Razvitak Hrvatskih Otoka
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Razvitak hrvatskih otoka NA KRAJU SERIJE O OTOCIMA Na samom smo kraju velike serije u AT THE END OF THE SERIAL ON ISLANDS kojoj smo obradili sve naseljene i We have reached the end of the series of articles on populated islands in Croatia, poneki nenaseljeni hrvatski otok. which started in the issue No. 7 in 1997. We tried to present their level of Serija je napisa započela u broju 7. development as influenced by many factors such as, first of all, transport links and iz 1997., a završava evo u ovom 1. vicinity of mainland, so that all islands that are linked to the mainland by bridge broju iz 2001. godine. Trajala je pu- rank among the developed ones. Current approach to islands is burdened by ne tri i pol godine, praktički je bila confusing data and standpoints. We do not know which island is the biggest, which tiskana u svakom broju našeg časo- one is the most densely populated, and even how many of the islands there actually are. The efforts furnished so far have shown many good intentions and even some pisa, osim u pet posebnih koji su bili modest results. However, much more attention should be consecrated to the most u cijelosti posvećeni nekim događa- disadvantaged islands. General impression is that an insufficient use is made of jima, pojavama ili projektima. To je measures that are both inexpensive and quite helpful to local population. The bez ovog broja 37 priloga s prosječ- approved law on islands missed the opportunity to solve the biggest problem of the no više od 7 punih stranica, što toč- islands - a great number of empty and abandoned houses and uncultivated fields. no iznosi 296 stranica s gotovo 700 novinarskih kartica i točno 496 tis- a nije izostalo ni pješačenje. Početak resursi, plodnost zemlje, razvedenost i kanih fotografija i crteža. Po trajanju serije potaknut je prihvaćanjem sigurnost luka, demografska struktu- i po broju objavljenih stranica to je Nacionalnog programa razvitka ra i još štošta drugo. Bili smo uvje- najopsežnija kontinuirana serija ko- otoka (Sabor Republike Hrvatske, 28. reni, a za trajanja naše serije to se i ju je časopis Građevinar poduzeo u veljače 1997.), a namjera nam je potvrdilo, da je poznavanje otoka i svojoj 53 godine dugoj povijesti. Da bila prikazati stvarno stanje za što je njihovih problema vrlo slabo te da bi se u cijelosti predstavili svi naši trebalo obići sve naseljene otoke jer mnogi, a čak i oni koji odlučuju, otoke naseljeni otoci trebalo je proputovati smo znali da se prava istina o svakom doživljava samo kao živopisne kulise na morskoj pučini i mjestom za lijep i ugodan godišnji odmor u čistome moru i na čistom zraku. Pri- tom zaboravljaju da na tim otocima žive ljudi život kojih izvan ljetne sezone nipošto nije lak budući da su njihovi troškovi značajno veći, koji- ma su nedostupni mnogi uobičajeni sadržaji na kopnu, koji su u slučaju nevremena potpuno odsječeni od zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih ustanova, a nerijetko ostaju i bez naj- nužnije opskrbe. Bez uvida u proble- Vele Srakane pokraj Lošinja me svakoga pojedinog otoka nemogu- će je donositi odluke o njihovu raz- tisuće kilometara te preploviti više otoku može saznati tek izravnim uvi- vitku. Te odluke mogu biti samo stotina milja i pritom snimiti približ- dom. U pripremi serije imali smo uopćene, deklarativne i neprovodljive. no 4000 fotografija. Valjalo je uz to podršku i pomoć Centra za otoke iz No u izradi državne strategije razvit- pročitati cijelu jednu malu bibliote- sadašnjeg Ministarstva javnih radova, ka otoka, a to može biti i jedan od ku knjiga i članaka te pregledati graditeljstva i obnove. zaključaka ove naše serije, valja s mnoštvo leksikona i zemljopisnih Otoci su naime beskrajno raznoliki i određenom rezervom razmatrati i karata. Za to smo se koristili svim ni jedan nema svog dvojnika. Na nji- prijedloge samih otočana. Oni se me- mogućim prijevoznim sredstvima, hovu raznolikost osim oblika i veliči- đusobno još slabije poznaju negoli najviše automobilima, ali i avionima, ne utječe blizina kopna, prometna što je to slučaj sa stanovnicima kopna. autobusima i vlakovima te trajektima, povezanost, opskrbljenost vodom, To je i razumljivo jer su prometno brodovima i unajmljenim čamcima, stanje infrastrukture, gospodarski povezani samo s kopnom, i međusob- GRAĐEVINAR 53 (2001) 1 39 Razvitak hrvatskih otoka vremenom objavljivanja. Od početka naše serije mnogo se toga promije- nilo i na kopnu i na otocima. U me- đuvremenu su značajno porasli turis- tički posjeti, a turizam je ključni gos- podarski čimbenik svih naših naselje- nih otoka, utemeljene su čak i nove općine (Murter primjerice), a mnogi naši sugovornici nisu više na funkci- jama koje su zauzimali kada smo ih posjetili. U međuvremenu je izgla- san i Zakon o otocima (Hrvatski dr- žavni sabor, 26. ožujka 1999.), ali o njemu ćemo potanko govoriti nešto kasnije. Glavni dojam koji se nameće nakon ove serije, a naši su pažljiviji čitatelji to sigurno već uočili, jest opći ter- Komiža na Visu - tradicionalno ribarsko središte minološki nered i potpuni nesklad u no se malo ili nikako posjećuju, te si proširivali, a neki su otoci (Brač, podacima o našim otocima. Kada se su stoga okupirani vlastitim problemi- Hvar i Korčula) prikazani i u dva tome pridodaju zastarjeli i netočni ma i često nemaju ni razumijevanja nastavka, što je na određen način zemljovidi (uglavnom pretiskani iz ni strpljenja za probleme i teškoće bila i nepravda prema otocima koje starijih njemačkih izvora, vjerojatno susjeda s najbližih otoka. smo opisali u početku serije jer su kad im isteknu autorska prava) dobi- prikazivani logičkim slijedom - od je se jedna potpuna, nerazumljiva i Dosadašnje raskošne publikacije o sjeverozapada prema jugoistoku. neshvatljiva zbrka, neovisno o tome otocima bile su redovito ispunjene Zbog zanimanja čitatelja namjerava- publiciraju li ih državni organi, ugled- prelijepim fotografijama prirodnih mo sve objavljene napise tiskati u ne leksikografske ustanove ili izdava- ljepota i sačuvane baštine. Osim to- posebnoj knjizi, dakako uz nadopu- či potaknuti željom za brzom zara- ga raširenoga reprezentativnog pris- nu početnih napisa, ispravljanje od- dom. tupa postoji i dosta brošura namije- ređenih nepreciznosti i netočnosti Tako je moguće da mi još sada uopće njenih turistima s mnoštvom ciljanih, (kojih je dakako bilo, ali vjerujemo ne znamo koliko ukupno imamo oto- površnih, a nerijetko i netočnih po- vrlo malo), ispuštanja ponavljanja ka, koji je najveći naš otok, ne zna dataka. Ostale su publikacije o otoci- uvjetovanih periodičnošću našeg ča- se koji je otok najgušće naseljen, ne ma, skupinama otoka ili o pojedinom sopisa te izostavljanjem ili preradom zna se koliko točno ima naseljenih otoku opterećene pristupima i zanima- podataka i opisa usko povezanih s otoka, za mnoge otoke nemamo ut- njima svojih autora. Stoga imamo mnogo (nažalost za neke otoke i niš- ta) vrijednih prikaza građe i klime pojedinih otoka i otočnih skupina, povijesnih prikaza, prikaza graditelj- ske baštine, gospodarskih studija raz- voja i još koječega drugog, no goto- vo da ni jedan otok nema svoj cjelo- vit prikaz koji bi to sve uključio, ali i govorio o sadašnjim svakodnevnim gospodarskim i infrastrukturnim pro- blemima. Upravo je prikaz ukupnih sadržaja jednog otoka bilo i glavno geslo ove naše dugotrajne serije. Za- nimanje čitatelja za takav pristup uvjerilo nas je da smo bili u pravu. Stoga su se iz broja u broj naši napi- Sušac - nenaseljeni ali svjetioničarima nastanjeni otok 40 GRAĐEVINAR 53 (2001) 1 Razvitak hrvatskih otoka vrđenu površinu i visinu, mnoštvo hridi i grebena nema uopće svojih imena i sl. Kada se tome pridoda da za mnoge otoke postoje potpuno ne- točni podaci, koje je jednom netko napisao a oni se poslije nekritički prepisuju, onda se shvaća da u cije- lom našem pristupu otocima vlada pravi nered. A to samo znači da Hr- vatska nikada do sada nije u cijelosti prihvatila činjenicu da je među europ- skim zemljama s najvećom razvede- nošću obale i s najviše otoka, koji sačinjavaju tek 5,8 posto ukupne po- vršine njezina kopna, ali su nesporno njezin najvrijedniji dio. A otoci zais- ta nisu samo vrijednost nego i obveza. Stijene u moru ispred tvrđave Sv. Lovrijenca u Dubrovniku Valja raščistiti terminološku zbrku o našim otocima. Da je otok kopno sa svih strana okruženo vodom (jer pos- toje otoci u rijekama i jezerima) to zaista uopće nije sporno. Takvih, uvjetno rečeno pravih otoka, kako tvrdi Nacionalni program razvitka otoka, ima točno 718, iako ih je u detaljnom popisu, koji je na kraju priložen, petnaestak više, a podatak navode (zapravo međusobno prepi- suju) i sva ostala leksikografska iz- danja. Nekada su se, što više nije slu- čaj, razlikovali otoci i otočići (školji), pri čemu je granica među njima bio opseg od 10 km. Postoje nadalje i hridi (ponegdje se nazivaju i kamici), a to su otoci sa znatno manjim opse- gom (po nekim izvorima ispod 1,5 km), zapravo otoci koji nemaju vege- Pogled na Trogir tacije, osim halofitne koja je u stanju podnijeti jaku koncentraciju soli (na- primijenila broj naših otoka bi se mnogo, ne svrstava u otoke. To bi vodi se da takvih ima 389, iako ih je zaista neočekivano umnožio. Tada bilo nužno jer ljudskim djelovanjem u popisu približno pedesetak manje). bi se u otoke svrstale sve moguće mnogi takvi "otočići" i nastaju i nes- Postoje još i grebeni (koje zovu i ribarske pošte i brakovi koji su uglav- taju, a među njih bi se mogao svrstati sike, ploče ili kameni zubovi) za nom morska uzvišenja, svojevrsna i svaki veći kamen u nekoj plitkoj koje se tvrdi da ih ima 78 (nabrojili morska brda. No unatoč nepreciznosti uvali. smo ih 79, ali ih je vjerojatno više može se zaključiti da se pritom mis- Očigledno je da bi, uz terminološko jer se ponegdje umjesto broja spomi- lilo na one otočiće (hridi) vrhovi ko- raščišćavanje, trebalo utvrditi jedan nje riječ nekoliko, a mi smo uzimali jih su pod utjecajem plime i oseke potpun i detaljan katalog svih naših samo dva).