Na Temelju Članka 18. Stavka 2. Zakona O Lovstvu (Narodne Novine 140/05, 75/09, 14/14, 21/16-OUSRH, 41/16- OUSRH, 67/16-OUSRH I 62/17) I Članka 41

PRIJEDLOG

Na temelju članka 18. stavka 2. Zakona o lovstvu (Narodne novine 140/05, 75/09, 14/14, 21/16-OUSRH, 41/16- OUSRH, 67/16-OUSRH i 62/17) i članka 41. stavka 2. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16 i 2/18), Gradska skupština Grada Zagreba na prijedlog Komisije za ustanovljenje zajedničkih lovišta, na sjednici održanoj ______., donijela je

ODLUKU o ustanovljenju zajedničkih otvorenih lovišta

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se odlukom ustanovljuju zajednička otvorena lovišta (u daljnjem tekstu: lovišta) na području Grada Zagreba čije se površine u većem dijelu nalaze na području Grada Zagreba, a u manjem dijelu na području Zagrebačke županije. Ovom se odlukom određuje broj i naziv lovišta, granice lovišta, reljefni karakter i zemljopisni položaj lovišta, površina lovišta, vrste divljači koje obitavaju u lovištu, mjere sprečavanja štete od divljači i davanje lovišta u zakup.

II. LOVIŠTA

Članak 2.

Ustanovljuju se sljedeća lovišta:

1. XXI/101 – „JEŽDOVEC-STUPNIK” 2. XXI/102 – „BREZOVICA-KUPINEČKI KRALJEVEC” 3. XXI/103 – „SVETA KLARA” 4. XXI/104 – „DRAGONOŽEC” 5. XXI/105 – „ŽITNJAK” 6. XXI/106 – „SESVETSKI KRALJEVEC” 7. XXI/107 – „ŠAŠINOVEC” 8. XXI/108 – „BELOVAR-MORAVČE” 9. XXI/109 – „VUGROVEC” 10. XXI/110 – „ČUČERJE” 11. XXI/111 – „HORVATI” III. GRANICE LOVIŠTA

Članak 3.

1. XXI/101 – „JEŽDOVEC-STUPNIK“

Granice lovišta-opis: Lovište obuhvaća područje od petlje Lučko, zaobilaznice Zagreba, prema jugozapadu ide zapadnom ogradom autoceste Zagreb-Karlovac do nadvožnjaka sa cestom Goli Breg-Donji Stupnik, prelazi nadvožnjak i željezničku prugu Zagreb-Karlovac i od ograde istoimene autoceste skreće na zapad putem preko istoimene pruge, prelazi prugu i nastavlja putem koji vodi iz Demerja preko Dolenca cestom kroz Božiće i Donji Stupnik, zatim putem za Kravašćansko Selo, cestom kroz istoimeno selo, prelazi put za Gornji Stupnik, nastavlja rubom državne šume do ceste Gornji Stupnik-Rakov Potok preko kote 138.6 prelazi na cestu i nastavlja njome do križanja sa cestom za Samobor, mijenja smjer i skreće na sjeverozapad cestom Sv. Nedjelja-Kalinovica preko Kalinovice do kote 143.1, gdje na križanju sa cestom M. Gorica- Kerestinec opet mijenja smjer i nastavlja tom cestom prema Kerestincu do mosta i kanala uz istoimeni dvorac, dalje tim kanalom u smjeru do zaobilaznice Zagreb na Jankomirskom mostu, nastavlja prema istoku južnom ogradom zaobilaznice Zagreba do početne točke, petlje Lučko. Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

Reljefni karakter i zemljopisni položaj lovišta: Zajedničko otvoreno lovište broj: XXI/101 „JEŽDOVEC – STUPNIK“ je nizinskog tipa jer nadmorske visine ne prelaze 200 metara. Visina vrhova kreće se od 108 metara na južnom dijelu do 118 metara nadmorske visine na sjevernom dijelu. Uz staro korito Save nalazimo više depresija, močvara i starih jama tzv. „šoder graba“ kao ranije eksploatacije šljunka. Kod kišni godina i visokih vodostaja Save i njenih mrtvih rukavaca tlo bude poplavljeno jer se nalazi na izrazito nizinskom, zaravnjenom području, u riječnoj dolini Save sa karakterističnim reljefom

Površina lovišta: 2501 ha Vrste divljači: Glavne vrste divljači koje obitavaju u lovištu: srna obična, zec obični i fazan. Osim osim glavnih vrsta divljači u lovištima prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene vrste divljači: jazavac, kuna bjelica i lasica, šljuka bena i kokošica, divlji golubovi i grlice, crna liska, lisica, lasica mala, tvor, vrana siva, vrana gačac, čavka zlogodnjača, svraka, šojka kreštalica i divlja svinja.

Članak 4.

2. XXI/102 – „BREZOVICA-KUPINEČKI KRALJEVEC”

Granice lovišta-opis: Početna točka je nadvožnjak autoceste Zagreb-Karlovac u Gornjoj Zdenčini; od početne točke crta granice lovišta ide u smjeru istoka, cestom kroz mjesto Perković, kotu 125.4, kotu 126.9, mjesto Kožari, kotu 143 u mjestu Vrbanići kotu 149.6 lomi se u smjeru sjevera i prelazi na cestu za Maretiće prolazeći kotu 168 i mjesto Maretići; na izlasku iz mjesta Maretići prelazi na put uz kotu 184 (Mala Znoš), kotu 200, kotu 193 (Velika Znoš) do kote 195 na cesti Kupinečki Kraljevec-Bratina; od kote 195 nastavlja tom cestom u smjeru Kupinečkog Kraljevca kroz kotu 190, kotu 208 do kote 215 gdje se lomi i prelazi na šumski put pokraj Placa, kote 221 i kote 223 (Rešpetir), mijenja smjer prema sjeveru i preko Velikog brega nastavlja šumskim putem preko kote 190 do šumskog puta iz Brebernice prelazi na šumski put Debelo brdo-Veliki breg do mosta na potoku Kukeljnjak, prelazi s mosta sredinom vodotoka Kukeljnjak nizvodno do ušća u Lomnicu, nastavlja nizvodno sredinom kanala Lomnica do mosta na cesti Brezovica-Odranski Obrež, prelazi s potoka na cestu Botinec-Obrež i tom cestom dalje nastavlja do nadvožnjaka u Botincu, prelazi na južnu ogradu autoceste zaobilaznice Zagreba i nastavlja smjerom prema zapadu do petlje u Lučkom, gdje mijenja smjer prema jugozapadu i istočnom ogradom autoceste Zagreb-Karlovac dolazi na početnu točku, nadvožnjak u Gornjoj Zdenčini. Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

Reljefni karakter i zemljopisni položaj lovišta:

Lovište je nizinskog tipa, prostire se jugozapadno od Grada Zagreba.

Površina lovišta: 6278 ha

Vrste divljači: Glavne vrste divljači koje obitavaju u lovištu: srna obična, zec obični i fazan. Osim osim glavnih vrsta divljači u lovištima prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene vrste divljači: jazavac, kuna bjelica i lasica, šljuka bena i kokošica, divlji golubovi i grlice, crna liska, lisica, lasica mala, tvor, vrana siva, vrana gačac, čavka zlogodnjača, svraka, šojka kreštalica i divlja svinja.

Članak 5.

3. XXI/103 – „SVETA KLARA”

Granice lovišta-opis: Lovište obuhvaća područje od nadvožnjaka u Botincu na zaobilaznici Zagreb, odakle nastavlja cestom Botinec-Obrež do mosta na Lomnici i cesti Brezovica-Odranski Obrež i dalje ide uzvodno potokom Lomnica do ušća potoka Kukeljnjak u potok Lomnicu, zatim prelazi na potok Kukeljnjak i nastavlja koritom potoka Kukeljnjaka uzvodno do Popove šume i sjeverne granice državnog lovišta broj XXI/1 "Obreški lug", nastavlja tom granicom rubom državne šume uz predjele Popova šuma, Guzelin i Krčevine, te dolazi do potoka Bukovica na mjestu na kojem isti potok u svom toku izlazi iz državne šume, prelazi u potok Bukovica i nastavlja njime nizvodno, prelazi cestu Odranski Obrež i dalje ide tim potokom nizvodno do ušća u Lomnicu, prelazi preko kanala Lomnica i dalje nastavlja u smjeru sjeveroistoka uz rub državne šume, izlazi na kanal Sava-Odra, skreće koritom kanala nizvodno do mosta na cesti Hrašće-Lukavec, skreće prema sjeveru cestom za Hrašće, prelazi Staru Lomnicu i nastavlja dalje cestom prema Hrašću do kote 110.8, skreće cestom prema istoku za Donju Lomnicu do potoka Stara Lomnica, skreće cestom prema sjeveru za Hrašće, zaobilazi Hrašće, prelazi željezničku prugu Zagreb- Velika Gorica i skreće cestom preko Medvenke do južne ograde zaobilaznice Zagreb, mijenja smjer prema zapadu te južnom ogradom zaobilaznice Zagreba dolazi do početne točke, nadvožnjaka zaobilaznice Zagreba u Botincu. Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

Reljefni karakter i zemljopisni položaj lovišta: Zajedničko otvoreno lovište broj: XXI/103 „SVETA KLARA“ prostire se južno od Zagreba. Lovište je nizinskog tipa, te se nadmorska visina kreće od 110 do 126 metara. Nadmorska visina se povećava od sjevera prema jugu, a krakteriziraju je blago valovite mikrouzvisine i mikroudubine s izraženim manjim laganim padom terena u smjeru jugozapada prema sjeveroistoku. Teren je zaravnjena terasa, reljefa gotovo uravnjene diluvijalne terase. Rijeka Sava je u protekle dvije tisuće godina, uz sudjelovanje okolnih voda, naplavila čvrste čestice tla, koje su povisile aluvijalnu ravnicu za 1-2 metra. Ravnica je stoga bliža brežuljcima Vukomeričkih gorica u tzv. Priterasnom pojasu posve ravnog reljefa.

Površina lovišta: 3335 ha Vrste divljači: Glavne vrste divljači koje obitavaju u lovištu: srna obična, zec obični i fazan. Osim osim glavnih vrsta divljači u lovištima prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene vrste divljači: jazavac, kuna bjelica i lasica, šljuka bena i kokošica, divlji golubovi i grlice, crna liska, lisica, lasica mala, tvor, vrana siva, vrana gačac, čavka zlogodnjača, svraka, šojka kreštalica i divlja svinja.

Članak 6.

4. XXI/104 – „DRAGONOŽEC”

Granice lovišta-opis: Početna točka lovišta je križanje ceste Starjak-Brebernica na mostu preko vodotoka Kukeljnjak, crta granice odatle ide uzvodno koritom potoka Kukeljnjak do šumskog puta Debelo brdo-Veliki breg s kojeg prelazi na šumski put i ide dalje do puta iz Brebernice preko kote 190, odakle putem kroz Veliki breg do kote 223 Rešpetir, mijenja smjer i nastavlja šumskim putem prema jugoistoku uz kotu 201, kotu 149 do mjesta G. Trpuci, iz mjesta G. Trpuci nastavlja smjerom jugoistok do mjesta Lipnica, prolazi kroz mjesto Lipnica, zatim putem do kote 159 i Havdić sela cestom do puta za Bukovčak preko kote 204 u naselje Gornji Bukovčak i dalje cestom na Žužački grob do kote 243 i kapelice Majke Božje Lurdske, odavde crta granice skreće na sjever cestom u smjeru Peršinovca, kod kote 234 skreće prema Kohortovom bregu, prelazi na pritok potoka Pešćenjak i kod ušća pritoka prelazi šumsku prosjeku na putu mjesta Kostanjevec, kojim nastavlja do kote 185, pa preko kote 151 kroz mjesto Gudce cestom do mosta na Pešćenjaku i kote 132 do ceste iz Peršinovca, silazi sa ceste na put do Turopoljskog Markuševca, zatim skreće na sjever cestom kroz kote 137.1, 133.8 i 127.7 granicom državnog lovišta broj XXI/3 "Šiljakovačka Dubrava" i kod ceste za Pinturku skreće na jugozapad, granicom državnog lovišta broj XXI/1 "Obreški lug" do ruba državne šume, silazi s ceste i prati južni rub državne šume te izlazi na put koji preko kota 128.4 i 135.7 vodi u Donji Dragonožec, prelazi na taj put i nastavlja njime u smjeru prema jugozapadu do trase elektrovoda, prelazi na trasu elektrovoda i nastavlja u smjeru sjeverozapada te izlazi na cestu Odranski Obrež-Donji Dragonožec, skreće tom cestom u smjeru juga do odvojka puta za Donje Trpuce, gdje skreće tim putem u smjeru jugozapada te izlazi na most, koji prelazi preko potoka koji je pritok Lipnice, prelazi taj potok i nastavlja nizvodno do ušća u Lipnicu, gdje prelazi u Lipnicu i nastavlja Lipnicom uzvodno u smjeru jugozapada, prelazi kroz šumski predjel Radice do mosta na putu za Starjak, nastavlja Starjakom u smjeru zapada do početne točke na mostu preko potoka Kukeljnjak, a na cesti Starjak-Brebernica. Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

Reljefni karakter i zemljopisni položaj lovišta: Zajedničko otvoreno lovište broj: XXI/104 „DRAGONOŽEC“ nizinskog je tipa, nadmorske visine od 127 do 248 m brežuljkasto valovito, smješteno na krajnjim sjevernim dijelovima Vukomeričkih Gorica sa terenom koji obiluje sa dosta kosa i grebena između kojih su se urezali plići i dublji jarci i udoline raspoređeni u smjeru sjever – jug. Lovište se nalazi na najjužnijem području grada Zagreba. Lovište je blago razvedeno u visinskom smjeru, povoljne inklinacije. U cjelini konfiguracija terena pruža dosta povoljne uvjete za razvoj divljači.

Površina lovišta: 3227 ha

Članak 7.

5. XXI/105 – „ŽITNJAK”

Granice lovišta-opis: Početna točka je most preko rijeke Save na zaobilaznici Zagreba kod Ivanje Reke, ide na sjever preko petlje autocestom do kanala Jelkovec, napušta autocestu i prelazi cestom kroz Selnicu Sesvetsku u smjeru zapada, uz ogradu putem do kote 113.6 na križanju cesta Sesvete- autoput, skreće na sjever dalje cestom kroz južni dio naselja Sopnica do željezničke pruge i dalje na zapad prugom do ceste kroz Resnički Gaj do autoputa Zagreb-Dugo Selo, dalje prema jugu do kote 107.8, uz istočni rub tvornice OKI do kanala, kroz kotu 109.5 uz žičanu ogradu na jugu, do ceste kroz mjesto Struga, dalje kroz mjesto Žitnjak i Petruševec, južnom stranom ograde od rafinerije nafte do željezničke pruge, dalje prugom do ceste za vrtlarski kombinat prema jugu tom cestom do kote 109.7, dalje cestom do korita rijeke Save i kod kote 112.0 mijenja smjer na istok sredinom korita rijeke Save do početne točke na mostu zaobilaznice Zagreba preko rijeke Save. Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

Reljefni karakter i zemljopisni položaj lovišta: Zajedničko otvoreno lovište broj: XXI/105 „ŽITNJAK“ je nizinskog tipa jer nadmorske visine ne prelaze 200 metara. Visina vrhova kreće se od 108 metara na južnom dijelu do 118 metara nadmorske visine na sjevernom dijelu, smješteno na jugoistočnoj periferiji Zagreba uz lijevu obalu rijeke Save. U južnom dijelu lovišta pojavljuje se nekoliko depresija. Uz staro korito Save nalazimo više depresija, močvara i starih jama kao posljedice eksploatacije šljunka. Kod kišnih godina i visokih vodostaja Save i njenih mrtvih rukavaca tlo bude poplavljeno jer se nalazi na izrazito nizinskom, zaravnjenom području, u riječnoj dolini Save sa karakterističnim dolinskim reljefom.

Površina lovišta: 2395 ha Vrste divljači: Glavne vrste divljači koje obitavaju u lovištu: srna obična, zec obični i fazan. Osim osim glavnih vrsta divljači u lovištima prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene vrste divljači: jazavac, kuna bjelica i lasica, šljuka bena i kokošica, divlji golubovi i grlice, crna liska, lisica, lasica mala, tvor, vrana siva, vrana gačac, čavka zlogodnjača, svraka, šojka kreštalica i divlja svinja.

Članak 8

6. XXI/106 – „SESVETSKI KRALJEVEC”

Granice lovišta-opis: Početna točka zapadne granice je na sredini petlje na autoputu Zagreb-Lipovec kod kote 106.2 na križanju s novim autoputom Ivanja Reka-Popovec zvanim "Mađarica" odakle ide u smjeru istoka sjevernom ogradom autoputa Zagreb-Lipovec do županijske granice između Grada Zagreba i Zagrebačke županije, mijenja smjer prema sjeveru te sredinom kanala uz zapadni rub šume Kopčevski Čret dolazi do željezničke pruge Zagreb-Dugo Selo, prelazi prugu kod ušća uređenog potoka Črnec, prelazi potok Črnec i nastavlja županijskom granicom do ceste Sesvete-Dugo Selo, prelazi tu cestu preko kote 105.5 i nastavlja u smjeru sjevera zapadnim rubom ograde voćnjaka "plantaža" preko kote 140.0 i kote 182.8 do sjeverne ograde odakle prelazi na šumski put kroz "Gornju Lozu" kojim dalje nastavlja do asfaltne ceste Martinbreg-Drenčec kroz mjesto Drenčec do kanala i križanja sa cestom iz Cerja, mijenja smjer prema zapadu, nastavlja sredinom kanala preko kota 120.9, 121.2 do ceste Budenec-Šašinovec, prelazi cestu i sredinom tog kanala u smjeru zapada dolazi do istočne ograde autoputa "Mađarica", nedaleko od Popovca, prelazi s kanala na istočnu ogradu autoputa "Mađarica" mijenja smjer i nastavlja prema jugu istočnom ogradom do početne točke- sredina petlje na križanju autoputa "Mađarica" i autoputa Zagreb-Lipovec. Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

Reljefni karakter i zemljopisni položaj lovišta: Zajedničko otvoreno lovište broj: XXI/106 „SESVETSKI KRALJEVEC“ prostire se istočno od Zagreba. Na zapadu ga od zajedničkih lovišta broj: XXI/105 „Žitnjak“ i XXI/109 „Vugrovec“ odjeljuje autocesta Zagreb – Goričan, s istoka graniči s lovištem Zagrebačke županije broj: I/141 „Martin breg“, s južne strane s lovištem Zagrebačke županije brj: I/147 „Gornja Posavina“. Sjeverno od lovišta „Sesvetski Kraljevec“ prostire se zajedničko lovište broj: XXI/107 „Šašinovec“. Južni dio lovišta se prostire na izrazito nizinskom području. Naime, južna granica lovišta (autocesta Zagreb – Lipovac) nalazi sse na 1,5 km od rijeke Save, koje je karakterizirano raščlanjenošću reljefa. Najniži dio lovišta (100 m n.v.) nalazi se na istočnoj granici uz šumu Kopčevečki čret, dok je najviša točka južno od sredine trase ceste Cerje – Budenc (150,2 m n.v.). Iako je vjerojatnost od izlijevanja od rijeke Save vrlo niska moguća poplava mogla bi se dogoditi upravo u tom donjem dijelu, dok sjeverno od pruge Zagreb – Koprivnica to više nije moguće. Južni dio sjeverno od ceste Zagreb – Dugo Selo imaju male inklinacije i izuzetno su pogodne za uzgoj srne obične, te sitne divljači.

Površina lovišta: 3017 ha

Vrste divljači koje obitavaju u lovištu: Glavne vrste divljači koje obitavaju u lovištu: srna obična, zec obični i fazan. Osim osim glavnih vrsta divljači u lovištima prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene vrste divljači: jazavac, kuna bjelica i lasica, šljuka bena i kokošica, divlji golubovi i grlice, crna liska, lisica, lasica mala, tvor, vrana siva, vrana gačac, čavka zlogodnjača, svraka, šojka kreštalica i divlja svinja.

Članak 9.

7. XXI/107 – „ŠAŠINOVEC”

Granice lovišta-opis: Početna točka južne granice je na križanju cesta Sesvete - D. Zelina i Prepuštovec- Šašinovec u Soblincu odakle ide cestom prema Šašinovcu do križanja s "Mađaricom" mijenja smjer i nastavlja istočnom ogradom "Mađarice" do kanala na sjevernom rubu šume Dubrava, prelazi na kanal i sredinom kanala u smjeru istoka do kote 121.7 na cesti Šašinovec-Budenec prelazi cestu i sredinom kanala preko kota 121.2 i 120.9 dolazi do ceste Drenčec-Glavničica, mijenja smjer i nastavlja cestom preko mjesta Glavničica i kote 117.9 sve do Lakteca i dalje preko kote 114.4 do kote 118.6 na cesti Božjakovina-Paukovec-Goričica, mijenja smjer i nastavlja prema sjeverozapadu preko kota 119.5, 120.6, 118.9 i mjesta Paukovec sve do Goričice na cesti D. Zelina-Sesvete, opet mijenja smjer i istoimenom cestom preko Belovara dolazi do početne točke na križanju cesta u mjestu Soblinec. Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

Reljefni karakter i zemljopisni položaj lovišta: Zajedničko otvoreno lovište broj: XXI/107 „ŠAŠINOVEC“ smješteno je u istočnom dijelu Grada Zagreba. Lovište graniči na zapadu s lovištem Grada Zagreba broj: XXI/108 „Belovar – Moravče, jugu lovištem broj: XXI/106 „Sesvetski Kraljevec“, na istoku zajedničkim lovištem broj: I/148 „Bertovina – Strmec“, a na jugoistoku zajedničkim lovištem broj:I/141 „Martin Breg“. Pripada u nizinski tip lovišta, reljef varira od 114,4 m nadmorske visine (Laktec, Jakopovčica i Glavničica) do 133 m (Belovar). Teren ima značajke prijelaznog reljefa od dijuvijalnih naslaga – greda u široku dolinu nekada poplavljenu pritocima Kašine i Zeline. Općenito se može uočiti pad terena od sjevera prema jugu odnosno u smjeru glavnih vodotoka u lovištu – Zeline glavničice i Kašine.

Površina lovišta: 2613 ha

Članak 10.

8. XXI/108 – „BELOVAR - MORAVČE”

Granice lovišta-opis: Početna točka je na križanju cesta Prepuštovec-Šašinovec i stare Varaždinske ceste u Soblincu odakle ide Varaždinskom cestom na sjeveroistoku do mjesta Belovar, mijenja smjer i sa ceste Sesvete-Zelina i ceste Belovar-Moravče skreće u smjeru sjevera cestom Belovar- Moravče prelazi kroz mjesta Šoštarići, Vlašići, Adamovec, prelazi preko kote 162, nastavlja u smjeru Moravča do kote 225 (na mostu) gdje se lomi i skreće na put prema koti 427 ("Lipovec") nastavlja šumskim putem do izvora Zdenčac i tromeđe županijskih granica Pregorščina "Crlena Zemla", zatim skreće u smjeru zapada do kote 403 na putu u predjelu Blagušina, skreće na jug do kote 402, prelazi vodotok zvani Škot u smjeru prema zapadu izlazi na križanje dviju cesta iz Stubičkog Mateja, sa cestom iz Krča izlazi na granicu Parka prirode Medvednica na cestu za Kašinu, skreće prema jugozapadu i nastavlja dalje Kašinskom cestom preko mjesta Kašina, Prepuštovec, Vurnovec, preko kote 132.9 do početne točke u mjestu Soblinec. Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

Reljefni karakter i zemljopisni položaj lovišta: Zajedničko otvoreno lovište broj: XXI/108 „BELOVAR – MORAVČE“ smješteno je u sjeveroistočnom dijelu Grada Zagreba. Lovište graniči na zapadu s Parkom prirode Medvednica, odnosno Revirom zaštite divljači „Planina“. Na sjeveru graniči s lovištem Krapinsko – zagorske županije broj: II/130 „Marija Bistra“, na istoku s lovištem Zagrebačke županije broj I/148 „Brestovina – Strmec“. U svom donjem dijelu lovište „Belovar – Moravče“ graniči s lovištima Grada Zagreba broj XXI/107 „Šašinovec“ (južna granica“ i XXI/109 „Vugrovec“ (jugozapadna granica). Ovo lovište rasprostire se uglavnom u zoni preko 200 m, pa se svrstava u brdski tip. Najniža točka lovišta je područje uz južnu granicu u naselju Soblinec (130 m n.v.), dok je najviša točka vrh Kozelin (511 m n.v.). U nizinskom dijelu lovišta teren je potpuno ravan, reljefno neizrađen, da bi se u smjeru sjevera postepeno uspinjao tvoreći tako izrazitiji reljef s blagim inklinacijama i razvijenim južnim, istočnim i zapadnim ekspozicijama.

Površina lovišta: 3660 ha

Članak 11.

9. XXI/109 – „VUGROVEC”

Granice lovišta-opis: Početna točka granice nalazi se na križanju cesta Sesvete-Soblinec i Soblinec-Kašina u predjelu Kaka. Od te točke granica prati cestu za Kašinu prema sjeverozapadu, prolazi kroz naselja Vurnovec i Prepuštovec, prolazi kotu 175 i potok Kašinu, točku 177 i nastavlja cestom prema Kašini, prolazi Kašinu i dolazi do južne granice Parka prirode „Medvednica“. Dalje granica ide u pravcu jugozapada, prateći južnu granicu Parka prirode „Medvednica“, prelazi točku 273 i izbija na poljski put. Poljskim putem granica nastavlja ići u smjeru jugozapada i nakon oko 950 m izlazi na cestu Lepušići-Vugrovec. Nakon tog križanja granica naglo skreće u smjeru istoka i nastavlja cestom do mosta preko potoka Vugrovec u Gorancu. Na mostu granica naglo skreće poljskim putem južno, prolazi između predjela Koritača i Gradine te izlazi u Šimunčevcu, nastavlja južno kroz Šimunčevec, prelazi preko kote 249.9 i nastavlja cestom do Naglića. Nakon toga granica naglo skreće u smjeru istoka, prolazi cestom kroz Mudifaje, te nakon 550 m izbija na glavnu cestu (Vugrovec-Markovo Polje). Granica dalje prelazi preko potoka Dobrodol i nastavlja cestom prema Markovom Polju, prolazi kroz Markovo Polje pa ide dalje preko točke 133 i potoka Vugrovec te nakon 100 m na križanju, cestom (Kašinska ulica) skreće južno u pravcu Sesveta. Granica nastavlja Kašinskom ulicom do križanja s ulicom Bartola Kašića. Nakon toga granica ide u smjeru jugoistoka ulicom Bartola Kašića te na križanju prelazi na ulicu Vladimira Vidrića i nastavlja ulicom u smjeru sjeveroistoka pa u smjeru jugoistoka izbija na cestu Sesvete-Popovec (Varaždinska ulica) i tom cestom dolazi na početnu točku (križanje cesta Sesvete-Soblinec i Soblinec-Kašina u predjelu Kaka). Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

Reljefni karakter i zemljopisni položaj lovišta:

Zajedničko otvoreno lovište broj: XXI/109 „VUGROVEC“ nalazi se na istočnom dijelu planinskog masiva Medvednice. U jugoistočnom dijelu u nastavku padina Medvednice formirala se starija i mlađa aluvijalna pjeskovito – šljunkovita zaravan koja je reljefski nadvišena i postupno nestaje u induciranom bazenu na istoku. Najniža kota nalazi se u južnom dijelu lovišta, u samom centru Sesveta (130 m.n.v.), a najniža kota nalazi se kod Sesvetskih sela 123 m.n.v. Teren obiluje tipičnim rebrastim reljefom izduženih brežuljaka i potočnih dolina. Konfiguracija terena ima ima u sklopu orografskih prilika staništa važnu ulogu za formiranje biljnih zajednica i određivanje načina gospodarenja s obzirom na vrstu tla i posredno utječe i na odnose prehrane divljači, mogućnost pronalaženja zaklona divljači u lovištu.

Površina lovišta: 3.696 ha

Vrste divljači koje obitavaju u lovištu:

Glavne vrste divljači koje obitavaju u lovištu: srna obična, zec obični i fazan. Osim osim glavnih vrsta divljači u lovištima prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene vrste divljači: jazavac, kuna bjelica i lasica, šljuka bena i kokošica, divlji golubovi i grlice, crna liska, lisica, lasica mala, tvor, vrana siva, vrana gačac, čavka zlogodnjača, svraka, šojka kreštalica i divlja svinja

Članak 12.

10. XXI/110 – „ČUČERJE”

Granice lovišta-opis: Granica lovišta počinje na križanju Aleje Hrvatske mladeži i Sunekove ulice. Od te točke granica ide Sunekovom ulicom i Čučerskom cestom u pravcu sjevera te ulazi u mjesto Degidovec. Ovdje granica kod raspela skreće i nastavlja Jalševečkom cestom sjeveroistočno, prolazi kroz naselje Klapšići i nakon što prođe točku 265 nastavlja Jalševečkom cestom prema sjeveru te prelazi na glavnu cestu za naselje Prešci. Tom cestom nastavlja dalje prema sjeveru te prolazi kroz naselje Prešci i Budaki. Nakon toga granica cestom naglo skreće u smjeru jugoistoka i prolazi kroz naselja Svibovci i Trupeljaki. U naselju Trupeljaki granica skreće na sporedni put (Markovićev brijeg) i tom ulicom izbija na cestu Naglići-Šimunčevec. Granica dalje nastavlja cestom u pravcu sjevera te prolazi kroz naselje Šimunčevec i dalje nastavlja cestom za Goranec (cesta Šimunčevec) u pravcu sjevera. Tom cestom granica prolazi između predjela Koritača i Gradine te izbija na glavnu cestu Vugrovec-Goranec u naselju Goranec. Granica dalje cestom skreće u smjeru zapada, prolazi kroz naselja Pekčeci i Šebeki te dolazi do račvanja glavne ceste i poljskog puta. Granica prelazi na poljski put i nastavlja ići sjeverno, prolazi zapadno od kote 372,7 te izbija na južnu granicu Parka prirode „Medvednica“. Ovdje granica nastavlja u smjeru istoka prateći južnu granicu Parka prirode „Medvednica“ i dolazi do naselja Motiki, odnosno cestu Motiki-Granešina. Granica dalje nastavlja ići južno spomenutom cestom Motiki-Granešina te nakon što prođe naselja Motiki, Vidovec, Huzanići, Bidrove, Markuševečki-Popovec, Markuševačka Trnava, izbija na Miroševečku cestu i dalje nastavlja južno prolazeći kroz mjesta Cesari i Miroševec i dolazi do Grada mladih. Ovdje granica prelazi na Aleju Hrvatske mladeži i tom alejom nastavlja dalje do početne točke (križanje Aleje Hrvatske mladeži i Sunekove ulice). Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

Reljefni karakter i zemljopisni položaj lovišta: Zajedničko otvoreno lovište broj: XXI/110 „ČUČERJE“ je brdskog tipa. Najviši vrh u lovištu iznosi 373 metara dok najmanji iznosi 137 metara. Lovište je valovita oblika južnih obronaka Medvednice sa Parkom prirode kao sjevernom granicom. Reljef je vrlo razvijen brežuljkastog izgleda. Lovište se laganim padinama spušta u savsku nizinu tako da obiluje potočnim dolinama i hrptovima naslanjajući se na glavni dio Medvednice.

Površina lovišta: 1.463 ha

Vrste divljači koje obitavaju u lovištu:

Članak 13.

11. XXI/111 – „HORVATI”

Granice lovišta-opis: Početna točka zapadne granice je križanje ceste Zagreb- Jastrebarsko i ceste za Pisarovinu u mjestu Klinča Selo, odakle granična crta lovišta ide cestom Zagreb- Jastrebarsko u smjeru Zagreba, preko naselja Sluki i Buti do Rakova potoka, gdje na križanju sa cestom Mala Gorica- Krali mijenja smjer prema jugoistoku i dalje tom cestom nastavlja preko naselja Težaki, Krali, kota 132,8 i 135,2, do sjeverne ograde autoceste Zagreb- Karlovac, mijenja smjer i nastavlja prema jugozapadu sjevernom ogradom autoceste do nadvožnjaka na cesti Klinča Selo- Donja Zdenčina, opet mijenja smjer prema sjeveru Klinča Selo- Zdenčina do početne točke križanja dviju cesta u mjestu Klinča Selo. Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

Reljefni karakter i zemljopisni položaj lovišta: Lovište je nizinskog tipa, prostire se južno od Grada Zagreba između autoceste Zagreb-Karlovac i stare Karlovačke ceste. Površina lovišta: 2280 ha Vrste divljači koje obitavaju u lovištu: Glavne vrste divljači koje obitavaju u lovištu: srna obična, zec obični i fazan. Osim osim glavnih vrsta divljači u lovištima prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene vrste divljači: jazavac, kuna bjelica i lasica, šljuka bena i kokošica, divlji golubovi i grlice, crna liska, lisica, lasica mala, tvor, vrana siva, vrana gačac, čavka zlogodnjača, svraka, šojka kreštalica i divlja svinja

Članak 14.

Matični fond divljači u zajedničkim otvorenim lovištima utvrđuje se lovnogospodarskom osnovom kao osnovnim planskim aktom lovoovlaštenika.

IV. DAVANJE LOVIŠTA U ZAKUP

Članak 15.

Zajednička lovišta ustanovljena ovom odlukom mogu se dati u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem odnosno prebivalištem na području Republike Hrvatske na deset lovnih godina putem javnog natječaja. Javni natječaj se objavljuje u dnevnom tisku, a rok za dostavu ponuda je 15 dana od dana objave natječaja.

Članak 16.

Sudionici javnog natječaja uz prijavu za sudjelovanje u natječaju moraju priložiti dokaze o ispunjavanju slijedećih uvjeta: - dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 29. stavak 1. i 2. Zakona o lovstvu, - ovjerenu izjavu da će ispuniti uvjete iz članka 23. stavka 5. i članka 30. stavka 3. Zakona o lovstvu, - priložiti dokaz o pologu jamčevine u iznosu 50% od početne cijene zakupnine, - prilože dokaz o podmirenoj lovozakupnini (oni ponuđači koji su do raspisivanja natječaja gospodarili lovištem).

Članak 17.

Odluku o raspisivanju javnog natječaja za davanje zajedničkog lovišta u zakup donosi Gradska skupština Grada Zagreba, na prijedlog nadležnog upravnog tijela. Javni natječaj provodi Komisija za provedbu javnog natječaja koju osniva i njene članove imenuje Gradska skupština Grada Zagreba. Gradskoj skupštini Grada Zagreba na prijedlog Komisije za provedbu javnog natječaja donosi odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup zajedničkog lovišta. Najpovoljnija ponuda smatra se ona ponuda kojom je ponuđena najviša lovozakupnina. Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude, gradonačelnik Grada Zagreba nakon pribavljenog mišljenja državnog odvjetništva, s najpovoljnijim ponuđačem sklapa ugovor o zakupu zajedničkog lovišta. V. MJERE ZA SPRJEČAVNJE ŠTETA OD DIVLJAČI

Članak 18.

Lovozakupnici zajedničkih lovišta obvezni su sukladno zakonu i drugim propisima donijeti godišnji plan za poduzimanje mjera za sprječavanje šteta od divljači i planirane mjere pravodobno provoditi. U provedbi mjere za sprječavanje šteta od divljači, lovozakupnici su dužni surađivati sa korisnicima zemljišta, nadležnim tijelima i inspekcijskim službama.

Članak 19.

Lovozakupnici zajedničkih lovišta moraju obilježiti granice lovišta obavještajnim pločama na vidljivim mjestima i uz javne prometnice.

VI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

U zajedničkom lovištu u kojim se po odredbama ove odluke trajno ili bitno mijenjaju uvjeti i okolnosti na kojima se temeljila važeća lovnogospodarska osnova, izvršit će se sukladno odredbama Zakona o lovstvu revizija lovnogospodarske osnove.

Članak 21.

Sastavni dio ove odluke su topografske karte za svako zajedničko lovište u mjerilu 1:25000 koje se ne objavljuju.

Članak 22.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o ustanovljenju zajedničkih lovišta (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/96 i 16/97).

Članak 23.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: URBROJ: Zagreb,

Predsjednik Gradske skupštine

dr.sc Andrija Mikulić