Preslice U Podravini

Josip FLUKSI

Preslice u Podravini

(Prilog poznavanju važnosti preslica u od pet stotina preslica, a najviše ih se nalazi etnografskoj baštini gornje hrvatske Podravine) u zbirci Muzeja grada Koprivnice, zatim u pri vatnoj zbirci slikara Josipa Turkovića u Virju, 1. UVOD — Postoje tvrdnje da je preslicu te u zbirkama zavičajnih muzejskih zbirki u iskopao znameniti Schliemann iz ruševina Tro Đelekovcu, Virju, Kalinovcu i osnovnih škola je (Cvetko Popović), ovo drevno žensko poma u Sesvetama i prugovcu, u privatnim zbirka galo koristili su zasigurno i Egipćani (Arthur ma Željka Kovačića u Podravskim Sesvetama i Haberlandt), a preslica je, svakako, vrlo važno drugdje. Iako upravo podravske preslice pripa obilježje etnografije Slavena (Milovan Gavazzi). daju među najraskošnije, najukrašenije i naj I u Podravini je preslica jedan od sinonima maštovitije (po svojem likovnom izričaju) me prebogate narodne etnografske baštine. Dapače, đu preslicama slavenskog juga, ipak je o njima upravo ovdje, uz neke druge krajeve Hrvatske i vrlo malo pisano (ponešto Franjo Kuhač, zatim Jugoslavije, preslica se vinula do zavidne ra Vinko Žganec, Ivan Ivančan, pa Josip Turković, zine maštovitog likovnog narodnog stvaralaštva, Dragutin Feletar, Josip Fluksi i drugi), a još te je u punom smislu postala »darom ljubavi, do danas nije sačinjena njihova stručna siste koji mahom poklanjaju momci djevojkama za matizacija i znanstvena obrada. To je, prije sve zaručni poklon« (Haberlandt). ga, rezultat nedostatka etnografa u stručnim Uopće je poznato da u ukupnoj etnografskoj timovima podravskih (i bližih) muzeja, kao i baštini Podravine (a slično je i s drugim našim određene nebrige za proučavanje ovoga blaga, krajevima) predmeti, koji su se koristili za pre što s druge strane rezultira i zahuktalom de radu lana i konoplje u narodno platno, zauzi vastacijom podravske etnografske baštine (raz- maju najbrojnije i najupečatljivije mjesto. Od našanjem). Težnja je ovoga napisa da upozori sadnje konoplje ii lana, preko žetve, namakanja na bogatstvo i važnost ovog etnografskog bla stabljika u potocima i rijekama, pa osobito do ga, kako bismo i prašnjavim, paučinastim i prerade stabljika u vlakna i platno, čitav taj često zadimljenim preslicama, koje se počesto proces (narodni ritual) prati niz zanimljivih i skrivaju na tavanima i u hambarima i komo karakterističnih alata, koji predstavljaju ne sa rama, posvetili dužnu pažnju i zaštitu. mo uporabnu već i likovnu vrijednost. Ovi ala ti obiluju različitim narodnim imenima koja se 2. TIPOVI PRESLICA — Još 1929. godine naš razlikuju od sela do sela, od kraja do kraja. znameniti etnolog Milovan Gavazzi dao je os U kompleksu tih pomagala, koje su izrađivali novnu tipologiju preslica slavenskog juga (u mnogobrojni narodni meštri, naročito se lje jednom Krakowskom časopisu), što je postala potom i maštovitošću ističe preslica. i osnovica daljnjeg proučavanja ii sistematizaci je (Popović, Brlek i drugi). Prema Gavazziju Gavazzi navodi još praslavensku genezu to osnovni tipovi preslica su slijedeći: 1. Paličasti ga imena, koje je, stoga, i u Podravini udoma tip, 2. Prstenasti ili koljeničasti, 3. Prekršteni ili ćeno od pamtivijeka. Preslica je naoko nevažni krstasti, 4. Viličasti, 5. Vršičasti, 6. Konični ili dio pribora za preradu lana i konoplje, ali za stožasti, 7. Kopljasti, 8. Lopatasti, 9. Buzdova- hvaljujući neiscrpnoj mašti narodnih majstora, nasti ili jabučasti, 10. Kružni tip preslice. Ka dobila je posebno mjesto u etnografiji naših snije je Gavazzi naveo još jedan tip: 11. Brklja- krajeva. U Podravini je služila poglavito kao sti tip preslice (navodi ga i Cvetko Popović u sastavni dio kolovorata — kao štap (držač) na Bosni i Hercegovini). koji se učvršćivala kudelja (povesmo) u proce su ručnog stvaranja pređe, a rjeđe su žene (na Ovdje se nećemo podrobnije baviti svim na paši ili slično) držale preslicu s kudeljom ispod vedenim tipovima preslica, već ćemo nešto vi miške i prele. Dakle, preslica je imanentno še podataka (uz mnoštvo crteža) navesti o onim žensko pomagalo kod predenja, a izrađivali su osnovnim tipovima koje nalazimo na području je izričito muškarci, pa je tako ona postala gornje hrvatske Podravine (ova istraživanja od simbolična veza dvaju spolova i otuda joj toliko nose se, uglavnom, na područje općina Kopriv (lirsko) značenje u narodnom životu i maštovi nica i Đurđevac). Na osnovi istraženog fundusa tost izrade. preslica (više od četiri stotine proučenih eg- Od domaćih muzejskih zbirki preslica osobi zemplara, od kojih nema dva jednaka), može to je bogata ona Etnografskog muzeja u Za mo nedvojbeno zaključiti da u Podravini uve grebu, od kojih su neke i iz Podravine (Josip like prevladava kopljasti tip preslice. To je tip Barlek), zatim Zemaljskog muzeja u Sarajevu, preslice koji ima razmjerno kratki držač (koji uglavnom iz zapadne Bosne (Cvetko Popović), se zatiče u kolovrat ili stalak), a dugu urešenu Etnografskog muzeja u Beogradu, itd. Koliko lopaticu za držanje kudelje. Ova lopatica je u je meni poznato, u Podravini je sačuvano više pravilu nešto uža na završetku (gornjem đije-

296 lu), a šira na početku (donjem dijelu), pa otuda progutala je panonska memla, požari i ljudska i naziv: kopljasta. Na lopatici, koja zna biti i nebriga. Uz to, preslice u Podravini prije XVIII. šira od deset centimetara, narodni umjetnik stoljeća nisu bile toliko nacifrane i izrezbarene, dao je oduška svojoj mašti: tu se nalaze mno pa su se i manje štovale i čuvale kao etnograf gobrojni rezbareni i obojeni uresi i motivi. Ne ska i likovna vrijednost. Konačno, pravi proc ke od tih preslica su sa strane urezane poput vat tkalačkog kućnog obrta, uz obilje narodnih pile (i pilaste, zubaste), a ima i neukrašenih. običaja, bilježimo u Podravini osobito u proš Lopataste preslice nalazimo u Podravini u lom stoljeću, pa je preslica bila neophodni pra malom broju. To su preslice s osjetno širom, tilac (i cimer) takvog gospodarskog razvoja. ali nešto kraćom, jednostavnom ili vrlo bogato rezbarenom lopaticom. Kod ovog tipa lopatica O preciznoj teritorijalnoj rasprostranjenosti je jednako široka na početku i na kraju (ili podravskih preslica teško je govoriti (brojčano i sasvim malo sužena na vrhu). Zbog određene po tipovima), jer su se preslice miješale, a s specifičnosti podravskih preslica, ovdje bih na njima i utjecaji izrade. Ipak, možemo navesti neke okvirne podatke io prostornoj rasprostra značio jedan prijelazni tip — to su kopljasto- njenosti preslica prema mjestu nalaza (na os -lopataste preslice. One imaju razmjerno dugu novi oko 400 istraženih egzemplara). Jednu ili vi lopaticu i to podosta široku, ali ipak suženu na še preslica očito je u ne tako davnoj prošlosti vrhu, tako da ne pripadaju niti čisto lopatastom, imalo svako seosko domaćinstvo, a do danas ih ali niti kopljastom tipu. I ovdje je, naravno, je najviše očuvano u naseljima istočno od Ko lopatica jednostavna ili bogato ukrašena, a privnice pa sve do Đurđevca. Tako iz Koprivnič ovom tipu u Podravini pripada veliki postotak kih Bregi, Peteranca, Torčeca, Sigeca, Hlebina, preslica. Još je raširen i prekršteni ili križasti Novigrada Podravskog, Vir ja, Molvi, Đurđevca tip preslice. To je preslica sastavljena od ok i okolnih mjesta potječu ne samo mnogobrojni ruglog pruta uobičajenih dimenzija, koji je primjerci preslica, već su one i izrazito maštovi prekrižen jednim kratkim istesanim prutićem to oblikovane d izrezbarene. Ove preslice, uglav (u obliku križa). I na ovom jednostavnom tipu nom, pripadaju tipu kopljaste i kopljasto-lopa- preslice narodni umjetnik nanio je maštovite taste preslice. U naseljima istočno od Đurđevca rezbari je, pa je većina križastih preslica, tako (Podravske Sesvete, Kloštar Podravski i druga) đer, ukrašena rezbari jama. U Podravini, naro nalazimo tipove izrazitije kopljaste preslice čito u selima sjevero-zapadno od Koprivnice (uža i izduženi ja lopatica), a zapadno i sjevero (Ivanec, Imbriovec) ima velik broj preslica čije zapadno od Koprivnice (prema Rasinji i Lud su lopatice duge i nazubljene poput pile, te ih bregu) tipove križaste i zubaste preslice (ukra slobodno možemo svrstati u zubasti ili pilast? šene i neukrašene). Naravno, ima i vrlo izmi tip preslice (rasprostranjene su uglavnom gdje i ješanih tipova i nalaza, što govori o međusob križaste). nim utjecajima narodnih rezbara, ali i o živim Viličasti tip preslice vrlo je malo zastupljen migracijama preslica (ženidbama, poklonima i i to, uglavnom, u Prekodravlju. Ova vrsta je slično). U Prekodravlju nalazimo, uz kopljasto- jednostavna preslica i oblika okrugla štapa, ko -lopatasti i viličasti tip preslice (štap sa zašilje ji na vrhu ima ostavljene raširene grane (dvije nim rašljama), a u naseljima uz Dravu prema ili tri), a na njih se stavlja povesmo. Naravno, Međimurju (Legrad, Veliki otok, Podravska podrobnija istraživanja otkrila bi vjerojatno u Selnica) uglavnom križasti tip bez rezbari ja, itd. Podravini i neke druge vrste i podvrste preslica Na Bilo-gori preslice se po tipu bitnije ne raz (prema Gavazziju), poput prstenaste, stožaste i likuju od onih iz podravske ravni, ali ima zna drugih, ali one su vrlo rijetke i nisu karakte čajnih razlika u načinu ukrašavanja i ornamen ristične za naš kraj. tici (osobito kod pravoslavnog življa). 3. RASPROSTRANJENOST I STAROST — U svojim dosadašnjim istraživanjima uglav Josip Barlek navodi da su u zbirci zagrebačkog nom sam proučavao preslice iz slijedećih pod Etnografskog muzeja mnogi primjerci preslica ravskih gradova ili mjesta: Koprivnica, Mikli- stari i sto godina, a neki potječu i iz početka novac, Virje, Novigrad Podravski, Rijeka Ko XIX. stoljeća. Ovakva konstatacija mogla bi se privnička, Reka, Jagnjedovac, Kamenica, De- utvrditi i za podravske preslice, jer od prouče lovi, Molve, Plavšinac, Vlaisav, Draganovac, nih oko 400 egzemplara njih gotovo tri četvrti Bakovčice, Hlebine, Javorovac, Gotalovo, Sige ne potječe iz zadnjih desetljeća prošlog i prvih tec, Koprivnički Ivanec, Podravska Subotica, deseteljeća ovog stoljeća. Točnu starost svake Radeljevo Selo, Peščenik, Koprivnički Bregi, preslice vrlo je teško odrediti, ali ipak ima od Torčec, Peteranec, Kalinovac, Miholjanec, Stari ređenih pokazatelja i analogija koje nam u to Bošljani, Đelekovec, Podravske Sesvete, Kloštar, me pomažu. Na sreću, na nekim preslicama na Šemovac, Đurđevac, Prugovac, Kozarevac, Im rodni majstori ispisali su i godinu izrade, pa briovec, Kladare, Gola, Novačka i neka druga. tako doznajemo da su neke stare i više od 150 Ova istraživanja, koja su zapravo na početku, godina. Dosad najstarija pronađena podravska valjalo bi i dalje nastaviti i proširivati, jer pres preslica potječe iz Torčeca s naznačenom 1820. lica (neotkrivenih i neistraženih) još ima mno godinom. go. U okviru ovih nastojanja trebalo bi obuhva Postoje višeznačni razlozi zašto nema stari titi i susjedna područja sjeverozapadne Hrvat jih očuvanih preslica u Podravini. Prije svega, ske (pa i Slovenije i Mađarske), kako bi se mo mnoge ove drvene svjedoke starinskih vremena gle izvršiti neophodne komparativne analize.

297 4. NAČIN IZRADE — Izradom preslica i u (radile su se, uglavnom, iz prijateljstva i bez Podravini bavili su sc mnogi mladići i muževi, materijalne naknade), ali ipak je bilo ponajviše ali su kao i u drugim oblicima narodnog stvara mladića i muževa koji su se sami željeli ogle laštva ostali uglavnom anonimni, osim onih ko dati u tom poslu. Upravo ovakav pristup izradi ji su rezbarili u novije vrijeme pa se pamte ili preslica donio je i u Podravini nevjerojatno koji su na preslicama ostavili urezano svoje ime obilje motiva. Uz to, za izradu preslica koristilo i prezime. Mnogi su željeli iskazati svoju ljubav se u pravilu samo kvalitetno (suho) drvo, a po prema djevojci (ženi) upravo maštovitošću pre najviše javor, lijeska, šljiva, orah, lipa, jasen, slice, pa za izradu nisu žalili nastojanja i vre kruška i slično. mena. U nekim selima znaju ponajbolje rezbare preslice i po imenu (primjerice, u Podravskim 5. LIKOVNOST I MOTIVIRA — Svojom iz Sesvetama: Matočec, Fičko, Šantić, Kovačić, Tu- ražajnom likovnošću, maštovitošću motiva i or dić, Posavec, pa u Starim Bošljanima Budoje- namentike, ljepotom izrade i drugim superla- vić, itd.), dok su u većini naselja njihova imena tivnim elementima, podravske preslice, također, zaboravljena. potvrđuju staru tvrdnju da je »preslica simbol Kod izrade preslice uglavnom se nije upo narodne umjetnosti« (Predrag Milosavljevič). trebljavao neki specijalni alat, već onaj svako Iako ima vrlo maštovitih rezbarija i na križas- dnevni koji je bio pri ruci: sjekirica, noževi, pi tim preslicama, ipak su narodni majstori otvo la, strugač, dlijeta i slično. Međutim, ovi rela rili svoju dušu ponajprije na razmjerno širokim tivno primitivni alati ispod ruku narodnih maj lopaticama kopljastih i kopljasto-lopatastih stora bilježili su u drvu kaligrafiju ljubavi i preslica, kakvih je uostalom u Podravini i naj mašte. U prvoj (osnovnoj) fazi izrade, osobito više. Dok se u narodnom vezenju i sličnim teh kod lopataš tih, kopljastih. i kopljasto-lopatastih nikama vezanim uz platno i konac ogleda um preslica, koristilo se uobičajeno tesan je osnov jetnički smisao i maštovitost žene, dotle je nog stabla i lopatice, a rijetko pilenje i tokare upravo preslica dala priliku za umjetničko iz nje. Kod unošenja motiva na okrugli (kod kri- ražavanje muškarca. To tim više jer preslica žastih preslica) ili lopatasti dio preslice, ovi je bila ponaj češće poklon za ženu, pa je morala narodni majstori koristili su se svim oblicima i lijepo izgledati. načinima rezbarenja: od crtoreza i rovašenja Cvetko Popović je i na primjeru bosansko- (duboreza) do izdubljivanja i proboja (prema -hercegovačkih preslica zamijetio da se upravo Barleku). »kopljasto-lopataste preslice ističu svojom lje Crtorez je rezbarenje površine preslice plit potom nad ostalim preslicama«. I na podrav kim crtama i urezima (trokutićima i drugim skim preslicama motivi su, uglavnom, izraženi oblicima), čime se dobivaju raznovrsni motivi. geometrijskim biljnim i životinjskim ornamen Ovaj način rezbarenja pogotovo je mnogo pri tima. Dok je ornamentika kod dobrog dijela mjenjivan kod lopatastih, kopljastih i kopljasto- preslica izražena krupnim, dapače grubim crta -lopatastih preslica. Kvalitetniji oblik rezbarenja ma, kao da izražava snagu i odlučnost svoga jeste duborez ili rovašenje, a to je dublji prerez rezbara, dotle je ornamentika na dijelu preslica koji najčešće daje izvađenom dijelu drveta ob (osobito iz Virja, Molvi, Bregi, Đurđevca i nekih lik klina (osobito kod vađenja trokuta različitih drugih naselja) sva u nekakvim kitnjastim zna oblika i spleta). Rovašenje je dosta zastupljeno kovima, koji su gotovo filigranski izrezani, iz i kod podravskih preslica. Nešto manje, podrav ražavajući i na taj način unutrašnja intimna ski narodni rezbari služili su se kod izrade pres osjećanja narodnog majstora. lica izdubljivanjem — što je zapravo plitko rezbareni reljef kojim se dobivaju razni likovi ili I na podravskim preslicama nalazimo vrlo geometrijski motivi. Također u Podravini ima veliku raznovrsnost i različitost motiva i orna preslica kojima su neki ukrasi (srca, križevi i mentike, ali ima svakako i mnogo dodirnih to slično) izrađeni s probojem — to jest vađenje čaka s preslicama susjednih krajeva i ostalih kompletnog dijela drveta na određenom mjestu područja slavenskog juga. Tako susrećemo razli (motivu). Određena specifičnost, iako to nalazi čite cik-cak linije, različito položene trokutiće, mo i u nekim drugim krajevima slavenskog ju krugove, kružiće s točkom u sredini, rozete ga, jeste ukrašavanje bojama određenih dijelo (raznih oblika i boja krakova), S-motive u kom va motiva, a ima i primjera umetanja ogledalca binacijama, svastiku (ponajčešće modificiranu), i sličnih predmeta, kao i drugih materijala, što pletenac, kvadratiće (šrafirane i različito polo je skladno ukomponirano u cjelinu osnovnog žene), zatim biljne ornamente (cvjetove, ruže, motiva preslice. Ovo se pogotovo odnosi na kop- grančice, listove, vinovu lozu i slično), motive ljaste i lopatasto-kopljaste preslice iz naselja iz ljudi i životinja, ptica, pčela i slično. Kod pod među Koprivničkih Bregi i Đurđevca (naročito ravskih preslica česti je motiv i sakralno obi iz Virja, Molvi, Kloštra i Sesveta). lježje — rimokatoličko ili pravoslavno (na Bilo U pravilu preslice je radio svaki momak gori). Ovi su motivi najčešće u obliku karakte (muž) za sebe (to jest, za poklon), a rjeđe je u rističnog križa, oznake IHS ili na koji drugi prošlosti davao da mu je izradi po narudžbi način. Zanimljivi su svakako i primjeri preslica netko drugi (i to je radio> po skrivečki). Među u kojima je narod izrazio svoj bunt protiv fašiz tim, u novije vrijeme (između dva rata) posto ma i okupatora u doba drugog svjetskog rata — jali su i afirmirani seoski izrađivači preslica, primjerice, preslica s petokrakom zvijezdom iz pa su se one kod njih naprosto mogle naručiti Javorovca izrađena na početku okupacije.

298 Nije rijedak slučaj da su narodni rezbari na 6. ZAKLJUČAK — Podravina pripada u one preslicama urezivali i svoje ime, godinu izrade, jugoslavenske i hrvatske krajeve u kojima je zatim ime svoje voljene djevojke ili žene kojoj bogatstvo preslica osobito izraženo i čija je li je preslica i bila namijenjena, pa i koji stih ili kovna i umjetnička vrijednost neosporna. Up narodnu uzrečicu (ili događaj). Evo jednog pri ravo stoga što su, dakle, podravske preslice izu mjera unošenja stiha: »Pređi, pređi prelica, dra zetno vrijedan entografski materijal i svjedok ga moja ružica, gde ko klas, gde ko las, gde ko narodne kulture jednog vremena, njima se, ubu vrapčeva glava, onda buš prelja prava, da si mi duće, treba posvetiti dužna istraživalačka i za zdrava« (zabilježio Josip Turković). Zanimljivo štitna pažnja. To, ponajprije, znači da bi struč je spomenuti da su Podravci posizali i za bojom njaci iz muzeja i drugih znanstvenih ustanova kod dovršavanja preslice i vješto je ugrađivali trebali što prije obaviti inventarizaciju posto u opći dojam ornamentike. Među ostalim, ko jećih podravskih preslica, kako bi se na temelju ristila se tehnika inkrustacije crvenim, žutim, nje moglo prići sistematizaciji i znanstvenom is zelenim, plavim i crnim pečatom, dok su neke traživanju, a uz to preslice bi se zaštitile od preslice i pokositrene, a neke su pak dobile i stalne devastacije i otuđivanja. Na poslu prikup malo zrcalo ugrađeno na pogodnom mjestu u ljanja i zaštite preslica muzejima i drugim us izrezbarenom ornamentu. tanovama osobito bi trebali pomoći nastavnici Stilske granice između pojedinih motivika i i drugi kadrovi na podravskom selu. O komplet ornamentike među podravskim selima nemogu nom procesu prerade konoplje i lana s opisima će je povući čvrstim linijama, jer su se preslice poslova i pratećih alata (s autohtonom termino poklanjale i miješale (i s drugih, udaljenijih po logijom, običajima, pjesama i slično), valjalo bi dručja), miješali su se i utjecaji, ali ipak neke što prije napisati knjigu (ili temeljitu studiju) generalne razlike postoje. U Kloštru Podrav i tako spasiti ovu vrijednu etnografsku građu skom i Sesvetama Podravskim preslice su uske zaborava. Muzeji trebaju, ubuduće, više pažnje i duguljaste, kao da podsjećaju na otmjenost posvetiti odgovarajućoj zaštiti, deponiranju i gotike i bogato su rezbarene, a neke ukrašene izlaganju preslica, kako bi se one zaštitile za po crvenom, bijelom i plavom bojom. U Molvama koljenja i u punom svojem sjaju prezentirale je karakteristična sitna geometrijska i druga publici. Valja, također, razmisliti i o izuzetnim ornamentika, dok su đurđevačke preslice tako mogućnostima ukompooiravanja motiva s pres đer bogato urešene, počesto inkrustirane na di lica u oblike suvremenog življenja (putem suve jelovima zelenim, plavim i crvenim pečatom, a nira, kod oblikovanja namještaja i općenito in ima primjera da je držak preslice ukrašen prste terijera, kod gradnje ograda i slično), jer ma nastim urezima izlivenim u olovu (!). Osobito štovitost starih narodnih majstora upravo je za nacifrane su preslice iz Vir ja, koje može resiti divljujuća, te može oplemeniti život i današnjih epitet najmaštovitijih u našem kraju. S druge i sutrašnjih generacija. strane, u Novigradu Podravskom, Hlebinama, Đelekovcu, Bregima, Delovima i okolnim nase ljima manje pozornosti posvećivalo se detalju, a ornamentika je krupnijih figura, grublja i od lučnijih crta (Josip Turković). Naravno, križaste preslice, uglavnom iz naselja zapadno od Ko privnice, manje su kitnjaste, a neke uopće nisu izrezbarene (to se pogotovo odnosi na naselja u legradskoj Podravini i prema Ludbregu i Međi murju), dok je u Prekodravlju (i ponegdje drug dje na zapadu) zastupljen i viličasti tip preslice, također neukrašen rezbarijama. »Preslica nije slučajno najčešći predmet li kovnog izražavanja. Toj vještini stariji su po dučavali dječake i momke. Preslica je istodob no i alat i ukras i predmet velike pažnje djevo jaka. Lijepa preslica je znak ugleda; o njoj se govori, na njoj se zavidi, uz nju se pričaju pri če i zgode i pjevaju pjesme. I, napokon, preslica se čuva cijela života i oporučno ostavlja u nas ljeđe« (Josip Turković).

299 7. IZVORI I LITERATURA — 1. Vlastite zabilješke i do kumentacija autora članka, 2. Dokumentacija i zbirka pres lica Muzeja grada Koprivnice, 3. Zbirka preslica Josipa Turkovioa iz Virja, 4. Zbirka preslica i dokumentacija Želj- ka Kovačića iz Sesveta Podravskih, 5. Zbirka preslica za vičajne muzejske zbirke Đelekovec, 6. Zbirka preslica zavi čajnog muzeja u Virju, 7. Zbirka preslica Osnvone škole Podravske Sesvete, 8. Zbirka preslica područne Osnovne škole Prugovac, 9. Preslice iz ostalih privatnih zbirki u Po dravini, 10. Milovan Gavazzi: Praslavenski prilozi i problemi. L ud S law ianski, B-3-10, 30, K rak o w 1929., 11. Cvetko Po pović: Bosansko-hercegovačke preslice i vretena, Glasnik zem aljskog m uzeja u S arajev u , V III., Sarajevo 1953., 12. Arthur Haberlandt: Volkskunst der Balkanländer, Wien 1919., 13. Jo sip B arlek: Z birka p reslica u E tnografskom m u zeju u Zagrebu, rukopis, Zagreb 1980., 14. Milovan Gavazzi: Sudbina stare f-lavenske baštine kod Južnih Slavena, Bib lio tek a EDJ-2, B eograd 1959., 15. Jo sip Turković: Podravsko rukotvorje, Podravski zbornik, Koprivnica 1978., 16. Milovan Gavazzi: Kulturna analiza etnografije Hrvata, Narodna sta rin a , 16. i 17., Zagreb 1928., 17. Z b o rn ik M uzeja g rad a K o p riv n ica 1946-1953., 18. V inko Žganec: H rv atsk e n aro d n e p o p ijev k e iz okolice K oprivnice, JAZU, Zagreb 1962., 19. Dr. Leander Brozović: Građa za povijest Koprivnice, Pod rav sk i zb o rn ik , K oprivnica 1978., 20. D ragutin F eletar: Po dravina, monografija, Koprivnica 1973., 21. Josip Fluksi: Preslice — podravska etnografska specifičnost, Muzejski vje snik, broj 3, Koprivnica, veljača 1980. Crteže izradio: Josip Fluksi

Naredne stranice:

TABLA I. — Đelekovec 1, 4, 5, 9, 10, 12, 13, 15, 16, 17 i 18, Ivanec 2, 6 i 14, Podravska Subotica 3, Imbriovec 7 (A i B), 8 i 11. TABLA II. — Peteranec 1 (A i B), 2 (A i B), 3 (A i B), 4 i 8, Torčec 5 (A i B), Hlebine 6 i 7, Sigetec 9 TABLA III. — Koprivnički Bregi 1, 2, 3 i 4, Plavšinac 5, 6 i 7, Javorovac 8, Delovi 9, 10 i 11, Koprivnička Rijeka 12, Jagnjedovac 13, Kame nica 14, Peščenik 15, Radeljevo selo 16 TABLA IV. — Reka 1, Koprivnička Rijeka 2, Jagnjedovac 3, 4, 5 i 7, Kamenica 6, Dragano- vac 8, Vlaislav 9, Javorovac 10, Miklinovec 11, 12 i 13, Đelekovec 14, Sigetec 15, Hlebine 16, 17 i 18, Delovi 19 i 20 TABLA V. — Novigrad Podravski (sve preslice) TABLA VI. — Virje 1 (A i B), 2, 3 (A i B), 4, 5 (A i B), 6, 7, 8, 9 i 13, Novigrad Podravski 10 (A i B), 11 i 12 TABLA VII. — Novigrad Podravski 1, 2, 3, 4, 5, 7, 8, 9 i 11, Gotalovo 6, Plavšinac 10, Virje 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18 i 19, Molve 20 i 21 TABLA VIII. — Torčec 1, Stari Bošljani 2 (A i B), Šemovec 3, 4 (A i B), Miholjanec 5 (A i B), Hlebine 6, Molve 7, Jagnjedovac 8, Novačka 9, Delovi 10, Virje 11 i 12, Kladare 13, Kalinovac 14 (A i B) TABLA IX. — Prugovac 1 (A i B), 2, 3 (A i B), 4, 5 (A i B), 6, 7 (A i B), 8, 15, 16, 17 i 18, Đurđe vac 9 (A i B) i 10, Kloštar Podravski 11 i 12, Kozarevac 13, Kladare 14, Podravske Sesvete 19, 20, 21 i 22 TABLA X. — Podravske Sesvete (sve preslice)

300

TABLA I I

302 TABLA I I J TABLA IV

TABLA VI 307 TABLA V I I I

308 TABLA IX

309