti politike razvoja javnih 4. konkurisawe op{tina za kori{}ewe sredstava EU slu`bi su udru`ivawe sredstava koja se izdvajaju iz buxe- preko IPA fondovi. ta Republike Srbije preko nadle`nih ministarstava i jav- Ove mere i instrumente treba da utvrde i primewuju nih prihoda op{tina u oblasti javnih slu`bi s privatnim ministarstva nadle`na za poqoprivredu, {umarstvo i za- sektorom, uz konkurisawe za kori{}ewe sredstava EU, {titu `ivotne sredine, fondovi i/ili banke nadle`ni za preko predpristupnog IPA programa i sredstava Svetske razvoj, odnosno za razvoj Kosova i Metohije, u saradwi sa banke za programe socijalne i zdravstvene za{tite, naro- op{tinama Ra{ka, Brus i Leposavi}. ~ito starih lica. Osnovne mere i instrumenti politike razvoja {umar- Ovu meru treba da utvrde i primewuju ministarstva stva i lovstva su Udru`ivawe sredstava koja se izdvajaju iz nadle`na za prosvetu, zdravqe, socijalnu politiku i kul- buxeta Republike Srbije preko nadle`nog ministarstva, turu i op{tine Brus, Ra{ka i Leposavi}, u saradwi sa sredstava JP „Nacionalni park Kopaonik” i korisnika privatnim sektorom i odgovaraju}im nevladinim organi- lovi{ta. zacijama. 104 Broj 95 17. novembar 2009.

4.2. Kompenzacije za ograni~ewa u razvoju Ministarstvo nadle`no za poslove urbanizma i nad- le`ni organ jedinice lokalne samouprave (u skladu sa ~l. Za nastale {tete, uskra}ivawe i umawewe dobiti 54, 57. i 133. Zakona o planirawu i izgradwi), izda}e lo- usled ograni~ewa re`imima za{tite prirodnih i kultur- kacijsku dozvolu za izgradwu puteva, objekata i mre`a teh- nih dobara, Vlada Republike Srbije treba da ustanovi za- ni~ke infrastrukture, turisti~ko-rekreativnu infra- jedni~ki sistem kompenzacija (uslova, obra~una, modalite- strukturu i dr., koji se nalaze u zonama van granica pred- ta i aran`mana) vlasnicima zemqi{ta i titularima nad vi|enih urbanisti~kih planova, odnosno na lokacijama za zemqi{tem. Na osnovu ovog sistema, uprave op{tina Ra- koje je predvi|ena izrada urbanisti~kog projekta. Za loka- {ka, Brus i Leposavi}, uz konsultovawe mesnih zajednica cije mikrovodozahvata i druge objekte turisti~ko-rekrea- sa podru~ja Prostornog plana i uz stru~nu i organizacio- tivne infrastrukture predvi|a se izrada urbanisti~kih nu podr{ku Saveta za pra}ewe i koordinaciju sprovo|ewa projekata, uz prethodno pribavqawe uslova nadle`nih or- Prostornog plana, pripremi}e kompenzacione programe (u gana. oblastima razvoja poqoprivrede i sela, {umarstva, turi- zma i drugo) za ograni~ewa u razvoju lokalnih zajednica na 4.3.2. Sprovo|ewe Prostornog plana podru~ju Prostornog plana, prouzrokovana sprovo|ewem u sektorskim/granskim planovima i programima re`ima i mera za{tite prirodnih i kulturnih dobara NPK. Program }e biti verifikovan ukqu~ivawem u im- Sprovo|ewe i razradu planskih re{ewa i pravila plementaciju plana, u vidu eksplicitnih obaveza pojedi- utvr|enih Prostornim planom u sektorskim/granskim pla- na~nih u~esnika u implementaciji plana (ministarstva novima i programima, u skladu sa zakonom, obezbedi}e: nadle`na za za{titu `ivotne sredine, planirawe i iz- 1. JP „Nacionalni park Kopaonik” – ~etvorogodi- gradwu prostora, turizam, poqoprivredu, {umarstvo i vo- {wim sredworo~nim programima za{tite i razvoja NPK; doprivredu, saobra}aj, energetiku i telekomunikacije, od- 2. JP „Nacionalni park Kopaonik” – Op{tom {um- nosno odgovaraju}a dr`avna javna preduze}a, direkcije, skom osnovom i Lovno-uzgojnom osnovom za podru~je NPK; agencije, fondovi i drugo). JP „Srbija{ume” – Op{tom {umskom osnovom i programi- ma gazdovawa {umama u privatnom vlasni{tvu u za{titnoj 4.3. Razrada i sprovo|ewe Prostornog plana u drugim zoni NPK; „Srbija{ume” i lova~ka udru`ewa – Lovno- planovima i programima privrednom osnovom u za{titnoj zoni NPK; 3. JP „Nacionalni park Kopaonik” na podru~ju NPK Prostorni plan }e se sprovoditi izradom i dono{e- – sredworo~nim i godi{wim programima unapre|ewa ih- wem sektorskih/granskih planova i programa, kao i razra- tiofaune, a korisnici ribarskih podru~ja u za{titnoj zo- dom planskih re{ewa urbanisti~kim planovima i progra- ni NPK – sredworo~nim i godi{wim programima unapre- mima ure|ewa gra|evinskog zemqi{ta u skladu sa zakonom. |ewa ribarstva; Prostorni planovi op{tina Ra{ka, Brus i Leposa- 4. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredi- vi} uskla|iva}e se sa planskim re{ewima ovog prostornog ne u saradwi sa op{tinama Brus, Ra{ka i Leposavi} – ak- plana i bli`e }e definisati planska re{ewa u vezi sa cionim i sanacionim planovima za{tite prirodne i `i- privrednim razvojem, organizovawem mre`e centara nase- votne sredine za za{titnu zonu NPK; qa, ure|ewem gra|evinskih podru~ja naseqa i objekata jav- 5. JP „Nacionalni park Kopaonik” i ministarstvo nih slu`bi, u skladu sa zakonom. nadle`no za poqoprivredu, u saradwi sa asocijacijama po- 4.3.1. Razrada Prostornog plana urbanisti~kim qoprivrednih proizvo|a~a i vlasnicima zemqi{ta – is- planovima i programima pitivawem agropedolo{kih osobina zemqi{ta i dono{e- wem Programa razvoja poqoprivrede (ure|ewa, kori{}ewa Nadle`ne skup{tine op{tina Ra{ka, Brus i Leposa- i za{tite kopaoni~kih travwaka, razvoja organske, odno- vi} done}e na osnovu ovog Prostornog plana najkasnije do sno ekolo{ke proizvodwe hrane i razvoja sto~arstva); 2013. godine, slede}e urbanisti~ke planove: 6. Republi~ka direkcija za puteve, u saradwi sa op- 1. Planove detaqne regulacije za delove podcen- {tinama Brus, Ra{ka i Leposavi} – uskla|ivawem sredwo- tra/kompleksa Suvo Rudi{te – Marina Voda i Sun~ana Do- ro~nih i godi{wih programa odr`avawa, za{tite i razvo- lina sa Repu{kim Ba~ijama i za turisti~ke podcen- ja regionalnih puteva na podru~ju Prostornog plana; tre/komplekse Jaram, Srebrnac i Rendara; 7. Skup{tine op{tina Brus, Ra{ka i Leposavi}, od- 2. Urbanisti~ke planove sa elementima detaqne regula- nosno op{tinske direkcije za puteve – uskla|ivawem sred- cije za sekundarne turisti~ke centre Brze}e sa Go~mancem i woro~nih i godi{wih programa razvoja lokalnih puteva Belo Brdo, kao i za vikend naseqe Lisina – ^ajetina; na podru~ju Prostornog plana; 3. Urbanisti~ki plan naseqa Kriva Reka. 8. Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodopri- Posle 2013. godine done}e se urbanisti~ki planovi vrede, Republi~ka direkcija za vode, Ministarstvo `ivot- za naseqa \or|evi}i, Crna Glava, Vele`-Paqev{tica i ne sredine i prostornog planirawa, JP Skijali{ta Srbi- Mari}i (u op{tini Ra{ka), Ravni{te i Liva|e-Radmano- je i Skup{tine op{tina Ra{ka, Brus i Leposavi} – Dugo- vo (u op{tini Brus). ro~ni program vodosnabdevawa podru~ja NPK; Svi doneti urbanisti~ki planovi na podru~ju NPK 9. Skup{tine op{tina Brus, Ra{ka i Leposavi} i jav- bi}e uskla|eni sa Prostornim planom. Generalni plan Jo- na komunalna preduze}a – dono{ewem sredworo~nih i go- {ani~ke Bawe donet od strane Skup{tine op{tine Ra{ka di{wih programa razvoja vodovodne i kanalizacione in- 2004. godine, u potpunosti je saglasan sa ovim Prostornim frastrukture, dvogodi{wih programa upravqawa otpadom planom. i odluka o komunalnom redu u op{tinama; Nadle`ne skup{tine op{tina done}e do 2013. godi- 10. JP „Elektroprivreda Srbije”, sa javnim preduze- ne, na osnovu odgovaraju}ih urbanisti~kih planova slede- }ima za distribuciju elektri~ne energije „Elektrodistri- }e programe: bucija” iz Kru{evca i Ra{ke – uskla|ivawem sredworo~- 1. sredworo~ni i godi{we programe sanacije naseqa nih planova, odnosno dvogodi{wih programa razvoja ener- Lisina-^ajetina; getike i distribucije elektri~ne energije; 2. sredworo~ne i godi{we programe ure|ewa javnog i 11. Javna preduze}a „Telekom” Srbija i PTT „Srbija” ostalog gra|evinskog zemqi{ta za turisti~ke podcen- sa odgovaraju}im preduze}ima u Ra{ki i Brusu – uskla|i- tre/komplekse Suvo Rudi{te, Jaram, Srebrnac i Rendara, vawem sredworo~nih planova i programa razvoja telekomu- za sekundarne turisti~ke centre Jo{ani~ka Bawa, Brze- nikacija; }e/Go~manci i Belo Brdo, kao i za naseqe Kriva Reka. 12. JP „Nacionalni park Kopaonik” i ministarstvo Sredstva za izradu ovih planskih dokumenata bi}e obez- nadle`no za turizam, u saradwi sa turisti~kim subjektima be|ena iz republi~kih sredstava, sredstava op{tina, sred- i nadle`nim op{tinama – dono{ewem integralnog Pro- stava zainteresovanog privatnog sektora i na druge na~ine. grama razvoja turizma i rekreacije za primarni, visoko ko- 17. novembar 2009. Broj 95 105 mercijalni Turisti~ki centar Kopaonik na podru~ju Prostornim planom podrazumeva i institucionalno-orga- NPK, za socijalni i komercijalni turizam za{titne zine nizacione mere, koje bi trebalo da se preduzmu na nivou NPK, za sekundarne turisti~ke centre i turisti~ko – seo- NPK i op{tina Brus, Ra{ka i Leposavi}, kao i u privat- ska naseqa, kao i za turisti~ku infrastrukturu ponude u nom sektoru, u saradwi sa republi~kim resornim organi- prostoru (javna skijali{ta, izletni~ko-planinarske staze ma, republi~kim i regionalnim organizacijama, nevladi- i drugo). nim organizacijama i asocijacijama gra|ana. Jedinstveno upravqawe na podru~ju NPK i u za{titnoj zoni NPK neo- 4.4. Podr{ke implementaciji Prostornog plana phodno je uvesti u slede}im oblastima: za{tita i prezen- tacija NPK (upravqawe odr`ivim razvojem NPK); gra|e- 4.4.1. Informacioni, monitoring i kontrolni vinsko zemqi{te (upravqawe gra|evinskom rentom); in- sistemi implementacije Prostornog plana frastrukturni i komunalni sistemi (upravqawe kapital- Upravqawe za{titom, razvojem i ure|ewem prostora u nim investicijama); turisti~ka ponuda u potcentrima, na- skladu sa planskim re{ewima i pravilima utvr|enim seqima i prostoru (upravqawe odr`ivim turizmom); javne Prostornim planom podrazumeva razvoj informacionih i slu`be (upravqawe zajedni~kim javnim funkcijama); i ko- monitoring sistema i unapre|ewe kontrolnih sistema u ri{}ewe prirodnih resursa, razvoj lokalnih aktivnosti, razli~itim oblastima, koje }e, u skladu sa zakonom, obez- stanovni{tva i naseqa (upravqawe odr`ivim razvojem lo- bediti: kalne sredine). U ostvarivawu upravqawa navedenim 1. za razvoj informacionih i monitoring sistema: oblastima anga`ova}e se postoje}e ili nove organizacije – ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredi- i institucije u skladu sa postoje}im i mogu}im novim za- ne, u saradwi sa Javnim preduze}em „NPK” i Zavodom za za- konskim odredbama, uz obavezu da obezbede slede}e uslove {titu prirode Srbije – uspostavqawem i vo|ewem infor- i aktivnosti: macionog i monitoring sistema za{tite `ivotne sredine 1. integralno i koordinirano upravqawe za{titom na podru~ju NPK; prirode i `ivotne sredine od strane JP „Nacionalni – ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredi- park Kopaonik”, op{tina i nadle`nih ministarstava, ne, odnosno Uprava za za{titu `ivotne sredine, u sarad- agencija, uprava i direkcija, uz podsticawe ukqu~ivawa wi sa drugim nadle`nim ministarstvima, Javnim preduze- privatnog sektora u sistem EMAS, u prvom redu izradom i }em „NPK” i Zavodom za za{titu prirode Srbije – uspo- primenom procene uticaja svih planiranih i realizovanih stavqawem i vo|ewem integralnog katastra zaga|iva~a za objekata i aktivnosti na prirodu i `ivotnu sredinu Na- podru~je NPK; cionalnog parka, kao i izradom i primenom prethodnih – ministarstvo nadle`no za {umarstvo, odnosno studija opravdanosti i studija opravdanosti; Uprava za {ume, u saradwi sa Republi~kim geodetskim za- 2. unapre|ewe prezentacije prirodnih i nepokretnih vodom – uspostavqawem inventara {uma na podru~ju Pro- kulturnih dobara u NPK i wegovoj za{titnoj zoni, ukqu- stornog plana (u javnom i privatnom vlasni{tvu); a u sa- ~ivawem nevladinih organizacija, privatnog sektora, spe- radwi sa Javnim preduze}em „NPK” i Javnim preduze}em cijalizovanih i obrazovnih institucija i lokalnog sta- za gazdovawe {umama „Srbija{ume” – uspostavqawem in- novni{tva u programe i aktivnosti JP „Nacionalni park formacionog i monitoring sistema o {umama NPK i za- Kopaonik” i nadle`nih javnih slu`bi za za{titu priro- {titne zone NPK; de, prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara; – ministarstvo nadle`no za turizam, u saradwim sa 3. organizaciono i kadrovsko ja~awe op{tinskih in- JP „Nacionalni park Kopaonik” i nadle`nim op{tinama spekcijskih slu`bi radi kontrole kori{}ewa, izgradwe i – uspostavqawem i vo|ewem registra turisti~kih subjeka- ure|ewa prostora, kao i op{tinskih uprava i/ili organi- ta, kategorizacije i kapaciteta turisti~kih sadr`aja, li- zacija (na regionalnom nivou upravqawa) za upravqawe za- cenci za pru`awe turisti~kih usluga na podru~ju NPK i {titom `ivotne sredine i razvoj partnerstva s nevladi- sli~no; nim organizacijama zainteresovanim za unapre|ewe `i- 2. za unapre|ewe kontrolnih sistema: votne sredine; – ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine 4. pripremu programa ure|ewa i opremawa gra|evin- i op{tinske uprave Ra{ke i Brusa – poja~anim nadzorom skog zemqi{ta, realizaciju ure|ewa i opremawa zemqi- nad obavqawem i kontrolom uticaja aktivnosti (turizma, {ta, iznajmqivawe zemqi{ta i davawe koncesija po kon- saobra}aja, poqoprivrede i drugo) na kvalitet `ivotne kursu, uspostavqawe naplate kori{}ewa zemqi{ta i ure- sredine i nad sprovo|ewem predvi|enih mera za{tite na |ewe javnih naseqskih povr{ina. podru~ju NPK; 5. preuzimawe upravqawa svim komunalnim objektima – ministarstva nadle`na za vodoprivredu (odnosno i pru`awem komunalnih usluga na podru~ju Nacionalnog Republi~ka direkcija za vode), sanitarnu za{titu i za{ti- parka (snabdevawe pija}om i tehni~kom vodom, kanalisawe tu `ivotne sredine, kao i op{tinske uprave Ra{ke i Bru- otpadnih i atmosferskih voda, eliminisawe sme}a, ure|e- sa – poja~anim nadzorom nad radom objekata i postrojewa we javnih povr{ina i gazdovawe parkinzima i gara`ama, za pre~i{}avawe i distribuciju vode za pi}e i objekata i lokalni i me|umesni javni saobra}aj, taksi slu`ba, greja- postrojewa za kanalisawe i pre~i{}avawe fekalnih i at- we, uslu`ni servisi i drugo) od strane op{tinskih javnih mosferskih voda; preduze}a za komunalne delatnosti, uz ukqu~ivawe privat- – op{tinske uprave Ra{ke i Brusa, u saradwi sa Mi- nog sektora, superviziju nadle`nih ministarstava i obez- nistarstvom nadle`nim za planirawe i izgradwu – poja~a- be|ewe koordinacije aktivnosti op{tinskih javnih pred- nim nadzorom nad izgradwom i kori{}ewem prostora uze}a i op{tinskih uprava (urbanisti~ke, katastra i dru- NPK i wegove za{titne zone; go) na ure|ewu gra|evinskog zemqi{ta, razvoju infra- – op{tinske uprave Brusa, Ra{ke i Leposavi}a, u sa- strukturne opremqenosti i komunalne ure|enosti podru~- radwi sa ministarstvom nadle`nim za poqoprivredu, odno- ja NPK i wegove za{titne zone; sno odgovaraju}im upravama – poja~anim nadzorom nad kori- 6. ostvarivawe saradwe sa Direkcijom za puteve i dr- {}ewem, za{titom i ure|ewem poqoprivrednog zemqi{ta, `avnim javnim preduze}ima za snabdevawe elektroenergi- primenom sredstava za za{titu biqa i drugih hemijskih jom i gasom, kao i za telekomunikacije, radi sinhronizo- sredstava i poja~anim veterinarsko-sanitarnim nadzorom; vane izgradwe infrastrukture po odredbama Prostornog – ministarstvo nadle`no za {umarstvo, odnosno plana; Uprava za {ume i op{tinske uprave Brusa, Ra{ke i Lepo- 7. razvoj specifi~nog institucionalno – organizaci- savi}a – poja~anim nadzorom nad gazdovawem {umama u onog aran`mana u javno – privatnom sektoru za integral- NPK i wegovoj za{titinoj zoni. no upravqawe turisti~kim proizvodom NPK i wegovim Upravqawe za{titom, razvojem i ure|ewem prostora u marketingom; priprema programa razvoja turizma; razvoj skladu sa planskim re{ewima i pravilima utvr|enim informacionog sistema o turisti~koj ponudi i tra`wi; 106 Broj 95 17. novembar 2009. unapre|ewe agencijskog poslovawa na prihvatu i distri- 3820 buciji turista; organizovawe izdavawa licenci, supervi- Na osnovu ~lana 109. stav 2. Zakona o Vojsci Srbije zije i kontrole kvaliteta turisti~kog proizvoda po seg- („Slu`beni glasnik RS”, br. 116/07 i 88/08) i ~lana 42. mentima ponude; razvoj mre`e informativno-propagand- stav 1. Zakona o Vladi („Slu`beni glasnik RS”, br. 55/05, nih turisti~kih punktova; organizovawe kulturnih, sport- 71/05 – ispravka, 101/07 i 65/08), skih i drugih manifestacija u funkciji turisti~ke ponu- Vlada donosi de i sli~no; 8. organizovawe zdravstvene za{tite sa slu`bom hit- UREDBU ne pomo}i, gorske slu`be spasavawa, slu`be javne bezbed- nosti (MUP), slu`be protivpo`arne za{tite, vodi~ke o radnom vremenu, odmorima i odsustvima slu`be, kulturno-edukativnih, rekreativnih i sportskih profesionalnih vojnih lica klubova i drugih; ukqu~ivawe privatnog sektora u pru`a- we usluga javnih slu`bi i kori{}ewe objekata u javnom vlasni{tvu; organizovawe mobilnih slu`bi za naseqa u á. OSNOVNE ODREDBE za{titnoj zoni NPK; 9. razvoj i modernizaciju veterinarske i stru~ne po- ^lan 1. qoprivredne slu`be; a u okviru rada stru~ne poqopri- Ovom uredbom ure|uju se radno vreme, odmori i odsu- vredne slu`be obezbe|ewe stru~nih saveta za permanentno stva profesionalnih vojnih lica. informisawe i obrazovawe poqoprivrednih proizvo|a~a, ^lan 2. posebno u pogledu primene metoda organske proizvodwe Vojnicima na slu`ewu vojnog roka, licima u rezer- hrane, kontrolisanog i integralnog prihrawivawa i za- vnom sastavu dok se nalaze na vojnoj du`nosti u Vojsci Sr- {tite biqa, adekvatne ishrane i nege stoke, antierozivne bije, u~enicima i studentima vojno{kolskih ustanova ko- obrade zemqi{ta i drugog, u za{titnoj zoni NPK; ji se {koluju za vojne du`nosti i licima na drugom stru~- 10. udru`ivawe poqoprivrednih proizvo|a~a u intere- nom osposobqavawu za oficire i podoficire radno vre- sne, po`eqno kombinovane, poqoprivredno – turisti~ke aso- me, odmori i odsustva ure|uju se Pravilom slu`be Vojske cijacije ili zadruge, radi specijalizacije, unapre|ewa, kon- Srbije, odnosno statutom {kole. trole kvaliteta i marketinga poqoprivredne proizvodwe i ukqu~ivawa u ponudu NPK i Turisti~kog centra Kopaonik. áá. RADNO VREME Upravqawe za{titom, razvojem i ure|ewem za{titne zone NPK trebalo bi da se zasniva na koordiniranom delo- 1. Puno radno vreme vawu JP „Nacionalni park Kopaonik” i Turisti~kog cen- tra Kopaonik, op{tina i mesnih zajednica, posredstvom jav- ^lan 3. nog institucionalno – organizacionog aran`mana za im- Puno radno vreme profesionalnog vojnog lica izno- plementaciju Prostornog plana i kompenzacionih {ema i si 40 sati nedeqno. programa. Ovaj aran`man trebalo bi da formiraju op{tine Brus, Ra{ka i Leposavi}, u saradwi sa republi~kim resor- 2. Skra}eno radno vreme nim organima, zainteresovanim organizacijama, preduze}i- ma, nevladinim organizacijama i privatnim sektorom. ^lan 4. Radom pod posebnim uslovima rada, ~ije se {tetno dej- stvo na zdravqe i sposobnost za vojnu slu`bu ne mo`e u potpunosti otkloniti za{titinim merama, a na osnovu ~e- 3819 ga profesionalno vojno lice ima pravo na radno vreme Na osnovu ~lana 42. stav 1. Zakona o Vladi („Slu`be- kra}e od 40 sati nedeqno, smatra se: ni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07 i 65/08), 1) rad u barokomori; a u vezi sa ~lanom 196. stav 2. Zakona o Vojsci Srbije 2) rad na poslovima uklawawa i uni{tavawa neek- („Slu`beni glasnik RS”, br. 116/07 i 88/09), splodiranih ubojnih sredstava; Vlada donosi 3) rad na proizvodwi eksploziva, laboraciji inici- jalnih i brizantnih eksploziva i delaboraciji elemenata UREDBU puwenih ovim materijama; kontroli i ispitivawu raketa; rukovawu radarskim i raketnim ure|ajima i sistemima i o prestanku va`ewa Uredbe o stipendijama odr`avawu raketa, radarskih ure|aja i sistema i rukovawu profesionalnih oficira, profesionalnih ure|ajima za radiofrekvencijsku dijatermiju u medicini; podoficira i civilnih lica na slu`bi 4) rad u farbari i hemijskoj ~istionici; u Vojsci Srbije i Crne Gore za vreme 5) rad u podzemnom skladi{tu pogonskog materijala; {kolovawa u inostranstvu 6) rad na radnom mestu na kome se iskqu~ivo radi na spre~avawu i le~ewu tuberkuloze, le~ewu i nezi bolesni- ka sa -om i virusnim hepatitisom i , sa du{evnim ^lan 1. AIDS B C bolesnicima ili u patolo{ko-anatomskim prosekturama; Prestaje da va`i Uredba o stipendijama profesio- 7) rad na stalno posednutim podzemnim objektima gde nalnih oficira, profesionalnih podoficira i civil- se pu{taju u rad elektroagregati sa motorima sa unutra- nih lica na slu`bi u Vojsci Srbije i Crne Gore za vreme {wim sagorevawem i gde se redovno odr`avaju i popravqa- {kolovawa u inostranstvu („Slu`beni list SRJ”, br. ju avionski motori, agregati i akumulatori; 20/94, 39/94 i 36/99 i „Slu`beni list SCG”, broj 52/03). 8) rad na ispitivawu, ba`darewu i remontu ure|aja sa ^lan 2. jonizuju}im zra~ewem i instrumenata za merewe jonizuju- Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavqi- }eg zra~ewa i kontroli izvora jonizuju}eg, mikrotalasnog, vawa u „Slu`benom glasniku Republike Srbije”. laserskog, infracrvenog i ultravioletnog zra~ewa; 9) rad na ~i{}ewu cisterni, tankova ili rezervoara 05 broj 110-7283/2009 za benzin, gde se neposredno upotrebqavaju organski ras- U Beogradu, 12. novembra 2009. godine tvara~i na bazi hloriranih ugqovodonika. Profesionalnom vojnom licu koje radi na formacij- Vlada skom mestu na kome je izlo`eno neposrednom dejstvu kan- Prvi potpredsednik Vlade – cerogenih i mutagenih hemijskih supstanci radno vreme se zamenik predsednika Vlade, skra}uje srazmerno {tetnom uticaju uslova rada na wegovo Ivica Da~i}, s.r. zdravqe i sposobnost za slu`bu, u skladu sa zakonom.