Program Ukupnog Razvoja Grada Đurđevca Za Razdoblje Od 2011. Do 2013

Gradsko vijeće Grada Đurđevca Stjepana Radića 1 48 350 Đurđevac

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA ĐURĐEVCA ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2013. GODINE

U Đurđevcu, srpanj 2011.

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA ĐURĐEVCA ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2013.

Đurđevac, srpanj, 2011.

Koordinator izrade:

2 Upravni odjel za pripremu projekata i razvoj Grada Đurđevca S A D R Ž A J:

1. UVOD - ZNAČAJ PUR-a …………………………………………………………….. 6

1.1. Proces izrade PUR-a……………………………………………………………… 6

2. KRATKI PRIKAZ POVIJESTI ĐURĐEVCA………………………………………… 9

3.ANALIZA STANJA……………………………………………………………………… 10

3.1.Prostor……………………………………………………………………………….. 10 3.1.1.Položaj grada…………………………………………………………………… 11 3.1.2.Reljef, klima. tlo i hidrografska obilježja ………………………………...... 14 3.2. Stanovništvo u Županiji i Gradu Đurđevcu……………………………………… 17 3.3. Struktura stanovništva (po dobi, spolu, obrazovanosti, radnoj sposobnosti i nezaposlenost)…………………………………………………………………………… 19 3.4. Prirodno i kulturno nasljeđe………………………………………………………. 28 3.4.1. Predispozicije prirodnih karakteristika………………………………………. 28 3.4.1.1.Đurđevački pijesci…………………………………………………………. 29 3.4.1.2.Bilogora…………………………………………………………………...... 30 3.4.1.3.Park šuma „Borik“…………………………………………………………. 31 3.4.2.Eksploatacija plina, šljunka i pijeska…………………………………………. 32 3.4.3.Obnovljivi izvori energije………………………………………………………. 33 3.5. Kulturno – povijesna baština, kulturni i sportski objekti……………………….. 38 3.5.1. Zaštićeni spomenici kulture………………………………………………...... 38 3.5.1.1. Stari grad………………………………………………………………...... 38 3.5.1.2. Galerija „Stari grad“………………………………………………………. 40 3.5.1.3. Crkva sv. Jurja…………………………………………………………….. 41 3.5.1.4. Kapela sv. Rozalije……………………………………………………….. 42 3.5.1.5. Kapela Srca Isusova……………………………………………………… 42 3.5.1.6. Kapela Trpnog Isusa……………………………………………………… 42 3.5.1.7. Kapelica BDM od sedam žalosti………………………………………… 42 3.5.2. Picokijada i Legenda o Picokima……………………………………………. 43 3.5.3. Etnološko blago - etnografska zbirka Slavka Čambe……………………... 44 3.6. Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura……………………………..……… 45 3.6.1.Poduzetništvo i obrtništvo / po djelatnostima ………….……...... ………. 46 3.6.1.1. Poduzetništvo po djelatnostima u gradu Đurđevcu…..………………. 46 3.6.1.2. Usporedba grada Đurđevca sa Koprivničko – križevačkom županijom….………………………………………………………………………………. 47 3.6.1.3. Struktura poduzetnika po veličini u Gradu…………………………...... 47 3.6.1.4. Usporedba sa Koprivničko – križevačkom županijom………………… 49 3.6.2. Struktura poduzetništva po djelatnosti u 2009. godini…………………….. 49 3.6.3. Struktura prihoda i rashoda……………………………………………...... 50 3.6.3.1. Struktura prihoda i rashoda u gradu Đurđevcu……………………...... 50 3.6.3.2. Usporedba sa Koprivničko – križevačkoj županiji prema prihodima i rashodima………………………………………………………………………………….. 51 3.6.4. Dobit i gubitak poduzetnika…………………………………………………... 53 3.6.5. Zaposlenici po djelatnostima…………………………………………………. 53 3.6.5.1. Zaposlenici po djelatnostima u gradu Đurđevcu………………………. 53

3 3.6.5.2. Usporedba sa Koprivničko – križevačkom županijom prema plaćama i naknadama……………………………………………………………………. 57 3.6.6. Srednje poduzetništvo na đurđevačkom području………………………… 59 3.6.7. Obrtništvo………………………………………………………………………. 94 3.6.8. Izvoz i uvoz u Koprivničko – križevačkoj županiji i Đurđevcu…………….. 96 3.6.9. Bruto domaći proizvod……………………………………………………...... 99 3.6.10. Poduzetničke zone………………………………………………………...... 101 3.6.10.1. Poslovno industrijska zona A………………………………………...... 103 3.6.10.2. Poslovno radna zona B…………………………………………………. 107 3.6.11. Analiza provedenog anketiranja gospodarstvenika……………………… 109 3.6.12. Poljoprivreda i šumarstvo…………………………………………………… 114 3.6.12.1. Šumarstvo………………………………………………………………... 114 3.6.12.2. Poljoprivreda……………………………………………………………... 118 3.6.12.3. Stočarstvo………………………………………………………………... 121 3.6.12.4. Vinogradarstvo………………………………………………………...... 124 3.6.12.5. Voćarstvo………………………………………………………………… 127 3.6.13. Analiza anketa poljoprivrednika……………………………………………. 129 3.6.14. Turizam……………………………………………………………………….. 138 3.7. Prometna i komunalna infrastruktura……………………………………………. 152 3.7.1. Cestovni promet…………………………………………………………...... 152 3.7.2. Željeznički promet…………………………………………………………...... 161 3.7.3. Zračni promet………………………………………………………………….. 161 3.7.4. Telekomunikacijski promet i veze…………………………………………… 162 3.7.5. Pošta……………………………………………………………………………. 164 3.7.6. Energetski sustav……………………………………………………………… 164 3.7.7. Prijenos i distribucija plina……………………………………………………. 169 3.7.8. Vodoopskrbni sustav………………………………………………………….. 174 3.7.9. Postupanje s otpadom…………………………………………………...... 184 3.7.10. Javne gradske površine………………………………………………...... 186 3.7.10.1. Zeleni otoci………………………………………………………………. 186 3.7.10.2. Groblja……………………………………………………………………. 187 3.7.10.3. Uređenje grada Đurđevca……………………………………………… 188 3.7.10.4. Zimska služba………………………………………………………...... 192 3.7.10.5. Gradska tržnica………………………………………………………….. 192 3.8. Društvena infrastruktura………………………………………………………...... 194 3.8.1. Organizacija uprave grada i javnih službi………………………………...... 194 3.8.1.1. Gradski proračun………………………………………………………….. 197 3.8.2. Državna uprava i institucije………………………………………………...... 210 3.8.3. Socijalna skrb………………………………………………………………….. 215 3.8.4. Odgoj i obrazovanje…………………………………………………………… 218 3.8.4.1. Dječji vrtić „Maslačak“……………………………………………………. 218 3.8.4.2. Osnovna škola Grgura Karlovčana…………………………………….. 220 3.8.4.2.1. Osnovna glazbena škola…………………………….………………. 224 3.8.4.3. Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva………………………………………...... 224 3.8.4.4. Strukovna škola Đurđevac……………………………………………….. 226 3.8.5. Kultura………………………………………………………………………….. 230 3.8.5.1. Gradska knjižnica…………………………………………………………. 230 3.8.5.2. Centar za kulturu………………………………………………………….. 233 3.8.5.3. Etnografska zbirka…………………………………………………...…… 234 3.8.5.4. Sport i rekreacija………………………………………………………….. 240

4 3.8.5.5. JVP Đurđevac...... 242

4. SWOT ANALIZA……………………………………………………………………….. 246

5. STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA GRADA …………………………………… 249

5.1. Vizija i strateški ciljevi Grada Đurđevca………………………………………… 249 5.2. Prioriteti i mjere usmjereni razvoju Grada Đurđevca………………………...... 251

6. PROVEDBA PUR-a GRADA ĐURĐEVCA...... 259

6.1. Sustav praćenja i provedbe...... 260 6.2. Akcijski plan PUR-a Grada Đurđevca...... 261

7. KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA GRADA ĐURĐEVCA ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2013. GODINE...... 280 7.1. Komunikacijska načela...... 280 7.2. Nositelji i sustav provedbe...... 280 7.3. Ciljevi Komunikacijske strategije...... 281 7.4. Ciljne skupine Komunikacijske strategije...... 281 7.5. Aktivnosti i komunikacijski alati...... 282 7.6. Akcijski plan Komunikacijske strategije...... 283

8. OPERATIVNI PLAN ZA RAZDOBLJE OD 2011. – 2013. GODINE...... 285

5 1. UVOD - ZNAČAJ PUR-a

Program ukupnog razvoja (PUR) je dokument koji služi kao podloga za odlučivanje oko bitnih strateških pitanja razvoja svake jedinice lokalne samouprave te se u istu svrhu radi i u gradu Đurđevcu. Strateški cilj koji se želi ostvariti je program razvoja grada Đurđevca. Operativni ciljevi su: - determinirati pravce razvoja na bazi analize postojećeg stanja u gospodarstvu, mogućih prirodnih, ljudskih i drugih resursa, - stvoriti preduvjete za partnerstvo između javnog, privatnog i poslovnog sektora, te - olakšati put do različitih sredstava domaćih i inozemnih fondova financiranja. Program ukupnog razvoja Grada usklađen je sa Županijskom razvojnom strategijom. Ovim se dokumentom definira vizija, ciljevi i prioriteti grada za slijedeće tri godine te putovi i načini kako ih ostvariti. Uz analizu postojećeg stanja, provedena SWOT analiza pokazala je što su slabe točke i moguće prijetnje daljnjem razvoju, ali i s kojim snagama (prednostima) grad raspolaže te koje su mu mogućnosti i prilike za daljnji razvoj.

Radna skupina predložila je strateške pravce razvoja i niz potencijalnih projekata te okvirni vremenski i troškovni plan implementacije, s potencijalnim izvorima sufinanciranja. Provedbu ovakvog operativnog plana potrebno je poticati raznim mjerama, aktivno sudjelovati na njegovoj realizaciji i jednom godišnje o njemu raspravljati, po potrebi ga revidirati i nadopunjavati.

Važnost ovakvog dokumenta još je veća ako se ima u vidu trenutak njegova donošenja – globalna ekonomska kriza koja se upravo manifestira u našoj zemlji, pa tako i u gradu Đurđevcu, praćena izrazitim poteškoćama u gospodarstvu i povećanjem nezaposlenosti.

1.1. Proces izrade PUR-a

Na izradi PUR-a surađivali su projekt manageri Razvojne agencije Sjever – DAN d.o.o. s radnom skupinom od 15 članova predstavnika grada Đurđevca. Za posebna područja konzultirani su predstavnici poslovnog sektora i civilnog društva tako da su uključeni predstavnici šire zajednice u izradu ovog dokumenta. Od početka ožujka 2011.g., PUR je predan Upravnom odjelu za pripremu projekata i razvoj na konačnu obradu i pripremu za tisak. Upravni odjel sačinjava 11 osoba, od čega je jedna osoba koordinator izrade dokumenta, 6 visokoobrazovanih ekonomistica, 1 prvostupnica ekonomije te tri osobe s višom školom, smjer upravno pravo. Na temelju 7 radionica u grupama i 10 održanih sjednica Radne skupine identificirani su glavni i razvojni problemi razvoja mikroregije, analizirane prednosti i nedostaci te utvrđene mogućnosti razvoja. Ovim dokumentom definiraju se vizija, ciljevi i prioriteti grada za slijedeće tri godine te putovi i načini kako ih ostvariti. Za ovaj važni dokument Grada Đurđevca poslano je 35 dopisa, kontaktirane su mnoge ustanove i osobe. Konzultirani su predstavnici poslovnog sektora i civilnog društva tako da su uključeni predstavnici šire zajednice u Gradu Đurđevcu. Zrada analize stanja odvijala se kroz

6 radionice i ankete, zatim SWOT analiza koja se također odvijala kroz radionice Radne skupine. Članovi Radne skupine pokrivaju široki raspon djelatnosti te kao stručnjaci posjeduju osobne spoznaje i iskustva iz svoje domene rada. Na početku izrade dan je pregled cijelog procesa, način izrade dokumenta - metodologija i okvirni vremenski plan izrade dokumenta te upoznavanje s glavnom terminologijom. Shema br. 1.: Shematski prikaz procesa izrade PUR-a

PRIPREMA PROCESA IZRADE PUR-a

FORMIRANJE RADNE SKUPINE

IZRADA ANALIZE STANJA  ANKETA  RADIONICE

SWOT ANALIZA  RADIONICE

IZBOR VIZIJE I STRATEŠKOG OKVIRA

PRIKUPLJANJE PROJEKTNIH IDEJA

PLAN PROVEDBE PUR-a

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

Pri izradi analize stanja glavni izvor podataka su bili statistički podaci gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo, financije i javne prihode, Upravnog odjela za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo, Hrvatske gospodarske komore, FINE, Državnog zavoda za statistiku; područna jedinica za Koprivničko – križevačku županiju; Ispostava Đurđevac, Ureda državne uprave u Koprivničko – križevačkoj županiji; Pododsjek za gospodarstvo, imovinsko - pravne poslove; Ispostava Đurđevac, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; Regionalni ured za Koprivničko – križevačku županiju, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Državne geodetske uprave; Područni ured za katastar Koprivnica;Ispostava Đurđevac te podaci prikupljeni anketnim upitnicima u kojem su sudjelovale sve stručne službe Grada, a korišteni su i postojeći strateški i prostorni planovi (Regionalni operativni program Koprivničko-križevačke županije za razdoblje

7 2006. – 2013., Županijska razvojna strategija Koprivničko-križevačke županije za razdoblje 2011.-2013., Prostorni plan uređenja Grada Đurđevca, Urbanistički plan uređenja)

Tablica br. 1.: Održane sjednice vezane za izradu PUR-a Grada Đurđevca BROJ BROJ POZVANIH PRISUTNIH BROJ SJEDNICE I ODBORI DNEVNI RED NA NA SJEDNICU SJEDNICI Na sjednici br. 1. potpis ugovora između Grada potpisivanje ugovora Đurđevca i Razvojne agencije 45 29 Sjever – DAN d.o.o. Varaždin o izradi Programa ukupnog razvoja Grada Đurđevca Na sjednici br. 2. Priprema procesa formiranje Radne skupine i početak izrada „Programa 10 8 izrade Programa ukupnog razvoja Grada Đurđevca“ Na sjednici br. 3. radionica i analiza radionica Radne skupine izrada stanja za izradu 19 4 analize stanja i anketa Programa Sjednica br. 4. izrada analize stanja radionica Radne skupine i članovi 31 18 gospodarstva Sjednica br. 5. izrada analize stanja, radionica Radne skupine sa ankete vlasnicima obiteljskih 46 21 gospodarstava i zadruga Na sjednici br. 6. analiza stanja, održana je radionica Radne skupine ankete i radionice Programa na temu kulture i turizma 46 31 Na sjednici br. 7. članovi Radne, sa Odborom za poljoprivredu i ruralni razvoj, prikupljanje 53 34 Centrom za kulturu, JVP Đurđevac, projektnih ideja Komunalijama-Plin d.o.o. te Odborom za strateški i sveobuhvatni razvoj. Sjednica br. 8. izrada SWOT analizebsa članovima SWOT analiza 61 31 Radne skupine i Odbora za Programa

8 poljoprivredu, ruralni razvoj, strateški i sveobuhvatni razvoj Sjednici br. 9. razmatranje izbor vizije i strateškog okvira te konačnog prijedloga razmatranje konačnog prijedloga „Programa ukupnog razvoja Grada 62 28 Đurđevca“ Sjednica br. 10 prezentacija Prezentacija i plan provedbe „Programa ukupnog 20 12 konačnog „Programa ukupnog razvoja Grada razvoja Grada Đurđevca“ Đurđevca“ Izvor: Stručna služba Grada Đurđevca Iz razvojnih potencijala i lokalnih ograničenja, definirana je vizija Grada Đurđevca do 2013. godine te iz nje izvedeni strateški okvir.

2. KRATKI PRIKAZ POVIJESTI ĐURĐEVCA

Najstariji dokazi o naseljenosti Đurđevca sežu u eneolitik, a značajni su dokazi iz 14. – 15. st. pr. Kr. (kasno brončano doba) pronađeni su na području Sirove Katalene. Zbog nestabilnih prilika koje su vladale cijeli srednji vijek, ljudi su gradili kuće uz potoke, močvare ili šume radi obrane od neprijatelja. Tako je i Đurđevac nastao usred močvare na povišenim pješčanim „gredama“. Đurđevac se prvi puta spominje 1267. godine u darovnici kralja Bele IV, a potom 1334. godine kao središte župe Svetog Jurja, dok se utvrda prvi puta spominje u 15. stoljeću. Đurđevačka utvrda je tip nizinske utvrde Wasserburg, okružena vodom, a mostom spojena s podgrađem. O njegovom značaju govori podatak da je Đurđevački posjed obuhvaćao jedno trgovišće i 72 sela sredinom 15. stoljeća. Turska agresija je uvjetovala da ovaj kraj postaje granično područje, nesigurno za stabiliziranu ratarsku proizvodnju i naseljenost, s prevladavajućom stočarskom ekonomijom. Osnivanjem Vojne krajine sredinom 16. stoljeća, Đurđevac postaje hrvatski grad pod austrijskom vojnom upravom sve do 1871. godine. Željezničku prugu Osijek – Virje, sa postajom, Đurđevac je dobio 1909., a produžetak pruge do Koprivnice 1912. godine. Direktna veza s Koprivnicom, Zagrebom, Bečom mnogo je značila za gospodarski razvoj ovog dijela Podravine. Još jedna važna godina za Đurđevac bila je 1929. kada je izvršena elektrifikacija središta Đurđevca. Te godine električnu energiju dobiva Crkva sv. Jurja kao i Paromlin Braun kojeg je do tada pokretala snaga pare. Nakon drugog svjetskog rata Đurđevac postaje društveno-političko i gospodarsko središte cijele đurđevačke Podravine. Krajem sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća počinje razvoj industrije koja uzrokuje laganu demografsku ekspanziju Đurđevca, a tendencija gospodarskog rasta nastavila se do ekonomske krize krajem osamdesetih godina.

9 1997. godine Đurđevac stječe status grada, a grad čini naselje Đurđevac sa 8 prigradskih naselja. U zadnjih nekoliko godina postaje značajno središte prehrambene industrije. Osim toga, grad svoj razvitak temelji na drvnoj i građevinskoj industriji, trgovini i uslugama za cijelo područje đurđevačke Podravine. No industrija koja se razvila u zadnjih nekoliko desetljeća pokazala se nedostatnom i nedovoljnom za dalji razvitak Đurđevca, koji je sa svojom okolicom uvijek bio poljoprivredno - stočarski kraj, što je i danas. Brojne kulturno povijesne znamenitosti i nematerijalna kulturna dobra podloga su za razvoj turizma, čemu se posljednjih godina pridaje posebna važnost. Đurđevac je u prošlosti imao važnu upravnu funkciju, a i danas gradu Đurđevcu gravitiraju sva naselja iz sastava bivše općine, zbog njegove opremljenosti upravnim i drugim centralnima funkcijama te dobre opremljenosti društvenom infrastrukturom. Upravno područje grada Đurđevca danas obuhvaća naselje Đurđevac i osam prigradskih naselja.

3. ANALIZA STANJA

Ova analiza promatra grad Đurđevac s geografskog, gospodarskog i kulturnog aspekta, te pri tom analizira lokaciju, klimu, reljef i tlo, a potom stanovništvo i razvijenost gospodarskih subjekata kao i civilnih institucija.

3.1. Prostor

Grad Đurđevac prostorno pripada Panonskoj nizini, na njenom je južnom rubnom području i porječju rijeke Drave, a južna rubna naselja Đurđevca nalaze se na prvim brežuljcima Bilogore. Na plodnim terasama smještena su najveća naselja Podravine, prometnice i poljoprivredne površine. Sjeverno i istočno od Đurđevca proteže se korito rijeke Drave koja je osnovno geografsko obilježje ovog kraja. Ovo je kraj bogat vodotocima, umjetnim jezerima, barama i vlažnim staništima. Samo desetak kilometara od Đurđevca nalazi se rijeka Drava sa svojim brojnim rukavcima i mrtvajama.

Slika br. 1: Orto foto prikaz Đurđevca

Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

Nizinski dio Podravine oko Đurđevca sastoji se od aluvijalne ravni, pješčare i dviju pleistocenskih terasa. Na njihovom kontaktu smješten je Đurđevac, a visinski odnosi kreću se od 117 do 124 m n/v.

3.1.1. Položaj grada Grad Đurđevac smješten je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a u upravno- administrativnom pogledu pripada Koprivničko-križevačkoj županiji. Prostire se na 157,19 km2 (drugi po veličini u Županiji), ima 8 862 stanovnika (prema popisu iz 2001.g.) što odgovara gustoći naseljenosti od 60 st/km2 .

Grafikon br. 1.: Usporedba gustoće naseljenosti u gradovima Koprivničko – križevačke Županije

300 35000

250 30000 25000 200 20000 Površina (km2) 150 15000 Broj stanovnika 100 10000 50 5000 0 0 Križevci Đurđevac Koprivnica

11 Izvor: DZS

Slika br. 2: Položaj Koprivničko - križevačke županije

Izvor: DZS Grad se sastoji od gradskog naselja Đurđevac i sljedećih prigradskih naselja:  Budrovac,  Čepelovac,  Grkine,  Mičetinac,  Sirova Katalena,  Severovci,  Suha Katalena i  Sveta Ana. Naselja Grkine i Severovci su nekadašnji «konaki» i nisu grupirana već su kuće «razbacane» u prostoru što otežava urbanizaciju tog prostora. Sva ostala prigradska naselja nizinskog su tipa nastala na obroncima Bilogore, uz prometnice. Sve centralne funkcije smještene su u Đurđevcu, koji je ujedno i subregionalno središte cijele đurđevačke Podravine. Prostor Grada Đurđevca na istoku je omeđen vodotokom Suha Katalena, šumom Seča, zatim se prema jugoistoku granica proteže uz vodotok Sirova Katalena. Na jugu granica prati vododjelnicu Bilogore po kojoj ide i šumski put. Na zapadu granica ide obroncima Bilogore, dolinom Svetojanskog potoka, starim koritom potoka Čivičevca, na sjeveru prelazi u područje Đurđevački peski te ide sjevernim rubom naselja Grkine i Severovci.

Slika br. 3: Položaj i veličina Đurđevca unutar Koprivničko - križevačke županije

Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

U prometno - geografskom smislu Đurđevac je položen uz Podravsku magistralu koja povezuje Varaždin i Osijek te predstavlja čvorište magistrale prema Bjelovaru i Zagrebu. Kroz Đurđevac prolazi i pruga koja spaja Osijek, Koprivnicu i Zagreb. Od susjednih je gradova Koprivnice, Bjelovara i Virovitice udaljen manje od 30 kilometara, od državne granice s Mađarskom svega desetak kilometara, a od granice sa Slovenijom 100 – tinjak kilometara. Granica sa Mađarskom otvara značajne mogućnosti prekogranične suradnje, naročito jer se radi o području uz rijeku Dravu, što logikom integralnog upravljanja riječnim ekosustavom zahtijeva takvu suradnju1.

1 ŽRS KC-KŽŽ 2011. – 2013.

Slika br. 4: Karta prometnica na području Grada Đurđevca

Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

3.1.2. Reljef, klima, tlo i hidrografska obilježja Na prostoru Đurđevca reljef se dijeli na: . pleistocenske terase, . aluvijalnu ravan, . đurđevačke peske i . bilogorsko pobrđe.

Slika br. 5: Reljef Koprivničko - križevačke županije i grada Đurđevca

Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

Đurđevačka Podravina je prijelazno područje, umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu. Osim utjecaja opće cirkulacije, karakteristične za ove geografske širine, osjeća se jak modifikatorski utjecaj niske Panonske nizine i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji donekle slabe utjecaj Atlantskog oceana, a osobito Sredozemnog mora. Čitave zime prisutan je hladan zrak, tako da do izražaja dolazi svježa, umjereno kontinentalna klima s dosta izraženim ekstremnim vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata. Srednja godišnja temperatura za Đurđevac iznosi 9,6°C. Padaline se javljaju kontinuirano kroz cijelu godinu. U Đurđevcu padne prosječno godišnje 842 mm padalina, a broj kišnih dana iznosi 127. Vjetrovi pušu tokom cijele godine i ovo područje je blago vjetrovito. Najčešće puše sjevernjak (zimi), sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Velika raznolikost u sastavu podloge na malom prostoru oko Đurđevca i velika antropogena aktivnost utjecali su na biljni pokrov ovog kraja. Šume se danas prostiru na obroncima Bilogore, na Pijescima i na vlažnim područjima prema Dravi. Na blažim padinama Bilogore i obroncima prevladava miješana šuma hrasta kitnjaka i običnog graba. Zbog mnoštva biljnih vrsta ova šuma spada u naše najljepše i najatraktivnije šume. U višim područjima ovu asocijaciju potisnula je bukova šuma koja se čak spustila na visinu ispod 160 metara, osobito na strmijim i sjeveru eksponiranim padinama. Prirodni element, koji je posljedica geološko – morfoloških karakteristika terena, su vodeni tokovi. Osnovna karakteristika tekućica Đurđevca i njegove okolice je da su u prošlosti često mijenjale svoje tokove, sve dok nisu regulirani. Sve tekućice pripadaju Dravskom slivu, a možemo ih podijeliti u dvije skupine:

15 . bilogorske vodotoke i . vodotoke berečnog područja. Zajedničko im je da sve utječu u sustav kanala Ćivičevac – Rog - Strug.

Iako je Drava udaljena od Đurđevca više od 10 km, njezin je utjecaj znatan. Ona prvenstveno djeluje na razinu podzemnih voda, i to najviše ljeti, jer je rijeka snježno – ledenjačkog režima.

Slika br. 6: Geološke jedinice šireg đurđevačkog područja

Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

3.2. Stanovništvo u Županiji i Gradu Đurđevcu Sa 8 862 stanovnika (prema popisu iz 2001. godine), s gustoćom naseljenosti od 60,0 st/km², Đurđevac zauzima treće mjesto po broju stanovnika u Županiji (kao što je vidljivo iz tablice br. 2.). Na zadnjem popisu stanovništva 2001.g. zabilježen je slijedeći broj stanovnika Đurđevca po naseljima:

Tablica br. 2.: Broj stanovnika po naseljima Naselje Broj stanovnika Budrovac 444 Čepelovac 379 Đurđevac 6.616 Grkine 158 Mičetinac 240 Severovci 170 Sirova Katalena 355 Suha Katalena 372 Sveta Ana 128 Ukupno 8.862 Izvor: DZS

Većina stanovništva je smještena u samom naselju Đurđevac, dok se u ostalim okolnim naseljima nijedno ne ističe po broju stanovništva. Svako ima otprilike sličan, relativno mali broj stanovnika, što jasno pokazuje da sav život i u okolnim naseljima gravitira prema Đurđevcu. Zamjetan je i trend doseljavanja mlađih osoba iz prigradskih naselja i okolnih općina u grad Đurđevac.

Tablica br. 3.: Kretanje broja stanovnika u Đurđevcu od 1948.g. do 2001.g.

Naziv 1948. 1971. 1991. 1991/1948 2001. 2001/1948 2001/1991 površina gustoća naselja % % % km² st/km² Budrovac 841 680 437 -48,10 444 -47,21 1,60 18,46 24,1 Čepelovac 795 641 462 -41,90 379 -52,33 -17,97 27,44 13,8 Đurđevac 5.898 6.449 6.845 16,00 6.616 12,17 -3,35 41,64 158,9 Grkine 200 181 161 -19,50 158 -21,00 -1,86 8,08 19,6 Mičetinac 417 343 274 -34,30 240 -42,45 -12,41 6,15 39,0 Severovci 356 301 204 -42,70 170 -52,25 -16,67 12,02 14,1 Sirova 355 -57,02 238,10 Katalena 826 634 105 -51,00 12,09 29,4 Suha 372 -60,76 -23,93 Katalena 948 724 489 -48,50 20,25 18,4 Sveta Ana 238 208 153 -35,80 128 -46,22 -16,34 11,06 11,6 Ukupno Đurđevac 10.519 10.161 9.130 -13,20 8.862 -15,75 -2,94 157 56,4 Izvor : DZS

17 Demografska kretanja u Gradu Đurđevcu, kao i u prigradskim naseljima, bilježe stalni pad i negativni prirast stanovništva (kao što je vidljivo u nastavku). Grafikon br. 2: Kretanje broja rođenih i umrlih na području Grada Đurđevca

Broj osoba 160 140 120 100 80 Rođeni 60 Umrli 40 Prirodni prirast 20 0 -20 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. -40 -60 Godina

Izvor: DZS

Negativan prirast stanovništva do 1991.g. kretao se po godišnjoj stopi od 0,37% u svim naseljima, osim same gradske jezgre. Najveće opadanje broja stanovnika zabilježeno je u posljednjem međupopisnom razdoblju 1991. – 2001.g. u svim mjestima pa tako i u samom gradskom središtu, a razlog tome je gubitak velikog broja radnih mjesta, negativni prirodni prirast i smanjenje imigracije kojom se nadoknađivao prirodni pad u prijašnjim razdobljima.

Slika br.7: Prirodno kretanje stanovništva po županijama u 2008. godini

Izvor: DZS Đurđevac, zbog svog geografskog položaja i trenutne gospodarske situacije ima zajedno sa svojom okolicom sve više stambenu i rekreativnu funkciju (Drava i Bilogora). Blizina većih gospodarskih središta (Zagreb, Bjelovar, Koprivnica, Virovitica) čini ovaj prostor atraktivnim za život, odmor i rekreaciju jer nema većih industrijskih pogona, okoliš je očuvan, a naseljenost slaba. Mnogo Đurđevčana preko tjedna boravi u Zagrebu (školovanje ili posao), a vikend koriste za odmor u Đurđevcu. Dugoročni i prioritetni ciljevi demografskog razvitka Grada Đurđevca su:  zaustaviti apsolutno opadanje broja stanovnika, a potom osigurati lagani porast provođenjem poticajne stambene politike za mlade, osiguravanjem određenog životnog, profesionalnog te demokratskog standarda, olakšavanjem zapošljavanja i rješavanjem stambenog pitanja;  smanjiti negativno prirodno kretanje stanovnika  prostor Grada učiniti privlačnim za doseljavanje stanovništva i ostvariti pozitivnu migracijsku bilancu izgrađenom komunalnom, društvenom i prometnom infrastrukturom te prihvatljivim cijenama stambenih i poslovnih prostora;  poboljšati kvalitativna obilježja stanovništva kod čega najveću pozornost treba posvetiti poboljšanju obrazovne strukture stanovništva i prekvalifikaciju stanovništva.

3.3. Struktura stanovništva (po dobi, spolu, obrazovanosti, radnoj sposobnosti i nezaposlenosti)

19 Od ukupnih 8.862 stanovnika, njih 4.631 su žene (52 %). Po dobnim skupinama stanovništvo je raspoređeno kako slijedi u tablici.

Tablica br. 4.: Struktura stanovništva prema popisu iz 2001.g. Godine starosti: Br.stanovnika Grupiranje Postotak Opis od 0 - 4 478 od 5 - 9 485 od 10 - 14 568 od 15 - 19 610 2141 24,16 Djeca i mladi od 20 - 24 591 od 25 - 29 579 od 30 - 34 568 od 35 - 39 648 od 40 - 44 701 od 45 - 49 650 od 50 - 54 569 od 55 - 59 450 Radno od 60 - 64 482 5238 59,11 sposobno od 65 - 69 523 od 70 - 74 467 Starije 75 i više 493 1483 16,73 stanovništvo Ukupno 8862 8862 100 Izvor: DZS

Pozitivno je u strukturi stanovništva što je mladih bitno više nego osoba starijih od 65 godina, također je udio osoba mlađih od 40 godina 51,08% u ukupnom stanovništvu, a promatrajući osobe do 50 godina starosti u odnosu na cijelu populaciju taj je odnos 2:1 (66,33 % mlađih od 50 godina) što je u današnje vrijeme i u širim (europskim) razmjerima vrlo dobro. Grafikon br. 3.: Dobna struktura stanovništva

0 - 19

20 - 64

65 i više

Izvor: DZS

Radno sposobnog stanovništva (od 15 do 64 godina starosti) čini 5.848 osoba, a zaposlenih je 3.262 od čega 1.876 muškaraca i 1.386 žena. Promatrajući odnos zaposlenih i nezaposlenih proizlazi da je 2001.g. zaposleno svega 55% radno sposobnog stanovništva. Krivo bi bilo zaključiti da je preostalo stanovništvo bilo

20 nezaposleno jer dio stanovništva je nastavilo daljnje školovanje, dio je otišlo u prijevremenu mirovinu, a dio se bavi poljoprivrednom proizvodnjom u svom OPG-u. Od ukupno 3363 zaposlenih osoba na području Grada Đurđevca gotovo 80% je zaposleno u tvrtkama (Grafikon br. 4).

Grafikon br. 4.: Broj zaposlenih na dan 31.ožujak 2011. prema mjestu zaposlenja

Radnici kod pravnih osoba Radnici kod fizičkih osoba Obrtnici

Poljoprivrednici

Samostalne profesionalne djelatnosti Produženo osiguranje

Izvor: DZS U prilog tome su i podaci o školskoj spremi iz kojih je vidljivo da oko 3.500 stanovnika ima završeno srednjoškolsko i manji dio visokoškolsko obrazovanje, kao i Tablica br. 4 koja govori o kretanju prijavljenih nezaposlenih stanovnika na Zavodu za zapošljavanje.

Grafikon br. 5.: Broj stanovnika prema završenoj školskoj spremi i spolu (Popis stanovništva 2001. godine)

Izvor: DZS

U strukturi stanovništva loš je postotak apsolutno nepismenih stanovnika u populaciji koja je trebala završiti bar osnovno obrazovanje. Od ukupnog broja stanovnika (8.862 osobe) u 2001. godini bez škole i nezavršene osnovne škole bilo je više od 10% stanovnika (812 osoba), a u tablici 4 prikazana je struktura nezaposlenog stanovništva.VŠS S obzirom na strukturu prijavljenih osoba na Zavodu za zapošljavanje s aspekta obrazovanja, vidljivo je da ima najviše nezaposlenih osoba upravo u toj

21 kategoriji stanovništva – neobrazovanih osoba i osoba sa osnovnoškolskim obrazovanjem, dok ih je najmanje s višim i visokoškolskim obrazovanjem.

Grafikon br. 6.: Korisnici novčane naknade

Broj osoba 600 500 400 300 Broj 200 osoba 100 0 2008. 2009. 2010. 2011. Godina

Izvor: HZZ

Tablica br. 5.: Struktura nezaposlenog stanovništva prijavljenog na Zavodu za zapošljavanje prema školskoj spremi

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola SŠ za zanimanja u Prvi stupanj Fakulteti, Bez škole i za KV i VKV trajanju od 4 i više fakulteta, stručni akademije, GOD. UKUPNO nezavršena OŠ Osnovna škola radnike godina Gimnazija studij i viša škola magisterij, doktorat Ukup. M Ž Ukup. M Ž Ukup. M Ž Ukup. M Ž Ukup. M Ž Ukup. M Ž Ukup. M Ž Ukup. M Ž 2004. 826 352 474 201 103 98 210 78 132 269 119 150 101 36 65 21 6 15 12 5 7 12 5 7 2005. 758 316 442 185 96 89 207 71 136 230 103 127 96 30 66 19 6 13 13 4 9 8 6 2 2006. 707 293 414 172 93 79 187 63 124 196 85 111 109 40 69 22 5 17 14 3 11 7 4 3 2007. 635 251 384 160 80 80 164 46 118 186 77 109 93 35 58 16 4 12 9 4 5 7 5 2 2008. 580 225 355 151 69 82 147 43 104 172 73 99 89 32 57 13 4 9 3 1 2 5 3 2 2009. 632 293 339 143 74 69 147 57 90 196 102 94 102 40 62 15 4 11 13 8 5 16 8 8 2010. 706 344 362 138 75 63 173 73 100 224 120 104 121 49 72 18 9 9 16 9 7 16 9 7

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ispostava Đurđevac

23 Grafikon br. 7.: Kretanje broja nezaposlenih osoba na području Đurđevca prema zvanjima

800 Fakultet, akademija

700 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 600 Gimnazija 500 Srednja škola zanimanje u 400 trajanju od 4 i više godina Obrazovanje nakon srednje

300 koje nije više ni visoko (VKV) Broj osoba Broj Škola za KV radnike 200 100 Srednja škola za zanimanja do 3 godine 0 Završena osnovna škola 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Bez škole i nezavršena Godina osnovna škola

Izvor: HZZ, Ispostava Đurđevac, ožujak, 2011.

Najveći je udio nezaposlenih žena u sljedećim zanimanjima: - kuhari (23), - prodavač (10) - frizer (15) - stolar (9), - ekonomist (9), - komercijalist (9), - upravni referent (7), - konobar (5).

Nezaposlenost kod muške populacije prednjači kod prodavača (8), elektroničara mehaničara (11), strojobravara (6), stolara (6), vozača motornih vozila (19) te tehničara za elektroniku (9).

U 2010. godini najveća potražnja bila je za:

- konobarima (44), - prodavačima (42), - kuharima (23), - zidarima (23), - soboslikarima i ličiocima (12) - armiračima (11), - arhivskim službenicima (11), - strojobravarima (10) - knjigovođama (9), - administrativnim službenicima (9), - tesarima (9), - građevinskim poslovođama (6), 24 - odgojiteljima predškolske djece (6), - njegovateljima (5), - učiteljima razredne nastave (4).

Najveći broj zaposlenih iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je u sektoru jednostavnih zanimanja, a najtraženije su čistačice, sobarice, pomoćni kuhari, vrtlarski i šumarski radnici. Najveći udio u ovom sektoru imaju žene i to u rasponu od 55% – 65%. Slijede uslužna i trgovačka zanimanja koja većinom čine žene i čiji udio u zaposlenom kadru konstantno raste proteklih 5 godina te u 2010. godini broj zaposlenih žena u uslužnim i trgovačkim djelatnostima iznosi 78,72% od ukupno zaposlenih u ovom sektoru iz evidencije Zavoda.

25 Tablica br. 6. : Struktura nezaposlenih po dobi i zvanju za Grad Đurđevac na dan 31.12.2010. godine

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 M Ž Uk. M Ž Uk. M Ž Uk. M Ž Uk. M Ž Uk. M Ž Uk. M Ž Uk. M Ž Uk. M Ž Uk. M Ž Uk. (0) Bez škole i nezavršena osnovna 9 9 18 10 7 17 6 4 10 11 6 17 14 7 21 2 9 11 6 6 12 7 10 17 6 3 9 4 2 6 škola (1) Završena 3 4 7 4 6 10 10 7 17 7 12 19 8 14 22 13 15 28 10 12 22 6 19 25 11 11 22 1 0 1 osnovna škola (2) Srednja škola 18 16 34 33 31 64 28 31 59 14 20 34 14 18 32 13 26 39 12 19 31 15 15 30 21 8 29 10 0 10 (2.1) S.Š. do 3 godine te za KV i 16 8 24 16 14 30 20 21 41 11 11 22 9 15 24 6 17 23 10 9 19 9 6 15 16 3 19 7 0 7 VKV radnike

(2.2) S.Š. u trajanju 2 8 10 17 17 34 4 7 11 2 6 8 4 3 7 7 9 16 2 10 12 6 8 14 2 3 5 3 0 3 od 4 i više godina

(2.3) Gimnazija 0 0 0 0 0 0 4 3 7 1 3 4 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 3 2 5 0 0 0 (3) Prvi stupanj fakulteta, stručni 0 0 0 0 2 2 3 2 5 2 1 3 0 1 1 1 0 1 2 0 2 0 1 1 0 0 0 1 0 1 studij i viša škola (4) Fakultet, akademija, 0 0 0 0 3 3 4 2 6 1 1 2 0 1 1 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 0 1 2 0 2 magisterij, doktorat Sveukupno 30 29 59 47 49 96 51 46 97 35 40 75 36 41 77 29 50 79 30 37 67 29 45 74 39 22 61 18 2 20 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Grafikon br. 8.: Struktura nezaposlenih prema stupnju obrazovanja, 2010. godine

Bez škole i nezavršena OŠ

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija

Pri stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

Izvor: HZZ

Moguće mjere za smanjenje nezaposlenosti je doškolovanje nezaposlenih osoba bez škole i sa završenom osnovnom školom te prekvalifikacija onih sa završenom srednjom stručnom spremom za zanimanja do 3 godine i škola za KV i VKV radnike. Ove skupine nezaposlenih čine gotovo 60% od ukupnog broja nezaposlenih osoba u 2010. godini. Odlukom Vlade Republike Hrvatske, 03. veljače 2011. godine, na snagu je stupio Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja koji za cilj ima što brži povratak nezaposlenih osoba u svijet rada. Mjere koje ovaj Plan sadrži su: 1. sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža, 2. sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, 3. sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina, 4. sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom, 5. sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba, 6. sufinanciranje samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih, 7. sufinanciranje zapošljavanja osoba na dijeljenom radnom mjestu, 8. sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca, 9. sufinanciranje zapošljavanja zamjenskog radnika,

10. financiranje obrazovanja, 11. sufinanciranje/financiranje zapošljavanja u javnom radu, 12. stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, 13. javni radovi za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine.

Prethodno navedenim mjerama su na području Grada Đurđevca obuhvaćene 102 osobe u 2010.g.. Mjerom sufinanciranja prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža obuhvaćene su 4 osobe, obrazovanje se financira 41 osobi, u javnim radovima zaposleno je 47 osoba, u javnim radovima za Rome 3 osobe, samozaposlila se samo jedna dugotrajno nezaposlena osoba, a stručno se osposobljavalo za rad bez zasnivanja radnog odnosa 6 osoba.

Tablica br. 7.: Osnovni razvojni problemi i planovi povezani s demografskim stanjem Razvojni problemi Razvojni planovi - negativni demografski trend u - povećanje nataliteta i zaustavljanje posljednjih 50 godina konstantnog opadanja broja - problem povećanja broja stanovnika provođenjem mjera stanovnika koji spadaju u skupinu pronatalitetne politike (jednokratna starog stanovništva pomoć za rodilje, besplatni vrtić, - nepovoljna obrazovna struktura besplatni udžbenici, besplatna stanovništva školska kuhinja, stipendije i pomoći - gotovo polovica radno sposobnog za studente) stanovništva je nezaposleno, a - poticanje useljavanja na područje najveći broj nezaposlenih odnosi se grada Đurđevca mjerama koje će na osobe bez ili sa završenom utjecati na povećanje društvenog i osnovnom školom gospodarskog standarda i povećati - nepovoljan položaj žena i mladih kvalitetu životnih uvjeta (poticanje do 30 godina u strukturi stanogradnje, olakšice za mlade nezaposlenih obitelji prilikom kupnje prve - gospodarska kriza nekretnine, izgrađena komunalna, društvena i prometna infrastruktura) - upućivanje na značaj i podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog obrazovanja kao osnovnog uvjeta za kvalitetno uključivanje na tržište rada putem radionica, seminara i edukacija - postizanje zadovoljavajuće obrazovne strukture (prekvalifikacije, certificirani tečajevi, seminari sa stjecanje zvanja u poljoprivredi, otvaranje ispostava učilišta i veleučilišta)

- zapošljavanje prema mjerama Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja i mjerama HZZ-a za obrazovanje nezaposlenih osoba prema potrebama tržišta rada

3.4. Prirodno i kulturno nasljeđe

Đurđevac ima bogato prirodno i kulturno nasljeđe koje je još uvijek nedovoljno iskorišteno u turističke i komercijalne svrhe.

3.4.1. Predispozicije prirodnih karakteristika (reljef, flora i fauna) Velika raznolikost u sastavu podloge na malom prostoru oko Đurđevca i velika antropogena aktivnost utjecali su na biljni pokrov ovog kraja. Šume se danas prostiru na obroncima Bilogore, na Peskima i na vlažnim berečnim područjima prema Dravi. U Đurđevačkoj Podravini 31,8% površine obraslo je šumom. Na području Grada Đurđevca ima cca 7.266,58 ha postojećih šuma, odnosno cca 44,57 % površine Grada. Najsjeverniji obronci Bilogore potpuno su promjenjeni antropogenim djelovanjem. Danas umjesto nekadašnjih šuma na prisojnim obroncima nalazimo vinograde i voćnjake koji su prvobitnu vegetaciju potisnuli dublje u Bilogoru, a u bilogorskim dolinama uz potoke nalazimo livade od kojih valja spomenuti Čepelovečke livade. Pleistocenske terase predstavljaju glavnu žitnicu ovog kraja, što znači da je ovdje prvobitni biljni pokrov nestao. Zbog velike rasparceliranosti poljoprivrednog zemljšta , ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje u prošlosti, kao posljedicu danas imamo međe i bivše pašnjačke površine, obrasle šumskom ili šikarskom vegetacijom. Ova pojava pridonosi pitoresknosti ovog dijela Podravine. Da je ovaj prostor prije naseljavanja bio pod šumom dokaz su toponimi: grabanka, jablanovec, breščice, dubrovičić, lipa, sečice,rastovac i rastje. Ovo je prijelazno područje umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu gdje se, osim utjecaja opće cirkulacije karakteristične za ove geografske širine, osjeća jak modifikatorski utjecaj niske Panonske nizine i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji donekle slabe utjecaj Atlantskog oceana, a osobito Sredozemnog mora. Čitave zime ovdje je prisutan hladan zrak, tako da ovdje dolazi do izražaja svježa umjereno kontinentalna klima s dosta izraženim ekstremnim vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata. Najzanimljivija je vegetacija na Đurđevečkim pijescima. Tu ima oko 130 biljnih vrsta. One na ovim staništima grade osebujnu biljnu zajednicu trave gladice i vlasulje bradice (Corynephroto-Fastucetum vaginatae croaticum). Za ovo područje karakteristično je da se tu sastaju florni zastupnici Srednje Europe s panonskom florom. Ovdje se susreću panonski - vlasulja bradica (Festuca vaginata), pontsko –sarmatski - pjeskoviti trputac (Plantago indica), mediteranski i eurosibirski florni elementi.

Za razliku od drugih pješčanih područja Panonske nizine tu imamo baltičkih flornih elemenata, od kojih je najpoznatija majčina dušica pješčarka (Thymus serpyllum) i Subatlantskih flornih elemenata. Tipični predstavnik te skupine biljaka je zečjak (Cytlsus scoporius), koji je ovdje umjetno posađen. Dio Peski je 1963. godine proglašen specijalnim geografsko-botaničkim rezervatom (20 ha), a 1995. godine 100 hektara stare borove šume proglašeno je park šumom. Danas je najveća površina Pijesaka pokrivena šumom bagrema te crnog i bijelog bora. U vlažnom aluvijalnom području najraširenija je miješana šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris). Šumu poljskog jasena nalazimo na niskim plavljenim mjestima s visokom podzemnom vodom. Takav primjer je šuma „Preložnički berek“ kod Severovaca. Šumski rezervat Crni jarci proglašen je 1965. godine, na površini od 130 hektara. To je šuma crne johe (Alnus glutinosa) s dugoklasim šašom, koja predstavlja reliktnu zajednicu koja se od vremena ledenih doba sačuvala sve do danas. Životinjski svijet je izrazito bogat i predstavlja atrakciju. Tu nalazimo fazane, jarebice, divlje patke, zečeve, lisice, divlje svinje, srneću divljač, jelensku divljač te bogat riblji svijet.

3.4.1.1. Đurđevači pijesci Na području Grada Đurđevca dio prirode koji je zaštićen na temelju Zakona o zaštiti prirode je posebni botanički rezervat Đurđevački pijesci. Godine 1963. na površini od 19,5 ha zbog specifičnog biljnog svijeta i geomorfoloških oblika proglašen je geografsko- botaničkim rezervatom. Na ovom staništu razvila se specifična biljna zajednica sivkaste gladice i vlasulje bradice koja ima endemičan karakter. U proteklom razdoblju rezervat je bio prepušten prirodi i zbog agresivne nepješčarske vegetacije (zajik, kupina,bagrem) u pitanje je došao opstanak biljki pješčarki. Ustrojavanjem Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Koprivničko-križevačkoj županiji započela je sustavna briga za rezervat. Na području rezervata razlikujemo travnate površine, staništa obrasla zečjakom, šikare i staništa s puno dušika. Travnate površine akcijama čišćenja povećale su svoju površinu na oko 25 % rezervata. Pored dominirajućih vrsta trave koje izgrađuju karakterističnu i endemičnu zajednicu nalazimo još neke psamofilne vrste koje predvode majčina dušica pješčarka, štitasta pucalina, petoprsta pješčarka i još neke. Travnate površine naseljava veći broj kukaca, osobito iz redova kornjaša, leptira, opnokrilaca, tankokrilaca, mrežokrilaca i dvokrilaca. Na tim staništima održava se velika populacija malih sisavaca, osobito miševa i voluharica. U središnjem dijelu rezervata na travnatim površinama održava se veća populacija podzemnog pauka atipusa te nekoliko zanimljivih vrsta leptira. U 19. stoljeću su na Pijescima zasađene biljne kulture i šumarci pa je danas to područje kultivirano. Otvoreni i vidljivi nanosi pijesaka su danas rijetka pojava. Dio toga područja zaštićeni je prirodni rezervat koji se nalazi na istočnom dijelu Grada Đurđevca, u narodu poznat pod nazivom "Krvavi peski" i "Hrvatska Sahara".

Slike br. 8. i 9.: Đurđevečki pijesci - ostaci jedine hrvatske pustinje

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

To je zaštićeno botaničko područje, osebujnog staništa s velikim brojem endemičkih vrsta, jedinstvene flore i faune te vidljivim oblicima pješčanih dina, odnosno ostacima "hrvatske Sahare".

Na ostacima pustinje nalazi se đurđevačka gradska četvrt koja je po toj pustinji dobila ime. Četvrt se zove Peski. Ona je odvojena od ostatka Đurđevca potokom koji se zove Čivičevac, te je površinom i brojem stanovnika (oko 2 200 stanovnika, što je trećina od ukupnog broja stanovnika samoga grada) najveća đurđevačka četvrt.

3.4.1.2. Bilogora Bilogora je nisko prostrano gorje u Hrvatskoj. Sastoji se od niza humaka i brežuljaka te kratkih niskih bila zaobljenih grbina i glavica, koji se pružaju duž jugozapadnog ruba Podravine od sjeverozapada na jugoistok u dužini oko 80 km, s najvišim šumovitim vrhom, Stankovim vrhom (309 m). Građena je od stare kristalaste jezgre koja je prekrivena tercijarnim (pliocenski pjeskoviti lapori i pješčenjaci s ulošcima lignita) i kvartarnim (pleistocenski žuti pijesci i prapor) slojevima. Na sjevernim padinama prostire se širok pojas prapora (tzv. pijesci), stvoren nanosom sjevernih vjetrova. Najpoznatiji od njih su Đurđevački pijesci. U podnožju su ležišta nafte (Ferdinandovac, Jagnjedovac, Šandrovac) i zemnoga plina te lignita koji se u prošlosti iskorištavao. Bilogoru presijecaju ceste koje vode iz Bjelovara u Đurđevac, Virje i Novigrad Podravski te iz Grubišnoga Polja u Viroviticu, Špišić Bukovicu i dr. Uz sjeveroistočno podnožje Bilogore veća su naselja Koprivnica, Đurđevac, Pitomača i Virovitica, a uz jugozapadno Križevci, Bjelovar i Grubišno Polje. Bilogora se nalazi na prostoru između hrvatskih rijeka Drave i Save. Taj prostor naziva se i Međurječje i ujedno je vododjelnica dravskog i savskog sliva. Izvorište je brojnih vodotoka, od kojih su najznačajniji (na području Grada Đurđevca): Anski, Turnuški, Barna, Sirova i Suha Katalena. Vodotoci su bujičnog karaktera čime ugrožavaju nizinska područja brdskim vodama, ali su i potencijal za akumulacije i retencije kao višenamjenske građevine (zaštita od štetnog djelovanja poplavnih voda, navodnjavanje i sl.).

Po svojoj visini Bilogora je najniža, ali prostranstvom jedna od najvećih naših gora. Premda se u geografskom smislu ubraja među humlje, zbog svoga je položaja usred prostrane ravnice prilično uočljiva. Vrlo je pravilnog reljefa. Njezino jasno izraženo bilo blago se spušta na južnu stranu, a malo strmije na sjevernu stranu. Razvodnica je između savskoga i dravskoga porječja i dijeli bilogorsku Podravinu od Lonjsko- čazmanske zavale. Na jugu Bilogore njezini pristranci pružaju se sve do Moslavačke gore. Općenita je oznaka toga kraja i bilogorske mikroregije da je čitav taj prostor lako prohodan, ispresjecan brojnim cestama i puteljcima, a od davnina je naseljen do najviših svojih glavica i hrbata. Bilogora i njene šume predstavljaju veliko bogatstvo prirode đurđevačkog kraja. Ovo područje je pogodno za rekreaciju i turizam jer uz mnoge staze za šetnju, predstavlja i mogućnost sportašima i rekreativcima za podizanje fizičke spreme i kondicijske pripreme.

3.4.1.3. Park – šuma „Borik“ Park - šuma "Borik" je stotinjak godina stara borova i bagremova šuma u Đurđevcu. Grad je u suradnji s Hrvatskim šumama i Udrugom mladih Đurđevca stavio šumu Borik u funkciju za rekreativne sadržaje uređenjem trim staze. S uređenom trim - stazom, jedinstveno je sportsko - rekreativno područje za šetnje, trčanje, vožnju biciklom i terenske pripreme sportaša. Cilj njezinog aktiviranja je očuvanje prirodne sredine, ne u smislu zamrzavanja prostornih vrijednosti i zadržavanja tradicionalnih odnosa i sadržaja, već njihovog očuvanja, unapređenja i prilagođavanja zahtjevima kvalitete življenja u suvremenim uvjetima, kao bitne komponente životnog standarda i preduvjeta permanentnog povećanja životnog standarda. Sadašnje područje zaštite treba proširiti na cijeli prostor šume Borik. Danas je pijesak u Boriku pretežno pokriven šumom ili niskim raslinjem, a debljina mu je do 20 metara. Peski su 10-15 metara viši od okolnog terena i valovitog su oblika. Visinski odnosi kreću se od 120 do 132 metara. Upravo ta mikroplastičnost reljefa (dine) i pogodna podloga (pijesak) čine šumu Borik idealnom za rekreaciju. Stalna izmjena bregova i dolova daje dinamičnost prostoru, a izmjena biljnih vrsta i prosjeke na kojima rastu nove sadnice bora i ubrzano se razvija zajik još više pospješuju dinamičnosti sprječavaju monotonost pejsaža.

Tablica br. 8.: Osnovni razvojni problemi i planovi povezani sa zaštitom i korištenjem biološke i krajobrazne raznolikosti Razvojni problemi Razvojni planovi - nedovoljno praćenje pedološkog - promoviranje i očuvanje iznimno razvoja i jedinstvene vegetacije u zanimljive vegetacije na geografsko – botaničkom rezervatu „Đurđevačkim pijescima“ «Đurđevački pijesci» - provođene pedoloških - nedovoljna promocija botaničkog laboratorijskih analiza tla rezervata «Đurđevački pijesci» specijalnog rezervata - dislocirani centar upravljanja - povećanje interesa znanstvene «Đurđevačkim pijescima» javnosti (botaničar, biolog, geolog, (prepreka kontroli i upravljanju, zoolog) za jedinstveni krajolik

naplati ulaznica posjetiteljima) botaničkog rezervata (istraživanje, - nepostojanje organizirane stalne održavanje, promocija) vodičke službe koja promovira i - kontinuirano stručno praćenje i organizira obilaske botaničkim pravodobno suzbijanje agresivne rezervatom neautohtone vegetacije u rezervatu - nedovoljno promicanje raznolikosti (kupina, bazga) biljnog i životinjskog svijeta kao - organiziranje centra upravljanja važne atrakcije đurđevačkih šuma botaničkim rezervatom na području - nedovoljno uključivanje Bilogore Đurđevca i planiranje upravljanja i kao područje s dobrim korištenja rezervata preduvjetima za sportski i - razvoj selektivnih oblika turizma rekreativni turizam s obzirom na obilježavanjem biciklističkih i njenu laku prohodnost planinarskih edukativnih staza - nedovoljno korištenje voćnjaka i (korištenje prednosti šuma Bilogore vinograda na obroncima Bilogore i đurđevačke park šume „Borik“) - nedovoljna informiranost i svijest o - promoviranje voćnjaka i vinograda potrebi zaštite i očuvanja prirode na Bilogori (krajobraz, smještajni kapaciteti)

3.4.2. Eksploatacija plina, šljunka i pijeska

Na području grada Đurđevca vrši se eksploatacija plina, pijeska i šljunka. Mineralna sirovina kojom je prostor đurđevačke Podravine najbogatiji je prirodni plin. Glavna ležišta plina nalaze se na slojevima miocenskih karbonata (Molve), donjotrijaskih kvarcita (Kalinovac), srednjotrijaskih dolomita (Molve, Kalinovac), na dubini 3.500 – 4.000 metara, pod iznimno visokim tlakom (500 bara) i pri temperaturi 180 - 200° C. Eksploatacija plina vrši se na eksploatacijskim poljima INA - Naftaplina. U neposrednoj blizini grada smještene su dvije aktivne plinske bušotine (Mol-31 i Kal-14). Eksploatacija pijeska i šljunka vrši se na eksploatacijskom polju Gat (Separacija) površine od cca 50,0 ha. U nedavnoj prošlosti pijesak se eksploatirao na području topografskog naziva Đurđevački pijesci (eksploatacijska polja Đurđevački pijesci I. i II.), a šljunak na obroncima Bilogore (Čepelovac I. i II.). U planu je eksploatacija šljunka na polju Severovci. Dravska potolina obuhvaća područje Podravine. Naftna polja su ovdje koncentrirana u dvije zone – u istočnom i zapadnom dijelu Podravine. Naftna polja Dravske potolina grupirana su u 2 proizvodna područja : PP Molve sa sjedištem u Đurđevcu i PP Koprivnica sa sjedištem u Koprivnici. Dravska potolina obuhvaća najveće područje pa se stoga ondje nalazi i najveći broj naftnih polja, čak 22 od kojih se četiri više ne eksploatiraju.

Tablica br. 9.: Osnovni razvojni problemi i planovi u sektoru eksploatacije plina, šljunka i pijeska Razvojni problemi Razvojni planovi - razni oblici ilegalne eksploatacije - stroža kontrola nad djelatnošću - premala kompenzacija (naknada za eksploatacije mineralnih sirovina eksploataciju) lokalnom - dogovorno ili prisilno privođenje stanovništvu i jedinicama lokalne legalnosti postojećih samouprave eksploatacijskih polja - nekontrolirana eksploatacija koja - kažnjavanje prekomjerne rezultira devastiranim prostorom eksploatacije mineralnih sirovina - nepoštivanje zakonske obveze - pravednija podjela profita od prenamjene šljunčara nakon djelatnosti eksploatacije između zatvaranja eksploatacijskih polja poduzetnika/koncesionara i lokalne - neusklađen suživot športsko – zajednice rekreativnih aktivnosti sa radom - osiguravanje jamstava za eksploatacijskih polja sanacijske radove u svakoj fazi eksploatacije - prenamjena eksploatacijskih polja nakon zatvaranja u športsko – rekreativna područja, područja ornitoloških istraživanja, mrjestilišta, ribolovna područja) - stvaranje uvjeta za suživot rekreativaca i rada postrojenja na eksploatacijskim poljima - planski pristup identificiranju područja najpogodnijih za eksploataciju bez potencijalnog ugrožavanja drugih resursa (voda, flora, fauna) i njihovu uklapanju u smislenu cjelinu s okolnim prostorom - dodjela koncesije za istražne radove i eksploataciju kandidatu koji ponudi najbolje uvjete

3.4.3. Obnovljivi izvori energije

Obnovljivim izvorima energije (električne i toplinske) smatraju se izvori koji potječu iz sunca, vjetra, biomase, te vodotoci i geotermalni izvori. Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati; danas se sve više koriste zbog svoje neškodljivosti prema okolišu. Najčešće se koriste energije vjetra, sunca i vode. Obnovljive izvore energije možemo podijeliti u dvije glavne kategorije: tradicionalne obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana, te na tzv.

"nove obnovljive izvore energije" poput energije Sunca, energije vjetra, geotermalne energije itd. Iz obnovljivih izvora energije dobiva se 18% ukupne svjetske energije (2006), ali je većina od toga energija dobivena tradicionalnim iskorištavanjem biomase za kuhanje i grijanje – 13% od 18%. Od velikih hidroelektrana dobiva se dodatnih 3% energije. Prema tome, kad izuzmemo tradicionalne obnovljive izvore energije jednostavno je uračunati da tzv. "novi izvori energije" proizvode samo 2,4% ukupne svjetske energije. 1,3% otpada na instalacije za grijanje vode, 0,8% na proizvodnju električne energije i 0,3% na biogoriva.

Razvoj obnovljivih izvora energije (osobito od vjetra, vode, sunca i biomase) važan je zbog nekoliko nekoliko razloga: 1. obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Europske unije, pa se može očekivati da će i Hrvatska morati prihvatiti tu politiku. 2. povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sustava. Također pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije. 3. očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju. Pod biomasom se podrazumijeva:

 Primarna biomasa: prirodna vegetacija, biljke, šume, pašnjaci, vrtno i vodeno bilje...  Sekundarna biomasa: životinjski svijet, popratni proizvodi životinjskog uzgoja...  Tercijarna biomasa: proizvodi i popratni proizvodi industrije koja koristi sirovine biološkog porijekla, organski otpad ljudskih naselja...

Trenutno u Hrvatskoj imamo dvije toplane na šumsku biomasu, u Ogulinu (1995.) i Gospiću (2002.). Razvijanjem vlastitog tržišta te izgradnjom toplinskih postrojenja na biomasu, svi ostali izvori biomase dobiti će na vrijednosti te će početi njihova eksploatacija. To se prvenstveno odnosi na privatne i državne šume u kojima danas veliki dio biomase leži kao neiskorišteni energetski ili financijski potencijal. Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.

Ekološke su prednosti biomase, u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i potrajnost. Opterećenje atmosfere pri CO2 korištenju biomase kao goriva je gotovo zanemarivo. Gospodarske su prednosti biomase iz šumarstva, drvne industrije i poljoprivrede smanjenje uvoza fosilnih energenata i sigurnosti opskrbe energijom, što je jedan od

strateških problema svake zemlje. Prema predviđanjima ovisnost RH o uvozu energije porast će sa sadašnjih 55% uvoza na preko 70% u 2030. godini. Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost su otvaranje većeg broja novih radnih mjesta, što pridonosi razvoju ruralnog, a to je imperativ hrvatske gospodarske i socijalne politike. Na području grada Đurđevca posluju Natura Agro, Haas dom i Hrvatske šume koje imaju veliki potencijal za izgradnju toplane na šumsku biomasu. Uz vlastite pilane, sušare kao i modernu i jaku tehnologiju za daljnju obradu, HAAS grupa posjeduje mnogobrojne mogućnosti koje omogućuju da za svaku primjenu isporuči odgovarajući proizvod. Natura Agro d.o.o. poljoprivredna je i prehrambena industrija koja svoju proizvodnju organizira kroz: Tvornicu stočne hrane i Silose, vlastitu farmu muznih krava, Mljekaru, Pekaru, Preradu mesa sa vlastitim tovilištem, Voćnjak jabuka, uzgoj povrtlarskih kulture te ULO hladnjaču za voće i povrće. Kao takva Natura Agro d.o.o. ima dovoljne količine bimase spremne za proizvodnju topline koja poduzeću predstavlja velik udio u troškovima proizvodnje. Hrvatsko šumarstvo ima velike mogućnosti proizvodnje i korištenja drva za bioenergiju. Naše prirodne šume, njihova biološka raznolikost, velika proizvodnost i stabilnost, s velikim brojem vrsta drveća i grmlja, istovremeno su energetska sirovina i jamac stalne proizvodnje biomase za energije. Područje Đurđevca bogato je šumama i biomasom te postoje planovi vezani za korištenje drvne biomase kao energetskog potencijala.

Šumarstvo je kao gospodarska grana značajno prisutno na području grada, što se vidi već iz toga što su najveće površine grada prekrivene šumama, a gospodarske šume pri tome zauzimaju gotovo 46,3% teritorija grada.

Đurđevac je uz Našice i Delnice izabran još 2005. godine za pilot projekt u sklopu projekta Hrvatskih šuma „16 uprava šuma podružnica – 16 toplana na šumsku biomasu snage do 1 MW“. Uz toplane Hrvatskih šuma u Ogulinu i Gospiću koje su već u funkciji u Đurđevcu je planirano obuhvaćanje 10 objekata u samom centru grada koji koriste prirodni plin kao energent za grijanje i ponuditi im toplinu s jednog mjesta. To su: 1) Srednjoškolski centar 2) Sportska dvorana 3) Dječji vrtić „Maslačak“ 4) Osnovna škola i Sportska dvorana osnovne škole 5) Dom kulture 6) Policija / MUP 7) Župni ured 8) Župna crkva „Sv. Jurja“ 9) Dom zdravlja 10) Hotel

Slika br.10: Dio karte grada Đurđevca

Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

Geotermalna energija u užem smislu obuhvaća samo onaj dio energije iz dubine Zemlje koji u obliku vrućeg ili toplog geotermalnog medija (vode ili pare) dolazi do površine Zemlje i prikladan je za iskorištavanje u izvornom obliku (za kupanje, liječenje, sl.) ili za pretvorbu u druge oblike (el. energiju, toplinu u toplinskim sustavima i sl.). Geotermalna energija je toplinska energija koja se stvara u Zemljinoj kori polaganim raspadanjem radioaktivnih elemenata, kemijskim reakcijama ili trenjem pri kretanju tektonskih masa. Količina takve energije je tako velika da se može smatrati skoro neiscrpnom, pa je prema tome geotermalna energija obnovljivi izvor energije. Geotermalna se voda na području Hrvatske koristila od davnina i na njoj se temelje brojne toplice (npr. Varaždinske, Bizovačke). Dok je ranije (npr. Varaždinske toplice potječu još iz rimskih vremena) u tim toplicama voda na površinu dotjecala prirodno, danas se koriste plitke bušotine.

Tablica br. 10.: Prednosti i nedostaci geotermalne energije PREDNOSTI GEOTERMALNE NEDOSTACI GEOTERMALNE ENERGIJE ENERGIJE - čista i sigurna za okoliš - neimanje lokacija prikladnih za iskorištavanje - raspoložive zalihe energije - neimanje lokacija pogodnih za izgradnju geotermalnih elektrana - pouzdanost geotermalnih elektrana - nemogućnost transporta - niski troškovi proizvodnje Izvor: ŽRS

S obzirom na geološke karakteristike i značajke geotermalnih medija, Hrvatska se može podijeliti u tri područja:  jadransko i područje Dinarida (Istra, Primorje, Lika, Dalmacija), s razmjerno malim vrijednostima geotermalnog gradijenta i toplinskog toka: 0,018 °C/m, odnosno 29 mW/m 2

 područje Središnje Hrvatske (Banovina, Kordun, Pokuplje, Žumberačko gorje, Zagreb, Hrvatsko zagorje, Prigorje, Međimurje), s najširim mogućim rasponom uporabivosti geotermalnih medija.  panonsko područje (Slavonija i Baranja, Podravina, Posavina), s prilično velikim vrijednostima geotermalnog gradijenta i toplinskog toka: 0,049 °C/m, odnosno 76 mW/m2. Kao što je vidljivo Podravina spada u treću skupinu odnosno područje s vrlo velikim vrijednostima geotermalnih gradijenata i na širem području Đurđevca već su i provedena određena ispitivanja. Radi se o lokaciji iz PPUG – a “Lešćan – 1“. S obzirom na značajniji potencijal, smatra se kako bi se geotermalna energija u Hrvatskoj iz većine ležišta ponajprije mogla koristiti za sustave grijanja (ponajviše zgrada koja čine zdravstveno-turističke komplekse, gdje se geotermalni medij u te svrhe već koristi, a zatim i za zagrijavanje staklenika (posebice u krajevima u kojima inače postoji poljoprivredna proizvodnja.

Tablica br. 11.: Osnovni razvojni problemi i planovi korištenja obnovljivih izvora energije Razvojni problemi Razvojni planovi - nedovoljno poznavanje koristi - uključivanje lokalne samouprave u obnovljivih izvora energije održivo korištenje resursa - neiskorištavanje velikog potencijala - određivanje prioriteta korištenja drvne biomase od strane prirodnih resursa u skladu s industrijskih proizvođača postojećim resursima - neiskorištavanje ostale biomase - realizacija projekta izgradnje (silaža, trava, gnojevka, nitrati) toplane na šumsku biomasu za - neiskorištavanje potencijala sustav grijanja javnih gradskih geotermalne energije na širem ustanova i gospodarsko – đurđevačkom području stambenih objekata - neiskorištavanje solarne energije - korištenje geotermalne energije za - nedovoljna edukacija o racionalnoj i sustave grijanja na postojećim energetski efikasnoj potrošnji bušotinama s geotermalnom energije vodom - visoki troškovi za pokretanje - poticanje ugradnje solarnih investicija usmjerenih kolektora i korištenja sunčeve iskorištavanju obnovljivih izvora energije (proizvodnja energije u energije kućanstvima, javna rasvjeta) - poticanje izgradnje termo fasada i zamjene stolarije (uštede energije) - informiranje i podizanje svijesti o koristima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i efikasnoj energetskoj potrošnji

3. 5. Kulturno – povijesna baština, kulturni i sportski objekti

Kao što se iz tablice u nastavku može vidjeti u Đurđevcu postoje objekti sakralne i svjetovne namjene. Slijedi detaljan opis spomenika kulture i prikaz njihove namjene.

3.5.1. Zaštićeni spomenici kulture

Tablica br. 12.: Spomenici kulture, kultuno umjetnički objekti i sportski objekti u Đurđevcu i prigradskim naseljima A/ SPOMENICI KULTURE Red. br. Naziv Adresa Izgrađeno 1. Stari grad Đurđevac Đurđevac XIV. st. 2. Crkva Sv. Jurja Đurđevac Đurđevac 1928. 3. Kapela Sv. Rozalije Đurđevac Sakralni objekat – 1928. 4. Kapela srca Isusova Đurđevac Sakralni objekat – 1910. 5. Etnografska zbirka Slavka Čambe Đurđevac Zbirka starina – 1992. B/ KULTURNO UMJETNIČKI OBJEKTI 1. Dom kulture Đurđevac Đurđevac, Vladimira Nazora 2 2. Gradska knjižnica Đurđevac C/ SPORTSKI OBJEKTI 1. Športska dvorana Đurđevac, Dr. I. Kranjčeva 2 2. Športsko-rekreacijski centar „Graničar“ Đurđevac 3. Trim staza „Borik“ Đurđevac 4. Skijaški poligon u Sv. Ani Sv. Ana 5. Nogometno igralište NK „Vinogradar“ Čepelovac 6. Nogometno igralište NK „Mičetinac“ Mičetinac 7. Dječja igrališta u Đurđevcu Đurđevac 8. Dječja igrališta u prigradskim naseljima 9. Biciklistička staza „Bilodravska ruta“ 10. Objekt i prostor zajed. Sportskih udruga Đurđevac, A. Radića 4 11. Teniski treni (Vrtić) Đurđevac,Tina Ujevića 1 12. Športska dvorana (OŠ) Basaričekova 5 d 13. Školsko igralište Suha Katalena 14. Sportsko igralište Budrovac Izvor: Centar za kulturu

3.5.1.1. Stari grad Utvrda Stari grad Đurđevac jedna je od najsačuvanijih utvrda (14.st.) fortifikacijskog tipa u sjevernom dijelu Hrvatske koja pripada tipu „Wasserburga“. Centralnog je poligonalnog tlocrta s dominirajućom kulom (16.st.). Utvrda dobiva na

značenju u vrijeme osmanlijskih prodora, osobito nakon pada Virovitice 1552. godine, kada se našla kao najizbočenija točka i prva utvrda do turske granice. O značenju Đurđevca često se raspravljalo i na Hrvatskom saboru ističući potrebu osiguravanja novčanih sredstava i radne snage za njegovo održavanje. Tako se Đurđevac našao u sastavu granične krajiške obrane s direktnim osloncem na Austriju. Unatoč učestalim napadima Osmanlija, utvrda ipak nije osvojena. Svoju obrambenu važnost utvrda gubi nakon prestanka turske opasnosti te pod austrijskom vlašću ostaje do 1873. godine i pripajanja krajiškog teritorija Hrvatskoj 1881. godine. Na utvrdi ima i nekoliko zanimljivih arhitektonskih detalja. Na ulazu kroz branič kulu u vežu ističe se kameni okvir vrata s kolobranom i kruškolikom profilacijom i gotička vrata u veži. U prizemlju sjeveroistočnog krila te na prvom katu sjeverozapadnog krila utvrde nalaze se gotički prozorski otvori sa šiljastim nadvojem. Na prvom katu s dvorišne strane, osobito valja istaknuti grb jednog od vlasnika Starog grada Sigismuda Ernušta iz 1488.godine te triforu (pronađenu ispod žbuke 1992.) na kojoj se isprepliću gotičko - renesansne stilske oznake. S obzirom na važnost i značenje utvrde kroz povijest i njezinu specifičnost treba sagledati mogućnost iskoristivosti sredstava iz predpristupnih i kasnije strukturnih fondova za određene projekte, posebno vezane uz revitalizaciju utvrde. Do sada je sve projekte vezano uz obnovu i revitalizaciju utvrde (osim uređenja pivnice i restorana, u komercijalne svrhe) financiralo Ministarstvo kulture, a pojedinačne Grad Đurđevac te Koprivničko - križevačka županija. Preko Centra za kulturu Đurđevac vode se radovi vezani uz obnovu utvrde Stari grad, uz suglasnost resornog Konzervatorskog odjela u Bjelovaru. Plan uređenja i revitalizacije utvrde podijeljen je na nekoliko projekata:

 PROJEKT UREĐENJA I ADAPTACIJE DIJELA PRVOG KATA ZA MUZEJSKI STALNI POSTAV (građevinski radovi – u završnoj fazi, u slijedećim fazama slijedi opremanje na prethodno izrađenoj muzeološkoj koncepciji prostora) Izrada projekta: srpanj 2005. OMEGA ENGINEERING d.o.o. (gl. projektantica) Jelica Peković d.i.a.  PROJEKT UREĐENJA PIVNICE I RESTORANA (prema troškovniku projekt nije u cijelosti realiziran zbog nedostatnih financijskih sredstava), ožujak 2008. OMEGA ENGINEERING d.o.o. (gl. projektantica) Jelica Peković d.i.a.  PROJEKT UREĐENJA ATRIJA I VEŽE (realizacija projekta predviđa se u 2011. godini) Izrada projekta: ožujak 2008. OMEGA ENGINEERING d.o.o. (gl. projektantica) Jelica Peković d.i.a.  PROJEKT VANJSKE RASVJETE (realizacija se predviđa nakon drenaže, te rješavanja odvodnje oborinskih voda, najvjerojatnije 2012./2013., ovisno o financijskim sredstvima)

Izrada projekta: rujan 2008. OMEGA ENGINEERING d.o.o. (gl. projektantica) Jelica Peković d.i.a.  RADOVI NA KONSOLIDACIJI TEMELJA I ZAŠTITA OD VLAGE (planira se u 2011.) Izrada projekta: travanj 2010. GEOEXPERT PROJEKT d.o.o. (gl. projektant) Božidar Magdalenić, dipl.ing.građ.  PRAĆENJE POMAKA I DEFORMACIJA NA UTVRDI ''STARI GRAD'' U ĐURĐEVCU Izrada projekta: listopad 2010. (period praćenja godinu dana, realizacija u tijeku, projekt 2010./2011.)  PRIJEDLOG PREZENTACIJE OKOLIŠA UTVRDE STARI GRAD ĐURĐEVAC (radni naslov, realizacija izrade projekta u tijeku 2010.)

Slike br. 11. i 12.: Utvrda «Stari grad» i Galerija «Stari grad»

Izvor: Centar za kulturu

3.5.1.2. Galerija „Stari Grad“ Galerija Stari grad središnji je galerijsko – likovni prostor sjeverozapadne Hrvatske u čijem se potkrovlju smjestio stalni postav Donacije Ivana Lackovića Croate. Ivan Lacković Croata svojom vrijednom donacijom grad Đurđevac učinio je važnim segmentom kulturne i turističke ponude cijele Koprivničko-križevačke županije i šire. U stalnom postavu izložena su 163 djela hrvatskih umjetnika čime je napravljen presjek umjetnosti kraja 19. i 20.st. s djelima recentnih umjetnika. Galerija je na popisu priznatih izlagačkih prostora, a svojim projektima čini važan segment u turističkoj ponudi Grada Đurđevca. Danas se na prvom katu utvrde nalazi stalni galerijski postav likovne zbirke te izložbeni prostori u kojem se godišnje izmjeni i 12 - tak izložbi, održi nekoliko likovnih radionica te stručnih predavanja S obzirom na kvalitetu sadržaja spomenutog jedna od polaznih točaka je marketinška osmišljenost programa, a za to treba uz već postojeću kvalitetnu ponudu angažirati tim ljudi koji će raditi na tome.

Trenutno je u pripremi stalni muzejski postav na I. katu utvrde gdje će prezentirati značenje utvrde kroz povijest, Legenda o Picokima te etno, kulturne i geografske značajke ovog kraja značajke uključujući i geografsko - botanički rezervat «Peski». Uz utvrdu je vezana i Legenda o Picokima, nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, koja se u obliku scenskog prikaza prezentira se svake godine zadnjeg vikenda u mjesecu lipnju, podno zidina utvrde Stari grad.

3.5.1.3. Crkva sv. Jurja u Đurđevcu Današnja župna crkva Sv. Jurja, koja dominira centrom Đurđevca, leži na temelju već nekoliko prethodnih crkava. Početkom 17.stoljeća najprije je sagrađena drvena crkva, da bi se na istom mjestu 1710. godine podigla zidana crkva pod zaštitom Blažene Djevice Marije od Navještanja. Nakon što su župljani sakupili nova sredstva gradi se nova crkva Sv. Jurja ali zbog močvarnog područja na tom prostoru crkva biva srušena. Tadašnji župnik Medvedac pozvao je arhitekta Stjepana Podhorskog da izradi nacrt sadašnje crkve, a s gradnjom se započelo 3.rujna 1928. godine. Župna crkva Sv. Jurja bila je gotova 10. studenog 1929. godine i posvećena iz ruku pomoćnog zagrebačkog biskupa dr. Dominika Premuša uz osobno prisustvo dr. A. Bauera, nadbiskupa zagrebačkog. Župna crkva Sv. Jurja predstavlja reinterpretaciju starohrvatske crkve s romaničko-bizantskim stilskim elementima. Ovakav tip sakralne arhitekture ne susreće se često u Hrvatskoj te stoga predstavlja svojevrsno iznenađenje svojom pojavom i ostavlja upečatljiv dojam.

Slika br. 13: Crkva Sv. Jurja u Đurđevcu

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj Zbog močvarnog zemljišta na kojem leži župna crkva, a zbog sigurnosti , temelji crkve su kopani 3 metra duboko i leže na drvenim pilonima na kojima je 1 metar debela betonska ploča na kojoj leži crkva, za koju je utrošeno 230 vagona šljunka iz rijeke Drave. Jedini ostatak stare cerkve je zidani barokni zvonik koji je preuređen i ugrađen u novu crkvu. Crkva je elektrificirana 1929. godine te ponovno 1961. godine, a prva u Hrvatskoj ima elektrificirana zvona iz 1967. godine.

Unutrašnjošću crkve dominira glavni maramorni oltar na kojem se nalazi slika Sv. Jurja (ulje na platnu) koju je za župnu crkvu naslikao slikar Martin Peroš 1896. godine, a koja je prenesena iz stare crkve iz 1824. godine. Unutrašnjost crkve krase i dva bočna oltara: oltar Sv. Tri kralja, izrađen iz mramora 1936. godine i oltar Majke Božje također iz 1936. godine, a izveden u tehnici mozaika. Predstavlja sliku Majke Božje od Navještenja, a izradio ga je Zvonimir Huzjak iz Zabreba prema minijaturi Julija Klovića iz 16. stoljeća. Veliku pažnju u crkvi privlaće lusteri (njih pet), naročito središnji , koji je 5 metara širok i 4 metra visok, a u središtu sadrži lik planete Zemlje. Nacrt za njega je napravio dr. Antun Ivandija, a izradio ga je Luka Ivandija. Značajni inventar crkve su i njene orgulje sa registara, sagrađene u domaćoj tvrtki Hefeler 1908. godine. Kasnije su preuređene i blagoslovljene 1980. godine. Lagadan svog zaštitnika, Sv. Jurja, Đurđevčani slave 23. travnja nizom crkvenih, svjetovnih, kulturnih i etnografskih događanja.

3.5.1.4. Kapela Sv. Rozalije Drvena kapela Sv. Rozalije, podignuta je na mjestu kapele Sv. Jurja 1733. godine, a na mjestu drvene kapele sagrađena je današnja kapela 1925. godine, u koju su preneseni barokni oltari iz drvene kapele. Kapela ima tri vrlo vrijedna pozlaćena barokna oltara. Glavni oltar Sv. Rozalije izrađen je 1733. godine, a krasi ga slika Sv. Rozalije (ulje na platnu) koju je naslikao 1716. godine Johan Anton Fellner u Ptuju (Slovenija). Slika je iznimne umjetničke vrijednosti. Oltar Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Roka spominju se 1824. godine, ali potječu iz 18. stoljeća i velike su umjetničke vrijednosti.

3.5.1.5. Kapela Srca Isusova Kapela Srca Isusova sagrađena je 1910. godine u neogotičkom stilu. Duga je 14 metara i široka 9 metara i visine oko 8 metara. Ima vrlo bogato razvijenu fasadu, a na vrhu je tornjić u kojem se nalazi zvono. Pročeljem kapele dominiraju postavljeni postamenti s nadstrešnicom na kojima su kipovi Sv. Petra i Pavla. U središtu se nalazi oltar s kipom Srca Isusova. U unutrašnjosti sa desne strane nalazi se oltar blaženog Alojzije Stepinca, a sa lijeve strane oltar majke Božje Bistričke.

3.5.1.6. Kapela Trpnog Isusa Na raskršću Basaričekove ulice i ulice Donji Brvci, sa zapadne strane nalaze se kapelaTrpećeg Isusa (Jesus patiens), koju je dao sagraditi Martin Šostarec, a župnik Franjo Milinković je 13.lipnja 1844. godine svečanom misom blagoslovio kapelu. Zidana je polukružnim završetkom, duljina 3,76 m, a visine oko 5,50 m. Na fasadi ima dvokrilna vrata, polukružnog završetka. Vrata su željezna i staklena su s gornje strane radi osvjetljenja kapele. Na pozadinskom zidu je smješten zidni oltar. Iznad zidnog oltaranog stola na postoljima su: Kip Žalosne Gospe nalazi se u sjedećem stavu i uz nju dva krilata anđela. Kapela je zalaganjem vjernika obnovljena 2010. godine.

3.5.1.7. Kapelica Blažene Djevice Marije od 7 žalosti Na najvišem dijelu đurđevačkog groblja nalazi se zidna kapela u čast Blaženoj Djevic Mariji od 7 žalosti. Kapela je sagrađena 1912. godine. U kapelici je pokopan svećenik Jakov Novosel koji je bio jedan od inicijatora izgradnje današnje župne crkve Sv. Juraj. Uz zapadni zid svetišta nalazi se zidani oltarni stol, na koji je smješten kip

majke Božje Žalosne s likom Isusa skinutog s križa na njezinom krilu. Prije par godina kapela Žalosne Gospe na groblju dobila je zvono koje prati pokojnike na vječni počinak. Na području grada Đurđevca ostali objekti kulturno povijesne baštine su: - župna crkva Uznešenja Blažene Djevice Marije u Budrovcu, - crkva Sv. Elizabete u Čepelovcu - kapela Žalosne Gospe - kapela Anđela Čuvara u Mičetincu - kapela Majke Božje od Ružarija u Budrovcu - zgradu Gradske uprave (Palača Noetig – Lichtenberg) - kuriju Barnagor u Čepelovcu - mlin u Svetoj Ani.

3.5.2. Picokijada i Legenda o Picokima

Picokijada je najveća tradicionalna kulturno – turistička, multimedijalna manifestacija kontinentalne Hrvatske. Sačinjavaju je kulturni, zabavni, etno, gastro i poslovni programi. U vrijeme Picokijade održava se Legenda o Picokima i tridesetak drugih priredaba, od kojih, zbog čuvanja tradicijske baštine đurđevačke Podravine treba izdvojiti izložbu kolača “Diganke, zlevanke i prkači”, povorku aranžiranih kola s prikazom običaja i folklornog nasljeđa Podravine “Podravina od leta do leta”, te natjecanje u spremanju jela od piletine “Picoki po picekima”. Legenda o Picokima je priredba i poseban scenski doživljaj koji prikazuje obranu Utvrde i Đurđevca od Turaka. Legenda o Picokima prastara je priča koja se temelji na povijesnim činjenicama o dugoj opsadi turske vojske pod vodstvom Ulama-bega i njegovoj nakani da đurđevačke branitelje i Đurđevčane prisili glađu na predaju. Prema legendi, đurđevački su branitelji mudrošću pobijedili poslušavši savjet starice i ispalili u turski tabor posljednjin ostatak hrane pjetlića – picoka. Prividu izobilja u kojem se razbacuju hranu, Ulama-beg je nasjeo i napustio Đurđevac, a Đurđevčanima kao kletvu do danas ostavio nadimak – Picoki. Svake godine angažira se nekoliko stotina glumaca i statista s impozantnim zvučniom i vizualnim pirotehničkim i scenskim efektima za prikaz Legende o Picokima. Režira je jedan od najpoznatijih hrvatskih redatelja, Krešimir Dolenčić. Zbog svog nacionalnog značaja, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske stavilo je ovu scensku igru pod zaštitu i 2007. godine dodjelilo joj trajni status nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Picokijada se tradicionalno se održava zadnji vikend u lipnju od 1968. godine . U tri dana trajanja Picokijade Grad Đurđevac posjeti preko 30.000, a scensko uprizorenje vidi preko 15.000 posjetitelja.

Slika br. 14: Prikaz Legende o Picokima

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

Grad Đurđevac i Legenda o Picokima sa svim ostalim manifestacijama 2008. godine proglašeni su „Europskom destinacijom turističke izvrsnosti“. Đurđevac je time postao dio turističke mreže 20 europskih odredišta izvrsnosti koja njeguju nematerijalnu kulturnu baštinu. Projekt EDEN pokriva destinacije koje su svojim primjerom vodeće u turizmu i osnova je za međunarodnu razmjenu dobre turističke prakse.

3.5.3. Etnološko blago - etnografska zbirka Slavka Čambe

Etnografska zbirka obitelji Čamba, jedna je od 9 najvećih etnografskih zbirka u Republici Hrvatskoj. Slavko Čamba rođen je u Đurđevcu 31.kolovoza 1930. godine, gdje je i završio građansku školu. Zaljubljenik u baštinu svojeg kraja počinje skupljati razne poljoprivredne alate i predmete koje smješta u svoje etno selo. Njegova ljubav prema kulturnoj baštini prepoznalo je i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te stavlja zbirku pod preventivnu zaštitu. Zbirka je otvorena za javnost svečanim otvaranjem 02.srpnja 1999. godine., a sadrži preko tisuću različitih predmeta što iz đurđevačkog, što iz drugih krajeva. Dio zbirke prezentiran je kao stambeni prostor s tipičnim inventarom, a dio dočarava gospodarski ambijent 19. i 20. stoljeća. Predmeti su vezani uz način privređivanja, transport, proizvodnju hrane, vinogradarstvo i odijevanje. Etnografska zbirka ima svojstvo kulturnog dobra, te je u rujnu 2000. upisana u Registar kulturnog dobra Republike Hrvatske.

Tablica br. 13.:Osnovni problemi i planovi u vezi s kulturno-povijesnom baštinom Razvojni problemi Razvojni planovi - otkup zemljišta oko „Starog grada“ - rješavanje imovinsko – pravnih - problem obnove i održavanja odnosa u okolici „Starog grada“ utvrde Starog grada s financijskog (otkup zemljišta) stajališta - izrada i priprema projekata za - nedostatna financijskih sredstava korištenje financijskih sredstava za obnovu crkve Sv. Rozalije Europskih strukturnih fondove za (zaštićeni spomenik kulture) obnovu đurđevačkih znamenitosti - nedovoljno provođenje arheoloških - nastavak arheoloških istraživanja aktivnosti okolice „Starog rada“ i ostalih

- vraćanje izvornog izgleda „Starog lokaliteta PPUG-a grada“ i uređenje okolice - povezivanje znanstvene javnosti za - nedovoljno korištenje utvrde „Stari potrebe obnove, održavanja i grad“ i okoliša utvrde u turističke prezentiranja utvrde „Stari grad“ svrhe - priprema i realiziranje stalnog - nedovoljno vrednovanje kulturno- muzejskog postava u Starom gradu povijesne baštine kao važnog - potpuna rekonstrukcija „Starog razvojnog resursa grada“ sa kulama, opkopima i - nedovoljno uvrštavanje crkve Sv. mostom, šetnicama (vraćanje Jurja i ostalih sakralnih objekata u izgleda tip „Wasserburg“) turističku ponudu grada s aspekta - proširenje sadržaja o Picokijadi i vjerskog i kulturnog turizma i Legendi o Picokima u turističke nedovoljno povezivanje s ostalim svrhe na cijelu godinu (sadržajno svetištima u regiji korištenje dvorišta utvrde za prikaz - nepostojanje turističke agencije starih zanata i običaja) koja će uvrstiti Đurđevac u - povezivanje svih djelatnosti iz turističke aranžman područja kulture i turizma za - nedovoljno promoviranje očuvane poboljšanje aktivnosti koje se kulturne baštine (zgrada Gradske provode i bržeg protoka informacija vijećnice) do krajnjih korisnika - zapuštenost pročelja povijesnih - provođenje marketinških aktivnosti građevina u vjerskom turizmu i povezivanje s - nedovoljna povezanost i promocija obližnjim svetištima za uvrštavanje mnogobrojnih turističkih vrijednosti đurđevačkih sakralnih objekata u ovog dijela Podravine izletničke aranžmane - provođenje aktivnosti prezentiranja turističke ponude grada za njeno uvrštavanje u ponude turističkih agencijabnova pročelja povijesnih građevina u samom središtu grada - povezivanje s ostalim atrakcijama susjednih općina

3.6. Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura

Gospodarstvo grada Đurđevca čine danas poduzetnici koji po prihodima spadaju u grupu malih i srednjih poduzetnika. Na primjeru grada Đurđevca vidljivo je karakteristično kretanje gospodarstva i ulaganja u gospodarsku infrastrukturu:  gospodarstvo je bilježilo rast do 2007.g., a potom se drastično smanjuje broj poduzetnika u 2008. godini, da bi potom došlo do oporavka.  ulaganja u infrastrukturu, prije svega poslovnih zona bila su intenzivna od 2005.g. do 2007.g., dok su zbog krize u stranom i domaćem gospodarstvu bitno smanjena u zadnje tri godine.

3.6.1. Poduzetništvo i obrtništvo / po djelatnostima

3.6.1.1. Poduzetništvo po djelatnostima u gradu Đurđevcu

U gradu Đurđevcu, u 2009. godini, čak 26% od ukupnog broja poduzeća bave se trgovinom na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala. Građevinarstvo je drugo najzastupljenije područje djelatnosti poduzeća, sa 19%. Stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima bavi se 16% ukupnog broja poduzeća, dok se na četvrtom mjestu nalazi prerađivačka industrija.

Tablica br. 14.: Struktura poduzetnika po djelatnostima u gradu Đurđevcu Broj Područje djelatnosti poduzetnika Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 9 Rudarstvo i vađenje 3 Prerađivačka industrija 15 Opskrba električnom energijom, plinom i klimatizacija 1 Opskrba vodom 1 Građevinarstvo 24 Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 33 Prijevoz i skladištenje 5 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 7 Informacije i komunikacije 2 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 19 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 1 Obrazovanje 1 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 3 Umjetnost, zabava i rekreacija 1 Ostale uslužne djelatnosti 1 UKUPNO 127 Izvor: FINA

3.6.1.2. Usporedba grada Đurđevca sa Koprivničko – križevačkom županijom

Tablica br. 15.: Usporedba strukture poduzetnika po djelatnostima grada Đurđevca i Koprivničko – križevačke županije

Izvor: FINA

Iz tablice br. 15. vidlivo je da od ukupnog broja poduzetnika u Županiji (1.291) 9,84% posluje na području grada Đurđevca. U Koprivničko – križevačkoj županiji ima najveći broj poduzetnika koji se bave trgovinom na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, a isti je slučaj i u gradu Đurđevcu, s tim da 7,99% od ukupnog broja tih poduzetnika na području Županije, posluje na području grada Đurđevca.

3.6.1.3. Struktura poduzetnika po veličini u Gradu Iz tabele i grafikona što slijede vidljivo je da je od 2004. godine pa do 2007. godine prisutan trend rasta ukupnog broja poduzetnika. Međutim u strukturi poduzetnika vidimo da je pozitivan trend prisutan zavaljujući rastu malih privrednika, dok je broj srednjih poduzetnika polako padao. Velikih poduzetnika u 2004. godini bilo je 2, u 2003. godini taj broj se podigao za 1, na ukupan broj od 3 velika poduzetnika, da bi onda od 2006. godine nestali. U 2008. godini, kao posljedica početka recesije koja je zahvatila cijeli svijet pa tako i Đurđevačko područje, ukupan broj poduzetnika je pao za 36% u odnosu na prethodnu godinu. Iz prikazane strukture poduzetnika vidimo da je pao broj malih poduzetnika, dok je broj srednjih poduzetnika ostao na istoj razini kao i u 2007. godini.

U 2009. godini broj poduzetnika je porastao za 44% u odnosu na broj poduzeća u 2008. godini. Iz tabele i grafikona prikazanih ranije vidljivo je da ni u 2009. godini nema velikih poduzeća te da se broj srednjih poduzeća smanjio u odnosu na 2008. godinu, dok je porastao broj malih poduzeća. Broj srednjih poduzeća u 2009. godini se smanjio za 40%, dok je broj malih poduzeća porastao za 50,6% u odnosu na 2008. godinu.

Tablica br. 16.: Struktura poduzetnika prema veličini

GODINA BROJ MALI SREDNJI VELIKI PODUZETNIKA PODUZETNICI PODUZETNICI PODUZETNICI 2004. 120 108 10 2 2005. 123 110 10 3 2006. 124 118 6 0 2007. 137 130 7 0 2008. 88 81 7 0 2009. 127 122 5 0 Izvor: FINA

Grafikon br. 9: Struktura poduzetnika

160 140 120

100 VELIKI PODUZETNICI 80 SREDNJI PODUZETNICI 60 MALI PODUZETNICI 40

- 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Izvor: FINA

3.6.1.4. Usporedba sa Koprivničko – križevačkom županijom

Tablica br. 17.: Usporedba strukture poduzeća grada Đurđevca i Koprivničko – križevačke županije

Izvor: FINA (2009. godina)

Iz tablice br. 14 vidljivo je da u je svega 9,67% ukupnog broja malih poduzeća koji posluju u Koprivničko – križevačkoj županiji smješteno u gradu Đurđevcu. Od ukupno 22 srednja poduzeća koja postoje u Županiji, njih 5 se nalaze u Đurđevcu, što je 22,73% od ukupnog broja.

3.6.2. Struktura poduzetništva po djelatnosti u 2009. godini

Grafikon strukture poduzetništva prema djelatnosti i veličini poduzeća u 2009. godini pokazuje koje su djelatnosti bile najzastupljenije u toj godini.

Grafikon br. 10: Struktura poduzeća po djelatnosti

Struktura poduzeća po djelatnosti

35 30 25 20 Broj poduzetnika 15 10

broj poduzetnika 5 0

Rudarstvo Obrazovanje Opskrba vodomGrađevinarstvo

Prerađivačka industrija Prijevoz i skladištenje Polj., šumarstvo i ribarstvo Informacije i komunikacije Ostale uslužne djelatnosti Umjetnost, zabava i rekreacija

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Administrativne i pomoćne uslužneDjelatnosti djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

Opskrba električnom energijom, plinom, prom i klimatizacija Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala područje djelatnosti

Izvor: FINA

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala je najzastupljenija djelatnost sa 33 poduzeća. U ukupnom broju poduzeća (i malih i srednjih) 25,9% poduzeća bave se ovom djelatnošću. Građevinarstvo je druga najzastupljenija djelatnost s kojom se bave 24 tvrtke (18,8% u ukupnom broju poduzeća). Zatim slijede: stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (14,9%), prerađivačka industrija (11,8%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (7%) te ostale djelatnosti koje su vidljive na grafikonu.

3.6.3. Struktura prihoda i rashoda

3.6.3.1. Struktura prihoda i rashoda u gradu Đurđevcu

Od 2004. do 2007. godine broj poduzeća je rastao pa su shodno tome rasli i ukupni prihodi i ukupni rashodi poduzeća. Iako je ukupan broj poduzeća u 2009. godini porastao u odnosu na ostale godine (gledajući od 2004. godine), ukupni prihodi su u 2009. godini manji u odnosu na ostale godine. U odnosu na 2008. godinu broj poduzeća je porastao za 44%, a ukupni prihodi su se smanjili za 9%. Ukupni rashodi su rasli do 2007. godine, a od onda imaju negativni trend. Pa tako su se u 2008. godini ukupni rashodi smanjili za 9% u odnosu na prethodnu godinu, a u 2009. godini su se smanjili u odnosu na 2008. godinu za 6%. Od 2004. godine prihodi su uvijek bili veći ili jednaki rashodima. Izuzetak je bila 2006. godina, međutim u toj godini su rashodi bili svega 0,1% veći od prihoda. U 2009. godini rashodi su nadmašili prihode, odnosno, rashodi su za 1,36% veći od prihoda u toj godini. Takav omjer prihoda i rashoda posljedica je recesije.

Tablica br. 18.: Struktura prihoda i rashoda prema veličini poduzeća po godinama (od 2004. do 2009.) u 000 kn BROJ UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI GODINA PODUZETNIKA U KN U KN 2004. 120 760.656 698.713 2005. 123 742.930 740.341 2006. 124 760.656 761.448 2007. 137 793.284 793.150 2008. 88 737.956 727.565 2009. 127 675.047 684.294 Izvor: FINA

Grafikon br. 11.: Prikaz ukupnih prihoda i rashoda po godinama

820.000 800.000 780.000 760.000 740.000

720.000 UKUPNI PRIHODI U KN

700.000 UKUPNI RASHODI U KN u 000 u kn 000 680.000 660.000 640.000 620.000 600.000 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Izvor: FINA

3.6.3.2. Usporedba sa Koprivničko – križevačkoj županiji prema prihodima i rashodima

Tablica br.19.: Usporedba ukupnih prihoda i rashoda (po strukturi) Koprivničko – križevačke županije i grada Đurđevca

Izvor: FINA

Od ukupnih prihoda Koprivničko – križevačke županije 6,60% je udio ukupnih prihoda grada Đurđevca. Od ukupnih rashoda Koprivničko – križevačke županije 6,55% je udio ukupnih rashoda grada Đurđevca.

Iako je udio ukupnih prihoda grada Đurđevca u ukupnim prihodima Koprivničko – križevačke županije u skoro istom postotku kao i udio ukupnih rashoda grada Đurđevca u ukupnim rashodima Koprivničko – križevačke županije, u gore prikazanoj tabeli vidimo da je unutar strukture ukupnih prihoda, odnosno ukupnih rashoda, udjeli Grada u Županiji bitno različiti. Najviše udjele imaju financijski prihodi, odnosno financijski rashodi Grada u Županiji (12,49%, odnosno 36,39%).

Grafikon br.12: Usporedba ukupnih prihoda Koprivničko – križevačke županije i grada Đurđevca

12.000.000 10.000.000 Grad Đurđevac 8.000.000 kn 6.000.000 Koprivničko - križevačka 4.000.000 županija 2.000.000 0 Poslovni Financijski Izvanredni prihodi prihodi prihodi

Izvor: DZS, Ispostava Đurđevac

Grafikon br. 13.: Usporedba ukupnih rashoda Koprivničko – križevačke županije i grada Đurđevca

12.000.000 10.000.000 8.000.000 Grad Đurđevac kn 6.000.000 Koprivničko - križevačka 4.000.000 županija 2.000.000 0 Poslovni Financijski Izvanredni rashodi rashodi rashodi

Izvor: DZS, Ispostava Đurđevac

3.6.4. Dobit i gubitak poduzetnika

Od ukupnog broja poduzetnika na području grada Đurđevca, njih 46,46% je u 2009. godini poslovalo s gubitkom. Iz dolje prikazane tabele vidljivo je da su sva poduzeća iz djelatnosti rudarstva i administrativne i pomoćne uslužne pomoći poslovali s gubitkom. Od poduzeća koje se bave građevinarstvom njih 70,83% je poslovalo s gubitkom.

Tablica br. 20.: Struktura poduzetnika prema ostvarenoj dobiti / gubitku u 2009. g. Broj Broj Područje djelatnosti poduzetnika poduzetnika gubitaša Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 9 4 Rudarstvo 3 3 Prerađivačka industrija 15 7 Opskrba električnom energijom, plinom i klimatizacija 1 0 Opskrba vodom 1 0 Građevinarstvo 24 17 Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i 33 16 motocikala Prijevoz i skladištenje 5 3 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 7 3 Informacije i komunikacije 2 0 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 19 3 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1 1 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 1 0 Obrazovanje 1 0 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 3 2 Umjetnost, zabava i rekreacija 1 0 Ostale uslužne djelatnosti 1 0 UKUPNO 127 59 Izvor: FINA

3.6.5. Zaposlenici po djelatnostima

3.6.5.1. Zaposlenici po djelatnostima u gradu Đurđevcu Broj zaposlenih u privredi u Gradu iznosi 1.355 osoba. Najveći broj zaposlenih je u trgovini na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala što i ne čudi s obzirom da se tom djelatnosti bavi najveći broj poduzetnika (33 poduzetnika). Broj zaposlenih u trgovini na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala iznosi 27% u ukupnom broju zaposlenih u privredi.

Druga po redu djelatnost po broju zaposlenosti je prerađivačka industrija sa ukupno 22,95% zaposlenih u ukupnom broju zaposlenih u privredi. Prema broju privrednih subjekata, poduzeća, koja se bave tom djelatnosti, nalaze se na četvrtom mjestu s 15 poduzetnika. Velik broj poduzeća bavi se građevinarstvom (druga najzastupljenija djelatnost), a prema broju zaposlenih nalaze se na trećem mjestu s udjelom od 20,44% u ukupnom broju zaposlenih po djelatnostima.

Tablica br. 21.: Broj zaposlenih po djelatnostima u 2009. godini

Područje djelatnosti Broj zaposlenih

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 77 Rudarstvo 43 Prerađivačka industrija 311 Opskrba električnom energijom, plinom i klimatizacija 10 Opskrba vodom 110 Građevinarstvo 277 Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 367 Prijevoz i skladištenje 8 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 28 Informacije i komunikacije 17 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 88 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 3 Obrazovanje (dječji vrtić) 5 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 10 Umjetnost, zabava i rekreacija 1 Ostale uslužne djelatnosti 0 UKUPNO 1.355 Izvor : FINA

Gore prikazani podaci obrađeni su prema sistematizaciji koju prate gradovi, a ne županija i država te prikazuju pravne osobe registrirane na području Grada.

Grafikon br. 14: Broj zaposlenih po djelatnostima u 2009. godini

Broj zaposlenih po djelatnostima

400 350 300 250 200 Broj zaposlenih 150

broj zaposlenih broj 100 50 0

Rudarstvo Obrazovanje OpskrbaGrađevinarstvo vodom

Prijevoz i skladištenje Prerađivačka industrija Informacije i komunikacije Polj., šumarstvo i ribarstvo Ostale uslužne djelatnosti Umjetnost, zabava i rekreacija

Opskrba električnom energijom, plino.. Djelatnosti pružanja smještaja te pri... Djelatnosti zdravstvene zaštite i soci... Trgovina na veliko i malo; popravakStručne, ... Administrativne znanstveneJavna i tehničkeuprava i pomoćne i djela...obrana; uslužne obvezno dj... soci... Područja djelatnosti

Izvor: FINA

Ako se usporede omjeri, prema podacima iz 2008. godine, u prerađivačkoj industriji, iako je zaposlen najveći broj žena nego u ostalim djelatnostima, udio žena iznosi 33%. U trgovini na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala udio žena iznosi čak 59%. Udio žena u ukupnom broju zaposlenika u sektoru javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja iznosi 50%.

Djelatnosti u kojima je zaposleno veći broj žena od muškaraca:  Zdravstvena zaštita i socijalni rad – 72% žena u ukupnom broju zaposlenih  Obrazovanje – 70% žena u ukupnom broju zaposlenih  Financijsko posredovanje – 66% žena u ukupnom broju zaposlenih  Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala – 59% žena u ukupnom broju zaposlenih Djelatnosti u kojima je zaposleno daleko više muškaraca nego žena:  Građevinarstvo – 94% muškaraca u ukupnom broju zaposlenih  Rudarstvo i vađenje ruda – 90% muškaraca u ukupnom broju zaposlenih  Prijevoz i skladištenje – 85% muškaraca u ukupnom broju zaposlenih.

Od ukupno 3363 zaposlenih osoba na području Grada Đurđevca gotovo 80% je zaposleno u pravnih osobama što je vidljivo iz sljedećeg grafikona.

Grafikon br. 15.:Broj zaposlenih na dan 31.ožujak 2011. prema pravnom statusu poslodavca

Radnici kod pravnih osoba Radnici kod fizičkih osoba Obrtnici

Poljoprivrednici

Samostalne profesionalne djelatnosti Produženo osiguranje

Izvor: DZS, Ispostava Đurđevac

U tablici što slijedi vide se plaće i nadnice po djelatnostima u 2009. godini. Najviše neto plaće isplaćene su u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, u kojima je zaposleno svega 6,49% zaposlenika od ukupnog broja druga po redu je djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom i klimatizacija, čime se bavi tek 0,78% privrednih subjekata od ukupnog broja, a zapošljavaju svega 0,73% ukupnog broja zaposlenika.

Tablica br. 22.: Plaće i nadnice Prosječna Područje djelatnosti mjesečna neto plaća Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2.782 Rudarstvo 2.405 Prerađivačka industrija 4.534 Opskrba električnom energijom, plinom i klimatizacija 4.634 Opskrba vodom 3.093 Građevinarstvo 3.275 Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 3.126 Prijevoz i skladištenje 3.176 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1.736 Informacije i komunikacije 3.119

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 5.187 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 3.930 Obrazovanje 2.754 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 2.766 Umjetnost, zabava i rekreacija 2.174 Ostale uslužne djelatnosti 0 PROSJEK 3.577 Izvor: FINA

Ako plaće usporedimo s brojem zaposlenika po pojedinoj djelatnosti vidimo da su najviše prosječne plaće u:  Stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (prosječna mjesečna neto plaća po radniku iznosi oko 5.187 kn)  Opskrba električnom energijom, plinom i klimatizacija (prosječna mjesečna neto plaća po radniku iznosi oko 4.634 kn)  Prerađivačka industrija (prosječna mjesečna neto plaća po radniku iznosi oko 4.534 kn)

Najniže plaće isplaćuju se u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Prosječna mjesečna neto plaća po radniku iznosi 1.736 kn, a to je 48,53% prosječne plaće.

3.6.5.2. Usporedba sa Koprivničko – križevačkom županijom prema plaćama i nadnicama Tablica br.23.: Plaće i nadnice (u kn)

Izvor: DZS, Ispostva Đurđevac Iz gore prikazane tablice vidi se da je prosjek prosječnih plaća i nadnica (mjesečnih) u Koprivničko – križevačkoj županiji za 17,05% veće od prosječnih plaća i nadnica u gradu Đurđevcu. To isto prikazano je u slijedećem grafikonu.

Grafikon br.16: Plaće i nadnice

prosjek prosječnih plaća i nadnica

4.300 4.200 4.100 4.000 3.900 3.800

kn 3.700 3.600 3.500 3.400 3.300 3.200 Grad Đurđevac Koprivničko - križevačka županija

Izvor: DZS, Ispostava Đurđevac

Tablica br. 24.: Temeljni gospodarski problem i planovi u sektoru poduzetništva Razvojni problemi Razvojni planovi - problem nelikvidnosti poduzetnika - provođenje zakonske regulative u - siva ekonomija poslovanju - učestalo mijenjanje zakonskih - povezivanje obrtnika i malih i propisa (negativan utjecaj na srednjih poduzeća u cilju sklapanja ažurno vođenje poslovanja) kooperantskih odnosa i stjecanja - vrlo velik broj poduzetnika koji novih znanja, vještina i sposobnosti posluju s gubitkom (klasteri) - nedovoljna suradnja poduzetnika i - poboljšanje marketinškog nastupa nedovoljna marketinška promocija poduzetnika na tržištu (klasteri) - potreba za podizanjem svijesti o - nezadovoljavajuća razina važnosti cjeloživotnog učenja i obrazovanja radne snage jačanja ljudskih resursa - neriješeni imovinsko – pravnih - rješavanje imovinsko pravnih odnosa u poslovnoj zoni B odnosa u poslovnoj zoni (prepreka poslovanju) - poticanje inovativnosti, istraživanja - trenutni problemi u najvećoj i razvoj i okrenutost prema novim prehrambeno – prerađivačkoj tehnologijama industriji u Đurđevcu Natura Agro - optimalno gospodarenje prostorom d. o. o.) i poslovanje u skladu s načelima održivog razvoja i zaštite okoliša - upravljanje kvalitetom i njeno poboljšanje te potreba za uvođenjem standarda i normi za stjecanje certifikata kvalitete u cilju povećanja konkurentskih prednosti

- povećanje zaposlenosti poticajnim mjerama za poduzetnike - korištenje poticajnih sredstava resornih Ministarstava i HBOR-a - osnivanje regionalnog poslovno - razvojnog centra - rješavanje financijsko – poslovne krize u Naturi Agro d.o.o.

3.6.6. Srednje poduzetništvo na đurđevačkom području

Slijede detaljni prikazi poslovanja i djelatnosti značajnih poduzeća na području grada Đurđevaca. Opisana su poduzeća Natura Agro d.o.o., Sloga Podravska Trgovina d.o.o., Lasselsberger – Knauf d.o.o., Prima Commerce d.o.o., Haas Dom d.o.o., Bistra d.o.o., Segrad d.d., INA d.d.

Natura Agro d.o.o.

Napomena: Bez obzira na trenutnu poslovno – financijsku krizu u Naturi Agro d.o.o., slijedi prikaz dosadašnjeg poslovanja ove tvrtke zbog njenog iznimnog značaja u prehrambeno – prerađivačkoj industriji đurđevačke Podravine.

Natura Agro d.o.o. smještena je u Đurđevcu koji se nalazi u plodnoj ravnici u bogato ravničarskom kraju u srcu Podravine.Ravničarski kraj kojim je Đurđevac okružen čini ovaj prostor jedinstvenim i pogodnim za proizvodnju žitarica i uzgoj različitih vrsta stoke.Preteča Nature Agro je Poljoprivredna zadruga Đurđevac, koja je osnovana daleke 1947. godine.Iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji i uspješni rezultati potaknuli su zadrugare da osnuju trgovačko društvo Natura Agro d.o.o. koje je započelo s radom 2004. godine. Natura Agro je prerađivač poljoprivrednih proizvoda đurđevačkog kraja koji djeluje usko povezan PZ Đurđevac koja je usredotočena na mrežu malih poljoprivrednika. Osnovna ideja te suradnje je preraditi poljoprivredne proizvode proizvedene ne širem području grada Đurđevca, kako na vlastitim kapacitetima, tako i na kapacitetima kooperanata i ponuditi ih na širem hrvatskom tržištu kroz prepoznatljivi brand.

Tablica br. 25.:Opis djelatnosti poslovanja Poslovne jedinice - proizvodnja stočne hrane za sve vrste i kategorije domaćih životinja - kapacitet proizvodnje je 10 t/h Tvornica - u Silose kapaciteta 22.000,00 t skladište se razne vrste ratarskih kultura stočne hrane i - smjese su prilagođene potrebama tova različitih grupa potrošača silosi -asortiman TSH Đurđevac sadrži 45 tipova stočne hrane i 60 vrsta gotovih proizvoda,a proizvodi su prilagođeni potrošnji u peradarstvu, svinjogojstvu i govedarstvu,a razvijeni su proizvodi i za druge namjene - nastala u okviru PZ Đurđevac 1997. godine,a od 2004. g. nalazi se u okviru Nature Agro - vlastita proizvodnja mlijeka na farmi Molve Grede iznosi cca 1.500,00 l dnevno,no iz kooperantske mreže prikupi se cca 45.000,00 l mlijeka Mljekara - proizvodni kapacitet je 30.000,00 litara dnevnog prijema i prerade mlijeka - mlijeko đurđevačke mljekare po svojoj kvaliteti u Hrvatskoj spada u sami vrh - od primljene količine mlijeka proizvodi se svježe mlijeko,čvrsti i tekući jogurt,energovita,kiselo vrhnje,svježi i polutvrdi sirevi, te mliječni i sirni namazi

- proizvodnja se temelji na vlastitim proizvodnim kapacitetima i mreži kooperanata u kojoj se nalazi cca 600 krmača s kontroliranim genetskim podrijetlom - danas vlastita proizvodnja mesa obuhvaća 2.500,00 komada po ciklusu iz kooperacije i 2.200,00 komada po ciklusu u vlastitim tovilištima - ukupno se proizvodi 12.500,00 komada tovljenikas obrtajem 3 puna ciklusa Prerada mesa godišnje i klaonica - klaonica radi isključivo za potrebe prerade mesa Nature Agro sa kapaciteton klanja od 150 kom svinja, krava i junadi dnevno, a cjelokupna količina mesa iz klaonice usmjerava se vlastitoj preradi mesnih prerađevina koje se proizvode pod brandom ĐIM (đurđevačka industrija mesa) - proizvodi su klasificirani u 4 kategorije (svježe meso, polutrajni i trajni proizvodi, te suhomesnati proizvodi - izgrađena još 1981. godine,a nova oprema je kupljena 2001. godine i smještena je na prostor od 600 m² - osim osnovnih vrsta kruha od bijelog i polubijelog brašna, rade se i posebne Pekara vrste kruha sa sjemenkama i mješavinama brašna različitih žitarica - ukupna dnevna proizvodnja je oko 2.000,00 kom kruha, te oko 2.500,00 kom rzličitih vrsta peciva, kolača i drugih pekarskih proizvoda - ova popslovna jedinica raspolaže sa 600 ha obradivog zemljišta, a sastoji se od: - 50 ha povrtlarskih kultura,na ravnici uz rijeku Dravu - 550 ha ratarskih kultura Ratarstvo - žitarice se uzgajaju radi vlastite potrošnje na farmi i mješaoni hrane -kapacitet proizvodnje ograničen je raspoloživim zemljištem, a ono s čim se raspolaže u potpunosti je obrađeno, dok se razlika potrebnih žitarica nabavlja otkupom od kooperanata ili kupnjom iz Slavonije - 40 ha nasada jabuke podizanog kroz 4 godine tj. kroz 4 faze (sadnja na površini od 10 ha,te od tada svake godine sadnja na novih 10 ha -sa 50 ha voćnjaka jabuka u punom rodu očekuje se oko 2.000,00 t jabuka Voćnjak - zbog inovativnih tehnologija, navodnjavanja, prihrana preko vode voćnjak je postao jedan od boljih voćnjaka - ciljani kapacitet je 40 t/ha što daje visoku kvalitetu jabuka - osnovna karakteristika uzgojene jabuke je njena kvaliteta, koja je posljedica prirodnog položaja padine brda ocijenjene od strane stručnjaka kao idealna - osnovna namjena objekta Hladnjača je prihvat, , skladištenje, dorada i pakiranje voća i povrća. - kapacitet hladnjače je 3.100 tona na bazi jabuke, sastoji se od 16 komora kapaciteta 130 do 220 tona, a sve komore su opremljene aparatima i uređajima koja omogućavaju hlađenje i uspostavu ULO režima - tako specijalizirana tehnološka dostignuća omogućuju čuvanje plodova voća i Hladnjača povrća kroz duže razdoblje, bez promjene organoleptičkih i vizualnih svojstava proizvoda - unutar objekta hladnjače je i dotrajala automatska linija za sortiranje jabuke, koja omogućuje sortiranje plodova jabuke po boji, težini, kalibru, kvaliteti, a kapacitet linije za sortiranje je 4-6 tona na sat - jabuke se u hladnjači zadržavaju 3-6 mjeseci, u cilju postizanja više prodajne cijene na tržištu Trgovačka - trgovačku mrežu poduzeća čine slijedeća prodajna mjesta: mreža - 5 mesnica: 2 Đurđevac, Pitomača, Koprivnica i Virje

- 3 poljocentra: 2 Đurđevac i Ferdinandovac - 2 trgovine mješovite robe: obje u Đurđevcu Izvor: Uprava Nature Agro d.o.o., travanj 2011.

Poslovne lokacije:

1. Objekt u centru grada Đurđevca na dvije etaže ukupne površine 1.801,00 m² u kojem su bile smještene zajedničke službe poduzeća i uprava, a uz objekt se nalazi građevinsko zemljište površine 10.000,00 m² 2. Industrijska zona Radićeva – na zemljištu veličine 7.672,00 m² smješteni su objekti prerade mesa površine 1.584,00 m² i ULO hladnjača veličine 3.920,00 m² 3. Industrijska zona Kolodvorska – na zemljištu cca 7.000,00 m² površine smješteni su objekti mljekare 2.240,00 m², održavanje 504 m², laboratorij 374 m², tvornica stočne hrane 1.200,00 m², pekara 828 m², silosi 1.937,00 m², te uprava. 4. Klaonica - u centru Đurđevca na zemljištu površine 891 m2 nalazi se objekt klaonice veličine 551 m2, 5. Tovilište - uređeno je u 2 objekta udaljenih cca 5 km od Đurđevca, koji imaju zajedničku površinu 2.616 m2. 6. Ferdinandovac – na toj lokaciji nalazi se poljocentar i skladište repromaterijala

Shema br. 2.: Organizacijski ustroj i kadrovska struktura

NADZORNI ODBOR NATURA AGRO d.o.o.

Uprava društva Informatika Ekonomski centar Direktor društva kontroling

Sektor Sektor Sektor Sektor financije Pravna služba, ljudski Laboratorij proizvodnja prodaja nabava i računovodstvo potencijali sigurnost na radu

RJ PRIMARNA PROIZVODNJA

Ratarstvo Tovilište svinja Otkup mlijeka i mliječne Voćnjak Voditelj tehnolog Voditelj tehnolog farme Voditelj tehnolog Voditelj tehnolog

PROIZVODNJA Izvršni direktor za proizvodnju

RJ RJ Proizvodnja RJ RJ RJ RJ Primarna mlijeka i mliječnih Proizvodnja mesa Proizvodnja Proizvodnja Tehničko proizvodnja proizvoda i mesnih pekarskih stočne održavanje prerađevina proizvoda hrane

Izvor: Natura Agro d.o.o.

Kadrovska struktura

Kadrovska struktura i stanje zaposlenih je stabilnog karaktera. Stalan broj djelatnika od prosječno 195 izvršioca formiran je od 181 zaposlenog i 14 djelatnika na određeno vrijeme ili kao sezonskih zaposlenika. Taj broj od 195 izvršioca neznatno varira zavisno od potrebe sezonskih izvršioca i neće se mijenjati ni nakon završene V. faze ulaganja u projekt voćnjak. Struktura zaposlenika je slijedeća:

Tablica br. 26.: Struktura zaposlenih kvalifikacija Stalni odnos Sezonski Ukupno VSS 19 1 20 VŠS 15 2 17 SSS 85 7 92 VKV 7 0 7 KV 23 2 25 NKV 32 2 34 Ukupno 181 14 195 Izvor: Natura Agro d.o.o., travanj 2011.

Tablica br. 27.: Podaci o broju zaposlenih NATURA AGRO d.o.o. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Stalni Stalni Godina/ Određeno Određeno Ukupn Sveukup Razlika radni Ukupno radni mjesec vrijeme vrijeme o no +/- odnos odnos 01.12.08. 181 16 197 44 36 80 277 0 31.12.08. 192 18 210 33 34 67 277 0 01.01.09. 188 20 208 32 33 65 273 -5 01.02.09. 193 20 213 30 33 63 276 +3 10.03.09. 194 21 215 29 34 63 278 +2 15.04.09. 194 21 215 30 33 63 278 0 01.05.09. 194 21 215 35 26 61 276 -2 01.06.09. 193 25 218 34 27 61 279 +3 01.07.09. 194 28 222 42 22 64 286 +7 01.08.09. 193 30 223 42 23 65 288 +2 01.09.09. 193 31 224 42 20 62 286 -2

25.09.09. 193 33 226 42 20 62 288 +2 12.10.09. 191 32 223 45 19 64 287 -1 15.11.09. 190 36 226 44 20 64 290 +3 21.01.10. 185 35 220 43 27 70 290 0 01.03.10. 182 32 214 41 18 59 279 -11 01.04.10. 223 46 269 1 4 5 279 0 01.05.10. 223 47 270 1 4 5 280 +1 01.06.10. 222 48 270 1 3 4 279 -1 09.07.10. 225 50 275 1 3 4 284 +5 01.08.10. 224 48 272 1 3 4 281 -3 07.09.10. 220 48 268 1 1 2 268 -13 01.10.10. 217 45 262 1 - 1 268 0 01.11.10. 216 44 260 1 - 1 266 -2 01.12.10. 212 44 256 1 - 1 262 -4 17.01.11. 207 42 249 Izvor: Natura Agro d.o.o., travanj 2011.

Tržište nabave Cijelo poslovanje Nature Agro temelji se na vlastitim sirovinama za proizvodnju proizvedenim na vlastitim proizvodnim kapacitetima ili kod mreže kooperanata, dok se dio sirovina nabavlja iz cijele Hrvatske ili iz uvoza. Kvalitetne sirovine dobivene iz vlastite proizvodnje i preuzete od poljoprivrednih proizvođača prerađuju se na ekološki prihvatljiv način u kvalitetan proizvod sposoban da svojom kvalitetom poveća svoj udio na tržištu i osvoji nova tržišta.

Tvornica stočne hrane Tvornica stočne hrane temelji svoju proizvodnju dijelom na vlastitoj sirovini, no većim dijelom na otkupu sirovine od drugih proizvođača žitarica s područja sjeverne Hrvatske i Slavonije. Najvažniji dobavljači su:  Žito d.o.o. Osijek (dobavljač soje, suncokreta)  Agrokor trgovina (dobavljač soje, suncokreta)  Univit Ljubljana (sojina sačma)  STR, Inc. SAD (sojina sačma)  Kooperantska mreža Đurđevca i okolice, više od 500 kooperanata (merkantilni kukuruz, pšenica)

Mljekara Mljekarska proizvodnja jedna je od okosnica razvoja cijelog kraja. Danas je raširena kooperantska mreža sa preko 500 kooperanata koji dnevno isporučuju 40.000 litara mlijeka. Do kraja 2007.godine otkup mlijeka provodila je Poljoprivredna zadruga Đurđevac, a od početka 2008. godine otkup radi Natura Agro. Od ostalih dobavljača važni su dobavljači ambalaže, od kojih su najvažniji:  Adam Pack, Grčka (ambalaža)  Proven BIH (ambalaža)

 Viplast Varaždin (ambalaža)

Prerada mesa Ulazna sirovina u proizvodnji mesa su vlastite svinje iz tovilišta, svinje od kooperanata (kooperantska mreža više od 300 kooperanata). Od ostalih dobavljača važni su dobavljači aditiva, od kojih su uspostavljeni poslovni odnosi s STD Varaždin, Trstenjački trgovina i usluge Ivanec.

Hladnjača Pogon hladnjače puni se s vlastitim proizvodima proizvedenim u vlastitim voćnjacima (sorte jabuke) ili jabukama kupljenim od kooperanata. U 2007.godini otkupljen je urod (jabuke i povrtlarske kulture) od više od 300 kooperanata s šireg područja sjeverne Hrvatske.

Tržište prodaje Proizvodi Natura Agro plasiraju se na hrvatsko tržište kroz proizvodne i privatne robne marke. Kupci Nature Agro su segmentirani u nekoliko kategorija: robni centri - cca 70% prometa ostvaruje se prodajom proizvoda na veliko različitim robnim centrima, od kojih samo s Billom postoji ugovor o izradi njihove robne marke Clever, direktni kupci - naručitelji, pretežno maloprodaje ili direktni potrošači proizvoda s kojim je uspostavljen ugovorni odnos, Izbor kupaca ovisi o segmentu proizvoda.

Mljekara – s asortimanom od cca 30 proizvoda Mljekara Nature Agro pokriva tržište cijele Hrvatske, a mljekarske proizvode dostavlja u sve veće prodajne robne centre. Najveći kupci su Konzum, KTC, Billa, Kaufland, Plodine, Trgocentar. Na robne centre otpada 80% ukupne prodaje. Većina kupaca plaća u roku 45-60 dana. Ostatak prodaje ide prema manjim kupcima, kod kojih se postižu veće razlike u cijeni, no to je segment koji ima stalni pad udjela, te će kao u ostalim zemljama EU postepeno nestati. Prerada mesa – asortiman od cca 60 proizvoda plasira se pretežno na tržištu sjeverozapadne Hrvatske (4 županije) ili u vlastitim mesnicama. Kupci su robni centri na tom području s kojima je sklopljen ugovor o prodaji mesa: Trgocentar, KTC, Sloga, Plodine, Kaufland. Na direktnu prodaju kroz robne centre plasira se cca 75% mesnih prerađevina. Tvornica stočne hrane – asortiman od cca 60 proizvoda raspoređen u 4 glavne skupine stočne hrane, prisutan je na području cijele Hrvatske kroz direktnu distribuciju ili preko nekoliko veleprodajnih kupaca. Najveći direktni kupci su kooperanti koji najčešće uzimaju rinfuzni oblik smjese dok se u poljoprivredne ljekarne i trgovine koje prodaju stočnu hranu doprema uvrećani oblik smjesa. Cca 75% prodaje usmjerava se kroz kreditiranje kooperanata, no što omogućava postizanje prihvatljive prodajne cijene. 20% prodaje ide u vlastita tovilišta. Trend rasta proizvodnje TSH uglavnom se usmjerava prema eksternim kupcima koji imaju sve veću potražnju za smjesama. Pogotovo su zanimljiva izvozna tržišta, koja pogotovo u 2008.godini sve više šalju upite za kupnjom robe.

Hladnjača – jabuka iz vlastitog voćnjaka i od kooperanata, otkupljeno povrće, te luk i krumpir iz vlastite proizvodnje, prodaju se direktnim kupcima ili velikim trgovačkim lancima. Prodaja jabuka u početku se usmjerava na Zelenu tržnicu malim kupcima, radi postizanja što veće cijene. Nakon rasta cijene, proizvodi iz hladnjače se usmjeravaju robnim centrima. Plodine su najveći naručitelj, koji otkupljuje cca 70% ukupne proizvodnje, slijedi Konzum u koji se plasira samo dio proizvoda. Kod većine asortimana glavni konkurenti su velike proizvođačke tvrtke – Vindija, Dukat, Meggle (Mljekara), Podravka – Danica, Gavrilović (Prerada mesa), Tvornica stočne hrane Čakovec (TSH), itd. Osnova pozicioniranja Nature Agro u odnosu na konkurente je u zemljopisnom porijeklu cjelokupnog asortimana i izgradnji vlastitog branda koji je usmjeren imidžu proizvođača pouzdane kvalitete proizvoda, koja se temelji na vlastitoj sirovini.

Grafikoni br. 17. i 18.: Prihodi od prodaje u Naturi Agro d.o.o. u 2009. i 2010. godini

Izvor: Natura Agro d.o.o., travanj 2011.

Sloga Podravska trgovina d.o.o.

Sloga Podravska trgovina d.o.o. je maloprodajni trgovački lanac roba široke potrošnje sa sjedištem u Đurđevcu. Radi se o srednje velikom poduzeću koje posluje s kapitalom koji je u potpunosti iz hrvatskih izvora. Poduzeće zadovoljava potrebe velikog broja stanovnika za osnovnim živežnim namirnicama i ostalim proizvodima neophodnim za svako domaćinstvo.

Tablica br.28. Povijest nastanka Sloge Podravske trgovine d.o.o. Godina Promjene u poslovanju 1947. Osnvano Društvo Sloga s maloprodajnim mjestima, ugostiteljskim objektima i veleprodajom s voznim parkom 1992. U procesu pretvorbe Sloga se podijelila u tri društva s odvojenim poslovanjem: Veletrgovina, HTT Picok, Sloga maloprodaja 1996. Stečajni postupak Sloge maloprodaje u kojem su ostvareni pozitivni poslovni rezultati 1999. Izlazak iz stečaja i početak poslovnog uspona sa strategijom stvaranja maloprodajne mreže roba široke potrošnje 2003. Širenje poslovanja na područje Koprivničko-križevačke županije; maloprodajna mreža pokriva gradove, općine i značajnija naselja koja gravitiraju prema Đurđevcu i Koprivnici. Izvor: www.sloga-podravska-trgovina.hr

Organizacijska struktura i zaposleni radnici Sa stajališta organizacijske strukture ovlasti i odgovornosti podijeljene su slijedećim redoslijedom: - Direktor Uprave Sloge Podravske trgovine d.o.o. - Komercijalni direktor - Komercijalni odjel - Financijski direktor - Financijski i računovodstveni odjel - Poslovođe u prodavaonicama - Prodavači Danas poduzeće zapošljava 270 u 59 prodavaonica i poslovnim odjelima poduzeća na prodajnom prostoru većem od 5.000 kvadratnih metara prodajnog prostora s više od 10.000 metara polica.

Maloprodajna mreža Maloprodajna mreža Sloge Podravske trgovine d.o.o. sastoji se od 59 prodavaonica od čega su najveće Robna kuća u Đurđevcu, Supermarket u Kloštru Podraskom i Desetka u Koprivnici.

Grafikon br. 19.: Prodavaonice Sloge Podravske trgovine d.o.o. po naseljima u 2011. godini

Virje Đurđevac Koprivnica Čepelovac Crnec Drenovica Ostala naselja Kalinovac Legrad Molve Starigrad Ferdinandovac Izvor: www.sloga-podravska-trgovina.hr

Poslovna suradnja s dobavljačima Sloga Podravska trgovina d.o.o. surađuje s đurđevačkim i podravskim poduzetnicima te s najvećim hrvatskim proizvođačima, a to su: - Kraš prehrambena industrija d.d., Zagreb - Ledo d.d., Zagreb - Jamnica d.d., Zagreb - Saponija d.d., Osijek - Labud d.o.o. Zagreb

S područja Koprivničko- križevačke Županije Sloga Podravska trgovina d.o.o. surađuje sa slijedećim dobavljačkim poduzećima: - Podravka d.d., Koprivnica, - Natura Agro d.o.o., Đurđevac, - Dergez d.o.o., Podravske Sesvete, - Danica mesna industrija d.o.o., Koprivnica - Vindija d.d., Varaždin - Karlsberg Croatia d.o.o., Koprivnica - Koestlin d.d., Bjelovar - Sizim d.o.o., Legrad

Pokazatelji uspješnosti poslovanja Nakon izlaska iz stečaja 1999. Sloga d.o.o.započinje razdoblje rasta poduzeća, otkada Sloga bilježi pozitivne poslovne rezultate.

Grafikon br 20.: Ukupni prihodi od prodaje Sloge Podravske trgovine d.o.o. od 2005. do 2010. Godine

prihodi od prodaje u milijunima 200 kuna 150 100 50 0 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. godina aa Izvor: Komercijalni odjel Sloge Podravske trgovine d.o.o., 2011.

U razdoblju od 2005. do 2010. godine broj prodavaonica se povećao sa 7 na 59 prodajnih mjesta. Grafikon br. 2 prikazuje ukupne prihode od prodaje na godišnjoj razini koji su od 2005. do 2011. godine rasli od 5 do 10%. 2010. godine ukupni prihodi od prodaje iznose nešto više od 172 milijuna kuna. Slogina maloprodajna mreža u Koprivničko-križevačkoj županiji pokriva otprilike 70% tržišta u odnosu na značajnije trgovačke lance u našoj Županiji (Grafikon br. 3).

Grafikon br. 21.: Maloprodajni trgovački lanci prema broju prodavaonica u Koprivničko-Križevačkoj županiji u 2011. godini

Lidl d.o.o.

Spar Hrvatska d.o.o.

KTC d.o.o

Sloga Podravska trgovina d.o.o

Konzum d.d.

Kaufland d.d.

Plodine d.d. Billa d.o.o.

Merkator d.o.o.

Izvor: Internetske stranice maloprodajnih lanaca, obrađeni podaci, ožujak 2011.

Poduzeće Sloga Podravska trgovina d.o.o. dobitnik je Srebrne nagrade u kategoriji “top 1000 poslovnih subjekata” 2009. godine. Nagrade su dodijeljene

poslovnim subjektima, stvarateljima nove vrijednosti – izračunate na temeljem bruto dobiti i bruto plaća, a subjekti koji su dobili nagrade birani su po strogim kriterijima.

Misija Sloge Podravske trgovine d.o.o. Kupcima susjedima nudimo uslugu prodaje svih proizvoda za domaćinstvo, osluškujući njihove želje i potrebe uz podizanje naše uslužnosti, konkurentnosti i širine ponude (www.sloga-podravska-trgovina.hr)

Vizija tvrtke Kroz tri godine Sloga d.o.o. želi postati stabilan i vodeći lokalni maloprodajni lanac proizvoda za domaćinstvo, stalan izbor kupcima za svakodnevnu kupnju u njihovom kvartu ili selu, ponašajući se kao dobar susjed.

Razvojni planovi U okviru razvojnih programa poduzeće želi osigurati stabilnost i cjenovnu konkurentnost na tržištu, oslanjajući se na modernizaciju poslovanja. Ciljevi maloprodajnog poduzeća usmjereni su na rast i razvoj Sloge d.o.o. te na unapređenje efikasnosti poslovanja. Sloga Podravska trgovina d.o.o. planira otvaranje novih prodavaonica kako u značajnijim naseljima u Koprivničko-križevačkoj županiji tako i na rubnim dijelovima susjednih županija – Varaždinskoj, Međimurskoj i Virovitičko- podravskoj županiji. Samim time, poduzeće će imati potrebu za zapošljavanjem novih radnika. Od investicijskih projekata vezanih za grad Đurđevac u planu je uređenje okoliša i parkirališta oko robne kuće te dovršenje uređenja svih prodavaonica u Đurđevcu. Svojim poslovanjem Sloga Podravska trgovina d.o.o. daje pozitivan doprinos ugledu i imenu grada Đurđevca.

Lasselsberger-Knauf d.o.o.

Poduzeće Lasselsberger-Knauf d.o.o. bavi se proizvodnjom i prodajom žbuke. Sjedište tvrtke je u Đurđevcu i radi se o srednjem poduzeću u privatnom vlasništvu koje zapošljava 57 radnika te posluje s kapitalom koji je 100 % stranog porijekla (mađarski izvori kapitala). Poduzeće Lasselsberger-Knauf je kćer Lasselsberger i Knauf koncerna s iskustvom na tržištu proizvoda i sirovina već više desetaka godina. Lasselsberger – Knauf d.o.o. je ugledni europski proizvođač najkvalitetnijih gotovih, tvornički pripremljenih građevinskih materijala.

Slika br. 15.: Proizvodni postrojenje tvrtke Lasselsberger-Knauf d.o.o.

Izvor: www.lb-knauf.hr

Tablica br. 29. Povijest tvrtke Lasselsberger – knauf d.o.o., Đurđevac

Godina Promjene u poslovanju

2000. osnovana tvrtka Lasselsberger-Knauf d.o.o., Đurđevac

2001. Počinje proizvodnja u tvornici Proširenje prodaje Lasselsberger – knauf d.o.o. na inozemna tržišta 2002. susjednih zemalja

2003. Uveden Certifikat kvalitete ISO 9001:2000 i 3 linije proizvoda Primljena Plaketa KGK „Zlatna kuna“ za najuspješnije trgovačko društvo u 2007. Koprivničko-križevačkoj županiji u kategoriji srednjih trgovačkih društava Povećani su proizvodni kapaciteti tvornice uslijed modernizacije i uvođenja 2008. nove tehnologije Dobitnik priznanja HGK za poseban doprinos u razvoju Koprivničko- 2009. križevačke županije Izvor: www.lb-knauf.hr

Poduzeće je dobitnik Srebrne nagrade u kategoriji top 1000 poslovnih subjekata u 2005., 2006., 2007. i 2008. godini. Lasselsberger – knauf najbolja je tvrtke prema korisnicima Poslovnog foruma.

Zaposleni radnici i hijerarhija odgovornosti

U proizvodnim i upravnim odjelima tvrtke zaposleno je 57 radnika. Radi se o timu u kojem svaki djelatnik samostalnim ispunjavanjem zadataka u svom djelokrugu odgovornosti pridonosi uspjehu tvrtke. Svi suradnici su svjesni svojih odgovornosti i time permanentno utječu na poboljšanje kvalitete proizvodnje. Hijerarhija ovlasti i odgovornosti u poduzeću je slijedeća:

- direktor tvrtke - odjel računovodstva - prodajni odjel - odjel za otpremu - odjel za pripremu - proizvodni odjel

Proizvodni program

Lasselsberger-Knauf d.o.o. nudi svojim partnerima i kupcima gotove, tvornički pripremljene građevinske materijale najveće kvalitete s određenim sistemima i pratećom uslugom kako bi ispunili očekivanja svojih partnera. Proizvodni program poduzeća na domaćem i stranom tržištu odnosi se na:

• vađenje ostalih ruda i kamena • proizvodnju proizvoda od gume i plastike • proizvodnju ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda • kopneni prijevoz i cjevovodni transport • prateće i pomoćne djelatnosti u prijevozu; djelatnost putničkih agencija • poslovanje nekretninama • iznajmljivanje strojeva i opreme, bez rukovatelja i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo • istraživanje tržišta i ispitivanje javnoga mnijenja • djelatnosti pakiranja • građenje, projektiranje i nadzor • kupnju i prodaja robe • proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda • financijsko davanje u zakup (leasing) • obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu • iznajmljivanje strojeva i opreme za izgradnju ili rušenje s rukovateljem

Proizvodi proizvodnog postrojenja u Đurđevcu su:

 Završne žbuke

 Temeljni žbuke

 Sanirni sustavi

 Sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju

 Keramičarski radovi

 Estrihi

 Mortovi za ziđe

Proizvodnja se vrši najsuvremenijom tehnologijom uz maksimalno korištenje sirovina hrvatskog porijekla u procesu proizvodnje. Proizvodi su najviše kvalitete koju jamči vlastiti laboratorij gdje se vrši kontrola ulaznih sirovina te kontrola svih naših gotovih proizvoda, uz stalni nadzor IGH Zagreb, gdje su sve svi proizvodi ispituju i atestiraju.

U svojim poduzećima Lasselsberger-Knauf d.o.o. provodi zaštitu na radu i zaštitu okoliša te u takav sustav proizvodnje i poslovanja uključuje svoje dobavljače.

Poslovanje poduzeća

Lasselsberger – Knauf d.o.o. je izvozno orijentirano poduzeće koje ostvaruje više od polovine ukupnih prihoda na inozemnim tržištima. Zemlje u koje poduzeće izvozi i poduzima marketinške aktivnosti:

. Slovenija . Bosna i Hercegovina . Srbija . Crna Gora . Makedonija

U 2009. godini ukupni prihodi poduzeća iznose više od 7.000.000,00 kuna, dok ukupni prihodi cjelokupnog poduzeća na europskom tržištu iznose od 5 – 10 milijuna EUR-a godišnje.

Najznačajniji partneri i trgovački predstavnici poduzeća Lasselsberger – Knauf d.o.o. su:

- Baumax d.o.o., Zagreb - Bit promet d.o.o., Bjelovar - Pevec d.o.o., Bjelovar - Kamen Sirač d.o.o., Sirač - Bauhaus k.d., Zagreb - Opeco d.o.o., Virovitica - Braća Jelić d.o.o., Zagreb

Misija i razvojni programi tvrtke

Ciljevi poduzeća Lasselsberger – Knauf d.o.o. usmjereni su na međusobnu komunikaciju i optimalnu obradu svih podataka i činjenica te se na taj način razvijaju sistemska rješenja čime se oblikuje tržište i osigurava dugoročna vodeća tržišna pozicija. Tvrtka želi svoje kupce vidjeti kao zadovoljne partnere svojeg poduzeća. Jedan od značajnijih ciljeva poduzeća je maksimalno povećanje ukupnih prihoda od proizvoda i proširenje proizvodnog asortimana uvođenjem novih linija proizvoda. Poduzeće u planu ima proširenje poslovanja u smislu većeg obujam proizvodnje te na povećanje izvoznih aktivnosti na ostale susjedne zemlje kao i na šire područje Europe.

PRIMA COMMERCE D.O.O.

Prima Commerce d.o.o. je hrvatski proizvođač namještaja, a ujedno i najveći lanac salona namještaja u Hrvatskoj. Oni se sa svojom širokom ponudom, primamljivim cijenama, kvalitetnom uslugom i teritorijalnom disperziranošću žele što više približiti najširem sloju hrvatskog pučanstva.

Sve djelatnosti u tvrtki okrenute su ka što kvalitetnijem, bržem i profesionalnijem zadovoljavanju potreba iz domene opremanja životnih prostora. Kvalitetni proizvodi po povoljnim cijenama, uz profesionalnu uslugu svakako su odlike po kojima se Prima prepoznaje na našem tržištu.

Kroz svoj rad nastoje biti mladi, inovativni, pristupačni, prilagodljivi. Salon je već cijeli niz godina nositelj trendova u prodaji namještaja što je rezultat ozbiljnog i predanog rada te uspješne poslovne politike.

Na hrvatskom tržištu kompanija posluje od 1995. godine, te je poznata svakom kupcu. Znanje, iskustvo i uvažavanje zajedničkog poslanstva tvrtke, doveli su poduzeće na mjesto vodećeg trgovca u opremanju doma u regiji. Prima Commerce utemeljena je kao poduzeće za trgovanje drvom, drvenim proizvodima, namještajem, građevinskim materijalom te kućanskim aparatima.

Prima trenutno posluje u 40 salona maloprodaje namještaja diljem Hrvatske: Bjelovar, Čakovec, D. Miholjac, Daruvar, Dubrovnik, Đakovo, Đurđevac, Gospić, Imotski, Karlovac, Knin, Koprivnica, Kutina, Makarska, Našice, Nova Gradiška, Novigrad(Istra), Ogulin, Osijek, Požega, Pula, Rijeka, Sinj, Sisak, Slavonski Brod, Split, Staro Čiće, Šibenik, Trogir, Valpovo, Varaždin, Vinkovci, Virovitica,Vrbovec, Zadar, Zabok, Zagreb(Zagreb, Jankomir, IC Solidum, Kajzerica, Sesvete).

Struktura zaposlenosti

U prodajnom salonu maloprodaje zaposlene su tri osobe:

Tablica br. 30. Zaposleni radnici prema stručnoj spremi Stručna sprema Radno mjesto Broj radnika SSS vozač motornog vozila 1 SSS komercijalist 1 SSS automehaničar (radno mjesto 1 poslovođe) Ukupno radnika 3

Izvor: Prima Commerce d.o.o., travanj, 2011. godine

U prodajnom salonu najmanju važnost predstavlja obrazovanje, dok se veća pažnja osvrće na radnu sposobnost, volju, te odanost poslu radnika.

U proizvodnom pogonu maloprodaje zaposlene su 32 osobe.

Tablica br. 31. Broj zaposlenih u Primi Commerce d.o.o. Stručna sprema Zanimanje/radno mjesto Broj radnika NKV 8 SSS Ekonomist 3 Električar 2 drvna 11 KV stolar 4 VKV električar 1 VŠS Ekonomist 1 Inžinjer šumarstva 1 VSS Diplomirani inženjer 1 elektrotehnike Ukupno radnika 32 Izvor: Prima Commerce d.o.o., travanj, 2011. godine

Prednost zaposlenja imaju osobe sa radnim iskustvom ili obavljenom nekom stručnom praksom tako da ni u proizvodnom pogonu obrazovanje nema prednost. NKV radnike u većoj mjeri čine stariji radnici sa dužim radnim stažom.

Program poslovnice U Đurđevcu u blizini park šume „Borik“ nalazi se maloprodajni salon te pogon poduzeća Prima Commerce. Prima Commerce salon namještaja u Đurđevcu je otvoren 2007. godine. Trenutačno zaposleni radnici salona obavljaju sav posao u salonu. U to je uključena prodaja, utovar, istovar, prijevoz, montaža, te čišćenje i pospremanje. U asortimanu poslovnice mogu se naći i neke sitne potrepštine poduzeća koje nisu uključene u vlastitu proizvodnju kao što su npr. posteljine, madraci, jastuci te neki osnovni kućanski aparati. Asortiman poslovnice je širok i raznolik. Sastoji se od tapeciranog i pločastog namještaja, stolova i stolica, klub stolića, kuhinja po mjeri i sveg ostalog namještaja potrebnog za uređenje doma iz vlastite proizvodnje po vrlo povoljnim cijenama.

Slika br. 16.: Dio proizvodnog asortimana u Primi Commerce d.o.o.

Izvor: Prima Commerce d.o.o., travanj, 2011.

Program pogona Proizvodne hale se nalaze u Đurđevcu, Varaždinu, Bjelovaru, Garešničkom Brijestovcu u kojem 50% udjela posjeduje drugo poduzeće. Van granica Hrvatske proizvodna hala se nalazi u Bosni i Hercegovini, točnije u mjestu Kalesija pod nazivom ˝Prima Sofa˝ .

Pogon se isključivo bavi proizvodnjom namještaja od iverice koju nabavlja iz Garešničkog Brijestovca. Proizvodnja se pretežito svodi na proizvodnju jednostavnijeg namještaja kao što su naprimjer ormarići za obuću, neki klasićni stolići i slićno. Pogon posjeduje 20-tak radnih strojeva. Zaposlenici rade na radnim strojevima viljuškara, mašinama CNC, kanterici, rezaču iverice, slaganju okova te osobe zadužene za završne radove lakirnice, pakiraone. Pogon također zapošljava i skladištara, poslovođu, električara, komercijalistu te osoba zadužena za zbrinjavanje okoliša. Izrada namještaja prvenstveno se izvodi serijski, dok se namještaj po mjeri izrađuje u velikoj količini, kao naprimjer izrada 100 komada uredskih stolova. Razvojni programi Na inozemnom tržištu posluju u Bosni, Makedoniji, Srbiji, ali se planira širenje prema sjevernoj Europi. U Đurđevcu se čak 33 poduzetnika bave trgovinom na veliko i malo, među njima je i navedeno poduzeće. Nakon otvaranja poslovnice 2007. godine nastao je pravi „boom“ u prodaji. Prodaja je značajno porasla. Uspjeh se može pripisati konstantnim akcijama poduzeća, te pogodnostima plačanja. Rast prodaje se nastavio i u 2008. godini te je tako u svim poslovnicama ostvarena bruto dobit od 23 milijuna kuna. Kao što je kriza zahvatila veći dio poduzeća u Hrvatskoj, tako je zahvatio i Primu Commerce. Kriza je nastupila 2009. godine kada se bruto dobit smanjila na 5,2 milijuna kuna, kriza traje još i dan danas. Imala utjecaja i na ostala poduzeća iz iste branše

Grafikon br. 22.: Usporedba poduzeća po bruto profitnoj marži

Izvor: Avidus, travanj 2011.

Tablica br. 32.: Usporedba zaposlenika Prime Commerce (cijelokupno) sa ostalim poduzećima

Izvor: Avidus, travanj 2011.

Zbog tekućeg stanja u državi, poduzeće nema namjeru zapošljavati radnike u budućem razdoblju. Isto tako nema namjeru ni investirati u daljnja ulaganja u Hrvatskoj, odnosno nema namjeru otvarati nove poslovnice. Jedan od uzročnika tekuće krize, odnosno pada prodaje može se pripisati i prenapućenosti te prezasićenosti tržišta sa salonima namještaja.

Cilj poduzeća Cilj je poznavanje kupaca, razumijevanje njihovih želja i potreba i omogućavanje najjednostavnijeg puta do željenog proizvoda. Poduzeće nastoji zadržati sve poslovnice u funkciji, kako nebi došlo do zatvaranja. U nastavku poslovanja i dalje navoditi kupce na kupnju, što više se reklamirati na tržištu sa svojim akcijama, popustima ali opet na neki nenametljiv način. Sve to pripomaže poslovanju te nadi da se opet dogodi onaj " boom" kao i na početku poslovanja 2007. godine Misija poduzeća

Slogan tvrtke „prijatelj mog doma“ osnovni je moto i pokretač bjelovarskog proizvođača i trgovca namještajem, tvrtke Prima commerce. Navedeni slogan je ujedno i najuspješniji marketinški potez u odnosu na konkurenciju.

HAAS DOM D.O.O.

HAAS GRUPA je jedna od vodećih međunarodnih grupacija koja nudi visokokvalitetne gotove proizvode po prihvatljivim cijenama za upotrebu u građevinarstvu. Osnovana 1971. godine u Njemačkoj i danas se uspješno razvija i širi. Tijekom višegodišnjeg iskustva uspješno je ostvarena veza između potražnje na tržištu i zahtjeva za ekološkom prihvatljivošću proizvoda. Grupu Haas sačinjavaju poduzeća na 33 različite lokacije diljem Europe ukupne površine 800.000 m², a ovog trenutka surađuje i sa još 2.850 suradnika; poduzeća i pojedinaca. Količine sirovina koje HAAS GRUPA svake godine utroši u vlastitu proizvodnju iznose približno: ● 500.000 m³ drveta, ● 8.500 tona PVC-a, ● 8.500 tona čelika, ● 1.100 tona aluminija i ● 750.000 m² stakla i to iz godine u godinu postaje i konstanta. Ukupni godišnji prihodi firme iznose otprilike 400 milijuna €. HAAS GRUPA nudi široki raspon ponude: - krovne konstrukcije, - lamelirano i puno impregnirano drvo, - drvene ploče, - profilirano drvo, paneli i parketi, - prozori, vrata, rolete i grilje, - stepeništa i dr. Podrazumijeva se da HAAS GRUPA kao proizvođač gotovih proizvoda također nudi i gotove sisteme: 1) velike konstrukcije, 2) poljoprivredne objekte, 3) poslovne zgrade, 4) industrijske objekte, 5) športske i rekreacijske ustanove, 6) montažne kuće i dr.

U proizvodni program uveden je jedan novi proizvod – briket. Radi se o ekološkom ogrjevnom gorivu koji se sastoji samo od bukove i hrastove piljevine, bez ikakvih drugih dodataka.

Struktura HAAS GRUPE Struktura Haas grupe transparentno odražava filozofiju firme; kroz integraciju novih poduzeća, članica Haas grupe, povećava se efikasnost i poslovna moć - profesionalan i kvalitetniji odnos prema krajnjem kupcu i suradnicima.

Slika br. 17.: Struktura Haas Group

Izvor: www.haas.hr

HAAS INŽENJERING - proizvodnja i izvedba montažnih konstrukcija u svim područjima građevinarstva: kućama, trgovačkim, industrijskim i poljoprivrednim objektima. HOCO - primijenjena, napredna tehnologija postavlja standarde u proizvodnji stolarije. STABIL (prozori i vrata) - od standardnih prozora do gotovih konstrukcija, od PVC-a preko aluminija pa sve do drva. HAAS – DOM - proizvodnja stolarije, masivnih ploča, seljačkih podova, lijepljenih blokova, parketa i piljene građe. Najmodernije sušare velikih kapaciteta.

U Đurđevcu, na adresi Kolodvorska 32 sjedište je triju tvrtki Haas grupe, i to: a) HAAS d.o.o. Đurđevac b) HAAS – INŽENJERING d.o.o. Đurđevac koja se bavi prodajom građevinske stolarije (npr. lameliranih greda) te izgradnjom gotovih montažnih kuća te gospodarskih objakata, a sve iz asortimana HAAS GRUPE c) HAAS DOM d.o.o. Đurđevac koja se bavi preradom drveta.

Tvrtka HAAS DOM d.o.o. započela je s radom 01. srpnja 2004. godine. Tvrtka je nastala kupnjom bivše tvornice namještaja u stečaju tadašnji Bilo d.d. koju je kupio gosp. Franz Xaver Haas. Ubrzo nakon preuzimanja, njemački vlasnik počinje s prestrukturiranjem proizvodnog programa, uvođenjem novih proizvodnih linija, što je bilo popraćeno više – milijunskim investicijama. Time se stvorila mogućnost i potreba za otvaranjem novih radnih mjesta.

Djelatnost tvrtke Haas Dom d.o.o. Đurđevac Osnovna djelatnost tvrtke je prerada drva, od pilanske prerade do visokokvalitetnih parketa i podova. Proizvodnja je koncipirana na način da se u pilanskom dijelu drvo izreže na način koji omogućava veliku iskoristivost za daljnju preradu u lamele i elemente te time i u daljnjem procesu u izradu masivnih ploča i podnih obloga. Da bi se omogućilo maksimalno iskorištenje sirovine bilo je potrebno investirati u nove strojeve, proizvodne linije, kao i u sušarske kapacitete. S tim u vezi izgrađeni su novi sušarski kapaciteti za 4500m³ drvne mase koji osiguravaju brzu i kvalitetnu sirovinsku bazu za daljnju preradu u polufinalne i finalne proizvode. U proizvodnju su instalirani

novi strojevi i linije koje omogućuju kvalitetnu i brzu izradu, te prilagođavanje potrebama tržišta u što kraćem vremenu. Također su nabavljene i nove preše, kao i linija za finger – joint ploče. Veća investicija bila je nabava visoko moderne linije za proizvodnju gotovog parketa i seljačkog poda.

Nabava sirovina Nabava osnovne sirovine – trupaca je veliki problem. Naime, zbog ograničenih količina šuma odobrenih za siječu tijekom godine, a i velike konkurencije tvrtki koje se bave preradom ili izvozom sirovine, količine trupaca ugovorenih godišnjim ugovorima sa J.P. Hrvatske šume ( 40% bukve i 60% hrasta) nisu dostatne za normalno odvijanje proizvodnog procesa i održavanje nivoa zaposlenosti u tvrtki. Ovaj problem tvrtka pokušava ublažiti maksimalnim osobnim angažmanom u nabavi osnovne sirovine i to putem javnih dražbi Hrvatskih šuma, kod privatnih vlasnika šuma, kao i van područja Republike Hrvatske. Međutim, problem opskrbe dovoljnim količinama osnovne sirovine ostaje i nadalje, te ukoliko se isti ne riješi, u pitanje dolazi održavanje nivoa proizvodnje, a time i daljnji rad radnika u tvrtki. U proizvodnji se koristi hrast 70%, te bukva 30%.

Zaposlenici Tvrtka trenutno zapošljava 285 radnika, prosječne starosti 39 godina. Dobna granica je visoka budući da je prilikom kupnje tvornice u stečaju vlasnika tvrtke Haas Dom prihvatio je zaposliti i 101 radnika bivše tvrtke koji su bili višegodišnji zaposlenici te bivše tvrtke. U tvrtki Haas Dom d.o.o. Đurđevac zaposleno je 105 žena te 180 muškaraca. Radnici su dobili stalni radni odnos i rade u tri smjene.

Grafikon br. 23.: Zaposlene žene i muškarci

37% Muškarci Žene 63%

Izvor: www.haas.hr

Tvrtka Haas Dom d.o.o. ima slijedeći obrazovni profil kadrova:

Grafikon br. 24.: Obrazovni profil kadrova u tvrtki Haas Dom d.o.o.

Izvor: www.haas.hr

Tablica br. 33.: Stručna sprema i broj radnika Stručna sprema Broj radnika

VSS/VŠS 11 SSS/IV 133 KV 39 NSS 21 NKV 81 Izvor: www.haas.hr

Od ukupnog broja zaposlenih (osim dipl. ing. DI), samo 33 radnika ima bilo koji oblik drvne struke to je nedovoljno za odvijanje proizvodnog procesa. Svoje potrebe za zapošljavanjem kvalificiranje radne snage tvrtka nije mogla namiriti na tržištu radne snage, te je bila prisiljena zapošljavati radnike koji nisu imali nikakva znanja o odvijanju proizvodnog procesa te radu na strojevima u drvnoj industriji.

Zbog navedenog tvrtka je, od samog početka, vršila osposobljavanje radnika za rad u drvnoj industriji, tako da je gotovo svaki od radnika osposobljen za obavljanje poslova. Međutim, ovo je privremeno rješenje jer tvrtka treba kvalificiranu radnu snagu, izučenu i osposobljenu za rad u industriji. Osim toga, troškovi osposobljavanja radnika zbog ovakvih razloga su izuzetno veliki. Sam obrazovni sistem ne prati potrebe industrije, što je potrebno hitnije promijeniti, s time da nakon završetka školovanja, tvrtke mogu zaposliti stručnu radnu snagu koja je tijekom školovanja redovito imala i stručnu praksu, a ne samo teorijsku obuku, dok bi svako daljnje osposobljavanje radnika išlo u smjeru još boljeg usavršavanja ili specijalizacije za neko područje, a ne namirenje osnovnih znanja koja su trebali steći prilikom školovanja.

Suradnja sa HZZ-om je na zadovoljavajućem nivou. S obzirom da na našem području raspoloživa radna snaga nema potrebno obrazovanje, očekuje se veći angažman HZZ-a na prekvalifikacijama i edukacijama, odnosno sufinanciranje troškova izobrazbe radnika. Ukoliko se na nivou državne omogući kupnja drvne sirovine dovoljne za kontinuiranu proizvodnju organiziranu u tri smjene tvrtka ima namjeru zaposliti određeni broj stručnih, kvalificiranih radnika, međutim nedostatak sirovine može također prouzročiti određeni višak radne snage.

Tržište S obzirom na unutarnju organizaciju rada u HAAS GRUPI plasman proizvoda tvrtke omogućen je diljem svijeta. Najveće tržište je i nadalje tržište Europske unije. Trenutno je omjer izvoza u odnosu na domaće tržište 80:20%. Dosadašnja ulaganja iznose 9.500.000 EUR-a, i to: • izgradnja praonica i sušara kapaciteta 4.800 m³ • izgradnja skladišne hale a) 4.200 m² b) 3.100 m² • uvoz opreme za proizvodnju elemenata, linija za izradu ploča i proizvodnju paketa, • vozni park Uz sve navedene investicije, širenje proizvodnog programa te otvaranje novih radnih mjesta lako je zaključiti da tvrtka Haas Dom predstavlja jedan značajan gospodarski čimbenik u Đurđevcu i regiji.

Vizija Želimo biti prepoznatljiva tvrtka u drvnoj industriji po kvaliteti, pružanju usluga i trgovina na malo i veliko drvenim materijalom na području Republike Hrvatske i zemljama Europske Unije. Na našem daljnjem razvoju i poboljšanju spektra naših proizvoda i usluga radi se dan za danom s inovatorskom snagom. U budućnosti je cilj zapošljavati radnike koji imaju stručnu spremu, visoko stručnu spremu, tehničare, KV stolare te stručne smjerove koji nam budu potrebni. Cilj je poboljšati sistem i dalje se što je više moguće probiti na tržište Europske Unije.

BISTRA D.O.O.

"Bistra'' d.o.o. Đurđevac osnovana je 01. 01. 1954. godine pod nazivom ''Vodna zajednica Đurđevačko - koprivnička Podravina" sa sjedištem u ulici Stjepana Radića 1, općina Đurđevac. Ime ''Bistra'' dobiva po kanalima sa koprivničkog i đurđevačkog područja tj. po ''Bistri koprivničkoj'' i ''Bistri đurđevačkoj''. Prvobitna orijentacija ''Bistre'' d.o.o. Đurđevac bila je održavanje kanalske mreže na području Koprivničko Križevačke županije i dijelom Virovitičko - Podravske, a za koji posao ima licencu Hrvatskih voda.

Djelatnost ''Bistra'' d.o.o. Đurđevac osnovana je kao poduzeće za održavanje i izgradnju hidrograđevinskih objekata te se s tom osnovnom djelatnošću bavi i danas. Pored toga Bistra izvodi i radove na poslovima niskogradnje (izgradnja vodovoda, plinovoda, kanalizacije, javnih površina, parkirališta, cesta i putova, uređaja za pročišćivanje otpadnih voda i sl.), visokogradnje (izgradnja objekta za poznate investitore putem javnih nadmetanja), te rješavanjem imovinsko pravnih odnosa za potrebe osnovne djelatnosti. U okviru djelatnosti niskogradnje velik dio poslova obavlja za potrebe Hrvatskih voda. U svojem strojno-voznom parku posjeduje mehanizaciju i opremu za izvođenje glavnih vrsta radova u niskogradnji i visokogradnji. Težnja Bistre je da kompletna kanalska mreža bude u što kvalitetnijem i protočnijem stanju kako ne bi došlo do poplava no za to još nema dovoljno sredstava jer površina na kojoj se prostire iznosi 134.000 ha, odnosno za održavanje imam preko 1.000 km kanala. Tvrtka vjeruje da će u dogledno vrijeme biti dovoljno sredstava za održavanje i čišćenje kanalske mreže. Vrši funkciju za koju je namijenjena, teži uređenju zemljišta i natapanju, jer ipak smo mi poljoprivredni kraj sa velikim mogućnostima.

Radovi u vodoprivredi Svojim radom na izgradnji i održavanju vodoprivrednim objekata na području Koprivničko - križevačke Županije stvorena je garancija dobrog obavljanja radova i izvršavanje budućih ugovornih obveza. Praćenjem zahtjeva naručitelja – Hrvatske vode, u zahtjevnim licencama i certifikacijama Bistra d.o.o. stvorila je preduvjete za sudjelovanje u postupcima javne nabave te se konkurentno postavlja u pribavljanju poslova. Godišnji ugovori dobiveni temeljem postupka javne nabave čine garanciju zaposlenja dijela kapaciteta poduzeća. Spremnost potpunom udovoljavanju zahtjevima Hrvatskih voda u izvanrednim stanjima Bistra d.o.o. ostvarila je sigurnost obrane od poplava na vrlo zahtjevnom području Koprivničko - križevačke Podravine.

Zaposlenici ''Bistra'' d.o.o. zapošljava preko 80 djelatnika specijaliziranih za tehnološki najzahtjevnije radove na izvedbi javnih, stambenih, poslovnih i infrastrukturnih objekata. Zaposleno je 6 žena i 74 muškaraca.

Tablica br. 34.: Broj zaposlenika muškaraca i žena po stručnoj spremi Stručna sprema Muški Žene Ukupno NSS 1 0 1 NKV 19 1 20 PKV 2 0 2 KV 22 0 22 SSS 27 3 30 VŠS 2 1 3 VSS 1 1 2 UKUPNO: 74 6 80 Izvor: Uprava Bistra d.o.o., travanj 2011.

Grafikon br. 25.: Stručna sprema i broj radnika

3% 4% 1%

25% NSS NKV PKV 37% KV 3% SSS VŠS VSS

27%

Izvor: Uprava Bistra d.o.o., travanj 2011.

Bistra d.o.o. je građevinsko poduzeće koje traži i nalazi poslove većinom temeljem javne nabave, a to znači da u potpunosti zadovoljava sve zahtjeve dobrog gospodarenja poduzeća. Stalno zaposlenih je 80 građevinskih radnika i sveukupno potrebna građevinska mehanizacija s potrebnim transportom i održavanjem čini kvalitetnu osnovu za razvoj i zapošljavanja novih radnika građevinskih struka. Svakako da uz ovakvu osnovu novo ugovorenim poslovima stvaraju se uvjeti za nova zaposlenja.

Dobavljači građevnog materijala Primjenom sustava kvalitete i zaštite okoliša ISO 9001 i 14001 izvršeno je ocjenjivanje većih dobavljača građevnog materijala za potrebe izvođenja radova na izvršenju ugovornih obveza. Problem nabave materijala Nabava materijala je zadovoljavajuća s obzirom da je stanje izvršavanja radova u građevinarstvu s velikom raznolikošću ponuđenih cijena koje graniče nekad sa željama

– naročito povremeni dobavljači. Obavezno praćenje tržišta nabave materijala, prethodnom kontrolom cijena i kvalitete ponuđenih roba nema većih problema u realizaciji ugovora o izvođenju radova.

Izvođenje radova u niskogradnji i visokogradnji Bistra d.o.o. izvodi radove u građevinarstvu, a to znači u niskogradnji i visokogradnji. Svakako da je prioritet niskogradnja, a sve ovisi o javnoj nabavi i poslovima koje tržište traži.

Poslovanje u razdoblju više godina Bistra d.o.o. svoje poslovanje zadnje tri godine završava s pozitivnim rezultatima. Realizacija poslova 2009.g. i 2010.g. iznosila je oko 30.000.000,00 kn godišnje, a 2011.g. očekuje se prema pokazateljima I. kvartala preko 40.000.000,00 kn. isplata plaća je redovita svaki mjesec, a likvidnost zadovoljavajuća.

Razvojni planovi i kadrovi Poduzeće Bistra d.o.o. je u procesu restrukturiranja i stabilizacije u svrhu daljnjeg stabilnog poslovanja i stvaranja kvalitetnih uvjeta za razvoj. Uvođenjem sustava kontrole ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004 Bistra je stvorila trajnu obvezu praćenja zahtjevima tržišta, uvođenje novih tehnologija u djelatnosti građenja, brige o prirodnim resursima i utjecajima vlastitih aktivnosti na okoliš i stalnu usklađenost sa zakonskim i ostalim zahtjevima.

SEGRAD D.D.

Povijest tvrtke Dioničko društvo "SEGRAD" iz Đurđevca je nastalo podjelom komunalnog poduzeća "Komunalije" iz Đurđevca 01. srpnja 1990. godine. Segrad je 1991. godine u grupi s još 13 poduzeća u Hrvatskoj izvršio pretvorbu društvenog vlasništva te je registriran kao dioničko društvo. . U počecima postojanja poduzeća, "Segrad" se osim građevinarstva bavio i drugim poslovima koji su bili naslijeđeni iz komunalnog poduzeća kao: sakupljanje i promet sekundarnim sirovinama te servis i baždarenje plinomjera i vodomjera. Čitavo vrijeme funkcioniranja dioničkog društva vlasnička struktura se mijenjala, no najveća promjena nastala je 15.03.2005. godine, kada je iz privatnog porfelja (97% dionica u privatnom vlasništvu), prodan udio od 51,09% firmi "Komunalije" d.o.o. iz Đurđevca. Razvija uspješnu suradnju s brojnim subjektima društvenog, kulturnog i sportskog života đurđevačke Podravine. Temeljni kapital iznosi 5 460.000 kn koji je uplaćen u cijelosti. Članovi skupštine Komunalija d.o.o. Đurđevac su u četvrtak, 27.01.2011. godine izglasali da se 1.860 dionica trgovačkog društva Segrad proda bjelovarskoj tvrtki Prostor-građenje. Novi su se vlasnici obvezali da će u naredne tri godine zadržati djelatnost društva i njegovo sjedište u Đurđevcu, da bez pismene suglasnosti Komunalija neće smanjiti zaposlenost ispod 80 radnika, te da bez suglasnosti Skupštine Komunalija ne mogu prodati ni predmetni vlasnički paket, niti bilo koji njegov dio.

Organizacija po slijedećim organizacijskim jedinicama: • zajedničke službe • građevina visoko i niskogradnja • trgovina • mehanizacija • skladište Djelatnost Segrad d.d. je poduzeće čija je osnovna djelatnost izvođenje radova u nisko i visokogradnji, te veleprodaja i maloprodaja građevinskog i instalaterskog materijala. Tvrtka prodaje isključivo atestiranu i kvalitetnu robu, a zastupamo renomirane proizvođače građevinskog materijala kao Velux, Tondach, Bramac, Creaton, Schiedel, Nexe. U niskogradnji tvrtka radi za poznate investitore i izveli su preko 160 km vodne mreže, preko 55 km plinovoda, preko 40 km kanalizacijske mreže te preko 50 km telefonskih instalacija. Ponosna je na vlastite investicije kojima je izgradila nekoliko stambenih i stambeno-poslovnih zgrada u Koprivnici, Selcu, Bjelovaru i Zagrebu s preko 200 stanova i preko 1.000 m2 poslovnog prostora. Veleprodaja i maloprodaja cca godišnji promet sa pdv-om 5 miliona kuna. Prodaja je na domaćem tržištu. Uvoz robe 80% malo proizvoda iz Hrvatske. Građevinski radovi:  izgradnja zgrada, kuća i pomoćnih objekata  izrada kućnih instalacija vodovoda i kanalizacije te montaža sanitarne opreme  izrada kućnih instalacija centralnog grijanja  izrada strojnih žbuka i glazura

 fasade  postava laminata i gotovih parketa  postava keramike  izrada i sanacija krovišta i drugih drvenih konstrukcija  ugradnja krovnih prozora  uređenje okoliša  priključci vode i kanalizacije

Niskogradnja:  izgradnja vodovoda, plinovoda, kanalizacije  izgradnja javnih površina  izgradnja parkirališta, cesta i putova  uređenje okoliša  izvođenje kućnih priključaka vode i kanalizacije  izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Visokogradnja:  izgradnja stambenih objekata i stambeno poslovnih objekata (za poznate investitore i u vlastitoj režiji)  izgradnja obiteljskih kuća i pomoćnih objekata  izrada i sanacija krovišta i drugih drvenih konstrukcija  ugradnja krovnih prozora  izgradnja industrijskih objekata i hala  izgradnja turističkih objekata i apartmana  izgradnja radioničkih prostora  izgradnja objekata i površina za potrebe prosvjete, kulture i sporta

Slika br. 18.: Stanogradnja Segrada d.d.

Izvor: www.segrad.hr

Segradova zgrada u Bjelovaru jedna je od rijetkih na ovom području gdje prilikom kupnje stana može se iskoristiti državni zajam preko APN-a. Građevinsko-obrtničko- instalaterski radovi na izgradnji dviju stambenih zgrada s ukupno 43 stana i 15 garaža. Tvrtka se u posljednje tri godine pojavljuje kao izvoditelj radova u Bjelovarsko- bilogorskoj županiji, Zagrebačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

U trgovini se nudi:

 kompletan građevinski materijal (cement, vapno, cigla, armaturne mreže, gredice, betonska galanterija…)  materijal za vodovod, kanalizaciju i grijanje  opremu za kupaonice, fiting za vodu i centralno  krovne prozore Velux i krovnu opremu  crijep: Creaton, Tondach, Bramac, Glinex, Kikinda  širok izbor laminata, troslojni suhomontažni parket Meyer, boje i lakovi  vičana roba i okove  razne alate i pribor

Zaposlenici Za ostvarenje ciljeva i programa najveću ulogu imaju zaposlenici tvrtke Segrad d.d. koji svojom kvalitetom i profesionalnošću određuju zadani im posao te na taj način doprinose daljnjem razvoju tvrtke. Tvrtka zapošljava stručne i kvalitetne ljude koji su skloni timskom radu i pozitivnom radnom ozračju za profesionalni razvoj pojedinca i tvrtke. Tvrtka trenutno zapošljava 79 radnika od toga je 8 žena. Na određeno vrijeme zaposleno je 10 radnika, dok je na neodređeno vrijeme zaposleno 69 radnika. Tvrtka Segrad d.d. ima slijedeći obrazovni profil kadrova:

Grafikon br. 26.: Obrazovni profil kadrova

4% 5%

35% VSS VŠS SSS PKV I NKV 56%

Izvor: www.segrad.hr

Od ukupnog broja zaposlenih građevinska operativa zapošljava 60 radnika, uprava 15 te trgovina i skladište 4 radnika.

Tablica br. 35.: Srednja stručna sprema i broj radnika SSS Broj radnika zidara 11 tesara 4 armičara 2 vozač strojar 7 vkv tesar-krovopokrivač 1 vkv majstor vodoinstalater 1 Izvor: www.segrad.hr

Segrad d.d. nudi mogućnost obavljanja stručne prakse. Svaki polaznik dobiva stručnog mentora s dugogodišnjim iskustvom, tvrtka također pomaže pri zapošljavanju mladih, stručnih i kvalificiranih ljudi te stipendijama pomaže njihovo školovanje. Stipendiranje učenika odnosi se na zanimanja: zidar, tesar, keramičar, građevinski tehničar.

Dobavljači građevinskog i instalaterskog materijala

Dobavljači materijala za Segrad d.d. su Heplast pipe d.o.o, Dilj Vinkovci, Tondach Hrvatska, Bramac d.o.o, tim izolacije, Alpro-Att d.o.o, Gratit d.o.o, Schiedel d.o.o, Velux Hrvatska, Anik d.o.o, Aqua trgovina, Krešimir trgovina, Gera trgovina, Md-pofil d.o.o, Nikola d.o.o, Našice cement, Ruukki Hrvatska, Jedinstvo Krapina, Viko d.o.o, Peras obrt, Lesnina inženjering i mnogi drugi.

Novi vlasnik Prostor – građenje

Tvrtka Segrad d.d. dobila je novog većinskog vlasnika (27.1.2011.godine) kada je izglasano da se dionice trgovačkog društva Segrad proda bjelovarskoj tvrtki Prostor- građenje. Novi su se vlasnici obvezali da će u slijedeće tri godine zadržati djelatnost društva i njegovo sjedište. Također su ponudili i novi razvojni program tvrtke Segrad koji će biti orijentiran prema niskogradnji i poslovima vezanim uz gradnju uređaja za pročišćavanje, a posebno prema ekološkim projektima i alternativnim izvorima energije s partnerima iz Njemačke.

Misija

Pružanje kvalitetnih i prepoznatljivih usluga u nisko i visokogradnji svim kupcima, investitorima i poslovnim partnerima gdje uloženo zamjenjuje prava vrijednost, te osjećaj sigurnosti i zadovoljstva.

Vizija

Tvrtka Segrad d.d. želi biti prepoznatljiva tvrtka u graditeljstvu po kvaliteti izvedenih radova, pružanju usluga i trgovini na malo i veliko građevnim i instalaterskim materijalom na području Republike Hrvatske.

INA d.d.

INA-Industrija nafte, d.d. (INA, d.d.) dioničko je društvo u vlasništvu mađarske naftne kompanije MOL (47,16%), Republike Hrvatske (44,84%) te privatnih i institucionalnih dioničara (8,00%). Od 1. prosinca 2006. Inine dionice su izlistane na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi.

INA je osnovana 1. siječnja 1964. spajanjem Naftaplina (tvrtke za istraživanje i proizvodnju nafte i plina) s rafinerijama u Rijeci i Sisku.

Danas je INA srednje velika europska naftna kompanija koja ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj i značajnu ulogu u regiji, što znači u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte, te distribuciji plina, nafte i naftnih derivata.

Njezino sjedište nalazi se u Zagrebu, Avenija V. Holjevca 10, Hrvatska. Broj zaposlenih u INA Grupi je na dan 31.12.2009. bio 16.304 dok je istoga dana u INA, d.d. bilo 9.931 zaposlenih.

OKRUG PODRAVINA

Sjedište Okruga Podravina nalazi se u Upravnoj zgradi INA-Industrija nafte d.d., u Basaričekovoj 38 u Đurđevcu.

Okrug Podravina ima tri pogona na širem đurđevačkom području: Pogon Molve, Pogon Šandrovac i Pogon Koprivnica.

Okrug Podravina trenutno surađuje sa samo jednom đurđevačkom tvrtkom “Komunalije d.o.o.” od koje koristi 18 radnika (kuhara i konobara). Isto poduzeće vrši isporuku vode Okrugu Podravina.

Pogonu Molve pripadaju sljedeća polja (uključujući prostorne kapacitete):

1. CPS Molve (17322 m²) 2. Polje Kalinovac (6329 m² 3. Polje Ferdinandovac (660 m²) 4. Polje Molve Istok (1461 m²) 5. Polje Hampovica-Čepelovac (530 m²)

Tablica br. 36.: Broj zaposlenih prema stručnoj spremi i spolu Godina VSS VŠS SSS VKV KV PK M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž 2006. 14 3 3 2 60 13 44 - 168 - 2 - 2007. 9 5 6 1 52 13 42 - 163 - 2 - 2008. 9 5 5 1 52 13 41 - 166 - 2 - 2009. 9 5 14 1 195 13 40 - 16 - 2 - 2010. 9 5 13 1 190 13 28 - 15 - 2 -

2006. godine – 6 radnika otišlo, 2 radnika primljeno 2007. godine – 13 radnika otišlo, 1 radnik primljen 2008. godine – 6 radnika otišlo, 6 radnika primljeno 2009. godine – 13 radnika otišlo, 15 radnika primljeno 2010. godine – 25 radnika otišlo, 5 radnika primljeno Izvor: INA d.d.

Grafikon br. 27.: Broj zaposlenih prema stručnoj spremi i spolu

200 180 160 140 120 2006. 100 2007. 80 2008. 60 2009. 40 2010. 20 0 M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

VSS VŠS SSS VKV KV PK

Izvor: INA d.d.

Tablica br. 37.: Izvađene količine nafte, plina i kondenzata od 2003. do 2010. godine Godina Nafta (kg) Nafta-kondenzat (kg) Plin (m3) Kondenzat (kg) Kaptažni plin (m3) 2003. - 12.178.090 35.439.789 - - 2004. - 12.137.922 33.728.878 - - 2005. - 12.633.856 33.311.105 - - 2006. - 12.988.671 31.996.081 - - 2007. 2.027.576 8.931.363 29.065.999 1.905.937 - 2008. 5.520.600 - 35.714.594 5.985.625 - 2009. 5.330.99 - 35.054.316 5.378.440 - 2010. 5.159.199 - 19.556.840 1.759.856 7.309.985 UKUPNO: 18.038.304 58.869.902 253.867.602 15.029.858 7.309.985 Izvor: INA d.d.

Tablica br. 38.: Godišnja gradska renta INE d.d. od 2001. do 2010. godine Godina Renta 2001. 1.504.042,00 2002. 1.350.871,00 2003. 1.266.661,00 2004. 1.537.136,15 2005. 1.674.574,79 2006. 1.932.448,29 2007. 1.973.853,91 2008. 2.137.968,42 2009. 2.184.606,99 2010. 2.202.303,72 Izvor: INA d.d.

Grafikon br. 28.: Godišnja gradska renta INE d.d. od 2001. do 2010. godine

2.500.000,00

2.000.000,00

1.500.000,00 Renta 1.000.000,00

500.000,00

0,00

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvor: INA d.d.

3.6.7. Obrtništvo

Udruženje obrtnika Đurđevac okuplja obrtnike s područja Grada Đurđevca te 7 općina koje su nekad bile u sastavu općine Đurđevac. To su: Kloštar Podravski, Podravske Sesvete, Kalinovac, Ferdinandovac, Molve, Novo Virje i Virje. Osnovni oblik strukovnog organiziranja rada na razini Udruženja su Sekcije. Obrtnici na Sekcijama raspravljaju o stručnim pitanjima, problemima i zadaćama koje se odnose na gospodarsku granu kojom se bave. Moramo istaknuti izuzetno dobru suradnju sa Gradom po pitanju rješavanja problema koji muče obrtnike, a koji se mogu riješiti na lokalnoj razini. Preko Udruženja obrtnika, obrtnici proizvođači, izlažu i prezentiraju svoje proizvode na sajmovima diljem Hrvatske. Već nekoliko godina za redom održavaju, u suradnji sa Područnom obrtničkom Komorom iz Koprivnice besplatne edukacije za obrtnike: informatičko obrazovanje i ekonomsko i financijsko poslovanje obrta. Ove godine i sami su kandidirali projekt za koji su ostvarili potporu MINGORP - a pod nazivom: Komunikacijske vještine i vještine pregovaranja u poslu, čime su omogućili mladim obrtnicima i početnicima da nauče ključne segmente poslovanja i pregovaranja na tržištu. S obzirom na veliki interes organiziraju i tečajeve engleskog jezika i slično. Cilj Udruženja obrtnika je da se omogući obrtnicima da i nakon završenog obrazovanja i otvaranja obrta uče, kako bi postali što uspješniji i konkurentniji. Udruženje obrtnika je i savjetodavnog tipa, gdje svi obrtnici mogu dobiti informacije o programima poticaja, savjet i pomoć. Prema Registru obrtnika grada Đurđevca stanje sa zadnjim datumom 28.02.2011. je: Udruženje obrtnika ima 299 članova, od čega 130 djeluje na području Grada Đurđevca. Struktura po djelatnostima (na području Grada) je slijedeća: - 54 uslužne djelatnosti (razni servisi, popravci, održavanje automobila, elektroinstalacije, knjigovodstveni servisi i dr.) - 21 proizvodne djelatnosti (proizvodnja namještaja, suvenira i dr.) - 27 trgovačkih djelatnosti - 11 ugostiteljstvo i turizam - 6 prijevoz (cestovni prijevoz osoba i stvari) - 6 frizeri i kozmetičari - 5 poljoprivrednih obrta Važno je napomenuti da se od početka ove godine, na području Grada Đurđevca, bilježi pojačan broj odjava obrta (9), dok se druge strane bilježi tek 1 prijava obrta. Uzrok odjava je i gospodarska kriza jednim djelom.

Tablica br. 39.: Kretanje broja prijava i odjava obrta prema djelatnostima u 2010. godini Vrste djelatnosti PRIJAVE ODJAVE Uslužne djelatnosti 2 1 Proizvodne djelatnosti 3 Trgovačke djelatnosti 1 4 Ugostiteljske djelatnosti 1 6 Prijevoz 1 Poljoprivredni obrti 1 UKUPNO 5 15 Izvor: Udruženje obrtnika Đurđevac

Važno je napomenuti da prema saznanjima Udruženja obrtnika i nakon zatvaranja obrta pojedinci nastavljaju raditi neprijavljeno te je velik udio sive ekonomije na đurđevačkom području.

Grafikon br. 29.: Kretanje broja prijava i odjava obrta u razdoblju od 2002. – 2010.g.

Izvor: Ured državne uprave u Koprivničko – križevačkoj županiji, Pododsjek za gospodarstvo i imovinsko – pravne poslove, Ispostava Đurđevac

Najviše problema koji muče obrtnike i koji im otežavaju poslovanje vezano je za zakonske propise koji se donose na državnoj razini. Od nemogućnosti naplate potraživanja, problema sive ekonomije, koja predstavlja rak ranu društva, do učestalog mijenjanja zakonskih propisa koji nose brojne promjene i prilagodbe, nemogućnosti ostvarivanja prava na Zavodu za zapošljavanje za vlasnika obrta i dr.

Tablica br. 40. Temeljni gospodarski problem i planovi u sektoru obrtništva Razvojni problemi Razvojni planovi - nelojalna konkurencija - provođenje zakonske regulative u - problem realizacije naplate poslovanju - nelikvidnost - jačanje povezivanja obrtnika s - smanjenje broja obrtnika malim i srednjim poduzećima - manjkava poslovna suradnja - zajednička promidžba obrtnika na obrtnika i malih i srednjih poduzeća regionalnim sajmovima - loša obrazovna struktura obrtnika i - prilagođavanje obrazovnog sustava njihova slaba povezanost potrebama razvoja obrtništva - proizvodnja temeljena na - cjeloživotno učenje zastarjeloj tehnologiji i proizvodnji - poticanje razvoja obrtništva malih količina gotovih proizvoda (poticaji, pomoći, mjere (niska efikasnost) samozapošljavanja HZZ-a, poticaji - neupućenost obrtnika u pravne i za žene obrtnike) ekonomske analitičke poslove - uvođenje novih tehnologija, - nedovoljna marketinška aktivnost poticanje istraživanja i razvoja obrtnika - osnivanje savjetodavne službe za obrtnike i servisno – potpornih ustanova

3.6.8. Izvoz i uvoz u Koprivničko – križevačkoj županiji i Đurđevcu

Kao i u cijeloj Hrvatskoj postoji nepokrivenost uvoza izvozom, odnosno negativna izvozno – ulazna bilanca.

Tablica br. 41.: Kretanje izvoza i uvoza u Koprivničko – križevačkoj županiji i Đurđevcu u 2007. i 2008. godini Izvoz Uvoz indeksi indeksi I. – XII. 2008. I. – XII. 2008. I. – XII. I. – XII. I. – XII. I. – XII. I. – XII. 2007. 2008. 2007. 2007. 2008. I. – XII. 2007.

Republika 66 043 69 204 104,8 138 159 150 354 108,8 Hrvatska 374 821 436 032

Koprivničko- 1 286 413 1 336 612 103,9 1 296 1 383 106,7 križevačka 723 749 županija

Gradovi 54 369 60 585 111,4 64 086 73 653 114,9 Đurđevac 1 002 789 1 055 423 105,2 824 089 856 783 104 Koprivnica

127 866 113 799 89 270 957 289 911 107 Križevci Izvor: FINA

Iz gore prikazanih tablica vidimo da je indeks izvoza u 2008. prema 2007. godini u Koprivničko – križevačkoj županiji na razini izvoza u istom razdoblju u Republici Hrvatskoj. Odnosno, u Koprivničko – križevačkoj županiji izvoz je u 2008. godini veći nego u 2007. godini. Isto se događa i s uvozom. Međutim, na području cijele Republike Hrvatske pa tako i u Koprivničko – križevačkoj županiji uvoz je porastao više nego izvoz. Na području samog grada Đurđevca, izvoz je u 2008. godini porastao u odnosu na 2007. godinu za 11,4%, što je veće od porasta izvoza u Koprivnici koju smo uzeli za usporedbu s obzirom da je grad iz iste županije. U Križevcima je izvoz pao u 2008. godini. Iako je izvoz grada Đurđevca porastao u 2008. godini i dalje ostaje problem povećanog uvoza, koji je narastao za 14,9% što je više od porasta izvoza. Iz tabele vidimo da je u gradu Đurđevcu 2008. godine uvoz veći od izvoza za 17,74%.

Tablica br. 42.: Izvoz u razdoblju od 2007. – 2009. godine

Izvoz – kn indeksi Indeksi I. – XII. 2008. I. – XII. 2009. GODINA I. – XII. I. – XII. I. – XII. I. – XII. 2007-2009 2007. 2008. 2009. 2007. I. – XII. 2008.

Republika Hrvatska 66 043 374 69 204 821 55 180 038 104,80 79,70 Koprivničko- križevačka županija 1 286 413 1 336 612 1 372 238 103,90 102,70

Đurđevac 54 369 60 585 56 006 111,40 92,40 Izvor: FINA

Izvoz u Republici Hrvatskoj u 2009. godine je pao u odnosu na 2008. godinu za 20,3%, a isti trend je i u gradu Đurđevcu gdje je izvoz u istom razdoblju pao, ali za svega 7,6%. Uvoz u Hrvatskoj je u 2009. godini pao za 25,7%, dok je u gradu Đurđevcu porastao za 1,7% kao što se vidi iz naredne tablice:

Tablica br. 43.: Uvoz u razdoblju od 2007. – 2009. godine Izvoz – kn indeksi Indeksi I. – XII. 2008. I. – XII. 2009. GODINA I. – XII. I. – XII. I. – XII. I. – XII. 2007-2009 2007. 2008. 2009. 2007. I. – XII. 2008.

Republika Hrvatska 66 043 374 69 204 821 55 180 038 104,80 79,70 Koprivničko- križevačka županija 1 286 413 1 336 612 1 372 238 103,90 102,70

Đurđevac 54 369 60 585 56 006 111,40 92,40 Izvor: FINA

Prihodi od izvoza u 2008. godini u Đurđevcu iznosili su svega 60.268.455 kn. Jedine dvije djelatnosti koje se bave izvozom i od toga ostvaruju prihod su:  Prerađivačka industrija  Prijevoz i skladištenje Iz tablice br. 41. može se iščitati da u prerađivačkoj industriji izvoze samo srednje velika poduzeća (98% u ukupnom prihodu od izvoza), dok u djelatnosti prijevoza i skladištenja izvoze samo mala poduzeća (2% u ukupnom prihodu od izvoza).

Tablica br. 44.: Prihodi poduzeća od prodaje u inozemstvu

Izvor: FINA

3.6.9. Bruto domaći proizvod

Bruto domaći proizvod po stanovniku u Koprivničko - križevačkoj županiji iznosi 14.243 američkih dolara u 2008. g., ali zbog krize nije bilo rasta ni u 2009. ni u 2010. godini.

100

Tablica br. 45.: Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvarstku, prostorne jedinice za Statistiku 2. razine i Županije u 2008. godini

Prostorne jedinice za statistiku Bruto domaći Indeks proizvod po 2. razine i županije stanovniku, USD Hrvatska = 100 Republika Hrvatska 15 637 100 Sjeverozapadna Hrvatska 19 437 124,3 Grad Zagreb 27 160 173,7 Zagrebačka županija 11 763 75,2 Krapinsko-zagorska županija 10 798 69,1 Varaždinska županija 13 766 88 Koprivničko-križevačka županija 14 243 91,1 Međimurska županija 13 116 83,9 Središnja i Istočna (Panonska) 11 388 72,8 Hrvatska Bjelovarsko-bilogorska županija 12 085 77,3 Virovitičko-podravska županija 10 957 70,1 Požeško-slavonska županija 9 880 63,2 Brodsko-posavska županija 9 051 57,9 Osječko-baranjska županija 12 986 83 Vukovarsko-srijemska županija 9 730 62,2 Karlovačka županija 12 371 79,1 Sisačko-moslavačka županija 12 343 78,9 Jadranska Hrvatska 15 064 96,3 Primorsko-goranska županija 18 561 118,7 Ličko-senjska županija 14 236 91 Zadarska županija 13 249 84,7 Šibensko-kninska županija 11 939 76,4 Splitsko-dalmatinska županija 12 328 78,8 Istarska županija 19 315 123,5 Dubrovačko-neretvanska županija 15 518 99,2 Priopćenje 12.1.2 Izvor: DZS

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj u 2008.g., Koprivničko – križevačka županija je po visini BDP – a po glavi stanovnika na drugom mjestu, iza Grada Zagreba, a ispred Varaždinske, Međimurske, Zagrebačke te Krapinsko – zagorske županije. BDP po glavi stanovnika u Koprivničko – križevačkoj županiji je niži od državnog prosjeka i to za 1.394 USD odnosno 9%. U odnosu na susjedne županije, BDP Koprivničko – križevačke županije veći je od BDP – a Bjelovarsko – bilogorske za 13,8%, od BDP – a Virovitičko –

101

podravske županije 21%, od BDP – a Varaždinske županije za 3,1%, od BDP – a Međimurske županije za 7,2% i od BDP – a Zagrebačke županije za 15,9%. Na državnoj razini, BDP Koprivničko – križevačke županije nalazi se na 5. mjestu, iza Grada Zagreba te turistički orijentiranih županija: Istarske, Primorsko – goranske i Dubrovačko – neretvanske.

Grafikon br. 30.: Usporedba kretanja BDP – u Republici Hrvatskoj i Koprivničko – križevačkoj županiji u razdoblju od 2001. – 2008.g.

Izvor: DZS (Priopćenje br. 12.1.2.)

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realne stope rasta BDP – a u 2007. godini, u odnosu na 2006., iznosila je 5,5 % dok je već iduće godine prepolovljena na 2,4%. Uzrok tome bilo je smanjenje svih varijabli koje utječu na izračun BDP-a, a to su konačna potrošnja (kućanstva i država), bruto investicije u fiksni kapital, izvoz i uvoz roba i usluga. Najveći pad bilježi potrošnja kućanstava te uvoz i izvoz. U 2009. godini BDP bilježi negativno kretanje od –5,8%, a taj trend se nastavio i u prvoj polovici 2010. dok je u trećem tromjesečju iste zabilježen pozitivan rast BDP – a od 0,2%. Pozitivni trendovi zabilježeni su u konačnoj potrošnji kućanstava, uvozu i izvozu dok kretanje potrošnje države i bruto investicija u fiksni kapital još uvijek imaju negativni predznak.

3.6.10. Poduzetničke zone

Poduzetničke zone su prostornim planom definirana područja namijenjena razvoju određenih poslovnih aktivnosti. Osnivaju se između ostalog iz slijedećih razloga: – objedinjena infrastruktura – niža cijena – razvoj zajedničkih pratećih djelatnosti – gospodarenje prostorom i zaštitom okoliša Njihov cilj je gospodarski razvoj društva u cjelini.

Poduzetničke zone omogućuju razvoj kroz:  povećanje zaposlenosti  povećanje bruto društvenog proizvoda

102

 oslobađanje stambenih prostora od gospodarskih aktivnosti  pažljivo gospodarenje prostorom  održivo upravljanje prostorom i očuvanje okoliša  stimulativnu fiskalnu politiku (porezi u nadležnosti jedinica lokalne samouprave).

Poduzetnici ulaze u poslovne zone jer očekuju:  dostupne uvjete legalnih gradilišta  jednostavnu regulativu legalnosti građenja  prihvatljive izvore financiranja  umrežavanje, udruživanje  povezanost s velikim sustavima  nova znanja i tehnologije  prilagođeno školstvo  kadrovsku sigurnost

Kao i u svim gospodarski orijentiranim jedinicama lokalne samouprave, i Grad Đurđevac želi gradsku jezgru rasteretiti industrijskih pogona i stvoriti objedinjene gospodarske zone koje će ponuditi jeftiniju infrastrukturu za postojeće i nove poduzetnike, a ujedno stvoriti mogućnost razvoja u skladu s zaštitom okoliša.

Stoga je u razvojnim planovima determinirano koja će se područja u kojem pravcu razvijati kao npr.:  Rekreacijsko područje uz jezero «Gat», odnosno područje na kojem je završena eksploatacija, moguće je urediti kao izdvojenu građevinsku zonu za sadržaje sporta i rekreacije, a osobito za vodene sportove, biciklizam, sportski ribolov i druge kompatibilne sportove;  Područje sportsko – rekreacijske zone uz Lovački dom «Jelen» (prema Mičetincu), u svrhu razvoja lovnog turizma, sportskih rekreativnih i zabavnih aktivnosti, a prateća djelatnost može biti pružanje turističko-ugostiteljskih usluga.  Sportsko-rekreacijsko područje, na rubnom području šume «Borik»,  Poslovno industrijska zona A uz magistralnu cestu Đurđevac – Virovitica do naselja Kalinovac s lijeve i desne strane uz neposrednu blizinu željezničke stanice.  Poslovno industrijska zona B između željezničke pruge i obilaznice Grada Đurđevca s jedne strane i obilaznice i stambenih objekata s druge strane.

U poslovnim zonama (A i B) grada Đurđevca trenutno posluje 32 poduzetnika, što je 25,19% od postojećih gospodarstvenika grada, a oni zapošljavaju 1147 djelatnika i predstavljaju nešto više od trećine udjela (34,67%) u ukupnom broju zaposlenih (ne samo u gospodarstvu) grada Đurđevca.

103

3.6.10.1. Poslovno industrijska zona A Poslovno industrijska zona A smještena je uz magistralnu cestu Đurđevac – Virovitica do naselja Kalinovac s lijeve i desne strane uz neposrednu blizinu željezničke stanice. Za zonu je izrađen PUP i GUP koji je na snazi. Unutar zone nalazi se vodocrpilište koje ograničava izgradnju objekata koji zagađuju okoliš.

Slika br. 19.: Gospodarska zona «A»

Shematski prikaz br.1: GOSPODARSKA ZONA „A“ Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

Površina zone je 1.037.407 m2, od čega je izgrađeno na površini od: 99.446 m2 – cesta 126.754 m2 – željezničke pruge 67.311 m2 – stambenih objekata 362.274 m2 – poslovnih objekata A neizgrađeno je: 59.114 m2 – u vlasništvu Grada Đurđevca 322.508 m2 – privatne parcele (mogućnost izgradnje).

U zoni je većim dijelom izgrađena infrastruktura.

Tablica br. 46.: Prikaz aktivnosti i pripadajući troškovi na izgradnji Poslovne zone A - otkup zemljišta 39.114 m2 443.126,00 kuna - izgradnja trafostanice TS 10(20)/0,4kV 494.100,00 kuna 250kVA - projektna dokumentacija (idejno rješenje, glavni projekt, parcelacije i druge dozvole i

104

naknade) 262.634,95 kuna - uređenje okoliša, parcelacija, iskolčenja i 144.594,87 kuna slično - izgradnja pristupnih cesta s nogostupom i odvodnjom oborinskih voda, 1.241 m' 2.723.363,27 kuna - dio asfalterskih radova 6.000,5 m2 - izgradnja vodovodne mreže 1.241 m' 193.570,25 kuna - radovi na izradi cijevnog propusta 19.500,00 kuna - izgradnja plinske mreže 790 m' 88.617,75 kuna - izgradnja kanalizacije 1.241 m' 154.713,69 kuna - izgradnja rasvjete odvojak Kolodvorske ulice prema Haas Dom-u d.o.o., izrada projektne dokumentaije i rekonstrukcija raskršća Radničke ceste i ulice Stjepana Radića, uređenje Radničke ceste, izrada projektne dokumentacije i dokumentacije za 53 kom rasvjetnih otkup za izgradnju oteretne ceste stupova 588.678,99 kuna - promidžba u svrhu privlačenja potencijalnih investitora 6.880,80 kuna UKUPNO: 5.119.780,57 kuna Izvor: UO za pripremu projekta i razvoj, prikupljeni i obrađeni podaci, 2011. godine

Prema važećem PUP – u, od ukupne površine 378.612 m2 u površini od 322.508 m2 zemljišta nalazi se u privatnom vlasništvu (u naravi to su oranice i livade, a na površini od 56.104 m2 su ceste i poljski putovi). Dakle, na površini od 322.508 m2 mogu se formirati građevinske parcele. Navedeno zemljište nije obuhvaćeno I. fazom uređenja Zone A, tj. za njega nije izrađen Glavni izvedbeni projekt, već za 7 građevinskih parcela u površini od 72.570 m2, od kojih je 6 parcela prodano poduzetnicima, a 1 je slobodna za prodaju u vlasništvu Grada (15.5203 m2). 2 Građevinska parcela oznake A4 i A4' ukupno 15.520 m – predviđena za izgradnju trgovačkog ugostiteljskog objekta (postoji mogućnost razdvajanja u dvije građevinske parcele za poslovnu djelatnost) ili značajnjiju proizvodnu djelatnost. Grad je vlasnik zemljišta u površini od 59.114 m2. Od toga je 42.579 m2 obuhvaćeno I fazom izgradnje i 16.535 m2 otkupljenih za II fazu izgradnje. Za navedeno izrađen je Glavni – izvedbeni projekt u 6. mjesecu 2006. godine, na temelju kojeg je 20.12.2006. godine izdana građevinska dozvola. Građevinske parcele prodaju se po vrlo povoljnim uvjetima. Početna cijena zemljišta iznosi: - za poduzetničku djelatnost – mali obrti i proizvodne djelatnosti 12,00 kn/m2, - za djelatnost trgovine i ugostiteljstva 250,00 kn/m2.

Komunalni doprinos nije uračunat u cijenu. Investitori koji grade građevine (izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija) namijenjene za poduzetničku djelatnost djelomično se oslobađaju plaćanja komunalnog doprinosa i to u iznosu od 50%. Za veća ulaganja u poduzetničke djelatnosti te u slučaju da se investitor obveže zaposliti nove radnike, investitor se može djelomično ili u potpunosti osloboditi plaćanja komunalnog

105

doprinosa, a o svakom pojedinom zahtjevu odluku donose nadležna tijela Grada Đurđevca. Olakšice kod otvaranja novog pogona pri plaćanju komunalne naknade i poreza na tvrtku ostvaruju poduzetnici na slijedeći način. - godine oslobođeni su plaćanja u 100 % iznosu, - godine u 50 % iznosu i - godine u 25 % iznosu.

Ukupno u Zoni posluje 31 poduzetnika koji zapošljavaju 1147 djelatnika.

Tablica br. 47.: Poduzetnici u gospodarskoj zoni A

Redni Broj Poduzetnik Djelatnost broj zaposlenih

1 2 3 4 NATURA AGRO D.O.O. 1 proizvodnja hrane 277 ĐURĐEVAC

2 HAAS DOM D.O.O. ĐURĐEVAC Piljenje i blanjanje drva 286 HRVATSKE ŠUME D.O.O. ZAGREB, 3 mehanizacija i prijevoz, stanica za šumarstvo i sječa drva 9 tehničke preglede HRVATSKE ŠUME D.O.O. ZAGREB, 4 šumarstvo i sječa drva 45 R.J. TRANSPORT Đ. izgradnja 5 BISTRA D.O.O. ĐURĐEVAC hidrograđevinskih 120 objekata VETERINARSKA STANICA 6 veterinarska djelatnost 22 D.O.O. ĐURĐEVAC TRGO-AUTO D.O.O. 7 trgovina 6 ĐURĐEVAC

8 OPECO D.O.O. VIROVITICA trgovina 7

9 HONKO D.O.O. ĐURĐEVAC trgovina 6

izgradnja objekata 10 SEGRAD D. D. ĐURĐEVAC 72 niskogradnje

11 KOMUNALIJE D.O.O. ĐURĐEVAC distribucija i trgovina 111

TOT-PROMET D.O.O. ZA SERVIS I proizvodnja 12 BAŽDARENJE VODOMJERA, instrumenata i aparata 11 PLINOMJERA I TRGOVINA za mjerenje i kontrolu KLESARSKI OBRT LD DRAGUTIN 13 klesarstvo 0 LEDINSKI BJELOVAR STOLARIJA M.S. VL. S. MILOŠ postavljanje podnih i 14 0 ĐURĐEVAC zidnih obloga

106

trgovina na malo INA-INDUSTRIJA NAFTE D. D. 15 motornim gorivima i 11 ZAGREB – BENZINSKA POSTAJA mazivima

16 LIDL HRVATSKA D.O.O. trgovina na malo 13

PROIZVODNO USLUŽNA 17 ugostiteljstvo 3 ZADRUGA BELLA VITA JAVNA VATROGASNA djelatnost vatrogasne 18 31 POSTROJBA GRADA službe elektroinstalacijski 19 MARKO RENGEL 0 radovi

20 ČAZMATRANS – PRIJEVOZ D.O.O. Prijevoz putnika 14

21 SVETOIVANČANKA D.O.O. proizvodnja cipela 50

trgovina (poljoprivredna 22 A.B.M. D.O.O. ĐURĐEVAC 1 ljekarna) BLAŽEVIĆ, TRGOVINA I 23 uslužne djelatnosti 2 SERVIS, ĐURĐEVAC

24 NATA D.O.O. ĐURĐEVAC uslužne djelatnosti 1

skladištenje, sortiranje i 7 25 NATURA AGRO d.o.o. - hladnjača distribucija

26 JADRANSKO OSIGURANJE d.d. zastupstvo u osiguranju 2

27 GUMENJAK, ugostiteljski obrt ugostiteljstvo 2

trgovina, instalacije i 28 ABC INTERIJERI VGP MONT d.o.o. 3 servis skladištenje i 29 SLOGA d.d. – SKLADIŠTE 11 distribucija HŽ – HRVATSKE ŽELJEZNICE 30 transport 16 D.O.O. ĐURĐEVAC stručno 31 AUTOŠKOLA AK ĐURĐEVAC osposobljavanje 8 kandidata za vozača UKUPNO 1147 Izvor: UO za pripremu projekta i razvoj, prikupljeni i obrađeni podaci, 2011. godine

U tijeku je izrada idejnog projekta za ishođenje lokacijske dozvole za spojnu cestu unutar zone, nakon čega će se ishoditi potvrda glavnog projekta nakon čega će se pristupiti otkupu zemljišta i izgradnji. Nadalje, 2011. godine planira se izgradnja nogostupa i biciklističke staze u Radničkoj cesti i rekonstrukcija raskrižja ulice Kolodvorska – Radnička cesta – Stjepana Radića sa zamjenom infrastrukture unutar navedenog objekta.

107

3.6.10.2. Poslovno radna zona B Poslovno radna zona B smještena je između željezničke pruge i obilaznice Grada Đurđevca, s jedne strane, i obilaznice i stambenih objekata s druge strane. U 2003. godini donesen je Detaljni plan uređenja zone, a u 2011. godini je ukinut zbog ograničenih investicija. U zoni je predviđena izgradnja bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti između željezničke pruge i obilaznice (benzinska stanica, lakirnica, kovačnica i drugo) i izgradnja stambeno poslovnih objekata za tihe i čiste djelatnosti (automehaničar, postolar, fotograf i slične djelatnosti).

Na samom početku zone izgrađena je cinčaona "Kotlar" Đurđevac, koja proširuje proizvodne kapacitete sa cinčaonom „Helena“ iz Donje Zeline s kojom je sklopljen partnerski odnos 2011. godine.. Grad Đurđevac izgradio je i omogućio priključke na infrastrukturu poduzetniku u poslovnoj zoni B.

Prema Detaljnom planu uređenja poslovno – radne zone B, površina zone obuhvata je 221.699 m2. Kada se izuzmu postojećim planom obuhvaćeni prostor Basaričekove i Vinogradske ulice, koje su već kao takove formirane i izgrađene, za gradnju poslovnih i stambeno-poslovnih objekata preostaje površina od 119.000 m2.

I. faza izgradnje planira se između željezničke pruge i obilaznice što obuhvaća ukupno površinu od 66.726 m2 (11 parcela). Vlasništvo i planovi izgradnje poslovnih objekata u zoni B prikazani su u slijedećoj tablici.

Tablica br. 48: Ukupna površina parcela prema vlasništvu, investitoru i planu gradnje u Poslovnoj zoni B Vlasništvo Ukupna Poduzetnik/Investitor Plan izgradnje površina parcela u m2 Grad 8.700 - - Privatno 4.478 Cinčaona „Kotlar“ Izgrađen objekt, u planu je d.o.o., Đurđevac proširenje proizvodnih kapaciteta sa partnerom „Helena“ iz Donje Zeline Privatno 3.702 ATZ Matekov, U planu je izgradnja Đurđevac poslovnog objekta Privatno 12.508 Drava d.o.o., U planu je izgradnja Đurđevac poslovnog objekta Grad, 10.037 GSS – Grcić Service U planu je izgradnja privatno Station d.o.o., Šibenik benzinske postaje Privatno 6.959 Beneteks d.o.o., U planu je izgradnja Križevci benzinske postaje s popratnim sadržajima Privatno 37.101 - - UKUPNO: 66.726 - - Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

108

Slika br. 20.: Poslovna zona B

Shematski prikaz br. 2: GOSPODARSKA ZONA „B“ Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

U zoni je od infrastrukture izgrađena vodovodna i plinska mreža i to na dužini od 620 m', koja je postavljena paralelno uz obilaznicu Grada Đurđevca. Izgrađena je trafostanica i to na gradskoj parceli, katastarska čestica broj 2753/2, čija je snaga dovoljna za opskrbu električnom energijom poslovnih objekata na navedenoj površini. Budući da je građevinsko zemljište u navedenoj zoni u privatnom vlasništvu, vlasnici nisu zainteresirani za prodaju po realnim cijenama. Grad od 2005. godine nije ulagao u zonu. U zoni B zasada djeluje samo jedan poduzetnik koji zapošljava 19 djelatnika. Kotlar M. Malkoč na početku ove godine zapošljavao je 26 radnika, no zbog trenutnog kriznog razdoblja u cjelokupnom gospodarstvu opseg poslovanja se smanjio pa cinčaona ne ispunjava sve svoje kapacitete. No, poduzetnik u budućnosti namjerava povećati proizvodnju do svojih kapaciteta. U suradnji sa svojim poslovnim partnerom Cinčaona Helena d.o.o. iz Donje Zeline, vlasnik cinčaone namjerava proširiti poslovanje, što upućuje na otvaranje novih radnih mjesta.

109

Tablica br. 49: Poduzetnici u gospodarskoj zoni B

Broj Poduzetnik Djelatnost

zaposlenih Redni broj proizvodnja proizvoda 1 KOTLAR M. MALKOČ, ĐURĐEVAC 19 od metala UKUPNO: 19 Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj, prikupljen i podaci, ožujak, 2011.

Osim cinčaone u poslovnoj zoni B, svoje poslovanje u ovu zonu namjerava preseliti već postojeća trgovina Drava d.o.o.. Trgovina trenutno zapošljava 10 radnika, a nakon preseljenja u zonu u planu je proširivanje poslovanja i zapošljavanje novih radnika.

3.6.11. Analiza provedenog anketiranja gospodarstvenika U svrhu analize postojećeg stanja i mogućeg razvoja provedeno je anketiranje poduzetnika Grada Đurđevca. Na bazi anketnih upitnika (njih 7 – što je 8% i može se smatrati reprezentativnim uzorkom) napravljena je analiza u nastavku. Analiza gospodarstvenika provedena je prije kriznog gospoarskog razdoblja. Prema analiziranim anketama došli smo do zaključka da u Đurđevcu postoji potencijal za razvoj gospodarstva. Unatoč recesiji koja je u 2009. godini bila u punom jeku, većina je poduzeća poslovala s dobiti.

Grafikon br. 31.: Poslovanje u 2009. godini

pozitivno negativno

Izvor: Anketni podaci, Razvojna agencija Sjever – DAN, 2010.

Iz navedenog grafa vidljivo je da je 84% od anketiranih gospodarstvenika poslovalo pozitivno u 2009. godini. U slijedeće dvije godine svi anketirani gospodarstvenici namjeravaju zaposliti radnike, a najveća je potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom. Međutim, čak 83% anketiranih gospodarstvenika smatra da imaju problema sa pronalaskom kvalitetnih radnika.

110

Grafikon br. 32.: Zapošljavanje djelatnika u slijedeće dvije godine

3 - 5 5 - 10 >10

Izvor: Anketni podaci, Razvojna agencija Sjever – DAN, 2010.

U slijedeće dvije godine gospodarstvenici namjeravaju zaposliti dodatne radnike. Njih 50% od ukupnog broja anketiranih namjerava zaposliti 3 – 5 radnika, 17% namjerava zaposliti 5 – 10 radnika, a 34% namjerava zaposliti čak i više od 10 radnika. Taj pokazatelj je i više nego zadovoljavajući jer nam daje naznake da se stanje u gospodarstvu popravlja. Dok je 2009. pa i 2010. godina bila obilježena masovnim otpuštanjima radnika, vidimo da će se stanje u slijedeće dvije godine drastično popraviti na bolje.

Grafikon br. 33.: Potrebni profili kadrova

NKV SSS ekonomisti agronomi

Izvor: Anketni podaci, Razvojna agencija Sjever – DAN, 2010.

Najveća potražnja kao radna snaga je za radnicima srednje stručne spreme. Čak 57% anketiranih gospodarstvenika namjerava zaposliti kadrove sa srednjom stručnom spremom. Također postoji potražnja za NKV radnicima i za kvalificiranim djelatnicima, konkretno mesarima i pekarima. Od ukupno anketiranih 14% gospodarstvenika namjerava zaposliti ekonomiste, a isti postotak gospodarstvenika ima potrebu za agronomima. Međutim, svi anketirani gospodarstvenici smatraju da je novozaposlenim, kao i svim ostalim radnicima potrebna dodatna edukacija.

111

Grafikon br. 34.: Potrebna područja edukacije

marketing i oglaš.

inf. teh.

upravljanje

upravljanje ljudskim resursima pretprist. fondovi EU osposobljavanje vodoinstelatera i dimnjačara

Izvor: Anketni podaci, Razvojna agencija Sjever – DAN, 2010.

Od ukupnog broja anketiranih gospodarstvenika 27% njih smatra da je dodatna edukacija njegovih radnika potrebna za područje informatičke tehnologije. Isti taj postotak smatra da im je dodatna edukacija najpotrebnija o pretpristupnim fondovima Europske Unije. Potreba za dodatnom edukacijom o marketingu i oglašavanju 19% anketiranih gospodarstvenika smatra da je potrebna, dok 9% njih smatra da je potrebna edukacija o upravljanju. Također 9% gospodarstvenika najpotrebnijom edukacijom smatra upravljanje ljudskim resursima, a ostalih 9% da je to osposobljavanje za neke konkretne djelatnosti za koje ne postoji školovanje u postojećim srednjim školama, kao što je npr. za vodoinstalatera ili dimnjačara. Što se tiče predpristupnih fondova Europske Unije, čak 60% anketiranih gospodarstvenika je upoznato sa njihovim koristima. Unatoč tome, 63% anketiranih gospodarstvenika nikad nije sudjelovalo na natječajima Europske Unije. Razlozi za to su različiti.

Grafikon br. 35.: Razlozi nesudjelovanja na natječajima Europske Unije

Razlozi nesudjelovanja na natječajima EU

neinformiranost o uvjetima nepoznavanje natječajnih procedura nedostatak kapaciteta

Izvor: Anketni podaci, Razvojna agencija Sjever – DAN, 2010.

112

Najčešći razlozi nesudjelovanja su neinformiranost o uvjetima natječaja i nedostatak kapaciteta, kako ljudskih tako i financijskih. Treći razlog nesudjelovanja je nepoznavanje natječajnih procedura. Nitko od anketiranih gospodarstvenika ne smatra da je jezična barijera razlog za nesudjelovanje na natječajima Europske Unije. Za uspješno poslovanje vrlo su važni poslovni i marketinški plan. Svi anketirani gospodarstvenici imaju poslovni plan, a 83% anketiranih gospodarstvenika posjeduje i marketinški plan. Što se tiče ljudskih resursa za istraživanje i razvoj 83% anketiranih gospodarstvenika to ima. Usprkos tome, većina gospodarstvenika smatra da su im potrebne dodatne usluge za svakodnevno poslovanje. Najveća potreba iskazana je za dodatnim uslugama kod aplikacije na fondove Europske Unije te za investicijske studije. Nakon toga slijede pravne usluge, marketing i prodaja, certifikacija fondova upravljanja kvalitetom, cost–benefit analiza, istraživanje i analiza tržišta i ostalo.

Grafikon br. 36.: Potrebne usluge za svakodnevno poslovanje

pravne usluge

marketing i prodaja

istraživanje i analiza tržišta

investicijske studije

CBA

pomoć pri izradi projekta

org. sudjelovanja na sajmovima Ž aplikacija na EU fondove

certifikacija fondova upravljanja kvalitetom

Izvor: Anketni podaci, Razvojna agencija Sjever – DAN, 2010.

Željeni potencijalni izvori financiranja su fondovi Europske Unije i poticaji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, a tek nakon njih slijede krediti Hrvatske banke za obnovu i razvoj i poticaji Ministarstva poljoprivrede.

Gospodarstvenici u gradu Đurđevcu najviše su zainteresirani za stručnu pomoć pri prijavi na fondove Europske Unije, čak 50% anketiranih. Gospodarstvenici su također zainteresirani za izradu poslovnih planova za vlastite razvojne programe te za proizvodnju za poznatog kupca u kooperaciji.

113

Grafikon br. 37.: Interes gospodarstvenika

proizvodnja za poznatog kupca u kooperaciji izrada posl. planova za vl. razvojne prog. stručna pomoć pri prijavi na EU i dr. fondove

Izvor: Anketni podaci, Razvojna agencija Sjever – DAN, 2010.

Na prijedlog da se osnuje poslovni razvojni centar 67% anketiranih gospodarstvenika izrazilo je zainteresiranost za ulaganje u izgradnju poslovnog objekta u novoj gospodarskoj zoni.

Grafikon br. 38.: Zainteresirani za ulaganje u izgradnju poslovnog objekta u novoj gospodarskoj zoni

zainteresirani

nezainteresirani

Izvor: Anketni podaci, Razvojna agencija Sjever – DAN, 2010.

Od ukupnog broja anketiranih gospodarstvenika, 60% njih uložilo bi novce u zajednički projekt logističko razvojnog centra, a većina kao organizacijsku formu takvog projekta vidi kao društvo s ograničenom odgovornosti (d.o.o.), ali postoji interes i da bude organizirano kao tehnološki park, poslovni inkubator i slično.

114

Tablica br. 50.: Temeljni gospodarski problem i planovi u poduzetničkim zonama Razvojni problemi Razvojne potrebe - potreba za ulaganjem u daljnji - ulaganja u daljnji razvoj razvoj infrastrukture u zonama poduzetničke infrastrukturne mreže - nedovoljno privlačenje investitora u poslovnim zonama na područja poslovnih zona - izgradnja i rekonstrukcija prometne - djelomično imovinsko-pravni odnosi infrastrukture u poslovnim zonama u poduzetničkim zonama - privlačenje inozemnih i domaćih - ograničena financijska moć investitora u poslovne zone u cilju lokalnog poduzetništva povećanja industrijske proizvodnje (neiskorištene parcele u zoni B) (niža cijena rada) - nepostojanje marketinškog plana - kreiranje poticajnih mjera za promocije industrijskih zona privlačenje poduzetnika u poslovne - nedovoljno prezentiranje zone nakon izgradnje poslovno – poduzetnika i poslovnih zona na industrijskih objekata specijaliziranim sajmovima - izrada geodetske izmjere Grada (rješavanje problema nesređenih imovinsko pravnih odnosa u poslovnim zonama) - stvaranje mogućnosti razvoja u skladu s održivim razvojem i zaštitom okoliša - prezentiranje poduzetnika na specijaliziranim sajmovima u zemlji i inozemstvu

3.6.12.Poljoprivreda i šumarstvo

3.6.12.1. Šumarstvo Šumske površine na području grada su sa svojih 8.430 ha značajni prostorni resurs. U odnosu na površinu županije šume na prostoru grada Đurđevca zauzimaju 12.5 % ukupne županijske površine.

Tablica br. 51.: Posjedovna struktura šuma prema vlasništvu Državne šume Šume šumoposjednika UKUPNO ha Prostorni podaci Koprivničko-križevačka 42.118 25.500 67.618 županija Grad Đurđevac i 6.732 1.698 8.430 prigradska naselja Izvor: Hrvatske šume, Podružnica Koprivnica

115

Osnovna podjela je na 4 gospodarske jedinice: Đurđevačke nizinske šume, Đurđevački peski, Đurđevačka Bilogora i Seča. Na Bilogori su šume prirodna sukcesija, dok su šume na pješčanim podlogama, sjeverno od Đurđevca nastale kao posljedica ljudskog djelovanja – kultiviranja tla. Šuma Borik, specifičan je primjer antropogenog mijenjanja krajolika nastalog na morfološkom fenomenu Đurđevački pijesci. Nastala je pošumljavanjem, odnosno smirivanjem pijeska početkom 20. stoljeća. Kod pošumljavanja najviše uspjeha bilo je sa crnim i bijelim borom te bagremom, stoga danas u Boriku prevladavaju te vegetacije. Jedinstveno je sportsko i rekreativno područje koje je 1997. godine proglašeno šumom s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju. Kao šuma posebne namjene ima značaj područja s posebnim uvjetima korištenja – lokalnog značaja, ali koje ima mogućnosti utjecati na razvoj turističke ponude državne razine. U djelatnosti šumarstva zaposlenih je 180 s područja Grada, odnosno 3,2 ukupno aktivnog stanovništva u gospodarstvu, ne računajući individualna zanimanja. Gospodarska jedinica nadležne Šumarije Đurđevac obuhvaća oko 6.732 ha šuma od kojih je 95 % gospodarskih, a ostatak su zaštitne ili šume posebne namjene.

Tablica br. 52.: Posjedovna struktura šuma prema namjeni

Državne šume

Gospodarske Zaštićene Šume s posebnom šume šume namjenom UKUPNO

Prostorni podaci ha

Koprivničko - križevačka županija 39.221 752 2.145 42.118

Grad Đurđevac i prigradska naselja 6.162 452 118 6.732 Izvor: Hrvatske šume, Podružnica Koprivnica

Gospodarske šume sa svojom biološkom raznolikošću pružaju velike mogućnosti proizvodnje i iskorištavanja drvnog potencijala kao sirovine za daljnju obradu i preradu kao i korištenje biomase kao izvor toplinske energije. Đurđevac ima potrebne preduvjete za korištenje drvne biomase i proizvodnje topline u toplani na šumsku biomasu kao obnovljivog izvora energije. Prednosti biomase su zbrinjavanje i iskorištavanje otpada i ostataka iz šumske i drvne industrije.

116

Grafikon br. 39.: Drvna zaliha prema vrstama u Koprivničko-križevačkoj županiji u m3 (državne šume)

4%1%3% 1% 20% Hrast lužnjak 6% Hrast kitnjak Obična bukva Poljski jasen 14% Obični grab 12% Crna joha 3% Lipa OTB OMB OC 36%

Izvor: Hrvatske šume, Podružnica Koprivnica

U OTB (ostala tvrda bjelogorica), OMB (ostala meka bjelogorica) i OC (ostala crnogorica) svrstane su manje zastupljene vrste drveća. U državnim šumama na području Grada Đurđevca i prigradskih naselja, posadi se godišnje oko 125.000 sadnica – crna joha, poljski jasen, hrast lužnjak i dr. Ukupna drvna zaliha za državne šume na području Koprivničko-križevačke županije iznosi 11.732,649 m3 ili 358 m3/ha, a zaliha za šume šumoposjednika iznosi oko 5.100,000 m3 ili 200 m3/ha. Postoje dobre osnove za suradnju između proizvođača drvne sirovine i lokalnih proizvođača drvne industrije (HAAS DOM d.o.o, Prima). Najveća potražnja za inputima vlada od strane domaćih kupaca. Haas Dom d.o.o. kupuje od Šumarije 24.000 m3 drvne sirovine, od čega 60% opada na hrast i 40% bukva. S obzirom na veliku potražnju hrasta postoji interes za povećanjem ponude. Bukva i hrast spadaju u najtraženije vrste drveća. Drvna industrija je od posebnog gospodarskog interesa za ukupan gospodarski razvoj i zapošljavanje, za regionalni razvoj (KKŽ, općina i grada Đurđevaca) te razvoj same gospodarske grane. Prva je od svih industrijskih grana osjetila učinke gospodarske krize i suočila se sa mnogobrojnim problemima – od pada udjela finalnog proizvoda i smanjenja prihoda do stečajeva i otpuštanja radnika. Smanjenje inozemnih narudžbi utjecalo je na smanjenje izvoza u 2009. godini, a njihovo povećanje krajem prošle godine rezultiralo je i pozitivnim trendovima u sektoru. Hrvatske šume su tijekom 2009. godine donijeli više mjera potpore drvoprerađivačkoj industriji. Smanjene su cijene pojedinih sortimenata, smanjena je cijena prijevoza i naknada za korištenje šumskih cesta, uveden je rabat drvoprerađivačima koji proizvode finalne proizvode te su produženi rokovi plaćanja.

117

Tablica br. 53.: Šume i obradiva površina prema naseljima - m² ŠUMSKO NASELJE OBRADIVA POVRŠINA - m2 ZEMLJIŠTE -m2 DRŽAVNO PRIVATNO VL. DRŽAVNO VL. UKUPNO PRIVATNO VL. VL. UKUPNO SVETA ANA 1.281.435 9.455.966 10.737.401 449.779 9.354.876 9.804.655 BUDROVAC 8.326.986 10.032.882 18.359.868 1.059.468 7.743.514 8.802.982 ČEPELOVAC 8.262.805 18.023.516 26.286.321 2.009.485 16.231.268 18.240.753 ĐURĐEVAC-GRAD 4.918.460 505.507 5.423.967 224.518 154.465 378.983 ĐURĐEVAC 23.082.543 12.367.742 35.450.285 1.466.745 9.953.033 11.419.778 MIČETINAC 5.560.848 86.389 5.647.237 5.560.296 86.389 5.646.685 SEVEROVCI 3.728.420 8.651.836 12.380.256 25.912 8.637.246 8.663.158 SIROVA KATALENA 7.352.947 3.944.662 11.297.609 2.262.025 3.402.676 5.665.701 SUHA KATALENA 10.935.814 8.703.821 19.639.635 3.383.465 8.398.046 11.781.511 UKUPNO 81.624.819 63.597.790 145.222.609 30.040.177 55.397.751 85.438.363 % 56,21 43,79 100 27,79 72,21 100 SVEUKUPNO 145.222.609 78.086.506 Izvor:RH, Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Koprivnica, Ispostava Đurđevac

U strukturi vlasništva prema raspoloživim podacima vidljivo je da je više od dvije trećine šumskog zemljišta u vlasništvu države (Grafikon 39.), dok je taj omjer kod poljoprivrednog zemljišta podjednak.

Grafikon br. 40.: Struktura vlasništva šuma na području Đurđevca

Š ume prema strukturi vlasništva- m2,(izvor: Državna geodetska uprava, Ispostava Đurđevac) 20.000.000 18.000.000 16.000.000 14.000.000 12.000.000 10.000.000 drž avno vlas niš tvo 8.000.000 6.000.000 privatno vlas niš tvo 4.000.000 2.000.000 0

S VE TA ANABUDROVAC ĐURĐEVACMIČ E TINAC ČEPELOVAC SEVEROVCI

ĐUR Đ EVAC -G R AD SUHA KATALENA SIROVA KATALENA Izvor:RH, Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Koprivnica, Ispostava Đurđevac

118

Tablica br. 54.: Osnovni razvojni problemi i planovi sektora šumarstva Razvojni problemi Razvojne planovi - kriza na Europskom tržištu - razvoj suradnje proizvođača drvne - problem likvidnosti sirovine i lokalnih drvoprerađivačkih - nedovoljno korištenje šumske industrija biomase za proizvodnju energije - održivo gospodarenje šumskom resursnom osnovom

- korištenje šumske biomase kao obnovljivi izvor za proizvodnju energije - realizacija izgradnje toplane na šumsku biomase za sustav grijanja javnih gradskih ustanova i gospodarsko stambenih objekata

3.6.12.2. Poljoprivreda Na području Đurđevca čak 80,5% kućanstava posjeduje poljoprivredno gospodarstvo, ali veći dio njih ne smatra se poljoprivrednim stanovništvom jer im to ne predstavlja glavni izvor prihoda, već samo dopunski izvor djelatnosti i zarade. Posljedica toga su usitnjeni posjedi. Udio aktivnog poljoprivrednog stanovništva u ukupnom aktivnom iznosi 16%.

Grafikon br. 41.: Stupanj zastupljenosti poljoprivrednih kultura

38% Oranica Staklenik Livada Pašnjak Vinograd 0% 49% Voćnjak 3% 9% Ukupno 1% 0%

Izvor : Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Velik je dio obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva koja su izvan potpore. Broj korisnika na površinama koje ispunjavaju uvjete za korištenje potpora za proizvodnju

119

(komercijalna proizvodnja) je malen i, stoga prevladavaju nasadi voćnjaka i vinograda namijenjeni za vlastite potrebe. U gradu Đurđevcu registrirana su 838 poljoprivredna gospodarstva. Od ukupno 15.410 ha obradive površine, u privatnom vlasništvu se nalazi 9.051 ha, dok je 6.359 ha državno vlasništvo. Kada je riječ o zemljištu pod šumom, od ukupnih 8.430 ha, u privatnom vlasništvu je 1.698 ha, a u vlasništvu države 6.732 ha. U postocima to znači da je u privatnom vlasništvu oko 56% obradivih površina i oko 28% šumskog zemljišta.

Tablica br. 55.: Ukupno isplaćeni poticaji za 2010. godinu za grad Đurđevac prema poljoprivrednoj kulturi Poljoprivredna kultura Ukupno kuna S. pšenica 1.116,63 Pšenica 471.807,95 Tritikale 5.618,61 Kukuruz 3.035.266,00 Stočni ječam 58.193,09 Zob 29.032,30 Livade 105.169,16 Pašnjaci 3.831,56 Soja 2.107,12 Uljana repica 123.729,30 Tikva uljanica 11.019,94 Kukuruz na silažu 59.207,90 Djetelina 8.603,82 Lucerna 1.675,91 Djetelinsko-travna smjesa 15.026,34 Travno-djetelinske smjese 25.845,69 Travna smjesa 33.626,63 Trave 18.056,56 Duhan 5.301,90 Rajčica 5.160,08 Paprika 3.069,70 Krastavac 3.456,66 Luk 6.689,74 Grah 2.999,13 Špinat 1.599,27 Salata 3.456,66 Krumpir 21.289,76 Med 40.416,22 Paprika industrijska 18.855,43 Luk industrijski 1.796,20 Rajčica industrijska 718,56 Lavanda 1.044,98 Promotivne manifestacije 45.000,00 Ruralni program 90.000,00 Kapitalna ulaganja fizičke osobe 433.808,50 Osiguranje usjeva 29.185,10

120

Dohodovna potpora I.skupina 516.000,00 Dohodovna potpora II.skupina 915.000,00 UKUPNO 6.154.899,03 Izvor : Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Od ukupno registriranih poljoprivrednih gospodarstava za sada ih se svega oko 5% upisalo u sustav PDV-a što znači da se svrstavaju u red komercijalnih proizvođača. Neodgovarajuća obrazovna struktura poljoprivrednika predstavlja ograničenje razvoju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na putu prilagodbe hrvatske poljoprivrede Europskoj Uniji. Razmjerno mala ponuda programa za stručno obrazovanje i usavršavanje odraslog seoskog, poljoprivrednog stanovništva izražava potrebu za otvaranjem Visokog gospodarskog učilišta. Budući da je područje đurđevačke Podravine poznato po vinogradarstvu i voćarstvu, otvaranje izvanrednog studija iz područja vinogradarstva, voćarstva i vinarstva znatno bi doprinijelo razvoju ovih grana poljoprivrede na ovom području. Kroz sustav trajnog stručnog obrazovanja i usavršavanja po određenim granama poljoprivrede poboljšala bi se obrazovna struktura poljoprivrednog i seoskog stanovništva.

Kao potpora razvoju intenzivne poljoprivredne proizvodnje (industrijska biljna proizvodnja, povrtlarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo), a temeljem plana navodnjavanja Koprivničko-križevačke županije iz 2008. godine predviđen je pilot projekt navodnjavanja Koljak i akumulacija Sirova Katalena, kapaciteta 600.000 prostornih metra vode. Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta na području općine Kalinovac i grada Đurđevca utjecat će na povećanje ratarske, povrtlarske i voćarske proizvodnje u kvantiteti i kvaliteti, povećanje dohodovnosti primarne poljoprivrede, supstituciju uvoza, osiguranje sirovina za prehrambenu industriju.

Razvoj zadrugarstva, koje je posebno važno u KKŽ-u za povezivanje i udruživanje malih poljoprivrednih proizvođača i prerađivača kako u nastupu na tržištu tako i u unapređivanju proizvodnje i kvalitete proizvoda, zamjetan je iako još nedovoljno dinamičan i nedovoljno raširen po Županiji.

Tablica br. 56.: Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površina ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog zemljišta i broj parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta

Ukupno Broj parcela Korišteno Broj poljoprivr. raspoloživo Ostalo korištenoga Županija/JLS poljoprivredno Kućanstava poljopr. zemljište, ha poljoprivr. zemljište, ha zemljište, ha zemljišta

Koprivničko- križevačka 22.738 84.832,38 70.973,54 13.858,84 157.053 županija

121

Ukupno Broj parcela Korišteno Broj poljoprivr. raspoloživo Ostalo korištenoga Županija/JLS poljoprivredno Kućanstava poljopr. zemljište, ha poljoprivr. zemljište, ha zemljište, ha zemljišta

Đurđevac 3.517 5.266,43 4.227,24 1.039,19 15.410

Koprivnica 3.376 4.150,63 3.474,96 675,67 8.446

Križevci 3.313 12.019,82 9.384,23 2.635,59 26.845

Izvor: DZS - POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

Subvencijama za primarnu poljoprivrednu proizvodnju Grad potiče razvoj uzgoja povrća i cvijeća u zatvorenim (plastenici, staklenici) i otvorenim prostorima s navodnjavanjem. Proizvodnja u prostorima minimalne površine 150 m2 subvencionirati će se iznosom od 5,00 kn po 1 m2 proizvodnog prostora. Potražnja za industrijskim i konzumnim povrćem veća je od današnje mogućnosti proizvodnje, koja se kreće u količini od 20.000 tona (kupus, krastavci, paprika, rajčica i ostalo).

3.6.12.3. Stočarstvo Nekada su poljoprivrednici ovog kraja bili i poznati stočari (poznati i po uzgoju simentalskog goveda) o čemu govori i osnivanje jedne od prvih udruga u Podravini prije 100 godina. Danas je relativno mali broj stoke: oko 1.700 grla muznih krava, oko 9.800 sitne stoke (svinje) i oko 5.000 komada (kljunova) peradi.

Marvogojska udruga Đurđevac osnovana je 1910. godine sa ciljem promicanja uzgoja simentalske pasmine goveda i neprekidno djeluje do današnjih dana pod nazivom Stočarska udruga Đurđevac. O velikom potencijalu za razvoj poljoprivredne proizvodnje razvidno govore podaci o raspoloživim površinama za poljoprivrednu proizvodnju i šumarstvo (Tablica 23.).

Govedarstvo predstavlja najznačajniju poljoprivrednu djelatnost. Područje Đurđevca, kao što je već ranije navedeno, u ne tako davnoj prošlosti bilo je prema tome izrazito dobro razvijeno poljoprivredno područje. Današnje brojke pokazuju da je usprkos dobrim prirodnim prednostima i tradiciji uzgoj goveda smanjen (Tablica 25.). Ukupni iznos poticaja ostvaren u govedarskoj proizvodnji na području KKŽ-a iznosi 152 milijuna kuna.

122

Tablica br. 57.: Broj goveda u Đurđevcu u odnosu na županiju i ostale gradove u županiji Goveda od 2 i više godina Goveda, junice i krave muška grla Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno steone (bikovi, korištenome poljoprivrednom zemljištu junice muzne ostale volovi)

1 2 3 4 5

Koprivničko-križevačka županija 66.712 6.730 31.410 565 1.226

Đurđevac 3.941 380 1.670 18 54

Koprivnica 902 99 427 19 10

Križevci 9.993 979 5.150 87 102 Izvor: DZS - POPIS POLJOPRIVREDE 2003. Najznačajnija je specijalizacija u proizvodnji mlijeka, kojega se u Koprivničko- križevačkoj županiji proizvodi oko 94 milijuna litara na godinu (2009.), odnosno više od 16,7 % ukupne količine mlijeka u Hrvatskoj. To je brzorastuća djelatnost na obiteljskim gospodarstvima, gdje 5.435 vlasnika realizira novčane poticaje u konvencionalnoj proizvodnji mlijeka. Nacionalni program razvoja govedarske proizvodnje i regionalni projekti subvencija (npr. umjetno osjemenjivanje), uz poticaje za proizvodnju i županijske subvencionirane kredite za izgradnju staja sa slobodnim načinom držanja ( 30 novoizgrađenih staja ), ostvaruju sinergiju i pozicioniraju proizvodnju mlijeka na prvo mjesto u državi. Vlastita proizvodnja mlijeka Nature Agro iznosi cca 1.500 litara dnevno, no iz kooperantske mreže prikupi se cca 45.000 litara mlijeka. Mljekara ima proizvodni kapacitet 30.000 litara dnevnog prijema i prerade mlijeka, a višak prikupljenog mlijeka prepušta Vindiji. Proizvodi se temelje na preradi isključivo vlastitog mlijeka s podravskih pašnjaka, koje po kvaliteti u Hrvatskoj spada u sami vrh.

Grafikon br. 42.: Proizvodnja mlijeka u Koprivničko-križevčkoj županiji

Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvoj i turizam Koprivničko-križevačke županije

123

Grafikon br. 43.: Kretanje EU kvalitete isporučenog mlijeka s područja Koprivničko-križevačke županije

Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvoj i turizam Koprivničko-križevačke županije

Svinjogojstvo je po važnosti druga stočarska proizvodnja s dobrim uvjetima za razvoj. Na području grada Đurđevca u evidenciji HPA vodi se 112 uzgajivača sa 367 grla, od toga 332 rasplode krmače i 38 utovljenih svinja. S obzirom na visok koeficijent obrtaja u svinjogojskoj proizvodnji, mogućnost proizvodnje hrane na vlastitom posjedu, tradiciju proizvodnje, nove uvjete koje traži proces svinjogojske proizvodnje, prilagodljivost obiteljskih gospodarstava – u suradnji sa stručnjacima, stvaraju se tehničko-procesni uvjeti za normalan razvoj proizvodnje čemu doprinosi Nacionalni program razvoja svinjogojske proizvodnje.

Tablica br. 58.: Ukupno isplaćeni poticaji za 2010. godinu za grad Đurđevac prema poljoprivrednoj kulturi Ukupno

Poticaji za stočarstvo u kunama Krave dojilje 956.134,40 Držanje goveda 425.861,77 Klanje goveda 58.400,00 Mliječne krave 198.000,00 Mliječne krave dodatno 32.750,00 Mlijeko kravlje 1.206.420,58 Mlijeko kravlje 529.140,08 Mliječne krave 1.082,96 Ovce 41.088,00 Ovce dodatno 10.160,00 Koze 7.584,00 Mlijeko kozje 11.678,73 Mlijeko kozje 5.867,51 Krmače 23.730,00 Tov svinja 61.439,46 Klanje utovljenih svinja 105.744,00 Krmače dodatno 900

124

Pčelinje zajednice 60.895,00 Odluka VRH int. otkup mlijeka 1.396.318,59 Rasplodne krmače 170,00 Kokoš hrvatica 495,00 Hrvatski hladonokrvnjak 28.500,00 UKUPNO 5.162.360,08 Izvor : Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Natura Agro d.o.o. organizira proizvodnju svinjskog mesa na način da sirovinu (odojke) proizvode kod poljoprivrednih proizvođača kapaciteta 30 do 150 krmača po gospodarstvu. Kvalitetnim odnosima s proizvođačima, izgradnjom reprocentara za proizvodnju odojaka kod proizvođača te vlastitim tovilištem dobiva se kontrolirano, kvalitetno svinjsko meso kao sirovinu za vlastitu preradu mesa.

Ovčarstvo i kozarstvo razvija se u posljednjih dvadesetak godina. Evidentirano je oko 1033 ovaca i 122 koza. Orijentacija ovčarstva i kozarstva prvenstveno je proizvodnja mlijeka za potrebe malih (lokalnih) mljekara, koje su specijalizirane za preradu u specifične autohtone proizvode.

Organizirano pčelarenje u đurđevačkoj Podravini datira od 1931. godine. Po osnutku Pčelarskog društva došlo je do znatnog unaprjeđenja pčelarstva što se očitovalo u povećanju broja članova Društva kao i povećanju broja košnica na ovom području. Danas udruga broji 100 člana koji posjeduju 4 482 košnice.

Najzastupljenije vrste meda, na području đurđevačke Podravine, su bagremov med, livadni i lipov med. Poticaji po košnici iznose 40 kuna, dok je 2,20 kuna poticaj po kilogramu meda.

Zahvaljujući nezagađenoj prirodi i bogatstvu medonosnih paša, pčelarstvo ima zavidne mogućnosti u razvoju proizvodnje meda i medičarskih proizvoda te izvozu istih, što dokazuje i kvaliteta meda prepoznata na brojnim natjecanjima.

3.6.12.4. Vinogradarstvo Osim za uzgojem goveda i proizvodnjom mlijeka područje Đurđevca posjeduje izuzetne prirodne prednosti za uzgoj grožđa i proizvodnju kvalitetnog vina. Zahvaljujući pjeskovitom tlu sačuvane se hrvatske autohtone sorte vinove loze. U narednoj tablici dati je prikaz ukupnih površina vinograda i ukupnom broju zasađenih trsova koji predstavljaju dobru osnovu za daljnji razvoj ove djelatnosti.

125

Tablica br. 59.: Najzastupljenije sorte vina na đurđevačkom području

Sorte vina Stolno bijelo Stolno crno Višnjevo vino Graševina Bijeli pinot Chardonnay Zweigelt Sivi pinot Frankovka Voćna rakija (viljemovka, tepka kruška, šljivovica) Traminac Rajnski rizling Crni pinot Souvignon Mon coni Kerder bijeli Coborne Frankov Mješavina sorti Silvanac zeleni Plemenka Cureé Kupinovo vino Izvor: Prospekt „Đurđevačka vinska cesta“

126

Tablica br. 60.: Površine vinograda i broj trsova u Đurđevcu u odnosu na županiju i ostale gradove u županiji

Vinogradi

Skupine poljoprivrednih kućanstava ukupan broj broj trsova ukupna Rodna prema korištenome poljoprivrednom trsova, sposobnih površina, ha površina, ha zemljištu tis. za rod, tis.

1 2 3 4

Koprivničko-križevačka županija 1.554,20 1.502,93 5.745 5.600

Đurđevac 127,30 120,04 416 398

Koprivnica 188,66 184,32 616 606

Križevci 259,08 250,15 1.133 1.100

Izvor: DZS - POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

Podizanje trajnih nasada u vinogradarstvu i voćarstvu trajna je orijentacija u subvencioniranju proizvodnje sredstvima gradskog proračuna. Korisnik subvencije za podizanje novih višegodišnjih nasada vinograda i potsadnju (minimalno 300 cijepova) postojećih nasada vinograda na površini do 5 ha ostvaruje pravo na subvenciju od Grada za nabavu loznih cijepova i to 2,00 kn po loznom cijepu. Postojećim mjerama Grad želi utjecati na povećanje površina pod komercijalnim trajnim nasadima.

Upravo ove dvije djelatnosti (proizvodnja mlijeka i mesa te kvalitetnog vina) predstavljaju najperspektivnije poljoprivredne djelatnosti na đurđevačkom području.

Na području đurđevačke Podravine vinogradi su u komercijalnoj eksploataciji s karakteristikom namjene potrošnje vina za vlastite potrebe. Sve je više proizvođača vina koji proizvode i za plasman na tržištu, proizvodnju grožđa i vina kvalitativno jačaju do kategorije srebrnih i zlatnih vina, te ostvaruju ponudu vina sa geografskim značajkama i tržišno prepoznatljivom markom: „Vino sa podravskih pijesaka“. U Gradu djeluju tri vinoteke i u planu je otvaranje kušaonice vina, ali potrebna je jača marketinška aktivnost promoviranja i plasiranja domaćih vina u ugostiteljske i robne objekte.

Posebno kvalitetan iskorak u organizaciji vinogradarstva načinjen je 2005. godine osnivanjem Županijske udruge vinogradara, koja zahvaljujući dugogodišnjim aktivnostima Udruge vinara iz Đurđevca preuzima i nastavlja ranije projekte. S ciljem jačanja kvalitete vina KKŽ donirala je opremu laboratorija za ispitivanje kemijskog sastava vina koje je smješteno u Strukovnoj školi u Đurđevcu i stavljeno na korištenje kako u obrazovne svrhe učenika, tako i za potrebe vinara.

Kao važan razvoj ove gospodarske grane i važna točka turističkoj ponudi ističe se Đurđevačka vinska cesta koja obuhvaća područje brežuljka Bilogore od istočnog dijela

127

na području Općine Kloštar Podravski, centralnog u Gradu Đurđevcu, do zapadnog u Općini Virje. Đurđevački vinogradari udružili su se organizaciji i prezentaciji svojih vina, objekata i ponude, a Cesta ima za cilj privlačenje turista.

Udruga vinogradara i voćara organizira svake godine Izložbu vina, te Večer zlatnih vina koja doprinosi promicanju tradicije izlaganja vina đurđevačkog kraja i promociji vinogradske proizvodnje. Udruga vinogradara i voćara iz godine u godinu okuplja sve veći broj članova, oko 160 članova, od kojih se dvadesetak vinogradara profesionalno bavi proizvodnjom vina. Markicom vizualne identifikacijske kvalitete – kkq verificirat će se svaki individualni uspjeh vinara za zlatno vino, a time i formirati koncept etno vinoteka vina proizvedenih na području Županije.

3.6.12.5 Voćarstvo Voćarska proizvodnja u Đurđevcu počela se organizirano provoditi sredinom prošlog stoljeća, osnivanjem Voćeprodukta koji je imao sjedište u Virju, a trajala je sve do gašenja ovog poduzeća početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. Tada su niknule prve plantaže višanja i trešanja, neke od njih još su i danas u rodu. Nakon domovinskog rata, osim ovih kultura, počinju se saditi dohodovnije voćne vrste kao jabuke, breskve, šljive te bobičasto voće. Uz intenzivnu proizvodnju ovih voćnih vrsti zadnjih 10-ak godina posađeno je dosta oraha i lijeske koje, po mišljenju nekih voćara, nisu toliko zahtjevne i skupe za održavanje. Podaci iz prošlogodišnjeg Kataloga voćara govore da je najzastupljenija jabuka (50 ha), orah (49 ha), višnja (14,5 ha), šljiva (5,2 ha), lijeska (4,8 ha), breskva i nektarina (4,12 ha), trešnja (1,74 ha), kupina (0,6 ha), marelica (0,45 ha).

128

Tablica br. 61.: Površina poljoprivrednih zemljišta prema m2 Grad Đurđevac Površina u m2 Katastarska LIVADA ORANICA PAŠNJAK VINOGRAD VOĆNJAK općina BUDROVAC fizičke 1.711.454 4.548.913 7.899 829.917 398.737 pravne 101.475 1.949.661 5.140 1.310 12.993 ČEPELOVAC fizičke 1.843.515 3.255.913 15.570 789.691 539.674 pravne 333.985 1.197.567 77.100 2.863 25.451 ĐURĐEVAC fizičke 5.188.921 14.774.012 43.778 320.800 136.450 pravne 1.089.248 2.239.843 406.044 0 568 ĐURĐEVAC fizičke 2.733.164 2.023.589 7.095 0 41.200 GRAD pravne 218.123 129.389 25.007 0 11.083 SIROVA fizičke 1.281.696 3.457.140 35.825 282.366 108.680 KATALENA pravne 251.081 276.333 3.381 7.239 2.863 SUHA fizičke 2.160.434 4.464.966 17.576 845.119 121.611 KATALENA pravne 121.855 149.704 38.141 0 6.442 SEVEROVCI fizičke 1.882.643 1.750.626 139 1.831 81.323 pravne 7.672 6.918 0 0 0 SVETA ANA fizičke 384.095 343.939 532 37.069 18.484 pravne 43.147 50.992 9.334 1.521 0 MIČETINAC fizičke 1.114.045 1.547.958 10.693 542.110 301.489 pravne 5.761 4.685 13.909 1.856 150.220 Izvor: Državna geodetska uprava, Ispostava Đurđevac

Voće se prodaje svježe na kućnom pragu, na lokalnim tržnicama, na veletržnicama, u trgovačkim robnim lancima te u dvjema hladnjačama: Natura Agro Đurđevac (kapacitet 3000 tona) i KTC Križevci (kapacitet 1000 tona) i sve proizvedene površine uglavnom imaju tržište. Osim toga Podravka d.d. svake godine otkupljuje šljivu, višnju i industrijsku jabuku, a nešta voća ode u preradu u sokove, džemove, likere i rakije. Proračunom Grada Đurđevca osigurana su sredstva za subvencioniranje podizanja višegodišnjih nasada voćnjaka. Korisnik subvencije ostvaruje pravo na subvenciju za nabavu sadnica i to 2,00 kn po sadnici.

Tablica br. 62.: Ukupno isplaćeni poticaji za 2010. godinu za grad Đurđevac prema poljoprivrednoj kulturi Poticaji za voćarstvo i vinoradarstvo Ukupno kuna Lozni cjepovi 35.194,24 Plemenita loza - vinski kultivar 69.484,23 Jabuka na sjemenjaku 8.587,84 Jabuka na MM 106 3.208,08 Jabuka na M9 200.431,83 Kruška na sjemenjaku 646,80 Kruška na dunji 417,00 Kupina 1.442,22 Breskva 4.421,34 Trešnja na Prunus avium 11.326,93

129

Marelica 247,68 Trešnja na Colt 34.501,03 Višnja 32.793,51 Šljiva 10.681,38 Orah 65.414,55 Lijeska 6.121,76 Jagode 114,76 Odluka VRH int.otkup jabuka 1.220.620,00 Podizanje višegodišnjih nasada 45.286,08 UKUPNO 1.750.941,26 Izvor : Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Sve je više prisutan trend potražnje voća koje je ekološki proizvedeno i nije uopće ili je u manjoj mjeri prskano. Obnavljaju se stari travnati voćnjaci i sade se stare sorte voćaka, koje su otporne i visokog rasta. Dugoročni cilj takvog trenda jest očuvanje starih i autohtonih sorti voćnih sadnica. Takvo očuvanje ima značajnog utjecaja i na mnoge ostale biljne i životinjske vrste, a značajno je i u ekološkom smislu zbog smanjenja zagađivanja okoliša. Tako je prisutan i trend potražnje za starim sortama kruške. Uvođenjem autohtone sorte i poticanjem uzgoja Đurđevačke trorotke (kruške) postoji mogućnost za daljnji razvoj voćarstva i poticanje samozapošljavanja.

Proteklih godina u rasadniku je proizvedeno oko 150 do 200 komada Đurđevačke trorotke, dok se ove godine povećala prodaja na 1000 komada. U Đurđevcu se već 12 godina u listopadu održava manifestacija Dani voća. U okviru te manifestacije otvorene su razne edukacije, nakon kojih slijedi izložba voća i voćnih prerađevina već tradicionalno održana na Trgu Sv. Jurja u Đurđevcu na kojoj je omogućen prikaz tradicionalnih načina pripreme npr. pekmeza, pečenja rakije, pripreme voćnih sokova, prikaz pečenje kolača od voća, itd. Manifestacija okuplja izlagače iz raznih županija Republike Hrvatske čiji broj raste iz godine u godinu. Izložba obuhvaća preko 130 sorti jabuka, većinom su to stare sorte, no ima i novih, zatim kruške, šljive, breskve, marelice, trešnje, višnje, dunje,orahe, kestene, i druge vrste.

3.6.13. Analiza anketa poljoprivrednika U svrhu analize postojećeg stanja i mogućeg razvoja provedeno je anketiranje poljoprivrednih gospodarstava upisanih u sustav PDV-a – tržišno orijentiranih gospodarstava grada Đurđevca. Na bazi ispravnih anketnih upitnika (njih 22 – što je više od polovine upisanih u sustav PDV-a i može se smatrati reprezentativnim uzorkom) napravljena je analiza u nastavku.

130

Grafikon br. 44.: Starosna dob nositelja poljoprivrednih gospodarstava

<30 30 - 40 40 - 50 50 - 60 >60

Izvor: Razvojna agencija Sjever – DAN, anketni podaci, 2010.

Od ukupnog broja anketiranih poljoprivrednika, mlađi od 30 godina su njih 14%. Prema 32% anketiranih poljoprivrednika starosna dob nositelja poljoprivrednih gospodarstava je između 30 i 40 godina, dok je 36% njih je između 40 i 50 godina, 9% između 50 i 60 godina, dok je samo 9% nositelja poljoprivrednih gospodarstava prema anketama starije od 60 godina. Od ukupnog broja anketiranih, 81% poljoprivrednih gospodarstava organizirano je kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG), 14% njih su obrti, dok svega 5% je organizirano kao d.o.o.

Grafikon br. 45.: Organizacija poljoprivrednog gospodarstva

OPG obrt d.o.o.

Izvor: Razvojna agencija Sjever – DAN, anketni podaci, 2010.

Većina anketiranih poljoprivrednih gospodarstava proizvodi i za prodaju za tržištu i za vlastite potrebe. Nitko od anketiranih poljoprivrednika ne proizvodi isključivo za vlastitu upotrebu, a 37% njih proizvodi samo za prodaju.

131

Grafikon br. 46.: Namjena proizvodnje

isključivo vlastite potrebe prodaja na tržištu oboje

Izvor: Razvojna agencija Sjever – DAN, anketni podaci, 2010.

Čak 50% anketiranih poljoprivrednih gospodarstva bavi se ratarstvom, dok se 44% bavi stočarstvom od čega 4% proizvodnjom mlijeka, a svega 2% se bavi pčelarstvom.

Grafikon br. 47.: Proizvodnja poljoprivrednih gospodarstava

Ratarstvo Stočarstvo Proizvodnja mlijeka Pčelarstvo

Izvor: Razvojna agencija Sjever – DAN, anketni podaci, 2010.

U području biljne proizvodnje anketirani poljoprivrednici bave se:  Ratarstvom (uzgojem žitarica i sl.) – 60% anketiranih  Povrtlarstvom – 4% anketiranih  Vinogradarstvom – 32% anketiranih  Proizvodnjom lozinih cijepova i voćnih sadnica – 4% anketiranih

132

Grafikon br. 48.: Prikaz čime se poljoprivredna gospodarstva bave u području biljne proizvodnje

ratarstvo (uzgoj žitarica i sl.) povrtlarstvo na otvorenom

povrtlarstvo u plastenicima

povrtlarstvo

voćarstvo

vinogradarstvo

ljekovite biljke

proiz. lozih cijepova i voćnih sadnica

Izvor: Razvojna agencija Sjever – DAN, anketni podaci, 2010.

U području stočarstva anketirani poljoprivrednici bave se:  govedarstvom  svinjogojstvom  peradarstvom

Grafikon br. 49.: Prikaz čime se poljoprivredna gospodarstva bave u području stočarstva

goveda svinje perad

Izvor: Razvojna agencija Sjever – DAN, anketni podaci, 2010

133

Od ukupnog broja, 79% anketiranih poljoprivrednih gospodarstvenika žele ulagati u razvoj svojeg poljoprivrednog gospodarstva, dok ostalih 21% ne planira daljnji razvoj u slijedećih 5 godina. Neki od poljoprivrednih gospodarstvenika koji žele ulagati u razvoj svojeg poljoprivrednog gospodarstava žele proširiti sadašnje poslovanje, dok drugi žele razvijati, odnosno investirati u novu djelatnost.

Grafikon br. 50.: Razvojni planovi poljoprivrednih gospodarstva

Proširenje sadašnjeg poslovanja Nova djelatnost

Izvor: Razvojna agencija Sjever – DAN, anketni podaci, 2010

Razvojni planovi poljoprivrednih gospodarstva su u većem postotku (68%) proširenje sadašnjeg poslovanja, dok 32% anketiranih namjerava razviti novu djelatnost. Razvojni planova proširenja sadašnjeg poslovanja su:  Dogradnja/izgradnja novih objekata  Kupnja zemljišta  Nabava nove opreme  Podizanje trajnih nasada

Grafikon br. 51.: Razvojni planovi proširenja sadašnjeg poslovanja

nabava nove opreme

dogradnja /izgradnja novih objekata kupnja zemljišta

podizanje trajnih nasada

Izvor: Razvojna agencija Sjever – DAN, anketni podaci, 2010

134

Kod razvoja nove djelatnosti 29% anketiranih poljoprivrednih gospodarstava želi investirati u srodnu djelatnost (prerada, obnovljivi izvori energije…), 57% anketiranih želi investirati u razvoj novih proizvoda, dok 14% njih želi investirati u osvajanje novih tržišta. Da bi mogli investirati potrebna su im financijska sredstva koje mogu dobiti iz različitih oblika financiranja. Interesantni oblici financiranja prema mišljenju anketiranih poljoprivrednih gospodarstvenika su:  HBOR - ov kredit  EU fondovi  Poticaji Ministarstva poljoprivrede  Poticaji Grada  Ostali (kreditna linija banaka)

Grafikon br. 52.: Interesantni oblici financiranja

HBOR-ov kredit

EU fondovi (IPARD)

Poticaji Min. Poljoprivrede Poticaji grada

Ostalo - kreditna linija banaka

Izvor: Razvojna agencija Sjever – DAN, anketni podaci, 2010

Prema anketi, najinteresantniji oblici financiranja za poljoprivrednike su poticaji Ministarstva poljoprivrede i poticaji Grada Đurđevca. Poljoprivredna gospodarstva u najvećem postotku (48% anketiranih) žele proizvoditi za poznatog kupca u kooperaciji. Ostale potrebe poljoprivrednih gospodarstava su:  Stručna pomoć pri prijavljivanju na EU i druge fondove (30% anketiranih)  Izrada poslovnih planova za vlastite razvojne programe (9% anketiranih)  Uslužna prerada njihovih proizvoda (4% anketiranih)  Uslužno skladištenje proizvoda (9% anketiranih)

135

Grafikon br. 53.: Potreba poljoprivrednih gospodarstava

Proizvoditi za poznatog kupca u kooperaciji

Uslužno skladištenje proizvoda

Uslužna prerada svojih proizvoda

izrada poslovnih planova za vlastite razvojne programe

stručna pomoć u

prijavljivanju na EU i druge fondove Izvor: Razvojna agencija Sjever – DAN, anketni podaci, 2010

Od svih anketiranih poljoprivrednih gospodarstava čak njih 95% zainteresirani su za ulaganje u poljoprivredno logistički centar, iako većina u sadašnjem trenutku ne zna koliko novaca bi oni sami uložili. Njih 26% u ovom trenutku je spremno uložiti više od 1.000 kuna. Kao prihvatljivu organizaciju poljoprivrednog logističkog centra većina anketiranih poljoprivrednih gospodarstvenika navela je zadrugu, njih 67%.

Grafikon br. 54.: Prihvatljiva organizacija poljoprivredno logističkog centra

zadruga d.o.o. d.d. udruga

Izvor: Razvojna agencija Sjever – DAN, anketni podaci, 2010

136

Prihvatljivi oblici organizacije poljoprivrednog logističkog centra prema mišljenu anketiranih poljoprivrednih gospodarstava su:  zadruga (67% anketiranih)  d.o.o. (13% anketiranih)  d.d. (13% anketiranih)  udruga (7% anketiranih)

Mišljenje pojedinih anketiranih poljoprivrednika vezano uz probleme u poljoprivredi i rješenja su:  pomoć države u vidu nepovratnih novčanih sredstava, materijala i sl. kod adaptacije starih objekata  problem sa neobrađenim zemljištima, ima ljudi koji bi tu zemlju obrađivali, ali vlasnici žele i novac za zakup i poticaje  uz pomoć države otkupiti ratarske površine  okrupnjavanje zemljišta, sigurno tržište, garantirana cijena poljoprivrednih proizvoda, isplata u što kraćem roku.

Iz analize provedene ankete može se zaključiti da poljoprivredna gospodarstva razmišljaju o razvoju, ali im je potrebna stručna pomoć i dostupni izvori financiranja.

Tablica br. 63.: Razvojni problemi i planovi u djelatnostima poljoprivrede, stočarstva, voćarstva i vinogradarstva Razvojni problemi Razvojne planovi - raspršenost i mala površina - okrupnjavanje poljoprivrednih poljoprivrednih zemljišta (veći površina kako bi se omogućilo troškovi proizvodnje) proširenje proizvodnje kao - neriješeni imovinsko - pravni dopunsko ili osnovno zanimanje odnosi sa stajališta zakupa - obnova zemljišnih knjiga zemljišta i primatelja poticaja (usklađenje katastra i gruntovnice) (poticaji se isplaćuju vlasnicima - isplate poticaja za poljoprivrednu zemljišta koji daju zemlju u zakup i proizvodnju stvarnim poticaji za poljoprivrednu proizvođačima proizvodnju nisu usmjereni prema - ulaganje u za proizvodnju i preradu stvarnim proizvođačima) primarnih poljoprivrednih proizvoda - nedovoljno korištenje suvremenih - izgradnja sustava navodnjavanja agrotehničkih mjera «Koljak» - nezadovoljavajuća obrazovna - cijeloživotno učenje, obrazovanje struktura poljoprivrednika putem Programa za stjecanje - izrazito mali broj programa za zvanja u poljoprivredi, osnivanja stručnu edukaciju poljoprivrednog Ispostave Visokog gospodarskog stanovništva učilišta u Križevcima za voćare, - nezadovoljavajući razvoj vinogradare i podrumare zadrugarstva poljoprivrednih - osnivanje ostalih učilišta u službi proizvođača cjeloživotnog obrazovanja - prekomjeran uvoz poljoprivrednih - suradnja i povezivanje

137

proizvoda poljoprivrednih gospodarstava - mnogo obiteljskih gospodarstava samozapošljavanje seoskog izvan sustava potpora (proizvodnja stanovništva samo za vlastite potrebe) - osnivanje poljoprivredno – - naplata potraživanja logističkog centra - problem plasmana proizvoda na - sprečavanje uvoza poljoprivrednih tržište proizvoda - nelojalna konkurencija - omogućavanje sigurnog tržišta - smanjenje uzgoja stoke s obzirom poljoprivrednih proizvoda s na nesigurno stanje na tržištu isplatama u što kraćem roku uz - nedovoljna raznolikost garantiranu cijenu proizvoda i poljoprivredne proizvodnje najma poljoprivrednog zemljišta (premalo zastupljeno povrtlarstvo - provođenje zakonske regulative u iako su zadovoljeni svi klimatski i poslovanju zemljišni preduvjeti za kvalitetnu - stvaranje uvjeta za siguran i proizvodnju) pravovremen sustav isplate - nedovoljno korištenje postojećih potpora i poticaja potencijala u vinogradarstvu - poboljšanje uvjeta za proizvodnju (vinoteke, vinarije, zadruge, goveda i svinja (Nacionalni klasteri) program razvoja govedarske i - problem plasmana meda koji se svinjogojske proizvodnje, regionalni prodaje kao poluproizvod i izvozi projekti subvencioniranja, po niskim cijenama subvencionirani krediti) - nedovoljno provođenje - osiguravanje otkupljivačkih centara marketinških aktivnosti domaćih koji bi garantirali kontinuiranu proizvoda povrtlarsku proizvodnju - nedovoljno korištenje otpadnog - poticanje specijaliziranje materijala (biomasa) iz poljoprivredne proizvodnje poljoprivredne proizvodnje - podizanje trajnih voćarskih i - problemi s najvećom vinogradarskih nasada prehrambenom industijom Naturom subvencioniranjem proizvođača iz Agro d.o.o. gradskog proračuna - korištenje vinogradarske djelatnosti u turističke svrhe - ekološka proizvodnja voća i starih sorti voćki zbog njihove otpornosti na vremenske uvjete - podizanje nasada đurđevačke autohtone sorte kruške „trorotke“ - jačanje razvoja pčelarstva i organiziranje punionica meda u cilju prodaje meda kao gotovog proizvoda - plan promocije „đurđevačke košarice“ (med, mlijeko, voće, meso, vino) - mogućnost izgradnje sušara,

138

bioplinskih postrojenja - rješavanje trenutne krize u Naturi Agro d.o.o.

3.6.14. Turizam

Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja u nekom mjestu, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942). Obuhvaća rekreaciju, putovanje i odmor.

Turistička kretanja se dijele na vrste i specifične oblike turizma. Dok su vrste turizma definirane određenim kriterijem npr. prema trajanju boravka turista (boravišni, vikend i izletnički turizam), specifični oblici turizma obilježeni su specifičnim turističkim motivom koji posjetitelje privlači u točno određene destinacije, npr. lov - lovni turizam. Specifični oblici turizma orijentirani su na manje segmente turističke potražnje, a nastali su kao suprotnost masovnom turizmu i danas učestvuju u europskom turizmu do 20%, a kod nas ispod 1%.

Selektivni (specifični) oblici turizma:  Lovni i ribolovni turizam  Ruralni (seoski) turizam  Sportsko i sportsko-rekreativni turizam  Manifestacijski turizam  Vjerski turizam  Kongresni turizam  Pustolovni turizam

Grad Đurđevac ima za turizam dobru društvenu infrastrukturu te kulturnu i prirodnu baštinu, kao i brojne prilike da se one još više razviju. U gradu djeluje Turistička zajednica područja (obuhvaća Grad Đurđevac, Općinu Kalinovac, Općinu Kloštar Podravski i Općinu Podravske Sesvete) koja je aktivna u organizaciji i promociji turističkih sadržaja grada i okolice o čemu govore brojne manifestacije koje se održavaju svake godine. Znamenitost turizma u Đurđevcu je Stari grad sa svojim okolišem, koji zasad nije dovoljno dobro iskorišten. Utvrda Stari grad nalazi se u samom centru grada Đurđevca i sa zaštićenim prirodnim okolišem čini intrigantnu i gotovo nestvarnu povijesnu, urbanističku i arhitektonsku cjelinu. Kulturno i povijesno gledano to je jedna od zanimljivijih urbanih cjelina sjeverno zapadne Hrvatske. Savršena lokacija, bogata povijest, arhitektonska rijetkost i potencijalna povezanost s modernim načinom života mogućnosti su koje se turistički i kulturno tek trebaju iskoristiti. Stari grad obnovljen je 80-tih i 90-tih godina 20. stoljeća. Jedan je od rijetkih primjera, u Hrvatskoj, kako se čuva graditeljska baština. U prizemlju današnje utvrde nalazili su se ugostiteljski objekti, na

139

katu i u potkrovlju nalazi se muzejsko-galerijski prostor s vrijednom ostavštinom Ivana Lackovića Croate. Utvrda Stari grad Đurđevac jedna je od najsačuvanijih utvrda (14.st.) fortifikacijskog tipa i jedinstvenog izgleda u sjevernom dijelu Hrvatske koja pripada tipu „Wasserburga”. Slike br 21., 22., 23.: Grad tip „Wasserburg“, Skica utvrde, Nacrt utvrde „Stari grad“ s kulama

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj Stari grad sa svojim okolišem zasad nije dovoljno dobro iskorišten. Utvrdi su potrebni opkopi s vodom, scena i gledalište za vrijeme prikaza Legende o Picokima tijekom cijele godine, šetnice, te radovi koji će objektu dati značaj atraktivne i povijesne znamenitosti. Postoje planovi i troškovnici za uređenje prostora Starog grada koje treba realizirati. Potencijal za razvoj postoji i u sportskom turizmu. Republici Hrvatskoj nedostaju centri za pripremu sportaša i samim tim sportski turizam je nedovoljno razvijen. Grad Đurđevac je već bio domaćin priprema nekih hrvatskih i stranih reprezentacija jer ima 2 uređene sportske dvorane i adekvatan smještaj u hotelu „Picok”. Također, velika prednost Đurđevca je i pristupačnost, blizina i povezanost sa okolnim općinama (Virje, Kalinovac, Molve, Novigrad Podravski), te mogućnost uz vlastite objekte korištenje i njihovih sportskih objekata za potrebe raznih natjecanja i priprema. Blizina svih sadržaja i mirno okruženje se navode kao najveće prednosti razvoja ove vrste turizma. Za njegov daljnji rast u planu je izgradnja sportsko-rekreacijskog centra s mnogim sportskim sadržajima, između ostalog i izgradnja minimalno 2 pomoćna nogometna igrališta sa umjetnom travom, s kojima bi se grad Đurđevac kandidirao i za pripreme većih klubova. Također, obnova stare gradske jezgre stvara uvjete za razvoj urbanog turizma u gradu. Nužno je poticanje obnove pročelja i prilagođavanje zgrada s objektima arhitektonske vrijednosti. Potrebno je arhitektonski uklopiti pročelja slijedećih nizova:  Pravac „Hotel – Zvončica – Sabolić II“ – potrebno je arhitektonski uskladiti pročelja zgrada okolnih građevina zgradi Sabolić II,

140

Slika br. 24.: Niz zgrada u Basaričekovoj ulici

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj Slike br. 25. i 26.: Zgrade Sabolić I i Sabolić II

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj  Pravac „zgrada uz „Bent“ – zgrada buduće glazbene škole (potrebno stilski prilagoditi terasu kafića i arhitektonski uklopiti pročelje susjedne zgradizgradi Fantoni)

Slike br. 27. i 28.: Zgrada Fantoni

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

 Pravac „Đure Basaričeka od Magme d.o.o. zgrade INE – Naftaplin“ – arhitektonsko usklađivanje s obje strane

141

Slike br. 29., 30., 31. i 32.: Građevine u dijelu Basaričekove ulice

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

 Pravac „Ulica Stjepana Radića od zgrade Gradske vjećnice (Palača Nötig- Lichtenberg) do Nikšićeve zgrade Slike br. 33. i 34.: Palača Nötig - Lichtenberg) i Nikšićeva zgrada

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

 Pravac „ Stjepana Radića od zgrade Policijske uprave do ljekarne „Štefanić“

142

Slike br. 35. i 36.: Dio ulice Stjepana Radića

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

Od značaja za razvoj turizma u ruralnom prostoru su biciklističke i planinarske staze: Bilogorska planinarska obilaznica i biciklističke staze „Bilogorska ruta - Drava route”. Cijeli projekt je proveden i sve biciklističke staze su obilježene propisanim tzv. smeđom turističkom signalizacijom te isto kao i vinske ceste predstavljaju dobru osnovu za daljnje ulaganje u ruralni turizam. Najljepša područja od Bjelovara do Drave, ona koja prolaze bilogorskim krajem, kroz vinorodna i šumska područja spajaju se s nizinskima predjelima i dravskim rukavcima, povezana „Bilodravskom rutom”, 45 kilometara dugom biciklističkom stazom. Projekt izgradnje biciklističke staze na relaciji Đurđevac-Bjelovar počeo je 2005. godine s idejom izgradnje staze, kao dionice šireg, međuregionalnog i međudržavnog projekta povezivanja i izgradnje staza od Lonjskog polja do Balatona u Mađarskoj, te povezivanja s postojećom stazom Drava Route.

Slika br. 37.: Plan Bilodravske rute

Izvor: Biciklistički klub „Đurđevac“

Realizacijom BDS-staze, koja bi vodila od Balatona na sjeveru do Siska na jugu, zanimljivi turistički sadržaji između Balatona i Save bili bi prekogranično povezani i postali bi dostupni širem krugu turista. Biciklističke rute („Drava route” na pravcu zapad- istok i „BDS-rute” na pravcu sjever-jug ) presijecaju se na pola puta između Balatona i

143

Siska u središnjem dijelu Podravlja, tvoreći zajedno tzv. „Dravski biciklistički križ” preko kojega bi se sve lokalne biciklističke staze mogle međusobno povezati i umrežiti na međunarodne koridore u okviru EUROVELO koncepta. Okosnicu turističkog razvoja koji se bi protezao tijekom cijele godine, valjalo bi vezati uz kulturni turizam i titulu EDEN (European Destinations of Excellence), kao ishodišta povezivanja s europskim partnerima i pridobivanja sredstava za razvoj iz fondova Europske Unije. Slika br. 38.: Logo EDEN

Izvor: www.djurdjevac.hr

Đurđevac je nositelj titule i član porodice projekta EDEN. Ciljevi projekta EDEN su:  promicanje europskog turizma,  stvaranje svijesti o raznolikosti i kvaliteti europske turističke ponude,  promicanje zemalja i regija,  ublažavanje sezonalnosti,  balansiranje turističkih tokova (kako vremenski tako i destinacijski),  umrežavanje i  promocija nagrađenih destinacija i stimuliranje drugih destinacija da prihvate modele održivog razvoja turizma.

U tom projektu grad Đurđevac sudjeluje sa još 80 europskih gradova, gdje je prioritet turistička i kulturna izvrsnost i razmjena iskustava. Tu su prepoznate velike mogućnosti u suradnji sa stranim partnerima, kako za razvoj pojedinih projekata tako i za rast i razvoj turizma i Grada u cjelini. Iako Đurđevac ima velike prirodne i prostorne potencijale za razvojem ruralnog turizma on nije u dovoljnoj mjeri iskorišten. Od značajnijih projekata valja istaknuti osnivanje Đurđevačke vinske ceste koja se prostire i na područja okolnih općina te objedinjuje ponudu vinogradara iz tri udruge (Đurđevac, Virje i Kloštar Podravski). Postoje označene trase vinske ceste, vinske destinacije, koje predstavljaju dobar početni potencijali za daljnji razvoj ovog vida turističke ponude. Potrebno je poljoprivredna gospodarstva dodatno informirati i educirati u području kreiranja specifične ponude seoskog (ili agrarnog) turizma, od kušaonica, vinotočja do smještajnih kapaciteta i drugog, odnosno općenito u području agromarketinga. Budućnost prodaje i ostvarivanje dohotka od vinogradarstva ovog kraja leži u izravnoj ponudi vina u okviru turističke ponude jer se jedino tako može ostvariti dodana vrijednost konkurirajući kvalitetom i načinom ponude, a ne količinom proizvedenog vina. Potrebno je osnivanje

144

vinoteka i kušaonica vina u gradu, poput vinarije Tomrlin ili Udruge vinogradara u zgradi „Sabolić”.

Slike br. 39. i 40.: Karta Đurđevačke Vinske ceste

Izvor: Brošura „Đurđevačka vinska cesta“ Osjetite ljepotu, smirenost i harmoniju prirode koja je potakla umjetnike na stvaranje kojem se danas divimo. Sav taj sklad i jasnoća naivnog slikarstva Podravine najznačajniji su dio hrvatske naivne umjetnosti i jedan od najzanimljivijih regionalnih umjetničkih fenomena. Ne tako davna hrvatska prošlost donosi nam mnoštvo „naivaca“. Pozivamo Vas da upoznate i vidite njihova djela te svim čulima osjetite čar podravske umjetnosti koja je ostavila svoj trag u svjetskoj povijesti umjetnosti.

Slika br. 41.: Karta Galerijske ceste Podravine i Prigorja

Izvor: Prospekt „Galerijska cesta Podravine i Prigorja Čepelovac, odnosno Čepelovečki breg, svake je godine domaćin Likovne kolonije. Nju pod stručnim vodstvom koprivničkog slikara Ivana Lovrekovića u svojem vinogradu organizira ljubitelj slikarstva Mato Majstorović. Razvoju ruralnog turizma grada Đurđevca pridonijela su i okolna sela. Prvi takav primjer je malo živopisno mjesto nadomak Đurđevca pod imenom Sveta Ana koje je uspjelo zadržati svoju negdašnju idiličnost, a od nedavno vratio joj se i dio nekadašnjeg sjaja kroz obnovljeni mlin (vodenicu) na potoku Svetojančan, dok bi novitet trebao biti otvaranje sanjkaško-skijaškog poligona sa vučnicom na brdu nadomak mlina. Najnoviji pokušaj privlačenja turista u grad Đurđevac i okolicu je otvorenje Vjerske staze u Svetoj Ani. Staza je duga šest kilometara i ima četiri postaje, polazišnu, Crkvu svete Ane te kapele Marije Lurdske, Blažene Djevice Marije i svetog Antuna. Uz izgradnju novih

145

kapela Marije Lurdske i Blažene Djevice Marije mještani Svete Ane su kroz nedavne radne akcije uredili i okoliš kako bi prilikom obilaska vjerske staze do izražaja došle sve ljepote njihovog mjesta. Izletničko-poučnom stazom može se krenuti od crkvice svetojanske nebeske zaštitnice Sv.Ane, izgrađene na temeljima stare iz 1710. godine, te potražiti malo duhovna mira uz kapelicu sv. Antuna iznad naselja. Oni koji su skloniji pustolovini istom će stazom moći i do gradine Tybonyncz, ostatka kaštela nekadašnjeg grada Sušice. Na vidikovcu se može vidjeti Podravinu na dlanu, kako to čine paraglajderi koji su je nakon školske djece i umirovljenika, te izletnika i planinara također otkrili. Uz brojne prirodne i edukativne sadržaje (izvor, vidikovac, poučna staza, arheološki lokalitet "Gradina"), Mjesni odbor nabavio je dreš – vršilicu iz 1897. godine za ciklus proizvodnje i obrade žita, jer se njegovom upotrebom može prikazati način na koji su naši predci obavljali vršidbu žita te time bili korak bliže brašnu tj. domaćem kruhu, kolačima i zlevanki. Dan zlevanke je manifestacija koja se održava krajem srpnja, u sklopu programa obilježavanja dana naselja Sveta Ana. Središnje mjesto održavanja ove manifestacije je prostor oko vodenice. Slastice od kukuruznog brašna samljevenog pod kotačem vodenice, pripremaju članice udruge žena „Svetojanke”, dok se za kukuruzno brašno brinu mlinari koji melju kukuruz pod kotačem vodenice.

Slike br. 42., 43., 44.: Vodenica u Svetoj Ani, Svetojanska zlevanka

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

Drugi primjer je selo Čepelovac, koje se nalazi južno od Đurđevca, na sjevernoj padini Bilogore, uz potok Barnu s ladanjskim stambenim objektom obitelji Trezić, kojeg je kupila obitelj Jelušić-Kranželić. Stambeni objekt je smješten na omanjem brežuljku i okružen engleskim parkom, voćnjakom, livadama i šumom. Vremenom i načinom gradnje pripada razdoblju historicizma, s repertoarom arhitektonske plastike koja kombinira elemente neorenesanse i neoklasicizma. Na imanju Barnagor uvijek je živo i nešto se događa. Od izložbi i promocija umjetničkih fotografija, foto safarija, preko radionica keramike, promocija knjiga i etno glazbe, pa sve do mogućnosti organiziranja seminarskog i ekološkog turizma. Mogućnosti su razne (seminari o ljekovitom bilju, rekreativne i iscjeljiteljske tehnike u prirodi, umjetničke i kreativne radionice...). Od nedavno se na imanju može posijetiti i prvi đurđevački park pijetlova koji sadrži drevne skulpture.

146

Slika br. 45.: Kurija „Barnagor“ u Čepelovcu

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

U ponudu ruralnog turizma valja također snažnije uključiti i postojeću vrlo modernu Gradsku tržnicu na kojoj se mogu nuditi prepoznatljivi tradicijski i autentični proizvodi đurđevačkog kraja te promovirati usluge koje pruža ruralni turizam. U promociji tradicionalnih proizvoda đurđevačkog kraja sudjeluju Natura agro d.o.o. i Sloga - podravska trgovina, te pčelarske udruge i pčelari sa svojim medom. Njihova gastro ponuda temelji se na domaćim proizvodima s tradicijom iz domaće proizvodnje Hrvatskog porijekla. Ponudu kulturnih sadržaja po kojima su Đurđevac i njegova okolica prepoznatljivi vezana je uz značajne objekte spomeničke baštine, crkava i kapelica, te vrijednih tradicionalnih manifestacija. Broj turista koji posjeduju te turističke atrakcije i znamenitosti kreće se :  Legenda o Picokima - 30.000 posjetilaca  Dani voća - 3.000 posjetilaca  Đurđevo (Dan grada) - 5.000 posjetilaca  Dani zlevanke - 1.000 posjetilaca  Mali Fašenk - 1.000 posjetilaca  Kukuriček - 4.000 posjetilaca  Europski tjedan kretanja - 1.000 posjetilaca

Postojeću turističku ponudu grada čine i druge manifestacije, kao što su: o Bartolovo o Podravski salon fotografije o Zlatna jesen – valanke i kostanji o Medveni dan o Vincekovo v Đurđevcu

147

Tablica br. 64.: Manifestacije u đurđevačkoj Podravini

MANIFESTACIJA VRIJEME MJESTO SADRŽAJ ODRŽAVANJA ODRŽAVANJA Obilježavanje blagdana sv. Vincekovo v 22. siječnja Vinogradi Vinka u skladu sa statutima i Đurđevcu vinogradarskim regulama. pripremanje vinogradara za Bartolovo Kolovoz Vinogradi berbu, i ulaganje posljednjih napora na očuvanju onog za što su radili cijelu godinu prvorazredni kulturni događaj s međunarodnim Podravski salon Rujan galerijske prostorije predznakom, koji ima dvije fotografije Starog grada teme koje ga redovito prate: tema ″vode″ i ″slobodna tema″ . Prikaz običaja i izložba Trg sv.Jurja, a u slučaju najvećih i najljepših bundeva Zlatna jesen – Listopad kiše u prostorijama Doma uz pečenje kestena, te valanke i kostanji kulture uživanje u tradicijskim slasticama od kestena i tikvi Udruga pčelara „Bagrem“ Medveni den Listopad Dom kulture upoznaje pučanstvo sa svojim radom i kvalitetom rezultata. Posjetioci mogu degustirati med i proizvode od meda, te kupiti svijeće i ukrasne predmete od voska. Izvor: TZ Grada Đurđevca

Lovni turizam nema dovoljno organiziranih aktivnosti koje bi privlačile organizirane lovne skupine. Postoje lovački domovi i uređena lovišta, te lovačka društva, ali treba uložiti dosta sredstava u marketinške aktivnosti da bi se lovni turizam doveo na nivo koji po potencijalima ova regija može imati. Tijekom cijele godine se redovito održavaju razna druženja i događanja u Lovačkom domu u Mičetincu (gađanje glinenih golubova, lov na divlje svinje, ...). Pokraj samog doma prolaze Bilogorska planinarska obilaznica i biciklistička staza „Bilodravska ruta”.

Kongresni turizam također ima potencijala, jer Hotel „Picok“, ima mogućnosti primati delegacije do 200 ljudi, ali ova vrsta također ovisi o razvoju ostalih sadržaja, ponajprije kulturnog i rekreacijskog turizma. Đurđevac je 2007./2008. bio nacionalni pobjednik za izbor „Europske destinacije izvrsnosti“, te se stoga predstavljanje kandidata za 2008./2009. godinu održavalo u hotelu „Picok“. Đurđevački peski je zaštićeno botaničko područje, jedinstvene flore i faune te vidljivim oblicima pješčanih dina, odnosno ostacima "hrvatske Sahare". Površinom zauzima oko 20 hektara i dio toga je 1963. godine proglašen posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivim i jedinstvenim staništem u Hrvatskoj, a s namjerom očuvanja osebujnosti

148

vegetacije, gdje su se u uvjetima života na pijesku mogle razviti i prilagoditi samo određene biljne vrste; među ostalima i preko 300 vrsta leptira. Uz endemske vrste vidljivi su i ostaci pješčanih dina.

Vjerskom turizmu najviše nedostaje prezentacije prema van, dakle nema dovoljno prepoznatljivosti đurđevačkih vjerskih i sakralnih znamenitosti. Postoji dovoljno sakralnih objekata koji bi se mogli iskoristiti za privlačenje turista, ali i ovdje se javlja problem kadrova koji bi se bavili privlačenjem turista. Župna crkva Sv. Jurja predstavlja reinterpretaciju starohrvatske crkve s romaničko-bizantskim stilskim elementima. Ovakav tip sakralne arhitekture ne susreće se često u Hrvatskoj te stoga predstavlja svojevrsno iznenađenje svojom pojavom i ostavlja upečatljiv dojam. Kapela Sv. Rozalije sagrađena je 1925. godine, u koju su preneseni barokni oltari iz drvene kapele. Kapela ima tri vrlo vrijedna pozlaćena barokna oltara. Glavni oltar Sv. Rozalije izrađen je 1733. godine, a krasi ga slika Sv. Rozalije (ulje na platnu). Kapela Srca Isusova sagrađena je 1910. godine u neogotičkom stilu. Susjedna općina Molve poznata je po svom vjerskom turizmu. Crkva „Uznesenja Blažene Djevice Marije u nebo” u Molvama je poznato podravsko proštenište. Gradnja crkve započela je 1853. godine, a završena je nakon gotovo 10 godina gradnje – crkva je blagoslovljena 9. studenog 1862. godine. Crkva je oslikana s 26 fresko-slika čiji je autor zagrebački slikar Antonini, a svoj posao završio je 1890. godine. Ova grandiozna građevina u srcu Podravine, danas je, zapravo, najraniji poznati rad Franje Kleina, velikog zagrebačkog graditelja iz druge polovice 19. stoljeća.

Slike br. 46., 47., 48.: Crkva sv. Jurja u Đurđevcu, Kapelica sv. Rozalije u Đurđevcu, Crkva Uznesenja BDM u nebo u Molvama

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

Rezultati koje danas postiže Đurđevac u turizmu, a mjere se statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku, govore da se od ukupno ostvarenih dolazaka i noćenja u Hrvatskoj svega 3,6 promila ostvaruje u Đurđevcu, ali ako promatramo samo Koprivničko-križevačku županiju onda je to oko 30%.

149

Tablica br. 65.: Dolasci i noćenja turista u (RH , županija, Đurđevac), ožujak 2010.

Izvor: Priopćenje DZS br. 4.4.1/3

Ako promatramo podatke o kretanju osoba PU Đurđevac tada dolazimo do informacija da značajan broj ljudi posjeti godišnje 6 postojećih priredbi – preko 40.000 te da ih isto toliki broj posjeti izložbe i književne večeri. Takve informacije mogu poslužiti kao podloga za različite financijske analize – npr. 40.000 posjetitelja ako potroši samo 10 kuna na priredbama to iznosi 400.000 kuna (PDV iz toga je 92.000kuna – prihodi zajednice) i sl. Objektivno je moguće organizirati s već postojećom sakralnom, kulturnom i sportskom infrastrukturom bar pet puta više manifestacija, no potrebni su kadrovi za razvojne i marketinške projekte. Ugostiteljsku ponudu grada Đurđevca čine hotel 'Picok', restorani, pizzerije, gostionice i slastičarnice. Smještajni kapaciteti grada Đurđevca su:  Hotel 'Picok'  Lovački dom Peski

Hotel 'Picok' pripada kategoriji hotela sa četiri (****) zvjezdice. Također, ima 80 soba: 74 dvokrevetne, 4 apartmana, 2 sobe za osobe s invaliditetom. U sastavu hotela je restoran, caffe bar, pivnica, wellness & SPA, fitness studio, veliki bazen i jacuzzi. Svi gosti hotela besplatno koriste wellness zonu (finsku, tursku i infracrvenu saunu). Uživati se može u tradicionalnom terapijskom sustavu razvijenom s ciljem tjelesnog zdravlja. Kao posebnost svim gostima se nudi opuštajuća Panonska masaža, koja se bazira na esencijalnim uljima od trava iz podravskog podneblja.

150

Slika br. 49: Hotel „Picok“ u Đurđevcu

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj Na terenima lovišta Hrvatskih šuma , pet kilometara od Đurđevca je Lovački dom Peski, idealno mjesto za terenske pripreme vrhunskih sportaša, boravak lovaca te za ljubitelje prirode i mira. Lovački dom ima 12 soba (ukupno 24 kreveta), a dodatni sadržaj čine restoran, mini bar i fazanerija. Slika br. 50.: Lovački dom „Peski“

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

Lovački dom „Jelen ” sa svojih 250 kvadrata, dvije sale (jedna manja za sastanke i druga veća za razna kulinarska događanja), kuhinjom, sanitarnim čvorom te uređenim vanjskim okolišem idealno je mjesto za odmor, uživanje u prirodi i lovačkim specijalitetima.opremanjem i uređenjem njegovog potkrovlja u sobe za prenoćište postao bi jedini smještajni kapacitet takvog tipa u području Podravine. Zbog svog idealnog položaja, blizine biciklističke staze, vinske i galerijske ceste te planinskih putova nudi mogućnost smještaja lovaca, biciklista i planinara. Ovakav smještajni kapacitet nedostaje u ovoj regiji s obzirom da postojeći hoteli nisu adekvatni za smještaj turista takvoga tipa. Trenutno je u izradi projekt koji bi omogućio opremanje pet soba za smještaj oko 20-tak ljudi. Time bi se obogatila i produljila turistička sezona te doprinijela kvalitetna promocija lovnog turizma, biciklizma i planinarenja u regiji.

151

Tablica br. 66.: Osnovni razvojni problemi i planovi u djelatnosti turizma Razvojni problemi Razvojne planovi - nepostojanje turističke agencije i - osnivanje turističke agencije turističkog vodiča sa zbirnom - organiziranje turističkog ureda sa turističkom ponudom turističkim vodičem i suvenirnice - nedostatak turističkog vodiča za - obnova društvene i kulturne obilazak prirodnih i kulturnih infrastrukture kao i očuvanje znamenitosti prirodne baštine - nepostojanje objedinjene i - priprema i izrada projekata za kontinuirane proizvodnje suvenira strukturne europske fondove - potreba obnove i uređenja „Starog - korištenje sredstava za razvoj grada“ turizma iz nacionalnih fondova i - neizgrađen sadržaj i nedovoljna javno – privatnih partnerstva prezentacija „Starog grada“ i - završetak uređenja i prezentacija okoliša kao najveće turističke utvrde Starog grada sa kulama, atrakcije (utvrda je najvrednija i opkopima, dvorištem, šetnicama, najstarija građevina u gradu, nije muzejom, scenom za Legendu o do kraja uređena i nedovoljno je Picokima (vraćanje izgleda tip prezentirana kao gotov proizvod te «Wasserburg») nema poveznice sa vremenom - intenzivnija promocija prirodnih, nastanka) kulturnih i povijesnih znamenitosti - nedovoljno korištenje gradskih - jače povezivanje s naseljima šireg znamenitosti i nedovoljno đurđevačkog područja u cilju provođenje marketinških aktivnosti poboljšanja ponude i promocije u svrhu privlačenje turista lovnog, ruralnog, vjerskog i - nedovoljna povezanost turističkog kongresnog turizma sektora sa susjednim općinama u - povećanje smještajnih kapaciteta cilju stvaranja zajedničke ponude za selektivne oblike turizma - manjak organiziranih aktivnosti za (planinarski dom, smještaj na lovni turizam (lovački dom, uređena obiteljskim gospodarstvima) lovišta) - izgradnja sportskog centra u - neiskorištene mogućnosti neposrednoj blizini hotela za selektivnih oblika turizma pripreme sportskih klubova i kongresni, lovni, sportski, vjerski, održavanje turnira ciklo turizam) - plansko korištene izgrađene - manjak smještajnih kapaciteta za sportske infrastrukture u gradu i specifične oblike turizma (planinari, susjednim općinama i daljnji razvoj biciklisti, lovci) sportske infrastrukture (športsko - potreba jačeg promoviranja igralište, kuglana) mogućnosti za razvoj sportskog - sudjelovanje na specijaliziranim turizma sajmovima sa zajedničkom - nedovoljna promocija i iskorištenje ponudom grada i susjednih općina turističkih resursa (specijalni - promocija Bilogorske planinarske rezervat, tradicionalna obilaznice, Biciklističke staze i park gastronomija, ponuda domaćih šume „Borik“ za potrebe sportskog vina) turizma - nedovoljno prezentiranje Picoka i - osnivanje vinoteka i kušaonica

152

Picokijade kao branda grada domaćih vina i razvijanje - nedovoljno prezentiranje turizma tradicionalne gastronomije u prema ciljanoj skupini turista turističkoj ponudi - nedovoljno uključivanje prigradskih - otvaranje sanjkaško - skijaškog naselja u turističku ponudu i poligona u Svetoj Ani i otvaranje promocije vjerske staze u tom prigradskom - nedovoljna povezanost sa naselju znanstvenim ustanovama radi - rekonstrukcija glavnog gradskog promoije povijesnih objekata u trga i uređenje javnih površina gradu i „Đurđevačkih pijesaka“ - provođenje marketinških aktivnosti promicanja botaničkog rezervata „Đurđevački pijesci“ - jačanje branda Picoka, Picokijade i Legende o Picokima u cijelom gradu (izrada suvenira pijetla, jačanje vizualnog identiteta Đurđevca kao grada Picoka) u cilju postizanja prepoznatljivosti Đurđevca kao turističkog odredišta - marketinška promocija selektivnih oblika turizma prema ciljanoj skupini potencijalnih turista - jače uključivanje turističke ponude prigradskih naselja u turističku ponudu đurđevačkog područja - jače povezivanje sa znastvenim ustanovama u cilju promocije povijesnih građevina i prirodnog rezervata „Đurđvački pijesci“

3.7. Prometna i komunalna infrastruktura

Za razvoj svakog kraja od presudne je važnosti njegova povezanost s bližim, a naročito širim okruženjem. Grad Đurđevac se nalazi neposredno uz Podravsku magistralu koja povezuje istok i zapad Hrvatske, a ujedno se nadovezuje na međunarodne putove koji povezuju sjeverni, srednji i zapadni dio Europe s južnim i jugoistočnim djelom (sve do Turske).

3.7.1. Cestovni promet Javne ceste temeljem Zakona o javnim cestama razvrstavaju se ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju u jednu od sljedeće tri skupine:  javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mrežom glavnih europskih cesta - državne ceste

153

 javne ceste koje povezuju područje jedne ili više županija - županijske ceste  javne ceste koje povezuju područje grada i/ili općine - lokalne ceste

Mrežu cesta na području grada Đurđevca čine državne ceste D2 (GP Dubrava Križovljanska-Varaždin-Virovitica-Našice-Osijek-Vukovar-GP Ilok,) i D43 (ZG-BJ- Đurđevac) u smjeru sjever-jug koja povezuje Đurđevac s čvorom Ivanić Grad na autocesti A3, te više županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta. Županijske ceste na području Đurđevca se nadovezuju još i na državne ceste D41, D210, D28. U tablicama je detaljno specificiran pregled županijskih i lokalnih cesta na području Đurđevca.

Tablica br. 67.: Vrste i dužine cesta na području Đurđevca

ĐURĐEVAC CESTE /km ŽUPANIJSKE LOKALNE UKUPNO Asfaltirano 104.466 96.424 200.890 Makadam 2.385 8.689 11.074

Modernizirano 106.851 105.113 211.964

Ukupno 97.77% 91.73% 94.78% Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

Potrebno je naći trajno rješenje povezanosti sjeveroistočnog dijela gospodarskog područja (tzv. GAT, poduzeća: PODRAVINA PROGRAMAT - vađenje pijeska i šljunka, i LASSELSBERGER – KNAUF - proizvodnja građevinskog materijala) cestovnim putem sa magistralnom cestom D2 jer pravci transportnog prometa preko grada Đurđevca ugrožavaju grad i bitno otežavaju poslovno funkcioniranje. U tijeku je otkup zemljišta i projektiranje spojne ceste od tog gospodarskog područja do D2, no trajno rješenje je izgradnja sjeverne obilaznice Grada u budućnosti. Nova prometnica formira se kao odvojak od LC 26108 Ferdinanovac – Đurđevac prema jugu približno po trasi postojećeg šumskog puta do prometnice Đurđevac – Kalinovac (ŽC 2214) i dalje prema državnoj cesti D2. Ukupna dužina nove prometnice je cca 2500m, a ukupna širina koridora je 12m.

Tablica br. 68.: Specifikacija županijskih cesta na području Đurđevca BROJ NAZIVCESTE asfaltirano makadam ukupno CESTE (početak-završetak) (km) (km) (km) 2114 Drnje (D41) - Hlebine -Molve (D210) 3,300 0,000 3,300 2116 Gola (D41) - Novačka Repaš (D210) 6,000 0,000 6,000 2183 Virje (D2) - Šemovci (D43) 4,593 0,000 4,593 2184 D210 - Molve - Grede - Grkine - Đurđevac (D2) 13,162 0,000 13,162 ŽC 2184 - Novo Virje - Ferdinandovac - Kl. Podravski 2185 24,520 0,000 24,520 (D2) 2213 Đurđevac (D2) - Budrovac - Sirova Katalena ŽC2232 12,097 0,000 12,097 Đurđevac (ŽC2184) - Kalinavac - Ferdinandovac /ŽC 2214 11,246 0,000 11,246 2185)

154

Budančevica (D2) - Suha Katalena - Šandrovac - 2232 9,879 0,000 9,879 Bulinac (D28) 2233 ŽC 2237 - Kozarevac 0,502 2,385 2,887 Kloštar Podravski (D2) - Dinjevac - Graborovnica - 2234 3,450 0,000 3,450 ŽC 4002 2235 ŽC 2185 - Podravske Sesvete 3,310 0,000 3,310 Virie (D2) - Miholjanec - Donje Zdjelice - Babotok - 2236 8,607 0,000 8,607 D43 2247 Đurđevac: D2 - D2 3,800 0,000 3,800

UKUPNO 104,466 2,385 106,851 Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodartvo

Tablica br. 69.: Specifikacija lokalnih cesta na području Đurđevca BROJ NAZIV CESTE asfaltirano makadam ukupno CESTE (početak-završetak) (km) (km) (km) 26037 ŽC 2214 - Gornja Šuma - D210 2,260 0,000 2,260 26038 Gornja Šuma (ŽC 26037) - Čingi lingi 0,880 0,000 0,880 26039 D210 - Ždala 1,780 0,000 1,780 26102 Virje D2 - D210 2,781 0,000 2,781 26103 Miholjanec (ŽC 2236) - Hampovica (D43) 0,600 2,886 3,486 26104 Molve Grede (ŽC 2185) - Brezovica /ŽC 2184) 3,520 0,000 3,520 LC 26104 - Grkina - Severovci - Đurđevac (ŽC 26105 1,300 2,060 3,360 2184) 26106 Novo Virje (ŽC2185) - Brezovica (ŽC 2184) 9,677 0,000 9,677 26107 Đurđevac: ŽC 2184 - D2 1,322 0,000 1,322 26108 Đurđevac: LC 26108 - Hladna Voda (ŽC 2184) 4,675 0,000 4,675 26109 Šemovci (D43) - Sveta Ana 3,460 0,000 3,460 26110 Mičetinac - ŽC 2213 3,440 0,000 3,440 26111 Kalinovac (ŽC 2214) - Batinska (ŽC 2185) 4,960 0,000 4,960 26112 Kalinovac (ŽC 2214) - Budrovac (ŽC 2213) 7,291 0,000 7,291 Kalinovac (LC 26112) - Peski - Špoljarev Kut - 26113 5,460 0,000 5,460 Ž2185 Novo Virje (ŽC 2185) - Brodić - Podravske sesvete 26114 18,137 0,000 18,137 (ŽC 2235) Lijepa Greda (LC 26114) - Ferdinandovac (LC 26115 2,100 0,000 2,100 26116) 26116 Ferdinandovac (ŽC 2185 - LC 26114) 2,656 0,000 2,656 26117 Podravske Sesvete (ŽC 2235)- Pitomača 2,229 0,000 2,229 26127 Sirova Katalena (ŽC 2213) -- Šandrovac (ŽC 2232) 2,483 2,088 4,571 26129 Kloštar Podravski (D2) - Kozarevac - LC 37046 12,713 0,000 12,713 Kozarevac (LC 26129) - Mala Črešnjevica (ŽC 26130 0,000 1,655 1,655 2234) 26136 ŽC 2184 - Grede Molvanske 2,300 0,000 2,300 26156 Đurđevac: ŽC 2247 - D43 0,400 0,000 0,400 UKUPNO 96,424 8,689 105,113 Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodartvo

155

Tablica br. 70.: NERAZVRSTANE CESTE

NAZIVI PO PREDJELIMA I GRAD ĐURĐEVAC - ULICE RUDINAMA TRATINSKA ULICA ULICA ANTUNA RADIĆA - stambeni nizovi VELIKI KOSTANJ BREGOVITA ULICA BANA JELAČIĆA - od ulaza na ULICA državnu cestu BELEVINE CIGLENSKA BJELOVARSKA ULICA - od ulaza na državnu ULICA cestu ČUKLJAŠEV BREG KUDRINKA ULICA KRALJA KREŠIMIRA IV ČEPELOVEČKI BREG ULICA KRALJA TOMISLAVA - od županijske ceste ULICA MLADOSTI dokraja VELIKI BREG RADNIČKA CESTA ULICA KRALJA ZVONIMIRA JELIN BREG ULICA MIHOVILA PAVLEKA MIŠKINE - do lovačkog SVETA ANA - selo doma HŠ PESJI REP GRKINE ULICA RUĐERA BOŠKOVIĆA TOPOLIK ULICA TINA UJEVIĆA STAROGRADSKA ULICA - sa nasipom GRADINE ULICA PAVLE RADIĆA TRG HRVATSKE MLADOSTI STARO SELO ULICA MARE MATOČEC ULICA ANTUNA GUSTAVA MATOŠA CIRIK ULICA STJEPANA RADIĆA - od županijske do POLJE I VINOGRADI – DONJI BRVCI državne ceste SIROVAKATALENA POLJE I VINOGRADI - SUHA KOLODVORSKA ULICA SVETA ANA - RUDINE- KOŠANJA, ILIJEVKE, ŠUMA KATALENA ULICA MATIJE MIČETINAC - selo - od županijske ceste do GUPCA kraja KENĐELIĆEV BREG ČEPELOVAC - selo - od županijske ceste do MEĐAŠNA ULICA kraja LONČAROV BREG PEŠĆENICA BUDROVAC - Školska ulica ĐURĐEVAC - POLJA ŠKURDIJEVA ULICA BUDROVAC - Prokljuvanci KOVAČEV BREG SIROVA KATALENA - selo - od županijske ceste lijevo STISKA i desno SUHA KATALENA - ŠANDOROV JAREK - od SEVEROVCI županijske ceste ULICA 1. SVIBNJA ULICA ANDRIJE HEBRANGA ULICA DR. IVANA KRANJČEVA ULICA IVANA GORANA KOVAČIĆA ULICA EUGENA KUMIČIĆA ULICA IVANA GORANA KOVAČIĆA ULICA GRGURA KARLOVČANA ULICA IVANA GUNDULIĆA ULICA IVANA ĐURIŠEVIĆA ULICA LJUDEVITA GAJA ULICA MIROSLAVA KRLEŽE ČEPELOVAC - LUKOVI ULICA VLADIMIRA NAZORA ISTARSKA ULICA ULICA ŠANDORA BRAUNA ULICA FERDE RUSANA ULICA AUGUSTA ŠENOE BRANIMIROVA ULICA Izvor: UO za prostorno uređenje, invetsicije i komunalne djelatnosti

U cilju boljeg povezivanja s regijom, okolnim općinama ili rasterećenja pojedinih prometnica od teškog tranzitnog prometa, PPUG-om se planira:  koridor državne ceste GP Otok Virje – Varaždin – Koprivnica – Osijek - GP Ilok i  uređenje trase Bjelovar – Đurđevac – GP Gola, kao brzu cestu jednog kraka podravskog Y

156

Nerazvrstane ceste u gradu Đurđevcu većinom su asfaltirane u jednom sloju ili su uslijed postavljanja infrastrukturnih vodova oštećene i nepravilno sanirane. Ostale ceste (poljski i vinogradarski putovi) nisu asfaltirane već su pošljunčane.

157

Tablica br. 71.: Popis šljunčanih cesta NAZIVI CESTA MAKADAM(km) SVETA ANA - RUDINE- KOŠANJA, ILIJEVKE, ŠUMA 8,5 ČEPELOVAC - LUKOVI 0,7 BUDROVAC - ŠKOLSKA ULICA 0,3 BUDROVAC - PROKLJUVANCI 4 SIROVA KATALENA - selo (od županijske ceste lijevo i desno) 1 SUHA KATALENA - ŠANDOROV JAREK (od županijske ceste) 1,8 SEVEROVCI 8,5 NAZIVI PO PREDJELIMA I GRKINE 11,3 RUDINAMA 3 KOVAČEV BREG 3,5 VELIKI KOSTANJ 2,5 STARO SELO 2,1 GRADINE 6,8 BELEVINE 4,2 CIRIK 3 TOPOLIK 2,5 ČUKLJAŠEV BREG 11,2 POLJE I VINOGRADI - SIROVA KATALENA 12,8 POLJE I VINOGRADI - SUHA KATALENA ĐURĐEVAC - POLJA: 5 - LIPA 4 - SELNICE 4 - ZVIRIŠĆE 11 - ŠTUK 7 - FRANCOV PUT 3 - MALA ŠUMA I BLAŽEN 3 - LOPUŠINCI 4 - KLEN 4 - MALI KOSTANJ 2 - TATAR 8 - JABLANOVEC 4 - MLAĐI 3 - GRABANKA 2 - KUDRINKE 3 - LEŠĆINCI 3 - SRAČNICE 3,1 - LOKA 3,5 - OTOVA - SIP 3,2 - POD KRČOM 3,3 - ČEPELOVEČKA STEZA 2,8 - DOBOVČEC 1,5 - STUK 0,4 STISKA 4,2 ČEPELOVEČKI BREG 4 LONČAROV BREG 3,2 VELIKI BREG 3 KENĐELIĆEV BREG 3 PESJI REP 1 JELIN BREG UKUPNO: 193,90 Izvor: UO za prostorno uređenje, invetsicije i komunalne djelatnosti

158

Grad Đurđevac još uvijek nema naplatu parkirališta. Međutim, u planu je naplaćivanje parkirališnih mjesta. Cilj uvođenja naplate parkirališta je uvođenje reda u samom središtu grada, kako bi građani, zaposlenici i stanari imali mogućnosti na jasno i uredno označenim parkirališnim mjestima iskoristiti mogućnost zadržavanja i obavljanja nužnih djelatnosti u samom središtu grada. Svakodnevno povećanje broja automobila stvara sve veći pritisak na ograničeni broj parkirališnih mjesta u gradu Đurđevcu. Pozitivni efekti uvođenja naplate osim uvođenja reda, uređenosti i vizualnog uljepšanja grada su i u vidu novih radnih mjesta (minimalno 3 nova radna mjesta), te stvaranja dodatnog prihoda Grada.

Organizacija parkirnog prostora na području Grada Đurđevca sprovela bi se na šest (6) lokacija:

Tablica br. 72.: Prijedlog organizacije parkiranja broj lokacije lokacija parkiralište broj broj broj parkirališnih parkirališnih autobusnih rezervirano mjesta mjesta za mjesta invalide 1. Trg sv. Jurja, iza Poslovnog 34 2 - 5 centra i Doma kulture 2. Trg sv. Jurja, oko crkve sv. Jurja i parkiralište između Doma 96 4 3 - zdravlja i „Devčićeve“ zgrade 3. Ulica Vladimira Nazora, 97 - - - Stara tržnica 4. Ulica Đure Basaričeka, 36 1 - - preko puta Općinskog suda 5. Ulica Antuna 5 - - - Radića 6. Nova tržnica 34 - - - 7. Ulica Ljudevita Gaja 59 4 - - 8. Ulica Grgura Karlovčana (Napomena: u 3 - - -

159

tijeku je projektiranje ulice) UKUPNI BROJ PARKIRNIH MJESTA 383 Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodartvo

Tablica br. 73.:Usporedba pozitivnih i negativnih efekata uvođenja naplate:

POZITIVNI EFEKTI NEGATIVNI EFEKTI Uvođenje reda na parkiralištima, što Negativno mišljenje vezano uz dodatan omogućuje rezervaciju npr. stanarima, trošak građana zaposlenicima, invalidima i građanima Rasterećenje postojećih parkirališta u Povećano opterećenje parkirališta bez samom središtu, te sprečavanje naplate nepotrebnog zadržavanja Uredna i održavana gradska parkirališta Otvaranje novih radnih mjesta u gradu (minimalno 3) Stvaranje značajnog prihoda Grada Smanjenje nepotrebnog korištenja automobila u Gradu, te time emisije CO2 u zraku Prijenos poduzetništva dalje od centra Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodartvo

Tablica br. 74.: Broju registriranih vozila na području grada Đurđevca NAZIV GRADA / MJESTA BROJ REGISTRIRANIH VOZILA ĐURĐEVAC 3072 SVETA ANA 48 BUDROVAC 196 ČEPELOVAC 162 MIČETINAC 93 SIROVA KATALENA 121 SUHA KATALENA 149 GRKINE 72 SEVEROVCI 78 UKUPAN BROJ REGISTRIRANIH VOZILA ZA PODRUČJE OPĆINE/GRADA ĐURĐEVAC 3991 Izvor: DZS, Ispostava Đurđevac

160

Slika br. 51.: Vrste cesta na području grada Đurđevca i prigradskih naselja

Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

Tablica br. 75.: Temeljni razvojni problemi i planovi cestovne infrastrukture Razvojni problemi Razvojne planovi - nepostojanje brzih i autocesta na - izgradnja Podravske brze ceste području Županije - izgradnja državne ceste GP Otok - neizgrađena brza cesta Virje – Varaždin – Koprivnica – - nepovezanost sjeveroistočnog Osijek – GP Ilok gospodarskog prostora s - spajanje sjeveroistočnog magistralnom cestom gospodarskog prostora teretnom - nedovoljno opremljena prometna cestom do D2 infrastruktura - uređenje brze ceste Bjelovar – - nepostojanje sustava naplaćivanja Đurđevac – GP Gola, jednog kraka parkiranja Podravskog Y - završetak uređenja Podravske magistrale, Varaždin - Ilok - ulaganja uređenje i opremanje prometne i komunalne infrastrukture u gradu - uvođenje naplate parkiranja u centru grada (manje prometne gužve, ljepši izgled središta grada, prihodi od naplate parkiranja, otvaranje novih radnih mjesta)

161

3.7.2. Željeznički promet

Pruga Varaždin - Koprivnica – Đurđevac - Virovitica - Osijek - Dalj, kojom se odvija mješoviti promet, važna je za regionalni promet između sjeverozapadne, sjeveroistočne i središnje Hrvatske. Najviše se orijentira na povezanost sa Koprivnicom zbog brze željeznice Budimpešta – Zagreb. Uz tu se prugu razvijaju poslovne zone Đurđevca. Prema kategorizaciji željezničkih pruga, gradom Đurđevcem prolazi pruga prvog reda (Varaždin–Koprivnica – Osijek – Dalj) te pruga drugog reda (Križevci – Bjelovar – Kloštar Podravski).

Slika br. 52: Željeznički koridor Hrvatske

Izvor: DZS

3.7.3. Zračni promet

U prostornim planovima grad je predvidio lokaciju za izgradnju zračne luke regionalnog značaja. To je područje zvano Grabanka i nalazi se sjeverozapadno od gradskog središta.

Tablica br. 76.: Osnovni razvojni problemi i planovi željezničkog i zračnog prometa Razvojni problemi Razvojni planovi - zastarjelost željezničke - modernizacija željezničke pruge infrastrukture - polaganje telekomunikacijskog - nedovoljna opremljenost kolnika pružnog kabela na dionici Virovitica kod pružnog prijelaza na križanju – Koprivnica - nepostojanje zračne luke u blizini - moderniziranje željezničkog grada (brži način poslovanja za kolodvora svjetlosno – zvučnom, poslovne ljude i dolazak turista) optičkom, telekomunikacijskom i drugom potrebnom opremom - elektrifikacija pruge Osijek – Koprivnica – Varaždin - realizacija izgradnje zračne luke u bližoj okolici (Prostornim planom predviđena lokacija)

162

3.7.4.Telekomunikacijski promet i radio veze Telekomunikacijski sustav fiksne telefonije na području Grada je uspostavljen, a bazira se na područnoj TK centrali u Đurđevcu i mjesnoj TK centrali u Budrovcu. Mobilni telekomunikacijski sustav uspostavljen je izgradnjom repetitora VIP i Cronet sustava u Đurđevcu. Radijski i TV odašiljači postavljeni su na Velikom Kostanju, a eventualna postava novih odašiljača moguća je na prostoru Bilogore, na način da vizualno ne narušava naselja i prirodni krajolik. Na području grada Đurđevca koncesiju za obavljanje telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži imaju Hrvatske telekomunikacije d.d. (HT). Koprivničko-križevačka županija ustrojena je kao jedna mrežna skupina s tranzitno-pristupnim centralama u Koprivnici, Đurđevcu i Križevcima. Moderna tranzitno-pristupna (AXE-10) centrala u Đurđevcu sa svojim udaljenim pretplatničkim stupnjevima pokriva sva mjesta na području općine. U pretplatničkoj mreži, osim klasičnih Cu kabela, koriste se i svjetlovodni kabeli. Uvođenjem ISDN-a i ADSL-a pretplatnički priključci u potpunosti se digitaliziraju, a mogućnost korištenja tih tehnologija imaju svi pretplatnici. Kapaciteti pretplatničkih mreža zadovoljavaju sve sadašnje potrebe te trenutno nema nerealiziranih zahtjeva za priključenje. U fiksnoj mreži, uz mnogobrojne govorne usluge, postoje i širokopojasne mreže velikih brzina prijenosa, namijenjene prijenosu podataka: Croline, Croapak, ATM. Područje grada pokriveno je signalom svih mobilnih telekomunikacijskih operatera, zadovoljavajuće kvalitete. Kao osnovni i jedini prijenosni medij koriste se sustavi podzemnih svjetlovodnih kabela, što osigurava dovoljan kapacitet koji se može mijenjati u skladu s potrebama.

163

Slika br. 53: Telekomunikacijska mreža na đurđevačkom području

Izvor: www.dzs.hr

Tablica br. 77.: Osnovni razvojni problemi i planovi u sustavu telekomunikacija Razvojni problemi Razvojni planovi - potreba poboljšanja i modernizacije - poboljšanje stacionarne mreže (nepokrivenost cijele mreže telekomunikacijske mreže grada) - daljnja modernizacija telekomunikacijskog sustava i mreže - stvaranje uvjeta za pokrivenost mreže cijelog grada - razvoj bežične mreže (wireless mreža kroz informatički Portal) - izgradnja info-kioska i internetskih alata u turističke svrhe

164

3.7.5. Pošta Na području Koprivničko-križevačke županije za odvijanje poštanskog prometa nadležno je Središte pošta Koprivnica sa svoja 34 poštanska ureda. Uz standardne poštanske usluge, u Poštanskim uredima se obavlja novčano poslovanje, mjenjački poslovi, prodaja tiska i časopisa, prodaja knjiga i slikovnica, te razna trgovačka roba. Poštanski ured 48 350 Đurđevac dostavlja poštu u naselju: Đurđevac, Grkine, Severovci, Sveta Ana, Mičetinac,Čepelovac, Budrovac, Šemovci, Hampovica, Sirova Katalena i Rakitnica.

3.7.6. Energetski sustav Početkom elektrifikacije smatra se 1927. godina, kada je započela elektrifikacija užeg središta Đurđevca. Među prvima koji su se služili električnom energijom u Đurđevcu bila je Crkva sv. Jurja i paromlin obitelji Braun. Središte Đurđevca imalo je struju i u gotovo cijelom razdoblju između II. svjetska rata.

Slike br. 54. i 55..: Dio dokumentacije vezane za elektrifikaciju grada Đurđevca iz 1927. godine

165

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

Distributer električne energije na području Grada Đurđevca, od 1956.g., je Elektra, odnosno, Hrvatska elektroprivreda ODS Koprivnica, pogon Đurđevac. Tada započinje ekspanzija elektroenergetske mreže što traje idućih tridesetak godina čemu je razlog i promjena načina života te uvođenje sve većeg broja električnih aparata u svakodnevni život. Elektra Koprivnica, u čijem se sastavu nalaze Pogon Đurđevac i Pogon Ludbreg, obuhvaća područje koje je na jugu omeđeno Bilogorom, na sjeveru državnom granicom s Mađarskom, na zapadu obuhvaća područje do sela Vrbanovec, odnosno do autoceste Zagreb – Goričan, a na istoku sve do Starogradačkog Marofa.

166

Slika br. 56.: Elektroenergetska mreža

Izvor: www.dzs.hr

167

U Đurđevcu djeluje HEP ODS d.o.o., Pogon Đurđevac koji se sastoji od odjela za vođenje pogona, za održavanje, za opskrbu i za zajedničke poslove u sklopu koji je zaposleno 53 djelatnika od čega je 47 muškaraca i 6 žena. U svim naseljima na području Elektre Koprivnica postoji elektroenergetska mreža. Priključenje novih kupaca ili povećanje priključne snage regulirano je Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom i Pravilnikom o naknadi za priključenje na elektroenergetsku mrežu.

Tablica br. 78.: Broj potrošača u Elektri Koprivnica u 2009. i 2010. g.

R. br. Kategorija kupaca 2009. 2010.

1. Visoki napon 0 0 2. Srednji napon 54 56 3. Niski napon - poduzetništvo 4.422 4398 4. Niski napon - javna rasvjeta 641 644 5. Niski napon - kućanstva 47.370 47.383 6. Niski napon - ukupno 52.433 52.425 7. UKUPNO 52.487 52.481

Izvor: Elektra Koprivnica, ožujak, 2011.

Na području koje pokriva Grad Đurđevac nalazi se jedna transformatorska stanica 35/10(20) kV snage 2x8 MVA te 63 transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV ukupne instalirane snage 15,3 MVA.

Tablica br. 79.: Struktura prodaje i gubici u Elektri Koprivnica u 2009. i 2010.g. u GWh R.br. Opis 2009. 2010. 1. Nabava sa mreže prijenosa 335 329 Neposredna nabava i 2. potrošnja 0 3. Ukupna nabava (1+2) 335 329 4. Gubici na mreži distribucije 18 19 5. % gubitaka 5,40% 5,80% 6. Ukupna prodaja (3-4) 317 310 7. Visoki napon 0 0 8. Srednji napon 98 95 9. Niski napon - poduzetništvo 82 81 10. Niski napon - javna rasvjeta 8 8 11. Niski napon - kućanstva 128 126 Ukupno niski napon 12. (9+10+11) 218 215 UKUPNO PRODAJA 13. (7+8+12) 316 319 Izvor: Elektra Koprivnica, ožujak, 2011.

168

Rekonstrukcije postojećih zračnih srednjenaponskih mreža na dotrajalim drvenim stupovima, u pravilu, se izvode zamjenom drvenih stupova novim drvenim ili betonskim stupovima te povećanjem presjeka vodiča ili izgradnjom podzemnih srednjenaponskih kabelskih vodova. Rekonstrukcija postojećih zračnih niskonaponskih mreža izvedenih golim vodičima na dotrajalim drvenim stupovima u pravilu se izvod samonosivim kabelskim snopom na betonskim stupovima ili kombinacijom betonskih (zatezni i kutni) i drvenih (nosni linijski) stupova. Dinamika navedenih rekonstrukcija ovisi o raspoloživim financijskim sredstvima i mogućnosti ishođenja potrebnih dozvola za rekonstrukciju.

Tablica br. 80.: Struktura i duljina mreže u Elektri Koprivnica na dan 31.12.2010.

Vodovi 35,30 kV Vodovi 10 kV Mreža 0,4 kV Kućni prključci ZM - ZM - ZP - DV KB DV KB gola izol. KB goli ZP - izol. KB 118,55 15,43 720,64 354,10 1.616,90 588,07 367,09 21,37 661,87 220,58 Izvor: Elektra Koprivnica, ožujak, 2011.

Značajni projekti iz elektroenergetike na području Grada Đurđevca u skorijoj budućnosti su uzemljenje zvjezdišta energetskih transformatora u TS 35/10(20) kV Đurđevac i rekonstrukcija TS 10/0,4 kV u Ulici Đure Basaričeka 1 te njeno uvođenje u sustav daljinskog upravljanja. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za 119 kV dalekovod Virje – Virovitica, koji jednim dijelom prelazi preko područja Grada Đurđevca. Izgradnjom ovog dalekovoda povećati će se sigurnost opskrbe Grada Đurđevca električnom energijom, a ujedno će se omogućiti i zadovoljenje povećanih potreba za električnom energijom. Prostornim planom je predviđena i lokacija za izgradnju termoelektrane (što je moguće izvesti kogeneracijskim postrojenjem iz obnovljivih izvora (drvna masa – bioplin), dok je područje izgradnje TE, planirano je rubno, uz sjeverozapadnu granicu Grada Đurđevca prema Molvama. Tablica br. 81.: Osnovni razvojni problemi i planovi elektroenergetskog sustava Razvojni problemi Razvojni planovi - potreba smanjenja troškova javne - zamjena i modernizacija zastarjele rasvjete javne rasvjete energetski - potreba zamjene zastarjele učinkovitijom štednom rasvjetom sa elektroenergetske mreže centralnim sustavom upravljanja - povećane potrebe za električnom javnom rasvjetom energijom iz obnovljivih izvora - daljnja modernizacija elektroenergetske mreže - stalna edukacija o racionalnoj i energetski efikasnoj potrošnji električne energije - izgradnja energana iz obnovljivih izvora (biomasa, solarna i geotermalna energija)

169

3.7.7. Prijenos i distribucija plina Sustav distribucije i opskrbe prirodnim plinom počeo se graditi 1969. godine sa čeličnim bešavnim cijevima. Danas distribuciju i opskrbu prirodnim plinom na području grada Đurđevca i đurđevačke Podravine obavlja tvrtka Komunalije - Plin d.o.o. Đurđevac, za što posjeduje županijsku koncesiju, te sve potrebne energetske dozvole za obavljanje ove djelatnosti. Komunalije – plin d.o.o. su tvrtka u stopostotnom vlasništvu Komunalija d.o.o. Đurđevac, a sa radom su započele 01.08.2008. U poduzeću su zaposlena 2 radnika s visokom stručnom spremom, dva radnika s višom stručnom spremom, jedan kvalificiran radnik i šest osoba sa srednjom stručnom spremom koje su zaposlene u dva sektora: opskrba i distribucija plina. Distributivna plinska mreža pokriva u potpunosti prostor Grada Đurđevca, naselja Čepelovac i Budrovac kao i dio prema vinogradima te izdvojeno iz urbanih dijelova naselja prostor staklenika na jugoistoku grada, prostor «Podravina - programat» i «Lassersberger - Knauf» na sjeveroistoku grada te Lovački dom «Peski» na sjeverozapadu grada.

170

Slika br. 57.: Đurđevački plinovod

171

Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo Danas plinska mreža obuhvaća 60,052 km plinske mreže od čega je 36,321 km čeličnih cijevi, a 23,731 km PEHD. Proces rekonstruiranja postojeće plinske mreže povezan je s redoslijedom rekonstrukcija ulica i Gradu Đurđevcu odnosno prigradskim naseljima, a troškovi su ovisni o cijenama a tržištu. Na području grada Đurđevca postoje 4 mjerno - redukcijske stanice na kojima se obavlja preuzimanje prirodnog plina iz transportnog sustava kojim upravlja «Plinacro» d.o.o. Zagreb.

Tablica br. 82.: Mjerno – redukcijske stanice prema protocima energije

Mjerno - redukcijska stanica m3/ h bar

MRS Đurđevac 3.000 2 bara

MRS Čepelovac 650 2 bara

MRS Budrovac staklenici 2.600 3 bara

MRS Suha žbuka 1.600 200 mbara Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

172

Raspoloživa snaga je definirana maksimalnim protocima MRS – ova i postoji jako velika rezerva u odnosu na stvarno angažiranu potrošnju. S obzirom da je na MRS – ovima reduciran tlak s 3 na 2 bara biti će prikazana sadašnja maksimalna snaga, odnosno satni protok. Dizanjem izlaznog tlaka povećava se i maksimalni kapacitet MRS- a i to je moguće napraviti samo kod MRS-a Đurđevac i Čepelovac. Tada maksimalni kapacitet za MRS Đurđevac iznosi 4000m3/sat, a za MRS Čepelovac 1000 m3/sat. Ukupna količina prirodnog plina koja se može preuzeti iz transportnog sustava na ove 4 mjerno-redukcijske stanice iznosi 7.950 m3 /sat, dok se sada preuzima do 2.300 m3 /sat. Dakle, trenutno je iskorišteno maksimalno 29% kapaciteta izgrađenog distributivnog plinskog sustava. Ukupna godišnja količina plina koji se trenutno isporuči na području Grada Đurđevca iznosi do 5.000.000 m3 /godišnje, od čega kućanstva potroše 51% i poduzetništvo 49%.

Tablica br. 83.: Kretanje prodaje i gubitaka plina

Godina Mjerno - redukcijska stanica Kupljeno Prodano Gubici

Đurđevac, Budrovac, Budrovac 2009. staklenici i Suha Žbuka 4.780.883 4.227.362 11,58%

Đurđevac, Čepelovac, Budrovac 2010. staklenici i Suha Žbuka 4.831.871 4.291.138 11,19% Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

Na ovu distributivnu plinsku mrežu priključeno je ukupno 2.286 potrošača, od toga 1.978 u kategoriji kućanstva i 308 u kategoriji poduzetništva.

173

Grafikon br. 55.: Kretanje cijena plina

3,5 3 2,5 2 Kućanstva 1,5 Industrija 1 0,5 0 . .

2007. 2008. 2009. 2010. Godina

Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

Prema izrađenom Operativnom planu rekonstrukcije, zamjene i dogradnje distributivne plinske mreže u sljedećih 5 godina očekuje se izgradnja 6 novih odorizacijskih stanica, zamjena km dotrajale distributivne plinske mreže te oko 3050 priključaka uključujući i dotrajale mjerno – regulacijske stanice. Kao prvi prioritet daljnjih investicija, petogodišnjim planom je planirana izgradnja odorizatorske stanice MRS «Budrovac» te zamjena 28,2 km dotrajale čelične plinske mreže i 1.504 priključka. Ova investicija je procijenjena na 7.800.000 kn. Daljnje investicije u proširenje sustava ovisit će o potrebama širenja privrede i kućanstava. Smatramo da bi veliki pozitivni pomak za ovu djelatnost predstavljalo otvaranje novih privrednih pogona koji bi u svojoj proizvodnji koristile ovaj ekološki najčišći energent. Naročito pozitivno bi bilo otvaranje novih privrednih pogona koji bi koristili plin u vrijeme najmanjeg opterećenja sustava (proljeće - jesen), kada se koristi tek 5% postojećeg distributivnog kapaciteta. To je građevinska industrija, poljoprivreda i sl. PPUG-om se planira izvođenje distributivnog plinovoda Čepelovac - Đurđevac, čiju trasu je potrebno uskladiti s trasama već izvedene infrastrukture. Širenje distributivne plinske mreže očekuje se na prostore ovim PPUG-om planiranim za širenje naselja i na izdvojena područja za gospodarske i društvene djelatnosti, a sukladno tome i potreba izgradnje redukcijskih stanica niskotlačne mreže.

174

Tablica br. 84.: Osnovni razvojni problemi i planovi u sektoru plinoopskrbe

Razvojni problemi Razvojni planovi - gubici plina u distribucijskom - smanjenje udjela gubitka plina u procesu procesu distribucije do krajnjih - dotrajala čelična mreža korisnika - neiskorištenost kapaciteta - zamjena čeličnih cijevi PEHD - nepostojanje plinske mreže u cijevima nekim prigradskim naseljima - izgradnja distributivnog plinovoda u - potreba smanjenja korištenja plina i prigradskim naseljima većeg korištenja obnovljivih izvora - izgradnja odorizatorske stanice za proizvodnju energije MRS «Budrovac» (povećanje sigurnosti distribucije plina) - zamjena potrošnje plina energijom i toplinom iz bioplinskih postrojenja (industrijski proizvođači) i toplanom na biomasu i geotermalnu energiju

3.7.8. Vodoopskrbni sustav U vodoopskrbnu mrežu distributera komunalije d.o.o. Đurđevac spadaju Grad Đurđevac i Općine : Virje, Molve, Gola, Novo Virje, Ferdinandovac, Kalinovac, Podravske Sesvete i Kloštar Podravski. Poduzeće Komunalije d.o.o. Đurđevac osnovano je 01. rujna 1978. godine. Poduzeće se sastoji od 3 sektora : 1. Tehnički 2. Ekonomski i 3. Operativni.

Struktura zaposlenih: VSS – 3 radnika VŠS – 6 radnika SSS – 21 radnik KV - 27 radnika SKV – 1 radnik NSS – 12 radnika EKV – 2 radnika

175

Tablica br. 85.: Planirani projektiu vodoobskrbnom sustavu

PLANIRANI PROJEKTI Trenutno se projektira 70 km mreže po cijelom služnom području, sa time će biti 1. cijela mreža isprojektirana. U Đurđevcu se projektira cjevovod i to sekundarni za Suhu Katalenu te magistralni 2. za Svetu Anu. Projektom u Suhoj Kataleni obuhvaćeno je i područje vinograda. Projektira se novo crpilište Đurđevac 2 kapaciteta 500 l/s sa spojnim cjevovodom ø 3. 600 Projektira se i rekonstrukcija vodovoda kroz Đurđevac, ulice Stjepana Radića, Đure 4. Basaričeka i Bana Jelačića. Projektiranje obilaznog cjevovoda Đurđevac – Virje 5. Projektira se vodosprema Čepelpvac I transportni cjevovod do nje – isti će se koristiti 6. za opskrbu pitkom vodom dijela Bjelovarske Županije 170 l/s Izvor: Komunalije d.o.o. Planira se do kraja 2012. izdvojiti novo poduzeće koje će se baviti vodoopskrbom i održavanjem.

Komunalne djelatnosti: 1. Vodoopskrbni sustav 2. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih vod 3. Postupanje s otpadom 4. Groblja 5. Uređenje grada Đurđevca 6. Zimska služba 7. Tržnica

Voda se crpi iz vodocrpilišta smještenog jugoistočno od grada Đurđevca. Sastoji se od crpne stanice Đurđevac “I” I Đurđevac “II” u vlasništvu Ina Naftaplin d.d. Zagreb. Crpilište Đurđevac “I” crpi vodu iz četiri bunara maksimalnog kapaciteta 160 l/s za tehnološke potrebe INA Naftaplina i dijelom za potrebe opskrbe vodom stanovništva prigradskih naselja Budrovac, Čepelovac I Mičetinac, putem rezervoara “Budrovac” V=100 m³. Crpilište “II” Đurđevac nemjenjeno je samo za opskrbu stanovništva pitkom vodom. Voda se crpi iz dva bunara ukupnog maksimalnog kapaciteta 80 l/s, kojima se opskrbljuje voda ostalog dijela vodoopskrbnog područja Komunalija d.o.o. Izgradnja vodoopskrbne mreže započela je 1987. godine u gradu Đurđevcu, potom u Virju 1992., Molvama 1997., Novom Virju 2000., Goli i Ferdinandovcu 2002. godine, te u Kalinovcu 2003. godine. Vodoopskrbna mreža distributivnog područja Komunalije d.o.o. Đurđevac projektirana je i izgrađena tako da se može vrlo jednostavno uklopiti u regionalno povezivanje vodoopskrbe susjednih županija, stoga je vodocrpilište uključeno u regionalni sustav vodoopskrbe Koprivničko-križevačke županije na način utvrđen

176

studijom vodoopskrbe Županije. Za potrebe navedenog sustava, na prostoru naselja Čepelovac planira se izgradnja vodosprema kapaciteta 2500 m³.

Tablica. br. 86.: Podaci o vodovodnoj mreži Izgrađeno cjevovoda cca 260 km Profil cjevi od d63 mm do d400 mm Vrsta cjevi PEHD-a, PUC-a i ductila Tlak u cjevovodu od 3,5 do 7,2 bara Prosječna potrošnja u vodovodnoj mreži 10-14 l/s Dnevna potrošnja od 900 do 1300 m³ Godišnja potrošnja cca 450 500 m³ Trenutno priključeno potrošača 2666 od čega 1947 potrošača u Đurđevcu

Izvor: Komunalije d.o.o., ožujak 2011.

U 2009.godini, u sklopu izgradnje Regionalnog vodovoda KKŽ koji financira Vlada RH i KKŽ, započeta je izgradnja novog crpilišta u Đurđevcu. Završeno je bušenje i opremanje prvog od pet predviđenih bunara. Vrijednost ove investicije iznosi 840.000,00 kn. 2011. godine se očekuje završetak izrade potrebne projektne dokumentacije za izgradnju, opremanje i uključivanje u vodoopskrbni sustav novo crpilišta Đurđevac očekivanog kapaciteta 500 l/s. Također je i započeta izgradnja magistralnog vodovoda Sirova-Suha Katalena, čija vrijednost investicije iznosi 1.850.000,00 kn. U sklopu izgradnje Regionalnog vodovoda započeta je izrada projektne dokumentacije za izgradnju vodospremnika Čepelovac te rekonstrukcije magistralnog vodovoda Đurđevac – Virje. Rekonstrukcija magistralnog vodovoda Đurđevac – Virje posebno je značajna za grad Đurđevac iz razloga što ona predviđa njegovo izmicanje južno od Đurđevca te stavljanje izvan funkcije postojećeg koji prolazi ulicama Stjepana Radića, Basaričekovoj i Bana Jelačića. To ujedno znači kraj brojnim kvarovima na toj dionici, a koji su uzrokovali prekid isporuke vode za dio grada Đurđevca. Za naselje Severovci i Grkine izrađena je projektna dokumentacija za izgradnju sekundarne vodovodne mreže, te je ishođena potvrda na glavni projekt. Dio sekundarnog vodova je već izgrađen. Izgrađen je i glavni projekt magistralnog vodovoda Mičetinac – Sveta Ana. Realizacijom ovog projekta završava izgradnja opskrbnih magistralnih vodovoda na području grada Đurđevca.

177

Grafikon br. 56.: Izgrađenost vodovodnog cjevovoda

Izvor: Komunalije d.o.o., ožujak 2011.

Tablica br. 87.: Prosječna godišnja potrošnja vode (2000.-2010.) Godina Ukupno (m³) Industrija + široka potrošnja 2000. 343000 139000+204000 2001. 354000 147000+207000 2002. 371000 145000+226000 2003. 436000 178000+258000 2004. 402439 148000+254439 2005. 403035 140433+262614 2006. 387960 134287+253673 2007. 446242 125621+320621 2008. 429426 125736+303690 2009. 462008 110993+351015 2010. 450496 101215+349281 Izvor: Komunalije d.o.o., ožujak 2011.

178

Grafikon br. 57.: Prosječna godišnja potrošnja vode (2000.-2010.)

500000 450000 400000 350000 300000 250000 Ukupno (m³) 200000 150000 100000 50000 0 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvor: Komunalije d.o.o., ožujak 2011.

Tablica br. 88.: Prosječna dnevna potrošnja vode (2000.-2010.) Godina Prosječna dnevna potrošnja vode (m³ i l/s) 2000. 937,2 m³ ili 10,8 l/s 2001. 969,9 m³ ili 11,2 l/s 2002. 1016,4 m³ ili 11,8 l/s 2003. 1194,5 m³ ili 13,8 l/s 2004. 1099,6 m³ ili 12,7 l/s 2005. 1104,3 m³ ili 12,8 l/s 2006. 1062,9 m³ ili 12,3 l/s 2007. 1222,6 m³ ili 14,2 l/s 2008. 1173,3 m³ ili 13,6 l/s 2009. 1265,8 m³ ili 14,7 l/s 2010. 1234,2 m³ ili 14,3 l/s Izvor: Komunalije d.o.o., ožujak 2011.

Grafikon br. 58.: Prosječna dnevna potrošnja vode (2000.-2010.)

1400

1200 1000

800 Prosječna dnevna 600 potrošnja vode (m³)

400 200

0 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvor: Komunalije d.o.o., ožujak 2011.

179

Dnevna potrošnja vode u 2010. (m³ i l/s) na distributivnom području Komunalija d.o.o. a) Minimalna mjesečna prosječna potrošnja iznosi: 1269 m³ ili 14,7 l/s (siječanj 2010.) b) Maksimalna mjesečna prosječna potrošnja iznosi: 1902 m³ ili 22 l/s (srpanj 2010.) c) Prosječna godišnja (2010.) iznosi: 1629 m³ ili 18,9 l/s

Tablica br. 89.: Broj priključaka u Đurđevcu i prigradskim naseljima (2000.-2010.) God. Ukupno Đurđevac Budrovac Mičetinac Čepelovac Severovci Sirova Grkine Suha priključaka Katalena Katalena 2000. 1622 1479 143 ------2001. 1630 1484 146 ------2002. 1732 1574 158 ------2003. 1819 1640 160 16 3 - - - - 2004. 1951 1665 178 60 48 - - - - 2005. 2130 1724 185 109 112 - - - - 2006. 2237 1788 193 124 132 - - - - 2007. 2330 1845 203 131 151 - - - - 2008. 2462 1882 222 178 177 3 - - - 2009. 2570 1903 246 197 209 4 7 4 - 2010. 2666 1947 257 201 226 15 13 6 1 Izvor: Komunalije d.o.o., ožujak 2011. Grafikon br. 59.: Broj priključaka u Đurđevcu i prigradskim naseljima (2000.-2010. Ukupno priključaka

5000

4000

3000

2000

1000

0 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvor: Komunalije d.o.o., ožujak 2011.

Broj priključaka distributivnog područja komunalija d.o.o. za razdoblje 2000.-2010.god.: Grad Đurđevac, Općina Virje, Općina Molve, Općina Gola, Općina Novo Virje, Općina Ferdinandovac, Općina Podravske Sesvete, Općina Kloštar Podravski, Općina Kalinovac.

180

Tablica br. 90.: Priključci i potrošnja u vodoopskrbnom sustavu

Godine Ukupno priključaka Industrija + široka potrošnja 2000. 2107 2107 2001. 2177 2177 2002. 2452 2452 2003. 2727 2727 2004. 2932 369+2563 2005. 3201 389+2812 2006. 3449 397+3052 2007. 3730 425+3305 2008. 4088 446+3642 2009. 4305 448+3857 2010. 4654 468+4186 Izvor: Komunalije d.o.o., ožujak 2011.

Kapacitet crpljenja i broj bunara za pitku vodu

a) Vodocrpilište «Đurđevac I. i II.» - 6 bunara po 30 l/s = 180 l/s uz mogućnost crpljenja ugradnjom pumpi većeg kapaciteta max. po bunaru 40 l/s što iznosi za 6 bunara 240 l/s. b) Vodocrpilište «Đurđevac I.» - Grad Đurđevac i ostale općine osim Sirove Katalene, Suhe Katalene, Budrovca, Čepelovca, Mičetinca i Svete Ane - 2 bunara kapaciteta 30 l/s = 60 l/s uz mogućnost povećanja do max. 80 l/s.

Tablica br. 91.: Dužina cjevovoda (2000.-2001.) Godina Dužina cjevovoda (km) 2000. 117 2001. 117 2002. 117 2003. 235,7 2004. 256,4 2005. 289,4 2006. 301,2 2007. 365,1 2008. 441,8 2009. 474 2010. 481,4 Izvor: Komunalije d.o.o., ožujak 2011.

181

Grafikon br. 60.: Dužina cjevovoda (2000.-2001.)

500 450 400 350 300 250 200 Dužina 150 cjevovoda (km) 100 50 0 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvor: Komunalije d.o.o., ožujak 2011.

Prodaja vode u 2010. god. distributivnog područja Komunalija d.o.o.:

1. Široka potrošnja (domaćinstva) - 349 281 m³ 2. Industrija - 101 215 m³ 3. Interna potrošnja - 2 844 m³ (Nefakturirana – za gašenje požara i potrošnja Komunalija d.o.o.) UKUPNO : - 453 340 m³

Grafikon br. 61.: Prodaja vode u 2010. godini na đurđevačkom području

Izvor: Komunalije d.o.o., ožujak 2011.

Komunalije d.o.o. Đurđevac održavaju i upravljaju sistemom javne odvodnje i pročišćavanjem otpadnih voda grada Đurđevca. Sustav odvodnje podijeljen je na četiri zone “A”, “B”, “C” i “D”. Postojećim javnim sustavom odvodnje obuhvaćeno je cca 95%

182

urbaniziranog gradskog područja. Ovisno o slivnom području i stupnju urbaniziranosti predviđeni su različiti sustavi javne odvodnje i to: ZONA „A” ZONA „B” ZONA „C” ZONA „D“

Na sustavu su izgrađena dva objekta za rasterečenje viška oborinskih voda u kanal “Čivičevac” vodotok II kategorije I jedna manja crpna stanica u Zoni “C” na Novom Selu.

Dužina kanalizacijske mreže iznosi: - 40 000m, od toga glavni vod 450m - profili od ø160 – ø1200 - vrste cijevi: PVC, PEHD, betonske, polypropilenske, betonski naspoj brtvljenjem i največim dijelom cca 80% azbest cementno Tip kanalizacije je mješovit cca 70%. Broj priključaka na javnu odvodnju iznosi 1654, od čega se 208 priključaka odnosi na industriju,a 1446 priključaka na domačinstva.

Pročistać otpadnih voda: a) Trenutni kapacitet (projektirani) za 4000 ES - sušni dotok 22,2 l/s ili 1918 m³/dan - kišni dotok 44,4 l/s ili 3836 m³/dan b) Udio industrijskih odpadnih voda iznosi cca 38%, a udio otpadnih voda domačinstava iznosi cca 62% c) Stupanj pročišćavanja I tehnologija: drugi stupanj (mehaničko-biološki) d) Količina ispuštene otpadne vode u 2010. : 258 100 m³ (bez oborinske vode) e) Projektirani kapacitet uređaja nakon završetka II. faze iznosi: - 9000 ES - sušni dotok 34 l/s ili 2952 m³/dan - kišni dotok 63 l/s ili 5448 m³/dan

Zajedno s Hrvatskim vodama predviđa se izrada pilot projekta odvodnje u najmanjem prigradskom naselju Sveta Ana. Projekt bi trebao biti primjer za ostala prigradska naselja, a bazira se na principu rješavanja odvodnje industrijskih postrojenja i principu Biorotora - uređaja za dvostruku biološko-aerobnu obradu otpadnih voda što je ekvivalent prigradskim naseljima s obzirom na broj stanovnika. Cjeloviti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, u cilju zaštite vodocrpilišta, predviđa završetak rekonstrukcije i dogradnje mehaničko-biološkog stupnja pročiščavanja za II fazu do kraja 2011. godine za 9000 ES, te taložnica, koje se obavezno trebaju kontrolirano prazniti, a sadržaj odvoziti i ispuštati na uređaju za pročišćavanje. Tijekom godina, s uređenjem grada paralelno su se oborinske vode upuštale u gradsku kanalizaciju te je taj sustav danas preopterečen. Novo uređenje ulica zahtjeva projektiranje izdvojenog sustava oborinske odvodnje te je potrebno posebno projektirati i izvesti sustav odvodnje oborinskih voda za prostor grada južno i sjeverno od južne obilaznice.

183

Tablica br. 92.: Projekt vodoopskrbnog sustava – uređaj za pročišćavaje -započeli su radovi na rekonstrukciji i dogradnji - cijena projekta bez PDV-a 2008. godina uređaja za pročišćavanje 18.277.405,48 kn otpadnih voda Đurđevca -tijekom 2008. i 2009. godine vrijednost izvedenih radova iznosi 7.500.000,00 kn što je -rekonstrukcija i dogradnja oko 40% ukupne vrijednosti 2009. godina uređaja uspješno nastavljena radova.

2010. godina - nastavak rekonstrukcije - cijena radova u 2010. godini uređaja za pročišćavanje iznose 1.000.000,00 kn 2011. godina (biološki dio) - puštanje u probni rad Izvor: Komunalije d.o.o.

Tijekom 2008. i 2009. god. vrijednost izvedenih radova iznosi 7.500.000,00 kn što je oko 40% ukupne vrijednosti radova. Kako su građevinski radovi na rekonstrukciji biološkog bloka u potpunosti završeni, tijekom 2010. godine trebala se ugraditi oprema i drugoj polovici godine pustiti u probni rad.

Tablica br. 93.: Osnovni razvojni problemi i planovi vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje Razvojni problemi Razvojne planovi - neproporcionalnost potrošnje vode - usklađivanje potrošnje vode s i velikog područja obuhvata kapacitetom vodovodne mreže opskrbe vodom i vodovodnom - rekonstrukcija zastarjele mrežom (visoki troškovi održavanja vodovodne mreže vodovodne mreže) - izgradnja sekundarnog vodovoda u - zastarjela vodovodna mreža Svetoj Ani koje obuhvaća i - neizgrađena vodovodna mreža u područje vinograda prigradskom naselju - izgradnja vodospreme većeg - potreba izgradnje vodospreme kapaciteta u Čepelovcu (priprema većeg kapaciteta vodoopskrbnog sustava za - vodocrpilište u poslovnoj zoni zahtjeve budućih tržišta, - nedovršen uređaj za pročišćavanje Koprivnice, Varaždina, Bjelovara) - problem izgrađenog mješovitog - izgradnja novog vodocrpilišta izvan sustava odvodne otpadnih i područja poslovne zone oborinskih voda - dovršenje sustava pročišćenja - problem odvodnje s obje strane otpadnih voda pružne obilaznice i predjela Ciglane - realizacija sustava izdvajanja oborinskih voda iz sustava odvodnje otpadnih voda

184

- izrada pilot projekta odvodnje otpadnih voda u Svetoj Ani - projektiranje i rješavanje problema oborinskih voda u s obje strane pružne obilaznice i predjelu Ciglane

3.7.9. Postupanje s otpadom Komunalno poduzeće Komunalije d.o.o. Đurđevac sabire otpad sa cijelog područja grada i odvozi na deponij “Peski” Đurđevac. Deponija se nalazi na napustenom polju gdje se je 1983. godine vršila eksploatacija pijeska za građevinske svrhe. Površine je 10,3 ha, locirano je na oko 1,5 km zračne udaljenosti od centra grada. Prostor je podijeljen na tri dijela:

1. Prostor deponije (71 200 m²) – tu se vrši istovar smeća i guranje otpada buldožerima. Otpad se zatrpava jalovim pijeskom. Oko deponije je djelomično podignuta zaštitna ograda. 2. Pošumljena tampon zona (26 500 m²) – šuma štiti naseljeno mjesto od neugodnog mirisa deponije te smanjuje snagu vjetra i time sprečava odnošenje laganih čestica otpada. 3. Ulazno izlazna zona (5 800 m²) – tu se nalazi osoba koja kontrolira rad odlagališta i tu je garaža za potrebne alate u stroj. Prije istovara otpad se pregledava da nema opasnog otpada i vodi se očevidnik. Godišnje se odloži cca 2 500t otpada, a kapacitet je 41000 m³.

U svim se naseljima provodi organizirano sakupljanje komunalnog otpada, a odvojeno se prikuplja građevinski i biorazgradivi otpad. Sakupljanje komunalnog otpada organizirano je putem kanti i kontejnera koji su besplatno podijeljeni građanima. Broj korisnika prema litraži kante: - 80 lit- 1130 korisnika - 120 lit- 1270 korisnika - zgrade 1100 lit – 11 kontejner

Prikaz godišnjeg obračuna: →2010. god.- 960.580,00 kn →2009.god. - 951.057,00 kn →2007. god.- 914.969,00 kn →2005.god. - 886.853,00 kn

Tablica br . 94.: Cjenik usluga odvoza otpada Naknade na Volumen posude Učestalost Cijena bez PDV koje se ne Cijena sa odvoza PDV-a obračunava PDV-om PDV mjesečno 80 L samci 4 x mjesečno 9.20 2,12 1,80 13,12 kn 80 L 4 x mjesečno 18,40 kn 4,23 kn 3,59 26,22 kn 120 L 4 x mjesečno 27,59 kn 6,35 kn 5,39 kn 39,33 kn 660 L 4 x mjesečno 167,50 kn 38,53 kn 33,82 kn 239,85 kn 1100 L 4 x mjesečno 328,50 kn 75,56 kn 61,23 kn 465,29 kn

185

5000 L Prema pozivu 440,00 kn 101,20 kn 250,00 kn 691,20 kn/m³ min. 1x mjesečno Dovoz i zbrinjavanje razvrstanog 40,00 kn/m³ 9,20 kn 49,20 kn/m³ bio. i građ. otpada na odlagalište Dovoz i zbrinjavanje nerazvrstanog 120,00 kn/m³ 27,60 kn/m³ 147,60 kn/m³ bio. i građ. otpada na odlagalište Dovoz komunalnog otpada na 147,19 kn/m³ 33,85 kn/m³ 16,81 197,85 kn/m³ odlagalište Izvor: Komunalije d.o.o., ožujak, 2011.

Tablica br. 95.: Naknada za odvoz smeća po korisniku Naknade na Broj članova Učestalost Cijena bez PDV-a PDV koje se ne Cijena sa PDV- domaćinstva odvoza obračunava om mjesečno PDV 1 4 x mjesečno 9,20 2,12 1,77 13,09 kn 2 4 x mjesečno 18,40 kn 4,23 kn 3,59 26,22 kn 3 do 4 4 x mjesečno 27,59 kn 6,35 kn 5,39 kn 39,33 kn više od 4 4 x mjesečno 36,29 kn 8,35 kn 7,34 kn 51,98 kn PRAVNE OSOBE prema m² prostora 4 x mjesečno 0,8 kn/m² 0,18 kn 0,98 kn x m² + Naknada po korisniku 10,00 kn/mj 2,30 kn 5,00 kn 17,30 kn Izvor: Komunalije d.o.o., ožujak, 2011.

Biorazgradivi otpad se usitnjava i koristi kao kompostište, dok se građevinski otpad reciklira, odnosno, usitnjavanjem postaje materijal za građevinsku industriju ili održavanje nerazvrstanih cesta. Na području grada potrebno je organizirati odvojeno sakupljanje oporavljivog otpada te isti obraditi, u buduće izgrađenom reciklažnom dvorištu. Postupanje s opasnim otpadom organizirano je na način da se on prikuplja u okviru mini reciklažnog dvorišta, a koji se isporučuje na obradu ovlaštenim tvrtkama. U okviru postojećeg odlagališta komunalnog otpada izgraditi će se pretovarna stanica te uređeni prostor za prihvat i uporabu građevinskog otpada. Postojeću deponiju komunalnog otpada potrebno je sanirati i osposobiti za daljnji rad do početka rada regionalnog odlagališta. Za sanaciju odlagališta izrađena je i ishođena sva potrebna dokumentacija. Za izgradnju objekata kao što su reciklažno dvorište, pretovarna stanica i prostor za prihvat građevinskog otpada može se odrediti i druga lokacija za njihovu izgradnju jer se radi o klasičnim industrijskim objektima za čiju izgradnju nisu potrebne neke posebne dozvole. Grad Đurđevac pokrenuo je postupak obeštećenja vrijednosti imovine svih legalnih objekata u prostoru 500 m, radijusa od tijela odlagališta. U 2009. god. izgrađen je manji «zeleni otok» na kojemu građani mogu besplatno odložiti papir, metal, staklo, plastiku, elektronički otpad i ambalažni otpad od otrova.

186

Tablica br. 96.: Osnovni razvojni problemi i planovi povezani sa zbrinjavanjem otpada - nezadovoljavajuća kontrola velikih - kažnjavanje i stroža kontrola onečišćivača okoliša, tla i vode neadekvatnog odlaganja otpada (industrijski proizvođači) - saniranje «divljih odlagališta» i - ilegalna odlagališta sustavno sprečavanje njihovog - ne postoji regionalno odlagalište ponovnog nastajanja otpada - formiranje regionalnog odlagališta - visoki troškovi sanacije odlagališta otpada Piškornica - nedovoljna svijest o potrebi - izgradnja odvojenog odlagališta za razvrstavanja otpada i mali broj reciklažni otpad za sakupljanje i firmi za otkup korisnih sirovina iz obradu oporavljivog otpada otpada - izgradnja kompostišta za biorazgradivi otpad i pretovarne stanice - saniranje i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada nakon popunjavanja kapaciteta - sustavno podizanje ekološke svijesti o odgovornom postupanju s otpadom i potrebi razvrstavanja korisnog od komunalnog otpada

3.7.10. Javne gradske površine

3.7.10.1. Zeleni otoci Zeleni otoci predstavljaju skup kontejnera za odlaganje pojedine vrste otpada. Osnovna oprema zelenog otoka su tri kontejnera: za staklo, papir, i PET ambalažu. Njima se mogu dodati kontejneri za MET ambalažu i za baterije.

Komunalije svojim mještanima nude novi način zbrinjavanja, odnosno odvajanja otpada. Naime, uz 10-ak zelenih otoka širom grada, postavljen je još jedan i to prošireni, uz gradski pročistač u Preradovićevoj ulici. Tamo se može sortirati elektronički otpad, računala, televizori, mikrovalke, mikseri, odnosno svi aparati koji se mogu priključiti na struju, a također se može odložiti ambalaža od poljoprivrednih zaštitnih sredstava. Zeleni otoci za zbrinjavanje stakla, papira i plastike postavljeni su na sljedećim lokacijama: 1. Bana Jelačića kod gostione ''Đurđevčanka'', 2. Đure Basaričeka – kod robne kuće, 3. Peski – ''Melin'', 4. križanje Basaričekove i Radićeve, 5. tržnici, 6. kod 'Kaićevog mosta', Zeleni otoci za zbrinjavanje stakla već postoje na: 1. križanju Basaričekove i Donjih brvaca, 2. kod PP ,

187

3. ulaz na nogometno igralište u A. Radića, 4. hotel ''Picok'', 5. parkiralište kod INE, 6. Autobusni kolodvor, 7. kod Osnovne škole, 8. dvorana Strukovne škole, 9. T. Ujevića 17, 10. ugao Vinogradske i Ciglene.

Na te lokacije se planira staviti i ostali kontejneri za osnovni zeleni otok te na nove lokacije: 11. kod nove tržnice, 12. S. Radića kod prolaza za srednjoškolski centar, 13. završetak Grkinske, i u prigradskim naseljima: Čepelovac, Budrovac, Sirova i Suha katalena, Sveta Ana i Severovci.

Budući planovi: izgradnja reciklažnog dvorišta- zakonska obveza grada sanacija i zatvaranje odlagališta nakon popunjenja kapaciteta cca 2014. g. Izgradnja kompostišta i pretovarne stanice

3.7.10.2. Groblja Površina groblja zajedno sa mrtvačnicom i parkiralištem je 41 285 m². Na groblju je registrirano 2 700 grobnih mjesta, a inače ih ima oko 3-3,5 tisuće. Podjeljeno je na polja: A, B, C, D, E, F, G, G desno, polje sjever i polje jug. Mrtvačnica je prvi put korištena 08.11.1982. Sastoji se od 3 odra. Na groblju su dvije kapelice – velika i mala. Mala kapelica je bila u vlasništvu obitelji Milausnić koja je izumrla, a nasljednici su je dodjelili župnom uredu. Velika kapelica je također pod župom, a bila je u vlasništvu obitelji Žumbir. Na groblju postoje ostaci Židovskog groblja. Kod središnjeg križa nalazi se spomen ploča poginulim u Domovinskom ratu, u Bleiburgu i na Seči. Postoji i skupna grobnica koja je podignuta članovima seljačke sloge poginulim u borbi protiv fašizma i u logorima sa spomenikom bistom koju je radio gosp. Ivan Stankir. Komunalije d.o.o. su zadužene i za održavanje zelenila na groblju. Što se tiče hortikulture na groblju okosnicu čini živica koje ima 4.000 m i cca 300 stabala i grmlja.

Komunalije d.o.o. Đurđevac su 2000-te godine dobile na brigu i skrb groblja prigradskih naselja općine Đurđevac kojima su prije upravljale mjesne zajednice mjesta. To su: 1. Sirova Katalena – Najveće je prigradsko groblje. Površine je 5 400 m², ima 326 grobnih mjesta. Ima mrtvačnicu od 2010. godine. 2. Čepelovac – Površina groblja je 3 500 m², a ima 347 grobnih mjesta. Izgradnja mrtvačnice u II. fazi. Od značajnijih grobova tu se nalazi grob obitelji Trezić. 3. Budrovac – Površina groblja je 3 325 m², a ima 296 grobnih mjesta. Na groblju je mrtvačnica koja je otvorena 2002 godine i ima jedan odar. Groblje je podijeljeno u pet polja koja su raspoređena oko centralnog križa.

188

4. Mičetinac – Površina groblja 2 400 m, a ima 143 grobnih mjesta. Od toga je evidentirano 87 mjesta. Projektira se izgradnja mrtvačnice. 5. Sveta Ana – Površina groblja je 1250 m², a ima 91 grobno mjesto od toga je izgrađeno 20 grobnih mjesta, a ostalih 71 mjesta su zemljani grobovi od toga je evidentirano 55 mjesta. U sredini je centralni križ. Projektira se izgradnja mrtvačnice. 6. Suha Katalena – Groblje ima 361 grobno mjesto. U sredini groblja nalazi se kapelica koja je obnovljena. Mrtvačnica u II. fazi izgradnje. Planovi: uređenje staza na groblju – nivelacija i opločenje, obnova centralnog križa, izrada aleja sa ljevanoželjeznim križevima, hortkulturno uređenje groblja, uređenje vanjskih slavina.

3.7.10.3. Uređenje grada Đurđevca Prema ugovoru sa gradom Đurđevcem Komunalije d.o.o. održavaju javne površine. Tu se ubrajaju parkovi, drvoredi , grmlje, živice i cvjetne gredice. U Đurđevcu postoji 5 parkova. To su Veliki park, park «Bent», Spomen park, park na Peskima te veliko i malo sajmište. Veliki park se nalazi u samom centru grada. U njemu se nalazi crkva «Sv. Jurja» koja je izgrađena 1928. god. Prema nacrtima arhitekta Stjepana Podhorskog. Oko crkve prostire se park površine 10 649 m². Davno je park bio ograđen visokom ogradom koja je 1960 godine srušena. U parku je spomenik borcima domovinskog rata. Park «Bent» je nasuprot Velikog parka, a djeli ih ulica. Taj park je posađen 1950 god. U njemu prevladavaju platane. Unutar parka se nalazi fontana. Spomen park je u Novom naselju koji je napravljen osamdesetih godina. U sklopu toga parka nalazi se dječje igralište.

Tablice br. 97., 98., 99., 100.: Javne površine u Gradu Đurđevcu

ZONA 1.

LOKACIJA POVRŠINA

Veliki park 6.620

Park „ Bent „ 1.770

Uz šetnicu ispred poslovnog centra 1.760

Dječje igralište uz Osnovnu školu 2.750 Površina uz stambeno poslovne objekte Trg svetog Jurja 4. i Basaričekova 1. 200

Dio parka Osnovne škole 1.700

Prostor iza poslovnog centra 2.150

189

Ulica Basaričekova do Bana Jelačića 1.770

Raskrižje Ulice bana Jelačića i Basaričekove 710

Kapelica u Basaričekovoj 125

Park Hrvatske mladosti 3.315 Ulica Vladimira Nazora od Stjepana Radića do „ stare tržnice “ 100

Ulica Stjepana Radića do Ivana Đuriševića 900

Ulica Antuna Radića do ulaza u NK Graničar 1000 Ulica Ljudevita Gaja do Grgura Karlovčana, od Gajeve do Antuna Radića 1.270

Neuređeni dio Starogradske ulice 500

UKUPNO: 26.640

ZONA 2.

LOKACIJA POVRŠINA Javne zelene površine ispred trgovačkog centra Lidl („sajmište“) 4.700 Ispred autobusnog kolodvora („malo sajmište“) i prostor uz benzinsku pumpu 4.500

Vinogradska ulica 1.450

Raskrižje Vinogradska ulica i Malinov trg 125 Antuna Radića od NK, dio Grkinske ulice do raskrižja sa Severovačkom 2.900

Antuna Radića kod mosta 125

Ulica Ivana Mažuranića „ otok „ 420

Raskrižje Vladimira Nazora i Ivana Kranjčeva 125

Ulica Stjepana Radića od Ivana Đuriševića do Istarske ulice 1.750

190

Stjepana Radića i Vinogradska 125

Raskrižje Basaričekove ulice i Stjepana Radića 125

Ulica Bana Jelačića do Miroslava Pavleka Miškine 1.600

Raskrižje Bana Jelačića i Miroslava Pavleka MIškine 300

Raskrižje Bjelovarske ulice i ulice Bana Jelačića 125

Raskrižje raspela u Bana Jelačića 125

Ulica Antuna Radića – stambeni nizovi I i II 1000 Ulica Ivana Đuriševića do radničke ceste uključujući građ. parcelu u vlasništvu Grada 1.500

„ Stara “ tržnica – iza, ispred i parking 1.500 Cesta i staza uz dječji vrtić 8 s pokosom) izlaz na Basaričekovu ulicu 1.500 Ulica Kralja Tomislava od ulice Stjepana Radića do rskrižja s ulicom Petra Preradovića 1.800

Kolodvorska ulica 1.000

Raskrižje Kolodvorska kod željezničkog kolodvora 125

UKUPNO: 26.920

ZONA 3. LOKACIJA POVRŠINA Ulica Stjepana Radića od Istarske ulice do vatrogasnog 900 Raskrižje Radničke ceste i Stjepana Radića 125 Raskrižje Stjepana Radića i Kolodvorska 125 Prolaz Stjepana Radića – srednjoškolski centar 1.000 Uz cestu prema tvrtki Hass 3.800 Oko stambenih nizova u Tina Ujevića I. i II. 14.200 Uz garaže u Tina Ujevića do staze prema Basaričekovoj ulici 3.000

191

Staza Basaričekova – Tina Ujevića 250 Okoliš starog grada 7.653 Livade starog grada 21.640 Spoj Gajeve – 1. svibnja (ispred gajeve 27 i prolaza prema 1.000 nizovima « Farbarov brijeg » I. i II. Raskrižje Ulica Matije Gupca i Kudrinke prema « Elaku » i 200 Miroslava Krleže Raskrižje Petra Preradovića i Tratinske do zavoja ulice Petra 4.000 Preradovića Površina oko mosta (K. Tomislava i Petra Preradovića) 500 Raskrižje nasuprot deponije na « Peskima » 4.000 Raskrižje Bana Jelačića i državne ceste d2 ( prema Koprivnici ) 1.500 Sveta Ana – crkva i vodenica 1.414 Suha Katalena 1.000 Sirova Katalena 1.300 Budrovac 950 Čepelovac – park, dom 4.320 Mičetinac 500 Severovci 500 Grkine 500 Dvorišta u vlasništvu grada u Antuna Radića 400 Bankine Škurdijeve ulice, kod poslovnog objekta INA do Ulice Matije Gupca i odvojak ceste prema starom gradu 4.000 Bankine uz radničku cestu 2.000 Ispred srednjoškolskog centra 38.220 Prostor oko zaobilaznice kod cinčaone i kod trafostanice uz 1.500 obilaznicu Grkinska ulica (cca 2000 m²) 2.000 UKUPNO: 122.277 Izvor: UO za prostorno uređenje, investicije i komunalno gospodarstvo

192

3.7.10.4. Zimska služba U gradu se održava 722 bjelogorična stabla koja čine drvorede ili su soliteri. Najveći broj stabala ima u ulici Bana Jelačića (121), a potom u ulici Matije Gupca 110). Živice kojih ima 1294 m od Lugustrum vulgaris-a, te 492 m živice od Carpinus betulus-a. Cvjetne gredice se sade sa sezonskim cvijećem. Po sezoni se koristi oko 4000 komada sadnica. Komunalije d.o.o. se brinu za čistoću gradskih ulica i parkirališta, pješačkih staza, trgova i ostalih javnih površina. Održavaju čistoću kanti za smeće, njeguju biljni materijal u gradu te skupljaju otpalo lišće, postavljaju nove i popravljaju stare prometne znakove. Osim prema gradu komunalije d.o.o. pružaju usluge i prema privatnim osobama. Komunalije d.o.o. tijekom 2008. godine nabavile su profesionalnu čistilicu primjerenog kapaciteta upravo za sam grad. Nabavom ovakvog stroja povećava se kvaliteta obavljanja usluge održavanja javnih površina, jer je on namijenjen čišćenju cesta i parkovnih površina, parkirališta i pješačkih staza.

Na temelju odluke o komunalnim djelatnostima u gradu Đurđevcu Komunalije d.o.o. Đurđevac obavljaju poslove organiziranja, vođenja i izvršavanja usluga zimske službe na nerazvrstanim cestama i gradskim ulicama u gradu Đurđevcu i prigradskim naseljima. Plan zimske službe sadrži prioritet čišćenja cesta, ulica i staza od snijega i posipavanja radi sprečavanja poledice, te potreban broj i vrstu mehanizacije potrebne za obavljanje zimske službe. Intervencije čišćenja moraju se obavljati na vrijeme radi nesmetanog odvijanja cestovnog i pješačkog prometa. Djelatnost zimske službe u zavisnosti od jačine prometa, dužine ceste, trajanja vremenskih nepogoda, iziskuje stalnu pripravnost mehanizacije i osoblja kako bi se pravovremeno interveniralo na svim dionicama cesta i u predviđenim rokovima završili radovi. Ovisno o raspoloživim sredstvima koja se izdvajaju za zimsku službu i prema raspoloživoj mehanizaciji ne može se istovremeno intervenirati na svim pravcima, te je izvršeno razvrstavanje pojedinih relacija cesta u 3 priorizeta, a imajući u vidu prometnu važnost pojedinih relacija, namjenu cesta i prometnu funkciju. Kod utvrđivanja dionica I., II. i III. prioriteta izostavljene su državne, županijske i lokalne ceste kroz grad Đurđevac. Za izvršenje planiranih radova komunalije raspolažu sa sljedećom opremom:  1 kamion s ralicom  4 traktora s ralicom ( uz traktor pridodaje se posipač)  2 stroja za čišćenje i razgrtanje snijega te posipavanje radi sprečavanja poledice na stazama i parkiralištima.

3.7.10.5. Gradska tržnica Nova gradska tržnica smještena je u središtu Đurđevca, u blizini povijesne utvrde Stari grad. Gradskom tržnicom upravljaju «Komunalije» d.o.o. Đurđevac. Tržni dan u Đurđevcu je četvrtak. Na gradskoj tržnici, ukupne površine 5800 m², izgrađeni su svi potrebni sadržaji za rad tržnice prema propisanim sanitarnim i tehničkim uvjetima. Tržnica je podijeljena u dvije cjeline: natkriveni i nenatkriveni dio. Oko natkrivenog dijela tržnice nalazi se parking za osobne automobile i dostavna vozila površine 962 m². Prodaja na nenatkrivenom djelu odvija se na štandovima odnosno iz vozila. Prodajna mjesta su grupirana prema vrstama proizvoda: - odjevni predmeti - obuća

193

- alat za domaćinstvo, proizvodi od drva, plastika, stakla - povrće i voće - prigodne prodaje – što ovisi o sezoni (borovi, cvijeće, lubenice, kupus, krumpir) Površina gradske tržnice: ♦ natkriveni dio : 933 m² ♦ nenatkriveni dio: 1901 m² Broj prodajnih mjesta: ● natkriveni dio: betonski stol – 84 kom. drveni stol – 21 kom. ● nenatkriveni dio: numerirana mjesta – 46 kom.

Broj prodavača: ■ natkriveni dio: 31 prodavač ■ nenatkriveni dio: 24 prodavača Natkriveni dio tržnice podijeljen je u tri dijela: «zelena tržnica» površine, «bijela tržnica», lokali (21 lokal veličine 18-605 m²). Popratni sadržaj tržnice – suradnja sa humanitarnim organizacijama te organiziranje prigodnih prodaja povodom Uskrsnih, Božićnih i Novogodišnjih dana. Spremište tehničkih sredstava i opreme, sanitarni dio (za zaposlene i korisnike tržnice). Budući planovi i projekti vezani uz tržnicu : Izrađeno je tehničko rješenje zatvaranja bočnih otvora na krovištu Gradske tržnice.

Tablica br. 101.: Osnovni razvojni problemi i planovi na području javnih gradskih površina Razvojni problemi Razvojni planovi - prigradska naselja Sveta Ana i - dovršetak izgradnje mrtvačnica u Mičetinac nemaju mrtvačnicu prigradskim naseljima - visoki troškovi potrebni za uređenje - izgradnja mrtvačnica u prigradskim i rekonstrukciju postojećih javnih naseljima površina (trg, parkovi, izgradnja - daljnje ulaganja projektiranje i biciklističke staze) uređenje javnih površina - visoki troškovi održavanja javnih - rješavanje problema zabatnih gradskih površina zidova i propuha na Gradskoj - problem zabatnih zidova i propuha tržnici na Gradskoj tržnici - poticanje rada tržnice kroz cijeli - premalo radno vrijeme na Gradskoj radni tjedan tržnici (jedan dan u tjednu)

194

3.8. Društvena infrastruktura

3.8.1. Organizacija uprave grada i javnih službi

Grad Đurđevac u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili Zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: - uređenje naselja i stanovanje - prostorno i urbanističko planiranje - komunalno gospodarstvo - brigu o djeci - socijalnu skrb - primarnu zdravstvenu zaštitu - odgoj i osnovno obrazovanje - kulturu, tjelesnu kulturu i šport - zaštitu potrošača - zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša - protupožarnu i civilnu zaštitu - promet na svom području - te ostale poslove sukladno posebnim zakonima

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz prethodnog članka odredit će se poslovi čije je obavljanje grad Đurđevac dužan organizirati te poslovi koje će Grad obavljati ako osigura uvjete za njihovo obavljanje. Grad u okviru samoupravnog djelokruga: 1. raspolaže, upravlja i koristi imovinu u vlasništvu Grada 2. promiče društveni i gospodarski napredak radi vrednovanja lokalnih posebnosti i poštivanja prirodnih i prostornih mogućnosti 3. vodi brigu o potrebama i interesima stanovnika u oblasti predškolskog uzrasta, odgoja i osnovnog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, kulture, tjelesne kulture i športa 4. osigurava uvjete za utvrđivanje politike gospodarenja prostorom i unapređenje i zaštitu prirodnog okoliša 5. obavlja poslove u vezi s poticanjem poduzetničkih aktivnosti i korištenja prostora u vlasništvu Grada 6. osigurava uvjete za održivi razvitak komunalnih djelatnosti 7. vodi brigu o uređenju naselja, kvaliteti stanovanja i komunalnim objektima 8. organizira obavljanje komunalnih i drugih djelatnosti 9. osniva pravne osobe radi ostvarivanja gospodarskih, društvenih, komunalnih, socijalnih i drugih interesa i potreba stanovništva 10. obavlja razrez i naplatu prihoda koji pripadaju Gradu 11. potiče primjenu djelotvornih mjera radi zaštite životnog standarda i zbrinjavanja socijalno ugroženih osoba i obavlja poslove socijalne skrbi 12. potiče aktivnosti udruga građana

195

13. promiče očuvanje prirodne baštine, povijesnog, kulturnog i graditeljskog nasljeđa 14. osigurava uvjete za protupožarnu i civilnu zaštitu 15. donosi proračun Grada 16. obavlja redarstvene poslove radi očuvanja komunalnog reda 17. obavlja i uređuje druge poslove koji su u neposrednoj vezi s interesima gradske zajednice za njezin gospodarski, društveni i socijalni napredak

Tijela Grada Đurđevca su: 1. Gradsko vijeće 2. Gradonačelnik

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada, te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom grada Đurđevca. Gradsko vijeće Grada Đurđevca ima 15 članova. Gradsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika koji se biraju većinom glasova svih članova Gradskog vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća saziva sjednice Gradskog vijeća, predsjeda sjednicama i predstavlja to tijelo, te saziva sjednice prema potrebi (najmanje jedanput u tri mjeseca). Prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća utvrđuje se Poslovnikom Gradskog vijeća. Mandat članova Gradskog vijeća izabranih na redovnim izborima traje četiri godine, dok mandat članova izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave izabranih na redovnim izborima. Gradsko vijeće odlučuje većinom glasova, ako je na sjednici nazočna većina članova Gradskog vijeća. O donošenju Statuta Grada, proračuna i godišnjeg obračuna, Poslovnika Gradskog vijeća, izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća. Gradsko vijeće odlučuje većinom glasova svih članova. Članovi Gradskog vijeća nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. Članovi Gradskog vijeća dužnost obavljaju počasno i za to ne primaju plaću već naknadu. Sjednice Gradskog vijeća su javne. Članu Gradskog vijeća mandat prestaje prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata u slučaju:  ako podnese ostavku koja je zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Gradskog vijeća i ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste  ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke  ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude  ako odjavi prebivalište s područja Grada, danom objave prebivališta  ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom njegovog prestanka  smrću

196

Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti Grada. Njegov mandat traje četiri godine. Gradonačelnik donosi Poslovnik o radu gradonačelnika. Gradonačelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada. Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnje izvješće o svom radu (do 31.ožujka tekuće godine za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godine, te do 30.rujna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine). Gradonačelnik ima zamjenika koji zamjenjuje gradonačelnika u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti. Gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika mandat prestaje po sili zakona: - danom podnošenja ostavke - danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti - danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca - danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen radi počinjenja kaznenog djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, Republike Hrvatske i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom - danom odjave prebivališta s područja Grada - danom prestanka hrvatskog državljanstva - smrću

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, utvrđenih zakonom i Statutom Grada, te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom prenijeti na Grad, ustrojavaju se upravna tijela Grada. Ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća. Upravna tijela se ustrojavaju kao upravni odjeli i službe. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje gradonačelnik. Upravna tijela su samostalna u okviru svoga djelokruga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovorni su gradonačelniku. Sredstva za rad upravnih tijela osiguravaju se u proračunu Grada.

Na području Grada Đurđevca osnovani su mjesni odbori, kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Na području grada Đurđevca mjesni odbori su:  mjesni odbor Centar – za dio naselja Đurđevac  mjesni odbor Peski – za dio naselja Đurđevac  mjesni odbor Ledine – za dio naselja Đurđevac  mjesni odbor Novo selo – za dio naselja Đurđevac  mjesni odbor Budrovac, za područje naselja Budrovac  mjesni odbor Čepelovac, za područje naselja Čepelovac  mjesni odbor Grkine, za područje naselja Grkine  mjesni odbor Mičetinac, za područje naselja Mičetinac  mjesni odbor Severovci, za područje naselja Severovci  mjesni odbor Sveta Ana, za područje naselja Sveta Ana

197

 mjesni odbor Suha Katalena, za područje naselja Suha Katalena  mjesni odbor Sirova Katalena, za područje naselja Sirova Katalena

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje četiri godine. Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo, i to neposredno tajnim glasovanjem . Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje Gradsko vijeće. Vijeće mjesnog odbora ima:  u mjesnom odboru koji ima do 500 stanovnika – 5 članova  u mjesnom odboru koji ima preko 500 stanovnika – 7 članova

Za djelatnost mjesnih odbora, u smislu osiguranja nužnih sredstava za njihovo poslovanje (minimalne administrativne i slične troškove), te za obavljanje povjerenih im poslova iz samoupravnog djelokruga Grada osiguravaju se sredstva u proračunu Grada.

Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koja pripadaju Gradu, čine imovinu Grada. Imovinom Grada upravljaju gradonačelnik i Gradsko vijeće u skladu s odredbama zakona i Statuta Grada pažnjom dobrog domaćina.

3.8.1.1. Gradski proračun Nakon rebalansa, trenutačno gradski Proračun Grada Đurđevca iznosi 24 milijuna kuna. Smatra se da je proračun ujednačen i najbliži realnom stanju, te se ističe da nije smanjivana plaća gradskim službenicima ali da se štedjelo na nekim kapitalnim investicijama. Ovakvo stanje se može pripisati općenitoj krizi u državi i svijetu, ali je namjera svih da se sa kapitalnim investicijama nastavi čim prilike budu dozvoljavale, jer su kapitalne investicije od ključnog značaja za razvoj grada.

198

Tablica br. 102.: Ostvareni prihodi i primici Proračuna od 2001. - 2005. Godine

OSTVARENO OSTVARENO OSTVARENO OSTVARENO OSTVARENO PRIHODI I PRIMICI 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

POREZ NA DOHODAK 3.678.604,00 3.694.892,00 3.669.697,00 4.021.009,73 4.135.148,88

POREZ NA DOBIT 188.770,00 180.245,00 214.257,00 160.355,02 775.949,63 POREZ NA PROMET NEKRETNINA 283.522,00 305.211,00 439.145,00 362.172,55 374.583,47

GRADSKI POREZI 380.863,00 543.745,00 530.320,00 509.303,02 386.295,50

1. UKUPNO POREZNI PRIHODI 4.531.759,00 4.724.093,00 4.853.419,00 5.052.840,32 5.671.977,48 POTPORE IZ DRŽ.PRORAČUNA ZA JVP - 2.339.608,00 2.078.475,00 3.121.383,00 3.272.851,84 TEKUĆE I KAPITALNE POTPORE 1.706.640,00 654.918,00 3.008.678,00 641.410,66 3.717.589,17

2. UKUPNO POTPORE 1.706.640,00 2.994.526,00 5.087.153,00 3.762.793,66 6.990.441,01 NAKNADA ZA EKSPLOA.MIN.SIROVINA 1.504.042,00 1.350.871,00 1.266.661,00 1.537.136,15 1.674.574,79 KOMUNAL. NAKN. I KOMUNAL. DOPRIN. 1.947.365,00 1.900.350,00 2.395.382,00 2.765.401,77 2.815.509,26 PRIHODI OD VLASTITE DJELATNOSTI 31.807,00 23.694,00 18.006,00 14.963,59 4.320,00

OSTALI NEPOREZNI PRIHODI 1.691.900,00 1.332.800,00 1.033.033,00 879.853,91 795.356,73 3. UKUPNO NEPOREZNI PRIHODI 5.175.114,00 4.607.715,00 4.713.082,00 5.197.355,42 5.289.760,78

I. Ukupno prihodi poslovanja 11.413.513,00 12.326.334,00 14.653.654,00 14.012.989,40 17.952.179,27 II Prihodi od prodaje nefin.imovine 316.548,00 37.945,00 462.070,00 3.437.086,26 649.829,73

PRIMICI OD POVRATA KREDITA 209.407,00 510.829,00 154.844,00 339.481,25 190.435,85 PRIMICI OD PRODAJE VRIJED.PAPIRA - 130.012,15 -

PRIMICI OD ZADUŽIVANJA - 1.191.115,00 - - -

III Ukupno primici 209.407,00 1.701.944,00 154.844,00 469.493,40 190.435,85

UKUPNO (I + II +III) 11.939.468,00 14.066.223,00 15.270.568,00 17.919.569,06 18.792.444,85

Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

199

Tablica br. 103.: Ostvareni prihodi i primici Proračuna od 2006. - 2010. godine

OSTVARENO OSTVARENO OSTVARENO OSTVARENO OSTVARENO PRIHODI I PRIMICI 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

POREZ NA DOHODAK 4.401.660,27 7.987.501,56 8.861.034,69 8.365.426,34 7.680.908,29

POREZ NA DOBIT 970.785,14 231,38 - - - POREZ NA PROMET NEKRETNINA 567.611,10 329.578,00 456.464,08 337.621,54 262.717,74

GRADSKI POREZI 370.473,71 497.138,71 517.375,25 370.909,51 379.481,62

1. UKUPNO POREZNI PRIHODI 6.310.530,22 8.814.449,65 9.834.874,02 9.073.957,39 8.323.107,65 TEKUĆE I KAPITALNE POTPORE 1.591.239,15 4.496.457,34 5.068.138,48 3.627.526,60 4.286.851,98

2. UKUPNO POTPORE 1.591.239,15 4.496.457,34 5.068.138,48 3.627.526,60 4.286.851,98 NAKNADA ZA EKSPLOA.MIN.SIROVINA 1.932.448,29 1.973.853,91 2.137.968,42 2.184.606,99 2.202.303,72 KOMUNAL. NAKN. I KOMUNAL. DOPRIN. 3.152.801,19 2.711.504,05 2.783.882,66 2.731.648,10 2.638.961,61 PRIHODI OD VLASTITE DJELATNOSTI 21.380,07 9.933,15 12.122,00 13.044,08 15.866,92

OSTALI NEPOREZNI PRIHODI 942.256,38 1.573.704,14 1.37.948,82 1.129.516,54 939.679,81 3. UKUPNO NEPOREZNI PRIHODI 6.048.885,93 6.268.995,25 6.301.921,90 6.058.815,71 5.796.812,06

I. Ukupno prihodi poslovanja 13.950.655,30 19.579.902,24 21.204.934,40 18.760.299,70 18.406.771,69 II Prihodi od prodaje nefin.imovine 479.621,18 1.382.079,23 430.486,94 530.440,80 415.530,21

PRIMICI OD POVRATA KREDITA 32.067,85 20.772,80 441.175,89 222.393,71 73.868,00 PRIMICI OD PRODAJE DIONICA I VL.UDJ. 50.001,00 - 286.000,00 - -

PRIMICI OD ZADUŽIVANJA 2.268.976,81 4.209.017,44 - 1.500.000,00 3.645.234,83

III Ukupno primici 2.351.045,66 4.229.790,24 727.175,89 1.722.393,71 3.719.102,83

UKUPNO (I + II +III) 16.781.322,14 25.191.771,71 22.362.597,23 21.013.134,21 22.541.404,73 Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

200

Tablica br. 104.: Izvršeni rashodi i izdaci Proračuna od 2001. - 2005. godine

IZVRŠENJE IZVRŠENJE IZVRŠENJE IZVRŠENJE IZVRŠENJE RASHODI I IZDACI 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Rashodi za zaposlene 4.251.061,00 5.744.349,00 5.501.744,00 6.539.523,40 6.941.156,40

Materijalni rashodi 2.558.626,00 4.459.721,00 3.961.097,00 4.463.349,31 4.798.900,51

Financijski rashodi 949.364,00 501.611,00 912.661,00 291.960,30 458.586,36

Subvencije - 40.000,00 40.000,00 - 0,00

Nakn. građ. i kućan. iz Proračuna 138.465,00 156.794,00 261.068,00 262.306,10 44.687,48

Tekuće i kapitalne donacije 1.036.789,00 1.272.982,00 933.492,00 1.401.799,89 1.302.886,84

UKUPNO RASHODI POSLOVANJA 8.934.305,00 12.175.457,00 11.610.062,00 12.958.939,00 13.936.217,59

RASHODI ZA NABAV.NEFIN.IMOV. 2.044.767,00 1.501.201,00 3.857.026,00 1.957.759,97 5.596.659,14

Izdaci za dane zajmove 411.000,00 587.833,00 170.500,00 12.271,38 52.000,00

Izdaci za otplatu primlj.zajmova 497.140,00 520.366,00 464.532,00 533.634,04 534.494,09

IZDACI ZA FINAN.IMOV. I OTPL.ZAJ. 908.140,00 1.108.199,00 635.032,00 545.905,42 586.494,09

UKUPNO RASHODI I IZDACI Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

Tablica br. 105.: Izvršeni rashodi i izdaci Proračuna od 2006. - 2010. godine

IZVRŠENJE IZVRŠENJE IZVRŠENJE IZVRŠENJE IZVRŠENJE RASHODI I IZDACI 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Rashodi za zaposlene 6.939.216,89 7.754.364,04 8.521.153,40 8.818.345,12 8.670.703,50

Materijalni rashodi 4.485.253,73 4.849.900,03 6.355.080,83 6.412.518,41 6.355.215,92

Financijski rashodi 217.333,85 276.252,54 569.464,53 339.508,53 371.739,94

Subvencije 73.000,00 264.157,08 371.681,40 324.980,58 255.378,53

Pomoći - - - 920.000,00 250.000,00

Nakn. građ. i kućan. iz Proračuna 397.329,36 397.100,24 781.955,46 630.344,52 517.548,37

Tekuće i kapitalne donacije 1.440.586,21 1.746.454,18 1.919.811,24 2.029.799,19 3.269.103,05

UKUPNO RASHODI POSLOVANJA 13.552.720,04 15.288.228,11 18.519.146,86 19.475.496,35 19.689.689,31

RASHODI ZA NABAV.NEFIN.IMOV. 5.115.103,03 10.173.739,82 7.902.392,27 3.881.366,94 3.151.796,19

Izdaci za dane zajmove 88.500,00 139.000,00 145.500,00 136.500,00 269.900,00

Izdaci za otplatu primlj.zajmova 536.714,05 685.694,15 659.543,26 648.219,06 2.122.872,90 IZDACI ZA FINAN.IMOV. I OTPL.ZAJ. 625.214,05 824.694,15 805.043,26 784.719,06 2.392.772,90

UKUPNO RASHODI I IZDACI 19.293.037,12 26.286.662,08 27.226.582,39 24.141.582,35 25.234.258,40 Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

201

Tablica br. 106., grafikon br. 62.: Izvori proračunskih prihoda i njihova raspodjela u 2011. godini Prihodi od poreza 9.207.500,00 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna 8.535.000,00 Prihodi od imovine 3.326.750,00 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 5.692.450,00 Ostali prihodi 107.800,00 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 2.783.000,00 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 3.870.000,00 Primici od zaduživanja 2.345.500,00 UKUPNO PRIHODI I PRIMICI (PLAN 2011.) 35.868.000,00

6,54% 25,67% 10,79% 7,76% 0,30% 15,87% 9,27% 23,80% Prihodi od poreza Pomoći iz proračuna Prihodi od imovine Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima Ostali prihodi Kazne, upravne mjere i ostali prihodi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine Primici od zaduživanja

Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

Tablica br. 107.: Proračunski rashodi u 2011. godini RASHODI

PREDSTAVNIČKA, IZVRŠNA I UPRAVNA TIJELA 4.564.500,00 UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO 10.749.000,00 STRUČNA SLUŽBA 10.922.000,00 UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE I STAMBENE DJELATNOSTI 9.632.500,00 UKUPNO 35.868.000,00 Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

202

Grafikon br. 63.: Proračunski rashodi u 2011. godini RASHODI

Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

Tablica br. 108., grafikon br. 64.: Proračunski prihodi 2010. godina (Novi plan) Prihodi od poreza 11.910.000,00 Pomoći iz proračuna 3.516.050,00 Prihodi od imovine 3.160.750,00 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 5.228.450,00 Ostali prihodi 2.413.645,72 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.055.000,00 Primici od zaduživanja 3.802.852,54 UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 31.086.748,26

12,23% 38,31% 3,39%

7,76% 11,31% 16,82% 10,17% Prihodi od poreza Pomoći iz proračuna Prihodi od imovine Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima Ostali prihodi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine Primici od zaduživanja

Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

203

Tablica br. 109., grafikon br. 65.: Proračunski rashodi 2010. godina (Novi plan)

PREDSTAVNIČKA, IZVRŠNA I UPRAVNA TIJELA 4.099.600,00 UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO 10.300.074,00 STRUČNA SLUŽBA 9.817.150,00 UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE I STAMENE DJELATNOSTI 6.214.250,00 UKUPNO 30.431.074,00

Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

Tablica br.110., grafikon br. 66.: Prihodi u 2009. Godini

11.731.671,60 Pomoći iz proračuna 3.627.526,60 Prihodi od imovine 2.331.675,27 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 3.626.891,19 Ostali prihodi 100.249,46 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 530.440,80 Primici od zaduživanja 1.722.393,71 UKUPNO PRIHODI I PRIMICI (PLAN 2009.) 23.670.848,63

2,24% 7,28% 49,56% 0,42% 15,32% 9,85% 15,32% Prihodi od poreza Pomoći iz proračuna Prihodi od imovine Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima Ostali prihodi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine Primici od zaduživanja

Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

204

Tablica br.111., grafikon br. 67.: Rashodi u 2009. godini

PREDSTAVNIČKA, IZVRŠNA I UPRAVNA TIJELA 4.257.369,29 UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO 5.383.925,24 STRUČNA SLUŽBA 7.838.195,66 UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE I STAMENE DJELATNOSTI 6.662.092,16 OSTVARENI MANJAK U 2009. GODINI U IZNOSU OD RAZLIKA (MANJAK) 1.294.887,21 UKUPNO 22.846.695,14

5,09% 16,74%

26,19% 21,17%

30,81%

PREDSTAVNIČKA, IZVRŠNA I UPRAVNA TIJELA UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO STRUČNA SLUŽBA UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE I STAMENE DJELATNOSTI OSTVARENI MANJAK U 2009. GODINI U IZNOSU OD RAZLIKA (MANJAK)

Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

Tablica br. 112., grafikon br. 68.: Prihodi u 2008. Godini

Prihodi od poreza 12.469.872,25 Pomoći iz proračuna 5.068.138,48 Prihodi od imovine 2.296.951,12 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 3.973.083,73 Ostali prihodi 31.887,05 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 430.486,94 Primici od zaduživanja 727.175,89 UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 24.997.595,46 2,91% 1,72% 0,13%

15,89% 9,19% 49,88% 20,27% Prihodi od poreza Pomoći iz proračuna Prihodi od imovine Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima Ostali prihodi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine Primici od zaduživanja

Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

205

Tablica br. 113., grafikon br. 69.: Rashodi u 2008. godini

PREDSTAVNIČKA, IZVRŠNA I UPRAVNA TIJELA 3.934.461,98 UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO 5.965.019,00 STRUČNA SLUŽBA 7.100.519,02 UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE I STAMENE DJELATNOSTI 10.383.915,27 OSTVARENI MANJAK U 2008. GODINI U IZNOSU OD RAZLIKA (MANJAK) 824.153,49 UKUPNO 26.402.610,90 13,95% 2,92% 21,15%

36,81%

25,17%

PREDSTAVNIČKA, IZVRŠNA I UPRAVNA TIJELA UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO STRUČNA SLUŽBA UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE I STAMENE DJELATNOSTI OSTVARENI MANJAK U 2008. GODINI U IZNOSU OD RAZLIKA (MANJAK)

Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

Tablica br. 114. , grafikon br. 70.: Prihodi u 2007. godini

Prihodi od poreza 11.102.189,20 Pomoći iz proračuna 4.496.457,34 Prihodi od imovine 2.132.927,63 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 4.109.301,53 Ostali prihodi 26.766,09 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.382.079,23 Primici od zaduživanja 4.229.790,24 UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 27.479.511,26 15,39% 5,03% 40,40% 0,10% 14,95% 7,76% 16,36% Prihodi od poreza Pomoći iz proračuna Prihodi od imovine Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima Ostali prihodi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine Primici od zaduživanja

Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

206

Tablica br. 115., grafikon br. 71.: Rashodi u 2007. godini

PREDSTAVNIČKA, IZVRŠNA I UPRAVNA TIJELA 3.735.551,76 UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO 4.807.805,54 STRUČNA SLUŽBA 6.360.227,60 UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE I STAMENE DJELATNOSTI 11.383.077,18 OSTVARENI VIŠAK U 2007. GODINI U IZNOSU OD RAZLIKA (VIŠAK) 1.192.849,18 UKUPNO 26.286.662,08

Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

Tablica br. 116., grafikon br. 72.: Prihodi u 2006. godini Prihodi od poreza 9.400.299,89 Pomoći iz proračuna 1.591.239,15 Prihodi od imovine 2.155.478,90 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 3.856.445,28 Ostali prihodi 36.961,75 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 479.621,18 Primici od zaduživanja 2.351.045,66 UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 19.871.091,81 11,83% 2,41% 47,31% 0,19%

19,41%

10,85% 8,01% Prihodi od poreza Pomoći iz proračuna Prihodi od imovine Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima Ostali prihodi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine Primici od zaduživanja

Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

207

Tablica br. 117., grafikon br. 73.: Rashodi u 2006. godini

PREDSTAVNIČKA, IZVRŠNA I UPRAVNA TIJELA 3.425.559,96 UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO 4.301.183,48 STRUČNA SLUŽBA 4.794.506,70 UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE I STAMENE DJELATNOSTI 6.771.786,98 OSTVARENI VIŠAK U 2006. GODINI U IZNOSU OD RAZLIKA (VIŠAK) 212.166,26 UKUPNO 19.505.203,38

1,09% 17,56%

34,72% 22,05%

24,58%

PREDSTAVNIČKA, IZVRŠNA I UPRAVNA TIJELA UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO STRUČNA SLUŽBA UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE I STAMENE DJELATNOSTI OSTVARENI VIŠAK U 2006. GODINI U IZNOSU OD RAZLIKA (VIŠAK)

Izvor: UO za gospodarstvo, financije i javne prihode

USPOREDBA GRADA ĐURĐEVCA SA NAJVEĆIM GRADOVIMA ŽUPANIJE

Grafikon br. 74.: Ukupan prihod trgovačkih društava po bivšim općinama za 2009. god. u mil. kn

7.000

6.000

5.000

4.000

3.000

2.000

1.000

0 Koprivnica Križevci Đurđevac

Izvor: FINA

208

Grafikon br. 75.: Dobit trgovačkih društava poslije oporezivanja po bivšim općinama za 2009. god. u mil. kn

160

140

120

100

0 Koprivnica Križevci Đurđevac

Izvor: FINA

Grafikon br. 76.: Broj zaposlenika kod trgovačkih društava u bivšim općinama sa stanjem na 31.12.2009.

12.000

10.000

8.000

6.000

4.000

2.000

0 Koprivnica Križevci Đurđevac

Izvor: FINA

Grafikon br. 77. : Broj zaposlenih po bivšim općinama sa stanjem 31.12.2009.

4000

3500

3000

2500

2000

1500

1000

500

0 Koprivnica Križevci Đurđevac

Izvor: FINA

209

Grafikon br. 78.: Jedinice lokalne samouprave u KKŽ prema koeficijentu fiskalnog kapaciteta

Izvor: FINA

Tablica br. 118.: Jedinice lokalne samouprave u KKŽ prema fiskalnom kapacitetu KOEFICIJENT UKUPNI PRIODI I PRIMICI FISKALNOG OPĆINA/GRAD PO STANOVNIKU U KN KAPACITETA ((2)/2.743) Molve 8.301 3,0 Kalinovac 5.697 2,1 Podravske Sesvete 5.167 1,9 Koprivnica 4.501 1,6 Novigrad Podravski 3.182 1,2 Legrad 2.936 1,1 Đurđevac 2.671 0,9 Gola 2.533 0,9 Križevci 2.439 0,9 Koprivnički Ivanec 2.169 0,8 Virje 1.968 0,7 Ferdinandovac 1.940 0,7 Drnje 1.887 0,7 Kalnik 1.755 0,6 Đelekovec 1.723 0,6 Gornja Rijeka 1.634 0,6 Novo Virje 1.534 0,5 Kloštar Podravski 1.310 0,5 Peteranec 1.021 0,4 Koprivnički Bregi 1.019 0,4 Sveti Ivan Žabno 897 0,3 Hlebine 850 0,3 Rasinja 749 0,3 Sokolovac 723 0,2 Sveti Petar Orehovec 507 0,2 Izvor: FINA

210

3.8.2. Državna uprava i institucije

Od institucija državne uprave u gradu su smješteni:  Ured državne uprave u Koprivničko - križevačkoj županiji, Ispostava u Đurđevcu  Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Koprivničko - križevačke županije, Ispostava u Đurđevcu  Ministarstvo financija, Porezna uprava Koprivnica, Ispostava Đurđevac  Državna geodetska uprava, Ispostava Đurđevac  Građevinska inspekcija  Veterinarska inspekcija  Poljoprivredna inspekcija  Agencija za plaćanje u poljoprivredi, Ispostava Đurđevac  Hrvatska poljoprivredno - savjetodavna služba, (Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu)  Općinski sud u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu  Prekršajni sud u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu  Policijska uprava Koprivničko - križevačka, Policijska postaja Đurđevac  Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ispostava Đurđevac  Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Ispostava Đurđevac  Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ispostava Đurđevac  FINA  Dom zdravlja Đurđevac  Centar za socijalnu skrb Đurđevac  HPA - Područna selekcijska služba

URED DRŽAVNE UPRAVE U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI, ISPOSTAVA U ĐURĐEVCU

U Ispostavi Ureda državne uprave u Đurđevcu obavljaju se upravni i stručni poslovi koji se odnose na gospodarstvo, imovinsko-pravne poslove, društvene djelatnosti te opću upravu

U Ispostavi u Đurđevcu ustrojeni su:

- Pododsjek za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove, - Pododsjek za društvene djelatnosti i opću upravu, - Odjeljak za opće i zajedničke poslove.

Pododsjek za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove.

Pododsjek za društvene djelatnosti i opću upravu obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na društvene djelatnosti i opću upravu.

211

Odjeljak za opće i zajedničke poslove obavlja opće, administrativne i pomoćno- tehničke poslove za potrebe Ispostave. U Uredu državne uprave, Ispostava Đurđevac zaposleno je 13 službenika od kojih dva sa VSS, četri sa VŠS i sedam sa SSS

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA, ISPOSTAVA ĐURĐEVAC

U ispostavi Državne geodetske uprave u Đurđevcu ustrojen je odjel za katastar nekretnina koji obavlja poslove iz članka 122. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Također obavljaju poslove iz djelokruga lokalne samouprave: osnovanje i vođenje katastra vodova, osnivanje i vođenje izvorne evidencije naselja, ulica i kućnih brojeva te određivanje kućnih brojeva. U odjelu za katastar nekretnina ustrojeni su: -Pododsjek za tehničku dokumentaciju -Pododsjek za katastarske poslove Nadležnost: Grad Đurđevac, prigradska naselja i okolne općine u krugu od 480km2 , 30 naselja, 27 063 stanovnika U Državnoj geodetskoj upravi, Ispostava Đurđevac zaposleno je 2 dipl. ing. geodezije, 2 ing. geodezije, 2 geodetska tehničara i 4 referenta za katastarske poslove. Razvojni petogodišnji plan Potpisan je ugovor o katastarskoj izmjeri Grada Đurđevca u svrhu obnove postojećih zemljišnih knjiga i uvođenje novog katastarskog aparata.To je jedan od temeljnih dokumenata i preduvjet za razvoj grada koji se radi u svrhu rješavanja nesređenih imovinsko-pravnih odnosa te neusklađenosti katastra i gruntovnice. Sređivanjem imovinsko- pravnih odnosa, imovina dobiva na cijeni i ubrzava se transakcija i razvoj nekretnina. Ove godine biti će proveden natječaj za odabir izvođača za izradu katastarske izmjere Grada Đurđevca.

GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA

Za obavljanje upravnih i stručnih poslova u građevinskoj inspekciji u Đurđevcu ustrojena je unutarnja ustrojstvena jedinica, Uprava gospodarenja vodama. Za obavljanje poslova Uprave gospodarenja vodama ustrojeni su slijedeći odjeli:  sektor državne vodopravne inspekcije, upravnog nadzora i za žalbeni postupak,  odjel državne vodopravne inspekcije  odsjek za vodno područje slivova Poslovi koji se obavljaju regulirani su Zakonom o vodama, članak 225 – 233. U građevinskoj inspekcije zaposlena je jedna osoba sa VSS.

212

MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA KOPRIVNICA, ISPOSTAVA ĐURĐEVAC

U Ispostavi porezne uprave Đurđevac obavljaju se poslovi zaprimanja poreznih prijava i mjesečnih izvješća, provjera njihove ispravnosti i unos podataka iz mjesečnih izvješća poreznih obveznika i poreznih prijava u jedinstvene baze podataka. U slučaju razreza poreza, doprinosa i drugih javnih prihoda izrađuju rješenje o utvrđenim obvezama poreza i doprinosa. Provode pripise, otpise i preknjiženja te rješavaju sporne uplate. Također obavljaju poslove ovrhe do zaključno s blokadom računa. U poreznoj upravi, Ispostava Đurđevac zaposleno je 8 upravnih referenta za poreze, 3 viša upravna referenta te 1 voditelj Ispostave.

OPĆINSKI SUD U KOPRIVNICI, STALNA SLUŽBA ĐURĐEVAC

U Općinskom sudu u Koprivnici – Stalnoj službi u Đurđevcu ustrojen je posebna sudska pisarnica u kojoj se zaprimaju građanski predmeti s područja nadležnosti prvenstveno stalne službe, a onda i matičnog suda. Predmeti se u radu dodjeljuju automatskom dodjelom sucima koji se tamo nalaze. Kazneni predmeti više se ne rješavaju u stalnoj službi već samo u matičnom sudu u Koprivnici. Ustrojen je i zemljišnoknjižni odjel za katastarske općine iz nadležnosti stalne službe. Stalna služba u Đurđevcu nadležna je za područje grada Đurđrvca i općina Fredinandovac, Kalinovac, Kloštra Podravski, Molve, Novo Virje i Virje. Ustalnoj službi trenutno su zaposlena 4 suca i 23 službenika i namještenika. Suci su dužnosnici sa završenom visokom stručnom spremom, dok službenici i namještenici imaju završenu VŠS, SSS i NSS.

PREKRŠAJNI SUD U KOPRIVNICI – STALNA SLUŽBA ĐURĐEVAC

U prekršajnom sudu Ispostava Đurđevac obavljaju se svi poslovi vezani uz suđenje u prekršajnim predmetima, kao i izvršenje prekršajnih sankcija, dok se poslovi sudske uprave obavljaju u Uredu predsjednika u matičnom sudu u Koprivnici. Područje nadležnosti u svim predmetima sa područja mjesne nadležnosti Prekršajnog suda u Koprivnici , time da se Stalnoj službi prvenstveno dodjeljuje u rad predmeti u kojima je prekršaj počinjen na području Grada Đurđevaca i pripadajućih općina. U Ispostavi Đurđevac zaposleno je jedanaest zaposlenika od toga tri sa VSS, jedan sa VŠS, šest sa SSS i jedan sa NŠS.

POLICIJSKA POSTAJA ĐURĐEVAC

Policijska postaja Đurđevac ima jedan upravni odjel čije poslove obavlja 15 zaposlenika. Od toga jedan zaposlenik ima visoki, a jedan viši stupanj obrazovanja. Ostali djelatnici imaju srednji stupanj obrazovanja.

213

Na području Grada Đurđevca djeluje Policijska postaja Đurđevac, koja obavlja poslove po referadama za:  Izradu osobnih iskaznica, izradu putovnica, prijavu i odjavu prebivališta, te boravišta građana  Izradu vozačkih dozvola  Registraciju vozila  Registraciju oružja, prijavu boravišta stranaca i državljanstvo  Vođenje poslova urudžbenog zapisnika  Vođenje skraćenog prekršajnog postupka

Navedene referade obavljaju poslove za stanovništvo općine Đurđevac, Ferdinandovac, Kalinovac, Novo Virje, Virje, Molve, Kloštar Podravski, te Podravske Sesvete.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ispostava Đurđevac pripada Odjelu za posredovanje, prema organizaciji Područnih službi Zavoda. U Ispostavi je trenutno zaposleno 5 osoba – 2 sa visokom stručnom spremom i tri sa srednjom stručnom spremom, odnosno 2 stručne savjetnice za zapošljavanje, 1 stručna suradnica za zapošljavanje, 1 Voditelj Odsjeka za administrativne poslove III vrste i 1 čistačica na pola radnog vremena. Poslovi kojima se bave su određeni Zakonom o posredovanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, te ostalim aktima i pravilnicima.

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

Ispostava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Đurđevcu osnovana je temeljem Statuta Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. U Ispostavi u Đurđevcu zaposlene su dvije djelatnice, jedna sa višom stručnom spremom, a jedna sa srednjom stručnom spremom. U Ispostavi se obavljaju slijedeći poslovi: - prijam stranaka i davanje osiguranicima osnovnih informacija i uputa u vezi s provedbom mirovinskog osiguranja i ostvarivanja prava - zaprimanje svih vrsta zahtjeva i podnesaka - kompletiranje zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja i prava na doplatak za djecu - zaprimanje i postupanje po svih vrstama prijava za vođenje matične evidencije te upisivanje radnog staža u radnu knjižicu - izdavanje različitih potvrda - prijave na zdravstveno osiguranje za korisnike mirovinskih primanja - kontrola podataka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja - stručno – administrativni i ostali poslovi, prema potrebi.

214

FINANCIJSKA AGENCIJA ZAGREB, PODRUŽNICA BJELOVAR, POSLOVNICA ĐURĐEVAC

Financijska agencija (FINA) pod ovim imenom djeluje od siječnja 2002. godine, ali iza sebe ima polustoljetnu poslovnu tradiciju. Nasljednica je Zavoda za platni promet (ZAP), odnosno još starije Službe društvenog knjigovodstva (SDK). Operativni se poslovi obavljaju kroz sustav koji se sastoji od četiri regionalna centra (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), podružnica, poslovnica i ispostava koje su povezane suvremenom informatičkom tehnologijom i locirane tako da jamče klijentima lak i brz pristup iz svakog dijela Hrvatske.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

U ispostavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Đurđevcu zaposleno je 5 djelatnika od kojih je jedna osoba sa visokom dok su ostale četiri sa srednjom stručnom spremom. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje obavlja poslove prijava i odjava sa Zavoda, zaprimanja zahtjeva za naknadu putnih troškova, refundaciju sredstava za bolovanje te reguliranje prava iz dopunskog osiguranja. Trenutno je u procesu informatizacija primarne zdravstvene zaštite u cijelosti (e – uputnice, e – recepti). Obzirom na ulogu Đurđevca, na području grada su, mrežom zdravstvene zaštite predviđene ustanove, uspostavljene – dom zdravlja, stomatološka ordinacija i 3 ljekarne. Dom zdravlja Koprivničko – Križevačke županije, Ispostava u Đurđevcu, nadležan je za područje Grada Đurđevca i općina Molve, Ferdinandovac, Kloštar Podravski, Podravske Sesvete, Kalinovac i Virje.U Domu zdravlja Koprivničko-križevačke županije, Ispostava Đurđevac, organizirane su sljedeće djelatnosti:

1. Opća/obiteljska medicina 2. Dentalna medicina 3. Zdravstvena zaštita žena 4. Zdravstvena zaštita predškolske djece 5. RTG i UZV 6. Fizikalna medicina i rehabilitacija 7. Patronažna zdravstvena skrb 8. Hitna medicina (provodi se dežurstvom)

U Ispostavi u Đurđevcu trenutno je zaposlen 51 radnik:

a) 9 radnika VSS b) 8 radnika VŠS c) 29 radnika SSS d) 5 radnika NKV

215

U Poslovnici Đurđevac zaposleno je 7 djelatnika – jedna osoba s visokom stručnom spremom, jedna sa višom stručnom spremom i pet djelatnika sa srednjom stručnom spremom, od kojih jedan djelatnik u Ispostavi Virje. Fina obavlja poslove gotovinskog i bez gotovinskog platnog prometa i poslove za državu (REGOS, sustav državne riznice, poslovi prisilne naplate).

Tablica br. 119.: Osnovni razvojni problemi i planovi u sektoru zdravstvene skrbi Razvojni problemi Razvojni planovi - neefikasan i preskup sustav - uvođenje sustava za upravljanje zdravstvenih usluga kvalitetom zdravstvenih usluga - loša kvaliteta zdravstvenih usluga - modernizacija Doma zdravlja - nezadovoljavajuća zdravstvena - integracija usluge prema hitnom usluga prema hitnom bolesniku bolesniku (bolje povezivanje - destimulirajuća zakonska regulativa prijavno – odjavne jedinice, hitne za privlačenje liječnika u manje pomoći, liječnika opće prakse, sredine bolničkog hitnog odjela) - promjena zakona u svrhu poticanja rada liječnika u manjim sredinama

3.8.3. Socijalna skrb

U sustavu socijalne skrbi na području grada Đurđevca djeluju: 2 staračka doma u Đurđevcu, u privatnom vlasništvu, „Dom za starije i nemoćne osobe Prelec-Kralj“ i „Dom za starije i nemoćne osobe „Pintarić“, starački dom „Čepelovac“ iz Čepelovca, te udomiteljska kuća „Mikuldaš“, također u privatnom vlasništvu. U sva tri udomiteljska doma u 2011. godini zaposleno je 8 radnika.

Socijalna skrb je djelatnost kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje one same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti. Obavljanje djelatnosti socijalne skrbi nadzire ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, a sredstva za financiranje osiguravaju se u državnom proračunu i u proračunu jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području centar djeluje. Centar za socijalnu skrb jedan je od sveukupno 3 centra u Koprivničko – križevačkoj županiji. Osnivač centra je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a centar ima ukupno 16 zaposlenih koji se dijele na administrativni i stručni dio.

Tablica br. 120.: Djelatnici Centra za socijalnu skrb Administrativni dio Stručni dio Stručna Naziv Broj Stručna Naziv Broj sprema posla zaposlenih sprema posla zaposlenih VSS Ravnateljica 1 VSS Pravnik 2 SSS Voditelj 1 VSS Socijalni 1 računovodstva pedagog

216

SSS Računovodstveni 1 VSS Psiholog 1 referent SSS Administrator 1 VSS Defektolog 1 Čistačica VSS Socijalni 3 (pola radnog 0,5 radnici VŠS 3,5 vremena) Izvor: Centar za socijalnu skrb travanj, 2011.

„Dom za starije i nemoćne osobe Prelec-Kralj“ počeo je sa radom 2002. godine. Udomiteljstvo je bila početna djelatnost kojom su se bavili, da bi se nakon toga odlučili na otvorenje doma, u kojem je najprije bilo 7-8 osoba, da bi se 2011. godine broj povećao na 10 udomljenih osoba.

„Dom za starije i nemoćne osobe „Pintarić“ je počeo sa radom 1.1.2010. godine kao udomiteljska ustanova, koja je kasnije prerasla u dom za starije i nemoćne osobe. Planovi doma: izgradnja objekta koji bi zadovoljavao potrebe većeg broja starih i nemoćnih osoba, čime bi se ujedno povećao i broj zaposlenih.

„Dom za starije i nemoćne osobe Čepelovac“ krenuo je sa radom u veljači 2010. godine. Plan doma je otvaranje tj. proširenje doma s kapacitetom za 10 osoba. Udomljene osobe su iz Kalinovca, Šemovaca, Donjeg Miholjca, te Đurđevca, a starosna dob koja prevladava je od 19 do 76 godina.

Udomiteljska kuća “Mikuldaš” počela je sa radom 1.1.2000. godine, a prvenstveno se bavi brigom za nepokretne osobe zbog čega je opremljen specijaliziranom, medicinskom opremom. Planovi kuće su proširenje iste do kapaciteta od 20 udomljenih osoba, za koje je napravljen program koji čeka povoljnije financijsko stanje.

Klub za starije osobe „Mariška“, koji na drugi (izvaninstitucionalni) način brine o 50 svojih članova na području grada Đurđevca kroz razne organizirane sadržaje (sportsko- rekreacijske, edukativne, kreativne, kulturne). Programi se provode u okviru programa Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i u okviru Županijskog programa. U oba programa Kluba „Mariška“ zaposleno je 36 osoba, uglavnom žena koje su educirane za uslugu koju pružaju, od kojih 2 (gerontodomaćice) rade u Đurđevcu.

Planira se izgradnja Doma za starije i nemoćne osobe u Đurđevcu, za čiju gradnju je otkupljena parcela preko puta stambene zgrade izgrađene poticajnom stanogradnjom, u Škurdijevoj ulici. Budući dom primao bi 150 umirovljenika. Cijena smještaja iznosila bi 4.200,00 kn. 40% iznosa je socijalnog karaktera u koji ulaze umirovljenici koji ili plaćaju dio smještaja ili su spremni mijenjati vlastitu imovinu za smještaj, dok je 60% ekonomskog karaktera (4.200,00 kn). Cilj je da grad Đurđevac postane depadansa Koprivničko-križevačke županije. Provedena je anketa među umirovljenicima, gdje je ustanovljeno da je njih 258 zainteresirano za smještaj u domu, od čega ih je 180 financijski podobno.

217

Tablica br. 121.: Usluge smještaja starijih i nemoćnih osoba u domovima na području grada Đurđevca u 2011. godini

BROJ NAZIV USTANOVE KAPACITET KORISNIKA BROJ SMJEŠTAJNI CIJENA ZA STALNI STALNOG ZAPOSLENIH KAPACITETI SMJEŠTAJA SMJEŠTAJ SMJEŠTAJA (sobe) Dom za starije i nemoćne osobe „Prelec- 12 10 3 6 2.800,00 – Kralj“ (privatni) 3.000,00 kn Dom za starije i 2.800,00 – nemoćne osobe 9 9 3 4 3.000,00 kn „Pintarić“ (privatni) Dom za starije i 1.800,00 – nemoćne osobe 4 4 1 2 2.880,00 kn „Čepelovac (privatni) Udomiteljska kuća 2.600,00 – „Mikuldaš“ (privatni) 15 6 2 4 3.000,00 kn – UKUPNO 40 29 9 16 Izvor: Centar za socijalnu u skrb travanj, 2011.

Tablica br. 122.: Osnovni razvojni problemi i planovi u sektoru socijalne skrbi Razvojni problemi Razvojne planovi - centralizirani sustav - decentralizacija sustava - nepostojanje doma za nezbrinutu - razvijanje raznih oblika skrbi o djeci djecu na đurđevačkom području i mladima (udomiteljstvo, centar za - nezadovoljavajući životni uvjeti podršku djeci i mladima, prihvatno Roma i njihova socijalizacija – stambena jedinica) - porast broja umirovljenika - organiziranje savjetovališta za - nedovoljni kapaciteti u staračkim različite dobne i problemske domovima skupine (radionice, predavanja, - nedovoljno stručnog osoblja za edukacije) njegu starih i nemoćnih osoba - poboljšanje uvjeta života Roma i potreba socijalizacije - izgradnja depadanse Doma za starije i nemoćne osobe Koprivnica u Đurđevcu - razvijanje različitih oblika izvaninstitucionalne skrbi o starijim osobama (pomoć u kući) - osposobljavanje njegovatelja/ica za starije i nemoćne osobe putem programa HZZ – a - uključivanje radno - sposobnih korisnika socijalne pomoći u program zapošljavanja i volontiranja

218

3.8.4. Odgoj i obrazovanje U Đurđevcu postoji jedan vrtić s 29 djelatnika u kojem je organiziran boravak i odgoj za 270 djece predškolskog uzrasta. Osnovna škola «Grgura Karlovčana» nalazi se u samom centru gradu, a sačinjavaju je i područne škole u 5 prigradskih naselja. U osnovnoj školi zaposleno je 80 djelatnika te ju pohađa 743 učenika. Nadalje, u gradu se nalaze sljedeće srednjoškolske ustanove: Gimnazija s 29 djelatnika koju polazi 200 učenika i Strukovna škola Đurđevac s 81 djelatnikom u kojoj se obrazuju 780 đaka te Glazbena škola koja ima 20-tak polaznika. Danas na području đurđevačke Podravine postoji potreba i za višim i visokim obrazovanjem koje bi se postiglo osnivanjem Pučkog otvorenog učilišta ili osiguravanjem adekvatnog prostora za djelovanje edukacijskih tvrtki. U tu svrhu vidi se dobra podloga za moguće razvijanje programa cijeloživotnog obrazovanja koje bi dodatno podiglo mogućnosti zapošljavanja u regiji te nudilo mogućnosti dodatne kvalifikacije i prekvalifikacije svima koji su spremni ulagati u svoje znanje.

3.8.4.1. Dječji vrtić «Maslačak» Dječji vrtić je ustanova koja brine o najmlađim građanima grada Đurđevca u dobi od 1 godine do polaska u školu. Predškolski odgoj u Đurđevcu ima tradiciju dužu od 40 godina. Vrtić je radio na raznim gradskim lokacijama sve do 1986. godine kada je izgrađen novi namjenski vrtić sa šest odgojnih skupina, a naknadno 1992. godine dograđen je jaslički prostor s četiri odgojne skupine. U redovan program vrtića uključeno je 275 djece, 30 djece pohađa program male škole, 20 djece pohađa igraonicu za djecu romske nacionalne manjine. Vrtić u rada sa djecom Romske nacionalne manjine nastoji kroz program motivirati roditelje da uključe svoju djecu, poticati ih na rano učenje hrvatskog jezika, socijalizirati djecu i educirati roditelje. U razdoblju od 10 godina broj romske djece kreće se u rasponu od 10 do 20 djece.

Grafikon br. 79.: Kretanje broja djece od 2001.-2011. godine

Tendencija kretanja broja djece

250 200 Broj djece 150 100 Broj djece iz

Broj Broj djece 50 prigradskih naselja 0

2001./02.2002./032003./04.2004./05.2005./06.2006./07.2007./08.2008./092009./10. Godine

Izvor: Dječji vrtić «Maslačak»

219

Pored redovitih sadržaja, Dječji vrtić "Maslačak" organizira niz drugih aktivnosti za djecu, kao što su radionice engleskog jezika, kompjutorska grupa, dramska grupa, ekološka grupa, zbor, ritmička grupa, proslave rođendana, prepoznavanje i rad s darovitom djecom te tenis i nogomet.

Grafikon br. 80.: Broj djece uključenih u izborni program Dječjeg vrtića

Izvor: Dječji vrtić «Maslačak»

Veliku pažnju Dječji vrtić polaže kvaliteti odgojno-obrazovnog procesa, primjeni suvremenog kurikuluma i stalnoj edukaciji svih djelatnika. Svatko od 29 zaposlenika iz svog djelokruga rada, uz pomoć vanjskih suradnika: psihologa, defektologa i logopeda nastoji djeci osigurati sretno djetinjstvo, siguran boravak, razvoj pozitivne slike o sebi, uvažavanje različitosti.

Tablica br. 123.: Prikaz broja zaposlenih i stupanj obrazovanja Godina Broj zaposlenih Ukupno VSS VŠS SSS Volonteri 2001./02. 1 8 15 - 24 2002./03. 1 8 15 - 24 2003./04. 1 10 14 - 25 2004./05. 1 10 15 - 26 2005./06. 1 11 13 - 25 2006./07. 1 13 10 - 24 2007./08. 1 15 8 5 29 2008./09. 1 15 8 5 29 2009./10. 1 15 8 5 29 Izvor: Dječji vrtić «Maslačak»

Dječji vrtić "Maslačak", posebno je prepoznatljiv po tome što u ponudi ima i dva otvorena bazena prilagođena predškolskoj dobi, te novoizgrađeni teniski teren što osigurava kvalitetan ne samo odgojni nego i motorički razvoj djece. Djeci su na raspolaganju moderno opremljene sobe sa suvremenom didaktikom te dvije dvorane za tjelesni odgoj, od kojih je jedna pretvorena u učionicu zbog nedostatka prostora.

220

Razvojni planovi dječjeg vrtića: uređenje tavanskog prostora u djelu jaslica. Novim uređenjem dobio bi se dodatni prostor za dvije odgojne skupine i osiguralo mjesto svakom djetetu u nekom od programa vrtića. Tablica br. 124.: Osnovni razvojni problemi i planovi u sustavu predškolskog odgoja Razvojni problemi Razvojni planovi - nedostatak kapaciteta - uređenje tavanskog prostora - problem socijalizacije romske djece dječjeg vrtića (dodatni prostor za prije njihova polaska u osnovnu dvije odgojne skupine) školu - podizanje kvalitete odgojno- obrazovnog procesa - pomoću stručnog osoblja svakom djetetu osigurati sretno djetinjstvo, siguran boravak, razvoj pozitivne slike o sebi i poticanje uvažavanja različitosti - socijalizacija romske djece poticanjem ranog učenja hrvatskog jezika

3.8.4.2. Osnovna škola Grgura Karlovčana U Đurđevcu od 1925. godine djeluje samostalna osnovna škola, a 1963. godine sagrađena je nova školska zgrada sa svim potrebnim sadržajem. Osnovna škola u Đurđevcu danas broji oko 700 učenika (od kojih je 12% Romske nacionalne manjine), 68 učitelja, te 17 tehničko administrativnog osoblja. Nastava se odvija u dvije smjene, no krajem ove godine školska nastava će se odvijati jednosmjenski. Osnovna škola Grgura Karlovčana ima 21 moderno opremljene učionice sa 31 razrednim odjelom, na tri kata te 6 specijaliziranih učionica u kojima se održava nastava fizike, kemije, likovne kulture, glazbene kulture, tehničke kulture te informatike. Škola ima restoran za učenike, školsku kuhinju i školsku knjižnicu. Školska knjižnica osnova je 1963. godine te danas broji 1400 naslova nastavničkog fonda i 4900 naslova učeničkog fonda.

221

Tablica br. 125.: Broj upisnih učenika (2001.-2010.godine) u Osnovnu školu Grgura Karlovčana i razrednim odjelima

Školska Iz grada Đurđevca Iz prigradskih Romi Ukupno Broj godina naselja razrednih odjela 2001./02. 639 119 49 758 29 2002./03. 618 123 52 741 29 2003./04. 620 129 56 749 30 2004./05. 630 125 63 755 30 2005./06. 623 110 76 733 30 2006./07. 626 113 76 739 30 2007./08. 609 102 86 711 29 2008./09. 602 99 92 701 29 2009./10. 579 99 98 678 30 2010./11. 570 99 96 669 31

Izvor: Osnovna škola Grgura Karlovčana

U razdoblju od 2001. do 2010. godine smanjio se broj upisanih učenika u Osnovnu školu Grgura Karlovčana. Na temelju grafa koji prikazuje broj zaposlenih i stupanji obrazovanja u Osnovnoj školi možemo zaključiti da se povećao broj visokoobrazovanih djelatnika.

222

Grafikon br. 81.: Broj zaposlenih u Osnovnoj školi Grgura Karlovčana (2001. - 2010. godine)

40 35 VSS 30 25 VŠS Broj zaposlenih 20 SSS 15 NSS 10 5 0 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Godine

Izvor: Osnovna škola Grgura Karlovčana

U sastavu matične škole u Đurđevcu djeluju i područne škole u prigradskim naseljima Mičetincu, Čepelovcu, Budrovcu i Sirovoj Kataleni, te područna škola za djecu sa posebnim potrebama koja se nalazi u Đurđevcu. Na temelju podataka iz tablice za razdoblje od 2001. do 2010. godine, broj učenika u matičnim školama u Budrovcu, Mičetincu i Sirovoj Kataleni se smanjio, dok se u Čepelovcu povećavao. Također se kroz razdoblje od deset godina povečava broj učenika u školi s posebnim programom.

Tablica br. 126.: Broj upisnih učenika (2001.-2010.godine) u Područne škole Školska Budrovac Čepelovac Mičetinac Sirova Katalena Posebni program godina (učenici+ (učenici+ (učenici+ (učenici+ (učenici+ razredni odjel+ razredni odjel+ razredni odjel+ razredni odjel+ razredni odjel+ broj broj broj broj broj zaposlenih) zaposlenih) zaposlenih) zaposlenih) zaposlenih) 2001./02. 17+2+2 8+1+1 7+1+1 12+1+1 39+5+6 2002./03. 15+2+2 6+1+1 7+1+1 10+1+1 35+5+6 2003./04. 5+1+1 0+0+0 11+1+1 11+1+1 32+5+6 2004./05. 6+1+1 4+1+1 8+1+1 14+1+1 37+5+6 2005./06. 8+1+1 6+1+1 8+1+1 18+1+1 37+5+6 2006./07. 10+1+1 9+1+1 8+1+1 10+1+1 39+5+6 2007./08. 7+1+1 9+1+1 4+1+1 16+2+2 39+5+6 2008./09. 8+1+1 12+1+1 7+1+1 14+1+1 37+5+6 2009./10. 7+1+1 12+1+1 7+1+1 7+1+1 38+5+6 2010./11. 10+1+1 11+1+1 6+1+1 10+1+1 40+5+7 Izvor: Osnovna škola Grgura Karlovčana

Učenici osnovne škole redovito sudjeluju na državnim i županijskim natjecanjima, gdje su do sada stekli veliki broj priznanja i zauzeli visoka mjesta među svojim vršnjacima iz drugih škola. U cilju poboljšanja uspjeha učenja i kvalitetnijeg odgojno- obrazovnog rada, od 1998. godine u školi se njeguje projektna nastava i na taj način učenici postaju nositelji nastavnog rada, aktivno sudjeluju svim etapama rada i postaju kreatori

223

aktivnosti u školi. 1998. godine Osnovna škola Grgura Karlovčana proglašena je europskom Eko – školom i to među prvih 20 u Republici Hrvatskoj. Osnovnu školu Grgura Karlovčana također pohađa oko 90-ak učenika romske nacionalne manjine od kojih čak 85% uspješno završi školovanje. Od ove godine Osnovna škola obogačena je za jednog novog zaposlenika Romske nacionalne manjine koji će pomoći u socijalizaciji malih Roma.

Grafikon br. 82.: Broj upisanih Roma u Osnovnu školu Grgura Karlovčana

Izvor: Osnovna škola Grgura Karlovčana

Na nekadašnjem sportskom igralištu Osnovne škole izgrađena je sportska dvorana površine 1700 m2 koja može primiti 600 gledatelja. Dvorana ima teren za igranje košarke, odbojke, rukometa, nogometa, te za borilačke sportove, fitness i za svakodnevno održavanje tjelesne nastave. Izgradnja sportske dvorane prvenstveno je zbog povećanog broj učenika u školi, iskazane potrebe za nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, športskim aktivnostima školskih športskih klubova, športskih udruga i klubova lokalne zajednice i potreba stanovništva za unapređenjem tjelesne i zdravstvene kulture te za organizaciju kulturnih zbivanja i manifestacija pojedinih područja i lokalne sredine.

Razvojni planovi Osnovne škole Grgura Karlovčana 2011. godine - Adaptacija školske kuhinje OŠ Grgura Karlovčana 2012.godine - Promjena krovišta zgrade OŠ Grgura Karlovčana 2013. godine – Obnova žljeba na područnoj školi Mičetinac U planu je izgradnja bio centralnog toplinskog sustava grijanja za dječji vrtić "Maslačak", Strukovnu školu i sportsku dvoranu, Dom kulture te Osnovnu školu i dvoranu kojim bi se smanjili troškovi grijanja u svim ustanovama. Zbog starosti i vidljivih znakova dotrajalosti u planu je također postavljanje termoizolacije i obnova stolarije na cijeloj zgradi.

224

Tablica br. 127.:Potrošnja plina u Osnovnoj školi Grgura Karlovčana Godina Potrošnja plina u m3 Iznos u kunama 2006. 55.601 110.089,98 2007. 54.697 111.581,88 2008. 57.923 118.162,92 2009. 56.652 138.797,04 2010. 65.785 218.406,02 Izvor: OŠ Grgura Karlovčana

3.8.4.2.1. Osnovna glazbena škola U organizaciji grada Đurđevca i Glazbene škole «Vatroslav Lisinski» iz Bjelovara u Đurđevcu je u studenom 2004. godine osnovana Ispostava glazbene škole u Đurđevcu. Uz redoviti predmet solfeggio djeca iz đurđevačke Podravine mogu učiti svirati tri instrumenta: klavir, gitaru i trubu. Škola već sedmu godinu održava nastavu u improviziranim prostorima Doma kulture sa željom dobivanja vlastitog prostora kao jednog od preduvjeta uvođenja škole u sustav i financiranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. U lipnju 2011. godine Vlada RH donijela je Odluku o donošenju mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja kojom je odobrila osnivanje Osnovne glazbene škole u Đurđevcu. Lokacija za izgradnju glazbene škole je predviđena u centru grada gdje bi se rekontruirala postojeća zgrada koju trenutno koristi Gradska udruga invalida, a koja bi dobila potpuno prilagođenu prostoriju u istom prostoru. Na donjem katu zgrade održavala bi se nastava za predmet solfegio ili bi se taj dio zgrade koristio za ljetne koncerte na otvorenom. Na gornjem katu u dograđenom dijelu zgrade uredile bi se prostorije za individualnu nastavu. Projekt izgradnje glazbene škole dobio je Potvrdu za Glavni projekt koja je izdana 2009. godine.

3.8.4.3. Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva Dugogodišnja želja mještana Đurđevca i obližnjih mjesta ostvarila se 1963. ujesen kada je Općinska skupština donijela odluku o osnivanju gimnazije u Đurđevcu zajedno sa Općinskim Savjetom za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu. Odgovarajući nastavni prostor za gimnaziju pedagoškog smjera osiguran je u novoj školskoj zgradi OŠ «Grgur Karlovčan». Danas u školskoj zgradi djeluju dvije škole: Strukovna škola Đurđevac sa više usmjerenja i učenicima iz šireg područja đurđevačke Podravine te Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac. Od 2002. godine uz odjeljenja opće gimnazije otvara se i kombinirano odjeljenje matematičkog i jezičnog smjera gimnazije, što bi trebalo učenicima dati mogućnost da birajući jedan od programa mogu više vremena posvetiti prirodoslovnom ili društvenom smjeru, već prema vlastitim sklonostima i željama. Nastava se izmjenjuje u prijepodnevnom i poslijepodnevnom turnusu svakih četrnaest dana. Prostor koji učenici i zaposlenici Gimnazije koriste je slijedeći: - učionica za informatiku – samostalno - učionica za fiziku i kemiju – samostalno - učionice zajedno sa Strukovnom školom (17)

225

- kabineti zajedno sa Strukovnom školom (12) - športska dvorana zajedno sa Strukovnom i Osnovnom školom - knjižnica- samostalno - zbornica- zajedno sa Strukovnom školom - 3 kancelarije ( za ravnateljicu, za pedagoginju, za tajnicu i računovođu) - samostalno

Grafikoni br. 83., 84., 85.: Upisani učenici iz Đurđevca i prigradskih naselja i šireg đurđevačkog područja i zaposleni nastavnici u Gimnaziji dr. Ivana Kranjčeva

Broj upisanih učenika iz grada Đurđevca i prigradskih naselja 160 140 120 100 80 Grad Đurđevac 60 Prigradska naselja 40 20

0 Broj Broj upisanih učenika

2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. Godina

100% 90% 80% Pitomača 70% Molve/Novo Virje 60% Virje/Šemovci 50% Ferdinandovac 40% 30% Kalinovac 20% Podravske Sesvete 10% Kloštar Podravski 0% 2005./06. 2007./08. 2009./10. Đurđevac Godina

226

Broj zaposlenih prema stručnoj spremi

30 Broj nastavnika VSS 25 20 Broj nastavnika 15 APSOLVENT 10 5 Ostali

Broj Broj zaposlenih 0 zaposleni VSS Ostali zaposleni VŠS 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. Ostali Godina zaposleni SSS

Izvor: Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva

3.8.4.4. Strukovna škola Đurđevac Zbog pada interesa za gimnazijski program i potrebe gospodarstva 1971. godine uvodi se obrazovanje za obrtnička zanimanja u strojarstvu, obradi drva i elektrotehnici. To su bila trogodišnja zanimanja automehaničara, stolara i elektroničara.

Sredinom 80-tih godina počinje i uvođenje novih programa-frizeri. 1993. godine Odlukom Skupštine općine Đurđevac dolazi do osnivanja Strukovne škole Đurđevac i Gimnazije Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac. Strukovna škola Đurđevac tada ima 40 zaposlenika i preuzima imovinu na upravljanje. Uvidjevši da razvoj društva i tehnologije traži prilagođavanje, okrećemo se potrebama gospodarstva, te željama i potrebama učenika i roditelja.

Uvode se nova zanimanja, mijenja se struka upisa, tako da danas preko 40% učenika školujemo za programe tehničara u četverogodišnjim zanimanjima.

Danas imamo 32 odjela sa 741 učenikom u sljedećim zanimanjima: tehničar za elektroniku, tehničar za računalstvo, tehničar za mehatroniku, komercijalist, ekonomist, strojobravar, autolimar, instalater grijanja i klimatizacije, automehaničar, autoelektričar, elektroničar mehaničar, stolar, kuhar, konobar, vozač motornog vozila, frizer, kozmetičar i pomoćni kuhar i slastičar.

Tablica br. 128.: Broj učenika iz Đurđevca, prigradskih naselja i okolnih mjesta

Broj Sirova upisanih Razredni Sv. Kata- Budro- Čepelo Mičeti- Kopri- Kalino Šk.god. učenika odjeli Đurđevac Ana lena vac -vac nac vnica -vac Romi 2001/02 684 27 115 1 5 1 6 0 52 19

2002/03 746 26 132 2 5 4 4 3 65 21 2003/04 773 26 130 1 6 9 3 4 61 22 2004/05 813 29 129 5 8 10 7 8 55 27 2005/06 806 31 142 4 9 15 11 8 42 25 2006/07 772 31 136 2 6 11 13 10 39 23 BILI HRVATI 2007/08 730 31 131 2 4 11 11 7 39 24

227

2008/09 771 32 138 1 5 13 11 5 36 25 2009/10 780 32 135 3 7 13 8 3 32 25 11 2010/11 741 32 130 3 7 11 6 2 22 37 12 Izvor: Strukovna škola Đurđevac

Tablica br. 129.: Broj učenika po upisanim zanimanjima Godina Automehaničar Autoelektričar Autolimar Ekonomist Elektroničar- mehaničar 2003./04. 15 6 3 - 17 2004./05. 18 10 5 - 17 2005./06. 5 5 7 36 17 2006./07. 4 13 - 36 11 2007./08. 14 4 - 33 11 2008./09. 15 1 - 32 9 2009./10. 10 9 - 29 10 2010./11. 14 8 - 28 11 Izvor: Strukovna škola Đurđevac

Tablica br. 130.: Broj učenika po upisanim zanimanjima Godina Frizer Instalater Komercijalist Konobar centralnog grijanja 2003./04. 34 3 34 15 2004./05. 33 3 24 12 2005./06. 32 3 - 9 2006./07. 12 4 - 2 2007./08. 15 5 - 6 2008./09. 22 3 - 6 2009./10. 18 9 - 9 2010./11. 22 11 - 8 Izvor: Strukovna škola Đurđevac

Tablica br. 131.: Broj učenika po upisanim zanimanjima Godina Kozmetičar Kuhar Pomoćni kuhar Stolar Vozač motornog i slastičar vozila 2003./04. - 23 9 10 30 2004./05. - 24 9 9 34 2005./06. - 22 4 4 26 2006./07. 10 14 2 3 36 2007./08. 12 22 6 4 30 2008./09. 13 19 2 7 33 2009./10. 11 21 0 6 32 2010./11. 10 12 8 6 28 Izvor: Strukovna škola Đurđevac

228

Tablica br. 132.: Broj učenika po upisanim zanimanjima Godina Strojobrav Tehničar za Tehničar za Tehničar za ar elektroniku mehatroniku računalstvo 2003./04. 7 16 13 30 2004./05. 13 24 11 30 2005./06. 5 39 11 45 2006./07. 15 29 20 32 2007./08. 8 20 12 33 2008./09. 14 23 18 32 2009./10. 10 22 19 27 2010./11. 11 19 0 28 Izvor: Strukovna škola Đurđevac

Tablica br. 133.: Prostorni uvjeti Strukovne škole Đurđevac Vrsta prostora Broj Površina (m²) Knjižnica 1 120 Sportska dvorana 1 1992 Učionica – 17 1088 nespecijalizirana Učionica – specijalizirana 6 270 Laboratorij 6 257 Radionica 1 62 Nastavnički kabinet 12 251 Sanitarni čvor 5 114 Informatička učionica 3 144 Izvor: Strukovna škola Đurđevac

Tablica br. 134.: Potrošnja plina u Strukovnoj školi Đurđevac Brojilo 1.1. 2010. Brojilo 1.1. 2011.

Škola 1320480 m3 1428560 m3

Kuhinja, frizerski salon 1850 m3 2124 m3 Izvor: Strukovna škola Đurđevac

Po broju zaposlenih, Strukovna škola Đurđevac najveća je srednja škola u Koprivničko- križevačkoj županiji.

229

Grafikon br. 86.: Zaposleni prema stručnoj spremi

70 60

50 VSS 40 VŠS

30 SSS Zaposleni 20 NSS 10

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Godina

Izvor: Strukovna škola Đurđevac

Tlocrtna površina Sportske dvorane Strukovne škole:

1. 40 x 25 m – maksimalni kapacitet gledališta 720 sjedećih mjesta 2. 40 x 20 m – maksimalni kapacitet gledališta 1200 sjedećih mjesta

-ako postoji potreba za dodatnim prostorom, tada se uz prostor borilišta (40 x 25 m) može osigurati dodatna 2 prostora na tribinima veličine 13 x 5 m, ali tada nema sjedećih mjesta za gledatelje

Cijela dvorana (40 x 25 m) djeljiva je u tri zasebna prostora.

Kao prateće prostorije dvorana ima slijedeće:

1. 6 svlačionica (5 x 3 m), svaka sa sanitarnim čvorom, a dvije svlačionice koriste zajedno prostor za tuširanje – svaka svlačionica može primiti do 15- ak osoba 2. dvoranu za sastanke (5 x 3 m) koja ima 10-ak sjedećih mjesta

Tablica br. 135.: Osnovni razvojni problemi i planovi obrazovnog sustava Razvojni problemi Razvojne planovi - stalni nedostatak prostora i - stvaranje uvjeta za jednosmjenski nedovoljna opremljenost učionica u rad u osnovnoj i srednjim školama osnovnoj, srednjoj školi i gimnaziji - opremanje učionica i dogradnja - nezadovoljavajuće opremljene dodatnih prostora nužnih za učionice za praktičnu nastavu u kvalitetno održavanje nastave srednjoj školi - adaptacija školske kuhinje, promjena krovišta, obnova stolarije i fasade zgrade osnovne škole

230

- osnivanje podružnice Pučkog otvorenog učilišta Križevci (program za voćare, vinogradare i podrumare) - izgradnja sustava grijanja na bioenergiju za odgojno-obrazovne ustanove

3.8.5. Kultura Organizacijom kulturnog života u Đurđevcu bave se Gradska knjižnica, Gradski muzej, Centar za kulturu, KUD „Petar Preradović„, a uz njih u raznim oblicima društvenog života sudjeluje 80-tak registriranih udruga.

3.8.5.1. Gradska knjižnica Đurđevački korijeni knjižničarstva, odnosno organiziranog čitanja, datiraju iz 1876. godine. U novijoj povijesti knjižnica je uvijek bila u sastavu neke ustanove (Narodno sveučilište, Centar za kulturu) da bi se 2001. godine osamostalila i od tada djeluje kao Gradska knjižnica čiji je osnivač Grad Đurđevac. Danas je ona afirmirano središte kulturnog, informacijskog i kreativnog života Đurđevca koje obuhvaća 450 m2 suvremeno opremljenog prostora. Brojne aktivnosti odvijaju se kroz nekoliko odjela i djelatnosti:  Odjel za odrasle  Studijski odjel  Čitaonica  Dječji odjel  Kutak za mlade Sve aktivnosti osmišljavaju i provode 4 djelatnice Gradske knjižnice, od kojih su dvije sa visokom stručnom spremom (profesorice i diplomirane knjižničarke), a dvije sa srednjom stručnom spremom (pomoćne knjižničarke). Svake godine novim sadržajem i uslugama Gradska knjižnica postaje sve pristupačnija svojim korisnicima i više nije samo mjesto gdje se dođe vratiti posuđena knjiga ili uzeti nova, već mjesto za različita kulturna zbivanja. Godine 2009. osnovan je Klub ljubitelja knjiga, čiji članovi mogu biti svi članovi Gradske knjižnice.

Tablica br. 136.: Broj članova Gradske knjižnice

Godina 2008. 2009. 2010.

Broj članova 1462 1451 1462 Izvor: Gradska knjižnica, Đurđevac, 2011.

Iako je članarina gotovo simbolična, 100 kuna godišnje, a za studente i umirovljenike 80 kn, i dalje je tendencija da ljudi čekaju Mjesec hrvatske knjige, kako bi

231

od 15. listopada do 31. siječnja čitali besplatno, jer je u Mjesecu hrvatske knjige učlanjenje besplatno, a to članstvo traje do 31. siječnja sljedeće godine.

Knjižnica je danas potpuno informatizirana i posjeduje 10 računala s kojih korisnici mogu pristupiti internetu te fond od oko 46.000 knjiga. Nabavu knjiga financira Grad Đurđevac, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Koprivničko – križevačka županija, Gradska knjižnica Đurđevac, kao i pojedinci i ustanove sa svojim donacijama.

Grafikon br. 87.: Kretanje prihoda Gradske knjižnice po izvorima od 2007. do 2010.

1.400.000,00

1.200.000,00

1.000.000,00 Donacije 800.000,00 Ministarstvo Županija 600.000,00 Grad Đurđevac Članarina Vrijednostkn u 400.000,00

200.000,00

0,00 2007. 2008. 2009. 2010. Godina

Izvor: Gradska knjižnica, Đurđevac, 2011.

U razdoblju od 2007. do 2010. godine, prihodi knjižnice su smanjeni za više od 400.000 kuna dok je broj aktivnosti i događaja ostao isti. Razlog smanjenih sredstava je smanjenje sredstava od Ministarstva i Županije koje su u 2010.g. u odnosu na 2007. godinu smanjena za više od 2/3, odnosno sredstva Ministarstva kulture smanjena su sa 314.000 kn na 100.000 kn te sredstva Županije sa 255.000 kn na 62.980 kn.

232

Grafikon br. 88.: Rashodi Gradske knjižnice

1.400.000,00 Rashodi za nabavu 1.200.000,00 knjiga i ostalo 1.000.000,00 Rashodi za nabavu 800.000,00 opreme Rashodi za nabavu 600.000,00 nefinancijske imovine 400.000,00 Financijski rashodi 200.000,00 0,00 Materijalni rashodi 2007. 2008. 2009. 2010. Godine Rashodi za zaposlene

Izvor: Gradska knjižnica, Đurđevac, 2011.

Sa smanjivanjem prihoda smanjivali su se i rashodi. Rashodi su se u 2010. godini smanjili u odnosu na 2007. godinu za gotovo 500.000, kuna što nije utjecalo na smanjenje rashoda za zaposlene, materijalne rashode ni rashode za nabavu knjiga koji su sudjelovali u ukupnim rashodima sa najvećim postotkom. Knjižnica je pretplaćena na pedesetak naslova periodike, što tjednika i mjesečnika, što stručnih časopisa. Nakon stručne obrade, tj. klasifikacije u knjigama inventara, knjige, CD-i i DVD-i se unose u računalnu bazu, tako da od 2003. godine Gradska knjižnica Đurđevac ima i inventarske knjige i u računalnom obliku. Računalne kataloge moguće je pretraživati u knjižnici i putem Internata na stranici www.knjiznica- djurdjevac.hr kao i digitalizirane zavičajne novine Đurđevački vjesnik, Podravac i Novi Podravac. Internet stranice Gradske knjižnice moguće je posjetiti od 2003. godine dok je Novinstvo Đurđevca digitalizirano prošle godine. Pored osnovne djelatnosti, nabave, čuvanja i posuđivanja knjiga, Knjižnica sve više postaje središte kulturnog i informativnog života u Đurđevcu. Uz književne susrete, tribine, promocije knjiga, obilježavanja značajnih obljetnica u zavičaju, Republici Hrvatskoj i svijetu, značajna je djelatnost edukativnog sadržaja održavanja radionica na dječjem odjelu.

233

Grafikon br. 89.: Događanja u knjižnici

140 120 Događanja 100 za odrasle 80 60 40 Događanja 20 za djecu 0 2008. 2009. 2010. GODINA

Izvor: Gradska knjižnica, Đurđevac, 2011.

Investicije koje su planirane za budućnost su ugradnja dizala koja bi invalidnim osobama omogućila pristup Gradskoj knjižnici te time pozitivno utjecala na kvalitetu života i mogućnost sudjelovanja na brojnim kulturnim događanjima. Druga investicija je proširenje Knjižnice na dodatnih 100 m2 čime bi se otvorile dodatne mogućnosti za organiziranje novih aktivnosti i sadržaja. Osim kapitalnih investicija koje iziskuju veća sredstva, Knjižnica planira u sklopu svoje zavičajne aktivnosti, izdati Opis i rječnik đurđevečkoga kajkavskoga govora, ali i sudjelovati u izdavanju Monografije Đurđevca. U planu je uobičajene aktivnosti dopuniti programima poticanja nacionalnih manjina na posjet knjižnici te im omogućiti posudbu i korištenje literature na materinjem im jeziku. Sličan program je i kupnja literature na Brailleovom pismu za slijepe i slabovidne osobe kao i računala s posebnom opremom za slijepe te broj elektroničkih povećala za slabovidne.

3.8.5.2. Centar za kulturu Današnji dom kulture Grada Đurđevca sagrađen je 1980. godine kao multimedijiski prostor za održavanje kulturnih, obrazovanih i drugih javnih programa. Od 1997. godine, odlukom Gradskog Vijeća Grada Đurđevca, ovim objektom upravlja Centar za kulturu Đurđevac. Centra za kulturu raspolaže prostorima Galerije Stari grad te Doma kulture u Đurđevcu. Centar za kulturu je ustanova koja se sastoji od dvije jedinice, muzejsko-galerijske i kulturno-informativne i administrativne, u kojim se kuntinuirano ostvaruju programi kulturnog i edukativnog sadržaja tijekom cijele godine. Unutar ustanove zaposleno je 5 djelatnika, i to dvoje na poslovima NSS, jedan SSS, jedan VŠS i jedan VSS, te volonter povjesničar. Galerijski prostor priznat je na nivou Republike Hrvatske kao izlagački, a za

234

što se svake godine vrši revizija (od strane ULUPH-a i Minstarstva kulture) sadražaja, tj. izlagačkih projekata, opremeljenosti prostora, stručnog osoblja koje je zaposleno. U 2011. godini planira se nastaviti s istraživanjima, prikupljanju građe za stalni muzejski postav. Stalni postav vezan uz povijest Đurđevca ima slijedeće cjeline.

I. prostorija: prikaz povijesti Đurđevca s kratkim opisima te kartom arheoloških nalaza iz prapovijesti, atika i srednjeg vijeka. Izložili bi se nalazi iskopani na lokalitetu utvrde Stari grad Đurđevac koji su bili do srpnja 2010. godine pohranjeni na tavanu gradske uprave (rimski korniš, kamene kugle, topovska đulad i ostali fagmenti). U postav bi se stavile reprodukcijske karte sustava utvrda te nacrt utvrde Đurđevac iz Šajerskog zemaljskog arhiva u Grazu, crteže utvrde Đurđevac iz 1657.g., crteže utvrde Đurđevac 1660.g., izvještaj o stanju utvrde Đurđevac iz 1576.g., prikaz Osmanskih vojnika i zapovjednika, kartografski prilozi. II. prostorija: uz utvrdu na multimedijalan način prikazali bi Legendu o Picokima-zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH, s obzirom na velik broj posjeta najmlađe publike koja bi ju imala prilike vizualno doživjeti. III.i IV. prostorija: posebnu pozonost treba posvetiti eko historijskoj dimneziji Đurđevečkih peski – najpoznatijih hrvatskih kontinentalnih pijesaka gdje se nalazi poznati Geografsko- botanički rezervat. Cilj je tekstualno i grafički prikazati njihovu genezu i «otvaranje» u 17. stoljeću. Slijedilo bi predstavljanje Đurđevca kao trgovišta i središta srednjovjekovnog Đurđevečkog vlastelinstva i gradnju i to putem faksimila dokumenata iz toga doba (s prijevodima na hrvatski jezik), karte Đurđevečkog vlastelinstva te fotografija vezane uz osoba koje su bile važne za Đurđevac i posebice njegov Stari grad. V. prostorija: s obzirom na specifičnosti đurđevačkog govora gdje važnu leksičku sastavnicu čine brojni germanizmi te manji dio hungarizmi, turcizmi i poneki talijanizam, a u sklopu postava u tijeku je izrada, prikupljanje i istraživanje tabli s jezikoslovnim podacima o đurevečkom govoru; zemljovida kajkavskih govora s istaknutim đurđevečkim govorom, polica s knjigama đurđevečkih autora i knjiga o Đurđevcu te mapama s relevantnim člancima o đurđevečkim temama, zvučne inačice odabranih tekstova pisanih na đurđevečkom govoru koje bi se paralelno mogle čitati na racunalu, audio- i video-zapise o đurđevečkome govoru i piscima koji se služe tim govorom, početni tečaj đurđevečkoga govora i interaktivni jezični kviz. Tekstovi i legende bill bi na dva ili tri jezika - hrvatskom, engleskom i njemačkom. Uz sam postav izradila bi se i odgovarajuća brošura o jezikoslovnoj i književnoj baštini Đurđevca koja bi bila dostupna i na web stranicama Muzeja.

3.8.5.3. Etnografska zbirka Iz fundusa galerije Donacija Ivana Lackovića Croate započela je priprema za konzervatorsko-restauratorska istraživanja i radove na skulpturi "Anđeo" koje je obavila konzervatorica mr.sc. Zvjezdana Jembrih s Akademije Likovne umjetnosti iz Zagreba. Sukladno odobrenim fmancijskim sredstvima planira se nastaviti sa radovima koji su slijed višegodišnjeg kontinuiranog procesa zaštićivanja grade od 2002. godine što je najvećim dijelom financijski podržavalo Ministarstvo kulture. Program je prijavljen na natječaj Ministarstva kulture RH. S obzirom na započeti proces radova u 2010, planira se nastavak u 2011. godini. Kroz razdoblje od 2005. godine pa sve do danas možemo zaključiti da se povećava broj prodanih ulaznica, odnosno posjetitelja u Galeriji Stari grad.

235

Tablica br. 137.: Broj prodanih ulaznica u galeriji „Stari grad“ Godina Broj prodanih ulaznica Besplatni ulaz Ukupno 2005. 1.755 2.745 4.500 2006. 1.292 2.708 4.000 2007. 3.450 1.350 4.800 2008. 1.850 3.150 5.000 2009. 1.368 3.632 5.000 2010. 1.280 4.220 5.500 Izvor:Centar za kulturu Đurđevac

Pored Centra za kulturu, prostorom zgrade koristi se više gradskih udruga, klubova i ustanova. Dom kulture raspolaže s 360 sjedećih mjesta i u njemu se odvijaju razni društveni događaji, nastupi, gostovanja kulturno umjetničkih društava, kazališne predstave, koncerti i slično. Godine 2009. u đurđevačkom Domu kulture, na svojevrstan način oživljena je tradicija đurđevačkog amaterskog glumišta, osnivanjem „Gradskog kazališta Đurđevac“, a 2010. godine s radom su krenule još dvije važne gradske kulturne sekcije Mala Drama i Lutkarski studio, namijenjena djeci za poticanje kreativnosti i scensko izražavanje. Osnivanjem Gradskog kazališta i kulturnih sekcija kroz godine povećava se broj gledatelja kazališnih predstava.

Tablica br. 138.: Kazališne predstave GODINA BROJ PREDSTAVA BROJ GLEDALACA 2005. 5 1800 2006. 2 260 2007. 5 720 2008. 3 354 2009. 4 800 2010. 15 2500 Izvor: Centar za kulturu Đurđevac

Osim za izvođenje kazališnih predstava, koncerata i kino – projekcija, dom kulture ima i galerijski izložbeni prostor, pod nazivom Centar2, u kojem izlažu domaći umjetnici. U predvorju se tijekom godine održavaju likovne i dokumentarističke izložbe i radionice. Galerija Centar2 u suradnji s Foto – kino klubom Drava, organizira brojne izložbe sa težištem na radu Foto - kino kluba Drava. Sam prostor koristi se za održavanje Sajmova starina (3 puta godišnje – Đurđevo, Picokijada, Božić) te prigodnih koncerata, priredbi i drugih manifestacija. Stalni korisnici prostora Doma kulture su Centar za kulturu (ured, kino, izložbeni prostor), KUD Petar Preradović, Turistička zajednica (ured), Glazbena škola V. Lisinskog, Bjelovar podružnica Đurđevac, Udruga kazališnih amatera Đurđevac (dvije sekcije), KUD Petar Preradović Đurđevac (tri sekcije), Breakdance klub Đurđevac, Likovni klub „Paleta“ Koprivnica podružnica Đurđevac, Glazbena radionica Sanje Kovačić, Djevojački zbor gimnazije dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac, Tamburaški orkestar Podravine, „Đurđevčice“- pjevački zbor.

236

Ovisno o slobodnim terminima, dio prostora u Domu kulture daje se u najam na određeno vrijeme uz plaćanje, pri čemu ustanova ostvaruje i manje vlastite prihode. To su uglavnom razne prodaje te skupovi u obliku predavanja ili kulturnih predstava drugih korisnika.

Na temelju statističkih pokazatelja rada kinematografa za razdoblje od 1987. godine pa sve do danas možemo zaključiti da se znatno smanjio broj prikazanih filmova, predstava, a ujedno i broj gledatelja. Razlog tome je neuređenost interijera u Domu kulture.

237

Tablica br. 139.: Statistički pokazatelji rada kinematografa za razdoblje 1987.- 2011. Broj Broj Najgledaniji film Broj održanih Ukupan broj Godina prikazanih gledatelja po godine predstava gledatelja filmova predstavama 1987. 158 295 43 949 149 Žikina dinastija 1988. 167 341 41 066 120 Hajde da se volimo 1989. 170 378 30 861 81 Hajde da se volimo 2 1990. 149 308 12 807 42 Blizanci REDOVNIH KINO 1991. ZBOG RATA NIJE BILO PREDSTAVA 1992. 56 115 6004 52 Rambo 3 1993. 58 118 10 496 89 Jurasic park 1994. 81 173 17 072 99 Obitelj Kremenko 1995. 89 172 13 066 76 Vragolan u pelenama 1996. 95 179 9 269 52 Pocahontas Kako je počeo rat na 1997. 102 211 11 616 55 mome otoku 1998. 87 205 12 056 59 Mr. Bean 1999. 68 205 9 798 48 Asterix & Obelix 2000. 79 200 10 535 52 Odbjegla nevjesta 2001. 81 193 10 574 55 Mrak, mrak film Gospodar prstenova – 2002. 80 194 8 860 46 prstenova družina Gospodar prstenova – 2003. 63 182 7 056 39 dvije kule Gospodar prstenova – 2004. 44 162 5 078 31 povratak kralja 2005. 44 140 3400 24 Kraljevstvo nebesko 2006. 42 125 2929 23 2007. 42 117 2730 23 2008. 24 48 743 15 2009. 36 85 1896 22 2010. 23 51 1262 22 Izvor: Centar za kulturu Đurđevac

Pored redovne djelatnosti unutar muzejsko galerijske djelatnosti, obavljaju se i drugi poslovi u okviru djelatnosti Centra za kulturu, a naročito vodenje brige o utvrdi Stari grad, što je proteklom razdoblju iziskivalo brojne konzultacije, dogovore između konzervatora, projektanta, izvođača, predstavnika Grada.U idućoj godini planira se nastaviti sa projektima uređenja prizemlja utvrde Stari grad, opremanjem prostora za stalni muzejski postav na I. katu utvrde, te započeti sa radovima u atriju utvrde. Primarno uz spomenute radove vezano je praćenje pomaka i deformacija na utvrdi, te rješavanje vlage, a što je nastavak radova iz protekle godine. Narednih godina nužno je izvesti rekonstrukcijske radove na sistemu grijanja u Domu kulture. Do sada su obavljene stručne analize prema kojima je utvrđena potreba ugradnje novog postrojenja za samo grijanje, s obzirom da je postojeće dotrajalo, pa dolazi do kvarova. Time dolazi u pitanje i sama sigurnost objekta i sigurnost korisnika. Iz navedenih razloga dolazi do neracionalne potrošnje energenata. Također je u planu

238

radovi na uređenju interijera i to prije svega na sanaciji štete na zidovima nastale uslijed prodora vode u periodu do sanacije krovišta, izmjena tepisona u kino dvorani, a u narednom razdoblju treba predvidjeti i popravak odnosno zamjenu stolica. Spomenuti sanacijski radovi nužni su s obzirom da nije bilo značajnih sanacijskih radova u interijeru od izgradnje Doma kulture 1980. godine.

Tablica br. 140.: Potrošnja plina u Domu kulture i Starom gradu

Dom kulture Stari grad Ukupno (Dom kult. + Godina Stari grad) Potrošnja Iznos u Potrošnja Iznos u Potrošnja Iznos u plina (m3) kunama plina (m3) kunama plina (m3) kunama 2005. 30.718 56.828,46 15.360 28.414,23 46.087 85.242 2006. 28.507 51.882,92 13.100 25.941,46 41.607 77.824 2007. 17.878 36.472,84 8.940 18.236,26 26.818 54.708 2008. 19.850 40.487,84 9.920 20.143,92 29.770 60.731 2009. 23.520 57.631,92 11.760 28.815,96 35.280 86.747 2010. 23.140 76.819,46 11.570 38.409,73 34.710 115.229 Izvor: Centar za kulturu Đurđevac

U razdoblju od 2005.do 2010. godine prihodi Centra za kulturu povećavaju se za više od 500.000 kuna. Razlog tome je povećana sredstava od državnog, županijskog i gradskog proračuna, te uplate- kino ulaznica, uplata kazališta i dr.

Tablica br. 141.: Prihodi Centra za kulturu Godina Prihodi 2005. 934.067,05 kn 2006. 843.515,21kn 2007. 1.285.904,53kn 2008. 1.472.176,74kn 2009. 1.545.725,14kn 2010. 1.834.938,84kn

Izvor: Centar za kulturu Đurđevac

239

Grafikon br. 90.: Kretanje prihoda prema izvorima

vrijednost u kunama

1.400.000,00 Pomoć iz 1.200.000,00 proračuna 1.000.000,00 Prihodi od 800.000,00 imovine 600.000,00 400.000,00 Prihodi od prodaje robe i 200.000,00 usluga 0,00 Ostali prihodi 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. godina

Izvor: Centar za kulturu Đurđevac

Sa povećanim prihodima povećali su se i rashodi za plaće za zaposlene te rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

Tablica br. 142., grafikon br. 91.: Rashodi Centra za kulturu

Godina Rashodi 2005. 936.540,04kn 2006. 809.945,28kn 2007. 1.320.103,51kn 2008. 1.487.268,37kn 2009. 1.561.760,09kn 2010. 1.835.837,87kn

Vrijednost u kunama Rashodi za 900.000,00 zaposlene 800.000,00 700.000,00 Materijalni 600.000,00 rashodi 500.000,00 400.000,00 Financijski 300.000,00 rashodi 200.000,00 100.000,00 0,00 Rashodi za 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. nabavu nefinancijske Godina imovine

Izvor:Centar za kulturu Đurđevac

240

Tablica br. 143.: Osnovni razvojni problemi i planovi Centra za kulturu Razvojni problemi Razvojne planovi - smanjenje financijskih sredstava za - traženje sponzora i donatora zbog potrebe Gradske knjižnice od manjka financijskih sredstava strane Ministarstva kulture i odjela potrebnih za neometan rad za kulturu Koprivničko-križevačke Gradske knjižnicei županije - ugradnja dizala u Gradskoj knjižnici - neuređen izgled Doma kulture - poticanje nacionalnih manjina na - nedostatak financijskih sredstava posudbu i korištenje knjižnične za provođenje planiranih aktivnosti građe na materinjem jeziku Gradske knjižnice i Doma kulture - kupnja literature na Braillovom - onemogućen pristup Gradskoj pismu i elektroničkih povećala za knjižnici osobama s invaliditetom slabovidne - poticanje nacionalnih manjina i na - aktivnosti Centra za kulturu vezane posuđivanje knjižnične građe uz izlaganje nalaza pronađenih na - nezadovoljavajući izgled utvrde području Starog grada, izvornih „Stari grad“ crteža Utvrde, multimedijalni prikaz Legende o Picokima, geografsko- povijesnu dimenziju nastanka botaničkog rezervata - opremanje prostora u „Starom gradu“ za stalni muzejski postav - osmišljavanje načina pospješivanja povratka i privlačenja kvalitetnih kadrova koji bi utjecali na podizanje kulturne svijesti

3.8.5.4. Sport i rekreacija Sport i rekreacija su u današnjem suvremenom okruženju poprimili jednu sasvim novu i značajniju dimenziju te postaju važan faktor čovjekova zdravlja i razvoja. Bavljenje sportom postalo je dio svakodnevnice bilo to rekreacijski ili pak u okviru organiziranih sportskih zajednica odnosno klubova.

Na području grada Đurđevca registrirano je 18 sportskih udruga sa preko 600 aktivnih sportaša koji samostalno ili preko Zajednice sportova,Grada ili škole organiziraju brojna natjecanja i sportske manifestacije.To su:  Taekwondo klub „Borik“ Đurđevac  NK „Mičetinac“ Mičetinac  NK „Vinogradar“ Čepelovac  NK „Graničar“ Đurđevac  RK „Natura Agro“ Đurđevac  KK „Mladost“ Đurđevac  KK „Graničar-Picok“ Đurđevac  Karate klub Đurđevac  MOTO KLUB „Legenda“

241

 ŠRK „Peski“ Đurđevac  ŠRK „Picok“ Đurđevac  Šahovski klub „Haas Đurđevac“  Streljačko društvo „Radnik“ Đurđevac  Gradska sportska udruga invalida Đurđevac  TK Đurđevac  Biciklistički klub Đurđevac  PD „Borik“ Đurđevac  Športsko – rekreativno društvo Sveta Ana

Učinkovitost Sportskih zajednica se očituje uspjesima pojedinih klubova od kojih su najznačajnije rezultate dosadašnjih godina postizali RK „Natura Agro“ Đurđevac,Karate klub Đurđevac,Taekwondo klub Đurđevac te Streljačko Društvo „Radnik“ iz Đurđevca.Svake godine se održava sportska manifestacija „Europski tjedan mobilnosti“ kada se u samom središtu grada na jedan dan zatvara promet kako bi sportaši svih uzrasta i disciplina izašli na gradski trg i ulice i prezentirali svoj klub i svoje uspjehe.

Tablica br. 144.: Sportski objekti u Đurđevcu i prigradskim naseljima Karakteristike i prednosti Sportska dvorana -trodjelna sa 1200 sjedećih mjesta,6 svlačionica strukovne škole u -blizina hotela „Picok“ i ŠRC-a Đurđevcu -u samom centru Sportska -uz Osnovnu školu dvorana Osnovne -novoizgrađena površine 1700 m² sa 600 sjedećih mjesta škole u Đurđevcu -ima košarkaške dimenzije,ali i posebni odjel za borilačke sportove i rekreaciju -vezana uz Osnovnu školu Školska sportska -sadrži brojne sportske objekte kao što su igralište za igrališta rukomet,odbojku,košarku,nogomet i atletiku Nogometno -u kompleksu sa 2 teniska igrališta,igralištem za rukomet,košarku,mali nogomet i igralište NK odbojku na pijesku „Graničar“ -u blizini budućeg ŠRC-a -u borovoj šumi sa pješčanom podlogom Trim staza „Borik“ -duljine 4500 metara sa 20-tak različitih sprava za vježbanje s uputama -poslužila kao idejni projekt trim stazi „Janica 2000“ na Jarunu u Zagrebu -sanjkalište i skijalište udaljeno svega 10 km od grada -zauzima površinu od 8,5 ha,a strmina duga 468 m visinske razlike 86 m s vidikovcem pruža mnogobrojne mogućnosti uključujući sanjkanje,skijanje,šetnje i Ski pligon „Sveta vožnju biciklom Ana“ -u gornjem dijelu samog mjesta nalazi se bajkovita vodenica s malim jezerom koja daje poseban ugođaj

-prostor prema Dravi povezan je mrežom biciklističkih staza i to Bilodravskom rutom i Drava rutom -„Bilodravska ruta“ povezuje Bjelovar sa Podravinom na sjevernoj strani Bilogore -ima 2 kraka: sjeverno prema Đurđevcu i istočno prema Pitomači,dio prema Biciklističke i Đurđevcu je obilježen i dug 34 km planinarske staze -uz „Bilodravsku rutu“ postoji lijepo uređen Planinarski dom „Kamenitovac“ (242 m nadmorske visine) koji pruža usluge tople kuhinje i noćenja i do kojeg iz Svete Ane planinskom obilznicom ima 3 h hoda -„Drava route“ je duga 84 km, a proteže se od ušća rijeke Mure u Dravu kod Legrada

242

te uz Dravu do Pitomače,dodiruje jezero Šodericu i Čingi-Lingi,prolazi kroz Hlebine,te je kao neprekinuto obilježena staza,lagana za orijentaciju i idealna za obiteljski turizam jer dotiče i neke nezaštićene dijelove prirode

Nogometna -nogometno igralište u Čepelovcu (5 km od Đurđevca) igrališta -nogometno igralište u Mičetincu (6 km od Đurđevca) prigradskih -nogometno igralište u Suhoj Kataleni (oko 12 km od Đurđevca) naselja Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj, prikupljeni podaci, ožujak 2011.

Tablica br. 145.: Smještajni kapaciteti u Đurđevcu i prigradskim naseljima Kapaciteti Prednosti 4 zvjezdice,74 dvokrevetne sobe, -fitness,bazen,teretana i spa sadržaji za potrebe 200 postelja,4 apartmana,2 posebno relaksacije i odmora Hotel uređene sobe za osobe s - blizina gotovo svih sportskih objekata „Picok“ invaliditetom - u strogom centru -profesionalno i ljubazno osoblje 12 dvokrevetnih novouređenih -samo 5 kilometara od grada soba,restoran kapaciteta 80 osoba -blizina Trim staze i ŠRC-a Lovački -smješten u tišini i miru borove šume idealan za dom „Peski“ terenske pripreme sportaša -zbog blizine divljači i pravo mjesto za lov Lovački 250 m2,dvije sale,kuhinja,sanitarni -idealni položaj dom „Jelen“ čvor,uređeno potkrovlje s 5 soba za -pokraj samog doma prolaze Bilogorska planinska Mičetinac 20-tak osoba obilaznica i biciklistička staza „Bilodravska ruta“ Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj, prikupljeni podaci, ožujak 2011.

Tablica br. 146.: Sportski tereni i objekti okolnih Općina Mjesto Sportski objekti i tereni (Općina) - uređeno nogometno igralište s popratnim objektima (2 svlačionice),školsko igralište za Kalinovac rukomet i košarku te .gralište za odbojku na pijesku - uređeno nogometno igralište s tribinama i popratnim objektima,a u neposrednoj blizini i 2 Virje teniska igrališta,te igralište za odbojku na pijesku -sportska dvorana za rukomet i košarku u okviru Osnovne škole - uređeno nogometno igralište s popratnim objektima Novigrad - školska sportska dvorana - uređeno nogometno igralište s popratnim objektima Molve - sportska dvorana za rukomet i košarku Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj, prikupljeni podaci, ožujak 2011.

Kada bi se to dogodilo, područje grada Đurđevca i okolice,sa svojim brojnim sportskim terenima i objektima, zadovoljavalo bi potrebe mnogih sportskih klubova i reprezentacija kako unutar zemlje, tako i izvan nje. Uređenje sportsko rekreacijskih terena obogatilo bi turističku ponudu,a otvorila bi se i sve zanimljivija mogućnost priprema vrhunskih sportaša što bi sveukupno dovelo do unosnog i atraktivnog turizma.

243

3.8.5.5. Javna vatrogasna postrojba Đurđevac Zaštita od požara u Gradu Đurđevcu provodi se preko Vatrogasne zajednice Grada Đurđevca koja koordinira i usmjerava rad profesionalne i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi i društava na području Grada. Postrojba je započela sa radom kao centar za zaštitu od požara općine Đurđevac 01. rujna 1980. godine, a u međuvremenu je prošla nekoliko ustrojstvenih oblika, da bi u sadašnjem obliku kao Javna vatrogasna postrojba Đurđevac nastavila sa radom 01. siječnja 2007. godine. Vatrogasnom postrojbom upravlja vijeće od 5 članova.

Shema br. 3.: Organizacijska shema Javne vatrogasne postrojbe Đurđevac

Izvor: Javna vatrogasna postrojba Đurđevac

Vatrogasna zajednica Grada Đurđevca okuplja sedam Dobrovoljnih vatrogasnih društava osnovanih u prigradskim naseljima (Đurđevac, Čepelovac, Budrovac, Sirova

244

Katalena, Suha Katalena, Severovci, Mičetinac) i Javnu vatrogasnu postrojbu. Zbog požara i drugih elementarnih nepogoda koje su zadesile Đurđevac dolazi do ideje osnivanja prvog organiziranog vatrogasnog udruženja u Đurđevcu. Među kulturnim društvima koja su ostavila trag u glazbenoj povijesti je aktivni Puhački orkestar DVD Đurđevac. Utemeljen je 1922. godine kod vatrogasnog društva, kao limena glazba. Neumornim radom svih svojih generacija, orkestar je uvijek uspio ispuniti svoju namjeru, biti na čelu Vatrogasnog društva i ponos đurđevačkog kraja. Vatrogasnu djelatnost od posebnog je interesa za grad Đurđevac, prigradska naselja i ostalih sedam susjednih Općina. Javna vatrogasna postrojba ustrojena kao profesionalna javna ustanova grada Đurđevca, sukladno Procjeni ugroženosti i Planu zaštite od požara. Osnivači Postrojbe su Grad Đurđevac i Općine: Virje, Kloštar Podravski, Kalinovac, Molve, Ferdinandovac, Podravske Sesvete i Novo Virje, koje su svoja osnivačka prava stekle na temelju Zakona o vatrogastvu i Sporazuma o osnivanju od 18. srpnja 2006. godine. Područje djelovanja i odgovornosti Postrojbe su područja njezinih Osnivača sa 483.46 km2 i 27.063 stanovnika. Javna vatrogasna postrojba grada Đurđevca 2008. godine, prva u Hrvatskoj, dobila Certifikat ISO 9001:2000, kojim se potvrđuje da ona primjenjuje taj sustav upravljanja kvalitetom. Taj dokument joj je dodijelio Centar za certificiranje sustava upravljanja iz Zagreba.

Grafikon br. 92.: Broj vatrogasnih intervencija

450 400 350 300 Broj intervencija 250 200 150 100 50 0 2000. 2002. 2004. 2006. 2008. 2010. Godina

Izvor: Javna vatrogasna postrojba Đurđevac Javna vatrogasna postrojba raspolaže sa 9 vatrogasnih vozila različite namjene, opremom za tehničke i intervencije s opasnim tvarima, 2 kombi vozila, zapovjedno vozilo, opremu za servis vatrogasnih aparata i drugu opremu sukladno Pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi za vrstu 2. Postrojba ima

245

33 zaposlenika od čega 31 profesionalnog vatrogasaca od kojih 19 ima položen stručni ispit za samostalno vođenje vatrogasnih intervencija knjigovođu-blagajnika i čistačicu. Dobrovoljno vatrogastvo u svojih 7 društava okuplja oko 330 članova sa vatrogasnom mladeži, a posjeduju 6 vatrogasnih spremišta, 5 vatrogasnih vozila, (dva mala navalna vozila, šumsko vozilo, zapovjedno i kombi vozilo), 5 motornih pumpi 16/8, četiri od 800 lit, dvije električne jednofazne pumpe, kao i četiri traktorske cisterne sa pripadajućom opremom za gašenje požara.

Izlaskom iz MUP-a RH 2000. godine Postrojba je napravila svoj dugoročni Plan razvoja podijeljen u dvije etape po pet godina. Plan je predviđao zamjenu starih vatrogasnih vozila sa novima, obnovu i renoviranje cjelokupne infrastrukture Postrojbe. Vozila će biti u cijelosti zamijenjena do svibnja 2011.g. dok će infrastruktura sa zamjenom stolarije uređenjem dežurane i još nekih prostorija biti završena najkasnije do sredine iduće godine. Time ćemo u cijelosti završiti i ostvariti naš Plan koji je 2000.g bio prilično optimističan ili možda čak i utopistički. Završetkom nabave vozila i uređenje infrastrukture Postrojba će biti spremna odgovoriti i na najsloženije zadaće koje će se pojavljivati pred njom, a po opremljenosti i operativnoj spremnosti bit će u samom vrhu manjih Postrojbi u RH.

Tablica br. 147.: Osnovni razvojni problemi i planovi Javne vatrogasne postrojbe Razvojni problemi Razvojni planovi - potreba daljnje modernizacije - daljnja modernizacija cijele sustava i opreme vatrogasne infrastrukture Vatrogasne postrojbe postrojbe

246

4. SWOT ANALIZA

SWOT (strengths, weaknesses, opportunities and threats) analiza je kvalitativna analitička metoda koja između ostalih služi za kreiranje strategije razvoja prikazujući kroz 4 čimbenika snage, slabosti, prilike i prijetnje s kojima se suočavamo. U kontekstu vremena, snage i slabosti predstavljaju sadašnjost temeljenu na prošlosti, dok prilike i prijetnje predstavljaju budućnost temeljenu na prošlosti i sadašnjosti. Tablica br. 148.: SWOT analiza Grada Đurđevca SNAGE SLABOSTI

ZNAČAJKE PROSTORA, KOMUNALNA ZNAČAJKE PROSTORA, KOMUNALNA I I PROMETNA INFRASTRUKTURA PROMETNA INFRASTRUKTURA  Geografski položaj  Nužna modernizacija cestovne i - Drava – prirodna granica (blizina željezničke infrastrukture granice s Mađarskom)  Depopulacija – negativni prirodni prirast - Jednaka mala udaljenost do  Usitnjene poljoprivredne površine Koprivnice, Bjelovara i Virovitice  Prostorno velika mreža komunalne (30km) infrastrukture u odnosu na iskorištenost - Samo 3 sata do luke Rijeka (skupo održavanje mreže) - Mala udaljenost od glavnog grada  Loša zakonska regulativa koja otežava  Veliki potencijal drva, šljunka i pijeska iskorištavanje geotermalnih izvora  Razvijena poljoprivreda bazirana na  Loša obrazovna struktura radne snage usvojenim znanjima tijekom  Nedovoljno smještajnih kapaciteta u dugogodišnje tradicije bavljenja vrtićima poljoprivredom  Nedostatak smještajnih kapaciteta za  Razvijena dvojna poljoprivreda u starije osobe nizinskom i brdskom području  Neriješeno pitanje odvodnje oborinskih (žitarice, povrće, voće, voda iz industrijske zone „B“ vinogradarstvo)  Nepovoljan odnos izgrađenih kapaciteta  Razvijena prehrambeno – plinske mreže koji utječu na visoke prerađivačka industrija troškove održavanja  Geotermalni izvori  Zastarjela elektroenergetska mreža  Velike podzemne rezerve pitke vode  Nepokrivenost cijelog grada koje omogućuju izgradnju novog telekomunikacijskom mrežom vodocrpilišta za potrebe budućih  Neriješeni imovinski odnosi u tržišta industrijskoj zoni „B“  Povoljnije cijene nekretnina  Zona sanitarne zaštite izvorišta koja ulazi u industrijsku zonu „A“ GOSPODARSTVO I LJUDSKI POTENCIJALI GOSPODARSTVO I LJUDSKI POTENCIJALI  Dvije srednje škole – gimnazija (opći  Niska zaposlenost smjer) i strukovna škola  Loša obrazovna struktura radne snage  Velik udio mladog stanovništva  Nedostatak ustanova za neformalno  Postojeća projektna dokumentacija obrazovanje za razvoj i proširenje edukativnih  Pitanje usklađenosti školstva s ustanova potrebama privrede  Dobar rad mjesnih odbora

247

 Velik udio mladog stanovništva  Nepostojanje regionalne potporne institucije za đurđevačku Podravinu u DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA I gospodarstvu, turizmu, poljoprivredi KULTURNA BAŠTINA  Nedovoljna inicijativa u  Kvalitetni turistički potencijal samozapošljavanu u sektoru turizma - prirodni fenomen – Pijesci - park šuma (šuma crnog i bijelog DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA I bora na pijesku) – trim staza KULTURNA BAŠTINA - veliki broj sakralnih objekata  Nepostojanje turističke agencije i vodiča - tradicionalne manifestacije  Nedovoljno iskorištena vrijednost Starog (nematerijalno kulturno dobro grada za razvoj turizma, kulture i Hrvatske) cjelokupnog gospodarstva - vinska cesta (službeno priznata)  Nedostatak inovativnosti i organiziranja  Stari grad kao jedinstveni i sačuvani aktivnosti za turiste spomenik baštine na širem području  Nedovoljan broj smještajnih kapaciteta  Raznolika i bogata prirodna, kulturna za starije i nemoćne i tradicijska kulturna baština  Decentralizacija funkcija i sredstava  Razvijen vikend turizam (veliki broj vikendica i gorica)  Razvijena sportska i turistička infrastruktura  Razvijen društveni život  Razvijen civilni sektor

PRILIKE PRIJETNJE ZNAČAJKE PROSTORA, KOMUNALNA ZNAČAJKE PROSTORA, KOMUNALNA I I PROMETNA INFRASTRUKTURA PROMETNA INFRASTRUKTURA  Planirana izgradnja brze ceste –  Nekontrolirana eksploatacija prirodnih podravski ipsilon bogatstava  Okrupnjavanje zemljišta  Neizvršenje prenamjene eksploatacijskih  Mogućnost navodnjavanja polja u športsko –rekreacijska poljoprivrednih površina i razvoj područja povrtlarstva i voćarstva  Ugroženost prirodnih područja  Potencijal iskorištenja obnovljivih nedostatkom/neprovođenjem plana izvora energije (geotermalni izvori, upravljanja zaštićenim dijelovima drvo, biomasa) prirode  Blizina većih gradova i visokoškolskih ustanova GOSPODARSTVO I LJUDSKI  Puštanje u rad pročistača otpadnih POTENCIJALI voda  Neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada GOSPODARSTVO I LJUDSKI  Odljev mladih stručnjaka POTENCIJALI nakon završetka fakulteta  Sirovinska mogućnost za razvoj  Opasnost od dugotrajnog gospodarstva (prehrambena, drvna, stečajnog postupka i građevinska) dugotrajnog nerješavanja  Daljnji razvoj poslovnih zona poslovno – financijske krize u  Privlačenje domaćeg i stranog najvećoj prhrambeno – kapitala (niža cijena rada, povoljna prerađivačkoj industriji Naturi

248

infrastruktura) Agro d.o.o.  Udruživanje u klastere u turizmu, poljoprivredi, industriji DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA I  Jačanje ljudskih resursa KULTURNA BAŠTINA organiziranjem ustanova za  Problemi sa decentralizacijom provođenje programa cijeloživotnog (zdravstvo, socijalna skrb) obrazovanja  Nedostatak financijskih sredstava za  Osnivanje Ispostave Visokog učilišta realizaciju kapitalnih investicija u Križevcima (na području Grada)  Osnivanje regionalnih servisno – potpornih centara  Formiranje poljoprivredne poslovne zone  Samozapošljavanje seoskog stanovništva  Daljnji razvoj poljoprivredne i prehrambene industrije  korištenje uređenog hotela kao osnove i pokretača turističke i kulturne ponude (unutarnji i okolni prostor hotela)

DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA I KULTURNA BAŠTINA  Formiranje Turističke zajednice područja - bolja povezanost s drugim podravskim gradovima i općinama (budući LAG-ovi) - uključuju se potencijali Drave  Daljnji razvoj selektivnih oblika turizma - sportski turizam (izgrađena infrastruktura) - kongresni turizam - zdravstveni turizam - lovni turizam - vjerski turizam  Poticana stanogradnja, jeftinija građevinska zemljišta, dječji vrtić, škole  Degotoizacija i socijalizacija Roma  Brandiranje grada kao prepoznatljive turističke destinacije

249

5. STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA GRADA

5.1. Vizija i strateški ciljevi grada Đurđevca

Vizija grada Đurđevca

Ubrzani gospodarski i infrastrukturni razvoj spojen s tradicijom i povijesnim vrijednostima zadržavajući čist okoliš i ljepotu krajobraza

Grad Đurđevac vidimo kao atraktivnu destinaciju za aktivan odmor turističkih posjetitelja, kao i privlačan grad za život stanovnika, posebice mladih obitelji. Svoj razvoj Đurđevac temelji na kulturi življenja u skladu sa svojim prirodnim i kulturno povijesnim naslijeđem, te modernim gospodarskim i društvenim trendovim.

Slika br. 58.: Vizija i ciljevi grada Đurđevca

Vizija

Grad tradicije, kulture, prirodnih bogatstava, konkurentnog gospodarstva i visokog životnog standarda

Cilj I Cilj II Cilj III Cilj IV

Jačanje ljudskih Stvaranje Održivo korištenje resursa i podizanje Razvoj prometne i konkurentnog i prirodnih i kulturnih društvenog komunalne održivog vrijednosti standarda infrastrukture gospodarstva

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

Strateški ciljevi su usklađeni sa strateškim ciljevima Koprivničko-križevačke županije i međusobno se isprepliću. Obuhvaćaju:

250

 I Stvaranje konkurentnog i održivog gospodarstva kao glavni cilj regionalnog gospodarstva kroz razvoj djelatnosti za koje Đurđevac ima prirodne i povijesne (kulturne) predispozicije za razvoj slijedećih gospodarskih grana: . turizam . prehrambeno – prerađivačka industrija . drvnoprerađivačka djelatnost . proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije

Razvoj konkurentskog i održivog gospodarstva podrazumjeva osuvremenjivanje i razvoj proizvodno – prerađivačkih industrijskih djelatnosti uvođenjem novih tehnologija i inovacija u cilju kreiranja novih proizvoda i usluga. Potrebno je stvoriti uvjete za kvalitetno povezivanje obrtnika i malih i srednjih poduzetnika s istraživančkim i akademskim ustanovama te u potpunosti usvojiti norme i standarde EU-a. Suvremene proizvodne procese odlikuje potpuna informatizacija te se radi o neophodnoj mjeri konkurentskog gospodarstva. Iznimno kvalitetni preduvjeti postoje za razvoj selektivnih oblika turizma kao konkurentske djelatnosti. Također, potrebno je koristiti veliki potencijal obnovljivih izvora energije u cilju povećanja konkurentskih prednosti.

 II Održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti – radi se o temeljnom načelu svakog razvojnog planiranja, a za održiv razvoj potrebno je što bolje poznavanje raspoloživih resursa, praćenje njihova stanja, kvalitetno planiranje i upravljanje njihovim održivim korištenjem kako prirodnih, tako i kulturno – povijesnih resursa. Raznoliko kulturno – povijesno naslijeđe i prirodne raritete potrebno je staviti u funkciju razvoja selektivnih oblika turizma ne uništavajući ih, već im podizati vrijednost putem novih sadržaja i učestalo obnavljanje i čuvanje.

 III Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda – „konkurentnost je zasnovana na znanju, visokoj tehnologiji i inovacijama“ te je nezadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva nedostatak koji zahtjeva brzo djelovanje. Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta i unaprijeđenje programa za cijeloživotno učenje osnovni su elementi koji će utjecati na povećanje zaposlenosti. Potrebno je zadržati mlado stanovništvo i privlačiti potrebne stručnjake što čini osnovu razvoja. Nužno je osigurati i ostale uvjete za zapošljavanje stanovništva i kvalitetne uvjete života (ulaganja u infrastrukturu, mjere za privlačenje investitora, ulaganja u modernizaciju odgojnih i obrazovnih institucija)

 IV Razvoj prometne i komunalne infrastrukture – segment najvećih ulaganja i konkretnih realizacija s potrebom daljnje modernizacije cestovnog i željezničkog prometa, vodoopskrbnog i sustava odvodnje, elektroenergetskog i sustava distribucije plinom.

251

5.2. Prioriteti i mjere usmjereni razvoju grada

Kako bi se ostvarila zacrtana vizija, potrebno je kreirati i realizirati projekte koje će pokretati zajednička volja lokalne zajednice, sektora poduzetništva i stanovništva uz pomoć širokog kruga stručnjaka. S tim povezano, potrebno je razraditi i obrazložiti prioritete i mjere kojima će se ostvariti dogovoreni ciljevi kao podloga za izradu konkretnih planova s definiranim vremenom, nositeljem i potrebnim sredstvima za njihovu realizaciju.

Slika br. 59.: Cilj „Stvaranje konkurentnog i održivog gospodarstva s prioritetima“

Cilj I

Stvaranje konkurentng i održivog gospodarstva

Prioritet 1 Prioritet 2 Prioritet 3 Prioritet 4 Prioritet 5 Prioritet 6

Razvoj Informatizacija Osuvremenji- Razvoj Razvoj tradicijskih i gospodarstva i Razvoj i vanje i razvoj konkurentne selektivnih umjetničkih razvojna korištenje proizvodno – primarne oblika turizma obrta i očuvanje potpora malom obnovljivih prerađivačkih poljoprivrede tradicionalnih i srednjem izvora energije djelatnosti proizvoda i poduzetništvu usluga

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

Cilj I: Stvaranje konkurentnog i održivog razvoja

Prioritet I-1: Osuvremenjivanje i razvoj proizvodno – prerađivačkih djelatnosti

Osnova za kreiranje konkurentskih proizvoda su tehnološko osuvremenjivanje, inovacije, ugradnja znanja u proizvod. Stoga je sektoru malog i srednjeg poduzetništva potrebna pomoć u razvoju tehnološke infrastrukture za proizvodnju što kvalitetnijih i konkurentnijih proizvoda i usluga. Mjere za ostvarenje ovog prioriteta su:

252

I–1.1. Poticajne mjere usmjerene rastu proizvodnje I–1.2. Katastarska izmjera grada i rješavanje imovinsko – pravnih odnosa u Gradu I–1.3. Prilagodba prostornih planova stvarnim potrebama investitora I–1.4. Formiranje i ekipiranje tima za razvojne projekte i prijave na strukturne fondove EU-a I–1.5. Poticanje poslovnog povezivanja gospodarskih subjekata I–1.6. Poticanje inovacija i njihove primjene I–1.7. Poticanje izvoza i zajedničkih ulaganja I–1.8. Institucionalna potpora malom i srednjem poduzetništvu I–1.9. Marketinška potpora razvoju poduzetništva

Prioritet I-2: Razvoj konkurentne primarne poljoprivrede

Konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju odlikuju specijalizacija, modernizacija, jačanje komercijalnih proizvođača, kvalitetan marketing i brandiranje poljoprivrednih proizvoda u koje je ugrađeno potrebno znanje. Mjere za razvoj konkurentne primarne poljoprivredne proizvodnje su:

I–2.1. Poticanje specijalizirane poljoprivredne proizvodnje (stočarske, voćarske i povrtlarske proizvodnje I–2.2. Sređivanje zemljišnih knjiga I–2.3. Okrupnjivanje posjeda I–2.4. Poticanje zadrugarstva i drugih oblika udruživanja I–2.5. Izgradnja sustava navodnjavanja I–2.6. Razvoj ekološke proizvodnje I–2.7. Izgradnja edukativnog centra i učilišta za obrazovanje u poljoprivredi

Prioritet I-3: Razvoj selektivnih oblika turizma

Na đurđevačkom području postoje dobri preduvjeti za razvoj i unapređenje nekoliko selektivnih oblika turizma: kulturni, sportski, gastroturizam, lovni i ribolovni, cikloturizam, izletnički, tranzitni i vjerski turizam. S obzirom na izniman kulturno – povijesni, biološki i tradicijski potencijal za razvoj različitih oblika turizma, potrebno je poduzimati mjere za njegov daljnji razvoj. To su:

I–3.1. Osnivanje i kadrovsko ekipiranje Turističke zajednice područja đurđevačke Podravine I–3.2. Izrada turističkih planova (plan djelovanja TZ područja i planovi za razvoj selektivnih oblika turizma) I–3.3. Poticajne mjere za osnivanje i djelovanje turističke agencije I–3.4. Projekti u turizmu vezani za prekograničnu suradnju, gradove prijatelje, turističke tematske staze, razvoj ruralnog turizma I–3.5. Poticanje razvoja turističke ponude (suveniri, tradicionalna gastro ponuda, brandiranje) I–3.6. Razvoj sportske infrastrastrukture u cilju razvoja sportskog turizma

253

Prioritet I-4: Razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta i očuvanje tradicijskih proizvoda i usluga

U cilju očuvanja tradicijskih zanata i umjetničkih obrta za proizvodnju proizvoda i usluga koji daju doprinis očuvanju autohtonih i tradicionalnih predmeta i jela, potrebno je poduzimati mjere za podizanje konkurentnosti tradicijskih i umjetničkih obrta zbog njihovog značenja za kulturu, turizam, a samim time i za cijelokupno gospodarstvo. Mjere razvoja tradicijskih i umjetničkih obrta i očuvanja tradicijskih proizvoda i usluga su:

I–4.1. Zaštita kulturnih i tradicijskih dobarai usluga te poticanje njihovog stavljanja u turističku funkciju I–4.2. Očuvanje geografskog podrijetla i jačanje lokalne prepoznatljivosti

Prioritet I-5: Informatizacija gospodarstva i razvojna potpora malom i srednjem poduzetništvu

Informatizirano gospodarstvo podrazumjeva razvoj lokalne i regionalne e - uprave (komunikacija i aktivno prenošenje informacija i pružanje usluga elektroničkim putem). Potpora malom i srednjem poduzetništvu može se osigurati kvalitetnim okruženjem za razvoj poslovanja. Kako gospodarski rast ovisi o razvoju malog i srednjeg poduzetništva, potrebno je poduzimati slijedeće mjere:

I–5.1. Potpuna informatizacija lokalne i regionalne samouprave i daljnji razvoj informatičko – komunikacijske infrastrukture I–5.2. Jačanje institucionalne podrške razvoju poduzetništva kroz servisno – potporne centre I–5.3. Razvoj financijskih instrumenata za potporu gospodarskih aktivnosti

Prioritet I-6: Razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije

Najznačajniji obnovljivi izvori energije na đurđevačkom širem području su drvna biomasa (šumski otpad i otpad iz drvne industrije)za proizvodnju električne i toplinske energije, otpadne vode s farmi za proizvodnju bioplina (smanjenje onečišćenja otpadnim vodama) i geotermalni izvori za proizvodnju toplinske energije. Radi se o značajnom potencijalu i neophodno ga je iskoristiti za razvoj gospodarstva u cjelini. Zato je potrebno poduzeti slijedeće mjere:

I–6.1. Poticajne mjere za korištenje alternativnih izvora energije (privatni poduzetnici) I–6.2. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju toplane na obnovljive izvore energije (biomasa, bioplin) I–6.3. Istraživanje i korištenje solarne energije i korištenje geotermalne energije I–6.4. Poticanje i promoviranje energetske učinkovitosti

254

Slika br. 60.: Cilj „Održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti“ s prioritetima

Cilj II

Održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti

Prioritet 1 Prioritet 2

Očuvanje prirode Očuvanje kulturno – povijesnog naslijeđa

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

Cilj II: Održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti

Prioritet II-1: Očuvanje prirode

Potrebno je osigurati uvjete za zaštitu i održivo korištenje prirodnog krajolika i prirodnih resursa kao bitnih elemenata za neometan gospodarski i društveni razvoj. Očuvan okoliš osnovna je pretpostavka za razvojno planiranje i upravljanje. Mjere usmjerene očuvanju prirode su:

II–1.1. Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti II–1.2. Uspostavljanje sustava kontinuiranog praćenja stanja okoliša II–1.3. Obrazovanje o održivom razvoju i zaštiti okoliša II–1.4. Poticanje zaštite, planiranja i upravljanja zaštićenim prirodnim vrijednostima

Prioritet II-2: Očuvanje kulturno – povijesnog naslijeđa

Lokalna prepoznatljivost važna je kao pokazatelj kvalitete života, kulturnog identiteta stanovništva te je iskoristiva kao dio branda za niz proizvoda u kulturi i turizmu. Mjere očuvanja kulturno – povijesnog naslijeđa su slijedeće:

II–2.1. Izrada sveobuhvatnog vrednovanja kulturno – povijesnih dobara i poticanje razvoja kulturnog stvaralaštva II–2.2. Revitalizacija kulturno – povijesnih građevina i vrijednosti te njihovo plansko korištenje u razvoju kulture i turizma

255

Slika br. 61.: Cilj „Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda“ s prioritetima

Cilj III

Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda

Prioritet 1 Prioritet 2 Prioritet 3 Prioritet 4

Upravljanje Populacijska Poboljšanje Razvoj civilnog znanjem za razvoj politika i socijalnih uvjeta društva ljudskih resursa unapređenje života obiteljskog života

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

Cilj III: Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda

Prioritet III-1: Upravljanje znanjem za razvoj ljudskih resursa

Temelj svakog razvoja je radna snaga sa znanjima, vještinama i sposobnostima. Nezadovoljavajuća obrazovna struktura radne snage glavni je izazov i prioritet čijem rješavanju treba pristupiti slijedećim mjerama:

III–1.1. Osiguranje materijalne osnove za kvalitetnu izobrazbu u osnovnoj i srednjim školama (prostor, oprema) III–1.2. Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama na tržištu III–1.3. Osnivanje Ispostave Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, u Đurđevcu III–1.4. Osnivanje ustanova za neformalno cjeloživotno obrazovanje i poticanje na cjeloživotno učenje III–1.5. Upravljanje razvojem i strateško planiranje III–1.6. Jačanje sposobnosti za upravljanje lokalnim razvojem (prekogranična, međuregionalna suradnja, međužupanijska suradnja)

256

Prioritet III-2: Populacijska politika i unapređenje obiteljskog života

Uslijed negativnih demografskih trendova (kontinuirano smanjenje apsolutnog broja stanovnika i rast prosječne starosti) potrebno je provoditi aktivnu populacijsku politiku. Mjere su slijedeće:

III–2.1. Poticajne mjere za zadržavanje mladih (stambena i socijalna politika) III–2.2. Financijska potpora roditeljima i djeci III–2.3. Omogućenje dostupnosti jaslica i vrtića

Prioritet III-3: Poboljšanje socijalnih uvjeta života

Zbog velikog broja socijalno ugroženih skupina uslijed gospodarske krize i problema s nezaposlenošću, potrebno je provoditi slijedeće mjere za daljnji razvoj sustava socijalne skrbi i socijalne politike:

III–3.1. Razvoj izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi i izgradnja doma za starije i nemoćne III–3.2. Društveno i profesionalno uključivanje socijalno ugroženih skupina III–3.3. Uvažavanje nacionalnih manjina i socijalizacija romske manjine

Prioritet III-4: Razvoj civilnog društva

Civilne udruge olakšavaju komunikaciju privatnog, javnog i građanskog sektora i zato predstavljaju neizbježan element uspješnog razvoja i visokog društvenog standarda. Razvijeno civilno društvo kvalitetno prenosi interese raznih društvenih i interesnih skupina. Mjere za razvoj civilnog društva su:

III–4.1. Promoviranje i jačanje volonterskog i društveno – korisnog rada III–4.2. Uključivanje civilnog društva u planiranje i upravljanje razvojem cjelokupnog đurđevačkog područja III–4.3. Poticanje i razvoj športskih aktivnosti

257

Slika br. 62.: Cilj „Razvoj prometne infrastrukture i komunalne infrastrukture“ s prioritetima

Cilj IV

Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

Prioritet 1 Prioritet 2 Prioritet 3 Prioritet 4

Daljni razvoj Daljnji razvoj Razvoj prostorno – Razvoj vodnih prometne komunalne planske usluga – infrastrukture infrastrukture dokumentacije vodoopskrba, pročišćavanje i odvodnja

Izvor: UO za pripremu projekata i razvoj

Cilj IV: Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

Prioritet IV-1: Daljnji razvoj prometne infrastrukture

Zbog iznimno povoljnog geografskog položaja i zadovoljavajuću prometnu infrastrukturu i povezanost, neophodno je ulaganje u daljnji razvoj cestovne i željezničke infrastrukture. Mjere razvoja su:

IV–1.1. Razvoj cestovne infrastrukture (izgradnja dviju brzih cesta: Podravska brza cesta i brza cesta Gradec – mađarska granica) IV–1.2. Osuvremenjivanje i dogradnja željezničke infrastrukture i ostalih oblika prometne infrastrukture

Prioritet IV-2: Daljnji razvoj komunalne infrastrukture

Razvoj komunalne infrastrukture dugoročni je cilj jer provedba mjera za modernizaciju komunalne infrastrukture zahtijeva znatna financijska sredstva. Zadovoljavajući nivo komunalne infrastrukture nema negativan utjecaj na ljudsko zdravlje i okoliš. U skladu s time, mjere daljnjeg razvoja komunalne infrastrukture su:

IV–2.1. Unapređenje sustava distribucije plina i izgradnja distributivnog plinovoda na nepokrivenim područjima IV–2.2. Unapređenje postojećeg sustava gospodarenja otpadom

258

Prioritet IV-3: Razvoj prostorno – planske dokumentacije

Kako bi se gospodarskim subjektima i lokalnoj upravi osigurali uvjeti za učinkovito prostorno planiranje, dobivanje točnih informacija o katastarskoj izmjeri prostora i imovinsko – pravnih podataka, treba poduzeti i realizirati slijedeće mjere:

IV–3.1. Katastarska izmjera šireg đurđevačkog područja IV–3.2. Izrada geografsko i zemljišno – informacijskog sustava za potrebe projektiranja i izvođenja infrastrukturnih objekata (brža izrada prostorno – planskih dokumenata)

Nova Prostorno planska dokumentacija (PPUG, UPU) omogućuje i otvara nove lokacije koje uklanjaju određene prostorno – poduzetničke prepreke za izgradnju, dogradnju, spajanje čestica (mogućnost gradnje na prostoru „stare tržnice“ i prostoru uz novu Gradsku tržnicu, spajanje katastarskih čestica u Poslovnoj zoni B i stalim lokacijama u Gradu prema poslovno – poduzetničkim potrebama, izgradnja bioplinskih postrojenja i energana te druge poslovne aktivnosti)

Prioritet IV-4: Razvoj vodnih usluga – vodoopskrba, pročišćavanje i odvodnja

Razvoj vodovodne infrastrukture i vodnih također je uz komunalnu infrastrukturu dugoročni cilj razvoja jer provedba mjera za modernizaciju vodne infrastrukture zahtijeva znatna financijska sredstva, a omogućuje smanjenje na najmanju moguću mjeru ili eliminira negativan utjecaj na ljudsko zdravlje i okoliš. U skladu s time, mjere daljnjeg razvoja vodnih usluga – vodoopskrbe, pročišćavanja i opskrbe su:

IV–4.1. Daljnje unapređenje vodoopskrbnog sustava IV–4.2. Iskorištenje podzemnih bazena pitke vode i izgradnja vodocrpilišta IV–4.3. Završetak izgradnje pročistača otpadnih voda i izgradnja odvojenog sustava odvodnje oborinskih voda te izgradanja sustava odvodnje u prigradskim naseljima

259

6. PROVEDBA PR-a GRADA ĐURĐEVCA

 Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju (NN 153/09) i temeljem Pravilnika o upisniku ustrojstvenih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja (NN 53/10), Grad Đurđevac je u ožujku 2011. godine predložio kao koordinatora izrade PUR-a Grada Đurđevca Upravni odjel za pripremu projekata i razvoj i Radnu skupinu za izradu PUR-a Grada Đurđevca

 Sukladno navedenom Pravilniku (NN 53/10), UO za pripremu projekata i razvoj kao koordinator vrši slijedeće: - koordinaciju izrade Programa ukupnog razvoja Grada Đurđevca (u daljnjem tekstu: PR); - izradu akcijskog plana u provedbi PUR-a; - praćenje provedbe PUR-a; - koordinaciju aktivnosti između čimbenika vezanih uz razvoj Grada Đurđevca; - poticanje zajedničkih razvojnih projekata na razini Grada i s drugim jedinicama lokalne i samouprave, te kroz prekograničnu suradnju; - sudjelovanje u izradi razvojnih projekata statističke regije; - suradnju s drugim pravnim i fizičkim osobama radi stvaranja i provedbe zajedničkih projekata.

 Ključnu ulogu u provedbi PUR-a od 2011.-2013. ima Grad Đurđevac, odnosno Gradonačelnik i Gradsko vijeće. Njihova osnovna uloga obuhvaća aktivnosti praćenja provedbe na terenu, te izradu i usvajanje polugodišnjih i godišnjih izvješća o provedbi PUR-a. U svom radu i planiranju aktivnosti za buduće razdoblje, Gradonačelnik predviđa aktivnosti vezane uz provedbu mjera i konkretnih aktivnosti u okviru PUR-a, čime doprinosi njenoj provedbi.

 Gradsko vijeće prati provedbu PUR-a, te također daje prijedloge za doprinos kvalitetnijoj provedbi aktivnosti i mjera predviđenih u okviru Program ukupnog razvoja.

 Temeljem formiranja novog Upravnog odjela za pripremu projekata i razvoj od strane Gradske uprave, spomenuti odjel je imenovan kao koordinator izrade PUR-a, zajedno s Radnom skupiniom za područje Grad Đurđevca.

 aktivnosti koje navedeno imenovanje Upravni odjel za pripremu projekata i razvoj kao koordinatora obuhvaća su: kontinuirana koordinacija svih aktivnosti vezanih uz provedbu PUR-a 2011.-2013., koordinacija rada članova Radne grupe na području provedbe PUR-a, priprema projekata i projektnih ideja koje su usmjerene na realizaciju mjera i aktivnosti PUR-a, provedba projekata i aktivnosti koji doprinose realizaciji mjera u PUR-a u okviru natječaja pretpristupnih fondova EU, koordinacija sa svim dionicima javnog i privatnog sektora u svrhu provedbe PUR-a (koordinacija s JLS, organizacijama civilnog društva i privatnim sektorom),

260

 Članovi Radne skupine zaduženi za izradu PUR-a Grada Đurđevca 2011.-2013. imenovani od strane Gradonačelnika Grada Đurđevca je Upravni odjel za pripremu projekata i razvoj sa Radnom grupom od 7 članova

 Odbor za gospodarstvo i strateško planiranje djeluje kao forum za dijalog i postizanje konsenzusa između različitih dionika i ima savjetodavnu ulogu u izradi i provedbi Izrade PR-a Grad Đurđevca za razdoblje od 2011.-2013., te se vodi načelima konsenzusa, jednakosti i trasparentnosti. Jedna od glavnih zadaća Odbora za gospodarstvo je praćenje provedbe PUR-a, odnosno savjetovanje i korigiranje o ciljevima, prioritetima i mjerama.

 Kako bi na odgovarajući način i kvalitetno sudjelovali u provedbi PUR-a Grad Đurđevca za razdoblje od 2011.-2013., svi navedeni ključni dionici s područja KKŽ moraju uspostaviti sustav zaduženja i odgovornosti u institucijama s ciljem učinkovite provedbe mjera i aktivnosti definiranih dokumentom.

 Svaki član Radne skupine zadužen za određen segment dužan je tijekom provedbe Strategije kontinuirano pratiti napredak i ostvarenje tog dijela dokumenta.

 Osim sustava zaduženja i odgovornosti, također je neophodno utvrditi kapacitete potrebne za provedbu, kao i rokove provedbe pojedinih dijelova Programa Ukupnog Razvoja.

6.1. Sustav praćenja i provedbe  Sustav praćenja i izvještavanja o provedbi PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje od 2011.-2013. godine uspostavljen je s osnovnim ciljem osiguravanja njene učinkovite i transparentne provedbe.

 Glavni ciljevi praćenja i izvještavanja su slijedeći:  učinkovita i transparentna provedba definiranih aktivnosti  utvrđivanje i preispitivanje sustava odgovornosti  utvrđivanje učinkovitosti provedenih aktivnosti  utvrđivanje opravdanosti provedbe definiranih aktivnosti  ažuriranje postojećih i definiranje novih potreba u okviru PUR-a.

 Ključni dionici na području praćenja i izvještavanja o provedbi PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje od 2011.-2013. godine su: zaduženi za provedbu aktivnosti,  Upravni odjel za pripremu projekata i razvoj Grad Đurđevca koordinaciju, te izradu i podnošenje izvještaja Odboru za gospodarstvo i  Radna skupina za izradu PUR-a Grad Đurđevca strateško planiranje i Gradskom vijeću na čelu s Gradonačelnikom

 Odbor za gospodarstvo i strateško planiranje zaduženo za praćenje provedbe,  Grad Đurđevac (Gradonačelnik i Gradsko vijeće davanje savjetodavnih mišljenja i preporuka, te usvajanje izvještaja  Osnovne aktivnosti na području praćenja i izvještavanja su:

261

- praćenje efikasne i pravovremene provedbe aktivnosti i mjera definiranih u PUR-u (praćenje ostvarenog partnerstva, organizacije provedbenih tijela) - koordinacija s dionicima (Radnom grupom i ostalim dionicima) o provedbi definiranih aktivnosti - informiranje šire javnosti o provedbi PUR-a na svim razinama (putem tiskanih medija, radio postaja, web stranice Grada Đurđevca, ostalih web portala, putem publikacija i na raznim događanjima) - izrada i podnošenje izvještaja o provedenim aktivnostima Odboru za gospodarstvo i strateško planiranje i Gradonačelniku te Gradskom vijeću - osmišljavanje novih aktivnosti, te ciljeva, prioriteta i mjera nastalih na temelju iskustava proizašlih iz aktualnih mjera PUR-a.  Osnovne aktivnosti Odbora za gospodarsvto i strateško planiranje te Gradskog vijeća s Gradonačelnikom, na području praćenja provedbe su: - praćenje provedbe na svim razinama i evaluacija ostvarenih rezultata - kontinuirana komunikacija s ključnim dionicima provedbe – - davanje mišljenja, preporuka i savjeta s ciljem efikasnije provedbe aktivnosti - usvajanje izvještaja o napretku provedbe i izvršenim aktivnostima.  Sustav praćenja i izvještavanja uspostavljen prilikom pripreme i provedbe PUR-a kontinuirano će se primjenjivati tijekom provedbe Programa ukupnog razvoja, te će se aktualizirati i prilagođavati sukladno aktualnim promjenama i potrebama.

6.2. Akcijski plan PUR-a Grada Đurđevca

1. Akcijski plan donosi se za razdoblje od 2011. do 2013. godine, te obuhvaća detaljan prikaz provedbe mjera i aktivnosti koja predviđa Program ukupnog razvoja Grada Đurđevca za razdoblje od 2011. do 2013. godine. Acijski plan sadrži slijedeće sastavnice:

 Strateški cilj, prioritet i mjera

 Razdoblje provedbe

 Ukupno planirana sredstva od 2011. – 2013. godine

 Aktivnosti

 Nositelji aktivnosti

 Pokazatelji ostvarenja mjere 2. Strateški ciljevi, prioriteti nalaze se u poglavlju 5. Strateške smjernice razvoja grada, u kojima su i detaljno razrađeni.

262

3. Razdoblje provedbe provedbe planiranih aktivnosti odnosi se na razdoblje od 2011. doi 2013. godine. 4. Aktivnosti u Akcijskom planu definirane su tako da se njihovom realizacijom doprinosi ispunjenju postavljenih ciljeva i prioriteta. 5. U nositelje aktivnosti ubrajaju se svi dionici koji su ključni za kvalitetnu i pravovremenu predloženih aktivnosti. Tu spadaju Koordinator izrade PUR-a ukupnog razvoja Grada Đurđevca Upravni odjel za pripremu projekata i razvoj, Članovi Radne gupe, Grad Đurđevac i Odbor za gospodarstvo i strateško planiranje. 6. Pokazatelji ostvarenja mjere su indikatori koji omogućavaju praćenje i mjerenje stupnja realiziranja svake definirane mjere i pripadajuće aktivnosti 7. Kontrolu provedbe Akcijskog plana vršiti će Odbor za gospodarstvo i strateško planiranje te Gradonačelnik s Gradskim vijećem, dok će izvještavanje o rezultatima provedbe Akcijskog plana vršiti Koordinator izrade PUR- Grada Đurđevca 8. Sve navedene sastavnice prikazane su slijedećim cjelokupnim Akcijskim planom PUR-a Grada Đurđevca:

Tablica br. 149.: Akcijski plan provedbe Programa ukupnog razvoja Grada Đurđevca za razdoblje od 2011. do 2013. godine

Strateški cilj I Stvaranje konkurentnog i održivog gospodarstva Ukupno Prioritet Mjera Vrijeme planirana Aktivnosti Nositelji Pokazatelji provedbe sredstva aktivnosti ostvarenja 2011. - 2013. mjere (KN) I-1 I–1.1. 2011. - 500.000,00 Analiza Grad Postotno Osuvremenjivanje Poticajne 2013. trenutnog Đurđevac, povećanje i razvoj mjere stanja HOK OK KKŽ, nominalnog proizvodno – usmjerene HGK KŽ KC, iznosa dodane prerađivačkih rastu Izrada KKŽ, vrijednosti djelatnosti proizvodnje programa Udruženje potpora obrtnika, MINIGORP Gospodarski subjekti na širem gradskom području, Visoko- obrazovne institucije RH

263

I–1.2. 2011. - 127.000,00 Katastarska Grad Otvaranje novih Katastarska 2013. izmjera Grada Đurđevac, prostorno – izmjera grada Državna poduzetničkih i rješavanje Izrada Nove geodetska lokacija imovinsko – prostorno uprava; pravnih planske Ispostava odnosa u dokumentacije Đurđevac Gradu Uklanjanje određenih prostorno – poduzetničkih prepreka za izgradnju, dogradnju, spajanje čestica I–1.3. 2011. - 50.000,00 Spajanje Grad Otvaranje novih Prilagodba 2013. katastarskih Đurđevac, prostorno – prostornih čestica prema Državna poduzetničkih planova potrebama geodetska lokacija stvarnim izgradnje uprava; potrebama poslovno - Ispostava investitora poduzetničkih Đurđevac, subjekata Područni ured za katastar Koprivnica; Ispostava Đurđevac I–1.4. 2011. - 50.000,00 Jačanje UO za Pripremljeni Formiranje i 2013. kapaciteta za pripremu razvojni ekipiranje korištenje projekata i projekati za tima za strukturnih razvoj Grada apliciranje na razvojne fondova EU Đurđevca, strukturne projekte i Grad fondove EU prijave na Prikupljanje Đurđevac, strukturne projektnih Gospodarski fondove EU-a prijedloga subjekti na širem Izrada idejnjih đurđevačkom projektnih području, rješenja Odbor za gospodarstvo i strateško planiranje I–1.5. 2011. - 100.000,00 Osnivanje Grad Broj osnovanih Poticanje 2013. potpornog Đurđevac, klastera, poslovnog centara za UO za konzorcija i povezivanja poduzetništvo pripremu zadruga te gospodarskih projekata i realiziranih subjekata Osnivanje razvoj Grada kooperantskih klastera, razvoj Đurđevca, odnosa konzorcija, PORA zadruga i Razvojna kooperantskih agencija, odnosa KKŽ

264

I–1.6. 2011. - 500.000,00 Analiza stanja UO za Postotno Poticanje 2013. pripremu povećanje inovacija i Izrada projekata i efikasnosti njihove potpornih razvoj, intelektualnog primjene programa Grad vlasništva Đurđevac, HOK OK KKŽ, HGK KŽ KC, KKŽ, PORA Razvojna agencija, Gospodarski subjekti na širem gradskom I–1.7. 2011. - 500.000,00 Informiranje i UO za Postotno Poticanje 2013. educiranje pripremu povećanje izvoza i poduzetnika projekata i izvoza i zajedničkih razvoj, postotno ulaganja Privlačenje Grad povećanje investitora u Đurđevac, zajedničkih poslovne zone HOK OK KKŽ, ulaganja Grada HGK KŽ KC, KKŽ, Poticajne mjere PORA za nove Razvojna ulagače agencija I–1.8. 2011. – 1.500.000,00 Analiza stanja i Grad Postotno Institucionaln 2013. potreba Đurđevac, povećanje a potpora HOK OK KKŽ, korištenja malom i Unapređenje HGK KŽ KC, usluga srednjem rada postojećih KKŽ, institucionalnih poduzetništvu potpornih PORA potpornih institucija Razvojna centara od agencija strane Osnivanje poduzetništva razvojnog poslovno potpornog centra

Razvoj novih programa potpore poduzetništvu

265

I–1.9. 2011. – 225.000,00 Izrada Grad Povećaje broja Marketinška 2013. programa Đurđevac, korisnika potpora marketinških HOK OK KKŽ, potpora za razvoju aktivnosti HGK KŽ KC, marketinšku poduzetništva KKŽ, promociju Informiranje PORA savjetovanje, Razvojna motiviranje i agencija, edukacija UO za pripremu projekata i razvoj I-2 I–2.1. 2011. – 1.000.000,00 Analiza stanja Grad Povećanje Razvoj Poticanje 2013. Đurđevac, specijalizirane konkurentne specijaliziran Unapređenje KKŽ, proizvodnje na primarne e uvjeta za Komercijalni području grada i poljoprivrede poljoprivredn ulaganje u poljoprivredni široj e proizvodnje zgradnju porizvođači, đurđevačkoj (stočarske, suvremenih HPK, Podravini voćarske i poljoprivrednih istraživačke i povrtlarske kapaciteta visokoškolske proizvodnje) ustanove u RH Novi programi potpore

Osnivanje poljoprivrednog inkubatora

Korištenje suvremenih tehnologija

I–2.2. 2011. – 100.000,00 Usklađenje Grad Uređene Sređivanje 2013. Katastra i Đurđevac, zemljišne knjige zemljišnih Gruntovnice Područni ured knjiga za katastar Koprivnica; Ispostava Đurđevac, Zemljišnoknjiž ni odjel - Gruntovnica Đurđevac I–2.3. 2011. – 200.000,00 Analiza stanja i Agencija za Postotno Okrupnjivanje 2013. potreba poljoprivredno povećanje posjeda zemljište, okrupnjenog Programi za KKŽ, zemljišta provedbu HPK, ukupnog Udruge procesa poljoprivrednih okrupnjavanja proizvođača, zemljišta Poljoprivredni proizvođači

266

I–2.4. 2011. – 100.000,00 Edukacija HPK, Povećanje Poticanje 2013. poljoprivrednih KKŽ, novoosnovanih zadrugarstva proizvođača PORA poljoprivrednih i drugih oblika Razvojna zadruga i udruživanja agencija, klastera Udruge poljoprivrednih proizvođača, poljoprivredne zadruge I–2.5. 2011. – 800.000,00 Izrada Plana Grad Površine Izgradnja 2013. navodnjavanja Đurđevac, uključene u sustava Hrvatske vode, sustav navodnjavanj Izrada KKŽ, navodnjavanja a potrebnih poljoprovredni nakon izgradnje idejnih proizvođači sustava projekata I–2.6. 2011. – 100.000,00 Analiza Grad Broj Razvoj 2013. postojeće Đurđevac, komercijalnih ekološke ekološke KKŽ, poljoprivrednih proizvodnje proizvodnje Komercijalni proizvođača u poljoprivredni sustavu Kontinuirana proizvođači, ekološke edukacija Poljoprivredne poljoprivredne poljoprivrednih udruge/zadrug proizvodnje proizvođača e/klasteri

Izrada programa poticanja I–2.7. 2011. – 1.000.000,00 Osnivanje i Grad Potporno Izgradnja 2013. izgradnja Đurđevac, servisni edukativnog potpornog KKŽ, poljoprivredni centra i servisa za HPK, centar učilišta za poljoprivrednike Visoko obrazovanje gospodarsko Visoko u poljoprivredi Osnivanje učilište u gospodarsko Ispostave u Križevcima učilište u Đurđevcu Križevcima, visokog Ispostava gospodarskog Đurđevac učilišta u Križevcima I-3. I–3.1. 2011. – 100.000,00 Osnivanje TZ UO za TZ područja Razvoj selektivnih Osnivanje i 2013. područja pripremu oblika turizma kadrovsko projekata i ekipiranje Okupljanje tima razvoj, Turističke stručnjaka za Grad zajednice rad u TZ Đurđevac, područja područja HTZ KKŽ đurđevačke Podravine

267

I–3.2. Izrada 2011. – 100.000,00 Analiza stanja TZ područja, Povećanje broja turističkih 2013. Grad noćenja i planova (plan Izrada Đurđevac, povećanje djelovanja TZ akcijskog plana Centar za prihoda od područja i djelovanja TZ kulturu Grada boravišnih planovi za područja Đurđevca, pristojbi razvoj UO za selektivnih Izrada pripremu oblika turizma pojedinačnih projekata i akcijskih razvoj, planova za Poduzetnici u razvoj turizmu, selektivnih Ministarstvo oblika turizma turizma

I–3.3. 2011. – 50.000,00 Poticanje Grad Djelovanje Poticajne 2013. osnivanja Đurđevac, Turističke mjere za turističke UO za agencije na osnivanje i agencije pripremu području grada djelovanje projekata i turističke Uvrštavanje razvoj, Privlačenje agencije grada i TZ područja turista na gradskih područje grada znamenitosti u turističke aranžmane I–3.4. 2011. – 50.000,00 Održavanje Grad Razvoj turizma Projekti u 2013. dobrih Đurđevac, turizmu prekograničnih UO za Poslovne vezani za odnosa i pripremu međudržavne prekograničn stvaranje novih projekata i suradnje u suradnju, odnosa razvoj, gradove TZ područja, prijatelje, Daljnji razvoj Poduzetnici u turističke turizma turizmu tematske staze, razvoj ruralnog turizma I–3.5. 2011. – 50.000,00 Još snažnije Grad Prepoznatljivost Poticanje 2013. brandiranje Đurđevac, grada i turističke razvoja simbola grada i UO za ponude turističke manifestacija pripremu ponude projekata i (suveniri, Osnivanje razvoj, tradicionalna suvenirnice u TZ područja, gastro okviru TZ Poduzetnici u ponuda, područja turizmu brandiranje) Daljni razvoj turističke ponude selektivnih oblika turizma

268

I–3.6. 2011. – 800.000,00 Daljnji razvoj Grad Izgrađena Razvoj 2013. sporstke Đurđevac, sportska sportske infrastrukture Sportske infrastruktura infrastra- udruge strukture u Izgradnja cilju razvoja sportske sportskog infrastrukture turizma

I-4 I–4.1. 2011. – 50.000,00 Vrednovanje i Centar za Tradicijski i Razvoj tradicijskih Zaštita 2013. očuvanje kulturu Grada autohtoni i umjetničkih kulturnih i tradicijskih Đurđevca, proizvodi i obrta i očuvanje tradicijskih autohtonih TZ područja, usluge u tradicijskih dobara i vrijednosti i Grad turističkoj proizvoda i usluga usluga te običaja Đurđevac ponudi poticanje njihovog stavljanja u turističku funkciju I–4.3. 2011. – 100.000,00 Vrednovanje i Centar za Kvalitetna i Očuvanje 2013. očuvanje kulturu Grada prepoznatljiva geografskog povijesne, Đurđevca, turistička podrijetla i kulturne i TZ područja, ponuda jačanje priprdne Grad lokalne baštine Đurđevac, prepoznatljivo UO za -sti Intenzivna pripremu marketinčka projekata i promocija razvoj I –5.1. 2011. – 500.000,00 Redovito Grad Broj I-5 Potpuna 2013. softversko i Đurđevac, uspostavljenih Informatizacija informatizaci- hardversko Središnji e-servisa gospodarstva i ja lokalne i opremanje JLS državni ured razvojna potpora regionalne za e-Hrvatsku, malom i srednjem samouprave i Edukacija KKŽ poduzetništvu daljnji razvoj djelatnika informatičko – komunika- Umrežavanje cijske jedinica infrastrukture regionalne i lokalne samouprave

Internetizacija sadržaja i usluga JLS

269

I–5.2. 2011. – 150.000,00 Osnivanje Grad Broj korištenih Jačanje 2013. potporno – Đurđevac, usluga u institucionaln servisnih UO za institucionalnoj e podrške ustanova za pripremu podršci razvoju poduzetnike projekata i poduzetncima poduzetništva razvoj, kroz servisno Razvoj novih PORA – potporne programa Razvojna centre potpore agencija poduzetnicima I–5.3. 2011. – 180.000,00 Razrada MINIGORP, Povećan broj Razvoj 2013. garancijske KKŽ, korisnika financijskih sheme za Grad subvencionirani instrumenata poduzetnike i Đurđevac, h kredita za potporu povezivanje PORA gospodarskih iste s HAMAG- Razvojna Povećan iznos aktivnosti om agencija, vrijednosti HGK KŽ KC, subvencija Izrada HOK OK KKŽ programa za subvencioniranj e troškova izrade dokumentacije za izgradnju poslovnih građvina

Izrada programa za subvencioniranj e kamata na poduzetničke kredite I–6.1. 2011. – 50.000,00 Analiza stanja Grad Povećanje I-6 Poticajne 2013. Đurđevac, korištenja Razvoj i korištenje mjere za Izrada Javni sektor, alternativnih obnovljivih izvora korištenje programa KKŽ, izvora energije energije alternativnih poticanja Poduzetnici u izvora korištenja okvru Ušteda energije energije alternativnih korištenja (privatni izvora energije alternativnih poduzetnici) izvora energije I–6.2. 2011. – 10.000,00 Određivanje Grad Uvjeti za Izrada 2013. lokacije za Đurđevac izgradnju projektne gradsku toplane na dokumentacij toplanu obnovljive izvore e za izgradnju energije toplane na Izrada obnovljive projektne izvore dokumentacije energije za izgradnju (biomasa, toplane bioplin)

270

I–6.3. 2011. – 40.000,00 Rezerviranje Grad Broj ugrađenih Istraživanje i 2013. prostora za Đurđevac, sustava solarnih korištenje izgradnju KKŽ, kolektora u solarne solarnih Javni sektor, kućanstvima i energije i energana Poslovni zgradama u korištenje subjekti, javnom geotermalne Razvoj kućanstva vlasništvu energije potpornih programa Količine korištenju proizvedene solarne solarne energije energije Količina Istraživanje proizvedene geotermalnih energije iz izvora korištenja geotermalnih Ocjena izvora potencijala za različite oblike Smanjenje korištenja potrošnje geotermalne električne energije energije

I–6.4. 2011. – 45.000,00 Sustavna Grad Broj energetskih Poticanje i 2013. edukacija o Đurđevac, pregleda u promoviranje efikasnoj Gospodarski zgradama u energetske potrošnji subjekti, javnom učinkovitosti energije Kućanstva vlasništvu

Izrada Broj izrađenih energetskih investicijskih pregleda studija zgrada u javnom Broj vlasništvu implementiranih sustava Izrada akcijskog plana Iznos uštede u o primjeni troškovima metoda koje energije doprinose energetskoj učinkovitosti

271

Strateški cilj II Održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti

Prioritet Mjera Vrijeme Ukupno Aktivnosti Nositelji Pokazatelji provedbe planirana aktivnosti ostvarenja sredstva 2011. mjere - 2013. II-1 II–1.1. 2011. – 50.000,00 Uvrštavanje Grad Broj zaštićenih Očuvanje prirode Zaštita 2013. uvjeta i mjera Đurđevac, prirodnih biološke i zaštite prirode KKŽ, vrjednosti krajobrazne u planove koji Nadležna raznolikosti se odnose na Ministarstva, korištenje Javna prirodnih ustanova za dobara, upravljanje uređenje zaštićenim prostora i prirodnim prostorno vrijednostima planiranje na području KKŽ, Odgojno – obrazovne institucije, TZ, Djelatnici u turizmu, Organizacije civilnog društva II–1.2. 2011. – 50.000,00 Praćenje Grad Broj uočenih Uspostavlja- 2013. stanja Đurđevac, kritičnih područja nje sustava očuvanosti KKŽ, za sanaciju kontinuiranog biološke i Javna praćenja stanja krajobrazne ustanova za Planovi sanacije okoliša raznolikosti i upravljanje predlaganje zaštićenim Broj saniranih mjera za prirodnim područja njihovu zaštitu vrijednostima na području Veći broj Pripremanje KKŽ, novozaštićenih stručnih Odgojno – prirodnih područja podloga za obrazovne zaštitu djelova institucije, prirode TZ, Djelatnici u Statističke turizmu, analize Organizacije civilnog Izrada izvješća društva o stanju i zaštiti prirode

Promocija i edukacija o prirodnim vrijednostima

272

II–1.3. 2011. – 50.000,00 Edukacije o Grad Broj sudionika na Obrazovanje o 2013. načinima Đurđevac, javnim održivom zaštite prirode KKŽ, događajima razvoju i zaštiti i očuvanja Javna okoliša krajobrazne i ustanova za Broj održanih, biološke upravljanje seminara, raznolikosti zaštićenim radionica, javnih prirodnim tribina vrijednostima na području KKŽ, Odgojno – obrazovne institucije, TZ, Djelatnici u turizmu, Organizacije civilnog društva II–1.4. 2011. – 50.000,00 Definiranje Grad Veći broj Poticanje 2013. politike Đurđevac, programa zaštite zaštite, upravljanja KKŽ, prirode i planova planiranja i zaštićenim Javna upravljanja upravljanja područjima ustanova za zaštićenim zaštićenim upravljanje vrijednostima prirodnim Praćenje zaštićenim vrijednostima II–1.7. Održivo gospodarenjestanja otpad II–1.6.prirodnim Obrazovanje o održivom razvoju i zaštiti okoliša II–1.7. Održivo gospodarenje otpad zaštićenog vrijednostima područja na području KKŽ, Izrada planova Nadležna upravljanja ministarstva II-2 II–2.1. 2011. – 100.000,00 Izrada stručnih Grad Povećan broj Očuvanje Izrada 2013. podloga i Đurđevac, zaštićenih kulturno – sveobuhvatnog dokumenata u KKŽ, kulturnih dobara povijesnog vrednovanja cilju definiranja Nadležna naslijeđa kulturno – kulturno . ministarstva, Broj pojedinaca i povijesnih povijesnih Vlasnici udruga koji se dobara i vijednosti zaštićenih bave kulturnim poticanje materijalnih i stvaralaštvom razvoja Senzibiliziranje kulturnih kulturnog javnosti za dobara ili stvaralaštva potrebu nositelji očuvanja zaštićenih kulturne nematerijalnih baštine kulturnih dobara Poticanja Centar za kulturnog kulturu Grada stvaralaštva Đurđevca kroz podršku institucija za kulturu

273

II–2.2. 2011. – 300.000.000,00 Revitalizacija i Grad Uređen „Stari Revitalizacija 2013. promocija Đurđevac, grad“ s okolišem kulturno – „Starog grada“ KKŽ, povijesnih s okolišem Nadležna Povećan broj građevina i ministarstva, obnovljenih vrijednosti te Provođenje Vlasnici kulturnih dobara njihovo postupka zaštićenih plansko obnove, materijalnih i Proširena korištenje u restauracije, kulturnih turistička ponuda razvoju kulture rekonstrukcije i dobara ili i turizma konzervacije nositelji kulturno zaštićenih povijesnih nematerijalnih vrijednosti kulturnih dobara Snažnije Centar za promoviranje i kulturu Grada korištenje Đurđevca, kulturno . Organizacije povijesnih civilnog dobara u društva turističke svrhe

Strateški cilj III Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda Ukupno Prioritet Mjera Vrijeme planirana Aktivnosti Nositelji Pokazatelji ostvarenja provedbe sredstva aktivnosti mjere 2011. - 2013. III-1 III–1.1. 2011. – 10.000.000,00 Analiza prioriteta Grad Broj adaptiranih, Upravljanje Osiguranje 2013. ulaganja Đurđevac, rekonstruiranih, znanjem za materijalne Školske izgrađenih i razvoj ljudskih osnove za Izrada projektne ustanove, novoopremljenih resursa kvalitetnu dokumentacije Nadležna školskih objekata izobrazbu u ministarstva, osnovnoj i Izgradnja, KKŽ srednjim rekonstrukcija, školama adaptacija, (prostor, opremanje oprema) III–1.2. 2011. – 1.000.000,00 Analiza potreba Grad Broj osoba sa Usklađivanje 2013. Đurđevac, završenom obrazovnih Jačanje Školske prekvalifikacijom programa s partnerstva ustanove, potrebama na osnovnih i Nadležna Povećanje tržištu srednjih škola, ministarstva, zaposlenosti visokoobrazovnih HZZ PS KŽ; institucija, HZZ- Ispostava a, JLS i resornih Đurđevac ministarstava u kreiranju upisne politike

274

III–1.3. 2011. – 10.000.000,00 Stvaranje Nadležno Ispstava Osnivanje 2013. prostornih i ministarstvo, Visokoobrazovne Ispostave kadrovskih uvjeta Visoko institucije u Visokog za osnivanje gospodarsko Đurđevcu gospodarskog visokoškolske veleučilište u učilišta u institucije i Križevcima, Križevcima, u programa Grad Đurđevcu Đurđevac III–1.4. 2011. – 100.000,00 Analiza potreba Nadležno Broj programa Osnivanje 2013. za novim ministarstvo, cjeloživotnog ustanova za zanimanjima Grad učenja neformalno Đurđevac, cjeloživotno Razvoj i Ustanove Broj plaznika obrazovanje I promocija koje provode programa poticanje na programa programe cjeloživotnog cjeloživotno cjeloživotnog cjeloživotnog učenja učenje učenja učenja

III–1.6. 2011. – 50.000,00 Sustavna Grad Broj održanih Upravljanje 2013. edukacija Đurđevac, edukacija razvojem i kadrova u JLS i KKŽ, strateško ostalim javnim PORA Izrađeni strateški planiranje institucijama Razvojna dokumenti agencija, Javne institucije šireg đurđevačkog područja III–1.7. Jačanje 2011. – 50.000,00 Kontinuirana Grad Broj održanih sposobnosti za 2013. edukacija Đurđevac, edukacija upravljanje zaposlenika u KKŽ, lokalnim gradskoj i javnim PORA Broj razvojem upravama, Razvojna novouspostavljenih (prekogranična, udruga civilnog agencija, prijateljskih međuregionalna društva i Javne suradnji na suradnja, privatnog sektora institucije regionalnoj, međužupanijska šireg nacionalnoj i suradnja) đurđevačkog međunarodnoj područja, razini Udruge civilnog društva, Privatni sektor III-2 III–2.1. Poticajne 2011. – 60.000,00 Izrada programa Grad Broj mladih obtelji Populacijska mjere za 2013. poticajnih mjera Đurđevac na području grada politika i zadržavanje za zadržavanje unapređenje mladih mladog Broj stambenih obiteljskog (stambena i stanovništva objekata života socijalna politika)

275

III–2.2. 2011. – 50.000,00 Planiranje Grad Veća financijska Financijska 2013. financijskih Đurđevac, sredstva za potpora sredstava KKŽ potpore roditeljima roditeljima i djeci proračunima i djeci KKŽ i JLS za potpore Veći broj roditeljima i djeci novorođene djece III–2.3. 2011. – 6.000.000,00 Izrada projektne Grad Veći kapaciteti Omogućenje 2013. dokumentacije Đurđevac, vrtića dostupnosti dogradnju, KKŽ jaslica i vrtića adaptaciju i Veći broj uključene opremanje vrtića djece u program predškolskog odgoja

Veći broj zaposlenih III-3 III–3.1. Razvoj 2011. – 100.000,00 Razvoj Grad Povećanje broja Poboljšanje izvaninstituciona- 2013. specijaliziranog Đurđevac, udomiteljskih socijalnih lnih oblika udomiteljstva KKŽ, obitelji uvjeta života socijalne skrbi i Centar za izgradnja doma Stručna podrška socijalnu Uspostavljeno za starije i udomiteljima skrb savjetovalište nemoćne Đurđevac, Razvoj skrbi za Nadležna Dostupnost razičite dobne ministarstva, domova za starije i skupine Udruge nemoćne osobe civilnog Priprema društva projektne dokumentacije za izgradnju doma za starije i nemoćne osobe III–3.2. 2011. – 500.000,00 Stvaranje uvjeta Grad Broj pripadnika Društveno i 2013. za povećane Đurđevac, ugroženih profesionalno mogućnosti Centar za skupina integriran uključivanje socijalnog socijalnu na društvenoj i socijalno uključivanja skrb, profesionalnoj ugroženih ugroženih Nadležna razini skupina skupina ministarstva, Ured za Razvoj programa nacionalne cjeloživotnog manjine obrazovanja Vlade RH

Ciljano osposobljavanje

276

III–3.3. 2011. – 50.000,00 Poticanje Grad Iznos sredstava Uvažavanje 2013. uvažavanje Đurđevac, izdvojenih za nacionalnih nacionalnih Centar za poboljšanje manjina i manjina, socijalnu komunalne socijalizacija skrb, infrastrukture i romske manjine Uvažavanje Ured za poboljšanje različitosti nacionalne životnog standarda manjine u romskom naselju Poboljšanje Vlade RH, životnih uvjeta u HZZ PS KŽ; Broj Roma sa romskom naselju Ispostava završenom Đurđevac osnovnom školom Ukazivanje značaja Broj upisanih obrazovanja Roma u srednje romskoj zajednici škole

Broj Roma sa stečenim zanimanjem III-4 III–4.1. 2011. – 10.000,00 Aktivnosti Grad Broj volontera Razvoj Promoviranje i 2013. povećanja Đurđevac, civilnog jačanje motivacije za HZZ PS KŽ; Broj educiranih društva volonterskog i volontiranjem Ispostava volontera društveno – Đurđevac, korisnog rada Osiguranje Nadležna Broj provedenih prostornih i ministarstva, projekata materijalnih Organizacije uvjeta za civilnog provođenje društva, programa Gospodarski volontiranja subjekti III–4.2. 2011. – 1.000.000,00 Analiza stanja Grad Broj Uključivanje 2013. civilnog društva Đurđevac, novoosnovanih civilnog društva Organizacije udruga u planiranje i Procjena civilnog upravljanje trendova razvoja društva Broj i opremljenost razvojem civilnog društva prostora cjelokupnog đurđevačkog Osiguranje i područja opremanje prostora za rad udruga civilnog društva

Uključivanje većeg broja stručnih osoba u rad i razvoj organizacija civilnog društva

277

III–4.3. Poticanje 2011. – 2.000.000,00 Daljnje Nadležna Broj športskih i razvoj športskih 2013. unapređenje ministarstva, organizacija aktivnosti prostornih i Grad materijalnih Đurđevac, Broj članova uvjeta Športske športskih udruge/ organizacija Provođenje savezi/ programa za organizacije Broj provedenih poboljšanje programa i kompetencija projekata voditelja športskih aktivnosti

Strateški cilj IV Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

Ukupno Prioritet Mjera Vrijeme planirana Aktivnosti Nositelji Pokazatelji provedbe sredstva aktivnosti ostvarenja 2011. - 2013. mjere IV-1 IV–1.1. 2011. 9.000.000,00 Izrada planske Grad Broj kilometara Daljnji razvoj Razvoj cestovne – dokumentacije Đurđevac, novoizgrađenih prometne infrastrukture 2013. za izgradnju KKŽ, brzih cesta infrastrukture dviju brzih cesta Hrvatske ceste, Daljnja Hrvatske modernizacija autoceste, prometnica ŽUC

IV–1.2. 2011. 1.900.000,00 Izrada tehničko Grad Početak Osuvremenjivanje – – tehnološke Đurđevac, rekonstrukcije i dogradnja 2013. dokumentacije KKŽ, željezničkog željezničke Nadležno kolodvora infrastrukture i Rekonstrukcija ministarsvo, ostalih oblika željezničke HŽ Stvoreni uvjeti prometne infrastrukture i za izgradnju infrastrukture pratećih zračne luke objekata

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju zračne luke

278

IV-2 IV–2.1. 2011. 300.000,00 Saniranje Komunalije Rekonstruirana Daljnji razvoj Unapređenje – postojećih d.o.o., mreža distibucije komunalne sustava 2013. dotrajalih Grad plina infrastrukture distribucije plina i plinovoda i Đurđevac izgradnja izgradnja novih Veći broj distributivnog priključaka plinovoda na kućanstava i nepokrivenim gospodarskih područjima subjekata na plinsku mrežu IV–2.2. 2011. 5.500.000,00 Uspostava Grad Izrađena Unapređenje – preduvjeta za Đurđevac, projektna postojećeg 2013. gospodarenje Komunalije dokumentacija sustava otpadom d.o.o., gospodarenja Gospodarski Broj saniranih i otpadom Sanacija subjekti, revitaliziranih ilegalnih Kućanstva područja odlagališta Nabavljena Uspostava oprema i uređaji reciklažnih dvorišta Uspostavljeno reciklažno Postava dvoriđte spremnika za odvojeno sakupljanje posebnih kategorija otpada

Nabava uređaja za reciklažu oporabljivog otpada IV-3 IV–3.1. 2011. 100.000,00 Katastarska Državna Objedinjenje Razvoj Katastarska – mjerenje i geodetska digitalne prostorno – izmjera šireg 2013. formiranje uprava, katastarske planske đurđevačkog jedinstvene Grad baze podataka dokumentacije područja baze podataka Đurđevac, u digitalnom Područni ured Povećanje obliku za katastar brzine usluge i dobivanja Izvršenje podataka iz zračne snimke Katastra i cijelog Gruntovnice đurđevačkog područja Mogućnost pregleda i preuzimanja podataka na Internetu

Broj izrađenih orto-foto snimaka

279

IV–3.2. Izrada 2011. 60.000,00 Izrada i Grad brža izrada geografsko i – održavanje Đurđevac, prostorno – zemljišno – 2013. baze podataka Gospodarski planskih informacijskog o zemljištu, subjekti dokumenata sustava za posebice specijalizirani potrebe poljoprivrednom za ovo projektiranja i područje izvođenja infrastrukturnih objekata IV-4 IV–4.1. 2011. 33.000.000,00 Izrada projektne Ministarstvo Broj priključenih Razvoj vodnih Daljnje – dokumentacije regionalnog domaćinstava i usluga – unapređenje 2013. razvoja, gospodarskih vodoopskrba, vodoopskrbnog Infrastrukturni šumarstva i subjekata na pročišćavanje i sustava radovi vodnog vodoopskrubnu odvodnja gospodarstva, mrežu Monitoring pitke Grad vode Đurđevac, Pitka voda na Hrvatske vodocrpilištima vode, Komunalije d.o.o. IV–4.2. 2011. 1.000.000,00 Terenska Ministarstvo Početak gradnje Iskorištenje – ispitivanja regionalnog vodocrpilišta podzemnih 2013. razvoja, bazena pitke Monitoring šumarstva i vode i izgradnja kvalitete vodnog vodocrpilišta podzemnih gospodarstva, voda Grad Đurđevac, Izgradnja Hrvatske vodocrpilišta vode, Komunalije d.o.o. IV–4.4. Završetak 2011. 5.000.000,00 Dovršenje Ministarstvo Izgrađen sustav izgradnje – sustava regionalnog pročišćavanja pročistača 2013. pročišćivanja razvoja, otpadnih voda otpadnih voda i otpadnih voda šumarstva i izgradnja vodnog Izgrađen sustav odvojenog Izgradnja gospodarstva, odvodnje u sustava odvodnje sustava Grad prigradskim oborinskih voda odvodnje u Đurđevac, naseljima te izgradanja prigradskim Hrvatske Početak gradnje sustava odvodnje naseljima vode, odvojenog u prigradskim Komunalije sustava naseljima Izrada projektne d.o.o. otpadnih i dokumentacije oborinskih voda za izgradnju odvojenog sustava otpadnih i oborinskih voda

280

7. KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA GRADA ĐURĐEVCA ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2013. GODINE

Program ukupnog razvoja Grada Đurđevca za razdoblje od 2011. do 2013. godine temeljni je strateški dokument Grada, koji definira pravce njena razvoja i postavlja temeljne prioritete kao smjernice za napredak. Ovaj strateški dokument daje osnovne informacije o trenutnom stanju na području gospodarstva, zaštite okoliša, civilnog društva, infrastrukture itd.  Dokument je u potpunosti usklađen sa Strategijom regionalnog razvoja RH, koja obuhvaća ciljeve razvoja na nacionalnoj i na NUTS II razini. Pri izradi dokumenta posebna se važnost pridavala aktivnostima i projektima čija se implementacija planira realizirati sredstvima pretpristupnih fondova EU.  Dokument je također usklađen sa Županijskom razvojnom strategijom za razdoblje od 2011. do 2013. godine.

7.1. Komunikacijska načela Komunikacijska načela su tijekom izrade, te posebice tijekom izrade i provedbe PUR-a od iznimne važnosti za doprinos ostvarenju ciljeva postavljenih u Programu, budući da sveukupna javnost mora biti upoznata sa strateškim dokumentom, kako bi svi imali priliku dati svoj doprinos provedbi PUR-a. Slijedeća načela bit će osnovna za provedbu aktivnosti u okviru Komunikacijske strategije:  prezentacija svih informacija na jasan, konzistentan i transparentan način  pružanje informacija usmjereno prema definiranim ciljnim skupinama  razvijanje posebnih komunikacijskih alata i komunikacijskih metoda za prezentaciju informacija prema ciljnim skupinama  uspostava posebnog sustava prikupljanja, obrade, evaluacije i ažuriranja informacija, s ciljem pravovremenog informiranja ciljnih skupina.

7.2. Nositelji i sustav provedbe Nositelji provedbe Komunikacijske strategije, kao i nositelji sveukupne provedbe PUR-a su Grad Đurđevac i Gradsko vijeće, Upravni odjel za pripremu projekata i razvoj Grada Đurđevca kao koordinator svih aktivnosti provedbe, Radna skupina za izradu PUR-a Grada Đurđevca te Odbor za gospodarstvo i strateško planiranje. Provedba Komunikacijske strategije temeljit će se na principu partnerstva i partnerskih odnosa svih uključenih dionika. Grad Đurđevac kao nositelj izrade i provedbe Programa ukupnog razvoja Grada Đurđevca za razdoblje od 2011. do 2013. ujedno je i nositelj svih aktivnosti vezanih uz promociju i informiranje javnosti o provedbi PR-a. UO za pripremu projekata i razvoj kao Koordinator izrade PUR-a Grada Đurđevac za razdoblje od 2011. do 2013., također će provoditi aktivnosti vezane uz promociju PR- a na lokalnom, ali i regionalnom nivou.

281

Navedeni nositelji aktivnosti vezanih uz promociju će temeljem partnerstva i osnovi dijaloga uspostavljenog među svim dionicima relevatnim za provedbu Komunikacijske strategije realizirati planirane aktivnosti promocije.

7.3. Ciljevi Komunikacijske strategije

 Opći cilj Komunikacijske strategije u okviru PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje 2011.-2013. je pružanje informacija o provedbi PUR-a, podizanje svijesti javnosti na đurđevačkom području o važnosti provedbe, kao i o konkretnim rezultatima provedbe PUR-a.

 Specifični ciljevi Komunikacijske strategije su:

 promovirati PUR Grada Đurđevca za razdoblje 2011.-2013. na svim razinama kao temeljni strateški dokument, polazište razvoja i osnove za provedbu projekata Grada Đurđevca (jasno promovirati ciljeve i prioritete, te mjere čije je financiranje moguće realizirati iz nacionalnih i EU sredstava);  jačati svijest javnosti o važnosti PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje 2011.- 2013.: (naglašavanje značaja partnerskog pristupa u izradi dokumenta, aktivne uloge i međusobne suradnje svih uključenih dionika, te važnosti uključivanja širokog spektra dionika u provedbu Strategije);  osigurati transparentnost u provedbi PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje 2011.- 2013. (jasno definirani nositelji, aktivnosti i sustav evaluacije);  uspostaviti čvrste međusobne odnose između svih uključenih dionika, kako bi se osiguralo kontinuirano partnerstvo na svim razinama i na taj način doprinijelo kvalitetnijoj realizaciji strateških ciljeva definiranih Programom ukupnog razvoja;  uspostaviti sustav za učinkovitu evaluaciju svih realiziranih aktivnosti u okviru provedbe PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje 2011.-2013.

7.4. Ciljne skupine Komunikacijske strategije Komunikacijska strategija PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje 2011.-2013. usmjerena je prema svim dionicima uključenim u provedbu dokumenta. Ciljane skupine mogu se podijeliti u tri osnovne skupine:  ciljna skupina na nacionalnoj razini,  ciljna skupina na regionalnoj razini,  ciljne skupine na lokalnoj razini. Ciljnu skupinu na nacionalnoj razini predstavlja Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Komunikacija prema Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva realizirat će se prema potrebi, odnosno kontinuirano tijekom provedbe i evaluacije PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje 2011.- 2013.

282

Aktivnosti promocije PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje 2011.-2013. bit će usmjerene prema ključnim nositeljima razvoja na NUTS II razini – regija Sjeverozapadna Hrvatska i na razini županija članica regije Sjeverozapadna Hrvatska. Na lokalnoj razini nalazi se veći broj dionika i partnera prema kojima će se usmjeravati aktivnosti promocije PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje 2011.-2013.: stanovništvo Grada Đurđevca, javni i privatni sektor, ostale jedinice lokalne samouprave, mediji, potporne institucije u KKŽ za razvoj poduzetništva (HGK Županijska komora Koprivnica, HOK Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije, Poduzetnički centri i inkubatori), Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije, Turističke zajednice područja, gradova i općina, Hrvatski Zavod za zapošljavanje-PS Križevci; Ispostava Đurđevac, organizacije civilnog društva, obrazovne i znanstveno- istraživačke institucije, sindikati, šira javnost.

7.5. Aktivnosti i komunikacijski alati

 Aktivnosti Komunikacijske strategije obuhvaćaju slijedeće:  Marketinške aktivnosti promocije u medijima (u elektronskim, tiskanim, na radio i TV postajama)  Marketinške aktivnosti promocije putem organizacije događanja (sajmovi, sastanci).

 Sve navedene aktivnosti promocije PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje 2011.- 2013. provodit će se kontinuirano tijekom razdoblja trajanja dokumenta.

 Za realizaciju navedenih aktivnosti u okviru Komunikacijske strategije kao sastavnog dijela PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje 2011.-2013., definirani su slijedeći komunikacijski alati: - promocija putem web stranica Grada Đurđevca, web stranica Koprivničko-križevačke županije i PORE - promocija putem Županijskog lista Koprivničko-križevačke županije - promocija u elektroničkim medijima (na web portalima) - promocija putem TV postaja - promocija u tiskanim medijima - promocija na radio postajama - promocija putem konferencija za medije - promocija na sajmovima i sličnim događanjima u regiji - promocija putem organizacija sastanaka s dionicima.

 Definirani komunikacijski alati usmjereni su prema ciljnim skupinama, a s osnovnim ciljem promocije i upoznavanja šire javnosti s PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje 2011.-2013.

 Web stranica, kao jedno od najraširenijih i najčešće korištenih medija globaliziranog svijeta svakako je jedan od najprikladnijih medija za širenje informacija o aktivnostima vezanim uz realizaciju PUR-a Grada Đurđevca.

283

 Promocija putem svih vrsta medija jedan je od široko prihvaćenih komunikacijskih alata. Objavljivanjem priopćenja za medije i promocijom putem oglašavanja u medijima osigurat će se kontinuirano pružanje informacija široj javnosti.

 Promocija PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje 2011.-2013. na sajmovima i sličnim događanjima u regiji predstavlja koristan komunikacijski alat za promociju dokumenta u regiji, a i prema različitim dionicima i skupinama koje je tamo moguće susresti.

7.6. Akcijski plan Komunikacijske strategije

Akcijski plan realizacije Komunikacijske strategije donosi se za razdoblje 2011. do 2013. godine, a obuhvaća pregled aktivnosti koje su vezane za provedbu Komunikacijeke strategije PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje od 2011. do 2013. godine.

Akcijski plan realizacije Komunikacijske strategije PUR-a Grada Đurđevca za razdoblje od 2011. do 2013. godine

Nositelji R.br Aktivnost Ciljne skupine aktivnosti i Vrijeme Rezultati partneri trajanja 1. Kontinuirana promocija Stanovništvo UO za pripremu Kontinuirano Povećana PR-a putem web Grada projekata i razvoj, do kraja svijest stranica Grada, KKŽ, Đurđevca i Radna skupina, 2013. sveukupnog PORE, te putem svih đurđevačke Gradonačelnik i godine stanovništva na oblika medija kao i na Podravine, gradsko vijeće, području šireg raznim događanjima i KKŽ, mediji Odbor za đurđevačkog manifestacijama gospodarstvo i područja, KKŽ strateško kao i medija o planiranje značenju strateškog dokumenta te mogućnostima realizacije planiranih projektnih prijedloga

2. Publikacija PR-a u Sveukupno UO za pripremu Kontinuirano Dostupnost PR- tiskanom obliku te stanovništvo projekata i razvoj, do kraja a Grada objava u elektronskom gradskog Radna skupina 2013. Đurđevca kao obliku na Web područja i šireg godine temelnjog stranicama Grada đurđevačkog strateškog Đurđevac područja, JLS, dokumenta organizacije Grada civilnog društva cjelokupnoj i privatni sektor javnosti

284

3. Objava javnog poziva za Sveukupno UO za pripremu Kontinuirano Ažurirani prikupljanje projektnih stanovništvo projekata i razvoj, do kraja podaci vezani ideja u Programu razvoja gradskog Radna skupina, 2013. uz projektne Grada Đurđevca područja i šireg Gradonačelnik i godine prijedloge svih đurđevačkog gradsko vijeće, dionika s područja, JLS, Odbor za područja Grada organizacije gospodarstvo i i šire okolice civilnog društva strateško koji doprinose i privatni sektor planiranje njegovom sveukupnom razvoju

4. Koordinacija s ključnim Sveukupno UO za pripremu Kontinuirano Ažurirani dionicima provedbe PR- stanovništvo projekata i razvoj, do kraja podaci za a Grada Đurđevca za gradskog Radna skupina, 2013. cijelokupni razdoblje od 2011. do područja i šireg Gradonačelnik i godine strateški 2013. godine. – đurđevačkog gradsko vijeće, dokument od ažuriranje podataka područja, JLS, Odbor za strane svih organizacije gospodarstvo i dionika s civilnog društva strateško područja Grada i privatni sektor, planiranje Đurđevca potencijalni prijavitelji projektnih ideja

5. Praćenje provedbe Sveukupno UO za pripremu Kontinuirano Prikupljeni Programa razvoja Grada stanovništvo projekata i razvoj, do kraja podaci o Đurđevca za razdoblje gradskog Radna skupina, 2013. statusu od 2011. do 2013. područja i šireg Gradonačelnik i godine projekata godine – sastanci đurđevačkog gradsko vijeće, prijavljenih u Koordinatora i Radne područja, JLS, Odbor za bazu projekata skupine za izradu i organizacije gospodarstvo i PR-a Grada provedbu PR-a sa civilnog društva strateško Đurđevca te o Gradonačelnikom i i privatni sektor, planiranje učincima gradskim vijećem te potencijalni provedenih Odborom za prijavitelji odnosno gospodarstvo i strateško projektnih ideja realiziranih planiranje projekata

285

8. OPERATIVNI PLAN ZA RAZDOBLJE OD 2011. – 2013. GODINE

U tablici što slijedi dan je plan svih projekata koji su u toku i čije se provođenje vrši kroz ovo srednjoročno razdoblje a odnosi se na ulaganja u komunalnu, prometnu i turističku infrastrukturu do 2013. g., a tabelom br. 151. obuhvaćeni su svi aktualni projekti s izvorima potrebnih sredstava za njihovo financiranje. U tabeli br. 152. su prikazani potencijalno mogući (i potrebni) projektni prijedlozi s izvorima financiranja, vrijednostima projekata i vremenom potrebnim za njihovu provedbu.

Tabela br. 150.: Projekti planirani u proračunu Grada Đurđevca (u tijeku) do i O p i s : 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2008.g. Stari grad, Dom kulture sanacije, adaptacije i 16 Program uređenja 1. 1604 Projekt Rasvjeta fasade utvrde 600.000 GRAD 150.000 ŽUPANIJA 150.000 PRORAČUN RH 300.000 2. 1605 Projekt Adaptacija utvrde Stari grad 190.000 400.000 450.000 150.000 750.000 180.000 GRAD 50.000 50.000 ŽUPANIJA 50.000 30.000 PRORAČUN RH 450.000 150.000 650.000 100.000 3. 1606 Projekt Rekonstrukcija galerijske rasvjete 200.000 GRAD 50.000 ŽUPANIJA 50.000 PRORAČUN RH 100.000 4. 1613 Projekt Uređenje atrija utvrde 69.000 61.000 240.000 250.000 GRAD 50.000 50.000 ŽUPANIJA 40.000 50.000 PRORAČUN RH 150.000 150.000 5. 1617 Projekt Adaptacija prostora u prizemlju 179.000 250.000 170.000 250.000 GRAD 50.000 20.000 50.000 ŽUPANIJA 40.000 50.000 PRORAČUN RH 160.000 150.000 150.000 6. 1619 Projekt Opremanje prostora Doma kulture 73.000 15.000 50.000 400.000 GRAD 15.000 50.000 400.000 7. 1620 Projekt Uređenje okoliša starog grada 50.000 500.000 GRAD 50.000 PRORAČUN RH 75.000 EU FONDOVI 425.000

17 Program Sport i rekreacija Izgradnja športsko-rekreativnog centra "Graničar- 8. 1702 Projekt Đurđevac" 100.000 98.800 20.000 100.000 100.000 GRAD 20.000 100.000 100.000 9. 1703 Projekt Izgradnja skijališta u Sv. Ani 36.000 30.317 20.000 80.000 80.000 GRAD 20.000 80.000 80.000 18 Program Predškolski odgoj

10. 1804 Projekt Rekonstrukcija tavanskog prostora Dječjeg vrtića 50.000 2.500 750.000 1.200.000 GRAD 50.000 535.000 EIB 3 700.000 665.000 Opremanje dječjih igrališta na području grada 11. 1805 Projekt Đurđevca 50.000 50.000 2.000 50.000 50.000 50.000 GRAD 2.000 50.000 50.000 50.000 19 Program Odgoj i obrazovanje

12. 1905 Projekt Izgradnja vježbališta pri OŠ "Grgura Karlovčana" 920.000 580.000 GRAD 250.000 330.000

ŽUPANIJA 670.000 250.000

23 Program Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture

13. 2304 Projekt Rekonstrukcija uređaja za pročišćavanje biološki dio 3.764.000 3.300.000 5.100.000 6.180.000 2.800.000 GRAD 1.000.000 ŽUPANIJA HRVATSKE VODE 4.100.000 6.180.000 2.800.000 14. 2305 Projekt Trg Sv. Jurja 50.000 50.000 GRAD 50.000 50.000

288

15. 2306 Projekt Uređenje parka kod srednjoškolskog centra 50.000 300.000 GRAD 50.000 300.000 16. 2307 Projekt Izgradnja javne rasvjete 212.300 17.500 100.000 70.000 70.000 70.000 GRAD 9.000 70.000 70.000 70.000 ŽUPANIJA 91.000

Rekonstrukcija komunalne infrastrukture, staza i 17. 2311 Projekt parkirališta i izgradnja rotora u Basaričekovoj ulici 50.000 1.200.000 GRAD 50.000 480.000 ŽUC 720.000

18. 2313 Projekt Izgradnja sekundarnog vodovoda - Suha Katalena 20.000 200.000 GRAD 20.000 200.000

19. 2315 Projekt Izgradnja sekundarnog vodovoda - Grkine i Severovci 50.000 78.500 127.000 120.000 120.000 150.000 GRAD 127.000 120.000 120.000 150.000 Rekonstrukcija komunalne infrastrukture u ulici Petra 20. 2316 Projekt Zrinskog 58.300 2.100.000 GRAD 595.000 ŽUC 860.000 EIB 2 645.000 21. 2318 Projekt Rekonstrukcija Severovačke ulice 20.000 250.000 250.000 GRAD 20.000 150.000 125.000 ŽUC 100.000 125.000 Rekonstrukcija Ulice Grgura Karlovčana do Ulice Ivana 22. 2319 Projekt Đuriševića 28.000 200.000 GRAD 28.000 200.000

289

Izgradnja i rekonstrukcija komunalne infrastrukture u Gajevoj ulici (do G. Karlovčana) i G. Karlovčana (do A. 23. 2320 Projekt Radića) 21.350 63.300 20.000 1.200.000 GRAD 20.000 480.000 EIB 2 720.000 Sanacija gradske deponije i izgradnja pretovarne 24. 2321 Projekt stanice 723.000 63.000 70.000 50.000 7.500.000 7.500.000 GRAD 28.000 FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA 31.000 22.000 7.500.000 7.500.000 ŽUPANIJA 39.000 Rekonstrukcija komunalne infrastrukture u 25. 2322 Projekt Kolodvorskoj ulici 1.000 800.000 GRAD 1.000 320.000 EIB 480.000

26. 2326 Projekt Izgradnja sekundarnog vodovoda (Bilogora) 34.500 19.000 27.000 30.000 30.000 30.000 GRAD 27.000 30.000 30.000 30.000 27. 2330 Projekt Centralni toplinski sustav Đurđevac 7.100.000 GRAD 100.000 IPA 301 7.000.000 28. 2331 Projekt Izgradnja mrtvačnice u Suhoj Kataleni 3.795 11.000 281.000 200.000 GRAD 281.000 200.000 29. 2332 Projekt Izgradnja mrtvačnice u Čepelovcu 5.663 60.000 272.000 200.000 GRAD 272.000 200.000

30. 2333 Projekt Rekonstrukcija vodovodne mreže - Ciglenska ulica 100.000 GRAD 100.000 31. 2335 Projekt Izgradnja mrtvačnice u Mičetincu 4.000 10.000 500.000 GRAD 4.000 10.000 500.000

290

32. 2336 Projekt Izgradnja mrtvačnice u Svetoj Ani 5.000 20.000 270.000 160.000 GRAD 5.000 20.000 270.000 160.000 33. 2338 Projekt Rekonstrukcija Bjelovarske ulice 30.000 300.000 GRAD 30.000 150.000 ŽUC 150.000

34. 2339 Projekt Izgradnja nogostupa U Ulici Vladimira Nazora 100.000 GRAD 100.000 35. 2340 Projekt Uređenje okoliša Doma kulture 200.000 GRAD 200.000

36. 2341 Projekt Sanacija zgrade - krovišta mrtvačnice u Đurđevcu 10.000 230.000 GRAD 230.000

37. 2342 Projekt Rekonstrukcija Ulice A. Šenoe i Radničke ceste 1.300.000 1.400.000 GRAD 390.000 420.000 EIB 3 910.000 980.000 38. 2343 Projekt Prostor oko robne kuće 19.000 100.000 GRAD 19.000 100.000 Izgradnja oborinske odvodnje – Ledine i prostor uz južnu obilaznicu, odvajanje oborinske od 39. 2344 Projekt fekalne odvodnje 10.000 500.000 500.000 GRAD 10.000 HRVATSKE VODE 500.000 500.000 40. 2345 Projekt Izgradnja obilazne ceste 3.150.000 3.450.000 GRAD 150.000 ŽUC 3.000.000 3.000.000 HRVATSKE CESTE 450.000 41. 2346 Projekt Izgradnja sportskog centra 6.000.000 14.000.000 JAVNO - PRIVATNO PARTNERSTVO 6.000.000 14.000.000

291

Izgradnja odorizatorske stanice Budrovac- 42. 2347 Projekt rekonstrukcija plinske mreže 200.000 200.000 200.000 ŽUPANIJA 200.000 200.000 200.000

24 Program Komunalno opremanje građevinskog zemljišta 43. 2403 Projekt Poslovno - industrijska zona A 4.624.000 471.000 330.000 1.700.000 1.700.000 1.700.000 GRAD 254.000 490.000 740.000 740.000 ŽUPANIJA 27.000 160.000 160.000 160.000 PRORAČUN RH 49.000 800.000 800.000 800.000 HRVATSKE CESTE 250.000 44. 2404 Projekt Otkup građevinskog zemljišta 77.000 111.500 100.000 100.000 100.000 GRAD 100.000 100.000 100.000 25 Program Stambena djelatnost 45. 2503 Projekt Rekonstrukcija zgrade Trg Sv. Jurja 3 50.752 30.000 2.000.000 2.000.000 GRAD 30.000 500.000 500.000 ŽUPANIJA 500.000 500.000 PRORAČUN RH 1.000.000 1.000.000 46. 2504 Projekt Odmaralište u Prvić Luci 2.098.352 567.000 60.000 590.000 GRAD 60.000 590.000 47. 2506 Projekt Dom za starije osobe 50.000 15.100.000 15.100.000 GRAD 50.000 100.000 100.000 JAVNO - PRIVATNO PARTNERSTVO 15.000.000 15.000.000 48. 2507 Projekt Sanacija krovišta Trg Sv. Jurja 5 400.000 GRAD 400.000

26 Program Izrada prostorno planske dokumentacije 2601 49. Aktivnost Izrada prostorno planske dokumentacije 30.000 100.000 100.000 GRAD 30.000 100.000 100.000

50. 2602 Projekt Izrada katastarske izmjere Grada Đurđevca 500.000 1.000.000 1.000.000 GRAD 250.000 500.000 500.000

292

ŽUPANIJA 50.000 100.000 100.000 DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA 200.000 400.000 400.000 12.338.712 6.465.717 8.054.000 19.177.000 56.820.000 46.570.000

Tabela br. 151.: Izvori financiranja za projekte u budžetu

Izvori financiranja 2010. 2011. 2012. 2013. GRAD 2.817.000 4.420.000 6.315.000 4.225.000 ŽUPANIJA 447.000 450.000 1.160.000 1.140.000 PRORAČUN RH 559..000 1.250.000 2.850.000 2.275.000 FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA 31.000 22.000 7.500.000 7.500.000 HRVATSKE VODE 4.100.000 6.180.000 3.300.000 500.000 ŽUC - 3.860.000 3.970.000 125.000 HRVATSKE CESTE - 250.000 450.000 - DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA - 200.000 400.000 400.000 EIB - 2.545.000 1.575.000 980.000 JAVNO PRIVATNO PARTNERSTVO - - 21.000.000 29.000.000 IPA 301 - 7.000.000 - - SVEUKUPNO 7.954.000 26.177.000 48.520.000 46.145.000

293

Tabela br. 152.: Projektni prijedlozi

Plan. Izvori Red. Vrijednost Naziv projekta Lokacija Nositelj Termin financiranja broj projekta provođenja za prijavu na: 2011.- 1. Izgradnja gradske toplane Đurđevac Grad Đurđevac 5.000.000 IPARD M 301 2012. 2012.- 2. Izgradnja kolektora u naselju Đurđevac Grad Đurđevac 7.000.000 IPARD M 301 2013. 2011.- 3. Izgradnja crpilišta u Đurđevcu Đurđevac Komunalije d.o.o. 5.000.000 Grad Đurđevac 2012. Grad Đurđevac, 2011.- 4. Sanacija odlagališta otpada Đurđevac Komunalije d.o.o. 15.000.000 Fond za zaštitu 2015. okoliša i … Grad Đurđevac, Komunalije – Plin 2011.- Komunalije – 5. Rekonstrukcija plinske mreže Grad Đurđevac 7.820.000 d.o.o. 2015. Plin d.o.o., županija Okolica Natura Agro, 6. Izgradnja bio postrojenja Natura Agro d.o.o. 25.000.000 2013. Đurđevca IPARD M302 Natura Agro Izgradnja farme mliječnih Okolica 7. Natura Agro d.o.o. 15.000.000 2013. (Poslovna krava Đurđevca banka) Rekonstrukcija i dogradnja Kolodvorska 21 8. Natura Agro d.o.o. 2.100.000 2012. IPARD M103 mljekare a

Okolica OPS – kapitalna 9. Izgradnja tovilišta svinja Natura Agro d.o.o. 10.000.000 2011. Đurđevca ulaganja

Natura Agro 2011.- 10. Rekonstrukcija klaonice Natura Agro d.o.o. 1.000.000 (Poslovna 2013. banka) Natura Agro Proširenje PJ Hladnjača i 11. Natura Agro d.o.o. 15.000.000 2013. (Poslovna dogradnja PJ Prerada banka 12. Podizanje 10 ha voćnjaka Okolica Natura Agro d.o.o. 7.300.000 2011. Natura Agro 294

(i kupina) Đurđevca (Poslovna banka), IPARD M 101 Izgradnja skladišno Poslovna zona 2011.- 13. Zadruga 1.700.000 IPARD M 101 distribucijskog centra A 2012. Pčelarska 2011.- 14. Punionica meda 1.000.000 IPARD M 302 zadruga 2012. 15. Slatki put Bilogora Udruga pčelara 200.000 2012 IPARD M 302 Okolica 16. Izgradnja staklenika za povrće OPG 800.000 2012. IPARD M 101 Đurđevca Skladište (sušara) za začinsko Okolica 17. OPG 450.000 2012. IPARD M 302 i ljekovito bilje Đurđevca Opremanje kušaonice voćnih 18. OPG 100.000 2012. IPARD M 302 vina Okolica 2011.- Udruga, Grad, 19. Đurđevačka vinska cesta Udruga vinara 2.780.000 Đurđevca 2012. fondovi Grad, TZ, Grad Đurđevac TZ Grada Svake 20. Prikaz žetvenih običaja 265.000 Udruge, Hotel i OPG Đurđevca godine Picok… M.O. Sv. ANA, M.O. Sv. Ana, 2011.- Grad Đurđevac, 21. Uređenje mjesta Sv. Ana Sveta Ana Grad Đurđevac, 150.000 2015. TZ Područja, TZ Područja fondovi Mičetinska Adaptacija Lovačkog doma L.U. „Jelen“ 2011.- L.U. „Jelen“ 22. cesta bb 50.000 „Jelen“ Đurđevac 2012 Đurđevac Đurđevac 23. Izgradnja sportsko rek. Centra Konjički Klub 600.000 2013. IPARD M 302 Biciklistička staza „Šuma Biciklistički klub 2011.- Nacionalni 24. Šuma «Borik» 150.000 Borik“ Đurđevac 2012. fondovi Rekonstrukcija izviđačkih Odred izviđača 2011.- Savez izviđača, 25. Borik, Đurđevac 150.000 prostora u Boriku „Picoki“ 2012. Grad … Gradska Gradska 2012.- knjižnica, 26. Dizalom do knjižnice Gradska knjižnica 320.000 knjižnica 2013. Gradsko društvo invalida,

295

Ministarstvo… Centar za Izgradnja stambene cjeline za Centar za Centar za socijalnu skrb, provođenje programa 2011.- 27. socijalnu skrb socijalnu skrb 500.000 Grad Đurđevac, uključivanja marginalnih 2015. (dvorište) Đurđevac nadležno skupina ministarstvo Škola, Grad, 28. Adaptacija školske kuhinje Đurđevac Županija 265.000 2011. Županija OŠ Grgura Škola, Grad, 29. Promjena krovišta Županija 415.000 2012. Karlovčana Županija Obnova žljebova u područnoj Škola, Grad, 30. Mičetinec Županija 15.000 2013. školi Županija Strukovna škola, gimnazija, Grad Opremanje kabineta za U prostoru Gimnazija Dr. Đurđevac, 2011. – 31. prirodoslovlje, opremanje škole ili Ivana Kranjčeva 80.000 Koprivničko – 2013. prostora za učenike putnike nadogradnja Đurđevac križevačka županija, MZOŠ, EU fondovi Strukovna Rekonstrukcija – dogradnja Dr. Ivana škola, Strukovna škola 2011. – 32. postojećeg srednjoškolskog Kranjčeva, 10.110.000 gimnazija, Grad Đurđevac 2012. centra Đurđevac Đurđevac, županija Trg ispred Sportski tereni ispred strukovne škole Strukovna škola 2012. – Grad Đurđevac, 33. 5.000.000 Strukovne škole Đurđevac i Đurđevac 2015. županija vrtića Sredstva Vatrogasna proračuna Uređenje vatrogasnih domova zajednica Grada 2011. – Grada 34. Područni DVD-i 300.000 po DVD-ima Đurđevca i DVD-i 2015. Đurđevca preko s područja Grada Vatrogasne zajednice Grada 296

Đurđevca Poslovni prostor Sredstva Poboljšanje energentske postrojbe, vlastite 35. JVP Đurđevac 40.000 2011. učinkovitosti JVP – a Stjepana djelatnosti Radića 189 b postrojbe Osnivanje konjičkog kluba i 36. škole jahanja Proglašenje Đurđevačkih 37. pijesaka parkom prirode Poticanje investicija u 38. Gospodarske zone 39. Osnivanje tehnološkog parka Uvođenje predškolskog 40. prilagođenog programa Napraviti nove interaktivne 41. web stranice Uređenje seoskog ribnjaka i 42. privođenje svrsi sportske Budrovec rekreacije i turizma Novo sutra za Romsku Centar za 2011., 43. Đurđevac 800.000 IPA zajednicu socijalnu skrb 2012.

297