Josip FLUKSI Preslice u Podravini (Prilog poznavanju važnosti preslica u od pet stotina preslica, a najviše ih se nalazi etnografskoj baštini gornje hrvatske Podravine) u zbirci Muzeja grada Koprivnice, zatim u pri­ vatnoj zbirci slikara Josipa Turkovića u Virju, 1. UVOD — Postoje tvrdnje da je preslicu te u zbirkama zavičajnih muzejskih zbirki u iskopao znameniti Schliemann iz ruševina Tro­ Đelekovcu, Virju, Kalinovcu i osnovnih škola je (Cvetko Popović), ovo drevno žensko poma­ u Sesvetama i prugovcu, u privatnim zbirka­ galo koristili su zasigurno i Egipćani (Arthur ma Željka Kovačića u Podravskim Sesvetama i Haberlandt), a preslica je, svakako, vrlo važno drugdje. Iako upravo podravske preslice pripa­ obilježje etnografije Slavena (Milovan Gavazzi). daju među najraskošnije, najukrašenije i naj­ I u Podravini je preslica jedan od sinonima maštovitije (po svojem likovnom izričaju) me­ prebogate narodne etnografske baštine. Dapače, đu preslicama slavenskog juga, ipak je o njima upravo ovdje, uz neke druge krajeve Hrvatske i vrlo malo pisano (ponešto Franjo Kuhač, zatim Jugoslavije, preslica se vinula do zavidne ra­ Vinko Žganec, Ivan Ivančan, pa Josip Turković, zine maštovitog likovnog narodnog stvaralaštva, Dragutin Feletar, Josip Fluksi i drugi), a još te je u punom smislu postala »darom ljubavi, do danas nije sačinjena njihova stručna siste­ koji mahom poklanjaju momci djevojkama za matizacija i znanstvena obrada. To je, prije sve­ zaručni poklon« (Haberlandt). ga, rezultat nedostatka etnografa u stručnim Uopće je poznato da u ukupnoj etnografskoj timovima podravskih (i bližih) muzeja, kao i baštini Podravine (a slično je i s drugim našim određene nebrige za proučavanje ovoga blaga, krajevima) predmeti, koji su se koristili za pre­ što s druge strane rezultira i zahuktalom de­ radu lana i konoplje u narodno platno, zauzi­ vastacijom podravske etnografske baštine (raz- maju najbrojnije i najupečatljivije mjesto. Od našanjem). Težnja je ovoga napisa da upozori sadnje konoplje ii lana, preko žetve, namakanja na bogatstvo i važnost ovog etnografskog bla­ stabljika u potocima i rijekama, pa osobito do ga, kako bismo i prašnjavim, paučinastim i prerade stabljika u vlakna i platno, čitav taj često zadimljenim preslicama, koje se počesto proces (narodni ritual) prati niz zanimljivih i skrivaju na tavanima i u hambarima i komo­ karakterističnih alata, koji predstavljaju ne sa­ rama, posvetili dužnu pažnju i zaštitu. mo uporabnu već i likovnu vrijednost. Ovi ala­ ti obiluju različitim narodnim imenima koja se 2. TIPOVI PRESLICA — Još 1929. godine naš razlikuju od sela do sela, od kraja do kraja. znameniti etnolog Milovan Gavazzi dao je os­ U kompleksu tih pomagala, koje su izrađivali novnu tipologiju preslica slavenskog juga (u mnogobrojni narodni meštri, naročito se lje­ jednom Krakowskom časopisu), što je postala potom i maštovitošću ističe preslica. i osnovica daljnjeg proučavanja ii sistematizaci­ je (Popović, Brlek i drugi). Prema Gavazziju Gavazzi navodi još praslavensku genezu to­ osnovni tipovi preslica su slijedeći: 1. Paličasti ga imena, koje je, stoga, i u Podravini udoma­ tip, 2. Prstenasti ili koljeničasti, 3. Prekršteni ili ćeno od pamtivijeka. Preslica je naoko nevažni krstasti, 4. Viličasti, 5. Vršičasti, 6. Konični ili dio pribora za preradu lana i konoplje, ali za­ stožasti, 7. Kopljasti, 8. Lopatasti, 9. Buzdova- hvaljujući neiscrpnoj mašti narodnih majstora, nasti ili jabučasti, 10. Kružni tip preslice. Ka­ dobila je posebno mjesto u etnografiji naših snije je Gavazzi naveo još jedan tip: 11. Brklja- krajeva. U Podravini je služila poglavito kao sti tip preslice (navodi ga i Cvetko Popović u sastavni dio kolovorata — kao štap (držač) na Bosni i Hercegovini). koji se učvršćivala kudelja (povesmo) u proce­ su ručnog stvaranja pređe, a rjeđe su žene (na Ovdje se nećemo podrobnije baviti svim na­ paši ili slično) držale preslicu s kudeljom ispod vedenim tipovima preslica, već ćemo nešto vi­ miške i prele. Dakle, preslica je imanentno še podataka (uz mnoštvo crteža) navesti o onim žensko pomagalo kod predenja, a izrađivali su osnovnim tipovima koje nalazimo na području je izričito muškarci, pa je tako ona postala gornje hrvatske Podravine (ova istraživanja od­ simbolična veza dvaju spolova i otuda joj toliko nose se, uglavnom, na područje općina Kopriv­ (lirsko) značenje u narodnom životu i maštovi­ nica i Đurđevac). Na osnovi istraženog fundusa tost izrade. preslica (više od četiri stotine proučenih eg- Od domaćih muzejskih zbirki preslica osobi­ zemplara, od kojih nema dva jednaka), može­ to je bogata ona Etnografskog muzeja u Za­ mo nedvojbeno zaključiti da u Podravini uve­ grebu, od kojih su neke i iz Podravine (Josip like prevladava kopljasti tip preslice. To je tip Barlek), zatim Zemaljskog muzeja u Sarajevu, preslice koji ima razmjerno kratki držač (koji uglavnom iz zapadne Bosne (Cvetko Popović), se zatiče u kolovrat ili stalak), a dugu urešenu Etnografskog muzeja u Beogradu, itd. Koliko lopaticu za držanje kudelje. Ova lopatica je u je meni poznato, u Podravini je sačuvano više pravilu nešto uža na završetku (gornjem đije- 296 lu), a šira na početku (donjem dijelu), pa otuda progutala je panonska memla, požari i ljudska i naziv: kopljasta. Na lopatici, koja zna biti i nebriga. Uz to, preslice u Podravini prije XVIII. šira od deset centimetara, narodni umjetnik stoljeća nisu bile toliko nacifrane i izrezbarene, dao je oduška svojoj mašti: tu se nalaze mno­ pa su se i manje štovale i čuvale kao etnograf­ gobrojni rezbareni i obojeni uresi i motivi. Ne­ ska i likovna vrijednost. Konačno, pravi proc­ ke od tih preslica su sa strane urezane poput vat tkalačkog kućnog obrta, uz obilje narodnih pile (i pilaste, zubaste), a ima i neukrašenih. običaja, bilježimo u Podravini osobito u proš­ Lopataste preslice nalazimo u Podravini u lom stoljeću, pa je preslica bila neophodni pra­ malom broju. To su preslice s osjetno širom, tilac (i cimer) takvog gospodarskog razvoja. ali nešto kraćom, jednostavnom ili vrlo bogato rezbarenom lopaticom. Kod ovog tipa lopatica O preciznoj teritorijalnoj rasprostranjenosti je jednako široka na početku i na kraju (ili podravskih preslica teško je govoriti (brojčano i sasvim malo sužena na vrhu). Zbog određene po tipovima), jer su se preslice miješale, a s specifičnosti podravskih preslica, ovdje bih na­ njima i utjecaji izrade. Ipak, možemo navesti neke okvirne podatke io prostornoj rasprostra­ značio jedan prijelazni tip — to su kopljasto- njenosti preslica prema mjestu nalaza (na os­ -lopataste preslice. One imaju razmjerno dugu novi oko 400 istraženih egzemplara). Jednu ili vi­ lopaticu i to podosta široku, ali ipak suženu na še preslica očito je u ne tako davnoj prošlosti vrhu, tako da ne pripadaju niti čisto lopatastom, imalo svako seosko domaćinstvo, a do danas ih ali niti kopljastom tipu. I ovdje je, naravno, je najviše očuvano u naseljima istočno od Ko­ lopatica jednostavna ili bogato ukrašena, a privnice pa sve do Đurđevca. Tako iz Koprivnič­ ovom tipu u Podravini pripada veliki postotak kih Bregi, Peteranca, Torčeca, Sigeca, Hlebina, preslica. Još je raširen i prekršteni ili križasti Novigrada Podravskog, Vir ja, Molvi, Đurđevca tip preslice. To je preslica sastavljena od ok­ i okolnih mjesta potječu ne samo mnogobrojni ruglog pruta uobičajenih dimenzija, koji je primjerci preslica, već su one i izrazito maštovi­ prekrižen jednim kratkim istesanim prutićem to oblikovane d izrezbarene. Ove preslice, uglav­ (u obliku križa). I na ovom jednostavnom tipu nom, pripadaju tipu kopljaste i kopljasto-lopa- preslice narodni umjetnik nanio je maštovite taste preslice. U naseljima istočno od Đurđevca rezbari je, pa je većina križastih preslica, tako­ (Podravske Sesvete, Kloštar Podravski i druga) đer, ukrašena rezbari jama. U Podravini, naro­ nalazimo tipove izrazitije kopljaste preslice čito u selima sjevero-zapadno od Koprivnice (uža i izduženi ja lopatica), a zapadno i sjevero­ (Ivanec, Imbriovec) ima velik broj preslica čije zapadno od Koprivnice (prema Rasinji i Lud­ su lopatice duge i nazubljene poput pile, te ih bregu) tipove križaste i zubaste preslice (ukra­ slobodno možemo svrstati u zubasti ili pilast? šene i neukrašene). Naravno, ima i vrlo izmi­ tip preslice (rasprostranjene su uglavnom gdje i ješanih tipova i nalaza, što govori o međusob­ križaste). nim utjecajima narodnih rezbara, ali i o živim Viličasti tip preslice vrlo je malo zastupljen migracijama preslica (ženidbama, poklonima i i to, uglavnom, u Prekodravlju. Ova vrsta je slično). U Prekodravlju nalazimo, uz kopljasto- jednostavna preslica i oblika okrugla štapa, ko­ -lopatasti i viličasti tip preslice (štap sa zašilje­ ji na vrhu ima ostavljene raširene grane (dvije nim rašljama), a u naseljima uz Dravu prema ili tri), a na njih se stavlja povesmo. Naravno, Međimurju (Legrad, Veliki otok, Podravska podrobnija istraživanja otkrila bi vjerojatno u Selnica) uglavnom križasti tip bez rezbari ja, itd. Podravini i neke druge vrste i podvrste preslica Na Bilo-gori preslice se po tipu bitnije ne raz­ (prema Gavazziju), poput prstenaste, stožaste i likuju od onih iz podravske ravni, ali ima zna­ drugih, ali one su vrlo rijetke i nisu karakte­ čajnih razlika u načinu ukrašavanja i ornamen­ ristične za naš kraj. tici (osobito kod pravoslavnog življa). 3. RASPROSTRANJENOST I STAROST — U svojim dosadašnjim istraživanjima uglav­ Josip Barlek navodi da su u zbirci zagrebačkog nom sam proučavao preslice iz slijedećih pod­ Etnografskog muzeja mnogi primjerci preslica ravskih gradova ili mjesta: Koprivnica, Mikli- stari i sto godina,