Dijalog 1-2-2018-1-Stampa.Pdf (1.335Mb)
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
DIJALOG 1-2, 2018. Hidajet Repovac Časopis za filozofiju i društvenu teoriju Ivan Šijaković Miodrag Živanović Izdavači: Bernard Harbaš Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Tehnička sekretarka: Bistrik 7, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Belinda Milanović telefon: +387 33 560 700, +387 560 722 e-mail: [email protected] fax: +387 33 560 703 e-mail: [email protected] Lektura: web: www.anubih.ba Zenaida Karavdić Međunarodni centar za mir, Sarajevo Korektura: Titova 9a/V, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Belinda Milanović telefon: +387 62 031 594 Sabina Vejzagić fax: +387 33 207 948 Zenaida Karavdić e-mail: [email protected] web: www.sarajevskazima.ba DTP: Narcis Pozderac Urednici: Prof. dr. Slavo Kukić i prof. dr. Asim Mujkić Račun: ANUBiH 1610000010720063 Savjet Časopisa: Raiffeisen bank DD BiH, Sarajevo Ivan Cvitković Muris Čičić Za izdavače: Nerzuk Ćurak Miloš Trifković Esad Duraković Ibrahim Spahić Muhamed Filipović Dževad Juzbašić Tiraž: Hanifa Kapidžić Osmanagić 200 Emina Kečo Isaković Tvrtko Kulenović Štampa: Zdenko Lešić Dobra knjiga Sarajevo Juraj Martinović Zlatiborka Popov Momčinović Adila Pašalić Kreso Mirko Pejanović Vladimir Premec Ibrahim Spahić Abdulah Šarčević Miloš Trifković Redakcija: Dževad Karahasan Miodrag Simović Jasna Bakšić Muftić Predrag Finci Jasmina Husanović Sadržaj Predgovor................................................ 5 Izet Beridan – Porodica i rat; Sociološko-demografski diskurs....... 7 Branko Morait – About the Subject and Method of the Development of the Republic of Macedonia Civil Code .................... 35 Miodrag N. Simović, Dragan Jovašević, Marina M. Simović – Pojam i elementi krivičnog djela u pravu Republike Srpske..... 47 Suzana Bubić – Istospolne zajednice u praksi Evropskog suda za ljudska prava . 74 Edin Rizvanović – Dejtonski ustav – temelji, ograničenja, mogućnosti . 83 Luka Domjanović – Zašto je ontologija i nakon Wittgensteina moguća . 105 Slavo Kukić – Prikaz knjige akademika Ivana Cvitkovića, Religija u raljama politike, ANUBiH, Sarajevo, 2019. 116 Sarina Bakić – Homage Hidajet Repovac, professor emeritus (1945–2018) . 119 DOI: 10.5644/DIJALOG.2018.1-2.01 Predgovor Istinsko nam je zadovoljstvo da znanstvenoj, ali i općoj javnosti možemo ponuditi novi broj Dijaloga – i novih šest znanstvenih i stručnih radova, jedan prikaz nove knjige i jedan homage čovjeku koji je zadužio bosanskohercego- vačku sociološku znanost. Vjerujemo da će pitanja koja ovaj broj problema- tizira zadovoljiti znatiželju njegovih čitatelja. A kako bismo svoje uvjerenje i potkrijepili, želimo podsjetiti na ono čemu su radovi ovog broja posvećeni. U originalnom znanstvenom radu Porodica i rat, Sociološko demografski diskurs, tako, Izet Beridan propituje posljedice koje je rat ostavio na bosansko- hercegovačku obitelj. Koja, kako i sam navodi, trpi ratne pogibije, ranjavanje i invaliditet svojih članova, materijalne i druge gubitke, koja je bila prisiljena na promjenu mjesta boravka i podnositi sve druge tegobe rata. Demografski gubitci bosanskohercegovačke obitelji u ratu i nakon njega, zbog poslijeratnih migracija, na što upućuju svi statistički podaci i oni koje u radu nudi autor, ostavili su duboki trag i na njezino i na stanje čitavoga bosanskohercegovač- kog društva. Originalni znanstveni rad, potom, potpisuje i Branko Morait. U radu About the Subject and Method of the Development of the Republic of Macedonia Civil Code autor se zalaže za kodifikaciju građanskog prava u Makedoniji koja podržava privatnopravnu prirodu građanskopravnih odnosa, distribuciju i odabir materije koja treba biti predmet regulacije unutar buduće kodifikacije i protivi se mehaničkom zbrajanju postojeće kodifikacije zbog koje su stvorene grane građanskog prava u obliku posebnih zakona o određenim građansko- pravnim odnosima. U radu Pojam i elementi krivičnog djela u pravu Republike Srpske, koji potpisuju Miodrag i Marina Simović te Dragan Jovašević, klasificiranom ta- kođer kao originalni znanstveni rad, moguće je pronaći informacije o pojmu kaznenog djela, elementima koji ga čine, uvjetima kažnjivosti te vrste djela, materijalnim elementima i radnjama kaznenog djela, društvenim opasnostima koje ta djela proizvode i slično. No, sve to je vezano za Republiku Srpsku te je i sam rad, sukladno tome, posvećen pojmu, elementima, karakteristikama i oblicima kaznenih djela u pravu ovog bosanskohercegovačkog entiteta. Suzana Bubić potpisuje stručni rad Istospolne zajednice u praksi Evrop- skog suda za ljudska prava, u kojem razmatra ulogu Evropskog suda za ljudska prava u procesu priznavanja istospolnih zajednica u nacionalnim zakonodav- stvima, stavove Suda zauzimane o pojedinim relevantnim pitanjima te mogu- 6 Dijalog će odluke Suda u ovoj oblasti u predmetima koji eventualno budu pokrenuti protiv BiH. Edin Rizvanović je autor preglednog rada Dejtonski ustav – temelji, ogra- ničenja, mogućnosti, u kojem polazi od toga da je u Daytonu potvrđen držav- nopravni kontinuitet BiH, Ustavom utvrđena institucionalna struktura i izvrše- na raspodjela nadležnosti itd. No, autor tvrdi i da je Dayton verificirao rezultate rata jer je njegov sadržaj odraz kompromisa velikih sila. No, usprkos tome on, Ustav posebice, pruža niz mogućnosti za unapređenje postojećeg stanja, bolju iskorištenost ustavnih odredbi, za unapređenje normativnih rješenja, jačanje temeljnih karika društvenog sistema itd. – dakako, pod uvjetom da se sve to promatra u kontekstu pridruživanja zemlje Evropskoj uniji, prihvaćanja njezi- ne pravne stečevine itd. Pregledni rad potpisuje i Luka Domjanović. U pitanju je rad Zašto je onto- logija i nakon Wittgensteina moguća, u kojem autor, suprotno Wittgensteinu, uz pomoć definicije smisla kao onog što upućuje na drugo, pokazuje kako i najopćiji pojmovi i stavovi mogu biti smisleni – i da besmislenost stavova teorijske filozofije ne može slijediti iz njihove općosti, već samo iz njihove eventualne tautologičnosti. Na koncu, u ovom broju se može pronaći i prikaz knjige akademika Ivana Cvitkovića Religija u raljama politike akademika Slave Kukića te Homage Hidajetu Repovcu (1945–2018) mlade profesorice Sarajevskog univerziteta Sarine Bakić. Želimo vam od sveg srca da u čitanju ovog broja Dijaloga uživate, ali i da vam ono bude motiv za osobnu suradnju u njemu. Urednici Izet Beridan* Originalni naučni rad DOI: 10.5644/DIJALOG.2018.1-2.02 Porodica i rat Sociološko-demografski diskurs Sažetak Porodica, kao osnovni oblik organiziranja i grupiranja ljudi, bez obzira na njeno pojmovno određenje, osnovna je reproduktivna ćelija društva, nacije, države. Svaka porodica u odnosu na uvjete rata transformira svoje funkcije i adaptira svoje funkcioniranje u odnosu na ratne teškoće. Porodica je osnovna društvena jedinica koja najdirektnije podnosi ratne gubitke, pogibiju, ranjava- nje i invaliditet svojih članova, materijalne i druge gubitke, što podrazumijeva i promjenu mjesta boravka (izbjeglice i raseljena lica). Bosanskohercegovačke porodice su svaka na svoj način podnijele gubitke i tegobe rata. Rat je ostavio dugotrajne posljedice na bosanskohercegovačko društvo i gotovo sve njegove porodice sve do sadašnjeg vremena (preko 20 godina poslije rata). Demografski gubici porodica, samim time i sva tri bosanskohercegovačka naroda, u ratu, ali i poslije rata, poslijeratne migracije, prema statističkim poda- cima, ostavili su duboki trag na bosanskohercegovačku porodicu i demograf- sko stanje porodice i društva, o čemu svjedoče različiti statistički pokazatelji. Ključne riječi: porodica, rat, žrtve rata, izbjeglice, raseljena lica, prisilno nestale osobe, migracije, demografski gubici Uvid u teorijska stajališta1 Stvaranje prvih državnih zajednica u ljudskoj historiji proizvelo je i usta- novljavanje normi ponašanja (pravnih i običajnih) primjerenih svakoj od njih. Jedna od prvih država o kojoj ima pisanih tragova jest Babilon, naročito iz vre- mena Hamurabija (Hammurabi). S aspekta njegovog zakonodavstva, zapažene su odredbe o nasljeđivanju vojnih dobara. Njihovo prenošenje s oca na sina imalo je za cilj očuvanje kontinuiteta obaveza (vojnih) u porodici. Zemljišni fond po toj osnovi nije mogao biti oduzet niti ga se moglo prodati. Ovakav odnos države prema porodici doprinosio je razvoju izrazito snažne vojne orga- nizacije i dugovječnosti carstva i njegovih zakona. ∗ Redovni profesor, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka, [email protected]. 1 Ovaj rad predstavlja ulomak iz obimnog višegodišnjeg autorovog teorijskog i empi- rijskog istraživanja o temi Porodica i rat. 8 Dijalog Učenje Zaratustre, zasnovano na idealizmu i apstraktnom filozofskom propovijedanju, predstavlja približavanje evropsko-grčkom načinu života u odnosu na azijsko. Stavljajući zakone istine ispred svega, on daje “prednost porodici u odnosu na nerađanje”, odnosno rađanje djece smatra “pohvalnom činjenicom” (Petrić, 1979: 62). U drevnoj Kini mnogi pisci su se bavili porodicom i populacionim pitanji- ma. Najznačajniji među njima je Konfučije, koji se, i pored poteškoća u ne- skladu između dobara i porasta stanovništva, kroz svoju populacionu doktrinu, zalagao za populacioni porast. U osnovi svakog religijskog učenja u pogledu nataliteta stoji teza “rađajte se i množite se, i napunite zemlju” te stoga učenja Zaratustre i Konfučija, bez obzira na različita vremena nastanka, zastupaju slična stanovišta. Dok s područja mimo Evrope sve do početka nove ere nema ozbiljnijih pisanih tragova i djela, osim pravno-normativnih, u kojima se izlažu opširni stavovi o porodici i društvu, dotle je razvoj filozofije i nauke u antičkoj Grč- koj podario značajne radove,