Temelji Novinsko-Izdavačka Ustanova »Hrvatska Riječ«, Trg Cara Jovana Nenada 15/II, 24000 Subotica Nedjelju 1

Impressum Tjedni Komentar HrvatskaRIJEČ

OSNIVAČ: Hrvatsko nacionalno vijeće  IZDAVAČ: Temelji Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ«, Trg cara Jovana Nenada 15/II, 24000 Subotica nedjelju 1. lipnja više od tisuće šokačkih Hrvata s prostora bačkog dijela Podunavlja,  Slavonije i BiH hodočastilo je u Tuzlu, kako bi nazočili prvoj središnjoj manifestaciji u UPRAVNI ODBOR: sklopu obilježavanja 320. obljetnice odlaska skupine Hrvata iz tuzlanskog kraja u Bač. Vesna Prćić (predsjednica) U Time je otpočeo šestomjesečni program obilježavanja sudbonosnog događaja iz 1688. godine Slaven Bačić, Dušica Dulić, kada je jedna veća skupina Hrvata iz okolice Tuzle, predvođena franjevcima, doselila na područ- Ivan Gregurić, vlč. Josip Pekanović Dražen Prćić, Zvonko Sarić, je grada Bača. Sa sobom su tada ponijeli i sliku Gospe Radosne iz samostana Gradovrh, koja Josip Stantić, Tomislav Žigmanov je do danas sačuvana i nalazi se u franjevačkom samostanu u Baču. Dvodnevna manifestacija  u Tuzli je od okruglog stola na temu migracije kroz stoljeća, preko odlaska na lokaciju neka- V. D. DIREKTORICA dašnjeg samostana na Gradovrhu, pa do procesije, svečane mise i bogatog programa u nedjelju, I ODGOVORNA UREDNICA: protekla, kako su svi sudionici istaknuli, u prijateljskom ozračju iskrenih i toplih emocija gdje Jasminka Dulić su se svi osjećali »kao da su se vratili kući«. Uspostavljena suradnja na ovom projektu hrvatskih  kulturnih udruga iz Podunavlja, predstavnika Hrvatskog nacionalnog vijeća i NIU »Hrvatska POMOĆNIK I ZAMJENIK riječ« pokazala je na djelu kako rezultati ne izostaju kad postoji samo malo dobre volje i kad se ODGOVORNE UREDNICE: Zvonko Sarić ljudi slože. Za očekivati je stoga i da će završna manifestacija 4. i 5. listopada u Baču uspješno  proteći na zadovoljstvo organizatora, sudionika i gostiju. REDAKCIJA: Proslavljala se ova obljetnica i u Mađarskoj, u Baji, gdje je prije 320 godina doseljena posljed- Ivan Andrašić (Podunavlje) nja skupina bunjevačkih Hrvata. I na ovoj svečanosti, koja je održana pod pokroviteljstvom Davor Bašić Palković (kultura) predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića, bilo je govora o tome kako, u uvjetima višestoljet- Dušica Dulić (politika) ne odvojenosti od matice, očuvati svoju vjeru i nacionalni identitet. Taj se identitet razvija i čuva Zvonimir Perušić prije svega u obitelji kao središtu našeg najintimnijeg svijeta, poručio je u Baji fra Miro Šego. Dražen Prćić (sport i zabava) Riječi i poruke koje su se čule na oba skupa veliki su poticaj svima onima koji žele raditi i Nada Sudarević (fotografije) Željka Vukov (društvo) surađivati s drugima na polju očuvanja nacionalnog identiteta, razvoja vlastite kulture, zašite Mirko Kopunović (dopisništva i korektura) nacionalno-manjinskih prava. Lijepo je to čuti, ohrabruje i potiče na ustrajnost u svome poslu. Julijana Kujundžić Osobito onda kada s nekih drugih strana stižu grube riječi i kada se odnosi u hrvatskoj zajednici Jelena Ademi (tehnički prijelom) ne žele graditi na temeljima suradnje, profesionalnosti i međusobnog uvažavanja već temeljem  pritisaka i osuda. TEHNIČKI UREDNIK: J. D. Thomas Šujić  ADMINISTRACIJA: Zdenka Sudarević Ljubica Vujković-Lamić  LEKTORICA: Katarina Vasiljčuk  TELEFON: ++381 24/55-33-55 ++381 24/55-15-78  ŽIRO RAČUN: 355-1023208-69  E-MAIL: [email protected]  WEB: www.hrvatskarijec.co.yu  TISAK: »Rotografika« doo Subotica List je registriran kod Tajništva za informiranje Skupštine AP Vojvodine pod rednim brojem 73.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Biblioteka Matice srpske, Novi Sad 32+659.3(497.113=163.42) Hrvati Šokci u Tuzli

Okrugli stol u Tuzli i posjet Gradovrhu Dobro do{li ku}i ...... 6,7

Slavlje u Baji uveličao predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić Obilje`ena 320. obljetnica doseljenja bunjeva~kih Hrvata ...... 16,17

Festival »Novi Sad s ljubavlju« ugostio je dvoje hrvatskih izvođača Josipa Lisac i Livio Morosin u Novom Sadu ...... 28

Spremite se, počinje

U Euro OVOME BROJU 2008 ...... 41

6. lipnja 2008. 3 HrvatskaRIJEČ Aktualno UKRATKO Zastrašivanje Predstavnici DSHV-a na lokalnoj, slobodne riječi pokrajinskoj i republičkoj razini vojica nasilnika u ponedjeljak su u DZagrebu šipkama napali 47-godiš- njeg novinara Jutarnjeg lista Dušana a nedavnim izborima, Demokratski U Apatinu, gdje je već formirana lokalna vlast Miljuša nakon čega su pobjegli, a Miljuš savez Hrvata u Vojvodini osvojio je na čelu sa socijalistima, u skupštinskim klupama je uspio sam javiti policiji da je bio žrtva Nvijećnička mjesta u gradskim skup- sjedit će Andrija Ađin iz Sonte, kandidat liste napada. štinama Subotice, Sombora, Apatina i Bača. »Za europski Apatin – Boris Tadić«. Nakon toga je vozilom Hitne pomoći Prema koalicijskom sporazumu, DSHV će u U Općini Bač, mandat je ostvarila Ruža Pejčić prevezen u KBC Zagreb. Njega su napa- Subotici imati šest vijećnika, koji su svoje iz Vajske, s liste »Za europski Bač – Boris la i željeznim šipkama udarala dvojica mandate ostvarili kao kandidati liste »Za europ- Tadić«. muškaraca s kacigama na glavama, sku Suboticu – Boris Tadić – DS - G17 plus DSHV će imati i jednog predstavnika nakon čega su pobjegli na motorkota- – DSHV –SDP«. To su: Lozika Jaramazović, u pokrajinskoj Skupštini – Duju Runje iz ču. Miljušu su nanesene teške ozljede. Pero Horvacki, Marinko Jadrijević, Josip Subotice, koji je bio na proporcionalnoj listi »Sad me još samo mogu ubiti. Trećeg Petreš (Donji Tavankut), Marijana Čović i Koalicije »Za europsku Vojvodinu –Boris nema. Sretan sam što sam ostao živ, Siniša Skenderović (Đurđin). Sljedeći kandidati Tadić«. ali neću odustati«, iz bolničke je poste- DSHV-a na listi su: Verica Kujundžić (Đurđin), U budućem državnom parlamentu, svoj drugi lje poručio Dušan Miljuš i dodao: »Nije Ivica Mamužić i Josip Horvat. zastupnički mandat ostvario je predsjednik poanta u tome da doznamo tko me Kao kandidati na listi »Za europski Sombor DSHV-a Petar Kuntić ispred Koalicije »Za napao, nego tko je to naručio«. – Boris Tadić«, predstavnici DSHV-a ostvarili europsku Srbiju – Boris Tadić«. To je , među Dušan Miljuš je u Jutarnjem urednik crne kronike i često je pisao o organizi- su tri vijećnička mandata u Somboru: Mata ostalim, potvrđeno na prošlotjednoj sjednici ranom kriminalu. Matarić (Sombor), Snežana Periškić (Bački Glavnog odbora Demokratske stranke. U Zagrebu su istog dana trojica Monoštor) i Adam Tubić (Bački Breg). muškaraca napala i pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Gordanu Lukač-Koritnik, te je lakše ozlijedili. Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu protiv temeljnih Predstavnici Hrvatskog novinarskog društva Mislav Bago, Sanja postaja za mobilnu telefoniju blizu škola Modrić i Elizabeta Gojan sastali su se s premijerom Ivom Sanaderom, potpredsjednicom Vlade Jadrankom Ne izdavati dozvole, povući postojeće Kosor i ministrom unutarnjih poslova Berislavom Rončevićem. a sjednici Vijeća za obrazovanje za mobilnu telefoniju nastao u blizini Osnovne »Volio bih da sam izaslanstvo Hrvatskog NPokrajinskog tajništva za obrazovanje i škole »Matko Vuković«. novinarskog društva primio u drugoj kulturu, održanoj 28. svibnja, pokrenuto je pita- Z. P. prigodi, a ne u jednoj ovakvoj, žalosnoj nje dozvola za postavljanje temeljnih postaja i tragičnoj, ne u smislu ishoda. Bogu za mobilnu telefoniju u neposrednoj blizini hvala da nije ishod najgori, ali je mogao predškolskih ustanova i škola i u svezi s tim biti najgori. Želim reći to da ovo što se mogućeg štetnog djelovanja na zdravlje djece dogodilo, ne samo gospodinu Dušanu i učenika. Vijeće za obrazovanje je po ovom Miljušu, nego i gospođi Lukač-Koritnik pitanju jednoglasno donijelo zaključak koji također spada, u jednom kontekstu, u se preporučuje mjerodavnim tijelima lokalne nešto što se u ovom trenutku događa samouprave i Autonomne Pokrajine Vojvodine, u Hrvatskoj. Ona je pokušala interveni- da u cilju sigurnosti i zaštite djece i učenika, ne rati zbog pjevanja određenih pjesama izdaju propisane suglasnosti, ili ih povuku, za pa je dobila po glavi. Mi smo se u postavljanje temeljnih postaja za mobilnu tele- Hrvatskoj opredijelili, i na tome će Vlada foniju u naseljenim mjestima, a osobito u blizini inzistirati, ne samo za demokraciju, za škola i predškolskih ustanova, zbog neospornog samostalnu i slobodnu državu, nego zračenja i povećanja rizika po zdravlje djece i i za pravila i vrijednosti koja u jednoj učenika. takvoj demokraciji vrijede, a to znači »U posljednje vrijeme, učestalo je postavlja- ljudska prava, posebno ljudska prava nje temeljnih postaja (emitera) u najuže okruže- svih građana pred zakonom, a poseb- nje škola i predškolskih ustanova u naseljenim no onih koji javnost izvješćuju i koji su u temeljima demokracije, a to je pravo mjestima. Neosporne su činjenice da ove temelj- na informaciju«, rekao je Sanader. ne stanice emitiraju zračenje i da posljedice tog Premijer Sanader je, potom, naglasio zračenja nisu poznate zbog kratkog razdoblja od da je »posebno opasno za društvo« kada se ova tehnologija koristi. Vijeće za obra- ako se ide u zastrašivanje novinara. zovanje je mišljenja da nepostojanje podataka »Zato će Vlada učiniti sve, prije svega o stupnju i vrsti štetnosti u ovim slučajevima Ministarstvo unutarnjih poslova, kao nije opravdanje za stvaranje mogućih uvjeta za represivni aparat, da istraži i ovaj slučaj povećan rizik po zdravlje djece i učenika«, stoji i svaki drugi slučaj, kao i slučaj napada u priopćenju Izvršnog vijeća APV. na pravobraniteljicu Lukač-Koritnik«. U Subotici je problem s postavljanjem postaje

4 6. lipnja 2008. Aktualno HrvatskaRIJEČ Promocija publikacije »Ombudsman protiv dvostruke diskriminacije žena« UKRATKO Srbi u Hrvatskoj Žene i dalje u podređenom položaju i Dodikove izjave Izvršnom vijeću AP Vojvodine u uto- Europske Unije, a zajednička konstatacija je U rak je održana promocija publikacije kako su žene, premda čine polovicu ljudske rpsko narodno vijeće aklamacijom »Ombudsman protiv dvostruke diskriminacije populacije i nadalje subordinirane u odnosu Sje prihvatilo Izjavu Velike skupšti- ne SNV-a kojom se želi unaprijediti žena«, na kojoj su govorile zamjenica pokra- na mušku populaciju. Kršenje ženskih ljud- položaj Srba u RH i pridonijeti općem jinskig ombudsmana za ravnopravnost spolova skih prava očituje se najčešće na tržištu rada, boljitku RH i njezinim boljim odnosi- Danica Todorov i savjetnica za rodnu ravno- konstatirano je nakon istraživanja u ovim insti- ma s Republikom Srbijom te njihovoj pravnost Kanadske agencije za međunarodni tucijama, a najčešće se odnosi na mlade žene zajedničkoj europskoj perspektivi. Na razvoj Zorana Šijački. koje planiraju obitelj, zatim Romkinje, osobe Velikoj skupštini, održanoj 31. svibnja, s invaliditetom, kao i na žene koje su napunile predsjednik SNV-a Milorad Pupovac 50 godina života. istaknuo je kako Srbi u Hrvatskoj danas Tijekom razgovora, istaknuto je kako se čak imaju premali utjecaj te da je taj skup i primanje žena u sigurnu žensku kuću odvija organiziran kako bi se to promijenilo. pod određenim uvjetima – žene bez socijalne »Okupili smo se da kao organiziran zaštite, kojima je najčešće ovakva pomoć narod, s jasnom i čvrstom institucijom, potrebna, ne mogu biti zaštićene u ovoj insti- otvaramo vrata tamo gdje su zatvore- tuciji. Zbog toga je neophodno urediti zakon- na i izgradimo putove za integraciju sku regulativu i država je u obvezi provesti u hrvatsko društvo, jer ih još treba mnogo izgraditi«, dodao je Pupovac. Ova publikacija predstavlja zbirku radova i određene mjere kako bi se zakonskim putem »Nismo se okupili da bismo se getoizi- prezentacija s istoimene konferencije održane u stalo na put kršenju ženskih ljudskih prava, ne rali, getoizacije nam je i previše. Želimo jesen 2006. godine u organizaciji pokrajinskog samo po pitanju diskriminacije, već i po pita- biti integrirani u hrvatsko društvo i na ombudsmana i Misije OESS-a u Srbiji, a rado- nju prava na zaštitu, kao i na pravo na zaštitu izbore izlaziti kao ravnopravni građa- vi se bave različitim aspektima diskriminacije od nasilja u obitelji. Osim toga, neophodno je ni Hrvatske, koji jednako biraju kao i žena, međunarodnim i domaćim dokumenti- sačiniti i nacionalnu strategiju vezanu za zašti- drugi te, uz opće biračko pravo, imati ma i pravnim aktima kojima se regulira ovo tu prava žena, čemu mogu poslužiti kao etalon i posebno biračko pravo«, rekao je područje, kao i ulogom organizacija i instituci- zaključci s konferencije »Ombudsman protiv Pupovac. ja koje se bave zaštitom ljudskih prava, između dvostruke diskriminacije žena«, gdje su, kroz Predsjednik Stjepan Mesić rekao je ostalih i ombudsmana, u unapređenju ženskih obradu osnovnih diskriminacijskih situacija u kako je Hrvatska postavila visoke stan- ljudskih prava i zaštiti žena od diskriminacije. oblastima zdravstva, obrazovanja, prava na rad darde u zaštiti nacionalnih manjina Prema riječima Danice Todorov, ova publika- i zapošljavanje, ustanovljeni eventualni smje- i treba ih provoditi u skladu s potre- cija je veoma važna jer su u njoj iznesena isku- rovi kretanja k rješavanju ovog društvenog bama i mogućnostima. »Nacionalne stva ombudsmana iz okolnih zemalja, regije i problema. manjine postaju mostovi suradnje, mostovi koji povezuju narode i drža- ve, i više ne mogu biti ničiji motivi za osvajanja tuđih teritorija«, istaknuo Obavijest HNV-a je Mesić i dodao da je, kada postoji europska regulativa, jednom Nijemcu svejedno s koje je strane granice. Upis u hrvatske odjele »Sutra to mora biti i na ovom našem rvatsko nacionalno vijeće obavješta- hrvatski jezik sa elementima nacionalne kulture. prostoru. Zato je za nas važna ta udru- Hva roditelje i djecu o mogućnosti upisa Hrvatsko nacionalno vijeće obavještava rodite- žena Europa – da bude svejedno jed- učenika u odjele na hrvatskom jeziku od lje i djecu o mogućnosti upisa u hrvatske odjele nom Srbinu je li s jedne ili s druge stra- 1.-8. razreda u sljedećim osnovnim škola- u Gimnaziji »Svetozar Marković« u Subotici, u ne granice, jednom Hrvatu je li s jedne ma: OŠ »Ivan Milutinović« Subotica i Mala 1. i 2. razred društveno - jezičnog smjera. ili druge strane granice. Nema potrebe Bosna, OŠ »Matko Vuković« Subotica, OŠ Sve informacije možete dobiti na broj za mijenjanje granica, nego za otvara- nje granica prema susjedu i drugima«, »Sveti Sava« Subotica, OŠ »Matija Gubec« 024/556-898, ili osobno u uredu HNV-a, naglasio je hrvatski predsjednik. Tavankut, OŠ »Vladimir Nazor« Đurđin. Subotica, Preradovićeva 4 u vremenu od 9 do Premijer Republike Srpske Milorad U istim školama postoji i izborni predmet 13 sati. Dodik, kojega su nazočni izaslani- ci burno pozdravili, poručio je da je Republika Srpska spremna na suradnju Večeras u Subotici s Hrvatskom i SNV-om u rješavanju problema Srba u Hrvatskoj. Ocijenio Predstavljanje gimnazijske nastave je da je današnji skup velik uspjeh te uputio poruku ohrabrenja SNV-u na hrvatskom jeziku u organiziranju i artikuliranju interesa Srba u Hrvatskoj. rvatsko akademsko društvo iz Subotice Profesori Gimnazije, učenice koje ove godi- Izjave Dodika o Hrvatskoj kao državi Hpoziva sve učenike i roditelje zainteresi- ne završavaju prvi razred na hrvatskom jeziku, nastaloj na etničkom čišćenju idućih su rane za upis u prvi razred Gimnazije »Svetozar kao i njihovi roditelji, iznijet će zainteresi- dana osudili hrvatski, bosansko-herce- Marković« na hrvatskom nastavnom jeziku u ranima vlastita iskustva, informacije glede govački i europski dužnosnici. školskoj 2008./09. godini na sastanak, koji će gimnazijske nastave na hrvatskom jeziku te o Kao predstavnik srbijanskog pred- se održati u u Plavoj vijećnici Gradske kuće u Gimnaziji »Svetozar Marković« uopće. Ulaz je sjednika Borisa Tadića skup je pozdravio Subotici u petak, 6. lipnja, s početkom u 19 i slobodan. predsjednik Izvršnog vijeća Autonomne 30 sati. Pokrajine Vojvodine Bojan Pajtić.

6. lipnnja 2008. 5 HrvatskaRIJEČ Aktualno Okrugli stol u Tuzli i posjet Gradovrhu Dobro došli kući Okrugli stol na temu »Migracije kroz stoljeća« okupio u Tuzli Šokce iz triju država * Šokci iz Bačke na ognjištima svojih pradjedova * Teme izlaganja bile zanimljive svima nazočnima * Posjet Gradovrhu oplemenio duše Bačvana

Piše: Ivan Andrašić

naslutiti da su to ljudi koji se prvi »Sadašnje stanje Hrvata u BiH put susreću i upoznaju. Mala je i pogled u budućnost«. Okrugli skupina Bačvana prilikom ulaska je stol završen obraćanjem skupu u dvoranu u kojoj je održan okru- nazočnih dužnosnika i uruče- gli stol pozdravljena dugim plje- njem dara domaćinima od stra- skom dobrodošlice i toplim rije- ne predsjednice organizacijskog čima domaćina skupa fra Zdravka odbora Stanke Čoban. Na samom Anđića. Okrugli stol otvorio je kraju, bivši gvardijan tuzlanskog moderator fra. Pavo Filipović, samostana fra Josip Bošnjaković đakon po službi u Vitezu. Bili su pozvao je sudionike i goste da nazočni i ugledni gosti: domini- mu se pridruže u usrdnoj moli- star sigurnosti u Vijeću minista- tvi Radosnoj Gospi Gradovrškoj: ra BiH-a Mijo Krešić, ministrica »Predobrostiva Gospo Gradovrška, pravosuđa Tuzlanskoga kantona Djevice Marijo, evo stojimo pred Jasmina Galović, konzul RH-a u Tvojim milosnim likom, otvorena Tuzli, zamjenica Tajnika za upra- srca i ponizne duše i molimo Ti vu, propise i nacionalne manjine se, isto onako, kako su Ti se molili Sudionici okruglog stola Vojvodine Antonija Čota i v.d. prije 320 godina naši pradjedovi, direktora i glavna i odgovorna s odanim srcem i s pouzdanom subotu je 31. svibnja u što u biti i jesu. Dio su obitelji urednica medijskog pokrovitelja dušom u Crkvi na Gradovrhu, koja Tuzli počela prva mani- koje su povijesne okolnosti raz- »Hrvatske riječi« Jasminka Dulić. je bila istinsko utočište vjernika festacija u okviru projek- dvojile prije više od tri stoljeća, U OKRUGLI STOL: Uvodno izla- kojima si pomagala u njihovim ta obilježavanja 320-te obljetnice obitelji koja je i pored državnih ganje na okruglom stolu imao je teškim nevoljama i potrebama. iseljavanja jedne skupine, od oko granica i mnogih drugih, mahom fra. Zdravko Anđić, s podtemama: Čudotvorna Gospo Gradovrška, 3000, Hrvata Šokaca iz Soli u Bač. neželjenih barijera, ostala spojena »Migracije kao fenomen vezan uz Tvoja su djeca pod okriljem tvoje- Manifestacija je započela okrug- nekim tajanstvenim, neraskidivim, živa bića općenito«, »Fenomen ga milosnog lika morala napustiti lim stolom na temu »Migracije unutarnjim vezama. migracija na općeljudskoj razini«, svoja ognjišta da bi sačuvala vjeru kroz stoljeća«, a sam je poče- DOBRODOŠLICA: Tople riječi »Migracije u kontekstu religijsko- svojih očeva i majki, vjeru svojih tak, zapravo činio dolazak bač- dobrodošlice domaćina: »Dobro ga«, a u zaključnom dijelu govorio predaka. U vjernosti Tebi, naša kih Hrvata, predstavnika udruga došli u svoj dom, dobro došli u je o migraciji franjevaca i Hrvata nebeska Majko, kad im je bilo naj- šokačkog Podunavlja. Dočekani su svoju obitelj« i vidljive emocije katolika iz Gradovrha u Bač. Poslije teže, nalazili su najsigurniju zašti- ne kao gosti, nego kao dio obitelji, na licima gostiju nisu dale niti fra. Zdravka izlaganje je imao fra tu za očuvanje vjere svoje djece Andrija Zirdum, s temom »Stanje i svoje obitelji, od svih navala u Bosni u XVII. i XVIII. stoljeću«. pakosnog duha i vječne propa- Umjesto dr. Ante Sekulića koji nije sti. I zato su punih 320 godina, bio u mogućnosti prisustvovati čvrsti u vjeri Tvojega Sina, čuva- skupu, njegov rad s temom »Bač« li hrabro ovaj Tvoj milosni lik i izložio je direktor Katoličkog sačuvali ga, uz pomoć Tvoju, od školskog centra Tuzla fra Martin oskvrnuća i potpunog uništenja. Antunović. Jezgrovit osvrt na rado- Stoga, ovu našu molitvu upućuje- ve prezentirane na znanstvenom mo danas Tebi, Radosna Gospo, skupu u povodu 300-te obljetnice naša Nebeska Majko, u ime svoje migracija Šokaca iz Soli u Bač i u ime svih onih koji su morali dao je prof. Juraj Novosel, a dr. otići s ovih tuzlanskih prostora, da Ivo Andrić Lužanski govorio je nam izmoliš od oca Nebeskoga, da više s političkog aspekta o povi- ostanemo čvrsto ujedinjeni u vjeri jesti Hrvata u zadnjih 50 godina. naših Otaca, uvijek vjerni Bogu i Na koncu prof. Ivo Kovačević je Kristovoj jednoj, svetoj, katoličkoj prezentirao svoj rad čija je tema i apostolskoj Crkvi. Majko naše

6 6. lipnja 2008. Aktualno HrvatskaRIJEČ prošlosti, budi majka naše sadaš- njosti i naše budućnosti. Amen«. NA GRADOVRHU: Nakon molitve nastavljeno je druženje uz domjenak, poslije kojega je fra. Josip Bošnjaković skupinu Bačvana poveo na izlet do lokacija bivše utvrde Gradovrh i bivšega gradovrškog samostana. Ni vrući- na, ni naporan uspon nisu spriječili Šokce vične ravnici da dotaknu ostatke staništa svojih predaka, da se približe lokaciji negdašnjega samostana njihovih fratara franjevaca. U sam smiraj dana prisu- stvovali su i misi u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla. Misu je predvodio župnik iz Bača vlč. Josip Štefković, uz sasluženje ekonoma samostana i zamjenika gvardijana fra Marka Lovrića, direktora Katoličkog školskog centra fra Martina Antunovića i fra Josipa Bo Podunavski Hrvati i domaćini na lokaciji bivšeg samostana Gradovrh šnjakovića. g Ivo Andrić Lužanski: »Ovaj susret je međusobnom suradnjom, tako da ovaj skup dobiva, kako i pun emotivnoga naboja. Obradovan dolikuje, neku novu dimenziju. I, konačno, kad se ljudi susreću sam dolaskom bačkih Hrvata na nji- u dobroj vjeri, dobar rezultat ne smije izostati. Nekada bi to hove povijesne prostore, povratkom trebalo primijeniti i na domaćem terenu.« na pradjedovska ognjišta. Ne smijemo dopustiti da se ovakvi susreti organi- Ljerka Alajbeg: »Na koncu ovako ziraju svakih 20 ili 50 godina, moraju veličanstvenoga susreta prikladna biti puno češći. Jedno smo biće i gra- je samo jedna riječ – fantastično. nice nas nikako ne smiju razdvajati. Vidjeli smo Šokce iz triju država na Moramo surađivati, ne samo u kultu- jednom mjestu, čuli smo puno toga ri, suradnju moramo proširiti na sve iz povijesti ovoga puka, vidjeli smo segmente života, osobito na gospodarstvo.« i čuli izvornost plesa, pjesme i govora bačkih, slavonskih i bosanskih Antonija Čota: »Susret potomaka gra- Hrvata Šokaca, vidjeli smo bogatstvo dovrških Hrvata koje danas dijeli više višestoljetnoga naslijeđa. Najviše me granica pokazao je da granice, u stva- vesele ova djeca koju smo vidjeli na ri, danas ne postoje. Ova manifesta- pozornici, to me ispunja nadom da cija, koja je započela na istom mjestu će duh naših predaka živjeti još jako na kojemu je prije 320 godina počeo i dugo.« njezin povod, pokazuje kako su veze među našim pukom, reći ću, diljem svi- Stanka Čoban: »Prije svega, zahvalila bih našim domaćinima jeta, neraskidive i kako upravo ovakav na čelu s fra Zdravkom Anđićem i prof. Jurjem Novoselom na oblik suradnje treba njegovati i potica- izvrsnoj organizaciji ovoga susreta i na svemu što su nam pru- ti. Iskrena emotivnost, kojom je odi- žili. Boravak u Tuzli bio je nezaboravan, dirnula me je pažnja sala komunikacija, od prijema, preko kojom smo na svakom koraku obasipani. Zadivljena sam i razgovora, do predavanja iz povijesti energijom kojom nas je sve zarazio i aktualne sadašnjice, izrečena je tako jednostavnom, a tako fra. Josip Bošnjaković, koji nas je emotivnom rečenicom: ‘Dobro došli kući!’ Sigurna sam da se vodio na izlet na Gradovrh, a veza- svatko osjećao kao kod kuće, ja jesam. Želim još jednom česti- no s izletom lijepu gestu Husrefa tati organizatorima ove velike manifestacije na dobro osmi- i Fatime Pašić, koji su nam otvorili šljenom programu, kako u Soli, tako i tijekom godine na svim dušu i vrata svojega doma, poslu- manifestacijama koje će se održavati. Napose moram istaknu- živši nam osvježenje i kavu. A vidjeli ti ulogu predsjednice organizacijskog odbora Stanke Čoban, smo se prvi i možda jedini put u a sretna sam i ponosna što sam i sama ispred HNV-a članica životu. Uistinu sam se osjećala kao toga tijela. Nazočnost dužnosnika koji u Bosni obnašaju viso- kod kuće, a isto mi kažu i svi moji ke funkcije, saborskog zastupnika i diplomacije, omogućila suradnici. Hvala i svim institucijama mi je sklopiti i neke dogovore koji bi trebali rezultirati novom koje su ovaj projekt podržale.«

6. lipnja 2008. 7 HrvatskaRIJEČ Aktualno Tuzla je u nedjelju bila prijestolnica šokačkih Hrvata Tko čuva prošlost ima i budućnost U povodu obilježavanja 320. obljetnice odlaska skupine Hrvata iz Gradovrha u Bač, u nedjelju je u Tuzli bilo više od tisuću hodočasnika iz Bačke, Slavonije i BiH * Svetu misu služio je provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Džolan * Poslije mise bogat kulturno-umjetnički program šokačkih institucija kulture iz bačkog Podunavlja, Slavonije i BiH Piše: Ivan Andrašić

nedjelju 1. lipnja, Tuzla je bila prijestolnica Šokadije. U Više od tisuće šokačkih Hrvata s prostora bačkog dijela Podunavlja, Slavonije i BiH hodo- častilo je u Tuzlu, kako bi pokazalo svoje štovanje Gospi Radosnoj gradovrško-bačkoj. Svi su nazočili prvoj središnjoj manifestaciji u sklopu projekta obilježavanja 320. obljetnice odlaska skupine Hrvata iz Gradovrha u Bač. Ovaj projekt zamišljen je kao niz manifestacija, koje bi se odvijale od polo- vice svibnja do konca studenoga ove godine, s dvjema središnjim manifestacijama: prvom, upravo održanom u Tuzli, i drugom, koja će biti organizirana u Baču 4. i 5. sobom su ponijeli i sliku Gospe crkve sv. Petra i Pavla do Crkvišta, i hodočasnici iz Bačke, Slavonije listopada. Cilj projekta je obilje- Radosne iz samostana Gradovrh, gdje je održana svečana sveta misa. i BiH. Misu je najavio gvardijan žavanje sjećanja na sudbonosan koja je do danas sačuvana i nalazi U procesiji, u čijem je prvom dije- tuzlanskog samostana fra Zdravko događaj iz 1688. godine. Prema se u franjevačkom samostanu u lu, ispred brojnih fratara, nošena i Anđić, a predvodio provincijal povijesnim podacima jedna veća Baču. ružama urešena reprodukcija slike Bosne Srebrene fra Mijo Džolan. skupina Hrvata iz okolice Tuzle, SUSRET OBITELJI OKO Gospe Radosne, sudjelovali su i »Bogu smo zahvalni za današnji predvođena franjevcima, doselila RODITELJSKOG OGNJIŠTA: vjernici – članovi udruga kulture naš susret. To je susret obitelji oko je na područje grada Bača, povla- Slavlje je započeto svečanom pro- obučeni u narodne nošnje, uzvani- roditeljskoga ognjišta nakon dugog čeći se ispred turskoga zuluma. Sa cesijom ulicama Tuzle, od župne ci iz politike, diplomacije i kulture vremena, vremena izbivanja. Prije 320 godina, veliki broj katolika- Hrvata, predvođenih svojim dušo- brižnicima franjevcima prošli su dug put i našli svoj dom u bačkom dijelu Podunavlja. Otišli su pri- tisnuti mnogim nedaćama, poni- jevši sa sobom milosni lik Gospe Radosne, kao znak svoje vjere i pouzdanja u Boga i zaštitu nebeske majke«, rekao je, između ostaloga, u pozdravnom obraćanju vjernicima pater Zdravko. Napomenuo je i kako se tuzlanska dolina zbog četiri marijanska svetišta naziva i Marijinom dolinom. Napomenuo je i da samo onaj koji čuva svoju prošlost, koji je otima zaboravu, ima i budućnost, a potom zamo- lio oca provincijala da započne misno slavlje. Fra Mijo Džolan je pozdravio sve nazočne, uz nadah- nut govor o njihovim zajednič- kim povijesnim korijenima, a isto tako i o čvrstoj vjeri zajednič- Uzvanici na misi kih predaka, koja je jednu veliku skupinu i odvela put Slavonije i Bačke, a koja ih je isto tako ovoga 8 6. lipnja 2008. Aktualno HrvatskaRIJEČ

dana okupila u okrilju obiteljskih u Vukovaru Silvija Jergovića i molim Ti, ne daj da zaboravim mazane sobe. Bože, molim Ti, ognjišta. »Isusov koncept života predsjednika Organizacijskog faljen Isus i uvik faljen, askurđele i ne daj da zaboravim Badnjak, govori nam kako njemu ne smeta odbora subotičke »Dužijance« Gospu Radosnu, koja im je davala molitvu, pletenicu, slamu, piva- ukoliko je čovjek grešan, njemu Grgu Kujundžića, te najavio kul- snagu da sačuvaju križ i viru našu. če, Betlem i crkvena zvona kad smeta samo i ne može s nama turno-umjetnički program bačkih, Ne daj da zaboravim plodne njive zovu puk na pološnicu. Ne daj da ništa, ukoliko smo se zatvorili za slavonskih i BiH KUD-ova. ove naše pitome ravnice, pitomije zaboravim ovo naše blago koje se poruku koja bi trebala promijeniti NE DAJ DA ZABORAVIM: od same zore kad polako sviće i brižno čuva u ormana i sanduka, naš život i učiniti nas novim lju- Mikrofon i voditeljsku palicu najavljiva novi dan. Bože, molim skute svilom i zlatom izvezene, dima. Tu smo danas da stanemo preuzela je novinarka Ankica Ti, ne daj da zaboravim ambare šljokama nakitite, šešire i šokač- pred ove izazove i pokušamo kao ke gaće, čižme i šarene pepule, vjernici u molitvi i u kajanju odgo- kožuške i opaklije. Bože, molim voriti,« zaključio je uvodno obra- Ti, ne daj da zaboravim pisme, ćanje vjernicima fra Mijo Džolan. tambure i šokačko kolo, svatove, Molitva, pjesma, a osobito nadah- običaje, prela i divane. Al od nuta propovijed provincijala tije- svega Ti najviše molim, Bože, ne kom misnoga slavlja ispunjavali su daj da zaboravim divanit. Divanit duše vjernika. Na koncu mise fra lipo, lagano, šokački. Divani nako Zdravko Anđić je svima zahvalio kako je divanijo moj dada, moj na dolasku i prisustvu ovom veli- dida i prandida. Vako kako diva- čanstvenom susretu, a osobito je nim ja, tako nek divanu i moja pozdravio uzvanike: provincijala dica njeva dica i njeve dice dica. Bosne Srebrene fra Miju Džolana, I zoto, moj narode šokački, faljen dekana Tuzlanskog dekanata preč Isus i Marija... i divani, divani, Peru Iljkića, gvardijana sombor- dok je svita i vika.« Nakon moli- skog karmelićanskog samosta- tve na binu su se popeli članovi na fra Anđelka Jozića, župnika svih šest udruga kulture šokač- iz Bača vlč. Josipa Štefkovića, kog Podunavlja, kako bi zajed- župnika iz Bačkog Monoštora vlč. Stjepić-Ćosić, a na samom počet- pune žita, čardake pune kukuru- nički otpjevali autorsku pjesmu Gorana Vilova, kulturno-umjetnič- ku gosti iz Bačke predali su svoje za, kace pune grožđa, podrume »Šokadija« Božane Vidaković iz ka društva i hodočasnike iz Bača, darove provincijalu fra Miji pune vina. Ne daj da zaboravim Sonte. Gromoglasan i dug plje- Plavne, Vajske, Bođana, Sonte, Džolanu, uz molitvu predsjedni- škripu kola i topot konja, kandžije sak pokazao je kolike je emocije Bačkog Brega, Bačkog Monoštora ce Organizacijskog odbora bač- i kočijaše, sonice, snig, salaše, ova pjesma izazvala. Potom su se i Sombora, te goste iz Slavonije, kih Hrvata Stanke Čoban: »Bože, toplinu zidane peći, meris pod- na pozornici smjenjivali plesači i folklorce iz Donje Bebrine i člano- pjevači HKUPD »Mostonga« iz ve »Šokačke grane« iz Osijeka na Bača, IFS Dokanj, HKPD »Silvije čelu s Verom Erl i predstavnicom Strahimir Kranjčević« iz Bačkog Turističke zajednice Osijeka Evom Brega, GKUD »Bosna« iz Tuzle, Abratović, te članove KUD-ova HIS »Husino« iz Husina, KUDH iz tuzlanske regije. Osobito je »Bodrog« iz Bačkog Monoštora, pozdravio predstavnike političko- »Šokačke grane« iz Osijeka, ga života i diplomacije: doministra KPZH »Šokadija« iz Sonte, KUD sigurnosti pri Vijeću ministara BiH »Kolo« iz Donje Bebrine, RH, Miju Krešića, ministricu pravosu- HKUPD »Dukat« iz Vajske i đa u Vladi Tuzlanskoga kantona HKUPD »Matoš« iz Plavne. Ove Jasminku Mijatović, predstavnike skupine pokazale su nazočnima općinske vlasti Tuzle, zastupnika svo bogatstvo šokačkoga folklora, u Hrvatskom saboru Ivu Andrića bogatstvo sličnosti, ali i bogatstvo Lužanskog, generalnoga konzula različitosti, a cijela manifestacija RH u Tuzli Josipa Jurasa, konzu- pokazala je i što se može kad se licu gerant RH u Subotici Ljerku Šokci slože. Alajbeg, predstojnika Ureda HMI Fra Mijo Džolan zahvaljuje na darovima g 6. lipnja 2008. 9 HrvatskaRIJEČ Intervju Gordan Matković, gradonačelnik Osijeka Poboljšati kvalitetu življenja

Kako bi Osijek doista postao pravo kulturno, gospodarsko, turističko središte istoka Hrvatske, moramo unaprijediti kvalitetu življenja u gradu i to u svim segmentima * Suradnja sa Suboticom je na visokoj razini, tako ćemo i nastaviti, ali i pokušati napraviti još jedan korak više

Razgovarao: Slavko Žebić

oslije gotovo sedam mjeseci, dvojih izvanrednih izbora i sedam milijuna potrošenih kuna, Osijek je dobio gradsku vlast i novog Pgradonačelnika. Na dužnost prvoga čovjeka grada 8. je travnja imenovan Gordan Matković iz Hrvatske stranke prava. Podsjetimo, prije njega tu su časnu dužnost obnašali Zlatko Kramarić (1993.-2005.), Anto Đapić (2005.-2007.), Zlatko Benašić (13 dana). Istina, više od godinu dana na čelu je grada bila povjerenica Vlade za grad Osijek, Danijela Lovoković, ali nije nikada imenovana gradonačelnicom. Valja spomenuti kako su od proglašenja samostalne i suverene Hrvatske, tu odgovornu dužnost obnašali, ali kao predsjednici Skupštine Općine Osijek, Zlatko Kramarić i Karlo Karačić. U intervjuu za Hrvatsku riječ, Gordan Matković govori o zadaći koju treba ispuniti, ali i o planovima stranke u predstojećem razdoblju, te o prijateljskoj suradnji dvaju gradova – Osijeka i Subotice.

Na početku čestitke na izboru. Ali molimo i za kratki HR: osvrt na pređeno razdoblje? Hvala Vama na čestitki. Iza nas je doista teško razdoblje, za grad Osijek prije svega. Nakon što smo 2005. preuzeli odgovornost i vođenje grada, naš tadašnji koalicijski partner HDSSB izdao nas je na najgori mogući način i u najteže vrijeme za stranku. Razlog tomu bilo je jačanje popularnosti HSP-a u Osijeku, budući da smo stvarno pokrenuli grad i u vrlo kratkom roku od dvije godine učinili više nego naši prethodnici u 15 godina. Nakon raskida koalicije i ponovljenih izbora na kojima smo pobijedili i osvojili 7 vijećničkih mjesta u Gradskom vijeću, dogovor nije bio moguć i nažalost jedini izlaz bili su još jedni izvanredni izbori. Osječani su ovaj puta jasno rekli što misle o našem vođenju grada i Hrvatska stranka prava uvjerljivi je pobjednik izbora s osvojenih 9 vijećničkih mjesta odnosno 31,31 posto glasova. Nakon što pregovori s HDZ-om nisu urodili plodom, jer su imali nerealne zahtjeve. U interesu grada i građana Osijeka, stavlja- jući ideologiju po strani, koaliciju smo ponudili ostalim strankama (izuzev HDSSB-u) i moram reći, na zadovoljstvo svih, a ponajviše zahvaljujući predsjedniku HSP-a Anti Đapiću, dogovorili smo gradsku vlast. Građani su s pravom već bili ogorčeni jer su svi radovi u gradu stali i mi smo kao izborni pobjednici preuzeli odgovornost za sastavljanje gradske vlasti. To smo i učinili i sad je pred nama veliki posao. Obično se novoj ekipi daje sto dana, no imamo dojam da HR: će Vaša ekipa imati na raspolaganju 400 dana, jer toliko je, ili nešto manje, ostalo do svibanjskih izbora 2009., kada su redovni izbori za lokalnu samoupravu na razini Republike Hrvatske? Nekoliko stranaka, dakle: HSP, SDP, koalicija HSU/HNS/Zeleni Hrvatske potpisali su koalicijski sporazum o svim važnijim projektima i stvarima koje će se u razdoblju do redovnih lokalnih izbora ostvariti. Vremena je malo ali svoja ćemo obećanja i projekte koje vodimo, izvršiti. Osobno, svaki dan dajem 100 posto i radni tempo mi je iznimno jak, kao i mojim suradnicima. Grad je bio dugo u krizi i bez vlasti, odnosno s povjerenicom Vlade RH, tako da izgubljeno vrijeme moramo nadoknaditi. Ne priznajem ništa manje od 100 posto zalaganja kad je u pitanju grad Osijek.

10 6. lipnja 2008. Intervju HrvatskaRIJEČ Očito imate stabil- Vas već novinari od ranog jutra Dječjeg kazališta, što govori u HR: no biračko tijelo na prate po osječkim gradilištima. prilog Osijeku kao metropoli ordan Matković je istoku Hrvatske, jer polučili ste Što je već pri kraju, a što će Slavonije, koji nikad i nije bio Grođen 26. srpnja 1964. najbolje rezultate i na prvim i na objektivno morati pričekati? provincija s kulturnog motrišta? godine u Osijeku, gdje je drugim izvanrednim izborima u Da, moram priznati da sam vrlo I sami ste u pitanju konstatirali pohađao osnovnu i sred- Osijeku, ali je isto tako očito da često van ureda, ne samo radi obi- kako Osijek ima dugu i lijepu kul- nju školu, a Agronomski je se s time ne možete pohvaliti na laska gradilišta, već i radi komu- turnu povijest. Hrvatsko narodno fakultet završio u Zagrebu razini Republike Hrvatske? nikacije sa svojim sugrađanima, kazalište u Osijeku, Dječje kaza- 1989. godine i stekao zva- Slavonija i HSP vole se javno već ali i radi obilaska grada kako bi se lište Branka Mihaljevića, Muzej godinama, no mi svoje biračko sam uvjerio u probleme koje mora- Slavonije naše su perjanice kultu- nje dipl. ing. poljoprivrede tijelo imamo u čitavoj Hrvatskoj, mo riješiti. Od našeg povratka u re. No, moram priznati da se u kul- – voćar, vinogradar, vinar. ali i izvan nje. Naši su člano- Kuhačevu 9, nastavljeni su zapo- turu moglo i moralo više ulagati. Radni je vijek započeo na vi možda bili pomalo uzdrmani četi radovi na obnovi Trga bana J. Obveza ulaganja u kulturu i pred Poljoprivrednom institutu silnim napadima na stranku prije Jelačića, počeli su pripremni rado- nama je. Prije no što smo 2005. u Osijeku, gdje ostaje od posljednjih parlamentarnih izbo- vi za početak gradnje novog pje- preuzeli vlast u Osijeku, posljed- 1989. do 1996., a obnašao ra. Na našoj stranačkoj konvenciji je i dužnost upravitelja poručeno im je i ovom prilikom Stanice za voćarstvo. Od ponavljam: Pravaši, glavu gore! Gdje god smo kao stranka sudje- 1996. do 2005. pomoćnik je lovali u obnašanju vlasti, u načelu direktora Unikoma Osijek prolazimo dobro. Svojim radom i – R. J. Zelenilo. Od 2005. kvalitetnim ljudima nastojat ćemo do 2007. obnaša dužnost i u ostalim dijelovima Hrvatske dogradonačelnika Osijeka, dokazati da smo se oporavili i da a 8. travnja 2008. imeno- smo jači no ikad. van je za gradonačelnika Što je to što ste HR: i u posljednjoj Osijeka. Dragovoljac je rundi obećali vašim biračima, Domovinskog rata 1991., ali i svim građanima Osijeka, član je HSP od 1990. što sada naravno treba i ispuniti, Zapovjednik je satnije HV, kako ne bi bilo »obećanje ludom časnik Hrvatske vojske i radovanje«? bojnik HOS-a. Oženjen je Hrvatska stranka prava u pre- Ksenijom i otac dvaju sino- dizbornoj je kampanji dala četi- va Zvonimira (13), i Hrvoja ri osnovna jamstva. Obećali smo povećanje naknade za rodilje s (11). Hobi su mu vinograd 500 na 4000 kuna, božićnice umi- i vino, a bavio se i nogo- rovljenicima, nastavak izgradnje metnim suđenjem. Često tramvajske mreže gradnjom dioni- se može sresti na ulicama ce do Bikare, južnog dijela grada. Osijeka, a slobodno vrijeme Zadnje jamstvo, metropolizacija provodi u krugu obitelji. Osijeka, odnosi se ustvari na čitav niz projekata. Kako bi Osijek doi- odgovorne dužnosti u HSP-u, u sta postao jedno pravo kulturno, šačkog nathodnika u neposrednoj nja kulturna institucija osnovana stranci ste dugo i svjedočili ste i gospodarsko, turističko središte blizini željezničkog kolodvora kao u Osijeku bilo je Dječje kazalište usponima i padovima. Činjenica istoka Hrvatske, moramo unapri- i Šećeranskog nathodnika, zavr- prije punih 50 godina. Mi smo u je da se HSP, od »nepoželjne« jediti kvalitetu življenja u gradu šavamo Trg Lavoslava Ružićke, svom mandatu osnovali Gradske stranke, profilirao u stranku i to u svim segmentima. To znači brinemo i o gradnji novih javnih galerije u Osijeku koje izvrsno koja je došla na treće mjesto na da moramo raditi i na izgradnji garaža, organizaciji javnog prome- rade i upotpunjuju kulturni život hrvatskoj političkoj sceni i bila komunalne infrastrukture, stvo- ta, uvođenje reda u gradski urbani- grada. Stvorili smo i pretpostavke poželjan partner za najrazličitije riti pretpostavke za gospodarski zam. Naglašavam da je puno posla za osnivanje Arheološkog muzeja koalicije. Vjerojatno ste radili razvoj, unapređenjem kulturnog i i oko postizanja osnovnog komu- u Osijeku, koji je potkraj prošle analize, što se to dogodilo da je društvenog života učiniti Osijek nalnog standarda za sve Osječane, godine osnovan i otvoren sjajnom izostao bolji izborni rezultat, pa prepoznatljivim i poželjnim odre- svi moraju imati rasvjetu, cestu, izložbom Apoksiomena u našoj je knjiga pala na jedno slovo? dištem i za strane turiste ali i za nogostup, kanal. Sredstava za ovu baroknoj Tvrđi, a u dolazećem Mi smo u jednom trenutku, po sve stanovnike Istoka Hrvatske, ali godinu ima dovoljno. Proračun je razdoblju osnovat ćemo i, jedin- istraživanjima uglednih agencija, je osnovno, ponavljam, građanima najveći do sada. Što se tiče rokova, stven u Hrvatskoj, Muzej kazališ- imali potporu više od 15 posto Osijeka stvoriti kvalitetnije uvjete sve što je moguće završiti u jednoj nih lutaka. »Osječko ljeto kulture« birača u Hrvatskoj. Tu smo pot- življenja, mladima bolje perspekti- godini, završit ćemo. Ono što nije podigli smo na višu razinu, svake poru zaslužili predanim i česti- ve, umirovljenicima ljepšu starost. moguće završiti, započet ćemo, godine održavaju se izvrsni jazz tim radom, svojim nastupima u Neka od spomenutih osnovnih a započeto namjeravamo nastaviti festivali, u gradu redovito gostuju Hrvatskom saboru i svesrdnim četiri jamstava već su ispunjena, nakon sljedećih lokalnih izbora. svjetski priznati umjetnici. Mislim zalaganjem za hrvatske nacionalne ostalo ćemo ispuniti, budite u to Susrećemo Vas i da Osječani moraju trenutačno biti interese i interese i prava građana uvjereni. HR: na lijepim događa- zadovoljni s kulturnom ponudom, Republike Hrvatske. Tako jak HSP Nedavno ste usvo- njima, mislim tu na kazalište, a budući da mi uvijek težimo izvr- nije odgovarao HDZ-u, pa su u HR: jili gradski prora- na sajam, na muzej. Osijeku se snosti, u tom smjeru ćemo nastavi- svojoj kampanji nastojali polarizi- čun, najveći do sada u gradu posrećilo, pa je ne tako davno ti raditi i na području kulture. rati birače, na način da se glasuje Osijeku. Sredstava ima, posla je obilježio 100. obljetnicu HNK, Obnašali ste i ili za HDZ ili za SDP. Predsjednik puno a vremena malo. Danima evo nedavno i 50. obljetnicu HR: obnašate vrlo HDZ-a ponavljao je kako je glas 6. lipnja 2008. 11 HrvatskaRIJEČ Intervju za HSP glas za SDP, i birači su od Dana grada do Velikog prela sa sobom nosi i mnoštvo brojnih bili su nedavno u Gospodarskoj na to nasjeli. Čudim se kako nisu i Dužijance. Kada ćete ponovno obveza no ako sam u mogućnosti, komori, sretali smo ih i na 100. prepoznali, u tom smislu govo- u Suboticu? svakom pozivu u Suboticu s vese- obljetnici HNK i na 50. obljetnici reći, da je glas za HDZ ustvari U pravu ste. Osijek i Subotica ljem ću se odazvati. Dječjeg kazališta. Može li Osijek glas za SDSS, budući da su u već imaju stvarno dugu povijest prija- I Subotičani su učiniti još više na unapređenju drugom mandatu te dvije stranke teljskih odnosa. Subotica je preli- HR: često u Osijeku, gospodarskih, kulturnih i inih koalicijski partneri, a SDSS ima jep grad. Dužnost gradonačelnika sudionici su osječkih sajmova, odnosa između naša dva grada, trenutačno i potpredsjednika Vlade ali i pomoći Hrvatima koji žive Republike Hrvatske. Mislite li da u Vojvodini? su s time sretni oni što su glasali za Suradnja i prijateljstvo naših gra- HDZ? Sumnjam. S druge strane, dova doista nije samo na papiru. stranku su prije samih izbora, a svi Kulturna se suradnja do sada odvi- će se složiti da to baš i nije najko- jala u okviru razmjene gostova- rektnije, napustila dva istaknuta nja drama, redatelja i kazališnih člana kojima je HSP omogućio stručnjaka, razmjenjivale su se afirmaciju i koji su imali potpunu umjetničke publikacije, glazbena slobodu u političkom smislu, koji djela, djela likovnog stvaralaštva su u stranku došli iz HSLS-a 1995. – članovi likovne udruge Likar tra- a kao razloge svog odlaska naveli dicionalno sudjeluju su na Koloniji su autokratsko vođenje stranke i »Bunarić« u Subotici, izložbe, političku trgovinu. Doista smiješ- te je ostvarena suradnja muzeja no. No, što je – tu je. Ako ništa i arhiva. Subotica se predstavila drugo, nakon ovih teških trenutaka 2005., 2006. i 2007. na manifesta- za stranku, vjerujemo da se ona ciji »Jesen u Tvrđi« svojim starim očistila od svega što nema pravaš- zanatima: izradom papuča, zvečki, kog i starčevićanskog u sebi. tamburica, predmeta od kukuru- Može li HSP, u vrlo zovine i sl. Nastupao je i HKC HR: kratkom vremenu »Bunjevačko kolo«. Na sportskom od samo godinu dana, popraviti Suradnja s nacionalnim zajednicama su planu na međunarodnom mitin- svoj rejting, jer lokalni će izbori gu u Osijeku do sada sudjelovali biti svakako važan test za nared- Na Gradskom ste vijeću raspravljali i o sred- plivači te će ove godine povo- ne parlamentarne izbore? HR: stvima za rad brojnih udruga, među kojima su i dom Sv. Petra i Pavla gostovati HSP ima iznimno sposobne ljude udruge manjinskih nacionalnih zajednica. Koliko je Osijek djeca na malonogometnom turniru koji su sposobni izvrsno obnašati otvoren za pitanja manjinskih zajednica i kolika je stvarna u Osijeku. vlast, što smo već i dokazali. potpora ostvarivanju njihovih prava? Tijekom dosadašnje suradnje, Naša stranka izvrsno vodi Osijek Grad Osijek je otvoren svim građanskim inicijativama kojima dva su grada i do sada nastoja- i Slavonski Brod. Na sljedećim je cilj doprinositi boljitku života i njegovanju kulture i tradi- la iskoristiti sve pogodnosti koje lokalnim izborima očekujemo vrlo cije ove sredine. S osobitom pažnjom njegujemo suradnju proizlaze iz njihovog partnerskog dobar rezultat. Naša očekivanja odnosa kako bi suradnja u okvi- s predstavnicima svih nacionalnih zajednica u gradu i finan- temeljimo na kvalitetnim ljudima i ru Euroregije Dunav-Drava-Sava cijski pratimo ostvarivanje brojnih projekata koje provode programima i projektima za svaku jačala te kako bi i dalje sudjelo- lokalnu sredinu. Ako možemo njihove udruge. Različitosti smatramo svojim bogatstvom i vali u europskim programima. izvrsno voditi Osijek, četvrti grad cijenimo sve one vrijedne aktivnosti kojima pripadnici naci- Ističem projekte iz područja zaštite po veličini u Hrvatskoj, možemo onalnih zajednica njeguju svoj jezik, tradiciju i kulturu i sma- okoliša (dva projekta financirana izvrsno voditi i svaki drugi grad, tramo to lijepim doprinosom bogatstvu sadržaja društvenog od strane Građanskog pakta za općinu ili županiju. života u našem gradu. To dokazuje i činjenica da smo u jugoistočnu Europu, te nevladine Osijek je primjer prošloj godini, kao prvi grad u Hrvatskoj, financirali izdavanje udruge Friedesbruegg iz Švicarske HR: regionalnog pove- posebne publikacije u kojoj su predstavljene sve nacionalne – »Kompostirajmo zajedno«, te zivanja i ima puno prijatelja u zajednice, njihove asocijacije, programi i različiti projekti koje »Lokalna Agenda 21«), gospo- bližoj i daljnjoj okolici. Koliko provode u našem gradu.. darstva (»Zajednička izrada Baze ćete kao gradonačelnik raditi na Spadamo među gradove u Hrvatskoj koji znatna sredstva podataka za malo i srednje podu- tome planu i pridonijeti pobolj- izdvajaju za rad vijeća i predstavnike nacionalnih manjina zetništvo«) te predstavljanja gos- šanju dobrosusjedskih odnosa? izabranih temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih podarstva na sajmovima u Subotici Osijek ima osam gradova prijate- manjina na lokalnim izborima 2003. i 2007. godine. i Osijeku na bazi reciprociteta. lja. Svake godine surađujemo na Tako je u proračunu grada za 2008. za financiranje rada Kao partneri u prekograničnoj različitim područjima, a novi pro- šest vijeća i četiri predstavnika nacionalnih manjina pla- suradnji Grad Subotica i Grad jekti, ideje i inicijative redovito se nirano preko 900.000 kuna, a za financiranje programa Osijek ostvarili su razmjenu pred- pojavljuju. Mislim da su dobrosu- petnaest udruga nacionalnih zajednica dodatnih 250.000 stavnika mjesnih odbora kao par- sjedski odnosi na zavidnoj razini. kuna. Vijećima nacionalnih manjina dodijeljen je na kori- tnera u radu lokalne samouprave Najsretniji ću biti kada se ta razina štenje novouređeni opremljeni prostor veličine preko 400 i tumačenju Europske povelje o suradnje prenese i na područje gos- četvornih metara, čime smo stvorili ponajbolje uvjete za rad lokalnoj samoupravi, te je održana podarstva na zadovoljstvo svih. u Republici Hrvatskoj. konferencija o suradnji nevladi- Subotica je jedan Moramo također napomenuti kako je suradnja s nacio- nih organizacija s lokalnom samo- HR: od gradova prija- nalnim zajednicama izuzetno korektna. Vjerujemo da tome upravom. Oba su projekta finan- telja, a Osijek i Subotica su odu- znatno pridonosi i naša otvorenost i spremnost našim cirana od strane Balkan Trust for vijek gajili prijateljske odnose sugrađanima koji pripadaju različitim etničkim skupinama, Democracy. Kao što vidite, surad- u svim segmentima društvenog nja je na visokoj razini. Tako ćemo pružiti maksimalno, kako bi njegovali i očuvali svoju tradiciju, djelovanja. U Subotici ste bili i nastaviti, ali i pokušati napraviti gost na raznim manifestacijama, kulturu i običaje. još jedan korak više. g 12 6. lipnja 2008. Motrište HrvatskaRIJEČ O stanju u novinarstvu Koliko kora ima novinarski kruh? Bili mediji u privatnom vlasništvu ili manjinski, sa sigurnim izvorom financiranja, osnovna svrha im je jednaka – pronaći put do korisnika i poslati mu poruku kojom će izgraditi međusobno povjerenje Piše: Dijana Prćić a rudarski se kruh kaže da je sa sedam medija. Privatizacijom se također otvara prostor sama uređivačka politika te nedostatak hrabrosti kora, a paorski s pet. Ako je tomu tako, za samovolju jer je osnovni interes profit. Ako urednika. Najveću odgovornost za takvo stanje, Zonda je novinarski odmah nakon njih. govorimo o manjinskim medijima, postoji drugi prema mišljenju većine ispitanika, imaju politi- Novinarski poziv s jedne je strane popularan, problem. Oni su također u procesu privatizaci- čari i razni moćnici. Zadatak medija je kontroli- zanimljiv i kreativan, a s druge vrlo stresan, ma- je, no njih je najteže privatizirati. Zbog malog rati vlast, no u praksi se događa suprotno. terijalno i fizički nesiguran. auditorija, a samim tim i suženog reklamnog Glavni izvor informacijaje televizija, stoga je U Srbiji danas radi više od 8 000 novinara. prostora nisu zanimljivi investitorima. Iz tih ona najkontroliraniji medij. Radio gubi utrku Najveći problemi s kojima se suočavaju pred- razloga 2004. godine AP Vojvodina je svoje s drugim medijima. U predizborno vrijeme po- stavnici ove struke jest nemogućnost stalnog vlasništvo nad tiskarskim manjinskim medijima litičke propagande, marketinške agencije zaobi- zaposlenja. Većina mladih novinara danas radi prenijela na Nacionalna vijeća. To je izazvalo laze radio. Razlog tomu je što je televizija uzela primat kao medij koji se u najvećoj mjeri sluša i gleda. Takav trend bilježi se u cijelom svijetu. Kada je riječ o informativnom programu, građani Srbije najviše povjerenja imaju u B92, televiziju koju u najvećoj mjeri smatraju neza- visnom. Ova je radiotelevizija povjerenje gledatelja činjenicom da se bavi istraživačkim no- vinarstvom. Emisijom »Insajder« otkrivene su mnoge malverzacije, pokrenuti su sudski spo- rovi, a došlo je i do uhićenja. Statistika pokazuje da novinari, nakon pokusnih pilota, imaju najkraći životni vijek. Slavko Ćuruvija ubijen je zbog istinitih trvdnji koje je pokušavao izreći u Miloševićevo vrijeme. Novinar zagrebačkog »Jutarnjeg lista« Dušan Miljuš pretučen je prije nekoliko dana jer je ukazivao na probleme pod- zemlja. TEŽAK ZANAT: Novinarstvo nije zanat kojim se lako i brzo može ovladati kratkim teča- jevima, nego je profesija za koju je neophodno fakultetsko obrazovanje i permanentno stručno usavršavanje. U Srbiji velik broj novinara nema završen fakultet. Prema ocjeni predstavnika Bete za Voj- vodinu i priznatog novinara Dinka Gruhonjića najbolja institucija za školovanje novinara na na autorski ugovor. To, kao i u svakoj drugoj velike polemike jer se dogodilo da je jedna po- području bivše Jugoslavije je fakultet Političkih profesiji, povlači niz pitanja i problema: kako litička institucija zamijenila drugu. Privatizacija znanosti u Zagrebu. dobiti kredit, kako otići na bolovanje, a ne dobi- višejezičnih elektroničkih medija još nije zavr- O stanju u hrvatskim medijima za Radio 101, ti otkaz, kako ostvariti uvjete za mirovinu? Sta- šena jer se traži neki drugi model privatizacije, prije samo nekoliko dana, govorio je predsjed- nje u novinarstvu u tom je pogledu alarmantnije kao bolje rješenje. nik Republike Hrvatske Stjepan Mesić rekav- nego u drugim profesijama. Komercijalizacijom ISTRAŽIVANJE: U organizaciji Nezavisnog ši: »Medijima upravlju dvije firme, a monopol medija ova je problematika postala izraženija. udruženja novinara Srbije (NUNS-a) provede- praktički drži jedan čovjek. To nije dobro za Nemogućnošću stalnog zaposlenja, uposlenik no je najsveobuhvatnije istraživanje o našem demokraciju«. Mesić smatra da je u Hrvatskoj na određeno vrijeme dobiva zvanje »slobod- novinarstvu. Istraživanja ukazuju da stanjem previše korupcije te da se ona ne može iskorije- ni novinar«. U Vojvodini preko 800 novinara medijima nisu zadovoljni graženi, a ni pred- niti jer uvijek netko nekoga štiti. radi honorano, a u elektroničkim medijima ih je stavnici struke. Velika većina njih smatra da je Bili mediji u privatnom vlasništvu ili manjin- čak do 90 posto. Mediji se oslobađaju utjeca- novinarstvo ispolitiziranim. Glavni izvor ogra- ski, sa sigurnim izvorom financiranja, osnovna ja politike i dolaze pod utjecaj vlasnika, a ovi ničene slobode novinara su, prije svega, poli- svrha im je jednaka – pronaći put do korisnika i drugi su opasniji jer ih je teže uočiti. Prelazak tički pritisci na uređivačku politiku kuće koju poslati mu poruku kojom će izgraditi međusob- iz državnog vlasništva nije garancija slobode postavljaju vladini predstavnici i tajkuni, zatim no povjerenje. g 6. lipnja 2008. 13 HrvatskaRIJEČ Aktualno Održana sjednica Upravnog odbora NIU »Hrvatska riječ« Raspisan »javni oglas« za izbor direktora ćenja DSHV-a, kojom se osuđuje navodno ignoriranje predizbornih skupova ove stranke te da Upravni odbor zauzme stav o ovome priop- ćenju. Članovi Upravnog odbora su glasovanjem većinski odlučili da dnevni red ostane u obliku u kojem je predložen i nisu usvojili niti jedan prijedlog uposlenika NIU »Hrvatska riječ«. Nakon usvajanja zapisnika s prethodne sjednice razmatrana je informacija o provedbi pregleda poslovanja NIU »Hrvatska riječ« za 2006. i 2007. godinu i izvješća Upravnog odbora, koje je upućeno HNV-u, kao osnivaču i Nadzornom odboru NIU »Hrvatska riječ«, o kojoj je izvijestila Jasminka Dulić. Kod treće točke u kojoj se rasprav- ljalo o donošenju odluke o raspisivanju javnog oglasa u postupku izbora ravnatelja NIU »Hrvatska riječ«, Zvonko Sarić je naveo kako svi članovi redakcije Hrvatske rije- pravni odbor Novinsko stavnik uposlenika, Zvonko Sarić ra, te se ne vidi razlog raspisivanja či smatraju da nema potrebe za izdavačke ustanove je na početku sjednice iznio pri- oglasa u vrijeme trajanja njene žurbu oko ove odluke, jer sadaš- U»Hrvatska riječ« odlučio jedlog uposlenih da se treća točka funkcije, čiji je period do godinu njem Upravnom odboru mandat je na svojoj VI. sjednici održanoj dnevnog reda u kojoj bi se doni- dana. Uposlenici su, također, na ističe 30. srpnja te je posve logično u petak, 30. svibnja, raspisati javni jela odluka o raspisivanju javnog redakcijskom kolegiju jednogla- da novi Upravni odbor, čiji će oglas za izbor ravnatelja ove usta- oglasa u postupku izbora ravnate- sno odlučili da Upravnom odboru mandat biti u periodu od četiri nove na mandatno razdoblje od lja NIU »Hrvatska riječ« skine s upute prijedlog za sazivanje zajed- godine, odlučuje tko će biti ravna- četiri godine. Osim općih uvjeta dnevnog reda. Sarić je obrazložio ničkog sastanka uposlenika NIU telj NIU »Hrvatska riječ«. od kandidata se zahtijeva da ima da je prošlo tek par mjeseci od »Hrvatska riječ« i Upravnog odbo- Član Upravnog odbora Josip visoku stručnu spremu društvenog postavljanja Jasminke Dulić na ra, kao i prijedlog da se na dnevni Pekanović je rekao da se Upravni ili humanističkog smjera, najmanje mjesto vršiteljice dužnosti direkto- red stavi točka povodom priop- odbor više ne bi trebao okupljati tri godine radnog iskustva i znanje hrvatskog jezika. Ostavka na članstvo u Upravnom odboru NIU »Hrvatska riječ« Sjednica je održana u prostorijama HKUD-a »Vladimir Nazor« u Somboru, a osim raspisivanja jav- bog neslaganja s načinom rada Upravnog odbora NIU »Hrvatska riječ« u ovom sastavu, nog oglasa na sjednici se razma- Zpodnosim ostavku na članstvo u Upravnom odboru. Ne mogu prihvatiti da Upravni odbor trala i informacija o provedbi pre- svoje aktivnosti usmjerava prema prošlosti, a ne prema budućnosti »Hrvatske riječi«. Osobito gleda poslovanja NIU »Hrvatska je porazno da mi, članovi Upravnog odbora koji predstavljamo interese zaposlenika NIU riječ« za 2006. i 2007. godinu, »Hrvatska riječ«, bivamo jednostavno preglasani, a zahtjevi zaposlenika se niti ne razmatraju. izvješće Upravnog odbora, koje je upućeno Hrvatskom nacionalnom U situaciji u kojoj većina u Upravnom odboru odbija čak i razgovor s uposlenicima ne vidim vijeću, kao osnivaču i Nadzornom mogućnost nastaviti rad u tom tijelu. odboru NIU »Hrvatska riječ« i plan marketinških aktivnosti NIU U Subotici, 3. lipnja 2008. »Hrvatska riječ« u 2008. godini. Zvonko Sarić Član Upravnog odbora, kao pred- 14 6. lipnja 2008. Tema HrvatskaRIJEČ ako do isteka mandata ne treba ništa raditi. On je naveo da bi cilj trebao Sastanak predstavnika somborskih udruga s UO i uposlenicima NIU »Hrvatska riječ« biti da se izbriše v.d. ispred imena direktorice i urednice, ako ona odgo- vara ovom poslu. Najavio je i da će ostati suzdržan ako postoje zahtjevi Otvorenost i suradnja bilo koje institucije, ili bilo kakvi diktati iza leđa, za koje on ne zna. prostorijama HKUD »Vladimir Nazor« čla- tjedniku trebali biti zastupljeniji pozitivni primjeri. »Ne bih volio da igramo mačke novi Upravnog odbora NIU-a »Hrvatska Član Upravnog odbora NIU »Hrvatska riječ« Slaven i miša i ne bih volio da postoji bilo U riječ« sastali su se s predstavnicima kul- Bačić naveo je kako smatra da su ovakvi negativni kakav pritisak, a da se to ovdje ne turno-umjetničkih udruga sa sjedištem u Somboru, primjeri žutog tiska manje zastupljeni otkada je na kaže. Ako postoji, sebe isključujem Bačkom Bregu, Bačkom Monoštoru i Svetozar mjestu urednika Jasminka Dulić. iz te vrste rasprave«, rekao je Josip Miletiću. Sličan je sastanak održan prije mjesec dana Mirko Kopunović, zadužen za dopisništvo u Pekanović. u Srijemu, a za mjesec dana će biti održan u Baču. »Hrvatskoj riječi«, naglasio je kako su novine otvo- Vesna Prćić je navela kako je »Smisao ovih sastanaka je približavanje ustanove rene za suradnju te bi se netko trebao angažirati i slati ‘Hrvatska riječ’ Hrvatima iz raznih mjesta i regija vijesti iz svoje sredine, a te će vijesti dobiti mjesto zahtjev od prije par godina bio da kako bi predstavnici udruga na njima mogli iznijeti u tjedniku. Spomenuo je primjer Sonte, koja nije u jednoj osobi ne mogu biti spoje- svoje probleme i potrebe. Ovim sastancima želimo veliko mjesto, ali je stalno zastupljena zahvaljujući ne dvije funkcije, jer je to izrazito pokazati otvorenost i suradnju te poslušati prijed- Ivanu Andrašiću koji odlično radi svoj posao. opterećenje za samu osobu, ali i za loge. Želja nam je saznati na koji način možemo Urednik lista »Miroljub«, prof. Matija Đanić ista- ustanovu, i da se sada ponovno javlja povećati prisustvo tjednika među Hrvatima«, rekao knuo je kako je odnedavno Sombor više zastupljen isti problem zbog kojeg se pokušava je Slaven Bačić otvarajući sastanak. u Hrvatskoj riječi te se nada kako će to doprinijeti doći do mandata direktora. Predsjednik HKUD-a »Vladimir Nazor« Šima većem zanimanju građanstva. Naglasio je da list Josip Stantić se priključio raspra- Raič, istaknuo je kako »Hrvatska riječ« redovito »Miroljub« surađuje s »Hrvatskom riječi« i u obliku vi rekavši kako je teško baviti se prati sve njihove manifestacije i kulturne događaje, reklame koja izlazi na stranicama lista HKUD-a istovremeno menadžerskim i novi- ali je mišljenja da bi na stranicama ovog tjednika »Vladimir Nazor«, što je isto poticaj građanstvu narskim poslom i da kao novinar trebalo biti zastupljenije gospodarstvo somborske za čitanje našeg lista. Slaven je Bačić je predložio smatra kako treba napraviti korak regije, a to bi zasigurno doprinijelo većoj čitanosti. promociju lista »Miroljub« u Subotici. dalje. Slaven Bačić je ocijenio da Predsjednica HKUD »Lemeš« Marija Bagi smatra Stipan Katačić, predsjednik HKPD »Silvije Strahimir je Jasminka Dulić »Hrvatsku riječ« kako je veća zastupljenost kulturnih i drugih doga- Kranjčević« iz Bačkog Brega, zadovoljan je objavljiva- vratila u neke normalne tokove i da đanja iz njihova mjesta usko povezana s brojem njem vijesti iz njihove sredine jer imaju dva dopisnika prodanih primjeraka u njemu. Mišljenja je da u podrijetlom iz Bačkog Brega. Rekao je kako se čita- se ne treba shvatiti pogrešno kako Lemešu ima potražnje za tjednikom te da bi trebalo telji Berega većinom bave gospodarstvom i da poslije je netko protiv sadašnje vršiteljice na kioske poslati koji primjerak više, ali i dodatnom napornog rada nađu veoma malo vremena za čitanje dužnosti ako se izglasa prijedlog promidžbom zainteresirati stanovništvo. Poput Šime tjednika, ali čitaju vijesti vezane za njihovu sredinu. o raspisivanju ovog javnog oglasa. Raiča, ona smatra kako bi trebalo biti zastupljenije Predstavnik udruge »Bodrog« iz Bačkog Monoštora Njegovo je mišljenje da treba raditi gospodarstvo, ali se nikako ne smiju zaboraviti djeca Željko Šeremešić rekao je kako treba vidjeti koja je na poboljšanju kvalitete tjednika i da i mladi. struktura i starosna dob onih koji čitaju »Hrvatsku je pravi put prema tome razdvajanje Lucija Tošaki iz Lemeša rekla je kako broj proda- riječ«. Smatra da je možda problem što je list pisan funkcija direktora i urednika. nih primjeraka nije jednak broju čitatelja. Konkretno hrvatskim književnim jezikom, te to možda predstav- Nakon rasprave, većinom glaso- kod njih u selu jedan primjerak »Hrvatske riječi« lja problem starijim čitateljima, a kao rješenje naveo va odluka o »raspisivanju javnog pročita više osoba, osobito ako su zastupljeni članci je da bi svaki dopisnik trebao pisati svojim pismom, oglasa« je usvojena i objaviti će se u vezani za njihovo mjesto i ljude. odnosno dijalektom, te bi i to bio jedan od način da tjedniku »Hrvatska riječ«. Član HKUD »Vladimir Nazor« Zoran Čota rekao se sačuva ikavica. U četvrtoj točki Jasminka Dulić je je kako mu smeta veća pozornost koja se daje Z. G. izvjestila članove UO o troškovima netrpeljivosti i svađama u našoj zajednici i da bi u tiskanja »Miroljuba«, koji se dijele na pola s HKUD-om »V. Nazor« i o troškovima pripreme koje snosi NIU »Hrvatska riječ«, o mjesečnim prihodima i prihodima osiguranim putem natječaja, te o planu marke- tinških aktivnosti ustanove u 2008. godini. Pod točkom razno predlo- ženo je da se uputi molba HKUD-u »Vladimir Nazor«, kako bi osigurali jednu prostoriju dopisniku Hrvatske riječi iz Sombora, u kojoj bi mogao raditi i gdje bi se mogli Somborci javljati s vijestima i aktualnim problemima. Zvonko Sarić je na kraju sjednice najavio ostavku na članstvo u Upravnom odboru NIU »Hrvatska riječ«. Zlatko Gorjanac

6. lipnja 2008. 15 HrvatskaRIJEČ Tema Slavlje u Baji uveličao predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić Obilježena 320. obljetnica doseljenja bunjevačkih Hrvata »Burna je prošlost naše bunjevačke grane na ovim prostorima u stalnoj borbi za opstankom, očuvanjem jezika, naše mile ikavice, vjere, običaja i nacionalne svijesti o pripadnosti hrvatskom narodu«, naglasio je Joso Šibalin

suorganizaciji Bačkog sljednje nedjelje u mjesecu, služi ogranka Saveza Hrvata u hrvatsku misu u Baji. U Mađarskoj i Hrvatske sa- Okupljene, a među njima poseb- mouprave Bačko-kiškunske župa- no predsjednika Hrvatskoga sabora nije, u subotu 31. svibnja, u Baji je Luku Bebića i veleposlanika RH u prigodnom svečanošću obilježena Budimpešti Ivana Bandića, je po- 320. obljetnica doseljenja bunje- zdravio župnik Mathias Schindler, vačkih Hrvata u Bačku. Priredbi je, povjerenik kalačke nadbiskupije za kao jedan od pokrovitelja, nazočio nacionalne manjine, podsjetivši na Luka Bebić, predsjednik Hrvatsko- povijesni doprinos Hrvata u životu ga sabora, koji je svojom nazočno- župne zajednice i grada Baje. Misa šću uveličao slavlje bačkih Hrvata. je uljepšana pjevanjem crkvenog Nakon okupljanja na terasi Ho- zbora na čelu sa Šandorom Trski- tela »Dunav«, smještenom na glav- ćem, a u pratnji župnoga kantora. nome bajskom trgu, Trgu svetog U svojoj prigodnoj poropovjedi, Trojstva, okupljeni uzvanici i do- fra Miro Šego osvrnuo se na ulogu maćini uputili su se u župnu crkvu i značaj obitelji, crkve i domovine svetog Antuna Padovanskog, ne- u životu i u životu kršćanske za- kadašnju franjevačku crkvu, gdje jednice, pa i bačkih Hrvata koji su je s početkom u 10 sati služena 1936. prvi put obilježili obljetnicu je mala svečanost uz polaganje zastupnik Peter Marfai, dogrado- svečana misa na hrvatskom jezi- doseljenja na izvoru Bune postav- vijenaca kod spomen ploče po- načlenik Baje Lajos Bucsu, pred- ku koju su koncelebrirali fra Miro ljanjem spomen ploče i prisjeća- stavljene povodom 300. obljetnice sjednici HDS-a, SHM-a Mišo Hep Šego, gvardijan samostana Svetog njem na zemlju podrijetla. doseljenja bunjevačkih Hrvata, a i Joso Ostrogonac, a u ime bačkog Duha u Humcu i fra Ivan Holetić iz SVEČANOST: Nakon mise u obnovljene 1996. godine. »Burna ogranka, županijske hrvatske sa- Subotice koji redovito, svake po- predvorju Gradske kuće održana je prošlost naše bunjevačke grane mouprave i hrvatskih samouprava na ovim prostorima u stalnoj borbi u Bačkoj Angela Šokac Marković. za opstankom, očuvanjem jezika, U dvorani »Borbiro« Gradske naše mile ikavice, vjere, običaja i kuće u Baji predstavljena je gale- nacionalne svijesti o pripadnosti rija »Alvona« iz Labina izložbom hrvatskom narodu«, naglasio je radova iz grafičke mape »13. Nova uz ostalo Joso Šibalin, predsjed- Art Histriae-Signum Temporis«, nik Hrvatske samouprave Bačko- koju je u nazočnosti brojnih uzva- kiškunske županije, prisjećanjem nika otvorila dogradonačelnica La- na istaknute nositelje prosvjetnog bina Liliana Vale. i duhovnog života među podu- Nakon intoniranja mađarske i hr- navskim Hrvatima, na franjevce vatske himne, u vijećnici Gradske Bosne Srebrene, na ulogu bajskog kuće održana je spomen sjednica. franjevačkog samostana i visoko Okupljene uzvanike pozdravio je učilište, koji su iznjedrili velikane predsjednik SHM-a Joso Ostrogo- poput Luke Čilića, Grgura Pešta- nac, među njima brojne uzvanike, lića i fra Emerika Pavića. Kako predstavnike diplomatskih službi reče, u 19. stoljeću njihovo je djelo RH u Budimpešti i Pečuhu, parla- nastavio biskup Ivana Antunović mentarne zastupnike, predstavnike preporoditelj bačkih Hrvata, koji grada Baje i hrvatskih samouprava je svoje sljedbenike dobio u osobi u Bačkoj. Grge Jasenovića, zatim Ivana Pe- NOVA POVIJEST: Okupljenima treša, Antuna Karagića i Miše Jeli- se prigodnim riječima prvi obra- ća. Nakon prigodnih riječi, vijence tio predsjednik Hrvatskog sabora Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić su položili predsjednik Hrvatskog Luka Bebić, uputivši srdačne če- sabora Luka Bebić, parlamentarni stitke prigodom značajnog jubi-

16 6. lipnja 2008. Tema HrvatskaRIJEČ leja bunjevačkih Hrvata. Između ostalog on je naglasio kako su dan ranije proslavili 18. obljetnicu novog Hrvatskog sabora. Prisjetivši se 1990. godine, kada je nakon prvih demokratskih parlamentarnih izbora osnovan Hrvatski sabor, čijim je osnutkom započela nova povijest suverene, demokratske hrvatske države. Hrvatski je sabor, nastavio je Bebić, puno stariji, jer je 925. godine izabrao prvog kralja iz Trpimirovićeve dinastije, dakle jedan od najstarijih u svijetu. Su- vremeni je Hrvatski sabor donio ta- kozvani Božićni ustav 22. prosinca 1990. godine kada je člankom 10. obvezan skrbiti o Hrvatima diljem svijeta. Hrvatska država skrbi o jednoj velikoj hrvatskoj zajednici u Bosni i Hercegovini u kojoj su Hrvati konstitutivni narod. »Jedna od najznačajnijih hrvatskih grana je u Republici Mađar- skoj, a hrvatska je država dužna prema spomenutom članku svog Ustava također skrbiti i o Hrvatima Misa se služila u crkvi sv. Ivana Padovanskog u Mađarskoj. Vi imate bogatu proš- lost, povijest koja seže stoljećima doprinijeti integraciji, komunika- ganje o nacionalnoj reintegraciji tekovine samostalne i demokratske unazad, ali ono što zadivljuje, to je ciji, zbližavanju i boljem razumi- bunjevačkih i šokačkih Hrvata, a Hrvatske, podsjetio je na važnost da ste Vi u tim teškim vremenima, jevanju europskih naroda na ovim Naco Zelić iz Zagreba o izdavaš- zaštite nacionalnih manjina, koji- kada ste se uselili, a i kasnije je bilo prostorima. tvu, knjigama i piscima bačkih ma su u Hrvatskoj osigurana prava tih teških vremena, sačuvali svoju PREDAVANJA: Okupljenima se Hrvata od Mihajla Radnića, koji po najvišim europskim standardi- nacionalnu svijest, jezik, kulturu, obratio i parlamentarni zastupnik se svojom knjigom javlja 1683. ma. Izrazio je nadu da će i hrvatska što je jedan od temelja izvarnred- Peter Marfai, koji je u ime pred- godine, do danas i do suvremenih manjina dobiti svoga zastupnika u no dobrih međudržavnih odnosa sjednice Mađarskog parlamenta autora na prostoru Bačke, u Srbiji Mađarskom parlamentu, naglasivši između Republike Hrvatske i Re- Katalin Szili, pokrovitelja s mađar- i Mađarskoj, kao svjedočanstvu o da Hrvatska podupire euroatlantsku publike Mađarske«, naglasio je uz ske strane, pozdravio skup povo- opstojnosti pisane hrvatske riječi integraciju svih Republika bivše ostalo Luka Bebić, dodavši kako dom obilježavanja 320. obljetnice na ovim prostorima. Govorio je i Jugoslavije; Bosne i Hercegovine, će Hrvatski sabor učiniti sve da bunjevačkih Hrvata, koji su dali o ulozi kulturnih središta u proš- Srbije, Makedonije i Kosova čime pomogne u očuvanju jezika, kultu- doprinos obogaćivanju društve- losti, prvo Budima i Baje, a kasnije će se osigurati komunikacija, razu- re i obrazovanja. Istaknuo je i vrlo nog i kulturnog života grada Baje. Subotice. Spomenuo je i bogatu mijevanje među narodima i među dobre, prijateljske odnose s Repu- Ujedno je pročitao i pismo Katalin bibliografiju bačkih Hrvata, koja nacionalnim manjinama na ovim blikom Mađarskom, izrazivši uvje- Szili upućeno sudionicima bajske broji oko 1000 naslova, posebnum prostorima. Predsjednik Hrvat- renje da će Hrvatska uskoro postati svečanosti povodom proslavljanja istaknuvši Antu Sekulića, najplod- skog sabora uručio je predsjedniku čalanicom europske obitelji. Ista- ove značajne obljetnice. nijeg autora s 53 naslova i puno SHM-a Josi Ostrogoncu povijesnu knuo je i razvojne planove Hrvat- Održana su i dva prigodna pre- više studija i članaka. listinu o proglašenju neovisne Hr- ske na polju izgradnje autocesta i davanja. Prof. dr. Dinko Šokčević Kako je uz ostalo rekao dr. Šok- vatske s potpisima svih sudioni- prometne infrastrukture čime će iz Pečuha održao je kratko izla- čević, proces nacionalne integra- ka. Manifestaciji je prisustvovao cije, odnosno reintegracije, bunje- i predsjednik Hrvatskog nacional- vačkih i šokačkih Hrvata na ovim nog vijeća Branko Horvat. prostorima u Bačkoj i Mađarskoj Na otvorenoj pozornici Trga tekao je otežano i puno sporije svetoga Trojstva koncertom Subo- nego u Hrvatskoj. Nacionalna rein- tičkog tamburaškog orkestra, pod tegracija za bačke Hrvate zapravo ravnanjem Stipana Jaramazovića, je vraćanje korijenima. Prema nje- završena je svečanost. Mnoštvo govim riječima prije 320 godina okupljenih bačkih Hrvata na glav- doseljena je posljednja, i to manja nom je gradskog trgu pokazalo da grupa bunjevačkih Hrvata. postoji potreba za ovakvim i slič- Predsjednika Hrvatskoga sabo- nim okupljanjima. Priređena je i ra Luku Bebića, i uzvanike bajske gastromska večer, kuhao se tradici- svečanosti pozdravio je gradona- onalni ovčji paprikaš, a zaigralo se čelnik Baje Zoltan Révfy, zaželjev- i veliko bačko kolo, koje je okupilo ši dobrodošlicu i naglasivši dopri- ne samo bačke Hrvate i ljubitelje nos bunjevačkih Hrvata u prošlosti bunjevačkog folklora, već i brojne i sadašnjosti grada. Predsjednik simpatizere. U razgovoru: Luka Bebić i Mišo Hepp Hrvatskog sabora, osvrnuvši se na S. B.

6. lipnja 2008. 17 HrvatskaRIJEČ Natječaj Temeljem točke II. – 4. Programa zaštite i unapređivanja okoliša za 2008. godinu (»Službeni list Općine Subotica« broj 4/2008) Služba za komunalne poslove, poduzetništvo i zaštitu okoliša Općinske uprave Subotica, raspisuje

NATJEČAJ

Natječaj je namijenjen sufinanciranju projekata pravnih osoba, poduzetnika i udruga građana (skupine građana registrirane u skladu s pozitivnim

propisima), na temu: ODRŽIVI RAZVITAK U URBANIM UVJETIMA NA PODRUČJU GRADA SUBOTICE. Cilj natječaja je promocija

sustava vrijednosti održivog razvitka, zaštite okoliša i zdravih stilova života.

Aktivnosti koje će se podržati u okviru Natječaja su AKTIVNOSTI s ciljem stvaranja osjećaja osobne odgovornosti, zatim aktivnog i angažiranog

odnosa građana prema stanju okoliša.

OPĆI UVJETI NATJEČAJA

Prijedlozi projekta se podnose na formularu (u tri primjerka tiskano i jedan elektronički zapis) koji se može dobiti u Službi za komunalne poslove,

poduzetništvo i zaštitu okoliša Općinske uprave, Subotica – Trg slobode 1, II. kat – ured 226,

ili elektroničkim putem na siteu www.subotica.org.yu/Zaštita okoliša/Priopćenja.

Prijava na Natječaj treba sadržavati podatke tražene u formularu o nazivu, sjedištu i pravnom statusu nositelja projekta, s navedenim obrazloženjem

projekta, ciljevima i aktivnostima u projektu, vremenu i mjestu realizacije projekta, očekivanim rezultatima i o iznosu sredstava koja su potrebna

za realizaciju projekta.

Prijedlozi projekta koji ne sadrže sve gore navedene podatke ili nisu tematski opredijeljeni za gore navedeno područje, neće biti razmatrani zbog

nezadovoljavanja tehničkih i programskih uvjeta Natječaja.

S nositeljem izabranoga projekta se zaključuje ugovor kojim se utvrđuju prava i obveze.

Prijedlozi projekta se podnose do 15. srpnja 2008. godine, Službi za komunalne poslove, poduzetništvo i zaštitu okoliša Općinske uprave Subotica,

Subotica – Trg slobode 1, u zatvorenoj kuverti s naznakom »PRIJAVA ZA NATJEČAJ - OKOLIŠ - NE OTVARATI«.

Prijedlozi projekta koji se ne dostave zaključno s 15. srpnja 2008. godine, neće se uzimati u obzir.

Sve dodatne informacije možete dobiti putem telefona 626-789, radnim danima od 8 do 12 sati, u razdoblju od 7. do 30. lipnja 2008. godine, kada

možete preuzeti i formulare u uredu 226 na drugom katu Gradske kuće.

18 6. lipnja 2008. Subotica HrvatskaRIJEČ Konstitutivna sjednica Skupštine Grada skoj proizvodnji. Do sada je novac po toj uredbi, koja registriranim gazdinstvima omogućava regres od 10 tisuća dinara po hektaru, dobila onstitutivna sjednica Skupštine Grada bit će održana 3. srpnja, odlu- polovica od oko 412.000 registriranih. Obrada podataka za ostale podno- Kčeno je na konzultacijama stranaka i koalicija, koje su na izborima sitelje zahtjeva je u tijeku. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, prešle cenzus. Prema izjavi predsjednika Općinskog odbora Demokratske za regres je iz proračuna izdvojeno oko 7,3 milijarde dinara. stranke Saše Vučinića, to ostavlja dovoljno vremena do 19. srpnja, kada istječe krajnji zakonski rok, za razgovore o skupštinskoj većini i o izboru Prosječna plaća oko 32.000 dinara gradonačelnika Subotice i predsjednika Gradskog vijeća. Demokratska stranka je sa svojim koalicijskim partnerima na proteklim izborima rosječna neto plaća u travnju u Subotici je iznosila nešto malo osvojila najviše vijećničkih mjesta, ali nedovoljno da sama, bez drugih Pmanje od 32.000 dinara i veća je za oko 8 posto u odnosu na ožujak. stranaka, formira gradsku vlast. Gospodarstvo Subotice bilježi prosjek od 29.000 dinara i rast od 7 posto, dok je u vangospodarskim djelatnostima, uz prosječnu plaću od oko Školu završilo 1453 osmaša 37.000 dinara, evidentirano povećanje plaća za 9 posto. Prosječna plaća u Sjevernobačkom okrugu u travnju je iznosila 30.500 dinara, a na razini kolsku 2007./2008. godinu u subotičkim je školama završilo ukupno Vojvodine nešto preko 33 tisuće dinara. Š1453 osmaša, odnosno tridesetak manje nego prošle školske godine. Osmi razred završio je 1031 đak na srpskom i 422 učenika na mađarskom Preko granice 10.000 eura nastavnom jeziku. Na hrvatskom jeziku najstarija generacija završava sedmi razred. rađani Srbije od ovog tjedna u inozemstvo mogu iznijeti po 10.000 Geura, što je dvostruko više novca nego do sada. Stranci će isti iznos moći unijeti u Srbiju bez obveze prijavljivanja carini. Narodna banka Srbije ističe kako će se ovim odlukama značajno liberalizirati unošenje gotovine u zemlju i iznošenje iz zemlje do potpunog ukidanja tog ograni- čenja, a pojednostavit će se i procedura na granici.

Isplata starog deviznog duga

ponedjeljak je počela isplata ovogodišnjeg obroka stare devizne Mjesta u srednjim školama ima više nego svršenih osmaša. U šest sred- U štednje u ukupnom iznosu od oko 218 milijuna eura. Štednja je njih škola: Tehničkoj, Politehničkoj, Kemijsko-tehnološkoj, Medicinskoj, pretvorena u obveznice Republike Srbije serije A 2008 i one će biti ispla- Ekonomskoj i Gimnaziji »Svetozar Marković« ima ukupno 1854 mjesta. ćivane u eurima ili, na zahtjev vlasnika, u dinarskoj protuvrijednosti, u Od toga na četvrtom stupnju u prvim razredima ima 1336 slobodnih mje- gotovini na šalterima banaka, ili na račun. NBS podsjeća one koji do sada sta, a na trećem stupnju ukupno 518 mjesta. nisu konvertirali štednju u obveznice da će, kada to učine, moći naplatiti sve dospjele obroke. Deponenti Dafiment banke i Jugoskandika, koji do sada nisu dobili poziv moći će, nakon što dobiju poziv, pretvoriti štednju Počelo prijavljivanje za kvalifikacijske ispite u obveznice i također naplatiti ovogodišnju i sve prethodno dospjele obroke, navela je Narodna banka Srbije. d ponedjeljka, 2. lipnja, svršeni osnovci započeli su prijavljiva- Onje za polaganje kvalifikacijskih ispita za upis u srednje škole. Prijavljivanje se obavlja u matičnim osnovnim školama. Kvalifikacijski Detektivi za vodu ispit iz materinjeg jezika bit će održan 18. lipnja, a iz matematike dan iplomu i zvanje »detektiva za vodu« primilo je u utorak 106 đaka kasnije. Konačni rezultati ispita bit će objavljeni 25. lipnja, a sljedeća dva prvaša, učenika Osnovne škole »István Széchenyi«. Diplomu im je dana predviđena su za popunjavanje i predaju liste želja. Službene liste D uručio direktor subotič- želja učenika bit će objavljene 3. srpnja, a raspored učenika po školama, kog Javnog poduzeća smjerovima i obrazovnim profilima 5. srpnja. Za prvi upisni krug u sred- »Vodovod i kanaliza- nje škole predviđeni su 7. i 8. srpnja. cija« Imre Cseke, na prigodnoj svečanosti Formiran Stožer za praćenje koja je počela u simbo- lično vrijeme, u minutu žetvenih radova do dvanaest, kako bi se još jednom ukazalo na ponedjeljak je održana konstitutivna sjedni- značaj uštede vode. ca ovogodišnjeg Stožera za praćenje žetve- U Projekt je osmišljen nih radova. Za predsjednika je izabran zamjenik prije nekoliko godina, gradonačenika Pero Horvacki. Već u idućih neko- nosi naziv »Akvarijus liko dana počet će tehnički pregledi strojeva, koji – postani i ti detektiv će se koristiti u ovogodišnjoj žetvi. za vodu«, i provodi se uglavnom u osnovnim Registriranim gazdinstvima isplaćeno školama. Povodom svjetskog više od 6,2 milijarde dinara dana zaštite okoliša koji se obilježava 5. inistarstvo poljoprivrede Srbije je na račune registriranih poljopri- lipnja, u proteklih mjesec dana stručnjaci iz »Vodovoda« i učiteljice iz Mvrednih gazdinstava do sada isplatilo više od 6,2 milijarde dinara škole, obrađivali su s đacima razne teme, kako bi ih naučili zašto je važno na temelju Uredbe o regresiranju repromaterijala u ratarskoj i povrtlar- štedjeti vodu.

6. lipnja 2008. 19 HrvatskaRIJEČ Dopisnici oga projekta objavljivanja svjetske »Srpsko-hrvatski memento« u Beogradu kulturne baštine u elektroničkoj i digitalnoj formi. U programu je sudjelovao novi- Obnavljanje kulturnih veza nar Danko Perić koji je podsjetio da se ove godine obilježava stogo- ajednica Hrvata Beograda dišnjica smrti srpskog književnika »Tin Ujević« i Srpsko kul- iz Hrvatske Sime Matavulja. Zturno društvo »Prosvjeta« GLAZBENI PROGRAM: Člani- iz Zagreba predstavili su se, u ne- ce ženskog pjevačkog društva »Ba- djelju 1. lipnja, zajedničkim pro- nija« pri SKD-u »Zora«, odjevene gramom pod nazivom »Srpsko-hr- u tradicionalnim nošnjama, imale vatski memento« koji je priređen u su ekskluzivan i simpatičan nastup Studentskom kulturnom centru na te su ispraćene iskrenim pljeskom. Novom Beogradu. Riječ je drugom Operni studio beogradskog Na- takvom susretu u protekle dvije go- rodnog pozorišta predstavio je dine, a planira se da susret postane svoje izvanredne mlade umjetnike, tradicionalan. Anu Radovanović i Predraga Mila- Priredbu je otvorio poznati novića, koji su, uz klavirsku prat- dramski umjetnik Aljoša Vučković, nju Srđana Jarakovića, otpjevali istaknuvši kako cilj susreta nije dijelove iz Rossinijeve opere »Se- samo osnaživanje srpsko-hrvatske viljski brijač«. Također, izvanredni kulturne veze, već i stvoranje i ob- i nadahnuti, s puno mladenačkog navljanje atmosfere prijateljstva i elana, nastupili su i Vuk Zeković i razumijevanja koja je neophodna Dejan Lukovac, koji su otpjevali »ne samo našim državama, već u dijelove iz Puccinijeve opere »Bo- prvom redu, nama običnim ljudima hemi«. koje su nove granice razdvojile«. U okviru programa prikazan je »Svojim kulturnim radom i među- Priredbu je vodio Aljoša Vučković dokumentarni film »Pravoslavne sobnim zbližavanjem obnavljamo crkve Dubrovnika«. Film krono- nekada jake kulturne veze koje su loškim prikazom pokušava poka- bile od koristi našim kulturama. Da zati kako se u Dubrovniku nekad su one i danas potrebne, svjedočite Pronaći zajednički jezik živjelo skladno i u simbiozi svih i vi koji ste danas ovdje ne samo njegovih žitelja s ciljem jačanja da biste uživali u umjetničkom e treba nikoga čuditi što su se na ovaj korak i put od- i napretka grada, te koliki je do- programu, već i kako biste svojom »Nlučili krenuti zajedno predstavnici Zajednice Hrvata prinos pravoslavnog življa tom potporom dali doprinos jačanju Beograda ‘Tin Ujević’ i Srpskog kulturnog društva ‘Prosvjeta’ prosperitetu. Osim tri pravoslavne kulturnih veza«, rekao je Aljoša iz Zagreba. Smatramo da se kroz kulturu, pjesmu, glazbu, crkve, u filmu je prikazan i muzej Vučković. film, najlakše pronalazi zajednički jezik kojim trebamo ko- ikona i starih knjiga u samom sre- »ZENIT – REPRINT«: Priredbu municirati. To neće ići lako i jednostavno, ali mi kojima je do dištu starog Dubrovnika. je otvorio zbor »Sv. Georgije« pod toga stalo, moramo biti uporni i istrajni jer mi najbolje znamo Priredbu »Srpsko-hrvatski me- ravnanjem Darka Jovanovića. Rade i osjećamo s kakvim se sve problemima susrećemo u svakod- mento« podržali su Hrišćanski Dragojević, tajnik SKD-a »Pro- nevnom životu«, rekao je Stipe Ercegović, predsjednik ZHB-a kulturni centar i Skupština grada svjeta« iz Zagreba i Sreten Ugričić, »Tin Ujević«. Beograda. direktor Narodne biblioteke Srbije, H. R. predstavili su zajedničko izdanje dviju kuća – reprint avangardistič- kog časopisa »Zenit«, čiji je pokre- tač bio Ljubomir Micić. Sreten je Ugričić istaknuo kako je projekt »Zenit-Reprint« važan i kapitalan pothvat koji povezuje Zagreb i Beograd, Hrvatsku i Srbi- ju, na najplemenitiji način – umjet- nošču. »‘Zenit’ je časopis koji je počeo izlaziti u Zagrebu 1926., a svaki, od četrdesetak izišlih brojeva, je drukčiji. Časopisi su uglavnom u standardiziranoj formi i izlaze periodično u istom formatu, dok je ‘Zenit’ izlazio uvijek druk- čijeg izgleda, u smislu formata, grafičkog dizajna i samog sadrža- ja«, rekao je Ugričić te dodao da je »Zenit« uvršten u najužu i naj- elitniju grupu kulturnih spomenika cijeloga sveta u okviru UNESCO-

20 6. lipnja 2008. Dopisnici HrvatskaRIJEČ Učenica generacije u Sonti Valentina Klecin Pun stol priznanja Buduća gimnazijalka podjednako voli prirodne nauke i jezike * Karate je teška srca ostavila na korak do crnog pojasa * Izuzetno aktivna u crkvenoj mladeži u župi Sonta i u školi animatora * U budućnosti sebe vidi na studiju matematike Piše: Ivan Andrašić niram u somborskom PK »Akvari- tko je i što je, čovjek jednostavno us«, kod trenera Radislava Opači- mora ljubiti svoje i poštovati tuđe. ća. Osvajala sam i trofeje u svojim Zamijetili smo i tvoje aktivnosti kategorijama. Imam zlato i dva u župi sv. Lovre u Sonti. srebra s mitinga, a najdraži mi je U crkvu idem od kad znam za sebe, rezultat osvojeno šesto mjesto na a već dugo nedjeljom čitam moli- državnom šampionatu. Aktivno tvu vjernika, evanđelje i sve po- sam trenirala i karate. Na korak trebno. Prošle godine uključila sam do osvajanja crnog pojasa napu- se u školu animatora, a redoviti stila sam ovaj meni dragi sport. Iz sam sudionik susreta mladih, kako svojih planova morala sam ostaviti u našoj župi, tako i u drugima, u karate ili aktivnosti u crkvi. Dugo koje putujemo. U sklopu škole ani- sam se lomila, bilo mi je jako žao matora uskoro ću i na hodočašće u karatea, no nadam se da sam dobro Slovačku. odabrala.. Što planiraš u budućnosti? Kako si stekla cijelu ovu lepezu Prioritet će mi biti izobrazba. Na- diploma i priznanja? mjeravam upisati prirodno-mate- Moje solidno znanje u svim pred- matičko usmjerenje gimnazije u metima dovelo me je do sudjelo- Somboru, a istodobno i nastaviti vanja u velikom broju školskih sa svakodnevnim treninzima u PK natjecanja. Sve ove diplome su mi Akvarius«. Zbog toga ću biti prinu- drage, a najdraža mi je ona za osvo- đena natjecati se za prijam u uče- jeni drugo mjesto na natjecanju iz nički dom. Iako će mi, kako sam fizike. S nama je radila nastavnica već rekla, izobrazba biti prioritet, Zlata Grujić, a ova diploma, koli- velike su mi i ambicije glede pli- ko je moja, toliko je i njezina. Jako vanja, a nakon gimnazije, namje- su mi draga i priznanja za uspjehe ravam upisati matematiku. S dobro četvrtak, 29. svibnja, na smo Valentinu u obiteljskoj kući u na natjecanjima iz srpskog jezika i isplaniranim vremenom, nadam se predstavljanju maturanata Sonti. Na okupu je bila cijela obi- književnosti, osobito zbog mojeg da ću uspjeti ostvariti planirano. OŠ »Ivan Goran Kovačić« telj. Valentina je pomagala u izradi odjeljenskog starješine Miloratke Neki bi rekli preozbiljno za nje- U Nikov, koja mi je i usadila ljubav zine godine, ja bih procijenio da je u velikoj dvorani Doma kulture u zadaće prvašu, bratu Stefanu, a se- Sonti jedna je djevojka na pozorni- stra Anđela, polaznica predškolske prema književnosti. Jedino mi je Valentina samo realna i ambicio- ci izazvala je buru pljeska, koji je ustanove je risala. Majka Elvira žao što moja generacija nije imala zna i od srca bih poželio što više svjedočio o njezinoj popularnosti i otac Zlatko ponosni su na svoju prilike izučavati i hrvatski jezik kao mladeži takvoga kova u našoj za- među vršnjacima. Ravnatelj škole mezimicu. »Ponosan sam na ono izborni predmet. Čovjek mora znati jednici. g Zvonko Tadijan prozvao je učenicu što je Valentina do sada postigla. VIII. a odjeljenja Valentinu Klecin, Raduje me da nije rob knjige, nego kako bi joj uručio ne samo Vukovu svoje vrijeme zna rasporediti tako U čast Ilije Okrugića diplomu, nego i zasebno priznanje, da sve postigne. Svoje obveze pla- zvanje učenika generacije. Ova vr- nira sama, kako vidim, uspješno, a svetištu Majke Božje Na skupu će o samom tijeku hunska učenica, perspektivna pli- Elvira i ja sa svoje strane u cijelo- U Tekijske u Petrovaradinu u gradnje, arhitektonskim odlika- vačica, eks-karatistkinja, pobožna sti podržavamo takav njezin način nedjelju, 8. lipnja, bit će prire- ma i unutarnjem uređenju crkve vjernica, dobra prijateljica najve- rada.«, kaže za »Hrvatsku riječ« đena svečana akademija posve- govoriti Davor Martinčić, vri- ćem dijelu pripadnika svoje genera- otac Zlatko. Kratko smo razgova- ćena znamenitom svećeniku jedni izučavatelj petrovaradinske cije, a iznad svega skromna i lijepo rali i s Valentinom. Đakovačko-srijemske biskupije, povijesti i Petar Pifat, voditelj odgojena djevojka, dostojanstve- Kako postižeš odgovoriti svim velikom graditelju crkve tekij- svetišta. nim korakom je prošla pozornicu, obvezama koje su pred tobom? ske, književniku, pjesniku Iliji U glazbenom dijelu progra- primila priznanja i s malo riječi, Prvenstveno realnim planiranjem Okrugiću. Tema akademije bit ma sudjelovat će župni pjevači ali biranih i s puno emocija, u ime i dobrom organizacijom vremena. će: Ilija Okrugić i tekijska crkva. petrovaradinskih župa, te pjevač- svoje generacije zahvalila ravna- Od učenja se »ne ubijam« kam- Svečanu sv. misu predvodit će ki zbor HKPD-a »Jelačić«. Na telju, učiteljima i nastavnicima za panjski, učim redovito, sustav- župnik novobeogradske župe sv. koncu akademije položit će se sav trud kojega su uložili u njihovo no. Tako mi ostane vremena i za Ivana Kapistrana, preč. Marko vijenac na Okrugićev grob, koji obrazovanje. Nekoliko dana posli- bavljenje sportom i za aktivnosti Kljajić, nakon čega slijedi kultur- se nalazi uz samu tekijsku crkvu. je ove veličanstvene fešte posjetili u crkvi. Plivanje svakodnevno tre- no-umjetnički program. P. P.

6. lipnja 2008. 21 HrvatskaRIJEČ Dopisnici Uspješna sajamska priredba u Osijeku SAJAM – EXPO 2008. zapravo, logički nameću kao središte Transdanubijske regije i da samo treba valorizirati taj zemljopisni položaj, a pohvalio se kako sajamske priredbe u Osijeku posluju dobro i neovisno o gradskom proračunu. Prigodom otvorenja, govorio je još i osječko baranjski dožupan Pavo Šarčević, te zamjenica gradonačelnika Osijeka Biljana Borzan, koja je Sajam i otvorila. Na štandu prijateljskog grada Subotice zatekli smo dogradonačelnika Subotice Peru Horvackog. »Nisam prvi put niti na Sajmu, niti u Osijeku. Mi s Osijekom imamo vrlo dugu i vrlo uspješnu suradnju, prije svega na gospodarskom planu, a potom i na kulturnom, znanstvenom, sportskom, a nastojat ćemo to još i pospješiti.« Pročelnik Odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Mirko Ostrogonac, također je zadovoljan posjetom Osijeku, i kaže kako su oni ovdje već posljednjih 8-9 godina, ali ta je suradnja bila aktualna i prije Domovinskoga rata. Ističe i zadovoljstvo dugogodišnjom suradnjom, posebice na gospodarskom planu, no već sada poduzimaju korake da se Osijeku je održana još jedna uspješna sajamska priredba, Sajam- pospješi suradnja i u oblasti poljoprivrede. Što se obrtništva tiče, postoji Expo, od 29. svibnja do 1. lipnja, a objedinila je tri događaja u suradnja na razini obrtničkih komora ovih dvaju gradova, jer u Subotici je U jednom: najstariji sajam, 16. međunarodni sajam graditeljstva i više od 3 tisuće obrtnika, no na žalost, neki obrti jednostavno izumiru. opreme, i najmlađi, 1. sajam obrazovanja Expert 2008. te 9. sajam obrt- Ima tu i novina, pa je direktorica Ildiko Zede predstavila Poslovni inku- ništva, pa su Osječani, ali i brojni gosti, ovoga vikenda mogli uživati. Na bator Subotice. »Kako i Osijek ima poslovni inkubator, došli smo razmi- više od 5 tisuća četvornih metara Sajam je okupio 120 izlagača iz regije, jeniti iskustva i udružiti snage, jer zajedno ćemo biti jači. Mi u Subotici ali i čitave Hrvatske, te susjednih zemalja Italije, Mađarske, Bosne i objedinili smo 14 tvrtki s više od 60 uposlenih, radimo tek drugu godinu Hercegovine, Slovenije, Srbije, te Austrije i Njemačke. i bilježimo hvale vrijedne rezultate«, kaže Ildiko. Nove poglede na sajmovanje u Osijeku iznio je novi direktor Osječkog Slavko Žebić sajma d.o.o. Domagoj Hajduković, naglasivši kako se Osijek i Slavonija,

U Novom Sadu održana prva manifestacija o mobilnim i bežičnim komunikacijama Mobile Fest 2008 rva specijalizirana manifestacija posvećena mobilnim i bežičnim Pkomunikacijama »Mobile Fest 2008« otvorena je 28. svibnja 2008. u Kongresnom centru »Master« Novosadskog sajma i to putem SMS-a. Za tri dana trajanja manifestacije posjetitelji su mogli upoznati najnovija dostignuća u svijetu telekomunikacija. Tu jedinstvenu manifestaciju u našoj zemlji priredili su Novosadski sajam i kompanija »ITeam events«. Osnovna ideja koja je vodila organi- ziatore jest činjenica da se više ne može zamisliti ni svakodnevni život, niti moderno poslovanje bez korištenja mobilnih i bežičnih uređaja. S obzirom na to da je tržište mobilnih i bežičnih komunikacija jedno od najbrže rastućih, namjera je bila da ovaj događaj predstavlja i svojevrsni presjek stanja. Uvodno predavanje održao je državni tajnik Ministarstva za tele- komunikacije i informatičko društvo dr. Milenko Cvetinović.

»Ovakvi skupovi su veoma važni i istodobno interesantni, jer sve više ovisimo od računala, ali i znamo da je informacija danas najveće bogatstvo i da je brzina reagiranja presudna«, rekao je dr. Cvetinović. »Mobile Fest 2008« je nova manifestacija festivalskog i promidžbenog tipa posvećena mobilnim i bežičnim komunikacijama. Na jednom mjestu predstavljaju se mobilni operateri, internet provajderi, sustav integratori, vendori mobilnih i »wireless« tehnologija, kompanije za razvoj softvera. »Mobile Fest 2008« se sastojao iz dvaju dijelova: Mobile Expo – izložbe- ni dio smješten u auli Kongresnog centra »Master«, namijenjen širokom auditoriju, te konferencijski i prezentacijski dio, namijenjen menadžerima svih razina, projektantima rješenja, inženjerima razvoja, menadžerima prodaje mobilnih i bežičnih tehnologija, koji je održan u dvoranama Kongresnog centra. Igor Kušeta

22 6. lipnja 2008. Dopisnici HrvatskaRIJEČ Tradicijska gospodarska manifestacija Divan je kićeni Srijem U Nijemcima se od 15. svibnja do 12. srpnja održava tradicijsko – gospodarstvena manifestacija »Divan je kićeni Srijem« * Nastupili su i HKC »Srijem« iz Srijemske Mitrovice i HKPD »Tomislav« iz Golubinaca kretnih meta održano je 18. svib- ne, »Šokadija« iz Lipovca i muška nja u Donjem Novom Selu, nakon pjevačka skupina iz Babine Grede. nekoliko dana, 24. svibnja, u Đele- Nakon koncerta i prigodnog vatro- tovcima je održan »Susret pučkih meta održana je i modna revija etno pisaca«, a 25. svibnja u Apševcima kreacija dizajnerice Slavice Muse. »Ribičko natjecanje«. U Nijemci- U nedjelju 1. lipnja u poslijepod- ma je 30. svibnja održan »Sajam nevnim satima održan je u sklopu kulture, turizma i gospodarstva« Dana dječjeg stvaralaštva dječji i »Susret tamburaša u Srijemu« mimohod, a nakon njega nastupile na kojem su nastupili tamburaški su dječje folklorne skupine kulturno sastavi »Tambura band«, »Baje«, – umjetničkih društava »Ivančica« i »Đeram« te tamburaški orkestar iz Kutine, »Spačva« iz Donjeg No- »Pajo Kolarić«. vog Sela, »Grančice« iz Đeletova- KUD »Šokadija« iz Lipovca JASNA PORUKA MLADIMA: ca, »Bosut« iz Predgrađa, »Matija »Veliko mi je zadovoljstvo što je Gubec« iz Ilače, »Zvonko Ban« iz hrvatskom dijelu Srije- vijenaca za sve poginule branitelje ova tradicionalna manifestacija Jarmine, »Tomislav« iz Županje, ma, u selu Nijemci, od na groblju u Nijemcima, misom odavno prerasla okvire Općine i »Lisinski« iz Vinkovaca, »Izvor« iz U 15. svibnja do 12. srpnja zadušnicom u crkvi sv. Katarine, Šupanije i što je Srijem postao si- Rakovice, »Dunav« iz Vukovara i održava se jedanaesta po redu mate Svečanom sjednicom Općin- nonim za Hrvatstvo, sinonim za HKPD »Tomislav« iz Golubinaca. nifestacije »Divan je kićeni Sri- skog vijeća poglavarstva općine hrabrost pokazanu u Domovinskom Nakon dvomjesečnih brojnih do- jem«, pod pokroviteljstvom općine Nijemci u Velikoj gradskoj vijećni- ratu, sinonim kako Hrvat čuva svo- gađanja u Nijemcima i okolici ovo- Nijemci. Ova tradicijsko-gospo- ci. Nastavljena je sljedećega dana ju domovinu. S druge strane mani- godišnji susret Srijemaca s obiju darstvena manifestacija utemelje- konferencijom na temu prekogra- festacija ‘Divan je kićeni Srijem’ strana granice završit će 12. srpnja na je 1997. godine, nakon mirne nične suradnje u sklopu koje je je jasna poruka mladima kako se natjecanjem orača iz Vukovarsko reintegracije okupiranog dijela održano predavanje »Integrirana čuva tradicija i običaji u kojima – srijemske županije. Jedanaesti Republike Hrvatske, u sklopu obi- agro – prehrambena industrija u je sadržan duh naših pradjedova, po redu »Divan je kićeni Srijem« lježavanja Dana općine Nijemci. U gornjojadranskoj regiji« i »Su- duh hrvatske kulture, duh hrvat- i ove je godine ponovno zasjao ovih jedanaest godina postojanja, a radnja kao mogući razvojni alat skog srca«, rekao je župan Galić. bogatstvom srijemskih običaja i pogotovo otkako je suorganizator u regiji«, a dan kasnije u Lipovcu Na svečanom koncertu nastupila dugogodišnje tradicije u širokoj le- postala Hrvatska matica iseljenika je održan susret folklornih skupi- su kulturno – umjetnička društva pezi hrvatske kulturne baštine, ali i Podružnica Vukovar, »Divan je na na kojem su nastupila kulturno »Dunav« iz Vukovara, »Apševački pokazao kako ta manifestacija nije kićeni Srijem« postala je središnja – umjetnička društva »Posavec« veseljaci« iz Apševaca, »Nadin« samo pogled u prošlost, nego je i manifestacija koja povezuje Hrva- iz Vrbanje, »Samica« iz Novih iz Benkovca, »Ivan Vitez Trnski« izraz naših novih potreba i pogled te Srijemce s obiju strana granice i Jankovaca, »Spačva« iz Donjeg iz Nove Rače, »Ognjišta« iz Luga u budućnost Srijema. čini poveznicu s hrvatskim iselje- Novog Sela, »Grančica« iz Đeleto- Brankovića iz Bosne i Hercegovi- Zlatko Žužić ništvom. vaca, »Sloga« iz Bapske, te HKPD SREDIŠNJA MANIFESTACI- »Tomislav« iz Golubinaca i HKC JA: Ovogodišnja manifestacija »Srijem« iz Srijemske Mitrovice. započela je 15. svibnja polaganjem Streljačko natjecanje u gađanju po- Poveznica dviju osobenosti

redišnji dio manifestacije počeo je 31. svibnja u 11 sati Sslikarskom kolonijom, u 15 sati je održano natjecanje u spravljanju fiš-paprikaša, dok je središnja svečana priredba počela u 20 sati. Na početku svečanog koncerta goste je u ime organizatora pozdravio Ivica Klem, načelnik Općine Ni- jemci, saborski zastupnik i predsjednik Organizacijskog odbora rekavši kako je ovom manifestacijom poslana snažna poruka da naši Hrvati u Srijemu, Bačkoj i Banatu nisu zaboravljeni, da Hrvatska stoji iza njih i da će im pružati potporu i u budućim vremenima. Manifestaciju je svečano otvorio župan Vukovarsko - srijemske županije Božo Galić istaknuvši kako je hrvatska tradicijska kultura glavni most i poveznica KUD »Nadin« iz Benkovca i dviju osobitosti koje su se stoljećima razvijale i pokazivale KUD »Sveti Mihovil« iz Galovca pokraj Zadra svu ljepotu i raskoš hrvatske kulture.

6. lipnja 2008. 23 HrvatskaRIJEČ Natječaj Temeljem članka 27. točka 8., a u svezi sa odredbama članka 32. i 33. Statuta Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ« sa sjedištem u Subotici, Trg cara Jovana Nenada broj 15/II., Upravni odbor raspisuje JAVNI OGLAS za izbor direktora Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ«, Subotica, na mandatni period u trajanju od 4 godine

Osim općih uvjeta propisanih pozitivnim zakonskim propisima, kandidati moraju ispunjavati i posebne uvjete: 1. Visoka stručna sprema, VII./1 stupanj, društvenog ili humanističkog smjera 2. Najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva i 3. Znanje hrvatskog jezika.

Kandidati su uz prijavu obvezni priložiti dokaze o ispunjavanju traženih posebnih uvjeta, kao i prijedlog programa rada Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ« za mandatni period. Prijave, s kraćim životopisom, na ovaj Javni oglas se podnose Upravnom odboru Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ« u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja, osobno ili poštom na adresu Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ«, 24000 Subotica, Trg cara Jovana Nenada broj 15/II, obvezno s naznakom »Javni oglas za direktora«. Neblagovremene, neuredne i nepotpune prijave neće se razmatrati.

Predsjednica Upravnog odbora Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ«, Vesna Prćić, dipl. pravnica, v. r. Objavljena lista vijećnika za subotički parlament

zborno povjerenstvo grada Subotica je na svojoj sjednici održanoj 4. lip- 33. István Pásztor Magyar koalíció –Mađarska koalicija Inja konstatiralo da su u zakonskom roku dostavljeni prijedlozi za vijećni- 34. Jene Maglai Magyar koalíció –Mađarska koalicija ke Skupštine grada Subotica. Na osnovu dostavljenih prijedloga povjeren- 35. Tivadar Bunford Magyar koalíció –Mađarska koalicija stvo je donijelo Uvjerenja o izboru za vijećnika Skupštine grada Subotica: 36. Ildiko Lovaš Magyar koalíció –Mađarska koalicija 37. Zoltán Dévavári Magyar koalíció –Mađarska koalicija 1. Oliver Dulić »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 38. Lívia Joó-Horti Magyar koalíció –Mađarska koalicija 2. Lozika Jaramazović »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 39. Maria Kern Šolja Magyar koalíció –Mađarska koalicija 3. Saša Vučinić »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 40. Ištvan Haško Magyar koalíció –Mađarska koalicija 4. Modest Dulić »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 41. Laslo Kerekeš Magyar koalíció –Mađarska koalicija 5. Silvija Aranđelović »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 42. Endre Čuso Magyar koalíció –Mađarska koalicija 6. Pero Horvacki »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 43. István Dobó Magyar koalíció –Mađarska koalicija 7. Nenad Ivanišević »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 44. Đerđ Bucko Magyar koalíció –Mađarska koalicija 8. Zlata Kočik »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 45. Tibor Aladžić Magyar koalíció –Mađarska koalicija 9. Slavko Parać »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 46. András Ricz Magyar koalíció –Mađarska koalicija 10. Nebojša Janjić »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 47. Arpad Zaboš Magyar koalíció –Mađarska koalicija 11. Marinko Jadrijević »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 48. Šime Ostrogonac Magyar koalíció –Mađarska koalicija 12. Marica Stankić »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 49. Eržebet Kovač Magyar koalíció –Mađarska koalicija 13. Darko Antelj »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 50. Sepsey Csaba Magyar koalíció –Mađarska koalicija 14. Zoltan Terek »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 51. Almási Szilárd Magyar koalíció –Mađarska koalicija 15. Robert Santo »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 52. Horvát Tihomir Magyar koalíció –Mađarska koalicija 16. Josip Pereš »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 53. Fogarasi András Magyar koalíció –Mađarska koalicija 17. Olivera Radnić »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 54. Gojko Radić Koalicija »Srpska lista za Suboticu« 18. Petar Balažević »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 55. Bogdan Laban Koalicija »Srpska lista za Suboticu« 19. Miroslav Evetović »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 56. Tomislav Veljković Koalicija »Srpska lista za Suboticu« 20. Neven Višnjić »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 57. Bojan Popović Koalicija »Srpska lista za Suboticu« 21. Marijana Čović »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 58. Laura Rajnović Evetović Koalicija »Srpska lista za Suboticu« 22. Branislav Kapor »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 59. Svetozar Marunić Koalicija »Srpska lista za Suboticu« 23. Samir Rustemović »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 60. Dragutin Soković Koalicija »Srpska lista za Suboticu« 24. Zoran Marković »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 61. Isa Dautovski Koalicija »Srpska lista za Suboticu« 25. Siniša Skenderović »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 62. Stevan Bakić Koalicija »Srpska lista za Suboticu« 26. Zoran Ćuk »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 63. Radmilo Todosijević Koalicija »Srpska lista za Suboticu« 27. Radomir Tošić »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 64. Svetlana Stipanović Koalicija »Srpska lista za Suboticu« 28. Bela Likar »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 65. Igor Međanski Koalicija »Srpska lista za Suboticu« 29. Marta Aroksalaši Stamenković »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV- 66. Ostoja Džever Koalicija »Srpska lista za Suboticu« SDP- Boris Tadić« 67. Branko Francišković Bunjevačka stranka Vojvodine 30. Hrvojka Stantić »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« 31. Marin Vidaković »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« Tajnik izbornog povjerenstva 32. Daniel Kovačić »Za europsku Suboticu–DS–G 17 PLUS–DSHV-SDP- Boris Tadić« Branislav Vitasović, dipl.pravnik

24 6. lipnja 2008. Dopisnici HrvatskaRIJEČ

redovito dobiva. Sve to bi bilo na raspolaganju Uređuje se knjižnica u HKPD »Vladimir Nazor« u Somboru članovima knjižnice. »Volim elektroničke medije, jer se na kraći i mnogo jednostavniji način može doći do odre- đenih informacija, ali volim i knjige, jer su one Tihi prijatelji tihi prijatelji koji čekaju čitaoca da mu ponude ono što želi. Knjiga je neuništiva, ona je nena- SOMBOR – HKUD »Vladimir Nazor« od voditi knjižnicu. Ona će biti otvorena za sve metljiva i u sjeni strpljivo čeka svoje vrijeme da samog osnutka njeguje i čuva pisanu riječ u koji žele čitati. U planu je, kako kaže Firanj, da čitatelju pruži svoje usluge«, rekao je Alojzije svojim brojnim knjigama, koje čuva njihova se napravi prava čitaonica, gdje će se moći čitati Firanj. knjižnica. Od 1936. godine osnivači i upra- dnevni, tjedni i mjesečni tisak, koji Društvo Z. G. va ove udruge su zaduživali ugledne ljude – ljubitelje knjige, da skrbe o osnivanju knjiž- nice, evidenciji, kupovini i nabavi knjiga. Prvi je za knjižnicu bio zadužen Josip Tumbas, zatim Milan Jagić, Mato Kovač i Julija Bakić. Za knjižnicu brinu i Stipan Periškić, Matija Tucakov, Pavle Periškić, Milan Bajić i Ivan Kovač. Ovi su ljudi o »Nazorovoj« knjižnici brinuli gotovo do kraja dvadesetog stoljeća. Početkom dvadeset prvog stoljeća dobio je HKUD »V. Nazor« dosta knjiga na dar, a neke i sami tiskaju. Postojeći fundus knjiga udruge se širi i sve je više potreban rad, ali i stručnost. Jedna točka dnevnog reda na sjednici Upravnog odbora, održanoj studenoga proš- le godine, bila je sređivanje knjižnice. Svoje usluge ponudila je Marija Maširević, koja ima certifikat za rad u knjižnici. Ona uz pomoć Alojzija Firanja uređuje knjižnicu i vrši upis knjiga u knjigu inventara. Ormari su popu- njeni knjigama, koje su složene po abecednom redu. Radnu ekipu su činili – Marija Maširević, Marija Firanj, Valentina Gromilović, Lidija Jobađi, Snežana Tošanović i Mario Kirasić. O knjižnici HKUD-a »Vladimir Nazor« raz- govarali smo s predsjednikom kulturnog savjeta Alojzijem Firanjom. On nam je rekao da je osnovan odbor koji pomaže Mariji Maširević Ekipa »Nazora« uredila je knjižnicu

EUROPEADA 2008 - Švicarska Uspješan start na nogometnom EP nacionalnih manjina

ogometna reprezentacija vojvođanskih Hrvata uspješno je završila 100 gledatelja, naši su nogometaši uvjerljivo pobijedili reprezentaciju Nuvodni dio nastupa na Prvom europskom nogometnom prvenstvu njemačke manjine iz Danske rezultatom 12:1. za nacionalne manjine EUROPEADA 2008, koje se igra u Švicarskoj Važnu pobjedu, koja je donosila realne izglede za plasman na od 31. svibnja do 7. lipnja 2008. godine. U tri kvalifikacijska susre- drugo mjesto u skupini i prolaz u nastavak natjecanja izborili su: ta naši su nogometaši zabilježili dvije pobjede i jedan poraz i zau- 1. Antunić (Miković), 2. Ilovac (Ostrogonac), 3. Nimčević, 4. Mračina, zeli drugo mjesto u skupini, koje ih vodi u daljnju fazu natjecanja. 5. Bedeković (kapetan), 6. Saulić, 7. Lukač, 8. Babić (Memišević), 9. Prvi susret na prvenstvu odigran je 1. lipnja u gradiću Vella, pred oko Patarčić, 10. Kekezović i 11. Skenderović. 100 gledatelja, protiv reprezentacije Roma iz Mađarske, koja je bila Izbornik: Marinko Poljaković spretnija i pobijedila rezultatom 2:0. Unatoč dobroj igri i nekoliko Osrednja momčad Nijemaca iz Danske nije se mogla dostojno odu- izvrsnih prilika lopta nikako nije htjela u protivnički gol, a kako to u prijeti silovitoj igri reprezentacije Hrvata iz Vojvodine, te je, s 3 gola nogometu često biva, protivnici su iskoristili svoje prilike i postigli dva Mračine, Kekezovića i Lukača, 2 gola Patarčića i golom Nimčevića, pogotka za pobjedu. Inače, reprezentacija Roma iz Mađarske sastav- ostvarena visoka pobjeda od 12:1. ljena je od aktivnih nogometaša koji igraju u II. i III. mađarskoj ligi. U posljednjem susretu kvalifikacijske skupine izborena je još jedna Kuriozitet predstavlja činjenica kako je susret odigran na nadmorskoj visoka pobjeda (22:2) protiv reprezentacije Sjeverne Frizije (danska visini od 1500 metara. Za reprezentaciju Hrvata iz Vojvodine nastupili manjina u Njemačkoj) s kojom je potvrđen prolaz u četvrtfinale nogo- su: 1. Antunić, 2. Ilovac, 3. Nimčević, 4. Mračina, 5. Bedeković (kape- metnog EP za nacionalne manjine EUROPEADA 2008. Za prolazak u tan), 6. Saulić, 7. Lukač, 8. Babić (Vizin), 9. Tumbas (Ostrogonac), 10. polufinale protivnik je reprezentacija Nijemaca iz Poljske. Kekezović i 11. Memišević (Patarčić). Izbornik: Marinko Poljaković U drugom susretu igranom pod reflektorima u mjestu Trinu, pred također Petar Kuntić, koordinator reprezentacije

6. lipnja 2008. 25 HrvatskaRIJEČ

Jučer, 5. lipnja, diljem svijeta obilježen Svjetski dan zaštite životnog okoliša Sačuvajmo ono što smo od potomaka posudili Ako ste jučer umjesto auta vozili bicikl, ako ste napisali esej na ekološku temu, ako ste zasadili mlado drvo, ako ste otpad odvojili za reciklažu, ako ste se uključili u neku ekološku udrugu, učinili ste pravu stvar

učer, 5. lipnja, diljem je svijeta obi- lježen Svjetski dan zaštite životnog Jokoliša. Bila je to prigoda još jednom uputiti poziv, dapače vapaj, najrazvijeni- jim zemljama svijeta, te industrijskim proizvođačima, i velikim i malim, da u svoje proizvodne programe i profitne planove ugrade ekološke standarde, jer s postojećim trendom razvoja – globalno će nam zagađivanje doći glave. Svima. I bogatima i siromašnima. I velikima i malima. Razvoj ekološke svijesti na prijelomu milenija postao je imperativ opstanka čovječanstva. Ne učinimo li sve što je u ljudskoj moći, bit ćemo kažnje- ni. To nam poručuju i duga razdoblja ekstremnih vrućina, otapanje leda na polovima, suvremene, ranije nepoznate bolesti... Može li se odgovornost prema budućnosti i potomcima suprotstaviti profitnoj grabeži? To je pitanje svih pitanja na koje za sada nemamo pouzdani odgovor. I zato, ako ste jučer umjesto auta vozili bicikl, ako ste napisali esej na ekološku temu, ako ste zasadili mlado drvo, ako ste otpad odvojili za reciklažu, ako ste se uključili u neku ekološku udrugu, učinili ste pravu stvar. Svaki je pojedinačni i mali korak dio jednog

26 6. lipnja 2008. HrvatskaRIJEČ

Jučer, 5. lipnja, diljem svijeta obilježen Svjetski dan zaštite životnog okoliša Sačuvajmo ono što smo od potomaka posudili

velikog, zajedničkog koraka. I, ako od svih 365 dana u godini napravimo dan kao 5. lipnja, svojoj ćemo djeci s osmijehom vratiti ono što smo od njih posudili – život na Zemlji. Svjetski je dan zaštite okoliša, 5. lipnja, inače, ustanovila Skupština Ujedinjenih naroda 1972. godine, kako bi označila važnost održavanja Stokholmske konferencije o ljudskom okolišu. Naime, na svom 27. zasjedanju Skupštine Ujedinjeni su narodi usvojili sve pre- poruke Stokholmske konferencije i Rezoluciju o osnivanju Programa UN za okoliš. Stokholmska konferencija održa- na je od 5. do 16. lipnja 1972. u Švedskoj. Tada se okupilo više od 1200 predstavnika iz 113 država, te više od 500 promatrača raznih vladi- nih i nevladinih organizacija. Rezultati konferencije su rezimirani u nekoliko osnovnih dokumenata, od kojih je Deklaracija o zaštiti okoliša najznačaj- nija. Ta konferencija općenito se smatra prekretnicom u radu UN, ali i u aktivnosti svih čimbenika na zaštiti okoliša, jer je ona svojim sadržajem i usvojenim dokumentima intenzivnije i organiziranije pokrenula svijet na zaštitu okoliša. Z. P.

27 HrvatskaRIJEČ Kultura Festival »Novi Sad s ljubavlju« ugostio je dvoje hrvatskih izvođača Josipa Lisac i Livio Morosin u Novom Sadu

lavni je gradski trg u Novom Sadu, Trg slobode, tijekom ljeta već tradicionalno Gmjesto na kojem se svakoga vikenda isprepliću različiti ritmovi, izmjenjuju mnogo- brojni izvođači, dobra atmosfera i glazba. Po- vod za to je festival »Novi Sad s’ ljubavlju«, u organizaciji udruge građana »Synthesis media«, a pod pokroviteljstvom Poglavarstva grada Novog Sada koji je i prošle godine bio odlično prihvaćen od strane publike, Novosađana i njihovih gostiju. Festival je počeo 9. svibnja, a do 8. srpnja ugostiti će izvođače kao što su – Emir Kustu- rica i njegov »No Smoking orchestra«, grupa Van Gogh, Ana Stanić, Legende i mnoge druge. Smisao festivala je raznolikim programom svakom Novosađaninu ponuditi nešto što će ga privući na Trg. Osebujan glas odzvanjao trgom: Josipa Lisac LIVIO MOROSIN: Ove je godine, po prvi put, upriličen »Dan dobrosusjedskih odnosa«. bila pjesma »Tri naranče«. U suradnji sa etno- činjenica da je njezin nastup bio iznimno posje- U četvrtak, 29. svibnja, nastupili su Ya-Ya Roya- muzikologom Dariom Marušićem izdaje album ćen. Naročito burno pozdravili su je pripadnici nov iz Bugarske i Livio Morosin iz Hrvatske. »Bura tramuntana« koji je nagrađen Porinom, srednjih generacija, no nije izostala ni mlađa Livio je Morosin najavljen kao glazbeni amba- najznačajnijom hrvatskom glazbenom nagra- publika koja je s Josipinim pločama u rukama sador svoje zemlje. »Vjerujem da ovdje među dom, u kategoriji najboljeg albuma etno glazbe. pjevala sve njene pjesme. vama ima najmanje dvadesetak Istrijana«, tim Livio Morosin nagrađivan je i na mnogim fe- Uvijek ekstravagantna, odjevena u svom je riječima Morosin pozdravio pristune, misleći stivalima, kako u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji i »fazonu«, Josipa je priznala da ima tremu pred vjerojatno na istarski mentalitet koji je najbliži Bosni. Publici je poznat i po abumu »Orihi Ori- novosadskom publikom, naročito zbog toga što vojvođanskom. hi« koji je snimio s čuvenim glumcem Radom je upoznata s programom festivala na kojem na- Inače, Livio Morosin jedan je od najboljih hr- Šerbedžijom. Novosadski je koncert bio odlična stupaju eminentni izvođači. »Mislila sam da će vatskih autora pop-rock i etno glazbe. Svoju je prigoda za retrospektivu ovog glazbenika izvan biti hladno, pa sam se odjenula toplije, a zapra- karijeru započeo s grupom »Gustaph i njegovi svih klišea. Izveo je svoje najveće hitove, ali u vo sam vam htjela pokazati da idem na fitnes«, dobri duhovi«. Godine 1993. u suradnji s Ale- potpuno novim aranžmanima i u izvedbi živoga našalila se Lisac misleći na uske hlače koje je nom Vitasovićem izdaje singl »Ja ne moren bez benda. odjenula. »Sviđa mi se što cvjeta lipa, poseb- nje« koji postiže ogroman uspjeh, a već sljedeće JOSIPA NA TRGU: Jedna od glavnih zvijeza no volim taj miris jer me podsjeća na baku iz godine izlazi album »Gušti su gušti«, ponovno u Festivala svakako je velika »ex yu« umjetni- Podravine ispred čije je kuće uvijek bila lipa«, suradnji sa Vitasovićem, koji je prodan u više od ca, Josipa Lisac, koja je nastupila u subotu 31. prokomentirala je Josipa objašnjavajući publici 70 000 primjeraka. S grupom »Anelidi« izdaje svibnja. Da je Josipa bila rado viđena i s neda se ovdje osjeća kao kod kuće. album »I Anelidi su bili crnci«, s kojeg je hit strpljenjem iščekivana u ovom gradu, svjedoči Publika je oduševljeno pozdravila sve pjesme, a njezin osebujan glas odzvanjao je cijelim trgom. Uz podršku gitariste i velikog suradnika Elvisa Stanića koji ju je uz ostatak benda pra- tio, predstavila je svoju novu pjesmu »Tisuću razloga«. Uz pozdrav publici »bili ste divni« na koji joj je publika uzvratila »i ti si divna«, Jo- sipa je obećala da se uskoro opet vidimo i to u nekom zatvorenom prostoru. Čini se da je »Novi Sad s ljubavlju« postao omiljeni festival Novosađana, ne zbog toga što je ulaz na sve koncerte besplatan, već zbog od- lično izabranih izvođača i dobro osmišljenog programa. Ipak, gradski čelnici priznaju da će na ovaj festival, samo ove godine biti potrošeno 350 000 eura. Nadamo se da će »Dani dobrosusjedskih odnosa« također postati tradicija te da će i sljedećih godina Trg slobode, kako ističu organizatori, biti mjesto »na kome će se suda- riti pozitivne energije, s kojeg ćemo slati dobre vibracije, na kome ćemo uživati u nastupima najpoznatijih umjetnika«. Dan dobrosusjedskih odnosa: Livio Morosin Dijana Prćić

28 6. lipnja 2008. Kultura HrvatskaRIJEČ HKUD »Ljutovo« gostovalo u Belišću Predstavljanje knjige »Minimum in maximis« u Subotici ramska sekcija HKUD »Ljutovo« sudjelovala je na 30. memorija- Dlu Dragutina Merca Nunoša i Ivana Nikolnikova Vanje u Belišću njiga Tomislava Žigmanova »Minimum in maximis: Zapisi s (Republika Hrvatska), koji se održava u spomen na dvojicu istaknu- Kruba o nerubnome« (AGM, Zagreb 2007.) bit će predstavljena tih kazališnih djelatnika u četvrtak, 12. lipnja, u Gradskoj knjižnici u Subotici, s početkom u u tom mjestu. Ljutovčani 19 i 30 sati. O knjizi će govoriti: urednica knjige Grozdana Cvitan su u petak, 30. svibnja, u (Zagreb), germanistica Snežana Ilić (Zrenjanin), filozof Alpár Losoncz dvorani Amaterskog kaza- (Temerin), filozof Dragan Prole (Novi Sad) i autor. lišta nastupili s predsta- Riječ je o knjizi koja je dobila nagradu »Zvane Črnja« za najbo- vom »Ode Bolto na ogled« lju knjigu eseja 2007. godine u Hrvatskoj. »’ Minimum in maximis’ Matije Poljakovića, u režiji izvanredno je čista knjiga filozofskih eseja Nandora Klinockog. Inače, suvremena intelektualca, koji se zatekao na Memorijalu, koji traje istodobno na životnom rubu (‘in minimis’) oko mjesec dana, svakoga i bačen u beskraj (‘in maximis’) svojih petka nastupaju amaterske vremensko-prostornih i inih globalnih te kazališne skupine. Osim Ljutovčana, na Memorijalu ove godine sudje- globalističkih zadanosti. (...) Na pozadi- luju skupine iz – Zagreba, Županje, Belog Manastira. ni suvremene hrvatske a svaštarske ‘opće »Ovo je naše drugo gostovanje u Belišću. Članovi Amaterskog kaza- prakse’, gdje se uporabni oblici i žurnali- lišta iz Belišća prošle su godine gostovali u Ljutovu na manifestaciji stička preklapanja i naklapanja svega i sva- ‘Mjesec kulture’«, kaže članica ansambla iz Ljutova Ana Ivković. čega dobrano udaljuju od uzorne europske Inače, Dramska sekcija HKUD »Ljutovo« nastupa večeras (petak, esejistike, Tomislav Žigmanov, skroman 6. lipnja) na Smotri amaterskog dramskog stvaralaštva u Bajmoku. kao Montaigne a logičan i prodoran kao Predstava njihove dječje skupine pod nazivom »Meštani« bit će igrana Canetti, odlikuje se ostvarivanjem bitnih u 19 sati, a komedija »Ode Bolto na ogled« najavljena je za 20 sati. obilježja eseja kao diskurzivne književne vrste. U ta obilježja spadaju: osobna uvje- Festival dječjeg folklora u Tavankutu renja i stavovi, nepregledna mreža ulančanih značenja bačena preko suvremenoga smušenog svijeta, i prvorazredni znanstveni i književni organizaciji HKPD »Matija Gubec« u nedjelju, 8. lipnja, u Domu funkcionalni stil suvremenoga hrvatskog jezika«, stoji u obrazloženju U kulture u Tavankutu održat će se XIII. festival dječjeg folklora prosudbenog povjerenstva za nagradu »Zvane Črnja«. »Djeca su ukras svijeta«. Ovogodišnji Festival poprimit će multikultu- ralni karakter, jer će, osim hrvatskih dječjih folklornih skupina, nastu- Portal hrvatske kulturne baštine piti mađarske i rusinske te slovačke dječje skupine. Očekuje se sudje- lovanje ukupno devet kulturno-umjetničkih društava, čiji će najmlađi srijedu je u Zagrebu predstavljen portal »Hrvatska kulturna bašti- članovi pokazati svoje plesno umijeće. Početak je u 18 sati. U na« (www.kultura.hr), mrežno okupljalište arhivskih, knjižničnih M. M. i muzejskih digitalnih zbirki i digitalne građe. Riječ je o nacionalnom projektu kojim se želi potaknuti stvaranje novog digitalnog sadrža- Zvonko Sarić na stranicama internetskog ja, poboljšati njegovu dostupnost i vidljivost te promicati sustavan projekta »Rastko« i ujednačen pristup digitalizaciji građe u kulturnim ustanovama. Portal hrvatske kulturne baštine je moderno web rješenje koje će omogućiti Nacionalnom projektu digitalizacije arhivske, knjižnične i okviru projekta srbijanske elektroničke knjižnice »Rastko« (ras- muzejske građe da na jednom mjestu pohranjuje digitalizirane sadržaje tko.org.yu), pod žanrovskom odrednicom »signalizam«, objavlje- U u on-line bazi podataka u tekstualnom, slikovnom, video i audio obliku. ni su tekstovi vezani za recentno stvaralaštvo subotičkog književnika Zamisao projekta je da se omogući ustanovama da digitaliziranu građu Zvonka Sarića. Na portalu su dostupni tekstovi: »O prekovremenosti pohrane u zbirke na portalu kultura.hr, ili da ih postave on-line na svo- u romanu ‘Prosjački banket’ Milovana Mikovića (tekst objavljen na jim web stranicama. hrvatskom jeziku), »Kolduslakoma« Jozsefa J. Feketea (tekst objavljen Projekt je pokrenulo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a na mađarskom jeziku), te dva teksta na srpskom jeziku – »To mjesto kao nositelji u njemu sudjeluju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u gdje žive anđeli« Davida Kecmana i »Sarić plays Sarić« Draginje Zagrebu, Hrvatski državni arhiv i Muzejski dokumentacijski centar, na Ramadanski, kao i tekst Zvonka Sarića »Provincijalizam – zdravi regio- temelju Sporazuma o suradnji, koji je potpisan u ožujku 2007. godine. nalizam« (objavljen na hrvatskom jeziku). Projekt »Rastko« je neprofit- Trajat će tri godine. ni i neovisni izdavački i kulturni pothvat posvećen umjetnosti, tradiciji i znanostima, koji je s javnim radom počeo u rujnu 1997. godine, a književni kritičari su ovime prikazali roman Zvonka Sarića »Prosjački »Nije kraj« na otvorenju Festivala banket« u izdanju NIU »Hrvatska riječ«, kao i knjigu pjesama ovoga Cinema City autora »Neonski zavrtanj«, u izdanju »Hrvatske čitaonice«. ajnoviji film hrvatskog redatelja Vinka Brešana pod nazivom Gospel i Jazz u subotičkoj katedrali N»Nije kraj« nastao u hrvatsko-srpskoj koprodukciji otvorit će Internacionalni festival filma i novih medija »Cinema City«, koji će nedjelju, 8. lipnja, u katedrali-bazilici svete Terezije u Subotici bit će u organizaciji Udruženja »Exit« od 14. do 21. lipnja biti održan u Uodržan koncert pod nazivom »Gospel i Jazz u katedrali«. Nastupaju Novom Sadu. Komorni zbor »Pro musica« i Jazz quartet, a dirigent je Csaba Paskó. Tijekom osam festivalskih dana bit će prikazano 135 filmova u okvi- Karte se mogu kupiti do 7. lipnja, radnim danom od 8 do 20 sati i subo- ru 14 različitih programskih cjelina, na sedam kino lokacija u gradu, tom od 9 do 12 sati ispod Gradske kuće u Suvenirnici Gradskog muzeja. od kojih će tri biti na otvorenom. Detaljne informacije o programskim Cijena karte je 250 dinara. Početak koncerta je u 20 sati. cjelinama mogu se naći na www.cinemacity.org.

6. lipnja 2008. 29 HrvatskaRIJEČ Kultura Đurđica Stuhlreiter, »Juma«, Naklada Bošković, Zagreb 2007. U ludoj utrci za odgovorima Ispisavši ovaj roman za djecu i mladež stilom jednostavnim i razumljivim, uspostavljajući tako i njegovu privlačnost, Đurđica Stuhlreiter je omeđila zapravo prostor ispunjen tugom, boli i prazninom koji jednako nasrću na sve protagoniste njezina rukopisa – i odrasle i djecu

Piše: Milovan Miković

razdoblju u kojem mladi traže svoje čitatelja u raspoloženje kada se Juraj počeo ljima – Marijinoj mami Zdenki i Jurjevom ocu, mjesto u svijetu, često i dramatično, a osjećati glupo: »Umjesto da sam na nogometu, imenom, a unekoliko i djelom, Romeu! O odrasli ga zovu pubertet i adolescen- gledam tu balavicu kao u svjetsko čudo«. Uza URBANA DJECA: Marija i Juraj su zapravo cija, Mark Twain je napisao: »... kako je moj sve, spisateljica pravi i paralelu prema rodite- današnja urbana djeca, pomalo nalik na »travke otac bio glup kada sam imao 12 godina, zarobljene u betonskim pukotinama«, sada mi je 21 i ne mogu shvatiti koliko koju odnekuda dobro poznajemo. je toga naučio u tako kratkom vremenu«. Rastu oni uz roditelje, uznemire- Vrijeme je to u kojem se tijelo i psiha ne, povrijeđene, ranjene neželjenim mlade osobe danomice sustižu i pretječu, životnim obratima, svojevrsne bro- a ove su promjene burne i za njih često dolomnike, nošene i zapljuskivane zbunjujuće. Mladi mijenjaju pogled na plimom i osekom iz boca svih vrsta okruženje, a posebno prema roditeljima i i veličina. I štošta se pitaju »u ludoj najčešće ne bi htjeli raditi ono što im oni trci za odgovorima«. Tako se Marija nalažu, a opet, još uvijek ne uspijevaju rano počela boriti s hladnoćom koja bez roditelja suočiti se s preprekama koje ju pohodi kada god se sjeti prvog život nosi. Izvana gledano, smjenjuju se dana u školi, »žutog sunca što je sjalo velike mijene raspoloženja, od preko- poput dukata, dobro raspoloženih mjerne razigranosti i »blesave nabrijano- maslačaka«, toga dana kada je izgu- sti« do »zujanja«, beznadne neaktivnosti, bila tatu i dvogodišnjeg brata u pro- tupo-odsutnog zurenja ili izležavanja u metnoj nesreći. »O sedmogodišnjoj krevetu. Uistinu, mlada osoba nastoji kćeri i majci koje su čekale njihov pronaći vlastiti identitet i steći neovi- povratak, novine nisu znale ništa«. snost, a često baš tada presudan utjecaj Sljedeći udarac Marija će zadobiti na mišljenje ima grupa vršnjaka kojoj kada spozna da joj se majka radi toga pripadaju, a ne roditelji. Otuda nije neo- beznadno odala čašici. bično ukoliko češće ulaze u sukob s jed- Juraj je bio među najboljim malim nim ili s oba roditelja. Osim grupe kojoj nogometašima, vješt s loptom kao pripadaju, mladi će se u potrazi za iden- malo tko, ali kojega nitko ne dolazi titetom često poistovjećivati i s osobama gledati, jer se njegov otac, makar je iz javnog života, športašima, pjevačima, bio dobar majstor, prepustio alkoholu glumcima, piscima i dr. U tom razdob- kada je njegova tvornica propala, u lju i preispitivanje vlastite seksualnosti vrijeme kada je »i sve ostalo počelo može izazvati pometnju u glavi puber- propadati, lomiti se u komadiće koje tetlije, odnosno adolescenta, stoga ne nitko i ništa neće moći sastaviti«, trebaju čuditi hirovite promjene njihovih a mama ih je napustila u očajanju, stavova, budući da su sve to samo etape obećavši sinu da će doći po njega u krivudavom i gdjekada nesigurnom čim se snađe – pa opet, Juru gledaju putovanju prema svijetu odraslih. svi. I slažu se u jednome: za njega Napisati književno djelo o tom raz- će se još čuti! I svi mu plješću, ne doblju – jednako je tako delikatno! samo mame i tate, kao drugim dese- Pogotovo ako se njime nastoji ostva- Najbolji dječji roman u 2007. togodišnjacima. Unatoč uspjehu »u riti rasvjeta iz Njenoga i Njegovoga srcu malog nogometaša šćućurilo se motrišta, kao što je to učinila Đurđica toliko pitanja i strepnje, toliko sum- Stuhlreiter u svojem romanu »Juma« jelo Đurđice Stuhlreiter »Juma« dobilo je nagradu nji o kojima nije mogao govoriti«. (Naklada Bošković, Zagreb 2007.) podi- D»Mato Lovrak« za najbolji roman za djecu u protekloj Samo bi ponekad, kratko i skrivećki jeljenom u šest susreta, ili ako tko više 2007. godini. Nagrada će autorici romana biti uručena na pogledao prema gledalištu, tješeći se voli poglavlja o susretima, u kojima su ovogodišnjim 21. »Lovrakovim danima kulture«, koji se kako je, uistinu, bolje što ondje ne protagonisti Marija i Juraj. Slijedom od 31. svibnja do 7. lipnja održavaju u Velikim Grđevcima, vidi zaljuljanu siluetu svoga staroga, sraza privlačenja i odbijanja, u čijoj su rodnom mjestu poznatog hrvatskog književnika za djecu jer bi zacijelo došao pijan kao letva i vlasti ovo dvoje mladih, ipak još djece, Mate Lovraka (1899.-1974.). Ova je tradicionalna književ- osramotio ga pred svima. Tako je bilo spisateljica obazrivo s primjerenom na manifestacija ustanovljena s ciljem poticanja dječjeg i ovog puta, ali bacivši pogled prema obzirnošću i finim humorom, uz dobro gledalištu spazi djevojčicu tamne stvaralaštva i stvaralaštva za djecu. promišljenu i izraženu polisemiju, uvodi kose koju je već negdje sreo. Gdje? O

30 6. lipnja 2008. Kultura HrvatskaRIJEČ da! Sjetio se! Istom »đavolčići, koji su se uvijek budili kada bi se njih dvoje našli oči u oči, opet Bilješka o autorici su zauzeli navijačke pozicije«. Stvari, međutim, neće ići baš sasvim u pretpostavljenom smjeru, pogotovu kada Marija i Jura saznaju kako nji- urđica Stuhlreiter rođena je 22. ožujka 1961. u hovi roditelji, dugo već i zamišljeno oslonjeni ĐNovoj Gradiški. Nakon završene gimnazije u rod- o šank – Zdenka, na nekakvom dugotrajnom nom gradu studirala je na Pedagoškom fakultetu u bolovanju i nezaposleni majstor Romeo – oče- Osijeku. Kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti kuju posjet rode, koja će im donijeti sestricu! radila je u školama u Osijeku, Našicama, Dežanovcu i A kada se to zbilo, počele su nevolje, koje je Iloku. Trenutačno je zaposlena u dopunskoj školi za isprva nastojala riješiti Marija, preuzimajući djecu hrvatskih građana u Subotici. Piše i objavljuje tek- svu brigu o njoj, opasno zanemarivši školu. stove namijenjene mladima i nešto starijim čitateljima. Kada se za njih počela zanimati socijalna služ- Do sada je objavila slikovnicu »Kišna kap« (2001.), pre- ba djevojčica Marija grozničavo traži rješenje, koje će joj se ukazati kada sretne Jurjevu majku vedenu na korejski i španjolski, roman »Biser iz parka« Jasnu, koja se ipak vratila sinu, ali ne zna kako (2004.), koji se našao u užem izboru za nagradu »Grigor Vitez«, knjigu suvremenih bi mu prišla. Marija joj u tome pomaže, njih bajki »Zvijezde i zvjezdice« (2005.) i roman »Juma« (2007.). dvije brzo nalaze zajednički jezik i na kraju s Jasninim povratkom doma u obitelj dolazi i jed- boja i teških tonova, pišući ga razigrano i prpoš- i iskrenih misli, duhovita i ironična na vlastiti nogodišnja Juma, za koju njena majka Zdenka i no, maštovito i uravnoteženo, s duhovito vođe- i račun drugih, uzimaju sudbinu u svoje ruke i ne haje, potopljena u piće. nim dijalozima, iako zahvaća u ne baš lijepo pokažu se spremnijima već u dobi puberteta i Ispisavši ovaj roman za djecu i mladež lice stvarnosti, uzimajući ga kao moralni poticaj bezmalo zrelijima od vlastitih roditelja, koji se stilom jednostavnim i razumljivim, uspostav- za sazrijevanje djece razvedenih roditelja, dok ne snalaze u životnoj zbilji. Potvrđuju se i odra- ljajući tako i njegovu privlačnost, Đurđica neki od odraslih bježe u alkoholni samozaborav staju, rehabilitirajući i roditelje, što će se, uz već Stuhlreiter je omeđila zapravo prostor ispunjen (Zdenka, Romeo), prepuštajući vlastitu djecu navedene vrline ovoga rukopis, vrlo vjerojatno s tugom, boli i prazninom koji jednako nasrću trpljenju posljedica, nedostatku ljubavi, zapo- svidjeti i mladim čitateljima. na sve protagoniste njezina rukopisa – i odrasle stavljenosti, neimaštini. Djeca, međutim, trpe g i djecu. Ipak, sačuvala je tekst odveć tamnih dok trpe, a onda neiskvarena uma, čiste savjesti

Gostovanje HKPD »Matija Gubec« iz Tavankuta u Velikoj Ples i pjesma otvaraju puteve prijateljstva

rvatsko kulturno prosvjetno društvo »Ma- Htija Gubec« iz Tavankuta je protekloga vikenda imalo zadovoljstvo ponovno gostovati u Republici Hrvatskoj, u mjestu Velika, kod Pože- ge, gdje je i ove godine, već tradicionalno odr- žana, 18. po redu, Velička smotra folklora, pod nazivom »Čuvajmo običaje zavičaja«, u organizaciji Turističke zajednice i Općine Velika. Na Smotri je sudjelovalo ukupno dvanaest kulturno umjetničkih društava, od kojih su, osim Tavan- kućana, koji već po šesti puta gostuju u Velikoj, svoje kulturno nasljeđe prezentirali i sudionici iz Istre, Slavonije, Zagreba, Bosne i Hercegovine, te Budimpešte. Trodnevna manifestacija bila je ispunjena raznolikim zanimljivim programima, tijekom kojih su sudionici imali prigodu pred- staviti svoje običaje i tradiciju, kao i upoznati se s običajima ostalih sudionika Smotre. Prvoga dana Smotre održana je književ- Bjelina šlinga: koreografija bunjevačkih igara na večer i prigodno druženje, dok je sutrašnji dan bio ispunjen mirisima ukusnih jela, koja kojoj su nazočili predstavnici svih Društava 1995. godine, kada su na Veličkoj smotri svoje su također bila sastavni dio predstavljanja sva- odjeveni u narodnu nošnju, nakon čega je usli- slike od slame izložile slamarke iz Tavankuta, koga Društva. Primamljivi mirisi i okusi naših jedio svečani mimohod sudionika do mjesta te na taj način izazvale interes Veličana i za rad »gomboca«, »tarane«, te drugih, za naše kraje- folklornog nastupa. HKPD »Matija Gubec« na- folklornog odjela HKPD-a »Matija Gubec«. ve specifičnih jela, svake godine privuku pozor- stupilo je s koreografijom bunjevačkih igara, a Prvo gostovanje folklorne skupine u Velikoj, nost velikog broja sudionika. Kušanjem jela i bjelina šlinga uvijek iznova oduševila je gleda- organizirano je 2003., a iste godine uslijedio međusobnom razmjenom recepata, došlo se do telje. Nastupom i nošnjom bila su oduševljena i je i njihov uzvratni posjet, prigodom Dužijan- zaključka, kako se neka starinska jela, pripre- ostala kulturno umjetnička društva, od kojih je ce u Tavankutu. Prijateljski odnosi održavani maju i danas u raznim krajevima Hrvatske na nekoliko predložilo suradnju, glede sudjelova- su svih ovih godina, a predstojeću tavankutsku isti način kao i kod nas u Vojvodini, samo pod nja HKPD »Matija Gubec« i na njihovim kul- Dužijancu u srpnju mjesecu, ponajviše iščekuju različitim nazivima. turnim manifestacijama. mladi folklorci dvaju Društava, kada ih očekuje Posljednji, ali ujedno i središnji dio manife- Suradnja HKPD »Matija Gubec« i KUD-a ponovno druženje, uz pjesmu i ples. stacije, započeo je nedjeljnom svetom misom, »Ivan Goran Kovačić« iz Velike započela je još M. Matković 6. lipnja 2008. 31 HrvatskaRIJEČ Kultura Josip Mlakić, »Tragom zmijske košuljice«, V. B. Z., Zagreb, 2007. Pečat sudbine u zagonetki smrti Davna vremena što su nudila svoje izazove oživljavaju u pričama današnjih junaka i stapaju se sa suvremenošću. Ispreplitanja prošlog i sadašnjeg, općeg i pojedinačnog, zla i dobrote, ljubavi i mržnje, čine razloge zbog kojih valja čitati Josipa Mlakića

Piše: Đurđica Stuhlreiter

osip Mlakić nesvakidašnja je su upravo magla i snijeg česti mo- pojava u suvremenoj književ- tivi Mlakićevih romana, ostavljaju Jnosti. Pojavio se u vrijeme svoje tragove i traže pripovjedača kada je njegova Bosna, po tko zna koji će o tome svjedočiti. koji put, nudila mogućnosti puto- SNAŽAN PRIPOVJEDAČ: U vanja po prošlosti i traganjima za Josipu Mlakiću ovi su motivi dobi- budućnošću. Ovjekovječena u dje- li književnika što će na upečatljiv lima tolikih pisaca, čudesna zemlja »andrićevski način« znati odgo- Bosna, u Mlakićevim je djelima voriti na zov vremena i prostora. oživjela u spoju tradicije i suvreme- »Tragom zmijske košuljice« ot- nosti. Kritika ga često uspoređuje s kriva nam snažnog pripovjedača nobelovcem Ivom Andrićem, nala- iz prijašnjih romana, ali i mirni- zeći brojne komparativne razloge jeg i sigurnijeg u svojoj mudrosti za takav sud. Pri predstavljanju ro- da »put pravednika vodi tragom mana »Tragom zmijske košuljice« zmijske košuljice«. Dojmljivi opi- tako je istaknuto: si, hrabra promišljanja o onome o »Svako spominjanje velikog pis- čemu je možda najbolje ne misliti ca vrijednosni je sud koji se, onima i pečat sudbine u zagonetki smrti koji literaturu vole, i ne mora po- s početka romana, pretvaraju ga u jašnjavati. A da smo prije dva ili tri zanimljivo i napeto štivo koje sva- desetljeća slutili da će se na samom kako vrijedi pročitati. početku 2000. pojaviti ‘ovaj’ An- Sličnost s Ivom Andrićem, koja driću toliko blizak pisac, ne bismo se toliko često ističe kada se go- se iscrpljivali u potragama koje su vori o ovom djelu, nameće se kao plodovima rodile isprovocirane mogućnost oživljavanja nečega što samo našim željama.« je tako dojmljivo zagospodarilo Josip Mlakić (1964.) napisao literaturom o vječnim velikim te- je zbirke priča »Puževa kućica«, mama, u kojima se sjajno zrcale, »Odraz u vodi«, »Obiteljska slika« samo naizgled, male pojedinačne i dr., knjigu poezije »Oči andro- sudbine. Davna vremena što su ida«, ali je najveću pozornost pri- nudila svoje izazove oživljavaju u vukao romanima. Trajna inspiracija u svima njima je posljednji rat što pričama današnjih junaka i stapaju protutnji prostorima Bosne, pretva- se sa suvremenošću. Ispreplitanja rajući je u gotovo živo biće, glavni prošlog i sadašnjeg, općeg i po- lik, koji u velikoj temi ujedinjuje jedinačnog, zla i dobrote, ljubavi sve ostale. Slutnja rata dogodila se i mržnje, čine razloge zbog kojih u »Psima i klaunovima«, u roma- valja čitati Josipa Mlakića. nima »Kad magle stanu« i »Živi i »U idealnoj knjižnici glavnoga mrtvi« (po kojem je Kristijan Milić Ovog puta Mlakić se vraća u da- junaka romana ‘Kad magle stanu’ snimio istoimeni film) već se raz- lju prošlost, razvijajući priču koja nalazi se i roman ‘Prokleta avlija’. buktao do neprepoznatljivosti, dok ima odlike kriminalističkog roma- Briljantan opis; tragovi u snijegu u »Čuvarima mostova« rat traje u na. Glavni je lik fojnički fratar Ivo Josip Mlakić viđeni iz samostanske ćelije, uska postratovskim traumama progna- Lašvanin, čiji život i djelovanje pruga prtine ispod koje izbija ilo- ničkih sudbina. obilježavaju dvije smrti – fra Pe- zamjena za potomstvo kojeg smo vača i nepravilno savijen krug. TEMA BOSNE: Najnovije Mlaki- tra, dobrog duha koji je bdio nad mi fratri lišeni«. Samo nekoliko Andrićevih rečeni- ćevo djelo samo se naizgled uda- njim, i Katarine, žene koju je vo- Početna, konkretna, smrt fra Ivu ca govori sve«. ljava od njegovih prijašnjih literar- lio. Potreba da ostavi tragove svo- će Lašvanina potaknuti na istra- Budući da se ovim romanom nih određenja. U romanu »Tragom ga postojanja kod njega je razlog gu koja će biti ispunjena mnogim Josip Mlakić odmaknuo od ratnih zmijske košuljice« on, istina, više za nastanak priče pa »pisanje nije pričama, legendama, povijesnim određenja, za nadati se je kako je to ne govori o ratu, ali je tema Bosne ništa drugo nego trag divlje zvijeri prikazima, ratovima i gladima, ha- početak novih tema i pristupa koji ostala dominantna, predstavljena u u snijegu ili zmijska košuljica, ne- račenjem kuge i gladi, kršćanima će samo potvrditi jedno od središ- novoj inačici promišljanja o »zlo- što čime označavamo vlastiti put i Turcima koji svoju sudbinu str- njih mjesta u suvremenoj književ- ćudnoj zemlji u kojoj se teške i i bezosjećajnost, neki naš način pljivo gaziše po putovima zemlje nosti što ga je već zauzeo ovaj zna- mračne opsesije razrješuju krvlju da ostavimo trag iza sebe ili, a ta Bosne. Hodeći kroz njezine magle čajni pisac. ili ih se odnosi u grob.« misao najteže mi pada, tek je puka i ostavljajući tragove u snijegu, jer g 32 6. lipnja 2008. Kultura HrvatskaRIJEČ Jezični savjetnik Povijest hrvatskog jezika Lova, keš, Pokušaji rashrvaćivanja azdoblje nakon II. svjetskoga rata, od 1945. do gotovina R1990., mogli bismo nazvati razdobljem tame za hrvatski jezik. Sustavno rashrvaćivanje jezika trajalo Piše: Miranda Glavaš-Kul je gotovo pedeset godina. Iako je odlukama AVNOJ-a i ini nam se da bismo lakše i jednostavnije živjeli da Feničani ZAVNOH-a (1943. i 1944.) hrvatskome jeziku osiguran Čnikada nisu izmislili novac. Tko zna, možda bi svijet i da- status službenoga jezika u Hrvatskoj, i to pod nazivom nas funkcionirao na principu razmjene dobara. Da je tomu tako, hrvatski jezik, na jugoslavenskoj je razini pobijedila op- sigurno ne bismo imali problema s nazivima kojima imenujemo cija jedinstvene jezične politike, slična onoj iz predratne novac i novčano poslovanje. Kako se u svijetu sve vrti oko nov- Jugoslavije koja hrvatskome jeziku nije donijela ništa ca, a svijet nam je danas na dlanu, nije čudno što nam u jezik dobra. ulaze strane riječi i njihove izvedenice. NOVOSADSKI DOGOVOR: Političkim je pritiskom, kojim se željelo ogra- Vrlo često u medijima možete čuti riječ keš ili njezinu izvede- ničiti i ukinuti bilo kakvu vrstu autonomije jezika, nekolicina istaknutih hrvat- nicu keširati. skih jezikoslovaca bila prisiljena, 1954., potpisati tzv. »Novosadski dogovor o Prije nekoliko me dana konobar poznatoga osječkoga restora- jeziku«. Jezična je politika, od tada, trebala biti jedinstvena za sve Srbe, Hrvate na upitao: i Crnogorce i građane Bosne (Bošnjaci kao narod još nisu bili priznati). Na- - Plaćate li kešom? ziv jezika, na prostoru četiriju republika, trebao je biti dvočlan, srpskohrvatski, - Ne. odnosno hrvatskosrpski. Ekavica i ijekavica te latinica i ćirilica dobile su rav- - Kojom karticom? – nastavio je. nopravan status. Valjalo je izraditi zajednički pravopis te ujednačiti strukovno - Gotovinom – odgovorila sam mu uz smiješak. nazivlje. O lažnom i prisilnom izjednačavanju jezika pisao je Julije Benešić u Mislim da je pomislio kako sa mnom nešto nije u redu jer ne svome članku iz 1953. pod nazivom »Pustite nas na miru! I Srbe i Hrvate«. razumijem općeprihvaćenu i u cijelome svijetu prepoznatljivu Godine 1960. izišla su iz tiska dva izdanja pravopisa »Pravopis hrvatskosrp- riječ keš. skog jezika« – jedan na latinici, a drugi na ćirilici. No i prije toga je, već tijekom Engleska riječ cash znači novac i to gotov novac, a prvotno, u pedesetih, časopis Krugovi pisao protiv zabrane narodnih izraza siječanj, velja- prošlosti, je označavala kutiju za čuvanje novca. Pod utjecajem ča... na Radio Zagrebu, a nakon 1960. bio je pojačan pritisak na škole, medije i medija i sveprisutne globalizacije, konobar iz naše priče, zami- državnu upravu te je došlo do zabranjivanja i sustavnoga potiskivanja tzv. kroa- jenio je dobru, hrvatsku, stilski neobilježenu riječ novac – stilski tizama. U hrvatski je književni jezik preko srpskoga ušao veliki broj rusizama, a obilježenim anglizmom keš. Ovaj primjer, na žalost, nije usam- neke su riječi zamjenjivane srpskim oblicima (točka-tačka, točan-tačan...) ljen, nego bismo mogli reći kako je riječ o praksi zamjene i za- POBUNA INTELIGENCIJE: Zbog sve očitijeg unitarizma i rashrvaćivanja nemarivanja hrvatskih riječi. jezika, buni se hrvatska inteligencija te 1967. objav- U Anićevu »Velikom rječniku hrvatskoga jezika« uz riječ keš ljuje »Deklaraciju o položaju i nazivu hrvatskoga autor navodi da je iz engleskoga jezika te ju prevodi riječju go- književnog jezika«, a Matica hrvatska kao supotpi- tovina, gotov novac. U snica tzv. Novosadskoga dogovora odriče se 1971. rječniku »Anglicizmi u Novosadskoga dogovora i jezičnih rješenja iz Novo- hrvatskom ili srpskom ga Sada, uključujući i Pravopis iz 1960. Ovaj je čin, jeziku« Rudolfa Filipo- kojim su hrvatski intelektualci zaštitili svoj jezik, do- vića, izdanom u Zagrebu veo do žestokoga progona pojedinaca i institucija. 1990., autor uz imenicu Iznimnim naporom velikoga broja kulturnih i jav- navodi »gotovina, gotov nih radnika, ljudi iz medija te školskoga sustava u novac, vrijednost koja uporabu je vrlo brzo bio vraćen znatan dio netom se isplaćuje pri samoj potisnutoga hrvatskoga jezičnog blaga. Zahvaljujući kupovini ili obavljanju tomu, hrvatski je jezik očuvao vlastiti leksik i sklonost nekog posla«. za izradu kovanica, nasuprot sveprisutnim posuđenicama. Hrvatski standardni Izvedenice, nastale od jezik pokazuje znatnu suzdržanost prema gotovo svim balkanskim sintaktičkim ove imenice, zamjenjive i frazeološkim značajkama. Već 1971. Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan su hrvatskim riječima, Moguš izradili su, na umjerenim fonološkim načelima, »Hrvatski pravopis«. tako, na primjer, imamo Pravopis koji u naslovu nije imao srpski jezik odmah je bio zabranjen, ali je glagol keširati – platiti u gotovini, isplatiti u gotovini, a uz ova- jedan primjerak stigao do Londona te je stoga od milja nazvan »londoncem«. kav vid plaćanja napomenut ću i bezgotovinsko plaćanje Poseb- POVRATAK TRADICIJI: Nakon Deklaracije ništa više nije bilo isto i ono no je stilski obojena i omiljena riječ kešovina ( Platit ću vam u što je godinama bilo zabranjivano polako je izlazilo na površinu. Govornici od kešovini!) koja je u potpunosti zamjenjiva riječju gotovina, ali tada svoj jezik označuju nazivom »hrvatski« iako je službeni naziv iz Ustava čini se da kod sve većeg broja govornika gotovina nema tu teži- 1974.: »hrvatski književni jezik koji narod naziva hrvatski ili srpski jezik«. U nu koja se vezuje uz riječ kešovina. godinama koje su uslijedile hrvatski se jezik vraćao svojoj književnoj i jezič- Nekada je daleko češća bila imenica lova koja pripada žar- noj tradiciji. Želeći normirati jezik već 1973. godine skupina autora objavila je gonizmima i stilski je obojena. Riječ lova možemo pronaći u Priručnu gramatiku hrvatskoga jezika, a 1986. godine objavljena je u tri knji- Anićevu rječniku, a uz nju stoji sintagma lova do krova – odlična ge »Gramatika« u izdanju tadašnje Akademije (JAZU-a). Za ovo je razdoblje zarada, obilje novca, velik profit... važan razvitak lekskikografije i enciklopedistike. Javljaju se specijalizirani i Iz svega navedenoga lako je zaključiti da žargonizme lova, dvojezični rječnici. keš i njihove izvedenice lovator, kešovina, keširati možemo i tre- Ovo, za hrvatski jezik, vrlo teško razdoblje završilo političkim promjenama bamo zamijeniti riječima koje pripadaju standardnome jeziku, na prostoru Jugoslavije. Osamostaljenjem Hrvatske jezik se slobodno razvija i a njihovu uporabu možemo dopustiti samo u stilski obojenim proučava. tekstovima i stilovima koje, uvjetno, možemo nazvati nižima.

6. lipnja 2008. 33 HrvatskaRIJEČ Crkva Marijansko svetište Marija Bistrica Hodočašće Srijemaca Oko 600 Srijemaca iz vojvođanskog dijela Srijema i iseljenih Srijemaca diljem Hrvatske hodočastili u Nacionalno marijansko svetište u Mariji Bistrici

arija Bistrica, mjesto lice upravitelj Nacionalnog sveti- Marija u vjeri, unatoč kušnjama rodbinu i prijatelje, najdraža nam udaljeno pedesetak kilo- šta u Mariji Bistrici, župnik Zlatko njenog svakidašnjeg života. Još treba biti i jest Ona koja je spremno Mmetara od glavnog grada Koren i prenio pozdrave zagrebač- od prvog trenutka njezina začeća, odgovorila nebeskom Ocu kada ju Hrvatske, najveće je marijansko kog nadbiskupa kardinala Josipa kada je Marija oslobođena istoč- je pozvao, Ona koja je predala Isu- svetište u Republici Hrvatskoj. Bu- Bozanića srijemskim hodočasnici- nog grijeha i kada ju je Bog počeo sa Krista svima nama i postala na- dući da su katolici na ovim prosto- ma. Pomoćni biskup đakovački i pripravljati da upravo ona donese šom majkom. Braćo i sestre, Bla- rima poznati po svojoj posebnoj srijemski i generalni vikar za Sri- Sina Božjega i Sina čovječjega, da ženoj Djevici Mariji nije bilo lako odanosti Majci Božjoj, nazivajući jem mons. Đuro Gašparović u ho- bude sa strane čovječanstva onaj u životu kao što ni nama nije lako je u svojim molitvama i pjesmama miliji je govorio o osobi po kojoj Hram, koji će donijeti Isusa Krista u životu. »majkom i kraljicom Hrvata«, tako je došlo spasenje, o Isusovoj majci, svijetu, Marija je pokazala puno SAČUVANA VJERA: Imali smo, to svetište Blažene Djevice Mari- Blaženoj Djevici Mariji ustvrdiv- povjerenje u Boga i spremnost da imamo i imat ćemo problema i poje karakterizira velika masovnost ši, kako u njoj prepoznajemo uzor učini sve kako bi ispunila volju teškoća u svom ljudskom, ali isto te se svake godine u njega slijeva vjernice koja nam govori da vjera Njegovu. Braćo i sestre, kada je tako i u svom kršćanskom životu. stotine tisuća ljudi u posebnom nije blago, koje se jednom dobije Isus izgovorio riječi: »Ženo, evo ti Mi Srijemci prošli smo teška isku- hodočasničkom zanosu. Dok su šenja, ali smo sačuvali svoju vjeru Zagrepčani prošle subote sveča- i danas gledamo u budućnost kroz nim euharistijskim slavljem u kate- molitvu, moleći se za zagovor Bla- drali te tradicionalnom procesijom ženoj Djevici Mariji kod Isusa Kri- s Gospinim likom od katedrale do sta i nebeskog Oca po Duhu Sve- Kamenitih vrata obilježavali Dan tom«, rekao je mons. Gašparović. svoga grada i Blagdan Majke Bož- Po svršetku svete mise Udru- je od Kamenitih vrata, zaštitnice ga protjeranih Hrvata iz Srijema, grada Zagreba, brojni su srijemski Bačke i Banata organizirala je za- vjernici sukladno svojoj tradiciji jednički ručak za sve srijemske ho- štovanja Majke Božje hodočastili dočasnike uz višesatno zajedničko u Nacionalno svetište Blažene Dje- druženje, a hodočašće je završeno vice Marije u Mariji Bistrici. križnim putem pokraj Crkve na Tradicionalno zadnje subote u otvorenom blaženog Alojzija Ste- mjesecu svibnju, oko 300 hodoča- pinca. snika iz 29 srijemskih župa u za- Predsjednik Udruge Mato Ju- jedništvu s isto toliko srijemskih rić, u izjavi za naš list nije skrivao hodočasnika iz cijele Hrvatske, svoje zadovoljstvo okupljanjem koji su devedesetih godina prošlog Srijemaca s obiju strana granice stoljeća prognani iz svog zavičaja, ustvrdivši, kako je ovaj veličan- pohodilo je i ove godine ovo naše stven skup još jedan dokaz tradi- najveće marijansko svetište. Or- cionalnog srijemskog zajedništva ganizator hodočašća je Srijemski i njihove duboko usađene ljubavi vikarijat Đakovačko-srijemske bi- prema Bogu, čovjeku i ravnici, te skupije, a organizaciju hrvatskog da su marijanska svetišta ognjišta dijela srijemskih hodočasnika na vjere i u najtežim trenucima naše sebe je preuzela Udruga protjera- povijesti. »Danas smo se došli za- nih Hrvata iz Srijema, Bačke i Ba- hvaliti Majci Božjoj Bistričkoj za nata. sve što nam je do sada dala, što je MARIJIN DOM: Svetu misu u bila s nama u onim teškim vreme- crkvi blaženog Alojzija Stepinca nima kada smo odlučivali ostati ili predvodio je pomoćni biskup đako- otići. Hvala dragom Bogu što je vački i srijemski i generalni vikar pomogla jednima da ostanu, a dala za Srijem mons. Đuro Gašparović, snagu onima koji su bili svjesni da uz koncelebraciju sedam nazočnih moraju otići, jer da nisu otišli sud- Srijemski hodočasnici u crkvi blaženog Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici srijemskih svećenika. »Ovdje smo bina bi nam svima bila puno gora«, svi kod kuće, ovo je Marijin dom, rekao je Mato Jurić, zahvalivši se ovo je dom Majke Božje Bistričke, i posjeduje zauvijek, nego da je sina! Ivane, evo ti majke!«, tada je biskupu, svećenicima, sponzorima, a sveta misa koju ovdje slavimo u vjera trajno putovanje, učvršćiva- stvorio Crkvu, tada je stvorio sve kao i svima koji su na bilo koji na- radosti našeg zajedništva i poveza- nje s Isusom Kristom, koji ulazi nas, članove te Crkve, tada nam čin pomogli u realizaciji ovog veli- nosti neka nas ispuni nadom i lju- u ljude kako bi im povjerio svoje je predao Blaženu Djevicu Mariju čanstvenog susreta. bavlju za svakog čovjeka«, rekao misli, svoju ljubav, da ih ojača svo- za majku. I premda svi mi imamo Zlatko Žužić je u pozdravnom govoru dobrodoš- jom snagom. »Ustrajala je Blažena svoje majke, svoje očeve, svoju

34 6. lipnja 2008. Meditacija HrvatskaRIJEČ Prihvaćanje odgovornosti Čovjek – knjiga života

Piše: mons. dr. Andrija Kopilović oš smo uvijek u neizvjesnosti. Na društvenom postao slavan i svima poznat. Nakon tih jezika knjiga je području traju pregovori, dogovori, sporazumi. Svi U vremenu kada su nastavila s uputama prema bogatstvu tako da je mladić Jžele isto i svi se nadaju da mogu postići. Sami rado počeo proučavati gospodarstvo, malo i rudarstvo, svakako ne! Međutim, mi kao kršćani i kao zrele osobe, radi poznavanja plemenitih metala, dragoga kamenja, upravo u ovim vremenima »lukavih interesa« moramo sve vrednote pore- nekretnina i umjetničkih stvari, da nikako ne bi mogao pokazati na prave vrednote. U svemu je i uvijek najveća biti uvučen u prijevaru pri budućemu ulasku u bogati vrednota čovjek. A da netko postane do kraja čovjek, put svijet, kada dosegne obećano blago. Sve to nije moglo mećene, ostaje još nije ni lagan, ni brz. Za svako odgovorno mjesto traži se proći nezapaženo carskomu dvoru. Dočuo je i šah o nje- odgovoran čovjek. govu poznavanju jezika, novca, gospodarstva i lijepog Nema »preskakanja«, a obećanja se moraju održati. samo jedini puto- pjevanja. Šah je naredio da ga se odmah uvrsti među Kako? Da svatko na svom mjestu i u odgovornosti koju njegove dvorske savjetnike, najprije za manje važne prihvaća bude sve više čovjek. Od odgovornih se očekuje stvari, poslije iskušenja imenovao ga je za glavnoga trajni, teški, naporni rad na samom sebi da može raditi kaz, a to je sačuva- upravitelja cijeloga perzijskoga carstva (tako se dogodilo predano za druge. Razmišljajući o ovoj temi naišao sam i s Josipom Egipatskim). Kada je dospio na carski dvor, na jednu staru perzijsku priču koja mi se jako svidjela. mladić nije ostavio svoju knjigu nego ju je nastavio čitati Pokušajmo nad tom pričom razmišljati zajedno pod jed- ti ispravnu savjest. i došao upravo do onih glavnih uputa kako treba napraviti nim jedinim uvjetom i pitanjem: odgovorite tko je među mostove i tunele i način na koji otvoriti vrata zapriječena nama najviše čovjek? velikim kamenjima, a, naravno, treba napraviti put i još STARA PERZIJSKA PRIČA: U jednomu malom per- Ispravna savjest će tolike druge stvari. U njemu je neprestano sazrijevala zijskom gradu, za vrijeme vladavine šaha Selčuka, živje- ta zamisao »knjige bogatstva«, pa mu stoga nitko nije la je jedna siromašna udovica sa svojim sinom jedincem. mogao pomoći, a on je iz dana u dan postajao sve učeniji Kada je majka osjetila kako se približilo vrijeme njezina nas voditi na pravi i poštovaniji, na dvoru i u cijelomu carstvu. Šah je cije- preseljenja iz ovozemaljskoga života u nebo, pozvala nio njegov rad u planiranju, urbanizmu i kulturi, pa ga je svoga jedinca i priopćila mu: – Sine moj, teško smo je imenovao predsjednikom svoje vlade. Čitatelj Knjige put odgovornosti živjeli, jer smo bili siromašni, ali ti više nećeš morati bogatstva postao je najcjenjeniji čovjek u Perziji. živjeti tako oskudno, jer ti povjeravam ovo bogatstvo ISPRAVNA SAVJEST: Upravo na dan kada se vjen- – ovu knjigu. Ovu knjigu poklonio mi je moj otac. U njoj prema sebi i prema čavao šahovom kćeri došao je do zadnje stranice svoje su svi putovi kako doći do beskrajnoga i neizmjernoga omiljene knjige. Uzbuđen okrenuo je zadnju stranicu. blaga. Ja nisam imala ni snage ni vremena čitati je, zato Čekala ga je zadnja uputa i bogatstvo. Polako je i opre- je sada povjeravam tebi. Slijedi sve upute redom i postat drugima. Odgovoran zno s velikim pozorom, okrenuo stranicu... i prasnuo u ćeš najbogatiji. Kada je sin prežalio majku, započeo grohotan smijeh. Bio je iznenađen, radostan i zahvalan. je čitati staru vrijednu knjigu koja je započinjala ovim Zadnja stranica bila je od metala i te kako dobro obra- riječima: – Da bi došao do blaga moraš čitati stranicu čovjek koji preuzi- đena tako da je služila kao zrcalo. Na zadnjoj stranici je po stranicu. Ako odmah preskočiš sve i dođeš do zadnje udovičin sin vidio svoje vlastito lice. Vidio je lice zrela stranice knjiga će pred tobom iščeznuti i nikada nećeš čovjeka, savjesna, mudra i određena za velike stvari u dospjeti do blaga! ma odgovornost za životu. Sve je to vidio na licu na zadnjoj stranici knjige Nakon tih upozorenja nabrajala je bogatstvo koje koju mu je prije smrti poklonila njegova pokojna majka. ga čeka u jednomu daleku mjestu i na dobro čuvanom Veliko bogatstvo bio je on i knjiga koja mu je pomogla prostoru. Na njegovo iznenađenje već iza prve stranice druge, mora imati to otkriti. nestao je tekst na perzijskomu i počeo na arapskomu. Priča je dugačka i nije u svemu primjenjiva ni na Mladić se već vidio bogatim, ali kako preskočiti ovu naše okolnosti, ni na naše vrijeme. Međutim, poruka je prepreku. Ako povjeri drugomu da prevede taj tekst ispravnu savjest. vrlo jasna. Mi kršćani poznajemo pojam ogledalo svoje otkrit će tajnu drugima i oni će sve znati kao i on ili će »savjesti«. Čini mi se da je zadnja stranica spomenute mu dati lažni prijevod, a put do blaga ostaviti za sebe. čarobne knjige upravo zlatna stranica zdrave savjesti. U Treba doći do zadnje Zato se odluči naučiti arapski sve dotle dok nije gotovo vremenu kada su sve vrednote poremećene, ostaje još savršeno pročitao ono napisano. Nije smio listati sljedeće samo jedini putokaz, a to je sačuvati ispravnu savjest. stranice dok ne pročita onu koja je pred njim, ali nedugo stranice vlastite knji- Ispravna savjest će nas voditi na pravi put odgovornosti nakon arapskoga pojavila se i stranica na kineskome, pa prema sebi i prema drugima. Odgovoran čovjek koji iza toga i drugi jezici koje je mladić pomno proučavao i preuzima odgovornost za druge, mora imati ispravnu učio. Već i po znanju jezika postao je jedan od najpozna- ge, a to nije lako. savjest. Treba doći do zadnje stranice vlastite knjige, a to tijih i najboljih prevoditelja u glavnomu gradu tako da je nije lako. g

6. lipnja 2008. 35 HrvatskaRIJEČ Zanat Izgradnja kuće Bradvar je krojio kapu Na već nabijene zidove starih šokačkih kuća trebalo je postaviti krov, ili kako bi stari govorili, »sprom glave i šešir« * Majstor bradvar je morao raditi sukladno materijalu kojega bi mu domaćin uspio osigurati * Iako je u okolici Sonte bilo puno šume, tehničko drvo je oduvijek bilo skupo i sirotinji nedostupno Piše: Ivan Andrašić

tari Sonćani su u većini bili ste grede, tetive i rogove potreb- me obrade. S dva čavla i »šnju- tereta. Na grede bi se poprečno sirotinja, ali sirotinja pošte- ne debljine. Na potrebnu duljinu rom« obilježava rub po kojemu polagao sloj trske od desetak cm, Sna i puna duha. Čovjek bi skraćivali bi se velikom pilom, a će tesati jednu od strana buduće preklop od tridesetak cm pravio bi postao pravi domaćin kad bi uspio svi urezi radili bi se malom pilom, grede. »Tesanje se radi velikom se na metlici. Dalju obradu ova- za svoju obitelj izgraditi zasebnu koja je bila precizna i s tankim sjekirom, ‘bradvom’, ili kako su kvoga stropa preuzimali bi zidari. kuću, kolikogod ona bila mala i rezom poput žileta. Jedan od rijet- je kasnije zvali ‘blankačom’. Na Kasnijih godina, tetiva se stavljala neugledna. »Svoje je svoje«, pro- kih Sonćana koji i danas posjeduju svakih desetak centimetara pravi »u tavan«, odnosno s gornje strane komentirali bi ljudi. Sve bi poči- sav tesarski alat, Antun Krstin, se okomiti urez, kako bradvu ne greda, koje su se s njom vezale malo »pisanjem placa na novoga bliži se sedamdesetoj godini, no, bi povukao pravac vlakana drveta. jakim, željeznim vijcima, a umje- gazdu«. Prvi korak bio bi okup- po potrebi i po pozivu još ga uvi- Kad se oteše jedna strana, klamfe sto trske, za kostur stropa stavljale ljanje mobe i nabijanje zidova jek i rabi. »Današnjim majstorima i šnjura premještaju se na drugu, bi se »vitle« od crvene vrbe. Bočne nove kuće, no glavobolje za nove je lako. U daščarama se nudi već pa se teše suprotna, potom treća i strane greda bi se žljebile, a vitle domaćine tek bi počele. Na naboj obrađena građa svih profila, oni je četvrta, tako da od oblice dobije- su, jedna do druge, stavljane u te je trebalo što prije postaviti krov, samo skraćuju na potrebnu duljinu mo gredu s četvrtastim profilom. žljebove. Rogovi se nisu tesali, kako iznenadna kiša ne bi gradite- i rade spojeve uz pomoć motornih Fina obrada vrši se ‘bradvicom’, montirali su se onakvi kakvi su ljima pokvarila račune i domaćinu ili električnih pila. Mi smo sve pa greda izgleda poput one strojno dovezeni iz šume, jedino bi se radost. Prvi u fazi postavljanja radili ručno, pa ipak smo istjerivali uglačane«, objašnjava nam Krstin. skraćivali na potrebnu duljinu. »Za krova bili bi tesari, stari Šokci su preciznost, a dobro smo pazili i na Tako obrađene grede stavljale su rogove su birana tanja stabla, što ih zvali bradvari, da bi kasnije finoću obrade«, priča nam Krstin, se na zidove, paralelno, na među- spravnija, kako se ne bi morala ovaj naziv zamijenili germaniz- dok se priprema za demonstraciju sobnoj razdaljini od 1 do 1,20 tesati. Majstor bi ih razmjerio po mom cimermani. O prvom nazivu rada u svojemu dvorištu. m. Uzdužno, po sredini prostorije, zamišljenim dimenzijama, uradio svjedoči i nadimak jedne obite- DEMONSTRACIJA: Jedan valj- ispod greda bi se stavljala »tetiva«, potrebne ureze malom pilom, koja lji – Bradvarovi, upravo i nastao kasti stup željeznim »klamfama« koja je bila puno deblja od njih, je imala tanak i ravan rez poput modifikacijom naziva zanimanja. pričvršćuje za dva poprečna trup- a čija je funkcija bila sprječava- žileta i bradvicom. Postavljali bi se MATERIJAL ZA KROV: Drva ca, kako ne bi klizio za vrije- nje krivljenja greda zbog velikoga i spajali na tavanu, na međusobnoj za građu domaćin bi osigurao razdaljini istoj kao i grede, a na godinu i pol do dvije prije grad- sljemenu bi se spajali ‘čepova- nje, kako bi se, kad je dovezu njem’, odnosno žljebljenjem, uz iz šume, osušila. Sirotinja bi za uporabu drvenih klinova. Na njih podizanje krova rabila najčešće bi se poprečno stavljale motke od topolovu ili vrbovu građu, koja vrbe ili jasena i one bi bile podloga je bila najjeftinija, a oni imućniji za trščani krov«, završava priču o čamovinu ili bagrem. Tada nije bradvarskom dijelu posla Krstin. bilo daščara, nije bilo kupovine Kao potvrdu svojih riječi pokazuje već okrojene građe četvrtastoga nam dvorišne objekte, koje je, kako profila. Iz šume bi se dovozila sam kaže, sagradio s puno ljubavi i stabla, a nakon sušenja, bradvar bi za koje je vlastitom rukom istesao od njih tesanjem izvlačio četvrta- svu građu. g

36 6. lipnja 2008. Zdravlje HrvatskaRIJEČ Opekline od sunca i toplotni udar

Piše: dr. Marija Mandić

retjerali ste sa sunčanjem? Ovu vrstu sunčanih opeklina Kako biste smanjili nastali otok I najboljima se događa da prate jeza, visoka temperatura i i osjećaj žarenja možete uporabiti Pizgore na suncu. Što čovjek mučnina. hladan tuš ili hladnu kupku, ili može poduzeti kad shvati da izgle- Ipak, nikad nije kasno početi stavljati hladne obloge na opečena ri, što izaziva povišenje tjelesne da kao reš prepečen tost? koristiti zaštitni preparat, čak ni mjesta. Pazite da previše ne isušite temperature. On obično nastaje u Usprkos najboljim namjera- kad je koža već uveliko pocrve- kožu. Nemojte koristiti led, jer zatvorenim toplim prostorijama ili, ma i obilju korisnih informacija, njela. Pregorjela koža je podlož- biste mogli oštetiti kožu. Ne stav- pak, na otvorenom pri ekstremno svi smo bar jednom u životu bili nija daljnjem oštećenju budući da ljajte na opekline nikakve masne visokim temperaturama. Kad je žrtvom sunčanih zraka koje, kao stanice rade »prekovremeno« – ne supstancije. Ti »kućni lijekovi« tjelesna temperatura iznad 40 stup- što znamo, ne uzrokuju samo ope- bi li se oporavile, i više nisu u zadržavaju toplotu i usporavaju njeva, osoba je topla i crvena, a na kline već i prijevremeno starenje i stanju osigurati ni najosnovniju proces ozdravljenja. Umjesto toga, koži nema znoja, te to upućuje na rak kože. Tipična opeklina nestaje razinu zaštite. Zato, iako će opekli- hladite opečenu kožu lakim gelovi- toplinski udar. Ukoliko se odmah za nekoliko dana, ali zlo koje učini ne proći, mnogo je jednostavnije ma, koji sadrže umirujuće sastojke ne liječi, žrtvina će temperatura vašoj koži može izbiti na vidjelo i spriječiti ih koristeći zaštitni faktor na bazi aloe ili kamilice. nastaviti rasti, a posljedice mogu nekoliko godina kasnije. 30 (ili veći), kako za lice tako i za Spriječite dehidraciju. Pijte što biti konfuzija, nesvjestica i smrt. Kao što svi dobro znamo, Sunce tijelo. Važno je ne škrtariti na koli- više vode kako biste nadoknadili Toplinski udar također može iza- na Zemlju šalje dvije vrste ultra- činama kreme (za lice vam je, na tekućinu koju vam je sunce »isci- zvati umor, vrtoglavicu, mučninu ljubičastih (UV) zraka. UVA zrake primjer, potrebna puna žlica!) kako jedilo« iz tijela. i glavobolju. Osobi koja je dobila prodiru u dublje slojeve kože i uni- biste što duže sačuvali zdravu kožu Svakako zaštitite kožu kad toplinski udar najbolje ćete pomoći štavaju kolagenska vlakna zaduže- i mladalački izgled. ponovno izađete. Nanesite kremu ukoliko je preselite u klimatiziranu na za čvrstinu kože, a kao poslje- Zaštitni faktor vam govori koli- ili mlijeko za sunčanje sa zaštitnim zgradu ili u hladovinu. Umotajte dica toga nastaju toliko neželjene ko je sunčane svjetlosti blokirano. faktorom 15 ili jačim prije nego osobu u plahtu namočenu u hlad- bore. UVB zrake, koje apsorbira Na primjer: zaštitni faktor 8 znači što izađete, a mažite se često ako noj vodi. Kako biste ubrzali rashla- epiderm (vanjski omotač kože), da je osam sati sunčanja jednako plivate ili se znojite. Još se bolje đivanje, uključite ventilator iznad oštećuju stanice i uzrokuju upale i jednom satu sunčanja bez zaštite. možete zaštititi dugim rukavima, plahte da bi voda brže isparila. crvenilo poznato kao opekline od Sredstva za sunčanje sa zaštitnim hlačama ili šeširom, osobito ako Nastavite to raditi sve dok se tje- sunca. Upravo su opekline znak faktorom 15 ili većim štite kožu morate duže biti ili raditi na jar- lesna temperatura ne snizi. Nakon da smo pretjerali sa sunčanjem, a bolje nego ona s manjim zaštitnim kom suncu. Izbjegavajte boravak što se žrtvina temperatura snizi, tada osim grimizno crvenog lica, faktorom. vani od 11 sati prije podne do 3 spriječite šok tako da je pokrijete nastaju i sljedeći simptomi, koji sata poslije podne, kad su sunčeve laganom, suhom plahtom. upozoravaju kako je vrijeme da PRVA POMOĆ KOD SUNČA- zrake najjače i najštetnije za vašu Za razliku od toplinskog udara, bježimo sa sunca. NIH OPEKLINA: kožu. do toplinske iscrpljenosti dolazi - Svrab. Osjećaj se javlja zbog pri- Prvo, MAKNITE SE SA Malu djecu koja imaju opekline kad se tjelesna temperatura dra- sustva histamina, kemikalija koje u SUNCA! Nažalost, opekline od od sunca treba odvesti liječniku! matično povisi, ali ostaje ispod organizmu nastaju kao reakcija na sunca se obično opaze tek sat ili Odmah i vi pođite na pregled ako 40 stupnjeva Celzija, a osoba se proces upale. više nakon sunčanja. imate sumnjive promjene ili sum- prekomjerno znoji. Toplinska iscr- - Rane i plikovi. Ukazuju na Drugo, prvih 12 sati nakon zado- njive madeže na koži. pljenost je problem gubitka tje- mnogo teže opekline u kojima se bivenih opeklina uzimajte blago TOPLINSKI UDAR nastaje zbog lesnih tekućina (dehidracija) za oštećenje proširilo od epiderma do sredstvo protiv bolova, kao što su: dugotrajnog izlaganja, tjelovjež- sparna vremena. Simptomi toplin- dermalnih, dubljih slojeva kože. aspirin, brufen ili paracetamol. bi ili rada na visokoj temperatu- ske iscrpljenosti su malaksalost, mučnina, prekomjerno znojenje i nesvjestica. Koža osobe može biti blijeda, vlažna i ljepljiva. Liječenje se sastoji od nadomještanja izgu- bljene soli i vode pomoću lagano zasoljenih tekućina i jela. Osoba bi trebala ležati i spustiti glavu. U idućem broju pisat ćemo o sunčanju u solarijima i manjim ili većim opasnostima koje ono nosi.

Poštovani čitatelji, U želji unapređivanja medicinske strane u našem tjedniku, možete slati svoja pitanja na koja će odgovarati naši liječnici-suradnici. Pisma možete slati poštom na adresu redakcije ili mai- lom na: [email protected] 6. lipnja 2008. 37 HrvatskaRIJEČ Hrckov kutak Hrvatska skupina u vrtiću PU »Naša radost« u Tavankutu Mališani »Leptirića« – u bezbrižnom letu djetinjstva

rtić je omiljeno mjesto svakog djeteta, jer se tamo stječu iskustva koja se nose kroz cijeli život. Naučene pjesme i Vigre još dugo ostaju u sjećanju, a čupkanje djevojčica za kosu i zadirkivanje dječaka, možda još i dulje. Lijepih uspomena na predškolsko doba imaju i Tavankućani, koji se, između ostalog, mogu pohvaliti svojim vrtićem, koji je, prvi i jedini u našoj zemlji, imao grupu na hrvatskom jeziku 2002./2003. godine i uspio održati kontinuitet sve do danas. Ove godine upisano je petero djece, koja će od jeseni postati dio »hrvatskog vrtićkog tima«. U vrtiću postoje još dvije skupine na srpskom jeziku, a odgoji- teljice lijepo surađuju, što je od bitnog značaja za dobrobit djece, koja se svakodnevno međusobno druže. Grupu na hrvatskom jeziku »Leptirići« trenutačno čini dvanae- stero djece, od kojih su dječaci u manjini, jer ih je samo četvorica, ali ne daju se – trude se biti ravnopravni s djevojčicama, ako ni u čemu drugom, onda bar u glasnoći i broju nestašluka. Međutim, njihova odgojiteljica Dejana Balažević, ima za mališane puno razumijevanja i kaže kako za njih ima samo riječi hvale. Ova mala, skupina djece, rado dolazi u vrtić, jer su tamo svako jutro igračke, prijatelji koji im s nestrpljenjem žele ispričati što im se sve jučer dogodilo, te njihova Dejana, da im s osmijehom na licu pokaže koliko ih voli. Od svega, kako kažu, najviše vole crtati i učiti nove pjesmice, ali da im je i ples omiljena aktivnost, pokazali su vježbajući za

38 6. lipnja 2008. Hrckov kutak HrvatskaRIJEČ Hrvatska skupina u vrtiću PU »Naša radost« u Tavankutu Mališani »Leptirića« – u bezbrižnom letu djetinjstva

završnu svečanost u vrtiću. Repertoar im je, mora se priznati, raznovrstan – od dječjih, preko meksičkih, do pjesama hrvatske rock glazbe, sve oni plešu, a neka od djece su i članovi najmlađe folklorne skupine u HKPD »Matija Gubec« u Tavankutu. Osim toga, vrijedno uče hrvatski jezik, o čemu svjedoče i njihovi roditelji, koji zamjećuju kako su mrkva, rajčica, tanjur i žlica, doputovali vlakom u njihov dom, tijekom protekle dvije godine. »Kroz učenje i druženje, nastojim djeci prenositi hrvatski jezik, kako bi ga ona što više usvajala i na taj način pokušala koristiti u svom govoru«, dodaje odgojiteljica, Dejana Balažević. Puni su energije, dječje radoznalosti i živahnosti, a na njihovih 1000 ZAŠTO?, katkad je teško odgovoriti. Međutim, odgovor na to, što je glavna osobenost njihove male skupine, oni sami daju – svojim osmijesima i zagrljajima, pokazuju koliko su međusobno povezani. Uskoro se bliži raspust i sedmero »Leptirića«, napušta vrtić i odlazi u školu. No, prije toga, budući prvaši ovih dana idu na prvi susret s učiteljicom Slavicom Ivković Ivandekić. Upoznavanje s učiteljicom i školskim obvezama ih veseli, te željno čekaju što prije odletjeti u školu i naučiti pisati i čitati. Prvi razred unijet će u njihove živote nova saznanja i izazove, ali prva prijateljstva, prva šaputanja i simpatije, te prvi, ostalima prepoznatljivi crteži, ostat će zauvijek u nekom šarenom kutku njihova vrtića.

Marija Matković

6. lipnja 2008. 39 Zabavni Vrtuljak Uređuje: Dražen Prćić Jež

Biciklist impatična bod- Sljikava životinja a vozače automo- jež može biti opasna Zbila poznato je pra- ukoliko nesmotreno vilo kako nipošto ne bi stanete na njezine trebali sjedati za uprav- bodlje, ali slučaj s ljač pod utjecajem alko- Novog Zelanda donio hola. Trebalo bi tako je novu vrstu opa- biti i za bicikliste. Ali, snosti. Naime, jedna jedan Hrvat je nedavno tamošnja osoba je u Austriji skrivio promet- uhićena zbog povre- nu nezgodu, upravo pod đivanja druge osobe ozbiljnim »utjecajem«, sudarivši se s drugim biciklistom koji je pritom gađanjem živim ježom. Točno tako. U pitanju je bio dječak koje- zadobio ozbiljnije ozljede. Policija mu je na očevidu izmjerila čak 2,8 pro- ga je spomenuti bačeni jež lakše ozlijedio svojim bodljama, dok mila alkohola u krvi, prevezen je u bolnički odjel za alkoholizam, a nakon je napadač optužen za napad i agresivno ponašanje. Optužba za sudskog postupka prijeti mu zabrana boravka u ovoj zemlji. napad oružjem je ipak odbačena kao neosnovana.

Novac Bez zaslona

nastojanju promoviranja svoje ijest je zbilja nevje- U nove knjige o temi »poslov- Vrojatna, ali posve ne motivacije« jedan Indonežanin istinita. U cilju proved- je iz zrakoplova bacio sumu od be eksperimentalnog 10.700 američkih dolara. Najava pothvata 250-ero djece ove neobične promocijske djelat- iz francuskog grada nosti učinjena je par dana prije, Strasbourga uspjelo je putem internetskih foruma, uz biti 10 dana bez tele- informaciju kako će novac padati s vizije, računala i video neba. I novac je zbilja pao s neba, a igrica. Akcija je pokre- većina banknota je pala u okrilje nogometnog stadiona u kojemu se »posve nuta nakon poražava- jasno« stvorila ogromna gužva. jućih podataka prema kojima djeca godišnje pred raznim zaslonima provedu više od 1200 sati, a putem televizijskog programa vide Najstariji 8.000 ubojstava. Tijekom trajanja pokusnog razdoblja djeci su ponuđeni alternativni vidovi »zabave« poput vožnje biciklom, in Bahadur Shercan tečaja šivenja i kuhanja, kao i posjet lokalnoj policijskoj postaji. Mpostao je prošlog mjeseca najstarijom osobom koja se uspjela popeti na jedan od vrho- va Maunt Everesta. Vitalni 76- togodišnjak bio je član ekspedi- Poplave cije, koja je uspjela osvojiti vrh rvi dani mjeseca lipnja donijeli su i velike poplave u na visini od 8.850 metara i tako Španjolskoj. Najugroženija je Baskija u kojoj su, uslijed jakih uspio upisati svoje ime u povi- P kiša popustili nasipi na rijeci Gobelas, a ona je poplavila oblasti jest. Prijašnji rekorder je bio Erandio, Leioa, Berango i Sopelana. Patkice na fotosu bezbrižno 71-godišnji Japanac Katsuke plivaju ulicama grada Getxo, koristeći izvanrednu situaciju u Yanagisawe. kojoj su se praktično snašle.

Kopljanici

rotekloga vikenda Budimpešta se »vratila« u Pdoba srednjeg vijeka. Organiziran je dvodnevni viteški turnir na kojemu je sudjelovalo više od sto- tinu kopljanika koji su vjerno dočarali ozračje dav- nih vremena u kojima su vladali neki drugi zakoni. Natjecanje je održano pod nazivom »Nacionalni galop«, a brojna publika mogla je uživati u spret- nosti jahača i njihovim vjernim replikama srednjo- vjekovnih kostima.

40 6. lipnja 2008. Sport - Zabava HrvatskaRIJEČ Spremite se, počinje Euro 2008

Od subote 7. lipnja sve do velikog finala u nedjelju 29. lipnja cijeli mjesec bit će u znaku nogometnog prvenstva Europe

Piše: Dražen Prćić

ada u subotu 7. lipnja točno u 18 sati C: Francuska, Italija, Nizozemska, Rumunjska lopta krene s centra stadiona St. Jakob (Zurich, Berne) – 9., 13., 17. lipnja (18.00 i K– Park u Baselu, u premijernom susre- 20.45) tu otvorenja Europskog nogometnog prvenstva D: Španjolska, Rusija, Švedska, Grčka između jednog od domaćina Švicarske i Češke, (Innsbruck, Salzburg) – 10., 14., 18. lipnja i službeno će započeti opća nogometna grozni- (18.00 i 20.45) ca koja već trese ne samo naš kontinent, već i Branitelj naslova: Grčka dobar dio ostatka svijeta. Jer primjerice, nastu- SLOGAN: Expect Emotions (Očekuj emo- pajući Euro 2008, pratit će 10.000 novinara iz cije) 100 zemalja našeg planeta, a putem zemaljskih NAGRADNI FOND: UEFA je namijenila i satelitskih antena stotine milijuna gledatelja 184 milijuna eura koji će biti raspodijeljeni MASKOTE: Trix i Flix diljem globusa. NJ. V. nogomet zasjeda na sudionicima EP-a. Svaka zemlja sudionica ima (osvojili 36,3 posto glasova prijestolje, a fanovi – podanici u svoje stolce, zagarantiranih 7,5 milijuna eura temeljem pla- prema javnom izboru) naslonjače... smana. Pobjeda u skupini donosi 1 milijun, a EURO 2008 neriješeni ishod 500.000 eura. Uspjeh u četvrt- momčadi starog kontinenta inkasirati i svotu Po drugi puta u povijesti europskih nogomet- finalu vrijedi 2 milijuna, pobjeda u polufinalu od 7,5 milijuna eura. Ukoliko prvak Europe nih prvenstava dvije zemlje zajednički organi- 3 milijuna, poraz u finalu 4,5 milijuna, dok će zabilježi sve pobjede na prvenstvu može osvo- ziraju summit najboljih reprezentacija našega pobjednik finalnog duela uz naslov najbolje jiti ukupno 23 milijuna eura. g kontinenta. Prve su bile Belgija i Nizozemska 2000. godine, a sada tu čast imaju Austrija i Švicarska, sa svojim gradovima domaćinima i stadionima na kojima će se igrati predstojeći susreti u borbi za naslov najboljeg. Otvorenje i prvi susret je na spomenutom stadionu St. Jakob – Park u Baselu, dok će se finalni susret upriličiti na stadionu Ernst Happel u Beču. Stadioni i gradovi domaćini u Austriji: Ernst Happel (Beč), Worthersee (Klagenfurt), Tivoli Neu (Innsbruck), EM Stadion Wals- Siezenheim (Salzburg). Stadioni i gradovi domaćini u Švicarskoj: St. Jakob – Park (Basel), Stade de Geneve (Geneve), Letzigrund (Zurich), Stade de Suisse (Berne) SKUPINE, GRADOVI, DATUMI, VRIJEME A: Švicarska, Češka, Portugal, Turska (Basel, Geneva) – 7., 11., 15. lipnja (18.00 i 20.45) B: Austrija, Hrvatska, Njemačka, Poljska (Beč, Klagenfurt) – 8., 12., 16. lipnja (18.00 i 20.45) 6. lipnja 2008. 41 HrvatskaRIJEČ Sport Počinje Euro 2008 Nogometna lipanjska groznica

usretom, jednog od domaćina EP-a, Švicarske i Češke, u subotu 7. lipnja u Baselu (18.00h) započinje dugo očekivano Europsko Sprvenstvo u nogometu. Sve zaljubljenike u najvažniju sporednu stvar na ovom našem svijetu očekuje slijed od 31 susreta u kojima će se, trenutačno, 16 najboljih nacionalnih momčadi Starog kontinenta boriti za naslov najboljeg. Tko će to biti saznat ćemo u nedjelju 29. lipnja u velikom finalu u Beču, a do tada bit ćemo svjedoci »nogometne čarolije«.

HRVATSKA NA EP

Skupina B

Nedjelja 8. lipnja (18 h, Beč) Hrvatska – Austrija Četvrtak 12. lipnja (18 h, Klagenfurt) Hrvatska – Njemačka Ponedjeljak 16. lipnja (20.45 h, Klagenfurt) Hrvatska – Poljska

Nogometaši prijavljeni za nastup: Darijo Srna (11), Luka Modrić (14), Jerko Leko (16), Niko Kranjčar (19), Vratari: Stipe Pletikosa (1), Mario Galinović (12), Vedran Runje (23) Danijel Pranjić (22) Obrana: Dario Šimić (2), Josip Šimunić (3), Robert Kovač (4), Vedran Napad: Nikola Kalinić (9), Ivan Klasnić (17), Ivica Olić (18), Igor Budan Ćorluka (5), Hrvoje Vejić (6), Nikola Pokrivač (13), Dario Knežević (15) (20), Mladen Petrić (21) Srednji red: Ivan Rakitić (7), Ognjen Vukojević (8), Niko Kovač (10), Izbornik: Slaven Bilić Uspješne kvalifikacije Hrvatska na OI

limpijski pobjednici iz Athene imat će priliku braniti naslov u OPekingu. Nakon trodnevnih kvalifikacija u Zadru i tri sigurne

Austrije u nedjelju 8. lipnja. Jedini pogodak za »vatrene« postigao je, kao i u susretu protiv Moldavije, kapetan Niko Kovač.

Nastavljen super niz Vlašić prva u Berlinu pobjede protiv Rusije, Japana i Alžira, izabranici Line Červara osigurali su nastup na Olimpijadi. Uz Hrvatsku na olimpijski turnir plasirala se i ajbolja hrvatska i svjetska skakačica reprezentacija Rusije. Nu vis Blanka Vlašić, pobijedila je na prvom mitingu »Zlatne lige«, održanom proš- le nedjelje u Berlinu i nastavila seriju nepo- Posljednja proba pred EP bjedivosti na posljednjih 25 natjecanja na kojima je sudjelovala. Skokom od 203 cm Neodlučeno u Budimpešti izjednačila je najbolji (također njezin iz Dohe) rezultat sezone, a pobjedom je ušla u krug rvatska nogometna reprezentacija odigrala je u prošlu subotu pri- potencijalnih dobitnika zlatnog »jack pota« u Hjateljski susret protiv Mađarske (1-1) u Budimpešti, posljednji pred vrijednosti od milijun dolara koji će pripasti odlazak na Europsko prvenstvo u Austriji i Švicarskoj. Izbornik Slaven pobjednicima na svih šest velikih natjecanja Bilić iskoristio je priliku provjeriti određene nedoumice glede »prvih pod ovim nazivom. jedanaest« koji bi trebali započeti prvi turnirski susret protiv domaćina Uređuje: Dražen Prćić 42 6. lipnja 2008. Sport HrvatskaRIJEČ Međunarodni juniorski tenis turnir ETA Subotica za sjećanje Mladi hrvatski tenisač Marko Goleš – Babić izborio je plasman u finale, dok je u igri parova osvojio turnir skupa s Frankom Miočićem

Piše: Dražen Prćić njihovim tek započetim teniskim Subotici je dosta jak i biti će teško karijerama, nastupu u Subotici i osvojiti bodove (poražen u četvrt- dojmovima glede turnira, razgo- finalu od pobjednika Madarasza, varali smo u stankama između op. a). njihovih natjecateljskih mečeva. Marko Goleš – Babić, Zagreb Sabina Jerešić, Virovitica Rođen sam 1994. godine u Zagrebu, Tenisom se aktivno bavim već a nastupam za klub »Medveščak«. sedam godina u TK Didan iz Trenutačno zauzimam treće mje- Virovitice, a u konkurenciji do sto na hrvatskoj ranking ljestvici 12 godina bila sam prvakinja igrača do četrnaest godina. Na Hrvatske i osvojila međunarod- nedavno završenom državnom ni turnir u Stobreču. Na hrvat- prvenstvu u istoj kategoriji osvo- skoj ranking ljestvici do četrnaest jio sam treće mjesto, a isti rezultat godina trenutačno zauzimam peto sam zabilježio i u konkurenciji do mjesto, dok sam na državnom dvanaest godina. Prvi put sam u prvenstvu osvojila parove skupa Subotici i nakon zbilja uspješnog s Ivanom Ljubić. Prvi put sam u tjedna, ovaj grad i klub će mi osta- Subotici, ima dosta terena i lijepo ti u lijepom sjećanju. Plasmanom mi je ovdje. u finale ostvario sam jedan od naj- većih igračkih uspjeha, a naslov u Franko Miočić, Split igri parova s Frankom Miočićem još više je uljepšao potpuni dojam Dolazim iz Splita u kojemu treni- cjelokupnog nastupa. Žao mi je ram i igram za klub Pomak. Rođen zbog poraza u finalnom susretu, sam 1995. godine, a od svojih osobito nakon seta minusa i pot- rezultata bih istaknuo četvrtfinale punog povratka u meč kod 1-4 državnog prvenstva do četrnaest u drugom setu, ali to je sve dio godina i dva polufinala jakih tur- stjecanja potrebnog iskustva za nira u Hrvatskoj, s obzirom da nastavak mog teniskog napredo- još imam jednu godinu igre u vanja. ovoj starosnoj konkurenciji. Ovdje g sam, nažalost, već u drugom kolu poražen od kasnijeg pobjednika S lijeva na desno: Mađara Madarasza, ali sam zato Sabrina Goleš Ivan Divković, Sabina Jerešić, Franko Miočić i Marko Goleš-Babić uspio osvojiti naslov igrajući u paru s Markom Goleš – Babićem i Godinama prije, Sabrina enis klub Spartak na svo- ljestvicama, a najboljima su, na zbog toga će mi nastup u Subotici Goleš, jedna od najboljih jim je terenima u Dudovoj koncu, pripali pokali i nagrade ostati zauvijek u lijepom sjećanju. šumi ponovno ugostio organizatora. Hrvatski je tenis, tenisačica u povijesti neka- T dašnje zajedničke države mlade tenisače i tenisačice na na najljepši način, reprezentirao Ivan Divković, Tuzla još jednom izdanju međunarod- Marko Goleš – Babić, koji je pora- (27. mjesto svjetske ran- nog juniorskog turnira pod okri- žen tek u finalnom meču poje- Živim u Tuzli i već osam godina king ljestvice), dolazila ljem Europske teniske asocijacije dinačne konkurencije, a potom igram tenis. Ove godine sam se je igrati na terenima TK (ETA). Odlična organizacija na je skupa s Frankom Miočićem plasirao u polufinale prvenstva »Spartak«, ali ovoga puta svim razinama pratila je tijekom osvojio naslov u igri parova. Uz BiH do četrnaest godina i tijekom je došla u pratnji svog sina sedam natjecateljskih dana kva- njih, zapaženi rezultat napravila sezone najviše igram upravo ove litetne nastupe mladih teniskih je i Sabina Jerešić, plasmanom u ETA turnire. Na prošlom turniru Marka. Plasmanom u fina- nada do četrnaest godina starosti, četvrtfinale turnira djevojaka, kao u Skoplju igrao sam u finalu i to le njezin je nasljednik navi- osvojeno je mnogo novih bodo- i Ivan Divković (BIH) istim rezul- mi je jedan od najvećih uspjeha u jestio nastavak obiteljske va za bolje plasmane na ranking tatom u muškoj konkurenciji. O dosadašnjoj karijeri. Ovaj turnir u tradicije. 6. lipnja 2008. 43 HrvatskaRIJEČ

44 6. lipnja 2008. Žuti kruh, šumsko pile, vrbovača HrvatskaRIJEČ Sastojci: kraju dodati kiselo vrhnje. Služiti uz ovčje kiselo mlijeko. 1 kg gljive vrbovače 1 glavica luka (Gljiva žuti kruh, šumsko pile, vrbo- kiselo vrhnje vača lepezastog je oblika, gornja sol, papar, ulje površina je svijetložuta ili crvena do narančastožuta. Naraste do 20 kg. Od travnja do kraja svibnja raste Opis: na listačama (vrba, hrast, topola, bagrem…). Jestiva je dok je mlada, Gljive narezati na kockice i pirjati a meso joj je sočno, okusa pilećeg zajedno s narezanim lukom oko bijelog mesa. Uzimati je samo od Gastronomski20 Kutak minuta. Posoliti, popapriti. Pri znalaca!) FOTO KUTAK

A kud plovi naš brod?

4Da ne moram u sebe sumnjati, 4 Tko će moći preživjeti predizborna obećanja? vjerovao bih drugima. 4Da nisam skrenuo, 4Na ratnim otocima odmaraju se mirovnjaci.

Dujizmi nikada ne bih znao koji je ispravan put.

6. lipnja 2008. 45 HrvatskaRIJEČ TV Program

PETAK 20.05 - Volim nogomet - EURO 14.20 Magnum, akcijska serija 03.25 - Filmski maraton: 07.15 Tomica i prijatelji 6.6.2008. 2008., uvodna emisija 15.15 Cobra 11, Putnici i magičari, film 07.40 Winx, crtana serija 22.05 - Vijesti na Drugom kriminalistička serija 05.10 - Strast, telenovela 08.30 Novac, business magazin 22.25 - Shades of Black, 16.10 Korak po korak, 05.55 - Velegradnja: Nizozemski 09.00 Nova lova mini-serija humoristična serija Sjevernomorski zid, 10.05 Making of Jurassic park, 00.05 - Združena braća (Band 16.35 Puna kuća, dokumentarna serija dokumentarni film of Brothers), serija humoristična serija 06.45 - Svirci moji, zabavno- 11.05 Jurski park 3, igrani film 06.40 - Najava programa 01.00 - Zakon i red: Zločinačke 17.05 Malcolm u sredini, glazbena emisija (zadnja!) 12.45 Večernja škola - EU 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska nakane, serija humoristična serija 07.10 - Euromagazin 13.20 Lud, zbunjen, normalan 07.05 - Vijesti 01.45 - TV raspored 17.30 Dadilja, 14.00 Ne zaboravi stihove, 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska humoristična serija glazbeni kviz 07.35 - Vijesti 18.00 Rat u kući, 15.00 Farma - Tjedna emisija 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska humoristična serija 17.05 Vijesti 09.05 - Čarolija, serija 18.30 Vijesti 07.00 - TV vodič 17.10 Kod Ane, 10.00 - Vijesti 06.55 Jagodica Bobica 18.55 Exploziv, magazin 07.10 - Najava programa kulinarski show 10.15 - Tajne kamenja, 08.10 Yu-Gi-Oh GX 19.05 Večera za 5, 07.15 - Dobre namjere, serija 17.50 Nad lipom 35, dokumentarna serija 08.35 Šaljivi kućni video lifestyle emisija 08.00 - S kuhačom po svijetu, hum. glazbeni show 11.10 - Oprah show 09.00 Nova lova 19.35 Ne daj se, Nina!, dokumentarna serija 19.15 Dnevnik Nove TV 12.00 - Dnevnik 11.00 Ružna ljepotica, serija humorna drama 08.25 - Žutokljunac 20.00 Kvragu i ljubav, film 12.30 - Strast, telenovela 11.45 Zauvijek susjedi, serija 20.00 Loveći duhove, igrani 09.00 - Disneyjevi crtići: Miki 22.00 Divlja igra, igrani film 13.20 - Domaća dramska serija 12.25 Vijesti film, kriminalistički i prijatelji 00.00 Džin i čokolada, film - antologija: 12.40 Farma, reality show 22.05 Tri amigosa, igrani film, 09.20 - Disneyjevi crtići: Kuzco 01.50 Svjedok pod zaštitom, Ptice nebeske 13.35 Povratak, igrani film komedija - careva nova škola igrani film 14.40 - Vijesti 15.20 Igrani film 00.00 Vijesti 09.50 - Dr. Who 1., serija 03.20 U Kini jedu pse, film 14.55 - Ubojstvo, 17.10 Vijesti 00.10 Stander, 10.35 - Briljanteen 04.50 Kraj programa napisala je - serija 17.25 Farma uživo igrani film, drama 11.30 - Filmski klasici: 15.40 - City Folk: Slovenija 17.35 Naša mala klinika, serija 02.10 Kunolovac, kviz Kleopatra, američki film - Ljubljana 18.30 Zauvijek susjedi SUBOTA 15.25 - Oslo: Atletika »Zlatna 16.15 - Hrvatska uživo - Vijesti 19.15 Dnevnik Nove TV liga«, snimka 16.20 - Hrvatska uživo 19.50 10 do 8, 7.6.2008. 16.30 - Volim nogomet - EURO 06.50 Žuta minuta, emisija (R) 17.45 - Luda kuća, TV serija informativna emisija 2008., uvodna emisija 07.15 Salto, emisija (R) 18.30 - Zabavni program 20.00 Farma, reality show 17.50 - Basel: EURO 2008.: 08.05 Dan D, serija 19.30 - Dnevnik 22.00 Jurski park 3, igrani film Švicarska - Češka, 08.30 Ulica Sezame 20.15 - Čarolija, serija 23.40 Vijesti 1. poluvrijeme 09.30 Di-gata, crtana serija 21.15 - Strani igrani film 23.55 Krevet pun laži, 07.40 - Najava programa 18.55 - Basel: EURO 2008.: 09.55 Jednom lopov, erija 23.15 - Vijesti igrani film 08.00 - Vijesti Švicarska - Češka, 10.55 Ritam srca, serija 23.30 - Poslovne vijesti 01.30 Izigrani povjerenje, 08.15 - Kinoteka - ciklus 2. poluvrijeme 11.50 Kako do ozbiljne love, 23.50 - Filmski maraton: The igrani film Howarda Hawksa: 19.50 - Volim nogomet - igrani film, komedija Contender (U obranu 03.00 Visoki ulog, igrani film Majmunski poslovi, EURO 2008. 13.35 Vijesti uz ručak časti), američko- 04.50 Kraj programa američki film 20.35 - Geneva: EURO 2008.: 13.45 Preludij poljupcu, film britanski film 10.00 - Vijesti Portugal - Turska, 15.40 Još malo pa svršeno, film 01.50 - Filmski maraton: My 5 10.20 - Kućni ljubimci 1. poluvrijeme 17.20 Zvijezde Ekstra: Jack Wifes, kanadsko- 10.55 - Fotografija u Hrvatskoj 21.45 - Geneva: EURO 2008.: Nicholson, američki film 11.10 - Terra X: Hefestovi Portugal - Turska, zabavna emisija (2. dio) 03.30 - Reprizni program 06.55 Magnum, rudnici - Visoka 2. poluvrijeme 18.30 Vijesti 03.50 - Oprah show akcijska serija (R) tehnologija bakrenog 22.35 - Volim nogomet - 19.05 Exploziv vikend, magazin 04.35 - City Folk: Slovenija 07.45 Za istim stolom, doba, dokumentarna serija EURO 2008. 19.30 Žuta minuta, emisija - Ljubljana dramska serija (R) 12.00 - Dnevnik 23.20 - Sportske vijesti 20.00 Vojničina, igrani film 05.05 - Strast, telenovela 08.35 Krava i pilić, 12.30 - Strast, telenovela 23.25 - Združena braća, serija 22.20 Grozna cura, igrani film crtana serija 13.20 - Potrošački kod 23.25 - Združena braća, serija 00.00 Vojska tame, igrani film 09.00 SpužvaBob Skockani, 13.55 - Prizma, multinacionalni 00.15 - Montreal: 01.40 Kunolovac, kviz crtana serija magazin Kvalifikacijski trening 03.35 Stander,film, akcijski (R) 09.25 Sam svoj majstor, 14.40 - Duhovni izazovi F1 za Veliku nagradu 08.05 - Najava programa humoristična serija 15.05 - Velegradnja: Kanade, snimka NEDJELJA 08.10 - Neustrašiva Kim, 09.50 Korak po korak, Nizozemski Sjevernomorski 01.25 - Zvjezdane staze: Nova 8.6.2008. crtana serija humoristična serija (R) zid, dokumentarna serija generacija 5., serija 08.35 - MI high, serija za 10.20 Puna kuća, 16.00 - Vijesti 02.10 - Zvjezdane staze: Nova djecu i mlade humoristična serija (R) 16.15 - Svirci moji, zabavno- generacija 5., serija 09.00 - Žutokljunac 10.45 Malcolm u sredini, glazbena emisija (zadnja!) 02.55 - Zvjezdane staze: Nova 10.00 - Prijenos sjednica humoristična serija (R) 16.45 - Sumorna kuća, serija generacija 5., serija 07.40 - Najava programa Hrvatskog sabora 11.10 Dadilja, 17.40 - Praskozorje, serija 03.40 - Zvjezdane staze: Nova 08.00 - Vijesti 13.35 - Waterloo Road 1., serija humoristična serija (R) 18.35 - TV Bingo show generacija 5., serija 08.10 - Koncert klasične glazbe 14.25 - Na rubu znanosti: 11.40 Rat u kući, 19.15 - Loto 7/39 04.25 - Zvjezdane staze: Nova 09.05 - Prirodni svijet: Sjeverni Ikone polja humoristična serija (R) 19.30 - Dnevnik generacija 5., serija medvjedi i grizliji - 15.30 - Prijatelji 6., 12.10 Vijesti 20.15 - Zlatne godine, serija Medvjedi na vrhu svijeta, humoristična serija 12.15 Večera za 5, 21.25 - Opaki igrači, film dokumentarna serija 15.50 - Humoristična serija lifestyle emisija (R) 23.15 - Vijesti 10.00 - Vijesti 16.15 - Zvjezdane staze: Nova 12.45 Exploziv, magazin (R) 23.35 - Filmski klub: Čast 10.20 - Miss Marple 3., serija generacija 5., serija 13.00 Ne daj se, Nina!, Prizzija, američki film 06.25 Šaljivi kućni video 12.00 - Dnevnik 17.05 - McLeodove kćeri 5., humorna drama (R) 01.40 - Filmski maraton: Žena 06.50 Power Rangers Mystic 12.30 - Plodovi zemlje serija 13.25 Za istim stolom, pod ucjenom, film Force, crtana serija 13.25 - Split: More 18.45 - Vijesti na Drugom dramska serija

46 6. lipnja 2008. TV Program HrvatskaRIJEČ

14.00 - Nedjeljom u dva 23.20 - Sportske vijesti 23.00 Kunolovac, kviz 14.05 - Na rubu znanosti: 07.00 Krava i pilić 15.10 - Mir i dobro 23.25 - Montreal: Formula 1 za 00.00 Noć pokera, show Tajanstvena morska 07.25 SpužvaBob Skockani 15.45 - Lijepom našom: Veliku nagradu Kanade, 00.55 Grozna cura, igrani film, stvorenja 07.50 Kunolovac, kviz Kraljevica (2/2) snimka komedija (R) 15.10 - Prijatelji 6., serija 08.50 Sam svoj majstor, 16.35 - Vijesti 01.20 - TV raspored PONEDJELJAK 15.30 - Dva i pol muškarca 3., humoristična serija 16.50 - Otkad si otišla 1., serija humoristična serija 09.20 Korak po korak, 17.25 - Tri muškarca i mala 9.6.2008. 15.55 - Zvjezdane staze: Nova humoristična serija (R) dama, američki film generacija 5., serija 09.45 Puna kuća, 19.05 - Crtani film 16.45 - Volim nogomet - humoristična serija (R) 19.15 - Loto 6/45 06.10 Šaljivi kućni video EURO 2008. 10.15 Malcolm u sredini, 19.30 - Dnevnik 06.35 Power rangers Mystic 17.50 - Zürich: EURO 2008.: humoristična serija (R) 19.57 - EURO 2008. Force, crtana serija 06.40 - Najava programa Rumunjska - Francuska, 10.40 Dadilja, 20.15 - Zlatne godine, serija 07.00 Tomica i prijatelji 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 1. poluvrijeme humoristična serija (R) 21.20 - Stipe u gostima, serija 07.25 Winx, crtana serija 07.05 - Vijesti 18.55 - Zürich: EURO 2008.: 11.05 Rat u kući, 22.05 - Gradska vijećnica, film 08.15 Automotiv, auto moto 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska Rumunjska - Francuska, humoristična serija (R) 23.55 - Vijesti magazin 07.35 - Vijesti 2. poluvrijeme 11.35 Vijesti 00.15 - Ciklus europskog filma: 08.45 U sedmom nebu, serija 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 19.50 - Volim nogomet - 11.45 Večera za 5, Pokvareni policajci, 09.40 South Beach, serija 09.05 - Ponos Ratkajevih, serija EURO 2008. lifestyle emisija (R) francuski film 10.40 Smallville, serija 10.00 - Vijesti 20.35 - Bern: EURO 2008.: 12.15 Exkluziv, magazin 01.55 - Sestre 2., serija 11.40 Čarobnice, serija 10.15 - Zemlje-ljudi-pustolovine: Nizozemska - Italija, 12.55 K.T.2 – Pravda na 02.40 - Sestre 2., serija 12.40 Kućanice iz visokog Najljepši tajlandski 1. poluvrijeme zadatku, serija (R) 03.25 - Reprizni program društva, serija otoci, zaljev Phang Nga 21.45 - Bern: EURO 2008.: 13.25 Za istim stolom, serija 03.45 - Prirodni svijet: Sjeverni 13.10 Kod Ane, - dokumentarna serija Nizozemska - Italija, 14.20 Magnum, akcijska serija medvjedi i grizliji - kulinarski show 11.10 - Oprah show 2. poluvrijeme 15.15 Cobra 11, serija Medvjedi na vrhu svijeta, 13.50 Kraljevski klub, film 12.00 - Dnevnik 22.35 - Volim nogomet - 16.10 Korak po korak, dokumentarna serija 15.30 Ernest na kampiranju, 12.30 - Strast, telenovela EURO 2008. humoristična serija 04.35 - Lijepom našom: igrani film 13.20 - Domaća dramska serija 23.20 - Vijesti na Drugom 16.35 Puna kuća, Kraljevica (2/2) 17.05 Vijesti - antologija: Mačak pod 23.35 - Združena braća, serija humoristična serija 05.20 - Plodovi zemlje 17.10 Kvragu i ljubav, film šljemom 00.45 - Zločinački umovi 2. 17.05 Malcolm u sredini, 06.10 - Split: More 19.15 Dnevnik Nove TV 14.15 - Fotografija u Hrvatskoj 01.25 - TV raspored humoristična serija 20.00 Nad lipom 35, show 14.30 - Vijesti 17.30 Dadilja, 21.10 Niti vidim, niti čujem, 14.45 - Ubojstvo, humoristična serija igrani film napisala je - serija 18.00 Rat u kući, 23.00 Red Carpet, 15.35 - Normalan život - emisija humoristična serija 07.15 - Najava programa showbiz magazin 16.25 - Hrvatska uživo - Vijesti 07.00 Inspektor Gadget i 18.30 Vijesti 07.20 - Lilo i Stitch 00.20 Svi mrze Chrisa, serija 16.30 - Hrvatska uživo pomoćnici, crtana serija 18.55 Exploziv, magazin 07.45 - Lilo i Stitch 00.50 Vodič za muškarce, film 17.45 - Luda kuća 1., TV serija 07.20 Jagodica Bobica 19.05 Večera za 5, 08.15 - Dinosapien, serija 02.20 Zatvaranje pruge, film 18.30 - Ponos Ratkajevih, serija 08.10 Yu-Gi-Oh GX lifestyle emisija 08.45 - Venus et Apollon, serija 04.10 Red Carpet, 19.30 - Dnevnik 08.35 Šaljivi kućni video 19.35 K.T.2 – Pravda na 09.15 - Dječje filmsko jutro: showbiz magazin 20.15 - Čarolija, serija 09.00 Nova lova zadatku, serija Operacija Barbarossa, 05.20 Svi mrze Chrisa, serija 21.10 - Prava Diana, 11.00 Ružna ljepotica, serija 20.00 CSI, serija serija 05.45 Kraj programa dokumentarni film 11.50 Naša mala klinika, serija 20:55 Osveta ninje, igrani film 09.50 - Biblija 22.00 - Vijesti 12.40 Zauvijek susjedi, serija 22.35 Izravni udar, igrani film 10.00 - Zagreb: Međimursko 22.20 - Otvoreno 13.15 Vijesti 00.25 Vijesti proščenje, prijenos 23.05 - Poslovne vijesti 13.30 Naši najbolji dani, serija 00.40 Kunolovac, kviz 11.15 - Hrvatska kulturna baština 23.20 - Magija, američki film 14.20 Niti vidim niti čujem, 11.35 - Parlaonica 05.55 Ritam srca, serija (R) 01.00 - Sestre 2., serija igrani film UTORAK 12.35 - Mijenjam svijet 06.20 Blizanke, serija 01.45 - Sestre 2., serija 16.10 Kralj Queensa, serija 10.6.2008. 13.05 - Slikovnica 06.40 Ulica Sezam 02.30 - Reprizni program 16.35 Cosby show, serija 13.35 - Savršena katastrofa, 07.40 Di-gata, crtana serija (R) 03.35 - Prava Diana, 17.05 Svi vole Raymonda dokumentarna serija 08.05 Vojničina, igrani film, dokumentarni film 17.30 Vijesti 14.30 - Filmski klasici: Priča o akcijski (R) 04.20 - Oprah show (985.) 17.40 Naša mala klinika, serija Glenu Milleru, film 10.20 Nadreality show (R) 05.05 - Strast, telenovela 18.30 Zauvijek susjedi, serija 06.40 - Najava programa 16.30 - Volim nogomet - 11.30 Bibin svijet, serija (R) 05.50 - Normalan život - emisija 19.15 Dnevnik Nove TV 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska EURO 2008. 12.05 Koledžicom po svijetu, 19.50 10 do 8, 07.35 - Vijesti 17.50 - Beč: EURO 2008.: zabavna emisija (R) informativna emisija 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska Austrija - Hrvatska, 13.25 Vijesti 20.00 Izgubljena u noći, film 09.05 - Ponos Ratkajevih, serija 1. poluvrijeme 13.30 Neprijateljski rudnik, 21.40 Zakon brojeva, serija 10.00 - Vijesti 18.55 - Beč: EURO 2008.: igrani film, znanstveno- 07.00 - TV vodič 22.40 Heroji, serija 10.15 - Zemlje-ljudi-pustolovine: Austrija - Hrvatska, fantastični 08.00 - Silvester i Čiči 23.35 Vijesti Otoci: Malta - Ondje 2. poluvrijeme 15:10 Opsada u školi, igrani 08.20 - Neustrašiva Kim 23.50 Navy CIS, serija gdje je Alah storgi 19.50 - Volim nogomet - film, akcijska komedija 08.45 - Školarci obavještajci, 01.35 Zakon brojeva, serija katolik, dok. serija EURO 2008. 17.05 Odred za čistoću, serija za djecu i mlade 02.20 Svemirski prag, serija 11.10 - Oprah show 20.35 - Klagenfurt: EURO 2008.: zabavna emisija 09.10 - Program za djecu 03.05 Granica bijega, film 12.00 - Dnevnik Njemačka - Poljska, 17.40 Exkluziv, magazin 09.40 - Žutokljunac 04.35 Kraj programa 12.30 - Strast, telenovela 1. poluvrijeme 18.30 Vijesti 10.10 - Veliki odmor - Otkrića i 13.20 - Domaća dramska serija 21.45 - Klagenfurt: EURO 2008.: 19.00 Salto, zabavna emisija dostignuća: Ugrožene - antologija: Mačak pod Njemačka - Poljska, 20.00 Zakon braće, životinje šljemom 2. poluvrijeme kriminalistička serija 11.00 - Sudac John Deed 4. 14.30 - Vijesti 22.35 - Volim nogomet - 20.55 Simone, igrani film, 12.30 - Tree Hill 3., serija 05.20 Magnum, serija (R) 14.45 - Ubojstvo, EURO 2008. komedija 13.15 - Waterloo Road 1. 06.10 Za istim stolom, (R) napisala je - serija

6. lipnja 2008. 47 HrvatskaRIJEČ TV Program

15.35 - City Folk: 07.20 Jagodica Bobica, serija 22:00 Kung Pow: Šaka svih 15.55 - Zvjezdane staze: Nova 10.20 Puna kuća, Hrvatska - Zagreb 08.10 Yu-Gi-Oh GX, serija šaka - najbolje od generacija 5., serija humoristična serija (R) 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti 08.35 Šaljivi kućni video najboljeg, igrani film, 16.45 - Volim nogomet - 10.45 Malcolm u sredini, 16.15 - Hrvatska uživo 09.00 Nova lova akcijska komedija EURO 2008. humoristična serija (R) 17.45 - Luda kuća 1., TV serija 11.00 Ružna ljepotica, serija 22:35 Šlampavi muževi, 17.50 - Geneva: EURO 2008.: 11.10 Dadilja, 18.30 - Ponos Ratkajevih, serija 11.50 Naša mala klinika, serija igrani film, komedija Češka - Portugal, humoristična serija (R) 19.30 - Dnevnik 12.45 Zauvijek susjedi, serija 00.10 Vijesti 1. poluvrijeme 11.40 Rat u kući, 20.15 - Čarolija, serija 13.25 Vijesti 00.25 Kunolovac, kviz 18.55 - Geneva: EURO 2008.: humoristična serija (R) 21.10 - Dobre namjere, serija 13.40 Naši najbolji dani, serija Češka - Portugal, 12.10 Vijesti 22.00 - Vijesti 14.30 Izgubljena u noći, film SRIJEDA 2. poluvrijeme 12.15 Večera za 5, 22.20 - Otvoreno 16.05 Kralj Queensa, serija 11.6.2008. 19.50 - Volim nogomet - lifestyle emisija (R) 23.05 - Poslovne vijesti 16.35 Cosby show, serija EURO 2008. 12.45 Exploziv, magazin (R) 23.20 - Romeo mora umrijeti, 17.05 Svi vole Raymonda 20.35 - Basel: EURO 2008.: 13.00 K.T.2 – Pravda na američki film 17.30 Vijesti Švicarska - Turska, zadatku, serija (R) 01.10 - Sestre 2., serija 17.40 Naša mala klinika, serija 1. poluvrijeme 13.25 Za istim stolom, serija 01.55 - Sestre 2., serija 18.30 Zauvijek susjedi, serija 06.40 - Najava programa 21.45 - Basel: EURO 2008.: 14.20 Magnum, akcijska serija 02.40 - Reprizni program 19.15 Dnevnik Nove TV 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska Švicarska - Turska, 15.15 Cobra 11, serija 03.50 - City Folk: 19.50 10 do 8, 07.05 - Vijesti 2. poluvrijeme 16.10 Korak po korak, Hrvatska - Zagreb informativna emisija 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 22.35 - Volim nogomet - humoristična serija 04.20 - Oprah show 20.00 Farmeri, specijalna emisija 09.05 - Ponos Ratkajevih, serija EURO 2008. 16.35 Puna kuća, 05.05 - Strast, telenovela 21.00 Smetalo, igrani film 10.00 - Vijesti 23.20 - Vijesti na Drugom humoristična serija 05.50 - Domaća dokumentarna 22.40 Pod nož, serija 10.15 - Zemlje-ljudi-pustolovine: 23.35 - Združena braća (Band 17.05 Malcolm u sredini, serija - putopis 23.40 Vijesti Palma - Lijepi otok, of Brothers), serija humoristična serija 23.55 Navy CIS, serija dokumentarna serija 00.35 - Zločinački umovi 2. 17.30 Dadilja, 01.40 Heroji, serija 11.10 - Oprah show humoristična serija 02.25 Svemirski prag, serija 12.00 - Dnevnik 18.00 Rat u kući, 03.10 Drž‘te lopova, igrani film 12.30 - Strast, telenovela humoristična serija 08.00 - Silvester i Čiči 04.55 Kraj programa 13.20 - Domaća dramska serija 18.30 Vijesti 08.20 - Neustrašiva Kim - antologija: Mačak 07.00 Inspektor Gadget i 18.55 Exploziv, magazin 08.45 - Školarci obavještajci pod šljemom pomoćnici, crtana serija 19.05 Večera za 5, 09.10 - Program za djecu 14.30 - Vijesti 07.20 Jagodica Bobica lifestyle emisija 09.25 - Žutokljunac 14.45 - Ubojstvo, 08.10 Yu-Gi-Oh GX 19.35 Ne daj se, Nina!, 09.55 - Veliki odmor - 05.55 Magnum, serija (R) napisala je - serija 08.35 Šaljivi kućni video humorna drama Knjigovežnica: Knjige 06.45 Za istim stolom, (R) 15.35 - City Folk: 09.00 Nova lova 20.00 CSI: New York, i knjižnice 07.35 Krava i pilić Portugal - Lisabon 11.00 Ružna ljepotica, serija kriminalistička serija 10.45 - Conagher, film 08.00 SpužvaBob Skockani 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti 11.50 Naša mala klinika, serija 20.55 Zaboravljeni slučaj, 12.30 - Tree Hill 3., serija 08.25 Kunolovac, kviz 16.15 - Hrvatska uživo 12.45 Zauvijek susjedi, serija kriminalistička serija 13.15 - Waterloo Road 1., serija 09.25 Sam svoj majstor, serija 17.45 - Luda kuća 1., TV serija 13.25 Vijesti 21.55 Ženski klan, 14.05 - Na rubu znanosti: 09.50 Korak po korak, (R) 18.25 - Ponos Ratkajevih, serija 13.40 Naši najbolji dani, serija kriminalistička serija Megalitska kultura 10.20 Puna kuća, serija (R) 19.15 - Loto 7/39 14.30 Smetalo, igrani film 22.50 Reži me, dramska serija 15.10 - Prijatelji 6., serija 10.45 Malcolm u sredini, (R) 19.30 - Dnevnik 16.05 Kralj Queensa, serija 23.55 Vijesti 15.30 - Dva i pol muškarca 3. 11.10 Dadilja, serija (R) 20.15 - Čarolija, serija 16.35 Cosby show, serija 00.10 Noć pokera, show 15.55 - Zvjezdane staze: Nova 11.40 Rat u kući, serija (R) 21.10 - Piramida 17.05 Svi vole Raymonda 01.10 Kunolovac, kviz generacija 5., serija 12.10 Vijesti 22.15 - Vijesti 17.30 Vijesti ^ETVRTAK 16.45 - Volim nogomet - 12.15 Večera za 5, 22.35 - Otvoreno 17.40 Naša mala klinika, serija EURO 2008. lifestyle emisija (R) 23.20 - Poslovne vijesti 18.30 Zauvijek susjedi, serija 12.6.2008. 17.50 - Innsbruck: EURO 2008.: 12.45 Exploziv, magazin (R) 23.35 - Čuvari zakona, film 19.15 Dnevnik Nove TV Španjolska - Rusija, 13.00 K.T.2 – Pravda na 01.40 - Sestre 2., serija 19.50 10 do 8, 1. poluvrijeme zadatku, serija (R) 02.25 - Sestre 2., serija informativna emisija 18.55 - Innsbruck: EURO 2008.: 13.25 Za istim stolom, serija 03.10 - Prekid programa zbog 20.00 Večernja škola - EU Španjolska - Rusija, 14.20 Magnum, akcijska serija redovnog održavanja 21.00 Lud, zbunjen, normalan, 06.40 - Najava programa 2. poluvrijeme 15.15 Cobra 11, odašiljača serija 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 19.50 - Volim nogomet - kriminalistička serija 05.05 - Strast, telenovela 21.35 Crna kiša, igrani film 07.05 - Vijesti EURO 2008. 16.10 Korak po korak, 05.50 - Domaća dokumentarna 23.50 Vijesti 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 20.35 - Salzburg: EURO 2008.: humoristična serija serija - putopis 00.05 Navy CIS, serija 07.35 - Vijesti Grčka - Švedska, 16.35 Puna kuća, 01.50 Svemirski prag, serija 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 1. poluvrijeme humoristična serija 02.35 Vođa, igrani film 09.05 - Ponos Ratkajevih, serija 21.45 - Salzburg: EURO 2008.: 17.05 Malcolm u sredini, 04.25 Kraj programa 10.00 - Vijesti Grčka - Švedska, humoristična serija 10.15 - Zemlje-ljudi-pustolovine: 2. poluvrijeme 17.30 Dadilja, s08.00 - Silvester i Čiči U Venecijskoj laguni 22.35 - Volim nogomet - humoristična serija 08.10 - Neustrašiva Kim - Burano i Torcello, EURO 2008. 18.00 Rat u kući, 08.35 - Školarci obavještajci, dokumentarna serija 23.20 - Vijesti na Drugom humoristična serija serija za djecu i mlade 05.55 Magnum, serija (R) 11.10 - Oprah show 23.35 - Združena braća (Band 18.30 Vijesti 09.00 - Program za djecu 06.45 Za istim stolom, 12.00 - Dnevnik of Brothers), serija 18.55 Exploziv, magazin 09.30 - Žutokljunac dramska serija (R) 12.30 - Strast, telenovela 00.40 - Zločinački umovi 2. 19.05 Večera za 5, 10.00 - Prijenos sjednica 07.35 Krava i pilić 13.20 - Domaća dramska serija lifestyle emisija Hrvatskog sabora 08.00 SpužvaBob Skockani - antologija: Mačak 19.35 K.T.2 – Pravda na 13.35 - Waterloo Road 1., serija 08.25 Kunolovac, kviz pod šljemom zadatku, serija 14.30 - Direkt 09.25 Sam svoj majstor, 14.30 - Vijesti 20.00 Koledžicom po svijetu, 15.05 - Prijatelji 6., serija humoristična serija 14.45 - Ubojstvo, 07.00 Inspektor Gadget i zabavna emisija 15.25 - Dva i pol muškarca 3., 09.50 Korak po korak, napisala je - serija pomoćnici, serija 21.15 Bibin svijet, serija humoristična serija humoristična serija (R) 15.35 - City Folk: Beograd

48 6. lipnja 2008. TV Program HrvatskaRIJEČ

16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti 11.50 Naša mala klinika, serija GLAS DOMOVINE 16.15 - Hrvatska uživo 12.40 Zauvijek susjedi, serija Emisija o hrvatskim manjinama i iseljeništvu »Glas domovine«, emitira se petkom na programu 17.45 - Luda kuća 1., TV serija 13.15 Vijesti HRT1, u terminu od 14 i 45 sati. 18.30 - Ponos Ratkajevih, serija 13.30 Naši najbolji dani 19.30 - Dnevnik 14.20 Ulica nade, igrani film 20.15 - Čarolija, serija 16.05 Kralj Queensa, serija ZVUCI BAČKE RAVNICE 21.10 - Kratki susreti 16.35 Cosby show, serija Emisija na hrvatskom jeziku »Zvuci bačke ravnice« emitira se četvrtkom u 19 sati, na valovima 21.45 - Znanstvene vijesti 17.05 Svi vole Raymonda Radio Bačke (99,1 MHz). 22.00 - Vijesti 17.30 Vijesti 22.20 - Otvoreno 17.40 Naša mala klinika, serija 23.20 - Dečki ne plaču, film 18.30 Zauvijek susjedi, serija HRVATSKA KRONIKA 01.15 - Sestre 2., serija 19.15 Dnevnik Nove TV Program o hrvatskoj nacionalnoj manjini u Mađarskoj na hrvatskom jeziku uz mađarski prijevod 02.00 - Sestre 2., serija 19.50 10 do 8, emitira se srijedom s početkom u 12 i 30 sati na programu MTV 1. 02.45 - Fotografija u Hrvatskoj informativna emisija 03.20 - Kratki susreti 20.00 Istraga, PROGRAM NA HRVATSKOM JEZIKU RADIO SUBOTICE 03.50 - City Folk: Beograd kriminalistički magazin 04.20 - Oprah show 21.40 Provjereno, PROGRAMSKA SHEMA ZA RADNE DANE: 05.05 - Strast, telenovela informativni magazin 05.50 - Domaća dokumentarna 22.35 Sekunde do katastrofe, 18,00 – 19,00 serija - putopis serija • Najava programa 23.30 Vijesti • Večernji dnevnik 23.45 Navy CIS, serija • 'Bolja Srbija' 01.25 Uništeni snovi, film 02.55 Provjereno, • Agencijske vijesti iz zemlje 07.45 - Najava programa informativni magazin • Agencijske vijesti iz RH 07.50 - Silvester i Čiči 06.40 Kraj programa • Kronologija 08.10 - Crtana serija • Jezični savjetnik 'Govorimo hrvatski' 104, 4 Mhz 08.35 - Školarci obavještajci, 19,00 - 19,30 serija za djecu i mlade • Poetski predah 09.00 - Program za djecu 09.30 - Žutokljunac 05.55 Magnum, serija (R) • 'Popularne melodije' – zabavna glazba (ponedjeljkom) 10.00 - Prijenos sjednica 06.45 Za istim stolom, (R) • 'Na valovima hrvatske glazbene tradicije' – narodna glazba (utorkom) Hrvatskog sabora 07.35 Krava i pilić • 'Veliki majstori glazbe' – ozbiljna glazba (srijedom) 13.35 - Ružna Betty, serija 08.00 SpužvaBob Skockani • 'Rock vremeplov' (četvrtkom) 14.15 - Direkt 08.25 Kunolovac, kviz • 'Minute za jazz' (petkom) 14.45 - Prijatelji 6., serija 09.25 Sam svoj majstor, serija 19,30 – 20,00 15.05 - Dva i pol muškarca 3., 09.50 Korak po korak, humoristična serija humoristična serija (R) • 'Europa danas i sutra' – magazina Radija Deutsche Welle (ponedjeljkom) 15.35 - Zvjezdane staze: Nova 10.20 Puna kuća, serija (R) • 'Kulturna povijest' (utorkom) generacija 5., serija 10.45 Malcolm u sredini, (R) • 'Putokazi' (srijedom) 16.30 - Volim nogomet - 11.10 Dadilja, serija (R) • 'Iz hrvatske književne baštine' (četvrtkom) EURO 2008. 11.40 Rat u kući, serija (R) • 'Tjedni vodič' (petkom) 17.50 - Klagenfurt: Hrvatska - 12.10 Vijesti 20,00 - 20,30 Njemačka, 1. poluvrijeme 12.15 Večera za 5, 18.55 - Klagenfurt: Hrvatska - lifestyle emisija (R) • 'Aktualije' (ponedjeljkom) Njemačka, 2. poluvrijeme 12.45 Exploziv, magazin (R) • 'Gospodarski magazin' (utorkom) 19.50 - Volim nogomet - 13.00 K.T.2 – Pravda na • 'Otvoreni studio' (srijedom) EURO 2008. zadatku, serija (R) • 'Kultur cafe' – magazin Radija Deutsche Welle (četvrtkom) 20.35 - Beč: EURO 2008.: 13.25 Za istim stolom, serija • 'U društvu s mladima' (petkom) Austrija - Poljska, 14.20 Magnum, akcijska serija 20,30 - 21,00 1. poluvrijeme 15.15 Cobra 11, serija • Narodna glazba, izvanredne emisije (specijali, reportaže) 21.45 - Beč: EURO 2008.: 16.10 Korak po korak, serija Austrija - Poljska, 16.35 Puna kuća, serija • Blic vijesti i odjava programa 2. poluvrijeme 17.05 Malcolm u sredini, serija PROGRAMSKA SHEMA ZA DANE VIKENDA: 22.35 - Volim nogomet - 17.30 Dadilja, serija EURO 2008. 18.00 Rat u kući, serija Subota 23.20 - Vijesti na Drugom 18.30 Vijesti • 18,00 Najava programa, Vijesti dana, Kronologija, zabavna glazba 23.35 - Združena braća (Band 18.55 Exploziv, magazin • 19,00 'Vjerska emisija', duhovna glazba of Brothers), serija 19.05 Večera za 5, 00.45 - Zločinački umovi 2. lifestyle emisija • 20,00 'Razgovor s povodom', narodna glazba 01.25 - TV raspored 19.40 K.T.2 – Pravda na • 20,55 Odjava programa zadatku, serija Nedjelja 20.00 Nadreality show • 18,00 Najava programa, Vijesti dana 21.10 Uvod u anatomiju, • 18,10 'Nedjeljni mozaik' (Kronologija, 'Čovjekov svijet' – magazin Radija Deutsche dramska serija Welle, moda) 07.00 Inspektor Gadget i (dvije epizode) pomoćnici, crtana serija 23:00 Trava, humorna dramska • 19,30 'Priča za laku noć' – dječja emisija 07.20 Jagodica Bobica serija (dvije epizode) • 20,00 'Ljudi nizine' 08.10 Yu-Gi-Oh GX 00.25 Vijesti • 20,30 Narodna glazba 08.35 Šaljivi kućni video 00.40 Nestali, • 20,55 Odjava programa 09.00 Nova lova kriminalistička serija 11.00 Ružna ljepotica, serija 01.25 Kunolovac, kviz

6. lipnja 2008. 49 HrvatskaRIJEČ PP Mali oglasi Prodajem 3s stan, stara gradnja, ekstra lokacija, pogodan i za uredske prostorije, 115 m2. Nama je dovoljno Prodajem tri lanca zemlje prve klase, u Telefon: 024 / 526 – 243 Šandorskom ataru kod »Agrokombinata«. Anica Lulić, Subotica, Aleja M. Tita 26/V. da znate za nas... Tel.: 024/ 522 – 677 Izdajem namještenu sobu na Radijalcu uče- Tražim 1 kuhara/icu (kvalifikacija nije nici/ku ili studentici/u, s CG, s upotrebom uvjet) odnosno osobu voljnu pripremati jed- kuhinje i kupaonice, za nepušače. FUNERO nostavna jela + 1 osobu za pomoć u kuhinji Tel: 024/ 558 – 227 ili 063/ 597 – 021 + 1 konobara/icu za sezonski posao dubro- Privatno pogrebno poduzeće vačkom području. Hrvatsko državljanstvo Ing. elektrotehnike daje sate fizike i mate- uvjet. Vozačka dozvola, služenje stranim matike učenicima osnovnih i srednjih škola. - Subotica, Karađorđev put 2, jezikom, međusobno poznavanje zainteresi- Telefoni: 064/ 292 – 1043 ili 024/ 524 – 701 ranih poželjno. Stan i hrana osigurani. Radno vrijeme i plaća po dogovoru. telefon (danonoćno): (024) 55-44-33 Izdajem namještenu sobu s kuhinjom i kupa- Za više informacija o objektu možete posje- onicom za učenicu ili radnicu, isključivo titi www.villamarin.hr - Raspored sprovoda i umrlice na Internetu: Kontakt telefon +385/ 99/ 3151 – 100 nepušača, blizu Medicinske škole, KTC-a i IDEA-e. Centralno grijanje i kablovska TV. www.funero.co.yu Izdajem apartmane na najljepšem dijelu Telefon: 024/ 566 – 898 Čiova, Trogir, Hrvatska. Tel.: 063/ 7161 – 760 ili +385/ 91/ 5823 – 775 Hitno potrebno 10 konobara na otoku Cresu. e-mail: [email protected] Potrebno je imati hrvatsku putovnicu. Izdajem objekt, skladište na čantavirskom Starosna granica je do 35 godina. Mogućnost odloženog plaćanja putu, idealna lokacija oko 100 m2. Javiti se na telefon: 063/ 110 – 7751. Tel: 024/ 530 – 107 ili 064/ 261 – 8022 Prodajem tijekom cijele godine šarplanince, Prodajem crpku – dvoklipnu 30 atm i prikoli- štenad šampionskog podrijetla i odrasle ženke cu za moto-kultivator »IMT-506-DELUXE« i mužjake izuzetnog izgleda i karaktera. i peć »KREKA VESO« 12T. Informacije od Karan. Tel: 025/ 830 – 475 i 063/ 717 – 4888. 17 sati na broj telefona 022 / 591 – 264. Prodajem staru kuću u Čačincima kod Prodajem staru kuću u Cabuni kod Virovitice (Hrvatska), zemlju za malu indu- Slavonske Orahovice, pet jutara zemlje i jedno striju i šumu. jutro šume kod Voćina (sve u Hrvatskoj), ili Zvati na telefon: +385/ 33 / 673 – 076 sve to mijenjamo za Vojvodinu (Irig, Ruma, i 063/ 766 – 8808. Boris Srijemska Kamenica...). Zvati na telefon: 063/ 714 – 6545 Prodaje se očuvana ležeća kada, umivaonik ili +385/ 33/ 673 – 076. sa slavinom, toalet školjka s poklopcem, velika plafonjerka i tegle za med. Prenoćište na Paliću. Dvokrevetne sobe sa Cijena po dogovoru. Zvati na 064 / 587 zasebnom kupaonicom. Kanjiški put 58/b – 9790 Tel 024 754 – 543 Besplatni mali oglasi uz kupon iz »Hrvatske riječi«

Poštovani čitatelji našeg i vašeg tjednika, I dalje nastavljamo objavljivati rubrike malih oglasa u kojoj ćete moći objavljivati sve ono što želite prodati, mijenjati, kupiti ili darovati. Jedini uvjet za objavu vašeg malog oglasa je priloženi kupon koji ćemo objavljivati u svakom broju »Hrvatske riječi«. Duljina malog oglasa ne smije prelaziti više od 30 riječi. Uredništvo

SUBOTICA-TRANS obavještava cijenjene putnike na međunarodnoj autobusnoj liniji, Subotica – Zagreb, važe cijene prijevoza s nizom pogodnosti: - djeca do 6 godina voze se besplatno - djeca od 6 do 12 godina imaju popust 50% (cijena povratne karte iznosi 1.225 din.) - studenti uz prikaz studentske legitimacije (koja se dobiva na autobusnoj stanici) uživaju popust od 20% (povratna karta je 3.332 din., a u jednom smjeru 1.960 din.) POPUSTI VAŽE ISKLJUČIVO ZA IZRAVNU LINIJU OD SUBOTICE DO ZAGREBA U OBA SMJERA I VAŽE 30 DANA. VA[ SUBOTICA-TRANS

50 6. lipnja 2008.