Andrea Radman Iz Švedske Osvojila Titulu Najljepše Hrvatice U Narodnoj Nošnji Izvan RH Dragi Čitatelji, Ulazimo U 66

broj no. 7

srpanj july 2017.

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION ISSN 1330-2140 ISSN

Andrea Radman iz Švedske osvojila titulu najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH Dragi čitatelji, ulazimo u 66. godinu izlaženja časopisa MATICA. Kako bismo njezin sadržaj učinili pristupačnijim što širem krugu čitatelja, odabrane tekstove prevedene na engleski i španjolski jezik objavljivat ćemo na našim web i Facebook ENG ili ESP . Mjesečna revija Hrvatske matice stranicama. Ti su tekstovi u časopisu označeni iseljenika / Monthly magazine of the Zahvaljujemo vam na dugogodišnjoj vjernosti i veselimo se daljnjoj suradnji, Croatian Heritage Foundation Uredništvo

Godište / Volume LXVII Broj / No. 7/2017 Nakladnik / Publisher Posjetite stranice web portala Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation Hrvatske matice iseljenika! Za nakladnika / For Publisher Mijo Marić Rukovoditeljica Odjela nakladništva / www.matis.hr Head of Publishing Department Vesna Kukavica Glavni urednik / Chief Editor Hrvoje Salopek Novinarka / Journalist Naida Šehović Tajnica / Secretary Snježana Radoš Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček Tisak / Print Znanje, Zagreb

Web stranice HMI čitaju se diljem svijeta, dostupne su na tri HRVATSKA MATICA ISELJENIKA jezika (hrvatski, engleski, Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia španjolski) i bilježe stalan Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 porast posjećenosti. E-mail: [email protected]

broj no. Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim 7

srpanj july 2017. MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: n BANERI n ISSN 1330-2140 ISSN SPONZORIRANI ČLANAK

Andrea Radman iz Švedske osvojila titulu n SPONZORIRANE RUBRIKE najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH

Naslovnica: Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora Najljepša Hrvatica u narodnoj nošnji izvan RH (foto: Ivica Šarac) tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] SADRŽAJ Kolumne 9 Rovinj Globalna Hrvatska (Vesna Kukavica)

42 Klikni – Idem doma (Dražen Klinčić)

45 (S)kretanja (Šimun Šito Ćorić)

46 5 Zadar: Konferencija o 30 Iseljenička priča obitelji Naši gradovi iseljeničkom turizmu Makvić iz Buenos Airesa (Zvonko Ranogajec) 6 Gostovanje Zagrebačke 33 Izbor najljepše Hrvatice u 48 filharmonije u Argentini narodnoj nošnji izvan RH Povijesne obljetnice 10 Obljetnica Foreign press 37 Prodaje se Hrvatski dom u (Željko Holjevac) bureaua i HIC-a Dimbulahu 59 15 Sveučilišna škola hrvatskoga 38 Hrvatski domovi u SAD-u Djelovanje hrvatskih sestara jezika i kulture 40 Pjevač Dario Đurinovac u inozemstvu 16 Zašto i kako treba brendirati njemačka rock-atrakcija (Jozo Župić) Hrvatsku? 51 Matičin vremeplov 61 19 Knjiga o Hrvatskoj zajednici Govorimo hrvatski 52 Paško Rakić, istaknuti Web stranice Herceg-Bosni (Sanja Vulić) američko-hrvatski znanstvenik 20 Promocija monografije 55 Kanada: Vjenčanje i proslava HMI čitaju se diljem 62 Antona Cetína sv. Ante u Norvalu Ljepote Hrvatske okom svijeta, dostupne su na tri fotografa 23 Hrvatske svjetske igre 56 Monografija o đakovačkoj jezika (hrvatski, engleski, (HTZ) 24 Povratnička ulaganja u katedrali turizam španjolski) i bilježe stalan 57 Split: Nagrada publike za hit 29 Obljetnica ‘Zagreb Tamburitze’ godine – Cesarica porast posjećenosti. iz Clevelanda

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Naručite i vi svoju Maticu jer Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Matica je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / Ime i prezime / Name and surname other European countries 25 EUR Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Australija / Australia 70 AUD Grad / City n BANERI ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD n SPONZORIRANI ČLANAK DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code n SPONZORIRANE RUBRIKE FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 Tel. Fax. SWIFT CODE: PBZGHR2X Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora E-mail tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka VIJESTI

Varšava: Sastanak Kolinde Grabar-Kitarović i Donalda Trumpa

POLJSKA - Američki predsjednik Donald Trump podupro je na sastanku s hrvatskom predsjednicom Kolindom Gra- bar-Kitarović izgradnju LNG terminala na Krku i pozvao je da pridonese pomirenju na zapadnome Balkanu. Dvo- je čelnika sastalo se u Varšavi na summitu ‘Inicijativa triju mora’, koju su zajednički pokrenule Hrvatska i Poljska u ljeto 2016. na sastanku u Dubrovniku u cilju jačanja tr- govinske, infrastrukturne, energetske i političke suradnje na prostoru između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Američki predsjednik u obraćanju čelnicima 12 zemalja srednje i istočne Europe pozdravio je Inicijativu triju mora, spomenuvši izrijekom plutajući terminal LNG na Krku. “Če- stitam vašim državama što su već počele s ključnim projektima koji će otkloniti prepreke i omogućiti bolji pristup nje granice između Hrvatske i Slovenije bilateralno pitanje. energetskim tržištima i bolju energetsku povezanost. Je- Na sastanku, koji u predsjedničinu uredu ocjenjuju “izni- dan od tih projekata je i plutajući LNG terminal na hrvat- mno uspješnim”, Grabar-Kitarović i Trump razgovarali su o skome otoku Krku”, rekao je Trump. bilateralnim pitanjima, stanju u jugoistočnoj Europi, ener- Hrvatska u idućih nekoliko godina planira izgraditi LNG getici i energetskoj sigurnosti, transatlantskim odnosima, terminal na Krku koji bi trebao omogućiti sigurnu opskr- borbi protiv terorizma i nekontrolirane migracije te bu- bu Hrvatske i smanjiti ovisnost jugoistočne i srednje Eu- dućnosti Europske unije nakon Brexita. U priopćenju Bije- rope o ruskome plinu. le kuće navodi se da je dvoje čelnika raspravljalo o pitanji- Iz hrvatskih izvora saznaje se da je hrvatska predsjednica ma od zajedničkog interesa i načinima da dodatno ojačaju rekla Trumpu kako cijeni američko stajalište kako je pita- “snažne američko-hrvatske odnose”. (Hina)

Obrambeni sustav grada Zadra i šibenska Tvrđava sv. Nikole, smještena na stje- tvrđava sv. Nikole na UNESCO-ovu popisu novitom otočiću na ulazu u šibenski kanal, bila je prva linija obrane gra- POLJSKA - Republika Hrvatska upisala u siječnju 2016. godine UNESCO-u pri- da Šibenika s mora. Ova jedinstvena je na Popis svjetske baštine UNESCO-a jedlog za upis na Popis svjetske baštine utvrda na moru, sa svojim trokutnim još dva kulturna dobra venecijanskih transnacionalnoga serijskoga kultur- tlocrtom, vrhunski je primjer razvo- utvrda od 15. do 17. stoljeća - obram- nog dobra “Obrambeni sustavi Repu- ja inovativnog “alla moderna” mode- beni sustav grada Zadra i tvrđavu sv. blike Venecije u razdoblju od 15. do la fortifikacijske arhitekture, ali i vr- Nikole u Šibensko-kninskoj županiji. 17. stoljeća”. Nakon dugotrajnog i za- hunsko ostvarenje kasnorenesansne Hrvatska, Italija i Crna Gora uputile su htjevnog procesa izrade odgovarajuće arhitekture. dokumentacije i evaluacije pri- Zadar je bio vojno i administrativno jedloga, UNESCO-ov Odbor za sjedište jadranskoga dijela Republi- svjetsku baštinu, na zasjedanju ke Venecije te središte pomorskih pu- u Krakowu u Poljskoj 9. srpnja tova između Venecije i Krfa. Nalazi se ove godine, pozitivno ga je oci- na poluotoku utvrđenom gradskim jenio te donio odluku da se ovo zidinama s nizom bastiona i kortina kompleksno dobro upiše na te vanjskom utvrdom prema kopnu. Popis svjetske baštine sa slje- Izniman značaj njegovih utvrda nisu dećim komponentama: u Italiji umanjile niti kasnije promjene. Obra- utvrđeni grad Bergamo, utvr- na grada na poluotoku još uvijek čuva đeni grad Peschiera del Garda i izvrsnu akumulaciju nadgrađenih zi- grad-tvrđava Palmanova; u Hr- dova i konstrukcija: monumentalna vatskoj obrambeni sustav gra- kopnena vrata – remek-djelo visoke da Zadra i tvrđava sv. Nikole u renesanse, moćne bedeme i bastio- Šibensko-kninskoj županiji te u ne koji demonstriraju “alla moderna” Crnoj Gori grad Kotor. vojnu arhitekturu. (Hina)

4 MATICA srpanj 2017. Zadar: Konferencija “Iseljenički turizam – globalna i nacionalna perspektiva” Iseljenički turizam još u početnoj fazi istraživanja Hrvatska je prepoznala dobrobit od iseljeničkoga turizma za gospodarstvo te - s obzirom na potrebe iseljenika - mogućnosti razvoja i kvalitetnijeg odnosa zajednica Hrvata u inozemstvu s domovinom

Tekst: Hina Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan RH

rva međunarodna konferencija o iseljeničkome turizmu te njegovoj na- cionalnoj i globalnoj per- P spektivi okupila je u Za- dru znanstvenike i turističke stručnjake iz Hrvatske i svijeta kako bi razmijenili iskustva te počeli intenzivnije surađiva- ti u razvoju i pristupu iseljeničkome turizmu. Hrvatska je prepoznala dobrobit od Nataša Levak, dr. Marina Perić Kaselj, Zvonko Milas i dr. Marin Sopta iseljeničkoga turizma za gospodarstvo te - s obzirom na potrebe iseljenika - Razvoj iseljeničkoga turizma bi povećati ciljanu populaciju odabra- mogućnosti razvoja i kvalitetnijeg od- trebao bi povećati ciljanu nim programima usmjerenim prema nosa zajednica Hrvata u inozemstvu s mlađim generacijama, studentima, umi- domovinom, istaknuto je 30. lipnja na populaciju odabranim rovljenicima. Za ostvarenje te ideje i radi otvorenju toga trodnevnog skupa. programima usmjerenim promidžbe hrvatskoga iseljeničkog tu- Snagu i vrijednost hrvatske dijas- rizma potrebno je razvijati suradnju iz- pore predsjednik Programsko-organi- prema mlađim generacijama, među znanstvenih i kulturnih instituci- zacijskoga odbora konferencije Marin studentima, umirovljenicima. ja, države, jedinica regionalne i lokalne Sopta potkrijepio je primjerima neko- samouprave i lokalnih zajednica uz po- liko poznatih i uspješnih obitelji hrvat- kao najtraženija destinacija Europe, ne- jedinačne i skupne programe, istaknu- skog podrijetla koje su kapital i znanje procjenjiv je”, poručio je Milas. Renata to je na skupu. uložili u zemlju svojih predaka, a neki Tomljenović s Instituta za turizam ista- Konferencija “Iseljenički turizam - od njih sada ulažu i grade hotele, pri- knula je kako je iseljenički turizam i na globalna i nacionalna perspektiva”, koja mjerice na otoku Braču. globalnoj razini, a kamoli kod nas, u poje završila 2. srpnja, održava se pod I državni tajnik Središnjega držav- četnoj fazi istraživanja. “Potencijali su pokroviteljstvom Ministarstva turizma, nog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko veliki, shvaćamo da se pitanja prema Središnjega državnog ureda za Hrvate Milas rekao je kako je mnogo primjera dijaspori mijenjaju”, istaknula je Tomlje- izvan RH i Grada Zadra te uz suradnju dobre prakse hrvatskih iseljenika i po- nović i podsjetila da je Hrvatska samo s Hrvatskom maticom iseljenika, Insti- vratnika u turizam te je pritom istaknuo u prvih šest mjeseci ove godine ostva- tutom za migracije, Institutom za druš- važnost povezivanja i jačanja veza izme- rila rast u turističkim dolascima za 22 tvene znanosti “Ivo Pilar” i Centrom za đu Hrvata u domovini i dijaspore. “Hr- posto, a u noćenjima 25 posto. Držav- kulturu i informacije Maksimir. n vatski iseljenici najbolji su poznavatelji ni tajnik u Ministarstvu turizma Frano hrvatskih različitosti, autentičnosti i bo- Matušić rekao je kako će Vlada raznim ENG The first international conference on emi- gatstva te suvremenih svjetskih turistič- zakonima, kao što je primjerice Zakon grant tourism was staged in Zadar and pooled re- kih trendova. Njihov doprinos trajnome o strateškim investicijama, ubrzati rea- searchers and tourism experts from Croatia and abroad in an exchange of experiences and the start sadržajnom usavršavanju hrvatske tu- lizaciju poslovnih projekata i investicija. of intensive collaboration in the development of and rističke ponude, kojom se ona nameće Razvoj iseljeničkoga turizma trebao approach to emigrant tourism.

MATICA srpanj 2017. 5 Gostovanje Zagrebačke filharmonije u Argentini

Emotivan susret s argentinskim Hrvatima Gostovanje je ispunilo sva očekivanja kako organizatora tako i mnogobrojne publike, među kojima se isticao velik broj Hrvata i hrvatskih iseljenika u Argentini

Uz djela Beethovena, Mozarta i Haydna, Zagrebačka filharmonija je za svoje gostovanje u Argentini odabrala i djela hrvatskih skladatelja Luke Sorkočevića i Blagoja Berse

Tekst: Domagoj Vincenzo Prosoli resu nastupila je poznata argentinska pratilo je i izaslanstvo grada Zagreba pijanistica sa stalnim boravištem u Nje- na čelu sa zamjenicom gradonačelni- a poziv Veleposlanstva mačkoj Carmen Piazzini, dok je na kon- ka Vesnom Kusin, a medijsku potporu Republike Hrvatske, Za- certima u Tucumanu i Rosariju solist bio gostovanju pružila je novinarska ekipa grebačka filharmonija Jasen Chelfi na violončelu. programa “Vijesti iz kulture” s HRT-a. boravila je u Argentini na Prigodom nastupa u Buenos Airesu, N svojoj prvoj turneji u ovoj DOMJENAK ZA UZVANIKE koji je održan 22. lipnja 2017. u kultur- južnoameričkoj zemlji. Koncertni nastu- Uz djela L. van Beethovena (Koncert za nome centru Usina del Arte, Veleposlan- pi održani su u Buenos Airesu, Tucu- glasovir i orkestar u g-duru), Wolfganga stvo Republike Hrvatske organiziralo je manu te Rosariju, a njima je obilježen Amadeusa Mozarta (Sinfonija br. 41 u domjenak kojem se odazvao velik broj Dan državnosti Republike Hrvatske te c-duru) te Josepha Haydna (Koncert za uzvanika, među kojima mnogobrojni 25. godišnjica od uspostave diplomat- violončelo br. 1 u c-duru), Filharmonija veleposlanici te članovi diplomatsko- skih odnosa između Republike Hrvat- je za svoje gostovanje u Argentini oda- ga zbora, državni i gradski dužnosnici, ske i Argentine. brala i djela hrvatskih skladatelja Luke ugledne osobe iz društvenoga i kultur- Zagrebačka filharmonija predstavi- Sorkočevića (Simfonija br. 3 u d-duru) te noga života Argentine te velik broj Hr- la se argentinskoj publici pod dirigent- Blagoja Berse (Idila), čije je izvedbe pu- vata i hrvatskih iseljenika koji žive u Ar- skom palicom gostujućeg dirigenta ma- blika nagradila u svim gradovima po- gentini. Okupljenu publiku prigodnim estra Alexandra Rudina u sastavu koji sebnim pljeskom. riječima pozdravio je mr. sc. Domagoj je brojio trideset i pet glazbenika. Uz Fi- Gostovanje Zagrebačke filharmonije Vincenzo Prosoli, privremeni otpravnik lharmoniju, na koncertu u Buenos Ai- na čelu s ravnateljem Mirkom Bochom poslova u VRH u Buenos Airesu koji je prisutne podsjetio na najvažnije datu- Zagrebačka filharmonija predstavila se argentinskoj publici pod me u novijoj hrvatskoj povijesti te - uz ocjenu dostignute razine u bilateralnim dirigentskom palicom gostujućega dirigenta maestra Alexandra odnosima između Republike Hrvatske i Rudina u sastavu koji je brojio trideset i pet glazbenika. Republike Argentine - posebno nagla-

6 MATICA srpanj 2017. sio ulogu koju u tom kontekstu obna- Uz Filharmoniju, na koncertu u Buenos Airesu nastupila je ša mnogobrojna hrvatska zajednica u poznata argentinska pijanistica Carmen Piazzini Argentini.

DESETOMINUTNE OVACIJE PUBLIKE Koncert u gradu Tucumanu na sjeveru Argentine održan je u subotu 24. lipnja u gradskome kazalištu Teatro San Mar- tin koje je za ovu priliku bilo ispunjeno do posljednjeg mjesta, a orkestar je na završetku koncerta ispraćen deseto- minutnim ovacijama publike. Nastup Zagrebačke filharmonije u Tucumanu organiziran je uz potporu Konzulata Republike Hrvatske na čelu s dr. Cata- linom Lonac koja je dala i svoj vlastiti doprinos, uz Sveučilište San Pablo-Tu- cuman čiji je utemeljitelj. Na koncertu Zagrebačke filharmonije u Tucuma- Susret s argentinskim bačke filharmonije ispunilo je sva očeki- nu bili su prisutni i rektor te vicerektor Hrvatima održan je u vanja kako organizatora tako i mnogo- Sveučilišta te prof. Mauricio Guzman, brojne publike, među kojima se isticao predsjednik Instituta za kulturu Pokra- Hrvatskome domu u Buenos velik broj Hrvata i hrvatskih iseljenika u jine Tucuman koje je pružilo značajnu Airesu na kojem su uz Argentini koji su s posebnim ponosom potporu za realizaciju ovoga iznimno- i zadovoljstvom pratili nastupe Zagre- ga kulturnog projekta. djelatnike Veleposlanstva bačke filharmonije u Argentini kojima nazočili i mnogobrojni je uveličana proslava Dana državnosti PLAKETA ‘POŠTOVANOG Republike Hrvatske. Osim spomenutih POSJETITELJA GRADA ROSARIJA’ predstavnici hrvatskih udruga koncerata, bilo je prilike i za susrete čla- Posljednji nastup Zagrebačke filharmo- i istaknuti pojedinci. nova Filharmonije s predstavnicima hr- nije održan je 27. lipnja 2017. pred više vatske zajednice u Argentini, a posebno od tisuću ljudi u poznatom kazalištu El sin Hrvatski kulturni centar u Rosariju je emotivan bio susret koji je održan u Circulo u Rosariju i to u sklopu njihove uručio prigodnu plaketu radi izvrsnog Hrvatskome domu u Buenos Airesu na godišnje pretplate. U intervalu koncer- predstavljanja grada Zagreba u Rosari- kojem su uz djelatnike Veleposlanstva ta održan je kratki domjenak za članove ju, uz nastup Zagrebačke filharmonije. nazočili i mnogobrojni predstavnici Zbo- hrvatske zajednice koji je priredio arh. Posebno priznanje Zagrebačkoj fil- ra Jadran, Hrvatskoga doma, Udruženja Dražen Juraga iz hrvatske zajednice u harmoniji te zamjenici gradonačelnika hrvatskih udruga i klubova u Argentini, Rosariju, a tijekom kojeg je zamjenici Vesni Kusin iskazala je i Gradska skup- Hrvatsko-argentinskoga kulturnog klu- gradonačelnika grada Zagreba Vesni Ku- ština grada Rosarija, uz dodjelu plake- ba i mnogi drugi. n ESP te ‘Poštovanog posjetitelja grada Rosarija’ (Visitante ilustre), a hrvatsko izaslanstvo, na kojem su uz Vesnu Kusin, mr. Domago- ja V. Prosolija, g. Mir- ka Bocha, ravnatelja ZF, bili prisutni i arh. Dražen Juraga i g. Mir- ko Juraga iz hrvatske Unutrašnjost kazališta El Circulo u Rosariju zajednice u Rosariju, primila je i gradona- čelnica Rosaria gđa ENG The Zagreb Philharmonic toured Argentina Monica Fein sa svo- at the invitation of the local Croatian embassy. This was their first tour of this South American country, Apostolski nuncij u Argentini Emil Paul Tscherrig, jim suradnicima. Domagoj Vincenzo Prosoli, Vesna Kusin i Mirko Boch featuring concerts in Buenos Aires, (San Miguel de) Gostovanje Zagre- Tucumán and Rosario.

MATICA srpanj 2017. 7 VIJESTI

Mijo Marić novi ravnatelj HMI-ja

ZAGREB - Vijest o razrješenju dosa- ravnatelj škole na profesionalnoj ori- dašnje vršiteljice dužnosti ravnatelja jentaciji i izboru kadrova. U Gradsko- Mirjane Ane-Marije Piskulić te imeno- me poglavarstvu radio je na poslovi- vanju Mije Marića ravnateljem Matice ma šefa Službe studijsko-analitičkih stigla je sa sjednice hrvatske Vlade. poslova, odgajatelj, savjetnik i voditelj Novi ravnatelj Hrvatske matice ise- u SOS Kući za mladež, kao i savjetnik ljenika rođen je 1954. godine u Brč- u Waldorfskoj školi. kom. Pedagošku akademiju (razred- Od 2014. predsjednik je Udruge bo- na nastava), kao i Filozofski fakultet sanskih Hrvata PRSTEN koja je vode- (pedagogiju i psihologiju) završio je u ća, nepolitička i neprofitna udruga u Sarajevu. Pri IGW-u (Institut für Inte- Hrvatskoj za promicanje i zaštitu tra- grative Gestalttherapie Würzburg) za- dicije, kulture, gospodarske suradnje, vršio je edukaciju iz gestalt terapije, a polazio je, uz eduka- druženja i humanitarnog djelovanja bosanskih Hrvata. Sli- ciju iz psihodrame, i niz drugih. Posjeduje ECP – europski jedom prijedloga Vlade RH, Upravni odbor Matice razriješio certifikat iz psihoterapije i EAGT –europski certifikat iz -ge je 21. lipnja vršiteljicu dužnosti ravnatelja Mirjanu Anu-Ma- stalt terapije. riju Piskulić koja će vršiti dužnost zaključno do 17. srpnja. Radio je u školi kao nastavnik, pedagog i psiholog te kao Novi ravnatelj preuzet će dužnost 18. srpnja.

Potpora povratku Hrvata u sjeverozapadnu Bosnu

padnoj Bosni - Vlada RH prepoznala kao stratešku zadaću. “I ovaj naš za- jednički sastanak rezultat je tih nasto- janja te iskrenih napora da se stvari pomiču s mrtve točke. Svi vi, vaša že- lja i upornost u brizi za svoj zavičaj, dodatno su nam nadahnuće i motiv.” “Programom pomoći, Vlada RH da- rovanjem osnovnoga građevinskog materijala pomaže Hrvatima u BiH u obnovi ili izgradnji obiteljskih kuća te ostvarenju održiva povratka. Za taj program od 2001. do kraja 2016. godine utrošeno je 301,6 milijuna kuna. Iako je Vlada RH već nekoliko godina najveći pojedinačni donator u BiH, svi vi ovdje nazočni potvrđujete da to nije dovoljno i da je u sljedećem razdoblju ZAGREB - U utorak, 11. srpnja, u Sre- Središnjega državnog ureda za obnovu potrebno ojačati suradnju, kako među- dišnjem državnom uredu za Hrvate i stambeno zbrinjavanje. Ovo je prvi sobnu tako i s resornim institucijama izvan RH održan je sastanak s pred- put da se u suradnji dvaju središnjih u BiH”, rekao je državni tajnik Mažar. stavnicima udruga prognanih i Hrva- ureda, koji su nadležni za potporu po- Podsjećamo da se od prijeratnih ta povratnika u sjeverozapadnu Bosnu vratku Hrvata u BiH, održava temat- 149.000, u entitet Republiku Srpsku, na temu obnove i stambenog zbrinja- ski sastanak s predstavnicima progna- prema Popisu stanovništva u BiH iz vanja te potpore njihovu održivom po- nih Hrvata i Hrvata povratnika u BiH. 2013., vratilo tek 2,4 posto Hrvata. Pre- vratku u prijeratne domove. Državni tajnik Milas rekao je kako je ma popisu koji vodi Katolička crkva u Uz predstavnike udruga sastanku su skrb o Hrvatima u BiH, kao konstitu- BiH na području Republike Srpske živi nazočili Zvonko Milas, državni tajnik tivnom i ravnopravnom narodu, una- tek 9.464 Hrvata – katolika. (Sred. drž. Središnjega državnog ureda za Hrvate pređenje njihova položaja i kvalitete ured za Hrvate izvan RH) izvan RH i Nikola Mažar, državni tajnik života - posebice Hrvata u sjeveroza-

8 MATICA srpanj 2017. Globalna Hrvatska Razvojni potencijal hrvatske dijaspore Ured predsjednice Republike Hrvatske ovih dana otvara svoja vrata iseljenicima i pripadnicima hrvatskih manjinskih zajednica u cilju jačanja našega suvremenog zajedništva na planetarnoj razini

proklamiranoj političkoj agendi stvaraju u višejezičnim i višekulturnim domicil- predsjednice RH Kolinde Gra- nim odredištima od Sjevernog do Južnog pola. bar-Kitarović, još od inauguracij- Pri uredu je osnovano i Vijeće za učenje i pouča- skoga govora početkom 2015., vanje hrvatskoga kao nasljednoga jezika budući iseljeništvo je posebno istaknu- da iseljeništvo prakticira više od 12 svjetskih jezi- to kao važan čimbenik razvitka ka. Uz bogat program Hrvatske matice iseljenika, moderne hrvatske nacije, kao i koja već 66 godina uspješno priređuje šezdesetak suvremenoga demokratskog društva Lijepe Naše. kulturnih i jezičnih projekata godišnje, ojačani su Obećala je da neće dopustiti da bilo tko zanemari i ostali kapaciteti javnoga sektora vezanog uz di- ulogu i doprinos iseljeništva u stvaranju hrvatske Piše: Vesna Kukavica jasporu, od mreže Hrvatske nastave u inozemstvu države, rekavši: “Vi ste važna poveznica Domovi- u ovlasti MZO-a, ubaštinjenja inozemne Croatice ne sa svijetom, ali i naša bitna sastavnica koja će i dalje prido- u NSK do medijske zastupljenosti u javnome radijskom i te- Unositi našem nacionalnom razvitku. Vrata Hrvatske širom su levizijskom servisu. Očekuje se drugi saziv Vladina Savjeta za vam otvorena. Vaše znanje i iskustvo dragocjeni su Domovini. Hrvate izvan RH koji čine predstavnici s udaljenih paralela, Na nama u Hrvatskoj obveza je pružiti vam iskrenu i stvarnu uz zamjenike ministara i čelnike važnijih državnih ustanova priliku za ulaganja, obrazovanje i povratak”, poručila je pred- te ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu koje se sjednica. U snažnoj vanjskopolitičkoj aktivnosti i mnogobrojnim skrbi za 187 naših katoličkih misija. Partnerski odnos RH i di- osobnim kontaktima na najvišem državnom nivou od Amerike jaspore Y generacije brižno se izgrađuje – uzvraćajući si uza- do Europe predsjednica je uvijek našla vremena za susret s na- jamno ljubav, materijalna dobra i višemilijunske iseljeničke šim ljudima – potičući ih na stjecanje znanja u svijetu, jednako umjetničke donacije – dostupne u uglednim muzejima i arhi- kao i na povratak u Hrvatsku. Slijedom tih činjenica sredinom vima od Zagreba do splitske Galerije Ivana Meštrovića ili pak ljeta, točnije 21. srpnja, Ured hrvatske predsjednice otvara svo- one Maksimilijana Vanke na Korčuli. ja vrata iseljenicima i pripadnicima naših manjinskih zajednica Usto, prema procjenama Svjetske banke novi su pečalbari iz zemalja srednje i jugoistoče Europe u cilju afirmacije suvre- lani poslali kući 1,9 milijardi eura, što je oko 300 milijuna više menoga hrvatskog zajedništva na planetarnoj razini i jačanja u odnosu na protekli kvartal. Do sličnih brojki dolaze i doma- razvojnih potencijala hrvatske dijaspore. ći analitici putem računa o općim doznakama koje knjiži Di- U evaluaciji dosadašnjih integracijskih procesa heteroge- rekcija za statistiku odnosa s inozemstvom Hrvatske narodne nih grupa tromilijunske hrvatske dijaspore s društvom u ma- banke, čiji izvodi navode da je u RH preklani stiglo 1,45, a lani tičnoj zemlji možemo se pohvaliti da su učinjeni bitni pomaci u 1,76 milijardi eura pa je očit rast uplata iz inozemstva. Devizni ljudskome kapitalu i to na medijskom, kulturnom, sportskom, prihod od dijaspore je drugi nakon prihoda od turizma, koji obrazovnom i znanstvenom području, dok gospodarskim sek- u nas drži 18% BDP-a. Od ulaska RH u Europsku uniju osjet- torom na žalost dominiraju tek učinci iseljeničkih doznaka no je ubrzan proces iseljavanja, koji je zahvatio čak 200.000 umjesto povratničkih investicija. Na vremenskoj okomici od ljudi, mahom dobro obrazovanih. Paradoksalno, suvremena samo četvrt stoljeća, prema ideji prvoga hrvatskog predsjed- mobilnost snažan je pokretač razvoja i varljiva prilika pa se nika dr. sc. Franje Tuđmana, zaokružene su temeljne pravne vjeruje da ljudi odlaze u potrazi za boljim životom. i institucionalne pretpostavke za izgradnju sustavne i učin- Migracije su trenutačno jedan od najvećih globalnih iza- kovite suradnje s našim građanima i njihovim potomstvom zova s kojim je suočeno čovječanstvo. Za razliku od prošlosti, koje živi u više od četrdeset zemalja od Aljaske do Ognjene kad su države zanemarivale svoje dijaspore, suvremene ten- zemlje, Australije i Novoga Zelanda, juga Afrike do zemalja di- dencije odnosa između matičnih zemalja i dijaspora bitno su ljem Staroga kontinenta, kao i najbližeg nam susjedstva. Skrb poboljšane te moderna mobilna društva u svom iseljeništvu za potomstvo u izvandomovinstvu sastavni je dio unutarnje i danas prepoznaju veliki ljudski kapital. Nedvojbeno, razvojni vanjske politike od početka naše države. Uz Strategiju, potkraj potencijal hrvatske dijaspore ima četvrtstoljetni kontinuitet 2011., konsenzusom u Saboru usvojen je Zakon o odnosima pa će mu ovaj susret s predsjednicom dati snažniji zamah. n RH s Hrvatima izvan Lijepe Naše. Već pet godina djeluje Sre- dišnji državni ured za Hrvate izvan domovine, koji u mandatu ENG At the height of the summer, on the 21st of July to be precise, Plenkovićeve Vlade vodi vrsni državni tajnik Zvonko Milas, čija the Office of the President is opening its doors to Croatians from su cjelokupna postignuća impresivna uz obilan proračunski the emigrant and minority communities abroad with the aim of re- affirming our contemporary unity. The two most common forms ulog koji se dodjeljuje natječajnim procedurama najuspješni- remittances to Croatia take are investment in real estate and hu- jim iseljeničkim kulturnim organizacijama i pojedincima koji man capital.

MATICA srpanj 2017. 9 Obilježena 25. obljetnica osnivanja Foreign press bureaua i Hrvatskoga informativnog centra

Došli u Hrvatsku kako bi pomogli kad je bilo najteže Istaknut je veliki doprinos hrvatskih iseljenika u Domovinskome ratu, stvaranju neovisne Hrvatske i opstanku Hrvata u Bosni i Hercegovini

Djelatnici, volonteri i suradnici FPB-a i HIC-a u vrijeme Domovinskog rata okupljeni na Međunarodnom simpoziju u Zagrebu

Tekst: Uredništvo Količinu emocija i ponosa skih poslova Davor Ivo Stier, državna Foto: HKV/ Jadranka Lučić tajnica mr. sc. Zdravka Bušić (MVEP), nemoguće je izmjeriti, kao general Željko Glasnović, ravnateljica Kristalnoj dvorani zagre- ni radost ponovnog susreta Hrvatske matice iseljenika Mirjana Pi- bačkoga hotela Westin nakon dvadeset godina nekih skulić, predsjednik HKV-a i Društva hr- u petak, 23. lipnja 2017., vatskih književnika Đuro Vidmarović i otvorenjem izložbe Fo- od sudionika razasutih diljem mnogi drugi gosti, strani dopisnici te U reign Press Bureaua svijeta. nekadašnji volonteri i djelatnici FPB-a i (FPB) i Hrvatskoga informativnog cen- HIC-a iz Hrvatske i iseljeništva. Ante Be- tra (HIC) započeo je trodnevni Među- ba, kao i cijeli simpozij, rezultat je rada ljo istaknuo je malo poznatu, ali veliku narodni simpozij “FPB/HIC 1991. – organizacijskog odbora koji čine: Ante ulogu FPB-a i HIC-a u informiranju me- 2017.”. Na simpoziju se govorilo o Beljo (osnivač HIC-a), Dragan Lozančić, đunarodne javnosti o agresiji na Hrvat- spomenutim organizacijama koje su Snježana Radoš, Mirko Volarević i Vice sku, dok je Tomislav Kuzmanović u ime osnovane kako bi se stranim novinari- John Batarelo. Croatian American Association objasnio ma omogućilo prikupljanje informacija ulogu ove i drugih hrvatskih zajednica o Domovinskome ratu iz prve ruke i IZLOŽBA FOTOGRAFIJA I time osiguralo istinito informiranje svi- DOKUMENATA jeta o agresiji na Hrvatsku, a kasnije i Izložbu je otvorila pomoćnica ministrice na BiH. kulture doc. dr. sc. Iva Hraste Sočo, iza- Simpozij koji je održan pod visokim slanica predsjednika Vlade RH Andreja pokroviteljstvom predsjednice RH Ko- Plenkovića. Kao izaslanik ministra obra- linde Grabar-Kitarović, organiziralo je ne izložbi je nazočio kontraadmiral Ro- Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) uz pot- bert Hranj, izaslanica državnoga tajnika poru Središnjega državnog ureda za Hr- Zvonka Milasa iz Središnjega državnog vate izvan RH, Hrvatske matice iseljeni- ureda za Hrvate izvan RH bila je Antonija ka i Mare Letice iz SAD-a, u povodu 25. Nina Škoro, a izložbi su također nazočili godišnjice osnutka FPB-a i HIC-a. Izlož- i donedavni ministar vanjskih i europ-

10 MATICA srpanj 2017. Panel Volonteri i djelatnici: Mislav Togonal, Franjo Beljo, Krešimir Macan, Mirko Volarević, Damir Vucić, George Jure Rudman i Željana Zovko Dr. Mate Granić, izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović

Dragan Lozančić, šef FPB-a 90-ih: “Dva smo cilja imali organizirajući ovaj simpozij. Prvi cilj je ispričati ovu priču za koju se malo zna, kako bi ostala zabilježena u povijesti, a drugi cilj je da se na neki način za- hvalimo svim ovim ljudima koji su dobro- voljno dali svoj doprinos Domovinskome ratu u sklopu Foreign Press Bureaua.” Panel Perspektiva međunarodnih medija: Hrvoje Krešić, Ante Beljo, bivši pomoćnik ministra informi- Roy Gutman, Askold Krushelnycky i Erich Rathfelder ranja i voditelj Hrvatskoga informativnog centra: “Većina ovih ljudi iz iseljeništva tada su imali 19 do 25 godina, završene fakulte- te, znanje stranih jezika i odlučili su doći u Hrvatsku pomoći koliko i kako mogu. Neki su ostali nekoliko mjeseci, neki nekoliko godina te riskirajući svoje živote pratili strane novinare kao vodiči i prevoditelji i na same prve crte bojišnice.” Davor Ivo Stier, volonter FPB-a, donedavni ministar vanjskih i europskih poslova RH: “Osim Panel Perspektiva državnih vlasti: Tihomir Vinković, što se moralo braniti slobodu na tere- Vesna Škare-Ožbolt, Ante Beljo i Branko Salaj nu, u borbi protiv Miloševićeve agresije bilo je važno da i svijet ima tu informa- vinskoga rata. Razgledavanjem izložbe Vinković, sudjelovali su hrvatski dužno- ciju i da može dobiti pravu sliku o agresiji na Hrvatsku. Tome su velik doprinos koja je sadržajno obuhvaćala fotografi- snici koji su bili upoznati s ulogom FPB-a dali Foreign Press Bureau i Hrvatski inje i dokumente iz tog vremena, količinu i s radom međunarodnoga tiska koji je formativni centar.” emocija i ponosa nemoguće je izmjeri- pokrivao Domovinski rat u Hrvatskoj: ti, kao i radost ponovnog susreta nekih Vesna Škare-Ožbolt, bivša ministrica i Jack Vlasich, volonter FPB-a i HIC-a, 82-go- od sudionika nakon dvadeset godina. savjetnica u Uredu predsjednika zadu- dišnjak koji je samo za ovu priliku doputovao iz žena za odnose s javnošću; Branko Salaj, Australije: “Odmah sam se početkom rata KONFERENCIJA I PANELI bivši ministar informiranja i Ante Beljo, uključio u HIC s gosp. Antom Beljom jer Drugog dana simpozija održana je kon- bivši pomoćnik ministra informiranja nisam mogao iz Australije mirno gledati ferencija na kojoj je nazočio dr. Mate i osnivač HIC-a. Govorilo se o suradnji patnju hrvatskoga naroda i morao sam doći pomoći. Došao sam na ovaj simpo- Granić, izaslanik predsjednice Kolinde s međunarodnim medijima, strategi- zij iskazati veliko poštovanje ovim ljudi- Grabar-Kitarović, i pozdravljajući sudio- ji za odnose s javnošću i o doprinosu ma na njihovu doprinosu u Domovinsko- nike konferencije prisjetio se vremena FPB-a u oblikovanju međunarodnoga me ratu i jako sam ponosan što sam bio kada je kao ministar vanjskih poslova javnog mišljenja. mali dio ove priče.” aktivno bio uključen u političke i ratne događaje. Dobrodošlicu sudionicima i MEĐUNARODNI DOPISNICI uzvanicima izrazio je dr. Dragan Lozan- Na drugome panelu “Perspektiva me- i pojedinaca iz iseljeništva u obrani Re- čić, bivši šef FPB-a, koji je u uvodnome đunarodnih medija”, koji je moderirao publike Hrvatske, kao i njezinu među- izlaganju ukratko opisao kako i zašto je novinar Hrvoje Krešić, sudjelovali su me- narodnom priznanju. nastao Foreign Press Bureau, tko je u đunarodni dopisnici koji su izvještavali Bila je to prigoda za ugodno druže- njemu sudjelovao i koja je bila uloga hr- o ratu u Hrvatskoj i u BiH početkom de- nje nekadašnjih suradnika i prijatelja, ali vatske dijaspore. vedesetih: Roy Gutman (SAD), bivši do- i za prisjećanje na teška vremena i okol- U prvome panelu “Perspektiva dr- pisnik Newsdaya i dobitnik Pulitzerove nosti u kojima su radili tijekom Domo- žavnih vlasti”, koji je moderirao Tihomir nagrade 1993. godine za međunarodno

MATICA srpanj 2017. 11 S PREGOVORA U MOSTARU, 31. kolovoz 1994. Američki Ambassador za Bosnu Victor Jackovich, Kongresman Frank McCloskey, predsjednik Federacije Zubak, i prevoditelj George Jure Rudman (FPB). S druge strane stola su Zapovjednik združene vojske General Ante Rosso, potpredsjednik Ejup Ganic i gradonačelnik istočnog Prijam kod predsjednika RH dr. Franje Tuđmana, siječanj 1992. Mostara Safet Orucevic

novinarstvo, autor knjige Svjedok geno- i nakon toga piknikom u Boćarskome a kasnije i u Bosni i Hercegovini (Mo- cida (1993.); Askold Krushelnycky (Veli- centru Špansko, s obiteljima, prijatelji- star, Međugorje, Tuzla, Vitez, Sarajevo, ka Britanija), bivši dopisnik The Sunday ma, povratnicima iz iseljeništva… Kiseljak, Orašje). Timesa i The European Newspapera te Foreign Press Bureau osnovan je u Budući da nije bilo infrastrukture i Erich Rathfelder (Njemačka), dobitnik Zagrebu u kolovozu 1991. godine kako sustava, moralo se početi od nule. Ispr- ovogodišnje novinarske nagrade Druš- bi se stranim novinarima olakšalo istini- va su to bili uglavnom prijevodi Hininih tva jugoistočne Europe, koji 30 godina to informiranje međunarodne javnosti vijesti, no ubrzo je počelo pisanje autor- radi kao novinar na području jugoistoč- o agresiji na Hrvatsku, a kasnije i na BiH. skih izvješća, dokumentiranje, pratnja ne Europe. Panel je bio usredotočen na U početku je imao zagrebački ured u Mi- novinara na bojišnicu te specifični pri- perspektivu međunarodnih dopisnika nistarstvu informiranja, a zatim se pre- jevodi (izvješća o pojedinim važnim do- koji su bili poslani u Hrvatsku kako bi selio u Hotel Intercontinental, današnji gađajima), organizacije konferencija za izvješćivali o ratu. Westin, u kojem je bila smještena veći- strane izvjestitelje i intervjua. Uveden je na stranih novinara. Osnovani su i te- individualni rad s novinarima. Pružale POVIJESNA POZADINA renski uredi koji su bili postavljeni na su se usluge vođenja novinara na bojiš- Mislav Togonal moderirao je treći pa- ključnim lokacijama uza zone sukoba nice, u razorena sela, prikupljala se do- nel na kojem su sudjelovali zaposlenici u Hrvatskoj (Osijek, Vinkovci, Slavonski kumentacija, izrađivali se opisi događaja, i volonteri FPB-a: Mirko Volarević, Kre- Brod, Split, Zadar, Dubrovnik, Imotski), prikupljala svjedočenja i snimke. Uredi šimir Macan, Željana Zovko, Jure Rud- su u svojemu radu izbjegli zamku jefti- man, Franjo Beljo i Damir Vucić. Govo- Jedan od najvećih uspjeha ne propagande i služili su se isključivo reći o svojim iskustvima i konkretnim nepobitnim činjenicama. Među stra- situacijama rasprava se proširila na sve FPB-a, koji je možda bio nim novinarima stekli su ugled zbog sudionike konferencije koji su kao iz- prekretnica u medijskom pouzdanosti i objektivnosti, što je bio i ravni sudionici događaja nadopunjava- ostao najveći kapital FPB-a. Kasnije su li rad u FPB-u, prisjećajući se konkret- izvještavanju iz Hrvatske, vrlo dobri kontakti i suradnja djelomi- nih situacija. bilo je vođenje američkoga ce ostvareni i s promatračima Europ- Međunarodni simpozij završio je u ske zajednice, mirovnim snagama UN- nedjelju, 25. lipnja, na Dan državnosti, kongresnika Franka a, međunarodnim istražiteljima ratnih sv. misom u crkvi Sveta Mati Slobode McCloskeya u Voćin. zločina (Bassionijeva komisija i Haški

FPB ured u Zagrebu, hotel Inercontinental, 1992.

Telefonska press konferencija s Hrvatskim radio Vukovarom, neposredno pred okupaciju. Osijek, studeni 1991. Dragan Lozančić s novinarom Mikom Williamsom kod Siska, srpanj 1991.

Djelatnici Međunarodnog press centra Osijek, 1991.

sud) te raznim humanitarnim udruga- “Odmah sam se izvješća, a zatim su zapisi pohranjivani ma i udrugama za zaštitu ljudskih prava. u centar za dokumentaciju. početkom rata uključio FPB se sve više počinje spominjati u stra- POMOĆ IZ SAD-A, KANADE, u HIC s gosp. Antom nim medijima. Roy Gutman 23. listopa- AUSTRALIJE… Beljom jer nisam mogao da 1991. piše o radu FPB-a. Askolt Kru- FPB je počeo raditi zahvaljujući nese- shelnycky (The European) 3. studenoga bičnom zalaganju i upornosti istinskih iz Australije mirno gledati 1991. piše članak o srpskom angažira- hrvatskih domoljuba iz iseljeništva i patnju hrvatskoga nju američke profesionalne tvrtke za domovine. Stručnjaka Pata Mackleyja promidžbu i lobiranje Saatchi kako bi iz Washingtona angažirali su Hrvat- naroda i morao sam doći popravili za njih sve nepovoljnija izvje- sko-američka udruga (Croatian-Ameri- pomoći.” šća u medijima i pokušali prikriti istinu can Association - CAA) i podružnice HIC-a o svojim zločinima na terenu. u SAD-u i Kanadi da pomogne pri formi- vale u Sydneyu i Melbourneu. Zastra- ranju FPB-a i organizaciji njihova rada. šujuće slike raskomadanih tijela koje MEĐUNARODNI ODJECI Pat je, naime, imao bogato iskustvo u je raznijela srpska granata na ulicama Jedan od najvećih uspjeha FPB-a, koji je radu takvih ureda u drugim dijelovi- Petrinje koje su obišle cijeli svijet bile su možda bio prekretnica u medijskom iz- ma svijeta. U listopadu 1990. angaži- snimljene malom amaterskom kame- vještavanju iz Hrvatske, bilo je vođenje rana je uz potporu Hrvata u Vancouve- rom skrivenom ispod kaputa FPB-ova američkoga kongresnika Franka McC- ru agencija Consensus Communications dragovoljca snimatelja. Takvih 36 ma- loskeya u Voćin. Tako je taj kongresnik Ine čija je vlasnica Laura Vandriel. Cro- lih amaterskih kamera HIC je podijelio bio jedan od prvih svjedoka monstruo- atian-Canadian Information Center vo- u srpnju 1991. volonterima snimatelji- znoga masakra hrvatskoga civilnog pu- dio je Walter Mustapić. U tim početnim ma na agresijom zahvaćenim područ- čanstva u Voćinu koji su počinile srpske aktivnostima treba spomenuti podruž- jima u Hrvatskoj i BiH, a oni su snimke snage. McCloskey je izjavio da je to bio nice HIC-a u Kanadi (Toronto i Vanco- dostavljali u urede. Uz to, djelatnici i ne- presudan trenutak koji ga je potaknuo uver) i u SAD-u u Clevelandu te udrugu koliko stotina volontera FPB-a i HIC-a na aktiviranje u zaustavljanju srpske poslovnih ljudi Croatian-American Asso- malim snimačima su snimali razgovo- agresije na Hrvatsku, a zatim i na BiH. ciation (CAA) pod vodstvom Ilije Letice. re i svjedočenja žrtava agresije. Na te- Tijekom Domovinskoga rata i rata u U Australiji su podružnice HIC-a djelo- melju tih zapisa sastavljana su dnevna BiH osoblje FPB-a stalno je riskiralo svoje živote izvještavajući samostalno i pra- teći strane ekipe. Ne zaboravimo da je 1991. ubijeno 18 novinara koji su o ratu U siječnju 1992. obitelj Ma- izvješćivali s terena. Djelokrug FPB-ova- glica iz kalifornijske po- ca pokrivao je sva bojišta Domovinsko- družnice CAA-a darovala ga rata, od Vukovara do Prevlake, kao i n je FPB-u dva automobila i mnoga mjesta u BiH. 50.000 baterijskih svjetiljki ENG Mag Lite, kakve je koristila ENG th američka vojska u Pustinj- The 25 anniversaries of the Foreign Press Bureau and of the Croatian Information Centre were skoj oluji, koje je FPB ras- celebrated in Zagreb with an exhibition and sympo- podijelio braniteljima na sium. The two organisations assisted foreign jour- bojištima u Hrvatskoj, od nalists reporting on the Homeland War. Nuštra do Dubrovnika. MATICA srpanj 2017. 13 VIJESTI

Sastanak s predstavnicima Saveza hrvatskih društava u Sloveniji

SLOVENIJA - U ponedjeljak, 3. srpnja, Zvonko Milas, državni tajnik Središnje- ga državnog ureda za Hrvate izvan Re- publike Hrvatske održao je radni sastanak u Ljubljani s predstavnicima Saveza hrvatskih društava u Sloveniji (SHDS). Na sastanku se razgovaralo o potpori hrvatskoj zajednici u Sloveni- ji na njezinu putu k priznanju statusa nacionalne manjine, obrazovanju na hrvatskome jeziku te pripremi i pro- vođenju projekata i programa hrvatskih društava u sklopu SHDS-a. sa hrvatske nacionalne manjine, što no društvo Međimurje-Ljubljana, Hr- Đanino Kutnjak, predsjednik SHDS, svakako spada u prioritetno područ- vatsko kulturno društvo Maribor, Hr- izvijestio je državnoga tajnika Milasa je rada Ureda. vatsko društvo Ljubljana, Kulturno o aktualnim inicijativama koje su do- Na sastanku se razgovaralo i o osta- društvo Međimurje-Velenje, Hrvatska vele do značajnoga pomaka u prizna- lim važnim događajima u hrvatskoj za- kulturna udruga Novo Mesto, Hrvat- vanju pravnoga statusnog položaja jednici u Sloveniji: obrazovanju na ma- sko kulturno-umjetničko društvo – Ko- Hrvata u Sloveniji. Državni tajnik Mi- terinskome jeziku prijeko potrebnom mušina, Škofja Loka, Hrvatsko kultur- las pohvalio je napore Saveza hrvat- za mlade hrvatske naraštaje te o pro- no-umjetničko, prosvjetno i športsko skih društava u Sloveniji u očuvanju gramima i projektima koji se provode. društvo “Istra” Piran, Društvo hrvat- svoga nacionalnog identiteta te ista- Savez hrvatskih društava u Sloveni- skih studenata u Sloveniji, Međimur- knuo punu potporu Republike Hrvat- ji čine: Hrvatsko kulturno društvo sko folklorno društvo Ljubljana. (Sred. ske u nastojanju ostvarivanja statu- Pomurje-Lendava, Hrvatsko kultur- državni ured za Hrvate izvan RH)

U Njemačku se iselilo prošle godine 55.970 Hrvata!

njih 263.347. Krajem 2015. u Njemačkoj je živjelo 297.895 hrvatskih državljana. Od 55.970 hrvatskih državljana koji su u 2016. prijavili boravak u Njemačkoj, njih 48.080 učinilo je to prvi put, a 6.165 hrvatskih useljenika već je jednom imalo prijavljeni boravak u toj zemlji. Iste statistike pokazuju da 74.620 građa- na Njemačke s hrvatskom putovnicom ovdje živi manje od četiri godine. Najveći broj hrvatskih državljana živi u save- znoj pokrajini Baden-Württemberg. U 2016. njemačko dr- žavljanstvo primilo je 2.985 hrvatskih državljana. Zanimljivo je da se broj osoba koje su se iz Hrvatske dose- lile u Njemačku nije povećao nakon ukidanja posljednjih prepreka za pristup njemačkom tržištu rada sredinom NJEMAČKA - U Njemačku se doselilo iz Hrvatske 2016. go- 2015. U prvoj polovici 2015. u Njemačku se iselilo 24.783 dine ukupno 55.970 osoba, a istodobno se iz Njemačke od- državljana RH, a otprilike isti broj doselio se u Njemačku i selilo 22.010 hrvatskih državljana tako da je krajem 2016. nakon ukidanja ograničenja 1. srpnja. u Njemačkoj živjelo 332.605 građana RH, objavio je počet- Prošle godine u Njemačku se doselilo oko 2 milijuna stra- kom srpnja njemački Savezni ured za statistiku u Wiesba- naca, od čega najveći broj, više od milijun, otpada na izbje- denu. Najnovije statistike pokazuju rast broja useljenika iz glice. Istodobno je Njemačku napustilo 860.000 stranih Hrvatske, što se podudara s ulaskom Hrvatske u Europsku državljana tako da je krajem 2015. u Njemačkoj bilo pri- uniju. Krajem 2012. u Njemačkoj je bilo prijavljeno 224.971 javljeno 1,14 milijuna stranaca više nego godinu dana pri- državljanin Republike Hrvatske. Godinu dana poslije, kra- je, što je najveći porast stranog stanovništva u poslijerat- jem 2013., već je bilo prijavljeno 240.543, a krajem 2014. nom razdoblju. (Hina)

14 MATICA srpanj 2017. Zagreb: Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture Mladi iz cijelog svijeta uče hrvatski Sveučilišna škola namijenjena je mladeži hrvatskoga podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti znanje o njoj te naučiti ili usavršiti hrvatski jezik

Tekst/foto: Hina

tandardni hrvatski jezik učit će na ovogodišnjoj Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture 28 S polaznika iz 17 europskih i prekooceanskih zemalja, a sveča- ni početak škole obilježen je 26. lipnja u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu gdje je polaznike pozdravio i rektor Damir Boras. Sveučilišna škola namijenjena je mladeži hrvatskoga podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti znanje o njoj te naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. Polaznike su pozdravili rektor Damir Boras, v.d. To će biti tijekom četiri tjedna trajanja ravnateljica HMI Mirjana Ana-Maria Piskulić i voditeljica Sveučilišne škole Zrinka Jelaska i zadaća profesora te 28-ero polaznika iz Argentine, Australije, Austrije, Cipra, Čilea, Francuske, Italije, Kanade, Mađar- u Lavovu (Ukrajina), Sveučilišta u Kla- ljenika, a obuhvatit će akademska i te- ske, Njemačke, Rusije, Sjedinjenih Ame- genfurtu (Austrija), Sveučilišta Pontifi- renska predavanja o hrvatskoj kulturi i ričkih Država, Škotske, Švicarske, Ukra- cia Universidad Catolica de Chile (Čile), povijesti, stručno vođene posjete mu- jine, Urugvaja i Velike Britanije. Instituta Filip Kaušić (Austrija), Sveuči- zejima, galerijama, umjetničkim izlož- Tradicionalno, školu već niz godi- lišta u Glasgowu (Škotska), Macquarie bama, kulturnim i znanstvenim ustano- na zajednički organiziraju Sveučilište u sveučilišta (Australija), Humboldt sveu- vama, odlaske na kazališne predstave Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika, a čilišta u Berlinu (Njemačka) te sa Sveu- i koncerte, susrete s poznatim hrvat- kao i prethodnih godina, polaznici će čilišta u Torontu (Kanada). skim umjetnicima, kao i studijske izlete biti i stipendisti s partnerskih sveučilišta Program je raznovrstan, a njegovo u Hrvatsko zagorje i na Plitvička jezera. najvećega hrvatskog sveučilišta. Tako je težište na akademskome programu Rektorovim pozdravima i željama da će ove godine školu polaziti desetero koji obuhvaća 120 školskih sati nasta- polaznicima škola bude lijepo i korisno stipendista sa Sveučilišta Ivan Franko ve (105 obveznih i 15 sati izbornih na- iskustvo pridružile su se i v.d. ravnate- stavnih sati). Jezična nastava sastoji od ljica Hrvatske matice iseljenika Mirjana odvojenih gramatičkih i lektorskih sati, Ana-Maria Piskulić te voditeljica Sveu- Školu zajednički organiziraju a znanje hrvatskoga jezika dijeli se na čilišne škole hrvatskoga jezika i kulture Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska tri razine - početnu (1, 2, 3), srednju (1, prof. dr. Zrinka Jelaska. n 2, 3) i naprednu (1, 2). Akademski dio matica iseljenika, a kao i prethodnih programa održat će se u učionicama u ENG The Standard Croatian Language will be in godina polaznici će biti i stipendisti zgradi Ureda za međunarodnu surad- the focus of learning at this year’s University School nju Sveučilišta u Zagrebu. of Croatian Language & Culture for twenty-eight at- s partnerskih sveučilišta najvećega tendees from seventeen European and oversees Za program iz hrvatske kulture i po- countries. The school was declared open at the rec- hrvatskog sveučilišta. vijesti zadužena je Hrvatska matica ise- torate of the University of Zagreb.

MATICA srpanj 2017. 15 Zašto i kako treba brendirati Hrvatsku? Riješimo se osjećaja manje vrijednosti Na žalost, Hrvatska je za dobar dio svijeta prilična nepoznanica, odnosno nepoznata i ni po čemu važna država. Oni koji su nas imali priliku upoznati često su se zaljubljivali u Hrvatsku i postajali njezini istinski promotori

Tekst: Božo Skoko svijetu, da znaju uživati u trenutku i to- ad nam netko spomene plini obiteljskog doma (popularni Hyg- Nizozemsku, odmah se ge), da imaju jaku socijalnu državu, da sjetimo “niske” zemlje žive u skladu s prirodom i da vode pri- koja se prostire ispod ra- lično proaktivnu mirotvornu vanjsku K zine mora i otima tlo politiku. Na što će vas, pak, asocirati od toga, nameću trendove drugima te morskim valovima, ali i slikovitih am- Švicarska? Među najzastupljenijim poj- izazivaju poštovanje suvremenoga svi- sterdamskih kanala, nepreglednih po- movima koje ljudi diljem svijeta vežu uz jeta. Zašto sam odabrao baš te tri dr- lja tulipana, vjetrenjača, slavnoga Rem- tu bogatu državu su: planine, čokolada, žave? Zato što su sve tri – iako nam se brandta, drvenih klompa kao sirevi, satovi, banke, neutralnost… Po- to uopće ne čini na prvi pogled – povr- neizostavnog dijela tradicije, toleranci- znato je kako je preciznim i povjerljivim šinom manje od Hrvatske i što na nji- je, liberalnog odnosa prema konzuma- Švicarcima povjereno ne samo čuvanje hovim primjerima možemo puno toga ciji lakih droga i prostituciji… Prizovemo novca svjetskih bogataša, već i sigur- naučiti. One pričaju sjajne priče o sebi, li u sjećanje Dansku odmah su nam nost samog pape. svojim identitetima, povijesti, kulturi, pred očima bicikli (samo Kopenhagen načinu života… Postigle su vrlo viso- ima 400 km biciklističkih staza!), vrhun- BENEFITI DOBROG IMIDŽA ku razinu globalne prepoznatljivosti. I ski dizajn, Lego kockice, Vikinzi, Hans Nema dvojbe kako su Švicarska, Danska ne samo da su svijet podučile o svojim Christian Andersen i njegova Mala sire- i Nizozemska uspješni brendovi među vrednotama i posebnostima, već su nas na ili Ružno pače… Dobar dio svijeta europskim državama, kako uživaju u zainteresirale da ih i sami otkrivamo. I zna da su Danci najsretnija nacija na benefitima dobrog imidža, zgrću novce što je posebno zanimljivo za nas – nikada se ne skrivaju iza alibija kako su male europske države i kako ni na što ne mogu utjecati. Bez obzira na veličinu teritorija, te države uspješno šire utje- caj u svijetu i dodatno zarađuju na svemu što je povezano s njihovim identitetom i imidžom! One su svjesne važnosti brendiranja i ponašaju se kao brendovi. Poznato je kako imidž država igra sve značajniju ulogu u suvremenim me-

Švicarska, Danska i Nizozemska, što je posebno zanimljivo za nas – nikada se ne skrivaju iza alibija kako su male europske države i kako ni na što ne mogu utjecati.

16 MATICA srpanj 2017. Obično kažemo da se neka država uspješno brendirala kad prirodnih ljepota? Proizvodimo li nešto? građanima u bilo kojem dijelu svijeta na spomen te države O čemu pišu naši književnici? Kakav je naš način života? Po čemu smo drukči- padnu na pamet ujednačene pozitivne asocijacije. ji od ostalih država u ovome dijelu Eu- rope? Isto tako mnogi, čak i među vr- đunarodnim odnosima jer se izravno zitivne asocijacije, kad iz prvog pokuša- hunskim intelektualcima, nasjedaju na odražava na njihov status na političkoj ja znaju po čemu je posebna, kakva je dezinformacije vezane uz Domovinski i ekonomskoj pozornici, a prije svega u njezina kultura i koji su doprinosi svije- rat, nemaju pojma ni o uzrocima ni o broju inozemnih turista, razini stranih tu, kad prepoznaju njezin velikane, kad posljedicama ratova na prostoru bivše investicija, plasmanu proizvoda na stra- je žele posjetiti, kušati njezine proizvo- Jugoslavije, a kamoli o ulozi ondašnje i na tržišta, utjecaju u međunarodnim fo- de, osjetiti njezin način života… današnje beogradske vrhuške u svemu rumima i asocijacijama... Stoga države tome. Kako onda očekivati da znaju što pristupaju sustavnom upravljanju vla- ŠTO JOŠ IMAMO OSIM PRIRODNIH je blaženi Stepinac učinio u spašavanju stitim identitetom i imidžom, odnosno LJEPOTA? Židova i Srba tijekom Drugoga svjetskog procesu brendiranja, kako bi se izbori- Kad je Hrvatska u pitanju, svjesni smo rata i kako se suprotstavljao Paveliću i le za pozornost, porazile konkurenciju, da je prepoznatljiva kao značajan eu- njegovoj zločinačkoj politici. O pozna- neutralizirale negativnu percepciju, na- ropski turistički brend. U dobrom dije- vanju našeg Marka Marulića, koji je bio metnule svoju istinu, istaknule vlastite lu Europe, pa i svijeta, prepoznaju nas jedan od najpopularnijih europskih pi- prednosti i vrednote. po čistome moru, prekrasnim plaža- saca, Ruđera Boškovića, kojeg dobro ma, razvedenoj obali i prekrasnim oto- upućeni nazivaju pretečom Einsteina OPASNOST OD ‘ETIKETIRANJA’ cima. Daleko manje nas percipiraju kao ili hrvatskih humanista, koji su izgra- Promocija i brendiranje država nekada zemlju bogate kulturne baštine. Uz to đivali Europu – možemo samo sanjati. su bili luksuz ili dodatna vrijednost, me- uglavnom znaju da smo proživjeli rat, a Na žalost, Hrvatska je za dobar dio đutim taj proces posljednjih godina po- prije toga bili dio socijalističkog bloka. U Europe, pa tako i čitav svijet, prilična ne- staje nužnost zbog dva razloga. S jedne javnostima koje prate sport, posebice poznanica, odnosno nepoznata i ni po strane, ljudi, kapital i poduzeća posta- nogomet, znaju da imamo iznimno ta- čemu važna država. Oni koji su nas imali ju sve izbirljiviji prilikom odabira desti- lentirane sportaše i pregršt europskih priliku upoznati često su se zaljubljivali nacija za ulaganja, odmor ili posjete pa i svjetskih trofeja i medalja. Međutim, u Hrvatsku i postajali njezini istinski prose države moraju izboriti za njihovu bla- dobar dio stanovnika Europske unije, motori. Ostalima nismo uspjeli ispričati gonaklonost. Nerijetko različite države, budimo realni, nema pojma jesmo li dovoljno atraktivnu priču. Jednostavno, gradovi i regije nude slične atrakcije, ušli u Europsku uniju ili smo još u bal- premalo smo radili na vlastitoj promoci- ulagačke mogućnosti, istovjetne stan- kanskoj čekaonici. Ne znaju odgovoriti ji u svijetu. Biti turistička destinacija nije darde života, gastronomsku ili kulturna pitanja – Što još Hrvatska ima osim dovoljno i ne izaziva potrebno divljenje nu ponudu. U tom će slučaju posjeti- telji, ulagači ili potencijalni stanovnici izabrati onaj grad, regiju ili državu koja se ističe od ostalih, koja ima veću razinu privlačnosti ili koja budi pozitivnije asocijacije i emocije, odnosno koja ima jači brend. S druge strane, ako se drža- va dovoljno ne trudi oko vlastitog brendiranja, postoji opasnost da je “etiketira” netko drugi, mimo njezine volje. Naime, u nedostatku relevantnih informacija ili jasne slike o nekoj državi, globalne in- stitucije, mediji ili pojedinci mogu mimo volje pojedinih država utjecati na njihov imidž plasiranjem određenih informacija ili stajališta, pozitivnog ili negativ- nog predznaka. Takav pristup naziva- mo “vanjskim brendiranjem”. Obično kažemo da se neka država uspješno brendirala kad građanima u bilo kojem dijelu svijeta na spomen te države padnu na pamet ujednačene po-

MATICA srpanj 2017. 17 U brendiranju različite države pri- mjenjuju različite strategije. Međutim, većina njih u praksi se svodi na prilično slične korake. Srbija je, primjerice, us- postavila radnu skupinu, okupila gospodarstvenike i umjetnike, naručila istra- živanja imidža u inozemstvu i raspisala natječaj za stvaranje novog identiteta, a onda je došlo do političkih prepucava- nja pa je proces zaustavljen. Slovenija je provela sve faze i stvorila novi brend suvremene europske zemlje, koji govori o životu u suglasju s prirodom, organ- skom razvoju, pripadnosti zapadnoj civilizaciji, bogatoj kulturnoj baštini i i poštovanje. Za to trebamo istodobno Hrvatski je problem što ne radišnim ljudima. A Hrvatska je, na ža- postati i gospodarski, politički, kulturni, lost, samo jednom pokušala i odustala. znanstveni, umjetnički i gastronomski poštujemo vlastite vrednote, brend. A što je najbolje – imamo jače podcjenjujemo se i nismo TREBA OKUPITI STRUČNJAKE adute od dobrog dijela europskih susje- svjesni golemih potencijala Hrvatska od svoje neovisnosti nije uspje- da, ali ih dovoljno ne koristimo. la okupiti svoje vodeće intelektualce, Nekima će odmah biti isprika kako koje imamo u svojim rukama. kreativce, komunikacijske stručnjake, smo mi mlada država, kako nemamo gospodarstvenike i političare kako bi- novca za brendiranje poput Danske ili su ga upoznali. Naše kreativne industri- smo postigli konsenzus oko toga koje Nizozemske, kako živimo na vjetrome- je nedovoljno su osviješten potencijal, to vrijednosti treba sadržavati brend tini kultura i civilizacija pa nam je sve jedinstvena UNESCO-va baština nedo- Hrvatska, u čemu smo dobri i po čemu teže. Ali prošlo je više od četvrt stolje- voljno poznata u svijetu, a niz velikana želimo biti prepoznatljivi u svijetu. Zato ća kako smo postali neovisni i međuna- koji su zadužili Europu i svijet i doma su oni koji nas dobro poznaju kažu da su rodno priznati, više od dvadeset godina potpuno nepoznati premda bi uz malo naši najjači aduti – ljepota zemlje i pri- kako smo slobodni te skoro četiri godi- truda mogli postati filmske ikone i ne- rodna raznolikost, pozicioniranost u Eu- ne kako smo članica Europske unije. To zaobilazni globalni uzori. ropi – na susretištu kultura i civilizacija, je i više nego dovoljno za ispričati priču Hrvatski je problem što ne poštuje- bogata kulturna baština, inovativnost i svijetu o sebi i predstaviti se na dosto- mo vlastite vrednote, podcjenjujemo se kreativnost ljudi tijekom povijesti, ali i janstven način. U vremenu globalnih i nismo svjesni golemih potencijala koje danas, hrabrost i slobodoljubivost, otvo- komunikacija i dostupnih tehnologija, imamo u svojim rukama. Tako nijedna renost i gostoljubivost, bogata tradici- kreativnosti i inovativnosti, treba nam naša Vlada, izuzmemo li turističku pro- ja, specifičan način života koji se često daleko manje vremena da privučemo mociju koju je na strateškoj razini po- odlikuje ležernošću, druženjima i boga- nečiju pozornost i pobudimo interes. krenuo još predsjednik Tuđman daleke tom gastronomijom, ali i osjećaj za stil Zato je proces brendiranja danas do- 1994., nije osvijestila važnost sustavnog (uostalom, svijetu smo darovali krava- stupan i manje razvijenim državama. i strateškog upravljanja identitetom i tu, a Hrvatice su među najbolje odje- imidžom naše države niti je poduzela venim Europljankama)… Mnogi nam RAZLIČITI IDENTITETI I UTJECAJI nužne korake na tom području. Iako zavide što još jedemo organsku hra- A što se prostora tiče na kojem su nas imamo čak 40 državnih agencija, ne- nu i pijemo čistu vodu, imamo dobru povijest i sudbina usidrili, moramo pri- mamo ni jednu instituciju koja bi stra- klimu, sigurne ulice i vremena za naj- znati da imamo jedan od ključnih aduta teški upravljala našim brendom i bila bliže. U svemu tome trebalo bi bistriti – istodobno smo mediteranska i srednjo- potpora međunarodnim nastojanjima novi hrvatski brend, a prije toga riješiti europska država. Na tako malom pro- našega gospodarstva, kulture, znano- se hrvatskoga jala, ideoloških podjela, storu gotovo nigdje u Europi ne može- sti, dizajna, jezika, sportaša, dijaspore... osjećaja manje vrijednosti i kopiranja te pronaći toliko prirodnih raznolikosti A uistinu ne treba otkrivati toplu vodu, loših uzora. n i posebnosti, a ni toliko spomenika kul- već vidjeti da to imaju sve uspješnije dr- ture iz svih povijesnih razdoblja. Ovdje žave svijeta i da se globalna slika nacije ENG Why has Croatia failed to establish itself as se susreću različiti identiteti i utjeca- ne prepušta slučajnosti, a ni političkim a brand with the success of, for example, Switzer- ji pa se to zrcali na bogatstvo tradicije, amaterima. To više što je riječ o prilič- land, Denmark and the Netherlands – countries smaller than ours? Why do we need to create the gastronomije, ali i naš način života, koji no zahtjevnom i kompleksnom područ- Croatian brand and how should we go about doing je uistinu neodoljivi magnet svima koji ju koje pokriva iznimno široko područje. it?

18 MATICA srpanj 2017. Predstavljena knjiga Mate Arlovića “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine” Nije bilo ‘hrvatskoga zločinačkog pothvata’ u BiH Prof. Lauc ističe kako je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna bila osnovana radi obrane hrvatskoga naroda i svih građana BiH od agresije, koju je pokrenula velikosrpska politika i bivša JNA

Tekst/foto: Hina

njiga ustavnoga suca Mate Arlovića “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Her- K cegovine” predstavljena je 12. svibnja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, a predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić istaknuo je kako Arlovićeva ek- Predstavljači Arlovićeve knjige u palači HAZU-a: spertiza jasno dokazuje da u BiH nije Arsen Bačić, Zvonimir Lauc, Mato Arlović, Miljenko Brekalo i Davorka Foretić bilo nikakvoga ‘hrvatskoga zločinačkog pothvata’, kako je to tvrdilo tužiteljstvo Haaškoga suda. be optužnice protiv hrvatskoga naroda Tuđmanom. Naglasio je kako je HZ HB O knjizi su, uz predsjednik HAZU-a, Haaškom tužiteljstvu, “samo nastavak bila osnovana radi obrane hrvatskoga govorili i predsjednik Uprave Školske posla koji 1945. godine, masovnim ko- naroda i svih građana BiH od agresije, knjige dr. Ante Žužul, profesor split- munističkim likvidacijama hrvatskog koju je pokrenula velikosrpska politika i skoga Pravnog fakulteta Arsen Bačić, naroda, nije dovršio njegov otac Mitja bivša JNA. Prema riječima Miljenka Bre- profesor emeritus osječkoga Pravnog Ribičič”. Slovenac Mitja Ribičič (1919. - kala, knjiga na objektivan način analizi- fakulteta Zvonimir Lauc, znanstveni sa- 2013.) bio je visokopozicionirani jugo- ra pravno-politički kontekst nastanka vjetnik Instituta društvenih znanosti Ivo slavenski komunistički političar. HZ Herceg-Bosne, njezino egzistiranje Pilar Područnoga centra Osijek Miljenko Arlovićeva knjiga, ocijenio je prof. i prestanak postojanja. Brekalo te autor Mato Arlović. Bačić, relevantan je doprinos stajalištu Mato Arlović rođen je 1952. u Oš- Akademik Kusić istaknuo je kako Ar- koje suvremene ustavnopravne aspek- troj Luci kraj Orašja. Bio je delegat na lovićeva ekspertiza, objavljena u ovoj te određenih pluralnih entiteta razu- 14. kongresu Saveza komunista Jugosla- knjizi, jasno dokazuje da u BiH nije bilo mije i potvrđuje kao nužne i potrebne vije u Beogradu, na kojem je došlo do nikakvoga ‘hrvatskoga zločinačkog po- instrumente tehnike koncilijacije izme- raspada partije. Doktorirao je na Prav- thvata’ kako je to, po sugestiji sloven- đu vlasti i slobode pluralnih identiteta nome fakultetu u Osijeku 2012. Sudac skoga političara Cirila Ribičiča, tvrdilo i različitosti. Ustavnoga suda RH je od 2009. godine. tužiteljstvo Haaškoga suda. “Autor u svojoj knjizi znanstveno ot- U pet mandata biran je za zastupnika Dr. Ante Žužul rekao je kako je ek- kriva i elaborira kauzalitet, tijek i fina- Hrvatskoga sabora. Obnašao je dužno- spertiza slovenskoga publicista i politi- lis ustrojavanja Hrvatske zajednice Her- sti na više funkcija – bio je potpredsjed- čara Cirila Ribičiča, napravljena za potre- ceg-Bosne”, naglasio je prof. emeritus nik Sabora i predsjednik i član nekoliko Lauc. “Na taj način nudi znanstvenu isti- saborskih odbora i komisija. U SDP-u je “Autor u svojoj knjizi znanstveno nu, koja bitno odudara od određenoga bio potpredsjednik stranke. n uobičajenoga mišljenja, pa i konstrukci- otkriva i elaborira kauzalitet, tijek ja Haaškoga tribunala”, dodao je. Prof. ENG Academician Zvonko Kusić notes that consti- i finalis ustrojavanja Hrvatske Lauc također ističe kako knjiga skida tutional judge Mato Arlović’s book The Croatian Com- hipoteku s države Hrvatske i njezinih munity in Herceg-Bosna and the (Re)Structuring of zajednice Herceg-Bosne”, naglasio Bosnia-Herzegovina clearly shows that claims from građana, kao i hrvatskih dužnosnika the Hague tribunal prosecution of an alleged “Cro- je prof. emeritus Lauc. na čelu s predsjednikom dr. Franjom atian criminal enterprise” simply do not hold water.

MATICA srpanj 2017. 19 Zagreb: Promocija monografije Antona CetínaEve 1967. – 2017. Neodoljivi slikovni izričaj o Evi Iza bijelog ovitka monografije, koja sadrži pedeset Evinih odbljesaka u fascinantnim Cetinovim slikama, uvršteni likovni kritičari otkrivaju slojevitu vezu umjetnika i njegove muze

dario je pet hrvatskih institucija s osam- deset svojih djela.” Trojezična monografija Eve 1967. – 2017. jedinstvene je ljepote i sadržaja. Donosi u slici i riječi retrospektivni po- lustoljetni presjek pojavljivanja autoro- ve ključne metaforičke ikone u liku žene koju je slikar nazvao Eva. U autorovu osobnom izboru uvršteno je 50 radova i niz refleksija najistaknutijih likovnih teoretičara koji su sustavno očitavali tu čarobnu simbiozu u polustoljetnome vremenskom luku na sinkronijskoj ravni od moderne do postmoderne. Gra- đa monografije raspoređena je na 120 stranica velikog formata i ukoričena na- glašenom bjelinom. Svečana promocija monografije Antona Cetína Eve 1967. – 2017. u Muzeju Mimara, 13. lipnja 2017. MONOGRAFIJA JEDINSTVENE LJEPOTE I SADRŽAJA Tekst: Vesna Kukavica parafraziram prof. Vinka Grubišića - sim- Iza bijelog ovitka monografije koja sa- bol ljudstva i samog života, životni od- drži 50 odabranih Evinih odbljesaka u Zagrebu je održana sve- govor svemirskim beskrajnim njemo- fascinantnim Cetinovim slikama, uvr- čana promocija mono- ćama”, objasnivši kako je ta mnogolika šteni likovni kritičari (raz)otkrivaju dugo- grafije Antona CetínaEve Eva rođena i kako je ušla u Cetínov ži- vječnu (ne)romantičnu vezu umjetnika 1967. – 2017. u Muzeju vot 1967. Uz prisjećanje Matičine rav- i njegove muze, govoreći utemeljeno o Mimara u nazočnosti nateljice kako joj poznanstvo s Cetínom U S višebojnom mnogobrojne publike 13. lipnja 2017. seže od devedesetih, dodala je: “Kad kosom, 1986, Uz autora, hrvatsko-kanadskoga slika- sam s autorom Cetínom radila u Hrvat- miješane tehnike ra i grafičara Cetína, svečanost su or- skoj matici iseljenika, u vrijeme našega ganizirali nakladnička kuća Alfa i Hrvat- velikog zajedništva, kad se sve sjedini- ska matica iseljenika. O knjizi su lo u snagu obrane domovine - gospo- govorili v. d. ravnateljica HMI-ja Mirja- din Cetín također je dao svoj obol osob- na Ana-Maria Piskulić te povjesničari nim prilozima koji su rasvjetljavali umjetnosti poput mr. sc. Branke Hlev- strancima ratnu kataklizmu i vjerodo- njak, dr. sc. Vladimira Petera Gossa i dr. stojno širili istinu u Americi o hrvatskoj sc. Ivanke Reberski, koja potpisuje uvod- borbi za slobodu i neovisnost. Lani je ni esej u monografiji. Ravnateljica Pi- ovaj umjetnik i filantrop slavio osam- skulić je istaknula: “Eva je doista - da deseti rođendan, a tom prigodom ob-

U autorovu osobnom izboru uvršteno je 50 radova i niz refleksija najistaknutijih likovnih teoretičara koji su sustavno očitavali tu čarobnu simbiozu na sinkronijskoj ravni od moderne do postmoderne.

20 MATICA srpanj 2017. Putovanje, 1981/2013, U svemiru, 2006, miješane tehnike miješane tehnike

umjetnikovu slikarstvu pri tome rabeći “Iskoristio je sugestivnu Ivanišević (1998.); Vilim Matić (2000.); više-manje metajezik semiotike, čime su Lilijana Domić (2002.); Gordana Dujić svaki za sebe oblikovali svima razumljiv slojevitost znaka, ali i lijepe (2002.); Tonći Šitin (2003.); Vladimir P. jezični odraz predočenih im likovnih linije i kromatskih odnosa, Goss (2003.); Branka Hlevnjak (2016.) te tvorbi neodoljive mu žene u stvaralač- Mikica Maštrović (2016.). Nadalje, nave- kim pustolovinama od Pariza do Toron- za koje bi se moglo reći deni su uvidi likovnjaka kao što su Ala- ta, od Hrvatske do Kanade, od Europe da djeluju poput zvuka, in Viray (Belgija, 1974.); Vendelin Kara- do Amerike. Ukratko, tridesetak teore- sugestivno prizivajući sadržaje čić (BiH, 2012.); F. Gil Tovar (Colombia, tičara likovne branše na samo 50 slika 1981.). Usto, uvršteno je po dvoje auto- o Evi ispisuju značenjsku i struktural- sugerirane nazivima slika.” ra iz SAD-a i to Nanette Dillard Simpson nu narav slikovnog izričaja umjetnika (1987.) i Franz Geierhaas (1991.), kao i rođenog u stvarnoj i imaginarnoj Bo- slobodno šetalo i kada se umjetnost dvoje iz Njemačke poput Rudolfa We- jani, čija se vizualna kultura i u slikare- osjećala u zraku. A danas, 50 godina snera (1996.) i Jasne Lovrinčević (2016.)... voj zlatnoj dobi nježno usavršava uvijek kasnije…?” Uz glavni tekst povjesničar- U slikarstvu Anton Cetín (81), hrvat- nastojeći doseći ideal logičke čistoće u ke umjetnosti Ivanke Reberski, koja su- ski umjetnik koji više od 49 godina živi i odnosu naspram svakidašnjega uzne- vereno interpretira prostor i vrijeme stvara u Torontu, uvijek traži i uspostav- mirujućeg krajobraza i umjetničkog mu stvaralačke ambicije slavnog umjetni- lja specifični odnos prema zbilji, stva- odraza u slici kao univerzalnom pečatu ka i semiotičke potke slika tek jedne rajući vlastiti dijaloški prostor – otvo- čovjekove duše. njegove figure s višeznačnim pojava- ren svakom suputniku s kojim mu se ma Eve, sabrane su ključne dionice na ukrstiše putovi. Cetín je do sada odr- ‘MOJA EVA ROĐENA JE 1967. U tu istovjetnu temu iz objavljenih likov- žao 155 samostalnih izložbi i sudjelo- PARIZU’ nih eseja tridesetak uglednih stručnja- vao na više od 200 skupnih izložbi di- Na vremenskoj okomici od pola stoljeća, ka s raznih meridijana i paralela među ljem svijeta. Njegovo slikarstvo u svakoj točnije od 1967. do 2017., slikar i njego- kojima su desetorica vrsnih kritičara etapi prate osmišljene mape i likovne vi likovni kritičari te povjesničari umjet- iz Kanade i to: dr. Gordon McLennan monografije te pregledni katalozi donosti tumače usporedno na hrvatskome, (1977.); Vinko Grubišić (1978.); James stupni na Internetu, kao i u fundusima francuskome i engleskome lik Cetíno- Purdie (1978.); Gerry Moses (1978.); knjižnica te arhiva i galerija u Americi i ve Eve od rađanja u ateljeu u Parizu do Glen E. Cumming (1978.); Paul Duval Europi. Za svoj rad primio je više stru- zrelosti u Torontu. Prevoditelji tekstova (1979.); David Burnett (1986.); Mario A. kovnih nagrada i umjetničkih priznanja. su Vladimir Bubrin, Rose-Marie i Vinko Stocco (1987.); Stuart Reid (1996.) i Chri- Mnogobrojna djela darovao je rodnoj Grubišić, dok grafičko oblikovanje pot- stina Henderson (2005.). Iz Hrvatske je Čazmi i uglednim galerijama i grafičkim pisuje Neven Osojnik iz Alfe. uvrštena plejada dvanaestorice likovnih zbirkama Lijepe Naše. Kanadsko-hrvat- Cetín se u monografiji čitatelju po- erudita koji su opisivali Cetínovu muzu sko udruženje umjetnika proglasilo ga vjerava: “Moja Eva rođena je 1967. u Evu kao što su: Tomislav Ladan (1996.); je umjetnikom godine 1986. Odlikovan Parizu u vrijeme mira i nade u bolje su- Josip Depolo (1996.); Valerija Mrkobrad je u domovini 1995. Redom Danice hr- tra, u vrijeme kada se pariškim ulicama (1997.); Ljerka Šimunić (1998.); Milan vatske s likom Marka Marulića i Redom

MATICA srpanj 2017. 21 Otmjena žena, 1967, hrvatskoga pletera za osobite zasluge u doživljajnih sfera kojima se zaokupljala miješane tehnike kulturi i međunarodnoj afirmaciji hrvat- njegova emotivna umjetnička priroda. ske umjetnosti. Od svega što mu se iskustveno nudilo iz Okrenutost unutarnjim, duhovnim prošlosti i suvremenosti odabrao je mi- preokupacijama udaljuje ga od imitativ- nimalističku opciju znakovnoga govora. ne umjetnosti i približava asocijativnoj Iskoristio je sugestivnu slojevitost zna- figuralnosti, tumače kritičari, naglaša- ka, ali i lijepe linije i kromatskih odnosa, vajući da čistoća linije i profinjeni kro- za koje bi se moglo reći da djeluju po- matski odnosi boje u Cetína čine sadr- put zvuka, sugestivno prizivajući sadr- žaj likovne forme osobite izražajnosti. žaje sugerirane nazivima slika. U jedin- stvenoj metaforičnosti, s Evinim likom OKRENUTOST UNUTARNJIM, neponovljive izvornosti, čini se kao da DUHOVNIM PREOKUPACIJAMA je sublimiran cjelokupni Cetínov obu- U sjajnom eseju Ivanke Reberski, koji hvat sagledavanja duhovno-emotivno- preporučujemo čitateljima, najviše nas ga i racionalno-spoznajnoga svijeta. Ne se dojmio višeslojni opis: “Upravo je samo ovoga našeg planeta Zemlje, već zapanjujuće kako je inspirativna jez- i teško dokučivih svemirskih prostora gra Evina lika svome stvaraocu, koji ju do kojih se znao vinuti.” (Citat: Cetín, A. je izmislio i likovno oblikovao, tijekom 2017., 11. str.). n polustoljetnog trajanja postala velika muza, neiscrpno izvorište asocijativ- ENG Many gathered for the promotion in Zagreb nih pobuda. Neviđenom imaginativno- of Anton Cetín’s monograph Eve 1967 – 2017. The event was organised by Canadian-Croatian painter šću Cetín je njome obuhvatio danas još and printmaker Cetín, publishing house Alfa and the uvijek teško saglediv tematski raspon Croatian Heritage Foundation.

VIJESTI

Prva sjednica Vijeća za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranoga i nasljednoga jezika

ZAGREB - U prostorijama Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH održana je 10. srpnja prva sjednica Vije- ća za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranoga i nasljednoga jezika. Tom prigodom državni tajnik i predsjednik Vijeća, Zvonko Milas, naglasio je kako znanje hrvatskoga jezika ima nemjerljivo značenje za očuvanje i razvijanje hrvatskoga identiteta Hrvata koji žive izvan Re- publike Hrvatske. “Uspostavom Vijeća želi se potaknuti razvijanje postojećih te pronalaženje novih oblika učenja i poučavanja hrvatskoga jezika kao drugoga, stranog i nasljednog jezika te pridonijeti učvršćivanju položaja i ugleda hrvatskoga jezika, kako u RH, tako i u svijetu. Nadam se da ćemo već nakon današnje sjednice imati malo jasniju sliku o trenutačnom stanju i o potrebnim prvim koracima kojima bismo uz hr- stojeće razdoblje. Vijeće je koordinacijsko, savjetodavno i vatski jezik mogli još jače povezati Hrvate ma gdje bili te još stručno tijelo koje ima zadatak utvrditi ciljeve i dati smjer- snažnije promicali hrvatski jezik i kulturu”, stoji u priopće- nice za rješavanje mnogobrojnih tekućih pitanja vezanih nju Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan domovine. uz provedbu i promicanje učenja i poučavanja hrvatsko- Na prvoj sjednici članovi Vijeća razmotrili su postojeće ga jezika i kulture, posebice među Hrvatima i njihovim stanje i postignuća u učenju i poučavanju hrvatskoga kao mnogobrojnim potomcima koji žive izvan RH. Sastoji se drugoga, stranoga i nasljednoga jezika, razgovarali su o od članova predstavnika nadležnih državnih tijela i insti- izazovima, planovima i prijedlozima za unaprjeđenje uče- tucija te od članova neovisnih stručnjaka odabranih jav- nja i poučavanja te su utvrdili neposredne ciljeve za pred- nim pozivom. (Hina)

22 MATICA srpanj 2017. Predstavljene IV. hrvatske svjetske igre (Zagreb, 18. - 22. srpnja) Crolimpijada - Olimpijske igre s hrvatskim predznakom Ovogodišnje Igre okupit će najveći broj sudionika do sada – više od 900 natjecatelja iz cijeloga svijeta te 150 natjecatelja iz RH. Moto IV. hrvatskih svjetskih igara je - Jedno je srce, jedna je Hrvatska

Tekst/foto: Sred. državni ured za Hrvate izvan RH

utorak, 27. lipnja, u Sre- dišnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH održano je predstavlja- U nje projekta IV. hrvatskih svjetskih igara – amaterskoga sportskog natjecanja na kojem sudjeluju Hrvati i njihovi potomci iz cijeloga svijeta, a koje će se održati od 18. do 22. srpnja ove godine u Zagrebu. Projekt neslužbeno nosi ime “Crolimpijada - Olimpijske igre s hrvatskim predznakom”. Ovogodišnje Igre okupit će najve- ći broj sudionika do sada – više od 900 natjecatelja iz cijeloga svijeta te 150 natjecatelja iz Republike Hrvatske. Natje- partnerima ovogodišnjih Igara te izra- visokim pokroviteljstvom predsjednice catelji dolaze iz Angole, Argentine, Au- zio zadovoljstvo velikim, dosad najve- RH Kolinde Grabar-Kitarović, Hrvatsko- stralije, Austrije, Bosne i Hercegovine, ćim odazivom natjecatelja i sudionika. ga sabora i Grada Zagreba. Bolivije, Brazila, Crne Gore, Čilea, Dan- Na predstavljanju je istaknuto kako su Potporu uspješnoj realizaciji ovogo- ske, Ekvadora, Francuske, Hrvatske, Ita- IV. hrvatske svjetske igre posebne i po dišnjih Igara dali su: Grad Zagreb, Mini- lije, Irske, Kanade, Makedonije, Nizo- velikom odazivu volontera – student- starstvo obrane, Ministarstvo znanosti i zemske, Njemačke, Paragvaja, Perua, skih i udruga mladih iz Republike Hr- obrazovanja, Ministarstvo turizma, Mi- Rumunjske, SAD-a, Slovačke, Slovenije, vatske koji će, kao svojevrsni domaćini, nistarstvo zdravstva, Studentski centar Srbije, Švicarske, Švedske, Tanzanije, Ve- svojim sunarodnjacima iz 31 zemlje svi- Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska turistič- like Britanije i Venezuele te će nastupiti jeta nastojati boravak u domovini pre- ka zajednica, Turistička zajednica Gra- u 16 sportskih disciplina. daka učiniti nezaboravnim. da Zagreba, Hrvatski olimpijski odbor i Zvonko Milas, državni tajnik u Središ- Za vrijeme trajanja Igara, sudionici i drugi. Medijski pokrovitelji su HRT, Ve- njem državnom uredu za Hrvate izvan natjecatelji bit će smješteni u Student- černji list i Slobodna Dalmacija. RH, zahvalio je svim pokroviteljima i skome domu ‘Stjepan Radić’ u Zagre- Moto IV. hrvatskih svjetskih igara je: bu. Uz sportski i natjecateljski dio, Igre “Jedno je srce, jedna je Hrvatska.” će pratiti i mnogobrojni drugi sadržaji Hrvatske svjetske igre do sada su Uz sportski i natjecateljski dio, - kulturni, turistički i zabavni - kako bi- održane dva puta u Zadru (2006. i 2010.) Igre će pratiti i mnogobrojni drugi smo sudionicima Igara približili hrvatski i u Zagrebu (2014.). n kulturni i društveni život te kako bi im sadržaji - kulturni, turistički i boravak u Lijepoj Našoj bio nezabora- ENG A presentation was staged at the premises zabavni - kako bi sudionicima Igara van. Organizatori IV. hrvatskih svjetskih of the State Office for Croats Abroad of the upcom- igara su Središnji državni ured za Hrva- ing 4th Croatian World Games, an amateur sports boravak u Lijepoj Našoj ostao u event pooling emigrant Croatians and their descen- te izvan Republike Hrvatske i Hrvatski dants from around the world to be held from the nezaboravnoj uspomeni. svjetski kongres. Igre se održavaju pod 18th to 22nd of July in Zagreb.

MATICA srpanj 2017. 23 VIJESTI

Tekst: Vesna Kukavica

rhunac je tekuće turističke sezone pa se oče- kuju rekordni prihodi od najpropulzivnije hrvatske gospodarske grane – turizma, koja go- dišnje ostvaruje čak 18 posto našeg BDP-a. V Rastu će svakako pridonijeti i nove investicije. Osamsto milijuna eura ulaže se u hrvatski turistički sektor tekuće 2017. godine prema procjenama Ministarstva turizma ili drugim riječima oko 124 milijuna eura više nego lani. Privatne tvrtke investiraju oko 511 milijuna eura u vlastite turističke projekte dok javni sektor, odnosno gradovi i opći- ne te županije ulažu 306 milijuna eura. Turiste ovoga ljeta Poslovni forum Udruge očekuje pedesetak novih ili potpuno rekonstruiranih hotela bosanskih Hrvata Prsten najviše kategorije s četiri ili pet zvjezdica, među kojima su i Lukšićevi smještajni kapaciteti u Umagu i Dubrovniku. ZAGREB - U organizaciji Udruge bosanskih Hrvata Pr- sten, 27. lipnja, u dvorani Hrvatske gospodarske komo- OD ISTRE DO DUBROVAČKOG PRIMORJA re u Zagrebu, koja je bila i suorganizator ovoga poslov- Ovih je dana, točnije 26. lipnja, svečano otvoren obnovljeni nog skupa, održan je Prstenov poslovni forum Zagreb kultni dubrovački Hotel Excelsior koji posluje u sastavu lanca 2017. Forum se održao pod visokim pokroviteljstvom Jadranskih luksuznih hotela (JLH) u vlasništvu divovske obitelj- predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a temeljna za- ske južnoameričke kompanije čileanskih Hrvata Lukšić gru- daća bila mu je poticanje unapređenja institucionalnog pe, nakon višemjesečne obnove teške više od 80 milijuna okvira za izgradnju poslovne konkurentnosti u jugoi- kuna. Domaćini svečanosti bili su predsjednica Lukšić grupe stočnoj Europi te prevladavanje postojećih prepreka u i poduzetnica globalne reputacije iz Santiaga de Chilea Iris poslovanju u toj regiji, prije svega u poslovanju izme- Fontbona Lukšić, najbogatija hrvatska snaha i supruga po- đu Hrvatske i BiH. kojnog Andrónica Abaroa Lukši- Predsjednik Udruge Prsten Mijo Marić objasnio je da Svečano je otvoren ća, te glavni menadžer za poslo- se ta udruga doživljava kao most između dvije države i obnovljeni kultni vanje u Hrvatskoj i njezin unuk između jednog naroda koji živi u te dvije države, a kao dubrovački Hotel Davor Lederer Lukšić (34) sa su- cilj Poslovnoga foruma istaknuo je promjenu postoje- prugom Cristel Carrisi. Poslovni ćeg stanja. - U Prstenu smo svjesni da se možemo žali- Excelsior koji imperij obitelji, koja dijelom poti na postojeće stanje i mijenjati ga. Ako se žalimo, mo- posluje u vlasništvu tječe iz Sutivana s otoka Brača, žemo tražiti krivca u drugima i tražiti milosrđe, a nama prema Forbesovoj listi bogata- milosrđe nije dovoljno jer vjerujemo da imamo poten- divovske obiteljske ša pozicionira se na 83. mjesto cijal i da ga možemo izraziti. Ideja nam je pratiti to što južnoameričke s oko 17,4 milijarde dolara. Luk- smo zaključili i želimo ovaj događaj pretvoriti u tradi- šić grupa u Hrvatskoj uspješno cionalan događaj na kojem ćemo provjeriti jesu li naši kompanije čileanskih posluje pune 23 godine, preu- zaključci imali smisla, odnosno jesu li zaživjeli – rekao Hrvata Lukšić grupe. zevši preklani vodstvo u našem je Mijo Marić u pozdravnome govoru. Dobri gospodarski pokazatelji razlog su za optimizam i nude priliku za provedbu reformi, rekla je potpredsjed- nica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić na skupu. “Gospodarski pokazatelji zasigurno daju razloga za optimizam. Rast BDP-a nastavlja se, rastu izvoz, industrija i trgovina, a turistička sezona bit će jedna od najboljih”, rekla je. Naglasila je kako “sadašnji dobri gospodarski trendovi ohrabruju i osiguravaju priliku da se nužne reforme provedu na način koji će biti društveno prihvatljiv i čija će dinami- ka biti ona koju društvo može prihvatiti”. Mjere Vlade, kako je navela, usmjerene su k reformama koje će po- većati konkurentnost i zapošljavanje te osigurati financijsku stabilnost. Vlasnici Lukšić grupe Iris Fontbona i Davor L. Lukšić sa suprugom Cristel Carrisi

24 MATICA srpanj 2017. Povratnička ulaganja u turizam Princ jadranskog hotelijerstva Čileanac s hrvatskom putovnicom Čileanac bračkih korijena Davor Lederer Lukšić ovogodišnjim je višemilijunskim investicijama na Jadranu zaslužio titulu princa hrvatskog hotelijerstva

Obnovljeni kultni dubrovački Hotel Excelsior Prizor sa svečanog otvorenja hotela

turističkom sektoru i to okrupnjavanjem ticati ovakve investicije, suglasivši se s mentalne interijere jedinstven stil svjet- portfelja u dva financijski zahtjevna ko- poduzetnikom Lukšićem o potrebi za- skoga glamura. Excelsior, otvoren 1913. raka na potezu od Istre do Dubrovač- okreta od masovnog k elitnome kul- kao Villa Odak, ugostio je mnogobrojne kog primorja. Uz državnoga tajnika iz turnom turizmu. “Kad se pitamo kakav svjetske državnike i slavne umjetnike Ministarstva turizma Franu Matušića, turizam danas želimo, samo se treba- poput Vaclava Havela, Margaret Thatc- među uzvanicima su bili predsjednik mo okrenuti prema tradiciji i odgovor her, kraljice Elizabete II., Elizabeth Taylor, Gradskog vijeća Marko Potrebica i gra- neće izostati. Treba reći dosta je bilo jer Orsona Wellsa, Sophije Loren i ostalih. donačelnik Dubrovnika Mato Franković uspjeh nećemo mjeriti prebrojavanjem Nastavak je to implementacije hr- te dubrovačko-neretvanski župan Niko- kruzera, nego kvalitetom ponude”, re- vatskoga dizajna svježim investicijama la Dobroslavić. kao je Franković. hotelskoga lanca JLH jer spoj domaće- Pozdravljajući okupljenu društvenu ga proizvoda i vrhunske usluge prema kremu mediteranskoga dragulja Lijepe IMPLEMENTACIJA HRVATSKOGA međunarodnim standardima Lukšiće- Naše Davor L. Lukšić je istaknuo: “Ho- DIZAJNA vih pozitivno utječe na konkurentnost tel Excelsior je dobio novo lice na starim Zanimljivo, u potpunu rekonstrukciju hrvatskoga turizma. Redizajnom je pot- temeljima i tradiciji, a uvijek je podizao soba i apartmana uloženo je pola mili- puno preuređen prostor recepcije u či- ljestvicu kvalitete koju gosti očekuju u juna kuna po sobi - što predstavlja naj- jem vidokrugu dominiraju Abakus pia- Dubrovniku.” Suradnik i Davorova de- veću investiciju u Hotel Excelsior teku- no bar i neodoljiva terasa s pogledom sna ruka, predsjednik uprave Jadran- ćega desetljeća. Za projekt je angažiran na more. Hotel Excelsior sada raspolaže skih luksuznih hotela Camilo Soza, po- zagrebački arhitektonski studio BF i ate- sa 158 elegantnih smještajnih jedinica, tvrdio je kako obnova Excelsiora nije lje Franić Šekoranja. Svaki kutak hotela uključujući 139 dvokrevetnih soba i 19 bila lagan zadatak, zahvalivši timu koji osmišljen je tako kao svojevrsni hom- luksuznih apartmana razmještenih u je pridonio blistavom sjaju. Dubrovač- mage zlatnog doba Excelsiora, jednog dvije cjeline: aristokratsku Villu Odak s ki gradonačelnik Mato Franković rekao od simbola aristokratskoga Dubrov- arhitektonskim stilom s početka prošlog je kako će Grad Dubrovnik redovito po- nika, unoseći mu u prozračne i monu- stoljeća i suvremeniji dio - The Tower. Sa

MATICA srpanj 2017. 25 Zanimljivo, u potpunu rekonstrukciju soba i apartmana uloženo je pola milijuna kuna po sobi - što predstavlja najveću investiciju u Hotel Excelsior tekućega desetljeća. Davor ima uspjeha i u poslovanju s ne- kretninama (Excelsa Nekretnine). Priliku za novu financijsku injekciju u jadranski turizam očito Davor L. Lukšić odabire u lukrativnom razdoblju kada Svjetski turistički barometar UNWTO-a bilježi da je 2016. na planetarnoj razini bila sedma godina zaredom s natpro- sječnim rastom međunarodnih turistič- kih putovanja, kojih je lani bilo rekor- Glavni menadžer Davor L. Lukšić prilikom dnih 1,2 milijarde. pozdravljanja uzvanika na svečanom otvorenju NEZAUSTAVLJIVI RAST U zapadne strane Excelsiora pruža se di- Lukšić, koja je od gubitaša Gorana Štro- HRVATSKOME HOTELIJERSTVU van pogled na srednjovjekovne dubro- ka otkupila JLH, iz dubioze veće od 90-ak Vratimo se zaključno okrupnjavanju vačke starogradske zidine - upisane na milijuna kuna izrastao u profitnoga ho- portfelja Lukšićevih u Hrvatskoj, koja Unescovu listu zaštićene svjetske baštine, telijerskog diva. Lanjski mu je neto prije u našoj državi dosad investirala oko udaljene svega pet-šest minuta lagano- hod, koji će premašiti tekuća poslovna 870 milijuna eura. Ovi globalni igrači ga hoda od hotela. Uz postojeće presti- godina, iznosio 67 milijuna kuna zahva- poručuju kako bi investirali i više da se žne restorane Salin i Prora, otvoren je ljujući rastu noćenja za 20 posto. unaprijedi hrvatski pravni okvir. Nezau- i novi fine dining restoran Sensus - koji Usto, slava nije zaobišla ni Umag, stavljivi rast u hrvatskome hotelijerstvu će pod budnim okom iskusnog Chefa koji se Lukšićevom zaslugom izborio za Lukšićevi su otpočeli još prije šest godi- Petra Obada (kuhara i pučkoga pje- mjesto na karti prestižnih teniskih od- na kada su za 14 milijuna eura u gotovi- snika iz obližnjih Konavala) nuditi mo- morišta svijeta. Niz poslovnih talenata ni od posrnuloga domaćega gospodar- dernu visoku mediteransku kuhinju s svoga djeda bračkih korijena Andrónica stvenika Gorana Štroka otkupili njegove inovacijama okusa autentičnih namir- A. Luksica (1926. – 2005.), kojega je prvi Jadranske luksuzne hotele i to uz obvezu nica dostupnih u lokalnome ambijentu hrvatski predsjednik Franjo Tuđman po- preuzimanja dubioza JLH-a od gotovo i hrvatskome gastronomskom žanru te zvao da posluje u Hrvatskoj devedesetih stotinu milijuna (2011.). Već u drugome enološkoj ponudi Dalmacije. - Davor je višestruko kapitalizirao nakon investicijskom koraku Lukšićevi prije završenih studija te poslovnih iskusta- četiri godine, ohrabreni hrvatskim pu- HOTEL GODINE TREĆI PUT va u New Yorku i Londonu, preuzevši nopravnim članstvom u Europskoj uniji, ZAREDOM dio obiteljskoga poslovnog carstva u postaju vodeći hotelijeri Hrvatske, kada Povratne migracije hrvatske dijaspore, Hrvatskoj. Postiže sjajne poslovne resu za 120 milijuna eura od Zagrebačke koliko god dio naše javnosti u domovini zultate i na sjeveru Jadrana u umaškoj banke otkupili Istraturist iz Umaga. Luk- ignorirao njihove učinke, zanimljiv su i Plavoj laguni uz spomenute uspjehe na šići sada posjeduju oko 45.000 kreve- primjetan čimbenik društvenih, kultur- južnoj dionici, gdje su im smješteni JLH. ta, 29 hotela, 21 vilu te više kampova i nih i gospodarskih promjena u Republici Hrvatskoj – sudeći prema probitačnome suvremenom tipu poslovanja i rezulta- tima hotelijera Davora L. Luksica u Du- brovniku i Umagu – gdje trenutačno in- vestira oko 30 milijuna u obnovu hotela Sol Sipar umaškog Istraturista. Mladi či- leanski poduzetnik s hrvatskom putovnicom, poštujući jedinstveno višesto- ljetno naslijeđe radišnih i gostoljubivih gospara te ostale jadranske tradicional- ne turističke i kulturne značajke lokalne zajednice, pozicionirao je Dubrovnik u vodeću elitnu hotelijersku destinaciju Mediterana. Lukšićev dubrovački Excel- sior proglašen je treću godinu zaredom hotelom godine. Opravdavši vlastitih pet zvjezdica, Excelsior je za samo par sezo- Zvijezde tenisa s legendarnim Goranom Ivaniševićem duša su ATP turnira na nakon ulaska novog vlasnika Grupe

26 MATICA srpanj 2017. Pogled s terase hotela na stari Dubrovnik

prihode od gotovo 1,5 milijarde kuna. Na drugo mjesto Lukšićevi su istisnu- li austrijske ulagače Valamar s 42.000 kreveta u vlasništvu grofa G. Eltza, G. Wurmboecka i F. Lanschuetzera, dok treću poziciju zadržava i dalje Maistra, dio Adris grupe. Ove tri hotelske grupa- cije, procjenjuje se, upravljaju s više od 50 posto ukupnih hrvatskih kapaciteta.

GUILLERMO CRAIG LUKŠIĆ Bogatstvo čileanskih Hrvata oplođeno je u Hrvatskoj fantastičnim akvizicijama od dolaska na čelno mjesto te grupaci- Davorovom odlukom ke bi iznosile približno 700.000 gostiju je u RH mladog poduzetnika Lukšića Le- i 4,5 milijuna noćenja, što je više od 7 derera, kojega je u Lijepu Našu pozvao Britanac Lawrence Frankopan posto svih noćenja ostvarenih u Hrvat- da preuzme obiteljski biznis 2011. nje- postao je 2014. novi direktor skoj u prošloj sezoni. To nas čini jednim gov prerano preminuli stric i vrsni po- teniskoga turnira Croatia od najvećih, ako ne i najvećim poduze- duzetnik Guillermo Craig Lukšić. Davor ćem u toj strateškoj gospodarskoj gra- L. Lukšić sin je Andrónica Lukšića Crai- Opena, koji se akvizicijom ni Hrvatske”, poručio je za Maticu glavni ga i Patricie Inés Lederer, kojeg danas Istraturista našao u portfelju menadžer Davor Lederer Lukšić, pred- doživljavamo kao pravoga princa hrvat- sjednik Uprave Grupe Lukšić Hrvatska. skog hotelijerstva. Diplomirao je poslov- bračkih Čileanaca. Koncern u Čileu utemeljio je šezde- no upravljanje na prestižnom Babson setih godina 20. stoljeća Andrónico Aba- College u SAD-u gdje se i usavršavao. cije za sportski menadžment StarWing i roa Luksic (1926. – 2005.), sin iseljeni- Suprotno percepciji domaćih me- negdašnji trener Borne Ćorića, postao ka Bračanina iz Sutivana Policarpa, koji dijskih analitičara, tradicionalno nepo- je prije tri godine tj. 2014. novi direktor se afirmirao kao vodeći poduzetnik te vjerljivih prema iseljeničkim ulaganjima teniskog turnira Croatia Opena, sport- južnoameričke države, ostavivši obite- u stari kraj, Lukšićevima je osim vlasti- skoga simbola Umaga i Hrvatske, koji lji golemi gospodarski potencijal u više tog profita važno i podizanje kvalitete se akvizicijom Istraturista našao u por- sektora - od rudarstva i poljoprivrede o čemu svjedoči i sretna sudbina na- tfelju bračkih Čileanaca. U svom 28. iz- do bankarstva i telekomunikacija. Luk- šega najstarijeg ATP teniskoga turnira danju taj teniski turnir s novim imenom šićevo bogatstvo stečeno je na eksplo- Croatia Open Umag, pokrenutoga slav- Plava laguna Croatia Open Umag održa- ataciji rudnika bakra, poslu kojim se nih 1990-ih u sklopu Istraturista. Da- vat će se od 14. do 23. srpnja 2017. Tur- obitelj i danas uspješno bavi pa je uvr- vorovom odlukom Britanac Lawrence nir i popratni događaji privlače više od štena u indeks 100 najvećih kompani- Frankopan, vlasnik međunarodne agen- 100.000 gostiju pa Umag u to vrijeme ja na Londonskoj burzi. Njegova djeca i postaje nezaobilazni ljetni centar teni- unuci posebno su ponosni na značajke sa, ljepote, zabave, druženja te doživlja- koje su naslijedili odgojem - radišnost, ja okusa i mirisa Istre. Od Frankopana ustrajnost, kreativnost i socijalnu osjet- Lukšićevi očekuju da potakne novi tu- ljivost za zaposlenike obiteljske tvrtke. ristički razvojni ciklus toga sportskog i Davor je drugi naraštaj Andrónicovih medijskog spektakla u Umagu, a u tome nasljednika u upravama tvrtke Grupe mu pomaže naš legendarni tenisač Go- Lukšić među kojima su, uz glavnu figu- ran Ivanišević. ru obitelji gospođu Iris, poduzetnici kao što su Andrónico treći, Davor i Max Luk- DUGOROČNA INVESTIRANJA U RH šić Lederer i Nicolas Lukšić Puga. Sve “Prije dvadeset tri godine realizirali smo su današnje profitabilne tvrtke iz obi- naše prvo ulaganje u Hrvatsku (1994.), teljskoga portfelja, preživjevši svjetsku dva desetljeća kasnije potvrdili smo pre- financijsku krizu, opstale više godina i danost dugoročnoga investiranja u RH većina ih je financijski moćna.n i njezin turizam. Sveukupno je u svim našim turističkim kompanijama, Plavoj ENG laguni i JLH, lani boravilo oko 450.000 Davor Lederer Lukšić is a Chilean with roots on the Croatian island of Brač. His significant invest- gostiju koji su ostvarili preko 2,8 mili- Lukšić pregledava katalog AtP Turnira Umag ment this year on the Adriatic coast has secured him juna noćenja. S Istraturistom te broj- the title of prince among Croatian hoteliers.

MATICA srpanj 2017. 27 VIJESTI

Susret udruge Hrvatska izvandomovinska lirika

iseljenička udruga okuplja hrvatske iseljenike, pjesnike iz Amerike, Kana- de i Europe. Svake godine svoj godiš- nji kreativni skup održavaju u drugome mjestu. Do sada je skup održan u raznim gradovima Amerike i Kanade, a posljednjih godina sudionike susreta ugostili su europski i hrvatski gradovi, poput Beča, Zadra, Zagreba i So- lina; ove godine Vukovar”, rekla nam VUKOVAR - U sklopu 17. godišnjeg su- je Nada Pupačić, predsjednica HIL-a. sreta udruge Hrvatska izvandomovin- Recenzentica nove zbirke pjesama o ovakvih susreta je povezivanje iselje- ska lirika (HIL), a koja se održava pod kojoj je govorio nakladnik Zoran Boš- ne i domovinske Hrvatske jer naša dr- pokroviteljstvom predsjednice RH Ko- ković iz Splita je dr. sc. Željka Lovrenčić. žava ima izrazito jaku dijasporu”, za- linde Grabar-Kitarović, u Pastoralno- U ime Grada Vukovara okupljene je ključio je Milas. me centru “Sv. Bono” u Vukovaru odr- pozdravila Marina Sekulić, pročelnica U programu su sudjelovali hrvatski žan je recital pod nazivom “Na braniku Upravnog odjela za kulturu i turizam. iseljenici pjesnici, članovi udruge HIL, nam lipe hrvatske riči” te je predstav- Državni tajnik Zvonko Milas, predstoj- a gosti recitala bili su pjesnici hrvatski ljena 16. zbirka pjesama udruge HIL “U nik Središnjega državnog ureda za Hr- branitelji Dubravko Duić-Dunja, Mari- okrilju kraljice Jelene uz žubor jadra is- vate izvan RH, rekao je kako posebnu jan Almaš, Larisa Janičev-Stojanović i povijesti pjesnika HIL-e”. težinu ovome skupu daje činjenica da Verica Marunček. U glazbenome dijelu Udruga pjesnika HIL sa sjedištem u se održava u Vukovaru - gradu hero- nastupili su Marija Jurić, učenica Glaz- New Yorku djeluje u sklopu Hrvatsko- ju, prema kojemu cijela hrvatska di- bene škole, i Mario Zbiljski iz sastava ga svjetskog kongresa. “Ova hrvatska jaspora ima posebne osjećaje. “Cilj Slavonske lole. (Glas Slavonije; M. Kokaj)

Spomen-ploča Ritteru Vitezoviću u Beču

AUSTRIJA - Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” postavila je u Beču spomen-ploču znamenitome hrvatskom književniku, povjesničaru i jezikoslovcu Pavlu Ritteru Vitezoviću. Sve- čanom otkrivanju spomen-ploče nazočili su veleposlanica RH Vesna Cvjetković, predsjednik Austrijskog društva za kroatistiku prof. Georg Holzer, članovi Hrvatske akadem- ske zajednice iz Beča te izaslanici Družbe “Braća Hrvatsko- ga Zmaja” na čelu s velikim meštrom dr. Nevijem Šetićem. Spomen-ploču postavili su Družba “Braća Hrvatskoga Zma- ja”, Grad Zagreb i Austrijsko društvo za kroatistiku iz Beča. Prva spomen-ploča Pavlu Ritteru Vitezoviću, koju je tako- đer postavila Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” još davne 1926. godine, nalazila se u prvostolnici svetoga Stjepana u Beču, ali je na žalost nastradala u požaru tijekom Dru- Pavao Ritter Vitezović rodio se u Senju 7. siječnja 1652., a goga svjetskog rata. umro 20. siječnja 1713. godine u bečkome svratištu Zlatni Na inicijativu i veliki osobni angažman samog autora knji- medvjed. Posebno se zauzimao za političku cjelovitost naše ge o Pavlu Ritteru Vitezoviću, Alojza Jembriha – Zmaja Gre- države, a hrvatski jezik smatrao je najvažnijom nacional- gurevečkog, spomen-ploča je postavljena na pročelje zgra- nom poveznicom te je nastojeći izgraditi jedan književni de u ulici Schönlaterngasse 13 u Beču. Upravo tamo je od jezik za sve Hrvate godinama sastavljao veliki rječnik hr- 1624. do 1784. godine bio Hrvatski kolegij u kojemu je od vatskoga jezika Lexicon Latino-Illyricum. Zalagao se također 1682. pa do travnja 1683. godine stanovao Pavao Ritter Vi- da osnova hrvatskoga pravopisa bude fonetska te da svaki tezović i obavljao izaslaničku službu grada Senja na beč- glas ima svoje slovo. Veliki doprinos dao je i pojednostav- kome carskom dvoru. njivanju našeg jezika oslobodivši ga dvoslova. (Uredništvo)

28 MATICA srpanj 2017. Proslavljena 60. obljetnica “American Zagreb Junior Tamburitza” iz Clevelanda Stotine djece prošlo je redovima ovoga uglednog ansambla Mladi folkloraši iz Clevelanda nastupaju diljem SAD-a, Kanade i domovine Hrvatske. Ansambl je gostovao i nastupio u Hrvatskoj šest puta, čime se osobito ponosi predsjednica Julia Thornhill

su doista vidljivi. Danas su generacije djece izvođači programa na pozornica- ma diljem Amerike, Kanade i domovine Hrvatske. Ansambl je gostovao i nastupio u Hrvatskoj šest puta, čime se oso- Ansambl je osnovala daleke 1957. skupina ljubitelja tamburaške bito ponosi, istaknula je predsjednica Julia Thornhill. baštine na čelu s već poznatim tamburašem iz nekadašnje Američka Zagreb tamburica pono- kulturne skupine “Slavuj”, utemeljiteljem Josipom Gregorinčićem. si se i činjenicom da je jedno od pet kulturno-umjetničkih društava koje je osnovalo Tamburaški festival mlade- Tekst/foto: Franjo Bertović uče, čuvaju i šire svoju kulturnu baštinu ži Hrvatske bratske zajednice te da na te je prenose na nove generacije Hrva- njemu redovito nastupa. edan od većih zborova ta ovdje u Americi. Ne zaboravimo da Njihova 60. obljetnica zaista je pro- američke mladeži, “Ame- se uz sve spomenuto otvaraju i nove slavljena svečano. Pred više od 500 rican Zagreb Junior Tam- prilike usavršavanja i prepoznavanja gostiju koji nisu štedjeli svoje dlanove J buritza” iz Clevelanda, osobnih mogućnosti i talenta. Znače- djeca su izvela vrlo lijepe programe iz proslavio je u subotu, 24. nja ovakvih društava su neprocjenjiva. Hrvatskoga zagorja, Like, Slavonije, Kor- lipnja, šezdeset godina svoga uspješ- Američka Zagreb tamburica mladež duna, Istre, Žumberka, Prigorja, Bosan- nog rada i djelovanja. U prostranoj i osnovana je daleke 1957. g. Skupina lju- ske Posavine i Dalmacije. I to u autentič- prelijepoj dvorani Hrvatskoga doma bitelja tamburaške baštine okupila se nim narodnim nošnjama iz tih krajeva. “Kardinal A. Stepinac” u Eastlakeu odr- prije 60 godina na čelu s već poznatim Pjesme “Tebi grade moj” u izvođenju žano je slavlje ove značajne obljetnice tamburašem iz nekadašnje kulturne Hannah Luketich i “Dalmatinski šajkaš” za ansambl i cijelu hrvatsku zajednicu skupine “Slavuj”, utemeljiteljem Josipom u izvođenju Gine Kucmanić bile su fi- Clevelanda i okolice. Gregorinčićem. KUD Slavuj djelovao je nale proslave i potvrda izvanrednog ta- Na stotine i stotine djece prošlo je od 1937. do 1951. godine. Na tako već lenta i boje glasa ovih djevojaka koje su redovima ovoga uglednog ansambla i postavljenim temeljima ponovno se po- niknule u redovima Američke Zagreb naučilo svirati tamburicu, plesati hrvat- javila iskra ljubavi prema hrvatskoj bo- Jr. tamburice. Gost proslave bilo je Hr- ska kola te jezik i pučke običaje naroda gatoj kulturnoj baštini i djeci kojoj su se vatski folklorni ansambl “Nova nada” iz od kojeg su potekli. Zato često kažemo trebala pružiti veća saznanja o domo- Detroita. n da kulturno-umjetnička društva imaju vini njihovih predaka. Dalje je sve te- ENG daleko veću ulogu u društvenome živo- klo spontano. Roditelji i djeca odmah Cleveland’s American Zagreb Junior Tam- buritza celebrated its sixtieth anniversary on the tu nego što to ponekad mislimo. Mladež su prihvatili tu izvanrednu priliku te se 24th of June at the Cardinal A. Stepinac American-Cro- i roditelji se okupljaju, upoznaju, druže, odgovorno dali na posao. A, rezultati atian lodge in Eastlake.

MATICA srpanj 2017. 29 Zanimljiva iseljenička priča obitelji Makvić iz Buenos Airesa ‘Djed je smatrao da sam predodređen nastaviti njegovu misiju’ “Nakon 71 godinu ja sam bio prvi argentinski Makvić koji se vratio u domovinu. Kad sam stigao na granicu, počeo sam plakati i plakati. Moj sin je bio sa mnom. To nećemo zaboraviti ni on ni ja dok smo živi”

Osijek. Nije to bio jedini put kad je Mato smrti gledao u oči, no uvijek se našla neka požrtvovna osoba koja bi ga spa- sila”, objašnjava nam Fabijan.

POVLAČENJE PREMA BLEIBURGU Budući da se situacija i u Osijeku sva- kim danom pogoršavala, Mato je odlu- čio svoju ženu i troje djece, Matu, Paulu i Josipa, poslati u Njemačku. Pritom je od koristi bilo to što mu je žena po na- cionalnosti bila Njemica – domaća Šva- bica. Mato je ostao u Osijeku. Ponovno je dobio poziv u domobrane. Ovaj put služio je kao stražar na željeznici. Kako su se Osijeku približavali partizani, na- Hrvatska djeca u izbjegličkom logoru u Linzu 1946. – polaznici tzv. Male škole koja je organizirana pušta Osijek i povlači se prema Zagrebu s hrvatskim nastavnim jezikom. U sredini učitelj Julo Reš, a dječak Mato Makvić stoji skroz lijevo i odande s vojskom i civilima dalje prema Bleiburgu. Budući da nije vjerovao sku. Budući da je u ratnim uvjetima bilo Tekst: Carmen Vrljičak Verlichak teško nabaviti sav potrebni materijal Foto: Privatni album za njegov posao, bio je prinuđen, zbog nabavke, često putovati. Iz povjerljivih oj djed Mato stigao je u izvora je doznao da se ta njegova česta Argentinu 1948. godine”, putovanja smatraju neprijateljskim špi- tako argentinski Hrvat junskim akcijama. Jedan general s kojim Fabijan Makvić (1965.) iz je bio u prijateljskim odnosima upozo- M Buenos Airesa počinje rio ga je da mora odmah napustiti selo ovaj vrlo emotivan razgovor, a zapravo jer se sprema njegovo ubojstvo. Mato je uvijek takav kada govori o Hrvatskoj. je u zadnji čas izbjegao smrt i s obitelji, Poslije ćemo vidjeti kako se ta emocija pod pogibeljnim uvjetima, otputovao u može transformirati u nešto drugo. “On je napravio vrlo dugi put. Godi- “Ja ću živjeti u Hrvatskoj, to je ne 1941. unovačen je u domobrane i to na rok od tri godine. Nakon isteka voj- ono što je sigurno. To je moja ne službe vratio se 1944. doma u Špišić odluka! Neće dugo potrajati. Bukovicu, selo nedaleko od Virovitice. Tamo je radio kao postolar uglavnom Želim proširiti djelovanje moje Mato Makvić ml., 1956. izrađujući i popravljajući obuću za voj- tvrtke i na Hrvatsku.”

30 MATICA srpanj 2017. Druženje mladih Hrvata u Hrvatskom domu u Buenos Airesu

Hrvatska nogometna selekcija u kojoj je igrao Fabijanov otac Mato kao golman

Englezima, sumnjajući da će, suprotno Matina nevjerojatna Sva tri Matina sina i zet Milan Budak, njihovim jamstvima, sve Hrvate izručiti Paulin suprug, zaposlili su se u 1970-ih partizanima na istrebljenje, odlučio je pustolovina završila je na godina u tvrtki za montažu sustava kli- pobjeći. Uspio je napustiti kolonu i sa- željenom odredištu gdje je matizacije i grijanja na čijem čelu je bio kriti se u šumi. Vidio je što se sve do- umjesto radosnoga susreta jedan Hrvat Nakowski. Prije umirovlje- godilo onima koje su partizani zarobili nja odlučio je tvrtku prepustiti svojim - strijeljanja, mučenja i silovanja. s najmilijima doživio šok najboljim i najvjernijim radnicima – Ma- saznavši da su žena i djeca kvićima i Budaku. Bio je to nevjerojatan BEZ POZNANIKA I BEZ ZNANJA dar Nakowskog. Tvrtka je od tada nosila ŠPANJOLSKOGA odvedeni u izbjeglički logor u ime Makvić & co. Prolazila je svakojake Mato se dao na pogibeljan i neizvjestan Linzu, u Austriji. turbulencije – uspone i padove, kao uo- put tražeći svoju obitelj koja je bila smje- stalom i cijelo argentinsko gospodarstvo štena u nekom selu nedaleko od Berli- tih godina. Od 2005. tvrtku vodi Fabijan na. Jedan seljak dao mu je civilnu odje- nutaka kad sve činilo uzaludnim. Na s partnerom. Njegov uvjet prilikom pre- ću kako se ne bi znalo da je bio vojnik. posljetku je pronašao sreću kod jed- uzimanja tvrtke bio je da tvrtka dobije Danju se skrivao, a noću hodao. I tako je nog Hrvata koji mu je ponudio neki fi- hrvatsko ime Hladan, unatoč tome što njegova nevjerojatna pustolovina završi- zički vrlo težak posao. No, kad je Mato izvorni govornici španjolskoga tu riječ la na željenom odredištu gdje je umjesto mogao prepješačiti dva puta Njemačku, teško izgovaraju. radosnog susreta s najmilijima doživio onda je bio sposoban i za takve izazove. Hladan danas ima vrlo važnu ulogu šok saznavši da su žena i djeca odvede- “Svoju životnu priču djed mi je mno- u prodaji i montaži sustava klimatizaci- ni u izbjeglički logor u Linzu, u Austriji. go puta tijekom godina ispričao. Sma- je, grijanja i ventilacije u Argentini. Tvrt- Ponovno je Mato bio prisiljen na dugo trao je da sam ja kao najstariji sin nje- ka oprema i servisira mnoge stambene putovanje u nemogućim uvjetima. Mje- gova najstarijeg sina predodređen da zgrade prema najvišim svjetskim stan- seci su prošli dok konačno nije mogao nastavim njegovu misiju.” Fabijan kaže zagrliti svoju ženu i djecu. Zajedno su da je snaga njegova djeda uvijek bila proveli tri godine u izbjegličkom logoru primjer svima njima. u Linzu. Ondje je rođeno 1948. i četvr- to dijete - sin Ivo. Posredovanjem Crve- TVRTKA NAJBOLJIM RADNICIMA nog križa obitelj je, kao i mnogi izbjegli “Roditelji moje majke rodom su s otoka Hrvati, uspjela dobiti useljeničku vizu Hvara. Moja baka Mora Hure je iz Bru- za Argentinu. sja. Djed Lucas Mihovilčević također je Kada su stigli u Buenos Aires, bora- proveo duge godine kao izbjeglica. Us- vili su u poznatom Hotelu de inmigran- pio je pobjeći i doći do Argentine 1938. tes u Buenos Airesu, u golemoj zgradi Tek nakon 15 godina ponovno su se pokraj luke, koja je zapravo bila privre- našli supruga, on i dvije kćeri, a druge meno masovno prenoćište za useljeni- dvije nikad više nisu vidjeli. Moji rodi- ke s dvoranama pretrpanim krevetima telji upoznali su se u legendarnome hr- na kat. Ondje su imali smještaj i hranu vatskom klubu DOM u ulici Salta. Maj- za samo tjedan dana i nakon toga svaka je pjevala u zboru, a moj otac vodio ki je useljenik bio prepušten sam sebi. je sportsku sekciju i ujedno bio član hr- Mato je bio prisiljen što prije pronaći vatske nogometne selekcije. U 1960-ima posao u nemogućim uvjetima bez po- Dom je bio omiljeno sastajalište Hrvata. znanika i bez znanja španjolskoga jezi- Subotom i nedjeljom ondje ih se znalo Obitelj Makvić početkom 1960-ih ka. Bilo je tužnih i razočaravajućih tre- okupiti na tisuće.”

MATICA srpanj 2017. 31 ja dok smo živi. To je bila velika emocija. Osjetio sam da sam ispunio želje moga djeda i moga oca, kao da se za- tvorio krug predugog puta moga djeda. On je izašao i nikada se nije mogao vratiti, a ni moj otac nije se mogao vratiti niti njegova braća. Osjećao sam da sam došao u njihovo ime.” Na pitanje hoće li u budućnosti ostati u Hrvatskoj, Fabijan nije oklijevao, kao da je čekao to pitanje: “Ja ću živjeti u Hr- vatskoj, to je ono što je sigurno. To je moja odluka! Neće dugo potrajati. Že- lim proširiti djelovanje moje tvrtke i na Hrvatsku. Ne znam još točno kad, ali ja znam dobro svoj posao i vjerujem da Fabijan Makvić u sa svojim znanjem iz Argentine mogu prostorijama svoje tvrtke uspjeti i u Hrvatskoj…” n

dardima, hladnjače, tvorničke hale, ban- POVRATAK MAKVIĆA U HRVATSKU ke, vatrogasne i policijske postaje, labo- “Nakon 71 godinu ja sam bio prvi argen- ratorije, bolnice i operacijske dvorane, tinski Makvić koji se vratio u domovi- ENG Fabian Makvić is a prominent Argentinean hotele – primjerice Sheraton u Buenos nu. Kad sam stigao na granicu, počeo Croatian, the owner of an established air-condition- ing and heating company. He spoke of the emigra- Airesu. Zapošljava stotinjak stručnja- sam plakati i plakati. Moj sin je bio sa tion of his grandfather and of his wish to continue ka i montera – što stalno, što sezonski. mnom. To nećemo zaboraviti ni on ni his family life in his beloved Croatia.

VIJESTI

U Matici otvorena izložba Dijaspori s ljubavlju

ganizatorica izložbe Nives Antoljak, ističući kako je ovo već prijateljska suradnja jer se treću godinu zaredom svi su- sreću u Hrvatskoj matici iseljenika s jednom predivnom temom ‘Dijaspori s ljubavlju’. Zatim je govorio Vladimir Đerek, voditelj programa likovnog amaterizma grada Zagreba i ujedno autor izložbe, koji se osvrnuo na radove autora. Svake godine predstavlja se sve više izlagača, a to je i prilika da se iseljenici nakon dolaska u Hrvatsku maticu iseljenika na izložbi još bolje upoznaju s domovinom, rekao je Đerek. Sebastian Dračić, profesor na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu, naglasio je kako je ideja bila da radovi budu orijentirani pej- zažu i motivima iz Hrvatske, ali dobrodošli su i drugi individualni pristupi. Na kraju se prisutnima obratila v.d. ravnateljica HMI-ja Mir- jana Piskulić. Govorila je o tome kako će iseljenici u ovim ZAGREB - U Hrvatskoj matici iseljenika 6. srpnja otvorena slikama prepoznati ljubav autora koju su njima posvetili i je treći put skupna izložba pod nazivom “Dijaspori s ljubav- koji će u ovim radovima prepoznati domovinu. lju”. Izloženo je 64 likovna rada, različitih tehnika. Izložbu Na izložbi u Matici do kraja mjeseca kolovoza mogu se ra- su organizirali Centar za kulturu i informacije Maksimir i zgledati radovi autora, članova likovnih i amaterskih udru- Hrvatska matica iseljenika. ga koje djeluju na području grada Zagreba: “Ama Artem”, Prisutnima na otvorenju uvodnim riječima obratila se or- “Amaciz”, “Grupa 69″, “Hld” i “LUA Angelico″. (Naida Šehović)

32 MATICA srpanj 2017. 4. revija tradicijske odjeće i izbora najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH

Sve su djevojke pobjednice

Najljepše “Zahvalna sam Bogu i dobrim ljudima koji su mi omogućili sudjelovanje Ana Radman iz Švedske, na ovoj reviji”, rekla je pobjednica Andrea Radman, srednjoškolka koja Tajna Marić iz Australije i dolazi iz Hrvatske katoličke misije Göteborg iz Švedske Nina Vidović iz Njemačke

Tekst: Snježana Jurišić skog naroda rasutog po svijetu. Djevoj- kulture i tradicijskih običaja te posebno Foto: Ivica Šarac, Snježana Jurišić ke hrvatskog podrijetla iz cijelog svije- zahvalila ocu Zvonku Martiću, začetni- ta nose nošnje iz krajeva otkud potječu ku ove vrijedne manifestacije. ndrea Radman iz Šved- njihovi preci. Uz svoj očuvani nacional- No, projekt nije jednodnevni, dje- ske osvojila je titulu naj- ni i kulturni identitet potvrđuju ljepo- vojke i njihove pratilje koje im poma- ljepše, prva pratilja je tu i nedjeljivost hrvatskoga naroda ma Tajna Marić iz Australije, gdje živio.” Ivana Perkušić, zamjenica državnog tajnika A druga pratilja je Nina Vi- Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH dović iz Njemačke, najfotogeničnija dje- ČETIRI NEZABORAVNA SVEČARSKA I vojka prema glasovima na Facebooku RADNA DANA je Antonija Bešlić iz BiH, a sve djevojke, Mnogobrojnu publiku, predstavnike kul- njih 24 iz cijelog svijeta, bile su pobjed- turnoga, društvenoga i političkoga živo- nice 4. revije tradicijske odjeće i izbora ta, pripadnike 13 hrvatskih povijesnih najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji postrojbi koji su bili gosti u povodu 25. izvan RH održane 1. srpnja 2017. u To- obljetnice Brigade kralja Tomislava i Haj- mislavgradu. dučke družine Mijata Tomića, pozdravi- Na samom otvaranju v.d. ravnatelji- la je u ime pokrovitelja i Ivana Perkušić, ca Mirjana Ana-Marija Piskulić istaknula zamjenica državnoga tajnika Središnje- je cilj ovoga projekta koji Hrvatska mati- ga državnog ureda za Hrvate izvan RH ca iseljenika provodi u suradnji s Udru- Zvonka Milasa i izaslanica predsjednika gom za očuvanje i promicanje hrvatske Vlade RH Andreja Plenkovića. Ona je u tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini svome uvodnom obraćanju svima česti- “Stećak”: “Ovo je Revija bogatstva hrvat- tala na njegovanju i očuvanju hrvatske

“Djevojke hrvatskog podrijetla iz cijeloga svijeta nose nošnje iz krajeva otkud potječu njihovi preci. Time potvrđuju ljepotu i nedjeljivost hrvatskoga naroda ma gdje živio.”

MATICA srpanj 2017. 33 Sara Karolina Hjeltnes iz Belgije, Mirjana Ana-Marija Piskulić Olivia Sumich iz Novog Zelanda i ravnateljica HMI-ja Ana Radman iz Švedske

žu u pripremama, odijevanju nošnji i ma koji su pridonijeli da se ova iznimno be i uređivanja za sam nastup, počela izradi frizura, provele su u Bosni i Her- važna manifestacija usmjerena na jača- je dugoočekivana Revija. Iz Austrije na- cegovini četiri nezaboravna svečarska nje veza između Hrvata u svijetu održi stupala je Valentina Batinić, iz Australije i radna dana. Prvi dan u Počitelju bio je u Bosni i Hercegovini. Tajna Croatia Marić Langlois, iz Argenti- rezerviran za profesionalnu fotografiju ne Ruth Sutich, iz Belgije Sara Karolina i djevojke su slikane u narodnim noš- PRIPREME ZA VRHUNAC DOGAĐAJA Hjeltnes, iz Bosne i Hercegovine Anita njama u autohtonom ambijentu živo- Drugi dan djevojke su posjetile Livno Omazić, Antonija Bašić i Jelena Šimić, iz topisnoga srednjovjekovnoga gradića i bile prisutne na svetkovini sv. Petra Bugarske Mirela Vladislavova Manolo- čiji je povijesni mediteranski izgled na- i Pavla i sv. misi te uz izvrsno stručno va, iz Čilea Vesna Covacich Sanchez, iz kon osmanskog osvajanja dobio i obrise vodstvo mlade arheologinje razgleda- Crne Gore Anja Andrić, iz Italije Marta orijentalne arhitekture. Nakon radnoga le Franjevački muzej i Galeriju Gorica Šokić, iz Njemačke Marija Lucić i Nina Vi- dijela sve sudionice primio je načelnik Livno. Trećeg dana bio je organiziran dović, s Novoga Zelanda Olivija Sumich, Općine Čapljina Smiljan Vidić i načelnik izlet u Sarajevo, gdje se u opuštenijoj iz Mađarske Nikoletta Greguricz i Biser- Općine Tomislavgrad Ivan Vukadin. U atmosferi obilazilo znamenitosti, dru- ka Sigečan, iz Srbije Senka Horvat i Ana poslijepodnevnim satima sudionice su žilo i uživalo u susretu istoka i zapada – Hodak, iz Sjedinjenih Američkih Drža- imale i prijem u Mostaru u Uredu pred- orijentalnog šarma i zapadnjačke gra- va Alexandra Baker, iz Švedske Andrea sjedništva BiH kod dr. Dragana Čovića, cioznosti ovoga grada. Radman, iz Slovenije Monika Kocijan, iz hrvatskoga člana Predsjedništva, koji je I, naravno, najintenzivnije pripreme Švicarske Julija Ivačić, iz Rumunjske Ma- zahvalio ponajprije djevojkama na oču- i sam vrhunac događaja bio je u subo- ria-Bernardica Facraci i iz Paragvaja Kat- vanju hrvatske tradicije i folklora te svi- tu, 1. srpnja 2017. - nakon glavne pro- hia Marachi Rocio Gomez. Članovi žirija bili su Marija Perić, po- “Nisam se ničemu nadala i na kraju sam bila više nego pozitivno duzetnica iz Tomislavgrada, Željana Zov- ko, zastupnica u Europskome parla- iznenađena. Stvarno mi je drago što sam mogla sudjelovati i što sam mentu, Jozo Pavković, glavni i odgovorni vas sve mogla upoznati. Samo vi to nastavite organizirati.” urednik Večernjega lista u BiH, Petar Galić,

Najfotogeničnija prema glasovima na društvenim Prijem kod dr. Dragana Čovića, mrežama Antonija Bešlić, BiH hrvatskog člana Predsjedništva BiH

34 MATICA srpanj 2017. ministar znanosti, prosvjete, kulture i omogućili sudjelovanje na ovoj reviji”, športa Vlade Hercegbosanske župani- rekla je skromna Andrea koja je za us- je te Ivan Miloloža, predsjednik Upra- pomenu dobila repliku tradicijske ogr- ve Munja, koji je rekao da nije bilo lako lice i narukvice iz 10. st. čiji je original iz donijeti odluku jer su sve djevojke i sve nalazišta na području Višića, a nagradu nošnje predivne. joj je uručila Borjana Krišto, zamjenica predsjedavajućeg doma Parlamentarne DRUŽENJE I PRIJATELJSTVA skupštine BiH. Prva pratilja Tajna Ma- I odabrali su najljepšu - Andreu Rad- rić Langlois, koja je na upit voditelja o man, osamnaestogodišnju srednjoš- podrijetlu njezina imena rekla neka to kolku koja dolazi iz Hrvatske katoličke i dalje ostane tajna, na dar je dobila re- misije Göteborg iz Švedske. “Zahvalna pliku srebrne ogrlice i naušnica iz Sasina sam Bogu i dobrim ljudima koji su mi koje joj je predao Tugomir Čuljak, izaslanik dr. Dragana Čovića, a Nina Vido- vić, druga pratilja, dobila je repliku sre- brnih naušnica s pozlatom iz Mandina Vesna Covacich Sanchez iz Čilea, Ruth Sutich iz Argentine i Kathia Marachi Sela, koju joj je uručila Ivana Perkušić, Rocio Gomez iz Paragvaja izaslanica predsjednika Vlade RH An- dreja Plenkovića. Ni ostale djevojke nisu otišle bez po- “Znate, kad vam dođe predstavnica klona tako da su osim knjige Joze Pav- SAD-a, treća je generacija tamo, a kovića “Urednikov pečat”, s odabranim kolumnama o društvenom, kulturnom, osjeća se Hrvaticom, pjeva hrvatske političkom i nacionalnom položaju Hr- pjesme i pleše plesove, to je vata u BiH, dobile i torbe Lovely bags, nešto što samo pojačava dojam o koje su ih posebno razveselile. veličanstvenoj manifestaciji.” Otac Zvonko Martić, duša “Najveća uspomena”, kako je to Nina projekta i Snježana Jurišić, lijepo rekla, “ostat će druženje i prijatelj- voditeljica Odjela za kulturu HMI-ja stva.” “Sve mi je bilo lijepo iskustvo. Ni- jedna drugoj konkurencija i nismo uop- sam se ničemu nadala i na kraju sam će razmišljale da se natječemo, nego O važnosti nastavka ove inicijative naj- bila više nego pozitivno iznenađena. smo uživale u upoznavanju, druženju više govore riječi duše ovoga projekta - Stvarno mi je drago što sam mogla su- i razgledavanjima. Tijekom obilaska, tj. oca Zvonka Martića: “Ono što se pokaza- djelovati i što sam vas sve mogla upo- našega malog putovanja po BiH, ljudi lo kao dobro je međusobno upoznavanje znati. Samo vi to nastavite organizira- su bili vrlo pristupačni, ljubazni, dragi, djevojaka i njihova druženja. One pove- ti.” “Sve smo mi pobjednice”, dodala je vrlo komunikativni. S cijelom organi- zuju države iz kojih dolaze, razmjenjuju Tajna, i to je istina. Sve djevojke koje zacijom i samim organizatorima sam iskustva, govore o svojim problemima. su sudjelovale su pobjednice, svaka vrlo zadovoljna. Organizatori su uložili Naš je cilj da se na neki način pokaže na svoj način. mnogo truda da nam gostovanje osta- i raskoš etnografskog naslijeđa, a i na- ne u najljepšem sjećanju. Sve je bilo čin kako se to čuva u pojedinim mjesti- PRISTUPAČNI, LJUBAZNI I DRAGI iznad naših očekivanja. Moja pobjeda ma. Znate, kad vam dođe predstavnica LJUDI ne bi značila ništa da nije oplemenjena SAD-a, treća je generacija tamo, a osje- Narodne nošnje koje su nosile izraz su tim divnim osobama i događajima, na ća se Hrvaticom, pjeva hrvatske pjesme identiteta, tradicije, likovnog i estetskog čemu sam zahvalna. Ova Revija zauvi- i pleše plesove, to je nešto što samo po- shvaćanja života i pobjede nad očuva- jek će mi ostati jedna divna uspomena jačava dojam o veličanstvenoj manife- njem hrvatskoga tradicijskog kulturnog na boravak u BiH. Moji dojmovi s ovo- staciji. Ili, primjerice, kad predstavnica bića. A ono što je najvažnije, to je po- godišnjeg natjecanja su odlični i stoga Belgije, kojoj je otac Norvežanin, a maj- vezivanje Hrvata raseljenih po svijetu bih preporučila svim djevojkama koje ka Hrvatica, govori predivnim hrvatskim i kako to pobjednica Andrea Radman žive u dijaspori da se prijave jer će ste- standardnim jezikom, radi u Bruxellesu lijepo kaže: “Sklopila sam brojna prija- ći nova iskustva, prijateljstva i sjećanja n kao financijski savjetnik, a njezina majka teljstva koja su mi jedna od najljepših kojih će se rado prisjećati.” je oduševljena kad vidi svoju kćer kako iskustava. O drugim djevojkama mogu reći samo riječi pohvale. Ni jedna dje- pleše hrvatsko kolo, onda je to uistinu ENG vojka se nije ni po čemu isticala da je Sweden’s Andrea Radman has clinched the nešto divno. I to su neke stvari zbog ko- title at the 4th Miss Croatian Folk Costume Pageant jih vrijedi ovo raditi…” drukčija ili bolja. Sve su bile drage, za- for Croatians Abroad. The event was staged in bavne, nismo se ponašale kao da smo Tomislavgrad on the 1st of July 2017.

MATICA srpanj 2017. 35 VIJESTI

Kraj školske godine za učenike Hrvatske nastave u Berlinu

NJEMAČKA - Ovogodišnja priredba u povodu kraja školske godine za učenike Hrvatske dopunske nastave, održana u dvorani HKM Berlin, okupila je mnogobrojnu djecu, ro- ditelje, bake i djedove. Koordinatorica Hrvatske nastave, učiteljica Gordana Kešina i njezine kolege, učitelj Danijel Zrno i učiteljica Ela Tončić, s djecom su priredili zanimljiv program, a mame su se pobrinule da ne nedostaje kolača. Na početku programa okupljenima se kratko obratio ve- leposlanik RH u Njemačkoj Ranko Vilović. Program pri- redbe vodili su Ivan i Antonio. U priredbi su sudjelovala mnogobrojna djeca: Nathalie, Ema, Leona, Maja, Emilija, Luca, Ivan, Kristian, Ante, Constantin, Mijo, Mateo, Mari-

jela, Ana-Marija, Ilijana, Leticija, Marta, Lucia, Mia, Emili- ja, Dea, Dino, Angelika, Matko, Julijan, Luka, Matea, Lana, Duje, Josip, Ivan, Filip, Jana, Iva, Noah, Tatjana, Patricia, Viktoria, Tereza, Maria, Terezija, Laura, Lukas… Govorili su se stihovi, izvodili igrokazi, svirali instrumenti, pjevale pjesme. Program na pozornici završio je zajednič- kom pjesmom školskoga zbora, a zatim su učitelji podije- lili djeci školske knjižice. Svako dijete dobilo je i “Zvončić”, školski list Hrvatske nastave u Berlinu koji izlazi jedan- put godišnje. Hrvatsku nastavu u Berlinu, u netom završenoj školskoj go- dini, polazilo je 187 djevojčica i dječaka. (Hrvatski glas Berlin)

Donacija iz ostavštine prof. Ive Morovića

ZAGREB – Hrvatska matica iseljenika nedavno je primila akademije u Pakracu na Katedri za pedagogiju, koju vodi donaciju iz ostavštine pokojnoga prof. Ive Morovića (1905. do umirovljenja. – 1997.) koja se sastoji od desetak vrijednih knjiga iseljenič- Jedina unuka, Zrinka Kulušić, skupila je upravo sve ove po- ke tematike. Prof. Ivo (Ivan) Morović rodio se u Igranima datke te pomogla da se Ivina priča zabilježi. Na predstav- pokraj Makarske. Učiteljsku školu započeo je u Dubrovni- ljanju djedove arhivske građe u Hrvatskoj matici iseljenika ku i nastavio u Šibeniku. Na Filozofskome fakultetu u Za- rekla je: “Potekavši iz kraja obilježenog valovima emigra- grebu diplomirao je 1934. pedagogiju, psihologiju s logi- cije, bio je posebno senzibiliziran za iseljeničku tematiku. kom i hrvatski jezik. Službovao je kao učitelj Nakon umirovljenja, u svojim 70-ima, ostva- u Kokoriću pokraj Vrgorca i u rodnim Igrani- rio je dugogodišnju želju te posjetio mnogo- ma. U Zagrebu je bio predavač na Seljačkom brojnu rodbinu, prijatelje, kao i bivše uče- sveučilištu Škole narodnog zdravlja, Ekspe- nike i studente u dva velika putovanja po rimentalnoj oglednoj školi, Građanskoj ško- Australiji, Novome Zelandu, SAD-u i Kanadi. li i privatnoj gimnaziji Napredak. Profesor je Dio donirane građe koju, poštujući njegovu i u Učiteljskoj školi, Industrijskoj školi (‘Prva želju, obitelj donira Hrvatskoj matici iselje- industrijska’), gdje je i pedagog škole. Bio je nika i koju smo predstavili, rezultat je upra- i profesor u Učiteljskoj ženskoj stručnoj ško- vo tih putovanja. Na kraju, ne i manje važno, li u Zagrebu (1952. - 1961.). napomenula bih i da je pokojni djed bio du- Kada su 1961. ukinute učiteljske škole, iza- gogodišnji, vjerni pretplatnik glasnika Mati- bran je za redovitoga profesora Pedagoške ce.” (Naida Šehović)

36 MATICA srpanj 2017. Australija: Hrvatskoj zajednici u Dimbulahu (Queensland) prijeti nestanak Prodaje se Hrvatski dom u Dimbulahu Mnoge emotivne poruke pokazale su koliko je Dom značio onima koji su se rodili i rasli u tom gradu. Ako se raspusti, bit će kao da Hrvata tamo nikada nije ni bilo. A njihovi preci u njega su uložili dušu i srce

zarada ne ostaje članovima nego mora Luka Budak, ravnatelj Centra za hrvatske studije na Sveučilištu ići u humanitarne svrhe ili ustanovi slič- Macquarie u Sydneyu, predlaže da zarada od prodaje doma ide nog djelovanja. Luka Budak, ravnatelj Centra za hrvatske studije na Sveučili- u Hrvatsku znanstvenu zakladu Australije. štu Macquarie u Sydneyu, svoj najnovi- ji blog posvetio je toj temi. Predlaže da zarada od prodaje doma ide u Hrvatsku znanstvenu zakladu Australije kako bi se mogla davati školarina pripadnicima mlađeg naraštaja naših iseljenika. “Ako želimo ovdje sačuvati hrvatski identitet, moramo uložiti u obrazovanje naših mlađih naraštaja”, naglasio je. Naime, godine 1983. uspostavljena je Katedra hrvatskoga jezika na Sveučili- štu Macquarie u Sydneyu. Studij, koji se u međuvremenu proširio i na povijest, financira se od dijela školarina, a najvi- Tekst: Mirjana Piskulić lazili i pripadnici naše zajednice iz gra- še preko Hrvatske znanstvene zaklade dova Cairnsa i Mareebe. Služio je vjer- u Australiji koju sufinanciraju hrvatska imbulah je grad uvučen no mnogo godina. Međutim, kao što je zajednica i Vlada Republike Hrvatske. u unutrašnjost sjeveroi- popis stanovništva pokazao, mladi su I da zaključimo reakcijom Olge Kla- stoka Australije, u svoju budućnost prepoznali u velikim ricich na spomenuti blog: “Vidjet ćemo Queenslandu, prema ko- središtima. Većina ih se odselila, a oni kako će završiti priča. Ja bih voljela da se D jem su se početkom koji su ostali i brinuli se o domu, polako novac da Zakladi za školovanje mladih. prošlog stoljeća zaputili useljenici iz ra- obolijevaju i stare. Tako je šira austral- Dom je darovao puno lijepih uspome- znih zemalja privučeni velikim otkrićem ska hrvatska zajednica nedavno preko na, ne samo našim ljudima nego i svim zlata i povoljnim zemljištem za uzgoj. Facebooka doznala da se Hrvatski dom nacijama koje ovdje žive. Bio je košni- Mjesto je maleno, sa stotinjak ljudi, a u Dimbulahu prodaje. ca raznih aktivnosti. Na žalost, mladi većina živi na mnogobrojnim okolnim Mnoge emotivne poruke pokazale su krenuli svojim putem. Mi ostali spo- imanjima. Broj mještana brzo opada. su koliko je značio onima koji su se rodi- rije se snalazimo. Želim čestitati svim Tako danas hrvatskim jezikom govori li i rasli u tom gradu. Linda Matija sma- prošlim članovima na njihovoj posve- 13 ljudi, za razliku od prethodnoga po- tra da ga treba pretvoriti u muzej koji ćenost zajednici i velikom srcu koje su pisa kada ih je bilo 32. bi prikazao stoljetnu povijest naših lju- imali za nju.” A kako je počela hrvatska priča u di i dati općini na održavanje jer je pri- Preostaje nam vidjeti što će člano- Dimbulahu? Plodna zemlja i početak padnika zajednice u gradu sve manje. vi društva odlučiti na svom skupu. n sadnje duhana 1928. godine privuklo Ako se klub raspusti, bit će kao da Hr- je mnoge naše iseljenike iz područja vata tamo nikada nije ni bilo. A njihovi ENG The Croatian community in Australia’s Dim- Imotske krajine, Hercegovine i Dalma- preci u njega su uložili dušu i srce. Na- bulah (Queensland) faces the risk of disappearing. The move to sell the local Croatian community prem- cije. U gradiću je 1982. otvoren Hrvatski ime, prema australskome zakonu, kad ises has deeply saddened the many Australian Cro- dom, najmanji u Australiji, u koji su dose prodaju domovi etničkih zajednica, atians hailing from the area.

MATICA srpanj 2017. 37 Hrvatski domovi u SAD-u Dom nama Hrvatima ima doista veliko značenje Mnogi od tih domova i danas su funkcionalni iako su poneki stari i više od jednog stoljeća. U njima se i danas rado sastaju nove generacije Hrvata u ‘svome hrvatskom domu’ čuvajući svoju kulturu i narodne običaje

Rankin, Pennsylvanija Hrvatski dom “Sv. Lovro” u Steeltonu, Pennsylvanija

Tekst/foto: Franjo Bertović Samo u američkoj državi Pensylvaniji i danas djeluje više od 20 hrvatskih domova, od toga ih je u Pittsburghu i okolici 15-ak koji su u ije nepoznanica da su Hr- vati rasuti po cijelome vlasništvu raznih odsjeka Hrvatske bratske zajednice. svijetu. Pregledom stranica portala Večernjega N lista “Moja Hrvatska” i portala Hrvatske matice iseljenika, vid- ljiva je umreženost naših ljudi u svijetu te se mogu pročitati mnoge zanimljive vijesti koje oslikavaju njihov život. Po- sebno one vijesti koje se okreću k malome čovjeku ili bolje rečeno njegovu životnom putu izvan domovine Hrvat- ske. Neke od tih priča doista su dirljive. Vijesti dolaze sa svih strana svijeta i vrlo su zanimljive. Važno ih je sve pročitati jer su uglavnom vezane uz iseljeništvo i napisali su ih iseljenici koji imaju dvije domovine. Domovina i dom ponukali su me da napišem nekoliko riječi o hrvatskim domovima u svijetu, koja su sastajališta Hrvatski dom “Napredak” u San Joseu, Kalifornija našeg naroda. Često pišemo o raznim

38 MATICA srpanj 2017. Merrillvilleu, Illinois Hrvatski centar u Clearwateru, Florida

Hrvatski dom Sv. Roko u Johnstownu, Pennsylvanija Versailles, Pennsylvanija

kulturnim udruženjima, tamburaškim i njem govoru kažemo “idem doma”, a strumenata. Domovi su obično opre- folklornim zborovima, društvenim i po- rjeđe idem kući. Je li zaista tako ili mi mljeni dobro uređenim kuhinjama, ba- slovnim organizacijama, a sve se te ak- se samo čini? Dokaz su ipak mnoge rom i povećom prostorijom za bankete tivnosti i pothvati uglavnom događaju građevine diljem svijeta koje su nazva- ili veće proslave. Mnoga upoznavanja i u hrvatskim domovima koje su gradile ne “Hrvatski dom” ili “Croatian Home”. prijateljstva u njima su stvorena, bebe marljive ruke naših ljudi. Često smo u Putujući ovim sjevernoameričkim kon- zaplakale, djeca veselo čavrljala, a mla- djetinjstvu slušali priče naših djedova i tinentom mnoge sam od tih domova dež se vezivala i sklapala brakove. baka da je “važno imati krov nad glavom” posjetio. Uglavnom su to lijepe i pro- Ovdje želim istaknuti da su mnogi pa je valjda i to utjecalo, uz sjećanja na strane građevine gdje se okuplja naš od tih domova i danas funkcionalni iako njih, da ta pametna izreka ima svoju narod tijekom vikenda ili radnog tjed- su poneki stari i više od jednog stoljeća. svrhu bez obzira na to gdje se nalazili. na, radi sjednica i probe te učenja kola Tragovi prošlosti neizbrisivi su, a rezul- Dom nama Hrvatima ima doista ve- i tamburice. Tu se održavaju i tečaje- tati vidljivi. U njima se i danas rado sa- liko značenje i mjesto u našem jeziku, vi hrvatskoga jezika, ljubomorno čuva staju nove generacije Hrvata u “svome duši i srcima. Često u svome svakidaš- zbirka narodnih nošnji ili glazbenih in- hrvatskom domu” čuvajući svoju kulturu i narodne običaje. Samo u američkoj državi Pensylva- niji i danas djeluje više od 20 hrvatskih domova. Ili još bolje, u Pittsburghu i okolici imamo oko 15-ak takvih građe- vina koje su u vlasništvu odsjeka Hrvat- ske bratske zajednice. A, tu je u susjed- stvu Ohio i druge američke države pa se tako naši domovi protežu od obale Atlanskog oceana do Pacifika. Lijepi su to i neizbrisivi tragovi povijesnih doga- đaja i sadašnjeg načina života, koji zaista zadivljuju. n

ENG There are over twenty Croatian lodges active just in the US state of Pennsylvania – some fifteen of which are owed and operated in the broader Pitts- burgh area by the Croatian Fraternal Union. Some Hrvatski dom u Sacramentu, Kalifornija of the lodges have over a century of activity behind them.

MATICA srpanj 2017. 39 Pjevač Dario Đurinovac sa svojom grupom “Hole Full Of Love” njemačka je rock-atrakcija

Tekst: Marijana Dokoza (Fenix Magazin) Dario Đurinovac pjevač, glazbenik i producent iz Foto: Privatni album Bad Homburga

rupa “Hole Full Of Love” posljednjih nekoliko godina postala je odlična njemačka rock atrakcija G koja puni i najveće koncertne dvorane. Nju su 1994. osnovali Hrvat Dario Đurinovac iz Bad Hombur- ga i Nijemac Karsten Kutscher. Uzlet su doživjeli 2004. godine kada ih je angažiralo njemačko Savezno ministarstvo vanjskih poslova da održe dva koncerta i to u Afganistanu. Na turneji su bili pet dana, a nastupali su za sve ISAF-ove jedinice (Misija međunarodnih jedinica za sigurnosnu potporu u Afga- Počeo pjevati još dok nistanu), stacionirane u Kabulu u Camp Warehouseu... “Hrvatska vojna policija koja se tamo nalazila jako nam se obra- je bio u pelenama dovala. Pogotovo zato što je frontman Hrvat. Bili su ponosni i primili su nas kao vlastitu obitelj. Njemački RTL pra- Godina 1992. bila je prijelomna. Otišao je na koncert “Rock tio nas je i snimao te pustio na TV-u do- kumentarnu emisiju u tri nastavka”, pri- za Hrvatsku” u Frankfurtu, gdje je nastupao i “Psihomodo sjeća se Đurinovac, pjevač grupe “Hole pop”, u to vrijeme jedan od najboljih hrvatskih bendova. Full Of Love”. Nakon tog događaja odlučio je osnovati vlasti bend DJED DIREKTOR GLAZBENE ŠKOLE Ovaj glazbenik rođen je u Osijeku. Kad je imao samo godinu dana, došao je s roditeljima u Njemačku, gdje mu je majka već ranije živjela. “Moj djed Jo- sip Nadj bio je od 1980. do 1990. godine direktor u Glazbenoj školi za mlade u Neu Isenburgu. On je već kao 16-go- dišnjak svirao u Zagrebačkome simfo- nijskom orkestru i poslije u osječkome Hrvatskome narodnom kazalištu obou i klarinet. Početkom šezdesetih godina odselio se s mojom bakom i majkom u Njemačku. Kasnije sam pohađao tu glazbenu školu u Neu-Isenburgu. Zapravo Dario sa svojim bendom puni najveće koncertne dvorane u Njemačkoj sam počeo pjevati još dok sam bio u pelenama, barem tako kaže moja majka”, smije se naš sugovornik. do pop”, u to vrijeme jedan od najbo- idoli u to vrijeme bili AC/DC, Rolling Sto- Njegov otac od svoje prve plaće kupio ljih hrvatskih rock-bendova. Nakon tog nes, Motörhead, Stray Cats, Foreigner je magnetofon Grundig i snimao kako događaja odlučio je osnovati “Hole Full i drugi”, priča naš sugovornik. Tijekom mu sin pjeva. Dario je s 14 godina počeo Of Love”. Kad je 1993. godine upoznao karijere, u Njemačkoj su ga rado uspo- svirati električnu gitaru i u Frankfurtu Karstena Kutschera, vrhunskoga gitari- ređivali s legendarnim pjevačem gru- osnovao svoj prvi bend. No, 1992. bila sta, počeli su planovi koji su se realizi- pe AC/DC Bonom Scottom, jednim od je godina promjena. Otišao je na kon- rali godinu kasnije. najutjecajnijih i najkarizmatičnijih glaz- cert “Rock za Hrvatsku” u Eissporthalle “Svirao sam gitaru i pjevao vlastite benika svih vremena. “Pjevati kao on i Frankfurt, gdje je nastupao i “Psihomo- skladbe na engleskome jeziku. Naši su ujedno svirati gitaru, bilo je jako teško.

40 MATICA srpanj 2017. Za mene je Bon Scott jedan od najbo- Ovaj ljih tekstopisaca. Koliko ja znam, samo nas je dvojica koji to možemo profesio- glazbenik nalno izvesti. Jedan glazbenik živi u Los rođen je u Angelesu, a drugi sam ja”, ističe Đuri- Osijeku. Kad novac. Njegov kolega u bandu Karsten Kutscher zna svirati gitaru točno ona- je imao samo ko kako to čine Angus i Malcolm Young. godinu dana,

PRODUCENT U GLAZBENOJ došao je s INDUSTRIJI roditeljima Naš sugovornik radi i kao producent u glazbenoj industriji. Godine 2008. su- u Njemačku, rađivao je s DJ Tocadiscom. Sudjelovao gdje mu je je na njegovu solo-albumu koji je do- majka već bio nagradu MTV Music 2008. Radio je i pod umjetničkim imenom Nino Nuts. ranije živjela. Poslije je taj pseudonim promijenio u Jack Ninonac. Ovaj hrvatski glazbenik ostvario je i uspjeh u SAD-u. Objavio “Hole Full Of Love” na sceni je tri CD-a (2014. Power Of Life, 2015. Tequila, 2016. Juicy Woman), a od 2014. ima ugovor s newyorškom glazbenom “Kažu da vole slušati AC/DC, no nisam ENG kućom Factory Fast Records. baš jako siguran u to. Ali dok ne slušaju The Hole Full of Love band and its frontman, Osijek-born Croatian Dario Đurinovac, have become Darijeva supruga je Njemica. Imaju turbofolk, uglavnom sam miran otac”, a leading German rock attraction in recent years, dvije kćeri od devet i dvanaest godina. smije se Đurinovac. n packing even the largest concert venues.

VIJESTI

Nagrađena makedonska Hrvatica Neda Maretić

MAKEDONIJA - Manifestacija Uspješnih bitolski počasni konzul RH. Bitolčana i ljudi iz regije i Makedonije ove Neda je vjerna suradnica Hrvatske ma- godine održala se 18. put zaredom. U tice iseljenika. “Prije svega sam bila kategoriji novinarstva nagradu je do- sudionik Task Forcea, nekoliko puta, bila makedonska Hrvatica, novinarka a taj značajan projekt omogućio mi je regionalne televizije Tera, Neda Mare- da se upoznam s mnogobrojnim Hrva- tić, za rad na emisiji iz područja kulture tima diljem svijeta. Prošle godine bila Ritam grada, koja se emitira na televi- sam sudionik na kazališnome semina- ziji Tera svaki dan kao vijesti iz kulture ru na Školjiću. To me je potaknulo da ove regije i Makedonije. Neda je ured- još više radim na promidžbi hrvatske nica, voditeljica i novinarka emisije Ri- kulture u Makedoniji. Moram istaknu- tam grada, a u njezinu području rada ti prošlogodišnju izvrsnu suradnju s su i filmske emisije (svake godine za amaterskim kazališnim festivalom u vrijeme filmskoga festivala), te emi- Hercegovcu gdje smo gostovali s pred- sija Zvijezde-show biza još s početka stavom koja je bila rezultat suradnje njezine karijere. Završila je Akademiju glazbene umjetno- između HMI-ja, Hrvatskoga kulturnog centra iz Bitole i Kul- sti u Skoplju, a ujedno završava magisterij u Bugarskoj na turnoga kluba iz Novaka. Sudjelovanje u Task Forceu, na odjelu Metodike glazbe, paralelno je i predsjednica Hrvat- kazališnome seminaru i gostovanje na festivalu u Herce- skoga kulturnog centra u Bitoli. govcu rezultat su suradnje s gospođom Nives Antoljak, a Nedin otac, rođeni Splićanin, dr. sc. Branko Maretić, danas ta suradnja se nastavlja i razvija sve više i više”, istaknula radi u Domu zdravlja Bitola kao ortodont, dugogodišnji je je Neda. (Naida Šehović)

MATICA srpanj 2017. 41 Klikni – Idem doma

Gundulić u digitalnoj epohi Virtualna čitaonica Najveći nakladnik elektroničkih i zvuč- nih knjiga u Hrvatskoj Bulaja naklada ovih je dana snimila i u audio obli- književnih klasika ku objavila ep Osman Ivana Gundu- lića, uključujući i dva pjevanja do- pune Ivana Mažuranića. Svih 10.428 Gundulićevih i 1.680 Mažuranićevih stihova mogu se preslušati tijekom lagane vožnje autocestom Zagreb – Dubrovnik za gotovo sedam sati! Stihove Osmana odlično je pročitao glumac Frano Mašković, član ansambla Zagrebačkog kazališta mladih. Uz glazbu riječi na Mreži vas čeka i tiska- no izdanje u PDF-u koje se nalazi na adresi: https://tszoricaivanovic.files. wordpress.com/2013/09/ivan-gundu- lic-osman.pdf Junački ep Osman je najpoznatije dje- Sučelje portala s zvučnim lo Ivana Gundulića (1589. – 1638.). U Osmanom I. Gundulića osmeračkim katrenama u dvadeset pjevanja Gundulić oživljava u razgra- Tekst: Vesna Kukavica Zvučne knjige u svijetu su iznimno natoj fabuli ondašnji suvremeni do- popularne jer uz ostalo - pridonose pre- gađaj: uspon i pad turskoga sultana redstavljanje zvučnog vladavanju čitalačkih barijera u vizual- Osmana II. nakon poraza koji mu je Osmana u Gundulićevu noj dimenziji. Na engleskome jeziku i 1621. pokraj Hoćima nanio poljski rodnom gradu održano drugim većim jezicima poput njemač- kralj Vladislav. Iako sačuvan u veli- je ovih dana, točnije 13. koga dostupan ih je veliki broj, a sni- kom broju rukopisnih primjeraka, ep P lipnja 2017. U nazočno- manje audioknjiga stvar je ugleda i za je tiskan tek 1826. godine, ali je una- sti mnogobrojne publike u čitaonici Na- planetarno poznate glumce. Ponuda toč tome bio najčitanije djelo staro- rodne knjižnice Grad, zvučno izdanje audioknjiga na hrvatskome jeziku, una- ga Dubrovnika. Gundulić je Osmana predstavili su glumac Frano Mašković i toč velikom interesu, iznimno je mala. pisao tridesetih godina 17. stoljeća, Zvonimir Bulaja, glavni urednik portala Projekte zvučnog Osmana i crtić Na tri drugim riječima na vremenskoj oko- eLektire. Osim o zvučnoj verziji Osmana, kralja sufinancirao je Upravni odjel za mici od skoro četiri stoljeća, točnije govorilo se općenito o fenomenu elek- kulturu grada Dubrovnika. posljednjih petnaestak godina svo- troničkih i zvučnih knjiga. Urednik je Na portalu eLektire osim Osma- ga života. Epu nedostaju dva središ- istaknuo značaj projekta eLektire za kul- na dostupno je još niz zvučnih knjiga: nja pjevanja (14. i 15.) koja su kasnije turu čitanja među mladima i starijima, Grimmove, Andersenove, Perraultove, dopisali P. Sorkočević (1826.), M. Zla- najavivši da će uskoro u mrežnom okru- Čapekove bajke, Priče iz davnine Ivane tarić (1826.) i drugi te Ivan Mažura- ženju pristići i dugometražni crtani film nić (1844.) čija se nadopuna smatra Na tri kralja – animirana adaptacija te najuspjelijom. Znakovito, prvo izda- glasovite Shakespeareove komedije i nje Matice hrvatske bio je taj cjelovi- Držićeve znamenite pastorale Grižula ti Gundulićev Osman 1844. godine, čiji (Plakir) koja je radnjom smještena u je pretisak osvanuo u Zagrebu i ovo- zbiljski Dubrovnik. Crtić je predstavila ga proljeća 2017. Taj Matičin naklad- ekipa filmaša: Nikolina Ivezić, Petar Gri- nički pothvat bio je kulturni i politič- mani i Alen Zanjko. ki čin, integriravši elitu svoga doba, Zaguglaj hrvatskoga klasika Gundu- jer se njime nastojao spojiti hrvatski lića i njegov ep Osman koji je dostupan sjever i jug. besplatno, kao i svi ostali sadržaji na portalu eLektire (http://lektire.skole.hr/).

42 MATICA srpanj 2017. Zvučnog Osmana predstavili su Frano Mašković i Zvonimir Bulaja, glavni urednik portala eLektire

Prakse poticanja čitanja: digitalna književna kabina nazvana Livre in room, koju je osmislio francuski umjetnik Joris Mathieu

Brlić-Mažuranić, Matoševe, Kamovljeve, odnosi na kulturološku senzibilizaciju Novakove, Šimunovićeve pripovijetke, i izražavanje. Mažuranićev spjev Smrt Smail-age Čen- Za uporabu eLektira potrebno je ima- gića, Šenoine čarobne Povjestice, oda- ti aktivan elektronički identitet (korisnič- brana pjevanja iz Ilijade... ku oznaku) u [email protected] sustavu. Na Interaktivna digitalna lektira nudi ovome mjestu na Mreži (http://www.car- mnogobrojne tehnološke, multimedi- net.hr/ustanove_clanice/administratori_ jalne i pedagoške prednosti te omogu- skola) možete provjeriti tko je admini- ćuje personalizaciju sadržaja. Kvalitet- strator imenika u vašoj školi ili ustanovi. no izrađena e-lektira može pridonijeti Tekstovi djela objavljuju se u nekoliko razvoju triju od osam ključnih kompe- formata: kao interaktivni sadržaj pri- tencija Europskoga referentnog okvi- kladan za pregledavanje na Internetu, ra, a to su kompetencija komunikaci- ali i u PDF formatu koji je spreman za je na materinskome jeziku, digitalna ispis na standardnim A4 pisačima, te kompetencija te kompetencija koja se u posebno zabavnom Flip formatu. n

Croatian Literary Classics on the Internet

The eLektire (eReader) project was la- and elective titles, and other works by multimedia project, followed by many unched at the initiative of and with the Croatian and foreign writers, all pre- others, including the broadly lauded support of the education and science pared to the customary standards for and international prize winning Tales ministry, and was implemented by pu- the publication of readers and accom- From the Past featuring writer Ivana blisher Bulaja naklada and the CAR- panied by the appropriate references Brlić Mažuranić, a series of music-ba- Net Croatian Academic and Resear- and citations, notes on the writer and sed games called Interactive Classics ch Network. The portal features the the work, explanations, dictionaries for and the latest experimental interactive integral works of Croatian and forei- less common words, various items of filmMechanical Figures inspired by the gn writers, including but not limited to interest, audio recordings and other genius and inventor Nikola Tesla. The those on the list of elective/required multimedia content, says the project Classics of Croatian Literature was pre- school reading. The books are availa- chief editor Zvonimir Bulaja of Split, sented as a trilogy of CD ROMs (prose, ble free of charge. The first phase of one of the most creative Croatian mul- poetry, drama). It contained electronic the project saw some two hundred timedia publishers (http://www.bula- versions of over two hundred Croatian books made available, with an abu- ja.com/cvzvonko.htm). CARNet (http:// classics, from Marulić to the classic ndance of multimedia content. The www.carnet.hr/) is providing the tech- writers of the twentieth century. We project’s objective is to make availa- nical support and facilities. are delighted to see that the eLektire ble on the Internet all elementary and The initial content source for this site is constantly being updated with secondary school recommended rea- Internet site is the CD ROM Classics of new content – books by authors do- ding – well over one thousand titles! In Croatian Literature project launched mestic and foreign – and multimedia brief; in a short time the Internet will and created eighteen years ago by content including illustrations, audio offer elementary and secondary sc- family operated publisher Bulaja na- and video recordings. hool readers, covering both required klada. This was their first successful

MATICA srpanj 2017. 43 Brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika učite kada želite i gdje želite VIJESTI A fast, easy and interesting way to learn the basics of Croatian. Learn when and where you want. Poetski kreacionizam Dražena Katunarića

ARGENTINA - U Argentini, srebrnom odredištu hrvatskih iseljenika, rijet- ko su prevođena i objavljivana djela hrvatskih književnika. Od dvojezičnih izdanja na hrvatskome i španjolsko- me jeziku treba istaknuti Alesandra Zoričića koji je 1982. objavio pjesmu i dramu Hasanaginica, koja je doživje- la četiri izdanja. Pre- voditeljica Jasna Bu- lat objavila je knjižicu HIT-1 Prvi sveučilišni on-line tečaj hrvatskoga s izborom pjesama Antuna Mihanovića, kao drugoga i stranoga jezika Antuna Gustava Ma- The first on-line course of Croatian as second toša, Viktora Vide, Dragutina Domja- and foreign language nića i Antuna Šo- ljana. 11. rujna – 3. prosinca 2017. Uz potporu Mini- (prijave do 1. rujna 2017.) starstva kulture RH, argentinski čitatelji sada mogu September 11 – December 3, 2017 upoznati i pjesništvo suvremenoga (registration until September 1) hrvatskog književnika Dražena Katu- narića (Zagreb, 1954.), autora petna- est knjiga stihova te devet knjiga pro- 5. ožujka – 27. svibnja 2018. ze i eseja. Dobio je desetak književnih March 5 – May 27, 2018. nagrada u nas i u svijetu, među njima i nagradu “Tin Ujević” 1994. godi- n ne. Čitatelju je u rukama dvojezični 7 nastavnih cjelina u sustavu MoD (utemeljen na izbor Katunarićevih pjesama iz knji- Moodlu) ge “Jednoga dana bila je noć (izabra- n 150 nastavnih aktivnosti ne i nove pjesme 1983. - 2015.)”, Sta- n 24 sata online nastave u živo jergraf, Zagreb, 2015. Prevoditeljica Carmen Verlichak odlu- n iskusni lektori, stručnjaci za hrvatski kao ini jezik čila se za stihove i pjesme u prozi koje n interaktivan, komunikacijski i individualiziran pristup pokazuju Katunarićev dubok osjećaj učenju jezika vremena koje prolazi, ali se i zaustav- lja upozoravajući nas na svoju vječ- n 7 learning units in the Moodle-based e-learning system nost, vrijeme koje nas “krade”, ali nas n 150 learning activities i daruje, što pjesnik svjedoči posvuda, bilo u jednoj ladici komode, u Firenci n 24 hours of real-time communication online ili u pijesku rijeke La Plate u Buenos n experienced language instructors, specialists in Croatian as L2 Airesu. Autor stihom gradi vlastiti ka- n an interactive, communicative and individual approach to tolički svjetonazor uz strpljenje u tra- ganju za smislom, mediteranizam, pej- language learning zažni simbolizam te duhovni obzor s alegorijskim i psalmodičnim pečatom. Pogledajte videopriloge o tečaju na mrežnoj stranici Draženove pjesme u ovome izdanju Look at videos about the course at web page su više prepjevane, nego prevedene. www.matis.hr (Mladen Vuković) Obavijesti i upisi additional information and enrollment: [email protected] 44 MATICA srpanj 2017. (S)KRETANJA Tako se rađa(o) ISIL u Bosni - i ništa Šalju se javne poruke jednome novinaru u Zagrebu, Hassanu Haidaru Diabu, koji kao jedan od najboljih poznavatelja islamskoga svijeta pokušava upozoravati na za sve pogubni islamski radikalizam u BiH

Džafera, sve jasno pokazivali još 2003., rovima da te pojedu! Ovo smeće treba a danas je srpanj 2017. javno objesiti…!” Prvo je bošnjačko Sarajevo sve uči- Ovih dana bivši poglavar islamske nilo da taj slučaj ne bude vođen na dr- zajednice u BiH, Mustafa Cerić, umje- žavnoj razini, a onda su svu dokumen- sto da digne glas protiv tih radikalista, taciju godinama prebacivali s državnoga “stao je rame uz rame uz njih” i u poje- Tužiteljstva na neko drugo. Nedavno je dinim medijima potpaljuje vatru protiv posve obustavljen proces uz potvrdu navedenoga novinara. Kao da teroristi da je ubojica Hasan Alić - shizofreničar. ISIL-a iz BiH, Srbije i Kosova nisu još u Si- Ubrzo se ispostavila krivotvorina jer li- riji, kao da se nisu redali napad na poli- ječnik koji je to potpisao uopće nije vi- cijsku postaju u Zvorniku, “ubojstvo dva Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska dio Alića. Onda su na novom vještače- vojnika kod Sarajeva, napad na američko ([email protected]) nju dr. Abdulah Kučukalić i stručni tim veleposlanstvo, autobomba u Bugojnu utvrdili da Alić nema psihičkih, nego tek i u Mostaru, a prije toga i ubojstvo hr- nimljeno je, čitamo ovih neuroloških problema. I to sada nakon vatske obitelji na Badnju večer u sred- dana, kako Hasan Alić, 24 godine od zločina! Na tu se odlu- njoj Bosni”, tragedije u Parizu, Londo- nekadašnji pripadnik poku nakon dulje šutnje žalila – tužitelji- nu, Bruxellesu, Berlinu, Nici… Do sada strojbe “El Mudžahid” Ar- ca. Onda su vlasti ponovno čekale, ovaj se na sva upozorenja vlast BiH oglušila S mije BiH, u sumanutome put deset mjeseci. Stigla je nova potvr- i pravi se kao da je u tome BiH kao di- ritualu sabljom odsijeca glavu Draganu da da je Alić psihički bolestan. Iako je jete nevina?! Popoviću iz Travnika. Eto, i protiv takvih Tužiteljstvo BiH najavilo podizanje op- Neki maloumni primitivci sličnog zlo- su se morali boriti i od njih braniti Hrva- tužnice protiv Abu Džafera, koji je u BiH duha u RH postali su unajmljene mule ti u BiH! Sudski proces protiv toga mon- promijenio ime i sad živi iznad Travnika fašističkog znaka na Poljudu, drugi su struoznog ubojice već dugo “vodi” izvje- kao Mirza Hodžić, slučaj je proslijeđen zbog smrtnih prijetnji završili na odgo- sna Sanja Hodžić, koja na sve moguće Županijskom tužiteljstvu te je ponovno vornosti, poletjela je eksplozivna napra- načine, mediji svjedoče, nastoji zaštititi stigao Sanji Hodžić. Ta “sutkinja” sad je va, pa šaka na Mamića, ogavno nasilje ubojicu i zataškati istinu o tome soton- potvrdila da “nema dovoljno dokaza pro- ljudskog jada na Janicu, pljuvanje po skome ratnom zločinu. Ti pripadnici Ar- tiv njega” za podizanje optužnice. Krva- Modriću… “To je u tim krajevima ludilo. mije BiH u listopadu 1993. oteli su Ivu vo cinična je i izjava šefa ratnog stožera Mi smo u svojoj demokraciji zaboravi- Fišića, Dalibora Adžaipa, Kazimira Pobri- Halida Genjca da je Džafer bio – huma- li na etiku, na kulturu, na civilizacijske ća, Ivana Rajkovića i Dragana Popovića nitarac. Ako ovako bošnjačke policijske, norme… No, nije tu ni država napravila te ih odveli u svoj kamp Orašac i teško vojne i sudbene vlasti, smijući se svima sve što može… Takvima (kao što su Ja- zlostavljali. Popovićevo dekapitiranje u lice, štite ISIL-ove kasape, kako li tek nica i Modrić) u svijetu dižu spomenike, izveo je domaći čovjek Hasan Alić. Kao štite svoje “obične” ubojice?! Pa tako BiH a kod nas ih se vrijeđa. Za mene je to nekad krvnik Zrinskome u Austriji, ni on tone sve dublje i dublje. dno ponašanja… Zašto bi nas drugi cije- nije iz prve uspio odrubiti mučeniku Dra- Iz istoga toga zlogukog jata šalju jav- nili kad sami samo tražimo kako ćemo si ganu Popoviću glavu pa mu je priskočio ne poruke jednome novinaru u Zagreb, podmetnuti nogu?” – s pravom se zgra- u pomoć Arapin Abu Džafer, tadašnji za- Hassanu Haidaru Diabu, koji kao jedan žavao i ugledni sportski veteran Vahid povjednik kampa u Orašcu. Sutkinja Sa- od najboljih poznavatelja islamskoga Halilhodžić. Društvene zlotvore i primi- nja Hodžić dobro zna da su takvi zloči- svijeta pokušava upozoravati na za sve tivce teško će dirnuti ove njegove rije- nački luđaci činili Bosnu rodnim mjestom pogubni islamski radikalizam u BiH i u či pa nam se ipak ufati u državne vlasti ISIL-a, ali ona to oprašta sa službenoga svijetu: “Doći ću u Zagreb i zapaliti te u RH kao i BiH da će se konačno pobri- mjesta. Nakon dokumentacije, svjedo- benzinom nasred trga! Isjeći ću te na nuti za opću društvenu pravdu, bez ob- čenja čak i visokih dužnosnika SDA, spi- komade i u plastičnoj kesi vratiti te u zira na to što je ona tek minimum do- si su, uključujući i iskaze samog Abu tvoj Liban! Raskomadat ću te i dati ke- brote i ljubavi. n

MATICA srpanj 2017. 45 Starim gradom dominira Naši gradovi: Rovinj toranj crkve sv. Eufemije

Grad svete Eufemije

Gradska jezgra nalazi se na poluotoku koji je to postao nasipavanjem i spajanjem s kopnom 1763. godine. Najreprezentativnija građevina svakako je vizualno i arhitektonski dominantna crkva sv. Eufemije Gradska palača

Piše: Zvonko Ranogajec nala na sjeveru koji je dijeli od Poreštine, niči s četiri susjedne općine. Kopnenu u unutrašnjosti Pazinštine i Labinštine granicu ima na jugoistoku s Balama, na ovinj je grad u Istarskoj te na jugu prostora Pule. U prostor Ro- istoku Kanfanarom te na sjeveru sa Sve- županiji na zapadnoj vinjštine spadaju prostori općina Bale, tim Lovrečom i s Vrsarom prema kojem obali istarskoga poluo- Kanfanar i Žminj. Površina područja gra- granicu čini Limski kanal. Rovinj je bogat toka koji je posljednje da Rovinja iznosi 88 četvornih kilome- arhipelagom koji ima 22 otoka ili otoči- R stoljeće uz susjedni Po- tara, a sastoji se samo od dva naselja, ća od kojih su najveći Sv. Katarina i Sv. reč jedan od glavnih turističkih simbo- Rovinja i Rovinjskoga Sela. Rovinj gra- Andrija ili Crveni otok. la najvećega hrvatskoj poluotoka, kao i cijele Hrvatske. Nalazi se na području Crvene Istre koja je dobila naziv po tlu crvenici koja je nastala otapanjem va- pnenca, nakon čega su ostali crveni že- ljezni i aluminijevi oksidi koji tlu daju crvenu boju. Crvenica ili terra rosa vrlo je plodna jer je uz pogodnu sredoze- mnu klimu idealno područje za uzgoj mediteranskih kultura. Srednjaci srpnja su preko 22 stupnja, a siječnja oko 5 stupnjeva, dok je količina padalina oko 900 mm. Šira regija oko Rovinja naziva se Ro- vinjština i nalazi se između Limskoga ka-

Rovinj je bogat arhipelagom koji ima 22 otoka ili otočića od kojih su

najveći Sv. Katarina i Sv. Andrija ili Jedinstven prizor Crveni otok. na Rovinj iz zraka

46 MATICA srpanj 2017. HRVATSKO-TALIJANSKA DVOJEZIČNOST Područje Rovinja ima prema posljed- njem popisu 14.294 stanovnika, od čega na naselje Rovinj otpada 13.056, a na Rovinjsko Selo 1.238 stanovnika. Prema tim podacima Rovinj je drugi po veličini grad u Istarskoj županiji nakon Pule. Uz najbrojnije domicilno hrvatsko stanov- ništvo najbrojnija nacionalna manjina u Rovinju su Talijani kojih ima 11,6 posto ili 1.628, a dijelom ima i Srba, Albanaca i Bošnjaka. Zbog spomenutih razloga prema Zakonu o pravima nacionalnih manjina sva naselja i državne instituci- Prizor iz stare gradske jezgre je imaju dvojezične, hrvatske i talijanske natpise tako da uz Rovinj dominira i natpis Rovigno, a od tri osnovne škole za značajne benefite i olakšice. Godi- Po broju kreveta i tradiciji jedna je na talijanskome jeziku za pri- ne 1150. uključuje se u protumletač- padnike talijanske nacionalne manjine. ki savez gradova zapadne obale Istre, izdvaja se hotel Eden, hotelsko- Prvi put Rovinj se spominje u 7. sto- no pod mletačkom vlašću Rovinj je od apartmansko naselje Villas Rubin ljeću kao Castrum Rubini u djelu Geo- 1283. do 1797. godine. U tom razdoblju i Amarin te kamp Valalt. grafa Ravenjanina “Cosmographia” iz ko- često je pod naletima uskočkih napada, jeg se prema podacima zaključuje da je od kojih je najjači bio 1579. grad nastao između 3. i 5. st. Castrum austrijskom je vlašću, osim razdoblja Rubini bio je lociran na mjestu današnje GODINE 1947. VRAĆEN MATICI ilirskih provincija i francuske vlasti od crkve sv. Eufemije uz nekadašnju crkvu ZEMLJI 1805. do 1813. Grad stagnira u drugoj sv. Jurja od kojeg dobiva naziv Ruigno, U 17. i 18. stoljeću Rovinj je grad s vrlo polovici 19. stoljeća zbog razvoja Trsta, Ruginio te u konačnici Ruvigno. Rovinj razvijenim pomorstvom, brodograd- Pule i Rijeke. Nakon Prvoga svjetskog je do 8. stoljeća pod vlašću Bizanta, a njom i trgovinom te prednjači među rata Rovinj, kao i cijela Istra, pripada kasnije Franaka, da bi 804. godine su- gradovima zapadne Istre. Značajan je Rapallskim ugovorom iz 1920. godine djelovao na Rižanskome placitu ili skup- i kamenolom s izvozom mramora i važ- Italiji da bi nakon 2. svjetskog rata Pa- štini na kojoj se uspio kao grad izboriti no ratarstvo. Od 1797. do 1918. pod riškim mirovnim ugorom iz 1947. bio vraćen matici zemlji Hrvatskoj, odnosno tadašnjoj državi. Gradska jezgra nalazi se na poluotoku koji je to postao nasipavanjem i spajanjem s kopnom 1763. godine. Naj- reprezentativnija građevina svakako je vizualno i arhitektonski dominantna crkva sv. Eufemije. Rovinj je vezan uz tu mučenicu od 800. godine kada je do Rovinja čudesno doplovio sarkofag s tijelom svete Eufemije. Crkva posveće- na sv. Eufemiji gradila se na temeljima nekadašnje kasnoantičke crkve sv. Jur- ja, a sagrađena je kao trobrodna crkva u baroknome stilu od 1728. do 1736. Visoki zvonik po uzoru na onog s Trga sv. Marka iz Venecije gradio se od 1654. do 1680., a na njegov vrh postavljen je 1748. svetičin bakreni kip. Uz crkvu sv. Eufemije značajan je franjevački samostan s crkvom sv. Franje iz 1810., kao i Luka sv. Katarine gradska vijećnica koja je danas muzej

MATICA srpanj 2017. 47 Polo turnir u Rovinju

Piše: Željko Holjevac

rije 150 godina sklopljena je Austro-ugarska nagodba koja je uredila odnose između Austrije i P Ugarske u habsburškom imperiju. U Zagrebu je istog ljeta otvorena Jugoslavenska (danas Hrvatska) akademija znanosti i umjetnosti, sre- dišnja nacionalna ustanova. Nakon neuspjelog pokušaja Mađa- ra da 1848./1849. s oružjem u ruci iz- bore svoju samostalnost, uveden je u čitavoj Habsburškoj Monarhiji austrij- te nekoliko palača. Uz to, iz Rovinja samome Rovinju danas je samo upra- ski apsolutizam. Unatoč bitnim moder- potječe i velika dragocjenost, Rovinj- va tvrtke i prostor za kulturne aktiv- nizacijskim pomacima, apsolutizmom ski iluminirani kodeks iz 14. i 15. sto- nosti, dok je nova tvornica 2007. sa- nisu bili zadovoljni ni Mađari ni ostali ljeća koji se čuva u sveučilišnoj knjiž- građena u nedalekom Kanfanaru. Uz narodi u Austrijskom Carstvu jer su se nici u Puli. duhansku industriju najznačajnija je sve odluke donosile u Beču, a službe- Uz dominantni turizam, Rovinj je industrija ribljih konzervi Mirna, podi- ni jezik u cijeloj državi bio je njemački. važno gospodarsko središte s razvije- gnuta 1877. godine. Godišnje proizve- Nakon poraza u ratu protiv Pijemon- nom industrijom. Jedna od najznačaj- du oko 3,5 tona sardina, skuša, tuna, ta i Francuske 1859., car Franjo Josip I. nijih je duhanska industrija TDR ute- ribljih pašteta i namaza. bio je prisiljen otpustiti ministra Alek- meljena 1872., a koja je poslovala u sandra Bacha i pristati na popuštanje početku u austrijskom koncernu, ka- TURIZAM NAJZNAČAJNIJA u unutarnjoj politici. U jesen 1860. iz- snije talijanskom, da bi kasnije postala GOSPODARSKA GRANA dao je Listopadsku diplomu, povelju samostalna. Danas je dio Adris grupe Turizam je ipak najznačajnija gospo- kojom je omogućio djelomično uvo- u koju spadaju i Hrvatski duhani, kao darska grana u Rovinju, a njezin temelj đenje parlamentarizma i federalizma. i Istragrafika. U nekadašnjoj tvornici u čine smještajni kapaciteti od hotela s Utemeljeno je zajedničko zakonodav- četiri zvjezdice od kojih se po broju no tijelo – Carevinsko vijeće (njem. Re- kreveta i tradiciji izdvaja Eden pa do ichsrat). Određeni su državni poslovi: hotelsko-apartmanskog naselja Villas vanjski poslovi, vojska, vanjska trgovi- Rubin i Amarin te do kampa Valalta. na i financije. Ostali poslovi prepušte- Rovinj daje više od 14 posto noćenja ni su pokrajinskim saborima. čitave Istre. Osim sunca i mora i bogate arhitekture pozornost turista privla- PSEUDOUSTAVNI CENTRALIZAM či i geološki spomenik prirode Fantazi- Početkom 1861. car je izdao Veljački pa- ja, park šuma Zlatni rt, močvara Palud, tent kojim su elementi liberalizma i fe- kao i susjedni Limski zaljev. deralizma zamijenjeni pseudoustavnim Značajne osobe iz povijesti Rovi- nja su književnici Mirko Kovač i Antun Mađarski političar Hotel Eden Šoljan, slikar Egidio Budicin, botaničar Ferenc Déak Lujo pl. Adamović, glazbenici Mirko i Plaža na Crvenom otoku Tony Cetinski i Davor Terzić, sportaš pentatlonac i nositelj olimpijske me- dalje Silvano Abba te biskup Ivan Mi- lovan. n

ENG Rovinj is a town in Istria County lo- cated on the western shore of the Istrian peninsula. Along with neighbouring Poreč it has for the past half century been one of the major hubs of tourism on this part of the coast and in Croatia as a whole.

48 MATICA srpanj 2017. Povijesne obljetnice Austro-ugarska nagodba i otvorenje HAZU-a prije 150 godina Kad je Hrvatski sabor 1861. prihvatio prijedlog o osnivanju akademije znanosti, biskup Josip Juraj Strossmayer, vođa narodnjačke većine u Saboru, položio je u tu svrhu 50.000 forinti Atrij zgrade HAZU

Krunidba Franje krajevi (zakonski članak 42.) i odbio po- Josipa na Budimu slati zastupnike u Carevinsko vijeće pa je također bio raspušten. Veljački patent nije bio prihvaćen ni u jednoj habsburškoj zemlji te je 1865. povučen. Iste godine pojavili su se Uskršnji članci mađarskoga politi- čara Ferenca Déaka koji se zauzimao za ustavnu nezavisnost ugarske drža- ve. Vladar je to isprva odbijao, tvrdeći da su Mađari pobunom protiv bečkog središta 1848. proigrali svoja ustavna prava, ali je uskoro počeo pokazivati spremnost na izmirenje s mađarskim prvacima. Hrvatski sabor je pod vlada- revim pritiskom napustio načelo da je ujedinjenje hrvatskih zemalja predu- vjet za rješenje državnopravnih odnosa, a Ugarski sabor morao je prihvatiti hrvatski zakonski članak 42. iz 1861. U ožujku 1866. izabran je u Ugarskom saboru poseban odbor od 67 članova sa zadaćom da izradi prijedlog za “za- centralizmom. Djelokrug zemaljskih sa- jedne kraljevine” kao posebne jedinice jedničke poslove” zemalja ugarske kru- bora izvan zemalja ugarske krune su- koja može stupiti u novi savez s Ugar- ne s Austrijom. žen je u korist Carevinskog vijeća. Ugar- skom nakon što se ujedine svi hrvatski ski sabor izjasnio se iste godine u dvije DRŽAVNOST I CJELOKUPNOST svoje adrese za ustavnu neovisnost ze- Dok su Dalmacija i Istra TROJEDNE KRALJEVINE malja ugarske krune kao političke cjeli- Kad je Austriju ljeti 1866. porazila Pru- ne pod mađarskim vodstvom na teme- pripale austrijskoj polovici ska i kad je bila izbačena iz Njemačkog lju travanjskih zakona iz 1848. i odbio Monarhije, Hrvatska i saveza, car Franjo Josip sporazumio se s poslati zastupnike u Carevinsko vijeće mađarskim krugovima o podjeli vlasti i pa je bio raspušten. Hrvatski sabor za- Slavonija prepuštene su moći pa je 1867. sklopljena Austro-ugar- uzeo se za što samostalniji položaj “tro- ugarskoj polovici. ska nagodba. Ugarski sabor prihvatio je

MATICA srpanj 2017. 49 Zgrada JAZU u Zagrebu (danas HAZU)

Ugarski sabor u Budimpešti (danas mađarski parlament)

nacrt spomenutog odbora od 67 člano- na Austro-Ugarskom. Zajednički su bili vu postala “careva kraljevina”, kako se va kao zakonsku osnovu o odnosima iz- samo vanjski poslovi, vojska i financije. kasnije slikovito izrazio hrvatski knji- među zemalja ugarske krune i ostalih Svi ostali poslovi bili su u autonomnoj ževnik August Cesarec. habsburških zemalja, što je vladar 28. nadležnosti austrijske i ugarske polovice. srpnja 1867. potvrdio. U međuvreme- Troškovi za obavljanje zajedničkih po- OSNIVANJE AKADEMIJE nu je Franjo Josip pozvao zastupnike u slova podmirivali su se iz austrijskog i Kad je Hrvatski sabor 1861. prihvatio Hrvatskome saboru da okončaju pre- ugarskog proračuna na temelju finan- prijedlog o osnivanju akademije zna- govore o nagodbi s Mađarima. Unatoč cijske nagodbe koja se obnavljala svakih nosti, bosanski i srijemski biskup Josip snažnim pritiscima, Sabor je izglasao deset godina. O zajedničkim poslovima Juraj Strossmayer, vođa narodnjačke adresu u kojoj je istaknuo državnost i raspravljale su odvojeno delegacije Ca- većine u Saboru, položio je u tu svrhu cjelokupnost Trojedne Kraljevine Dal- revinskog vijeća (austrijski parlament) i 50.000 forinti. Nakon što je Franjo Josip macije, Hrvatske i Slavonije odbivši ma- Ugarskog sabora. Zasjedale su odvoje- potvrdio saborski zaključak o osnivanju đarske prijedloge. Zbog toga je vladar no, dopisujući se međusobno. Na čelu akademije, Hrvatski sabor je prihvatio raspustio Hrvatski sabor. Na svečanoj dvojne Monarhije ostao je Franjo Josip izmijenjena pravila pa je akademija sve- krunidbi Franje Josipa za ugarskoga kao austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj. čano otvorena 28. srpnja 1867. godine. kralja na Budimu u lipnju 1867. hrvat- Carevinsko vijeće u Beču moralo je Nazvana je Jugoslavenskom akademi- ski zastupnici nisu bili prisutni. bez rasprave prihvatiti sporazum Fra- jom znanosti i umjetnosti (JAZU) jer su nje Josipa s mađarskim prvacima. Libe- osnivači željeli da ona djeluje ne samo SPORAZUM S MAĐARSKIM ralna većina u tom tijelu uvjetovala je među Hrvatima, nego i među ostalim PRVACIMA prihvaćanje Nagodbe novim reforma- Južnim Slavenima. Prva skupna sjedni- Franjo Josip svečano je okrunjen za ma pa je u austrijskom dijelu Monar- ca u nazočnosti mnogobrojnih gostiju iz ugarskoga kralja nakon što je mađar- hije ozakonjen niz liberalnih tekovina: zemlje i okruženja (Srbi i Slovenci) odr- ski prijedlog Austro-ugarske nagodbe jednakost pred zakonom, sloboda tiska, žana je u Narodnom domu u Opatičkoj bio usklađen s njegovim željama. Uve- slobodno izražavanje mišljenja, tajnost ulici u Zagrebu. Osnovana su prva tri den je dualizam: država je podijelje- pisma, pravo na postupak pred sudom, razreda: historičko-filologički, filozofič- na na austrijski i ugarski dio i nazvana sloboda vjere, ravnopravnost svih jezi- ko-juridički i matematičko-prirodoslov- Austro-Ugarskom. Odnosi između Au- ka u sredinama s nacionalno miješanim ni. Južnoslavenska ideja slabo je prodi- strije i Ugarske uređeni su na, uvjetno stanovništvom itd. rala u Srbiju s kojom su narodnjaci tih rečeno, gotovo polukonfederalnoj os- U zemljama ugarske krune Mađari godina pokušavali uspostaviti djelatnu novi. Utvrđeno je da zemlje ugarske su imali prednost u svemu. Prava ne- suradnju pa je JAZU bila i ostala hrvat- krune i ostale habsburške pokrajine mađarskih naroda u Ugarskoj bila su ska, pogotovo nakon kasnijeg osnivanja kao dvije samostalne političke cjeline ograničena, a službeni jezik bio je ma- nacionalnih akademija ostalih južnosla- čine državnu zajednicu koja je nazva- đarski. Hrvatske zemlje ostale su podi- venskih naroda. Danas se ta naša naj- jeljene, a Hrvatska je Austro-ugarskom viša znanstvena i kulturna ustanova u Prva skupna sjednica Akademije u nagodbom dovedena pred gotov čin. Republici Hrvatskoj zove Hrvatska aka- Dok su Dalmacija i Istra pripale austrij- demija znanosti i umjetnosti (HAZU). n nazočnosti mnogobrojnih gostiju iz skoj polovici Monarhije, Hrvatska i Sla- vonija prepuštene su ugarskoj polovi- zemlje i okruženja (Srbi i Slovenci) ENG ci. Za Dalmaciju i Istru Franjo Josip je The Austrian-Hungarian Compromise of 1867 održana je u Narodnome domu u was concluded 150 years ago, a year after the found- bio car, a za Hrvatsku i Slavoniju kralj. ing of the Yugoslav (now Croatian) Academy of Scienc- Opatičkoj ulici u Zagrebu. Tako je Hrvatska u dualističkom susta- es and Arts – one of the core national institutions.

50 MATICA srpanj 2017.

Od 1951. izlazi mjesečnik Hrvatske matice iseljenika ^ Maticin vremeplov

U Zagrebu je održan 10. jubilarni 1976. festival Omladinske kulturne federacije Pronašli smo Hrvatske bratske zajednice iz Amerike. U ime Matice skup u Matici za mjesec je pozdravio tadašnji predsjednik prof. dr. Oleg Mandić, srpanj godine… a u ime HBZ-a njezin predsjednik John Badovinac koji je zahvalio Matici, organizatoru festivalskih svečanosti, te ustanovama koje su ugostile ansamble tijekom njihovih Priprema: Hrvoje Salopek turneja po domovini.

U hrvatskom selu srednjega Gradišća 1978. Frakanavi održana je svečanost u povodu 50. obljetnice smrti istaknutoga pjesnika i rodoljuba, svećenika Mate Meršića – Miloradića, koji je ondje rođen. U selo su tog dana stigli gosti iz čitavoga Gradišća, Beča, kao i mnogobrojne delegacije iz Zagreba. Misu zadušnicu predvodio je Željezanski biskup dr. Štefan Laslo, a RTV Zagreb snimala je cijelu proslavu.

“Ja sam Hercegovac, iako sam rođen u 1969. Torontu. Došao sam ovamo da posjetim Podboj kraj Mostara, mjesto u kojem je rođen moj otac, i Grljeviće, u kojima je rođena moja majka. Posebno sam uzbuđen i ganut jer sam ispunio najveću želju mojih roditelja…”, to su bile riječi kanadskoga boksača Jure (George) Čuvala kad je sletio u zagrebačku zračnu luku. Čuvalo je tada bio osmi sa svjetske ljestvice najboljih boksača teške kategorije.

MATICA srpanj 2017. 51 Američki Hrvat Paško Rakić, istaknuti profesor neuroznanosti i neurologije Od dječaka iz Rume do ugledne profesure na Yaleu Poznajući dobro mnoge hrvatske znanstvenike, moja dvojba o tome tko je najbolji riješena je: prema mišljenju mnogih, Paško Rakić najbolji je od hrvatskih znanstvenika u zemlji i svijetu, i to uzimajući u obzir sva područja znanosti

2011., kad je na moj poziv došao odr- vatski nobelovci Lavoslav Ružička i Vla- žati predavanje u Dubrovnik, rodni grad dimir Prelog. njegove majke Julijane Todorić, u kojem Teško je zaboraviti Rakićevo pre- smo te godine obilježavali tri stoljeća davanje u Dubrovniku i, naravno, pre- rođenja drugoga hrvatskog znanstve- krasnog i jednostavnog znanstvenika nika, velikana Ruđera Boškovića. Raki- s vojvođanskim naglaskom, tako sim- ća i Ruđera Boškovića spaja prekrasni i patičnog i neposrednog. Bilo je to krat- vječni grad Dubrovnik. Međutim, spaja ko druženje, ali jedno od onih koje se ih i ugledna britanska akademija zna- pamti cijeli život. nosti Royal Society, jer su obojica njezini članovi. Uz njih, još su samo tri Hrvata MIGRACIJA NEURONA U MOZGU članovi ove ugledne akademije znano- Poznavajući dobro mnoge hrvatske sti: odnedavno liječnik Igor Rudan i hr- znanstvenike iz svih područja znanosti, studirajući njihov rad i postignute Teško je zaboraviti Rakićevo rezultate, razgovarajući s mnogim ko- legama znanstvenicima, moja dvojba o predavanje u Dubrovniku tome tko je najbolji riješena je: prema i, naravno, prekrasnog i mišljenju mnogih, Paško Rakić najbolji je od hrvatskih znanstvenika u zemlji i jednostavnog znanstvenika svijetu, i to uzimajući u obzir sva pod- Paško Rakić, profesor ručja znanosti. neuroznanosti i neurologije s vojvođanskim naglaskom, Rakić je profesor neuroznanosti i tako simpatičnog i neurologije na Medicinskome fakultetu Tekst: Danica Ramljak (Moja Hrvatska) neposrednog. Sveučilišta Yale u SAD-u, jednog od na-

radu i znanstvenoj slavi Medicinski fakultet akademika Paška Rakića, Sveučilišta Yale jednog od najvećih svjetskih imena neuroznano- O sti, prvi put sam s pozor- nošću slušala na predavanjima koje sam pohađala kao doktorska studenti- ca početkom devedesetih. Rakićev zanimljiv životni put, vrhunski znanstveni rad i golem doprinos razumijevanju funkcioniranja ljudskog mozga, čemu je posvetio svoj radni vijek, godinama su nadahnuće mnogim znanstvenicima u svijetu, posebno studentima i mladima. Osobno sam imala čast upoznati Paška Rakića mnogo godina kasnije –

52 MATICA srpanj 2017. Hrvatski institut za istraživanje mozga u Zagrebu

juglednijih svjetskih sveučilišta. Njegov laboratorij godinama istražuje migra- ciju neurona u mozgu, pronalazi nove molekule koje su važne u kontroli procesa u mozgu životinja i ljudi. Rezultati rada njegova laboratorija pridonijeli su razumijevanju ključnih procesa uklju- čenih u funkcije ljudskog mozga, u nastanak nekih bolesti kao što su dječja epilepsija, autizam, razvojna disleksija i mentalna retardacija. Znanstveni re- ‘Srce’ suradnje mreže istraživača zultati njegova laboratorija donijeli su Hrvatski institut za istraživanje mozga: HIIM je znanstveno-nastavna podružnica mu svjetsku slavu. Paško Rakić do sada Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je 2016. proslavila 25. godiš- je publicirao više od 300 znanstvenih njicu svoga postojanja i uspješnog djelovanja na domaćoj i međunarodnoj razini. radova i citiran je više od 60.000 puta. Na fakultetu je HIIM osnovan 1991. godine, na inicijativu akademika Ivice Kosto- vića. U HIIM-u je sjedište Hrvatskog društva za neuroznanost (koje svake godine PO OCU IZ PULE, PO MAJCI već 16 godina organizira Tjedan mozga u Hrvatskoj), a institut je i “srce” surad- DUBROVČANIN nje mreže istraživača u sklopu Znanstvenoga centra izvrsnosti za temeljnu, kli- Član je mnogih uglednih svjetskih aka- ničku i translacijsku neuroznanost (voditelj: M. Judaš – danas i ravnatelj HIIM-a). demija: National Academy of Sciences (SAD), 1985.; American Academy of Arts and Sciences, 1994.; National Institute of predsjednika američkog Društva za ne- brovčanin, a rođen je u Rumi, u Vojvo- Medicine (SAD), 1999.; President, Cajal uroznanost i danas je jedan od najvaž- dini, gdje mu je otac bio u službi. Za- Club, 1992.; Selby Fellow, Australian Aca- nijih živućih neuroznanstvenika. nimljiv je njegov životni put od Rume, demy of Science, 1983. Član je Hrvatske Rakić je po ocu iz Pule, po majci Du- preko Beograda, do Harvarda i Yalea, akademije znanosti i umjetnosti (1990.), na kojem je godinama predavao i obra- Srpske akademije nauka i umjetnosti Rezultati njegova rada zovao više od 50 studenata i stručnjaka (1985.); Norveške akademije znanosti pridonijeli su razumijevanju iz dvadesetak zemalja, od kojih danas (2008.), Europske akademije znanosti njih sedam ima vodeće pozicije direk- (2014.) i Royal Society London (2016.). ključnih procesa uključenih tora ili šefova odjela na uglednim svjet- Dobitnik je mnogih uglednih nagra- u funkcije ljudskog mozga, skim institucijama. da, od kojih se ističe Kavli Neuroscience Prize (2008.). Ima počasne titule na Sve- u nastanak bolesti, kao što OPČINJEN IGRANJEM ŠAHA učilištu Yale, 1978.; Albert Sent-Georgyi, su dječja epilepsija, autizam, Kao dječak u dobi od 14 godina, živeći Szeged (Mađarska); u Zagrebu, 1997. u Rumi, bio je opčinjen igranjem šaha (Hrvatska) i u Buenos Airesu, 2011. (Ar- razvojna disleksija i mentalna dok je lako pobjeđivao tadašnjeg vrš- gentina). Obavljao je uglednu funkciju retardacija. njaka Vladimira Sokolova koji je poslije postao svjetski velemajstor u šahu. Međutim, već godinu dana kasnije Ra- kić je prestao baviti se šahom i zain- teresirao se za crtanje i umjetnost. U Srijemskoj Mitrovici završio je gimna- ziju. Bio je odličan učenik, predsjednik debatnoga kluba i rado je raspravljao, kako sam kaže, s profesorima i drugim učenicima. Već tada imao je jasno de- finirana stajališta koja su katkada bila u suprotnosti s ustaljenim mišljenjima, vrlo rano pokazujući važnost kreiranja vlastitog stajališta i kritičkog mišljenja. Već u ranoj mladosti Rakić je odlu- čio da će obrazovanje biti bitan dio nje- Norveški prijestolonasljednik Haakon gova životnog puta. Počeo je zarađivati Magnus uručuje nagrade Kavli Neuroscience crtajući stripove i karikature za lokalne Prize - Paško Rakić treći slijeva novine, pokazujući svoju svestranost.

MATICA srpanj 2017. 53 prepoznatljivost i slavu. Doprinos aka- vanje Hrvatskoga instituta za istraživa- demika Rakića razvoju neuroznanosti u nje mozga na Medicinskome fakultetu Hrvatskoj pobliže nam je opisao prof. dr. Sveučilišta u Zagrebu i postali članovi sc. Miloš Judaš, redoviti profesor neuro- Međunarodnoga znanstvenog savjeta znanosti i anatomije u trajnom zvanju, HIIM-a, što su i danas. Dakle, sustavno ravnatelj Hrvatskoga instituta za istra- su pratili i savjetima pomagali razvoj živanje mozga (HIIM) Medicinskoga fa- HIIM-a svih 25 godina.” kulteta Sveučilišta u Zagrebu te voditelj Znanstvenoga centra izvrsnosti za POMAGAO RAZVOJ temeljnu, kliničku i translacijsku neuro- NEUROZNANOSTI U HRVATSKOJ znanost na tom fakultetu. “Prof. Rakić u proteklih 30 godina su- “Prof. Rakić i njegova, na žalost, da- stavno je i neprekidno pomagao razvoj nas pokojna supruga, imali su uspješ- neuroznanosti u Hrvatskoj na različite nu znanstvenu suradnju s akademikom i mnogobrojne načine: suradnjom na Ivicom Kostovićem još od 1979. godine nizu međunarodnih znanstvenih proje- u sklopu ondašnjih projekata ‘U.S. – Yu- kata s domaćim istraživačima; edukaci- goslav Joint Bord’. Tijekom 1990./1991., jom mnogobrojnih hrvatskih istraživa- Uskoro je dobio stipendiju za odlazak naravno i sljedećih godina, oboje su bili ča iz domovine na Sveučilištu Yale (npr. u Finsku, gdje je stekao prvo iskustvo u jako angažirani u SAD-u na promociji Ladislav Mrzljak, Nenad Šestan, Kreši- međunarodnom okruženju, koje u au- istine o agresiji na Hrvatsku, kao i u pri- mir Letinić, Željka Krsnik, Mladen-Roko tobiografskom osvrtu procjenjuje vrlo kupljanju humanitarne pomoći za do- Rašin, Goran Sedmak Mrzljak; Šestan i važnim za svoj kasniji životni put. Za- movinu. Istodobno, s drugim istaknu- Rašin danas su uspješni znanstvenici tim je upisao medicinu na Sveučilištu tim hrvatskim neuroznanstvenicima iz u SAD-u, a Krsnik i Sedmak vratili su se u Beogradu, gdje je diplomirao 1960., našeg iseljeništva – npr. Krešimirom na HIIM – brain-gain). a doktorirao 1969. godine. Krnjevićem, Antom Pađenom, Mirkom Prof. Rakić bio je suorganizator i pre- Nakon diplome medicine, započeo Dikšićem, sva trojica s kanadskog in- davač na mnogobrojnim vrlo uspješnim je specijalizaciju iz neurokirurgije (tije- stituta McGill University & Montreal međunarodnim znanstvenim školama kom druge godine specijalizacije dobio Neurological – čvrsto su poduprli osni- i skupovima održanima u Hrvatskoj. je stipendiju za Sveučilište Harvard). On- Nekoliko puta donirao je dragocjenu dje je proveo dio specijalizacije na Medi- Više puta donirao je znanstvenu opremu, knjige, kemikali- cinskome fakultetu, na Odjelu neuroki- dragocjenu znanstvenu je i reagense iz svog laboratorija za la- rurgije. S Harvarda se vratio u Beograd boratorije HIIM-a, posebice u ratnim te je nastavio znanstvena istraživanja na opremu, knjige, kemikalije i godinama. Taj njegov doprinos prepo- području neuroznanosti, uskoro uoča- reagense iz svog laboratorija znat je i na državnoj razini: prof. Rakić vajući da ga znanstveni rad više zanima za laboratorije HIIM-a, počasni je doktor Sveučilišta u Zagrebu od izravnoga rada s pacijentima. te dopisni član HAZU-a.” posebice u ratnim godinama. Teško je u jednome kratkom osvr- UGLEDNA PROFESURA ZA tu opisati sve doprinose i važne detalja NEUROZNANOST života i ostvarenja Paška Rakića. On je Godine 1969. dobio je poziv s Harvar- znanstveni velikan čije ime bi svi, pose- da, gdje je postao docent. Tada se pre- bice mladi u Hrvatskoj, trebali i te kako selio u SAD. Nakon deset godina pro- zapamtiti. Njegov životni put dokaz je vedenih na Harvardu, 1979. pozvao ga da svaki dječak u bilo kojemu malome je poznati stanični biolog s Yalea, nobe- mjestu može uz pravu motivaciju i vi- lovac George E. Palade, da se pridruži ziju vlastitoga životnog razvoja postati Medicinskome fakultetu. Dobio je ugled- velikan u svemu što želi raditi. nu profesuru za neuroznanost i postao Rakić je dokaz da put od Rume do predstojnik Odjela za neuroanatomiju Yalea nije lagan, ali je moguć. n na Yaleu. Uskoro mu se pridružila i danas pokojna supruga, s kojom je proveo ENG Paško Rakić is a professor of neuroscience 25 godina života i znanstvenoga rada, Prof. Rakić je and neurology at Yale’s School of Medicine in the Patricia Goldman-Rakic, koja je tako- u proteklih United States of America. He has made a massive 30 godina đer bila neuroznanstvenica, ugledna u contribution to our understanding of how the hu- pomagao razvoj man brain works and has dedicated his life to re- SAD-u i svijetu. Njihov doprinos svjet- neuroznanosti u Hrvatskoj search that has inspired many other researchers skoj neuroznanosti donio im je svjetsku around the world.

54 MATICA srpanj 2017. Kanada: Lipanjska slavlja u Hrvatskome franjevačkom središtu Kraljice Mira u Norvalu Ovako izgleda hrvatsko vjenčanje u Kanadi Mladenci su poznati u hrvatskoj zajednici po svome radu, ali i šire kao predani aktivisti u katoličkim organizacijama. Kako je Ante slavio svoj imendan, upriličila su se dva slavlja - imendansko i svadbeno

Mladi pastoralni aktivisti spontanim su pljeskom ispratili Robertu i Antu nakon izlaska iz crkve. U predvorju se oku- pio velik broj uzvanika s mnoštvom do- brih želja. Uz njih su došli i bivši učenici vjeronauka koje su mladenci poduča- vali proteklih godina. Sutradan je vrijeme bilo promjenjivo i dosta kišovito u rano jutro, no svejed- no je prodano 2.600 ulaznica. Središnje slavlje započelo je koncelebriranom sve- tom misom u crkvi Kraljice Mira. U ime domaćina, norvalskih fratara, fra Mar- ko Puljić pozdravio je prisutne riječima: “Kako je sv. Ante bio svetac koji je oku- pljao ljude i približavao ih Bogu, i mi se Don Damir Stojić predvodi misu i vjenčanje danas okupljamo da proslavimo zajed- ništvo. Tako smo danas ovdje u prisut- Mladenci s prijateljima nakon vjenčanja u norvalskoj crkvi Tekst/foto: Ana Bačić nosti naših svećenika hrvatskih župa da zajedno izmolimo zagovor ovoga redinom lipnja uvijek je velikog sveca.” me jeziku da proslavimo svetkovinu ovo- živo u Hrvatskome fra- U nastavku mise glavni propovjed- ga, u narodu tako dragog sveca. Zahva- njevačkom središtu Kra- nik bio je gost iz domovine don Stojić. ljujem našim svećenicima koji nas drže ljice Mira u Norvalu. To Poznati svećenik salezijanac, studentski u zajedništvu. Ponosim se što mogu S je obično vrijeme kada kapelan u Zagrebu, potječe iz hrvatske djelovati u zajednici koja njeguje lju- se okupi veliki broj vjernika kako bi pro- obitelji iz Toronta, a svećeničko zvanje bav prema hrvatskome jeziku i domo- slavili svetoga Antu. Nekad su te svet- odvelo ga je u domovinu. Tako ga sma- vini Hrvatskoj”, istaknula je veleposla- kovine prilika da se narodu pridruže tramo našim “povratnikom”. nica RH u Kanadi Zorica Matković koja političari i drugi javni djelatnici, no ove “Drago mi je što smo u prilici okupiti je za ovu priliku doputovala iz Ottawe. godine sve je bilo u znaku ljubavi. A slav- se na misi koja se održava na hrvatsko- U poslijepodnevnim satima uz ručak lje, ono svadbeno, započelo je u subo- za goste i uzvanike, održane su prijatelj- tu 17. lipnja. Mladenci Roberta Plantić Mladoženjin bratić, don Damir ske utakmice. Dvije ekipe nogometnog i Ante Skoko poznati su u hrvatskoj za- Stojić, studentski kapelan kluba Norval, od kojih je jedna bila mla- jednici po svome radu, ali i šire kao pre- đa od 21 godine, a druga starija, natje- dani aktivisti u katoličkoj organizaciji u Zagrebu, koji potječe iz cale su se sa sportašima okolnih grado- mladih Torontske nadbiskupije. Kako hrvatske obitelji iz Toronta, va, Georgetowna i Caledona. n je Ante slavio svoj imendan, upriličila predvodio je vjenčanje su se dva slavlja - imendansko i svad- ENG The Queen of Peace Croatian Franciscan Cen- beno. Mladoženjin bratić, don Damir na kojem je bilo desetak tre in Norval near Toronto was the venue for the Stojić, predvodio je vjenčanje na kojem traditional celebration of St Anthony’s feast day and svećenika, uglavnom iz okolice the wedding of Roberta Plantić and Ante Skoko, two je bilo desetak svećenika, uglavnom iz well-known activists in the local Croatian commu- okolice Toronta. Toronta. nity and Roman Catholic organisations.

MATICA srpanj 2017. 55 Predstavljena monografija o 150. obljetnici početka gradnje đakovačke katedrale ‘Najljepša katedrala od Venecije do Carigrada’ Predstavljanje je okupilo mnogobrojne uzvanike i ugledne predstavljače koji su suglasni da je riječ o važnom događaju za hrvatsku kulturu i povijest te vrijednome zajedničkome izdavačkom pothvatu

ko-srijemski nadbiskup dr. Đuro Hranjić ustvrdio je da je katedrala svetoga Pe- tra u Đakovu najznačajnije djelo koje je biskup Josip Juraj Strossmayer ostavio svome biskupskom sjedištu i svojoj biskupiji. Pozvao je sve da pomognu da se ta “stara ljepotica” kvalitetno obnovi. Recenzenti - profesori Zvonko Ma- ković i Sanja Cvetnić te urednik knjige Žorž Draušnik - suglasni su da je monografija znanstveno, ali i vrlo čitljivo djelo. Suglasni su i da je autor zapravo jedini koji je zbog svoje iznimne stručnosti i Ivica Mandić, Zvonko Maković, Dragan poznavanja teme te velikoga znanja koje Damjanović, Sanja Cvetnić i Žorž Draušnik posjeduje kao povjesničar umjetnosti, povjesničar i arhivist, i mogao napisati Tekst/foto: Hina istaknuo je da je đakovačka katedrala tako vrsnu monografiju. svetoga Petra jedan od četiriju velikih Kako je rekao autor Dragan Damja- ovjesničar umjetnosti i Strossmayerovih kapitalnih projekata, nović, njegova zahvala je kronološkoga izvanredni profesor na uz osnutak Akademije 1861., moder- karaktera pa je tako spomenuo dvoji- Odsjeku za povijest um- nog Sveučilišta u Zagrebu 1874. i Stro- cu đakovačkih gradonačelnika - bivšega jetnosti Filozofskoga fa- ssmayerove galerije starih majstora Zorana Vinkovića i sadašnjega Marina P kulteta Sveučilišta u Za- HAZU-a, osnovane 1884. Spomenuo je Mandarića, koji je bio na svečanosti, Ivi- grebu Dragan Damjanović autor je iznimnu važnost izgradnje katedrale u cu Mandića koji je moderirao svečanost monografije “Umjetničko blago Stro- Đakovu “na rubu Europe” - na granici predstavljanja i predsjednik je odbora ssmayerove katedrale u Đakovu”, pred- s Osmanskim Carstvom, gdje je biskup “Strossmayerovih dana” gdje je, podsje- stavljene 3. srpnja u palači Hrvatske doveo najslavnije umjetnike toga doba, tio je Damjanović, sve počelo. akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) poput arhitekta Karla Rösnera, Friedri- Zahvalio je i recenzentima i posvje- o 150 obljetnici početka gradnje te ka- cha Schmidta i Hermana Bollea te sli- dočio da nije bilo njegova mentora tedrale nazvane “najljepšom od Vene- kara oca i sina Alexandera-Maximilia- Zvonka Makovića, đakovačka katedra- cije do Carigrada”. na i Ludwiga Seitza. la zasigurno ne bi bila tema njegove Predstavljanje je okupilo mnogo- Akademik Vladimir Marković, tajnik doktorske disertacije te je istaknuo izni- brojne uzvanike i ugledne predstavlja- Razreda za likovne umjetnosti HAZU-a, mno kvalitetnu suradnju s urednikom če koji su suglasni da je riječ o važnom rekao je da je monografija bitno pro- Žoržom Draušnikom. događaju za hrvatsku kulturu i povijest širena autorova doktorska disertacija Monografija je tiskana na hrvatsko- te vrijednome zajedničkome izdavač- i to mnogobrojnim novim saznanjima, me i engleskome jeziku. n kom pothvatu Razreda za likov- koja je Damjanović u monografiji sa- ne umjetnosti HAZU-a, Đako- žeo i približio ih širem ENG Art historian Dragan Damjanović has penned vačko-osječke nadbiskupije i krugu čitatelja kojima a monograph on The Artistic Treasure of the Stross- grada Đakova. je ona i namijenjena, ali mayer Cathedral in Đakovo. The tome was show- cased on the occasion of the 150th anniversary of Predsjednik HAZU-a je i dalje bitno znanstve- the start of construction of the cathedral, known as akademik Zvonko Kusić no utemeljena. Đakovač- the “most beautiful from Venice to Constantinople”.

56 MATICA srpanj 2017. Split: Dodijeljena prva nagrada publike za hit godine – Cesarica Nina Badrić dobitnica prve Cesarice! Nakon dva mjeseca glasovanja za glazbenu nagradu koja se glazbenicima dodjeljuje na temelju izravnih glasova publike, na splitskim Prokurativama prvi put dodijeljena Predrag Martinjak i Nina Badrić nagrada Cesarica

Tekst: Uredništvo

Svečanost dodjela nagrada Cesarica održana ina Badrić s pjesmom je na splitskim Prokurativama “Dani i godine”, koju au- torski potpisuju Nina Ba- drić i Predrag Martinjak, N dobitnica je prve nagrade publike za hit godine – Cesarica. Na- kon dva mjeseca glasovanja za glazbenu nagradu koja se glazbenicima dodjeljuje na temelju izravnih glasova publike, na splitskim Prokurativama prvi put je dodijeljena nagrada Cesari- ca. Nagrada Cesarica je nagrada publike za hit godine, a tijekom protekla dva mjeseca publika je od 40 ponuđenih Upravni odbor Cesarice dodijelio je nagradu autorskom skladbi izabrala 12 finalista i nominira- nih pjesama te zatim odabrala hit go- dvojcu, bračnome paru Tončiju i Vjekoslavi Huljić koji su dine. izborno razdoblje obilježili mnogobrojnim hitovima.

Marko Škugor pobjednik Upravni odbor Cesarice dodijelio pojedinačnim žanrovima. Nagrada za hit Splitskoga festivala! je nagradu i zasluženo priznanje au- godine u kategoriji pop glazbe uručena Pobjednik 57. splitskoga festivala je Mar- torskom dvojcu, bračnome paru koji je grupi Pravila igre koji su izveli pjesmu ko Škugor s pjesmom ‘Ka dica’! Njemu je je izborno razdoblje obilježio mnogo- “Zagrli me”. Na pozornicu se zatim popeo zlatnoga galeba uručio gradonačelnik brojnim pjesmama od koji se njih čak poznati kantautor Miroslav Škoro čija je Andro Krstulović Opara. Drugu nagra- pet našlo u užem odabiru i konkuren- pjesma “Zadnja želja” proglašena hitom du publike dobio je Mjesni odbor za pje- ciji za Cesaricu. Tonči Huljić i Vjekoslava godine tamburaške glazbe. U kategori- smu ‘Rose’. Treću nagradu publike dobio Huljić dobili su nagradu za Hit autore, ji klapa nagradu je dobila klapa Rišpet je Krešimir Baričević za pjesmu ‘Naći ću a nagrade im je uručio Tomislav Mrdu- koja je zahvalila publici izvedbom pje- svoj mir’. Nagradu za najizvođeniju pje- ljaš, član Upravnog odbora Unisona i di- sme “Reći ćeš mi fala”. Nagradu za rock smu prošloga Splitskog festivala dobila rektor Splitskoga festivala. kategoriju dobio je Parni valjak, a Hus je pjesma ‘Život nije siv’ - Mije Dimšić. Za Nina Badrić izvela je svoju pjesmu iz Valjka zahvalio je publici video poru- doprinos glazbi nagradu je dobio Ivica “Dani i godine” nominiranu za hit godine, kom. Legendarni Željko Bebek izveo je Krajač, a umjesto njega nagradu je pre- nakon čega joj je poznati splitski glaz- pjesmu “Ja po kafanama” koja je progla- uzeo njegov prijatelj Joško Banov. Po- benik Goran Karan, član Upravnog od- šena hitom godine zabavne glazbe. n sebnu nagradu dobio je Kićo Slabinac, bora Cesarice, uručio nagradu za radij- koji je zahvalio svima koji su ga nagovo- ski hit godine. Nagradu za internetski ENG rili da opet dođe na Splitski festival, koji hit godine odnijela je Maja Šuput s pje- Croatian pop star Nina Badrić’s latest melo- smom “Ne lomi mi srce”, koja se javila dy, Dani i godine (Days and Years), has earned her je njegova prva ljubav, a nastupio je tu the Cesarica audience award for hit of the year at još 1969. godine. video porukom i zahvalila na nagradi. a ceremony at the Prokurative square venue in the Zatim je krenula dodjela nagrada u coastal city of Split.

MATICA srpanj 2017. 57 Naša Vrijeme pripreme: kuhinja 3-4 h

Maneštra od mrkve i Flyer 1. Flyer – Kako da te ne volim 2. Lorenzo feat. Mia – Sve sam znala i prije korabe 3. Bang Bang feat. Saša Antić – Kako stoje stvari 4. Parni Valjak – Ljubav 5. Željko Bebek – Ono nešto naše 6. Crvena jabuka – Minka 7. Opća Opasnost – Kriva si 8. Mia – Bezimeni 9. Buđenje – Samo ti, samo ja 10. Klapa Cambi – Slučajno smo se sreli 11. Lana Jurčević – Kim Kardashian 12. Magazin – Žena, a ne broj 13. Lidija Bačić Lille i Luka Basi – Solo SASTOJCI: 15 - 20 dag fažola (graha) • 10 dag žute mrkve, 10 dag crvene mrkve • 15 dag korabe • 10 dag krumpira • 14. Teška industrija – Reklamacija 30 dag suhog mesa ili kobasica • peršin, zapešt, sol, papar 15. Mladen Grdović – Dalmatinca mater rodi 16. Tragovi feat. Denis Dumančić – Sve na ljubav miriše PRIPREMA: U vodu stavite namočen fažol, na koc- 17. Pakleni vozači – Pakleni vozači kice narezanu mrkvu i korabu da se kuha. Dodajte 18. Goran Bare – Osvijesti me zapešt - nasjeckanu pancetu i češnjak. Nakon što se 19. Ivan Zak – Ničija povrće pola sata kuhalo, dodajte suho meso, sma- 20. Dražen Zečić i Džentlmeni – Ona novu ljubav ima njite vatru i kuhajte još 2 - 3 sata. Pred sam kraj do- 21. Jelena Rozga – Ne pijem, ne pušim dajte na kockice narezani krumpir, kosani peršin i 22. Tina ft. Yogi – Jesi li za to žličnjake, posolite, popaprite i kuhajte dok krum- 23. Klapa Godimenti – Kad bi moga pir nije gotov. 24. Tonči & M. Badessa feat. Boby – Ja bi da sam opet mali

ŽLIČNJACI: Žlicu masti zamiješajte sa šakom braš- 25. Vanna – Izmiješane boje na, 1 jajem i malo vode. Posolite i jako miješajte da 26. Jole – Rasipnik dobijete tijesto koje će se odljepljivati od posude. 27. Mejaši – Kažu da te ženim Malom žlicom stavljajte u maneštru. Tradicionalna 28. Boris Novković – Ti si mi posljednja nada kvarnerska kuhinja obiluje mirisima i okusima aro- 29. David Temelkov – Ljubav na daljinu matičnih trava i začina. Maneštre, brodet, šalša ili 30. Pravila igre – Ako fritaja obogaćeni su najčešće dodatkom samoniklog bilja s tragovima morske soli, a to tradicionalnim je- lima Kvarnera daje posebnu prepoznatljivost. Obilno korištenje začinskog bilja izdvaja kvarnersku kuhinju od onih u ostalim dijelovima naše obale. Apostolsko djelovanje hrvatskih sestara u inozemstvu (21) Prisutnost Službenica Milosrđa (Anćela) u Njemačkoj Sestre Službenice Milosrđa djelovale su u Njemačkoj u razdoblju od 1970. do 2006. godine u tri Caritasova staračka doma, 1. Flyer – Kako da te ne volim u Freyungu, Waldkirchenu 2. Lorenzo feat. Mia – Sve sam znala i prije i u Regensburgu, u 3. Bang Bang feat. Saša Antić – Kako stoje stvari 4. Parni Valjak – Ljubav biskupiji Passau

5. Željko Bebek – Ono nešto naše Piše: fra Jozo Župić 6. Crvena jabuka – Minka 7. Opća Opasnost – Kriva si a vrijeme moga djelovanja u župi Gospe od 8. Mia – Bezimeni Sestre početkom 1970-ih zdravlja u Splitu imao 9. Buđenje – Samo ti, samo ja sam prilike susretati se i 10. Klapa Cambi – Slučajno smo se sreli Z sa sestrama Anćelama ca milosrđa. Tu Družbu osnovala je u 42 godine, ali se plodovi njezine velike 11. Lana Jurčević – Kim Kardashian čiji se samostan i crkva nalaze nedale- Bresciji u Italiji 1840. godine sv. Marija ljubavi šire Italijom, Hrvatskom, Švicar- 12. Magazin – Žena, a ne broj ko od crkve Gospe od zdravlja, a pripa- Krucifiksa Di Rosa, koja je rođena 1813. skom, Njemačkom, Brazilom, Ekvado- daju Hrvatskoj provinciji sv. Ćirila i Me- godine u Bresciji na sjeveru Italije. Iako rom, Ruandom. 13. Lidija Bačić Lille i Luka Basi – Solo toda. Jedne godine tim sam sestrama je ta svetica potjecala iz bogate plemić- 14. Teška industrija – Reklamacija držao i duhovne vježbe. Tada nisam ni ke obitelji, ona je izabrala život u skro- SESTRE SU DOŠLE U HRVATSKU 1853. 15. Mladen Grdović – Dalmatinca mater rodi slutio da ću jednoga dana pisati o tim mnosti i jednostavnosti redovništva. Sestre su došle u Hrvatsku 1853. godi- 16. Tragovi feat. Denis Dumančić – Sve na ljubav miriše sestrama koje poslužuju franjevci iz sa- Treba spomenuti 1836. godinu kad se ne, i to u Dubrovnik, a već 1855. godi- mostana Gospe od zdravlja. U njihovoj u Bresciji pojavila teška zarazna bolest ne u Split. Sjedište provincijske uprave 17. Pakleni vozači – Pakleni vozači crkvi svake godine vjernici Makedonske kolera. Tada je mlada Paula, jer to joj je iz Dubrovnika preneseno je 1957. godi- 18. Goran Bare – Osvijesti me pravoslavne crkvene općine “Sveti djevojačko ime, svu svoju brigu posveti- ne u Split, gdje se i danas nalazi. Zahva- 19. Ivan Zak – Ničija Naum Ohridski” u Splitu proslavljaju la oboljelima. Nakon prestanka bolesti ljujući s. Mariangeli Galić, provincijalki, 20. Dražen Zečić i Džentlmeni – Ona novu ljubav ima Božić po julijanskome kalendaru. “otkriva novo područje svoga djelovanja: saznao sam nešto više o djelovanju se- Tko su, dakle, sestre Anćele, i otkad preuzima zavod za napuštenu žensku stara u Njemačkoj, iako mi ona u svom 21. Jelena Rozga – Ne pijem, ne pušim djeluju u Splitu? A otkad u Njemačkoj? mladež, organizira duhovne vježbe za dopisu piše da “na žalost nema previše 22. Tina ft. Yogi – Jesi li za to Sestre pripadaju Družbi službeni- mlade, otvara oratorij za mlade, pomaže pisanih tragova”, ali i ovo što mi je po- 23. Klapa Godimenti – Kad bi moga župniku u organizira- slala dragocjeno je za uvid u djelovanje 24. Tonči & M. Badessa feat. Boby – Ja bi da sam opet mali Njega starih i nemoćnih nju misija. Ne zaborav- sestara koje u svom radu žele ostvari- lja bolesnike”. Eto, tako ti želju svoje Utemeljiteljice svete Mari- 25. Vanna – Izmiješane boje je ona privukla mnoge je Krucifikse Di Rosa: “Djelovati žarom, 26. Jole – Rasipnik djevojke koje su se že- zanosom i ljubavlju podsjećajući se uvi- 27. Mejaši – Kažu da te ženim ljele posvetiti dobrim jek iznova da Isus Krist zaslužuje biti lju- 28. Boris Novković – Ti si mi posljednja nada djelima. Živjela je samo bljen i služen te da djelovanje iz ljubavi 29. David Temelkov – Ljubav na daljinu 30. Pravila igre – Ako Odmah nakon dolaska sestre su bile zakonski zaposlene kao djelatnice doma, imale su zdravstveno i mirovinsko osiguranje te primale plaću prema propisima države Njemačke i Biskupije Passau.

MATICA srpanj 2017. 59 Nakon upućiva- ve Hrvatske i Domovinskoga rata deve- nja u rad i uteme- desetih godina promijenilo te zbog pro- ljenja u Freyungu, mjena Zakona o radu i uvjetima rada u novih osam sesta- Njemačkoj, tadašnja Provincijalna upra- ra, također mahom va je zbog novih potreba u Provinciji mladih, stiglo je 1. odlučila zatvoriti zajednicu u Waldkirc- rujna 1977. godi- henu, što je i ostvareno 30. lipnja 2003. ne u Waldkirchen godine. Posljednje sestre koje su napu- kako bi otvorili stile starački dom bile su Viktorija Pe- Oproštaj sestara u Freyungu novu zajednicu za nava, Lucija Kunac i Draga Majić. Tom njegovanje staraca prigodom upriličen je prigodni program prema Njemu nije ništa prema onome u također novootvorenome Caritasovu te oproštaj od sestara.Nakon 35 godi- što On zaslužuje.” Prema riječima s. pro- staračkom domu: Tereza Papić, Bosilj- na služenja u Njemačkim Caritasovim vincijalke, teška vremena nakon Drugo- ka Bijuk, Ruža Baturina, Damjana Zorić, domovima za starije osobe, 29. lipnja ga svjetskog rata, onemogućeno djelo- Tereza Galić, Roza Marković, Gracija Er- 2006. godine vratile su se i posljednje vanje, nacionalizirane i oduzete mnoge ceg i Florijana Penava. sestre Službenice Milosrđa iz Njemačke, zgrade, zatvorene djelatnosti... prisilile iz Freyunga: Zvonimira (nakon 35 godi- su tadašnju upravu da razmisli na koji NOVE POTREBE U PROVINCIJI na), Alfonsa Pušić (35 godina), Romana način angažirati sestre, ali i svojim ra- Treća zajednica osnovana je 1. stude- Marković (34 godine) i Ljubica Leventić dom priskrbiti materijalna sredstva i noga 1982. god. u Regensburgu u već (25 godina). olakšati teško materijalno stanje sesta- postojećem staračkom domu. Zbog na- Na dan oproštaja bilo je upriliče- ra. Na poziv Caritasa biskupije Passau, došlih teškoća oko zakona o zapošljava- no svečano misno slavlje za zahvalu tadašnja Provincijalna uprava odlučila nju, sestre se nisu dugo zadržale. Već 30. Bogu, sestrama i Provinciji, u koncele- je pozitivno odgovoriti na zamolbu i po- rujna 1987. godine, posljednja otvorena, braciji više svećenika. Na oproštajnom slati određen broj sestara za njegovanje zatvorena je prva zajednica u Regens- slavlju bile su prisutne i sestre iz Hrvat- starijih i nemoćnih osoba u Njemačku. burgu, a sestre Viktorija Penava, Ljubi- ske: provincijalna poglavarica, M. Lucija Sestre Službenice Milosrđa djelova- ca Leventić i Julijana Majić, koje su dje- Baturina, s. Irma Ćurić, s. Pija Janković, le su u Njemačkoj u razdoblju od 1970. lovale u toj zajednici, premještene su u s. Justina Šišić i s. Maristela Tarabokija. do 2006. godine u tri Caritasova sta- zajednicu u Waldkirchenu. Tom prigodom generalna poglavarica, račka doma. Na izričit zahtjev tadaš- Kako se stanje nakon stvaranja drža- majka Carmella Zaninonni, poslala je njih poglavara, odmah nakon dolaska, prigodni brzojav. sestre su bile zakonski zaposlene kao Nakon 35 godina služenja djelatnice doma, imale su zdravstveno REDOVITI PROVINCIJALNI KAPITUL i mirovinsko osiguranje te primale pla- u njemačkim Caritasovim Od sestara su se na svečan, ali dirljiv ću prema propisima države Njemačke domovima za starije osobe, način oprostili direktor Caritasa, gra- i navedene biskupije. donačelnik Freyunga, župnik i kape- 29. lipnja 2006. godine lan, predstavnici štićenika te upravitelj ZAJEDNICA U FREYUNGU vratile su se i posljednje doma, i zahvalili sestrama i Provinciji na Zajednica u Freyungu započela je djelo- dragocjenom dugogodišnjem služenju. vati 1. prosinca 1970. godine kao prva sestre Službenice Milosrđa u U ime sestara riječ zahvale i oproštaja U od triju zajednica koje su djelovale u Ca- domovinu. izrekla je s. Alfonsa Pušić. Oproštaj od ritasovim staračkim domovima u Nje- mačkoj. Prvih šest sestara, u dobi izme- đu 20 i 30 godina, Pija Janković, Ljudmila Marković, Gracija Erceg, Alfonsa Pušić, Zvonimira Maričić i Irma Ćurić, prokrčile su put novoj stvarnosti apostolata izvan granica domovine. Sestre su preuzele vodstvo novoizgrađenoga staračkog doma u cjelini (odjele, dežurstva, kuhinju, praonicu). Bez dovoljne pripreme, bez znanja jezika... samo vjera u Gospo- dina i mladenački zanos mogli su pre- vladati sve teškoće na koje su nailazile Druženje sa štićenicima Doma u tom apostolatu.

60 MATICA srpanj 2017. štićenika i osoblja po pojedinim odjeli- Marković, Damjana Zorić i Lidija Zadro. ma trajao je tjedan dana. I za kraj, spomenut ću da su sestre Sestre koje su boravile u jednoj ili slavile redoviti Provincijalni Kapitul od više zajednica i djelovale u Njemačkoj 16. do 19. ožujka 2017. godine na kojem su: Bosiljka Biuk, Anica Mlinarić, Ruža su bile trideset i četiri sestre, zajedno s Baturina, Gracija Erceg, Pija Janković, provincijalnom poglavaricom sestrom Ljudmila Marković, Alfonsa Pušić, Len- Mariangelom Galić i tom su prigodom ka Čović, Zvonimira Maričić, Ljubica Le- na tom Kapitulu, koji ima dimenziju cr- ventić, Lucija Kunac, Florijana Penava, kvenosti, pristupile s nadom i nastoja- Viktorija Penava, Anđelka Marković, Ro- njima da budu znak bliskosti Boga na- mana Marković, Irma Ćurić, Tereza Ga- šem svijetu, slijedeći stope svete Marije lić, Metilde Strmo-Stipanac, Draga Majić, Krucifikse, i tako obnovljene nastavlja- Julijana Majić, Tereza Papić, Justina Šišić, ju i kreću putem Milosrdne Ljubavi u Rad u kuhinji Doma Bernardica Juretić, Vida Maslać, Roza svijetu. n

Govorimo hrvatski Promjene u društvu kao čimbenik mijenjanja temeljnih značenja riječi Valjalo bi početi provoditi zaštitu pravih značenja riječi, ako ne iz ljubavi prema vlastitomu jeziku, a onda barem iz ljubavi prema vlastitomu zdravlju i zdravlju svoje obitelji

svom zanimljivom članku no nešto što je u postupku svoga postanka na- “Jezik naš svagdašnji” u li- stalo u prirodi ili prirodnim putem. Na temelju te panjskom broju mjesečni- činjenice logično je zaključiti da su prirodni voćni ka Marija, vlč. Stanko Jerčić sokovi oni sokovi koji su načinjeni izravno iz voća. upozorio je na novo znače- Međutim, ako u hrvatskim ugostiteljskim objek- nje riječi gost, koje se poja- tima nađete u ponudi i naručite prirodni voćni vilo razvojem turizma, te na sok, u pravilu ćete dobiti voćni sirup ili neki sli- preobrazbu značenja riječi prijatelj koja se po- čan voćni koncentrat pomiješan s vodom. Zani- stupno, ali vrlo brzo dogodila pojavom elektro- mljivo bi bilo istražiti kako je taj pripravak nazvan ničke društvene mreže facebook. Tako je riječ Piše: Sanja Vulić prirodnim voćnim sokom. Pravi prirodni voćni gost, osim svoga temeljnoga značenja ‘onaj koji sokovi, najčešće od agruma, nude se pod nazi- dolazi u goste, kojega se besplatno ugošćuje’, već odavna vom cijeđeni sokovi. Ukratko, ako zaista želite prirodni voćni Udobila i značenje ‘posjetitelj koji plaća svoj boravak na ne- sok, u većini slučajeva ne ćete ga dobiti ako naručite napi- kom mjestu’. Žalosno je, međutim, kako se posljednjih go- tak pod tim nazivom. dina relativiziralo značenje riječi prijatelj. Stoljećima je prija- To je samo jedna od niza zloporaba riječi i njihovih zna- telj bio osoba od povjerenja, netko na koga se oslanjamo u čenja, što je u Hrvatskoj postalo uobičajenom pojavom. Ra- nevolji, pa je jasno da je svaki pojedinac mogao imati ogra- zličita značenja riječi otisnutih na omotima prehrambenih ničen broj prijatelja. Danas pojedinci imaju na stotine, pače proizvoda koji se nude u Hrvatskoj, svakodnevno postaju i na tisuće virtualnih prijatelja, među kojima su nerijetko i sve većim izazovom suvremenim potrošačima. Valjalo bi osobe koje su sve prije nego stvarni prijatelji. Velika je šteta početi provoditi zaštitu pravih značenja riječi, ako ne iz lju- što se plemenito značenje riječi prijatelj na taj način u pot- bavi prema vlastitomu jeziku, a onda barem iz ljubavi pre- punosti obezvrijedilo. ma vlastitomu zdravlju i zdravlju svoje obitelji. Na žalost u Težnja za zaradom, obično zavaravanjem potrošača, ta- Hrvatskoj je, unatoč kvalitetnoj vodi i zraku, zloćudnih bole- kođer je čestim uzrokom poigravanja sa značenjima riječi. sti sve više, dok je svijest o značenjima riječi koje se odnose Jedna od riječi koja je u novije vrijeme postala žrtvom tako- na prehrambene proizvode na vrlo niskoj razini, bez nazna- vih manipulacija jest pridjev prirodan. Svaki izvorni govornik ka da će u skoroj budućnosti doći do znatnijih promjena. n i svaki dobar poznavatelj hrvatskoga jezika zna da je prirod-

MATICA srpanj 2017. 61 62 MATICA srpanj 2017. LJEPOTE HRVATSKE OKOM FOTOGRAFA Smještena sjeverno i sjeverozapadno od hrvatske prijestolnice, Središnja Hrvatska oaza je smirenosti gdje su dobrodošli svi kojima je potrebna obnova energije koja će vas revitalizirati i učiniti punim života. Središnja Najprepoznatljivija građevina Središnje Hrvatske - bajkoviti dvorac Trakošćan - jedan je od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom, povijesno blisko vezanom uz arhitekturni okvir i život njegovih vlasnika. Hrvatska Sa svojim atributima kulturnog nasljeđa te kao simbol velikaškog života zajedno s parkom i jezerom, najromantičniji je PHOTO BY DARKO VURUŠIĆ dio Hrvatskog zagorja i vodeće turističko odredište ovoga kraja.

MATICA srpanj 2017. 63 CRORAMA

OTVORENA MANIFESTACIJA MORE KNJIGA NA ZRINJEVCU Plaža, ležaljke, knjige, kokteli, žuborenje vode - tipična ‘morska’ atmosfera mogla se doživjeti i na zagrebačko- me Zrinjevcu, gdje je održana manifestacija “More knjiga” izdavačke kuće Lumen. Umjesto u pravo more, posjeti- telji su mogli ‘uroniti’ u knjige na engleskome i hrvatskome jeziku - njih više od 200 odabranih po principu ‘za svakog ponešto’, a koje su besplatno, zavaljeni u ležalj- ke, mogli čitati.

MLADE VUKOVARCE PRIMIO GRADONAČELNIK SAN SEBASTIANA Mlade nogometaše Vukovara 1991. primio je gradonačel- nik sjevernoga španjolskoga grada San Sebastiana prilikom čega je navedena želja za nastavkom suradnje izme- đu Vukovara i San Sebastiana. Nogometaši Vukovara do 17 godina boravili su ondje na Donosti Cupu, najmasovnijem turniru na svijetu za mlade. Prva su momčad s ovih prostora na natjecanju starom 25 godina. “Jako smo ponosni te vam iskreno želimo zahvaliti na pozivu. Kada se misli na Hrvatsku, misli se na njezinu obalu i plaže. No, prije 26 godina imali smo rat u kojem su naš grad i naš dio zemlje patili”, rekla je u gradskoj vijećnici Marina Prce, voditeljica delegacije Vukovara 1991.

SPLIT: PREMIJERA ‘KRALJICA LOPTE’ IVE TIJARDOVIĆA Premijera operete “Kraljica lopte” koju je autor Ivo Tijardović posvetio nogometnom klubu Hajduk pre- mijerno je izvedena na stadionu Po- ljudu pod ravnanjem Harija Zlodre u režiji, a koreografiju i adaptaciju potpisuje Jelena Bosančić. Premijeru je izvelo više od 100 studenata splitske Umjetničke akademije na specijal- no postavljenoj pozornici na Poljudu i s posebno montiranim tribinama ispred pozornice koje su mogle pri- miti 600 gledatelja, a koje su bile pre- pune, dok je izvedbu pomoglo i troje profesionalnih glumaca – Damir Mi- hanović Čubi, Stefan Kokoškov i Ana Jovanović. Nakon završetka predstave publika je protagoniste nagradila višeminutnim pljeskom.

64 MATICA srpanj 2017. BRONČANI MIKROFON LJUDEVITU GRGURIĆU GRGI U HRT-ovu radijskome studiju ‘Zvoni- mir Bajsić’ održana je proslava u povodu dodjele nagrade Brončani mikrofon, svojevrsnoga radijskog Oscara, Ljudevitu Grguriću Grgi za njegovu emisiju “Svijet ne bi postojao bez OPERA BOX PROSLAVILA JUBILEJ OPEROM POD čuda”, emitiranu 7. travnja 2016. go- ZVIJEZDAMA dine, u kojoj je gostovao Branko Lustig. Na zagrebačkome Trgu kralja Tomislava ponovno je oživjela tradicija opernih Ugledni filmski producent i oskarovac gala koncerata pod vedrim nebom, poznatijih kao Opera pod zvijezdama, koju u emisiji je govorio o strahotama koje je 2002. pokrenuo Dražen Siriščević. Njome je legendarna emisija Hrvatske ra- je kao dijete proživio u nacističkim lo- diotelevizije (HRT) Opera box jednako legendarnoga voditelja proslavila svoj 25. gorima smrti, a riječ je o nagradi koja rođendan. Zbor Hrvatske radiotelevizije i Simfonijski orkestar Hrvatske radi- se dodjeljuje na osnovi prosudbe struč- otelevizije udružili su se s našim vrsnim solistima i maestrom Ivom Lipanovi- noga ocjenjivačkog suda u čijemu je ćem, a Zagrepčani i gosti grada mogli su uživati u pravim opernim biserima. sastavu gotovo 150 vrhunskih radij- Cjelokupnome opernom slavlju pridonijeli su glasovi naših najboljih opernih skih profesionalaca najuglednijih ra- pjevačica i pjevača: Valentine Fijačko Kobić, Kristine Kolar, Ivane Lazar, Marti- dijskih postaja i radijskih servisa iz ci- ne Zadro, Dubravke Šeparović Mušović, Ivane Srbljan, Domagoja Dorotića, To- jeloga svijeta. mislava Mužeka, Ljubomira Puškarića i Lucijana Batinića.

OTVORENE 68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE Podizanjem zastave Liber- tas uz stihove Himne slobodi ispred crkve sv. Vlaha sveča- no su otvorene 68. dubrovač- ke ljetne igre. Scenarij otva- ranja Igara potpisuju Mladen Tarbuk i Ivana Lovrić Jović, a režiju Igor Barberić i Ivan Mi- ladinov. 68. dubrovačke ljetne igre ove godine tradicionalno se održavaju do 25. kolovoza. U 47 dana, na više od 15 am- bijentalnih lokacija, približno dvije tisuće umjetnika iz cijeloga svijeta pred međunarod- nom će publikom izvesti oko 80 dramskih, glazbenih, opernih, baletnih, folklornih i drugih programa.

MATICA srpanj 2017. 65 IZ SPORTA

DONNA VEKIĆ OSVOJILA NOTTINGHAM Hrvatska tenisačica Donna Vekić pobjednica je WTA turnira u Nottingha- mu nakon što je u finalnome dvoboju pobijedila prvu nositeljicu Britanku Jo- hannu Kontu 2-6, 7-6 (3), 7-5. Za mladu Osječanku bilo je to peto finale i drugi naslov nakon što je 2014. pobijedila u Kuala Lumpuru, dok je gubila finala u Taškentu u rujnu 2012. i rujnu 2015. te u Birminghamu u lipnju 2013. Bri- tanki je to bilo peto finale i drugi poraz. “Ovo je nevjerojatno, ovo je moj drugi turnir u karijeri. Nakon što sam izgubila prvi set pokušala sam se kon- centrirati na svoju igru i smanjiti po- FINALE WIMBLEDONA: FEDERER I OZLJEDA PREJAKI ZA greške. Sada slijedi Birmingham pa ČILIĆA Wimbledon”, rekla je mlada hrvatska Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić nije uspio osvojiti svoj drugi “grand slam” tenisačica. naslov, njega je u finalu Wimbledona svladao Roger Federer sa 6-3, 6-1, 6-4 za sat i 41 minutu igre. Ovom pobjedom veliki Švicarac postao je prvi igrač koji je osam puta osvojio najpoznatiji svjetski turnir. Bio je ovo osmi međusobni susret Čilića i Federera i sedma pobjeda švicarskoga igrača. “Više od poraza boli činjenica što nisam mogao dati svoj maksimum. Znam koliko sam truda i rada uložio da dođem do ovoga trenutka, pogotovo posljednjih mjeseci. Ti osjećaji su kulminirali tijekom meča i zato ih nisam mogao suzdržavati, ali pokušavao sam smoći snage da dam sve što mogu i da se borim do kraja”, rekao je Čilić i objasnio o kakvim se problemima radilo: “Pred kraj meča s Querreya počeo sam osjećati žulj ispod palca na lijevome stopalu. Bilo je i krvi, pokušali smo to riješiti s fizioterapeutima koji su mi puno pomogli. Ipak, tijekom meča osjećao sam bol svaki put kada bih se oslonio na svoje lijevo stopalo. Zbog toga nisam bio dovoljno brz, nisam se mogao dobro namještati na loptu, kasnio sam u svakoj reakciji, a u meču protiv Rogera morate biti na vrhuncu svojih mogućno- sti.” Čilić je pobjedom protiv Federera mogao prvi put u karijeri ući u društvo pet najboljih tenisača svijeta, no ovako će ipak biti šesti na ATP ljestvici, što je izjednačenje njegova najboljeg plasmana u karijeri. Čililić nije jedini Hrvat koji je ušao u ovogodišnje finale Wimbledona. Naime, Mate Pavić i Austrijanac Oliver Marach u finalu parova u Wimbledonu igrali su protiv Poljaka Lukasza Kubota i Brazilca Marcela Mela i izgubili tijesno sa 7-5, 5-7, 6-7 (2), 6-3, 11-13.

66 MATICA srpanj 2017. ISLAND ŠOKIRAO HRVATSKU I ZAKOMPLICIRAO KVALIFIKACIJE ZA SP Hrvatska nogometna reprezentacija doživjela je prvi poraz u šestome kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Rusiji. Bolji od Hrvatske bio je Island koji je na domaćem terenu slavio rezultatom 1 : 0, pogotkom Hordura Magnusso- na u 90. minuti. Island se ovom velikom pobjedom izjednačio s Hrvatskom po broju bodova (13), no momčad Ante Čačića zbog bolje gol razlike još uvijek drži prvo mjesto u skupini I. Bio je ovo šesti međusobni susret Hrvatske i Islanda i prvi poraz ‘vatrenih’. U prethodnih pet utakmica Hrvatska je ostvarila četiri pobjede i jedan remi.

POBJEDA KOLAK S NAJBOLJIM REZULTATOM U SVIJETU OVE GODINE Olimpijska pobjednica u bacanju ko- plja Sara Kolak pobijedila je na mitin- gu Dijamantne lige u Lausannei s novim hrvatskim rekordom i najboljim rezultatom u svijetu ove godine od 68,43 metra. Kolak je u Lauseanni za čak dva metra i 25 centimetara popra- vila svoj dosadašnji najbolji rezultat s kojim je i stigla do zlata u Rio de Janei- ru 18. kolovoza prošle godine te je za- sjela na prvo mjesto svjetskih ljestvi- ca ove godine pretekavši Turkinju Edu PETO NOGOMETNO PRVENSTVO HRVATSKIH MANJINA Tugsuz (67,21m). Kao i u Riju, Kolak je U Sv. Martinu na Muri održano je krajem lipnja 5. europsko nogometno natje- do pobjede stigla u posljednjoj šestoj canje reprezentacija hrvatskih nacionalnih manjina. Natjecali su se Hrvati iz seriji u koju je ušla kao drugoplasirana Srbije, Slovačke, Slovenije, Austrije, Rumunjske i Mađarske. Prvenstvo je zaklju- s rezultatom 66,65 iz treće serije, što čeno trijumfom Srbije, finalnom pobjedom nad Mađarskom (6 : 0). U utakmi- je tada bio i hrvatski rekord. Bolja od ci za treće mjesto Austrija je svladala Sloveniju 1 : 0, dok je peto mjesto osvo- nje bila je svjetska rekorderka, Čehi- jila Slovačka pobjedom 3 : 0 nad Rumunjskom. Za najboljeg igrača proglašen nja Barbora Špotakova sa 67,40m. No, je Luka Sili iz Srbije, a nagradu za najboljeg vratara primio je njegov suigrač tada je 22-godišnja Ludbrežanka baci- Stefan Lebović. Igor Vidović, najbolji strijelac, dolazi iz iste momčadi. Priznanje la najbolji hitac u svijetu u posljednje za fair-play pripalo je Rumunjskoj. četiri godine.

MATICA srpanj 2017. 67 otkrijte svoju priču na hrvatska.hr

Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom. photo source: reci da d.o.o. reci da source: photo photo source: reci da d.o.o. reci da source: photo photo source: reci da d.o.o. reci da source: photo